Upload
dohanh
View
217
Download
1
Embed Size (px)
Citation preview
Doc. dr. sc. Ivana Vukorepa
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo
1) Pojam socijalnog prava / prava socijalne sigurnosti problem definiranja
pojam u organizacijskom i funkcionalnom smislu
odnos s drugim granama prava
2) Podjele u socijalnom pravu podjele socijalnih sustava
oblici socijalnih sustava
3) Povijesni razvoj
4) Izvori socijalnog prava
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo 2
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo
raznorodnost obuhvaćenih institucija
brojnost međunarodnih ugovora i zakona
pravni i nepravni elementi
često definiranje samo određenih dijelova socijalnog prava:
◦ zdravstvenog, ◦ mirovinskog, ◦ socijalne skrbi.
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo 4
Socijalno pravo
Pravo socijalne sigurnosti
Social law Social security law
Socialrecht soziale Sicherheit
Le droit social (obuhvaća: radno p. + p. socijalne sig. +socijalnu pomoć )
droit de la sécurité sociale
VLADO PULJIZ
(perspektiva sociologa)
ANTON RAVNIĆ
(perspektiva pravnika)
u širem smislu ◦ “stanje u društvu kojem
se građani osjećaju sigurno pred rizicima s kojima se mogu suočiti”
u užem smislu ◦ “sustav održavanja
dohotka i zadovoljenja osnovnih egzistencijalnih potreba građana”
u organizacijskom smislu: ◦ socijalni sustav države ◦ problem obuhvata pojma ◦ da li samo javni sustavi ili
i privatni sustavi?
u subjektivnom smislu: ◦ subjektivno pravo
pojedinca ◦ programske naravi ◦ problem definiranja i
kvantifikacije
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo 5
Socijalna sigurnost «znači zaštitu koju društvo osigurava
svojim članovima kroz različite javne mjere protiv gospodarskih i socijalnih nedaća koje bi ih inače pogodile zbog gubitka ili značajnog smanjenja zarade uzrokovanog bolešću, materinstvom, nesrećom na radu, nezaposlenošću, invalidnošću, starošću ili smrću; te osiguranje zdravstvene (medicinske) njege i pomoći obiteljima s djecom».
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo 6
DANNY PIETERS GIJSBERT VONK
obuhvaća: ◦ «ukupnost mjera kojima se
izražava solidarnost s ljudima suočenim s (stvarnim ili prijetećim) gubitkom zarade (tj. dohotka od plaćenog rada) ili posebnim troškovima».
odnosi se na: ◦ «mjere kojima se
osiguravaju davanja u novcu nakon nastupa (uobičajeno) priznatih 'socijalnih rizika'».
privatni oblici osiguranja: ◦ nedovoljno izražen element
solidarnosti
socijalna sigurnost jest javni interes, ali nije isključivo državna stvar
ne može biti niti potpuno privatna niti potpuno javna stvar
sustav s mješovitom strukturom u upravljanju
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo 7
ANTON RAVNIĆ ŽELJKO POTOČNJAK
javnopravne norme kojima se uređuju prava i dužnosti pojedinaca i javnih vlasti (javnih ustanova)
obuhvaća određena davanja i usluge što su namijenjeni pojedincima pogođenim osiguranim slučajem, zaštićenom potrebom i drugim zaštićenim opasnostima (eventualnostima)
grana prava koja uređuje društvene odnose
obuhvaća mjere koje poduzima država u cilju (solidarnog) pomaganja, putem pružanja socijalnih davanja (uglavnom u novčanom obliku), osobama pogođenim socijalnim rizicima.
