godišnje izvješće · 12 8 Peti dio Četvrti dio Treći dio Drugi dio Prvi dio Opis poslovanja Banke O Banci Financijski izvještaji i Izvješće neovisnog revizora za godinu koja

g o d i š n j e i z v j e š ć e

98

28

12

8

Peti dio

Četvrti dio

Treći dio

Drugi dio

Prvi dio

Opis poslovanja Banke

O Banci

Financijski izvještaji i Izvješće neovisnog revizora za godinu koja je završila 31. prosinca 2007.

Izvješće Predsjednika Nadzornog odbora i Izvješće Predsjednika Uprave

GODIŠNJE IZVJEŠCE 2007

Pregled hrvatskog gospodarstva u 2007. godini

2

Izvješće Predsjednika Nadzornog odbora i Izvješće Predsjednika Uprave

Prvi dio

Koprivnica - iz arhive Podravske banke

3

|

tito

lo s

ezi

one

4 Predsjednik Nadzornog odbora

U ime Nadzornog odbora Podravske banke i svoje osobno, sa zadovoljstvom vam predstavljam

financijske izvještaje za 2007. godinu.

Banka je u 2007. godini poslovala u uvjetima dinamičnog rasta hrvatskog gospodarstva, koje je

zabilježilo godišnju stopu rasta od 5,6%. Istodobno, Hrvatska je zabilježila i godišnju prosječnu stopu

inflacije od 2,9%, a zbog globalnih inflacijskih pritisaka, u 2008. godini očekuje se njen daljnji rast.

U pregovorima za članstvo u Europskoj uniji, Hrvatska je napravila značajne pomake, a njeno

pristupanje Uniji ubrzat će i pozivnica za NATO, dobivena početkom travnja 2008. godine.

Restriktivna monetarna politika Hrvatske narodne banke, s ciljem smanjenja rasta vanjskog duga

Republike Hrvatske, obilježila je cijelu 2007. godinu.

Ograničenje rasta plasmana banaka u 2007. godini do 12% visine kreditnog portfelja s kraja

prethodne godine, nije bitno utjecalo na poslovanje Podravske banke, jer je rast plasmana i planiran

u tim okvirima.

Unatoč restriktivnoj monetarnoj politici i vrlo oštroj konkurenciji na bankarskom tržištu, Podravska

banka je ostvarila dobre rezultate. Aktiva je porasla za blizu 11% u odnosu na godinu ranije, dok je

ukupni prihod porastao za 26%, a neto dobit za približno 5%.

Za razliku od prethodnih godina, kada se intenzivno ulagalo u otvaranje novih i uređenje postojećih

poslovnica, prošlu je godinu obilježila konsolidacija komercijalne mreže i jačanje tržišne pozicije.

Razumnim upravljanjem rizicima, tržišnom diverzifikacijom te podizanjem kvalitete usluga,

Podravska banka učvršćuje svoju poziciju vodeće srednje banke u Hrvatskoj.

Daljnje jačanje tržišne pozicije, poboljšanje interne efikasnosti i maksimiziranje zadovoljstva

klijenata, jedni su od najvažnijih strateških ciljeva Banke u godinama koje slijede.

Dodatnu kvalitetu razvoju banke, pružila je i jedna od vodećih svjetskih osiguravajućih kuća - Generali

osiguranje, s kojom je Banka razvila niz sinergijskih proizvoda na području bankoosiguranja.

Nadzorni odbor je, sukladno svojim zakonskim obvezama, obavljao permanentni nadzor nad

cjelokupnim poslovanjem Banke tijekom 2007. godine, koje se odvijalo u skladu sa zakonskim

propisima, internim aktima i odlukama Glavne Skupštine.

Management i zaposlenici, svojom profesionalnošću i predanim radom, realizirali su plan Banke u

gotovo svim segmentima i opravdali naše povjerenje.

U ime Nadzornog odbora Podravske banke, zahvaljujem svim klijentima i dioničarima na ukazanom

povjerenju, svim zaposlenicima i rukovodstvu Banke na dobrim poslovnim rezultatima, a Hrvatskoj

narodnoj banci na suradnji i savjetima.

Također se zahvaljujem i svojim kolegama u Nadzornom odboru na aktivnoj podršci i doprinosu

razvoju Banke.

Izvješće PredsjednikaNadzornog odbora

Miljan Todorovic

5

Još jedna u nizu uspješnih poslovnih godina je iza nas, te mi je čast i zadovoljstvo predstaviti

poslovne rezultate Podravske banke za 2007. godinu.

Izrazito dinamično financijsko tržište, restriktivni monetarni propisi i oštra konkurencija, činili

su prilično zahtjevno poslovno okruženje za Banku.

Unatoč tome, zacrtani planovi su ispunjeni pa je tako aktiva dosegla 2,8 milijardi kuna, što

čini porast od skoro 11% u odnosu na godinu ranije. Neto dobit iznosi 19,4 milijuna kuna i

porasla je za blizu 5% u odnosu na prethodnu godinu, dok su ukupni prihodi iz poslovanja

porasli za 26%.

Neto prihodi od kamata porasli su za preko 32%, pri čemu su prihodi od kamata pravnih

osoba porasli za 49%. Neto prihodi od naknada i provizija veći su za 29%, s time da su prihodi

od naknada stanovništva porasli za 31%.

Podravska banka je privukla i znatan broj korisnika brokerskih usluga i usluga skrbništva, što se

odrazilo na porastu prihoda od naknada u poslovanju s vrijednosnim papirima za čak 87%.

Povjerenje klijenata odrazilo se na porast depozita od 14% u odnosu na prethodnu godinu.

Iznadprosječan rast od 17,2%, u odnosu na prošlu godinu, ostvaren je kod depozita građana

(depoziti građana na razini bankarskog sektora, porasli su za 10,5% u odnosu na godinu

ranije).

Dobro osmišljena kreditna ponuda, prilagodljivost u pristupu klijentima i razumno upravljanje

rizicima, odrazilo se na rast kvalitetnog kreditnog portfelja za 11%.

Banka je nastavila razvijati suradnju s vodećim osiguravateljskim kućama na području

bankoosiguranja, a uspješna suradnja se nastavlja i s ICBPI iz Milana, kojem je Banka ekskluzivni

partner za isplatu talijanskih mirovina za područje Republike Hrvatske.

Osluškivanjem potreba svojih klijenata, Banka neprestano unaprjeđuje ponudu i tako

zadržava konkurentnost i kvalitetu.

Svoju društvenu odgovornost, Banka stalno dokazuje brinući o potrebama društvene

zajednice u kojoj posluje - kroz brojna sponzorstva i donacije različitih programa i sadržaja od

općeg interesa, kao što su zdravstvo, kultura, sport i razni humanitarni projekti.

U ime Uprave banke, želim zahvaliti klijentima i poslovnim partnerima, na njihovom povjerenju

i suradnji, koja nas obvezuje na daljnja poboljšanja kvalitete usluga.

Želio bih zahvaliti svim zaposlenicima na njihovom trudu uloženom u ostvarenje rezultata, te

svim članovima Nadzornog odbora na njihovim savjetima i podršci.

Izvješće PredsjednikaUprave

5Predsjednik Uprave

Julio Kuruc

6

BILANCA u 000 kn PROMJENE

Imovina 2007. 2006. 2005. 2007/06 2006/05

Gotovina i računi kod banaka 209.202 173.406 157.334 20,6% 10,2%

Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne banke 258.447 221.300 166.555 16,8% 32,9%

Plasmani kod ostalih banaka 530.205 536.826 253.970 -1,2% 111,4%

Vrijednosnice 115.478 96.654 141.657 19,5% -31,8%

Zajmovi klijentima 1.576.870 1.405.531 1.001.829 12,2% 40,3%

Ulaganja u podružnice 1.530 0 21.892 - -

Materijalna i nematerijalna imovina 100.932 84.179 39.300 19,9% 114,2%

Ostala imovina 11.337 15.802 19.742 -28,3% -20,0%

Ukupno imovina 2.804.001 2.533.698 1.802.279 10,7% 40,6%

Obveze i kapital

Depoziti od banaka 44.400 61.189 89.175 -27,4% -31,4%

Depoziti klijenata 2.330.645 2.045.612 1.376.810 13,9% 48,6%

Uzeti zajmovi 152.415 151.951 133.816 0,3% 13,6%

Ostale obveze 29.339 47.385 29.933 -38,1% 58,3%

Dionički kapital i rezerve 247.202 227.561 172.545 8,6% 31,9%

Ukupno obveze i kapital 2.804.001 2.533.698 1.802.279 10,7% 40,6%

RAČUN DOBITI I GUBITKA u 000 kn PROMJENE

2007. 2006. 2005. 2007/06 2006/05

Neto prihod od kamata 96.627 72.949 58.711 32,5% 24,3%

Neto prihod od naknada 38.894 30.086 21.822 29,3% 37,9%

Neto dobit od tečajnih razlika 11.828 14.011 15.349 -15,6% -8,7%

Neto dobit od kupoprodaje i svođenja na fer vrijednost financijskih instrumenata

7.368 4.565 12.697 61,4% -64%

Ostali prihodi iz redovnog poslovanja 4.219 4.387 1.334 -3,8% 228,9%

Prihod iz poslovanja 158.936 125.998 109.913 26,1% 14,6%

Troškovi poslovanja (120.567) (103.135) (83.103) 16,9% 24,1%

Troškovi umanjenja vrijednosti i rezerviranja (19.586) (4.659) (6.763) 320,4% -31,1%

Dobit prije oporezivanja 18.783 18.204 20.047 3,2% -9,2%

Porez na dobit 634 361 (4.018) 75,6% -

Neto dobit za godinu 19.417 18.565 16.029 4,6% 15,8%

Pregled osnovnih trogodišnjih financijskih pokazatelja(Osnovni financijski pokazatelji za 2005., 2006. i 2007. godinu)

7

POTENCIJALNE I PREUZETE OBVEZE u 000 kn PROMJENE

2007. 2006. 2005. 2007/06 2006/05

Garancije i akreditivi 65.393 84.297 47.799 -22,4% 76,4%

Neiskorišteni krediti 257.251 134.645 84.341 91,1% 59,6%

Ukupno 322.644 218.942 132.140 47,4% 65,7%

OSTALI PODACI PROMJENE

2007. 2006. 2005. 2007/06 2006/05

Broj zaposlenika 347 346 252 0,3% 37,3%

Broj poslovnica 37 37 33 - 4

Adekvatnost kapitala 11,05% 10,60% 13,16% 0,5* -2,6*

OSTALI POKAZATELJI PROMJENE

2007. 2006. 2005. 2007/06 2006/05

Strukturalni pokazatelji

Temeljni kapital / ukupna aktiva 8,8% 9,0% 9,6% -0,2* -0,6*

Temeljni kapital / ukupni depoziti 10,4% 10,8% 11,8% -0,4* -1,0*

Plasmani klijentima / depoziti klijenata 67,7% 68,7% 72,8% -1,0* -4,1*

Pokazatelji profitabilnosti

Prinos na kapital 8,3% 10,8% 13,1% -2,5* -2,3*

Prinos na aktivu 0,7% 0,7% 1,1% - -0,4*

Pokazatelji produktivnosti

Ukupna aktiva / broj zaposlenih 8.081 7.323 7.152 10,4% 2,4%

Ukupni depoziti / broj zaposlenih 6.845 6.089 5.817 12,4% 4,7%

Ukupni plasmani / broj zaposlenih 6.405 5.893 5.545 8,7% 6,3%

Prihodi iz redovnog poslovanja / broj zaposlenih 458 364 436 25,8% -16,5%

Bruto rezultat redovnog poslovanja / broj zaposlenih 150 114 157 31,6% -27,4%

Troškovi zaposlenih / prihodi iz redovnog poslovanja 29,4% 33,8% 28,5% -4,4* 5,3*

Broj zaposlenih / broj poslovnica 9 9 8 - -

*postotni poen

Pregled hrvatskog gospodarstva u 2007. godini

Drugi dio

Zagreb - iz arhive Podravske banke

9

10

|

Pre

gle

d h

rvat

sko

g g

osp

od

arst

va u

200

7. g

od

ini

Realni godišnji rast bruto domaćeg proizvoda za 2007. godinu iznosio je

5,6%. Prva polovica 2007. godine bilježi visoku stopu rasta od 6,8%, no u

trećem kvartalu, rast je usporen pa je stopa rasta iznosila 5,1%. Najveći dopri-

nos ukupnom rastu bruto domaćeg proizvoda u 2007. pripisuje se domaćoj

potrošnji (osobnoj i javnoj) i bruto ulaganjima. Do slabljenja rasta osobne

potrošnje, od prvog prema trećem kvartalu, došlo je unatoč relativno snažnom

rastu plaća i smanjenju nezaposlenosti.

Kretanja u realnom sektoru u 2007.g. obilježena su rastom industrijske

proizvodnje od 5,6%, rastom maloprodaje od 5,3% te rastom građevinskih ra-

dova od 2,4%.

Zbog nastavka snažnog rasta kredita poduzećima u prvoj polovici 2007. go-

dine, stope rasta kredita poduzećima, zadržavale su se iznad 20% u prvoj po-

lovici godine.

Državna potrošnja realno je povećana za 3,4%, a osobna 6,2%.

Najsnažniji rast zabilježen je kod uslužnih djelatnosti; hotela i restorana (9,4%),

financijskog posredovanja (8,2%) te trgovine (7,5%).

U 2007. godini ukupan robni izvoz iznosio je 12,4 mlrd USD, dok je robni uvoz

iznosio 25,8 mlrd USD. U robnoj razmjeni s inozemstvom ostvaren je manjak

od 13,5 mlrd USD, a pogoršao se i pokazatelj pokrivenosti uvoza izvozom, s

48,3%, koliko je iznosio u 2006, na 47,9% u 2007. godini.

Stopa registrirane nezaposlenosti krajem 2007. godine iznosila je 14,7% (u

2006. iznosila je 17%). Broj ukupno zaposlenih osoba krajem 2007. godine iz-

nosio je 1.480 tisuća, što je porast za 13 tisuća radnih mjesta u odnosnu na

godinu ranije.

U drugoj polovici 2007.g. došlo je do povećanih inflatornih pritisaka pa je sto-

pa inflacije na kraju 2007.g. bila 5,8%, dok je godišnji prosjek iznosio 2,9%.

Rastuća inflacija rezultat je rasta cijena hrane, poljoprivrednih proizvoda, naf-

te i ostalih energenata na svjetskim tržištima.

Tijekom 2007. bruto inozemni dug povećao se za 3,7 mlrd EUR, te je na dan

31.12.2007. iznosio 32,9 mlrd EUR. Pri tome je njegova godišnja stopa rasta

usporena s 13,7% u 2006. na 12,5% u 2007. godini.

U 2007. godini, HNB je mjerama monetarne politike djelovala u cilju uspo-

ravanja rasta vanjskog duga Republike Hrvatske. Uz visoku stopu granične

obvezne pričuve, te uvođenje pokrića valutno induciranog kreditnog rizika,

na snazi su i mjere ograničenja rasta kredita.

Plasmani su se ukupno povećali za 27,6 mlrd kuna ili 15,1%. Znatnije je uspo-

ren rast u drugoj polovici 2007. godine, nakon što je HNB dodatno pooštrila

mjere za ograničavanje rasta plasmana.

Promatrano po sektorima, banke su i tijekom 2007. godine, nastavile snažnije

kreditirati sektor stanovništva, odobrivši mu ukupno 17,2 mlrd kuna, što odgo-

vara godišnjoj stopi rasta od 18%. Na kraju godine, krediti odobreni stanovništvu

iznosili su 112,9 mlrd kuna, a najveći dio tih kredita odnosio se na stambene

i gotovinske kredite. Značajnije usporavanje rasta zabilježeno je kod plasma-

na poduzećima. S godišnjom stopom rasta od 10,6%, ukupni plasmani banaka

poduzećima na kraju godine iznosili su 92,3 mlrd kuna.

11

Ukupni depoziti u bankama dosegli su 198 mlrd kuna na kraju 2007. godine, što je

povećanje od 19% u odnosu na prethodnu godinu. Rast depozita građana nešto

je sporiji nego u 2006. godini i iznosi 10,5%, dok su depoziti poduzeća zabilježili

rast od 25% u istom razdoblju. Valutna struktura depozita se nije značajnije pro-

mijenila pa kunski depoziti i dalje čine oko 48% ukupnih depozita.

Prosječan tečaj eura ostao je stabilan u 2007. godini. Kuna je oslabila u odnosu

na euro i prosječni tečaj kuna/euro iznosio je 7,34. Pad vrijednosti američkog

dolara u odnosu na euro, na međunarodnim tržištima, imao je izravan utjecaj na

tečaj kuna/dolar, pa je prosječni tečaj kuna/dolar u 2007. godini bio 5,37.

Hrvatsko tržište kapitala zabilježilo je porast broja ulagača u 2007.g. zahvaljujući

velikom interesu za inicijalne ponude dionica. Promet dionicama na Zagrebačkoj

burzi zabilježio je porast od 57% u odnosu na 2006.g., dok je tržišna kapitalizaci-

ja (ukupna vrijednost tržišta) porasla za 78%. Dionički indeks CROBEX zaključio

je godinu s rastom od 63% u odnosu na 2006. godinu. U ožujku 2007. godine,

Varaždinska burza pripojena je Zagrebačkoj burzi.

Na tržištu novca povremeno se javljala veća potražnja za likvidnim sredstvi-

ma, što je rezultiralo rastom i snažnim oscilacijama kunskih kamatnih stopa na

kratkoročne i prekonoćne pozajmice. U zadnjem kvartalu 2007. godine, kamat-

ne stope na prekonoćne kredite kretale su se od 2% do 11%, što je financiranje

činilo skupim, a tržište nestabilnim.

Makroekonomski pokazatelji u 2007. godini Vrijednost

Bruto domaći proizvod, stopa rasta, % promjene u odnosu na prethodnu godinu 5,6

Industrijska proizvodnja, stopa rasta, % promjene u odnosu na prethodnu godinu 1,4

Potrošačke cijene, % promjene u odnosu na prethodnu godinu 5,8

Proizvođačke cijene, % promjene u odnosu na prethodnu godinu 5,8

Izvoz roba, mlrd USD 12,4

Uvoz roba, mlrd USD 25,8

Saldo računa tekućih transakcija, mil. EUR - 1.891,66

Prosječna neto plaća u kunama 4.840

Stopa nezaposlenosti, % 14,7

Broj nezaposlenih, HZZ 254.484

Tečaj HRK/USD, prosjek 5,37

Tečaj HRK/EUR, prosjek 7,34

Vanjski dug, mlrd EUR 32,9

Opis poslovanja Banke

Treći dio

Pula - iz arhive Podravske banke

13

14

|

Op

is p

osl

ova

nja

Ban

ke

Podravska banka je u 2007. godini potvrdila svoj položaj vodeće srednje

banke u Hrvatskoj, te po aktivi zauzima 10. mjesto od ukupno 33 banke u

Hrvatskoj (promatrajući grupe banaka).

Podravska banka je moderna i dinamična financijska institucija, univerzalnog

tipa, usmjerena pretežno na segmente građana, obrtnika te malih i srednjih po-

duzetnika. Krajem 2007. godine, posluje putem mreže od 37 poslovnica (što je

svrstava na 8. mjesto po broju poslovnica u Hrvatskoj) i drugih kanala distribuci-

je (46 bankomata, 12 dnevno noćnih trezora, te 750 EFT POS terminala).

Aktiva banke u 2007. godini iznosi 2,8 milijardi kuna, što predstavlja porast od

10,7% u odnosu na godinu ranije. Ukupni depoziti porasli su za 13,9%, neto

plasmani porasli su za 12,2%, dok je neto dobit veća za 4,6% u odnosu na pre-

thodnu godinu i iznosi 19,4 milijuna kuna.

Ukupni prihodi iz poslovanja iznose 159 milijuna kuna, što je porast za 26%

u odnosu na godinu ranije. Najznačajniji dio prihoda iz poslovanja odnosi se

na neto prihode od kamata, koji čine 61% ukupnih prihoda. Značajno raste i

udjel prihoda od naknada, koje su u 2007. godini porasle za 29% u odnosu na

godinu ranije.

Krajem 2007. godine Podravska banka posluje s više od 150.000 klijenata.

Neto dobit

2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.

0

5.000

10.000

15.000

20.000

25.000

000 kn

15

Neto prihodi od kamata i naknada

Neto prihodi od naknadaNeto prihodi od kamata

2006. 2007. 2006. 2007.0

20.000

40.000

60.000

80.000

100.000

120.000

u 000 kn

Struktura neto prihoda poslovanja na dan 31.12.2007.

neto dobit odkupoprodajefinancijskihinstrumenata 5%

neto prihod od kamata 61%

ostali prihodi 3%

neto prihod odnaknada 24%

neto prihod odtečajnih razlika 7%

16

|

Op

is p

osl

ova

nja

Ban

ke

Ograničavanje rasta plasmana od strane Hrvatske narodne banke nije bitnije

utjecalo na rast plasmana Podravske banke, obzirom da je on i planiran u tim

okvirima (12%).

Iznadprosječan rast od 17,2%, u odnosu na prošlu godinu, ostvaren je kod de-

pozita građana (depoziti građana na razini bankarskog sektora, porasli su za

10,5% u odnosu na prošlu godinu).

Dobri rezultati ostvareni su i u kartičnom poslovanju, gdje je zabilježen porast

prodaje kreditnih MasterCard kartica za 27%.

Banka je bila aktivna i na području bankoosiguranja, te razvila niz sinergijskih

proizvoda s partnerskim osiguravajućim društvima, koje prodaje putem svoje

poslovne mreže.

Unutar investicijskog bankarstva, klijentima su na raspolaganju usluge

skrbništva i usluge trgovanja vrijednosnim papirima. Banka je, među prvima

u Hrvatskoj, ponudila trgovanje vrijednosnicama na financijskom tržištu Crne

Gore, a klijentima se nude margin krediti za građane i pravne osobe, kao i krediti

temeljem zaloga vlasničkih vrijednosnih papira.

Depoziti

Ukupni depoziti klijenata porasli su za 13,9% u odnosu na prethodnu godinu

i krajem 2007. godine iznose 2,3 milijarde kuna. Pri tome su brže rasli depoziti

građana - za 17,2%, dok su depoziti pravnih osoba porasli za 8,1%, u odnosu na

prošlu godinu. Struktura depozita se neznatno promijenila u odnosu na 2006.

godinu, tako da depoziti građana čine 66% (u 2006. godini, taj je udjel izno-

sio 64%), a sredstva pravnih osoba 34% ukupnih depozita klijenata. Pretežitim

udjelom građana u ukupnim depozitima klijenata, izbjegava se koncentracija

depozita i osiguravaju stabilni izvori sredstava za poslovanje Banke.

U ročnoj strukturi ukupnih depozita, oročeni depoziti klijenata čine 71%. Pre-

ma valutnoj strukturi depozita, udjel kunskih depozita iznosi 49%, depozita s

valutnom klauzulom (vezanom na euro) 10%, dok je udjel depozita u stranim

valutama (uglavnom euro) 41%. Značajan porast od 48% bilježe kunski depoziti

pravnih osoba. Kunski a vista depoziti građana porasli su za 28% u odnosu na pre-

thodnu godinu, dok su kunski oročeni depoziti građana porasli za čak 50%.

Ovakav porast depozita, rezultat je jačanja branda POBA-e, razgranatosti poslo-

vne mreže, te povećanja broja klijenata koji svoje povjerenje iskazuju Banci.

Ukupni depoziti - iznosi u 000 kuna PROMJENE

31.12.2007. 31.12.2006. 31.12.2005. 2007/06 2006/05

Građani 1.538.665 1.312.911 914.398 17,2% 43,6%

Pravne osobe 791.980 732.701 462.412 8,1% 58,4%

Ukupni depoziti 2.330.645 2.045.612 1.376.810 13,9% 48,6%

17

Ukupni depoziti

GrađaniPravne osobe

31.12.2007. 31.12.2006. 31.12.2005.0

500.000

1.000.000

1.500.000

2.000.000

2.500.000

000 kn

34%

66%

36%

64%

34%

66%

Struktura ukupnih depozita na dan 31.12.2007.

pravne osobe 34%

građani 66%

18

|

Op

is p

osl

ova

nja

Ban

ke

Depoziti po viđenju - iznosi u 000 kuna PROMJENE

31.12.2007. 31.12.2006. 31.12.2005. 2007/06 2006/05

Građani 370.494 321.172 228.210 15,4% 40,7%

Pravne osobe 316.938 311.681 170.840 1,7% 82,4%

Ukupni depoziti po viđenju 687.432 632.853 399.050 8,6% 58,6%


31.12.2007. 31.12.2006. 31.12.2005.0

100.000

200.000

300.000

400.000

500.000

600.000

700.000

800.000

000 kn

46%49%

43%

54% 51%57%

Depoziti po viđenju

19

Plasmani

Banka je strateški orijentirana na kreditiranje stanovništva, obrtništva, te ma-

log i srednjeg poduzetništva, što osigurava zadovoljavajuću razinu disperzije

kreditnog rizika.

Bruto krediti klijentima u 2007. godini porasli su blizu 11%, te iznose 1,68 mi-

lijardi kuna. Pri tome su krediti stanovništvu porasli za 19,3%, a krediti poslov-

nim subjektima su neznatno manji u odnosu na prethodnu godinu. U strukturi

ukupnih kredita klijentima, krediti stanovništvu čine 61%, a više od 50% tih pla-

smana odnosi se na gotovinske kredite.

Udjel neto kredita stanovništvu i pravnim osobama u ukupnoj aktivi Banke je

55%, kao i u prethodne dvije godine.

Oročeni depoziti - iznosi u 000 kuna PROMJENE

31.12.2007. 31.12.2006. 31.12.2005. 2007/06 2006/05

Građani 1.168.171 991.739 686.188 17,8% 44,5%

Pravne osobe 475.042 421.020 291.572 12,8% 44,4%

Ukupni oročeni depoziti 1.643.213 1.412.759 977.760 16,3% 44,5%


31.12.2007. 31.12.2006. 31.12.2005.0

200.000

400.000

600.000

800.000

1.000.000

1.200.000

1.400.000

1.600.000

1.800.000

000 kn

29%

30%

30%

71%70%

70%

Oročeni depoziti

20

|

Op

is p

osl

ova

nja

Ban

ke

U ukupnim kreditima klijentima, 51% kredita ugovoreno je u stranoj valuti (go-

tovo isključivo u eurima) ili uz valutnu klauzulu, vezanu na euro. Ostalo (49%)

su krediti u kunama. Ugovaranjem valutne klauzule na kredite, Banka održava

valutnu usklađenost plasmana s izvorima.

