Događaj mjeseca BROD ,,KLARKING“ U BARU · nemo punopravna članica NATO-a Tu, prije svega, gledamo kao na jedan sistem kolektiv-ne bezbjednosti, političke bezbjednosti, i u svakom

Događaj mjeseca

BROD ,,KLARKING“ U BARU

IMPRESSUMPartner - mjesečnik o evroatlantskimintegracijama, odbrani i ojsci

IZDAVAČ:ZA IZDAVAČA:UREDNIK:REDAKCIJA:

TEHNIČKI UREDNIK:KONTAKT: TEL/FAX:E-MAIL:WEB:ADRESA:ŠTAMPA: TIRAŽ: .

Vapril 2 14

Tihomir Mijović,, ć

20o me

gov me

Pobjeda

009. godine BROJ:Ministarstvo odbrane Crne Gore

mr Boro VučinićVidak LatkovićIlija Despotović , Olivera Đukanović,

Zorica Minevska,Mihailo Danilović Irena Radoman, Sanja Dajevi

Miodrag KankarašPortparol // +382 241 375

[email protected] .www. . /odbrana

Jovana Tomaševića 29, Podgorica // 5 000

Marinko M. Slomo,

SADRŽAJINTERVJU:

CRNA GORA PZM:

FELJTON: CRNOGORSKAVOJSKAUEMIGRACIJI

NATOUKOM

OCJENA OPERATIVNOSTI KROZ OCC

POZIVZAMAPOVEGODINE

GENERALNISEKRETARNATO:PROMJENAOPISARADNOGMJESTA?

MINISTAR ODBRANE REPUBLIKEMAKEDONIJE ZORAN KONJANOVSKI

PREDSTAVLJAMO:

IZ DIREKCIJ ZA ZAŠTITU TAJNIH PODATAKA

SVAKAMISIJAJEJEDNANAUČENALEKCIJA

VOJSKECRNEGORE

................................

Latković

.................................... 7

............................... 9

........................... ........

......................................

............................................................................ 2

...................................

KapetanBrankoĐurđić

...............................

MiroljubAntanasijević

.. ...............

.

4

Vidak

11

Marinko M. Slomo

2

2

2

ppk.

25

............. 3

. .................................

20

KOMENTAR: ŠILUKU

VIJESTI

Ilija Despotović

mr Mijović

. .....

Ilija Despotović

I

Tihomir

26

CENTARZAOBUKU

KADJENEVOLJA -TUJEVOJSKA

NOVALETAČKAOPREMAZAPILOTE

1

1

3

4

EČETIRI STEPENATAJNOSTI 6

DNEVNIKVOJNOGPOSMATRAČA

..........

...................................... 15

.......................... 7

....................

.......................

...........

....

MihailoDanilović

..............

..............

21

VOJNATEHNIKA:TASER -ORUŽJEKOJENEUBIJA

JOZEF HELCL: MISIJE EU SVE VAŽNIJE

ZAŠTO JENATOPOTREBNACRNAGORA?

ČLANICEALBANIJA IHRVATSKA

MarinkoM.Slomo

19

Zorica Minevska

MarinkoM.Slomo

1

GLOBUS:

PARTNER 3

Brod Mornarice Sjedinjenih Američkih

Država ,,USSKlarking FFG42“ uplovio je

u Luku Bar, u sklopu američko-

crnogorskog vojnog partnerstva. Ko-

mandant združenih snaga NATO u Na-

pulju i komandant američkih pomorskih

snaga -

-

-

-

-

-

Goru kao part-

nera i upravo je ovaj brod američke mor-

narice simbol prijateljstva između naše

dvije zemlje“, kazao je on.

Filip Vujanović je

podsjetio da je posjeta američkog broda

uslijedila nakon samita u Strazburu koji

je jasno označio snažan progres naše dr-

žave u bezbjednosnoj sferi i otvorio dina-

mičniji put Crnoj Gori prema NATO in-

tegracijama. ,,Crna Gora je veoma po-

nosna na svoja dosti nuća u sferi bezb-

13. aprila

u Evropi i Africi admiralMark Fic

džerald i zapovjednik broda kapetan fre

gate Skot Smit priredili su prijem za pred

stavnike Vlade, diplomatskog kora i jav

nog životaCrneGore.

Admiral Ficdžerald je istakao da je na

samitu NATO u Strazburu pozdravljen

napredak Crne Gore u reformi sistema

odbrane, individulanom akcionomprog

ramu partnerstva, kao i veliki progres u

približavanju Alijansi. ,,Veoma smo po

nosni što imamo Crnu

Predsjednik CrneGore

g

jednosti i uvjereni smo da ćemo nastaviti

jednakim intenzitetom na n -

Predsjednik

Vujanović se osvrnuo i na dobru saradnju

sa Vojskom SAD, koja je posebno inten-

zivna u oblastima obuke i obrazovanja,

kao i izuzetnu saradnju sa Nacionalnom

gardomdržaveMejn.

KomandantMornariceVojskeCrneGore

Rajko Bulatović upoznao je komandanta

američkog broda -

Mornarice, učešću njenih pripad-

nika u međunarodnim

dležnostiMornarice. Takođe, sagovor-

nici su razgovarali i o mogućnostima za

unapređenje saradnje i učešćuu zajednič-

kimvježbama.

a-

vođenim projektilima koja predstavlja

protivpodmorničko borbeno plovilo, a

nazvan je po kontraadmiralu Tomasu

Klarkingu, podmorničkom heroju iz rata

na Pacifiku

Brod je dugačak

, a izgrađen je u državi

Mejn1982. godine.

ašem evroat

lantskom putu“, rekao je on.

o organizaciji i zada

cima

vježbama, kao i

implementaciji partnerskih ciljeva iz

na

,,USS Klarking FFG42“ je fregata sa n

u vrijeme Drugog svjetskog

rata. 138 metara, širok

oko 14 metara

I.Radoman

Gospodine ministre, za početak, možete li

dati generalnu ocjenu stanja umakedonskoj

vojsci i ostvarenog na planu reforme u siste-

muodbrane?

Iako ste djelimično odgovorili,možete li biti

precizniji kada je riječ o budućim planovi-

ma, koji bi to bili prioriteti u modernizaciji

vojske, dostizanju interoperabilnosti i uop-

šte ciljevakoje stepostavili?

Makedonska armija stalno je napredovala u

ovih dvadesetak godina, ot

sam ih u evropskoj misiji „Altea“ u Bosni i

Hercegovini, gdje isto tako dajemo svoj do

prinos i, kaoministar, veoma samponosan. Za

to što smo izgradili jednu prepoznatljivu voj

sku, sigurno su zaslužni i ostali ministri ali i

Generalštab.

kako koračamo ka

potpunoj NATO integraciji. Sa tim smo počeli

kada smo se osamostalili i krenuli smo sa nulte

pozicije. Koračali smo ka reformama i danas, s

ponosom, mogu da kažem da imamo već iz-

građenu vojsku, koja je prepoznatljiva, ne

samouRepubliciMakedoniji, već i šire. Zado-

voljstvo je kada, kao ministar, svugdje gdje

odem, čujem pohvalne riječi o makedonskim

vojnicima i našoj vojsci i o svim dostignućima

koje smo postigli u godinama nakon osamo-

staljenja Makedonije. Prije nekoliko mjeseci

bio sam u prilici da posjetim naše vojnike u

Iraku. Tada sam od komandanata Združenih

snaga čuo najljepše riječi omakedonskim voj-

nicima. Za nekoliko dana idem u Avganistan,

u Kabul, kao i na druga mjesta, gdje naši voj-

nici učestvuju u različitim misijama. Posjetio

-

-

Ako smo počeli od nule kada

smo se osamostalili, danas zaista imamo jedan

razvijen organizam, koji jednostavno traži da

bude uključen u drugemisije, zato što prevazi-

lazi ono što može da pruži ovdje, na teritoriji

RepublikeMakedonije.

Imamonekoliko zadatakana kojimabi trebalo

da poradimo u predstojećem periodu, a prvo

je to što smo prihvatili kao obavezu sa NATO

samita u Rigi - kada je jasno ukazano da sve

zemlje koje teže članstvu u NATO treba da

4 PARTNER

Zoran Konjanovski

Intervju

Ako smo počeli od nule kada smo se osamostalili,

danas imamo jedan razvijen organizam, koji

jednostavno traži da bude uključen u druge misije, zato

što prevazilazi ono što može da pruži na teritoriji

Republike Makedonije.

Zoran Konjanovski, ministar odbrane Republike Makedonije

SVAKA MISIJA JE JEDNA NAUČENA LEKCIJANijedna zemlja nije dovoljno velika da se sama izbori sa zlom terorizma i nijedna zemlja

nije toliko mala da ne može da pomogne u borbi protiv tog zla, kaže za Partner ministar Konjanovski.

daju svoj doprinos. Dakle, u tom smislu, po-

trebno je da radimo na izgradnji naše vojske,

kako bi omogućili da 8 odsto njenog sastava

uvijek bude sposobno i spremno da se uključi

u bilo koju misiju do 2013. ili 2014. godine, a

da veliki dio jedinica, isto tako, budu dobro

obučene kako bi uvijek mogle da se uključe

kao podrškaNATOalijansi. Zbog togamislim

da imamo svakodnevne izazove da našu

vojsku obučavamo po tim standardima, da

uvijek bude spremna i da može da se suoči sa

svim izazovima.U isto vrijeme, danas sa zado-

voljstvom mogu da kažem da smo šesta ili

sedma zemlja po broju vojnika koji učestvuju

umisijama u

Znači, učestvujemo sa više od 3% sas-

tava u misijama van granica Republike Ma-

kedonije. Do prije nekolikomjeseci imali smo

misiju u Iraku koja se, na naše zadovoljstvo

ugasila, jer je, na neki način, ispunjen cilj te

misije. Danas su naši vojnici u Avganistanu i

Bosni i Hercegovini. Takođe, pružamo lo-

gističku podršku KFOR-u na Kosovu. Isto ta-

ko, imamo jednog našeg vojnika, čime simbo-

ličnopodržavamomisijuUNuLibanu.

Sjećam se nečega što je rečeno prilikom moje

odnosu na ukupni broj vojnika u

vojsci.

Kada ste već pomenuli mirovne misije, mo-

žete li nam reći koliko je za vašu državu i

vojsku značajno učešće i koji su to pozitivni

efekti od učešća vaše vojske umirovnimmi-

sijama?

PARTNER 5

Intervju

posjete Vašingtonu, kada sam razgovarao sa

komandantima i predstavnicima rukov

ja Crne Gore,

Slovenije i drugih manjih zemalja, koje su ili

će biti dio NATO-a, ali su definitivno krenule

odstva

SAD, a to je da nijedna zemlja nije dovoljno

velika da se sama izbori sa zlom terorizma,

kao i da nijedna zemlja nije toliko mala da ne

može da pomogne u borbi protiv tog zla. Tu

vidimo poziciju Republike Makedonije, tu

treba da se posmatra i pozici

vojnika koji dolaze. Iskustvo je ogromno, za-

dovoljstvo je, takođe, veliko. Svjesni smo i rizi-

ka. Svaka misija nosi svoje rizike, kao i svoje

izazove. Tamo je definitivno ratno stanje, a to

je još jedna veća obaveza za oficire i za Mini-

starstvo odbrane, da šalju, kako bi se reklo,

Mi smo 1995. godine zakoračili putem refor-

mi i izgradnje jake i obučene vojske. Inicijativa

za osnivanje Partnerstva za mir pokrenuta je

1994. godine, ami smo seu tu agenduuključili

godinu kasnije putem raznih treninga, kur-

seva i obuka, dok smo 1999. godine počeli da

prelazimo tih, da kažem, deset koraka ka pu-

nopravnom članstvu u NATO - preko MAP

procesa (Akcioni plan za članstvo) i PARP-a

(Proces planiranja i revizije). Svake godine

smo sve više napredovali na tom putu i bili

smo stalno ocjenjivani i nakon deset godina

smo, na neki način, iznadMAP procesa. Dak-

le, prošli smo te korake i, danas, sa sigurnošću,

možemo reći da je naša vojska interoperabilna

i spremna da se suoči sa svim izazovima, da je

u skladu sa svim NATO standardima. To bi

„top“ (vrhunski) spremne vojnike, koji bi

mogli tamo da prežive i da zaštite sami sebe,

kao i da zaštite stanovništvo umisiji u koju su

poslati.

Govorili ste o interoperabilnosti i dostignut

novou na tom planu. Kada je riječ o oprem-

ljenosti Vojske, kako -ste zadovoljni dosti

zanjeminteroperabilnostina tomplanu?

Danas, sa zadovoljstvom, mogu da ka-

žem da smo šesta ili sedma zemlja po

broju vojnika koji učestvuju u misijama,

u odnosu na ukupni broj vojnika.

u tom pravcu. Pored toga što je zadovoljstvo

pomoći u toj borbi protiv terorizma i napo-

rima da se očuva svjetski poredak i demokra-

tija, mislim da je to ujedno i veliko iskustvo za

samu vojsku, konkretno zamakedonsku vojs-

ku, jer određeni vojnici već imaju jednu, dvije

ili tri misije za sobom, što je od ogromnog

značaja, kako za izgradnju bezbjednosti same

vojske, tako i za obukumlađih vojnika. Iskus-

ni vojnici prelaze u podoficire, imaju priliku

da učestvuju u obucimlađih vojnika i, jednos-

tavno, svakamisija, svaki zadatak je jedna na-

učena lekcija u vojsci. Ta naučena lekcija se

dalje prenosi na generacije i generacije drugih

bilo u vezi sa tehničkim i taktičkima dijelom.

