DOKUMENTI Knjiga 4. DOKUMENTI INSTITUCIJA ......REPUBLIKA HRVATSKA I DOMOVINSKI RAT 1990.-1995. DOKUMENTI Knjiga 4. DOKUMENTI INSTITUCIJA POBUNJENIH SRBA U REPUBLICI HRVATSKOJ (sije~anj-lipanj

REPUBLIKA HRVATSKA I DOMOVINSKI RAT 1990.-1995.DOKUMENTI

Knjiga 4.

DOKUMENTI INSTITUCIJA POBUNJENIH SRBAU REPUBLICI HRVATSKOJ (sije~anj-lipanj 1992.)

Dokumenti_RSK4-q6.qxp 2008-03-14 11:22 Page I

HMDCDR

REPUBLIKA HRVATSKA I DOMOVINSKI RAT 1990.-1995. – DOKUMENTIKNJIGA 4.

BIBLIOTHECA CROATICA: SLAVONICA, SIRMIENSIA ET BARANYENSIAHrvatski demokratski pokret i Domovinski rat – Dokumenti, knjiga 2.

NakladnikHrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, Zagreb

Hrvatski institut za povijest – Podru`nica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Slavonski Brod

Za nakladnika:Dr. sc. Ante Nazor

Dr. sc. Mato Artukovi}

Urednik:Mate Rupi}, prof.

Recenzenti:Prof. dr. sc. Ozren @unec

Dr. sc. Nikica Bari}

Suradnici:Julija Barun~i}, prof.Ivan Brigovi}, prof.

Ana Holjevac Tukovi}, mr. sc.@eljka Kriè, prof.

An|ela Ljubas, mr. sc.Josipa Maras Kraljevi}, prof.Natko Martini} Jer~i}, prof.

Ivan Rado{, prof.Slaven Ruì}, prof.Janja Sekula, prof.

Domagoj [tefan~i}, prof.Ilija Vu~ur, prof.

Lektorica:Julija Barun~i}, prof.

Izrada kazala:Ana Holjevac Tukovi}, mr. sc.

Prijepis:Indira Alpeza

Enisa âmdì} Martini}

Priprema za tisak:Kolumna d.o.o.

TisakRotim i Market d.o.o.

Naklada1000 primjeraka

Dokumenti_RSK4-q6.qxp 2008-03-14 11:22 Page II

HMDCDR

REPUBLIKA HRVATSKAI DOMOVINSKI RAT 1990.-1995.

DOKUMENTIKnjiga 4.

DOKUMENTI INSTITUCIJAPOBUNJENIH SRBA

U REPUBLICI HRVATSKOJ (sije~anj-lipanj 1992.)

Zagreb – Slavonski Brod, velja~a 2008.

Dokumenti_RSK4-q6.qxp 2008-03-14 11:22 Page III

HMDCDR

Dokumenti_RSK4-q6.qxp 2008-03-14 11:22 Page IV

HMDCDR

SADR@AJ

Predgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1

Kratice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3

1. 1992., sije~anj 4., Knin – Izjava predsjednika Republike Srpske Krajine o odluci Predsjedni{tvaSFRJ o prihva}anju plana dolaska mirovnih snaga UN-a na okupirano podru~je RepublikeHrvatske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5

2. 1992., sije~anj 8., Beograd – Otvoreno pismo Slobodana Milo{evi}a Milanu Babi}u u kojem ga optuùje da odbijanjem mirovnog plana Cyrusa Vancea i dolaska mirovnih snaga opstruirastavove Predsjedni{tva SFRJ i rukovodstva Srbije za mirno rje{enje krize u Jugoslaviji . . . . . . . . 6

3. 1992., sije~anj 8., Petrinja – Iz izvje{}a deùrnih Stanice javne bezbjednosti Petrinja o ubojstvu Hrvata u Jo{avici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8

4. 1992., sije~anj 11., Knin – Odgovor Milana Babi}a na otvoreno pismo predsjednika SrbijeSlobodana Milo{evi}a u kojem obrazlaè da je glavni razlog neprihva}anja mirovnog planaCyrusa Vancea to {to plan teritorij Krajine tretira kao hrvatski teritorij pod za{titom snaga UN-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8

5. 1992., sije~anj 12., Glina – Izvje{}e Op}inskog {taba civilne za{tite Glina Zapovjedni{tvu 1.brigade TO Glina o asanaciji boji{ta u selu Mala Solina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11

6. 1992., sije~anj 17., Glina – Priop}enje za javnost sa sastanka politi~kog i vojnog vodstva SrbaBanovine i Korduna o mirovnom planu Cyrusa Vancea i dolasku mirovnih snaga . . . . . . . . . 12

7. 1992., sije~anj 21., Glina – Izvje{}e Op}inskog {taba civilne za{tite Glina Komandi 1. brigade TO Glina o asanaciji boji{ta u selu Mala Solina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17

8. 1992, sije~anj 22., Knin – Zapisnik 20. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine . . . . . . . . . . . 18

9. 1992., sije~anj 22., Novi Sad – Zahtjev Ministarstva informiranja Vlade Srpske oblasti Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema Ministarstvu zdravstva da pripremi podatke o ranjenim i poginulim pripadnicima TO i civilnim invalidnim licima koja su stradala u “obrani srpstva”, kako bi od Skup{tine SFRJ zatraìli da preuzme socijalnu za{titu za njih injihove obitelji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22

10. 1992., sije~anj 23., Beograd – Ministarstvo za veze sa Srbima izvan Republike Srbije dostavlja Vladi RSK popis op}ina za pomo} i suradnju op}inama RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24

11. 1992., sije~anj 27., Knin – Zapisnik sastanka Milana Babi}a i Marracka Gouldinga, stru~njaka za mirovne operacije i podtajnika za posebne politi~ke poslove glavnog tajnika UN-a, na kojem su razmatrana pitanja o dolasku mirovnih snaga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29

12. 1992., sije~anj 27., Knin – Zapisnik 21. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine . . . . . . . . . 46

13. 1992., sije~anj 27., Svinjarevci – Zaklju~ci Mjesne zajednice Svinjarevci o promjeni nazivamjesne zajednice u Kraljevo te izmjeni naziva ulica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49

14. 1992., sije~anj 28., Lovas – Prijedlog Izvr{nog savjeta Mjesne zajednice Lovas Izvr{nom savjetu SO Vukovar o promjeni naziva ulica u Lovasu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50

V

Dokumenti_RSK4-q6.qxp 2008-03-14 11:22 Page V

HMDCDR

15. 1992., sije~anj 29., Beograd – Elaborat Savjeta Srpske oblasti Zapadna Slavonija o ciljevima i zadacima Vlade Oblasti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51

16. 1992., sije~anj 29., Knin – Elaborat Mile Daki}a o mirovnom planu Cyrusa Vancea i krizi u Jugoslaviji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54

17. 1992., sije~anj 30., Petrinja – Plan rada Stanice javne bezbjednosti Petrinja za 1992. godinu . 59

18. 1992., velja~a 2. – svibanj 22., Iz dnevnika Save Rado{evi}a o stanju na okupiranom dijeluzapadne Slavonije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64

19. 1992., velja~a 2., Glina – Izvje{}e deùrnih Stanice javne bezbjednosti Glina o o~evidu ubojstva ~etvero Hrvata u Bi{}anovu kod Gline . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69

20. 1992., velja~a 2., Beograd – Priop}enje sa sjednice Predsjedni{tva SFRJ o prihva}anju mirovnog plana Cyrusa Vancea na sjednici kojoj su prisustvovali predstavnici pobunjenih Srba iz Hrvatske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69

21. 1992., velja~a 2., Beograd – Pismo potpredsjednika Predsjedni{tva SFRJ generalnom sekretaru UN-a u kojem ga obavje{tava da su savezni organi i Predsjedni{tvo prihvatili mirovni plan, te o~ekuju upu}ivanje mirovnih snaga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71

22. 1992., velja~a 5., Vrginmost – Odluka SO Vrginmost o prihva}anju koncepta mirovnog plana prihva}enog na pro{irenoj sjednici Predsjedni{tva SFRJ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 72

23. 1992., velja~a 5., Glina – Zapisnik sjednice Ratnog predsjedni{tva SO Glina na kojoj jerazmatrana politi~ka situacija nakon {to je predsjednik Skup{tine RSK potpisao plan o slanju mirovnih snaga na okupirano podru~je Hrvatske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 73

24. 1992., velja~a 5., Petrinja – Zapisnik sastanka Ratnog predsjedni{tva SO Petrinja na kojem je razmatrana politi~ka situacija na okupiranom podru~ju RH nakon prihva}anja mirovnogplana Cyrusa Vancea . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 76

25. 1992., velja~a 6., Knin – Zapisnik 23. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine . . . . . . . . . . . 80

26. 1992., velja~a 6., Knin – Priop}enje sa sjednice Vlade RSK o novoj teritorijalnoj organizaciji na okupiranom podru~ju RH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 82

27. 1992., velja~a 6., Knin – Obavijest predsjednika RSK Milana Babi}a poslanicima Skup{tine RSK da je Vlada RSK sazvala sjednicu Skup{tine u Glini 10. velja~e, na kojoj }e se raspravljati o odlukama Predsjedni{tva SFRJ o mirovnom planu Cyrusa Vancea . . . . . . . . . . . 83

28. 1992., velja~a 7., Knin – Priop}enje za javnost zaklju~aka Vlade RSK s 24. sjednice na kojoj je razmatran mirovni plan Cyrusa Vancea i stavovi pro{irene sjednice Predsjedni{tva SFRJ . . . 84

29. 1992., velja~a 7., Beograd – Zapisnik sjednice Vlade Srpske autonomne oblasti ZapadnaSlavonija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 87

30. 1992., velja~a 9., Vojni} – Poziv predsjednika Kluba poslanika Skup{tine za Baniju i Kordunpredsjedniku SO Vrginmost da hitno po{alje poslanike u Glinu na Skup{tinu RSK . . . . . . . . 89

31. 1992., velja~a 9., Glina – Zapisnik Skup{tine RSK koju je sazvao predsjednik Skup{tine Mile Paspalj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 90

32. 1992., velja~a 10., Knin – Zapisnik 25. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine . . . . . . . . . . 91

33. 1992., velja~a 10., Knin – Zapisnik izvanredne sjednice Skup{tine RSK koju je sazvao Milan Babi}, na kojoj je razmatran plan dolaska mirovnih snaga na okupirano podru~je RH 93

34. 1992., velja~a 10., Li~ka Kaldrma – Pismo Du{ana Bursa~a Milanu Babi}u, predsjedniku RSK, u kojem ga upozorava na gre{ke njegove politike koja je donijela veliku {tetu srpskomnarodu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 100

VI

Dokumenti_RSK4-q6.qxp 2008-03-14 11:22 Page VI

HMDCDR

35. 1992., velja~a 11., Knin – Priop}enje Srpske demokratske stranke RSK o ogla{avanju Srpskedemokratske stranke i navo|enju sjedi{ta stranke u Kninu te o odbijanju mirovnog plana bez referenduma . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 102

36. 1992., velja~a 14., Glina – Poziv na sastanak Skup{tine RSK, na kojemu }e se raspravljati o radu i postupcima predsjednika RSK Milana Babi}a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 103

37. 1992., velja~a 16., Glina – Zapisnik sastanka sjednice Skup{tine RSK na kojoj je raspravljano o radu Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 104

38. 1992., velja~a 16., Glina – Priop}enje za javnost Skup{tine RSK o smjeni Vlade RSK te opozivu predsjednika RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 110

39. 1992., velja~a 17., Glina – Zapisnik sjednice Skup{tine RSK na kojoj se raspravljalo o analizirada i postupaka predsjednika Republike Srpske Krajine poslije odluka Skup{tine RepublikeSrpske Krajine 9. velja~e 1992. u Glini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 112

40. 1992., velja~a 17., Petrinja – Plan operativnog rada Stanice javne bezbjednosti Petrinja za akciju “Povratak”, pra}enje osoba koje su Hrvati ili onih koji na bilo koji na~in kontaktiraju s osobama na slobodnom podru~ju Hrvatske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 115