Značajnu pažnju Banka posvećuje suradnji s poslovnim subjektima, za koje

obavlja kompletan bankarsko-financijski servis, kao i poslove kratkoročnog i

dugoročnog kreditiranja.

Posebna pozornost poklanja se sigurnosti plasmana radi minimiziranja kre-

ditnog rizika, pa tako Banka već niz godina osigurava određene vrste kredita

građana od rizika neplaćanja kod prvorazrednih osiguravajućih društava.

Struktura kreditnog portfelja po granama djelatnosti nije se značajnije promi-

jenila u odnosu na prethodno razdoblje. Nešto je veći udjel trgovine (oko 8%),

dok su ostale djelatnosti pojedinačno ispod 5%.

U 2007. godini, Banka je nastavila suradnju s Ministarstvom gospodarstva,

rada i poduzetništva, te jedinicama lokalne uprave i samouprave, na krediti-

ranju razvojnih programa malog i srednjeg poduzetništva, te poljoprivrednih

gospodarstava. Time Banka doprinosi razvoju gospodarskih aktivnosti malih i

srednje velikih poduzetnika iz proizvođačkih i uslužnih djelatnosti, te značajno

povećava broj klijenata koji koriste kompletan financijski servis Banke.

Banka ima uspostavljenu dugogodišnju uspješnu poslovnu suradnju s Hrvat-

skom bankom za obnovu i razvitak na realizaciji desetak specijalističkih progra-

ma kreditiranja. Koristeći vrlo povoljne uvjete kreditiranja, Banka svojim klijenti-

ma osigurava izvore financiranja poduzetničkih projekata, izvoza roba i usluga,

samozapošljavanja te financijsko restrukturiranje.

Krediti - u 000 kuna PROMJENE

2007. 2006. 2005. 2007/06 2006/05

Krediti građanima 1.045.116 878.748 701.461 18,9% 23,2%

Krediti pravnim oso-bama 649.378 651.409 345.845 -0,3% 88,4%

Ukupni bruto krediti 1.694.494 1.530.157 1.047.306 10,7% 46,1%

Ukupne rezerve po kreditima 117.624 124.626 45.477 -5,6% 174,0%

Ukupni neto krediti 1.576.870 1.405.531 1.001.829 12,2% 40,3%

21


31.12.2007. 31.12.2006. 31.12.2005.0

200.000

400.000

600.000

800.000

1.000.000

1.200.000

1.400.000

1.600.000

1.800.000

000 kn

38%

43%

29%

62%57%

71%

Ukupni krediti

Struktura ukupnih bruto kredita na dan 31.12.2007.

pravne osobe 38%

građani 62%

22

|

Op

is p

osl

ova

nja

Ban

ke

Poslovna mreža i kanali distribucije

Krajem 2007. godine, prodajnu mrežu Banke čini ukupno 37 poslovnica.

Po veličini poslovne mreže, POBA zauzima 8. mjesto na hrvatskom bankar-

skom tržištu.

Osim razgranate poslovne mreže, nastavljeno je jačanje i ostalih kanala distri-

bucije - bankomata, dnevno-noćnih trezora i EFT POS terminala. POBA ima 46

bankomata nadograđenih chip tehnologijom koja štiti korisnike od mogućih

zlouporaba i krađa podataka s kartica.

Klijenti POBA-e mogu koristiti usluge dnevno noćnih trezora u Koprivnici,

Požegi, Bjelovaru, Osijeku, Puli, Rijeci, Sisku, Splitu, Varaždinu, Zadru i Zagrebu.

Krajem 2007. godine, POBA ima instaliranih 750 EFT POS terminala. Ukupan

promet po EFT POS terminalima povećao se za 20%, dok je broj transakcija po-

rastao za 24% u odnosu na 2006. godinu. Prihod od prometa po EFT POS termi-

nalima povećao se za 19%.

Broj korisnika internet bankarstva (POBAklik usluge) i POBAsms usluga, kontinu-

irano se povećava. Korisnicima usluga Podravske banke, dostupne su poslovne

informacije putem Info centra, koji je u 2007. godini zabilježio 57% više poziva

nego godinu ranije.

Posebna pažnja posvećuje se upravljanju poslovnom mrežom, te uređenju i

opremanju poslovnica radi pružanja što kvalitetnijih usluga klijentima. Tako je

u prošloj godini, poslovnica u Splitu, preseljena u veći i suvremeniji prostor na

atraktivnoj lokaciji. Podravska banka će i nadalje voditi računa da svojim klijen-

tima bude što bliže - bilo putem poslovnica, interneta, bankomata ili telefona.

Novi proizvodi i usluge

Usredotočena na zahtjeve i potrebe klijenata, Banka je kontinuirano radila na

poboljšavanju postojeće ponude, te razvoju novih proizvoda i usluga, nastojeći

uvijek zadržavati konkurentnost i kvalitetu.

Uz postojeće gotovinske Sprint kredite, prepoznatljive po brzini realizacije, kre-

ditna ponuda je obogaćena gotovinskim Fit kreditima za građane, čime im je

omogućeno korištenje većeg iznosa uz duži rok otplate. Kao posebnu pogod-

nost, POBA je korisnicima tih kredita - klijentima Banke, nudila i MasterCard kre-

ditnu karticu bez članarine za prvu godinu korištenja.

Poslovnim subjektima ponuđeni su novi poljoprivredni i turistički krediti.

Dobra prihvaćenost Narančastih paketa tekućih računa građanima, motivirala

je Banku i na kreiranje Narančastih paketa za poslovne subjekte. Paketima su

obuhvaćene usluge koje olakšavaju svakodnevno financijsko poslovanje podu-

zetnika, uz povoljnije uvjete.

Postojeća paleta kartičnih proizvoda (Maestro i VISA Electron debitne kartice te

MasterCard Standard i Corporate kreditne kartice), proširena je Maestro debit-

nom karticom za poslovne subjekte, te MasterCard Gold kreditnom karticom,

namijenjenoj ciljanim skupinama klijenata.

23

U cilju povećanja sigurnosti i zaštite klijenata, POBA je sve magnetne debitne

Maestro kartice zamijenila chip karticama. Kreditne MasterCard kartice isto tako

se izdaju uz trenutno najsigurniju chip tehnologiju.

MaestroSHOP usluga, koja omogućava plaćanje debitnom Maestro karticom

na rate ili s odgodom, naišla je na izvanredan prihvat kod klijenata. Posljedi-

ca toga je i kontinuirani rast broja transakcija i obujma prometa po EFT POS

terminalima.

Krajem 2007. godine, klijentima je ponuđen novi štedni proizvod - Blagdanska

štednja koja je rezultirala znatnim povećanjem oročenih depozita građana.

Organizacija i osoblje

Podravska banka je na dan 31.12.2007. godine imala 347 zaposlenika. Od ukup-

nog broja zaposlenih, u izravnom radu s klijentima (“front office”), angažirano je

61% zaposlenika. Prosječna dob zaposlenika Banke je 38 godina.

Razvoju poslovanja, morala se prilagoditi i odgovarajuća organizacijska struktu-

ra, pa je Banka uvela neke organizacijske promjene u cilju što veće efikasnosti,

te optimalnog iskorištenja tehničkih i kadrovskih resursa.

Kontinuirano educiranje i stručno usavršavanje zaposlenika, primarni su cilje-

vi Banke. Tijekom 2007. godine, na internim i eksternim edukacijama, iz raz-

nih područja bitnih za poslovanje Banke, zaposlenici su proveli preko 800

radnih dana. Istodobno, Banka zapošljava mlade, stručne ljude koji će svojim

angažmanom donijeti novu kvalitetu razvoju Banke.

Obzirom da ljudski kapital predstavlja glavnu konkurentsku prednost, Podrav-

ska banka posebnu pažnju posvećuje motivaciji i nagrađivanju svojih zaposle-

nika, te razvoju njihovih kompetencija.

Investicijsko bankarstvo

Hrvatsko tržište kapitala u 2007. godini doživjelo je značajni rast, kako po ost-

varenim prometima tako i po broju sudionika.

Godinu je obilježilo nekoliko inicijalnih javnih ponuda (među kojima je svaka-

ko najznačajnija HT-a), te uključivanje velikog broja malih investitora na tržište

kapitala.

Prema godišnjem izvještaju Zagrebačke burze redoviti promet dionicama

je za 57% veći od rekordne 2006. godine, a broj transakcija se udvostručio.

Na kraju godine indeks CROBEX završio je na 5.239 bodova što predstavlja

rast od 63,2% u odnosu na 2006. godinu. Među značajnijim infrastrukturnim

projektima Zagrebačke burze u 2007. godini potrebno je istaknuti ukidanje

trgovanja na dva trgovinska sustava i uvođenje nove trgovinske platforme

OMX X-stream.

Poslovanje Sektora investicijskog bankarstva u takvom pozitivnom okruženju

također je rezultiralo značajnim povećanjem prometa i broja klijenata.

24

|

Op

is p

osl

ova

nja

Ban

ke

Brokeri Podravske banke ostvarili su 2007. godine promet od 643 milijuna kuna,

što predstavlja oko 1,2% ukupnog prometa Zagrebačke burze. Podravska banka

kao član Burze time je zauzela 25. mjesto među 46 članova ovlaštenih društava

po ukupnom prometu.

Banka svojim klijentima nudi i uslugu posredovanja pri trgovanju na tržištu

Crne Gore na kojem je ostvaren promet od preko 18 milijuna eura.

Otvoreno je 3.400 računa za trgovanje i zadano preko 18 tisuća naloga za kup-

nju/prodaju vrijednosnih papira.

Zabilježen je značajan porast broja klijenata i vrijednosti imovine na skrbničkim

računima, što je uglavnom rezultat povećanja plasmana margin i lombardnih

kredita temeljem zaloga vrijednosnih papira.

Poslovanje riznice

Ograničavanje i usporavanje kreditne aktivnosti banaka, snažan rast kamatnih

stopa i pojava kreditne krize u svijetu, te ubrzanje inflacije u zemlji, činili su po-

slovno okruženje Banke u 2007. godini izazovnim.

Riznica je osiguravala potrebnu likvidnost za neometano poslovanje Banke i

njenih klijenata, udovoljavala svim internim aktima Banke te propisima Hrvat-

ske narodne banke, kao regulatorne institucije.

Banka je optimizirala izloženost valutnom riziku i riziku promjene kamatnih sto-

pa, te uspješno upravljala ročnom i valutnom strukturom bilance.

Obzirom da se Banka na domaćem i međunarodnom tržištu novca pojavljivala

uglavnom u ulozi prodavatelja sredstava, porast kamatnih stopa na tržištima

novca, odrazio se i na povećanju prihoda iz tog dijela poslovanja za 157% u

odnosu na prethodnu godinu.

Imovina kojom upravlja Riznica povećana je u odnosu na 2006. godinu za 4%, a

najveći udjel od 49% su potraživanja od banaka.

Tečaj kune prema euru oslabio je neznatno tijekom protekle godine, te je

prosječni srednji devizni tečaj iznosio 7,335680 kuna za euro, što je približno

0,2% više nego u 2006. godini (7,322865).

Istovremeno slabljenje dolara prema euru na svjetskom tržištu odrazilo se i

na tečaj kune prema dolaru tako da je kuna ojačala za 8,1% prema dolaru, te

prosječni srednji devizni tečaj za 2007. godinu iznosi 5,364619 kuna za dolar.

Riznica je zadovoljavala potrebe klijenata za stranom efektivom i devizom, te

održavala optimalnu deviznu poziciju Banke. Neto dobit Banke od tečajnih

razlika iznosi skoro 12 milijuna kuna.

Upravljanjem vrijednosnicama u portfelju Banke, raspoloživim za trgovanje,

ostvarena je dobit od 7,4 miljuna kuna, što predstavlja povećanje za 53% u od-

nosu na prethodnu godinu.

25

Platni promet

Banka je u 2007. godini ostvarila porast ukupnog platnog prometa od 48%.

Vrijednost domaćeg bezgotovinskog platnog prometa iznosila je preko 48 mili-

jardi kuna, što u odnosu na 2006. godinu predstavlja 50% porasta. Platni promet s

inozemstvom bilježi porast od 24% u odnosu na prethodnu godinu.

O značenju i prihvaćanju usluge internet bankarstva (POBAklik) najbolje govori

podatak da je ukupna vrijednost kunskog i deviznog platnog prometa poslovnih

subjekata putem interneta povećana za 39% u odnosu na prethodnu godinu.

Broj otvorenih transakcijskih računa pravnih osoba porastao je za 10% u odno-

su na 2006. godinu.

Banka je tijekom 2007. godine dodatno unaprijedila poslovnu suradnju s

međunarodnim financijskim ustanovama, uspostavljanjem novih korespon-

dentnih odnosa. Također je povećala brzinu izvršenja platnih transakcija i sman-

jila troškove platnog prometa.

Obujam i vrijednost transakcija izvršenih u platnom prometu u 2007. godi-

ni, rezultat je pouzdanosti, točnosti i ažurnosti Banke u pružanju ove usluge

klijentima.

Kapital

Kapital Banke, bez dobiti ostvarene u 2007. godini, iznosi 228 milijuna kuna. U

odnosu na prethodnu godinu, kapital je povećan za 9%, s osnove raspoređene

dobiti ostvarene u 2006. godini u rezerve Banke.

31.12.2007. 31.12.2006.12.500

13.000

13.500

14.000

14.500

15.000

15.500

16.000

16.500

000 kn

Prihod od naknada i provizija u domaćem i inozemnom platnom prometu

26

|

Op

is p

osl

ova

nja

Ban

ke

Na dan 31. prosinca 2007. godine, nominalna vrijednost dioničkog kapitala iz-

nosi 168,3 milijuna kuna.

Dionički kapital sastoji se od 420.762 redovne dionice, koje glase na ime, svaka

nominalne vrijednosti 400,00 kuna.

Prema vlasničkoj strukturi, strane osobe posjeduju 85,68% vlasničke glavnice,

dok je preostali kapital u vlasništvu domaćih pravnih i fizičkih osoba.

Račun dobiti i gubitka

Banka je u 2007. godini ostvarila neto dobit u iznosu 19,4 milijuna kuna, što

predstavlja povećanje od 4,6% u odnosu na godinu ranije.

Prihodi iz redovnog poslovanja porasli su 26% u odnosu na prethodnu godinu

i iznose 159 milijuna kuna.

U strukturi ukupnih prihoda, prisutan je trend povećanja neto kamatnih i neka-

matnih prihoda.

Neto prihod od kamata čini 61% prihoda iz redovnog poslovanja, dok sve

značajnije raste udjel prihoda od naknada i čini 24,5% ostvarenih prihoda.

Neto prihodi od naknada porasli su za 29%, dok su neto prihodi od kamata po-

rasli za 32,5% u odnosu na prethodnu godinu.

Troškovi redovnog poslovanja, uključujući amortizaciju, iznose 120 milijuna

kuna i porasli su za 16,9%. Povećanje troškova posljedica je ulaganja u moder-

nizaciju tehnologije (povećanje broja dnevno-noćnih trezora, povećanje razine

sustava zaštite, razna softverska rješenja i dr.).

Procjena kreditnih rizika i formiranje rezervi za rizične plasmane i potencijalne

obveze, temelje se na primjeni načela konzervativne politike i primjene važećih

propisa pa je Banka u 2007. godini po toj osnovi izdvojila 19,6 milijuna kuna za

umanjenje vrijednosti i rezervacije.

Uporaba dobiti

Uprava i Nadzorni odbor Banke predlažu Glavnoj Skupštini da se ukupno ostva-

rena dobit u 2007. godini, uporabi za unos u rezerve i isplatu zaposlenicima na

ime udjela u dobiti dodjelom vlastitih dionica.

Buduće poslovanje

Poslovni plan za 2008. godinu, temelji se na jačanju tržišne prepoznatljivosti i po-

zicije Banke, optimizaciji poslovne mreže, aktivnom praćenju tržišta i suvremenih

tehnologija, povećanju profitabilnosti i interne efikasnosti.

Na buduće poslovanje Banke, utjecat će makroekonomska situacija, restriktivna

monetarna politika, prilagodbe novim zakonskim propisima u okviru usklađenja

s Europskom Unijom, kao i sve jača konkurencija na bankarskom tržištu.

27

Među najvažnijim ciljevima Banke u 2008. godini bit će intenzivan razvoj kva-

litetnih i konkurentnih proizvoda/usluga, te maksimiziranje zadovoljstva klije-

nata. To ćemo postići praćenjem tržišnih trendova, ulaganjem u informatičku

tehnologiju, te edukacijom i motivacijom osoblja.

U cilju pružanja cjelovitog platno-prometnog servisa, Banka je pokrenula razvoj

nove usluge obračunski objedinjenog vođenja računa, pod nazivom “Cash

pooling”. Radi se o financijskoj usluzi namijenjenoj jedinicama lokalne upra-

ve i samouprave, te poslovnim subjektima u njihovu vlasništvu, kao i velikim

poslovnim sustavima, koja omogućava jednostavnije i jeftinije poslovanje, te

uspješnije upravljanje likvidnošću.

Korisnicima brokerskog poslovanja, ponudit će se unaprijeđena usluga kupo-

prodaje vrijednosnica koje kotiraju na Zagrebačkoj burzi - putem interneta.

Jačanju tržišne pozicije Banke, pridonijet će i otvaranje nove Filijale u Čakovcu,

središtu jedne od ekonomski najjačih regija Hrvatske.

U svrhu osiguranja daljnjeg rasta i razvoja, započete su pripreme za dokapitali-

zaciju Banke u 2008. godini.

Financijski izvještaji i Izvješće neovisnog revizora za godinu koja je završila 31. prosinca 2007.

Četvrti dio

Trst - iz arhive Podravske banke

29

30

|

Izja

va o

od

go

vorn

ost

i Up

rave

Ban

ke

Izjava o odgovornosti Uprave Banke

Sukladno Zakonu o računovodstvu Republike Hrvatske, Uprava je dužna

pobrinuti se da za svaku financijsku godinu budu sastavljeni financijski

izvještaji Podravske banke d.d. (Banka) u skladu s Međunarodnim standardima

financijskog izvještavanja (“MSFI“) koje je objavio Odbor za međunarodne

računovodstvene standarde, koji pružaju istinit i fer pregled stanja u Podravskoj

banci, kao i njezine rezultate poslovanja Banke za navedeno razdoblje.

Nakon provedbe odgovarajućeg istraživanja, Uprava opravdano očekuje da će

Banka dogledno vrijeme raspolagati odgovarajućim resursima, te stoga i dalje

usvaja načelo vremenske neograničenosti poslovanja.

Odgovornosti Uprave pri izradi financijskih izvještaja obuhvaćaju sljedeće:

• odabiridosljednuprimjenuodgovarajućihračunovodstvenihpolitika

• davanjeopravdanihirazboritihprosudbiiprocjena

• postupanjeuskladusvažećimračunovodstvenimstandardima,uzobjavui

obrazloženje svih materijalno značajnih odstupanja u financijskim

izvještajima i

• sastavljanjefinancijskihizvještajapodpretpostavkomvremenske

neograničenosti poslovanja, osim ako pretpostavka da će Banka nastaviti

poslovanje nije primjerena.

Uprava je odgovorna za vođenje odgovarajućih računovodstvenih evidencija,

koje u svakom trenutku s opravdanom točnošću prikazuju financijski položaj

Banke. Također, Uprava je dužna pobrinuti se da financijski izvještaji budu

u skladu sa Zakonom o računovodstvu. Pored toga, Uprava je odgovorna za

čuvanje imovine Banke te za poduzimanje opravdanih koraka za sprječavanje i

otkrivanje prijevare i drugih nepravilnosti.

Potpisali u ime Uprave,

Mr. Julio Kuruc 4. ožujka 2008.

Predsjednik Uprave

Marijan Marušić

Član Uprave

Davorka Jakir

Član Uprave

31

PricewaterhouseCoopers d.o.o. Alexandera von Humboldta 4 HR-10000 Zagreb CROATIA Telephone (385 1) 63 28 888 Facsimile (385 1) 61 11 556

1

Izvješće neovisnog revizora

Dioničarima Podravske banke d.d., Koprivnica Obavili smo reviziju priloženih financijskih izvještaja Podravske banke d.d., Koprivnica (‘Banka’). Financijski izvještaji sastoje se od bilance na dan 31. prosinca 2007. godine, računa dobiti i gubitka, izvještaja o promjenama kapitala, te izvještaja o novčanom toku za godinu koja je tada završila kao i sažetka značajnih računovodstvenih politika i bilješki uz financijske izvještaje. Odgovornost Uprave za financijske izvještaje Uprava je odgovorna za sastavljanje i objektivno prikazivanje ovih financijskih izvještaja u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja. U takvu odgovornost spada: planiranje, uvođenje i održavanje interne kontrole koja je relevantna za sastavljanje i objektivno prikazivanje financijskih izvještaja bez materijalno značajnih pogrešnih prikaza (koji mogu nastati kao posljedica prijevare ili pogreške), odabir i primjena odgovarajućih računovodstvenih politika i definiranje razumnih računovodstvenih procjena s obzirom na postojeće okolnosti. Odgovornost revizora Naša je odgovornost izraziti mišljenje o ovim financijskim izvještajima na osnovu naše revizije. Reviziju smo obavili sukladno Međunarodnim revizijskim standardima. Ovi standardi zahtijevaju pridržavanje etičkih pravila, te planiranje i provođenje revizije kako bi se s razumnom mjerom sigurnosti utvrdilo da su financijski izvještaji bez materijalno značajnih pogrešnih prikaza. Revizija uključuje provođenje procedura u svrhu pribavljanja revizorskih dokaza o iznosima i objavama u financijskim izvještajima. Odabir procedura ovisi o prosudbi revizora, uključujući i procjenu rizika materijalno značajnih pogrešnih prikaza u financijskim izvještajima koji mogu nastati kao posljedica prijevare ili pogreške. U procjenjivanju tih rizika, revizor razmatra internu kontrolu koja je relevantna za sastavljanje i objektivno prikazivanje financijskih izvještaja subjekta u svrhu izrade revizorskih procedura koje odgovaraju postojećim okolnostima, a ne u svrhu izražavanja mišljenja o učinkovitosti interne kontrole subjekta. Revizija isto tako uključuje ocjenu primijenjenih računovodstvenih politika, razumnih računovodstvenih procjena koje je definirala Uprava, kao i ocjenu ukupnog prikaza financijskih izvještaja. Uvjereni smo da nam pribavljeni revizorski dokazi daju odgovarajuću osnovu za izražavanje našeg mišljenja. Temelj za mišljenje s rezervom

Kao što je opisano u bilješci 14, na dan 31 . prosinca 2006. godine neiskorišteni porezni gubici su iznosili 30.045 tisuća kuna temeljem kojih Banka nije priznala odgođenu poreznu imovinu i s tim povezane prihode u iznosu od 6.009 tisuća kuna s osnove poreznih gubitaka koji se prenose u buduća razdoblja. Tijekom 2007. godine Banka je iskoristila prenesene porezne gubitke u iznosu od 25.852 tisuće kuna. Na ovaj način, neto dobit za godinu koja je završila je precijenjena za 5.171 tisuću kuna dok su sredstva i zadržana dobit u bilanci na dan 31. prosinca 2007. godine podcijenjeni za 838 tisuća kuna. Mišljenje s rezervom Prema našem mišljenju, izuzev učinaka opisanih u odjeljku 'Temelj za mišljenje s rezervom', priloženi financijski izvještaji prikazuju realno i objektivno, u svim značajnim aspektima financijsko stanje Banke na dan 31. prosinca 2007. godine, rezultate njenog financijskog poslovanja i novčane tokove za godinu koja je tada završila sukladno Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja. Ostala pitanja Financijski izvještaji Banke na dan 31. prosinca 2006. godine revidirani su od drugog revizora koji je izdao izvješće na dan 8. ožujka 2007. godine s rezervom na odgođenu poreznu imovinu i s tim povezane prihode opisano u odjeljku 'Temelj za mišljenje s rezervom'. PricewaterhouseCoopers d.o.o. Zagreb, 23. travanj 2008. Tatjana Rukavina Dušica Madzarac Predsjednica Uprave Ovlašteni revizor

32

|

Fin

anci

jski

izvj

ešt

aji

Bilješke 2007. 2006.

Prihodi od kamata i slični prihodi 6 173.013 131.551

Rashodi od kamata i slični rashodi 6 (76.386) (58.602)

Neto prihod od kamata 96.627 72.949

Prihodi od naknada i provizija 7 53.234 43.250

Rashodi od naknada i provizija 7 (14.340) (13.164)

Neto prihod od naknada i provizija 38.894 30.086

Neto dobit od tečajnih razlika 8 11.828 14.011

Neto dobit od kupoprodaje i svođenja na fer vrijednost financijskih instrumenata 9 7.381 4.826

Gubici od investicijskih vrijednosnih papira 21 (13) (261)

Trošak umanjenja vrijednosti kreditnih gubitaka - neto 13 (19.586) (4.659)

Ostali poslovni prihodi 10 4.219 4.387

Administrativni troškovi 11 (103.403) (89.938)

Ostali poslovni rashodi 12 (17.164) (13.197)

Dobit prije oporezivanja 18.783 18.204

Porez na dobit 14 634 361

Neto dobit za godinu 19.417 18.565

Osnovna i razrijeđena zarada po dionici-redovne (u kunama) 15 46,43 61,94

Bilješke koje slijede čine sastavni dio ovih financijskih izvještaja.

Račun dobiti i gubitka za godinu koja je završila 31. prosinca 2007.

Bilancio 2007_HR_def.indd 32 27-05-2008 14:44:32

33

Bilješke 2007. 2006.

IMOVINA

Gotovina i računi kod banaka 16 209.202 173.406

Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne banke 17 258.447 221.300

Krediti i predujmovi bankama 18 530.205 536.826

Krediti i predujmovi klijentima 19 1.576.870 1.405.531

Financijska imovina za trgovanje 20 40.029 30.657

Investicijski vrijednosni papiri:

- raspoloživi za prodaju 21 21.226 14.571

- drže se do dospijeća 21 54.223 51.426

Ulaganja u podružnice 34 1.530 -

Nematerijalna imovina 22 19.299 19.748

Nekretnine i oprema 23 81.633 64.431

Odgođena porezna imovina 14 2.155 1.521

Imovina preuzeta u zamjenu za nenaplativa potraživanja 24 2.414 4.071

Potraživanja poreza na dobit 24 1.232 4.555

Ostala imovina 24 5.536 5.655

Ukupno imovina 2.804.001 2.533.698

OBVEZE I DIONIČKI KAPITAL

Depoziti banaka 25 44.400 61.189

Obveze prema klijentima 26 2.330.645 2.045.612

Ostala pozajmljena sredstva 27 152.415 151.951

Ostale obveze 28 29.339 47.385

Ukupno obveze 2.556.799 2.306.137

Dionički kapital 29 171.484 171.440

Rezerve 30 56.301 37.556

Zadržana dobit 30 19.417 18.565

Ukupno dionički kapital 247.202 227.561

Ukupno obveze i dionički kapital 2.804.001 2.533.698

Ove financijske izvještaje odobrila je Uprava na dan 4. ožujka 2008. te ih u ime

Uprave potpisuju:

Mr. Julio Kuruc Marijan Marušić Davorka Jakir

Predsjednik Uprave Član Uprave Član Uprave


Bilanca na dan 31. prosinca 2007.

