Povijesni razvoj, struktura, demografski problemi, mjere za njihovo prevladavanje

Doc. dr. sc. Ivana Vukorepa

Pravni fakultet u Zagrebu

Katedra za radno i socijalno pravo

RIZICI:◦ starost

◦ nesposobnost za rad

◦ smrt hranitelja obitelji

Načini rješavanja tih socijalnih nedaća:◦ neformalni

u okviru obitelji

◦ formalni društvena rješenja kroz

sustav mirovina

2

Izvor: Vukorepa, Ivana, doktorska disertacija, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2011., str. 148

(knjiga str. 169.)3

PRIVATNE JAVNE

Druga industrijska revolucija

Radnički zahtjevi za poboljšanjem uvjeta rada i boljim osiguranjem

4

STRUKOVNE OSOBNE

Teorijski pristup◦ mirovine kao darovi

◦ deprecijacija čovjeka

◦ odgođena plaća

4 faze razvoja:

1. Rudimentarni oblik –diskrecijsko nagrađivanje

2. SM određenih davanja

3. SM određenih doprinosa

4. Hibridni i mješoviti (višedijelni) programi

1. Životno osiguranje

2. Individualni mirovinski računi – osobni programi određenih doprinosa

5

19.st.

◦ Bismarckova koncepcija socijalnog osiguranja

◦ Skandinavski pristup socijalnih mirovina i univerzalizma

20. st.

◦ Beveridgeova koncepcija općeg mirovinskog sustava unificiranih davanja (II. svj. rat)

◦ Miješanje Bismarckovog i Beveridgeovog modela (tijekom 60tih)

◦ Bivše kolonije – sustav javnih štednih fondova

6

Mijenjanje kroz povijest:

◦ od smanjivanja gubitaka za poslodavce (anglosaski pristup) do ublažavanja socijalnih tenzija (europski kontinentalni pristup);

◦ od diskrecijskog davanja do zamjenskog prihoda kao priznatog prava

Danas:

◦ osiguranje dohotka za slučaj smanjenja ili gubitka radne sposobnosti zbog starosti, invalidnosti ili gubitka (smrti) uzdržavatelja

◦ ravnomjeran raspored potrošnje kroz životni ciklus

◦ uklanjanje rizika siromaštva

Pravni fakultet u Zagrebu, Katedra za

radno i socijalno pravo 7

Privatni(strukovni i osobni)

Javni Mješoviti(višedijelni)

Izvori financiranja

Doprinosi + + +

Porezi i drugi javni prihodi

- + ±

Načini financiranja

Kapitalno pokriće + + +

Tekuća razdioba ± + +

Porezni ustup + ±

Knjigovodstvene rezerve

+ - -

Premijsko osiguranje

+ - -

Odredivost visine

davanja

Određena davanja (+ bodovni sustav)

+ + +

Određenih doprinosa

+ + +

Pravni fakultet u Zagrebu Katedra za

radno i socijalno pravo8

Razlozi Mjere

demografske promjene

◦ smanjene stope fertiliteta

◦ produženja očekivanog trajanja života

isprekidanost karijera

fleksibilizacija rada

(vremenska i mjesna)

pogoršanje

1. omjera ovisnosti starijeg stanovn.

2. sistemskog omjera ovisnosti / sistemskog omjera uzdržavanja

Parametarske reforme

Sustavne reforme

Prebacivanje odgovornosti sa države i poslodavca

pojedinac

Pravni fakultet u Zagrebu

Katedra za radno i socijalno pravo 9

Pravni fakultet u Zagrebu , Katedra za radno i socijalno pravo10

Izvor: Vukorepa, Ivana, doktorska disertacija, Pravni fakultet u Zagrebu, 2011., prema podacima OECD

Pravni fakultet u Zagrebu

Katedra za radno i socijalno pravo 11

Izvor: Vukorepa, Ivana, doktorska disertacija, Pravni fakultet u Zagrebu, 2011., prema podacima

EUROSTAT i DZS

Pravni fakultet u Zagrebu

Katedra za radno i socijalno pravo 12

Izvor: Vukorepa, Ivana, doktorska disertacija, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2011., prema

podacima EUROSTAT i DZS

Pravni fakultet u Zagrebu

Katedra za radno i socijalno pravo 13

Izvor: Vukorepa, Ivana, doktorska disertacija, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2011., prema

podacima DZS, Projekcije stanovništva 2010-2061.