Međutim, paralelno sa tim, svaka vojskamora

voditi računa i brigu o obnavljanju oružja i

obuci svojih vojnika. Imamopripremljenedu-

goročne planove nabavki, sve sa ciljem da po-

većamo bezbjednost RepublikeMakedonije, a

i da bi sa našim kapacitetima bili u stanju da

pomognemou svimmisijama u kojima bismo

bili raspoređeni kao mirovne snage. U skladu

sa tim imamo svoju poziciju i znamo tačno šta

i koje godine treba da nabavimo. A koja je

vodilja, kako mi to radimo? Pa mi smo pri-

hvatili Partnerske ciljeve i tačno znamo da

2009. ili 2010. godine treba da opremimo

jedan osrednji pješadijski bataljon, znamo da

2013. godine treba da budemo spremni da

imamo jednupoljsku bolnicu izROLL2nivoa

i sve nas to upućuje kakva nam oprema treba i

šta treba da uradimo da bismo ostvarili našu

misiju.

6 PARTNER

Intervju

Ovogodišnji SamitNATO-aobilježen jepri-

jemom dvije nove članice, takođe, naših za-

jedničkih susjeda, Hrvatske i Albanije. Iako

se očekivalo na prošlogodišnjem Samitu u

Bukureštu, pozivMakedoniji za članstvo, to

je bilo osporeno zbog protivljenja Grčke.

Kakvi suplanovi vaše zemlje da se prevaziđe

to otvorenopitanje i da ubliskoj budućnosti

postanete članicaNATO-a?

TokomVašeposjetemogli smočuti dauMa-

kedoniji postoji gotovo nepodijeljena podr-

ška građana za članstvo u NATO. Recite

nam koji su to faktori uticali na tako visoku

podršku i šta makedonski građani doživ-

ljavaju kao najveću prednost od ulaska u

NATO?

Na svakom susretu koji smo imali sa minis-

trima iz regiona čestitali smo Hrvatskoj i Al-

baniji na punopravnom članstvu u NATO i to

je, definitivno, uspjeh cijelog regiona - to je

uspjeh i Makedonije i Crne Gore i Bosne i

Hercegovine, i mi smo srećni što su dvije nove

države sa Balkanskog poluostrva punopravne

članice NATO-a. To otvara put i drugim zem-

ljama iz regiona. Zajedno smo ušli u proces

reforme, preko Jadranske povelje - A3 grupe,

čiji su osnivač SAD.Ogromna su bila iskustva,

veliki su bili zadaci, želja, reforme koje smo

sproveli. Svi su kazali da su sve tri zemlje zavr-

šile reforme sa najvišim ocjenama. Albanija i

Hrvatska već su punopravne članice, a nama

ostaje samo da pređemo prag, jer smo stigli

dotle, završili smo s reformama, jednostavno,

treba da postoji konsenzus svih zemalja koje

odlučuju, uključujući i Grčku, da bismo pos-

tali punopravna članica. RepublikaGrčka ima

određene probleme sa priznanjem našeg us-

tavnog imena i zbog tog sporami nijesmo po-

stali punopravna članica na posljednjem sa-

mitu u Bukureštu. Međutim, mislim da ćemo

putem dogovora, dijaloga koji slijedi, naći na-

čin kako da riješimo to pitanje.

e

to otvoreno pitanje što prije zatvori. Nadam se

da postoji želja i sa grčke strane da se taj prob-

lem što prije riješi, a riješiće se ukoliko se uza-

jamno shvati da treba da napravimo realni, ali

i fer kompromis, gdje neće biti pobjednika ili

poraženih. Za takav kompromismi ćemo uvi-

jekbiti spremninadijalog.

Sa zadovoljstvom mogu reći da su NATO in-

tegrativni procesi i slanje vojnika u misije pi-

tanja za koja postoji konsenzus u Skupštini,

dakle, sve političke partije u Makedoniji, bez

obzira da li dolaze iz desnice ili ljevice, bez

obzira da li pripadaju jednoj ili drugoj vjerskoj

ili etničkoj zajednici, mislim da to prihvataju.

To je jaka poruka, znači, ono što se radi u

Makedonija

želi što prije da se taj problem riješi, jer smo

svjesni svih regionalnih situacija i želimoda s

Skupštini oslikava se i u građanstvu i zato nije

slučajno da 89%makedonske populacije sma-

tra proces približavanjaMakedonije NATO-u

ključnim i daje veliku podršku tom procesu.

To je zapravo jasna poruka od Republike Ma-

kedonije, od građana, da te uspjehe treba što

prije vrednovati i da što prije treba da posta-

nemo punopravna članica NATO-a Tu, prije

svega, gledamo kao na jedan sistem kolektiv-

ne bezbjednosti, političke bezbjednosti, i u

svakom slučaju, ekonomske bezbjednosti, za-

to što, kad već prevaziđemo taj proces, kad već

postanemo punopravna članica, mislim da se

otvaraju vrata za veća

.

ekonomska ulaganja u

RepubliciMakedoniji.

Crna Gora je novembra prošle godine apli-

cirala zaMAP status. S obziromda imate is-

kustva, kao zemlja, u Akcionom planu za

članst -vu, možete li nam prenijeti neka is

kustva?

Crna Gora je napravila ogroman iskorak u

zadnjih nekoliko godina i to nam pokazuje

jasnu i čvrstu viziju i želju da, što je moguće

prije, još odlučnije zakorači putem reformi i

da, kada završi MAP proces, postane puno-

pravna članicaNATOalijanse. Kao zemlja ko-

ja je prošla taj proces,možemodapreuzmemo

ulogu mentora drugim zemljama koje žele da

koračaju tim putem i da prenesemo naše is-

kustvo i lekcije koje smo naučili. Ako smo na-

pravili neke nenamjerne greške, da to ne na-

prave drugi, znači, uvijek smo spremni da po-

mognemo u tom pravcu i mislim da smo već

uspostavili jedan veoma korektan i partnerski

odnos sa Crnom Gorom -Ministarstvom od-

brane. Naša stručna lica već su prenijela naša

iskustva, naše naučene lekcije

-

-

u vezi sa MAP

procesom i stojimo na raspolaganju i u na

rednim godinama da bi prenijeli sve naše

iskustvo na rukovodstvoMinistarstva i Gene

ralštabaVojskeCrneGore.

Na NATO gledamo kao na sistem kolek-

tivne bezbjednosti, političke bezbjed-

nosti, i u svakom slučaju, ekonomske

bezbjednosti, zato što će se, kada pos-

tanemo članica, otvoriti vrata za veća

ekonomska ulaganja uMakedoniji.

Za kraj, u kojim oblastima vidite moguć-

nost daljeg unaprijeđenja saradnje Crne

Gore iMakedonije?

Kao zemlje iz regiona, moramo biti okrenutejedna prema drugoj i pomagati jedna drugoj usvemuonomeštopodrazum

Mislim da nam blizina daje prednost, a treba da budemo pametni i da naše razlike na Balkanu pretvorimo uprednost, u zajedništvo i tako da pošaljemojasnu poruku da imamo regionalni pristuprješavanju problema i to nam daje obavezu dazajedno prolazimo istim putem. Mislim da sarazumnom regionalnom politikom možemoda smanjimo troškove, možemo da budemoefikasniji, možemo, na primjer, trening centreza obuku u Republi

jeva saradnja i za-jednička inicijativa i aktivnost ispred institu-cija u Evropi ili u NATO. -

-

ci Makedoniji da stavimona raspolaganje drugim zemljama u regionu,da mi ili druge zemlje iz regiona iskoristimoono što ima Crna Gora ili Albanija ili Hrvat-ska, dakle da stavimo u funkciju razvoja snagaiz regiona da bi bili kompaktniji, a tako bi semeđusobno još bolje upoznali i bili ozbiljnijikada budemo pregovarali kao region o veli-kom broju ključnih pitanja koja će se naći upolju naših interesa.Mislim da ćemo tako ste-ći i imidž dobro pripremljenih vojski, zato štojedna zemlja ne može da ima sve, jer je to ve-oma skupo, dok više zemalja iz regiona imajuviše sadržaja, višemogućnosti i ako to stavimou funkciju razvoja vojski, u funkciju razvojadobrosusjedskih odnosa i razvoja kretanja re-giona prema evropskim i NATO integraci-jama,mislimdaćemopostići punpogodak.

VidakLatković

NATO U KOMŠILUKU

PARTNER 7

Crna Gora je dobila novog komšiju-

NATO. Hrvatska i Albanija su prim

ljene u alijansu i njihove zastave već se

vijore u Briselu. Imali smo mi i ranije

NATO u komšiluku, ali od Italije nas

"razdvaja"more, pa nam se to čini kao

i da nijesmo susjedi. Kopnena granica

je, u svakom slučaju nešto što se do

življava neposrednije, životnije. Bilo

kako, NATO nam do sada nikad nije

bio bliži. Alijansa je tu, u samom na

šem predvorju. Koliko god to sada iz

gledalo nejasno, prisustvo NATO-a

na našim državnim granicama je za

Crnu Goru nova strateška činjenica.

Pogotovu s obzirom na ocjenu , datu

na "rođendanskom" samitu NATO-a,

da su Srbija, Kosovo i Bosna tri tačke

gdje su najveće mogućnosti za izbi

janje sukoba u Evropi. I bez te ocjene,

valjda je jasno da je naš region, i to

njegov "uži" dio, bezbjednosno još ve

omarovit.

Sve tri potencijalno konfliktne evrop

ske tačke su, dakle, naši prvi susjedi.

Nije li to razlog da se ovdje napuste

iluzionistički koncepti "vojno neut

ralne", "nesvrstane", "demilitarizo

vane" Crne Gore, ili, već kako su sve

označeni razni nadripolitički stavovi

o tome da naša država treba da se

mane uključivanja u NATO. Drugim

riječima, "dolazak" NATO-a u naš pr

vi komšiluk, valjda će promišljanje o

bezbjednosno-odbrambenoj strate

giji CrneGore učiniti trezvenijim. Jer,

zaista, uz svo poštovanje prava sva

koga na svoj pogled na sva pitanja, pa

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

i na najvažnija državna, koliko juče

slušali smo "ideje" daCrnaGora treba

da se ugleda na Švajcarsku (kao da je

Crna Gora u Alpima, a ne na Balka

nu), ili da treba da sklopi vojne saveze

sa nekim državama. Kandidat za pos

lanika jedne političke partije, štaviše,

otišao je toliko daleko, da je, već sada,

još dok i nije u NATO-u, Crnu Goru

optužio da se "sprema da sa NATO-

omnapadneSrbiju iRusiju"!

Na takve, moglo bi se reći, parapoli

tičke nebuloze, sa samita NATO-a, iz

Strazbura i Kela, stigla je informacija

da suRusija i NATOpromijenili rani

ju retoriku i izjasnili se za novo stra

teško partnerstvo. Ruski predsjednik

Dmitrij Medvedev nazvao je svog

američkog kolegu "svojim novim

drugom". Medvedev je Obami iznio

ideju o novom bezbjednsnom spora

-

-

-

-

-

-

zumu za Evropu, ali je objasnio da to

ne znači ukidanje NATO-a. A onda je

ruski predstavnik u sjevernoatlant

skoj alijansi, Dmitrij Rogozin, izjavio

da ne isključuje mogućnost da se Ru

sija "jednog dana" pridruži NATO-u.

Takođe, nekako u isto vrijeme, nepo

sredno poslije parlamentarnih izbora

u Crnoj Gori i u dane samita NATO-

a, iz Moskve nam je došla još jedna

poruka koja baš i ne afirmiše ovdašnji

antinatovski stav nekih političkih ak

tivista. Crna Gora je suverena država

i ima pravo da izabere način osigura

nja svoje bezbjednosti i na tom planu

partnere, izjavio je jedan ruski zva

ničnik. SamaRusija, po svemusudeći,

višenedovodi upitanje da, preko svo

je teritorije, pomogne snabjedavanje

NATO trupa u Avganistanu, pošto je

to sve ugroženije preko Pakistana. I

da, u ovomkontekstu, još jednompo

-

-

-

-

-

-

-

-

Komentar

SHAPE počasna straža maršira na ceremoniji podizanja zastava Hrvatske i Albanije

sjutra, kad bude primljena u NATO,

nema razloga da frenetično slavimo,

svakako, ne u onoj mjeri, kako smo to

vidjeli u nama susjednoj zemlji. Biće

onih koji će sada, možda, i likovati-

eto,CrnojGori, na samituuStrazburu

i Kelu, nije odobren MAP, Akcioni

plan za članstvo u NATO, što se jedno

vrijeme činilo izglednim. Nikad nije

ni bilo izričitih tvrdnji da će ta odluka

biti donesena baš tom prilikom. O

Crnoj Gori je usvojen poseban zak

ljučak- da će njena aplikacija za MAP

biti razmotrena na jednom od nared

nih sastanaka najvišeg savjetodavnog

tijela NATO-a. Najvjerovatnije, to se

može očekivati do jeseni, do kraja go

dine, svakako.

To štoMAP nije odobren sada, nipoš

to ne znači da se ne vide i ne uzvaža

vaju reformski procesi i rezultati koje

je Crna Gora ostvarila u svim oblas

tima života, pa i u odbrambenoj sferi.