41. 1992., velja~a 18., Knin – Pismo predsjednika Skup{tine RSK generalnom sekretaru UN-a i Savjetu sigurnosti UN-a, u kojem ih moli da ne donose odluku o slanju mirovnih snaga na okupirano podru~je Republike Hrvatske dok Srbi ne provedu referendum o mirovnom planu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 117

42. 1992., velja~a 19., Knin – Informacija SUP-a Knin o zlo~inima Jedinice za specijalne namjene MUP-a RSK na podru~ju Vrhovina tijekom 1991. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 118

43. 1992., velja~a 21., Beograd – Poziv Predsjedni{tva SFRJ Milanu Marti}u za sudjelovanje nasjednici “pro{irenog Predsjedni{tva”, na kojoj }e se raspravljati o dolasku mirovnih snaga UN-a na okupirano podru~je Republike Hrvatske, Zakonu o ostvarivanju prava naroda nasamoopredjeljenje te ure|enju Jugoslavije kao zajedni~ke dràve . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 121

44. 1992., velja~a 21., Udbina – Izvje{}e Stanice milicije Udbina Stanici javne bezbjednosti Korenica o plja~kanju preostalih Hrvata u Podlapa~i . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 128

45. 1992., velja~a 24., Knin – Zapisnik 27. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine . . . . . . . . . 129

46. 1992., velja~a 26., Borovo Selo – Izlaganje Mile Paspalja, predsjednika Skup{tine RSK nasjednici u Borovu Selu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 137

47. 1992., velja~a 26., Borovo Selo – Odluka Skup{tine RSK o progla{enju amandmana na Ustav Republike Srpske Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 150

48. 1992., velja~a 26., Borovo Selo – Odluka Skup{tine RSK o izboru predsjednika RepublikeSrpske Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 152

49. 1992., velja~a 26., Borovo Selo – Odluka Skup{tine o izboru predsjednika Skup{tine Republike Srpske Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 153

50. 1992., velja~a 26., Borovo Selo – Odluka Skup{tine o izboru potpredsjednika Skup{tineRepublike Srpske Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 153

51. 1992., velja~a 26., Beograd – Elaborat Marka Priji}a za razbijanje dotada{njeg teritorijalnogustroja op}ina na podru~ju zapadne Slavonije kako bi se dobile op}ine s ve}inskimstanovni{tvom srpske nacionalnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 154

52. 1992., velja~a 27., Vrhovine – Slu`bena zabilje{ka Odjeljenja milicije Vrhovine o uhi}enjupetorice Hrvata iz sela ôrci od strane Jedinice za specijalne namjene MUP-a RSK . . . . . . . 157

VII

Dokumenti_RSK4-q6.qxp 2008-03-14 11:22 Page VII

HMDCDR

53. Š1992., velja~aš, Glina – Priop}enje za javnost sekretara i na~elnika stanica javne bezbjednosti na Banovini i Kordunu, u kojem osu|uju “razbija~ku politiku” Milana Babi}a i prihva}ajuodluke Skup{tine RSK u Glini te plan o dolasku mirovnih snaga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 158

54. 1992., oùjak 6., Knin – Dnevni red 2. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine . . . . . . . . . 159

55. 1992., oùjak 7., Knin – Dnevni red 3. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine . . . . . . . . . 160

56. 1992., oùjak 11., Glina – Zahtjev SO Glina vlastima Srbije i Jugoslavije da im po{aljuzapovjedni vojni kadar koji se do tada iskazao u okupaciji dijela teritorija Republike Hrvatske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 161

57. 1992., oùjak 12., Knin – Zapisnik 28. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine . . . . . . . . . 162

58. 1992., oùjak 12., Knin – Pismo Vlade RSK Ujedinjenim narodima i Europskoj zajednici ukojem iznose stavove o na~inu rje{avanja politi~ke krize u biv{oj Jugoslaviji . . . . . . . . . . . . . 166

59. 1992., oùjak 16., Korenica – Izvje{}e Stanice javne bezbjednosti Korenica Stanici javnesigurnosti Gra~ac o provalama i kra|ama po stanovima u Li~kom Osiku . . . . . . . . . . . . . . . 168

60. 1992., oùjak 17., Knin – Dnevni red 4. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine . . . . . . . . 169

61. 1992., oùjak 18., Mirkovci – Obavijest Op}inskog {taba TO Mirkovci mjesnim {tabovima TO o osnivanju posebne jedinice milicije koja }e kontrolirati grani~ni pojas prema Hrvatskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 170


63. 1992., oùjak 19., Dalj – Obavijest Oblasnog javnog tuìla{tva Vukovar Vladi Srpske oblastiSlavonija, Baranja i Zapadni Srem o pokretanju krivi~nih prijava protiv osoba koje su uzurpirale vi{e stanova i ve}e povr{ine obradivog zemlji{ta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 172

64. 1992., oùjak 21., Knin – Ukaz predsjednika RSK o dono{enju Zakona o progla{enju junaka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 173


66. 1992., oùjak 24., Knin – Priop}enje za javnost Milana Babi}a povodom poku{aja atentata na njega i priop}enje Informativne slu`be kninskog korpusa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 175

67. 1992., oùjak 25., Knin – Priop}enje za javnost SUP-a Knin povodom poku{aja atentata napredsjednika SO Knin Milana Babi}a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 176

68. 1992., oùjak 31., Oku~ani – Molba Bogdana Ostoji}a Oblasnom centru bezbjednosti uOku~anima za prijem u radni odnos, u kojoj opisuje sudjelovanje u sukobu u Pakracu 2. oùjka 1991. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 176

69. 1992., oùjak, Oku~ani – Elaborat Vlade Srpske oblasti Zapadna Slavonija o otvorenimpitanjima utvr|ivanja granica zona pod za{titom UN-a i ostvarivanja mirovnog plana uzapadnoj Slavoniji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 178

70. 1992., travanj 3., Jasenovac – Izvje{}e Stanice milicije Jasenovac o paljenju i plja~kanjustambenih i gospodarskih objekata protjeranih Hrvata u Jasenovcu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 186

71. 1992., travanj 4. – Odluka Velike narodne skup{tine o progla{enju Statuta Srpske oblastiSlavonija, Baranja i Zapadni Srem . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 188

72. 1992., travanj 6., Petrinja – Zahtjev Izvr{nog vije}a SO Petrinja Stanici javne bezbjednostiPetrinja i Komandi garnizona JNA Petrinja da sprije~e paljenje ku}a i gospodarskih objekataizbjeglih Hrvata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 194

73. 1992., travanj 7., Knin – Zapisnik 8. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine . . . . . . . . . . . 195

74. 1992., travanj 10., Knin – Zapisnik i priop}enje s 29. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 202

VIII

Dokumenti_RSK4-q6.qxp 2008-03-14 11:22 Page VIII

HMDCDR

75. 1992., travanj 12., Beograd – Otvoreno pismo zahvale Udruènja Srba iz Bosne i Hercegovine u Srbiji Ratku Mladi}u, zapovjedniku 9. korpusa JNA zbog sudjelovanja njegovih jedinica u borbama na Kupresu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 207

76. 1992., travanj 14., Knin – Zapisnik 9. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 208

77. 1992., travanj 18., Petrinja – Zapisnik sjednice Narodne skup{tine Srpske oblasti ZapadnaSlavonija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 216

78. 1992., travanj 20., Glina – Izvje{}e Stanice milicije Glina o paljenju i miniranju ku}a u Jo{evici i Prijeku . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 221

79. 1992., travanj 21., Knin – Zapisnik 10. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 221

80. 1992., travanj 21., Knin – Odluka Vlade RSK o povratku izbjeglica . . . . . . . . . . . . . . . . . . 230

81. 1992., travanj 26., Jasenovac – Izvje{}e Stanice milicije Jasenovac SUP-u Pakrac da rezervisti pale ku}e u Jasenovcu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 232

82. 1992., travanj 28., Knin – Zapisnik 11. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 233

83. 1992., travanj, Beograd – Elaborat prof. dr. Slobodana Komazeca o programu i politici povratka izbjeglica iz Hrvatske i Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 237

84. 1992., svibanj 3., Jasenovac – Izvje{}e Stanice milicije Jasenovac SUP-u Pakrac o plja~kinapu{tenih ku}a u Jasenovcu i odvoènju oplja~kanih stvari u Bosnu i Hercegovinu . . . . . . 248

85. 1992., svibanj 5., Knin – Zapisnik 12. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 250

86. 1992., svibanj 9., Jasenovac – Izvje{}e Stanice milicije Jasenovac SUP-u Pakrac o plja~ki ipaljenju napu{tenih ku}a u Jasenovcu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 254

87. 1992., svibanj 10., Oku~ani – Izvje{}e Veljka Dàkule o radu civilnih organa vlasti u Srpskojoblasti Zapadna Slavonija, na sjednici Skup{tine odrànoj 10. svibnja 1992. . . . . . . . . . . . . . 256

88. 1992., svibanj 10., Oku~ani – Odluka Narodne skup{tine Srpske oblasti Zapadna Slavonija o izboru predsjednika Skup{tine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 265

89. 1992., svibanj 10., Oku~ani – Odluka Narodne skup{tine Srpske oblasti Zapadna Slavonija o izboru predsjednika Oblasnog vije}a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 266

90. 1992., svibanj 10., Oku~ani – Zaklju~ci Narodne skup{tine Srpske oblasti Zapadna Slavonija,kojima se od Vlade i Skup{tine RSK traì da cjelovito rije{e pitanje granica i povratka izbjeglog stanovni{tva srpske nacionalnosti prije dolaska snaga UN-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . 266

91. 1992., svibanj 11., Oku~ani – Zapisnik sjednice Oblasnog vije}a Srpske oblasti ZapadnaSlavonija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 268

92. 1992., svibanj 12., Knin – Zapisnik 13. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine . . . . . . . . . 272

93. 1992., svibanj 12., Knin – Zahtjev Vlade RSK Vladama Srbije i Crne Gore da odgovaraju}atijela RSK uklju~e u uskla|ivanje zakona koji se odnose na kreditno-monetarni sustav Savezne Republike Jugoslavije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 278

94. 1992., svibanj 13., Jasenovac – Izvje{}e Stanice milicije Jasenovac na~elniku sigurnosti 10.partizanske divizije o paljenju ku}a u Jasenovcu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 280

95. 1992., svibanj 14., Oku~ani – Zapisnik 2. sjednice Oblasnog vije}a Srpske oblasti ZapadnaSlavonija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 281

96. 1992., svibanj 14., Beli Manastir – Izvje{}e SUP-a Beli Manastir MUP-u RSK o pronalasku 9 ubijenih osoba na smetli{tu u Dardi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 286

97. 1992., svibanj 17., Slunj – Priop}enje za javnost Srpske demokratske stranke Krajine opoliti~kim sukobima u RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 287

IX

Dokumenti_RSK4-q6.qxp 2008-03-14 11:22 Page IX

HMDCDR

98. 1992., svibanj 18., Knin – Deklaracija Skup{tine RSK o trenutnim i budu}im ciljevima teodnosima s “obnovljenom Jugoslavijom” i susjednim dràvama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 288

99. 1992., svibanj 18., Knin – Zapisnik 2. izvanredne sjednice Vlade Republike Srpske Krajine . 291

100. 1992., svibanj 19., Knin – Zapisnik 14. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine . . . . . . . . 293

101. 1992., svibanj 19. – Iz izvje{}a policijskog nadzora CIVILPOL-a o progonu 180 Hrvata iz sela âkovci, Ceri} i Miklu{evci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 297

102. 1992., svibanj 20., Knin – Odluka Vlade RSK da je zra~ni prostor iznad RSK u zra~nomprostoru Savezne Republike Jugoslavije i da Savezna uprava kontrole leta iz Beograda preuzme kontrolu letenja nad RSK, a Savezni sekretarijat za saobra}aj i veze Jugoslavije zastupa interese RSK u me|unarodnim odnosima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 298