Pravni fakultet u Zagrebu Katedra za radno i socijalno pravo14

Kretanje broja osiguranika i umirovljenika u Hrvatskoj

Godina

(na kraju

razdoblja)

OsiguraniciKorisnici mirovina

Pensioners

Sistemski omjer

ovisnosti

Sistemski inverzni

omjer ovisnosti

(omjer uzdržavanja)

1946 221.040 10.104 4,57% 21,88

1950 593.102 67.771 11,43% 8,75

1955 680.212 123.627 18,17% 5,50

1960 912.290 176.978 19,40% 5,15

1965 1.079.111 251.304 23,29% 4,29

1970 1.166.088 340.134 29,17% 3,43

1975 1.287.396 377.565 29,33% 3,41

1980 1.518.049 438.133 28,86% 3,46

1985 1.658.960 507.551 30,59% 3,27

1990 1.682.971 594.339 35,31% 2,83

1995 1.567.981 865.769 55,22% 1,81

2000 1.380.510 1.018.504 73,78% 1,36

2005 1.498.877 1.080.571 72,09% 1,39

2010 1.475.363 1.200.386 81,36% 1,23

2011 1.468.133 1.213.121 82,63% 1,21

2012 1.432.740 1.217.692 84,99% 1,18

2013 1.400.631 1.190.815 85,02% 1,18

2014 1.397.400 1.223.738 87,57% 1,14

2015 1.413.637 1.228.020 86,87% 1,15

2016 1.440.188 1.233.375 85,64% 1,17

Pravni fakultet u Zagrebu

Katedra za radno i socijalno pravo 15

16

Izvor: MRMS, Razvoj mirovinskog sustava 2014.-2040., travanj 2014.

17

Izvor: Vukorepa, Ivana, prema podacima DZS i HZMO

(prva objava, doktorska disertacija, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2011, str. 101.18

0.00%

10.00%

20.00%

30.00%

40.00%

50.00%

60.00%

70.00%

80.00%

90.00%

1961 1971 1981 1991 2001 2011

Usporedba omjera ovisnosti za RH od 1961-2011

Sistemski omjer ovisnosti

Omjer ovisnosti starijeg stanovništva

(stanovništvo u dobi 65+ u odnosu na

stanovništvo 15-64)

Pravni fakultet u Zagrebu

Katedra za radno i socijalno pravo 19

Izvor: Vukorepa, Ivana, doktorska disertacija, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2011., prema

podacima OECD i DZS, knjiga str. 116.

Izvor: EUROSTAT, Healthy life years and life expectancy at age 65, by sex

Pravni fakultet u Zagrebu

Katedra za radno i socijalno pravo 20

Spol Zemlje 2014

Muškarci EU 28 8,6

RH 6

Žene EU 28 8,6

RH 5,8

Pravni fakultet u Zagrebu

Katedra za radno i socijalno pravo 21

Pravni fakultet u Zagrebu

Katedra za radno i socijalno pravo 22

Duži ostanak u svijetu rada◦ podizanje dobne granice + fleksibilno (parcijalno) umirovljenje◦ postroživanje uvjeta za odlazak u invalidsku mirovinu i revizija

postojećih ◦ nagrađivanje kasnijeg umirovljenja ◦ destimulacija prijevremenog umirovljenja

Smanjenje mirovinskih davanja◦ umanjenje mirovine zbog ranijeg umirovljenja◦ produženje obračunskog razdoblja◦ promjena valorizacije i indeksacije◦ prelazak sa sustava diferenciranih na unificirana davanja

Povećanje primjerenosti mirovina◦ dodaci na mirovine (jednokratni ili trajni)◦ uvođenje sustav socijalnih mirovina (uz imovinski cenzus)