34

|

Fin

anci

jski

izvj

ešt

aji

Bilješka 2007. 2006.Poslovne aktivnostiDobit prije oporezivanja 18.783 18.204Usklađenje rezultata s neto novčanim sredstvima iz poslovanja:Amortizacija materijalne i nematerijalne imovine 22.23 13.534 13.319Gubici od prodane dugotrajne imovine 12 32 414Trošak umanjenja vrijednosti kreditnih gubitaka-neto 13 19.586 4.659Prihod od prodaje i revalorizacije vrijednosnica iskazanih po fer vrijed-nosti kroz račun dobiti i gubitka 9 (7.381) (4.826)

Gubici od revalorizacija vrijednos. raspoloživih za prodaju 21 13 261Prihod od dividendi 10 (765) (108)Plaćeni porez na dobit (1.642) (6.621)Rezultat poslovanja prije promjena na poslovnim sredstvima i obvezama 42.160 25.302

Promjene u sredstvima i izvorima:-Neto povećanje potraživanja od Hrvatske narodne banke (37.147) (22.841)-Neto smanjenje plasmana drugim bankama 1.836 1.965-Neto (povećanje) / smanjenje financijske imovine po fer vrijednosti kroz dobiti gubitka (1.991) 3.950

-Neto povećanje kredita i predujmova od klijenata (170.190) (177.046)-Neto smanjenje ostale imovine 5.296 2.018-Neto smanjenje depozita drugih banaka (16.790) (27.986)-Neto povećanje depozita od klijenata 285.034 396.188-Neto povećanje/(smanjenje) ostalih obveza (15.931) 19.317Neto povećanje novca od poslovnih aktivnosti 71.052 220.867

Investicijske aktivnostiKupovina financijske imovine raspoložive za prodaju 21 (7.499) -Prodaja financijske imovine raspoložive za prodaju 3.569 46.369Kupovina financijske imovine koja se drži do dospijeća 21 (4.171) (6.859)Ulaganja u podružnice 34 (1.530) (24.397)Priljev iz pripajanja 34 - 81.893Kupovina materijalne i nematerijalne dugotrajne imovine (30.185) (9.885)Neto (odljev)/priljev novca od investicijskih aktivnosti (39.949) 87.121

Financijske aktivnostiPovećanje ostalih pozajmljenih sredstava 62.145 36.315Otplata ostalih pozajmljenih sredstava (61.681) (82.106)Kupnja vlastitih dionica 29 (3.694) (4.967)Prodaja vlastitih dionica 29 2.904 -Isplaćena dividenda - (267)Povećanje temeljnog kapitala - 40.000Neto smanjenje novca od financijskih aktivnosti (326) (11.025)Neto povećanje novca i ekvivalenata novca 30.454 296.914Novac i ekvivalenti novca na dan 1. siječnja 708.267 411.304Efekt od tečajnih razlika na novcu i novčanim ekvivalentima 323 49Novac i ekvivalenti novca na dan 31. prosinca 32 739.044 708.267

Izvještaj o novčanom toku za godinu koja je završila 31. prosinca 2007.


35

Bilješke Dionički kapital

Vlastite dionice

Kapital-na dobit Rezerve

Dobit tekuće godine

Ukupno

Na dan 31. prosinca 2005. godine 62.902 (193) 3.713 90.094 16.029 172.545Promjene na glavnici tijekom 2006. godineImovina raspoloživa za prodaju:

Nakon prodaje prenijeto u račun dobiti i gubitka - - - (2.890) - (2.890)

Rezerve fer vrijednosti 30 - - - 335 - 335

Dobit tekuće godine - - - - 18.565 18.565

Ukupno priznati prihodi i rashodi razdoblja - - 335 18.565 18.900

Emisija dionica 29, 30 105.403 - 3.015 (64.152) - 44.266

Kupnja vlastitih dionica 29 - (999) (3.968) - - (4.967)

Raspored dobiti 2005. godine - 218 1.349 14.169 (15.749) (13)

Dividende 31 - - - - (280) (280)

Na dan 31. prosinca 2006. godine 168.305 (974) 4.109 37.556 18.565 227.561Promjene na glavnici tijekom 2007. godineImovina raspoloživa za prodaju:

Nakon prodaje prenijeto u račun dobiti i gubitka - - - (335) - (335)

Rezerve fer vrijednosti 30 - - - 1.364 - 1.364

Dobit tekuće godine - - - - 19.417 19.417

Ukupno priznati prihodi i rashodi razdoblja - - - 1.364 19.417 20.781

Kupnja vlastitih dionica 29 - (3.004) (690) - - (3.694)

Prodaja vlastitih dionica 29 - 2.904 - - - 2.904

Raspored dobiti 2006. godine - 159 675 17.716 (18.565) (15)

Na dan 31. prosinca 2007. godine 168.305 (915) 4.094 56.301 19.417 247.202

Izvještaj o promjenama na glavnici za godinu koja je završila 31. prosinca 2007.


36

|

Fin

anci

jski

izvj

ešt

aji

1.1. Povijest i osnutak Podravska banka d.d., Koprivnica (“Banka”) je osnovana u Republici Hrvatskoj i

registrirana kao dioničko društvo pri Trgovačkom sudu u Bjelovaru, 12. srpnja

1995. Sjedište Banke je u Koprivnici, Opatička 3.

1.2. Osnovna djelatnost Na dan 31. prosinca 2007. godine Banka je poslovala putem 37 poslovnica u

cijeloj Republici Hrvatskoj.

Osnovne djelatnosti Banke su:

• primanjeiplasiranjedepozita,

• primanjedepozitapoviđenjuioročenihdepozita,

• davanjedugoročnihikratkoročnihkreditaiizdavanjedugoročnihi

kratkoročnih garancija Ministarstvu financija, tijelima lokalne i regionalne

uprave, poduzećima, privatnim osobama i drugim kreditnim institucijama

koje se bave financijskim najmovima i transakcijama,

• rizničniposlovinameđubankarskomtržištu,

• povjereničkiposloviiuslugeinvesticijskogbankarstva,

• platniprometuzemljiiinozemstvu,

• pružanjebankarskihuslugaputemrazvijenemrežepodružnicauRepublici

Hrvatskoj.

Poslovanje Banke nadziru Nadzorni odbor i Uprava.

Predstavnici Nadzornog odbora Podravske banke d.d. Koprivnica u 2007. godini

su kako slijedi:

Miljan Todorovic, Predsjednik

Sigilfredo Montinari, Zamjenik Predsjednika

Dario Montinari, Član

Djuro Predovic, Član

Dolly Predovic, Član

Maurizio Dallocchio, Član

Filippo Disertori, Član

Članovi Uprave u 2007. godini su:

Mr. Julio Kuruc, Predsjednik Uprave

Marijan Marušić, Član Uprave

Davorka Jakir, Član Uprave

Struktura dioničara Banke na dan 31. prosinca 2007. i 2006. godine dana je u

bilješci 29.

Dionice Banke kotiraju na tržištu javnih dioničkih društava na Zagrebačkoj

burzi.

BILJEŠKA 1 OPĆI PODACI

37

Slijedi prikaz značajnih računovodstvenih politika usvojenih za pripremu

ovih financijskih izvještaja. Ove računovodstvene politike dosljedno su

primjenjivane za sva razdoblja uključena u ove izvještaje, osim tamo gdje je

drugačije navedeno.

2.1. Osnove sastavljanjaFinancijski izvještaji Banke sastavljeni su sukladno Međunarodnim standardima

financijskog izvještavanja (‘MSFI’) koje je objavio Odbor za međunarodne

računovodstvene standarde. Financijski izvještaji izrađeni su primjenom

metode povijesnog troška, izuzev određenih financijskih instrumenata koji su

iskazani po fer vrijednosti.

Sastavljanje financijskih izvještaja sukladno MSFI zahtijeva upotrebu određenih

ključnih računovodstvenih procjena. Također se od Uprave zahtijeva da se služi

prosudbama u procesu primjene računovodstvenih politika Banke. Područja

koja uključuju viši stupanj prosudbe ili složenosti, odnosno područja gdje su

pretpostavke i procjene značajne za ove financijske izvještaje prikazana su u

bilješci 4.

(a) Standardi, dodaci i tumačenja koja su na snazi od 2007. godine

- MSFI 7, ‘Financijski instrumenti: Objavljivanja’, i dodatak MRS-u 1, ‘Prezentiranje

financijskih izvještaja – Kapitalna objavljivanja’, uvodi nova objavljivanja koja

se odnose na financijske instrumente i nema nikakav utjecaj na klasifikaciju

i vrednovanje financijskih instrumenata Banke ili objavljivanja vezana za

oporezivanje i obveze prema dobavljačima i ostale obveze. Zahtijeva objavu

kvalitativnih i kvantitativnih informacija o izloženosti rizicima nastalima iz

financijskih instrumenata, uključujući određene minimalne objave o kreditnom

riziku, riziku likvidnosti i tržišnom riziku, te analizu osjetljivosti na tržišni rizik.

Služi kao zamjena za zahtjeve objavljivanja u MRS-u 32, Financijski instrumenti:

Objavljivanje i prezentiranje. Dodatak MRS-u 1 uvodi objavljivanja o razini

kapitala poslovnog subjekta i na koji način subjekt upravlja kapitalom.

- IFRIC 8, ‘Opseg MSFI-a 2’, zahtijeva razmatranje transakcija koje uključuju

izdavanje glavničkih instrumenata, kod kojih je primljena naknada niža od fer

vrijednosti izdanih glavničkih instrumenata, kako bi se utvrdilo da li spadaju u

opseg MSFI-a 2. Ovaj standard nema utjecaja na financijske izvještaje Banke.

- IFRIC 10, ‘Financijsko izvještavanje za razdoblje tijekom godine i umanjenje

vrijednosti’, ne dozvoljava da se gubici od umanjenja vrijednosti goodwilla,

ulaganja u glavničke instrumente i financijsku imovinu iskazanu po trošku koji

su priznati u razdoblju tijekom godine, ukinu na kasniji datum bilance. Ovaj

standard nema utjecaja na financijske izvještaje Banke.

BILJEŠKA 2SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA

38

|

Fin

anci

jski

izvj

ešt

aji

(b) Standardi, dodaci i tumačenja koja su na snazi u 2007. godini ali nisu

relevantna

Sljedeći standardi, dodaci i tumačenja na izdane standarde obvezna su za

računovodstvena razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. siječnja 2007.

godine, ali nisu relevantna za poslovanje Banke:

• MSFI4,‘Ugovorioosiguranju’;

• IFRIC7,‘PrimijenjenipristupprepravljanjanatemeljuMRS-a29Financijsko

izvještavanje u hiperinflacijskim gospodarstvima’; i

• IFRIC9,‘Ponovnaprocjenaugrađenihderivata’’.

(c) Standardi, dodaci i tumačenja postojećih standarda koja nisu još na snazi i koje

Banka nije prijevremeno usvojila

Sljedeći standardi, dodaci i tumačenja postojećih standarda objavljena su i

obvezna za računovodstvena razdoblja Banke koja počinju na dan ili nakon 1.

siječnja 2008. godine ili kasnije, ali ih Banka nije prijevremeno usvojila:

• MRS 1 , Prezentiranje financijskih izvještaja prerađen rujan, 2007; učinak na godinu

s početkom ili kasnije od 1. siječnja 2009.). Banka očekuje učinke od prerađenog

standarda na prezentaciju financijskih izvještaja ali ne i na prepoznavanje i mjerenje

pojedinih transakcija i stanja u financijskim izvještajima.

• MRS 23 (Dodatak), ‘Troškovi posudbe’ (na snazi od 1. siječnja 2009. godine).

Banka će primijeniti MRS 23 (Dodatak) od 1. siječnja 2009. godine, ali trenutno

nije primjenjiv na Banku budući da nema kvalificirane imovine.

• MRS 27 (prerađen), Konsolidirani i zasebni financijski izvještaji (na snazi od 1.

srpnja 2009. godine). Banka će primijeniti MRS 27 od 1. siječnja 2009. godine.

Uprava trenutno ispituje učinak ovog standarda na financijske izvještaje.

• MSFI 3(prerađen) ‘Poslovno spajanje’ (na snazi od 1. siječnja 2009. godine)

Banka će od 1. siječnja 2009. godine početi primjenjivati MSFI 3(prerađen), ali

se ne očekuje da će utjecati na financijske izvještaje Banke.

• MSFI 8, ‘Poslovni segmenti’ (na snazi od 1. siječnja 2009. godine). Banka će

početi primjenjivati MSFI 8 od 1. siječnja 2009. godine. Uprava detaljno razmatra

mogući učinak, međutim vrlo je vjerojatno da će se broj izvještajnih segmenata

kao i način izvještavanja po segmentima promijeniti kako bi bio usklađen s

internim izvještavanjem koje Uprava koristi pri donošenju poslovnih odluka.

• IFRIC11, ‘MSFI 2 - Transakcije s dionicama društava u Grupi i s vlastitim

dionicama’ Banka će primijeniti IFRIC 11 . Uprava trenutno ispituje učinak ovog

standarda na financijske izvještaje.

• IFRIC 14, ‘MRS 19 - Ograničenje na imovinu od definiranih primanja, minimalni

zahtjevi financiranja i njihova interakcija’ (na snazi od 1. siječnja 2008. godine).

Banka će od 1. siječnja 2008. godine početi primjenjivati IFRIC 14, ali se ne

očekuje da će utjecati na financijske izvještaje Banke.

39

(d) Tumačenja postojećih standarda koja još nisu na snazi i koja nisu relevantna za

poslovanje Banke

Sljedeća tumačenja postojećih standarda obvezna su za računovodstvena

razdoblja Banke koja počinju na dan ili nakon 1. siječnja 2008. godine ili u

kasnijim razdobljima, ali nisu relevantna za poslovanje Banke:

- Dodatak MRS-u 32 Financijski instrumenti: Prezentiranje i MRS 1 Prezentiranje

financijskih izvještaja – Financijski instrumenti koji se mogu prodati i obveze

koje proizlaze iz likvidacije (na snazi od 1. siječnja 2009. godine).

- Uvjeti ostvarivanja prava i otkazivanja – Dodatak MSFI 2, Plaćanja temeljena

na dionicama (objavljen u siječnju 2008. godine; na snazi za godišnja razdoblja

koja počinju na dan ili nakon 1. siječnja 2008. godine).

- IFRIC 12, Sporazumi o koncesiji usluga (na snazi od 1. siječnja 2008. godine).

- IFRIC 13, Programi posebnih pogodnosti za kupce (na snazi od 1. srpnja 2008.

godine).

- IFRIC 14, MRS 19 – Ograničenja na imovinu od definiranih primanja, Minimalni

zahtjevi financiranja i njihova interakcija (na snazi od 1. siječnja 2008. godine)

Prepravljanje

Prepravljena je osnovna i razrijeđena zarada po dionici prikazana u financijskim

izvještajima za godinu koja je završila 31. prosinca 2006. Iznosi prikazani u

financijskim izvještajima izračunati su na način da se dobit za godinu u iznosu

od 18.565 tisuća kuna podijelio s ponderiranim prosječnim brojem postojećih

redovnih dionica za navedeno razdoblje koji je bio 420.762 dionice. U izračun

nije bilo uključeno kretanje dionica tijekom godine i vlastite dionice su bile

uključene. Iznosi prikazani u ovim financijskim izvještajima odražavaju učinak

kretanja dionica s isključenjem vlastitih dionica na izračun zarade po dionici

(bilješka 15).

2.2. Poslovna spajanja Stjecanje ovisnih društava obračunava se korištenjem metode kupnje. Trošak

poslovnog spajanja mjeri se kao zbroj fer vrijednosti (na dan razmjene), dane

imovine, nastalih ili preuzetih obveza te vlasničkih instrumenata koje je Banka

Zarada po dioniciIznosi prikazani u ovim

financijskim izvještajima

Iznosi prikazani u financijskim izvještajima za godinu koja je

završila 31. prosinca 2006.ukupno dionice (osnovne i razrijeđene) 44

redovne dionice (osnovne i razrijeđene) 61,94

40

|

Fin

anci

jski

izvj

ešt

aji

izdala u zamjenu za kontrolu nad stečenim društvom i svih troškova koji su

izravno povezani s poslovnim spajanjem. Imovina, obveze i potencijalne obveze

stečenog društva koje je moguće prepoznati. Trošak kupovine manjinskih

interesa mjeri se po knjigovodstvenoj vrijednosti na dan kupovine koji je bio

datum spajanja. Razlika između troška kupovine i knjigovodstvene vrijednosti

neto sredstava spojenog, evidentira se kao goodwill. Goodwill nastao stjecanjem

priznaje se kao sredstvo i početno iskazuje po trošku, koji predstavlja višak

troška stjecanja iznad udjela Banke u neto fer vrijednosti priznate prepoznatljive

imovine, priznatih prepoznatljivih obveza i potencijalnih obveza stečenog

društva. Ako je udio Banke u neto fer vrijednosti prepoznatljive imovine,

prepoznatljivih obveza i potencijalnih obveza stečenog društva viši od troška

poslovnog spajanja, višak se odmah priznaje u računu dobiti i gubitka.

Manjinski udjeli u stečenom društvu početno se iskazuju u visini manjinskih

udjela u neto fer vrijednosti priznate imovine, priznatih obveza i potencijalnih

obveza.

2.3. Ulaganja u podružnice Podružnice su sva društva u kojima Banka, direktno ili indirektno, ima više od

pola glasačkih prava ili na drugi način kontrolira poslovanje društva.

Banka ima jednu podružnicu u potpunom vlasništvu - Poba ICO d.o.o (vidi

bilješku 34), koja je iskazana po trošku i nije konsolidirana u ovim financijskim

izvještajima zbog njezine nematerijalnosti.

2.4. Izvještavanje o poslovnim segmentimaPoslovni segment je grupa poslovnih aktivnosti vezanih za proizvode ili usluge

koje su podložne određenim rizicima i koristima i razlikuju se od rizika i koristi

drugih poslovnih segmenata. Zemljopisni segment odnosi se na aktivnosti

vezane za proizvode ili usluge unutar određenog ekonomskog okruženja

koje su podložne određenim rizicima i koristima i razlikuju se od rizika i koristi

segmenata koji posluju u drugim gospodarskim okruženjima.

2.5. Strane valute(a) Funkcionalna i izvještajna valuta

Stavke uključene u financijske izvještaje Banke iskazane su u valuti primarnog

gospodarskog okruženja u kojem Banka posluje (‘funkcionalna valuta’).

Financijski izvještaji Banke prikazani su u kunama, što predstavlja funkcionalnu

i izvještajnu valutu Banke. Tečaj kune na dan 31. prosinca 2007. godine bio je u

odnosu na USD 4,985 kuna, a u odnosu na EUR 7,325 kuna (31. prosinca 2006.

godine: USD 5,578 i EUR 7,345).

41

(b) Transakcije i stanja u stranoj valuti

Transakcije u stranim sredstvima plaćanja preračunavaju se u funkcionalnu

valutu tako da se iznosi u stranim sredstvima plaćanja preračunavaju po tečaju

na dan transakcije. Dobici ili gubici od tečajnih razlika, koji nastaju prilikom

podmirenja tih transakcija i preračuna monetarne imovine i obveza izraženih

u stranim valutama, priznaju se u računu dobiti i gubitka. Banka ima imovinu

i obveze izvorno iskazane u kunama, a koja je valutnom klauzulom vezana za

stranu valutu. Banka preračunava vrijednost svoje imovine i svojih obveza na

koje se primjenjuje spomenuta klauzula po srednjem tečaju HNB-a važećem na

dan bilance.

2.6. Financijska imovinaBanka klasificira svoju financijsku imovinu u sljedeće kategorije: financijska

imovina po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka, krediti i potraživanja,

investicijski vrijednosni papiri raspoloživi za prodaju i koji se drže do dospijeća.

Klasifikacija ovisi o svrsi za koju je financijska imovina stečena. Uprava klasificira

financijsku imovinu kod početnog priznavanja.

(a) Financijska imovina po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka

Ova kategorija ima dvije podkategorije: financijsku imovinu namijenjena

trgovanju i imovinu koja je kod početnog priznavanja klasificirana po fer

vrijednosti u računu dobiti i gubitka. Financijska imovina se klasificira kao

financijska imovina namijenjena trgovanju ako je stečena prvenstveno

u svrhu prodaje u kratkom roku ili ako je tako određeno od strane Uprave.

Imovina u ovoj kategoriji klasificirana je kao kratkotrajna imovina ako se

drži radi trgovanja ili ako se njena realizacija očekuje unutar razdoblja od 12

mjeseci od datuma bilance.

Financijska imovina iskazana po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka

početno se priznaje po fer vrijednosti, a trošak transakcije iskazuje se u računu

dobiti i gubitka.

Dobici i gubici nastali iz promjena u fer vrijednosti financijske imovine po

fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka iskazuju se u računu dobiti i gubitka

u okviru ‘ostalih dobitaka/(gubitaka) – neto’ u razdoblju u kojem su nastali.

Prihodi od dividendi od financijske imovine po fer vrijednosti u računu dobiti

i gubitka iskazuju se u računu dobiti i gubitka u okviru ‘ostalih prihoda’ kada je

ustanovljeno pravo na isplatu dividende.

(b) Krediti i potraživanja

Krediti i potraživanja predstavljaju nederivativnu financijsku imovinu s fiksnim

ili odredivim plaćanjem koja ne kotira na aktivnom tržištu, osim: (a) one koju

subjekt namjerava prodati odmah ili u kratkom roku, a koja je klasificirana

kao namijenjena za trgovanje, i one koju subjekt nakon početnog priznavanja

iskazuje po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka; (b) one koju subjekt nakon

42

|

Fin

anci

jski

izvj

ešt

aji

početnog priznavanja iskazuje kao raspoložive za prodaju; ili (c) one za koju

nositelj neće biti u mogućnosti u cijelosti vratiti svoje prvobitno ulaganje, čemu

neće biti uzrok kreditno pogoršanje.

(c) Ulaganja koja se drže do dospijeća

Ulaganja koja se drže do dospijeća predstavljaju nederivativnu financijsku imovinu

s fiksnim ili odredivim iznosom plaćanja i fiksnim dospijećem za koju Uprava

Banke ima pozitivnu namjeru i mogućnost držati je do dospijeća. U slučaju kad bi

Banka prodala sve značajne iznose imovine koja se drži do dospijeća, cjelokupna

kategorija bi se preklasificirala kao raspoloživa za prodaju.

(d) Financijska imovina raspoloživa za prodaju

Ulaganja raspoloživa za prodaju su ona koja su namijenjena držanju u

posjedu na neodređeno vrijeme, a koja mogu biti prodana za potrebe tekuće

likvidnosti ili promjene kamatnih stopa, tečajeva stranih valuta ili cijene

kapitala. Redovna nabava i prodaja financijske imovine po fer vrijednosti

u računu dobiti i gubitka, financijske imovine koja se drži do dospijeća i

raspoložive za prodaju priznaju se na datum transakcije, tj. na datum na koji

se Banka obvezala kupiti ili prodati sredstvo.

Financijska imovina početno se priznaje po fer vrijednosti plus trošak transakcije

za cjelokupnu financijsku imovinu koja nije iskazana po fer vrijednosti u računu

dobiti i gubitka. Financijska imovina iskazana po fer vrijednosti u računu dobiti

i gubitka početno se priznaje po fer vrijednosti, a trošak transakcije iskazuje se u

računu dobiti i gubitka. Financijska imovina prestaje se priznavati kada isteknu

ili su prenesena prava na primitak novčanih tokova od financijske imovine ili

kada je Banka prenijela sve bitne rizike i koristi vlasništva. Financijske obveze

prestaju se priznavati prilikom njihovog ukidanja - to jest, kada je obveza

izvršena, stornirana ili istekla.

Financijska imovina raspoloživa za prodaju i financijska imovina po fer

vrijednosti u računu dobiti i gubitka naknadno se priznaje po fer vrijednosti.

Krediti i potraživanja i ulaganja koja se drže do dospijeća iskazuju se po

amortiziranom trošku primjenom metode efektivne kamatne stope. Dobici i

gubici nastali iz promjena u fer vrijednosti ‘financijske imovine po fer vrijednosti

u računu dobiti i gubitka’ iskazani su u računu dobiti i gubitka u razdoblju u

kojem su nastali. Dobici i gubici nastali iz promjena u fer vrijednosti financijske

imovine raspoložive za prodaju priznaju se izravno u glavnici, sve do prestanka

priznavanja i umanjenja vrijednosti financijske imovine kad bi se kumulirani

dobici ili gubici, koji su prethodno priznati u glavnici, trebali priznati u računu

dobiti i gubitka. Međutim, kamata izračunata primjenom metode efektivne

kamatne stope i dobici i gubici monetarne imovine klasificirane kao raspoložive

za prodaju priznaju se u računu dobiti i gubitka. Dividende na glavnične

instrumente raspoložive za prodaju priznaju se u računu dobiti i gubitka kada

je ustanovljeno pravo na isplatu dividende.

43

Fer vrijednosti ulaganja koja kotiraju na burzi temelje se na tekućim cijenama

ponude. Ako tržište za neko financijsko sredstvo nije aktivno, Banka utvrđuje fer

vrijednost pomoću tehnika procjene vrijednosti koje uzimaju u obzir nedavne

transakcije pod uobičajenim trgovačkim uvjetima, analizu diskontiranog

novčanog toka, modele određivanja cijena opcija i ostale tehnike procjene

vrijednosti koje u pravilu koriste sudionici na tržištu.

2.7. PrijebojFinancijska sredstva i obveze se prebijaju i neto iznos prikazuje u bilanci kada

postoji zakonsko izvršno pravo za prijeboj ustanovljenog iznosa ili postoji

namjera za rješavanje na neto osnovi ili kad ostvarena sredstva i obveze

istodobno poravnavaju.