103. 1992., svibanj 25., Knin – Zapisnik 15. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 299

104. 1992., svibanj 25. – Iz izvje{}a o istra`nim radnjama CIVILPOL-a UNPROFOR-a oprotjerivanju Hrvata iz Tovarnika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 301

105. 1992., svibanj 26., Knin – Zapisnik 16. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 303

106. 1992., svibanj 28., Petrinja – Ostavka Milana Karapandè, na~elnika Stanice javne bezbjednosti Petrinja zbog nemogu}nosti sprje~avanja povreda ljudskih prava, javnog reda i mira . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 310

107. 1992., svibanj 28., Oku~ani – Zapisnik sjednice Oblasnog vije}a Srpske oblasti ZapadnaSlavonija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 311

108. 1992., lipanj 1., Knin – Zahtjev Vlade RSK Dràvnom komitetu za suradnju s UNPROFOR-om SRJ da zatraì od UNPROFOR-a da osigura prijevoz hrane, lijekova ihumanitarne pomo}i u RSK jer su zbog rata u BiH komunikacije u prekidu . . . . . . . . . . . . 315

109. 1992., lipanj 2., Knin – Zapisnik 17. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine . . . . . . . . . . 316

110. 1992., lipanj 2., Glina – Izvje{}e o radu Ratnog predsjedni{tva i SO Glina od 1990. do 1992. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 322

111. 1992., lipanj 5., Gra~ac – Izvje{}e Stanice javne bezbjednosti Gra~ac Vojno-ra~unovodstvenom centru u Beogradu o kriminalisti~koj obradi protiv pripadnika [taba TOGra~ac zbog sumnje da su tijekom 1991. i 1992., prikazuju}i vi{e vojnih obveznika, podizalinovac preko 9. korpusa JNA i novac zadràvali za sebe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 333

112. 1992., lipanj 5., Glina – Izvje{}e deùrnih Stanice milicije Glina o ubojstvu Hrvata u Jukincu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 334

113. 1992., lipanj 5., Svinjarevci – Izvje{}e Mjesne kancelarije Svinjarevci o broju iseljenih hrvatskih doma}instava i stanovnika te broju Hrvata koji su ostali u mjestu . . . . . . . . . . . . . 335

114. 1992., lipanj 6., Glina – Izvje{}e Kriznog {taba SO Glina Republi~kom centru zaobavje{tavanje RSK o nefunkcioniranju vlasti i djelovanju pojedinih naoruànih grupa kojeteroriziraju stanovni{tvo, posebno preostale Hrvate . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 336

115. 1992., lipanj 6., Petrinja – Iz izvje{}a Odsjeka za suzbijanje kriminaliteta Stanice javnebezbjednosti Petrinja o ubojstvima Hrvata od sije~nja do lipnja 1992. . . . . . . . . . . . . . . . . . 337

116. 1992., lipanj 6., Oku~ani – Zapisnik 4. sjednice Oblasnog vije}a Srpske oblasti ZapadnaSlavonija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 338

117. 1992., lipanj 9., Knin – Zapisnik 18. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine . . . . . . . . . . 345

118. 1992., lipanj 12., Dvor – Zapovijed Op}inskog kriznog {taba Dvor Komandi 11. brigade TO da preuzme zapovijedanje obranom op}ine Dvor nakon izglasavanja nepovjerenja [tabu TO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 352

X

Dokumenti_RSK4-q6.qxp 2008-03-14 11:22 Page X

HMDCDR

119. 1992., lipanj 12., Rodaljice – Iz zapisnika o uvi|aju ubojstva ~etvero Hrvata u selu Rodaljice kod Benkovca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 353

120. 1992., lipanj 16., Knin – Zapisnik 19. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine . . . . . . . . . 354

121. 1992., lipanj 16., Knin – êstitka Vlade RSK Dobrici ]osi}u na izboru za predsjednikaSavezne Republike Jugoslavije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 360

122. 1992., lipanj 16., Knin – Odluka Vlade RSK o uvo|enju zabrane javnog rada politi~kimstrankama na teritoriju RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 361

123. 1992., lipanj 16., Knin – Zaklju~ak Vlade RSK o slu`benoj uporabi srpskog jezika ijekavskog narje~ja te }irili~nog pisma . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 362

124. 1992., lipanj 17., Knin – Odluka Vlade RSK o uvo|enju srpskog dinara kao slu`bene valute . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 363

125. 1992., lipanj 17., Jasenovac – Izvje{}e Stanice milicije Jasenovac SUP-u Pakrac da pripadnici 11. partizanske brigade pale ku}e u Jasenovcu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 364

126. 1992., lipanj 18., Oku~ani – Izvje{}e Stanice javne bezbjednosti Oku~ani SUP-u Pakrac opogibiji pripadnika SJB na rati{tu u Bosni i Hercegovini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 365

127. 1992., lipanj 19., Knin – Zahtjev Vlade RSK Dràvnom komitetu za suradnju s UNPROFOR-om SRJ da se zaloì da zona odgovornosti snaga UN-a ne budu katastarskegranice op}ina, ve} linija dodira sukobljenih strana . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 366


129. 1992., lipanj 23., Slunj – Krivi~na prijava Stanice javne bezbjednosti Slunj Okru`nom javnom tuìocu u Glini protiv Milana Pa{i}a zbog ubojstva i maltretiranja Hrvata u seluLumbardenik . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 371

130. 1992., lipanj 23., Stara Gradi{ka – Izvje{}e Stanice milicije Stara Gradi{ka o prevoènjuoplja~kanih stvari iz Slavonije u Bosnu i Hercegovinu, u kamionima JNA . . . . . . . . . . . . . . 373

131. 1992., lipanj 24., Knin – Zahtjev Vlade RSK Ministarstvu vojske SRJ za donaciju pokretnetelevizijske opreme iz Komande 9. korpusa JNA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 375

132. 1992., lipanj 24., Oku~ani – Zapisnik sjednice Oblasnog vije}a Srpske oblasti ZapadnaSlavonija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 376

133. 1992., lipanj 27., Oku~ani – Zapisnik sjednice Oblasnog vije}a Srpske oblasti ZapadnaSlavonija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 389

134. 1992., lipanj 29., Oku~ani – Zapisnik sastanka predstavnika Oblasnog vije}a Srpske oblastiZapadna Slavonija i UNPROFOR-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 397


136. 1992., lipanj 30., Oku~ani – Izvje{}e Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadna SlavonijaDobroslavu Vejzovi}u, ministru vanjskih poslova Vlade RSK, o naseljima u zapadnoj Slavoniji u kojima Srbi imaju ve}inu, a nisu u zoni pod nadzorom UNPROFOR-a . . . . . . . 407

137. 1992., lipanj 30., Glina – Izvje{}e Kriznog {taba SO Glina Vladi RSK da predstavnikUNPROFOR-a traì istragu i su|enje po~initeljima ubojstva Hrvata u Jukincu . . . . . . . . . . 408

138. 1992., lipanj, Ilok – Proglas Srpske pravoslavne crkvene op}ine u Iloku o izgradnji pravoslavne crkve u Iloku . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 409

Kazalo imena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 411

Kazalo mjesta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 422

XI

Dokumenti_RSK4-q6.qxp 2008-03-14 11:22 Page XI

HMDCDR

Dokumenti_RSK4-q6.qxp 2008-03-14 11:22 Page XII

HMDCDR

PREDGOVOR

Knjiga Dokumenti institucija pobunjenih Srba u Republici Hrvatskoj (sije~anj – lipanj 1992.)~etvrta je knjiga u seriji koju je pod naslovom Republika Hrvatska i Domovinski rat 1990.-1995. – Dokumenti od 2007. po~eo objavljivati Hrvatski memorijalno-dokumentacijski

centar Domovinskog rata (dalje Centar). U knjizi su predstavljeni pojedini dokumenti izarhivskog gradiva “Republike Srpske Krajine” (RSK) koji se ~uvaju u Centru i drugim arhivskimustanovama u Republici Hrvatskoj, a odnose se na rad paradràvnih i politi~kih ustanovapobunjenih Srba u Republici Hrvatskoj u prvoj polovici 1992. – njihove Skup{tine, Vlade,pojedinih ministarstava, pravosudnih tijela, upravnih tijela na lokalnoj razini te politi~kih stranakai udruga.

Dokumenti su poredani vremenskim slijedom sa svim jezi~nim, stilskim i gramati~kimobilje`jima, i u pravilu su objavljeni u cijelosti. Ako je koji dio dokumenta izostavljen ili jeizvornik o{te}en, to je posebno nagla{eno u bilje{kama. Radi boljega razumijevanja, uz pojedinedokumente nalaze se bilje{ke koje poja{njavaju nejasna imena ili prezimena sudionika doga|aja iliupu}uju na isti doga|aj koji se spominje u drugim dokumentima u knjizi, te na literaturu.Dakako, dokumenti pokazuju stajali{te njihovih stvaratelja, odnosno autora, a za upozoriti na sveneobjektivne i neto~ne navode u predstavljenim dokumentima trebalo bi napisati posebnu knjigukomentara. Ipak ostaje zaprepa{tenje, ne samo koli~inom neistine u navedenim dokumentima,nego i koli~inom mr`nje i iracionalnih optu`bi, s ciljem motiviranja “svoje strane” na provo|enjenajekstremnijih zamisli.

Ova knjiga tiskana je u suradnji s Hrvatskim institutom za povijest – Podru`nica za povijestSlavonije, Srijema i Baranje iz Slavonskog Broda, a obuhva}a razdoblje od 1. sije~nja 1990. do 31.lipnja 1992. godine. To je razdoblje zapo~elo Sarajevskim mirom, koji su 2. sije~nja 1992.potpisali ministar obrane RH Gojko [u{ak i general JNA Andrija Ra{eta. Primirjem, koje jestupilo na snagu 3. sije~nja, zavr{ila je prva faza rata u Hrvatskoj. Obje zara}ene strane obvezalesu se ostati na dosegnutim poloàjima. Istoga dana u Beogradu je odràna Konvencija o novojJugoslaviji. Prisustvovalo joj je 166 stranaka, partija, pokreta, udruènja, organizacija te oko 150pojedinaca. Bio je to poku{aj da se Bosnu i Hercegovinu privu~e za jugoslavensku opciju.Konvencija je neslavno zavr{ila jer tre}ina delegata nije htjela potpisati zavr{ni dokument.

Do Sarajevskog primirja me|unarodna zajednica je poku{ala prona}i politi~ko rje{enje za krizuu Jugoslaviji. Vije}e sigurnosti UN-a donijelo je nekoliko rezolucija kako bi sprije~ilo eskalacijurata, no najvi{e uspjeha imao je posebni izaslanik generalnog tajnika UN-a Cyrus Vance koji jekrajem 1991. godine ponudio plan za pacifikaciju Hrvatske. Planom je predvi|eno povla~enjeJNA iz Hrvatske – dakako, uklju~uju}i i prostor samoprogla{ene (19. prosinca 1991.) i nepriznateRepublike Srpske Krajine, demilitarizacija podru~ja “RSK” i stavljanje te{kog naoruànja podnadzor snaga UN-a, razmje{taj snaga UN-a na ona podru~ja u Hrvatskoj u kojima Srbi ~ineve}inu ili pak zna~ajnu manjinu stanovni{tva i gdje su me|usobne napetosti dovele do oruànihsukoba u nedavnoj pro{losti – Podru~ja pod za{titom UN-a (UNPA) i povratak svih prognanih iizbjeglih osoba. Plan nije prejudicirao ishod politi~kih pregovora, njegov glavni cilj bio je stvaranjemira i sigurnosti, kao uvjeta za pregovore o op}em rje{avanju jugoslavenske krize.

