52

Doktor Jun 2015

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Doktor Jun 2015
Page 2: Doktor Jun 2015

Ovaj promotivni materijal sadrži bitne podatke o lijeku koji su istovjetni odobrenom sažetku svojstava lijeka i odobrenoj uputi o lijeku u skladu s članom 14. Pravilnika o načinu oglašavanja lijekova i medicinskih sredstava („Službeni glasnik BiH“, broj 40/10). SAMO ZA ZDRAVSTVENE RADNIKE.

Eli Lilly B-H d.o.o. Koševo 9, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina Tel: +387 33 263 670, Fax: +387 33 216 686BADBT00010

HUMALOG®100 U/ml otopina za injekciju u ulošku1 ml otopine sadrži 100 U (što odgovara 3,5 mg) inzulina lispro (dobivenog rekombinantnom DNA-tehnologijom na E. Coli). Uložak sadrži 3 ml otopine što odgovara 300 U inzulina lispro.

Broj odobrenja za stavljanje lijeka u promet: 04-07.2-3756-5/10 Način izdavanja: Lijek se izdaje uz ljekarski receptIme i adresa nositelja odobrenja: Eli Lilly B-H d.o.o., Koševo 9/II, 71000 Sarajevo, BiH

Terapijske indikacije: Humalog® se koristi u liječenju odraslih i djece sa šećernom bolesti kojima je potreban inzulin za održavanje normalne homeostaze glukoze u krvi. Humalog® je, također, indiciran za početnu stabilizaciju šećerne bolesti. Kontraindikacije: Preosjetljivost na inzulin lispro ili na bilo koju od pomoćnih tvari. Hipoglikemija. Posebna upozorenja i posebne mjere opreza pri upotrebi: Bilo kakva promjena inzulinskog pripravka, poput tipa ili proizvođača inzulina, mora se provesti pod pomnim liječničkim nadzorom. Promjene jačine, zaštićenog naziva (proizvođača), vrste (brzog, srednjedugog i dugog djelovanja itd.), porijekla (životinjski, humani, analozi humanog inzulina) i/ili načina proizvodnje (rekombinantna DNA tehnologija u usporedbi s inzulinima životinjskog porijekla) mogu rezultirati potrebom za promjenom doze. Kod brzodjelujućih inzulina, svaki bolesnik koji uz njih uzima i neki bazalni inzulin mora prilagoditi dozu oba inzulina kako bi se postigla optimalna kontrola šećera u krvi tokom cijelog dana, naročito kontrola šećera u krvi tokom noći i natašte. Uzimanje neodgovarajućih doza ili prekid terapije, osobito kod dijabetičara ovisnih o inzulinu, mogu dovesti do hiperglikemije i dijabetičke ketoacidoze, stanja koja su potencijalno smrtonosna. Prilagodba doze inzulina također može biti potrebna ukoliko bolesnici mijenjaju stupanj fizičke aktivnosti ili uobičajeni način prehrane. Fizička aktivnost neposredno nakon obroka može povećati rizik pojave hipoglikemije. U dječijoj populaciji Humalog® ima prednost pred topivim humanim inzulinom jedino u slučajevima kad brzo djelovanje inzulina može biti korisno. Na primjer, ukoliko se vrijeme davanja injekcija usklađuje prema obrocima. Interakcije s drugim lijekovima ili drugi oblici interakcija: Potrebe za inzulinom mogu se povećati ako bolesnik istodobno uzima lijekove s hiperglikemijskom aktivnošću kao što su oralni kontraceptivi, kortikosteroidi, nadomjesna terapija hormonima štitne žlijezde, danazol, ß-2 stimulatori (poput ritodrina, salbutamola, terbutalina). Potrebe za inzulinom mogu biti smanjene kod uzimanja lijekova s hipoglikemijskom aktivnošću kao što su oralni antidijabetici, salicilati (npr. acetilsalicilna kiselina), sulfa antibiotici, neki antidepresivi (inhibitori monoaminooksidaze, selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina), neki inhibitori enzima konverzije angiotenzina (kaptopril, enalapril), blokatori receptora angiotenzina II, beta blokatori, oktreotid ili alkohol. Potrebno je zatražiti savjet liječnika ukoliko se koriste drugi lijekovi uz Humalog. Plodnost, trudnoća i dojenje: Podaci dobiveni na velikom broju izloženih trudnica ne ukazuju na mogućnost štetnog učinka inzulina lispro na tok trudnoće, kao niti na zdravlje fetusa/novorođenčeta. Vrlo je važno održavati dobru kontrolu inzulinom liječene bolesnice tokom cijele trudnoće (bilo da se radi o inzulinu ovisnoj ili gestacijskoj šećernoj bolesti). Potrebe za inzulinom obično su niže u prvom tromjesečju, a rastu tokom drugog i trećeg tromjesečja. Bolesnice sa šećernom bolesti treba upozoriti da obavijeste svoje liječnike ako su trudne ili ako planiraju trudnoću. Utjecaj na sposobnost upravljanja vozilima i strojevima: Hipoglikemija može narušiti sposobnost koncentracije i oslabiti reagiranje, što može biti rizično kod upravljanja strojevima i vozilima. Nuspojave: Hipoglikemija je najčešća nuspojava inzulinske terapije kod bolesnika sa šećernom bolesti. Teška hipoglikemija može dovesti do gubitka svijesti, a u iznimnim slučajevima, do smrti. Nije prikazana određena učestalost hipoglikemije, obzirom da je hipoglikemija rezultat primjenjene doze inzulina kao i drugih faktora, npr. intenziteta dijete i vježbanja bolesnika. Lokalna alergijska reakcija u bolesnika je česta (1/100 do <1/10). Slučajevi teške generalizirane alergijske reakcije mogu biti opasni po život. Doziranje i način primjene: Dozu određuje liječnik prema potrebama bolesnika. Humalog® treba davati neposredno prije obroka. Kad je potrebno, Humalog® je moguće davati i neposredno nakon obroka. Humalog® pripravci se daju pod kožu ili trajnom potkožnom infuzijskom pumpom a moguće je, iako nije preporučljivo, dati Humalog® u obliku intramuskularne injekcije. Ako je potrebno, Humalog® se može davati intravenski, na primjer, za kontrolu vrijednosti glukoze u krvi u ketoacidozi, za vrijeme akutne bolesti ili tijekom intraoperativnog odnosno postoperativnog razdoblja. Daje se potkožno i to u gornji dio nadlaktice, bedro, glutealno područje ili abdomen. Mjesto uboda treba mijenjati tako da se isto mjesto koristi najviše jednom mjesečno.Treba posebno obratiti pažnju da se prilikom davanja injekcije ne uđe u krvnu žilu. Mjesto davanja injekcije ne smije se masirati. Bolesnici se moraju naučiti pravilnoj tehnici davanja injekcije. Humalog® ima brzi početak djelovanja i kraće trajanje terapijskog učinka (2 do 5 sati), nakon subkutane primjene, u usporedbi s humanim inzulinima brzog djelovanja. Brzi početak djelovanja omogućava primjenu injekcije (ili, primjenu dugotrajne potkožne infuzije, Humalog bolusa) neposredno prije jela.

Humulin® R 100 i.j./ml, otopina za injekciju u uloškuHumulin® N 100 i.j./ml, suspenzija za injekciju u uloškuHumulin® M3 100 i.j./ml, suspenzija za injekciju u ulošku 1 ml otopine sadrži 100 i.j. humanog inzulina (dobivenog rekombinantnom DNA –tehnologijom na E. Coli)1 ml suspenzije sadrži 100 i.j. humanog inzulina (dobivenog rekombinantnom DNA –tehnologijom na E. Coli)

Broj odobrenja za stavljanje lijeka u promet:HUMULIN® R otopina za injekciju u ulošku: 04-07.10-6177/13HUMULIN® N suspenzija za injekciju u ulošku: 04-07.10-6176/13HUMULIN® M3 suspenzija za injekciju u ulošku: 04-07.2-3756-4/10Način izdavanja: Lijek se izdaje uz ljekarski receptIme i adresa nositelja odobrenja: Eli Lilly B-H d.o.o., Koševo 9/II, 71000 Sarajevo, BiH

Terapijske indikacije: Koristi se za liječenje bolesnika sa šećernom bolesti kojima je inzulin potreban za održavanje homeostaze glukoze. Kontraindikacije: Hipoglikemija. Preosjetljivost na Humulin ili na pomoćne tvari, osim ako se ne koristi u svrhu desenzibilizacije.Pripravci Humulina se ni u kojem slučaju ne smiju davati u venu, osim Humulina® R.Posebna upozorenja i mjere opreza pri upotrebi: Prelaz bolesnika na drugu vrstu inzulina ili na inzulin drugog proizvođača treba se provesti pod strogim liječničkim nadzorom. Zbog promjene u jačini, zaštićenom nazivu (proizvođaču), vrsti (topivi, izofan, predmiješani), porijeklu (životinjski, humani, analog humanog inzulina) i/ili načina proizvodnje (rekombinantna DNA-tehnologija u usporedbi s inzulinom životinjskog porijekla) može doći do potrebe za promjenom doziranja. Kod nekih je bolesnika nakon prelaska s inzulina životinjskog porijekla na humani inzulin potrebno prilagoditi dozu humanog inzulina. Ako je promjena potrebna, ona se može provesti pri uzimanju prve doze ili unutar prvih nekoliko tjedana ili mjeseci. Nekorigirane hipoglikemijske i hiperglikemijske reakcije mogu uzrokovati gubitak svijesti, komu ili smrt. Primjena neodgovarajućih doza ili prekid terapije, osobito kod dijabetičara ovisnih o inzulinu, može dovesti do hiperglikemije i dijabetičke ketoacidoze, stanja koja su potencijalno smrtonosna. Liječenje humanim inzulinom može dovesti do stvaranja protutijela, ali je titar protutijela niži od onog na pročišćeni inzulin životinjskog porijekla. Potrebe za inzulinom mogu se značajno promijeniti kod bolesti nadbubrežne žlijezde, hipofize ili štitne žijezde te kod oštećenja bubrežne ili jetrene funkcije. Potrebe za inzulinom mogu se povećati tokom bolesti ili emocionalnih poremećaja. Prilagodba doze inzulina također može biti potrebna ukoliko bolesnici mijenjaju stupanj fizičke aktivnosti ili mijenjaju uobičajeni način prehrane.Nuspojave: Hipoglikemija je najčešća nuspojava inzulinske terapije kod bolesnika sa šećernom bolesti. Teška hipoglikemija može dovesti do gubitka svijesti, a u iznimnim slučajevima do smrti. Lokalna alergijska reakcija u bolesnika je česta (1/100 do <1/10). Crvenilo, otok i svrbež mogu se pojaviti na mjestu injekcije inzulina. Ovo stanje obično nestaje tokom nekoliko dana do nekoliko tjedana. U nekim slučajevima, lokalne reakcije ne moraju biti povezane s inzulinom nego s drugim faktorima, kao što su iritansi u dezinficijensima za kožu ili loša tehnika injiciranja. Sistemska alergija, koja je vrlo rijetka (<1/10,000) ali i potencijalno opasnija, je generalizirana alergijska reakcija na inzulin. Može dovesti do pojave osipa po cijelom tijelu, zaduhe, piskanja pri disanju, sniženja krvnog tlaka, ubrzanja bila ili znojenja. Slučajevi teške generalizirane alergijske reakcije mogu biti opasni po život. U rijetkim slučajevima jake alergije na Humulin, liječenje mora započeti odmah. Može biti potrebna promjena inzulina ili desenzibilizacija. Lipodistrofija na mjestu injiciranja je manje česta (1/1,000 do <1/100).Doziranje i način primjene: Dozu određuje liječnik prema potrebama bolesnika.Humulin® R se daje potkožnom injekcijom, ali se može, iako nije preporučljivo, davati i injekcijom u mišić. Također se može dati u venu.Humulin® N i Humulin® M3 se daju potkožnom injekcijom, ali se mogu, iako nije preporučljivo, davati injekcijom u mišić. Ovi inzulinski pripravci ne smiju se davati u venu. Prilikom injiciranja bilo kojeg Humulin inzulinskog pripravka potrebno je obratiti posebnu pažnju da se ne uđe u krvnu žilu. Mjesto injiciranja ne smije se masirati nakon injekcije inzulina. Bolesnici se moraju naučiti pravilnoj tehnici injiciranja.Humulin® N (izofan) se može koristiti u kombinaciji s pripravkom Humulin® R (topivi). Humulin® M3 je gotovi pripravak s unaprijed određenom mješavinom topivog inzulina i inzulina izofan, kako bi se izbjegla potreba da sami bolesnici miješaju inzulinske pripravke. Režim liječenja treba biti primjeren metaboličkim potrebama svakog pojedinog bolesnika. Svako pakovanje sadrži uputu o lijeku u kojoj je objašnjeno kako injicirati inzulin.

Humalog Mix25 100 U/ml KwikPen suspenzija za injekcijuHumalog Mix50 100 U/ml KwikPen suspenzija za injekciju 1 ml suspenzije sadrži 100 U (što odgovara 3,5 mg) inzulina lispro (dobivenog rekombinantnom DNA-tehnologijom na E. Coli). Uložak sadrži 3 ml suspenzije što odgovara 300 U inzulina lispro.

Broj odobrenja za stavljanje lijeka u promet:Humalog Mix25 100 U/ml KwikPen: 04-07.2-5444/11Humalog Mix50 100 U/ml KwikPen: 04-07.2-5443/11Način izdavanja: Lijek se izdaje uz ljekarski receptIme i adresa nositelja odobrenja: Eli Lilly B-H d.o.o., Koševo 9/II, 71000 Sarajevo, BiH

Terapijske indikacije: Humalog Mix25 i Humalog Mix50 indicirani su za liječenje bolesnika sa šećernom bolesti koji trebaju inzulin za održavanje normalne homeostaze glukoze.Kontraindikacije: Preosjetljivost na inzulin lispro ili na bilo koju pomoćnu tvar. Hipoglikemija. Posebna upozorenja i posebne mjere opreza pri upotrebi: Humalog Mix se niti u kojem slučaju ne smije primjeniti intravenski. Promjena terapije s jednog inzulinskog preparata na drugi treba biti učinjena pod strogim liječničkim nadzorom. Promjene u jačini, zaštićenom nazivu (proizvođača), tipu (brzog, srednjedugog i dugog djelovanja itd.), porijeklu (životinjski, humani, analog humanog inzulina), i/ili načinu proizvodnje inzulina (rekombinatna DNA-tehnologija u usporedbi s inzulinima životinjskog porijekla) mogu imati za posljedicu potrebu za promjenom doze. Terapija s neadekvatnom dozom ili prekid liječenja, naročito u bolesnika s dijabetesom ovisnim o inzulinu, može dovesti do pojave hiperglikemije te ketoacidoze, stanja koja su potencijalno smrtonosna. Potrebe za inzulinom mogu se povećati tokom bolesti ili emotivnih poremećaja. Prilagodba doze inzulina može biti neophodna kada se bolesnik podvrgava povećanim fizičkim aktivnostima ili mijenja svoju uobičajenu prehranu. Vježbanje neposredno iza obroka može povećati rizik od hipoglikemije. Primjena inzulina lispro u djece u dobi ispod 12 godina može se uzeti u obzir samo u slučaju kada se očekuje veća korist u usporedbi s primjenom regularnog inzulina. Interakcija s drugim lijekovima ili drugi oblici interakcija: Potreba za inzulinom može biti povećana pri istodobnoj primjeni lijekova koji imaju hiperglikemijski učinak, kao što su oralni kontraceptivi, kortikosteroidi ili supstitucijska terapija hormona štitnjače, danazol, beta-2 agonisti (npr. ritodrin, salbutamol, terbutalin). Potreba za inzulinom može biti smanjena pri istodobnoj primjeni lijekova s hipoglikemijskim učinkom, kao što su oralni hipoglikemici, salicilati (kao npr. acetilsalicilna kiselina), sulfatni antibiotici, određeni antidepresivi (inhibitori monoaminooksidaze, selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina), određeni ACE-inhibitori (kaptopril, enalapril), blokatori receptora angiotenzina II, beta blokatori, oktreotid ili alkohol. Plodnost, trudnoća i dojenje: Podaci dobiveni na velikom broju izloženih trudnica ne ukazuju na mogućnost štetnog učinka inzulina lispro na tok trudnoće, kao ni na zdravlje fetusa/novorođenčeta. Tokom trudnoće potrebno je održavati dobru kontrolu u bolesnica koje primaju inzulin (inzulin ovisan dijabetes ili gestacijski dijabetes). Potreba za inzulinom obično se smanjuje tokom prvog tromjesečja a povećava u drugom i trećem tromjesečju. Bolesnice s dijabetesom treba savjetovati da obavijeste svoga liječnika ako zatrudne ili planiraju trudnoću. U trudnica s dijabetesom neophodna je pažljiva kontrola glukoze kao i općeg zdravstvenog stanja. Bolesnice s dijabetesom koje doje mogu trebati prilagodbu doze inzulina, promjenu prehrane ili oboje. Utjecaj na sposobnost upravljanja strojevima i vozilima: Bolesnikova sposobnost koncentracije i reagiranja može biti ometena uslijed hipoglikemije. Ovo može predstavljati rizik u situacijama u kojima su ove sposobnosti od posebne važnosti (npr. vožnja automobilom ili upravljanje strojevima).Nuspojave: Najčešća nuspojava terapije inzulinom koju bolesnik sa šećernom bolešću može iskusiti je hipoglikemija. Teška hipoglikemija može uzrokovati gubitak svijesti i u najtežem slučaju smrt. Lokalna alergijska reakcija u bolesnika je česta. Crvenilo, oticanje i svrbež mogu se pojaviti na mjestu injekcije inzulina. Teški slučajevi generalizirane alergije mogu biti opasni po život.Doziranje i način primjene: Dozu određuje liječnik prema potrebama bolesnika. Humalog Mix može se primjeniti neposredno prije obroka a prema potrebi i nakon obroka. Humalog Mix treba primjeniti isključivo putem potkožne injekcije. Lijek se niti u kojem slučaju ne smije primjeniti intravenski. Potkožnu primjenu treba izvršiti na gornjem dijelu nadlaktice, natkoljenici, stražnjici ili trbuhu. Mjesto davanja injekcije treba povremeno mijenjati tako da se isto mjesto ne koristi više od približno jednom mjesečno. Prilikom davanja injekcije Humalog Mix treba voditi računa da se ne uđe u krvnu žilu. Mjesto davanja injekcije ne smije se masirati. Bolesnici se moraju naučiti pravilnoj tehnici davanja injekcije. Nakon potkožne primjene Humaloga Mix dolazi do brzog početka djelovanja i rane vršne aktivnosti samog Humaloga. To omogućuje primjenu Humaloga Mix neposredno prije obroka.

Page 3: Doktor Jun 2015

Prva (I) KonferencIja UdrUženja gastroenterologa i hepatologa Bih

Predstavljene najnovije metode liječenja

Kroz eduKaciju zdravstvenih radniKa i razmjenu isKustava Saradnja banjalučkih i sarajevskih ortopeda

TrećI Kongres farmaceuta Bih sa međUnarodnIm Učešćem „Farmacija zasnovana na dokazima“

dr. vahidin Katica (gaK)

obIlježen svjeTsKI dan zdravlja 2015. Sigurnost hrane u prvom planu

ZdravsTvenI sTrUčnjacI UPoZoravajU Antibiotici postaju beskorisni!?

Poštovani ljekari i zdravstveni radnici,

U junskom broju časopisa Doktor potrudili smo se da vas i ovaj put informiramo o gotovo svim aktuelnostima ljekara i zdravstvenih radnika sarajevskog kantona u proteklom periodu, bilo da je riječ o kongresima, naučnim skupovima,

simpozijumima, predavanjima....

U ovom broju možete pročitati intere-santan razgovor sa Prim. dr. Mirsadom

Đugumom, specijalistom interne medicine koji je zajedno sa kolegama iz privatne prakse, uz podršku Ljekarske komore KS reaktivirao Udruženje ljekara privatne prakse Kantona Saraje-vo.