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo 8
Potrebno redefiniranje razmišljanja
◦ u socijalno pravo ulaze svi sadržaji privatnog prava sa socijalnim učincima, a koje je država nametnula kao obvezne te uredila javnopravnim prisilnim normama, trebali bi se ubrajati u sustav socijalne sigurnosti pojedine zemlje
Potkrepa za takvo razmišljanje: ◦ Ustav RH ◦ Međunarodna udruga socijalne sigurnosti (ISSA)
9
Ustav RH, čl. 57. (izvorna numeracija čl. 56.) „Pravo zaposlenih i članova njihovih obitelji na socijalnu sigurnost i socijalno osiguranje uređuje se zakonom i kolektivnim ugovorom.“ ◦ Ustav upućuje na potrebu daljnje razrade
normativnog uređenja socijalne sigurnosti
◦ izravno priznaje i dopušta ulaženje privatnopravnih sadržaja u sferu socijalne sigurnosti
10
Međunarodna udruga socijalne sigurnosti (ISSA)
◦ socijalnu sigurnost definira kao „program socijalne zaštite ustanovljen zakonodavstvom, kao i bilo koji drugi obvezni aranžman koji pojedince opskrbljuje određenom razinom dohotka kada su suočeni s rizicima starosti, nadživljavanja, nesposobnosti za rad, nezaposlenosti, uzdržavanja djece…”
◦ sigurnost može uključivati: programe socijalnog osiguranja, programe socijalne pomoći, univerzalne programe, programe solidarnosti, nacionalne štedne fondove i sve druge oblike uključujući i tržišno orijentirane pristupe, u skladu
s nacionalnim zakonima i praksom
11
Grana prava
Socijalni rizik Socijalno davanje Solidarnost /
uzajamnost ?
Nejednaka zastupljenost navedenih elemenata
Elementi javnog i privatnog prava
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo 12
Različito određeni u različitim dijelovima socijalnog prava
◦ Naknada izgubljene zarade zbog
Starosti
Smrti hranitelja obitelji
Trajne ili privremene nesposobnosti za rad
Nezaposlenosti
◦ Naknada povećanih troškova zbog
Bolesti
Rođenja i podizanja djece
◦ Pomoći u svezi sa stanjem socijalne potrebe (socijalna skrb)
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo 13
najčešće kao programsko pravo
problem kvantifikacije
uvjetovanost odrednicama pojedinog vremena (Berghman)
FUNKCIONALNOST
DINAMIZAM U RAZVOJU
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo 14
Strukturne Kulturno - duhovne
Demografija Sustav vrijednosti
Tehnologija Vladajuća ideologija
Ekonomija Političko opredjeljenje
Organizacija
sustav održavanja prethodnog dohotka
sustav zadovoljenja egzistenc. potreba
Razgraničenje / komplementarnost ◦ Karitativnih djelatnosti ◦ Poreznih olakšica ◦ Mjera demografske politike
Posebnosti odnosa s: ◦ Ustavnim pravom ◦ Radnim pravom ◦ Upravnim pravom ◦ Poreznim pravom
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo 15
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo 17
izvori
financiranja
način
financiranja
socijalno davanje
kome?
što?
koliko?
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo 18
Socijalna davanja
U novcu
Sustav određenih davanja / primanja
DB
Sustav određenih doprinosa
DC
U naravi Usluge
Financiranje
Izvori Način
BDP
Doprinosi (doprinosni sustav)
Sustav kapitaliza
cije “FUNDED SCHEMES”
Sustav tekuće
razdiobe “PAYGO”
Ostalo (nedoprinosni sustav)
Sustav poreznog
ustupa
Javne / privatni
Zakonom uređeni / zakonom ne uređeni
Obvezni / dobrovoljni
Opći (demograntski) / radno vezani (osiguranje)
Dohodovno vezani/ nevezani
Doprinosni / nedoprinosni
Određenih davanja / određenih doprinosa
Sustav razdiobe/ sustav kapitalizacije
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo 19
1) Socijalno osiguranje
2) Socijalnu skrb
3) Opći socijalni sustav
4) Sustav javnih štednih fondova
5) Sustav socijalne odštete
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo 20
Koja razlikuje:
- socijalno osiguranje i
- socijalnu skrb (pomoć)
U Hrvatskoj je socijalni sustav uglavnom organiziran polazeći od te dihotomne podjele, ali se sve više javljaju i elementi drugih sustava, npr: opći sustav kod zdravstvenog osiguranja,
sustav štednih fondova kod mirovinskog,
sustav socijalne odštete za političke zatvorenike
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo 21