A, naročito, ne treba da djeluje obes

hrabrujuće da se nastavi pravcem us

postavljanja sopstvenog, mnogo si

gurnijeg, stabilnijeg, efikasnijeg, pa i

jeftinijeg, bezbjednosno-odbram

benog okvira. Ipak, valja primijetiti da

Crna Gora i u vezi sa uključivanjem u

NATO, možda, trpi evropski i evro

atlantski sindrom "paketa" zbog uvje

renja, ili, jednostavno, takvog stava,

da bi, i uNATO, kao i u Evropsku uni

ju, trebalo da uđe kad i druge države

Zapadnog Balkana, prije svega, zajed

no sa Srbijom. Za Evropu i njene

transatlantske partnere bi to možda

bilo najpoželjnije, iako prihvataju

"princip regate", ali, naravno, to niti je

pravedno, niti realno. Osobito, ne kad

je u pitanju ulazak u NATO. Srbija,

ako je već onau vezi sa ovimvažna, još

nije "prelomila", pokušava da balan

sira između NATO-a i Rusije, između

Zapada i Istoka. Ali, svakako, ne iz

uvjerenja da je to njen dugoročni stra

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

8 PARTNER

menemo Švajcarku. Ta "neutralna"

zemlja je u vrijemeNATO samita bila,

u neku ruku, vrlo angažovana. Dok su

evropski i transatlantski lideri u Straz

buru i Kelu vijećali o bezbjednosnim

prilikama u Evropi i svijetu, Švajcar

ska je svoju vojnu lovačku avijaciju bi

la stavila u stanje pripravnosti. Ta alp

ska zemlja je, istina, neutralna, ali je,

itekako odgovorna kad su u pitanju

međunarodniposlovi.

Crna Gora ne treba, dakle, da se pre

ma NATO-u, ili, što je važnije, prema

sopstvenoj bezbjednosti i odbrani,

odnosi sa bilo kakvim ideološko-poli

tičkim opterećenjima, niti sa motivi

ma nekakve "ljubavi", "osvete" ili ma

kojih emocija. Neophodno je da trez

veno sagledava bezbjednosno-od

brambeni kontekst koji ona sama di

jeli, i na osnovu toga donosi odluke. I

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

Komentar

Hrvatska i Albanska zastava ispred

centrale NATO-a

teški interes, već zato što se Srbiji čini

da joj takva međunarodna pozicija

sada odgovara, da pomaže u njenoj

spoljnoj politici, obilježenoj, prije sve

ga, zvaničnimstavomoKosovu.

Crnogorska Vojska, i cio sistem od

brane, mnogo su odmakli u primjeni

savremenih standarda, organizacijs

kih, u pogledu naoružanja, u opera

tivnom aspektu, da bi se mogli prila

gođavati bilo čijem usporenom ritmu.

Sa novim mandatom Skupštine Crne

Gore, i Vojska, svakako, ulazi u novu

fazu, ne zbog bilo kakvih veza sa po

litikom, već zbog činjenice da je u

pre hodnom, iako skraćenom, man

datu, postigla velike tranzicijske re

zultate. Po mnogo čemu, prije dvije-

tri godine se počelo sa ledine. Sada već

imamo normativnu, institucionalnu,

organizacijsko-formacijsku osnovu

Vojske Crne Gore. Vojska je "pustila

korijene" i u široj javnosti. Prvi put je

dobila svoju uniformu. Ministarstvo

odbrane, resor koji, koliko juče, nije ni

postojao, danas je takvog kapaciteta

da se, kao i drugi resori u Vladi Crne

Gore, uspješno nosi sa pitanjima,

problemima i izazovima iz svoje nad

ležnosti. Ministarstvo je odavno ne

samo "stalo na noge", nego je, iako

mlado, razvilo bogatu aktivnost, kako

na unutrašnjem planu, tako i u oblasti

međunarodne saradnje. Uporedo se,

kao Vladin resor, izgrađivalo i obav

ljalo zadatke kao da je imalo dugo

iskustvo.

Sve su to pretpostavke za lakši rad u

novomVladinommandatu, za još ve

će uspjehe, pa, svakako, i za okončanje

procesa uključenja Crne Gore u evro

atlantske integracije. Ministarsvo od

brane je do sada raščistilo mnoga

"minska polja" na tom putu. I u tome

jenjegovogroman,pionirski uspjeh.

IlijaDespotović

-

-

-

-

-

-

t -

-

-

-

-

-

-

OCJENA OPERATIVNOSTI KROZ OCC

PARTNER 9

Koncept operativnih sposobnosti (eng.

Operational Capabilities Concept -

OCC) jemehanizamPartnerstva zamir

(PzM) ržavama part-

nerima i NATO da ocjenjuju kvalitet

operativnih sposobnosti onih jedinica

koje odredi državapartner.

koncep-

ta operativnih sposobnosti (OCC) u

sklopu programa PzM, pokrenuta je na

NATO sastancima 1994. godine u Bri-

selu i 1997. godine u Madridu. Na

NATO samitu u Vašingtonu 1999. go-

dine donešena jeodluka o prihvatanju i

poboljšanju stepena operativnosti u

programu Partnerstvo za mir. Jedna od

glavnih ta samita uVašingtonu bi-

la je -OCC.

snaga iz sastava NATO i part-

nerskih zemalja iz programa PzM. Sto-

ga se željelo, putem koncepta OCC po-

boljšati sposobnosti zemalja partnera u

PzM operacijama NATO

-

i pri oblikovanju

snaga zaNATO/PzMoperacije.

Koncept operativnih sposobnosti je na-

stao na osnovama iskustava operacija u

Bosni i Hercegovini u okviru IFOR /

SFOR snaga. On je novi i obuhvatniji

pristup vojnoj saradnj -

elemente PzM.

OCC -

koji omogućava d

Inicijativa za početak projekta

čaka

Na zajedničkim vježbama uočen je

problem interoperabilnosti između

oružanih

, povećati

fleksibilnost, sposobnost i predvidlji

vost potencijalnih zemalja učesnica i

njihovih mogućnost

i i uvezuje razli

čite Bliže i usmjerenije

vojne saradnje sačinjene pomoću

, potvrđuju saradnju umirnodop

skim uslovima i to sa onim snagama

partnera koji su efikasniji i spremniji da

d

ostvaruje vezu

između normalne sar

NATO snaga

koji se aktiviraju u krizama. Takođe,

pomaže stvaranju snaga i sposobnosti

za upravljanje krizama pod vođstvom

NATO i iskazivanju efektivnosti na te

renu.

Političko-vojne pre

Ako se kao dio OCC preporučuje do

datna obuka i vježbovne aktivnosti,

trebalo bi ih jasno opisati. Cilj je uve

ćanje kvaliteta obuke i vježbi

Zajednička obuka savezničkih i part

nerskih snaga ne bi trebalo da

i optimalnoj

primjeni te aktivnosti u službi OCC,

respektujući njihov nacionalni karak

ter;

jeluju sa NATO snagama. Koncept

operativnih sposobnosti

adnje u kontekstu

PzM i procesa stvaranja

-

tpostavke za izgrad-

njuOCCsu:

Koncept treba procjenjivati prema

dodatnoj obuci i vježbovnim aktiv-

nostima;

-

-

PzM, ali

s tim da bi te aktivnosti bile odvojene

odobukeuokviruSaveza;

-

bude na

uštrb sredstava i kapaciteta namije-

njenih zaobuku;

U svim elementima kvalitet OCC bi

morao imati prednost nad kvantite-

tom;

Treba razmotriti sposobnost NATO i

partnera da apsorbuju predložene

djelatnostiOCC;

Konceptom bi trebalo težiti transpa-

rentnosti aktivnosti PzM

-

Sposobnost izgrađ

Optimalizacija

vojne efikasnosti u tompogledu je ve

ći izazov

Primjena mirnodopskih saradničkih

odnosa unutar O

ti svih partnera da skroz upot

rebe nove mogućnosti koje dopuš

da se unaprijede sposobnosti snaga

država partnera za zajedničko djelo

vanje u operacijama

vođstvomNATO

jedi povećanje fleksibil

nosti i sposobnosti za zajedničko an

gažovanje vojnih snaga u budućim

operaci

Iako su sve vojne snage i sposobnosti

partnera, prijavljene kroz PARP, poten

cijalno raspoložive za operacije pod

vođstvom NATO, ovim konceptom se

omogućava povećanje kvaliteta i veri

fikacija spremnosti snaga koje su na

raspolaganju. Na ovaj način dopunja

va jeneuokviruprocesaPARP

i direktno se unaprijeđuju vojne spo

sobnosti države partnera. Da koncept

enih multinaci-

onalnih jedinica da budu samopodr-

žive i održive je jedna od glavnih pret-

postavki koncepta.

-

, što je nivo multinacional-

nosti niži;

CC ne bi smijela da

dovede do umanjenja vojnih sposob-

nosti;

Sredstva i mehanizme PzMneophod-

no je preispitati radi uzdizanja spo-

sobnos -

ta

OCC.

Koncept operativnih sposobnosti ima

dvakonkretna cilja:

-

Partnerstva za

mirpod i

da se obezb -

-

jama.

-

-

-

ju se proc

-

CRNA GORA i PZM

uspostavljanju nacionalnog tima za

samoocjenjivanje prvog nivoa i da ve-

rifikuje sva dokumenta vezana za

vježbe i ocjenjivanje.

Samoocjenjivanje prvog nivoa bi tre-

balo biti obavljeno na kraju prve polo-

vine2010. godine.

NATO ocjenjivanje prvog nivoa bi

trebalo biti obavljeno do kraja 2010.

godine.

Samoocjenjivanje drugog nivoa bi

trebalo biti obavljeno tokom druge

polovine2011. godine.

NATO ocjenjivanje drugog nivoa bi

trebalo biti obavljeno tokom druge

polovine2012. godine.

Potrebno je izvršiti obuku o

Glavni ciljevi Vojske Crne Gore kroz

ovaj programbibili:

Razvoj interoperabilnosti.

Kvalifikovanje jedinica za angažova-

nje uNATOOperacijamapodrškemi-

ru.

cjenjivača

zaNacionalni ocjenjivački tim.

Prilagođavanje obuke u saglasnosti sa

NATOstandardima iprocedurama.

mr Tihomir Mijović

Koncept operativnih sposobnosti pri-

marno je namijenjen za partnerske

snage i sposobnosti i odnosi se samo na

one partnerske jedinice koje su dekla-

risane u konceptu OCC Pool of Forces

andCapabilities Database (združene je-

dinice i baza podataka o njihovim spo-

sobnostima).

Zato je OCC izvrstan zamjerenje neop-

hodne vojne interoperabilnosti i spo-

sobnosti.

Vojske Cr-

ne Gore u pogledu na OCC ocjenjiva-

nje i analiza, poslato je pismo sa namje-

ramau (IMS)

Zvan

preko našeg oficira za vezu u SHAPE

(Mons) i trenutno se radi na godišnjem

planu za 2010. godinu. Osnovni koraci

za implementacijuOCCsu:

kon-

ceptu operativnih sposobnosti (OCC)

bismo ispunili neophodne zadatke š

-

Što se tiče budućih planova

Međunarodni vojni štab u

Briselu za uključenje u ovaj program.

ična komunikacija se ostvaruje

Posjetiće nas NATO Ekpertski tim, u

septembru 2009. godine, koji će nam

pomoći da povećamo znanje o

i da nam daju određene inpute da

to

jemogućekvalitetnije.

Na početku 2010. godine, posjetiće

nas Savjetodavni tim. Cilj posjete Sav

jetodavnog tima je da nampomogne u

10 PARTNER

OCCpredstavlja dodatuvrijednost pro

cesu PARPdokazuje i činjenica daOCC

predstavlja sponu između aktivnost

i procesa generisanja

snaga uNATO, koji se aktivira u slučaju

krize.

Koncept OCC je u osnovi četvorogo

dišnji proces koji se sastoji od četiri

komponente:

ješno sprovođenje

potrebno je određivanje adekvat

nih jedinic koje će

biti oc

jenjivača, u skladu sa zahtje

vima interoperabilnosti.

S obziromna to daNATO i partneri do

nose odluke o učešću u konkretnim

operacijama od slučaja do slučaja,

Akcionogplana za članst

vo je

svoj izraz našao i u određenom broju

regionalnih inicijativa, kao što su Bal

tički bataljon (BALTBAT) i Brigada ju

goistočneEvrope (SEEBRIG).

-

i

Partnerstva zamir

-

1) obuka, 2) obrazovanje, 3) vježbe i 4)

ocjenjivanje. Za usp

OCC -

a deklarisanje snaga,

jenjivane, ali i obuka potrebnog

broja oc -

-

OCC

je u skladu sa ostalim inicijativama

NATO, kao što su primjenaNATOkon-

cepta Kombinovanih združenih nam-

jenskih snaga (eng. Combined Joined

Task Force, CJTF) uPartnerstvu zamir,

planiranje operacija upravljanja kriza-

ma iprimjena -

. Koncept operativnih sposobnosti

-

-

CRNA GORA i PZM

Tema broja

Crna Gora veoma dobro sprovodi refor-

me i uskoro bi mogla dobiti status kan-

didata za članstvo u NATO savezu, zak-

ljučak je -

-

Šefovi država i vlada članica NATO-a

Crnu Goru više nijesu pominjali u regi-

onalnom kontekstu, već su apostrofirali

njen napredak i eksplicitnije poručili da

će se zvaničnoj Po

je poručeno -

i da će

Alijansa zauzvrat

U Deklaraciji sa-

mita, među glavnim zaključicima koji se

nedavnog samita Sjeverno-at

lantske alijanse, koji je održan u Straz

buru iKelu.

dgorici to višestruko

isplatiti.

Sa samita da jeNATOohrab

ren potezima koje pravi CrnaGora

uskoro odgovoriti na

njen zahtjev za MAP.