Problemi u bh. zdravstvu su prisutni godinama, no dr. Đugum tvrdi da je sistemsko rješenje moguće, uz zajednički napor svih. Redakcija Doktora u proteklom periodu obišla je nekoliko veo-ma uspješno organiziranih kongresa: gastroenterologa, nefro-loga, dijabetologa, porodičnih ljekara, farmaceuta, a zahvalju-jući dr. Hani Helppikangas donosimo i pregled ovogodišnje Euromelanoma kampanje za našu zemlju koja je po peti put bila organizirana u BiH.

U novom broju možete pročitati aktuelnosti iz najveće ustano-ve tercijarne zdravstvene zaštite u BiH, Univerzitetsko-klinič-kog centra Sarajevo, Opšte bolnice „Prim. dr. Abdulah Nakaš“, JU Dom zdravlja....

Tu su i naše stalne rubrike u kojima donosimo novosti sa Medi-cinskog fakulteta, priče iz svakodnevnice, predstavljamo nove doktore nauka i magistre, a sjećamo se ljekara koji su nas za-uvijek napustili.

Za one koji se planiraju preko ljeta dodatno usavršavati tu je i pregled medicinskih kongresa.

Želimo da se lijepo odmorite i sakupite snagu za nova iskuše-nja,

Glavni i odgovorni urednik Aleksandar RISTIĆ

Sadržaj

14

30

42

38

40

24

riječ urednika

glasilo Ljekarske/Liječničke komoreKantona Sarajevo

Glavni i odgovorni urednikAleksandar Ristić

Urednički kolegijPrim. dr. Fahrudin Kulenović

Predsjednik stručnog kolegijaProf. dr. Faruk Dalagija

doktorStručni kolegijDr. sci. med. Lejla Burnazović-RistićPrim. dr. sci. med. Zaim JatićPrim. dr. Besim ČalkićPrim. dr. Harun Bilalović

Sekretar uredništvaSanela Pezo

MarketingNijaz Druško

Kontakt telefoni033 219 272033 219 493061 209 334

[email protected]

DTPMerima Šehić

ŠtampaAmos Graf d.o.o.

AdresaLjekarska/Liječnička komora KantonaSarajevo, Josipa Vancaša br. 11

List izlazi svaka tri mjeseca.

Naša klinika može odgovoriti svakom izazovu

Page 4: Doktor Jun 2015

2 • JUNI/LIPANJ 2015

Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo krajem marta 2015. godine na sjednici Vlade Kan-tona Sarajevo dobilo je novog ministra. Tačnije, riječ je o mi-nistrici, Dr. Emiri Tanović-Miku-lec koja je prije dolaska na čelo ministarstva bila aktivna zdrav-stvena radnica.

Emira Tanović-Mikulec je dok-tor medicine, a bila je zaposle-na u Zavodu za javno zdravstvo Kantona Sarajevo. Članica je Odbora za zdravstvo VDP - Poli-tičke akademije u čijem radu je aktivno sudjelovala.

Redakcija magazina Doktor u narednom broju donijet će op-širniji razgovor sa nedavno iza-branom ministricom.

Evo svih ministara u proteklom periodu: Mehmed Gribajčević (mandat trajao od 1996 - 1998), Zehra Dizdarević (1998 - 2000), Zlatko Čardaklija (2000 - 2002), Zehra Dizdarević (2002 - 2006), Mustafa Cuplov (2006 - 2010), Zlatko Vuković (2010 - 2012), El-dan Lokmić (2012 - 2014).

Promjena u Vladi Kantona Sarajevo

dr. emira tanović-mikulec Sedmi miniStar zdravStva

Ministrica Emiri Tanović-Mikulec u posjeti UKCS

in memoriam

U periodu od početka aprila do sre-dine juna 2015. godine, odnosno do izlaska novog broja časopisa Doktor, Ljekarsku komoru Kantona Sarajevo zauvijek su napustila tri njena istaknuta člana. To su:

Prof. dr Mehmedalija Budalica, Prof. dr Fadil Čerkez i Dr. Uzeir Skaka.

Ljekarska komora KS vječno će čuvati uspomenu na njihov lik i djelo.

Page 5: Doktor Jun 2015

JUNI/LIPANJ 2015 • 3

U Sarajevu je nedavno reaktivirano Udruženje privat-nih zdravstvenih ustanova i uposlenika KS. O plano-vima, programu i ciljevima razgovarali smo sa Prim. dr Mirsadom Đugumom, specijalistom interne me-dicine koji se nalazi na čelu pomenutog udruženja. „Prošlog mjeseca održana je Izborna skupština Udru-ženja oformljenog još 2000. god., ali koje nije moglo kvalitetno funkcionirati jer su tadašnje strukture unu-tar ministarstava napravile određenu blokadu“, kaže dr Đugum na početku razgovora.

DOKTOR: Koji su ciljevi Udruženja?

ĐUGUM: Cilj je da Udruženje bude stub i nosilac ak-tivnosti djelovanja privatnog sektora koji je regularni dio sistema zdravstvene zaštite.

Privatni sektor okuplja ordinacije i poliklinike koje posluju u skladu sa zakonskim normama. Udruženje je formirano sa svim svojim organima, odborima, Sudom

ODRŽANA IZBORNA SKUPŠTINA UDRUŽENJA PRIVATNIH ZDRAVSTVENIH USTANOVA I UPOSLENIKA KS

Privatni i javni Sektor Su iSti Prema zakonu

Zakonski je poznat samo zdravstveni sektor koji pruža zdravstvene usluge, a titular vlasništva (javni ili privatni) nije prepreka da pacijent može birati gdje želi i koga želi odabrati kao davaoca zdravstvene usluge.

Prim. dr. Mirsad Đugum

Page 6: Doktor Jun 2015

4 • JUNI/LIPANJ 2015

časti, a podržano je od Ljekarske komore Kantona Sarajevo. Naša zadaća je da se primjenjuju zakoni u BiH kada je u pitanju zdravstva zaštita i to:

- Zakon o zdravstvenom osiguranju,

- Zakon o zdravstvenoj zaštiti i

- Zakon o javnim nabavkama.

Zdravstvo mora funkcionirati pre-ma zakonima za opšte dobro osi-guranika i zdravstvenih radnika. Do sada su te aktivnosti bile po-vršno pokrenute. Nije bilo sluha da se zajednički djeluje kako bi se poboljšalo zadovoljstvo zdrav-stvenih radnika i pacijenata koji su krajnji korisnici usluga. Također, u privatnom sektoru većina ustano-va se bori za egzistenciju, a razlog je činjenica da je on marginalizi-ran unutar zdravstva i da mu se ne dozvoljava razvoj. To je najvećim dijelom zbog jakog monopola jav-nih ustanova i političkih stranaka koje žele da upravljaju sredstvima osiguranika. U tom razjedinjenom procesu dolazi do raskola zdrav-stvenih radnika, pa se stvara ne-gativna atmosfera, što je žalosno.

DOKTOR: Šta će biti Vaši prvi ko-raci?

ĐUGUM: Naše Udruženje želi za-jedno sa Ljekarskom komorom prvo pokušati obaviti razgovor sa premijerom i ministrom KS i ZZO KS. Zahtjev za sastanak premijeru i ministru zdravstva KS upućen je upravo ispred Ljekarske komo-re KS što jasno pokazuje stav i opredjeljenje krovnog tijela sa-rajevskih ljekara i Prim. dr Fahru-dina Kulenovića koji se nalazi na čelu Ljekarske komore. Želja je da se zajedničkim aktivnostima svi zaduženih u zdravstvenom sistemu unaprijedi zdravstvena zaštita, da osiguranici budu zadovoljni uslugama koje plaćaju (uplatom doprinosa u ZZO) i da se kroz ade-kvatnu ekonomsku politiku - raspo-djelu zdravstvenog novca, poboljša ekonomski status uposlenika u zdravstvenom sektoru.

DOKTOR: Kako ujediniti privatni i javni sektor?

ĐUGUM: U zdravstvenom sistemu nigdje nema razdvajanja privatnog i javnog sektora. Zakonski je po-znat samo zdravstveni sektor koji

pruža zdravstvene usluge, a titular vlasništva (javni ili privatni) nije prepreka da pacijent može birati gdje želi i koga želi odabrati kao davaoca zdravstvene usluge.

Zakonska obaveza je da se od strane ZZO KS, a uz saglasnost Ministarstva zdravstva KS raspiše Javni poziv za pružanje zdravstve-nih usluga. Zdravstvene usluge se pružaju od strane ustanova koje su se prijavile i potpisale ugovor sa ZZO KS. Nažalost, ovo se do sada nije poštovalo i privatni sektor je isključen iz mogućnosti pružanja usluga na teret ZZO - a, a time su se kršila prava osiguranika.

DOKTOR: Šta je po Vama najveći problem u sistemu zdravstvene za-štite i zbog čega se zdravstvo često stavlja „sa one strane zakona“?

ĐUGUM: Ljekari su na prvoj lini-ji udara, kako od pacijenata tako i medija. Kod nas se govori o kri-minalu, korupciji i cijeli sektor zdravstva se postavlja na stranu mita i korupcije. Niko nije protiv takve borbe, ali se na ovakav na-čin daje pacijentu mogućnost da ima uniforman stav prema svim

Page 7: Doktor Jun 2015

JUNI/LIPANJ 2015 • 5

zdravstvenim uposlenicima i ne-potrebne predrasude. Humanost ljekara i zdravstvenih radnika se dokazala do sada kako u Sarajevu tako i u cijeloj BiH. Požrtvovanost, rad u smjenama, dežure i stalna spremnost za pomoć su odlike zdravstvenih radnika. Njima paci-jent jeste i treba ostati na prvom mjestu. Nažalost, tačno je da ima i pojedinačnih primjera na koje se žale pacijenti i njih treba razmotri-ti i eventualno sankcionirati. Ono što, nažalost, prolazi bez ikakvih pitanja i nedoumica je proces javne nabavke. To jeste najveći problem u sistemu, jer jedan tender može nanijeti milionske štete. To je pravo pitanje mita i korupcije.

DOKTOR: Kako spriječiti takve po-jave?

ĐUGUM: Ministarstvo mora biti re-gulator i kontrolor procesa unutar zdravtsva, no ono to nije. Zbog toga su zdravstveni radnici nezadovolj-ni, plate su male, uslovi rada jako loši i sl. Slijedi nam proces u kojem će mnogi zdravstveni radnici napu-štati Bosnu i Hercegovinu jer znaju da su granice u tom sektoru u dru-

gim zemljama otvorene. Sama Nje-mačka do 2025. god. otvara 20.000 radnih mjesta za ljekare, a slično će uraditi Švajcarska, Austrija i Šved-ska. Do pravog „oblikovanja ljeka-ra“ prođe skoro 15-tak godina, (fa-kultet 6 godina, specijalizacija 4-6 godina), a osim redovnih edukacija postoje i druge koje se također mo-raju pratiti. Riječ je o seminarima, kongresima i simpozijumima. No, kod nas nema novca za dodatna usavršavanja. Bojim se da će zbog svega navedenog u službi ostati sve manje ljekara, a kada budemo trebali primijeniti pravila Evropske unije doći ćemo u potpunu bloka-du. Jednostavno, nema nikakvog plana i programa zdravstvene za-štite niti na jednom nivou vlasti i to je poražavajuća činjenica.

DOKTOR: Može li osiguranik birati ljekara i zdravstvenu ustanovu u kojoj će se liječiti?

ĐUGUM: Svakako da može. Zavodi zdravstvenog osiguranja su banka u kojoj osiguranici pothranjaju svoj novac. Svaki osiguranik ima pra-vo birati ustanovu, ljekara i može mijenjati ono što mu se ne sviđa.

Nadležnosti Zavoda zdravstvenog osiguranja nisu kapitalna ulaganja koje sprovodi aktuelna politika. To je protuzakonito.

ZZO posjeduje novac koji se troši za plaćanje zdravstvenih usluga, nabavku lijekova, ortopedska po-magala i ono što je zakonska oba-veza ZZO - a.

Kapitalna ulaganja mora obavljati neko drugi i tu treba politika da napravi plan, program i strategi-ju razvoja zdravstva. Potrebno je odrediti bolničke kapacitete i mo-gućnosti u pružanju specijalističko – konsultativnih, primarnih i pre-ventivnih usluga. Vlade i ministar-stva nisu vlasnici novca ZZO – a. Vlasnici su osiguranici koji upla-ćuju novac u ZZO. Vlade i ministar-stva trebaju da regulišu i kontro-lišu provođenje strategija, zakona i drugih pozitivnih procesa kako bi osiguranici dobili adekvatnu zdravstvenu zaštitu i kako bi upo-slenici u zdravstvu bili adekvatno nagrađeni i stimulisani, a sve ovo u cilju prevencije i adekvatnog lije-čenja te očuvanja zdravlja građana.

Page 8: Doktor Jun 2015

6 • JUNI/LIPANJ 2015

Page 9: Doktor Jun 2015

JUNI/LIPANJ 2015 • 7

U obnovljenoj i rekonstruiranoj Klinici urgentne medicine Univer-zitetskog kliničkog centra Sarajevo u prisustvu brojnih gostiju i upo-slenika 4. juna 2015. prezentirana je nova organizacija rada Klinike. U proteklih 20 dana je renovirana, a osim rekonstruisane unutrašnjosti Klinike otvoren je i novi ulaz kroz tunelsku sabraćajnicu kroz koju ugroženi pacijent do urgentne me-dicine može stići za nešto više od minute.

Tom prilikom prisutnima su se obratili generalni direktor UKCS-a, Prof. dr. Rusmir Mesihović, a u ime tehničkog dijela implementacije projekta rekonstrukcije šef Službe

za izgradnju Centralnog medicin-skog bloka Mirela Imširija, te šef Klinike urgentne medicine Prof. dr. Zoran Hadžiahmetović.

„UKCS kao najveća ustanova u BiH i jedna od najvećih na Balkanu po-zitivnim pomacima nastoji pobolj-šati zdravstvenu zaštitu svih gra-đana. Rekonstrukcijom Klinike za urgentnu medicinu biti će pružena još bolja i adekvatnija zdravstvena zaštita te brži prijem u urgentnom centru“, naglasio je Prof. dr. Mesiho-vić.

Dodao je da kroz UKCS dnevno prođe 12.000 pacijenata, a godiš-nje i do četiri miliona. Naveo je da

Otvaranje novog Kuma UKCS

klinika urgentne medicine u novom ruhu

Za 20 dana renovirano je 4.250 kvadrata i sve je rađeno uz minimalna finansijska ulaganja od naših sredstava. Napravljen je novi ulaz od ulice Stjepana Tomića, kroz tunel koji vodi do KUM-a

Page 10: Doktor Jun 2015

8 • JUNI/LIPANJ 2015

najveća ustanova u BiH sa ovim pozitivnim pomacima, koji su vidni, garantuje kvalitetnu zdravstvenu zaštitu.

„Za 20 dana renovirano je 4.250 kvadrata i sve je rađeno uz mini-malna finansijska ulaganja od na-ših sredstava. Napravljen je novi ulaz od ulice Stjepana Tomića, kroz tunel koji vodi do KUM-a. Na ovaj način ćemo pokazati da smo evropska država.“

Kako je istakla Mirela Imširija, bio je ovo veoma zahtjevan projekat koji je urađen u kratkom vremen-skom roku.

„Naša tehnička ekipa je radila 16 sati dnevno da bi uspjeli u ovako kratkom roku završiti nešto što je bilo nezamislivo. Osim toga, ne treba zaboraviti da je tokom rado-va KUM cijelo vrijeme normalno radio, a uposlenici su davali svoj maksimum“, podvukla je Imširija. Prof. dr. Zoran Hadžiahmetović, ka-zao je da je napravljena nova funk-cionalna urgentna jedinica kakva ne postoji u BiH.

„Dobili smo značajno povećanje prostora za pacijente i njihovu pratnju. U novoj internističkoj am-bulanti nalazi se i interventni blok tako da pored neophodne dijagno-stike, reanimacije i terapije moguć je i monitoring za sve pacijente koji su životno ugroženi. Na ovaj način imamo eksternu i internu komunikaciju. Morat ćemo napra-viti i veći kadrovski iskorak odno-sno angažirati više uposlenika s drugih klinika“, naglasio je Prof. dr. Hadžiahmetović.

Na Klinici urgentne medicine (KUM) provodi se trijaža, dijagno-stika i tretman svih hitnih stanja sa posebnom pažnjom na bolesti i povrede koje mogu ugroziti život. Osnovni cilj i zadatak je prepozna-vanje, praćenje i početni tretman pacijenata sa po život opasnim po-vredama i bolestima. Na Klinici je

Kroz UKCS dnevno prođe

12.000 pacijenata, a godišnje i do četiri

miliona

Prostorno, kadrovski i

opremom Klinika omogućava

kontinuiranu edukaciju studenata

Medicinskog i Stomatološkog

fakulteta, te Fakulteta

zdravstvenih studija, kao i ljekarima na

specijalizaciji

Page 11: Doktor Jun 2015

JUNI/LIPANJ 2015 • 9

objedinjena dijagnostička cjelina koja je integrirana sa specijalistič-kom službom UKCS u cjelodnev-nom kontiunuitetu.

Klinika urgentne medicine osno-vana je 1994. godine. Prostorno, kadrovski i opremom omogućava kontinuiranu edukaciju studenata Medicinskog fakulteta, Stomato-loškog fakulteta i Fakulteta zdrav-stvenih studija, te ljekarima na specijalizaciji.

Klinika urgentne medicine čini ho-mogenu cjelinu od tri odjela: am-bulantno- dijagnostički, operativni i stacionarni.

Ambulantno-dijagnostički odjel sastoji se od hitnog hirurškog pri-jema, hitnog internističkog prijema i dijagnostike.

Dijagnostički postupci koji se pro-vode u Klinici urgentne medicine su: rutinska laboratorijska dija-gnostika, RTG dijagnostika, EKG, 3D ultrazvučna dijagnostika, hitna

gastroskopija i CT dijagnostika. Na dispoziciji je jedna aseptična operaciona sala i dvije operacio-ne sale za malu hirurgiju. Takođe tu se nalaze i gipsaona i posebna prostorija za provođenje kardio-pulmonalne reanimacije. Inten-zivna njega je koncipirana po tipu Post Anaesthesia Care Unit /PACU/ i posjeduje cjelokupan monitoring za 3 kreveta. Opservacija je pro-stor sa 4 kreveta sa kontinuiranim medicinskim nadzorom u toku 24 sata. Odjeljenja su ambulan-tno-polikliničko, operativno - hirur-ško i internističko - reanimaciono. Klinika broji 62 stalno zaposlena zdravstvena radnika od čega je 13 ljekara /1 specijalista - urgentne medicine, sedam interne medicine, dva opšte hirurgije, dva maksilo-facijalne hirurgije i jedan specija-lizant - interne medicine/ - jedan diplomirani medicinski tehničar - četiri viša medicinska tehničara - 22 medicinske sestre/ tehničara - šest medicinskih sestara instru-mentarki - jedna medicinska se-

stra na medicinskoj dokumentaciji - šest čistačica - šest radnika - no-sača bolesnika - jedan tehnički se-kretar. Posjeduje sedam kreveta za opservaciju i jedan za reanimaciju.

A.R.

Na Klinici je objedinjena

dijagnostička cjelina koja je

integrirana sa specijalističkom

službom UKCS u cjelodnevnom kontiunuitetu

Page 12: Doktor Jun 2015

10 • JUNI/LIPANJ 2015

Na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 14. maja 2015. uspješno je realiziran „Dan otvorenih vrata Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu“ na kojem su maturantima prezentirani nastavni plan i program, dosadašnje i buduće aktivnosti Fakulteta kao i aktivnosti Udruženja studenata Medicinskog fakulteta. Poseban interes maturanti su pokazali za novi studijski program na engleskom jeziku.

Nakon prezentacije svi zainteresirani su u malim grupama obišli laboratorije, učionice, sale, amfitea-tre kao i ostale prostore najopremljenije i najelitni-je visokoškolske ustanove sa najdužom tradicijom u oblasti medicinske edukacije u Bosni i Hercegovini.