Cilj: ◦ osigurati životni standard jednak ili približan onom koji je
postojao prije nastupa socijalnog rizika
Glavna obilježja: ◦ Obvezatnost (javnopravna narav)
◦ Dobrovoljnost - izuzetno
◦ Radno vezani sustavi
◦ Financiranje doprinosima
doprinosi proporcionalni dohotku / troškovima sustava
investiranje eventualnih viškova doprinosa
◦ Dugoročni odnos između osiguranika i osiguravatelja (strogo javnopravno uređenje)
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo 22
Glavna obilježja:
◦ Stjecanje prava i davanja
neovisno o imovini i prihodima osigurane osobe
ovisnost o prethodnim doprinosima
načelo uzajamnosti / načelo solidarnosti korektiv)
◦ Upravljanje: tripartitno
Važan međunarodni izvor
◦ Konvencija br. 102
◦ utvrđuje osigurane rizike, najnižu razinu obuhvata stanovništva te najnižu razinu socijalnih davanja
Struktura socijalnog osiguranja u Hrvatskoj
◦ mirovinsko, zdravstveno, za slučaj nezaposlenosti
◦ kratkoročno i dugoročno socijalno osiguranje
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo 23
Sinonimi ???: ◦ socijalna zaštita (neki smatraju širim pojmom koji obuhvaća
socijalnu pomoć u novcu i socijalnu skrb u naravi),
◦ socijalna pomoć
◦ (social assistance/ Sozialhilfe/ l'aide sociale)
Cilj: ◦ socijalnim davanjima jamčiti za najnižu socijalno
prihvatljivu razina životnog standarda
Problem stigmatizacije
Vrste sustava:
◦ opći i
◦ posebni
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo 24
Glavna obilježja:
◦ Financiranje:
iz državnog proračuna i proračuna lokalnih samouprava
◦ Stjecanje prava i visina davanja
u slučaju nastupa socijalne potrebe, neovisno o prethodnom osiguranju
ovisno o visini imovine i/ili prihodima korisnika
neovisnost o prethodnim doprinosima, jer ih niti nema
načelo supsidijarnosti i solidarnosti
◦ Upravljanje je povezano sa financiranjem
(tko financira taj i upravlja)
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo 25
Cilj: ◦ izvorno: davanjima jamčiti povratak radnika iz grada
na selo (bivše kolonije)
Glavna obilježja ◦ Obvezatnost (javnopravno uređenje)
◦ Doprinosi radnika i poslodavaca se uplaćuju u javni fond
◦ Ulaganje prikupljenih sredstava (kapitalizacija)
◦ Problem očuvanja vrijednosti ulaganja
◦ Problem troškova upravljanja
◦ Jednokratna ili periodična davanja (manja razina solidarnosti)
◦ Javno upravljanje (problem pronevjere)
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo 26
Cilj: ◦ osigurati osnovnu razinu socijalnih davanja
◦ ostaviti prostor za razvoj dodatnih privatnih sustava
Glavna obilježja: ◦ Radno nevezan, namijenjen svim stanovnicima
◦ Financiranje iz državnog proračuna
◦ Nema prethodnog odnosa između osiguranika i osiguravatelja
◦ Davanja neovisna o prethodnim primanjima (uglavnom jednake visine)
◦ Državno upravljanje
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo 27
Cilj: ◦ Obeštećenje žrtava kolektivnih stradanja ili progona
◦ (žrtave rata, političkih progona, izloženosti štetnim tvarima pri radu i sl.)
Glavne značajke: ◦ Javno financiranje (državni proračun)
◦ Javno upravljanje
◦ Naglašeni elementi:
moralne satisfakcije
kolektivne materijalne odgovornosti
načelo solidarnosti
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo 28
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo
U svjetskim razmjerima U Hrvatskoj
1. Dobročinstvo
2. Javna pomoć (početak socijalnog prava)
3. Uzajamna pomoć i uzajamno osiguranje radnika
4. Ugovorno osiguranje i sustav socijalnog osiguranja radnika
5. Privatizacija socijalnih sustava i višedijelni modeli
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo 30
Solidarnost svojstvena međuljudskim odnosima (pomoć bližnjemu u potrebi)
Moralna, a ne pravna obveza
Svjetovno dobročinstvo
◦ Solidarnost prema sugrađanima i strancima
Vjersko dobročinstvo
◦ religije naglašavaju važnost pomaganja potrebitima (ali i naglašavanje važnosti rada)
◦ različiti odnos religija prema pružanju pomoći
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo 31
javno poticanje privatnog dobročinstva
organizirane mjere pomoći najsiromašnijima
JAVNA POMOĆ ◦ Stari Egipat, Rim,
◦ Mongolsko carstvo (13. st.)