NA SAMITU NATO-A U STRAZBURU APOSTROFIRAN ZNAČAJAN NAPREDAK CRNE GORE U

EVROATLANTSKIM INTEGRACIJAMA

POZIV ZA MAP OVE GODINEodnose na budućnost NATO-a, pozdrav-

ljen je napredak Crne Gore u brojnim

oblastima od značaja za evro-atlantske

integracije. Crna Gora prvi put u

zvaničnim deklaracijama sa sastanaka

NATO-a na vrhu kao zasebna

priča u regionu i nije vezana za poruke

koje su upućene Bosn koja

takođe pledira da uđe u savez. -

-

d ključnog značaja za njene evro-at-

lantske integracije, ali i njenom dopri-

nosu za saradnju i bezbjednost u regionu”,

se po

pominje

i i Hercegovini,

Funkci

oneri Alijanse ocijenili su da Crna Gora

“uspješno i aktivno” sprovodi Individu

alni partnerski akcioni plan (IPAP).

“Ohrabreni smo reformama koje je Crna

Gora napravila u brojnim oblastima koje

su o

poručeno jeCrnojGori

da će najv

odgovoriti

nanjen zahtjevdaučestvuje uAkcionom

planu za članstvo, u okviru svojih distig-

nuća. o tijelo zasjedanajmanje jednom

mjesečno, -

si -

ip Vujanović

ocijenio je da je samit NATO jasno oz-

načio da je Crna Gora postigla snažan

progres u bezbjednosnoj sferi, ukazao na

.

Na samitu je najavljeno ažnije

tijelo Alijanse - Sjeverno-atlantski savjet

u stalnom zasijedanju uskoro

T

tako da odluka o zahtjevu Cr

ne Gore može biti donijeta bilo kad do

kraja godine. “Savjet u stalnom za je

danju stalno i aktivno prati napredak

Crne Gore”, stoji u završnoj deklaraciji

SamitaNATO-a.

Predsjednik Crne Gore Fil

PARTNER 11

njena značajna dostignuća i otvorio dina-

mičniji put Crne -

“Ponosni smo na naša dos-

tignuća u sferi bezbjednosti i uvjereni da

ćemo nastaviti istim intenzitetom na na-

šem putu u NATO alijansu“, poručio je

Vujanović, prilikom posjete američkoj

f

dočekao komandant Združenih sna-

ga NATO-a u Napulju i komandant ame-

ričkih pomorskih snaga u Evropi i Africi

admiralMarkFicdžerald.

Ministar odbrane Boro Vučinić tada je

medijima izjavio da je odlukomNATO-a

da se crnogorska aplikacija za MAP raz-

matra na Savjetu Alijanse, koji se nalazi u

stalnom zasjedanju, omogućeno dobi-

janje tog statusa na jednom od narednih

mjesečnih sastanaka tog tijela. Vučinić je

kazao da je time potvrđena značajna ulo-

ga Crne Gore u stv

“Ohrabruje nas jasna

podrška za skoro uključenje Crne Gore u

MAP i opredjeljenje da se ta odluka do-

nese na osnovu vrednovanja naših indi-

vidualnih rezultata“, kazao jeVučinić. On

je pozdravio članstvoHrvatske i Albanije

u NATO, ocjenjujući da se radi o snaž-

nom dopr -

-

-

-

-

-

-

kako bi se ostvario cilj - da do

kraja godine uslijedi poziv za Akcioni

plan za članstvo (MAP), što je sljedeća

stepenica na putu u NATO. Oni smatraju

da Crna Gora zna šta joj je činiti i da se

intenzivnije mora raditi na reformama u

pravosuđu, policiji

-

-

je Samit bio svečarskog ka-

rakt -

Gore prema NATO in

tegracijama.

regati “Klakring”, na kojoj ga je, u luci

Bar,

aranju bezbjednog i

stabilnog regiona.

inosu regionalnoj bezbjed

nosti. „To doživljavamo i kao znak ohrab

renja za ostale države regiona koje su jas

no opredijeljene za evroatlantske integra

cije“, naveo jeministar odbrane.

U Ministarstvu inostranih poslova smat

raju da odluke sa NATO samita otvaraju

vrata MAP-a Crnoj Gori, ali samo ako

država nastavi da još intenzvnije radi u

potrebnim reformama. Poruka sa sasta

nka lidera NATO-a, smatraju u toj insti

tuciji, impuls je reformskim naporima

Crne Gore,

i, kao i zaokruživanje

zakonskih mehanizama za civilnu kont

rolu sektora odbrane. Iz MIP-a su pod

sjetili da, iako

era, odnosno da se slavila 60. godiš

12 PARTNER

Tema broja

Rasmusen od 1. avgusta

Z

im od

nosima

onovomgeneralnomsekretaru

Alijanse danskom premijeru An

ders Fog Rasmusenu

Barak Obama saopštio da su

SAD do

načajan dio Deklaracije lidera

NATO-a posvećen je buduć -

tog saveza sa Rusijom. Po-

ručeno je da je uprkos “njihovim

trenutnim nesporazumima”, Rusija

od posebne važnosti za NATO kao

partner, te da NATO i Rusija dijele

zajedničke bezbjednosne interese.

U Strazburu je postignuta saglas-

nost

-

, koji će zami-

jeniti JapdeHopShefera.

Turska se ranije protivila izboru

Rasmusena, zbog njegovog stava u

vezi sa objavljivanjem karikatura

proroka Mohameda u danskoj

štampi. Rasmusen će 1. avgusta zva-

ničnopreuzeti dužnost.

Postignuta je i saglasnost oko slanja

dodatnih trupauAvganistan, nakon

što je

nijele odluku da u ISAFmi-

siju pošalju još 20.000 vojnika. Sa-

opšteno je da su države NATO-a sp-

remne da pošalju do 5.000 dodatnih

vojnika u Avganistan, a vojnike će,

između ostalih, poslati Njemačka,

Španija iVelikaBritanija.

njica osnivanja Saveza, da je i u tom kon

„Poslata je poruka

ohrabrenja i registrovan progres koji je

Crna Gora napravila“, istakli su u tom

Ministarstvu. UMIP-u smatraju da Crna

-

tekstu značajan dio zajedničke izjave bio

posvećen Crnoj Gori.

Anders Fog Rasmusenu

Gora može imati samo koristi

a na granicama Crne

Gore, odnosno da su crnogorski susjedi

Albanija i Hrvatska primljene u NATO.

NATO-a i da se tu p

ocijenili suuMIP-u.

od činje-

nice da je Alijans

To, tvrde, korenspondira sa nastojanjima

Crne Gore da region bude stabilan i da

Crna Gora treba da bude zadovoljna či-

njenicom da su dva susjeda postale člani-

ce riča o proširenju ne

završava. „CrnaGora imaodlične odnose

i sa jednom i sa drugom zemljom. A nji-

hovim članstvom u NATO-u možemo

dobiti još dva glasa za, odnosno one koji

će nas snažno podržavati da i mi posta-

nemodio togkluba“,

MihailoDanilović

Možda bude i na nivou regiona

CENTAR ZA OBUKUVOJSKE CRNE GORE

PARTNER 13

Predstavljamo

Centar za obuku Vojske Crne Gore u Da

nilovgradu namijenjen je za osposoblja

vanje njenih pripadnika da uspješno od

govore misijama i zadacima koji su im

dodeljeni, a kroz

obuke sa vojni

cima, realizaciju i razvijanje kurseva sa

oficirima, podoficirima i vojnicima i

obuku pripadnika V

, kao i za

ranih jezika.

, komandant Centra za obu

ku, pukovnik Željko Žegarac,

Centar za obuku teži da postane svoje

vrsna vojna škola u kojoj

i dio oficirskog

kadra za potrebe VCG

mizazovima.

uju kursevi stra

nih jezika.

U sastavu Centra je i Strelište,

iz naoružanja kojim je

opremljena Vojska, kalib

-

-

-

izvođenje teorijske i

praktične opšte osnovne -

ojske za učešće u

multinacionalnim operacijama podrške

međunarodnom miru učenje

st

Naš domaćin -

ističe da

-

će se stvarati

vojnički, podoficirski

, sposobni da od-

govorebudući

Osnovnu strukturu Centra za obuku čine

Podcentar za realizaciju kurseva vojnika

po ugovoru, podoficira i oficira, koji u

svom sastavu ima instruktore oficire i in-

struktore podoficire i čija je osnovna ulo-

ga unapređenje opšteg vojnog obrazova-

nja pripadnika Vojske. Podcentar za obu-

ku pripadnika VCG koji se angažuju u

operacijama podrške miru sačinjavaju

instruktori za strane jezike i instruktori

za mirovne misije, gdje se vrše sve prip-

reme pripadnika Vojske za učešće u mi-

rovnimmisijama i realiz -

namije-

njeno za gađanja

zaključno sa -

rom 20 mm i na raspolaganju je svim je

dinicamaVojskeCrneGore.

KomandantCentra s ponosom ist da je

za potrebe jedinice prošle godine renovi

ran i savremeno opremljen objekat koji je

namijenjen za obuku u kabinetskimuslo

vima. Stvoreni su uslovi za smještaj 40

polaznika kurseva, seminara ili

kao i za smještaj do 60 vojnika

pougovoru.Objekat ima spavaonice,

, kabinetski i kancelarijski prostor i

savremenu multimedijalnu salu. Renovi

ranjem objekta i njegovim opremanjem i,

naravno,

prepoznat

ljiva jedinicauVCG.

Izgradnjom sportskih objekata i poligona

u neposrednoj blizini objekta za smještaj,

s

-

iče

-

-

sličnih

aktivnosti,

uči-

onički

-

realizovanim značajnim zadaci-

maCentar za obuku je postao -

tvoreni su izuzetno povoljni uslovi za

podizanje fizičkih sposobnosti pripad-

nikaVojskeCrneGorenanajviši nivo.

-

čitaonicu i on-line biblioteku.

ra za kabinet engleskog je-

zika, a nastojaće se da Centar, kroz -

-

ove godine jedi-

nica će izraditi potrebnu dokumentaciju i

konkurisati za početak opremanja simu-

lacionog centra p -

-

U sklopu reforme Vojske, a na osnovu

stečenih iskustava

domena vojno-

stručnog obučavanja -

i

koji u pravom smislu riječi mogu biti in-

struktori svim polaznicima sadržaja koje

organizuje

Govoreći o instruktorima -

-

ji čini u izvođenju obuke, podvlači

da je tokomprošle i ove godine, u

Opremanjem objekta sigurno nije zavr

šen proces osavremenjavanja nastavnog

rada.Ono što je trenutno aktuelno i što se

u Centru planira do kraja ove godine je

stavljanje u funkciju jedne savremene

biblioteke koncipirane tako da u svom

sastavu ima tri cijeline - dio sa knjigama,

Predstoji i

nabavka softve

sarad

nju sa Filozofskim fakultetom i Institu

tom za strane jezike, postane konkuretan

da u narednom periodu dobije licencu za

izdavanje STANAGsertifikata.

Porednavedenog, tokom

, kabineta minskoeks lo

zivnih sredstava, kabineta veze i topo

grafskogkabineta.

, Centar za obuku je

popunjen najkvalitetnijim oficirskim i

podoficirskim kadrom iz

ljudima koji mogu

odgovoriti izazovima savremene obuke

Centar za potrebe pripadnika

Vojske.

, pukovnik Že

garac, pored napomene da su oni najbit

ni oci

saradnji

Željko Žegarac

14 PARTNER

sa podoficirskom školomHrvatske, veliki

broj naših instruktora završio napredni

podoficirski kurs uCentru za obuku, da je

jedan di

, a da je nedavno jedan

podoficir na obuku u SAD. On

napominje da je popuna Centra kvalitet

nim kadrom stalan i neprekidan proces

nstruktor u Centru za obuku,

oficir ili podoficir,

jevima koji se

buduprednjega postavljali, a ti zahtj e

svakogdanabiti sve stroži.

o pohađao kurs u podoficirskoj

školi OS Hrvatske

upućen

-

i

da će se i

moći zadržati onoliko

koliko bude odgovarao zaht

evi ć

Predstavljamo

vojnika završila je kurs u martu ove go-

dine sa odličnom

da su vojnici

u ovakvom sistemu obučavanja postigli

znatno bolje rezultate od predhodnih

generacija

urađeno

nacrta i predloga za unapređenje

sistema obučavanja

obučavanja,

apredni voj-

nički kurs sa jednom generacijom vojni-

ka

-

-

obuka

čete za mirovne misije -

U međunarodnoj vojnoj saradnji -

-

-

kvalitetnom pomoći

u prilagođavanju standardima obuke OS

SAD. Sa Dočasničko -

uspjehom. Na osnovu

dobijenih podataka, vidno je

“, navodiŽegarac.

Za tri godine, koliko Centar za obuku

egzistira, je zaista mnogo, prije

svega na izradi dokumenata vezanih za

obuku,

, kao i na potpunoj

reorganizacijimaterijalnepodrškeobuke.

Pored toga, u Centru za obuku realizovan

je veliki broj kurseva, seminara i drugih

vidova od kojih komandant

izdvaja kurseve opšte osnovne obuke sa

sedam generacija vojnika, n

, napredni podoficirski kurs sa dvije

grupe polaznika, osnovni oficirski kurs sa

dvije grupe polaznika i kurs rukovaoca

minskoeksplozivnih sredstava, regional

nognivoa.Naravno, paralelno saovimak

tivnostima, u Centru se realizuju i

, kao i kursevi eng

leskog jezika.

aktivn

osti Centru za obuku bile su impozantne.

Sa instruktorskim timovima Komande

Južnog krila NATO-a iz Napulja realizo

vana su tri kursa sa podoficirima i nižim

oficirima, kao i seminar oulozi podoficira

u vojsci. Ostvarena saradnja sa Nacional

nom Gardom države Mejn rezultirala je

realizacijom velikog broja seminara u

Centru za obuku, a i

m školom OS Hr

vatske realizovana su dva napredna pod

oficirska kursa, kao i školovanje naša tri

instruktorauHrvatskoj.