Pravni fakultet u Zagrebu Katedra

za radno i socijalno pravo23

Djelomična kapitalizacija◦ putem javnih pričuvnih fondova

Potpuna kapitalizacija◦ potpuna privatizacija javnog sustava

◦ djelomična privatizacija

Nominalna kapitalizacija – NDC sustavi

Pravni fakultet u Zagrebu

Katedra za radno i socijalno pravo 24

I. mirovinska reforma ◦ od 1998. do 2001. ◦ doneseno petnaestak zakona◦ uređenje II. i III. stupa (u primjeni od 01.02.2002.)◦ 2 vrste reforme: 1. Parametarska reforma 1. Sustavna reforma

Od 1998-2012◦ kontinuirane parametarske mini reforme – predizborni ili

postizborni ustupci ◦ ZOMO se mijenjao 16 puta

II. mirovinska reforma (od 2013. – 2015.) ◦ nova parametarska reforma sva tri mirovinska stupa ◦ doneseno nekoliko novih zakona ◦ slijede staru strukturu

Pravni fakultet u Zagrebu

Katedra za radno i socijalno pravo 25

Glavne značajke pojedinih dijelova reformiranog mirovinskog sustava

Financiranje i određivanje mirovina

Tekuće/DB Kapitalno/DC

Vrsta

osig

ura

nja

Ob

ve

zno

Do

bro

vo

ljno

Nositelji osiguranja

Javni Privatni

PRVI DRUGI

TREĆI

Pravni fakultet u Zagrebu

Katedra za radno i socijalno pravo 26

Pravni fakultet u Zagrebu

Katedra za radno i socijalno pravo 27

Poslodavci

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava

HZMO

Umiro v ljen ici

O rganizacija I. dijela mirovinskog sustava

Samozaposleni

Radnici

MFIN

državni proračun

Poslodavci

HANFA

REGOS

MD

BS

MD

BS

Umirovljenici

MOD

MOD

MOD

OMF

OMF

Organizacija II. dijela mirovinskog sustava od 2014.

Samozaposleni

Radnici

Investicije

Investicije

Investicije

Investicije

Investicije

PovratPovrat

PovratPovrat

Povrat

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava

Pravni fakultet u Zagrebu

Katedra za radno i socijalno pravo 28

PoslodavciHANFA

MD

BS

MD

BS

Umirovljenici

MOD

M D

DMF - otvoreni

- zatvoreni

DMF

Sindikati

Organizacija III. dijela mirovinskog sustava od 2014.

Investicije

Investicije

Investicije

Investicije

Registar

(?)

Povrat

Povrat

PovratPovrat

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava

Pravni fakultet u Zagrebu

Katedra za radno i socijalno pravo 29

Karakteristike I. stup II. i III. stup

Načelo • Uzajamnost• Solidarnost – korektiv ⇑

Uzajamnost Individualizacija

Financiranje Tekuće (PAYGO) Kapitalizirana štednja

Sustav davanja Određena davanja Određeni doprinosi

Visinadoprinosa

15 %,iznimno 20% (ako samo u I. )

5% (za II.) / dobrovoljno (za III.)

Razina soc. sig. Osnovna Viša razina

Reforma Parametarska Sustavna

Rizici Opći • demografski• gospodarski• politički

Opći + sistemski + osobni • dostatnosti uplate doprinosa• dostatnosti ulaganja • rizik prinosa + lošeg upravljanja

• od 2015. u II. stupu podkategorije različitog stupnja rizičnosti (A, B, C)

• rizik dugovječnosti

Pravni fakultet u Zagrebu

Katedra za radno i socijalno pravo 30

djelomična privatizacija sustava

(djelomično prebacivanje odgovornosti sa države na pojedinca)

tranzicijski trošak + troškovi sustava

I. stup II. i III. stup

• dužini mirovinskog staža

• visini plaća / osnovice za plaćanje doprinosa

• godinama života

• vrsti mirovine

• obračunskom razdoblju

• u prijelaznom razdoblju i o datumu (kalendarskoj godini) ostvarivanja prava

• načinu vrednovanja i usklađivanja mirovina

• udjelu stope doprinosa za I. stup u ukupnoj stopi doprinosa za MO - kod osnovne mirovine od 2014.