Prezentacija i promocija

dan otvorenih vrata

Veliki uspjeh

Prva nagrada na kongreSu u makedonijiNa nedavno održanom 38. Među-narodnom studentskom kongresu u Makedoniji, Medicinski fakultet Univerziteta u Sarajevu predstav-ljali su studenti šeste godine: Hana Smajlović, Nudžejma Veladžić, Ena Šaranović, Anisa Šero i Anita Riso-

njić, kao i troje studenata sa četvr-te godine: Malik Galijašević, Meis Sammak i Selma Kulenović.

Rad studentica Hane, Ene, Anise, Nudžejme i Anite, pod nazivom: “Evaluation of long-term efficacy of disease-modifying agents in patients

with relapsing-remitting multiple sclerosis” pod mentorstvom Doc.dr. Lejle Burnazović-Ristić i velike stručne pomoći Prof. dr. Enre Suljić osvojio je nagradu za najbolji i kao takav će biti objavljen u časopisu Acta morphologica.

FOTO: www.mf.unsa.ba

Page 13: Doktor Jun 2015

JUNI/LIPANJ 2015 • 11

U sklopu programa „Medical Stu-dents Beyond Frontiers MSBF“ osnovanog 2004. pod pokrovitelj-stvom Lions kluba Beč četiri stu-denta Medicinskog fakulteta Uni-verziteta u Sarajevu obavit će ove godine ljetnu praksu u bolnicama u Beču (AKH), Villachu (LKH) i Fel-dkirchu (LKH) u Austriji, dok se dva

studenta nalaze na listi čekanja.

Praksa u trajanju od četiri sed-mice planirana je za juli, avgust i septembar i obavit će se u sklopu internih i hirurških disciplina. Do sada ljetnu praksu u austrijskim bolnicama obavilo je 1.348 stude-nata sa više od 25 univerziteta iz Istočne i Centralne Evrope.

novi doktori nauka i magiStri- Mr. sci. dr. Narcisa Pojskić odbra-nila je doktorsku disertaciju pod naslovom: Molekularno genetički faktori u etiologiji post-traumatskog stresnog poremećaja

- Mr. sci. dr. Akif Mlačo odbranio je doktorsku disertaciju pod naslo-vom: Uloga i značaj protokom uzrokovane vazodilatacije brahijalne arterije u detekciji i evaluaciji ateroskleroze u komparaciji sa koronarografijom

- Mr. sci. dr. Merita Tirić-Čampara odbranila je doktorsku disertaciju pod naslovom: Neurofiziološka ocjena polineuropa-tije kod bubrežnog otkazivanja

- Mr. sci. dr. Hajrija Maksić odbra-nila je doktorsku disertaciju pod naslovom:

Uticaj perinatalne infekcije/inflama-cije na razvoj bronhopulmonalne displazije kod prijevremeno rođene djece

- Dr. Selma Ajanović odbranila je magistarski rad pod naslovom: Rezidualna funkcija bubrega i kardiovaskularne komplikacije kod pacijenata na hemodijalizi

- Dr. Adisa Čengić odbranila je magistarski rad pod naslovom: Hormoni štitne žlijezde i kardio-hirurški tretman urođene srčane anomalije

- Dr. Amra Džananović odbranila je

magistarski rad pod naslovom: Evaluacija kongenitalne hidronefro-ze statičkom i dinamičkom ma-gnetnom urografijom uz korištenje kompjuterskog programa chop fmru softver u komparaciji sa dinamič-kom renalnom scintigrafijom

- Dr. Anes Pašić odbranio je magi-starski rad pod naslovom: Uticaj ekspresije enzima topoizo-meraze i na efikasnost terapije sa irinotekanom i 5-fluoruracilom kod pacijenata sa metastatskim karcino-mom debelog crijeva

- Dr. Elma Jahić odbranila je magi-starski rad pod naslovom: Značaj slikovnog prikaza difuzije (dwi) u pregledu jetre magnetnom rezonancom (MR)

- Dr. Damir Kočo odbranio je magi-starski rad pod naslovom: Predikcija mortaliteta kod pacijena-ta sa asimptomatskom aterosklero-zom upotrebom heartscore tabela

- Dr. Zurifa Ajanović odbranila je magistarski rad pod naslovom: Kvalitativna i kvantitativna analiza lobanjskog spolnog dimorfizma

- Dr. Mersid Ćorović odbranio je magistarski rad pod naslovom: Korelacija dužine pacijentovog odlaganja javljanja doktoru nakon pojave prvih znakova bolesti sa dijagnosticiranim stadijumom karci-noma dojke

IZVOR: MEDICINSKI FAKULTET

PrakSa u auStriji

Page 14: Doktor Jun 2015

12 • JUNI/LIPANJ 2015

Sarajevo je od 22. do 25. aprila 2015. bilo domaćin IV Kongresa nefrologa BiH u kojem su učestvo-vali ugledni stručnjaci iz zemalja okruženja, Evrope i SAD-a. Tokom trodnevnog Kongresa predstavlje-na su najnovija otkrića u oblasti dijagnosticiranja i liječenja bolesti bubrega.

Na Kongresu je bilo 15 predavača i blizu 80 prezentacija radova, a svo-je prisustvo našli su i predsjednici Evropskog i Svjetskog udruženja nefrologa što dovoljno govori o

kakvom je skupu riječ.

„U BiH ima blizu 60 nefrologa, ali mislim da imamo jaku struku, što pokazuje i ovaj Kongres s međuna-rodnim učešćem. Tokom trodnev-nog rada održan je i Kurs iz konti-nuirane medicinske edukacije, gdje se raspravljalo o patofiziologiji bubrežnih bolesti. Drago mi je da su učestvovale sve zemlje iz našeg okruženja“, naglasila je Prof. dr. Ha-lima Resić, predsjednica Udruženja ljekara za nefrologiju, hemodijali-zu i transplantaciju bubrega u BiH.

Doc. dr. Danka Miličić-Pokrajac, Prof. dr. Halima Resić i Prof. dr. Enisa Mešić(Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba)

IV Kongres nefrologa BiH sa međunarodnim učešćem

zbog velikog intereSa SeSije održane u više Sala

Na Kongresu je bilo 15 predavača i blizu 80 prezentacija radova, a svoje prisustvo našli su i predsjednici Evropskog i Svjetskog udruženja nefrologa što dovoljno govori o kakvom je skupu riječ

Page 15: Doktor Jun 2015

JUNI/LIPANJ 2015 • 13

Naučni program Kongresa bio je vrlo bogat i postojao je veliki in-teres. Prvi dan bio je posvećen di-jalizi, drugi transplantaciji, a treći općoj kliničkoj nefrologiji.

„Bilo je mnogo prezentacija tako da su sesije po prvi put održane u dvije sale. Od 150 prijavljenih ra-dova izabrano je 80. Nadamo se da će zaključci s našeg Kongresa do-prinijeti razvoju nefrologije u BiH koja je na višem nivou s obzirom na činjenični status drugih oblasti u našoj zemlji“, naglasila je Prof. dr. Enisa Mešić, predsjednica Naučnog odbora Kongresa.

Teme kongresa bile su: Uremija; Savremene ekstrakorporalne me-tode depuracije krvi; Peritoneal-na dijaliza u liječenju bolesnika s hroničnim terminalnim bubrežnim zatajenjem i akutnim bubrežnim zatajenjem; Renalna anemija; Mi-neralno-koštana bolest bubrežnih bolesnika; Akutno bubrežno zata-jenje; Hronično bubrežno zataje-nje; Hronične nezarazne bolesti i

bubreg - hipertenzija i druge kar-diovaskularne bolesti i diabetes; Akutne i hronične bolesti glome-rula - imunološke bolesti bubrega; Akutne i hronične tubulointersti-cijske bolesti - Aristolohijska nefro-patija (balkanska endemska nefro-patija); Bubrežne bolesti u osoba starijeg životnog doba; Ishrana i rehabilitacija hroničnih bubrež-nih bolesnika; Pedijatrijska nefro-logija; Savremene dijagnostičke metode u nefrologiji; Renalna pa-tologija; Transplantacija bubrega - transplantacija bubrega od živog davaoca, kadaverična transplan-tacija, lista čekanja, savremena imunosupresivna terapija i mjesto generičkih lijekova; Prikazi sluča-jeva - interaktivne sesije.

U sklopu ovog značajnog sku-pa održan je i 5. sastanak dječijih nefrologa kojem je prisustvovalo blizu 400 učesnika.

„Bilo je prisutno 19 predavača i 69 radova koji su prezentirani kroz predavanja, simpozijume, sesije,

oralne prezentacije. U vrijeme veli-kih promjena u nefrologiji, dužnost svakog ljekara je da bude u toku s dostignućima. Naš cilj je osigura-nje bolje sadašnjosti i budućnosti našoj djeci“, istakla je Doc. dr. Dan-ka Miličić-Pokrajac sa Pedijatrijske klinike UKCS.

Četvrti Kongres nefrologa BiH sa međunarodnim učešćem održan je u hotelu „Terme“ na Ilidži pod po-kroviteljstvom Evropskog udruže-nja nefrologa (ERA-EDTA) i Svjet-skog udruženja nefrologa - ISN.

Kongres u Sarajevu odavno se na-lazi na web stranicama svih evrop-skih i svjetskih udruženja i potvr-đuje se kao veoma značajan skup.

Bh. nefrolozi stekli su nova znanja, a imali su priliku za razmjenu isku-stava sa kolegama iz cijelog svije-ta.

A.R.

Page 16: Doktor Jun 2015

14 • JUNI/LIPANJ 2015

Prva (I) Konferencija Udruženja gastroenterologa i hepatologa BiH održana je 19. i 20. marta 2015. godine u Domu mladih, Sarajevo.

Konferencija je održana pod po-kroviteljstvom Evropskoga udruže-nja za gastrointestinalnu endosko-piju (ESGE), Udruženja za kliničku prehranu BiH, Univerzitetskog kli-ničkoga centra u Sarajevu, Klinike za gastroenterohepatologiju, Aso-cijacije gastroenterologa u Bosni i

Hercegovini, Udruženja endoskop-skih medicinskih sestara i tehniča-ra u BiH.

Cilj Konferencije bio je unaprijeđe-nje gastroenterološke, ali i medi-cinske struke, kao i jačanje stručne saradnje najeminentnijih medicin-skih imena iz regije i inozemstva. U sklopu Konferencije održan je i godišnji susret endoskopskih me-dicinskih sestara i tehničara u BiH.

Prva (I) Konferencija Udruženja gastroenterologa i hepatologa BiH

PredStavljene najnovije metode liječenja

Riječ je o oboljenjima gornjeg dijela probavnog sistema, odnosno, jednjaka i želuca koja su na ovom velikom skupu predstavili vrhunski međunarodni i domaći eksperti kroz predavanja i demonstracije

Sa svečanog otvaranja FOTO: Avaz.ba

Page 17: Doktor Jun 2015

JUNI/LIPANJ 2015 • 15

Vrhunski međunarodni i domaći eksperti kroz predavanja i demon-stracije vještina predstavili su naj-novije metode liječenja oboljenja gornjeg dijela probavnog sistema, odnosno, jednjaka i želuca. U sklo-pu Konferencije održan je i godiš-nji sastanak endoskopskih medi-cinskih sestara i tehničara.

Rusmir Mesihović, Generalni di-rektor Univerzitetskog kliničkog centra u Sarajevu (UKCS), naglasio je kako su svi najrelevantniji struč-njaci iz oblasti gastroenterologije okupljeni u Sarajevu, a tema konfe-rencije posvećena je bolestima po-vezanim sa stomačnom kiselinom, čirevima i žgaravicom.

„Danas i sutra reći ćemo šta je uzrok ovih bolesti, te kako ih na vrijeme otkriti i liječiti. Na konferenciji je prijavljeno blizu 700 akreditiranih

učesnika i ovo je najveća konferen-cija do sada. Čast mi je da je na da-našnjoj konferenciji prisutan i ‘otac’ moderne endoskopije u SAD Klaus Monkemuller“, kazao je Mesihović.

Doktor gastroenterolog u Kliničko bolničkom centru Zagreb - „Rebro“ Prof. dr. Nadan Rustemović nagla-sio je važnost ovog skupa jer kon-ferencija okuplja ljekare iz regije koji govore istim jezikom i imaju istu problematiku.

„Već jedanaestu godinu organizi-ramo ovaj najznačajniji regionalni skup iz ove oblasti na kojem oku-pimo sve gastroenterologe koji su značajni u regiji. Ova oboljenja su veoma rasprostranjena, naročito žgaravica, koja je bolest moder-nog čovječanstva i kao šef Insti-tuta za gastroenterohepatologiju UUKCS-a mogu reći da dnevno u

gastroenterološko savjetovalište dođe oko 200 pacijenata iz BiH, što dokazuje da su ova oboljenja veoma rasprostranjena“, poručio je Doc. dr. Nenad Vanis, Šef Instituta za gastroenterohepatologiju UKCS.

Predsjednik slovenskog Udruženja gastroenterologa Prof. dr. Bojan Tepeš rekao je da je veoma bitno da se ovakve konferencije održa-vaju svake godine zbog toga što je ovo prilika da se razmjene iskustva, prezentiraju novine u gastroente-rologiji te se i na taj način usavr-šava znanje.

Konferenciji u Domu mladih KSC Skenderija prisustvovalo je više od 700 ljekara i medicinskih radnika iz BiH i regiona.

IZVOR: Onasa

Zagrebački gastroenterolog

Prof. dr. Nadan Rustemović

naglasio je važnost ovog skupa jer konferencija

okuplja ljekare iz regije koji govore istim

jezikom i imaju istu problematiku

Page 18: Doktor Jun 2015

16 • JUNI/LIPANJ 2015

Prvi kongres endokrinologa i di-jabetologa u Bosni i Hercegovini održan je u Sarajevu, od 23. do 26. aprila 2015.

U sklopu Kongresa bio je organizi-ran i simpozij medicinskih sestara za dijabetes, endokrinologiju i bo-lesti metabolizma. Kongres je kao višednevni skup otvorio ministar civilnih poslova Bosne i Hercego-vine Adil Osmanović.

Predsjednik Organizacionog odbo-ra Kongresa, Prof. dr. Bećir Heljić, istakao je kako je ovo prvi kongres čiji je pokrovitelj Ministarstvo ci-vilnih poslova BiH u čijem je do-menu i zdravstvo.

Heljić je izrazio nadu da će u Bosni i Hercegovini zaživjeti ministar-stvo zdravstva na državnom nivou, a pošto je ovo bio kongres ljekara, očekuje najnovije stavove koji se tiču bolesti endokrinog sistema i dijabetesa koji u procesu liječenja iziskuju multidisciplinarni stručni pristup.

Prof. dr. Salem Alajbegović, pred-sjednik Kongresa i Udruženja en-dokrinologa i dijabetologa Federa-cije BiH, koje je i organizator ovog velikog skupa, naglasio je da jed-nu od intenzivnih aktivnosti ovog udruženja, čija je tradicija duža od 40 godina, predstavlja i ovaj skup.

Očekivanja organizatora bila su da

Prvi kongres endokrinologa i dijabetologa u BiH održan u Sarajevu

Učesnici kongresa su pokazali visok stepen profesionalizma, jaku motiviranost, dobru organiziranost i odličnu energiju što je rezultiralo pozitivnim ishodom

kvalitetna Predavanja i Sjajan naučni Program

Velika posjećenost

Na Prvom kongresu

endokrinologa i dijabetologa

bilo je predstavljeno

104 naučna rada od kojih 13 iz inostranstva

Page 19: Doktor Jun 2015

JUNI/LIPANJ 2015 • 17

se svim učesnicima omogući uvid i susret s određenim najaktuelni-jim i najvažnijim dostignućima te saznanjima, kako bazičnim tako i onim povezanim sa svakodnevnim praktičnim radom s bolesnicima. To bi trebalo da doprinese jačoj prevenciji, liječenju i zbrinjavanju endokrinoloških i dijabetoloških bolesnika.

Zdravstvena zaštita oboljelih u Bosni i Hercegovini je na nivou evropske, no broj oboljelih od dija-betesa u BiH je u stalnom porastu, uglavnom zbog nezdravog načina života - gojaznosti, izbjegavanja fizičke aktivnosti, stresa i neodgo-varajuće ishrane, te obroka čija ras-poređenost nije funkcionalna.

Teme kongresa bile su: Urgentna stanja u endokrinolgiji, Neuroen-dokrinologija, Bolesti štitne i pa-ratiroidne žlijezde, Metaboličke bolesti kostiju, osteoporoza, Bo-lesti nadbubrega, Reproduktivna endokrinologija, Šećerna bolest, Gojaznost, Rijetke bolesti u endo-krinologiji.

Naučni program kongresa bio je sadržajan i obuhvatio je 6 plenar-nih predavanja, ukupno 13 simpo-zija sa 77 simpozijalnih predavanja, 21 oralnu prezentaciju kao i 16 po-ster prezentacija. Na kongresu su značajno mjesto imali i pacijenti. Njihovi predstavnici su bili aktivni sudionici ovog, za endokrinološku scenu u BiH značajnog događaja.

Kongresu je prisustvovala i pred-stavnica IDF-a Sandra Bršec Rolih.

Kongres je bio sublimacija dugo-godišnjeg rada, znanja i iskustva svih učesnika i rezultirao je izu-zetno korisnim preporukama, sta-vovima, kao i razmjenom ideja o adekvatnoj dijagnostici i tretmanu endokrinoloških bolesti. Suorgra-nizator Kongresa bio je Medicinski fakultet Univerziteta u Sarajevu, a pokrovitelj Kongresa Ministarstvo civilnih poslova BiH. Naravno, kon-gres je realiziran uz podršku broj-nih sponzora, farmaceutskih kuća i partnera, Ministarstva zdravstva F BiH i Kantona Sarajevo, Ljekarske/Liječničke komore Kantona Saraje-vo, Zavoda za javno zdravstvo Zeni-ca, Liječničke komore F BiH...

Prema ocijeni eminentnih struč-njaka iz regije, predavanja su bila izuzetno kvalitetna uz naučni pro-gram koji je u cijelini ocijenjen kao odličan. Učesnici kongresa su pokazali visok stepen profesiona-lizma, jaku motiviranost, dobru or-ganiziranost i odličnu energiju što je rezultiralo pozitivnim ishodom.

Prema statistici, endokrina i meta-bolička oboljenja s poremećajima u ishrani su na trećem mjestu i od njih je u 2014. godini umrlo 1.970 osoba. Procjenje se da u BiH više od 220.000 ljudi boluje od nekog oblika dijabetsa, najviše od tipa 2.

Najmanje polovina oboljelih od ovog oblika nema postavljenu dija-gnozu i nesvjesni su svoje bolesti. Posebno zabrinjava što je u pora-stu i obolijevanje od tipa 2 mlađih ljudi, kao i djece u Federaciji BiH, iako je dijabetes tipa 2, karakteri-stičan za stariju životnu dob.

Udruženje endokrinologa i dijabe-tologa Federacije BiH organiziralo je kongres radi razmjene mišljenja i praksi stručnjaka koji se svakod-nevno nose s borbom protiv ovih bolesti.