Milo{evi} je plan prihvatio, {to je izazvalo nezadovoljstvo u vodstvu pobunjenih Srba uHrvatskoj. Upravo zato knjiga zapo~inje izjavom predsjednika RSK Milana Babi}a (4. sije~nja1992.) koji se usprotivio odluci “krnjeg” Predsjedni{tva SFRJ da prihvati mirovni plan CyrusaVancea i dolazak mirovnih snaga. Pobunjene Srbe u RH smetale su odluke o povla~enju JNA izHrvatske i tretiranje “Republike Srpske Krajine” kao dijela hrvatskog teritorija. Otvorenimpismom (8. sije~nja) Milo{evi} je optuìo Babi}a da minira mirovni plan u trenutku kad je

1

Dokumenti_RSK4-q6.qxp 2008-03-14 11:22 Page 1

HMDCDR

zaslugom “desetina hiljada gra|ana” Srbija “uspela da odbrani srpski narod u krajinama – doosiguranja trajnog mira”. Bio je to po~etak politi~kog raslojavanja u “RSK”; Milan Marti}, GoranHadì} i Mile Paspalj bili su odani Milo{evi}u, a nasuprot njima bili su prista{e Milana Babi}a.Dokumenti u knjizi pokazuju da je prvih {est mjeseci 1992. proteklo u politi~koj borbisukobljenih struja, organiziranju skup{tina i protuskup{tina sukobljenih frakcija. Gotovo dvamjeseca “RSK” je imala dvije vlade (predsjednici Risto Matkovi} i Zdravko Ze~evi}).

Predsjedni{tvo SFRJ izdalo je priop}enje (2. velja~e) da je prihvatilo mirovni plan na pro{irenojsjednici kojoj su prisustvovali “najvi{i predstavnici Organa Federacije, Republike Srbije i CrneGore, predstavnici Republike Bosne i Hercegovine koji sara|uju sa Predsjedni{tvom SFRJ,predstavnici Srpske Krajine, Srpske Oblasti Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema, SAO ZapadneSlavonije, Baranje i Zapadnog Srema, SAO Zapadne Slavonije i predstavnici Skup{tine op}inaKrajine, Like, Banije i Korduna”. U radu sjednice sudjelovali su i predstavnici JNA: na~elnikGeneral{taba oruànih snaga SFRJ, komandant Druge vojne oblasti, komandanti biha}kog ikninskog korpusa. U svakom slu~aju, sukob Milo{evi}a i Babi}a zavr{io je porazom potonjeg ipismima podr{ke Predsjedni{tvu SFRJ i predsjedniku Milo{evi}u.

Da bi smirio vodstvo pobunjenih Srba u Hrvatskoj “predsjednik Skup{tine RSK” M. Paspaljje na skup{tini u Glini (16. velja~e 1992.) govorio da je “u Beogradu na sastanku o Jugoslavijidogovoreno da RSK dade 40 poslanika u Ustavotvornu skup{tinu”. Dana 27. velja~e organiziranaje sjednica “pro{irenog Predsjedni{tva SFRJ” kojoj su prisustvovali izabrani predstavnici Srba izHrvatske (Mile Paspalj, Milan Marti}, Veljko Vukeli}, Veljko Dàkula, Ilija Kon~arevi} i GoranHadì}), na kojoj je jedna od to~aka dnevnog reda bila “razmatranje osnove ure|enja ifunkcionisanja Jugoslavije kao zajedni~ke dràve”. Radni materijal sjednice sastoji se i od“mi{ljenja i sugestija” potpisnika Konvencije o Jugoslaviji, u kojem se navodi “da za Ustavotvornuskup{tinu treba ravnopravno da glasaju i svoje predstavnike u nju upute i gra|ani srpskih krajina”.Sve je to Srbima iz Hrvatske davalo la`nu nadu o skorom ujedinjenju dijela okupiranog teritorijaHrvatske sa Srbijom. Politi~ko vodstvo “RSK” bilo je razjedinjeno i u stalnom me|usobnomsukobu, gospodarstvo se svelo na poljoprivredu i na nemilosrdnu eksploataciju prirodnih resursa(uglavnom {uma). @ivot u Krajini ovisio je o pomo}i iz Srbije, osobito u energentima,industrijskoj robi, vojnoj opremi i zapovjednom vojnom kadru, ~ime je “RSK” postala izrazitoovisna od Beograda.

Na okupiranom podru~ju Republike Hrvatske nastavljeno je protjerivanje, maltretiranje iubojstva preostalih Hrvata, te plja~kanje i uni{tavanje njihove imovine (Radoljice kod Benkovca,Darda, [kabrnja, Zemunik Gornji, Bi{}anovo, Jo{avica, Jukinac, Lumbardenik kod Slunja,Petrinja, Tovarnik, âkovci, Ceri}, Miklu{evci, Jasenovac itd.). Nakon dolaska i raspore|ivanjaUNPROFOR-a (krajem travnja 1992.) jedinice JNA po~ele su povla~enje iz Hrvatske, odnose}isa sobom dio vojne opreme i naoruànja, ali i namje{taj, bijelu tehniku, poljoprivredne strojeve ipokretnu imovinu protjeranih Hrvata. Ve} na po~etku mandata mirovnih snaga UN-a postalo jejasno da one ne mogu sprije~iti ni ubijanje i protjerivanje preostalih Hrvata na okupiranom dijeluhrvatskog teritorija, a kamoli osigurati povratak prognanika i izbjeglica.

Dolaskom mirovnih snaga u prolje}e 1992. u Hrvatskoj je nastala pat-pozicija, ni rata ni mira,uz stalno granatiranje hrvatskih gradova, kao “odgovor na hrvatske provokacije na boji{tu”.Primirjem je u Hrvatskoj otvorena mogu}nost Srbiji da rat prenese u Bosnu i Hercegovinu(travanj 1992.). Ciljevi Srbije u Hrvatskoj djelomi~no su ostvareni ratom 1991., a Sarajevskimmirom (2. sije~nja 1992.) i dovo|enjem UNPROFOR-a planirano je malim pomacima(zajedni~ki zra~ni promet, zajedni~ka valuta i kreditno-monetarni sustav itd.) iskoristiti povoljnepoliti~ke prilike za ujedinjenje srpskih krajina u Hrvatskoj sa SFRJ (od travnja 1992. SRJ).

Urednik knjige:Mate Rupi}

2


HMDCDR

3

AKL – Aerodromska kontrola letaAOP – Automatska obrada podatakaAP – Automatska pu{kaBBC – British Broadcasting CorporationBiH – Bosna i HercegovinaBr. – brojCIVILPOL (CIVPOL) – Civilna policija

UNPROFOR-aCZ – Civilna za{titaDSZ (DS) – Dru{tvena samoza{titaDV – DalekovodEBS – Educational Broadcasting SystemEI – Elektronska industrijaEZ – Europska zajednicaGP – Gra|evinsko poduze}eG[ – Glavni {tabG[ SVK – Glavni {tab Srpske vojske KrajineHDZ – Hrvatska demokratska zajednicaHOS – Hrvatske oruàne snageHR-DAS-SCP – Hrvatska – Dràvni arhiv u

Sisku – Sabirni centar PetrinjaHR-DAZD – Hrvatska – Dràvni arhiv u

ZadruHR-HMDCDR – Hrvatska – Hrvatski

memorijalno-dokumentacijski centarDomovinskog rata

HTV – Hrvatska televizijaINA – Industrija nafteIP – Industrijsko poduze}eIPK – Industrijsko poljoprivredni kombinatIS – Izvr{ni savjetIV – Izvr{no vije}eJA – Jugoslavenska armijaJMBG – Jedinstveni mati~ni broj gra|aninaJNA – Jugoslavenska narodna armijaJP – Javno poduze}eK – Krivi~naKD – Kaznena djelaKEBZ – Konferencija za europsku sigurnost i

suradnju (Konferencija evropskebezbednosti)

Kut. – Kutija

KZ – Kazneni zakonLD – Li~ne dohotkeM.P. – Mjesto pe~ataMC – Medicinski centarMK – Metalski kombinatMO – Ministarstvo obraneMTS – Materijalno – tehni~ka sredstvaMUP – Ministarstvo unutarnjih poslovaMZ – Mjesne zajedniceNBJ – Narodna banka JugoslavijeNDH – Nezavisna Dràva HrvatskaNIK(N.K.) – Naftna industrija KrajineNN – NepoznatiNO – Narodna obranaOG – Operativna grupaOS – Oruàne snageOSUP – Op}inski sekretarijat za unutra{nje

posloveOUN – Organizacija ujedinjenih narodaOV SO SZ – Oblasno vije}e Srpske oblasti

Zapadna SlavonijaP.Z. – Poljoprivredna zadrugaRH – Republika HrvatskaRO – Radna organizacijaRSK – Republika Srpska KrajinaRTB – Radio televizija BeogradRTV – radio televizijaSAD – Sjedinjene Ameri~ke DràveSAO – Srpska autonomna oblastSL Ba ZS (SbiZS) – Slavonija, Baranja i

Zapadni SremSDK – Slu`ba dru{tvenog knjigovodstvaSDP – Stranka demokratskih promjenaSDS – Srpska demokratska strankaSFRJ – Socijalisti~ka Federativna Republika

JugoslavijaSIV – Savezno izvr{no vije}eSJB – Stanica javne bezbjednostiSl. – slu`beniSM (S.M.) – Stanica MilicijeSO – Skup{tina op}ineSOZS – Srpska oblast Zapadna Slavonija

KRATICE


HMDCDR

4

SRH – Socijalisti~ka Republika HrvatskaSSNO – Savezni sekretarijat za narodnu obranuSSSR – Savez Sovjetskih Socijalisti~kih

RepublikaSSUP – Savezni sekretarijat za unutra{nje

posloveSUKL – Savezna uprava kontrole letaSUP – Sekretarijat unutra{njih poslovaTO (T.O.) – teritorijalna obranaTT – telefon – telegrafTV – televizija

UN – Ujedinjeni narodi

UNPROFOR – United Nations ProtectionForces (Za{titne snage Ujedinjenih naroda)

UP – Upravni poslovi

v.d. (V.D) – vr{ioca du`nosti

V.P. – Vojna po{ta

VP – Vojno-politi~ka

ZNG – Zbor narodne garde

ZPUN – Za{ti}eno podru~je Ujedinjenihnaroda


HMDCDR

11992., sije~anj 4.Knin

Izjava predsjednika Republike Srpske Krajine o odluci Predsjedni{tva SFRJ o prihva}anjuplana dolaska mirovnih snaga UN-a na okupirano podru~je Republike Hrvatske

SOCIJALISTI^KA FEDERATIVNA REPUBLIKA J U G O S L A V I J A

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAPREDSJEDNIK REPUBLIKE

Broj: 01-1/1-92Knin, 4. januara 1992. godine

I Z J A V A

POVODOM OBJAVLJIVANJA SADR@AJA KONCEPCIJE O ANGA@OVANJUMIROVNIH SNAGA UJEDINJENIH NACIJA U JUGOSLAVIJI

Povodom Odluke Predsjedni{tva Jugoslavije o davanju saglasnosti na koncept mirovneoperacije Ujedinjenih nacija u Jugoslaviji i objavljivanjem tog koncepta, iznena|eni smo~injenicom da nam nije omogu}eno da gospodinu Sajrusu Vensu, li~nom izaslanikuGeneralnog sekretara UN, iznesemo na{e vi|enje na~ina angaòvanja mirovnih snaga UN-a.

Na{ dosada{nji stav po ovom pitanju nije izmjenjen.Republika Srpska Krajina prihvata angaòvanje mirovnih snaga UN-a na uspostavljanju

mira u Jugoslaviji, ali na na~in da se ne ugroàvaju interesi srpskog naroda Krajine. Stoga jena{ osnovni pristup oko na~ina angaòvanja mirovnih snaga ostao isti, a sastoji se u na{emprihvatanju mirovnih snaga u pojasu izme|u agresorskih snaga Hrvatske i odbrambenihsnaga Srpske Krajine i Jugoslavije, te na taj na~in za{tita srpskog naroda i Republike SrpskeKrajine od hrvatske agresije.

Nije nam razumljiv stav dijela Predsjedni{tva SFRJ i Srbije i Crne Gore da je potrebnopovu}i sve jedinice JNA iz Republike Srpske Krajine kada je opredjeljenje Srpske Krajine daostane u Jugoslaviji i kada je to opredjeljenje prihvatila i Konvencija o novoj Jugoslaviji.1

Potpuno je neprihvatljivo i uvredljivo za srpski narod Krajine da se teritorija RepublikeSrpske Krajine ozna~ava pod pojmom podru~ja u Republici Hrvatskoj, jer ne odgovara istini.