Faza akumulacije

• visini doprinosa• dužina štednje• prinos na uplaćeni doprinos• (- troškovi)

Faza isplate

• ukupno akumulirana sredstava

• očekivano trajanje života

• ugovorena vrsta mirovine

• prinos u fazi isplate ?!

• sudjelovanje u prinosu – jednokratno• usklađivanje mirovina• promjenjivi iznosi mirovina – samo III.

stup

Pravni fakultet u Zagrebu

Katedra za radno i socijalno pravo 31

Završena I. faza

◦ Uspostave višedijelnog sustava

◦ Tranzicijskog razdoblja postupnog uvođenja primjene ZOMO

◦ Nova tranzicijska razdoblja:

za izjednačenje dobne granice Ž i M – do 2030.

podizanje dobne granice za starosnu i prijevremenu m. – do 2038.

II. i III stup

◦ Važan čimbenik u razvoju financijskog tržišta

◦ Poluga tržišnog gospodarstva ⇒ povoljno za kreditni rejting RH

◦ Prva iskustva s primjenom II. stupa

problem malih mirovina

zbog kratkog razdoblja ulaganja za osobe koje su svojevoljno izabrale sudjelovati u II. stupu (između 40-50 godina život)

zakonsko rješenje iz 2011. - pravo povrata u I. stup

Pravni fakultet u Zagrebu

Katedra za radno i socijalno pravo 32

Promijenjena formula za najnižu mirovinu (visina, polazni faktor)

Ograničeni najviši iznos doprinosa

U sustav uključeni neki oblici atipičnog rada (ugovor o djelu i sl.)

Otklonjene razlike između mirovina ostvarenih do kraja 1998. u iznosu od 0,5% do 20%

U mirovinu uključeno povećanje od 100 kuna i 6 %

Povrat duga umirovljenicima kroz umirovljenički fond (oko 11 milijardi)

Dodatak na mirovinu

◦ otklanjanja razlike između mirovina ostvarenih prije i nakon 1999. (iznosi od 4% do 27%)

◦ od 1.1.2012. uključen u mirovinu

Priznato pravo na obiteljsku mirovinu izvanbračnom partneru

Postupno povećanje dobi za žene radi izjednačenja s muškarcima

Uveden pozitivan polazni faktor, a negativan ovisan o stažu

Dopušten povratak dobrovoljnih osiguranika / umirovljenika iz II. stupa u I. stup

Pravni fakultet u Zagrebu

Katedra za radno i socijalno pravo 33

Financijska održivost / Primjerenost mirovina / Pravednost

Prevelik broj korisnika mirovina po povoljnijim uvjetima

Nepovoljni demografski i sistemski trendovi

Razlike između mirovina ostvarenih u I. i II. stupu u odnosu na mirovine samo iz I. stupa◦ kratka razdoblja štednje za prve korisnike

◦ pravo na dodatka na mirovinu samo jednostupaši

Previsoko postavljena razina najniže mirovine (AVNM) u odnosu na AVM (cca 97%) ◦ zbog dodatka na mirovinu granica pomaknuta na niže

Pravni fakultet u Zagrebu

Katedra za radno i socijalno pravo 34

Različiti porezni tretman mirovina iz I./II./ III. stupa

Rizik nepovoljnog trenutka umirovljenja u II. i III. stupu

◦ zaštita od naglog pada vrijednosti imovine

Potreba za daljnjim usklađivanjem s pravnom stečevinom EU

Nedovoljna uređenost faze isplate mirovina iz II. i III. stupa

II. mirovinska reforma (parametarsko podešavanja sva tri dijela MS)

◦ za I. stup (novi ZOMO -2013, 2014/15)

◦ za II. i III. stup (novi zakoni – 2014)

Pravni fakultet u Zagrebu

Katedra za radno i socijalno pravo 35

I. stup (sustav generacijske solidarnosti):

Zakon o mirovinskom osiguranju – ZOMO (NN 157/13)◦ NN 151/14, na snazi od 1.1.2015. – Uredba o izmjenama i dopunama

◦ NN 33/15 – ZID ZOMO kojim ozakonjena Uredba

◦ NN 93/15 – ZID ZOMO – Uredba

◦ NN 120/16 – ZID ZOMO – ne ozakonjuje prethodnu uredbu

Zakon o najvišoj mirovini (NN 162/98, 82/01)

Zakon o dodatku na mirovine ostvarene prema zakonu o mirovinskom osiguranju (NN 79/07, 114/11)

ostali posebni zakoni ....