Ovo predstavlja samo dio aktivnosti koje

su realizovane u Centru za obuku, kroz

saradnju sa partnerima. Naravno da se na

tome stati

e biti realizovan u saradnji sa

NORDCAPS-om u septembru, gdje se

o

pet pripadnika MUP-a

CrneGore.

Na kraju,

,

, uložiti

maksimalne napore da nivo znanja i spo

sobnosti pripadnika VCG dostigne nivo

znanja i sposobnosti vojski partnerskoh

zemalja. Jedino se Centarmo

že kandidovati da postane Centar

Vojska, nego i država

CrnaGora.

ppk.MarinkoM.Slomo

-

neće i već sada su u toku prip-

reme za kurs za mirovne posmatrače koji

ć

čekuje prisustvo oko 35 oficira iz svih ze-

malja regiona i

pukovnik Žegarac poručuje da

će Centar za obuku Vojske Crne Gore uz

pomoć pretpostavljene komande

-

na taj način -

na re-

gionalnom nivou, od čega će višestruku

korist imati ne samo

UCentru za obuku je od ove godine otpo-

čela osnovn

U prilog tome

pukovnikŽegarac ističe -

-

izrađen

rogram obuke vojnika na osnovnom

vojničkomkursu.

Obuka je sadržajnija, dinamičnija i f -

zički napornija od sadašnjeg vida obu-

čavanja. Prva generacija tako obučenih

a obuka vojnika po novim

standardima koji su kompatibilni obuci u

partnerskom zemljama.

da je usvojenpro

gram osnovne obuke vojnika Nacionalne

garde države Mejn i na osnovu njega, uz

neophodne izmjene koje karakterišu defi

niciju i namjenuVCG, novi Plan i

p

„ i

do

TASER - oružje koje ne ubija

Vojna tehnika i oprema

15PARTNER

sve više nabavljaju i vojske širom svijeta i

stavljaju na raspolaganje vojnicima u mirovnim

misijama.

Radi se o jednostavnom u, koji

baterija i dvije sonde. Sondekoje se istovremeno

ispaljuju

Oporavak je brz i nekoliko sekundi nakon udara lica prema

kojima je intervenisanoTaserommoguustati i stajati bez iakvih

posljedica, osimnaravnopsihološkenelagode.

Posljednja varijanta Tasera je X26, koja po svojim osobinama

postaje pravi visokotehnološki primjerak nesmrtonosnog

oružja za 21. vijek. To je oružjemalihdimenzij

i teško 175 grama. Efikasan domet mu je do 7 metara.

Izvor energije je litijum

raturi od 25 C. Model X26 se može upotreb

ljavati pri temperaturnomopseguod -20do+50 C.

Za olakšano nišanjenje ima instaliran laserski nišan

.

Iako jeTaser zamišljen imarketinški predstavljen kaopolicijsko

oružjenemanikakvog razlogada seneprimjenjuje i u voj

nimredovima, posebnonaonimzadacimakoji nepodra

zumijevajuupotrebu smrtonosne sile i standardnog

vojnogoružja.Kako jed

ranije bili re

zervisani samoza jednepostaje sve

zanimljiviji i onimdrugim.

ppk.MarinkoM.Slomo

ručnom uređaj liči na pištolj u

kome senalaze

u izgrednika, iza sebe vuku žice kojima su spojene na

uređaj. U trenutku kontakta sondi sa tijelom pušta se električni

impuls napona oko 50.000V i jačine 2 do 3 mA, koji je bez-

opasan, ali neugodan i onesposobljavajući za izgrednika

a imase, dugačko

153 mm

ska baterija koja omogućava 300 opa

ljenja na tempe

, a postoji i

dvostrana kočnica u obliku poluge s dva položaja S (Safe -

zakočen) i F (Fire - otkočen). Isporučuje se u varijantama od

liveneplastike i nerđajućeg čelika

-

-

anasuodređenimseg-

mentimagranica izmeđuvojnog i policijskog

djelovanja svemanja i logično jeda

oprema ioružje koji su -

0

-

-0

Moderne vojske svemanje obavljaju svoju tradicionalnu ulogu

- odbranu suvereniteta i teritorijalnog integriteta države. Sve su

prisutnije u raznim operacijama,

g nego strogo vojnog karaktera. Moderne vojne operacije,

posebno mirovne misije raznih vrsta, postavile su i nove zaht

jevepredvojnike.

U takvim uslovima upotreba standardne puške nije uvijek i

najpametnije rješenje, jer se mirovne operacije ne smiju pret

voriti uokupaciju, a

Kako su se vojni zadaci po nekim segmentima umnogome

približili policijskim, to je i upotre

koristi samo u užde, pa

uslovnomogunazvati nesmrtonosnim.

Vojske su se naravno okrenule policijskim iskustvima održa

vanja reda jer im je to sve važniji dio posla u mirovnim misi

jama. Pri realizaciji ovih zadataka osnovni problem predstavlja

djelovanje protiv pojedinca, agresivnog i spremnog na izazi

vanje nereda i sukoba. Njegovo brzo smirivanje bez ugroža

vanja nedužnih pos i onih koji provode red, o

i bez ozbiljnog ozli

treba

elektro-šok , odnosnooružja zaonesposobljavanje.

te tehnologije

“Taser”. S obzirom na to da ovu tehnologiju policija

uspješno koristi dugi niz godina, u posljednje vrijeme je

više humanitarnog i politič-

ko

-

-

pomoćne smijepostati prisila.

ba policijskih sredstava i pos-

tupaka u vojnim redovima u porastu. Policija u načelu smrto-

nosnu silu slučaju krajnje n je vre-

menom razvila niz postupaka za očuvanje javnog reda koji se

-

-

-

-

matrača te konačn

jeđivanja samog izgrednika postaje impera-

tiv i vojnicima. Jedna od zanimljivijih mogućnosti je upo

uređaja

Vodeći proizvođač u svijetu je američka kom-

panija

Direkcija za zaštitu tajnih podataka

obavlja poslove primjene standarda i

propisa u oblasti zaštite tajnih poda

taka, zatim, organizuje vršenje pos

lova organa u vezi sa razmjenom taj

nih podataka sa stranim državam

or

ganizuje vršenje poslova koji se od

nose na

dataka koji su povjereni Crnoj Gori

od strane drugih drž

postupa po zaht

jevima za izdavanje doz

vodi evi

dencije o izdatim dozvolama za pri

stup tajnim podacima,

preduzima

mjere radi obuke korisnika tajnih po

dataka i organa za postupanje sa taj

nim podacima u skladu sa standar

dima i propisima i

odnosno

rganizaciji.

Prilikom izrade

-

-

-

a i

međunarodnim organizacijama, -

-

obezbjeđenje zaštite tajnih

po

ava i međuna-

rodnih organizacija i -

vola za pristup

tajnim podacima. Takođe, -

-

izrađuje i vodi

Centralni registar tajnih podataka i

tajnih podataka strane države ili me-

đunarodne organizacije,

-

-

-

obavlja druge pos-

loveutvrđeneovimzakonom.

Razmjena tajnih podataka sa stranim

državama i međunarodnim organiza-

cijama vrši se preko Direkcije, osim

ako je posebnim zakonom ili ratifi-

kovanim međunarodnim ugovorom

drukčije određeno. Direkcija infor-

miše stranu državu, među-

narodnu organizaciju o bezbjednosti

stranih tajnih podataka koje je Crna

Gora predala stranoj državi, odnosno

međunarodnoj o

Zakona o tajnosti po-

ČETIRI STEPENA TAJNOSTIdataka odustalo se od pristupa odre-

đivanja tajnosti podataka po vrstama

(državna, službena, poslovna, vojna

tajna) i prihvaćena je podjela po -

O“ i

„INTERNO“), koji su usklađeni sa sa-

vremenim standardima tajnosti poda-

taka zemalja EU i NATO, te drugih

razvijenih zemalja. Na ovaj način osi-

gurana je odgovarajuća pravna zaštita

tajnih podataka koji nastaju u radu ili

se koriste, kao i pristup po principu

„potrebno jeda zna“.

su takvi podaci čijim bi

otkrivanjem od strane neovlašćenog

lica nastupile ili mogle nastupiti štetne

posljedice zabezbjednostCrneGore

-

ako od-

ređivanje tajnosti ima za cilj prikri-

vanje izvršenog krivičnog djela, pre-

koračenja ili zloupotrebe ovlašćenja ili

drugog nezakonitog akta ili postup -

se utvrđuje oprav-

dana potreba nekog lica za korišće-

njem tajnih podataka radi izvršavanja

njegovih poslova na osnovu izdate

dozvole zapristup tajnimpodacima;

možeoznačiti tajnimako je

to neophodno u demokratskom druš-

stepe

nima tajnosti podataka („STROGO

TAJNO“, „TAJNO“, „POVJERLJIV

Tajni podaci

.

Tajni podaci se mogu koristiti samo u

svrhu za koju su prikupljeni i za vri

jeme potrebno za postizanje te svrhe i

ne mogu se odrediti kao takvi

a

nja ili administrativnegreške.

„Potrebno je da zna“ („need to know“)

- je princip kojim

Podatak se

Iz Direkcije za zaštitu tajnih podataka

16 PARTNER

SEMINARI OD 6.MAJA

Direkcija za zaštitu tajnih poda-

taka će početi sa održa-

vanjem seminara iz oblasti zaštite

tajnih podataka, koji će biti nami-

jenjeni službenicima u čijem radu

nastaju tajni podaci ili ih koriste.

Seminari će -

6. maja

biti održani u prosto

rijamaUprave zakadrove.

tvu i ako je interes za označavanjem

tajnosti značajniji od interesa za slo-

bodnim pristupom informacijama.

Ovlašćeno lice za određivanje stepena

tajnosti podatka dužno je da obrazloži

putem rješenja zbog čega je taj po-

datak tajni i određuje stepen njegove

tajnosti. Ako dokument sadrži po-

datke koji se mogu označiti različitim

stepenima tajnosti, ovlašćeno lice za

određivanje stepena tajnosti podatka

dužno je da svaki podatak označi od-

govarajućimstepenomtajnosti.

B.D,P.K, I.P.

Vojni ataše Republike Austrije pripremio studiju „Evropska politika bezbjednostii odbrane u funkciji jačanja Evropske unije“

Jozef Helcl: MISIJE EU SVE VAŽNIJE

PARTNER 17

Tema

Vodeće evropske države su krajem 20. i

početkom21. v azale privrženost

traganju EU za zajedničkom politikom u

oblasti bezb

-

(European Security

and Defense Policy - ESDP). Svaka čla-

nica evropske asocijacije dala je određeni

dopr

edbama SAD,

Evropa nastavlja sa svojom strateškom

vizijom, s ciljem da više u odbrani ne za-

visi od američkih raketa i spremna da ne-

goduje protiv politike SAD kao u slučaju

preventivnogudaran

Odredbe zajedničke spoljne i bezb -

. Rad i sposob-

nosti za civilni i politički krizni menadž-

ment zajedničke spoljne i bezb

ke su i dalje isključivo zavisni od

političke volje država članicaEU.

ednosti i odbrane sarađuje i sa dru-

gimmeđunarodnimorganizacijama. Pr -

-

Zajednički između EU i

NATO,

Zajedničk -

č

vi jačanje bezb i njenih

država, članica, u svim njihovim forma-

ma, kao i postepeno utvrđivanje zajed-

ničke politike odbrane. Zajednička spolj-

ijekapok

jednosti i odbrane, koja je

definisana kao Evropska politika bez

bjednosti i odbrane

inos razvoju toga koncepta. Suština

je u tome da, „uprkos primj

,

a Irak“.

jed

nosne politike su se razvile iz Ugovora iz

Amsterdama, 2. oktobra 1997, i Ugovora

iz Nice, 26. februara 2001

jednosne

politi

Pored saradnje sa NATO, EU na planu

bezbj

i

je svega, sa Ujedinjenim nacijama i Or

ganizacijom za evropsku bezbjednost i

saradnju.

sporazum

16. decembra 2002. je ovlastio EU

da koristi kapacitete NATO za planiranje

i logistiku.

u spoljnu i bezbjednosnu poli

tiku (ZSBP) reguliše Ugovor o EU, iji su

cilje jednosti Unije

Zajednička politika odbrane

na i bezb -

-

žava pogotovo

članica NATO. Od 2008. godine 21 dr-

žava od 27 članica EU su i članice NATO.

Finska, Irska, Malta, Austrija, Švedska i

Kipar ostaju države sa statusom neutral-

nosti, u međunarodno-pravnom smislu.

Danska - po odredbi iz Edinburga - „ne

sud uje u izradi i sprovođenju odredbi i

mera Unije, koje se odnose na politiku

odbrane“. Stoga Danska nije obavezna da

sudeluje u finansiranju operativnih zada-

taka ili daobezb

političku zajed-

nicu podrške. Tako, u slučaju oružanog

napada na teritoriju članice [...] ostale

članice po člnau 51PoveljeUN da

daju podršku i pomognu koliko god je u

njihovoj moći. To ne dotiče poseban ka-

rakter politike bezb

eđenih članica. U tom smislu i tako-

zvane neutralne države unutar EU imaju

obavezudapružekolektivnupodršku.

koja inplicira korišćenje c -

-

stitucija. Unija

mobilizuje „sva sredstvakoja suna raspo-

laganju, uključujući i vojna sredstva koja

su joj pružena od strane članica“, kako bi

zaštitila demokratske institucije u slučaju

terorističkog napada i za podršku u slu-

čaju prirodne katastrofe ili katastrofe

prouzrokovaneod strane čov

o su značajni Pe-

tersberg - zadaci, kojima se obezbjeđuje

da vojske njenih članica osiguraju budu-

ću politiku EU i jačanje evropskih stu-

bovaNATO.

jednosna politika ne tretira po

seban karakter bezbjednosne i odbram

bene politike pojedinih dr

jel

ijediEUvojne snage.