[to se ti~e unutra{njeg ure|enja i za{tite javnog reda i mira podsje}amo sve da je to pitanjeu isklju~ivoj nadle`nosti Republike Srpske Krajine i niko nema prava da to pitanje ure|uje nadruga~iji na~in.

Moramo da izrazimo i svoje negodovanje konceptom da treba razoruàti legalne oruànesnage Republike Srpske Krajine, dok se istovremeno predloènom koncepcijom ne predvi|a

5

1 Konvencija o novoj Jugoslaviji odràna je u Beogradu 3. sije~nja 1992. godine. Prisustvovalo joj je 166 stranaka,partija, pokreta, udruènja, organizacija te oko 150 pojedinaca. Prema pisanju Ilije Petrovi}a, bio je to poku{aj dase Bosnu i Hercegovinu privu~e za jugoslavensku opciju. Tre}ina delegata odbila je potpisati Konvenciju. TekstKonvencije i govore nekih sudionika vidi u: Petrovi}, Ilija, Slavonija, Baranja i Zapadni Srem, Od vije}a doRepublike, IP Cvetnik, Novi Sad, 1996. (prvo izdanje), str. 183-190.


HMDCDR

razoruànje hrvatskih oruànih formacija, a hrvatska garda prihvata kao legalna vojskaRepublike Hrvatske, kojoj se pruà mogu}nost daljnjeg ja~anja i naoruànja.

Cjenimo napore gospodina Sajrusa Vensa2 za postizanje mira i o~ekujemo da }e uvaìtina{e primjedbe i predloìti dodatne garancije Srpskoj Krajini, da ne}e biti izloèna hrvatskojagresiji, a srpski narod ponovljenom genocidu.

Za za{titu svojih prava obrati}emo se Republici Srbiji i Crnoj Gori kao i SjedinjenimDràvama Amerike i Ruskoj federaciji.

M.P.3 PREDSJEDNIKdr Milan Babi}, s.r.

Izvornik, strojopis, }irilicaHR-HMDCDR, 2., kut. 232.

21992., sije~anj 8.Beograd

Otvoreno pismo Slobodana Milo{evi}a Milanu Babi}u u kojem ga optuùje da odbijanjemmirovnog plana Cyrusa Vancea i dolaska mirovnih snaga opstruira stavove Predsjedni{tvaSFRJ i rukovodstva Srbije za mirno rje{enje krize u Jugoslaviji

REPUBLIKA SRBIJA Beograd, 8. januar 1992.PREDSEDNIK

MILAN BABI]K N I N

Smatram se obaveznim i odgovornim da izrazim neslaganje sa Va{im stavom da ne èliteza{titu teritorija Krajine od strane mirovnih snaga UN na osnovu plana Sajrusa Vensa.Odbacivanje za{tite mirovnih snaga UN dovodi u pitanje najbitnije interese srpskog naroda,jer u su{tini zna~i odbijanje trenutnog prekida daljeg gubljenja ljudskih ìvota i napu{tanjemirnog puta u re{avanju krize.

Prisustvo UN ima isklju~ivi cilj da sa~uva mir. A po{to mi je poznato da ste uPredsedni{tvu Jugoslavije do detalja informisani o konceptu Sajrusa Vensa, u kome jeprecizirano da prisustvo mirovnih snaga UN ne prejudicira politi~ka re{enja i da je njihovzadatak da onemogu}e svaki pristup bilo kakvih vojnih formacija ili oruànih grupa nateritorije pod za{titom UN; da ste informisani da osim mirovnih snaga jedina oruànaformacija na tim teritorijama treba da bude lokalna policija – ~ime se u potpunosti garantujemir i sigurnost svih stanovnika – smatram da Va{ negativan stav predstavlja krajnjeneodgovoran ~in. Vi treba da znate da narod donosi `rtve da bi se za{titio od genocida; da

6

2 Cyrus Vance, mirovni izaslanik UN koji je trebao zaustaviti oruàne sukobe na prostoru biv{e Jugoslavije.3 Okrugli pe~at:RSK, Predsjednik Republike, Knin.


HMDCDR

donosi `rtve da bi za{titio svoju slobodu i sigurnost; – ali da narod ne treba da donosi `rtvezbog samoljublja ni jednog politi~ara. Ako se borba vodila sa pravednim i ~asnim ciljem danarod u krajinama bude slobodan i siguran, za{ti}en od genocida kome je bio izloèn – ondase ne moè biti protiv odlu~nog koraka na tom putu. âk i vi{e od toga – prisustvo mirovnihsnaga UN isklju~uje mogu}nost da se krvoproli}e nastavi – a pritom omogu}ava gra|animaKrajine da se vrate redovnom ìvotu i prestanu da spavaju sa pu{kom ispod glave. Da negovorim o pripadnicima JNA (onima koji nisu ìtelji Krajine) koji tako|er èle da ponovovide svoje roditelje i porodice i da prestanu da stoje na mrtvoj straì. Nagla{avam – vi{e odtoga – jer prisustvo mirovnih snaga UN u Krajini, zna~i odbranu njenih stanovnika mirom,a ne ratom. A izme|u mira i rata svako ko je razuman i po{ten izabra}e mir. Pogotovo ako se~uvanje mira i bezbednosti stavlja u ruke ~itavog sveta u licu svetske organizacije, pa sepostavlja pitanje da li je mogu}e i kakve jo{ to garancije zahtevati. Ovo Vam kaèm sanajve}im ogor~enjem, jer odbacivanje daljeg mirnog toka re{avanja krize zna~i opredeljenjeza nastavak rata u ~asu kada za rat prestaju razlozi (budu}i da dolaskom UN prestaje opasnostoruànog napada ili ~ak oruànog prisustva hrvatskih vlasti na teritorijama pod za{titomUN). Desetine hiljada gra|ana Srbije (ne samo Srba – ve} svih nacionalnosti), odazvalo se namobilizaciju u JNA koja je stala da brani i – kao {to vidimo – uspela da odbrani srpski narodu krajinama – do osiguranja trajnog mira. Ali onog trenutka kada je mir osiguran i narodza{ti}en od ponovljenog genocida, bezbedan, svako produàvanje oruànih sukoba predstavljaneodgovorno poigravanje ljudskim ìvotima i sudbinom naroda. Do sada je za za{titu srpskognaroda u krajinama palo mnogo mladih ljudi. Sada kada tome treba da do|e kraj, dolaskommirovnih snaga UN, kada je sigurno da vi{e niko sa oru`jem ne}e mo}i da kro~i na teritorijukrajina, vi svojim stavom zahtevate da se rat produì. Ako biste nastavili sa takvom politikom,gurnuli biste u smrt mnoge gra|ane {irom Jugoslavije. A ako bi takva politika opstala, ondabi to, tako|e, bila politika sa istim posledicama kao i genocid nad srpskim narodom. Verujemi nadam se da Vam gra|ani Krajine ne}e dati podr{ku za takve postupke. To {to Srbija pruàsvestranu i nesebi~nu pomo} Krajini – ne zna~i da ste dobili pravo da odlu~ujete o ìvotimanjenih gra|ana. Niti su gra|ani Srbije Va{i taoci, niti }e to biti.

Budu}i da je postalo o~igledno da ve} duè vreme kod gra|ana Krajine stvarate predstavukako se u svojim odlukama i stavovima dogovarate sa rukovodstvom Srbije, èlim da gra|aniKrajine znaju da to nije ta~no. Na ogromnu pomo} koju je Srbija po cenu velikih odricanjapruìla srpskom narodu izvan Srbije, ne moè se odgovarati udarcima u le|a i podrivanjemmirovnog plana. Iako ste me li~no obavestili da }ete odluku Predsedni{tva u vezi sa dolaskomsnaga UN u celini prihvatiti, Va{im pona{anjem oglu{ili ste se o izri~ite stavove Predsedni{tvaJugoslavije i rukovodstva Srbije i to ne jednom, daju}i sebi pravo da donosite odluke ~ijira~un, naàlost, i u krvi treba da pla}a ~itav srpski narod. Pomo} Srbije narodu Krajine ne}eni u miru biti dovedena u pitanje, ali gra|ani Krajine treba da znaju da ste svojim postupcimaizgubili svako na{e poverenje i da u budu}e za odnose sa vlastima Republike Srbije morajudelegirati ljude kojima }e narodni interes biti iznad li~nog politi~kog prestià.

S.4 Milo{evi}, Šv.r.š


7

4 Slobodan.


HMDCDR

31992., sije~anj 8.Petrinja

Iz izvje{}a deùrnih Stanice javne bezbjednosti Petrinja o ubojstvu Hrvata u Jo{avici

IZVJE[TAJ

Deùrne slu`be S.J.B. Petrinja za dan 7/8. 01.1992. god., u vremenu od 07,00 do 07,00 sati.Š...šU 09,00 sati osobno je obavjestio kapetan Begovi} iz T.O. Petrinja da je dobio obavjest da suu Jo{avici prona|eni le{evi od Cindri} Stipe i njegove ène Paule. Na lice mjesta upu}enaekipa Vujaklija M., Muidà M., Vladi} D. koji su obavili uvi|aj i utvrdili da su ubijeni le{eviCindri} Stipe i Cindri} Paula. Isti le{evi su prona|eni nedaleko ku}e vl. âkara Ljubana, naoko 50 m od ku}e. Uvi|ajem je utvr|eno da su navedeni ubijeni iz vatrenog oru`ja ca. 7,62mm pu{ke. Sledi daljna obrada. Š...š

Deùrni:]ulibrk Stevo, Šv.r.š

Š...šNa zadràvanju u pritvoru ove SJB zadràni Muti} Slobodan i Peren~evi} Dragan zbogosnovane sumlje da su izvr{ili ubistvo nad Cindri} Stipom i Cindri} Paulom, nad zadrànim}e se nastaviti daljnja obrada. 5

Deùrni:Olja~a Stanko, Šv.r.š

Izvornik, strojopis, latinicaHR-DAS-SCP, SJB Petrinja, kut. 2.


Odgovor Milana Babi}a na otvoreno pismo predsjednika Srbije Slobodana Milo{evi}a ukojem obrazlaè da je glavni razlog neprihva}anja mirovnog plana Cyrusa Vancea to {toplan teritorij Krajine tretira kao hrvatski teritorij pod za{titom snaga UN-a

8

5 Prema izvje{}u Odseka bezbednosti Komande 39. korpusa, pov. br. 6-73, od 18. 06. 1994., Muti} Slobodannalazio se u bijegu i za njim je raspisana tjeralica, a Peren~evi} Dragan tek je tada uhi}en po naredbi G[ SVK isproveden u Centralni zatvor u Staru Gradi{ku. Isti su optuèni da su 22. 12. 1991. u Petrinji pobili obiteljKrièvi} (Ivana, ro|. 1936.; Ana, ro|. 1945. i Damira, ro|. 1973.). Ubojice su bili pripadnici SJB Petrinja.


HMDCDR

ODGOVOR NA OTVORENO PISMO PREDSJEDNIKAREPUBLIKE SRBIJE SLOBODANA MILO[EVI]A

Po{tovani gospodine Predsjedni~e,

Moja namjera nije da u svom odgovoru na Va{e otvoreno pismo6 osporavam ta~ku pota~ku Va{e optu`be upu}ene na moju adresu, a stvarno namjenjene srpskom naroduRepublike Srpske Krajine, iako bih, razumije se, mogao i tako postupiti.

To ne ~inim zato {to smatram da Va{e pismo upu}eno na moje ime, na na{u zajedni~kunesre}u govori mnogo vi{e o Vama nego o meni. Ono u tom smislu govori toliko mnogo dasvako moje dodatno obrazloènje ~ini apsolutno suvi{nim.