2.8. Derivativni financijski instrumenti Derivativni financijski instrumenti uključuju terminske ugovore u stranoj valuti i

početno se priznaju u bilanci po fer vrijednosti, a naknadno se mjere po njihovoj

fer vrijednosti. Fer vrijednosti se određuju prema burzovnim tržišnim cijenama ili

putem cjenovnih modela ako je to primjenjivo. Svi derivati se vode kao sredstvo

kad je njihova fer vrijednost pozitivna te kao obveza kad im je fer vrijednost

negativna. Derivativni instrumenti Banke nisu kvalificirani za računovodstvo

zaštite. Promjene fer vrijednosti bilo kojeg derivativnog instrumenta koji nije

kvalificiran za računovodstvo zaštite priznaju se u računu dobiti i gubitka kao

neto prihodi od trgovanja. Međutim, dobici i gubici koji nastaju iz promjena fer

vrijednosti derivativnih instrumenata kojima se upravlja zajedno s financijskom

imovinom ili financijskim obvezama iskazuju se u sklopu ‘neto prihoda od

financijske imovine po fer vrijednosti’.

2.9. Prihodi i rashodi od kamataPrihodi i rashodi od kamata za sve financijske instrumente koji nose kamatu,

osim onih koji se drže radi trgovanja ili koji se mjere po fer vrijednosti u

računu dobiti i gubitka, priznaju se u sklopu ‘prihoda od kamata’ ili ‘rashoda

od kamata’ u računu dobiti i gubitka primjenom metode efektivne kamatne

stope. Metoda efektivne kamatne stope je metoda obračuna amortizacijskog

troška financijskih sredstava ili obveza i priznaju se u prihode ili rashode na

vremenski proporcionalnoj osnovi. Efektivna kamatna stopa je stopa koja točno

diskontira procijenjene buduće novčane isplate ili uplate na knjigovodstvenu

vrijednost financijskog sredstva ili obveze tijekom očekivanog vijeka trajanja

financijskog instrumenta ili, kada je prikladno, kraćeg razdoblja. Prilikom

izračuna efektivne kamatne stope, Banka procjenjuje novčane tokove

uzimajući u obzir ugovorne uvjete financijskog instrumenta (npr. opciju

predujma), ali ne razmatrajući buduće gubitke od kredita. Izračun uključuje

sve naknade i bodove plaćene ili primljene između ugovornih stranaka, a koji

čine sastavni dio efektivne kamatne stope, troškova transakcije i svih drugih

premija ili diskonta.

44

|

Fin

anci

jski

izvj

ešt

aji

2.10. Prihodi i rashodi od naknada i provizija Naknade i provizije sastoje se uglavnom od naknada za obavljanje domaćeg

i inozemnog platnog prometa, izdavanje garancija i akreditiva, kartičnog

poslovanja i drugih kreditnih instrumenata Banke. Naknade i provizije se u

pravilu priznaju kao prihod kad je usluga izvršena.

Naknade za odobrenje kredita koji će vjerojatno biti povučeni se odgađaju,

zajedno s povezanim izravnim troškovima odobrenja, i priznaju kao usklađenje

efektivnog prinosa na kredit tijekom razdoblja kredita.

2.11. Prihodi od dividendiPrihodi od dividendi priznaju se u računu dobiti i gubitka kada je ustanovljeno

pravo na isplatu dividende.

2.12. Umanjenje vrijednosti financijske imovine(a) Imovina po amortiziranom trošku

Na svaki datum bilance Banka procjenjuje postoje li objektivni dokazi o

umanjenju vrijednosti financijske imovine ili grupe financijskih sredstava.

Vrijednost financijske imovine ili grupe financijskih sredstava je umanjena te

do gubitaka od umanjenja vrijednosti dolazi ako, i samo ako, postoje objektivni

dokazi umanjenja vrijednosti kao rezultat jednog ili više događaja koji su

nastupili nakon početnog priznavanja imovine (‘događaj nastanka gubitka’)

i ako taj događaj (ili događaji) nastanka gubitka ima utjecaj na procijenjene

buduće novčane tokove financijske imovine ili grupe financijskih sredstava koja

se može pouzdano procijeniti.

Kriteriji koje banka koristi za utvrđivanje objektivnih dokaza za postojanje

gubitka od umanjenja vrijednosti uključuju:

• Propusteuugovornimisplatamaglavniceilikamata;

• Teškoćezajmoprimcasnovčanimtokom(npr.omjerkapitala,postotak

neto prihoda od prodaje);

• Kršenjeodredbiiuvjetazajma;

• Pokretanjestečajnogpostupka;

• Pogoršanjekonkurentnepozicijezajmoprimca;

• Smanjenjevrijednostizaloga;te

• Smanjenjeispodrazineinvesticijskograzreda.

Procijenjeno razdoblje između nastanka gubitka i njegova utvrđivanja

određuje lokalna uprava za svaki pojedini portfelj. Korištena razdoblja općenito

variraju od tri do dvanaest mjeseci. U iznimnim slučajevima odobravaju se i

duža razdoblja.

Banka najprije procjenjuje postoje li objektivni dokazi o umanjenju

vrijednosti pojedinačno za financijsku imovinu koja je pojedinačno značajna,

te pojedinačno ili kolektivno za financijsku imovinu koja nije pojedinačno

značajna. Ako Banka odredi da nema objektivnih dokaza o umanjenju

45

vrijednosti za pojedinačno procijenjenu financijsku imovinu, bez obzira

je li značajna ili nije, ona uključuje imovinu u grupu financijskih sredstava

sa sličnim karakteristikama kreditnog rizika te i kolektivno procjenjuje

zbog umanjenja vrijednosti. Imovina koja se pojedinačno procjenjuje zbog

umanjenja vrijednosti i za koju se priznaje gubitak od umanjenja vrijednosti

ne uključuje se u kolektivnu procjenu umanjenja vrijednosti.

Iznos gubitka priznaje se kao razlika između knjigovodstvene vrijednosti

imovine i sadašnje vrijednosti procijenjenog novčanog toka (isključujući

buduće kreditne gubitke koji nisu nastali) diskontiranog po prvotnoj efektivnoj

kamatnoj stopi financijske imovine. Knjigovodstvena vrijednost imovine je

snižena korištenjem izračuna rezerviranja za umanjenje vrijednosti, te je iznos

gubitka priznat u računu dobiti i gubitka. Ako kredit ili ulaganje koje se drži do

dospijeća imaju promjenjivu kamatnu stopu, diskontirana stopa za mjerenje

gubitka od umanjenja vrijednosti predstavlja važeću

efektivnu kamatnu stopu koja je određena ugovorom. U svrhu praktičnosti,

Banka može mjeriti umanjenje vrijednosti na temelju fer vrijednosti

instrumenta koristeći postojeću tržišnu cijenu.

Izračun sadašnje vrijednosti procijenjenih novčanih tokova založene

financijske imovine odražava novčane tokove koji mogu nastati kao rezultat

zapljene imovine umanjene za troškove dobivanja i prodaje zaloga, bez obzira

je li zapljena izvjesna ili nije.

Za potrebe kolektivne procjene umanjenja vrijednosti financijska imovina se

grupira na temelju sličnih karakteristika kreditnog rizika (tj. na temelju procesa

ocjenjivanja Banke koji uzimaju u obzir vrstu imovine, sektor poslovanja,

geografsku lokaciju, vrstu zaloga, prijašnji status i ostale relevantne

čimbenike). Navedene karakteristike su relevantne za procjenu budućih

novčanih tokova za grupe takvih sredstava time što ukazuju na sposobnost

dužnika za plaćanje svih dospjelih iznosa u skladu s ugovornim uvjetima

imovine koja je predmetom procjene.

Budući novčani tokovi unutar grupe financijskih sredstava koja se kolektivno

procjenjuje zbog umanjenja vrijednosti procjenjuju se na temelju ugovornih

novčanih tokova imovine u Banci i gubitaka iz prošlosti za imovinu koja

ima karakteristike kreditnog rizika koje su slične imovini u Banci. Gubici iz

prošlosti usklađuju se na temelju postojećih podataka kako bi se odrazio

učinak na postojeće okolnosti koje nisu imale utjecaja na razdoblje na kojem

se temelje gubici i kako bi se uklonili učinci okolnosti tog povijesnog razdoblja

koje trenutno više ne postoje. Procjene u promjenama budućih novčanih

tokova za grupe sredstava trebale bi odražavati promjene pripadajućih

promatranih podataka iz razdoblja u razdoblje (na primjer, promjene u

stopama nezaposlenosti, cijene nekretnina, status plaćanja ili ostali čimbenici

koji ukazuju na stupanj vjerojatnosti nastanka gubitaka u grupi i na opseg

46

|

Fin

anci

jski

izvj

ešt

aji

tih gubitaka). Banka redovno pregledava metodologiju i pretpostavke

procijenjenih budućih novčanih tokova kako bi se smanjile sve razlike između

procjene gubitka i stvarno nastalog gubitka.

Kada kredit nije naplativ, on se otpisuje na teret pripadajućeg rezerviranja

za umanjenje vrijednosti kredita. Takvi se krediti otpisuju nakon izvršenja

svih potrebnih procedura i nakon određivanja iznosa gubitka. Naknadnim

naplatama prethodno otpisanih iznosa smanjuje se iznos rezerviranja za

umanjenje vrijednosti kredita u računu dobiti i gubitka.

Ukoliko se u naknadnim razdobljima iznos umanjenja vrijednosti smanji i ukoliko

se to smanjenje može objektivno povezati s događajem nakon priznavanja

umanjenja vrijednosti (kao što je poboljšanje dužnikovog kreditnog rejtinga),

prethodno priznati gubitak od umanjenja vrijednosti se ukida usklađenjem

iznosa rezerviranja za umanjenje vrijednosti. Iznos ukidanja priznaje se u računu

dobiti i gubitka u trošku umanjenja vrijednosti za kreditne gubitke.

(b) Imovina klasificirana kao raspoloživa za prodaju

Na svaki datum bilance Banka procjenjuje postoje li objektivni dokazi o

umanjenju vrijednosti financijske imovine ili grupe financijskih sredstava. U

slučaju glavničnih vrijednosnih papira koji su klasificirani kao raspoloživi za

prodaju, značajan ili dugotrajan pad fer vrijednosti vrijednosnih papira

ispod njihove nabavne vrijednosti uzima se u obzir prilikom razmatranja da

li je vrijednost imovine umanjena. Ako takvi dokazi postoje za financijsku

imovinu, kumulativni gubitak - koji se mjeri kao razlika između nabavne

vrijednosti i tekuće fer vrijednosti umanjene za gubitak od umanjenja

vrijednosti navedene financijske imovine koja je prethodno priznata u računu

dobiti i gubitka – uklanja se iz glavnice i priznaje u računu dobiti i gubitka.

Gubici od umanjenja vrijednosti koji se priznaju u računu dobiti i gubitka

za glavnične instrumente ne ukidaju se kroz račun dobiti i gubitka. Ako se

naknadno poveća fer vrijednost dužničkog instrumenta, koji je klasificiran

kao raspoloživ za prodaju, i ako se povećanje može objektivno povezati uz

događaj nastao nakon što je gubitak od umanjenja vrijednosti priznat u

računu dobiti i gubitka, gubitak od umanjenja vrijednosti se ukida kroz račun

dobiti i gubitka.

2.13. Nematerijalna imovinaSoftver

Licence za softver kapitaliziraju se na temelju troškova stjecanja i troškova

koji nastaju dovođenjem softvera u radno stanje. Ovi troškovi amortiziraju se

tijekom njihovog korisnog vijeka uporabe (4 godine). Općenito se troškovi

povezani s razvojem računalnih softverskih programa priznaju kao trošak

onda kada su nastali. No, rashodi koji su nastali poboljšanjem i proširenjem

računalnih programa izvan njihove izvorne specifikacije i korisnog vijeka

trajanja priznaju se kao kapitalno poboljšanje i dodaju izvornom trošku

softvera. Troškovi razvoja računalnog softvera koji se priznaju kao imovina

47

amortiziraju se primjenom pravocrtne metode tijekom korisnog vijeka

trajanja. Troškovi održavanja postojećih računalnih programa i softvera, knjiže

se kao trošak u trenutku kada su nastali.

Goodwill

Goodwill nastao stjecanjem ovisnog subjekta predstavlja višak troška stjecanja

iznad udjela Banke u neto fer vrijednosti prepoznatljive imovine, obveza i

potencijalnih obveza ovisnog društva koji su priznati na dan stjecanja. Goodwill

se početno priznaje kao sredstvo po trošku i nakon toga mjeri po trošku

ispravljenom za akumulirane gubitke od umanjenja vrijednosti.

2.14. Nekretnine i opremaNekretnine i oprema iskazani su u bilanci po povijesnom trošku umanjenom za

akumuliranu amortizaciju. Povijesni trošak uključuje trošak koji je izravno povezan

sa stjecanjem imovine. Naknadni izdaci uključuju se u knjigovodstvenu vrijednost

imovine ili se, po potrebi, priznaju kao zasebna imovina samo ako će Banka imati

buduće ekonomske koristi od spomenute imovine, te ako se trošak imovine može

pouzdano mjeriti. Svi ostali troškovi investicijskog i tekućeg održavanja terete račun

dobiti i gubitka u financijskom razdoblju u kojem su nastali.

Zemljište se ne amortizira. Amortizacija ostale imovine obračunava se primjenom

pravocrtne metode u svrhu alokacije troška te imovine tijekom njenog procijenjenog

korisnog vijeka uporabe kako slijedi:

Amortizacija se obračunava za svako sredstvo sve do potpune amortizacije

sredstva ili do rezidualne vrijednosti sredstva ako je značajna. Rezidualna

vrijednost imovine i korisni vijek pregledavaju se na svaki datum bilance i

po potrebi usklađuju. U slučaju da je knjigovodstveni iznos imovine veći od

procijenjenog nadoknadivog iznosa, razlika se otpisuje do nadoknadivog

iznosa (bilješka 2.15).

Dobici i gubici nastali prodajom određuju se usporedbom prihoda i

knjigovodstvene vrijednosti sredstva i uključuju se u račun dobiti i gubitka.

2.15. Umanjenje vrijednosti nefinancijske imovineGodišnje se ispituje umanjenje vrijednosti za imovinu koja ima neograničen

korisni vijek uporabe i koja se ne amortizira. Imovina koja se amortizira pregledava

se zbog umanjenja vrijednosti kad događaji ili promijenjene okolnosti ukazuju

na to da knjigovodstvena vrijednost možda nije nadoknadiva. Gubitak od

umanjenja vrijednosti priznaje se kao razlika između knjigovodstvene vrijednosti

imovine i njenog nadoknadivog iznosa. Nadoknadivi iznos je fer vrijednost

Nekretnine 10-40 godinaKompjuteri 4 godineOprema i ostalo 4-5 godina

48

|

Fin

anci

jski

izvj

ešt

aji

imovine umanjena za troškove prodaje ili vrijednost imovine u uporabi,

ovisno o tome koji je viši. Za potrebe procjene umanjenja vrijednosti, imovina

se grupira na najniži nivo kako bi se pojedinačno utvrdio novčani tok (jedinice

stvaranja novca). Nefinancijska imovina osim goodwilla provjerava se na svaki

datum izvještavanja radi mogućeg ukidanja umanjenja vrijednosti.

2.16. Najmovi Najmovi u kojima Društvo ne snosi bitan udio rizika i koristi vlasništva

klasificiraju se kao operativni najmovi. Plaćanja po osnovi operativnih

najmova iskazuju se u računu dobiti i gubitka prema pravocrtnoj metodi

u razdoblju trajanja najma. Imovina dana u poslovni zakup uključena je u

bilanci u stavku “nekretnine, postrojenja i oprema”. Imovina se amortizira po

pravocrtnoj metodi kao i ostala slična imovina. Prihodi od zakupnine priznaju

se u odnosnom vremenu tijekom vremena zakupa.

2.17. Dugotrajna imovina namijenjena za prodaju Dugotrajna imovina klasificira se kao dugotrajna imovina namijenjena za

prodaju ako će njena knjigovodstvena vrijednost biti uglavnom nadoknađena

putem prodaje radije nego stalnim korištenjem. Dugotrajna imovina

klasificirana kao namijenjena za prodaju mjeri se po nižoj od knjigovodstvene

ili fer vrijednosti umanjene za troškove prodaje. Imovina mora biti raspoloživa

za trenutnu prodaju u postojećem stanju i njena prodaja mora biti vrlo

vjerojatna.

2.18. Novac i novčani ekvivalenti Za potrebe izvještaja o novčanim tijekovima, novac i novčani ekvivalenti

obuhvaćaju gotovinu, stanja na žiro računima i oročena sredstva kod drugih

banaka s preostalim dospijećem do 3 mjeseca.

Novac i novčani ekvivalenti isključuju obveznu pričuvu kod HNB-a, budući da

sredstva obvezne pričuve nisu na raspolaganju Banci u njenom svakodnevnom

poslovanju. Obvezna pričuva kod HNB-a jest iznos koji su obvezne izdvajati

sve poslovne banke koje imaju dozvolu za rad u Republici Hrvatskoj.

2.19. RezerviranjaRezerviranja se priznaju ako Banka ima sadašnju zakonsku ili izvedenu obvezu

kao posljedicu prošlog događaja, ako je vjerojatno da će biti potreban odljev

resursa radi podmirivanja obveze te ako se iznos obveze može pouzdano

procijeniti.

Rezerviranja se mjere po sadašnjoj vrijednosti troškova za koje se očekuje

da će biti potrebni za podmirenje obveze, korištenjem diskontne stope prije

poreza, koja odražava tekuće tržišne procjene vremenske vrijednosti novca

kao i rizike koji su specifični za navedenu obvezu. Iznos rezerviranja povećava

se u svakom razdoblju da se odrazi proteklo vrijeme. Ovo se povećanje

prikazuje kao rashod od kamata.

49

2.20. Ugovori o financijskim garancijama Ugovori o financijskim garancijama su ugovori koji od izdavatelja zahtijevaju

izvršenje specifičnih plaćanja kako bi se imatelju nadoknadio gubitak koji

nastaje kada dužnik ne podmiri dospjela plaćanja u skladu s uvjetima

dužničkog instrumenta. Takve financijske garancije daju se bankama,

financijskim institucijama i drugim tijelima u ime klijenata u svrhu osiguranja

kredita, prekoračenja i drugih bankarskih proizvoda.

Financijske garancije se prvotno priznaju u financijskim izvještajima po fer

vrijednosti na datum kada je dana garancija. Nakon prvotnog priznavanja,

obveze banke po takvim garancijama mjere se po

prvotnom vrednovanju, umanjenom za amortizaciju koja se obračunava

kako bi se u računu dobiti i gubitka priznali prihodi od naknada ostvareni

primjenom pravocrtne metode tijekom vijeka trajanja garancije, i najbolje

procjene troška koji je potreban za podmirenje bilo koje financijske obveze

na dan bilance, ovisno o tome što je više. Ove procjene utvrđuju se na temelju

iskustva sa sličnim transakcijama i povijesnim gubicima, uzimajući u obzir i

prosudbe Uprave.

Bilo koje povećanje obveze za garancije priznaje se u računu dobiti i gubitka

u sklopu ostalih troškova poslovanja.

2.21. Primanja zaposlenih(a) Obveze za mirovine i ostale obveze nakon umirovljenja

U toku redovnog poslovanja prilikom isplata plaća Banka u ime svojih zaposle-

nika, koji su članovi obveznih mirovinskih fondova, obavlja redovita plaćanja

doprinosa sukladno zakonu. Obvezni mirovinski doprinosi fondovima iskazuju

se kao dio troška plaća kada se obračunaju. Banka nema dodatni mirovinski

plan te stoga nema nikakvih drugih obveza u svezi s mirovinama zaposlenika.

Nadalje, Banka nema obvezu osiguravanja bilo kojih drugih primanja zaposle-

nika nakon njihova umirovljenja.

(b) Otpremnine

Obveze za otpremnine priznaju se kad Banka prekine radni odnos zaposlenika

prije normalnog datuma umirovljenja ili odlukom zaposlenika da dragovoljno

prihvati prekid radnog odnosa u zamjenu za naknadu. Banka priznaje obveze

za otpremnine kada je dokazivo preuzela obvezu da prekine radni odnos sa

sadašnjim zaposlenicima, na osnovi detaljnog formalnog plana, bez mogućnosti

da od njega odustane ili osigurava otpremnine, kao rezultat ponude da

potakne dragovoljno raskidanje radnog odnosa. Otpremnine koje dospijevaju

u razdoblju duljem od 12 mjeseci nakon datuma bilance, diskontiraju se na

sadašnju vrijednost.

(c) Kratkoročna primanja zaposlenih

Banka priznaje rezerviranje za bonuse kada postoji ugovorna obveza ili praksa

iz prošlosti na temelju koje je nastala izvedena obveza. Nadalje, Banka priznaje

50

|

Fin

anci

jski

izvj

ešt

aji

obvezu za akumulirane naknade za odsustvo s posla na temelju neiskorištenih

dana godišnjeg odmora na dan bilance.

(d) Primanja u obliku dionica

Primanja u obliku dionica predstavljaju dane vlastite dionice kao nagrada

radnicima za njihov doprinos u radu. Primanja u obliku dionica priznaju se

temeljem odluke Skupštine dioničara u računu dobiti i gubitka kao i pripadajuće

usklađenje na glavnicu tijekom preostalog razdoblja stjecanja prava na

korištenje. Primici umanjeni za pripadajuće troškove transakcije iskazuju se kao

povećanje dioničkog kapitala (nominalna vrijednost) i kapitalne dobiti kada su

opcije iskorištene.

2.22. Tekući i odgođeni porez na dobitPorezni rashod s temelja poreza na dobit jest zbirni iznos tekuće porezne obveze

i odgođenih poreza.

Tekuća porezna obveza temelji se na oporezivoj dobiti za godinu. Oporeziva

dobit razlikuje se od neto dobiti razdoblja iskazanoj u računu dobiti i gubitka

jer ne uključuje stavke prihoda i rashoda koje su oporezive ili odbitne u drugim

godinama, kao i stavke koje nikada nisu oporezive ni odbitne. Tekuća porezna

obveza Banke izračunava se primjenom poreznih stopa koje su na snazi,

odnosno u postupku donošenja na dan bilance.

Odgođeni porez jest iznos za koji se očekuje da će po njemu nastati obveza ili

povrat temeljem razlike između knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza

u financijskim izvještajima i pripadajuće porezne osnovice koja se koristi za

izračunavanje oporezive dobiti, a obračunava se metodom bilančne obveze.

Odgođene porezne obveze općenito se priznaju za sve oporezive privremene

razlike, a odgođena porezna imovina se priznaje u onoj mjeri u kojoj je vjerojatno

da će biti raspoloživa oporeziva dobit na temelju koje je moguće iskoristiti

odbitne privremene razlike.

Knjigovodstveni iznos odgođene porezne imovine preispituje se na svaki datum

bilance i umanjuje u onoj mjeri u kojoj više nije vjerojatno da će biti raspoloživ

dostatan iznos oporezive dobiti za povrat cijelog ili dijela porezne imovine.

Odgođeni porez obračunava se po poreznim stopama za koje se očekuje da će

biti u primjeni u razdoblju u kojem će doći do podmirenja obveze ili realizacije

sredstva. Odgođeni porez knjiži se na teret ili u korist računa dobiti i gubitka,

osim ako se odnosi na stavke koje se knjiže izravno u korist ili na teret kapitala,

u kojem slučaju se odgođeni porez također iskazuje u okviru kapitala.

Odgođena porezna imovina i obveze prebijaju se ako se odnose na poreze na

dobit koje je nametnula ista porezna vlast i ako Banka namjerava podmiriti

svoju tekuću poreznu imovinu i obveze na neto osnovi.

Banka je obveznik plaćanja raznih indirektnih poreza, koji su iskazani u okviru

administrativnih troškova.

2.23. PosudbePosudbe se početno priznaju po fer vrijednosti, umanjenoj za troškove transakcije.

51

U budućim razdobljima, posudbe se iskazuju po amortiziranom trošku; sve razlike

između primitaka (umanjenih za troškove transakcije) i otkupne vrijednosti

priznaju se u računu dobiti i gubitka tijekom razdoblja trajanja posudbe, koristeći

metodu efektivne kamatne stope. Posudbe se klasificiraju kao kratkoročne obveze,

osim ako Banka ima bezuvjetno pravo odgoditi podmirenje obveze najmanje 12

mjeseci nakon datuma bilance.

2.24. Ugovori o prodaji i reotkupu Ako je neko financijsko sredstvo prodano temeljem sporazuma o reotkupu

sredstva po fiksnoj cijeni ili po prodajnoj cijeni uvećanoj za prinos zajmodavatelja,

ili ako je pozajmljeno temeljem sporazuma o povratu sredstva prenositelju, ne

prestaje se priznavati jer Banka zadržava gotovo sve rizike i nagrade povezane

s vlasništvom.

Vrijednosnice prodane temeljem ugovora o prodaji i reotkupu (repo ugovori)

iskazuju se kao imovina u okviru bilančnih stavki ili ih Banka reklasificira u

„Potraživanja temeljem reotkupa“ ako preuzimatelj stekne pravo na prodaju ili

zalog sredstva. Obveza prema drugoj strani iskazuje se u okviru „Obveze prema

drugim bankama“ ili „Obveze prema klijentima“.

Vrijednosnice kupljene temeljem ugovora o kupnji i ponovnoj prodaji (obrnuti

repo ugovori) iskazuju se kao imovina u bilanci u okviru „Potraživanja od drugih

banaka“ ili „Krediti i potraživanja od klijenata“, pri čemu se u izvještaju o tijeku

novca knjiži odgovarajuće smanjenje novca pod stavkom „Novac i sredstva

kod HNB-a“. Razlika između prodajne i otkupne cijene tretira se kao kamata i

obračunava ravnomjerno tijekom valjanosti repo ugovora primjenom efektivne

kamatne stope.

2.25. Fiducijarni poslovi Imovina i pripadajući prihodi, zajedno s povezanim obvezama za povratom

imovine klijentima isključeni su iz ovih financijskih izvještaja ako Banka nastupa

u fiducijarnom svojstvu, odnosno kao ovlaštena osoba, povjerenik ili zastupnik.

2.26. Dionički kapital i trezorske dionice Vanjski troškovi koji se mogu izravno pripisati izdavanju novih dionica, osim onih

koji proizlaze iz poslovnih kombinacija, odbijaju se od vlasničke glavnice umanjeno

za sve povezane poreze.

Dividende na redovne dionice priznaju se u okviru vlasničke glavnice u razdoblju u

kojem su objavljene. Kada Banka ili njena povezana društva kupe dionički kapital

Banke ili steknu pravo na kupnju njenog dioničkog kapitala, plaćena naknada,

uključujući sve troškove transakcije umanjeno za poreze prikazuje se kao odbitak

od ukupne vlasničke glavnice. Dobici i gubici od prodaje vlastitih dionica terete ili

se knjiže u korist računa trezorskih dionica u okviru vlasničke glavnice. Stjecanje

vlastitih dionica priznaje se u kapitalu na datum trgovanja.