IZVOR: Klix.ba i www.endo.ba

Page 20: Doktor Jun 2015

18 • JUNI/LIPANJ 2015

Karcinom ovarija je vodeći uzrok smrti od ginekoloških karcino-ma, te peti vodeći uzrok smrti od karcinoma kod žena. Procjenju-je se da jedna od 72 žene dobije karcinom ovarija tokom svog ži-vota. Na karcinom ovarija otpada 31 posto od karcinoma ženskih spolnih organa. Žene koje su u postmenopauzi su najveća rizična grupa za razvoj karcinoma ovarija. Prema Međunarodnoj agenciji za istraživanje karcinoma, stopa preživljavanja pacijenata od kar-cinoma ovarija tokom pet godi-na je 46 posto. Međutim, kada se bolest dijagnosticira ranije, stopa preživljavanja raste do 94 posto. CA125, poznat kao mucin 16 (MUC16), je na površini stanice, glikoprotein antigen, Normalno se nalazi u tkivima koja su nasta-la od celomskog epitela, kao jaj-nici, jajovodi, peritoneum, pleura, perikard, debelo crijevo, bubreg i želudac. Prvi put kao antigen izo-lovan iz tkiva seroznog cystadeno-karcinoma ovarijuma. Detektovan je u mnogim tkivima i sekretima, ali ne u normalnom ovarijumu. Kao antigen prisutan je u oko 80% ne-mucinogenih epitelnih tumora ovarija i u manjem % u mnogim drugim tumorima. Niska specifičnost isključuje značaj CA 125 kao skrining markera (samo 40% pacijenata sa uznapredova-lim intra-abdominalnim neoplaz-mama ima povećane vrijednosti CA 125). Za razliku od stadijuma III i IV, u kojima oko 80% žena sa epitelijalnim karcinomom ovariju-ma ima visoke vrijednosti CA 125,

u stadijumu I taj % je 50, što ovaj marker čini nedovoljno osjetljivim za ranu detekciju bolesti. Jedino u slučaju visokog porodičnog rizika za karcinom ovarijuma, serijsko određivanje CA 125 ima značaja u skriningu žena u postmenopauzi. Humani epididimis protein 4 (HE4) prvi put je identificiran u epitelu distalnog epididmisa i mislilo se da je proteaza inhibitor, uključen u maturaciju sperme. Do danas naučnici nisu utvrdili HE4 biološ-ku funkciju. Studije su pokazale da je HE4 povišen kod 93% seroznih, 100% endometrijskih i 50% svije-tlostaničnih tumora ali ne kod mu-koznih karcinoma jajnika. U jednoj studiji 233 pacijenata sa tumorom u zdjelici uključujući 67 sa epitel-nim karcinomom jajnika , HE4 imao je veću senzitivnost nego CA125, 72.9% vs 43.3%, a specifičnost 95%. Istraživači su takođe pronašli da je HE4 povišen kod više od polovi-ne pacijentica sa karcinomom jaj-nika koje nemaju povišen CA125. Kombinacija markera CA125 i HE4 daje poboljšanu senzitivnost. U junu 2008, FDA je odobrila HE4 imunotestove kao pomoć moni-toringu recidiva ili progresije bo-lesti kod pacijentica sa epitelnim karcinomom jajnika. Ovaj test nije odobren kao skrining test za kar-cinom jajnika kod asipmtomat-skih žena. Za razliku od Ca125, HE4 još uvijek nije šire dostupan. Danas kliničari koriste CA125 i HE4 u kombinaciji kao pomoć u procje-ni vjerovatnosti malignosti tokom operacije kod žena sa masom u

zdjelici. Algoritam rizika od karci-noma jajnika (ROMA) uzima u raz-matranje koncentracije dva analita i menopauzni status pacijentice, da bi se odredila skala skora 0-10, koja daje vjerovatnost maligno-sti na osnovu utvrđenih graničnih vrijednosti. Žene sa ROMA skorom iznad granične vrijednosti imaju povećan rizik od karcinoma jaj-nika i trebaju se uputiti gineko-loškom onkologu prije operacije. ROMA skor sam nije dovoljan za trijažu pacijenata. I druge klinič-ke informacije se moraju uzeti u obzir prilikom procjene. Npr. Men-strualni status žene je važan za razmatranje. Specifičnost od 75%, granične vrijednosti daju senzitiv-nost od 77-81% za premenopau-zu i 90-92% za postmenopauzu. Važno je napomenuti da je do sada FDA dala odobrenje samo kombi-naciji Fujirebio HE4 testu i Abbott ARCHITECT CA 125 II testu za izra-čun ROMA skora. Laboratorije koje žele koristiti kombinaciju testova drugih proizvođača moraju utvrditi odgovarajuće granične vrijednosti nakon što provedu vlastitu vali-daciju. Najbolje je uključiti ROMA skorove sa laboratorijskim nalazi-ma jer ROMA skor kalkulatori su dostupni na Internetu i često po-nuđeni kliničarima. Laboratorijski stručnjaci ne trebaju hrabriti klini-čare da koriste ove kalkulatore. Ne samo da su kliničari obično nesvje-sni specifičnih testova koji se ko-riste u laboratoriji, takođe rizikuju da daju netačnu dijagnozu ako se koristi pogrešna granična vrijed-nost.

ca 125 i he4 kao tumor markeri za karcinom ovarija

Page 21: Doktor Jun 2015

JUNI/LIPANJ 2015 • 19

Tabela 1. Klinička primjena serumskih biomarkera za karcinom jajanika

Upotreba CA125 HE4

Skrining Ne Ne

Određivanje mase u zdjelici Da* Da+

Monitoring tretmana Da Da

Detekcija recidiva Da Da

* kao komponenta  RMI ili ROMA skora 8(indeksa) + kao komponenta  ROMA skora

U laboratoriju PROLAB moguće je uraditi ove testove skupa sa ROMA skorom (indeksom) na Abbott ARCHITECT platformi.

PRIPREMILI:Mr.sc.Esad Burgić,dipl.ing.MLD, voditelj laboratorija PROLAB Sarajevo Prof.dr. Damir Marjanović, stručni konsultant laboratoija PROLAB Sarajevo Ena Hajduk,bech.laboratorijske tehnologije-PROLAB Sarajevo Mahir Kovačević, laboratorijski tehničar-PROLAB Sarajevo

Prolab Sarajevo je najveci privatni medicinsko-biokemijski laboratorij u Bosni i Hercegovini u kojem se obavljaju

analize iz podrucja biokemije, hematologije, koagulacije i imunokemije, te analize DNK u suradnji s kompanijom

Genos iz Zagreba.

Nikole Kolumbica Šake do br. 22, 71210 Ilidža Telefon: +387 33 776 280, Fax: +387 33 776 290

E-mail: [email protected]

Page 22: Doktor Jun 2015

20 • JUNI/LIPANJ 2015

U sklopu projekta mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini, u amfiteatru „Prof. dr. Nurudin Numić“ UKCS sredinom maja 2015. održa-no je stručno predavanje iz psihi-jatrije. Fokus je bio na problemu stigmatizacije osoba oboljelih od duševnih bolesti. Gostujući preda-vač je bio Prof. dr. Norman Sarto-

rius, univerzitetski profesor i jedan od najistaknutijih psihijatara svoje generacije.

Angažman profesora Sartoriusa je u sklopu konsultativnog procesa o ra-zvoju održivih antistigma programa i programa socijalne inkluzije oso-ba oboljelih od duševnih bolesti, koji se dešava u sklopu aktivnosti Projekta mentalnog zdravlja u BiH.

Tema predavanja bila je „Buduć-nost psihijatrije“, a suorganizatori gostujućeg predavanja bili su: Kli-nika za psihijatriju UKCS, Medicin-ski fakultet Univerziteta u Sarajevu i Udruženje psihijatara BiH.

Pored predavanja Prof. dr. Sartori-usa održana su dva uvodna preda-vanja. Prvo predavanje je održao Prof. dr. Abdulah Kučukalić, šef Kli-nike za psihijatriju. Drugo predava-nje održao je Prim. dr. Goran Čer-

kez, pomoćnik federalnog ministra zdravstva za međunarodnu surad-nju i koordinaciju razvoja strategi-ja, a koje se tiče organizacije men-talnog zdravlja u F BiH.

Povodom svog angažmana u borbi protiv stigme Prof. dr. Sartorius je naglasio:

„Na žalost, BiH kao i druge zemlje nije se uspjela riješiti stigme koja je okrenuta prema duševnoj bole-sti i ne samo prema bolesti već i prema svemu što dotiče duševna bolest, prema bolesnicima, bol-nicama, lijekovima itd. Sve je to unaprijed označeno kao opasno, nevrijedno i ružno. Možda je to i najveća prepreka koja ne dozvolja-va čovjeku čak i kada se izliječi da nađe posao, stan, postavljaju se i prepreke za stupanje u brak djece... Sve su to posljedice koje su nepo-

U sklopu projekta mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini

Prof. dr. norman SartoriuS goStovao u Sarajevu

Tema predavanja bila je „Budućnost psihijatrije“, a suorganizatori gostujućeg predavanja bili su: Klinika za psihijatriju UKCS, Medicinski fakultet Univerziteta u Sarajevu i Udruženje psihijatara BiH

FOTO: UKCS

Page 23: Doktor Jun 2015

JUNI/LIPANJ 2015 • 21

trebne. Moja želja je da pomognem da se pokrene program mentalnog zdravlja koji će, s jedne strane, pomoći medicinskom njegom bo-lesnika, a s druge da pokuša pro-mijeniti shvatanja ljudi o duševnoj bolesti. Nadam se da ću u tome biti od pomoći.“

Projekat mentalnog zdravlja u BiH predstavlja rezultat kontinuiranog opredjeljenja resornih entitetskih ministarstava zdravstva za nastav-kom reforme sektora mentalnog zdravlja u BiH. Reforma zaštite mentalnog zdravlja u Bosni i Her-cegovini je započela 1996. godine, stavljanjem fokusa na brigu u za-jednici, za razliku od tradicional-nog pristupa koji je uglavnom bio baziran na hospitalnom tretmanu ljudi sa mentalnim poremećajima.

Krajnji cilj projekta je unaprijeđe-no mentalno zdravlje sveukupne populacije, kao i sposobnosti krea-tora politika i odgovornih instituci-ja u postizanju evropskih standar-da u zaštiti mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini.

bogato znanje i veliko

iSkuStvo

Profesor Sartorius posjeduje bogato iskustvo i znanje u

oblasti zaštite prava osoba sa duševnim smetnjama, borbe protiv stigme i diskriminacije koje se tiču mentalnih pore-mećaja. Tokom karijere bio

je profesor na više univerzi-teta (Prag, London, New York, Peking...), direktor Odjela za mentalno zdravlje Svjetske

zdravstene organizacije, predsjednik Svjetske i Evrop-ske psihijatrijske asocijacije (VVPA i EPA), član Medicin-skih akademija u Meksiku, Peruu i Španiji, te dopisni član Akademije znanosti i umjetnosti Hrvatske. Autor je više od 100 knjiga i 300

naučnih radova.

Sedmi Sarajevo anestezija forum (SAF) održan je 22. i 23. maja 2015. u hotelu „Evropa“. Organizatori dvodnevnog susreta anesteziologa iz BiH i šire bili su: Klinika za ane-steziju i reanimaciju UKCS, Udru-ženje za razvoj medicinskih istra-živanja u BIH, Klinika za anesteziju iz Graza (Austrija), Asocijacija za promociju medicinskih istraživanja iz Graza (Austrija) i Institut za na-učnoistraživački rad i razvoj UKCS.

Prisutne predavače i učesnike po-zdravio je Prim. Doc. dr. sci. Ismet Suljević, predsjednik Foruma, i šef Klinike za anesteziju i reanimaciju UKCS.

„Ove godine imamo tridesetak pre-davača iz desetak zemalja. Teme sedmog Sarajevo anestezija foru-

ma su sepsa i infekcije, kao i druge aktuelne teme iz oblasti aneste-ziologije. Ovo je prilika da razmi-jenimo iskustva i vidimo gdje se nalazimo, te da unaprijedimo našu svakodnevnicu kako bismo što bo-lje pomogli pacijentu. Klinički cen-tar Univerziteta u sarajevu i Institut za NIR su suorganizatori Foruma, trudimo se da zajednički unaprije-dimo edukaciju iz anesteziologije. Imamo mnogo toga da učinimo na polju edukacije i usavršava-nja. Bez edukacije nema napretka i samo uz kontinuiranu edukaciju možemo prevazići određene sta-gnacije“, istakao je Doc. dr. Suljević. Forumu su prisustovali učesnici iz Bosne i Hercegovine, Engleske, Au-strije, Srbije Hrvatske, Kosova što je najbolji dokaz kvalitete Sarajevo anestezija foruma.

U hotelu „Evropa“

Sedmi Sarajevo aneStezija forum (Saf)

Prim. Doc. dr. Ismet Suljević, predsjednik Foruma, i šef Klinike za anesteziju i reanimaciju UKCS

Page 24: Doktor Jun 2015

22 • JUNI/LIPANJ 2015

U sklopu Discipline za zaštitu zdravlja majke i djeteta UKCS, lje-kari Pedijatrijske i Klinike za gi-nekologiju i akušerstvo 20. aprila 2015. po drugi put održali su „Ško-lu za trudnice“.

Škola je namijenjena trudnicama u drugom i trećem trimestru trudnoće kao priprema za porod i majčinstvo.

U ime Discipline za zaštitu zdrav-lja majke i djeteta polaznice Škole

pozdravila je Acc Senka Mesiho-vić-Dinarević, te ih upoznala sa ko-legama koji su vodili ovogodišnju Školu. To su bili: Doc. dr. Fatima Gavrankapetanović-Smailbegović, Dr. sci. med. Emina Hadžimurato-vić, Ajsela Bučan-Varatanović, dipl.psiholog, Lejla Smajić-Hodžić, dipl. psiholog i diplomirane medicinske sestre Mirsada Lalić i Munevera Grbo.

Također prisutne je upoznala sa istorijom, kapacitetom i načinom rada klinika u sklopu Discipline na kojima će se mlade majke porodi-ti. Škola je bila jednodnevna i be-splatna za sve zainteresirane.

Obuhvatila je teme:

- Kalendar trudnoće, vrijeme pregleda-praćenja trudnoće, psihofizičke promjene tokom

trudnoće, ishrana i njega trud-nica, tok porođaja, oporavak nakon carskog reza, promjene na tijelu nakon porođaja;

- Pripreme za porođaj, vježbe di-sanja i relaksacija;

- Novorođenče - prilagodba na ekstaruterini život, važnost i praksa dojenja, osnovni sa-vjeti o njezi novorođenčeta (pupak, koža, presvlačenje), žutica, SIDS, sigurno spavanje, auto-sjedalice;

- Psihološki aspekt trudnoće i majčinstva, uloga oca.

Mlade majke iz Kantona Sarajevo pokazale su veliki interes za ponu-đeni program, i to je najbolji znak o potrebi i opravdanosti održavanja „Škole za trudnice.“

U sklopu Discipline za zaštitu zdravlja majke i djeteta UKCS

„škola za trudince“

Škola je namijenjena trudnicama u drugom i trećem trimestru trudnoće kao priprema za porod i majčinstvo

Page 25: Doktor Jun 2015

JUNI/LIPANJ 2015 • 23

Na Medicinskom fakultetu Univer-ziteta u Istanbulu a pod pokrovi-teljstvom DePuy Synthes Instituta iz Sjedinjenih Američkih Država, 13. i 14. marta 2015. godine održan je Međunarodni kongres is oblasti traumatologije pod nazivom „Uz-

manlarla Bulusma Travmada Gun-cel Yaklasimlar.“

U ime UKCS stručno predavanje pod nazivom „Prva intervencija kod politrauma (First intervention in polytrauma) održao je Prof. dr.

Ismet Gavrankapetanović, šef Kli-nike za ortopediju i traumatologiju.

Uz kolege iz Turske ovaj značajni skup okupio je eminentne struč-njake iz oblasti traumatologije i ortopedije iz cijelog svijeta.

U sklopu Discipline za zaštitu zdravlja majke i djeteta UKCS

„škola za trudince“

Međunarodni kongres is oblasti traumatologije

Predavanje Prof. dr. iSmeta gavrankaPetanovića

Page 26: Doktor Jun 2015

24 • JUNI/LIPANJ 2015

Opća bolnica „Prim. dr. Abdulah Nakaš“ Sarajevo i Zavod za ortope-diju, fizikalnu medicinu i rehabili-taciju „Dr. Miroslav Zotović“ iz Ba-nja Luke, započeli su saradnju kroz edukaciju zdravstvenih radnika i razmjenu iskustava. Saradnja dvije zdravstvene ustanove fokusirana je na oblast endoprotetike koljena i kuka, artroskopskih operacija ko-ljena, te rehabilitaciju pacijenata iz navedenih oblasti.

Banjalučki tim, kojeg je predvodio Prim. dr. Slavko Manojlović, speci-jalista ortopedije sa traumatologi-jom bio je u Općoj bolnici 26. maja kada su obavljene planirane ope-racije sedam pacijenata kojima je ugrađena proteza koljena.

Na čelu sarajevskog tima bili su hirurzi - ortopedi iz Opće bolnice, Prim. dr. sci. med. Šukrija Đozić i Prim. mr. sci. med. dr. Sead Bašić, koji posjeduju ogromno iskustvo iz oblasti ortopedije. Prvu operaci-ju obavio je tim iz Banja Luke uz asistenciju ljekara iz Opće bolni-ce. Sve naredne obavili su ljekari iz Opće bolnice pod mentorstvom dr. Manojlovića. Nakon operativ-nog zahvata pacijenti su, isti dan, počeli fizikalnu terapiju u Bolnici. U planu je da se ove godine kod 30 pacijenata ugradi proteza koljena, a već naredne godine za više od 50 pacijenata.

Sva dešavanja u operacionoj sali, putem linka, pratili su ljekari i me-

dicinski tehničari. Pored ortopeda u ovaj projekat bili su uključeni specijalisti i drugih disciplina kao što su anesteziolozi, internisti, ra-diolozi, fizijatri, fizioterapeuti i dru-gi..

Hiruški tim Zavoda za ortopediju, fizikalnu medicinu i rehabilitaci-ju „Dr. Miroslav Zotović” stekao je zavidnu reputaciju u stručnim kru-govima u regionu, prije svega zbog vrhunske usluge i povoljnih cijena. Izraženo u brojkama, na godišnjem nivou, ugrade oko 700 proteza i to 400 kuka i 300 koljena. Pacijenti nakon operacije kuka, koljena ili ugradnje vještačkog zgloba imaju kvalitetniji život.

IZVOR:

OBS.BA

Kroz edukaciju zdravstvenih radnika i razmjenu iskustava u OBS

Saradnja banjalučkih i SarajevSkih ortoPeda

Saradnja dvije zdravstvene ustanove fokusirana je na oblast endoprotetike koljena i kuka, artroskopskih operacija koljena, te rehabilitaciju pacijenata iz navedenih oblasti

Page 27: Doktor Jun 2015

JUNI/LIPANJ 2015 • 25

Za zdravstvene radnike Opće bol-nice „Prim. dr. Abdulah Nakaš“ upri-ličeno je predavanje o magnetnoj rezonanci ramena. Predavanje je održala Prof. dr. Mihra S. Taljanović, radiolog, čija je specijalnost MRI kostiju i zglobova. Prof. dr. Taljano-vić je svoju ljekarsku karijeru po-čela u Sarajevu, nastavila u Ame-rici, gdje na Univerzitetu Tucson u Arizoni predaje radiologiji. Na po-lju radiologije postigla je zavidne rezultate i dobila brojna priznanja i nagrade.

Prof. dr. Taljanović, Bosanka sa ame-ričkom adresom stanovanja, nagla-sila je da je ponosna na diplomu sarajevskog Medicinskog fakulteta, jer su joj znanja stečena u Sarajevu dala dobru osnovu za napredova-nje u svjetskoj karijeri.

Kao olakšavajuću okolnost za rad u Americi istakla je tehnička dosti-gnuća u oblasti kojom se bavi, koja su pristupačna ljekarima.

U srdačnoj atmosferi Prof. dr. Ta-ljanović govorila je o najsavreme-nijim metodama liječenja ramena. Nakon predavanja, nastavljena je edukacija uposlenika Odjeljenja za radiološku dijagnostiku praktičnim radom na aparatu magnetne rezo-nance.

Predavanje je održala Prof. dr. Mihra S. Taljanović, radiolog, čija je specijalnost MRI kostiju i zglobova

Prof. dr. Mihra S. Taljanović Tekst i slika: OBS.BA

Za zdravstvene radnike Opće bolnice

mri ramenaBosanka sa

američkom adresom stanovanja ponosna

je na diplomu sarajevskog Medicinskog

fakulteta

Page 28: Doktor Jun 2015

26 • JUNI/LIPANJ 2015

Dermatovenerološka klinika, Kli-ničkog centra Univerziteta u Sara-jevu, 2011 god. uspješno je postala dio Evropske kampanje pod nazi-vom Euromelanoma, kojoj pripada-ju 31 zemlja Evrope. Kampanja se organizira na nivou cijele BiH u mnogim zdravstvenim ustanova-ma sa centralom u Sarajevu.