Ovu nametnutu priliku èlim iskoristiti samo zato da Vama i svjetskoj javnosti razjasnimna{e stavove i time ujedno osporim Va{u proizvoljnu optu`bu da sam protiv mira, a za rat ida takvo moje stanovi{te proizlazi iz mog navodnog vlastoljublja i èlje za politi~kimprestiòm.

Ponu|ena verzija plana Sajrusa Vensa podrazumijeva angaòvanje mirovnih snagaUjedinjenih nacija na ~itavom teritoriju slobodne teritorije Srpske Krajine uz prethodnorazoruàvanje njenih oruànih snaga. Uz to, teritorija na kojoj bi po tom planu bileraspore|ene mirovne snage ozna~ava se kao dio narodne hrvatske teritorije koja je podza{titom Ujedinjenih nacija. Na toj teritoriji – teritoriji Republike Srpska Krajina, po planukoji ste Vi ve} prihvatili vaìo bi i primjenjivao bi se ustavno-pravni sistem Hrvatske. To jejedan aspekt od Vas usvojenoga a od na{e strane osporenog plana Sajrusa Vensa. Drugi aspekt,koji je u vezi s tim a i svakim drugim planom angaòvanja mirovnih snaga ~ini duìna rokana koji se te snage angaùju. Naime, taj rok je 6 mjeseci. Za svako daljnje angaòvanje nakontih 6 mjeseci neophodna je nova odluka Savjeta bezbjednosti uz naravno prethodnusaglasnost svih strana u sukobu, u konkretnom slu~aju zna~i i Hrvatske.

Vama je gospodine Predsjedni~e dobro poznato da se srpski narod Republike SrpskeKrajine koriste}i svoje pravo na samoopredjeljenje opredjelio za Republiku Srpsku Krajinu.Prema tome, nema ni jednog ni pravnog ni politi~kog razloga da se na teritoriju RepublikeSrpske Krajine primjenjuje ustavno-pravni sistem Hrvatske. Hrvatski ustavno-pravni sistemne priznaje postojanje Srba pa bi se s obzirom na istorijsko iskustvo i aktualni zlo~in onih kojitaj ustavno-pravni sistem sprovode moglo o~ekivati da vrlo brzo usklade stvarnost sa svojomoktroisanom normom. Oni bi, naime svoj genocidni plan etni~ki ~iste Hrvatske u slu~aju dase prihvati ponu|eni plan Sajrusa Vensa do kraja ostvarili.

Kao {to vidite cijena prihvatanja tog plana nije mala i bezazlena kakvom je Vi ho}etepredstaviti. I ta cijena bila bi itekako pla}ena u krvi.

Da bi se izbjegao rat i uspostavio trajan mir i da bi do{lo do pravednog rje{enja ovogsukoba – mi smo predloìli da se prihvati druga verzija, drugi koncept mirovnog plana SajrusaVensa koji predvi|a angaòvanje plavih {lemova na liniji vatre izme|u hrvatskihneonacisti~kih agresora i odbrambenih oruànih snaga Republike Srpska Krajina – liniji kojaujedno predstavlja i granicu izme|u Republike Srpske Krajine i Hrvatske. Takvo angaòvanjemirovnih snaga koje je u praksi djelovanja UN-a na rje{avanju sporova i ratnih sukoba usvijetu do sada bilo isklju~ivo primjenjivano, ne samo da ne bi prejudiciralo politi~ko rje{enje– jer ono to i ne moè zato {to je politi~ko rje{enje postignuto prije ratnog sukoba – naime isrpski i hrvatski narod opredjelili su se za ìvot u posebnim dràvama, doprinijelo bi

9

6 Vidi: Dok. br. 2.


HMDCDR

uspostavljanju za srpski narod Republike Srpske Krajine, a i srpski narod u cjelini takoèljenog mira i pravednog rje{enja ovog sukoba. Budu}i da ste znali za ovo na{e zalaganje neznamo na osnovu ~ega ste zaklju~ili da smo mi protiv mira, a da smo za rat. Kome je vi{e odnas stalo, da u Republici Srpskoj Krajini zavlada mir ako ne nama koji ginemo za na{uslobodu zajedno sa ostalim srpskim rodoljubima koji nisu ravnodu{ni prema na{emstradanju.

[to se duìne roka angaòvanja mirovnih snaga ti~e, a on je odre|en samo na {est mjeseci,nismo spremni da svojim razoruàvanjem na{u sudbinu prepustimo u nesigurne ruke drugih.Nismo, naime, spremni da drugima dopustimo da odlu~uju o na{em najvitalnijem interesu– o pitanju na{eg opstanka. To zato {to se iz ko zna kojih interesa i me|usobnih nagodba,zemlje stalne ~lanice Savjeta bezbjednosti mogu opredjeliti za nedono{enje odluke oproduàvanju roka za angaòvanje mirovnih snaga Ujedinjenih nacija. Vama je naravnopoznato da je dovoljno da samo jedna od tih pet zemalja stavi svoj veto na odluku i da onaautomatski ne moè biti donijeta. Kada se tome doda da bi za produàvanje roka angaòvanjamirovnih snaga Ujedinjenih nacija bila potrebna saglasnost i hrvatske strane onda stvarpostaje do kraja jasna. Zar doista Vi ili bilo ko drugi moè pomisliti da bi pod predpostavkomda se Republika Srpska Krajina razoruà Hrvatska pristala na prisustvo mirovnih snagaUjedinjenih nacija na tom prostoru.

Svaka akcija Jugoslovenske armije ukoliko bi ona uop{te postojala u toj situaciji, kada bi sepovukle snage Ujedinjenih nacija bila bi s obzirom na navedene ~injenice okvalifikovana kaoagresija.

Gospodine Predsjedni~e, ja pod navedenim uslovima koji su nam ponu|eni nisam mogaoprihvatiti tu verziju plana i u tome treba traìti razloge moga ne prihvatanja, a ne u nekommom navodnom samoljublju, vlastoljublju ili pak politi~kom prestiù. Utoliko sam i saglasans Vama da narod ne smije biti ̀ rtva ni~ije politike i samoljublja. Ovo naravno, nikako ne zna~ida to jo{ jednom istaknem, jer smatram neobi~no va`nim s obzirom na Va{u optu`bu kojuste uputili meni, to da ja ne prihvatam verziju plana na liniji sukoba.

Plan koji ste Vi prihvatili ne bi i ne}e prihvatiti ni srpski narod Republike Srpske Krajinea uvjeren sam da je on neprihvatljiva i za sve prema svojoj istorijskoj i politi~koj sudbinineravnodu{ne Srbe.

To {to ste Vi pristali da odlu~ujete u ime i onog dijela srpskog naroda kojeg formalno nepredstavljate i pored na{ih najdobronamjernijih sugestija da uradite sve na tome da dio na{eistorijske odgovornosti prepustite nama Va{a je li~na stvar, koja nas ne obavezuje.

Za razliku od Vas koji mislite da samo jedan ~ovjek moè da odlu~uje o sudbini srpskognaroda u ovom odsutnom i dramati~nom vremenu, u vremenu u kome se on bori zaopstanak, ja smatram da ne postoji li~nost ma kako ona ina~e sposobna bila koja moè i smijeponijeti teret takve – istorijske odgovornosti. Srpski narod nije svodljiv ni na sve svojeistorijske veli~ine, on predstavlja to, ali i mnogo vi{e od toga.

Posebno nas je raàlostilo to {to ste rekli da gra|ani Srbije nisu i da ne}e biti na{i taoci.Mislili smo a i dalje smatramo da srpski narod zna ko bi pod predpostavkom realizacije odVas prihva}enog plan bio taoc. Niste valjda mislili da svojim podsje}anjem na podr{ku ipomo} koju nam je dao srpski narod Srbije pripi{ete sebi u isklju~ivu zaslugu – a namapredbacite, meni posebno, da to pori~emo. Mi smo zahvalni na{oj bra}i i znamo vrlo dobroko smo i {ta smo bez njih. Ali znajte da to znaju i na{i neprijatelji. Zato svako ko u ovom ~asupostavlja tu vrstu pitanja i ispostavlja takve ra~une upisuje sebe u red onih koji ne}e mo}iizbje}i istorijsku odgovornost.

10


HMDCDR

Na{e ruke pruène su Srbiji i svim Srbima. A da li }e one biti prihva}ene ne zavisi samood nas. To je stvar sva~ije savjesti. Do sada su na{e ruke objeru~ki bile prihva}ene, ne vidimorazloga da i ubudu}e ne bude tako. Va{e primjedbe zbog srpske podr{ke nama ne moèmoshvatiti druga~ije do kao poziv da ta podr{ka ubudu}e izostane. Sigurni smo me|utim u toda ne postoji niko ko bi taj nalog mogao izdati srpskom narodu a da on bude i izvr{en.

U krajnjem ukoliko bismo se morali suo~iti s tom apsurdnom ~injenicom s timprokletstvom da se Srbija okrene protiv nas, suo~it }emo se. Ne smatramo me|utim, da bi tobila ve}a tragedija za nas nego za Srbiju. Da bi to bila na{a op{ta nesre}a i na{ usud u to ne}evaljda nijedan rodoljub posumnjati. I u toj situaciji mi }emo se odbraniti naravno, uz pomo}prema nama i srpskom nacionalnom pitanju neravnodu{nih Srba. Vjerujemo da Srbija ne}ei ne moè stati na stranu na{ih neprijatelja.

Valja primjetiti i to da je jedna Srbija imala velikih zasluga za poloàj u kojem smo bili, ada se nadamo da se ova druga dana{nja Srbija ne}e kajati {to nas je pomogla da iz tog paklaiza|emo. Krajina koja do ju~e kao {to svi znamo nije bila slobodna danas je na savjesti ~itavogsvijeta, a zasluga Srbije i srpskog naroda za to neporeciva je. Tu zaslugu na{i potomci zna}ecijeniti i istorijski vrednovati. Vi gospodine Predsjedni~e niste obavezni da dijelite na{usudbinu kako bi se iz Va{eg pisma mogao ste}i utisak. Nemojte da se pridruùjete optu`bamanas koje ste do sada poricali. Va{ poziv da Srbi iz Republike Srpske Krajine ubudu}e {aljudruge podobnije Srbe za saradnju sa vladaju}om garniturom u Srbiji danas ne moèmotuma~iti druga~ije do kao poziv za svrgavanje legalnih organa vlasti i mene li~no, kaopredsjednika Republike Srpske Krajine. Meni naravno, ne pada ni na kraj pameti da uputimtakav poziv srpskom narodu u Republici Srbiji.

Za pokolj Srba u Nezavisnoj Dràvi Hrvatskoj bila je optuèna diktatura kralja Aleksandra,za ovaj sada{nji okrivljuju Va{u politiku. Da li ste Vi u to mo`da povjerovali? Ne mislite li dasu korijeni zla koje nam hrvatske usta{e ~ine mnogo dublji i da su izvan svake obja{njivosti.Na kraju, nije prilika da iznosimo sve {to znamo zato jer znamo da u na{em sporu moè bitipobjednik samo tre}i.

S po{tovanjem.

Knin, 11. januar 1992. god. PREDSJEDNIKREPUBLIKE SRPSKA KRAJINA

M.P.7 dr. Milan Babi}, Šv.r.š

Izvornik, strojopis, }irilicaHR-HMDCDR, 2, kut. 362.

51992., sije~anj 12.Glina

Izvje{}e Op}inskog {taba civilne za{tite Glina Zapovjedni{tvu 1. brigade TO Glina oasanaciji boji{ta u selu Mala Solina

11

7 Okrugli pe~at: Republika Srpska Krajina, Predsjednik Republike, Knin.


HMDCDR

SOCIJALISTI^KA FEDERATIVNA REPUBLIKA NARODNA ODBRANAJUGOSLAVIJA SLU@BENA TAJNA

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA STROGO POVJERLJIVOOP[TINA GLINAOP[TINSKI [TAB CZ GLINA Broj: Str. pov. 01-1/92-1Glina, 12. 01. 1992. godine

KOMANDI PRVE BRIGADE TOG L I N A

Izvje{taj o asanacijidostavlja se.-

Ekipa za asanaciju izvr{ila je asanaciju boji{ta. Dana 11. 01. 1992. godine u s. Mala Solinaizvr{en je:1. pokop jedne starice oko 70 godina2. pokop jednog pripadnika hrvatske vojske star oko 40 godina,3. pokop 4 svinje i 5 krava.