potpora ratnim invalidima
32
Europa: ◦ pod utjecajem kršćanstva
Crkva glavni nositelj socijalne skrbi (bolnice i ubožnice)
Azija: ◦ osnivanje religiozno-
karitativnih udruženja
zametci tzv.
mutualističkih udruga
33
Manufaktura: ◦ emigracija iz sela u gradove
Skitnice i prosjaci: ◦ opasnost za postojeći poredak
◦ JAVNA POMOĆ kontrola siromaha
financiranja putem poreza
zabrana prosjačenja + radne ubožnice
Zemlje reformacije (DE, UK, nordijske z.)
odvajanje crkve od javne pomoći
siromaško pravo (Engleska, 16. st.)
Zemlje protureformacije (FR, IT, ES)
crkva sudjeluju, ali pod upravom i financijskim nadzorom države
34
Instrument monarhova nagrađivanja ◦ npr. za vojnike i odane monarhove
službenike (plemstvo / svećenstvo)
◦ korijen javnih strukovnim programa
Instrument racionalne samorganizacije ◦ urbanizacija / male plaće/
atomiziranje obitelji
◦ mutualistička udruženja
UDRUGE UZAJAMNE POMOĆI – dobrovoljno
BLAGAJNE UZAJAMNE POMOĆI – zakonom
◦ korijen socijalnom osiguranju
35
1. industrijska revolucija
Početkom i sredinom 19. st.
◦ države uređuju djelatnost mutualističkih udruženja (Francuska, Engleska, Njemačka)
◦ sindikatima se dopušta utemeljenje blagajni za uzajamnu pomoć (dobrovoljne)
◦ obveza registracije takvih ustanova
Kombinacija elemenata:
◦ radničke solidarnosti i
◦ privatnog (uzajamnog) dobrovoljnog osiguranja
Problemi:
◦ niski doprinosi
◦ članovi pripadnici istih zanimanja / slaba disperzija rizika
◦ sličan stupanj smrtnosti
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo 36
PRIVATNI PROGRAMI
2. industrijska revolucija
JAVNI PROGRAMI
Otto von Bismarck
37
Krajem 19. st. osiguranje postaje dostupno širem krugu
osoba (Engleska, Njemačka)
2. industrijska revolucija i s time povezani rizici
ugovorno osiguranje
dobrovoljno, zakonski uređeno
od države subvencionirano ?
organizirano po načelima privatnog osiguranja
(aktuarska pravila i ostvarenje profita)
socijalno osiguranje
obvezno, zakonski uređeno
javno
sustav socijalnih davanja – skandinavske zemlje (ruralne)
zakonski uređeno, pokriva cjelokupno stanovništvo
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo 38
Njemačka (Bismarckov model) 1883. bolesničko (zdravstveno) osiguranje 1884. osiguranje za slučaj nesreće na radu i prof. bolesti 1889. invalidsko i starosno osiguranje 1911. jedinstveni Socijalni zakonik 1927. osiguranje za slučaj nezaposlenosti
◦ Izraz „politike ukroćivanja” ◦ Obvezno osiguranje za radnike / postupno širenje obuhvata ◦ Državno uređenje i subvencije, ◦ Financiranje doprinosima radnika i poslodavaca, ◦ Ovisnost davanja o doprinosima ◦ Tripartitno upravljanje ◦ Utjecaj na razvoj u drugim zemljama kontinentalne Europe
Velika Britanija ◦ 1908. starosno osiguranje (nedoprinosno) ◦ 1911. zdravstveno i osiguranje za nezaposlenost ◦ 1925. starosno osiguranje (drugi stup- doprinosni)
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo 39
Između dva svjetska rata: ◦ Bismarckov model
Širenje europskim zemljama i SAD-om (Rooseveltove soc. reforme)
propast velikog broja sustava tijekom II. sv. rata zbog baziranja na sustavu kapitalizacije
◦ Velika Britanija - II. sv. rata
priprema Beveridgeovog modela (opći socijalni sustav)
na korijenima siromaškog prava
utemeljen na načelima:
univerzalnosti,
jednostavnosti i jedinstvenosti doprinosa,
jedinstvenosti davanja
centralizacije upravljanja
prostor za samopomoć i osobnu odgovornost
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo 40
Beveridgeov model primijenjen u vrijeme vladavine laburista donošenjem zakona
1945. o obiteljskim dodacima 1946. o nacionalnoj zdravstvenoj službi (NHS) 1948. o socijalnoj pomoći 1949. o socijalnom stanovanju
standardi MOR-a ◦ 1952. donesena Konvencija br. 102.