II. i III . stup (sustav individualne kapitalizirane štednje):

Zakon o obveznim mirovinskim fondovima – ZOMF (NN 19/14)

Zakon o dobrovoljnim mirovinskim fondovima – ZDMF (NN 19/14)

Zakon o mirovinskim osiguravajućim društvima – ZMOD (NN 22/14)

Zakon o doživotnoj otpremnini odnosno dokupu mirovine (NN 153/13)

Pravni fakultet u Zagrebu, Katedra za radno i socijalno pravo 36

Racionalizacija sustava i prevencija sive ekonomije: ◦ način isplate mirovina (putem banaka, POŠTA – iznimno) ◦ skraćivanje roka prijave na MO (24 sata) – problem za male poslodavce/obrtnike (svi

koji imaju više od tri zaposlena moraju podatke prijavljivati preko Interneta)

Invalidnost◦ definicije (smanjenje radne sposobnosti / djelomični / potpuni gubitak radne

sposobnosti) ◦ privremena invalidska mirovina (za vrijeme nezaposlenosti) ◦ kontrolni pregled – obustava isplate ◦ posebno uređenje beneficiranog staža (štetni za zdravlje, opadanje fiziološke

funkcije, slijepe itd.)

Smanjenje povlaštenih mirovine - faktor preračuna (izn. JNA i HVO) - ukinuto 2016.

Povećanje iznosa mirovine ◦ Nove iznimke od “penalizacije” (60 GŽ + 41 MS i 60 GŽ + stečaj + 2 g.

nezaposlenosti)◦ Promjene u usklađivanju mirovina (indeksacija)◦ Promjena formule za osnovnu mirovina (+ primjena na najnižu i najvišu m.)

Kasniji odlazak u mirovinu ◦ Povećanje dobi za odlazak u mirovinu (postupno od 2031 do 2038)

za odlazak u starosnu mirovinu na 67, za odlazak u prijevremenu starosnu na 62

◦ Nastavak rada do polovice punog RV + umirovljenje

Pravni fakultet u Zagrebu

Katedra za radno i socijalno pravo 37

Promjena roka za dostavu prijave o početku osiguranja ◦ najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada◦ ako osiguranik ne započne raditi ⇒ obvezna odjava◦ aplikacija e-prijava Zavoda dostupna 24 sata / 7 dana u tjednu ◦ visoke novčane kazne od 61.000,00 do 100.000,00 kuna

Usklađivanje sa zakonima koji su u međuvremenu doneseni tijekom 2014. (npr. Zakon o jedinstvenom tijelu vještačenja, Zakonom o životnom partnerstvu osoba istog spola)

Promijenjen naziv „prijevremene starosne mirovine zbog dugogodišnjeg osiguranja” u „starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranik”

Registrirano životno partnerstvo (formalno)

◦ pravo na produženo osiguranje (kao i supružnicima u slučaju praćenja partnera na rad u inozemstvo)

◦ pravo na obiteljsku mirovinu ima i tzv. neformalno životno partnerstvo pod uvjetom:

trajanje min. godine + od početka udovoljavala pretpostavkama za valjanost + dokazano postojanje u izvanparničnom postupku).

Pravni fakultet u Zagrebu

Katedra za radno i socijalno pravo 38

Normativne uređenje i razdvajanje

ZODMF + ZMOD = ZOMF + ZDMF + ZMOD

Organizacijske novine

u fazi akumulacija: MD: i OMF i DMF

u fazi isplate:

II. stup ⇒ MOD

III. stup ⇒ MOD + MD za upravljanje dobrovoljnim MF (odobrenje HANFE)

Faza akumulacije (II. stup)

◦ fondovi različitog stupnja rizičnosti (A, B, C) – problem vremenskog rizika

◦ promjene u investicijskim pravilima – povećanje investicijskog rizika

◦ jamstvo: zajamčeni prinos = referentni prinos - 12/ 6/ 3 PB : neučinkovita jamstva

◦ smanjenje upravljačke naknade: postupno sa 0,45% na 0,3%

tek od 2020, jer umanjenje 7% /g. od 2016.