Euromelanoma kampanja je jav-nozdravstvena humanitarna akcija besplatnih pregleda mladeža i dru-gih sumnjivih promjena na karci-nom kože sa osobitim osvrtom na melanom.

Sama kampanja je pod pokrovi-teljstvom Federalnog Ministarstva zdravstva kao i Ministarstva zdrav-lja RS.

Prema podacima Svjetske zdrav-stvene organizacije godišnje se u svijetu dijagnosticira između 2 i 3 miliona zloćudnih tumora kože, od čega 160.000 melanoma.

Američko društvo za prevenciju

raka (American Cancer Society) procjenjuje da se u ovom trenut-ku, oko 120.000 novih slučajeva melanoma u SAD-u dijagnosticira godišnje.

U Evropi se melanom u jednoj godini dijagnosticira u približno 26.000 muškaraca i 33.000 žena. Oko 8.300 muškaraca i 7.600 žena umre od Melanoma.

U Evropi i Svijetu 66% svih sluča-jeva kožnog melanoma debljine tumora manje od 1.0 mm su dija-gnosticirali dermatolozi.

Dermoskopskim pregledom isku-snog dermatologa - preko 80% sigurnost je u dijagnozi atipičnog tumora na koži.

Ovo je peta kampanja kojom je UKCS objavio otvorena vrata Der-matološke i Klinike za Plastičnu hirurgiju besplatnih pregleda i excizija mladeža i drugih suspek-tnih lezija na karcinom kože našem gradjanstvu bez obzira iz kojeg

Kantona dolaze. Sem u Sarajevu besplatni pregledi su bili održani u Mostaru, Tuzli, Banja Luci, Tešnju, Zenici, Grudama, Širokom brijegu, Bijeljini, Prijedoru i drugim grado-vima.

Ovogodišnja kampanja je podra-zumijevala i javnu manifestaciju obilježavanja Dana borbe protiv melanoma sa osobitim osvrtom na djecu kao najugroženiju populaciju u Evropi.

Održana 10 maja na Vilsonovom šetalistu sa podrškom mnogih jav-nih ličnosti te stotinama učenika kojima smo tom prilikom besplat-no dijelili zaštitnu odjeću od sun-ca, zaštitne kreme, te 150 paketića kao i plesnu animaciju kako bi za-jedno obilježili dane borbe protiv melanoma i negativnog uticaja UV zračenja.

Javna manifestacija je takodje odr-žana u Tuzli kao i u Banja Luci.

Dermatolozi su u sklopu Kampa-

euromelanoma kamPanja 2015

Page 29: Doktor Jun 2015

JUNI/LIPANJ 2015 • 27

nje vršili i edukativna predavanja u školama o negativnom uticaju UV zračenja i prevencije karcinoma.

Doktori učesnici kampanje sa Der-matološke klinike UKCS: Doc dr Emina Kasumagic-Halilović, Dr Hana Helppikangas, Dr Almira Sel-managić, Dr Mersiha Krupalija-Fa-zlić, Dr Tamara Jovović-Sadiković, Dr Jasmina Muhović, Dr Samra Šoškić, Dr Nina Solaković i Dr Ke-rim Alendar.

Doktori učesnici kampanje sa Plas-tične hirurgije UKCS: Prof dr Reuf Karabeg, Dr Sead Lačević, Doc dr Sanela Salihagić, Dr. M. Jakirlić i dr Edi Muslić. Te glavne sestre i teh-ničko osoblje sa obje klinike.

U RS-u kampanju je uspješno vodi-la Dr Dragana Starović, u Tuzli Prof dr Nermina Hadžigrahić, u Mostaru Prof dr Dubravka Šimić te u Zenici Dr Samira Dajić-Hrvanović.

Tokom kampanje volonterski je učestvovalo 80 studenata Medici-ne u Sarajevu, kao i isti broj u Tuzli, Banja Luci i Mostaru.

Ukupno besplatno dermoskop-kih pregledanih pacijenata bilo je 1600 te 75 besplatnih operativnih zahvata. Tačna statistika i analiza svih podataka će tek biti radjena na nivou cijele BiH.

Tokom kampanje na nivou cijele BiH napravljeno je i podijeljeno: 10000 letaka najave kampanje,

1500 postera, 10000 edukativnih brošura te bilbord 4x6m na zgradi Federalnog ministarstva zdravstva, 500 majica, 500 kačketa kao i ba-lona te 150 paketića za najmlađe.

Jedno veliko hvala svim doktorima učesnicima na nesebičnom i huma-nitranom radu kao i menadžmentu UKCS na čelu sa generalnim di-rektorom Prof. dr. Rusmirom Me-sihovićem za provođenje ove jav-nozdravstvene kampanje ranog skrininga na karcinom kože, a sve u korist boljeg kvaliteta zdravlja na-šeg gradjanstva.

PRIREDILA: Dr. Hana Helppikangas,

Dermatološka klinika UKCSPredsjednik Euromelanoma za BiH

PigmentedBCC

Melanoma

Combined congenital nevus

Klinički pregled Dermoskopski

Page 30: Doktor Jun 2015

28 • JUNI/LIPANJ 2015

U ponedjeljak, 13. aprila 2015. 13 članova WONCA Working Party: Rural Practice (Radna grupa WON-CA: zdravstvena zaštita u rural-nim područjima), u pratnji Tanje Pekez-Pavliško iz Organizacionog odbora Svjetskog kongresa poro-dičnih ljekara koji se održao u apri-lu u Dubrovniku, posjetilo je Dom zdravlja u Trnovu.

Tamo su proveli nekoliko sati u razgovoru sa direktoricom Doma zdravlja Trnovo, Dr. Razijom Ramu-sović, glavnim tehničarem Velidom Berilom, kao i ostalim zaposlenici-ma. Posjeta je protekla zapaženo, a članovi grupe pokazali su veliko interesovanje i znatiželju za rad OJ Dom zdravlja Trnovo, postavljajući

mnogobrojna pitanja. Pregleda-li su prostor i upoznali su način rada u OJ DZ Trnovo, a posebno su se interesovali za kućne posjete, zbrinjavanje urgentnih slučajeva, zdravstvenu zaštitu djece i starijih osoba.

Direktorica Doma zdravlja Trnovo, Dr. Razija Ramusović i Dr. Amela Kečo su u ime generalne direkto-rice JUDZKS, Prim. dr. Dženane Ta-nović podijelili suvenire gostima i kratke pismene informacije o JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo.

Nakon posjete, gosti iz WONCA-e su krenuli prema Foči gdje ih je ugostila Prof. dr. Maja Račić, a zatim su nastavili put prema Dubrovniku.

Misija grupe WONCA je: Ljekari u ruralnim područjima koji, u par-tnerstvu sa grupama sličnih inte-resa, koračaju ka zdravlju za sve u ruralnim područjima.

Ciljevi Grupe: Olakšavanje komuni-kacije i umrežavanja ljekara opće prakse u ruralnim područjima ši-rom svijeta, pojedinačno i putem organizacija i interesnih grupa u polju porodične medicine; Pred-stavljanje porodičnih ljekara iz ruralnih područja u okviru WON-CA-e; Povezivanje sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom pu-tem WONCA-e; Bavljenje pitanjima od značaja za porodične ljekare u ruralnim područjima.

Zajednička fotografija Tekst i slika: www.judzks.ba

U Domu zdravlja Trnovo

PoSjeta članova radne gruPe Wonca rural Practice

Riječ je o grupi kojoj je osnovna zadaća zdravstvena zaštita u ruralnim područjima. Posjeta Trnovu završena je nakon nekoliko sati i na opšte zadovoljstvo

Page 31: Doktor Jun 2015

JUNI/LIPANJ 2015 • 29

Šezdesetih godina prošlog vijeka, u vrijeme intezivnog razvoja teške industrije u tadašnjoj SR BiH, pre-poznat je sindrom profesionalnog oboljevanja uposlenika na radnim mjestima sa posebnim uslovima rada. Dijagnostika i liječenje te populacije, počelo je u domovima zdravlja, ali se za relativno kratko vrijeme pojavila potreba za otvara-njem specijalizovanih ambulanti u fabričkim krugovima.

Ljekarski timovi, u specifičnim uslovima rada, uz neosporno prisu-stvo fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti u radnoj sredini, identifi-kovali su potrebu za kontinuiranim poboljšanjem uslova rada, termi-nološki definiranim kao higijena rada. Svijest o potrebi posebne za-štite radnika na radnim mjestima, izloženim različitim štetnostima, pratilo je i uvođenje nove medi-cinske discpline - specijalizacije

medicine rada, čime su stvoreni legitimni uslovi za kvalitetnu pre-venciju zdravlja radno sposobne populacije.

Sedamdesetih godina, u vrijeme formiranja OOUR-a, prvi put u or-ganizacionom smislu, osnovan je OOUR Opća medicina i medicina rada, u sklopu Doma zdravlja Sa-rajevo koji je preteča današnje JU Zavod za medicinu rada Kantona Sarajevo.

Medicina rada, kao nezavisna me-dicinska grana, organizaciono, kao Zavod za medicinu rada u sklopu Doma zdravlja Sarajevo registriran je 1. aprila 1984, da bi potpunu sa-mostalnost stekao 13. aprila 1998. odlukom Skupštine grada Sarajeva.

Formiranjem kantona u F BiH, osnivačka prava nad Zavodom pre-uzela je Skupština Kantona Saraje-

vo, a ovaj status je Zavod zadržao do danas.

Zavod posluje pod nazivom JU Zavod za medicinu rada Kantona Sarajevo sa sjedištem u Sarajevu, Bulevar Meše Selimovića 2. V.d. di-rektorica je Naida Tiro spec. Neu-ropsihijatar. Zavod ima 109 radni-ka, mahom specijalista medicinske struke.

Kada je riječ o opremi, pod kojom se podrazumjeva medicinska i in-formatička, ona je na visokom ni-vou, što je preduslov za kvalitetnu dijagnostiku.

Jedan od legendarnih bh. specijali-sta medicine rada, ujedno jedan od osnivača bio je nedavno preminuli Prim. dr. Muamer Osmanagić zvani Atila. Ostat će upamćen kao bard Medicine rada kod nas.

A.R.

Kao Zavod za medicinu rada u sklopu Doma zdravlja Sarajevo registriran je 1. aprila 1984, da bi potpunu samostalnost stekao 13. aprila 1998.

Početak šezdesetih godina prošlog vijeka

razvoj medicine rada u bih

Bard Medicine rada u BiH, nedavno preminuli: Prim. dr. Muamer Osmanagić

Page 32: Doktor Jun 2015

30 • JUNI/LIPANJ 2015

RAZGOVARAO: Aleksandar RISTIĆ

Svjedoci smo da Klinika za gine-kologiju i akušerstvo UKCS iz dana u dan napreduje, kako po dijagno-stičkim tako i operativnim meto-dama. No, razloga za intervju sa Dr. Vahidinom Katicom, specijalistom ginekologije bilo je mnogo više.

DOKTOR: Kada je riječ o brizi o ženama i trudnicama, Ginekološ-ko-akušerska klinika UKCS vodeća je ustanova u BiH.

KATICA: GAK je klinika koja ima značajnu istoriju i tradiciju na ovim prostorima. Osnovana je 1974, a novo gradsko porodilište na lokali-tetu Jezera otvoreno je 1977. godi-ne i dobilo je ime „Zehra Mujdović“. U to vrijeme smatralo se jednim od najsavremenijih i najvećih u ta-dašnjoj Jugoslaviji. Imalo je preko 8.000 poroda godišnje i pratilo je

sva naučna dostignuća i sve nove trendove, kako u ginekologiji tako i u akušerstvu. Poznata je činjenica da je prva ‘beba iz epruvete’ dobije-na upravo kod nas. Ratni, a velikim dijelom i postratni period nas je dosta zaustavio u razvoju, naroči-to kada se zna da smo u nove pro-storije preselili tek 2010. Do tada smo bili prilično ograničeni, kako prostorom tako i sa tehničkom potporom. Ulaskom u obnovljenu kliniku dobili smo i najsavremeni-ju opremu. Uzimajući u obzir obim posla i broj pacijenata koji prođu kroz našu kliniku nadamo se da ćemo uspjeti nastaviti pratiti trend usavršavanja kako tehnike tako i osoblja. Posebno se to odnosi na dijagnostičke, operativne i terapij-ske procedure. Kod dijagnostičkih procedura poseban akcenat stavlja se na rad sa visokorizičnim trudno-ćama, anomalije genitalnog siste-ma žene ili anomalije ploda.

DOKTOR: Spomenuli ste visokori-zične trudnoće, da li trudnice Kan-tona Sarajevo mogu kontrolisati trudnoću na GAK-u, a da ne spada-ju u gore navedenu kategoriju, te da li imate timove koji u urgentnim stanjima, i po potrebi izlaze na te-ren po pozivu?

KATICA: Sve pacijentice koje dola-ze na našu kliniku, a imaju zdravs-teveno osiguranje, na pregled mo-raju donijeti uputnicu iz primarne zdravstvene zaštite, budući da naša klinika spada u tercijarni nivo za-štite. Stoga se uredne trudnoće kontrolišu u nadležnim domovima zdravlja, te u Zavodu za meterin-stvo, a sve što se smatra visoko rizičnim trudnoćama upućuje se na GAK. Što se tiče ekipa za kućne posjete, organizacijom naše klinike takvih ekipa nemamo, a posredni-ci između pacijentica van klinike i nas su timovi Hitne medicinske

Vahidin Katica, specijalista ginekologije, ljekar GAK-a

naša klinika može odgovoriti Svakom izazovu

Tvrdim da imamo jako dobre ljekare, i da, ako nismo bolji, onda nismo ni lošiji u odnosu na okolne centre u regionu. Šteta je što pacijentice iz BiH idu na liječenje u druge centre van naše zemlje na dijagnostičko-operativne procedure

Dr. Vahidin Katica

Page 33: Doktor Jun 2015

JUNI/LIPANJ 2015 • 31

pomoći sa kojima imamo dobru saradnju i od velikog su značaja za sva urgentna stanja koja spadaju u domen ginekologije i akušerstva.

DOKTOR: Kakva je saradnja Klinike sa ostalim kantonima u Federaciji BiH i Republici Srpskoj?

KATICA: Budući da smo jedan od glavnih Centara za ženu i dijete u BiH, svakodnevno primamo paci-jentice iz drugih dijelova države. No, da bi se pacijentice liječile na našoj klinici, a osigurane su u dru-gim dijelovima BiH, moraju proći komisije njihovih bolničkih centara zbog odobrenja i eventualne hos-pitalizacije kod nas. U suprotonom se usluge naplaćuju. Obično se iz svih kantona, pa i iz RS, na našu kliniku šalju pacijentice visorizič-nih trudnoća ili ginekološki kazusi koji iziskuju posebnan kako opera-tvni, tako i dijagnostičko-terapijski tretman.

DOKTOR: Prema nekim podacima, BiH je zemlja sa negativnom pri-rodnim priraštajem, te se već neko vrijeme priča o tzv. „bijeloj kugi“. Da li se ovaj ‘trend’ osjeti na Vašoj klinici?

KATICA: Iskreno, ne raspolažem sa tačnim podacima o broju poroda i prirodnim priraštajem u našoj zemlji, ali znam da sam prije ne-koliko godina u izvještaju Zavoda za statistiku pronašao da je u čak sedam kantona zabilježen negati-van priraštaj, što je zabrinjavaju-će. O ovakvim stvarima ne treba špekulisati i treba imati egzaktne podatke. Glavni razlog za ovakvo stanje, ukoliko je istinito, je situa-cija u kojoj se naša zemlja nalazi, posebno nezaposlenost koja vodi u socio-ekonomsku nesigurnost mladih ljudi u BiH. Ipak, GAK se može pohvaliti činjenicom da go-dišnje zabilježi blizu 4.000 poroda.

DOKTOR: Statistika kaže i da se u BiH sve češće javljaju blizanačke trudnoće, ali i da je u porastu dovr-šavanje poroda carskim rezom. Da

li je ovo slučaj i na vašoj klinici, te da li su su ove pojave međusobno uvjetovane?

KATICA: Postoji trend porasta potpomognutih trudnoća, što je i jedan od glavnih razloga za sve češće blizanačke trudnoće. Naša zemlja je u posljednjih nekoliko godina postala centar potpomo-gnute oplodnje dolaskom stranih privatnih medicinskih ustanova. Nekoliko klinika prednjači po do-brim rezultatima, te su u pravom smislu riječi napravile ‘baby boom’. U jednom trenutku smo na odje-lu Patologije trudnoće imali čak sedam pacijentica sa blizanačkim trudnoćama, što se rijetko dešava, ali mogu reći da su sve uspješno privedene kraju. I zbog svega na-vedenog, učestalih IVF zahvata, oz-biljnih patoloških stanja, dolazimo do povećanog procenta carskih re-zova. Međutim, upravo zahvaljujući tom povećanom procentu smanjili smo fetalni mortalitet i morbiditet. Ovakav trend uvećanja carskih re-zova nije samo trend u našoj bol-nici, već i zemljama u okruženju i šire.

DOKTOR: Na početku ste rekli da od 2010. godine imate jako do-bre uslove za rad, zbog čega ste se približili centrima u okruženju i Evropi. Kako osoblje klinike prati trendove u svijetu u smislu organi-zovane edukaciju?

KATICA: Naši ljekari se trude da zadovolje sve potrebe naših paci-jentica. Najveći doprinos edukaciji daju sami zaposlenici koji rade na tome da edukacije budu kontinura-ne, da usvojena znanja iz drugih centara prenesu kolegama, te da budu od koristi svima. U posljed-njih godinu dana uspostavili smo partnerske odnose sa Univerzitet-skom klinikom u Ljubljani, na čemu smo zahhvalni direktorici centra za majku i dijete Acc. Senki Dinare-vić, kao i šefu klinike Prof. dr. Zulfi Godinjaku koji su bili koordinato-ri u realizaciji projekta. Također,

i u Hrvatskoj se posjećuju razne škole, edukacijski centri, najviše na polju ultrazvučne dijagnostike i laparoskopije, ali iz drugih obla-sti. Individualno su kolege odlazile na edukaciju i u druge evropske centre. Kongresi i seminari se go-dišnje planiraju i naši ljekari ih re-dovno posjećuju. Većina edukacija je uglavnom samofinansirajuća, a zahtjeva i posebnu organizaciju posla jer klinika predstavlja veli-ki medicinski pogon. No, posao je jako dobro organiziran i klinika funkcioniše 24 sata bez prestanka. Bogatstvo naše klinike su mladi ljekari, a njihova edukacija, koja se odvija pod vodstvom starijih isku-snih kolega, predstavlja svijetlu budućnost kojoj moramo stremiti. Trenutno je dobar dio naših ljekara na subspecijalizacijama iz različi-tih oblasti iz ginekologije i akušer-stva. U uvođenju novih dijagnostič-kih i operativnih metoda posebna pažnju poklanja se odjelu sterili-teta, na čelu sa šefom naše klinike Prof. dr. Zulfom Godinjakom koji uz pomoć nove opreme i novog kadra pokušava navedeni odjel sa svim svojim punim kapacitetom staviti na raspolaganje i vratiti mu stari sjaj.

DOKTOR: Gdje je GAK u odnosu na druge centre u regionu i Evropi? KATICA: Sa kim sam god razgova-rao, a govorim i iz ličnog iskustva, tvrdim da mi imamo jako dobre ljekare. Ako nismo bolji, nismo ni lošiji u odnosu na okolne centre. Šteta je što pacijentice iz BiH idu na liječenje u druge centre van naše zemlje na dijagnostičko-operativne procedure. Naša klinika u ovom trenutku može odgovoriti svakom izazovu. Također, vjerujem u našu budućnost, vjerujem da ćemo ozbiljnim radom i zalaga-njem, te primjenom svog do sada stečenog znanja i iskustva, ostva-riti uspješan odnos sa našim paci-jenticama, i izgraditi se u dogledno vrijeme u vodeći centar u regionu.

Page 34: Doktor Jun 2015

32 • JUNI/LIPANJ 2015

V Forum porodične/obiteljske medicine održan je u Sarajevu, od 14. do 16. maja 2015. uz uče-šće 308 učesnika, 71 predavača sa 64 predavanja, stručne radionice i okruglih stolova.