Na temelju Ugovora iz Lisabona, EU se

razvila u bezbjednosno-

moraju

jednosti i odbrane

odr

Iz toga je proistekla Solidarna klauzula

jelokupnog ins

trumentarijuma Unije za zaštitu stanov

ništva i demokratskih in

jeka.

Za razvoj ESDP izuzetn

Od 2003. godine 23misije EU

Od uspostavlja

. U 2005. godini misije su

dostigle svoj vrhunac. ( )

Misije traju relativno kratko, tako da je

devet misija . Pored toga,

personalni i finan

jeta bezbjed

nosti UN. Evropska unija tu djeluje kao

„primalac zadatka“ UN i potpomaže

efektivni

jeluje.

Šest aktuelnihmisija je na Bliskom istoku

i ZapadnomBalkanu, koje su u

nja prvih operacija EU u

okviru EPBO, početkom 2003. godine,

sprovedene su već 23 misije i spektar se

konstantno širi

već završeno

sijski obim tih EU -

operacija je relativno ograničen, ako se

one uporede sa operacijama NATO ili

UN. Vojne operacije se isključivo spro-

vode u okviru mandata Sav -

multilateratizam, što u slučaju

civilnih misija nije tako. Tu se EU poka-

zuje kao akter koji samostalno d

političko-

geografskom okviru cilja, i još pet aktu-

slikabr. 1

Jozef Helcl

18 PARTNER

elnih misija se odvijaju

Što se tič

trenutno ima kontingent na

Golanu, uBosni, naKosovu i uČadu.Oko

1.500 vojnika učestvuje u in-

tervencijama u inostranstvu. Upoređeno

sa veličinomstanovništva i -

o u međunarodnim in-

tervencijama. č -

kriza smanjiće mogućnosti

država da samostalno obezb -

-

Pojačana integracija -

-

-

-

i učešćem u zajedničkim

evropskim aktivnostima, pojedinačna dr-

žava članica EU jača svoje bezb ednosno-

političke sposobnosti d elovanja i svoju

međunarodnu ulogu. Bezb ednosno-po-

litička integracija u evropskom kontekstu

dovodi do ponovnog dobijanja moguć-

nosti odlučivanja i do promenjene forme

zajedničkog izvršavanja suvereniteta.

izolacije i međunarodno odva-

janje na osnovu ideoloških razloga ili sa-

mostalnosti dovodi do bezb ednosno-po-

litičke izolacije. To se posebno odnosi na

male države, koje zbog toga imaju ogra-

na prostorima

CentralneAfrike. e „živih“misija

EU, Austrija

austrijskih

armijom,Aus

trija ima veliki udi

Prioritet Austrije je u est

vovanjeumisijamaEU, ali i uNATOiUN.

( )

Ekonomska

ijede adek

vatne kapacitete i sposobnosti za odb

ranu. politike bez

bjednosti i odbrane u okviru EU je naj

adekvatnija reakcija na promijenjene glo

balno-strateške uslove. Aktivnim do

prinosom ESDP

j

j

j

Strategija

j

slikabr. 2

Kriza kao nova realnost

Tema

ničene mogućnosti d elovanja. Budući da

male države, članice EU, na izv estan na-

čin profitiraju od pripadanja supranacio-

nalnoj integraciji, trebalo bi da u daljem

procesu odbrambeno-političke koopera-

cije predstavljaju naročito motivisanu

grupu za razvoj

-

-

vojnih snaga obećava veću efi-

kasnost u i ograni-

čen vojni budžet, kao i poboljšan -

j

j

ESDP. Proaktivni pristup

malih državama ESDP, u aktuelnoj fazi

njenog razvoja, pruža šansu upravo tim

državama da steknu više uticaja u ostva

renju sopstvenih ciljeva i interesa. In

tegracija

ntervencijama, kada je

u efikas

nost u ostvarivanju ciljeva kada je razvoj

novihvojnih sposobnosti upitanju.

Dinamika koja je nastala zbog Evropske

strategije bezbjednosti 2003. dovodi kod

ESDP

jedavanja Evrops

kom unijom u drugoj polovini 2008. go

dine, kada je dokazana kompetentnost u

rj

jedica finansijske i

ekonomske krize, kao i tokomupravljanja

konfliktom u vezi sa isporukom ruskog

gasa Evropi preko Ukrajine. Time se EU

iskazala kaouticajan akter.

jets

kom nivou treba da preuzme odgovor

nost. To se prije svega odnosi na pitanja iz

sfere ZSBP/ ESDP. ajan je doprinos

EU u suzbijanju ekonomske krize toko

Posebno treba da

se istakneulogaEUu smirivanju sukobau

pojasuGaze. Aktuelnemisije EU u Soma

liji su vrlo uspješne protiv piratskih aktiv

nosti. jets

kom nivou ima kao konsekvencu da EU

mora da bude spremna da djeluje svuda

na svijetu. U tom smislu je neophodan

razvoj kapaciteta EU, posebnoonih koji se

odnose na ESDP

do sve više misija koje šire i uzdižu

značaj EU, čime je ova evropska integra-

cija postala jedan od najznačajnijih part-

nera za razgovor u kriznim situacijama -

pored SAD. To je postalo očigledno to-

kom francuskog preds -

-

ešavanju konflikta između Rusije i Gru-

zije, ublažavanju posl

EU, zbog nedostatka alternativa, sama

sebe često vidi kao nekog ko i na sv -

-

Znač

m

2008. i početkom 2009.

-

-

Međutim, angažovanje na sv -

i, naravno, povećanje

sredstava.

Slika br. 1

Slika br. 2

ČLANICE ALBANIJA I HRVATSKA

PARTNER 19

Albanija i Hrvatska postale su

NATO, nakon što su 1. aprila njihovi

ambasadori u ame

dokumente o ratifikaciji pristupanja

Alijansi.Generalni sekretarNATOJapdeHop

Shefer uputio je -

" ,

Albanija i Hrvatska dijele dobrobit i odgo-

vornost kolektivne bezbjednosti." Dvije zem-

lje pridružile su se

O saveza na samitu u Strazburu i Kelu.

A

-

-

Raspoloženje .

lanstvo je proslavljeno velikom vojnom pa-

radom i koncertom. Na najvišoj zgradi u Ti-

rani divovski sat otkucavao je minute do ulas-

ka Albanije u NATO. Za razliku od Albanije,

javnost u -

euforije.

-

a - ulazak u EU i NATO. Ulas-

komuSjevernoatlantski savez ostvaren je prvi

od tih dvaju ciljeva”. On je istakao da je puno-

pravn NATO ostvarena bez-

bjednost za zemlju. Podsjetio je daN

savez koji štiti demo-

kratske vrijednosti“,

-

eg -

Hrvatska je ušla u Partnerstvo za mir (Pz

-

punopravne.

članice

ričkom Stejt departmentu

predali

Tirani i Zagrebu čestitke, do

dajući da sada kada su postale članiceNATO

državama članicama

NAT

merički predsjednik Barak Obama liderima

dviju zemalja uručio je primjerke Vašingtons

kog sporazuma, kojim je ta organizacija usta

novljena. On je potpisan prije 60 godina, 4.

aprila 1949. godine. Uz Hrvatsku i Albaniju,

NATOsada ima28članica.

u Tirani je bilo slavljeničko

Č

Hrvatskoj članstvo u NATO pri

hvatila je bez veće

Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić potvrdio

je da je „Hrvatska imala dva strateška spolj

nopolitička cilj

im članstvom u

ATOnije

samo vojni savez, „već

pa članstvo „potvrđuje da

je Hrvatska usvojila i brani visoke demokrats

ke standarde“.UčlanjenjemuNATOHrvatska

„ulazi u krug ekonomski razvijenih zemalja s

kojima će moći da razvija privredne odnose

snažnije n o do sada, što će se sigurno od

raziti i na ekonomiju“, zaključio jeMesić.

M)

2000. godine, čime je započeo njen proces pri

stupanja. U maju 2002, dobija poziv da uđe u

Akcioni plan za članstvo u NATO (Member

ship Action Plan - MAP), čime je potvrđena

politika "otvorenih vrata" Alijanse. Zvaničan

poziv za ulazak uNATOHrvatska je

Hrvatska

je u okviru priprema za članstvo, donijela Du

goročni plan razvoja Oružanih snaga za

Prema tom do

kumentu, OS RH neće prelaziti 16 000

. Najkasnije od

2010. godine OS RH će se isključivo popunja

vati

đ č

č

č

-

dobila na

samitu Alijanse 2008. u Bukureštu.

-

peri-

od od 2006. do 2015. godine. -

. pro-

fesionalnih vojnih lica, 2.000 civilnog osoblja,

2.000 dobrovoljnih regruta godišnje, te 6.000

pripadnika ugovorne rezerve

-

dobrovoljcima.

Albanija je, tako e, zvani an poziv dobila na

prošlogodišnjem NATO samitu. U Sjeverno-

atlantski savjet za saradnju ušla je 1992. i pos-

tala lanica PzM 1994. Ubrzo poslije ulaska u

PzM,Albanija je predstavila plan vojne sarad-

nje i reformi: uspostavljena je mala i dobro

obu ena vojska od 16.000 pripadnika, u skla-

du sa zahtjevima Alijanse. Od pada komu-

nizma, Albanija je odredila da je lanstvo u

Alijansi jedanodnjenihprioriteta.

-

-

-

-

u mirovnim operaci-

jama NATO u Bosni, misiji ISAF u Avganis-

tanu imisiji koalicionih snagau Iraku.

Ulazak Hrvatske i Albanije predstavlja šesto

proširenje NATO od njegovog osnivanja, i

broj lanica porastao je sa po etnih 12 na da-

našnjih 28 zemalja.

ZoricaMinevska

č

I hrvatske i albanske snage učestvuju uNATO

misiji u Avganistanu. Zagreb je od 2003. go

dine učestvovao u operacijama NATO, uklju

čujući i misije KFOR i ISAF u Avganistanu.

Alijansa je 2007. organizovala vojnu vježbu u

Hrvatskoj, prvi put u nekoj zemlji nečlanici.

Albanski vojnici učestvovali su u raznim ope

racijamaNATO, sa više od 3.300 pripadnika u

različitim misijama od 1996. godine. Albans

ke snage učestvovale su

č č

Globus

Novo proširenje NATO

Sali Beri Hrvatske na ceremoniji pristupanja NATOša (Premijer Albanije) i Ivo Sanader (Premijer )

Da je Vojska Crne Gore

DanijelaNik

Petog dana traganja za nastradalom djevoj

kom, a po odluci ministra odbrane, pripadnici

Pomorskog odreda Vojske Crne Gore

j

Cijevni ronioci

Pomorskogodredapronašli sunjen automobil,

koji je, uz angažovanjemehanizacije

,

, pa je traganjenastavljeno.

U akciji traganja za tijelom pokojne Danijele

svakodnevno je bilo angažovano 16 pripadni

ka Pomorskog odreda,

su ronioci preduzeli

,

da .

, osim glavnih zadatka,

spremna da uvijek pritekne u pomoć ljudima u

nevolji, najbolje je potvrđenoovihdanakada je

u nabujaloj rijeci Cijevni nastradala dvade-

setogodišnja ačBerišaj.

-

uključili

su se u traganje. Već s utradan na 300 metara

od mjesta nesreće u nabujaloj

preduzeća

„Elevator“ izvučen na obalu. Nažalost u olu-

pini automobila nije bilo i tijelo nesrećne dje-

vojke

-

sa potrebnom ronilač-

kom opremom i medicinski tim iz sastava

Vojno-medicinskog centraLogističkebaze.

Umjestu Kuće Rakića, 13. aprila, tokom akcije

traganja, zatekli smo i komandanta Mornarice

kapetana bojnog broda Rajka Bulatovića, koji

nam je saopštio da su ronioci Pomorskog cent-

ra ispitali sva mjesta u rijeci od mosta u selu

Dinoša do Kuća Rakića, gdje se iole sumnjalo

da bi se tijelo nesrećene djevojke moglo nala-

ziti. On je istakao da sve,

uz maksimalno psihofizičko naprezanje i an-

gažovanje raspoloživih tehničkih sredstava

pronađu tijelo

KAD JE NEVOLJA,TU JE VOJSKA

Bulatović kaže da ronilac ide u zonu samo ako

je prethodno zaključeno da bezbjedno može

izvršiti zadatak.

tavlja traganje ispod slapa kod Kuća Ra-

kića, gdje Cijevna u dužini od oko 50m gotovo

ponire, gdje ogromna količina vode pada u

uski otvor

-

Sa roniocima pod vodom pomoću specijalnog

uređ

ašević.Onnaglašavada je ronje-

nje pri temperaturi vode od oko 8

i

pri postojanju velikog broja škrapa i vrtača pod

vodom, gdje snažne strujenemajupravilnokre

tanje, izuzetno složen

ačno, brzo i

hladno“. „Dabih se kretaomorampo stijenama

da čupam noktima, inače me struja nekontro-

lisanonosi“

ori ronilaca da pronađu tijelo

Danijele Nikač Berišaj ni

je dvanaestog dana od nesreće is-

plivalonapovršinu.

Poseban problem za ronioce

preds

. U takvoj situaciji ronioci rone u

paru vezani tzv. „bratskim konopom“ i osigu

raniužadimaod strane ljudstvanaobali.

aja za podvodno održavanje veze vezu

održava komandant Pomorskog odreda major

SlobodanTom

C, pri izuzet

no jakim strujama, relativno slaboj vidljivosti

o i opasno. No, i pored

toga ronioci su zaranjali i ispitivali metar po

metaropasnogkorita rijeke.