snažan razvoj i miješanje socijalnih sustava
kriza socijalne države tijekom osamdesetih godina XX. st. ◦ starenje stanovništva ◦ gospodarske promjene - globalizacija
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo 41
Razlozi
rashodi socijalnih sustava
◦ čimbenik ekonomske nestabilnosti i
◦ prepreka gospodarskom rastu
demografske promjene
isprekidanost karijera
fleksibilizacija rada
(vremenska i mjesna)
djelomična privatizacija višedjelnost sustava
Parametarske reforme Sustavne reforme
Prebacivanje odgovornosti
sa države i poslodavca na pojedinca
42
MJERE
U okviru Austro-Ugarske ◦ 1854. Rudarski zakonik uvodi:
bolesničko osiguranje,
osiguranje za slučaj nesreće na radu i
starosno osiguranje za rudare
◦ 1858. uvedeno zdravstveno osiguranje za zaposlene na željeznici
◦ 1869. zdravstveno osig. za slučaj nesreće na radu,
◦ 1874. starosno osiguranje
◦ 1889. opće zdravstveno osiguranje za radnike
◦ 1906. starosno osiguranje za državne činovnike
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo 43
1922. opće obvezno osiguranje za radnike ◦ primjena tek počinje 1937.
1923. Središnji ured za socijalno osiguranje u Zagrebu
Rudari, željezničari i drž. činovnici
◦ osigurani su u sustavima razvijenim u doba Austro-Ugarske
koncepcija kapitalnog pokrića
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo 44
Imovina osiguravatelja uništena / obezvrijeđena u ratu ili nacionalizirana
1947. doneseni prvi propisi ◦ Različita dob za umirovljenje za različite skupine radnika
(ovisno o težini rada) ◦ Snažan utjecaj sovjetskih ideja ◦ Financiranje iz saveznog proračuna
1952. Savezni zavod za socijalno osiguranje ◦ Ponovno financiranje doprinosima
1953. samoupravljanje i decentralizacija ◦ utemeljeni zavodi za socijalno osiguranje po republikama ◦ stope doprinosa za mirovinsko, invalidsko i zdravstveno
osiguranje određuju se na saveznoj razini
1955. odvojeno mirovinsko-invalidsko od zdravstvenog osiguranja
1971. i 1974. ustavne promjene potiču razvoj nositelja osiguranja na razini republika
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo 45
Mirovine ratnih veterana (boraca NOB-a) ◦ financiraju se iz saveznog proračuna
◦ na saveznoj razini samo poseban fond za vojne osobe
Nositelji osiguranja: ◦ organizirani su kao SIZ-ovi (samoupravne interesne
zajednice)
Starosno i invalidsko osiguranje: ◦ utemeljeno na koncepciji “minulog rada”
Socijalna skrb ◦ decentralizirana do razine općina
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo 46
1982. savezni Zakon o mirovinskom i invalidskom osiguranju
1983. republički (hrvatski) Zakon o mirovinskom i invalidskom osiguranju ◦ Uvedeno usklađivanje s plaćama
poboljšan položaj umirovljenika, uz poticanje inflacije
◦ Uvedeno obvezno osiguranje za poljoprivrednike
◦ Određivanje mirovina
na temelju plaća u deset uzastopnih najpovoljnijih godina
◦ Posebni sustavi za radnike, samozaposlene osobe i poljoprivrednike
odvojeno financiranje, ali uz međusobnu solidarnost
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo 47
Starosna mirovine: ◦ 60/20 (m), 55/ 20 (ž)
Puna starosna: ◦ 40 staža (m) i 35 staža (ž)
Prijevremena starosna: ◦ 55/35 (m) i 50/30 (ž)
◦ Umanjenje samo privremeno i relativno nisko
Brojna socijalna davanja + dokup staža ◦ (minimalna mirovina, zaštitni dodatak, doplatak za
tuđu pomoć i njegu)
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo 48
Obilježja:
◦ problem financiranja sustava