52

|

Fin

anci

jski

izvj

ešt

aji

2.27. Usporedni podaci Tamo gdje je bilo potrebno usporedni podaci su reklasificirani kako bi

odgovarali promjenama u ovogodišnjem prikazu. Učinak reklasifikacija je

kako slijedi:

Poslovne aktivnosti Banke izložene su različitim vrstama financijskih rizika,

a navedene aktivnosti uključuju analizu, procjenu, prihvaćanje i upravljanje

određenom razinom rizika ili kombinacijom rizika. Preuzimanje rizika temeljna

je odlika financijskog poslovanja, a rizici su neizbježna posljedica takvog

poslovanja. Cilj Banke je dakle postići primjerenu ravnotežu između rizika i

povrata te maksimalno smanjiti potencijalne negativne učinke na financijsko

poslovanje Banke. Politike Banke za upravljanje rizicima osmišljene su na

način da utvrđuju i analiziraju navedene rizike kako bi se postavila primjerena

ograničenja i kontrole, te da prate rizike i pridržavanje ograničenja putem

pouzdanih i ažurnih informacijskih sustava. Banka redovno pregledava svoje

politike i sustave upravljanja rizicima kako bi se iskazale promjene na tržištima,

proizvodima i najbolja praksa. Upravljanje rizicima obavlja Uprava i Odbor za

upravljanje aktivom i pasivom (ALCO). Uprava utvrđuje, procjenjuje i provodi

zaštitu od financijskih rizika u uskoj suradnji s operativnim jedinicama Banke.

Uprava definira pisana načela za cjelokupno upravljanje rizicima kao i pisane

2007. 2006.Račun dobiti i gubitkaSmanjenjeAdministrativni troškovi (13.319) (9.614)Rashodi od kamata i slični rashodi (3.812) (3.169)Neto dobit od kupoprodaje i svođenja na fer vrijednost (765) (108)PovećanjeOstali poslovni rashodi 13.319 9.614Ostali poslovni rashodi 3.812 3.169Ostali poslovni prihodi 765 108

BilancaSmanjenjeOstala sredstva (13.757) (14.248)Nematerijalna imovina (3.842) (5.432)Investicijski vrijednosni papiri - raspoloživi za prodaju (85.969) (108.203)- drže se do dospijeća (6.152) (14.237)Ostale obveze (10.292) (7.583)Krediti i predujmovi klijentima (10.292) (7.583)Rezerviranja za obveze i troškove (4.320) (4.794)PovećanjeNekretnine i oprema 3.842 5.432Krediti i predujmovi klijentima 105.878 136.688Ostale obveze 4.320 4.794

BILJEŠKA 3 - UPRAVLJANJE FINANCIJSKIM RIZICIMA

53

politike koje pokrivaju određena područja, kao što su valutni rizik, kamatni

rizik, kreditni rizik, rizik likvidnosti, cjenovni rizik, operativni rizik te korištenje

derivativnih i nederivativnih financijskih instrumenata. Nadalje, odjel za internu

reviziju odgovoran je za neovisni pregled upravljanja rizicima i kontrolnog

okruženja. Najznačajnije vrste rizika su kreditni rizik, rizik likvidnosti, tržišni rizik

te operativni rizik. Tržišni rizik uključuje valutni rizik, kamatni rizik te ostale vrste

cjenovnog rizika.

3.1. Kreditni rizikBanka je izložena kreditnom riziku, koji se može definirati kao rizik prilikom

kojeg stranka nepodmirenjem obveza može uzrokovati financijski gubitak

za Banku. Značajne promjene u gospodarstvu ili u statusu određenog

industrijskog segmenta koji predstavlja koncentraciju kreditnog rizika u

portfelju Banke mogle bi dovesti do gubitaka za koje nisu napravljena

rezerviranja na dan bilance. Uprava stoga vrlo oprezno upravlja izloženošću

kreditnom riziku. Izloženost kreditnom riziku prvenstveno nastaje na temelju

kredita i predujmova, dužničkih i ostalih vrijednosnica. Kreditni rizik također

postoji u izvanbilančnim financijskim aranžmanima kao što su preuzete obveze

za kredite i druga izdana jamstva. Upravljanje kreditnim rizikom i kontrola

rizika centralizirani su u okviru Sektora upravljanja rizicima.

3.1.1. Mjerenje kreditnog rizika (a) Krediti i predujmovi

Prilikom mjerenja kreditnog rizika kredita i predujmova klijentima i bankama

na temelju ugovora, Banka koristi tri komponente (i) kreditna sposobnost

tražitelja, (i i) ) urednost u podmirenju ugovorenih obveza (i i i) kvaliteta

instrumenata osiguranja tražbina.

Mjerenja kreditnog rizika koja odražavaju očekivani gubitak (‘model očekivanog

gubitka’) i koja zahtijeva Baselski odbor za regulaciju i nadzor banaka (Baselski

odbor) ugrađuju se u upravljanje poslovanjem Banke. Operativna mjerenja

mogu se usporediti s rezerviranjima za umanjenje vrijednosti koje zahtijeva

MRS 39, a koja se temelje na gubicima koji su nastali na dan bilance (‘model

nastalog gubitka’), a ne na temelju očekivanih gubitaka.

i) Banka procjenjuje kreditnu sposobnost tražitelja koristeći interne alate

ocjenjivanja. Navedeni alati razvijeni su interno, kombiniraju statističke

analize i prosudbe kreditnog referenta, te se po potrebi vrednuju

usporedbom s raspoloživim vanjskim podacima. Plasmani Banke klijentima

su podijeljeni u tri kategorije ocjenjivanja; potpuno nadoknadivi plasmani,

djelomično nadoknadivi i nenadoknadivi plasmani.

i i)Podmirenje obveza znači plaćanje svih obveza u ugovorenim rokovima

dospijeća, a da se radi toga ne uspostavlja novo potraživanje.

i i i) Kvaliteta instrumenata osiguranja tražbina utvrđuje se temeljem

tržišne unovčivosti, dokumentiranosti i mogućnosti prisilne naplate.

54

|

Fin

anci

jski

izvj

ešt

aji

(b) Dužničke vrijednosnice i ostali zapisi

U pogledu dužničkih vrijednosnica i ostalih zapisa, u Sektoru riznice se koriste

vanjske ocjene kao što su Standard & Poor’s, Moody’s, FitchIBCA i druge, ukoliko

postoje. Ulaganja u navedene vrijednosnice i zapise smatra se načinom boljeg

planiranja kreditne kvalitete i istovremeno održavanje raspoloživog izvora

financiranja.

3.1.2. Kontrola ograničenja rizika i politike za njihovo ublažavanje Banka upravlja, ograničava i kontrolira koncentraciju kreditnog rizika gdje god je

takav rizik utvrđen, a osobito u pogledu pojedinih klijenata i grupa, industrijskih

sektora i zemalja. Banka ustrojava razine kreditnog rizika koje preuzima

postavljanjem ograničenja na iznos rizika prihvaćenog u odnosu na jednog

zajmoprimca i s njime povezane osobe te industrijske segmente. Ograničenja na

razini kreditnog rizika prema industrijskim sektorima pregledavaju se jednom

godišnje ili češće, ako je potrebno.

Izloženošću kreditnom riziku također se upravlja redovnom analizom

sposobnosti zajmoprimaca i potencijalnih zajmoprimaca u podmirivanju svih

obveza prema Banci te promjenom kreditnih ograničenja gdje je potrebno.

U nastavku navodimo daljnje specifične mjere kontrole i ublažavanja:

(a) Zalog

Banka koristi cijeli niz politika i postupaka u svrhu ublažavanja kreditnog rizika.

Tradicionalno se uzima zalog za određene vrste plasmana. Banka ima interni

akt o prihvatljivosti specifičnih kategorija zaloga ili ublažavanja kreditnih rizika.

Najznačajnije vrste zaloga su kako slijedi:

• hipotekanadstambenimprostorom;

• hipotekanaposlovnojimovini,kaoštosuposlovniprostor,zalihei

potraživanja, oprema;

• hipotekanafinancijskiminstrumentima,kaoštosudužničkeivlasničke

vrijednosnice.

Dužničke vrijednosnice, trezorski i ostali zapisi u pravilu nisu osigurani.

(b) Preuzete obveze vezane za kredite

Prvenstvena svrha ovih instrumenata je osiguranje raspoloživosti sredstava

kupcu po potrebi. Jamstva i standby akreditivi imaju isti kreditni rizik kao i

krediti. Preuzete obveze za produženje kredita predstavljaju neiskorištene

dijelove ovlaštenja za produženje kredita u obliku posudbi, garancija ili

akreditiva. U pogledu kreditnog rizika na preuzete obveze za produženje

kredita, Banka je potencijalno izložena gubitku u iznosu koji odgovara iznosu

ukupno neiskorištenih preuzetih obveza. Međutim, potencijalni iznos gubitka

manji je od ukupnog iznosa neiskorištenih preuzetih obveza, budući da

većina preuzetih obveza ovisi o održavanju specifičnih kreditnih standarda od

55

strane kupaca. Banka prati preostalo razdoblje do dospijeća kredita budući da

dugoročne obveze općenito imaju veći stupanj kreditnog rizika u usporedbi s

kratkoročnim obvezama.

3.1.3. Politike umanjenja vrijednosti i rezerviranja Rezerviranja za umanjenje vrijednosti priznaju se u svrhu financijskog

izvještavanja samo za gubitke koji su nastali na dan bilance na temelju

objektivnog dokaza o umanjenju vrijednosti.

Rezerviranje za umanjenje vrijednosti iskazano u bilanci na kraju godine

temelji se na tri interna stupnja ocjenjivanja. Međutim, većina rezerviranja za

umanjenje vrijednosti temelji se na zadnje dvije ocjene. Tablica u nastavku

prikazuje postotak bilančnih stavki Banke koje se odnose na kredite i

predujmove klijentima, te povezano rezerviranje za umanjenje vrijednosti za

svaku kategoriju internog ocjenjivanja Banke:

Interni alat za ocjenjivanje pomaže Upravi u određivanju postoje li objektivni

dokazi o umanjenju vrijednosti prema MRS-u 39 na temelju sljedećih kriterija

koje je definirala Banka:

• Kašnjenjauugovornimrokovimaplaćanjaglavniceilikamata;

• Teškoćezajmoprimcasnovčanimtokom(npr.omjerkapitala,postotak

neto prihoda od prodaje);

• Kršenjeodredbiiuvjetazajma;

• Pokretanjestečajnogpostupka;

• Smanjenjevrijednostizaloga.

Ocjenjivanja Banke 2007. 2006.

Krediti i predujmovi

Rezerviranje za umanjenje

vrijednosti



vrijednosti 1. Potpuno nadoknadivi plasmani 1.538.914 21.850 1.333.888 19.800

2. Djelomično nadoknadivi plasmani 96.627 36.821 125.763 34.320

3. Nenadoknadivi plasmani 58.953 58.953 70.506 70.506

1.694.494 117.624 1.530.157 124.626

Ocjenjivanja Banke 2007. 2006.


(%)


vrijednosti (%)


(%)


vrijednosti (%)

1. Potpuno nadoknadivi plasmani 90,81 18,58 87,17 15,89

2. Djelomično nadoknadivi plasmani 5,71 31,30 8,22 27,54

3. Nenadoknadivi plasmani 3,48 50,12 4,61 56,57

100,00 100,00 100,00 100,00

56

|

Fin

anci

jski

izvj

ešt

aji

Politika Banke zahtijeva barem jednom godišnje ili češće, ako to nalažu

pojedine okolnosti, pregled pojedine financijske imovine koja prelazi razinu

materijalnosti. Rezerviranja za umanjenje vrijednosti za pojedine stavke

određuju se prema procjeni gubitka nastalog na dan bilance, ovisno o slučaju,

te se primjenjuju na sve značajne stavke. Procjena u pravilu obuhvaća postojeće

zaloge (uključujući i ponovnu potvrdu svoje primjenjivosti) i očekivane primitke

za pojedine stavke.

3.1.4. Maksimalna izloženost kreditnom riziku prije zaloga ili drugih instrumenta osiguranja kredita

Gornji pregled prikazuje maksimalnu izloženost Banke kreditnom riziku na

dan 31. prosinca 2007. i 2006. godine bez uzimanja u obzir zaloga ili ostalih

instrumenata osiguranja kredita. U pogledu bilančne imovine, gore navedena

izloženost temeljena je na neto knjigovodstvenoj vrijednosti koja je iznesena u

bilanci.

Kako je prikazano gore, 70,31% ukupne maksimalne izloženosti izvodi se

na kreditima i predujmovima bankama i klijentima (2006.: 73,37%); 2,79%

predstavlja ulaganja u dužničke vrijednosne papire (2006.: 2,71%).

Izloženost kreditnom riziku koja se odnosi na bilančnu imovinu je kako slijedi: 2007. 2006.

Novac i novačni ekvivalenti i računi kod HNB 467,649 394,706Krediti i predujmovi bankama 530.205 536.826Krediti i predujmovi klijentima: Krediti stanovništvu:- Prekoračenja na računima 47.737 50.166- Hipotekarni i stambeni krediti 113.100 122.659- Krediti po kreditnim karticama 31.393 30.024- Ostali 805.830 636.131 Krediti poslovnim subjektima:- Veliki poslovni subjekti 173.760 134.348- Mali i srednji poduzetnici 405.050 432.203Financijska imovina namijenjena trgovanju - Dužnički vrijednosni papiri 23.281 12.369Investicijski vrijednosni papiri - Dužničke vrijednosnice raspoložive za prodaju 6.099 7.882 - Dužničke vrijednosnice koje se drže do dospijeća 54.223 51.426Ostala imovina 20.368 24.301

Izloženost kreditnom riziku koja se odnosi na izvanbilančnu imovinu je kako slijedi: Financijske garancije 63.991 81.675Preuzete kreditne i ostale povezane obveze 254.333 132.473 Na dan 31. prosinca 2.997.019 2.647.189

57

Uprava je uvjerena u svoju sposobnost daljnjeg kontroliranja i održavanja

minimalne izloženosti kreditnom riziku Banke kao rezultat portfelja kredita i

predujmova i dužničkih vrijednosnih papira na temelju sljedećeg:

• 96,52%portfeljakreditaipredujmovastavljaseuprvedvijekategorije

ocjena internog sustava ocjenjivanja (2006.: 95,39%);

• Hipotekarnikreditiosiguranisuzalogom;

• 91,64%portfeljakreditaipredujmovanesmatrasenitidospjelimanitise

smatra da im je vrijednost umanjena (2006.: 88,43%);

• Od155.580tisućakunapojedinačnoprocijenjenihkreditaipredujmova,

umanjena je vrijednost za 75,60%;

• Nemadospjelihpotraživanjapokreditimaipredujmovimabankama.

3.1.5. Krediti i predujmovi Krediti i predujmovi sažeto se prikazuju kako slijedi:

Ukupno rezerviranje za umanjenje vrijednosti za kredite i predujmove klijentima

iznosi 117.624 tisuće kuna (2006.: 124.626 tisuća kuna) Daljnje informacije o

rezerviranjima za umanjenje vrijednosti za kredite i predujmove bankama i

klijentima nalaze se u bilješkama.

Tijekom godine koja je završila 31. prosinca 2007. ukupni krediti i predujmovi

dani klijentima Banke porasli su za 10,9% kao rezultat širenja poslova

kreditiranja. Prilikom stupanja na nova tržišta ili ulaska u nove industrije, kako

bi minimalizirala potencijalno povećanje izloženosti kreditnom riziku, Banka se

više usredotočila na poslovanje s velikim korporacijama ili bankama s dobrim

kreditnim rejtingom ili na klijente iz stanovništva koji imaju dovoljna jamstva.

(a) Krediti i predujmovi koji nisu niti dospjeli niti im je vrijednost umanjena

Kreditna kvaliteta portfelja kredita i predujmova koji nisu dospjeli niti im

je vrijednost umanjena može se procijeniti na temelju internog sustava

ocjenjivanja kojeg je Banka usvojila.

31. prosinca 2007. 31. prosinca 2006.Krediti i

predujmovi klijentima


bankama

Krediti i predujmovi klijentima


bankamaNedospjeli i vrijednost nije umanjena 1.512.977 530.205 1.296.431 536.826

Dospjeli, ali vrijednost nije umanjena 25.937 37.457

Vrijednost pojedinačno umanjena 155.580 3.345 196.269 3.345

Bruto 1.694.494 533.550 1.530.157 540.171Umanjeno za: rezerviranje za umanjenje vrijednosti (117.624) (3.345) (124.626) (3.345)

Neto 1.576.870 530.205 1.405.531 536.826

58

|

Fin

anci

jski

izvj

ešt

aji

(b) Krediti i predujmovi koji su dospjeli ali čija vrijednost nije umanjena

Smatra se da vrijednost kredita i predujmova koji su dospjeli s dospijećem manjim

od 90 dana nije umanjena, osim ako su dostupne druge informacije koje ukazuju

na suprotno. Bruto iznos kredita i predujmova klijentima prema kategorijama koji

su dospjeli ali čija vrijednost nije umanjena bio je kako slijedi:

31. prosinca 2007.Krediti i predujmovi klijentima

Pojedinci (sektor stanovništva) Poslovni subjektiKrediti i

predujmovi bankamaPrekoračenja

Kreditne kartice

Ostali krediti

Hipoteke (hipotek. i

stamb.kred)

Veliki poslovni subjekti

Mali i srednji

poduzetnici

Ukupno krediti i


Stupnjevi:Potpuno nadoknadivi plasmani

46.859 31.021 792.684 103.536 173.760 365.117 1.512.977 530.205

Ukupno 46.859 31.021 792.684 103.536 173.760 365.117 1.512.977 530.205

31. prosinca 2006.Krediti i predujmovi klijentima

Pojedinci (sektor stanovništva) Poslovni subjektiKrediti i

predujmovi bankamaPrekoračenja

Kreditne kartice

Ostali krediti

Hipoteke (hipotek. i

stamb.kred)


Mali i srednji

poduzetnici

Ukupno krediti i


Stupnjevi:Potpuno nadoknadivi plasmani

48.778 29.658 611.944 112.982 134.348 358.721 1.296.431 536.826

Ukupno 48.778 29.658 611.944 112.982 134.348 358.721 1.296.431 536.826

31. prosinca 2007.

Građani (sektor stanovništva)

Prekoračenja Kreditne kartice

Hipotek. i stam-beni krediti Ostalo Ukupno

Dospijeće do 30 dana 1.025 160 172 4.426 5.783

Dospijeće 30 - 90 dana 374 64 454 4.366 5.258

Ukupno 1.399 224 626 8.792 11.041

Fer vrijednost zaloga - - 939 9.005 9.944

Poslovni subjekti

Veliki poslovni subjekti Mali i srednji poduzetnici Ukupno

Dospijeće do 30 dana - 7.577 7.577

Dospijeće 30 - 90 dana - 7.319 7.319

Ukupno - 14.896 14.896

Fer vrijednost zaloga - 17.875 17.875

59

Nakon početnog priznavanja kredita i predujmova fer vrijednost zaloga temelji

se na tehnikama procjene vrijednosti koje se u pravilu koriste za pripadajuću

imovinu. U nadolazećim razdobljima fer vrijednost se ažurira na temelju tržišne

cijene ili pokazatelja slične imovine.

(c) Krediti i predujmovi pojedinačno umanjene vrijednosti

Krediti i predujmovi klijentima

Krediti i predujmovi klijentima čija vrijednost je pojedinačno umanjena prije

uključivanja novčanog toka od zaloga iznose HRK 155.580 tisuća (2006.: HRK

196.269 tisuća).

Pregled bruto iznosa kredita i predujmova prema kategorijama čija je vrijednost

pojedinačno umanjena, te fer vrijednost pripadajućeg zaloga kojeg Banka drži

kao osiguranje je kako slijedi:

31. prosinca 2006.

Građani (sektor stanovništva)


Hipotek. i stambeni krediti Ostalo Ukupno

Dospijeće do 30 dana 928 146 0 4.770 5.844

Dospijeće 30 - 90 dana 453 71 1.001 6.292 7.817

Ukupno 1.381 217 1.001 11.062 13.661

Fer vrijednost zaloga - - 1.502 11.339 12.841

Poslovni subjekti

Veliki poslovni subjekti Mali i srednji poduzetnici Ukupno

Dospijeće do 30 dana 16.013 16.013

Dospijeće 30 - 90 dana 7.783 7.783

Ukupno 23.796 23.796

Fer vrijednost zaloga - 28.555 28.555

31. prosinca 2007.Stanovništvo Poslovni subjekti


Hipotekarni i stambeni

krediti Ostalo


Mali i srednji

poduzetniciUkupno

Krediti pojedinačno umanjene vrijednosti

8.455 1.246 14.870 35.404 95.605 155.580

Fer vrijednost zaloga - - 17.980 28.818 67.926 114.724

31. prosinca 2006.Krediti pojedinačno umanjene vrijednosti

8.526 1.091 13.965 38.143 134.544 196.269

Fer vrijednost zaloga - - 16.897 30.928 - 94.516 142.341

60

|

Fin

anci

jski

izvj

ešt

aji

Krediti i predujmovi bankama

Ukupni bruto iznos kredita i predujmova bankama pojedinačno umanjene

vrijednosti na dan 31. prosinca 2007. godine bio je 3.345 tisuća kuna (2006.; 3.345

tisuća kuna). Banka nema nikakvo osiguranje za navedene kredite, a na cjelokupni

bruto iznos napravljeno je rezerviranje.

(d) Krediti i predujmovi s promijenjenim bankovnim uvjetima

U aktivnosti restrukturiranja spadaju produženi aranžmani plaćanja, promjene

i odgode plaćanja. Politike i procedure vezane za restrukturiranje temelje se na

kriterijima koji, prema prosudbi Uprave Banke, ukazuju na to da će se plaćanje

najvjerojatnije nastaviti. Navedene politike se stalno pregledavaju. Restrukturiranje

se najčešće primjenjuje osobito na kredite za financiranje pravnih osoba. Unutar

tih kredita nije bilo kredita s promijenjenim bankovnim uvjetima čije bi dospijeće

bilo premašeno ili čija bi vrijednost bila umanjena na dan 31. prosinca 2007. i

2006. godine.

3.1.6. Dužnički vrijednosni papiri, trezorski zapisi, komercijalni i ostali zapisiSva ulaganja u dužničke vrijednosne papire imaju najmanje kreditni rejting A.

Nema dospjelih potraživanja.

3.1.7. Preuzeta imovina stavljena u zalog Tijekom 2007. godine, Banka je stekla imovinu preuzimanjem imovine založene

kao osiguranje kako slijedi:

Preuzeta imovina klasificira se u bilanci kao ostala imovina. Vrijednost imovine

preuzete u zamjenu za nenaplaćena potraživanja na dan 31. prosinca 2007. iznosi

2.414 tisuća kuna (2006.; 4.071 tisuća kuna).

3.1.8. Koncentracija rizika financijske imovine uz izloženost kreditnom riziku

(a) Zemljopisni sektori

Sljedeća tablica prikazuje izloženost Banke kreditnom riziku u knjigovodstvenim

iznosima u kategorijama prema zemljopisnoj regiji na dan 31. prosinca 2007.

godine. Za potrebe ove tablice, Banka je alocirala izloženosti na regije prema

zemljama sjedišta klijenata.

Priroda imovine Knjigovodstvena vrijednost Stambeni prostori 338 tisuća kuna

61

(b) Sektori poslovanja

Sljedeća tablica prikazuje izloženost Banke kreditnom riziku u knjigovodstvenim

iznosima u kategorijama prema gospodarskim sektorima poslovanja klijenata.

Hrvatska Europska unija Ostale zemlje Ukupno

Krediti i predujmovi bankama 237.971 267.799 24.435 530.205

Krediti i predujmovi klijentima:

Krediti stanovništvu:

Prekoračenja na računima 47.737 - - 47.737

Hipotekarni i stambeni krediti 113.100 - - 113.100

Krediti po kreditnim karticama 31.393 - - 31.393

Ostali krediti 805.830 - - 805.830

Krediti poslovnim subjektima: - -

- Veliki poslovni subjekti 173.760 - - 173.760

- Mali i srednji poduzetnici 405.050 - - 405.050

Dužničke vrijednosnice iskazane po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka 23.281 - - 23.281

Investicijske vrijednosnice: - -

- Dužničke vrijednosnice raspoložive za prodaju 6.099 - - 6.099

- Dužničke vrijednosnice koje se drže do dospijeća 54.223 - - 54.223

Ostala imovina 6.611 - - 6.611

Na dan 31. prosinca 2007. 1.905.055 267.799 24.435 2.197.289

Na dan 31. prosinca 2006. 1.777.889 206.580 39.618 2.024.087

Financijske institucije Proizvodnja Nekretnine Veleprodaja i

maloprodaja Javni

sektor

Ostali sektori

poslovanja Građani Ukupno

Krediti i predujmovi bankama

530.205 - - - - - - 530.205

Krediti i predujmovi klijentima:

- - - - - - - -

Krediti pojedincima: - - - - - - - -

Prekoračenja - - - - - - 47.737 47.737

Kreditne kartice - - - - - - 31.393 31.393

Oročeni krediti - - - - - - 805.830 805.830Hipotekarni i stambeni krediti

- - - - - - 113.100 113.100

Krediti poslovnim subjektima:

- - - - - - - -

Veliki poslovni subjekti 13 92.733 - 41.224 - 39.790 - 173.760

Mali i srednji poduzetnici 24.193 142.856 25.801 138.992 2.325 70.883 - 405.050Dužničke vrijednosnice po fer vrijed. kroz RDG

23.281 - - - - - - 23.281

Dužničke vrijednosnice raspoložive za prodaju

- - - - 6.099 - - 6.099

Dužničke vrijednosnice koje se drže do dospijeća

- - - - 54.223 - - 54.223

Ostala imovina 45 - - - 1.382 5.184 - 6.611

Na dan 31. prosinca 2007. 577.737 235.589 25.801 180.216 64.029 115.857 998.060 2.197.289

Na dan 31. prosinca 2006. 551.867 253.707 21.795 159.352 66.764 113.838 856.764 2.024.087

62

|

Fin

anci

jski

izvj

ešt

aji

3.2. Tržišni rizik

Banka je izložena tržišnim rizicima, a to je rizik da će fer vrijednost ili budući

novčani tokovi financijskog instrumenta varirati zbog promjena tržišnih

cijena. Tržišni rizici nastaju na temelju otvorenih pozicija u kamatnim stopama,

novcu i vrijednosnim papirima, te su svi izloženi općim i specifičnim tržišnim

kretanjima i promjenama razine kolebljivosti tržišnih stopa ili cijena kao što

su kamatne stope, kreditni spred, tečajevi stranih valuta i cijene vrijednosnih

papira. Banka kategorizira izloženosti tržišnom riziku u portfelj trgovanja ili

portfelj ne-trgovanja.