K o m a n d a n t@eljko Prodani}, Šv.r.š

M.P.8

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 2., kut. 306.


Priop}enje za javnost sa sastanka politi~kog i vojnog vodstva Srba Banovine i Korduna omirovnom planu Cyrusa Vancea i dolasku mirovnih snaga

Politi~ka i vojna rukovodstva Banije i Korduna nasastanku odrànom 17. I. 1992. godine u Glini, donijela su slijede}e stavove:

1. Slaèmo se sa hitnim dolaskom mirovnih snaga na granicu Republike Srpske Krajine iRepublike Hrvatske.

2. Srpski narod Regije Banije i Korduna nije protiv dolaska mirovnih snaga UN-a, ali idalje ~vrsto stoji na stanovi{tu da mirovne snage isklju~ivo treba rasporediti na granicuizmedju Republike Srpske Krajine i Republike Hrvatske.

12

8 Okrugli pe~at: SRH, Op}ina Glina, [tab civilne za{tite.


HMDCDR

3. Ostale odredbe mirovnog plana smatramo neprihvatljivim s obzirom na medjunarodneokolnosti nastale mjerama i postupcima ~lanica EZ-ce, te u interesu naroda koga zastupamozahtjevamo potpuno jednak tretman Srpske Republike Krajine i Republike Hrvatske upogledu oruànih snaga i kontrole vlastitog teritorija.

4. U daljnjim pregovorima sa Savjetom bezbednosti i svim drugim medjunarodniminstitucijama mogu pregovarati samo legitimni predstavnici Republike Srpske Krajine uinteresu srpskog naroda Krajine.

5. Zahtjeva se od Skup{tine Republike Srpska Krajina da zatraì od Skup{tine Jugoslavijei skup{tina republika ostatka Jugoslavije priznanje Republike Srpska Krajina kao sastavnogdijela Nove Jugoslavije.

6. Bez obzira na priznanje pojedinih republika od strane drugih zemalja ne moè se dovestiu pitanje kontinuitet Jugoslavije.

7. JNA ne moè napustiti prostore Republike Srpske Krajine kao sastavnog dijelaJugoslavije radi svoje ustavne obaveze.

8. Opredjeljenje naroda Banije i Korduna i njegovog politi~kog i vojnog rukovodstva jejasno {to zna~i da narod Banije i Korduna ne}e dozvoliti da u ovome sudbonosnom ~asu zasrpski narod ostane goloruk bez vlastitog odbrambenog mehanizma i prepu{ten fizi~komistrebljenju koje otvara mirovni plan i postupci EZ-ce.

9. Pozivamo narod i borce Banije i Korduna da u ovim trenutcima imaju puno povjerenjeu svoja politi~ka i vojna rukovodstva koja }e ustrajati u ostvarivanju ciljeva na{e borbe zaslobodu i samostalnost u okviru Jugoslavije.

O b r a z l o ` e n j e

1. Prvi zaklju~ak zasniva se na èlji srpskog naroda Republike Srpska Krajina da sprije~idalje prolijevanje kako svoje krvi tako i krvi protivnika. Takodjer se zasniva na ~injenici da suu dosada{njoj praksi snage UN-a djelovale u skladu sa Poveljom, {to zna~i da su mirovnesnage dolazile kao snaga mira i razdvajanja zara}enih snaga. U na{em slu~aju zara}ene stranesu srpski narod organizovan u svojoj dràvi Republika Srpska Krajina i hrvatski narodorganiziran u sada ve} biv{oj federalnoj jedinici Republika Hrvatska. U cilju miroljubivogrje{avanja sporne situacije vojne i politi~ke, te rukovodstva snaga bezbednosti Banije iKorduna kao sastavnog dijela Republike Srpska Krajina, smatramo da mirovne snage UN-amogu do}i jedino kao snaga razgrani~enja zara}enih strana na uspostavljenu granicu. Svedosada{nje intervencije i upotreba snaga UN-a uvijek je bila u funkciji dviju suprotstavljenihstrana kao {to je primjer Cipra, Egipta, Gabona, Libanona.

Ovaj na{ stav oko rasporedjivanja trupa UN-a zasniva se na uobi~ajenoj praksi na~inadjelovanja snaga UN-a u mirovnoj funkciji.

2. Drugi zaklju~ak takodjer govori u prilog opravdanog traènja srpskog naroda Banije iKorduna za rasporedjivanje mirovnih trupa na liniju razdvajanja zara}enih snaga, jer svedruge varijante idu na {tetu tog naroda i za njega nisu prihvatljive. Ovakav pravni presedanda mirovne snage idu po cijeloj teritoriji Republike Srpska Krajina moè izazvati goleme {tetene samo za na{e podru~je ve} i za podru~je cijele Evrope. O~igledan je nesrazmjer u tretmanuovog slu~aja i drugih slu~ajeva navedenih u ta~ci 1. obrazloènja.

Priznanje Republike Hrvatske kao suverene dràve u administrativnim granicama odstrane 38 dràva Evrope i Svijeta (ove administrativne granice nastale su bez ikakovihkriterijuma koji su uop{te poznati prilikom odredjivanja granica, a to su etni~ki, historijski,geografski i ekonomski) predstavlja direktnu povredu Povelje UN-a i to ~lana 1. i 55. kao

13


HMDCDR

pravnog osnova i univerzalnog principa medjunarodnih odnosa i jednog od osnovnih na~elamedjunarodnog prava. U Paktu o ljudskim pravima doslovno stoji: “Svi narodi imaju pravona samoopredjeljenje. Na osnovu ovog prava oni slobodno odredjuju svoj ekonomski,socijalni i kulturni razvitak. Narodi mogu u svom sopstvenom interesu slobodno raspolagatisvojim prirodnim bogatstvima i izvorima... Ni u kom slu~aju narod ne moè biti li{en svojihsredstava opstanka, sve dràve potpisnice Pakta uvaàvat }e pravo naroda nasamoopredjeljenje u saglasnosti sa odredbama Povelje.”

Potrebno je znati da je srpski narod Krajine kao dio vascijelog srpskog naroda Jugoslavijekonstitutivni narod koji je tu karakteristiku imao u federalnoj Hrvatskoj, a koji je novimUstavom Republike Hrvatske izgubio i sveo se na nacionalnu manjinu. Uzimaju}i u obzirovakav bezrazloàn gubitak statusa naroda, a u vezi sa bojaznosti recidiva 1941. godine (okomilion civilnih `rtava srpskog naroda u~injenog od usta{a) rezultirao je ustankom srpskognaroda u Krajini i formirao volju i svijest naroda da mora rije{iti svoj problem za sva vremena.Valja podsjetiti da je na ovim prostorima u dva navrata izvr{en referendum koji je jasnopokazao opredjeljenje srpskog naroda da ne èli vi{e da ìvi u Hrvatskoj nezavisnoj dràvi, ve}da ho}e mirnim putem da ostvari vjekovne te`nje.

Agresivna politika usta{ke vlasti Republike Hrvatske a kasnije ideolo{ki indoktriniranihrvatski narod dovela je srpski narod u sada{njoj Republici Srpska Krajina da u vrlo kratkomroku od zadnjeg rata sa istim neprijateljem mora ponovno ratovati, ali ovaj put sa ~vrstoucrtanim ciljem i jasnim stavom {ta se èli posti}i u skladu sa nacionalnim programom kojije ovaj narod zadnji zacrtao. Srpski narod Banije i Korduna je u su{tini mirotvoran narod alion ne moè odstupiti od ciljeva zbog kojih je ve} palo na stotine `rtava u odbrambenom ratuprotiv paravojnih oruànih formacija Republike Hrvatske (MUP, ZNG, crna legija). Ovajnarod se ne protivi dolasku mirovnih snaga UN-a ali strogo usmjerenih na liniju razdvajanja,a sve u cilju mirnog rje{avanja te{kog konflikta, koji ako se ne bude rje{avao mirnim putemprijeti da preraste u evropski pa i svjetski rat.

3. To~ka 1. op{tih principa “Vensovog plana” jasno je re~eno da mirovna operacija UN-ase odvija u Jugoslaviji sa ciljem stvaranja uslova za mir i bezbednost, a bez èlje da se politi~kiprejudicira ishod mirovnih pregovora.

Akcija EZ-ce od 15. januara 1992. godine gdje je priznala Sloveniju i Hrvatsku je gorenavedeni op{ti princip u potpunosti anulirala i na taj na~in prejudicirala rje{enje ovoga spora.Nema spora da Jugoslavija jo{ uvijek postoji, ali ne u granicama koje su odredjene ~lanom 2.Ustava ove zemlje, odnosno u smislu ~lana 5. Ustava Jugoslavije koji omogu}ava jedinstvenosti cjelovitost Jugoslavije.

Stavom 3. ~lana 5. Ustava Jugoslavije re~eno je kako se mogu mijenjati granice Jugoslavijea kako granice izmedju republika. Iz svega navedenog nema spora i jasno je da je EZ-capriznavanjem Slovenije i Hrvatske (u ovom slu~aju Hrvatske) ve} dezavuisala Vensov plan saciljem nametanja tzv. novog poretka na ~ijem ~elu stoji Ujedinjena Njema~ka. Ovimpriznanjem Njema~ka je osporila i dogovor EZ-ce tj. Evropske dvanaestorice u Mastrihtu ina taj na~in direktno utjecala na stvaranje paralelne organizacije kao pandam UN-a. Kako jeJugoslavija jedna od osniva~a UN-a, a nije ~lan EZ-ce, a kako je srpski narod Banije iKorduna kao dio sveukupnog srpskog naroda konstitutivni i dràvotvorni narod ~ijomisklju~ivom zaslugom je Jugoslavija nastala, srpski narod u Republici Srpska Krajina ne moèni pravno ni moralno prihvatiti rje{enja ~lanova EZ-ce. Ovakav stav pored svoje pravne imoralne komponente ima u sebi duboko negativan stav prema Njema~koj koja je u dvasvjetska rata bila u direktnom vojnom sukobu najprije sa Srbijom i Crnom Gorom, zatim

14


HMDCDR

srpskim narodom u Jugoslaviji. Iz toga rata srpski narod je iza{ao kao pobjedni~ki i imadaleko ve}e moralno pravo od Njema~ke i Italije da sam kroji svoju sudbinu bez uplitanjadviju osvaja~kih zemalja. Zbog ovako pristrasnog pona{anja EZ-ce na ~elu sa Njema~kom upogledu rje{avanja jugoslavenskog pitanja i priznanja Republike Hrvatske kao suverenedràve u administrativnim granicama biv{e Jugoslavije, EZ-ci treba zabraniti daljnje u~e{}e ufunkciji mirotvornih snaga. Srpski narod Banije i Korduna nema vi{e bilo kakvog razloga darazgovara sa predstavnicima EZ-ce jer je njihova aktivnost usmjerena na ru{enje Jugoslavije,pot~injavanje srpskog naroda kroz njegovo svodjenje na nacionalnu manjinu u budu}imsuverenim dràvama, a nekima ve} sada{njim Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina iMakedonija, i svodjenje Srbije na “Beogradski pa{aluk”.

Zasnovan na ovakovim ~injenicama Vensov plan pored op{teg principa navedenog u ta~ci1. u daljoj razradi ima svoju negaciju jer favorizira hrvatsku stranu time {to ne precizira kojesu to zara}ene strane. Takodjer kod razoruànja ne postoji reciprocitet izmedju oruànih snagaRepublike Srpska Krajina i oruànih snaga Nezavisne Dràve Hrvatske, po{to se teritorijalnaodbrana Srpske Republike Krajina tretira kao paravojna oruàna sila, a ZNG i crna legija kaoregularne oruàne snage Hrvatske. U potpisivanju ovog mirovnog plana nisu sudjelovalipredstavnici Republike Srpske Krajina {to ne odgovara ~injenicama vezanim za sukob, po{tose u sukobu nalaze jedinice TO kao oruàna sila uvezana u sistem JNA i oruàne snageRepublike Hrvatske. Nema ni{ta logi~nije nego da u potpisivanju ovog plana sudjeluju ipredstavnici zara}ene strane tj. Srpske Republike Krajine.