◦ prelazak sa jednodijelnih na višedijelne sustave
◦ privatizacija sustava
◦ česte zakonske promjene
Sustav mirovinskog osiguranja ◦ od 1999. trodijelni (dvodijelni obvezni + dobrovoljni)
Sustav zdravstvenog osiguranja ◦ obvezno osiguranje ◦ dobrovoljno osiguranje (dopunsko, dodatno, privatno)
Sustav rodiljinih i roditeljskih potpora (nekoć sustav socijalnog osiguranja, sada ima obilježja demograntskog sustava)
Sustav doplatka za djecu (nekoć sustav socijalnog osiguranja, sada posebni sustav socijalne skrbi)
Sustav socijalne skrbi (opći) Sustavi odštete (npr. mirovine po posebnim propisima)
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo 49
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo
Ustav
Pravna stečevina EU
Međunarodni ugovori
Zakoni
Podzakonski akti
Kolektivni ugovor
Sudska i upravna praksa
Doktrina
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo 51
Različiti pristupi
◦ Proklamacija socijalne države
◦ Potvrda postojanja sustava socijalne sigurnosti (socijalnog osiguranja i/ili socijalne pomoći)
◦ Uređenje temeljnih ljudskih prava iz područja socijalnog prava
◦ Uređenje nadležnosti državnih tijela odgovornih za socijalnu sigurnost
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo 52
Kombinacija različitih pristupa pri uređenju pitanja iz područja socijalnog prava
Čl. 1. st. 1. Ustava
◦ određuje RH kao “jedinstvenu i nedjeljivu demokratsku i socijalnu državu”
Čl. 3. Ustava ◦ “socijalna pravda”
određena kao jedna od najviših vrednota ustavnog poretka RH i
temelj za tumačenje Ustava
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo 53
Važnost ustavnih odredbi o “socijalnoj državi” i “socijalnoj pravdi”
◦ Pri donošenju pravnih normi
nepoštivanje se može sankcionirati pri apstraktnoj kontroli normativnih akata (ukidanje ili poništenje)
stav Ustavnog suda da čl. 1. i 3. ne sadrže temeljna ljudska prava (dakle, nisu relevantni pri konkretnoj kontroli)
◦ Pri primjeni (tumačenju) pravnih normi
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo 54
Temeljna ljudska prava i slobode ◦ III. glava Ustava, ◦ 3. odjeljak posvećen gospodarskim, socijalnim i
kulturnim pravima
Odredbe relevantne za apstraktnu i konkretnu kontrolu:
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo 55
Numeracija iz NN 85/10 Izvorna numeracija koju koristi USRH
Čl. 57. čl. 56.
Čl. 58. čl. 57.
Čl. 59. čl. 58.
ČL. 57. st. 1. (izvorno čl. 56. st. 1.) ◦ Pravo zaposlenih i članova njihovih obitelji na socijalnu
sigurnost i socijalno osiguranje uređuje se zakonom i kolektivnim ugovorom.
Institucionalno jamstvo postojanja uređenog sustava socijalne sigurnosti, odnosno socijalnog osiguranja
Ravnopravno korištenje pojmova “socijalna sigurnost” i “socijalno osiguranje”
Važno postojanje zakonom uređenog sustava (uz mogućnost djelomičnog uređenja i kolektivnim ugovorom)
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo 56
Čl. 57. st. 2. (izvorno čl. 56. st. 2.) ◦ Prava u svezi s porođajem, materinstvom i njegom
djece uređuju se zakonom.
Institucionalno jamstvo javne pomoći za slučaj trudnoće, porođaja i njege djeteta ◦ Apstraktna i konkretna kontrola
◦ Ekstenzivno tumačenje ljudskih prava
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo 57
Čl. 58. st. 1. (izvorno čl. 57. st. 1.) ◦ Slabim, nemoćnima i drugim, zbog nezaposlenosti
ili nesposobnosti za rad, nezbrinutim građanima država osigurava pravo na pomoć za podmirenje osnovnih životnih potreba.