Tržišni rizici koji nastaju na temelju aktivnosti trgovanja i ne-trgovanja

koncentrirani su na području Riznice Banke, te ih prate dva zasebna tima. Upravi

se redovito predaju izvještaji. Predsjedniku Uprave Banke i osobi zaduženoj

za praćenje Sektora riznice, dnevno se dostavljaju osnovni podaci o stanju

kunske i devizne likvidnosti Banke s osvrtom na najznačajnije promjene u

trendu kretanja kamatnih stopa i deviznog tečaja.Upravi se dostavljaju tjedni

izvještaji od strane Sektora Riznice s podacima o izloženosti valutnom riziku i

ostvarenom postotku pokrivenosti deviznih obveza deviznim potraživanjima.

Također Sektor upravljanja rizicima dostavlja Upravi Banke mjesečno izvješće

o ukupnoj izloženosti valutnom riziku.

Upravi Banke dostavljaju se od strane Sektora riznice - osobe zadužene za

vođenje book-a Banke, podaci o vrijednosti Book-a, te efektima kupoprodaje

i vrijednosnih usklađenja.

Portfelji trgovanja uključuju pozicije koje nastaju na temelju tržišnih transakcija

gdje Banka djeluje kao principal s klijentima ili s tržištem.

Portfelji ne-trgovanja prvenstveno nastaju na temelju upravljanja kamatnim

stopama maloprodajnom i komercijalnom bankarskom imovinom i obvezama

društva. Portfelji ne-trgovanja također se sastoje od valutnog rizika i rizika

kapitala koji nastaju na temelju ulaganja Banke koja se drže do dospijeća i

koja su raspoloživa za prodaju.

3.2.1. Tehnike mjerenja tržišnog rizika

U sklopu upravljanja tržišnim rizikom, Banka poduzima razne strategije zaštite

od rizika. Banka primjenjuje ‘value at risk’ metodologiju (VAR) na otvorenu

deviznu poziciju u svrhu procjene maksimalnog iznosa očekivanih gubitaka,

na temelju određenog broja pretpostavki za razne promjene u tržišnim

uvjetima. Metodologija prati ‘maksimalni’ iznos kojeg Banka može izgubiti, ali

samo uz ograničenu razinu sigurnosti (99 i 95%). Banka primjenjuje povijesne

promjene tečaja direktno na sadašnje pozicije - navedena metoda zove se

povijesna simulacija. Stvarni rezultati prate se redovito u svrhu testiranja

valjanosti pretpostavki i parametara/čimbenika korištenih u obračunu VAR.

Korištenje navedenog pristupa ne sprječava nastanak gubitaka izvan

navedenih granica u slučaju značajnijih tržišnih kretanja.

63

Na dan 31. prosinca 2007. godine, kada bi euro ojačao za 0,5% i 1% za 2006.

godinu u odnosu na kunu, a pod pretpostavkom nepromijenjenosti ostalih

varijabli, neto gubitak za razdoblje izvještavanja bio bi 8.215 tisuća kuna (2006.:

23.980 tisuće kuna), uglavnom kao rezultat negativnih tečajnih razlika nastalih

preračunom novčanih deviznih sredstava, kredita i predujmova, depozita i

obveza po kreditima izraženih u eurima.

Na dan 31. prosinca 2007. godine, kada bi dolar ojačao za 5% i 2% za 2006.

godinu u odnosu na kunu, a pod pretpostavkom nepromijenjenosti ostalih

varijabli, neto gubitak za razdoblje izvještavanja bio bi 4.245 tisuća kuna (2006.:

1.284 tisuće kuna), uglavnom kao rezultat negativnih tečajnih razlika nastalih

preračunom novčanih deviznih sredstava, kredita i predujmova, depozita i

obveza po kreditima izraženih u dolarima.

Na dan 31. prosinca 2007. godine, kada bi kamatne stope bile 1% i 0,8% za

2006. godinu više, a pod pretpostavkom nepromijenjenosti ostalih varijabli,

neto dobit za godinu bila bi 35.593 tisuće kuna (2006.: 25.183 tisuće kuna) viša,

uglavnom kao rezultat većih prihoda od kamata na plasmane s promjenjivim

stopama.

U odnosu na iskazano stanje na dan 31. prosinca 2007. i 2006. godine, ako bi

se indeksi navedene burze (CROBEX) smanjili/povećali za 69% za 2007. i 43%

za 2006. godinu (koliko je bilo prosječna promjena indeksa na burzi), a uz

pretpostavku da su svi ostali pokazatelji ostali nepromijenjeni, rezerve u okviru

kapitala bi bile 2.588 tisuća kuna (2006.: 530 tisuća kuna) veće/manje kao

rezultat dobitaka/gubitaka na vlasničkim vrijednosnicama koje su raspoložive

za prodaju, dok bi neto dobit bila 12. 663 tisuće (2006.: 6.369 tisuća kuna) veća/

manja kao rezultat dobitaka/gubitaka na vlasničkim vrijednosnicama koje se

vode po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka.

U odnosu na iskazano stanje na dan 31. prosinca 2007. i 2006. godine, ako

bi se indeksi navedene burze (CROBIS) smanjili/povećali za 3% za 2007. i 1%

za 2006. godinu (koliko je bilo prosječna promjena indeksa na burzi), a uz

pretpostavku da su svi ostali pokazatelji ostali nepromijenjeni, neto dobit bila

12. 663 tisuće (2006.: 6.369 tisuća kuna) veće/manje kao rezultat dobitaka/

gubitaka na vlasničkim vrijednosnicama koje se vode po fer vrijednosti kroz

račun dobiti i gubitka.

64

|

Fin

anci

jski

izvj

ešt

aji

3.2.2. Valutni rizikBanka je izložena učincima fluktuacija tečajeva stranih valuta na svoj financijski

položaj i na novčane tokove.

Banka upravlja valutnim rizikom postavljanjem načela i limita izloženosti stranim

valutama i praćenjem izloženosti u odnosu na limite. Svoje poslovne aktivnosti

Banka usmjerava primarno nastojeći minimalizirati neusklađenost između

stavki imovine i obveza denominiranih u stranoj valuti ili uz valutnu klauzulu,

održavajući redovno dnevno poslovanje u granicama dnevnih potencijalnih

gubitaka. Parametri se redovno pregledavaju u skladu s fluktuacijama tečajeva

stranih valuta i korelacije između valuta.

Tablica u nastavku sažeto prikazuje izloženost Banke valutnom riziku na dan 31.

prosinca.

Tablica prikazuje financijske instrumente Banke u knjigovodstvenim iznosima

prema valutama.

Koncentracija valutnog rizika - bilančni i izvanbilančni financijski instrumenti

(u tisućama kuna) HRK EUR USD Ostale valute Ukupno

Stanje 31. prosinca 2007.

IMOVINA

Gotovina i računi kod banaka 106.752 76.676 11.938 13.836 209.202

Obvezna rezerva kod Hrvatske narodne banke

208.838 40.183 9.426 - 258.447

Krediti i predujmovi bankama 179.269 333.825 6.069 11.042 530.205

Krediti i predujmovi klijentima 806.698 751.454 14.794 3.924 1.576.870

Financijska imovina iskazana po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka

22.034 17.995 - - 40.029

Investicijski vrijednosni papiri: - -

- raspoloživi za prodaju 21.226 - - - 21.226

- koji se drže do dospijeća 54.223 - - - 54.223

Ostala imovina 6.229 371 5 6 6.611

Ukupna financijska imovina 1.405.269 1.220.504 42.232 28.808 2.696.813

OBVEZE

Depoziti banaka - 44.400 - - 44.400

Obveze prema klijentima 1.139.099 1.129.943 37.316 24.287 2.330.645

Ostala pozajmljena sredstva 106.642 45.773 - - 152.415

Ostale obveze 16.840 2.342 317 25 19.524

Ukupne financijske obveze 1.262.581 1.222.458 37.633 24.312 2.546.984

Neto bilančna neusklađenost 142.688 (1.954) 4.599 4.496 149.829

Nepovučena sredstva po kreditima 255.051 61.423 6.087 83 322.644

65

3.2.3. Kamatni rizikKamatni rizik novčanog toka predstavlja rizik fluktuacije budućih novčanih

tokova financijskog instrumenta zbog promjena tržišnih kamatnih stopa. Rizik

fer vrijednosti kamatne stope predstavlja rizik fluktuacije vrijednosti financijskog

instrumenta zbog promjena tržišnih kamatnih stopa. Banka je izložena

učincima fluktuacija važećih kamatnih stopa u pogledu rizika fer vrijednosti

i rizika novčanog toka. Kamatne marže mogu se povećati kao rezultat takvih

promjena, ali mogu i smanjiti gubitke u slučaju neočekivanih promjena. Uprava

određuje ograničenja glede razine neusklađenosti visine kamatnih stopa koja

može postojati.

U tablici u nastavku sažeto je prikazana izloženost Banke kamatnom riziku.

U tablici su prikazana sredstva i obveze banke po knjigovodstvenoj vrijednosti,

svrstani u kategorije po ugovornoj promjeni cijene ili dospijeću, ovisno o tome

koji je rok raniji.

(u tisućama kuna) HRK EUR USD Ostale valute Ukupno


Ukupna financijska imovina 1.061.485 1.318.563 36.704 27.018 2.443.770

Ukupne financijske obveze 936.590 1.300.940 37.107 21.501 2.296.138

Neto bilančna neusklađenost 124.895 17.623 (403) 5.517 147.632

Nepovučena sredstva po kreditima 158.209 57.383 2.790 457 218.839

(u tisućama kuna) Do 1 mjeseca

Od 1- 3 mjeseca

Od 3 - 12 mjeseci

Od 1- 3 godine

Iznad 3 godine

Beska-matno Ukupno


IMOVINA

Gotovina i računi kod banaka 63.349 - - - - 145.853 209.202Obvezna rezerva kod Hrvatske narodne banke - 130.928 87.739 30.280 9.318 182 258.447

Krediti i predujmovi bankama 527.533 - 1.440 - 1.232 - 530.205

Krediti i predujmovi klijentima 1.375.398 11.510 63.701 39.746 75.514 11.001 1.576.870Financijska imovina iskazana po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka

- - - - - 40.029 40.029

Investicijski vrijednosni papiri:

- raspoloživi za prodaju - - - - - 21.226 21.226

- koji se drže do dospijeća - - - - 53.755 468 54.223

Ostala imovina - - - - - 6.611 6.611

Ukupna financijska imovina 1.966.280 142.438 152.880 70.026 139.819 225.370 2.696.813

OBVEZE

Depoziti banaka 44.396 - - - - 4 44.400

Obveze prema klijentima 956.848 377.397 706.552 198.930 60.690 30.228 2.330.645

Ostala pozajmljena sredstva 89.158 3.811 21.520 12.986 24.592 348 152.415

Ostale obveze - - - - - 19.524 19.524

Ukupne financijske obveze 1.090.402 381.208 728.072 211.916 85.282 50.104 2.546.984

Osjetljivost na kamatni rizik 875.878 (111.231) (341.845) (25.032) 98.573 175.266 149.829

66

|

Fin

anci

jski

izvj

ešt

aji

3.3. Rizik likvidnostiRizik likvidnosti je rizik da Banka neće biti u mogućnosti podmiriti svoje

financijske obveze kada dospiju na plaćanje i zamijeniti sredstva prilikom

njihovog povlačenja. Posljedica ovoga može biti nemogućnost podmirivanja

obveza plaćanja deponentima, odnosno podmirivanja obveza kreditiranja.

Banka je izložena svakodnevnim isplatama iznosa na poziv koje podmiruje

novčanim izvorima koji se sastoje od prekonoćnih depozita, sredstava na

tekućim računima, depozitima koji dospijevaju, povlačenja sredstava kredita

i ostalih iznosa na poziv. Banka ne održava novčane izvore da bi pokrila sve

navedene potrebe, jer je iz iskustva moguće s velikom pouzdanošću predvidjeti

minimalne iznose ponovnog ulaganja dospjelih sredstava. Banka dnevno

upravlja rezervama likvidnosti osiguravajući Banci zadovoljenje potreba njenih

klijenata.

3.3.1. Pristup financiranju Izvore likvidnosti redovno pregledava zaseban tim u Riznici Banke kako bi se

održala raznolikost prema valuti, zemljopisnom području, davatelju sredstava,

proizvodu i vremenskom razdoblju.

3.3.2. Nederivativni novčani tokovi Tablica u nastavku prikazuje novčane tokove koje Banka mora platiti na ime

financijskih obveza prema preostalim ugovornim dospijećima na dan bilance.

(u tisućama kuna) Do 1 mjeseca

Od 1- 3 mjeseca

Od 3 - 12 mjeseci

Od 1- 3 godine

Iznad 3 godine

Beska-matno Ukupno


Ukupna financijska imovina 1.801.113 123.344 91.040 85.325 123.996 218.952 2.443.770

Ukupne financijske obveze 1.483.868 205.096 431.323 94.583 16.236 65.032 2.296.138

Osjetljivost na kamatni rizik 317.245 (81.752) (340.283) (9.258) 107.760 153.920 147.632

(u tisućama kuna) Do 1 mjesecaOd 1-3

mjesecaOd 3-12 mjeseci

Od 1-3 godine

Iznad 3 godine

Ukupno


OBVEZE

Obveze prema bankama 134.225 3.838 22.135 14.100 27.405 201.703

Obveze prema klijentima 989.930 380.671 731.069 219.639 69.114 2.390.423

Ostale obveze 17.894 639 - - 991 19.524Ukupno obveze (ugovoreni datumi dospijeća)

1.142.049 385.148 753.204 233.739 97.510 2.611.650

Ukupno obveze po neiskorištenim kreditima (očekivani datumi dospijeća)

20.873 44.556 191.822 - - 257.251

1.162.922 429.704 945.026 233.739 97.510 2.868.901

67

U imovinu koja je raspoloživa za podmirivanje svih obveza i za pokriće

neplaćenih obveza po kreditima spadaju novac, računi kod središnje banke,

stavke u tijeku naplate, te trezorski i komercijalni zapisi i mjenice, krediti

i predujmovi bankama, te krediti i predujmovi klijentima. U redovnom

poslovanju određeni broj kredita klijenata s ugovornim rokom otplate od

godine dana bit će produžen. Banka bi također bila u mogućnosti podmiriti

nepredviđene novčane odljeve prodajom vrijednosnica i pristupanjem

dodatnim izvorima financiranja.

3.3.3. Izvanbilančne stavke (a) Obveze po kreditima

Datumi ugovornih iznosa izvanbilančnih financijskih instrumenata Banke

koji ju obvezuju na kreditiranje klijenata i drugih financijskih instrumenata

(bilješka 33), prikazani su u tablici u nastavku.

(b) Ostali financijski instrumenti

Ostali financijski instrumenti (bilješka 33), također su prikazani u nastavku na

temelju najranijeg ugovornog datuma dospijeća.

Usklađivanje i kontrolirano neusklađivanje dospijeća i kamatnih stopa

(u tisućama kuna) Do 1 mjeseca Od 1-3 mjeseca

Od 3-12 mjeseci

Od 1-3 godine

Iznad 3 godine Ukupno


OBVEZE

Obveze prema bankama 117.354 21.360 29.542 33.576 17.157 218.989

Obveze prema klijentima 839.414 343.491 656.389 194.550 63.668 2.097.512

Ostale obveze 7.920 9.343 15.068 5.055 - 37.386

Ukupno obveze (ugovoreni datumi dospijeća) 964.688 374.194 700.999 233.181 80.825 2.353.887

Ukupno obveze po neiskorištenim kreditima (očekivani datumi dospijeća)

46.700 25.497 62.448 - - 134.645

1.011.388 399.691 763.447 233.181 80.825 2.488.532

Stanje 31. prosinca 2007. Ne više od godine dana

Od 1 do 3 godine

Više od 3 godine Ukupno

Obveze po kreditima 257.251 257.251

Garancije, akceptirane mjenice i ostali financijski instrumenti 56.538 8.855 65.393

Ukupno 313.789 8.855 322.644

68

|

Fin

anci

jski

izvj

ešt

aji

sredstava i obveza predstavljaju značajne podatke za Upravu Banke. Nije

uobičajeno da banke imaju potpunu usklađenost, jer poslovne transakcije

često imaju neizvjesne rokove, a i različite su. Neusklađene stavke mogu

potencijalno povećati profitabilnost, ali i povećati rizik od gubitka.

Dospijeće sredstava i obveza, kao i sposobnost zamjene, uz prihvatljivi trošak,

obveza na koje se obračunavaju kamate po dospijeću predstavljaju važne

čimbenike u procjeni likvidnosti Banke i njezinoj izloženosti promjenama

kamatnih stopa i tečajeva. Likvidnost potrebna za plaćanje iznosa po

garancijama i akreditivima na poziv značajno je manja od iznosa preuzete

obveze jer Banka u pravilu ne očekuje da će treća stranka povući iznose

prema sklopljenim ugovorima, Ukupni ugovoreni iznos preuzetih obveza za

kreditiranjem na dan bilance ne predstavlja nužno buduće potrebne novčane

tokove jer će mnoge od preuzetih obveza isteći ili biti raskinute bez potrebe

njihovog financiranja.

3.3.4. Fer vrijednost financijske imovine i obveza

Fer vrijednost financijskog instrumenta je iznos po kojem se sredstvo može

razmijeniti ili obveza podmiriti između obaviještenih i spremnih strana u

transakciji pred pogodbom. Fer vrijednost se temelji na kotiranim tržišnim

cijenama ako su dostupne. Međutim, tržišne cijene za značajan dio financijskih

instrumenata Banke nisu dostupne. U tim okolnostima, fer vrijednost se

procjenjuje primjenom modela diskontiranog novčanog tijeka ili drugih

odgovarajućih tehnika za utvrđivanje cijena. Promjene u pretpostavkama na

kojima se temelje procjene, uključujući diskontne stope i procijenjene buduće

novčane tijekove, značajno utječu na procjene. Iz tog razloga, procijenjene

fer tržišne vrijednosti ne moraju se nužno realizirati prodajom financijskog

instrumenta u sadašnjem trenutku.

(a) Financijski instrumenti mjereni po fer vrijednosti primjenom tehnike procjene

vrijednosti

Ukupni iznos promjene fer vrijednosti procijenjene primjenom tehnike procjene

vrijednosti koji je priznat u računu dobiti i gubitka tijekom razdoblja je 1.876

tisuća kuna (2006.: 4.090 tisuća kuna).

Stanje 31. prosinca 2006. Ne više od godine dana

Od 1 do 3 godine

Više od 3 godine Ukupno

Obveze po kreditima 134.645 134.645

Garancije, akceptirane mjenice i ostali financijski instrumenti 78.194 5.909 194 84.297

Ukupno 212.839 5.909 194 218.942

69

(b) Financijski instrumenti koji nisu mjereni po fer vrijednosti

Tablica u nastavku sažeto prikazuje knjigovodstvene iznose i fer vrijednosti

financijske imovine i obveza koji u bilanci Banke nisu uključeni po fer vrijednosti.

U procjeni fer vrijednosti financijskih instrumenata Banke korištene su sljedeće

metode i pretpostavke:

(a) Novac i sredstva kod središnje banke

Zbog kratkih dospijeća novca i računa kod banaka, obvezne pričuve kod

Hrvatske narodne banke, plasmana i zajmova drugim bankama, depozita banaka

depozita društava i sličnih subjekata Uprava procjenjuje da se knjigovodstvena

vrijednost navedenih financijskih instrumenata značajno ne razlikuje od njihove

fer vrijednosti.

(b) Ulaganja u vrijednosnice koje se drže do dospijeća

Fer vrijednosti vrijednosnica koje se drže do dospijeća izračunavaju se na

temelju cijena koje kotiraju na tržištu.

(c) Potraživanja od banaka

Procijenjena fer vrijednost potraživanja od banaka koja dospijevaju u roku

od najviše 180 dana približne su njihovim knjigovodstvenim iznosima. Fer

vrijednost drugih potraživanja od banaka procjenjuje se na temelju analize

diskontiranog novčanog toka primjenom kamatnih stopa koje se trenutno

nude za ulaganja pod sličnim uvjetima (tržišne stope usklađene za kreditni

rizik). Fer vrijednost potraživanja koju nije moguće naplatiti redovnim putem

procjenjuje se na temelju analize diskontiranog novčanog toka za predmetni

Knjigovodstvena vrijednost Fer vrijednost2007. 2006. 2007. 2006.

Financijska imovinaKrediti i predujmovi bankama 530.205 536.826 530.205 536.826Krediti i predujmovi klijentima

- Sektor stanovništva (pojedinci) 996.060 838.980 980.276 816.045

- Veliki korporativni klijenti 173.760 134.348 173.760 134.348- Mali i srednji poduzetnici 405.050 432.203 405.050 432.203

Ulaganja u investicijske vrijednosne papire koji se drže do dospijeća

54.223 51.426 54.223 51.426

Ostala imovina 6.611 10,053 6.611 10.053Ukupno financijska imovina 2.167.909 2.003.836 2.163.882 1.995.149

Financijske obvezeObveze prema bankama 196.815 213.140 193.473 208.989Obveze prema klijentima 2.330.645 2.045.612 2.282.445 2.003.396Ostale obveze 19.524 37.386 19.524 37.386Ukupno financijske obveze 2.546.984 2.296.138 2.495.442 2.249.771

70

|

Fin

anci

jski

izvj

ešt

aji

instrument osiguranja. Prilikom izračunavanja fer vrijednosti, ne uzima se u

obzir ispravak vrijednosti.

(d) Krediti i potraživanja od klijenata

Fer vrijednost kredita s varijabilnim prinosom, a čija cijena se redovito

preispituje i kod kojih nisu zapažene nikakve značajne promjene u kreditnom

riziku uglavnom su približne njihovim knjigovodstvenim iznosima. Fer

vrijednost kredita s fiksnom kamatnom stopom procjenjuje se na temelju

analize diskontiranog novčanog tijeka primjenom trenutno važećih kamatnih

stopa na kredite na koje se primjenjuju slični uvjeti ili koji imaju slična kreditna

obilježja. Fer vrijednost kredita klijentima koji ne otplaćuju svoje obveze

procjenjuje se na temelju analize diskontiranog novčanog toka ili procijenjene

vrijednosti instrumenta osiguranja za predmetni kredit. Krediti s fiksnom

kamatnom stopom predstavljaju samo dio ukupnog knjigovodstvenog iznosa,

te je stoga fer vrijednost ukupnih kredita i potraživanja od klijenata približna

knjigovodstvenim iznosima na dan bilance. Ispravci vrijednosti se ne uzimaju

obzir u izračunavanju fer vrijednosti.

(e) Obveze prema drugim bankama i komitentima

Fer vrijednost oročenih depozita koji dospijevaju na poziv predstavlja

knjigovodstveni iznos obveze plative na dan bilance. Fer vrijednost oročenih

depozita s promjenjivom kamatnom stopom približna je knjigovodstvenom

iznosu na dan bilance. Fer vrijednost depozita s fiksnom kamatnom stopom

procjenjuje se diskontiranjem budućih novčanih tokova primjenom kamatnih

stopa koje se trenutno primjenjuju na depozite sa sličnim preostalim razdobljem

do dospijeća.

3.4. Upravljanje kapitalom

Ciljevi Banke prilikom upravljanja kapitalom, koji predstavlja širi pojam od

‘kapitala’ prikazanog u bilanci, su kako slijedi:

• usklađivanjesakapitalnimzahtjevimakojeodređujecentralnabanka;

• održavanjesposobnostiBankezanastavakdaljnjegposlovanjakakobii

dalje mogla osigurati povrate dioničarima i koristi drugim vlasnicima

udjela; te

• održavanjejakogtemeljakapitalakojibimogaopodržatirazvoj

poslovanja.

Banka prati adekvatnost kapitala i korištenje zakonskog kapitala primjenom

tehnika koje se temelje na smjernicama Baselskog odbora i Direktiva Europske

zajednice i koje je u svrhu nadzora implementirala centralna banka, koja dobiva

potrebne informacije u tromjesečnim razmacima. Centralna banka od svake

banke ili bankarske grupacije zahtijeva sljedeće: (a) održavanje minimalne

razine zakonskog kapitala u iznosu od 40 milijuna kuna i (b) održavanje

71

pokazatelja zakonskog kapitala i ponderirane rizične aktive (‘Baselski

pokazatelji’) na minimalno 10%, što je iznad međunarodno dogovorenog

minimuma od 8%. Jamstveni kapital Banke dijeli se na dvije vrste:

• Temeljnikapitalbanke:dioničkikapital(umanjenzaknjigovodstvene

iznose trezorskih dionica), zadržana dobit i rezerve nastale temeljem

raspodjele zadržane dobiti. Knjigovodstvena vrijednost goodwill-a odbija

se prilikom uključivanja u temeljni kapital; i

• Dopunskikapitalbanke:kvalificiranipodređenikreditnikapital,

rezerviranje za skupno umanjenje vrijednosti i nerealizirani dobici

temeljem procjene fer vrijednosti glavničkih instrumenata raspoloživih za prodaju.

Ulaganja u pridružena društva odbijaju se od temeljnog i dopunskog kapitala kako

bi se dobio iznos neto jamstvenog kapitala.

Ponderirana rizična aktiva mjeri se na temelju hijerarhije šest rizičnih pondera,

koji se klasificiraju u skladu s prirodom pojedine imovine i klijenta, te odražavaju

pripadajuću procjenu kredita, tržišta i ostalih rizika, uzimajući u obzir sve primjerene

zaloge ili garancije. Sličan tretman ima izvanbilančna izloženost, uz određena

usklađenja kako bi se prikazala nestabilna priroda potencijalnih gubitaka. Tablica

u nastavku sažeto prikazuje sastav jamstvenog kapitala i pokazatelje Banke za

godine koje su završile 31. prosinca.

2007. 2006.

Temeljni kapital banke

Dionički kapital (umanjen za trezorske dionice) 166.391 166.470

Rezerve formirane na teret dobiti nakon oporezivanja 38.106 31.331

Kapitalna dobit 5.094 4.970

Rezerve za vlastite dionice 16.830 5.890

Umanjeno za: goodwill 16.867 16.867

Ostala umanjenja 327 822

Ukupno kvalificirani temeljni kapital banke 209.227 190.972

Dopunski kapital banke Rezerviranje za skupno umanjenje vrijednosti koje se uključuje u jamstveni kapital 10.685 19.535

Ukupno kvalificirani dopunski kapital banke 10.685 19.535

Umanjeno za: ulaganja u pridružena društva 1.530 -

Ukupni jamstveni kapital 218.382 210.507

Ponderirana rizična aktiva:

Bilančna 1.955.374 1.798.742

Izvanbilančna 181.711 154.760

Ukupna ponderirana rizična aktiva 2.137.085 1.953.502

Baselski pokazatelj 10,14% 10,61%

72

|

Fin

anci

jski

izvj

ešt

aji

Jamstveni kapital povećan je u 2007. godini s osnove rapoređivanja dobiti

ostvarene u 2006. godini u rezerve Banke. Širenje poslovanja u 2007. godini

odrazilo se na povećanje ponderirane rizične aktive.