Prilikom izronjenja jedan od ronilaca nam je

rekao da je pod vodom „usko, mr

, kažeon.

Nažalost, svi nap

jesu dali rezultate.

Njeno tijelo

ppk.MarinkoM.Slomo

0 -

-

Povod

20 PARTNER

POMOĆUSNIJEGU

Nijesu samo ronioci i specijaln

Na 300metara od objekta Radio-dif

Pripadnici Centra za komunika

cije i komandno-informacione sisteme

Vojske Crne Gore Džoganov

su

kada je

pomenutih

pripadnika Vojske spašen i

o obučeni

pripadniciVojske ti koji priskačuupomoć

narodu. Svi pripadniciVojske su tu kada je

pomoć potrebna. To se povrdilo i na zale-

đenim vrletima Lovćena kada je pomoć

bila potrebna radnicima Radio-difuznog

centra.

uznog

centra, gdje je sniježni pokrivač bio u za-

leđenom stanju, 18. marta oko 12.50 časo-

va, gospođica Milanka Ćipranić se pokli-

zala i skliznula u provaliju dubine oko 400

metara. -

ić Milutin i

Joksimović Vladeta, dežurni na objektu

Vojske Crne Gore na Lovćenu, zahvalju-

jući dugogodišnjem iskustvu, uspjeli da

je pronađu i izvuku u kratkom vremens-

kom periodu. Slična situacija se dogodila

nakon nekoliko dana, 25. marta,

zahvaljujući brzoj intervenciji

Saša Đikano-

vić.

Povodom jubileja NATO

CrnaGora želi da postane članicaNATO.

Crna Gora je strateški obavezana kolek-

tivnom sistemu bezbjednosti i shod

-

učestvuje u

Intenziviranom dijalogu, Jadranskoj po-

velji, sertifikovala je Bezbjednosni spo-

razum, podnijela aplikaciju za MAP,

CrnaGora je...

Sačekajte trenutak. Nešto ovdje nije u

redu, nešto je neobično ovdje.Ova zemlja

je povratila svoju nezavisnost u maju

2006. godine, prije skoro tri godine. I gdje

je Crna Gora pozicionirana? Na Zapad-

nom Balkanu. Brzi voz sa Balkana. Da li

ste čuli nešto takvo? I da li je tako nešto

uopštemoguće?

stigla na njenom putu u NATO

urađeno je uspješno i kvalitetno. Ne na

osnovu njenih indikatora, već na osnovu

indikatora ljudi iz NATO. Prema indi-

katorima i izvještajima eksperataAlijanse

no

tome izgradnji svojih odbrambenih

kapaciteta. Crna Gora uspješno sprovodi

reforme svojih institucija u skladu sa

principima savremenih demokratskih

država. Crna Gora je u programu Part

nerstvo za mir, Crna Gora je finalizovala

IPAP, IPP, PARP, Crna Gora

Sve gore pomenuto, i više, što je Crna

Gora po

Kako god, idemo redom.

Povod

21PARTNER

njem planu gradi međunacionalnu, me-

đuetničku i međuvjersku harmoniju.

Zahvaljujući svojoj inostranoj politici Cr-

na Gora j -

Pridruživanjem Crne Gore, NATO bi bio

obogaćen sa novim članom u važnom di-

jelu odbrambene i bezbjednosne zone u

Evropi. U strukture Alijanse bio bi uk-

ljučen još jedan dio teritorije Evrope, je-

dan dio neba Evrope i istočna obala Jad-

ranskogmorabi bila obuhva ena.

Pridruživanjem Crne Gore, saveznici bi

dobili pouzdanog i istinskog saveznika

spremnog da aktivno doprinosi i učestvuje

u naporima Alijanse da sačuva i ojača mir,

stabilnost i demokratiju u okvirima svojih

kapaciteta i shodno svojoj veličini. Crna

Gora je već ostvarila sve zakonske pred-

uslove za članstvo u odbrambenim i bez-

bjednosnim snagama za učešće u opera-

cijamaočuvanjamira.

je buduće članstvo u NATO. NATO

podržava Crnu Goru u svojim naporima i

priprema za članstvo. U što kraćem roku,

nada se Crna Gora. I MAP je sljedeća sta-

nica crnogorskogbrzogvoza.

P

e prepoznata kao faktor stabil

nosti imiranaBalkanu iuEvropi.

Crna Gora je preduzela ozbiljne pripreme

za svo

omo nikministra odbrane

Draško Jovanovi

ć

ć

ć

koji su vršili monitoring, savjetovali i

pružali pomoć na njenom dosadašnjem

putu. I učinila je to veoma brzo. Krajnje

je vrijeme da neko sa Balkana krene ubr-

zanim putem. Sada Crna Gora kuca na

vrata MAP-a sa svojom aplikacijom. Če-

kajući na saveznikedaotvore vrata i omo-

guće dalje učenje, dalji razvoj, dalji prog-

res, i z

Crna Gora je postavila sebi obavezu da

postane član NATO. Crnogorska javnost

sve više shvata značaj jednog takvog ko-

lektivnog sistema bezbjednosti, građani

Crne Gore sve više shvataju da je Crnoj

Gori potreban NATO. Ali da li je NATO

potrebna Crna Gora? Kakvu korist ima

NATO od budućeg članstva Crne Gore u

Alijansi? Ili je NATO toliko konforan da

ne sastavi slagalicu budućeg balkanskog i

evropskog sistema bezbjednosti savez-

ništvomsaCrnomGorom?

-

kim zemljama, potpisani su Me-

morandumi o razumijevanju u oblasti

odbrane sa svim zemljama regiona, i

mnogim drugima takođe. Na unutra

aštodane, dalji uspjeh.

Crna Gora je izgradila dobre odnose sa

svim zemljama Balkana, ne postoji ot

voreno pitanje ili neriješen problem sa

komšijs

š-

Nastavimo dalje.

Zašto je NATO-upotrebna Crna Gora?Tekst je objavljen u publikaciji "Kompas za mir"koja je izdata povodom 60. godišnjice NATO

Danska donacija za vojni aerodrom

Ministar odbrane Crne Gore Boro Vučinić i direktor Sektora za imovinu i infrastrukturu

Ministarstva odbrane Kraljevine Danske pukovnik Klaus Utrup potpisali su Protokol o

donaciji, u iznosu od 160.000 eura, namijenjenoj za renoviranje objekta za smještaj oficira,

podoficira i pitomacanavojnomaerodromuGolubovci.

Ministarstvo odbrane Kraljevine Danske doniralo je do sada 763.200 eura za brojne projekte

crnogorskogMinistarstvaodbrane iVojske.

Pomoćnik ministra odbrane dr Rajko Novićević, primio je 16. aprila

kadete Vojske Crne Gore koji se školuju na vojnim akademijama u

Grčkoj, a koji su tokomVaskršnjihpraznikadošli kući.

Niovićević je zahvalio kadetima na odzivu i trudu koji ulažu da bi

uspješno savladali predviđene sadržaje osposobljavanja i grčki jezik.

Istakao je da je Ministarstvo odbrane obaviješteno od strane grčkih

kolega da su naši kadeti jedni od najboljih na školovanju i da postižu

zavidne rezultate.Kadetima su, kaopoklon, uručeni laptop računari.

Ministar odbrane Crne Gore Boro Vučinić i predsjednik

američke korporacijeMPRI general Karl E. Vuonopotpisali

suUgovor o pružanju ekspertskih usluga u oblasti odbrane i

vojske.

Ugovor je zaključen na jednu godinu, a predviđa pružanje

ekspertskih usluga od strane te renomirane korporacijeMi-

nistarstvu odbrane u razvoju politike odbrane i procedura,

planiranju, upravljanju krizom, bezbjednosti obalskih gra-

nica, kao i obuci visokih službenika Ministarstva i pripad-

nika Vojske Crne Gore. Posebna pažnja biće posvećena pri-

premamapripadnikaVCGzaučešćeumirovnimmisijama.

22 PARTNER

Vijesti

Komandant Mornarice Vojske Crne Gore kapetan bojnog

brodaRajkoBulatović primio je komandanta brodaMorna-

rice Republike Francuske "COMMANDANT BIROT" ka-

petana korvete Ludovika Poitua sa saradnicima. Sastanku je

prisustvovao i francuski vojni atašeuCrnojGori.

Brod "COMMANDANT BIROT"(F-796) boravio je u rad-

noj i prijateljskoj posjeti Crnoj Gori. Na brodu je upriličen

prijem kojem je prisustvovao i načelnik Generalštaba VCG

viceadmiralDraganSamardžić.

Novićević sa kadetimaKomandant Mornarice VCG primio komandantabroda "COMMANDANT BIROT"

Potpisan Ugovor o ekspertskim uslugama Ekipa VCG učestvovala na turniru u futsalu (CISM - FIFA Futsal KUP 2009)

Ekipa VCG učestvovala je na turniru u malom fudbalu održanom u

Beogradu od 13. do 19. aprila. Na turniru su učestvovale i ekipe Oru-

žanih snaga Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Makedonije, Slovenije i

Srbije. Turnir je održan pod pokroviteljstvom CISM (Međunarodni

vojni sportski savjet) i direktno je sponzorisan od FIFE.Naša ekipa na

turniru je zauzelapetomjesto.

Na sastanku organizacionog tijela predloženo je da ovaj turnir posta-

ne tradicionalan, adržavadomaćinmijenjala bi se svakegodine.

MEĐU KOPAČIMA ZLATAPripadnik VCG nastavlja svoju priču iz misije u Liberiji

PARTNER 23

Vladin kamp koji je formiran duboko u

džungli oko rudnika zlata koliko god zv

naselje 10.000 ne

voljnika koji su došli ne da se obogate nego

da prežive.

- u-

čalo egzotično, je ustvari -

Do kampa se dolazi isključivo

helikopterom,poštoputevado tamo-nema.

zmije, je skoro potpuno istr

eške kroz lavirint uzanih i

izlokanih ulica da dođemo do kuće

-

zvanič-

nika

-

- -

a samo jedan bunar i da se za

piće koristi voda iz potoka, da polica-

jaca nema vozilo i policijsku stanicu nego

rade u jednoj privatnoj kući, da jedna mala

ambulanta očigledno

-

-

. Sve

glasnije su počela da čuju pitanja tipa: šta

UN nam

t

Njegovi

vojnici su sadabili neupotrebljivi.U sudnici

ijebljen. Ovdje

ne postoji sindikat i topli obrok, svako se

samsnalazi zahranu.

Sletjeli smo na obod kampa. Trebalo nam je

još 20 minuta pj

od blata

koja je predstavljala administrativno sre

dište. Masa ljudi nas je pratila. Od

je bio prisutan lokalni sudija. Nakon

predstavljanja ušli smo u prostoriju koja je

imala samo jedan stari sto i nekoliko klupa,

ovo je bila sudnica.

Dok sam prelazio pitanja iz upitnika, sud

nica se polako punila. Svako je htio nešto da

vidi. Ispostavilo se kasnije i da kaže. Na

kon desetak minuta razgovora sam saznao

da kamp im

šest

nije dovoljna na njih

deset hiljada i još gomilu stvari koje su ne

zamislive u 21. vijeku. Nasuprot sudiji koji

je sve ovo uspijevao da izgovori sa izvjes

nom dozom humora, gomili koja se skupila

u i oko sudnice nije bilo do smijeha

jerava da uradi za njih, zašto vlada

ne brine o njima... U jednom trenutkumasa

se pre vorila u jedno tijelo koje je urlalo.

Situacija je izmicala kontroli. Kratko sam

pogledao pakistanskog kapetana.

Dnevnik vojnog posmatrača

je bio samo jedan, četvoricu ispred je masa

po eđivali

helikopter. Iako samsituaciju sanekontroli-

sanom masom imao na obuci, os etio sam

da znoj koji mi natapa uniformu ne ide sa-

mo zbog vrućine. Reagovao sam instiktiv-

no. Skočio samna sto ispred sudije i glasom

nadjač -

. Pokazujući prstom na najglasnijeg me-

đunjimapitao očekuje damu ja

iz svog džepa za

sam čekao

odgovor. ''Ja sam vojni posmatrač UN.

-

O vašim problemima će čuti

oni kojima pišem izv eštaj. Ukoliko ne pre-

stanete da vičete prekinuću svaki razgovor i

v biću posl

o,

masa se potpuno utišala. Rekao sam sudiji

da hoću potpuno praznu sudnicu akomu je

u interesu da nastavimo razgovor.

-

eštaj i javim kući da

sam se i danas vratio živ i zdrav. S

BrankoĐurđić

tpuno opkolila, a ostali su obezbj

j

aomasu koja je vikala imahala ruka

ma

samda li on

pet minuta riješim sve

probleme koje ima u životu? Pošto je nastao

tajac, ponovio sam pitanje. Nije

Ovdje sam da skupim podatke o vašim us

lovima života.

j

jerujte mi, jednji pripadnik UN

kojeg ste vidjeli u kampu!''. Ovo je upalil

Dok sam

silazio sa stola i dok je masa polako na

puštala sudnicu pola u šali me je upitao:

''Jesu li svi u vašoj zemlji takoopasni?''.

Nakon završenog razgovora, bezbjedno

smo stigli do helikoptera. Nakon slijetanja

treba da napišem izvj

jutra je

novapatrola.

Greenville,UNMIL

Za ovu patrolu sam d enje -

jedno odjeljenje pakistanskih vojnika. Zlu

ne trebalo. Let je trajao oko 45 minuta. Iz

vazduha,

j jeli su se

bezbrojni krateri, kao poslije bombardova

nja ovo je bio rudnik površinskog kopa.