Ustavna osnova uređenja ◦ Socijalne skrbi
supsidijarna narav,
egzistencijalni minimum
◦ Socijalne sigurnosti nezaposlenih osoba
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo 58
Čl. 58. st. 3. (izvorno čl. 57. st. 3) ◦ Posebnu skrb država posvećuje zaštiti invalidnih osoba i
njihovu uključivanju u društveni život.
ustavno jamstvo
posebne zaštite osoba s invaliditetom (osnova njihovog pogodovanja posebnim mjerama)
sprečavanje „socijalnog isključenja” osoba s invaliditetom
temelj za profesionalnu rehabilitaciju i poticanje zapošljavanja osoba s invaliditeteom
Čl. 58. st. 4. (izvorno čl. 57. st. 4.) ◦ Posebnu skrb država posvećuje zaštiti hrvatskih
branitelja, hrvatskih ratnih vojnih invalida, udovica, roditelja i djece poginulih hrvatskih branitelja.
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo 59
Čl. 59. (izvorno čl. 58.) ◦ Svakom se jamči pravo na zdravstvenu zaštitu u
skladu sa zakonom.
Ustavno jamstvo Postojanja zakonom uređenog sustava zdravstvene
zaštite
Subjektivnog ustavnog prava na zdravstvenu zaštitu (domaćim državljanima i strancima)
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo 60
U odnosu na nadležnost za uređenje sustava
Sabor
ovlašten uređivati pojedine segmente sustava socijalne sigurnosti donošenjem “običnih” (ne organskih) zakona
Vlada
ovlaštena donositi uredbe za izvršenje zakona
Upravna vijeća nositelja osiguranja
ovlaštena donositi podzakonske propise
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo 61
Čl. 145. st. 1. do 3. Ustava (izvorno čl. 141.c):
1) „Ostvarivanje prava koja proizlaze iz pravne stečevine Europske unije, izjednačeno je s ostvarivanjem prava koja su zajamčena hrvatskim pravnim poretkom.
2) Pravni akti i odluke koje je Republika Hrvatska prihvatila u institucijama Europske unije primjenjuju se u Republici Hrvatskoj u skladu s pravnom stečevinom Europske unije.
3) Hrvatski sudovi štite subjektivna prava utemeljena na pravnoj stečevini Europske unije.”
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo 62
Ugovor o EU - čl. 2. (temeljne vrijednosti) i čl. 3. (ciljevi)
Ugovora o funkcioniranju EU
◦ čl. 4. – nabraja područja podijeljene nadležnost između država članica i EU (za javne i privatne mirovinske sustave važna je nadležnost u području unutarnjeg tržišta te u pojedinim dijelovima socijalne politike),
◦ čl. 8. – promiče ravnopravnosti između žena i muškaraca,
◦ čl. 19. – donosi antidiskriminacijske mjere,
◦ čl. 45.–66. – donosi odredbe o slobodi kretanja ljudi, usluga i kapitala,
◦ čl. 151.–161. – donosi odredbe koje se odnose na socijalnu politiku
◦ čl. 157. - donosi odredbu o jednakosti plaća između žena i muškaraca.
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo 63
Povelja o temeljnim pravima EU:
čl. 15. – pravo izbora zanimanja i pravo na slobodu rada, što uključuje i pravo na slobodu poslovnog nastana i pružanja usluga,
čl. 21. – zabrana diskriminacije,
čl. 23. – ravnopravnost između žena i muškaraca,
čl. 25. – pravo starijih na dostojanstven i neovisan život,
čl. 34. – socijalna sigurnost i socijalna pomoć,
čl. 38. – zaštita potrošača.