Banka izrađuje procjene i stvara pretpostavke koje imaju utjecaja na iskazane

iznose imovine i obveza u razdoblju sljedeće financijske godine. Procjene

i pretpostavke se kontinuirano vrednuju i zasnivaju se na iskustvu i drugim

čimbenicima, uključujući očekivanja budućih događaja za koje se smatra da su

prihvatljiva pod postojećim okolnostima.

(a) Gubici od umanjenja vrijednosti kredita i predujmova

Banka najmanje tromjesečno pregledava svoj kreditni portfelj u svrhu procjene

umanjenja vrijednosti. Prilikom određivanja je li gubitak od umanjenja

vrijednosti potrebno iskazati u računu dobiti i gubitka, Banka procjenjuje

o tome postoje li objektivni podaci koji upućuju na postojanje smanjenja

procijenjenog budućeg novčanog toka određenog portfelja kredita prije

samog utvrđivanja smanjenja kod pojedinog kredita u tom portfelju. Ovi dokazi

mogu uključivati podatke koji upućuju na nemogućnost izvršenja plaćanja od

strane zajmoprimaca, odnosno na nacionalne ili lokalne gospodarske uvjete

koji su povezani s neizvršenjem plaćanja. Uprava koristi procjene na temelju

povijesnih podataka o gubicima koji se odnose na imovinu s karakteristikama

kreditnog rizika, te objektivne dokaze o umanjenju vrijednosti koji sliče

onima u portfelju koji se koriste prilikom planiranja budućih novčanih tokova.

Metodologija i pretpostavke korištene u procjeni iznosa i vremenskog trenutka

budućih novčanih tokova redovno se pregledavaju kako bi se smanjile razlike

između procijenjenih i stvarnih gubitaka.

Ako neto sadašnja vrijednost procijenjenih novčanih tokova bude veća od 2%,

rezerviranje bi se procijenilo za 759 tisuća kuna manje.

(b)Umanjenje vrijednosti glavničkih vrijednosnih papira raspoloživih za prodaju

Banka utvrđuje umanjenje vrijednosti glavničkih vrijednosnih papira

raspoloživih za prodaju nakon značajnog ili dugotrajnog pada fer vrijednosti

ispod nabavne vrijednosti. Značajnost ili dugotrajnost utvrđuje se putem

prosudbi. Prilikom donošenja tih prosudbi, Banka među ostalim čimbenicima

procjenjuje uobičajenu kolebljivost cijene dionica. Nadalje, umanjenje

vrijednosti je primjereno kada postoje dokazi o pogoršanju financijskog stanja

poslovnog subjekta koji je predmet ulaganja, poslovnog rezultata industrije

i sektora, promjenama u tehnologiji kao i novčanih tokova iz poslovnih i

financijskih aktivnosti.

BILJEŠKA 4 - KLJUČNE RAČUNOVODSTVENE PROCJENE

73

a) Po poslovnim segmentima

Banka prati svoje poslovanje po vrstama usluga koje pruža i to u dva glavna

poslovna segmenta:

• Bankarstvozagrađane-uključujetekućeračune,štednju,depozite,

kreditne i debitne kartice, gotovinske kredite i hipoteke;

• Poslovnobankarstvo-uključujetrajnenaloge,tekućeračune,depozite,

prekoračenja po računima, kredite i ostale kreditne instrumente, devizne i

derivativne proizvode;

Ostale poslovne aktivnosti Banke uključuju upravljanje sredstvima i trgovanje

financijskim instrumentima. Nijedno od navedenog ne čini zaseban izvještajni

segment.

BILJEŠKA 5 - INFORMACIJE O POSLOVNIM SEGMENTIMA

(u tisućama kuna) Poslovanje s građanima

Poslovanje s poslovnim subjektima

Ostalo Ukupno


Prihodi 127.542 88.282 33.418 249.242

Rezultat po segmentima 74.379 36.825 24.334 135.538

Nealocirani troškovi - - - (116.755)

Dobit iz poslovanja - - - 18.783

Porez na dobit - - - 634

Dobit za godinu - - - 19.417

Sredstva po segmentima 998.060 578.810 1.061.331 2.638.201

Nealocirano - - - 165.800

Ukupna sredstva - - - 2.804.001

Obveze po segmentima 1.538.665 791.980 196.815 2.527.460


Ukupne obveze - - - 2.556.799

Ostalo po segmentima:

Kapitalna ulaganja - - 30.976 30.976

Amortizacija - - 13.534 13.534

Trošak umanjenja vrijednosti - krediti 5.667 11.019 2.900 19.586

Ostali nenovčani rashodi - 13 61 74

74

|

Fin

anci

jski

izvj

ešt

aji

Usklađenje sredstava i obveza po segmentima sa sredstvima i obvezama Banke

kako slijedi:

b) Geografski segment prikazan je u bilješci 3.1.Banka ostvaruje više od 90% svog prihoda u Republici Hrvatskoj.

(u tisućama kuna) Poslovanje s građanima

Poslovanje s poslovnim subjektima

Ostalo Ukupno


Prihodi 107.210 61.300 28.698 197.208

Rezultat po segmentima 68.991 33.484 15.695 118.170

Nealocirani troškovi - - - (99.966)

Dobit iz poslovanja - - - 18.204

Porez na dobit - - - 361

Dobit za godinu - - - 18.565

Sredstva po segmentima 838.980 566.551 973.972 2.379.503


Ukupna sredstva - - - 2.533.698

Obveze po segmentima 1.312.911 732.701 213.140 2.258.752


Ukupne obveze - - - 2.306.137

Ostalo po segmentima:

Kapitalna ulaganja - - 9.885 9.885

Amortizacija - - 13.319 13.319

Trošak umanjenja vrijednosti - krediti 2.675 (2.246) 4.230 4.659

Ostali nenovčani rashodi - - 3 3

(u tisućama kuna)2007. 2006.

Sredstva Obveze Sredstva ObvezeSredstva/Obveze po segmentima 2.638.201 2.527.460 2.379.503 2.258.752Nealocirano: 165.800 29.339 154.195 47.385 Gotovina u blagajni 51.791 - 45.102 - Instrumenti u postupku naplate 210 - 9.112 - Ulaganja u podružnice 1.530 - - - Nematerijalna imovina 19.299 - 19.748 - Nekretnine i oprema 81.633 - 64.431 - Odgođena porezna imovina 2.155 - 1.522 - Ostala imovina 9.182 - 14.280 - Ostale obveze - 29.339 47.385Ukupno 2.804.001 2.556.799 2.533.698 2.306.137


75

a) Prihodi od kamata Analiza po izvorima

Analiza po proizvodima

Obračunata kamata na djelomično nadoknadive plasmane iznosi 42.802 tisuće

kuna (2006.: 54.022 tisuće kuna).

b) Rashodi od kamata Analiza po izvorima


BiLJEŠKA 6 - NETO PRIHODI OD KAMATA

(u tisućama kuna) 2007. 2006.Stanovništvo 95.915 83.146Pravne osobe 52.025 34.971Država i javni sektor 5.763 5.073Domaće banke 8.486 4.648Strane banke 10.824 3.713

173.013 131,551

(u tisućama kuna) 2007. 2006.Dužničke vrijednosnice 11.544 10.587Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne banke 2.468 1.734Krediti i predujmovi bankama 16.842 6.546Krediti i predujmovi klijentima 142.159 112.684

173.013 131,551

(u tisućama kuna) 2007. 2006.Stanovništvo 44.256 32.860Pravne osobe 19.829 15.230Država i javni sektor 5.977 3.821Domaće banke 3.460 3.306Strane banke 589 1.025Ostale strane osobe 2.275 2.360

76.386 58.602

(u tisućama kuna) 2007. 2006.Depoziti banaka 1.003 1.110Depoziti pravnih osoba 19.829 15.230Depoziti javnog sektora 5.977 3.821Depoziti stanovništva 44.256 32.860Depoziti ostalih stranih osoba 2.274 2.360Uzeti zajmovi 3.047 3.221

76.386 58.602

76

|

Fin

anci

jski

izvj

ešt

aji

a) Prihodi od naknada i provizija

Analiza po izvorima


b) Rashodi od naknada i provizija

Analiza po izvorima


BILJEŠKA 7 - NETO PRIHOD OD NAKNADA I PROVIZIJA

(u tisućama kuna) 2007. 2006.Stanovništvo 31.627 24.064Pravne osobe 19.106 16.922Domaće banke 1.647 1.480Država i javni sektor 600 420Strane pravne osobe 254 364

53.234 43.250

(u tisućama kuna) 2007. 2006.Kreditno poslovanje 6.524 5.371Kartično poslovanje 17.849 15.502Platni promet u zemlji i s inozemstvom 15.955 13.848Poslovi s vrijednosnim papirima 8.046 4.313Ostale bankovne usluge 4.860 4.216

53,234 43,250

(u tisućama kuna) 2007. 2006.Platni promet u zemlji 4.323 3.920Poslovanje s gotovinom 6.952 6.541Ostale bankovne usluge 3.065 2.703

14.340 13.164

(u tisućama kuna) 2007. 2006.Pravne osobe 11.519 10.919Domaće banke 2.605 2.055Strane banke 216 190

14.340 13.164

77

BILJEŠKA 8 - TEČAJNE RAZLIKE-NETO

(u tisućama kuna) 2007. 2006.Prihodi od usluga savjetovanja 1.319 2.649Prihod od dividendi od financijske imovine raspoložive za prodaju 765 108

Najamnine 833 371Prihodi od osiguranja 544 301Povrat sudskih troškova 158 502Ostali prihodi 600 456

4.219 4.387

BILJEŠKA 9 - NETO DOBIT OD KUPOPRODAJE I SVOĐENJA NA FER VRIJEDNOST FINANCIJSKIH INSTRUMENATA

BILJEŠKA 10 - OSTALI POSLOVNI PRIHODI

(u tisućama kuna) 2007. 2006.

Neto dobici od tečajnih razlika od trgovanja 10.019 9.306

Neto dobici od tečajnih razlika kod svođenja monetarne imovine i obveza 1.809 4.705

11.828 14.011

(u tisućama kuna) 2007. 2006.Dobici umanjeni za gubitke od vrijednosnica koje se iskazuju po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka

7.381 4.826

7.381 4.826

BILJEŠKA 11 - ADMINISTRATIVNI TROŠKOVI

(u tisućama kuna) 2007. 2006.Troškovi zaposlenihNeto plaće 25.271 22.665Troškovi mirovinskog osiguranja 6.900 5.558Troškovi zdravstvenog osiguranja 5.803 5.262Ostali doprinosi i porezi na plaće 7.369 7.573Trošak otpremnina 61 56Ostali troškovi zaposlenih 1.274 1.460

46.678 42.574

Ostali administrativni troškovi 43.191 34.045Amortizacija nekretnina i opreme i nematerijalne imovine (bilješka 22 i 23) 13.534 13.319

103.403 89.938

Na dan 31. prosinca 2007. godine Banka je zapošljavala 347 djelatnika (2006. :

346 djelatnika).

78

|

Fin

anci

jski

izvj

ešt

aji

Obveza poreza na dobit obračunava se na poreznu osnovicu po poreznoj stopi

od 20%, u skladu s hrvatskim zakonom.

Usklađenje poreza na dobit je kako slijedi:

Usklađenje odgođene porezne imovine je kako slijedi:

BILJEŠKA 12 - OSTALI POSLOVNI RASHODI

BILJEŠKA 14 - POREZ NA DOBIT


Prodaja materijalne imovine 32 414

Premije za osiguranje depozita 3.812 3.169

Troškovi najamnina 7.255 5.972

Troškovi softvera 1.470 1.253

Porezi i doprinosi iz prihoda 1.214 1.035

Troškovi ostalih davanja državi 1.972 -

Ostalo 1.409 1.354

17.164 13.197

(u tisućama kuna) Bilješka 2007. 2006.

Zajmovi i predujmovi komitentima 19 19.601 4.091

Ostala imovina 24 459 206

Izvanbilančne stavke 28 (474) 362

19.586 4.659

BILJEŠKA 13 - TROŠKOVI UMANJENJA VRIJEDNOSTI I REZERVIRANJA

(u tisućama kuna) 2007. 2006.Odgođeni porez (634) (361)Trošak poreza na dobit (634) (361)

(u tisućama kuna) 2007. 2006.Stanje 1. siječnja 1.521 1.160Priznavanje odgođene porezne imovine 635 604Korištenje odgođene porezne imovine iz prethodnih razdoblja (1) (243)

Stanje 31. prosinca 2.155 1.521

79

Odgođena porezna imovina je nastala od sljedećih privremenih razlika:

Kretanja u odgođenoj poreznoj imovini su kako slijedi:

Usklađenje troška poreza na dobit za razdoblje je kako slijedi:

Porezni gubitak

(u tisućama kuna) 2007. 2006.Nerealizirani dobitak od imovine iskazane po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka 96 3

Razgraničena naknada za odobravanje kredita 2.058 1.516

Ostalo 1 2

Neto odgođena porezna imovina 2.155 1.521

Dobitak/gubitak od ulaganja i imovine iskazane po fer vrijed.

kroz RDG

Razgraničena naknada za

odobravanje kredita

Ostalo Ukupno

Stanje 31. prosinca 2005. godine 243 915 2 1.160

Prenijeto u račun dobiti i gubitka (240) 601 - 361

Stanje 31. prosinca 2006. godine 3 1.516 2 1.521

Prenijeto u račun dobiti i gubitka 93 542 (1) 634

Stanje 31. prosinca 2007. godine 96 2.058 1 2.155

(u tisućama kuna) 2007. 2006.Računovodstvena dobit prije oporezivanja 18.783 18.204Očekivani porez po stopi od 20% 3.757 3.641Porezni učinak neoporezivog prihoda (4) (243)Porezni učinak porezno nepriznatih troškova 780 356Oporezivi prihod budućeg razdoblja 638 498Prijenos poreznog gubitka (5.171) (4.252)Porez na dobit - -Efektivna porezna stopa 0% 0%


Preneseni porezni gubitak iz prethodnih razdoblja 30.045 -

Povećanje iz pripajanja - 51.306

Iskorištenje u godini (25.852) (21.261)

Porezni gubitak za prijenos u buduća razdoblja 4.193 30.045

80

|

Fin

anci

jski

izvj

ešt

aji

Porezni gubitak koji se prenosi može se koristiti do 2010. godine. a odnosi se na

porezni gubitak Požeške banke d.d. iz 2005. godine.

U skladu s propisima Republike Hrvatske, Porezna uprava može u bilo koje doba

pregledati knjige i evidencije Društva u razdoblju od 3 godine nakon isteka

godine u kojoj je porezna obveza iskazana te može uvesti dodatne porezne

obveze i kazne. Uprava Društva nije upoznata s okolnostima koje bi mogle

dovesti do potencijalnih značajnih obveza u tom pogledu.

Osnovna

Osnovna zarada po dionici izračunava se na način da se neto dobit podijeli s

ponderiranim prosječnim brojem postojećih dionica (običnih ) za promatrano

razdoblje, bez vlastitih dionica.

Razrijeđena

Razrijeđena dobit po dionici za 2007. i 2006. godinu je ista kao i osnovna jer

Banka nije imala konvertibilnih instrumenata i opcija tijekom oba razdoblja.

BILJEŠKA 15 - ZARADA PO DIONICI

2007. 2006.

Dobit za godinu (u tisućama kuna) 19.417 18.565

Prosječni ponderirani broj dionica 418.202 299.708

Osnovna zarada po dionici - redovne (u kunama) 46.43 61.94

BILJEŠKA 16 - GOTOVINA I RAČUNI KOD BANAKA

(u tisućama kuna) 2007. 2006.Gotovina u blagajni 51.791 45.102

Instrumenti u postupku naplate 210 9.112

Tekući računi kod domaćih banaka 17.887 7.810Tekući računi kod stranih banaka 63.712 60.334Tekući računi kod Hrvatske narodne banke 64.131 45.368Ostale novčane rezerve 11.471 5.680Sredstva uključena u novac i novčane ekvivalente (bilješka 32) 209.202 173.406

81

BILJEŠKA 17 - OBVEZNA PRIČUVA KOD HRVATSKE NARODNE BANKE

(u tisućama kuna) 2007. 2006.- u kunama 208.838 180.335- u stranim valutama 49.609 40.965Ukupno 258.447 221.300

Obvezna pričuva predstavlja iznos koji se održava depozitom kod Hrvatske

narodne banke i kroz stanja likvidnih potraživanja. Sastoji se od kunskog i

deviznog dijela, a obračunava se mjesečno.

Stopa obvezne pričuve na dan 31. prosinca 2007. i 2006. godinu iznosi 17% od

primljenih kunskih i deviznih depozita te uzetih deviznih kredita.

Promjene na rezerviranjima za moguće gubitke po plasmanima kod drugih

banaka mogu se sažeti kako slijedi:

Rezerviranjima za moguće gubitke se odnose na domaće banke u stečaju.

BILJEŠKA 18 - KREDITI I PREDUJMOVI BANKAMA

(u tisućama kuna) 2007. 2006.Depoziti kod ostalih banaka, dospijeće do godinu dana- kod domaćih banaka, u kunama 4.716 4.541- kod stranih banaka, u stranim valutama 346.220 350.140Krediti dani bankama, dospijeće do godinu dana- kod domaćih banaka, u kunama 182.614 185.490

533.550 540.171Manje: rezerviranja za moguće gubitke (3.345) (3.345)Kratkoročni dio 530.205 536.826

2007. 2006.Na dan 1. siječnja 3.345 3.345Na dan 31. prosinca 3.345 3.345

82

|

Fin

anci

jski

izvj

ešt

aji

BILJEŠKA 19 – KREDITI I PREDUJMOVI KLIJENTIMA

(u tisućama kuna) 2007. 2006.Krediti stanovništvu:

Prekoračenja na računima 56.713 58.685

Stambeni i hipotekarni krediti 119.032 127.948Krediti po kreditnim karticama 32.491 30.966Ostali krediti i predujmovi 836.880 661.149

1.045.116 878.748Krediti poslovnim subjektima- veliki poslovni subjekti 173.760 134.348- srednji i mali poduzetnici 475.618 517.061

649.378 651.409Bruto krediti i predujmovi 1.694.494 1.530.157Manje: Rezerviranje za umanjenje vrijednosti (117.624) (124.626)Neto 1.576.870 1. 405.531Kratkoročni dio 877.461 732.284Dugoročni dio 699.409 673.247

(u tisućama kuna) 2007. 2006.Krediti i predujmovi klijentima

- u kunama 1.669.167 1.492.878

- u stranim valutama 25.327 37.2791.694.494 1.530.157

Rezerviranje za umanjenje vrijednosti (117.624) (124.626)1.576.870 1.405.531

Promjene u rezerviranjima za moguće gubitke po kreditima i predujmovima su

kako slijedi:

Stanovništvo Poslovni subjekti

2007. Prekora-čenja

Kreditne kartice


krediti Ostalo


Mali i srednji poduzetnici Ukupno

Stanje 1. siječnja 8.519 942 5.289 25.018 - 84.858 124.626

Rezerviranje za umanjenje vrijednosti kredita

3.395 707 1.760 8.664 16.178 30.704

Iznosi nadoknađeni tijekom godine

(2.913) (551) (1.117) (2.376) (3.936) (10.893)

Tečajne razlike 18 (229) (211)

Otpisi (25) (274) (26.303) (26.602)

Stanje 31. prosinca 8.976 1.098 5.932 31.050 - 70.568 117.624

83

BILJEŠKA 20 - FINANCIJSKA IMOVINA ISKAZANA PO FER VRIJEDNOSTI KROZ RAČUN DOBITI I GUBITKA

BILJEŠKA 21 - INVESTICIJSKI VRIJEDNOSNI PAPIRI

(u tisućama kuna) 2007. 2006.Dužničke vrijednosnice 23.281 12.369Vlasničke vrijednosnice-kotirane 16.748 18.288

40.029 30.657

Stanovništvo Poslovni subjekti

2006. Prekora-čenja

Kreditne kartice


krediti Ostalo


Mali i srednji poduzetnici Ukupno

Stanje 1. siječnja 7.489 676 6.194 21.442 - 87.827 123.628

Rezerviranje za umanjenje vrijednosti kredita

3.260 567 712 4.560 4.836 13.935

Iznosi nadoknađeni tijekom godine

(2.168) (301) (1.617) (302) (5.245) (9.633)

Tečajne razlike 18 (229) (211)

Otpisi (62) (700) (2.331) (3.093)Stanje 31. prosinca 8.519 942 5.289 25.018 - 84.858 124.626

Banka nema ulaganja temeljem kojih bi imala značajan utjecaj na poslovanje

društava u kojima ima uloge.

(u tisućama kuna) 2007. 2006.Vrijednosni papiri raspoloživi za prodaju Dužnički vrijednosni papiri po fer vrijednosti- kotirani 6.099 7.880Vlasnički vrijednosni papiri po fer vrijednosti - kotirane 10.331 6.670- nekotirani 6.022 1.234

22.452 15.784Rezerviranje za umanjenje vrijednosti (1.226) (1.213)Ukupno vrijednosni papiri raspoloživi za prodaju 21.226 14.571

84

|

Fin

anci

jski

izvj

ešt

aji

Kretanja investicijskih vrijednosnih papira može se prikazati kako slijedi:

Gubici od financijske imovine raspoložive za prodaju:

Rezerviranje za umanjenje vrijednosti se odnose na društva koja ne kotiraju i

koja su u stečaju.

Vrijednosni papiri koje se drže do dospijećaObveznice Republike Hrvatske u kunama 54.223 51.426Ukupno vrijednosni papiri koji se drže do dospijeća 54.223 51.426

Ukupno investicijski vrijednosni papiri 75.449 65.997Kratkoročni dio 17.339 8.858Dugoročni dio 58.110 57.139

2007. 2006.Rezerviranje za umanjenje vrijednosti (13) -Prodaja financijske imovine raspoložive za prodaju - (261)

(13) (261)

(u tisućama kuna) Raspoloživo za prodaju Drži se do dospijeća UkupnoStanje 1. siječnja 2007. 14.571 51.426 65.997Kupovina 7.499 4.171 11.670Prodaja (2.195) (1.374) (3.569)Dobitak od svođenja na fer vrijednost(bilješka 30) 1.364 - 1.364

Rezerviranje za umanjenje vrijednosti (13) - (13)

Stanje 31. prosinca 2007. 21.226 54.223 75.449Stanje 1. siječnja 2006. 106.270 - 106.270Prijenos (45.192) 45.192 -Kupovina - 6.859 6.859Prodaja (45.629) - (45.629)Plaćena kamata - (625) -Dobitak od svođenja na fer vrijednost(bilješka 30) 335 - 335

Rezerviranje za umanjenje vrijednosti (1.213) - (1.213)

Stanje 31. prosinca 2006. 14.571 51.426 65.997

85

BILJEŠKA 22 - NEMATERIJALNA IMOVINA

Software Goodwill/i/ Nematerijalna imovina u pripremi Ukupno

Stanje 31. prosinca 2005.Nabavna vrijednost 5.880 - - 5.880Ispravak vrijednosti (4.778) - - (4.778)Neto knjigovodstvena vrijednost 1.102 - - 1.102

Za godinu koja je završila 31. prosinca 2006.Neto knjigovodstvena vrijednost na početku godine 1.102 - - 1.102

Povećanje iz pripajanja 2.075 16.867 - 18.942Ostalo povećanje 1.043 - - 1.043Prodaja i otpisi (149) - - (149)Amortizacija (bilješka 11) (1.179) - - (1.179)Ostalo (11) - - (11)Neto knjigovodstvena vrijednost na kraju godine 2.881 16.867 - 19.748

Stanje 31. prosinca 2006.Nabavna vrijednost 9.176 16.867 - 26.043Ispravak vrijednosti (6.295) - - (6.295)Neto knjigovodstvena vrijednost 2.881 16.867 - 19.748

Za godinu koja je završila 31. prosinca 2007.Neto knjigovodstvena vrijednost na početku godine 2.881 16.867 - 19.748

Povećanje 387 - 51 438Prodaja i otpisi (4) - - (4)Amortizacija (bilješka 11) (883) - - (883)Neto knjigovodstvena vrijednost na kraju godine 2.381 16.867 51 19.299

Stanje 31. prosinca 2007.Nabavna vrijednost 9.508 16.867 51 26.426Ispravak vrijednosti (7.127) - - (7.127)Neto knjigovodstvena vrijednost 2.381 16.867 51 19.299

Goodwill predstavlja višak troška stjecanja iznad udjela Banke u neto

knjigovodstvenoj vrijednosti podružnice Požeške banke d.d. koja je pripojena

s danom 1. srpnja 2006. godine (bilješka 34) .

Goodwill je alociran na jedinice stvaranja novca koje su stečene spajanjem

podružnice Požeška banka d.d. Nadoknadivi iznos jedinica koje stvaraju novac

utvrđuje se temeljem izračuna profitabilnosti. Za spomenute izračune korištena

su predviđanja novčanog toka koja se temelje na financijskim projekcijama za

pet godina.

Planirana bruto marža određena je na temelju prošlog iskustva i očekivanog

tržišnog razvoja. Diskontna stopa 6,875% (2006.: 6,875%) korištena je prije poreza,

te odražava specifične rizike koji se odnose na relevantni poslovni segment.

86

|

Fin

anci

jski

izvj

ešt

aji

Nekrenine neto knjigovodstvene vrijednosti 29.391 tisuća kuna (2006.: 11.900

tisuća kuna) založene su kao jamstvo za depozite od pravnih osoba u iznosu od

28.000 tisuća kuna (2006: 25.000 tisuća kuna).

Na dan 31. prosinca 2007. i 2006. godine Banka nije imala ugovorene kapitalne

obveze po osnovi projekata kapitalnih ulaganja.