Na Forumu je potvrđeno da su u dosadašnjem razvoju porodične/obiteljske medicine učinjeni ogro-mni pomaci. Porodični ljekari su u svom radu suočeni s brojnim izazo-vima, a za vrijeme trajanja Foruma moglo se čuti i koji su to problemi.

Naime, broj ljekara i medicinskih sestara porodične/obiteljske me-dicine je nedovoljan. Ostvarivanje prihoda putem tradicionalnog na-čina plaćanja koji se nije unapre-đivao od završetka specijalizacije stavlja pomenute ljekare u Fede-raciji BiH na mjesto najmanje pla-

ćenih ljekara u Evropi. Sve je ma-nji broj specijalizanata ove grane medicine zbog nezainteresirano-sti domova zdravlja, a različitosti u organizaciji rada u kantonima/županijama i općinama posebna su prepreka. Nemogućnost da spe-cijalisti P/OM napreduju iz svoje oblasti i dodatno se usavršavaju kao subspecijalisti. Nedovoljna sa-radnja ljekara porodične/obitelj-ske medicine sa zavodima zdrav-stvenog osiguranja koji ostaju nijemi na zahtjeve koji dolaze od strane osiguranika i zdravstvenih radnika, porast nedoličnog pona-šanja i nasilja od strane korisnika zdravstvene zaštite prema ljekari-ma i medicinskim sestrama... samo su neki od problema sa kojima se svakodnevno suočevaju ljekari po-rodične/obiteljske medicine.

No, bez obzira na sve, zaključak uče-snika V Foruma je da su svi i dalje spremni i odlučni da pružaju naj-bolju moguću zdravstvenu zaštitu svojim pacijentima u situaciji teške ekonomske i organizacijske krize, da razvijaju ovu granu medicine, unaprijeđuju svoja znanja i vješti-ne u svim oblicima kontinuirane medicinske edukacije, sarađuju sa svim zdravstvenim djelatnicima i nezdravstvenim organizacijama u cilju poboljšanja zdravstvene za-štite svih stanovnika.

Pomenuti ljekari će pomoći pri kre-iranju zdravstvenih politika, poseb-no za oblast porodične/obiteljske medicine jer uspješno mogu voditi menadžment zdravstvenih ustano-va iz ove oblasti.

A.R.

V Forum porodične/obiteljske medicine održan u Sarajevu

ni Svakodnevni izazovi niSu PrePreka

Doc. dr. Zaim Jatić, Predsjednik Udruženja

Porodični ljekari su u svom radu suočeni s brojnim izazovima, a za vrijeme trajanja Foruma moglo se čuti i koji su to problemi

Page 35: Doktor Jun 2015

JUNI/LIPANJ 2015 • 33

U Institutu za Naučno-istraživački rad i razvoj UKCS, a u organizaci-ji Udruženja onkologa u BiH i In-stituta za dijagnostiku i liječenje malignih oboljenja UKCS 20. maja 2015. održan je Simpozij pod na-slovom:

“Značaj molekularnog profiliranja u individualizaciji onkološkog tre-tmana”.

Simpozij je pozdravnim govorom otvorio i moderirao Prof. dr. Semir

Bešlija, šef Instituta za dijagnostiku i liječenje malignih oboljenja UKCS. Predavači su bila eminentna ime-na iz oblasti onkologije poput Prof. dr. Andreasa Vossa, potpredsjednika Clinical and Medical Development Caris Life Science iz Švicarske, te Prof. dr. Roberta Leonarda iz Impe-rial College (London, UK).

Teme predavanja bile su:

- Evidence-guided tumor profiling to individualize therapy decision

(Predavač bio Prof. dr. Andreas Voss);

- Multi-platform profiling of meta-static cancer and its potential for routina care (Predavač bio Prof. dr. Robert Leonard).

Predavanja su pored onkologa bila namijenjena i drugim specijalnos-tima poput patologa, dijagnostiča-ra itd, pa je stoga interes za preda-vanje i diskusiju bio značajan.

Novosti iz onklogije

značaj molekularnog Profiliranja u individualizaciji onkološkog tretmana

Page 36: Doktor Jun 2015

34 • JUNI/LIPANJ 2015

Prednosti EARL programa akreditacije su:

– nezavisna kontrola/osiguranje kvaliteta od strane nadležnog stručn-jaka za obradu slike sa svjetskom rep-utacijom koji pružaju savjete u okviru programa i prate njegov razvoj;

– kompatibilnosti parametara skenera između više centara. Rezultati jednog centa se mogu ravnopravno kompari-rati sa rezultatima drugih centara;

– standardizacijom metoda rada i parametara uređaja su omogućene precizne, reproducibilne i kvantita-tivne procjene, što uključuje i pri-premu pacijenta, akviziciju kod sni-manja, obradu slika i analizu.

EARL program je podržan od strane Ev-ropske organizacije za istraživanje i tret-man raka (EORTC), što je bio samo dodatni podstrek za ostvarivanje ciljeva EANM-a i EARL-a u svrhu postizanja visoke kvalitete i standardizacije PET/CT uređaja u cijeloj Evropi.

Učestvovanje u programu akreditacije pored godišnje članarine, koja iznosi 1.000 eura, podrazumijeva slanje snimaka kontrole kvaliteta četiri puta godišnje. Nakon slanja snimaka studija sa fantomima pod tačno određenim uslovima, razu-

PET/CT: NovosTi Na Polju koNTrolE kvaliTETa i zašTiTE PaCijENaTaPozitronska emisijska tomografija – kompjuterizirana to-mografija (PET/CT) je hibridna nuklearnomedicinska-radi-odijagnostička tehnika koja za dobijanje slike koristi joni-zirajuće zračenje. Kao takva predmet je redovne kontrole kvaliteta propisane od strane Državne regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost, a koja je utemeljena na evropskim kriterijima. Pored zahtjeva za zadovoljenje

pojedinih tehničkih parametara uređaja, Pravilnik o zaštiti od zračenja kod medicinske ekspozicije nalaže i redovnu kontrolu parametara slike i analizu doza za pacijente.

Služba za medicinsku fiziku i radijacijsku sigurnost Klinič-kog centra Univerziteta Sarajevo je u potpunosti osposo-bljena da obavlja ove zadatke na način na koji se oni obav-ljaju i u drugim sličnim ustanovama u Evropi.

Međunarodna akreditacija PET/CT-a kao Centra izvrsnostiEvropsko udruženje nuklerne medicine (EANM) je 2010. go-dine uspostavilo EARL FDG-PET/CT program akreditacije u cilju poboljšanja standarda kvalitete PET/CT sistema između centara, kako u svakodnevnoj upotrebi tako i kod korištenja u multicentiričnim studijama.

Akreditacija podrazumijeva uspostavljanje kriterija kontole kvaliteta kojima se osiguravaju odgovarajuće performanse

PET/CT sistema i što omogućava dalje sakupljanje podata-ka, a zatim komparaciju, razmjenu i kombinaciju FDG PET/CT nalaza, uključujući i standardiziranu vrijednost nakuplja-nja (SUV). Programom se minimizira varijacija u vrijednosti SUV-a i osigurava da odstupanje gornjih i donjih granica recovery koeficijenata i kalibracionih faktora ne prelaze vri-jednosti ±10% (Slika 1).

Slika 1. Provjera SUV vrijednosti korištenjem fantoma za kvalitet slike

Slika 2. Lista certificiranih država

Page 37: Doktor Jun 2015

JUNI/LIPANJ 2015 • 35

ltati se obrađuju i, ako su u skladu sa traženim standardima, centar dobija Certifikat o Centru izvrsnosti.

Klinika za nuklearnu medicinu KCU Sarajevo je 2014. godine (26.12.2014.) uspjela da svoj PET/CT uređaj GE Dis-covery 600 akreditira i postane jedan od 107 centara izvrsnosti koliko ih je do sada akreditirano u Evropi, što nas čini prvim takvim centrom u regiji koji posjeduje certifikat (Slika 2). Certifikat je obnovljen i u 2015. godini.

Drugi značajni korak u provjeri rada PET/CT sistema jeste analiza doza za pacijente. Njihovo poznavanje je neophodno za procjenu rizika kojem se pacijenti izlažu tokom pregleda, ali služe i kao osnova za buduću optimizaciju ovog radiološkog dijagnostičkog pregleda.

U tom cilju izvršeno je preliminarno istraživanje doza za pacijente na oba modaliteta (PET i CT) na Klinici za nuklearnu medicinu UKCS (jedan Magisterij iz ove oblasti već odbranjen, a drugi je u završnoj fazi) pod mentorstvom šefa Odsjeka za radiodijagnostičku i nuklearnomedicinsku fiziku UKCS.

S obzirom da je PET/CT hibridna teh-nika te da podrazumijeva korištenje 2 različita izvora jonizirajućeg zračen-ja (radioaktivni izotop i rendgenska cijev), potrebno je na odvojen način izvršiti proračun. Konačan rezultat je efektivna doza, koja se direktno veže za stohastičke rizike od jonizirajućeg zračenja, a dozvoljava i komparaciju s drugim radiološkim tehnikama.

Interna dozimetrijaPET komponenta za dobijanje slike koristi neki od pozitronskih radioak-tivnih izotopa. U Kliničkom centru Univerziteta Sarajevo do danas se ko-ristio samo jedan – fluor-18 i to kao sastavni dio radiofarmaceutika fluoro-deoksiglukoza (FDG).

Fluor-18 ima vrijeme poluraspada od 110 minuta, što znači da se pola od unesene aktivnosti raspadne za nešto kraće od 2 sata. Prema protokolu koji se koristi u UKCS-u, pacijenti primaju 370 MBq ili 10 mCi fluora-18.

FDG se pacijentu daje intravenoznim putem. U tijelu se ponaša kao gluko-

za, što znači da se nakuplja u tkivima i organima koji troše dosta energije, kakav je mozak ili srce, ali i metabolič-ki aktivnim lezijama, zbog čega se i koristi. Također, velike količine završe u bubrezima i mokraćnoj bešici, te os-tatku tijela.

Procjena efektivne doze zračenja koju pacijent primi na račun apliciranog FDG-a je istovremeno i jednostavan i kompleksan problem. Na internetu se može naći veliki broj alata koji daju informaciju na osnovu aplicirane ak-tivnosti. Najpoznatiji je RADAR, na stranici http://www.doseinfo-radar.com, čiji autor je Michael Stabin, jedan od najznačajnijih naučnika koji se bave internom dozimetrijom u nuk-learnoj medicini. Ipak, za tačniju proc-jenu neophodno je u proračun unijeti više parametara, te koristiti napredniji softver.

U radu je korišten softver OLINDA/EXM istog autora, a najznačajniji ulazni parametar je kumulativna ak-tivnost u pojedinim radiosenzitivnim organima, koja se dobija kao integral vremenski zavisne trenutne aktivnosti (Slika 3). Informacija o trenutnoj ak-tivnosti fluora-18 u nekoliko ključnih organa očitana je sa PET snimaka. Uz pretpostavku da aktivnost opada ek-sponencijalno, izračunate su kumula-tivne aktivnosti, a iz njih korištenjem adekvatnih konverzionih faktora ap-sorbirane doze na pojedine organe. Efektivna doza se dobija zbrajanjem apsorbiranih doza na pojedine or-gane pomnoženih sa odgovarajućim tkivnim težinskim faktorom.

Na uzorku od 36 pacijenata, srednja

vrijednost efektivne doze iznosila je 7 mSv, što se nije značajno razlikivalo od vrijednosti dobijene RADAR soft-verom.

CT dozimetrija

Procjena efektivne doze koju paci-jent primi zbog izlaganja rendgeskom zračenju CT-a je jednako kompleksan zadatak. Uobičajena metoda podrazu-mijeva poznavanje težinskog doznog indeksa kompjuterzirane tomografi-je (CTDI), čija je vrijednost približno jednaka srednjoj apsorbiranoj dozi po jednom tomografskom sloju. Njegova se vrijednost ili pomnoži sa faktorom konverzije ili se uvrsti u odgovarajući softver. Problem predstavlja činjenica da se težinski CTDI kontinuirano mije-nja, što je osobina novijih CT uređaja. Na ovaj način smanjuje se doza koju primaju pacijenti, a omogućava se i efikasnije korištenje detektora.

U radu smo pokušali uzeti u obzir va-rijabilnost CTDI tako što smo pratili kako se vrijednost anodne struje mi-jenja od jednog do drugog sloja. Kriva zavisnosti je zatim pomnožena sa nor-miranom vrijednosti težinskog CTDI, te usklađena da odgovara matematič-kom fantomu iz softvera (CT Dosimetry Calculator, ImPACT, London, UK).

S obzirom da studija još uvijek nije završena, poznati su nam samo preli-minarni rezultati preciznije određene efektivne doze. Njena srednja vrijed-nost na 10 dosada obrađenih pacije-nata isnosi 7 mSv.

Zaključak

Na osnovu naprijed izloženog može se zaključiti da PET-CT uređaj u Kli-ničkom centru Univerziteta Sarajevo zadovoljava sve kriterije kontrole kva-liteta, što je potvrđeno dodjelom Cer-tifikata o Centru izvrsnosti. Međutim, kao što je poznato, snimanje ovim ure-đajima nije bez rizika. Ukupna efektiv-na doza iznosi oko 14 mSv.

PRIREDILI: Doc. dr. Adnan BEgAnOvić

Mr. sci. Amra SKOPLjAK-BEgAnOvić Prof. dr. Faruk DALAgIjA

Doze za pacijente

Slika 3. Mjerenje trenutne aktivnosti u regiji mozga

Page 38: Doktor Jun 2015

36 • JUNI/LIPANJ 2015

U starijim godinama relativno često srećemo ljude sa torakalnom kifozom i lumbalnom lordozom, čak i kod onih koji su se uporno liječili u mladosti. To je zato što kod sadašnjeg liječenja razgibavamo zglobove i jačamo mišiće, usporava se dalji razvoj deformacije, ali ovo ne dovodi do korekcije lošeg držanja tijela. To je zbog stvaranja uslovnih refleksa u kičmenoj moždini koji održavaju postojeće stanje.

Mi se rađamo sa bezuslovnim refleksima za držanje tijela, s tim što može doći zbog raznih uzroka do lošeg držanja tijela u bilo kojem dobu života i stvaranja uslovnih refleksa koji održavaju taj status. Bilo je pokušaja da se uspostavi pravilno držanje pomoću ortoza, ali su one donijele više štete nego koristi zbog atrofije muskulature i štetnog djelovanja na tkiva na mje-stima stalnoga pritiska. Bili su poku-šaji svjesnog održavanja tijela u kori-govanom položaju, s tim da se stomak uvuče i osoba što više isprsi, čime se ne stvara zadovoljavajuća korekcija, a po-jedine grupe mišića jako se opterećuju i brzo zamaraju te se takva osoba vra-ća u prvobitni položaj. Osim toga žena ima drugačiji položaj tijela, a muškarac drugačiji, te i načini korekcije moraju biti različiti. Da bi takve osobe što lakše mogle zauzeti pravilno držanje tijela postavio sam vrlo jednostavne šeme. Korekcija lošeg držanja tijela kod žen-skoga pola - slika 1:

Slika 1.

U stojećem stavu nastojati da se tije-lo nalazi u vertikalnoj ravni, koljena ispružena u potpunosti, donji dio vrat-ne kičme treba vertikalno povući pre-ma gore i središnji dio grudnog koša vući prema gore, a suprotno ovome skočne zglobove vući prema dole.

Korekcija lošeg držanja tijela kod muškog pola – slika 2:

Slika 2.

U stojećem stavu nastojati da se tije-lo nalazi u vertikalnoj ravni, koljena ispružena u potpunosti, donji dio vrat-ne kičme treba vući prema gore, lopa-tice prislanjati na stražnji zid grudno-ga koša i lagano ih pritiskivati na isti a prednji zid grudnoga koša lagano, u istoj mjeri pritiskivati prema nazad, da bi se uspostavila ravnoteža između mišića agonista i antagonista, te skoč-ne zglobove vući prema dolje.

Šire o uzrocima i načinu liječenja lošeg držanja tijela treba pogledati u magazinu „Doktor“ , decembar 2014, godina.

Širokim publicitetom ove nove metode liječenja, s vremenom, imat ćemo mnogo manje gore navedenih deformiteta, analogno kao što se pri-mjenom Pavlikovih remenčića u veli-koj mjeri smanjio broj kongenitalnih luksacija kukova.

Međutim postoji velika razlika između

ove dvije metode. Primjenom remenči-ća stvara se dobar odnos zglobnih tije-la u kukovima, odnosno usmjerava se pravilan razvoj kukova, koji u daljem razvoju postaju stabilni sa dobrim od-nosima i liječenje je završeno.

Držanje tijela kod čovjeka je dinamičan proces kroz čitav život. Zato primjena ove metode u najranijoj fazi kada je loše držanje tijela samo naznačeno, bez izraženog stvaranja uslovnih refleksa u lošem položaju dolazi se do brze i pot-pune korekcije. Kontrolu držanja tijela treba provoditi kroz čitav život.

Loše držanje tijela sa razvijenim struk-turnim promjenama, posebno u odma-kloj dobi, zahtjeva kompleksno liječenje.

Danas nije nikakva rijetkost sresti čo-vjeka u devetoj deceniji života. Ako posmatramo životni vijek raznih kič-menjaka, vidimo da on iznosi pet puta koliko traje njihov potpuni rast. Prema ovome čovjek koji živi u umjerenom klimatskom pojasu trebao bi da živi oko 120 godina. Vjerovatno se vijek čovjeka još produži i vrlo je važno da čovjek svoj psiho – fizički status očuva što duže u dobrom stanju. Zato treba da prihvati da postoji biološka osnova za kretanje. Svakodnevne vježbe raz-gibavanja zglobova, jačanje koštano – mišićne građe treba da bude navika, a šetnja, izleti, skijanje, plivanje i ra-zne sportske igre pravo zadovoljstvo. Pritom, posebno u starijim godinama treba paziti da se ne prekoračuju opti-malna opterećenja. Ishrana treba da je raznovrsna i umjerena, te ukoliko po-stoji navika na nikotin, alkohol i slično, treba svojom čvrstom voljom dotična osoba to da odbaci, a ne čekati da to učine neka specijalna liječenja. Među-tim kod nekih, posebno starijih osoba, postoji velika smetnja za promptno

Prim dr Omer Muftić

liječenje lošeg držanja tijela Sa Strukturnim Promjenama

Page 39: Doktor Jun 2015

JUNI/LIPANJ 2015 • 37

prihvatanje gornjeg programa. Zapra-vo njihova pluća i srce su zarobljeni u malom prostoru zbog izražene rigidne povijenosti leđa. Pluća i srce sa velikim opterećenjem uspijevaju da obezbjede minimalnu oksigenaciju, a povremeno i ispod minimuma, zbog čega je ugro-žen cjelokupan organizam, a poseb-no vitalni organi. Da bi ovakve osobe oslobodile pluća i srce zarobljeništva moraju uporno, svakodnevno, vježbati više puta na dan po deset minuta vjež-be koje su navedene u prilogu. Upore-do sa vježbama treba vršiti i korekciju položaja tijela svakodnevno po jedan stepen prema navedenoj šemi.

Takve osobe trebaju biti uporne u iste-zanju skraćenih ligamenata i skraće-nih mišića, s tim što će se kod svakog opuštanja tijelo vraćati u prvobitni loš položaj zbog stvorenih uslovnih re-fleksa i izmjenjenih zglobnih struktura kičme. Međutim vježbe koje će biti u početku jako teške pa i bolne, s vreme-nom bit će sve lakše. Sa analgeticima ne treba pretjerivati, a kod velike želje da se nešto ostvari, tu i mozak poma-že lučenjem supstance koja odgovora nalorfinu koji ublažava bolove. Treba svakih 15 dana vršiti kontrolne profil-ne snimke da se vidi napredovanje ko-rekcije. Uporne osobe će u potpunosti korigovati svoje držanje tijela ukoliko nije došlo do koštanog bloka između pojedinih pršljenova zbog spondylo – arthrotičnih promjena, odnosno ko-rekcija će se izvršiti do stepena krivine koju ovakve promjene održavaju. Kada se izvrši maksimalno moguća korekci-ja dolazi do stvaranja uslovnih reflek-sa u ovom novom položaju zavisno od dužine svakodnevnog držanja tijela u korigovanom položaju. Postojaće rela-tivno brzo zamaranje leđne muskula-ture u početnom stadiju, da bi sa ra-zvojem uslovnih refleksa ovo pravilno držanje bivalo sve lakše i sa manjim zamaranjem.