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo 64
Uredbe
◦ Uredba 492/2011 o slobodi kretanja radnika Izbor zaposlenja pod jednakim uvjetima Pomoć pri traženju posla (EURES) Jednaki uvjeti rada i sindikalna prava Jednaka socijalna i porezna prava Jednaka prava na stanovanje Pravo na obrazovanje i doškolovanje
◦ Uredba 883/2004 o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i
◦ Uredba 987/2009 – provedbena uredba za Uredbu 883/2004
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo 65
Direktive
◦ Direktiva 79/7/EEZ o postupnom provođenju načela jednakog postupanja između muškaraca i žena u području socijalne sigurnosti
◦ Direktiva 2006/54/EZ o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i obavljanja zanimanja
◦ Direktiva 2004/113/EZ o primjeni načela ravnopravnosti muškaraca i žena u dobivanju i nabavi roba, odnosno pružanju usluga
◦ Direktiva 98/49/EZ o očuvanju prava na dodatnu mirovinu
◦ Direktiva 2003/41/EZ o djelatnostima i nadzoru institucija za strukovno mirovinsko osiguranje
◦ Direktiva 2008/94/EZ koja štiti radnike u slučaju insolventnosti poslodavca
◦ Direktiva 2014/50/EU o minimalnim zahtjevima za poboljšanje mobilnosti radnika među državama članicama unaprjeđivanjem stjecanja i očuvanja prava na dodatnu mirovinu – NOVO!
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo 66
Monistička koncepcija
Čl. 141. Ustava (izvorno čl. 137.) ◦ “Međunarodni ugovori koji su sklopljeni i potvrđeni
u skladu s Ustavom i objavljeni, a koji su na snazi, čine dio unutarnjega pravnog poretka Republike Hrvatske, a po pravnoj su snazi iznad zakona”.
Ciljevi međunarodnog uređenja ◦ Uređenje odnosa s međunarodnim elementima
(koordinacija sustava) ◦ Usklađivanje različitih nacionalnih sustava (harmonizacija sustava)
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo 67
Pravila o koordinaciji su: ◦ pravila međunarodnog socijalnog prava ◦ cilj: ◦ međusobno usklađivanje različitih sustava socijalne
sigurnosti (nacionalnih i međunarodnih) ◦ u slučajevima s elementom inozemnosti ◦ radi zaštite položaja radnika migranata, članova njihovih
obitelji i sličnih skupina osoba
Otklanja se mogućnost: ◦ da osoba bude neosigurana ili ◦ da je dvostruko ili višestruko osigurana
Pravila sadržana u: ◦ međunarodnim ugovorima (dvostranim ili višestranim) ◦ EU uredbe o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo 68
Pravila o koordinaciji odnose se uglavnom na:
◦ određivanje mjerodavnog zakonodavstva
◦ zabranu diskriminaciji na temelju državljanstva
◦ zbrajanje staževa
◦ način izračuna socijalnih davanja
(u pravilu pro rata temporis)
◦ isplatu socijalnih davanja u inozemstvo
◦ suradnju nacionalnih tijela socijalnog osiguranja
◦ naknade troškova pružanja socijalnih davanja
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo 69
Pravila o harmonizaciji su:
◦ međunarodne norme
◦ iz kojih za nacionalne sustave proizlazi obveza usklađivanja nacionalnih zakonodavstava s pravnim standardima sadržanim u međunarodnim ugovorima
◦ ciljevi:
◦ socijalna pravda i mir
◦ zaštita ljudskih prava (socijalna prava kao dio ljudskih prava)
◦ sprečavanje socijalnog dampinga
Obično se uređuje samo najniža razina prava
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo 70
Međunarodni ugovori različitog stupnja općenitosti, npr: ◦ Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i
kulturnim pravima i ◦ Konvencija MOR br. 102. ◦ Europski kodeks socijalne sigurnosti
Određeno značenje imaju i “opći” međ. ugovori o zaštiti ljudskih prava ◦ npr. Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i
temeljnih sloboda) zabrana diskriminacije
zaštita imovinskih prava
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo 71
Brojni zakoni, npr: ◦ Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama
◦ Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju
◦ Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u RH
◦ Zakon o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju
◦ Zakon o zdravstvenoj zaštiti
◦ Zakon o mirovinskom osiguranju
◦ Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom
◦ Zakon o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju
◦ Zakon o najvišoj mirovini
◦ Zakon o doživotnoj otpremnini odnosno dokupu mirovine
◦ Zakon o socijalnoj skrbi
◦ Zakon o doplatku za djecu
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo 72