Knjigovodstvena vrijednost nekretnina, postrojenja i opreme Društva, koja se nalazi

u operativnom najmu je sljedeća:

BILJEŠKA 23 - NEKRETNINE I OPREMA

Zemljište i građevinski

objekti

Uredska oprema i

motorna vozilaKompjutori

Nekretnine i oprema u

pripremiUkupno

Stanje 31. prosinca 2005.Nabavna vrijednost 39.352 45.734 27.476 900 113.462

Ispravak vrijednosti (25.678) (28.267) (21.319) - (75.264)Neto knjigovodstvena vrijednost 13.674 17.467 6.157 900 38.198

Za godinu koja je završila prosinca 2006.Početno neto knjigovodstveno stanje 13.674 17.467 6.157 900 38.198

Povećanje iz pripajanja 25.567 3.048 874 374 29.863

Ostalo povećanje 306 5.516 4.188 (1.168) 8.842

Prodaja i otpisi - (313) (42) - (355)

Amortizacija (bilješka 11) (1.258) (6.836) (4.046) - (12.140)

Ostalo (11) 7 27 23Zaključno neto knjigovodstveno stanje 38.278 18.889 7.158 106 64.431



Za godinu koja je završila 31. prosinca 2007.Početno neto knjigovodstveno stanje 38.278 18.889 7.158 106 64.431

Povećanje 17.007 8.393 5.040 (8) 30.432

Prodaja i otpisi - (560) (19) - (579)

Amortizacija (bilješka 11) (1.742) (7.243) (3.666) - (12.651)Zaključno neto knjigovodstveno stanje 53.543 19.479 8.513 98 81.633




87

BILJEŠKA 24 - OSTALA IMOVINA

BILJEŠKA 25 - DEPOZITI BANAKA

(u tisućama kuna) 2007. 2006.Nabavna vrijednost 4.639 1.700Akumulirana amortizacija na dan 1. siječnja (1.700) (1.700)Amortizacija za godinu (95) -Neto knjigovodstvena vrijednost 2.844 -

Promjene u ispravku vrijednosti za moguće gubitke u ostaloj imovini bile su

kako slijedi:

(u tisućama kuna) 2007. 2006.Stanje 1. siječnja 2.923 2.763Povećanje gubitaka od umanjenja vrijednosti 716 378Iznosi nadoknađeni tijekom godine (256) (171)Tečajne razlike (1) (1)Otpisi (712) (46)Stanje 31. prosinca 2.670 2.923

(u tisućama kuna) 2007. 2006.Oročeni depoziti banaka, dospijeće do godinu dana- u kunama - 6.010- u stranim valutama 44.400 55.179

44.400 61.189Kratkoročni dio 44.400 61.189

(u tisućama kuna) 2007. 2006.Obračunane naknade i provizije 3.572 3.421Imovina preuzeta u zamjenu za nenaplativa potraživanja 2.414 4.071Potraživanja za porez na dobit 1.232 4.555Ostali predujmovi 1.815 521Ostala imovina 2.819 4.636

11.852 17.204Manje: rezerviranja za umanjenje vrijednosti (2.670) (2.923)

9.182 14.281Kratkoročni dio 9.182 14.281

88

|

Fin

anci

jski

izvj

ešt

aji

BILJEŠKA 26 - OBVEZE PREMA KLIJENTIMA


Pravne osobe

Po viđenju

- u kunama 281.064 213.143

- u stranim valutama 35.874 98.538

316.938 311.681

Oročeni

- u kunama 368.418 248.994

- u kunama s valutnom klauzulom 77.939 148.855


475.042 421.020

Ukupno pravne osobe 791.980 732.701

Stanovništvo

Po viđenju

- u kunama 235.784 184.645


370.494 321.172

Oročeni

- u kunama 253.833 169.412

- u kunama s valutnom klauzulom 150.167 253.094


1.168.171 991.739

Ukupno stanovništvo 1.538.665 1.312.911

Sveukupno 2.330.645 2.045.612


Velika poduzeća

- sredstva na tekućim računima 53.706 42.121

- oročeni depoziti 240.108 224.328

Mala i srednja poduzeća i ostale organizacije

- sredstva na tekućim računima 263.232 269.560

- oročeni depoziti 234.934 196.692

Građani

- sredstva na tekućim računima i depoziti po viđenju 370.494 321.172

- oročeni depoziti 1.168.171 991.739

2.330.645 2.045.612

Kratkoročni dio 2.071.025 1.812.752

Dugoročni dio 259.620 232.860

89

BILJEŠKA 27 - OSTALA POZAJMLJENA SREDSTVA


Repo-krediti od domaćih banaka, u kunama - 10.131

Kratkoročne pozajmice od domaćih banaka s tržišta novca 89.204 61.576

Pozajmice od HBOR-a 63.211 63.382

Pozajmice od stranih banaka - 16.862

152.415 151.951


1-2 godine 6.664 25.876

2-3 godina 6.322 4.963

Preko 3 godine 24.592 15.341

37.578 46.180


Stanje 1. siječnja 4.794 4.432

Povećanje rezerviranja 1.430 787

Iskorišteno tijekom godine (1.895) (416)

Tečajne razlike (9) (9)

Stanje 31. prosinca 4.320 4.794


Obračunane naknade i provizije 963 1.174

Obveze za dividendu 149 140

Obveze prema zaposlenicima 4.705 4.403

Rezerviranja za potencijalne obveze 4.320 4.794

Obveze u postupku plaćanja 4.345 21.103

Obveze prema dobavljačima 4.284 2.566

Ostale obveze 10.573 13.205

29.339 47.385

BILJEŠKA 28 - OSTALE OBVEZE

Pozajmice od HBOR-a namijenjene su odobravanju kredita pravnim i fizičkim

osobama u skladu s HBOR-ovim programima za poticaj malog i srednjeg

poduzetništva, turizma i poljoprivrede uz kamatnu stopu od 0% do 4%.

Krediti su osigurani mjenicama.

Dospijeće dugoročnih posudbi HBOR - a je sljedeće:

Promjene u rezerviranjima za moguće gubitke po izvanbilančnim stavkama bile

su kako slijedi:

90

|

Fin

anci

jski

izvj

ešt

aji

BILJEŠKA 29 - DIONIČKI KAPITAL

(u tisućama kuna) Broj izdanih dionica

Redovne dionice

Povlaštene dionice

Premija na izdane

dionice

Vlastite dionice Ukupno

Stanje 1. siječnja 2006. 157.256 58.902 4.000 3.713 (193) 66.422

Emisija dionica 3.125 1.250 - 3.015 - 4.265

Konverzija povlaštenih u redovne dionice - 4.000 (4.000) - - -

Emisija dionica 160.381 64.153 - - - 64.153

Emisija dionica 100.000 40.000 - - - 40.000

Kupovina vlastitih dionica - - - (3.968) (999) (4.967)

Prodaja vlastitih dionica - - - - - -

Raspored dobiti 2005. godine - - - 1.349 218 1.567

Stanje 31. prosinca 2006. 420.762 168.305 - 4.109 (974) 171.440

Kupovina vlastitih dionica - - - (690) (3.004) (3.694)

Prodaja vlastitih dionica - - - - 2.904 2.904

Raspored dobiti 2006. godine - - - 675 159 834

Stanje 31. prosinca 2007. 420.762 168.305 - 4.094 (915) 171.484

Na dan 31. prosinca 2007. i 2006. godine dionički kapital se sastoji od 420.762

redovne dionice, koje glase na ime, svaka nominalne vrijednosti 400,00 kuna.

Do 31. prosinca 2005. godine Banka je imala dvije emisija dionica u kojima je

izdano 147.256 redovnih i 10.000 povlaštenih kumulativnih dionica.

U 2006. godini su provedene tri emisije dionica. U trećoj emisiji, provedenoj

radi namire manjinskih dioničara pripojene Požeške banke d.d, izdano je 3.125

redovnih dionica. Odlukom Izvanredne Glavne Skupštine Banke, koja je održana

28. kolovoza 2006. godine, povlaštene kumulativne dionice druge emisije

pretvorene su u redovne dionice, dok je dionički kapital povećan za 64.152

tisuće kuna, odnosno 160.381 komada novih redovnih dionica četvrte emisije,

iz zakonskih rezervi pretvorenih u temeljni kapital Banke. Dokapitalizacija Banke

provedena je krajem 2006. godine, izdavanjem privatnom ponudom 100.000

komada redovnih dionica pete emisije.

Na dan 31. prosinca 2007. godine Banka ima 2.289 trezoriranih dionica (2006.:

2.437).

91

Najznačajniji dioničari Banke na dan 31. prosinca su kako slijedi:

Temeljem Odluke Glavne Skupštine Banke, dio dobiti ostvarene u 2006. godini

u iznosu 850 tisuća kuna raspoređen je za isplatu zaposlenicima kao udjel u

dobiti dodjelom vlastitih dionica. Provedbom navedene skupštinske Odluke,

zaposlenicima je u 2007. godini iz trezora prenijeto 397 komada redovnih

dionica nominalne vrijednosti 159 tisuća kuna. U 2006. godini je na taj način

zaposlenicima isplaćeno 1.580 tisuća kuna iz dobiti 2005. godine (544 dionice

nominalne vrijednosti 218 tisuća kuna). Navedene transakcije obavljene su po

komercijalnim uvjetima.

2007. 2006.

Broj dionica Redovne dionice Broj dionica Redovne dionice

% %

Lorenzo Gorgoni 40.645 9,66 39.956 9,50

Assicurazioni Generali S.p.A. 39.284 9,34 38.618 9,18

Cerere S.R.L. Trieste 39.249 9,33 38.584 9,17

Antonia Gorgoni 37.156 8,83 36.543 8,68

Miljan Todorovic 34.320 8,16 33.738 8,02

Sigilfredo Montinari 23.727 5,64 23.325 5,54

Dario Montinari 23.725 5,64 23.323 5,54

Andrea Montinari 23.719 5,64 23.317 5,54

Piero Montinari 23.719 5,64 23.317 5,54

Skrbnički račun 19.304 4,59 18.962 4,51

Giovanni Semeraro 17.247 4,10 16.955 4,03

Ostali dioničari (pojedinačno manje od 3%) 98.667 23,43 104.124 24,75

420.762 100,00 420.762 100,00

92

|

Fin

anci

jski

izvj

ešt

aji

BILJEŠKA 30 - REZERVE I ZADRŽANA DOBIT

(u tisućama kuna) 2007. 2006.Zakonske i statutarne rezerve 33.002 31.331Ostale rezerve 23.299 6.225Zadržana dobit 19.417 18.565 75.718 56.121Promjene na rezervama:Zakonske i statutarne rezerve

Na početku godine 31.331 82.224Emisija dionica - (64.152)Prijenos iz zadržane dobiti 1.671 13.259

Na kraju godine 33.002 31.331Ostale rezerve

Na početku godine 6.225 7.870Rezerve fer vrijednosti (bilješka 21) 1.364 335Prijenos iz zadržane dobiti 16.045 910Nakon prodaje prenijeto u račun dobiti i gubitka (335) (2.890)

Na kraju godine 23.299 6.225Zadržana dobit

Na početku godine 18.565 16.029Neto dobit za godinu 19.417 18.565Prijenos u zakonske rezerve (1.671) (13.259)Prijenos u ostale rezerve (16.365) (1.744)Prijenos na vlastite dionice (513) (733)Dividenda za prošlu godinu - (280)Ostalo (16) (13)

Na kraju godine 19.417 18.565

Sukladno hrvatskim zakonima, dio neto dobiti Banke obvezno se prenosi

u neraspodjeljive zakonske rezerve do trenutka kad ukupni iznos rezerve ne

dostigne 5% dioničkog kapitala Banke.

Ostale rezerve mogu se raspodijeliti samo po odobrenju Glavne skupštine

dioničara.

Raspodjeljive i neraspodjeljive pričuve Banke utvrđene su i iskazane u ovim

financijskim izvještajima u skladu s hrvatskim propisima i odlukama Hrvatske

narodne banke. Na dan 31. prosinca 2007. godine Banka je u svojim temeljnim

financijskim izvještajima iskazala neraspodjeljive pričuve u iznosu od 33.002

tisuća kuna (31. prosinca 2006.: 31.331 tisuća kuna).

93

BILJEŠKA 31 - DIVIDENDE

BILJEŠKA 32 - ANALIZA NOVCA I EKVIVALENATA NOVCA

BILJEŠKA 33 - POTENCIJALNE I PREUZETE OBVEZE

Obveze za dividende se ne obračunavaju sve dok ih ne odobri Glavna skupština

dioničara.

Dividenda za 2007. godinu neće biti predložena na predstojećoj Skupštini.

(2006.: 28,00 kuna po povlaštenoj dionici).

Novac i ekvivalenti novca uključeni u izvještaj o gotovinskom toku na dan 31.

prosinca uključuju:

Pravni sporovi. Na dan 31. prosinca 2007. i 2006. godine protiv Banke se

vodi određeni broj sudskih sporova, po kojima se prema procjenama pravnih

stručnjaka ne predviđa da bi Banka mogla pretrpjeti značajnije gubitke.

Preuzete obveze iz kapitala. Na dan 31. prosinca 2007. i 2006. godine Banka

nije imala obveze iz kapitala temeljem kupovine zgrada i opreme.

Obveze po kreditima, garancije i ostali financijski instrumenti

U sljedećoj tablici navedeni su ugovoreni iznosi izvanbilančnih financijskih

instrumenata Banke:

Osnovna je svrha ovih instrumenata osigurati raspoloživost sredstava prema

potrebama klijenata. Garancije i odobreni akreditivi, koji predstavljaju neopoziva

jamstva da će Banka izvršiti isplatu u slučaju da klijent ne može podmiriti svoje

obveze prema trećim strankama, nose isti kreditni rizik kao i zajmovi.

(u tisućama kuna) 2007. 2006.Garancije 44.787 54.247Akreditivi 20.606 30.050Nepovučena sredstva po kreditima na žiro i tekućim računima 188.396 77.252

Nepovučena sredstva po kreditima 68.855 57.393Manje: rezerviranja za moguće gubitke po izvanbilančnim stavkama (bilješka 28) (4.320) (4.794)

Ukupno 318.324 214.148

(u tisućama kuna) Bilješke 2007. 2006.Gotovina i računi kod banaka 16 208.839 173.277Plasmani drugim bankama do 90 dana 18 530.205 534.990

739.044 708.267

94

|

Fin

anci

jski

izvj

ešt

aji

Preuzete obveze za kreditiranje predstavljaju neiskorištene odobrene iznose u

obliku kredita, garancija ili akreditiva. U svezi s kreditnim rizikom povezanim

s preuzetim obvezama za kreditiranje, Banka je potencijalno izložena gubitku

u iznosu jednakom ukupnim neiskorištenim preuzetim obvezama. Međutim,

vjerojatni iznos gubitka je manji od ukupnog iznosa neiskorištenih preuzetih

obveza, jer je većina preuzetih obveza za kreditiranje povezana s održavanjem

specifičnih kreditnih standarda od strane klijenata.

Garancije, neopozivi akreditivi i nepovučena odobrena kreditna sredstva

podliježu provjerama kreditnog rizika i kreditnim politikama sličnim onima

koje se primjenjuju prilikom odobrenja kredita. Uprava Banke vjeruje da je

tržišni rizik povezan s garancijama, neopozivim akreditivima i nepovučenim

odobrenim kreditima minimalan.

Založena sredstva. Nekretnine su založene kao jamstvo za depozite pravnih

osoba.

Preuzete obveze po poslovnom najmu – gdje je Društvo najmodavac.

Budući minimalni primici za operativni najam su sljedeći:

U 2007. i 2006. godini nije bilo nepredviđenih prihoda od najamnina koji su

evidentirani u računu dobiti i gubitka. Svi ugovori o najmu su obnovljivi i

postojeći najmoprimci imaju pravo prvenstva kod produženja ugovora o najmu.

Ne postoji opcija kupovine.

Preuzete obveze po poslovnom najmu - gdje je Društvo najmoprimac.

Buduća minimalna plaćanja za operativni najam su sljedeći:

Ugovori o najmu su obnovljivi na kraju razdoblja najma po tržišnoj cijeni.

(u tisućama kuna)Sredstvo Povezana obveza

2007. 2006. 2007. 2006.

Nekretnine (vidi bilješku 23) 29.391 11.900 28.000 25.000

(u tisućama kuna) 2007. 2006.Do 1 godine 727 20Od 2 do 5 godina 2.558 65Preko 5 godina 1.229 -Ukupno 4.514 85

(u tisućama kuna) 2007. 2006.Do 1 godine 6.977 6.759Od 2 do 5 godina 21.415 23.493Preko 5 godina 10.821 12.366

39.213 42.618

95

BILJEŠKA 34 – STJECANJE I POSLOVNO SPAJANJE PODRUŽNICE

Podravska banka d.d. preuzela je Požešku banku d.d. s danom 30. lipnja 2005.

godine, a pripajanje je obavljeno s danom 1. srpnja 2006. godine.

Na dan 31. prosinca 2005. godine ulaganja Podravske banke d.d. u stjecanje

161.086 dionica Požeške banke d.d. iznosila su 19.068 tisuća kuna ili 50.34%.

Fer vrijednost neto imovine Požeške banke je kako slijedi:

U 2006. godini kupljeno je još 111.685 dionica Požeške banke d.d. Na dan

pripajanja je Podravska banka d.d. posjedovala 86,18% vlasništva.

Knjigovodstvena vrijednost imovine i obveza Požeške banke je kako slijedi:

Banka je u 2007. godini stekla vlasnički udjel u iznosu od 1.530 tisuća kuna ili

51% u društvu Poba ICO d.o.o.. Podružnica nije konsolidirana u ovim financijskim

izvještajima jer njena neto sredstva, ukupni prihodi i dobit nisu materijalni u odnosu

na neto sredstva, ukupne prihode i dobit Banke a koje dajemo u nastavku:

30. lipnja 2005.Neto imovina 16.127Goodwill na dan kupnje 2.941Plaćeni iznos 50.34% 19.068

30. lipnja 2006.Novčana sredstva 53.210Sredstva kod Hrvatske narodne banke 31.904Potraživanja od drugih banaka 28.683Zajmovi i predujmovi klijentima 179.634Imovina raspoloživa za prodaju 12.614Imovina koja se drži do dospijeća 25.962Ostala sredstva 11.840Materijalna i nematerijalna imovina 31.938Obveze prema drugim bankama -Obveze prema klijentima (273.017)Ostala pozajmljena sredstva (63.926)Ostale obveze (4.904)Rezerviranja (3.075)Interesi manjinskih dioničara (13.82%) (4.265)Neto identificirana imovina 26.598Goodwill na dan kupnje (bilješka 22) 16.867Ukupno plaćeni iznos 86.18% (43.465)Stečena gotovina i ekvivalenti gotovine 81.893Kupnja podružnice, umanjena za stečenu gotovinu 38.428

Sredstva Obveze Kapital i rezerve Neto dobit1.222 202 1020 (1.982)

96

|

Fin

anci

jski

izvj

ešt

aji

BILJEŠKA 35 - TRANSAKCIJE S POVEZANIM OSOBAMA

BILJEŠKA 36 - SREDSTVA KOJIMA SE UPRAVLJA U IME I ZA RAČUN TREĆIH OSOBA

Povezane osobe su one u kojima jedna stranka upravlja drugom strankom ili ima

značajan utjecaj na donošenje financijskih ili poslovnih odluka druge stranke.

Transakcije s povezanim strankama su dio redovnog poslovanja. Te transakcije

se obavljaju po tržišnim uvjetima i uz primjenu tržišnih kamatnih stopa. Prilikom

razmatranja svake moguće transakcije s povezanom stranom pozornost je usmjerena

na suštinu odnosa, a ne samo na pravni oblik.

Vrijednosti transakcija s povezanim strankama na kraju godine su sljedeće:

Uprava se sastoji od 3 člana.

Banka upravlja znatnim sredstvima u ime i za račun trećih osoba i stanovništva.

Sredstva kojima se upravlja iskazuju se odvojeno od imovine Banke. Prihodi i

rashodi od tih sredstava pripadaju trećim osobama te u redovnom poslovanju

Banka nema nikakvih obveza u vezi s tim transakcijama. Za svoje usluge Banka

zaračunava naknadu.

(u tisućama kuna)Ključno rukovodstvo i njihove povezane osobe Nadzorni odbor

2007. 2006. 2007. 2006.

Krediti

Na početku godine 705 204 - -

Povećanje 735 501

Na dan 31. prosinca 1.440 705 - -

Prihodi od kamata 68 22 - -

Depoziti

Na početku godine 4.144 2.783 1.100 111

Povećanje 439 1.361 254 989

Na dan 31. prosinca 4.583 4.144 1.354 1.100

Rashodi od kamata 179 147 3 2

Naknade managementu 2007. 2006.Bruto plaće i ostala kratkoročna primanja 6.626 9.775Bonusi (dionice) 850 1.580

97

(u tisućama kuna) 2007. 2006.SredstvaKrediti stanovništvu 29.181 30.782Krediti pravnim osobama 119.704 53.739Novčana sredstva 1.892 2.387Ukupno sredstva: 150.777 86.908IzvoriJavni sektor 26.215 28.210Pravne osobe 108.954 43.103Financijske institucije 15.608 15.595Ukupno izvori: 150.777 86.908

Sredstva i izvori po poslovima u ime i za račun mogu se prikazati kako slijedi:

Banka pruža usluge skrbništva nad vrijednosnim papirima. Tržišna vrijednost

vlasničkih vrijednosnih papira primljenih u skrbništvo na dan 31. prosinca 2007.

godine iznosi 460.184 tisuće kuna (2006.; 158.604 tisuće kuna).

O Banci

Peti dio

Milano - iz arhive Podravske banke

99

Rukovodstvo Banke i organizacijska struktura

100

|

O B

anci

Nadzorni odbor Miljan Todorovic, Predsjednik

Sigilfredo Montinari, Zamjenik Predsjednika

Maurizio Dallocchio, Član

Filippo Disertori, Član

Dario Montinari, Član

Djuro Predovic, Član

Dolly Predovic, Član

Uprava BankeJulio Kuruc, Predsjednik Uprave

Davorka Jakir, Član Uprave

Marijan Marušić, Član Uprave

Koordinator poslovnih procesaMoreno Marson

SlužbeSlužba administracije - Božana Kovačević

Služba ljudskih resursa - Božana Kovačević

Služba računovodstva i obračuna - Vesna Laloš

Služba podrške - Dragica Hrkalović

SektoriKomercijalni sektor - Sanda Fuček Šanjić

Sektor riznice - Snježana Pobi

Sektor platnog prometa - Snježana Pobi

Sektor investicijskog bankarstva - Željka Artner-Pavković

Sektor upravljanja rizicima - Božica Širić

Komercijalni centriKomercijalni centar Bjelovar

Komercijalni centar Koprivnica

Komercijalni centar Požega

Komercijalni centar Pula

Komercijalni centar Rijeka

Komercijalni centar Sisak

Komercijalni centar Split

Komercijalni centar Varaždin

Komercijalni centar Zadar

Komercijalni centar Zagreb I

Komercijalni centar Zagreb II

Komercijalni centar Zagreb III

Poslovanje Banke nadzire Nadzorni

odbor, dok Uprava vodi poslovanje.

Komercijalni centri

Poslovnice

Pula

Koprivnica

Zadar

Split

SisakPožega

Zagreb

Rijeka

Varaždin

Bjelovar

PleternicaGarešnica GrubišnoPolje

Križevci

LudbregDugo Selo

OsijekVirovitica

Ðurđevac

LEGENDA

101

Poslovna mreža

102

|

O B

anci

Komercijalni centar BjelovarBjelovar, Trg Eugena Kvaternika 12, tel. 043 220 840, fax. 043 220 850

Grubišno Polje, 77. samostalnog bataljuna ZNG 1, tel. 043 485 120,

fax. 043 485 550

Veliki Grđevac, Kralja Tomislava 26, tel. 043 461 032, fax. 043 461 032

Osijek, Kapucinska 38, tel. 031 252 020, fax. 031 214 909

Đurđevac, Stjepana Radića 16, tel. 048 289 080, fax. 048 280 880

Garešnica, Trg hrvatskih branitelja 7, tel. 043 445 123, fax. 043 445 137

Križevci, I. Z. Dijankovečkog 2, tel. 048 279 270, fax. 048 271 407

FINA Virovitica, Kralja Tomislava 3, tel./fax. 033 726 133

Komercijalni centar KoprivnicaKoprivnica, Opatička 3, tel. 048 6550, fax. 048 655 174

Koprivnica, Trg bana Jelačića 10, tel. 048 622 731, fax. 048 221 618

Koprivnica, Trg Eugena Kumičića 11, tel. 048 240 400, fax. 048 221 620

Koprivnica, Ivana Meštrovića bb, tel. 048 655 133, fax. 048 655 138

Koprivnica, Ante Starčevića 32, tel/fax. 048 621 074

Gola, Trg kardinala A. Stepinca 6b, tel. 048 833 013, fax. 048 833 320

Đelekovec, P. Kvakana bb, tel. 048 834 009, fax. 048 834 317

Novigrad Podravski, Trg M. Gupca bb, tel. 048 832 030, fax. 048 832 615

Legrad, Trg Svetog Trojstva bb, tel. 048 835 151, fax. 048 835 442

Molve, Kralja Tomislava 32, tel/fax. 048 892 300

Ludbreg, Petra Zrinskog 32, tel. 042 811 500, fax. 042 811 532

Komercijalni centar PožegaPožega, Republike Hrvatske 1b, tel. 034 254 200, fax. 034 254 258

Požega, Trg Svetog Trojstva 8, tel. 034 272 736, fax. 034 312 771

Požega, Tina Ujevića 1, tel./fax. 034 291 844

Velika, Bana Josipa Jelačića 24, tel .034 233 060, fax. 034 233 939

Pleternica, Ivana Šveara 4, tel. 034 251 060, fax. 034 311 070

Kutjevo, Kralja Tomislava 2, tel. 034 255 054, fax. 034 255 945

Komercijalni centar PulaPula, Giardini 13, tel. 052 375 630, fax. 052 522 265

Komercijalni centar RijekaRijeka, Ivana Zajca 18, tel. 051 324 570, fax. 051 321 672

Komercijalni centar SisakSisak, Stjepana i Antuna Radića 6, tel. 044 515 151, fax. 044 510 065

103

Komercijalni centar SplitSplit, Ulica slobode 33, tel. 021 559 810, fax. 021 530 110

Komercijalni centar VaraždinVaraždin, Trg slobode 2, tel. 042 215 280, fax. 042 201 990

Komercijalni centar ZadarZadar, Stjepana Radića 2f, tel. 023 306 001, fax. 023 309 032

Komercijalni centar Zagreb I Zagreb, Gajeva 5, tel. 01 4811 217, fax. 01 4811 219

Lučko, Puškarićeva 15, tel. 01 6531 830, fax. 01 6531 832

Komercijalni centar Zagreb IIZagreb, Vlaška ulica 129, tel. 01 4686 920, fax. 01 4619 277

Dugo Selo, Josipa Zorića 23, tel. 01 2754 210, fax. 01 2754 858

Komercijalni centar Zagreb IIIZagreb, Miramarska cesta 23, tel. 01 6323 800, fax. 01 6043 249

Info centar 062 20 20 20

www.poba.hr

[email protected]

Documents

godišnje izvješće · 12 8 Peti dio Četvrti dio Treći dio Drugi dio Prvi dio Opis poslovanja Banke O Banci Financijski izvještaji i Izvješće neovisnog revizora za godinu koja