Vježbe koje se preferiraju pri ovome liječenju uzete su sa interneta.

Slika 3.

Sastavljene pete, rastavljeni prsti, stav „mirno“, jedna ruka dole – nazad a dru-

ga gore nazad po dva puta naizmje-nično (pravi laktovi).

Slika 4.

Sa ispruženim rukama, ukrštavamo ruke ispred grudnog koša (1-2) i širimo unazad (3-4).

Slika 5.

Podlakat u odnosu na nadlakat pod pravim uglom, spuštamo i podižemo šake i podlaktice naizmjenično, a nad-laktice ostaju pod pravim uglom u od-nosu na tijelo.

Slika 6.

Ispružene ruke iznad glave, te iz tog položaja izvodimo bočno naginjanje trupa na desno (1-2), pa na lijevo (3-4).

Slika 7.

Sa pravim leđima, spuštamo ruke ka prstima nogu, pa se rukama ide u vis uz ispravljanje trupa (3 – 4 puta).

Slika 8.

Čučanj na cijelo stopalo, zatim stav mirno sa rukama u horizontali (3-4).

Slika 9.

Raskoračni stav, bočno naginjanje tru-pa, rukom niz koljeno, naizmjenično 2x lijevo, pa 2 x na desno.

Slika 10.

Čučeći položaj sa potpunim pregibom u koljenima i leđima sa naslonom prsa na natkoljenice, zatim podizati glavu i ramena maksimalno.

Slika 11.

Sjedenje na stolici, potpuno savijenog trupa da se prsa naslanjaju na koljena, šake na potiljku, zatim podizati glavu i ramena

Page 40: Doktor Jun 2015

38 • JUNI/LIPANJ 2015

Treći kongres farmaceuta BiH sa međunarodnim učešćem, na temu „Farmacija zasnovana na dokazi-ma“ održan je u Sarajevu, u hotelu „Terme“ na Ilidži, od 14. do 17. maja 2015, a generalni sponzor ovog ve-likog regionalnog skupa bila je bh. kompanija Bosnalijek.

Kongres je otvorila Draženka Ma-ličbegović, pomoćnica Ministra ci-vilnih poslova BiH, 14. maja 2015.

godine. Učesnicima su se obratile Prim. mr. ph. Zahida Binakaj, pred-sjednica Organizacionog odbo-ra Kongresa i Prof. dr. Lejla Begić, predsjednica Naučnog odbora.

Predsjednica Binakaj je na sveča-noj ceremoniji otvaranja istakla da je farmacija kao struka i poziv od iznimnog značaja za cjelokupno društvo, te da će se na Kongresu promovirati farmacija i njena važ-

Treći kongres farmaceuta BiH sa međunarodnim učešćem

„farmacija zaSnovana na dokazima“

Uloga farmaceuta u sistemu zdravstvene zaštite danas zauzima veoma važno mjesto, uzimajući u obzir činjenicu da je trend samoliječenja globalno u porastu

Detalj sa svečanog otvaranja Kongresa FOTO: valetudo

Page 41: Doktor Jun 2015

JUNI/LIPANJ 2015 • 39

nost kako bi se podigla svijest i ukazalo na neophodnost ispravne komunikacije između farmaceuta kao zdravstvenih radnika i pacije-nata.

„Organizacijom Kongresa poka-zujemo da smo u stanju prevazići sve prepreke koje stvaraju ustroj i politika u našoj zemlji. U isto vri-jeme, kroz Kongres ćemo pokazati da svi oni koji žele narušiti ugled farmacije u tome ne mogu uspjeti“, naglasila je predsjednica Binakaj.

„Ovaj Kongres znači kontinuitet u našem nastojanju da pratimo naj-novija dostignuća iz oblasti farma-ceutske nauke i struke“, istakla je profesorica Begić u svom obraćanju.

Ciljevi Kongresa bili su, između ostalog, ukazivanje na problem neharmonizirane edukacije u obla-sti farmacije, čija je najpogubnija posljedica hiperprodukcija nekom-petentnog kadra i nelojalna kon-kurencija.

Kao i na svakom brojnom skupu, tako i ovom, pružena je prilika da se uspostave novi kontakti i relaci-je unutar struke i nauke, te ojačaju postojeći, kako na međunarodnom, tako i na državnom nivou.

Direktor Bosnalijeka Nedim Uzuno-vić naglasio je kako uloga farma-ceuta u sistemu zdravstvene za-štite danas zauzima veoma važno mjesto, uzimajući u obzir činjenicu

da je trend samoliječenja globalno u porastu.

„Zbog ovakvih trendova farmaceut je postao ključna osoba koja mora da posjeduje izuzetno visok stepen znanja i vještina kako bi u postup-ku samoliječenja na što adekvatniji način odgovorio potrebama paci-jenata“, dodao je Uzunović.

Bosnalijek je u cilju pružanja mak-simalnog doprinosa razmjeni isku-stava i profesionalnom razvoju farmacije kao struke, organizovao dolazak na Kongres više od 100 farmaceuta iz šire regije.

U radu Kongresa učestvovalo je više od hiljadu farmaceuta iz BiH, regije i svijeta.

Page 42: Doktor Jun 2015

40 • JUNI/LIPANJ 2015

Zdravstveni stručnjaci upozorava-ju na to da nove vrste bolesti an-tibiotike čine beskorisnim. Bolesti poput tuberkuloze, koja je nekad ubijala milijune ljudi, ponovo bi

mogle postati opasnost.

Farmaceutska industrija se zbog toga potiče da razvija efikasnije li-jekove. U Zimbabveu je 2012. godi-ne tifus pogodio 1.500 ljudi. Ta bo-lest, koja se širi zaraženom vodom ili hranom, obično se liječi antibi-oticima. Međutim, novi super-soj otporan na većinu antibiotika širi se svijetom.

Činjenica da sve više infekcija postaje otporno na lijekove zabrinjava zdravstvene stručnjake.

„Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da ulazimo u tzv. po-stantibiotik eru, gdje je onemogu-ćen dobar dio moderne medicine - od običnih operacija do kemote-

rapije za oboljele od raka. Sve su prisutnije i infekcije koje su rani-je ubijale milijune ljudi u Europi, poput tuberkuloze. One ponovo postaju opasnost,“ izvještava iz Londona reporter Al Jazeere, Nadim Baba.

U Velikoj Britaniji pokrenuta je ini-cijativa kojom se od farmaceutskih kompanija traži da ulože dva mili-juna dolara u istraživanje efikasni-jih lijekova.

Njihova nagrada bile bi jednokrat-ne isplate ukoliko uspješno razviju neophodne antibiotike. Novac bi osigurale vlade iz raznih dijelova svijeta, koje bi to tijekom deset godina koštalo blizu 37 milijardi

Zdravstveni stručnjaci upozoravaju

antibiotici PoStaju beSkoriSni!?

Zdravstveni stručnjaci upozoravaju na to da nove vrste bolesti antibiotike čine beskorisnim. Bolesti poput tuberkuloze, koja je nekad ubijala milijune ljudi, ponovo bi mogle postati opasnost

Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da ulazimo u tzv.

postantibiotik eru, gdje je onemogućen dobar dio moderne

medicine

Page 43: Doktor Jun 2015

JUNI/LIPANJ 2015 • 41

dolara.

„Procijenili smo da bi, ako ne uči-nimo ovo, svjetski BDP zbog toga mogao biti 100 tisuća milijardi dolara manji nego što bi inače bio za 35 godina. Kao osoba koja raz-mišlja o rizicima, 37 milijardi dola-ra zapravo nije ništa, iako mnogo zvuči“, kaže Jim O’Neill, voditelj projekta.

Ova ideja također bi uklonila ko-mercijalni poticaj farmaceutskim kućama da prodaju što više anti-biotika. To je bitno jer, što se lijek više koristi, bakterija je sve otpor-nija. Ipak, recepti koje liječnici iz-daju nisu jedini problem.

Većina antibiotika koji se konzumi-

raju u Europskoj uniji napravljena je zapravo za životinje na farmama - cilj im je da brže i jeftinije proi-zvedu meso. Britanska vlada kaže kako svijet treba raditi na proble-mu potražnje, ne samo opskrblji-vanja.

“Prvo moramo spriječiti da se lju-di uopće inficiraju, a drugo - mak-simalno iskoristiti antibiotike koje imamo, očuvati ih”, kaže John Wat-son iz Ministarstva zdravlja.

Prema podacima Svjetske zdrav-stvene organizacije, tri četvrtine zemalja nemaju nikakav plan kako da se izbore s rastućom otpornoš-ću na antibiotike. Ukoliko ih nova inicijativa barem uvjeri da taj pro-

blem postoji, mnogi životi mogli bi biti spašeni.

IZVOR:AL jAZEERA

Prema podacima Svjetske

zdravstvene organizacije, tri

četvrtine zemalja nemaju nikakav plan kako da se

izbore s rastućom otpornošću na

antibiotike

Page 44: Doktor Jun 2015

42 • JUNI/LIPANJ 2015

Svjetski dan zdravlja obilježava se 7. aprila svake godine pod pokro-viteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), te je svake go-dine posvećen jednoj zdravstvenoj temi.

Ovogodišnja tema bila je sigurnost hrane i promocija aktivnosti za unapređenje sigurnosti hrane pod sloganom „Od farme do trpeze“. Ovogodišnji Svjetski dan zdravlja ističe neophodnost multisektor-skog djelovanja u zaštiti zdravlja pučanstva sukladno načelu „zdrav-lje u svim politikama“, te ukazuje na potrebu aktivnog i sustavnog monitoringa sigurnosti hrane u lancu od proizvođača, distributera do potrošača.

Naime, nove prijetnje sigurnosti hrane su u stalnom porastu. Pro-mjene u proizvodnji, distribuciji i potrošnji hrane, promjene u okolišu,

novi patogeni agensi, antimikrobna rezistencija predstavljaju izazove za nacionalne sustave sigurnosti hra-ne. Neispravna hrana je globalno povezana sa smrću oko dva miliona ljudi godišnje, a hrana koja sadrži štetne bakterije, viruse, parazite ili otrovne i hemijske tvari je odgovor-na za više od 200 oboljenja.

Kada je u pitanju situacija u Fede-raciji Bosne i Hercegovine, u 2014. godini registrirano je 423 obolje-lih od trovanja hranom, sa stopom obolijevanja od 18,10/100.000, a trovanja hranom nalaze se na za-dnjem mjestu liste deset vodećih zaraznih bolesti u Federaciji BiH. Stopa obolijevanja je manja nego u 2013. godini i najmanja je od 1995. godine.

Brojne zdravstvene institucije i ustanove, obrazovne institucije, ali i nevladine organizacije u Federa-

Obilježen Svjetski dan zdravlja 2015.

SigurnoSt hrane u Prvom Planu

Ovogodišnja tema bila je sigurnost hrane i promocija aktivnosti za unapređenje sigurnosti hrane pod sloganom „Od farme do trpeze“

Page 45: Doktor Jun 2015

JUNI/LIPANJ 2015 • 43

ciji BiH obilježile su Svjetski dan zdravlja, a Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH organizirao je okru-gli stol na temu sigurnosti hrane i tom prilikom su stručnjaci iz razli-čitih sektora razmijenili iskustva o trendovima i aktivnostima za una-pređenje sistema sigurnosti hrane koji se poduzimaju kako u BiH, tako i na međunarodnom planu.

Prisutne je tom prilikom u ime Fe-deralnog ministarstva zdravstva pozdravio pomoćnik ministra Prim. dr. Goran Čerkez koji je u svom uvodnom izlaganju istakao ulogu javnozdravstvenih institucija, te potrebu multisektorskog djelova-nja u cilju monitoringa sigurnosti hrane.

Asocijacija studenata i studentica Fakulteta zdravstvenih studija u Sarajevu u saradnji sa Udruženjem paraplegičara Kantona Sarajevo,

također je, prigodnim stručnim programom obilježila Svjetski dan zdravlja.

Učesnicima skupa se obratio i šef Ureda Svjetske zdravstvene orga-nizacije u BiH Haris Hajrulahović koji je, podsjećajući na direktnu vezu između sigurnosti hrane i očuvanja zdravlja, istakao odličan odgovor javnozdravstvenih insti-tucija u BiH tokom prošlogodišnjih majskih poplava obzirom da tada nisu evidentirane nikakve veće epidemije niti masovna trovanja uzrokovana neispravnom hranom ili vodom.

Prva Svjetska zdravstvena skup-ština koju je organizirala Svjetska zdravstvena organizacija održana je 1948. godine, a odlukom skup-štine 7. april određen je za Svjetski dan zdravlja i počeo se obilježavati od 1950. godine.

Neispravna hrana je

povezana sa smrću oko dva miliona ljudi

godišnje, a hrana koja sadrži

štetne bakterije, viruse, parazite

ili otrovne i hemijske tvari je odgovorna za više od 200

oboljenja

Page 46: Doktor Jun 2015

44 • JUNI/LIPANJ 2015

Šesnaest naučnika sa Univerziteta Sun Jat Sen u Kini pokušali su da izmjenom embrionalnog gena izliječe bolest gena koju izaziva Beta-talasemija, tačnije genetski poremećaj koji dovodi do teške anemije, zaostalog rasta, skeletnih anomalija, pa čak i smrti.

Naučnici su koristili tehniku ubriz-gavanja kompleksa u embrion koji se sastoji od zaštitnog DNA ele-menta dobijenog iz bakterije i spe-cifičnog proteina.

Naučni tim koristio se samo neodr-živim embrionima koji su dobijeni od lokalnih klinika za plodnost, a koji se nisu mogli razviti u bebe.

Finalni rezultati studije već su objavljeni u časopisu “Protein i će-lija”, iako su dva međunarodna na-učna časopisa odbila da ih objave iz etičkih razloga.

Jedna grupa naučnika smatra da bi tehnika izmjene embrionalnog gena mogla imati pozitivne efekte jer bi pomogla u borbi sa raznim genetskim bolestima odmah po rođenju.

Druga grupa, pak, strahuje da bi takva tehnologija mogla izazvati poremećaje u sklopu ljudskog ge-noma koji je nasljedan.

IZVOR:www.lkksa.ba

Korištenjem neodrživih embriona

u kini modifikovan ljudSki genom!

Naučnici su koristili tehniku ubrizgavanja kompleksa u embrion koji se sastoji od zaštitnog DNA elementa dobijenog iz bakterije i specifičnog proteina

Finalni rezultat studije već su objavljeni u časopisu “Protein i ćelija”, iako su dva međunarodna

naučna časopisa odbila da ih objave iz etičkih razloga

Page 47: Doktor Jun 2015

JUNI/LIPANJ 2015 • 45

Studija u koju je bilo uključeno više od 95.000 djece pokazala je da ne postoji veza između vakcine MPR (protiv ospica, zaušnjaka i rubeole) i autizma kod djece, rekli su nauč-nici, a objavio je britanski Guardian.

Ova studija posljednje je istraži-vanje koje protivrječi nalazima gastroeneterologa Andrew Wake-fielda. On je 1998. radio u london-skoj bolnici Royal Free i objavio je u stručnom časopisu britanske me-dicinske struke The Lancet studiju u kojoj je zaključio da je vakcinisa-

njem dvanaestoro djece vakcinom MPR kod njih uzrokovalo crijevnu reakciju koja je dovela do autizma.

Britanska štampa nekritično je pre-nijela tvrdnje iz te studije i uzro-kovala histeričnu reakciju koja se proširila po cijelom svijetu, prenosi Al-Jazeera.

Nijedan naučnik nije uspio dobi-ti rezultate do kojih je Wakefield svojom studijom došao, a kasnije se ispostavilo da je uzorke krvi dje-ce za svoju studiju uzeo na brzinu od gostiju na rođendanskoj zabavi svog sina, plaćajući im po pet funti za uzorak.

Nakon godina istraga, sudskih tuž-bi, polemika u medijima i optužbi, The Lancet je povukao nezapamćen potez povlačenja 12 godina starog članka (od čijeg autorstva je svih 13 suradnika Wakefielda u među-vremenu odustalo i tražilo da se

njihovo ime briše) kao „pogrešnog“ i „lažnog.“

Vjerovanje da su vakcina MPR i au-tizam povezani razlog je zbog ko-jeg mnogi roditelji još i danas ne vakcinišu svoju djecu.

IZVOR:

Oslobođenje

Ova studija posljednje je istraživanje koje protivrječi nalazima gastroeneterologa Andrew Wakefielda

Potvrđeno

ne PoStoji veza između vakcine mPr i autizma kod djece

Vjerovanje da su vakcina MPR i

autizam povezani razlog je zbog

kojeg mnogi roditelji i danas

ne vakcinišu svoju djecu

Page 48: Doktor Jun 2015

46 • JUNI/LIPANJ 2015

Kalendar događanja od jula do septembra 2015.

Za više informacija pogledati na https://www.eurolink-tours.co.uk/medical-conferences.html

2015G O D I N A

ESH 2015 - European Society of Hypertension Annual Scientific Meeting

Milan, Italy

Cardiology

ESC 2015 - The European Society of Cardiology Congress

London, United Kingdom

Cardiology

EuroPerio 2015 – The World Leading Conference in Periodontology

London, United Kingdom

Dental and Oral Disorders

WFO 2015 - 8th International Orthodontic Congress (IOC) of the World Federation of Orthodontists (WFO)

London, United Kingdom

Dental and Oral Disorders

12 -

15

June

29 A

ugus

t -

0

2 S

epte

mbe

r

03

- 0

6Ju

ne27

- 3

0S

epte

mbe

r

WCD 2015 - 23rd World Congress of Dermatology

Vancouver, Canada

Dermatology08

- 1

3Ju

ne

ADA 2015 – The 75th American Diabetes Association Scientific Sessions

Boston, Massachusetts, United States

Diabetes05

- 0

9

June

EASD 2015 - 51st European Association for the Study of Diabetes Annual Meeting

Stockholm, Sweden

Diabetes14 -

18

Sep

tem

ber

Page 49: Doktor Jun 2015

JUNI/LIPANJ 2015 • 47

EAN 2015 - 1st Congress of the European Academy of Neurology

Berlin, Germany

Neurology20 -

23

June

ECE 2015 - 31st International Epilepsy Congress

Istanbul, Turkey

Epilepsy05

- 0

9S

epte

mbe

r

DDF 2015 – The 2nd Digestive Disorders Federation Meeting

London, United Kingdom

Gastroenterology

ESHRE 2015 - 31st Annual Meeting of the European Society of Human Reproduction and Embryology

Lisbon, Portugal

Gynaecology & Obstetrics

EHA 2015 - 20th European Hematology Association Congress

Vienna, Austria

Hematology

ISTH 2015 - 2015 International Society on Thrombosis and Haemostasis Congress with 61st SSC Meeting of the ISTH

Toronto, Canada

Hematology

22 -

25

June

14 -

17

June

11 -

14

June

30 M

aj-

02

Juni

Kalendar događanja od aprila do jula 2015

Za više informacija pogledati na http://www.medicinskikongresi.com/kongresi/

2015G O D I N A

ICAAC/ICC 2015 Joint Meeting - Joint 55th Interscience Conference on Antimicrobial Agents and Chemotherapy and 28th International Congress of Chemotherapy Meeting

San Diego, California, United States; Microbiology17 -

21

Sep

tem

ber

Page 50: Doktor Jun 2015

48 • JUNI/LIPANJ 2015

Kalendar događanja od jula do septembra 2015.