Svako ko plati 150$ ima pravo da kopa u

potrazi za zlatom godinu dana.

sve dublje u

džunglu. Životinjski svij

obio i obezbjeđ

kamp je izgledao kao ostrvo usred

mora drveća sa gomilom kućica. Oko kam-

pa, među pos ečenim stablima vid

-

-

470 kopača

sa dozvolom svaki dan zalazi

et, ne računajući

Sudija za prekršaje

NOVA LETAČKA OPREMA ZA PILOTE

24 PARTNER

Piloti i drugo letačko osoblje Vojske CrneGore, koji su doskoro imali pohabanu i do-trajalu opremu, konačno -

urađen od NOMEXmaterijala po

MIL (vojnom) standardu,

isteći iskustva idrugih armija, dizajniran kombinezonkoji je po određenim

i prilagođen

U izborumaterijala se naročito vodilo računaoklimatskimuslovimakoja vladaju na ovom prostoru. Nije lakonapraviti kombinezon u kome će se pilot

os ećati prijatno na temperaturi od +40eriod koji je ispred nas pokazaće da li

dio kompleta letačke opreme isporu-čila je firma LSI ( -

To je vodeća američka kompanija -bdi

-avanje.

Između ostalogemačke, Japa -

Slušalice i antifoni, koje će ubuduće koristitinaši piloti, su proizvod američke -

y -takođe američke reno-

mirane firme „GERBER”, a tu su i JEP-PESEN, SCOTT WINGS, ALPHA, Ame-ricanoptical

Takođe naočarekoje su na ovim prostorima u većem d jelugodine, zbog velikog broja sunčanih dana,neophodandio zaštitne opreme.Korišćenjenaočara, pogotovo u uslovima jakog suncalće vršenje letačkih zadataka i po-većati bezbjednost let Pored toga u le-tač

, dobili su uniformudostojnuoveprofesije.

Po prvi put, u istoriji vojnog vazduhoplovst

va na ovimprostorima, piloti su dobili kombinezon,

koji ih štiti odpla

mena i visoke temperature. Na bazi dugogodišnjeg iskustva, a kor

jerješenjima jedinstven

u svijetu. Pored toga, kad se na kombinezon

postave oznake i amblemi, dobija se jedno

stavna i orginalna cjelina, upravo jedinst

vena, prepoznatljiva a svjets

kim standardima.

j C.P seuspjelou tome.

VelikiLife Support Internati

onal). koja se bavi sna jevanjem vojske, policije idrugih službi širomsvijeta specijalnomzaštitnomopremom i opremom za spas

, snadbjeva armijeAmerike,Italije, Nj na, Kanade, Australije, Indije, Slovenije, Hrvatske, Bosne iHercegovine itd.

renomirane firme „David Clark compan inc”. Pilotski nož je proizvod, ,

idr.

, po prvi put piloti su dobilii

jeti i zimi, na terenuprekrivenim snijegom,olakšati iz

jenja.ki komplet ulazi i pojas za spasavanje,

-

-

-

-

-

-

-

-

0

sanitetski komplet za

jenaplanšeta, pilotski lenjir itd.

Beretka je zamijenjena pilotskom kapom,, a za

pilote sa tamnoplavimobrubom.

P izvršen je za relativno kratak vremenski period,uz angažovanje vrlo malo ljudi, s obziromna to da sumnogi dijelovi kompleta potpuna novina za naše pilote. Odjevni predmetijoš nijesu opitovani u realnim uslovima

su samo izvršenelaboratori

jama. Predstoji, period navikavanja na novine koje

su dio modernizacije i standardizacije, period finalizacije projekta.

PotpukovnikMiroljub

prvu pomoć, kompletsignalnih baklji, kompas, baterijska lampa,rukavice od nomex-a kao i kožne rukavice,natkol

uboji kombinezona za letače - tehničare

Sve oznake na kombinezonu su urađene ukolor imaskirnoj (ratnoj) varijanti.

rojekat nabavke nove letačke opreme -

-

ko-rišćenja, već hemijske i fi-zičke analize u akreditovanim -

period opitovanja letačkeopreme

-

Antanasijević

Povod

Generalni sekretar NATO:PROMJENA OPISA RADNOG MJESTA?

PARTNER 25

Prilikom osnivanja 1949. godine, NATO

nije imao generalnog sekretara. U korejs

kom ratu, saveznici su stvorili Vrhovnog

komandanta . Prvi

SACEUR(Vrhovni

stvorio je novi ugled i

poštovanje u NATO. Ubrzo postaje jasno

da kancelarija SACEUR nije dovoljna za

dija

loga i s a.

Kao odgovor na to, Kancelarija general

nog sekretara je formirana

952. Suština General

nog sekretara je da pomogne u pronala

ženju konsenzusa a.

Nema pravo glasa u Sjevernoatlantskom

savjetu (NAC),

da uspostavi saradnju i konsultacije.

U

prvim godinama kao generalni sekretar,

Lord Hastings Ismaj je bio u pozadini,

nije mu bilo dozvoljeno da govori, bez

odobrenja od Saveznika, i nije prisustvo

vao sastancima

nog, a ponekad, i centralno

ima.On

seoblikovaokako se Savez razvijao.

Mnoge analize prošlosti i istorije NATO

jakomalo su posvetile ulozi koju su odig

rali 11 generalnih sekretara.

-

Savezničkh snaga

komandant Saveznič-

kh snaga u Evropi), američki general

Dvajt Ejsenhouer

promovisanje potrebnog političkog -

aradnjemeđu saveznicim

-

na treću go-

dišnjicu NATO 1 -

-

među saveznicim

većmu je uloga da pokuša

Nje-

gova ovlašćenja su prilično ograničena.

-

Savjetado1955.

Ali, od tada, politički vođa NATO se raz-

vio u ključ g

donosioca odluka među saveznic

-

Na primjer, kada govorimo o ranijim ge

neralnim sekretarima, Lordu Piteru Ka

ringtonu (generalni sekretar od 1984. do

1988. godine) je vrlo malo

pažnje u istoriji. Ipak Karingtonove dip

lomatske vještine

Deveti generalni sekretar NATO Havi

je pokazao koliki uticaj

može imati dip

lomatija i vještine došle su do izražaja

1998, kada o

tome kako odgovoriti na nasilje i agresiju

naBalkanu.

Na samitu u Madridu 1997, kada je ras

prava o proširenju NATO

nicima, Solana je uspio u p

komprom

Svakako najuticajnijim general

nim sekretarima NATO je Manfred Vor

ner.Vorner je

tar. On je pomogao u stvaranju

novog Strateškog koncepta, koji je dogo

voren na samitu uRimu 1991.

NATO mirovnih operacija i

operacija upravljanja krizom, ko

ulogu NATO u

svijetudanas.

Osim toga, Vorner je mnogo ranije uvi

-

-

posvećeno

-

su bile ključne u posti-

zanju konsenzusa u nekim teškim trenu-

cimameđu saveznicima.

jer

Solana, takođe

na odlučivanje. Solanina -

su u Briselu vođene rasprave

-

postala sporna

među savez ro-

nalaženju mogućeg isa koji je

rezultirao pozivnicom za članstvo Češ-

koj,Mađarskoj i Poljskoj.

, među -

-

prvi i jedini njemački gene-

ralni sekre

-

To označa-

va početak

ji su na

razne načine definisali

-

Prenosimo

Pozicija vođenja NATO ne može se prepoznati u odnosu na svoje rane korijene.Rajan Hendrikson objašnjava kako se uloga promijenila, i zašto.

Lord Ismay1952 - 1957

Paul Henri Spaak1957-1961

Dirk U. Stikker1961 - 1964

Manlio Brosio1964 - 1971

Joseph Luns1971 - 1984

Lord Carrington1984 - 1988

Manfred W rner1988 - 1994

o Willy Claes1994 - 1995

Dr. Javier Solana1995-1999

The Rt. Hon. LordRobertson of Port Ellen

1999 - 2003

Jaap de Hoop Scheffer 2004 -,

dio prednosti širenja NATO uticaja na

Sovjetski Savez, a kasnije i na novonastale

demokratije u I ropi. Kroz svoj

uticaj promoviše n

ropi, je postavljen temelj

za proširenja koja su uslijedila na sami

timauMadridu,Pragu iBukureštu.

stvorio vlas

tito o . U

svom nastojanju da generiše nova part

nerstvauborbi protiv terorizma, Shefer je

prenosio NATO poruku širom svijeta.

Njegov cilj bio je savez koji može vrlo br

zo odgovoriti na nove bezbjednosne iza

zove i kriza. Shefer je jasan prioritet dao

angažmanuNATOuAfganistanu. Iako se

NATO još uvijek mnogo iza

zova uAfganistanu, njegov fokus i preda

nost uspjehu misije me

ostavštinama kao ge

neralnog sekretara.

Savez je na prelasku u novu eru sa

I trend, od Ismaja do Shefera,

pokazuje da uloga generalnog sekretara

nastavlja da se razvija.

Preuzeto izNATOrevije

stočnoj Ev

ove odnose u cijeloj

Istočnoj Ev čime

-

Jap de Hop Shefer je takođe -

nasljeđe ka politički vođa NATO

-

-

-

suočava sa -

-

ostaće đu njego-

vim najznačajnijim -

novim

vođstvom.

Nestanku države Crne Gore, 1918. godi-

ne, prethodila je ne samoemigracija kralja

Nikole, već i crnogorske vojske. Kao i kralj

i vojska je bila žrtva zakulisne politike koja

je imala za cilj da likvidira sve što je bila

nezavisna Crna Gora. Kako drugačije ob-

jasniti kapitulaciju crnogorske vojske, ta-

koreći, neposredno poslije sjajne pobjede

naMojkovcu nego kao igru tobožnjih rat-

nih saveznika Crne Gore. Prema istorijs-

kim nalazima, crnogorska vojska je, tako-

đe, spriječena da, kao i srpska, odstupi,

preko Skadra, na teritoriju pod kontrolom

saveznika. Odbrambene položaje oko

Skadra srpski pukovnik Petar Pešić pre-

puštio je Austrougarima koji su Crnogor-

cimablokirali puteve zaodstupanje.

Praktično, likvidacija crnogorske vojske,

uz prisilnu emigraciju kralja Nikole i

Vlade Crne Gore, bila je direktna prip-

rema i za konačnu formalnu likvidaciju

crnogorske države. Pokušaji obnove crno-

gorske vojske bili su neuspješni, jer to ni-

jesu saveznici odobravali. I tako je došlo

do osnivanja crnogorske vojske u emigra-

ciji.Nukleus te vojske činili su ranije inter-

nirani vojnici i oficiri iz zarobljeničkih

logora koji su emigrirali u Italiju. Njih 120

se skupilo u Feraru, na sjeveru Italije.

Kasnije su prebačeni u Kave kod Rima, a

od 1919. godine, na osnovu dogovora cr-

nogorske i italijanske vlade, bili su smješ-

teni uGaeti,malommjestu izmeđuRima i

Napulja. Tu je bilo koncentrisano više od

700 vojnih lica iz Crne Gore. Formiran je

CRNOGORSKA VOJSKACRNOGORSKA VOJSKAU EMIGRACIJIU EMIGRACIJI

štab crnogorskih trupa.

lj vojske u emigraciji bio je da

upadne u Crnu Goru i podigne ustanak

koji bi poništio odluke nelegalne Podgo-

ričke skupštine i vratio kralja Nikolu na

prijesto. Vojska je radi toga redovno vjež-

bala, a u ljeto 1919. godine organizovala je

upad oko 70 oficira na teritoriju Crne Go-

re. Akcija je izvedena između Bara i Ul-

cinja, ali nije uspjela, kako istoričari ocje-

njuju, zbog loše koordinacije. Nakon što je

Italija sa novostvorenom Kraljevinom Sr-

ba,Hrvata i Slovenaca 1920. godine potpi-

sala Rapalski sporazum, kojim je priznata

nova država, položaj crnogorske vojske u

emigraciji radikalno je pogoršan. Godinu

dana kasnije, ta vojska je razoružana, a

veliki broj njenih pripadnika praktično su

bili prisiljeni da se vrate u Državu Srba,

Hrvata i Slovenaca

-

jni Milu-

tin Vučinić proglasom je pozvao Crno-

gorce da se vrate u Crnu Goru. Najveći

broj se i vratio, amnogi su iz Italije otišli u

SAD, Argentinu, Belgiju i druge zemlje.

Neki su pokušali da se domognu i Rusije.

Oni koji su ostali u Italiji, bili su, kako su

istoričari zabilježili, rastjerani kada je na

vlast u toj zemlji došao fašista Benito Mu-

solini. I tako je završena priča o crnogors-

Glavni ci

. Godine 1921. Italija je

prestala da materijalno pomaže crnogors

ku vojsku. Na kraju te godine crnogorska

emigrantska vlada i Vlada Italije postigle

su sporazum o povratku u Crnu Goru

preostalih pripadnika crnogorske vojske.

Predsjednik Vlade i ministar vo

Feljton

26 PARTNER

Štab crnogorskih trupa u Gaeti

koj vojsci u emigraciji, koja je u našoj široj

javnosti bila, takoreći, nepoznata sve do

prije petnaestak godina. I crno

-

I.Despotović

gorska

vojska u emigraciji je dio „skrivenih stra

nica“novije crnogorske istorije.

Treći bataljon crnogorske vojske u Gaeti

Prvi bataljon crnogorske vojske u Gaeti

Documents

Događaj mjeseca BROD ,,KLARKING“ U BARU · nemo punopravna članica NATO-a Tu, prije svega, gledamo kao na jedan sistem kolektiv-ne bezbjednosti, političke bezbjednosti, i u svakom