Faza isplate

◦ indeksacija mirovina II. stupa kao u I. stupu

problem povećanja investicijskog rizika / smanjenja mirovina kod početnog izračuna

◦ povećanje ulaganja tehničke pričuve u nekretnine – povećanje rizika likvidnosti

◦ uniseks tablice i za mirovine iz. III. stupa

destimulativni učinak na doživotne mirovine za muškarce

korištenje ostalih vrsta anuiteta (djelomična jednokratna isplata i privremena mirovina)

◦ problem ostanka na 50 g. za ostvarivanje prava na mirovinu iz III. stupa

narušavanje osnovne funkcije osiguranja za starost (trebalo bi podići na 55)

I. Vukorepa, Katedra za RSP, PFZ 39

MJERE U ZOMO

Stvarnost:

PROTUMJERE ZA TE ŽELJE

Povećanje dobi◦ 65 67 (starosna)

◦ 60 62 (prijevremena)

Povećanja PF (zbog kraćeg razdoblja korištenja mirovine)

◦ 0,15% / mj. = max. 9 %

Nastavak rada do ½ punog RV + umirovljenje ◦ puna mirovina (MF =1,0)

? utjecaj na kasniji odlazak u m.

U samom ZOMO◦ tek od 2038. (cca 40% 65+)◦ 2031-2037: 3mj/g. (M+Ž) ◦ 2011-2029: Ž◦ iznimka: osiguranici kojim se SO

računao s povećanim trajanjem

◦ smanjenje PF (“penalizacija”) ovisno o MS – pogrešno ukinuto za 60 GŽ + 41 MS i

stečaj + 2 g. nezaposlenosti

U ostalim zakonima, npr:◦ ZR – ostao na 65◦ ZDS - max. 65◦ Školstvo - max. 65◦ ZZDVO – max. 65 (izn. duže) ◦ ZZZ – max. 65 (izn. 70) ◦ ZOZO – naknada plaće - čl. 50

I. Vukorepa, Katedra za RSP, PFZ 40

JAZ

Poticanje dužeg ostanka u svijetu rada◦ veća destimulacija prijevremenog umirovljenja (PF= 0.34%

za svaki mj. ranijeg umirovljenja, pokušaj aktuarskogpodešavanja za očekivano razdoblje korištenja mirovine)

◦ ubrzanije povećanje dobi za odlazak u mirovinu od 2024 do 2027 (umjesto od 2031-2037) sa 65 na 67 (za starosnu); sa 60 na 62 (za prijevremenu)

◦ promjene kod starosne za dugogodišnjeg osiguranika 61+41 (umjesto 60+41) bez prava na uvećanje u slučaju rada nakon propisane dobi

Unaprjeđenje sustava staža osiguranja s povećanim trajanjem◦ smanjenje broja radnih mjesta i zanimanja◦ revizija instituta umanjenja dobi za starosnu mirovinu

Osigurati dosljednost kriterija povezanih s definicijom invalidnosti/invaliditeta

Pravni fakultet u Zagrebu

Katedra za radno i socijalno pravo 41

Program reformi za 2016.

Poticanje dužeg ostankau svijetu rada(-)

Reforma sustava stažaosiguranja s povećanimtrajanjem (-)

Osigurati dosljednostkriterija povezanih s definicijominvalidnosti/invaliditeta(-)

Program nove Vlade (2016 – 2020)

povećanjem mirovina za5% do kraja mandata,

uvođenjem nacionalnemirovine (+/-/?)

omogućavanjemdobrovoljnog ostanka natržištu rada i nakon 65. godine. (!!!)

Pravni fakultet u Zagrebu

Katedra za radno i socijalno pravo 42