Za više informacija pogledati na https://www.eurolink-tours.co.uk/medical-conferences.html

2015G O D I N A

ECNP 2015 - The 28th European College of Neuropsycopharmacology Congress

Amsterdam, The Netherlands

Neurology

ECFS 2015 - The 38th European Cystic Fibrosis Conference

Brussels, Belgium

Oncology

ECCO-ESMO 2015 - The 18th ECCO - 40th ESMO European Cancer Congress: Reinforcing multidisciplinary

Vienna, Austria

Oncology

SOE 2015 - European Congress of Ophthalmology

Vienna, Austria

Ophthalmology

29 A

ugus

t -

0

1 S

epte

mbe

r

03

- 0

6Ju

ne0

3 -

06

June

06

- 0

9Ju

ne

ESCRS 2015 - The XXXIII Congress of the European Society of Cataract and Refractive Surgeons 2015

Barcelona, Spain

Ophthalmology08

- 1

3Ju

ne

ERS 2015 - European Respiratory Society International Congress

Amsterdam, The Netherlands

Pneumology05

- 0

9

June

Ljekari svih medcinskih smjerova imaju priliku za rad u Dubaiju & UAE! Početna plaća 12.000.- + bonus!

German Medical Consulting Dubai usko surađuje sa brojnim tvrtkama i klinikama u Dubaiju i UAE i uspješno je zaposlila brojne ljekare širom Evrope (Rumunjska, Bu-garska, Švicarska, Njemačka, Poljska, Grča itd.)

Rado ćemo vam dati prve potrebne informacije:

Tel. +49 911 817 44 35 Mob. +49 163 74 67 058

email: [email protected] Skype: Elizabeta.Bilic

www.gmcd.de

Page 51: Doktor Jun 2015

Ovaj promotivni materijal sadrži bitne podatke o lijeku koji su istovjetni odobrenom sažetku svojstava lijeka i odobrenoj uputi o lijeku u skladu s članom 14. Pravilnika o načinu oglašavanja lijekova i medicinskih sredstava („Službeni glasnik BiH“, broj 40/10). SAMO ZA ZDRAVSTVENE RADNIKE.

Eli Lilly B-H d.o.o. Koševo 9, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina Tel: +387 33 263 670, Fax: +387 33 216 686BADBT00010

HUMALOG®100 U/ml otopina za injekciju u ulošku1 ml otopine sadrži 100 U (što odgovara 3,5 mg) inzulina lispro (dobivenog rekombinantnom DNA-tehnologijom na E. Coli). Uložak sadrži 3 ml otopine što odgovara 300 U inzulina lispro.

Broj odobrenja za stavljanje lijeka u promet: 04-07.2-3756-5/10 Način izdavanja: Lijek se izdaje uz ljekarski receptIme i adresa nositelja odobrenja: Eli Lilly B-H d.o.o., Koševo 9/II, 71000 Sarajevo, BiH

Terapijske indikacije: Humalog® se koristi u liječenju odraslih i djece sa šećernom bolesti kojima je potreban inzulin za održavanje normalne homeostaze glukoze u krvi. Humalog® je, također, indiciran za početnu stabilizaciju šećerne bolesti. Kontraindikacije: Preosjetljivost na inzulin lispro ili na bilo koju od pomoćnih tvari. Hipoglikemija. Posebna upozorenja i posebne mjere opreza pri upotrebi: Bilo kakva promjena inzulinskog pripravka, poput tipa ili proizvođača inzulina, mora se provesti pod pomnim liječničkim nadzorom. Promjene jačine, zaštićenog naziva (proizvođača), vrste (brzog, srednjedugog i dugog djelovanja itd.), porijekla (životinjski, humani, analozi humanog inzulina) i/ili načina proizvodnje (rekombinantna DNA tehnologija u usporedbi s inzulinima životinjskog porijekla) mogu rezultirati potrebom za promjenom doze. Kod brzodjelujućih inzulina, svaki bolesnik koji uz njih uzima i neki bazalni inzulin mora prilagoditi dozu oba inzulina kako bi se postigla optimalna kontrola šećera u krvi tokom cijelog dana, naročito kontrola šećera u krvi tokom noći i natašte. Uzimanje neodgovarajućih doza ili prekid terapije, osobito kod dijabetičara ovisnih o inzulinu, mogu dovesti do hiperglikemije i dijabetičke ketoacidoze, stanja koja su potencijalno smrtonosna. Prilagodba doze inzulina također može biti potrebna ukoliko bolesnici mijenjaju stupanj fizičke aktivnosti ili uobičajeni način prehrane. Fizička aktivnost neposredno nakon obroka može povećati rizik pojave hipoglikemije. U dječijoj populaciji Humalog® ima prednost pred topivim humanim inzulinom jedino u slučajevima kad brzo djelovanje inzulina može biti korisno. Na primjer, ukoliko se vrijeme davanja injekcija usklađuje prema obrocima. Interakcije s drugim lijekovima ili drugi oblici interakcija: Potrebe za inzulinom mogu se povećati ako bolesnik istodobno uzima lijekove s hiperglikemijskom aktivnošću kao što su oralni kontraceptivi, kortikosteroidi, nadomjesna terapija hormonima štitne žlijezde, danazol, ß-2 stimulatori (poput ritodrina, salbutamola, terbutalina). Potrebe za inzulinom mogu biti smanjene kod uzimanja lijekova s hipoglikemijskom aktivnošću kao što su oralni antidijabetici, salicilati (npr. acetilsalicilna kiselina), sulfa antibiotici, neki antidepresivi (inhibitori monoaminooksidaze, selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina), neki inhibitori enzima konverzije angiotenzina (kaptopril, enalapril), blokatori receptora angiotenzina II, beta blokatori, oktreotid ili alkohol. Potrebno je zatražiti savjet liječnika ukoliko se koriste drugi lijekovi uz Humalog. Plodnost, trudnoća i dojenje: Podaci dobiveni na velikom broju izloženih trudnica ne ukazuju na mogućnost štetnog učinka inzulina lispro na tok trudnoće, kao niti na zdravlje fetusa/novorođenčeta. Vrlo je važno održavati dobru kontrolu inzulinom liječene bolesnice tokom cijele trudnoće (bilo da se radi o inzulinu ovisnoj ili gestacijskoj šećernoj bolesti). Potrebe za inzulinom obično su niže u prvom tromjesečju, a rastu tokom drugog i trećeg tromjesečja. Bolesnice sa šećernom bolesti treba upozoriti da obavijeste svoje liječnike ako su trudne ili ako planiraju trudnoću. Utjecaj na sposobnost upravljanja vozilima i strojevima: Hipoglikemija može narušiti sposobnost koncentracije i oslabiti reagiranje, što može biti rizično kod upravljanja strojevima i vozilima. Nuspojave: Hipoglikemija je najčešća nuspojava inzulinske terapije kod bolesnika sa šećernom bolesti. Teška hipoglikemija može dovesti do gubitka svijesti, a u iznimnim slučajevima, do smrti. Nije prikazana određena učestalost hipoglikemije, obzirom da je hipoglikemija rezultat primjenjene doze inzulina kao i drugih faktora, npr. intenziteta dijete i vježbanja bolesnika. Lokalna alergijska reakcija u bolesnika je česta (1/100 do <1/10). Slučajevi teške generalizirane alergijske reakcije mogu biti opasni po život. Doziranje i način primjene: Dozu određuje liječnik prema potrebama bolesnika. Humalog® treba davati neposredno prije obroka. Kad je potrebno, Humalog® je moguće davati i neposredno nakon obroka. Humalog® pripravci se daju pod kožu ili trajnom potkožnom infuzijskom pumpom a moguće je, iako nije preporučljivo, dati Humalog® u obliku intramuskularne injekcije. Ako je potrebno, Humalog® se može davati intravenski, na primjer, za kontrolu vrijednosti glukoze u krvi u ketoacidozi, za vrijeme akutne bolesti ili tijekom intraoperativnog odnosno postoperativnog razdoblja. Daje se potkožno i to u gornji dio nadlaktice, bedro, glutealno područje ili abdomen. Mjesto uboda treba mijenjati tako da se isto mjesto koristi najviše jednom mjesečno.Treba posebno obratiti pažnju da se prilikom davanja injekcije ne uđe u krvnu žilu. Mjesto davanja injekcije ne smije se masirati. Bolesnici se moraju naučiti pravilnoj tehnici davanja injekcije. Humalog® ima brzi početak djelovanja i kraće trajanje terapijskog učinka (2 do 5 sati), nakon subkutane primjene, u usporedbi s humanim inzulinima brzog djelovanja. Brzi početak djelovanja omogućava primjenu injekcije (ili, primjenu dugotrajne potkožne infuzije, Humalog bolusa) neposredno prije jela.

Humulin® R 100 i.j./ml, otopina za injekciju u uloškuHumulin® N 100 i.j./ml, suspenzija za injekciju u uloškuHumulin® M3 100 i.j./ml, suspenzija za injekciju u ulošku 1 ml otopine sadrži 100 i.j. humanog inzulina (dobivenog rekombinantnom DNA –tehnologijom na E. Coli)1 ml suspenzije sadrži 100 i.j. humanog inzulina (dobivenog rekombinantnom DNA –tehnologijom na E. Coli)

Broj odobrenja za stavljanje lijeka u promet:HUMULIN® R otopina za injekciju u ulošku: 04-07.10-6177/13HUMULIN® N suspenzija za injekciju u ulošku: 04-07.10-6176/13HUMULIN® M3 suspenzija za injekciju u ulošku: 04-07.2-3756-4/10Način izdavanja: Lijek se izdaje uz ljekarski receptIme i adresa nositelja odobrenja: Eli Lilly B-H d.o.o., Koševo 9/II, 71000 Sarajevo, BiH

Terapijske indikacije: Koristi se za liječenje bolesnika sa šećernom bolesti kojima je inzulin potreban za održavanje homeostaze glukoze. Kontraindikacije: Hipoglikemija. Preosjetljivost na Humulin ili na pomoćne tvari, osim ako se ne koristi u svrhu desenzibilizacije.Pripravci Humulina se ni u kojem slučaju ne smiju davati u venu, osim Humulina® R.Posebna upozorenja i mjere opreza pri upotrebi: Prelaz bolesnika na drugu vrstu inzulina ili na inzulin drugog proizvođača treba se provesti pod strogim liječničkim nadzorom. Zbog promjene u jačini, zaštićenom nazivu (proizvođaču), vrsti (topivi, izofan, predmiješani), porijeklu (životinjski, humani, analog humanog inzulina) i/ili načina proizvodnje (rekombinantna DNA-tehnologija u usporedbi s inzulinom životinjskog porijekla) može doći do potrebe za promjenom doziranja. Kod nekih je bolesnika nakon prelaska s inzulina životinjskog porijekla na humani inzulin potrebno prilagoditi dozu humanog inzulina. Ako je promjena potrebna, ona se može provesti pri uzimanju prve doze ili unutar prvih nekoliko tjedana ili mjeseci. Nekorigirane hipoglikemijske i hiperglikemijske reakcije mogu uzrokovati gubitak svijesti, komu ili smrt. Primjena neodgovarajućih doza ili prekid terapije, osobito kod dijabetičara ovisnih o inzulinu, može dovesti do hiperglikemije i dijabetičke ketoacidoze, stanja koja su potencijalno smrtonosna. Liječenje humanim inzulinom može dovesti do stvaranja protutijela, ali je titar protutijela niži od onog na pročišćeni inzulin životinjskog porijekla. Potrebe za inzulinom mogu se značajno promijeniti kod bolesti nadbubrežne žlijezde, hipofize ili štitne žijezde te kod oštećenja bubrežne ili jetrene funkcije. Potrebe za inzulinom mogu se povećati tokom bolesti ili emocionalnih poremećaja. Prilagodba doze inzulina također može biti potrebna ukoliko bolesnici mijenjaju stupanj fizičke aktivnosti ili mijenjaju uobičajeni način prehrane.Nuspojave: Hipoglikemija je najčešća nuspojava inzulinske terapije kod bolesnika sa šećernom bolesti. Teška hipoglikemija može dovesti do gubitka svijesti, a u iznimnim slučajevima do smrti. Lokalna alergijska reakcija u bolesnika je česta (1/100 do <1/10). Crvenilo, otok i svrbež mogu se pojaviti na mjestu injekcije inzulina. Ovo stanje obično nestaje tokom nekoliko dana do nekoliko tjedana. U nekim slučajevima, lokalne reakcije ne moraju biti povezane s inzulinom nego s drugim faktorima, kao što su iritansi u dezinficijensima za kožu ili loša tehnika injiciranja. Sistemska alergija, koja je vrlo rijetka (<1/10,000) ali i potencijalno opasnija, je generalizirana alergijska reakcija na inzulin. Može dovesti do pojave osipa po cijelom tijelu, zaduhe, piskanja pri disanju, sniženja krvnog tlaka, ubrzanja bila ili znojenja. Slučajevi teške generalizirane alergijske reakcije mogu biti opasni po život. U rijetkim slučajevima jake alergije na Humulin, liječenje mora započeti odmah. Može biti potrebna promjena inzulina ili desenzibilizacija. Lipodistrofija na mjestu injiciranja je manje česta (1/1,000 do <1/100).Doziranje i način primjene: Dozu određuje liječnik prema potrebama bolesnika.Humulin® R se daje potkožnom injekcijom, ali se može, iako nije preporučljivo, davati i injekcijom u mišić. Također se može dati u venu.Humulin® N i Humulin® M3 se daju potkožnom injekcijom, ali se mogu, iako nije preporučljivo, davati injekcijom u mišić. Ovi inzulinski pripravci ne smiju se davati u venu. Prilikom injiciranja bilo kojeg Humulin inzulinskog pripravka potrebno je obratiti posebnu pažnju da se ne uđe u krvnu žilu. Mjesto injiciranja ne smije se masirati nakon injekcije inzulina. Bolesnici se moraju naučiti pravilnoj tehnici injiciranja.Humulin® N (izofan) se može koristiti u kombinaciji s pripravkom Humulin® R (topivi). Humulin® M3 je gotovi pripravak s unaprijed određenom mješavinom topivog inzulina i inzulina izofan, kako bi se izbjegla potreba da sami bolesnici miješaju inzulinske pripravke. Režim liječenja treba biti primjeren metaboličkim potrebama svakog pojedinog bolesnika. Svako pakovanje sadrži uputu o lijeku u kojoj je objašnjeno kako injicirati inzulin.

Humalog Mix25 100 U/ml KwikPen suspenzija za injekcijuHumalog Mix50 100 U/ml KwikPen suspenzija za injekciju 1 ml suspenzije sadrži 100 U (što odgovara 3,5 mg) inzulina lispro (dobivenog rekombinantnom DNA-tehnologijom na E. Coli). Uložak sadrži 3 ml suspenzije što odgovara 300 U inzulina lispro.

Broj odobrenja za stavljanje lijeka u promet:Humalog Mix25 100 U/ml KwikPen: 04-07.2-5444/11Humalog Mix50 100 U/ml KwikPen: 04-07.2-5443/11Način izdavanja: Lijek se izdaje uz ljekarski receptIme i adresa nositelja odobrenja: Eli Lilly B-H d.o.o., Koševo 9/II, 71000 Sarajevo, BiH

Terapijske indikacije: Humalog Mix25 i Humalog Mix50 indicirani su za liječenje bolesnika sa šećernom bolesti koji trebaju inzulin za održavanje normalne homeostaze glukoze.Kontraindikacije: Preosjetljivost na inzulin lispro ili na bilo koju pomoćnu tvar. Hipoglikemija. Posebna upozorenja i posebne mjere opreza pri upotrebi: Humalog Mix se niti u kojem slučaju ne smije primjeniti intravenski. Promjena terapije s jednog inzulinskog preparata na drugi treba biti učinjena pod strogim liječničkim nadzorom. Promjene u jačini, zaštićenom nazivu (proizvođača), tipu (brzog, srednjedugog i dugog djelovanja itd.), porijeklu (životinjski, humani, analog humanog inzulina), i/ili načinu proizvodnje inzulina (rekombinatna DNA-tehnologija u usporedbi s inzulinima životinjskog porijekla) mogu imati za posljedicu potrebu za promjenom doze. Terapija s neadekvatnom dozom ili prekid liječenja, naročito u bolesnika s dijabetesom ovisnim o inzulinu, može dovesti do pojave hiperglikemije te ketoacidoze, stanja koja su potencijalno smrtonosna. Potrebe za inzulinom mogu se povećati tokom bolesti ili emotivnih poremećaja. Prilagodba doze inzulina može biti neophodna kada se bolesnik podvrgava povećanim fizičkim aktivnostima ili mijenja svoju uobičajenu prehranu. Vježbanje neposredno iza obroka može povećati rizik od hipoglikemije. Primjena inzulina lispro u djece u dobi ispod 12 godina može se uzeti u obzir samo u slučaju kada se očekuje veća korist u usporedbi s primjenom regularnog inzulina. Interakcija s drugim lijekovima ili drugi oblici interakcija: Potreba za inzulinom može biti povećana pri istodobnoj primjeni lijekova koji imaju hiperglikemijski učinak, kao što su oralni kontraceptivi, kortikosteroidi ili supstitucijska terapija hormona štitnjače, danazol, beta-2 agonisti (npr. ritodrin, salbutamol, terbutalin). Potreba za inzulinom može biti smanjena pri istodobnoj primjeni lijekova s hipoglikemijskim učinkom, kao što su oralni hipoglikemici, salicilati (kao npr. acetilsalicilna kiselina), sulfatni antibiotici, određeni antidepresivi (inhibitori monoaminooksidaze, selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina), određeni ACE-inhibitori (kaptopril, enalapril), blokatori receptora angiotenzina II, beta blokatori, oktreotid ili alkohol. Plodnost, trudnoća i dojenje: Podaci dobiveni na velikom broju izloženih trudnica ne ukazuju na mogućnost štetnog učinka inzulina lispro na tok trudnoće, kao ni na zdravlje fetusa/novorođenčeta. Tokom trudnoće potrebno je održavati dobru kontrolu u bolesnica koje primaju inzulin (inzulin ovisan dijabetes ili gestacijski dijabetes). Potreba za inzulinom obično se smanjuje tokom prvog tromjesečja a povećava u drugom i trećem tromjesečju. Bolesnice s dijabetesom treba savjetovati da obavijeste svoga liječnika ako zatrudne ili planiraju trudnoću. U trudnica s dijabetesom neophodna je pažljiva kontrola glukoze kao i općeg zdravstvenog stanja. Bolesnice s dijabetesom koje doje mogu trebati prilagodbu doze inzulina, promjenu prehrane ili oboje. Utjecaj na sposobnost upravljanja strojevima i vozilima: Bolesnikova sposobnost koncentracije i reagiranja može biti ometena uslijed hipoglikemije. Ovo može predstavljati rizik u situacijama u kojima su ove sposobnosti od posebne važnosti (npr. vožnja automobilom ili upravljanje strojevima).Nuspojave: Najčešća nuspojava terapije inzulinom koju bolesnik sa šećernom bolešću može iskusiti je hipoglikemija. Teška hipoglikemija može uzrokovati gubitak svijesti i u najtežem slučaju smrt. Lokalna alergijska reakcija u bolesnika je česta. Crvenilo, oticanje i svrbež mogu se pojaviti na mjestu injekcije inzulina. Teški slučajevi generalizirane alergije mogu biti opasni po život.Doziranje i način primjene: Dozu određuje liječnik prema potrebama bolesnika. Humalog Mix može se primjeniti neposredno prije obroka a prema potrebi i nakon obroka. Humalog Mix treba primjeniti isključivo putem potkožne injekcije. Lijek se niti u kojem slučaju ne smije primjeniti intravenski. Potkožnu primjenu treba izvršiti na gornjem dijelu nadlaktice, natkoljenici, stražnjici ili trbuhu. Mjesto davanja injekcije treba povremeno mijenjati tako da se isto mjesto ne koristi više od približno jednom mjesečno. Prilikom davanja injekcije Humalog Mix treba voditi računa da se ne uđe u krvnu žilu. Mjesto davanja injekcije ne smije se masirati. Bolesnici se moraju naučiti pravilnoj tehnici davanja injekcije. Nakon potkožne primjene Humaloga Mix dolazi do brzog početka djelovanja i rane vršne aktivnosti samog Humaloga. To omogućuje primjenu Humaloga Mix neposredno prije obroka.

Page 52: Doktor Jun 2015