4. Ovaj ~etvrti zaklju~ak je rezultat politi~ke volje srpskog naroda u Republici SrpskaKrajina. Osnovni princip stvaranja Republike Hrvatske jeste pravo na opredjeljenje kaosvjetski priznato na~elo. Srpski narod Republike Srpska Krajina ima pravo da koristi isti ovajprincip, a uvaàvaju i ̀ elje hrvatskog naroda za samostalnost. Su{tina spora jeste stav Hrvatskeda su Srbi nacionalna manjina u administrativnim granicama ove dràve i da njima nepripada pravo na samoopredjeljenje, koriste}i metod agresije na srpske krajeve {to jerezultiralo èstokim sukobom. Mi{ljenja smo da svi narodi koji su bili dràvotvorni uJugoslaviji imaju pravo na samoopredjeljenje i odcjepljenje. Kako Republika Srpska Krajinadefakto postoji jer ima svoju teritoriju, svoje oruàne snage, zakonodavne i izvr{ne organe,svoj Ustav a nije uzurpirala hrvatski etni~ki prostor, nema ni{ta normalnije nego dapredstavnici jedne dràve u nastojanju pregovaraju u ime naroda koji predstavljaju saovla{tenim predstavnicima UN-a, a prema potrebi sa drugim faktorima bitnim za rje{avanjesrpskog pitanja. Republika Srpska Krajina je zatraìla medjunarodno priznanje i zbog toga semoè pregovarati jedino sa predstavnicima koji su legitimni. Miroljubiv stav RepublikeSrpska Krajina u pogledu rje{avanja jugoslavenskog pitanja jeste ~lan 123. njezinog Ustava ukojem se kaè: “Republika Srpska Krajina }e sa drugim dijelovima srpskog naroda nateritoriju Jugoslavije i njenim dràvama i dalje graditi ~vrste dràvne veze sve u cilju stvaranjazajedni~ke dràve srpskog naroda.

Dio svoje nadle`nosti utvrdjene ovim Ustavom, Republika Srpska Krajina prenijet }e nasaveznu dràvu u skladu sa dogovorom o uredjenju Jugoslavije.”

5. U skladu sa ~lanom 123. Ustava Republika Srpska Krajina jasno daje do znanja stavprema srpskom pitanju daju}i mogu}nost da se srpsko pitanje kao i pitanje drugih narodarije{i u okviru postoje}e Jugoslavije kao jedinog medjunarodno priznatog subjekta. Trebaprepustiti pojedinim narodima da se opredjele za ostanak u Novoj Jugoslaviji ili izlazak izJugoslavije i stvaranje svojih nacionalnih dràva. Takodje mogu}e je vr{iti kombinacijekonfederativnog i federativnog tipa u zavisnosti od htjenja naroda i zahtjeva medjunarodnezajednice.

15


HMDCDR

6. Priznanjem 38 zemalja suverenosti Republike Hrvatske i Slovenije ne dovodi se upitanje kontinuitet Jugoslavije. Jugoslavija je nastala najprije kao dràva Srba, Hrvata iSlovenaca 1. XII. 1918. godine slobodnom voljom Srba, Hrvata i Slovenaca iz nekada{njeAustrougarske i to udruìvanjem sa dvema suverenim dràvama Srbijom i Crnom Gorom.Kasnije ova dràva prelazi u Kraljevinu Jugoslaviju kao izraz slobodne volje njezinih naroda.Nova dràva postala je ~lanica Lige naroda, a kasnije nakon zavr{etka II. svjetskog rata jedanje od osniva~a UN-a. Jugoslavija kao medjunarodni subjekat egzistira 70 godina i niko nemoè imati ve}e pravo da ovu dràvnu zajednicu napusti od prava onih naroda koji u njoj ̀ eleostati. Pravno u skladu sa Ustavom Jugoslavije Slovenija i Hrvatska nisu mogle izvr{itijednostranu secesiju. Kada su ve} pravo uzele za sebe normalno je da i drugi narodi prisvojesebi ovo pravo po{to suverenitet izlazi iz naroda a ne iz dràve, u pogledu izraàvanja slobodnevolje.

7. Odredbom ~lana 238. i 240. vaè}eg Ustava Jugoslavije precizno je definisana ulogaJNA i TO kao njezinog sastavnog dijela. Nepostupanje po navedenim ustavnim odredbamasmatra se protuustavnim aktom i izdajom zemlje kao najteìm zlo~inom prema narodu, te setretira kao te{ko krivi~no djelo. Prema tome a u skladu sa svojim slobodarskim tradicijamasrpski narod Banije i Korduna ima pravo zahtjevati da JNA ne kr{i navedene ustavne odredbe.Kako je narod Banije i Korduna u temelje ove Jugoslavije uloìo oko 50 hiljada ljudskih ̀ rtavau toku II. svjet. rata, srpski narod ima pravo zahtjevati da oruàna sila koju je sam stvaraobude u funkciji njegove za{tite. Vensov plan na lukav na~in kroz formu demilitarizacijepoku{ava bez ispaljenog metka, a navodno u ime mira razoruàti jednu legalnu vojnuformaciju {to narod Banije i Korduna, pa i {ire cijele Krajine ne}e dozvoliti pod bilo kojucijenu. Sa ovom ~injenicom moraju se pomiriti organi UN-a u koje srpski narod ima vi{epovjerenja nego u tvorevinu zvanu EZ-ca, koja je cijelom svijetu pokazala kako se na perfidanna~in poku{ava ukinuti jedna zemlja ~isto administrativnim putem. Vojni vrh koji jeproiza{ao iz naroda nema pravo da zbog politikantskih igara bude izdajnik vlastite zemlje iovog naroda.

8. Osmi zaklju~ak se smatra posebno bitnim jer je ta~kom 15. Vensovog plana predvidjenademilitarizacija podru~ja pod za{titom UN-a. Potpisnici ovog plana u~inili su sve kako biJNA i TO na sraman na~in jo{ jednom poloìla oru`je kao {to je to u~inila u RepubliciSloveniji i Republici Hrvatskoj. Razoruàvanjem TO kao oruàne sile Republike SrpskaKrajina i povla~enjem JNA iz ovih krajeva ostavio bi srpski narod samim i neza{ti}enim odagresivnog katoli~kog stanovni{tva nasuprot 300 hiljada vojnika Republike Hrvatske.Rezultat bi bio isti kao 1941. godine. Ovakovu igru sa svojom sudbinom srpski narod Banijei Korduna ne moè prihvatiti ma koliko se zalagao za mir. Predsjedni{tvo Jugoslavije ufunkciji Vrhovnog komandanta ne smije na sebe preuzeti historijsku krivnju za genocid nadsrpskim narodom. Vojna rukovodstva Banije i Korduna, politi~ka rukovodstva i narod susvojim opredjeljenjima nedvosmisleni {to zna~i da povla~enja nema.

9. Svi pojedinci, organi, politi~ke i vojne strukture moraju biti svjesne da srpski narodRepublike Srpska Krajina o~ekuje te{ka diplomatska bitka, a u najgoroj varijanti i nastavljanjeratnog sukoba. Medjutim, ovaj put se ne smije dozvoliti da se ono {to je ratom postignutosrpski narod izgubi diplomatskom bitkom kao {to je to u vi{e navrata u istoriji u~injeno. Ovoopredjeljenje je pitanje opstanka srpskog naroda Srpske Krajine. Zbog svega ovoga na{ narodi borci treba da imaju puno povjerenje u svoja politi~ka i vojna rukovodstva, jer samo krozovo jedinstvo i nacionalnu platformu, ~vrstinu oruànih snaga i diplomatsku aktivnostmoèmo ostvariti ono {to je proiza{lo iz na{e oruàne borbe i htjenja srpskog naroda.

16


HMDCDR

Predsjednici Op{tina, Vojnarukovodstva i predstavniciSJB Banije i Korduna

Preslika, strojopis, latinicaHR-DAS-SCP, SO Petrinja, kut. 39.


Izvje{}e Op}inskog {taba civilne za{tite Glina Komandi 1. brigade TO Glina o asanacijiboji{ta u selu Mala Solina

SOCIJALISTI^KA FEDERATIVNA REPUBLIKA NARODNA ODBRANAJUGOSLAVIJA SLU@BENA TAJNA

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA STROGO POVJERLJIVOOP[TINA G L I N AOP[TINSKI [TAB CZ GLINA Broj: Str. pov. 01-1/92-3Glina, 21. 01. 1992. godine

KOMANDI PRVE BRIGADE TO “DS”G L I N A

Izvje{taj o asanacijidostavlja se.-

Ekipa za asanaciju izvr{ila je asanaciju boji{ta, dana 20. 01. 1992. godine u s. M. Solinaizvr{ena je:1. sahrana 1 ène stare 65 godina pred ku}om

2 ène stare 70 godina, 1 mu{karca 70 god.1 mu{karca 75 godina u zaseoku Budàci.

2. pokop 3 krave i 1 krma~e u s. M. Solina.

K o m a n d a n t@eljko Prodani}, Šv.r.š

M.P.9


17

9 Okrugli pe~at: SRH, Op}ina Glina, [tab civilne za{tite.


HMDCDR


Zapisnik 20. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine

Z A P I S N I K

sa 20. sjednice Vlade Republike Srpska Krajina odràne 22. 01. 1992. godine u zgradiop{tine, soba broj 51.

Sjednici su prisustvovali predsjednik Republike dr Milan Babi}, Du{an Vje{tica, Petar[tikovac, Vaso Leàji}, Milan Bauk, Branko [impraga, Vuka{in Babi}, Jovan Kati}, Du{anBadà i Lazar Macura.

Nakon {to je utvr|eno da sjednici prisustvuje ve}ina ~lanova Vlade, predsjednik Republikedr Babi} predlaè dnevni red za dana{nju sjednicu, te pita da li ima izmjena, dopuna ili drugihpredloga za dnevni red.

Milan Bauk predlaè dopunu dnevnog reda– Dono{enje Zakona o financiranju javnih potreba.

Jovan Kati} predlaè da se razmotri informacija o mogu}nosti dobijanja zajma od Svjetskebanke.

Istaknuti predlozi su jednoglasno usvojeni, te je dr Milan Babi} utvrdio slijede}i

D n e v n i r e d:1. Stavovi Vlade povodom mirovne inicijative Organizacije ujedinjenih naroda.2. Dono{enje Odluke o primjeni zakona i drugih propisa Republike Srbije obrazovno –

vaspitnom radu na teritoriji Republike Srpska Krajina.3. Razmatranje zahtjeva Skup{tine op{tine Knin o davanju nov~ane pomo}i.4. Informacija o mogu}nosti dobijanja zajma od Svjetske banke za saniranje ratnih

razaranja.5. Dono{enje Zakona o kontroli, utvr|ivanju i naplati javnih prihoda.6. Dono{enje zaklju~ka o obavezi op{tina da naplate poreze od obveznika i uplate

Republi~ke poreze i dad`bine.7. Dono{enje Odluke o nov~anom dodatku za rad licima koje je izabrala i imenovala

Skup{tina Republike Srpska Krajina i Vlada Republike Srpska Krajina.8. Dono{enje Odluke o stavljanju van snage Odluke o preangaòvanju teritorijalne

odbrane Krajine u rezervni sastav milicije Krajine.

RASPRAVA PO DNEVNOM REDU

Ad/1. Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je dr Milan Babi}, koji je istakao dasmo mi prvi na prostoru Jugoslavije zatraìli angaòvanje Organizacije ujedinjenih nacija narje{avanju politi~ke krize u Jugoslaviji i spre~avanju oruànih sukoba. U vezi toga Vlada jezauzela ~vrste stavove koje je potvrdila Skup{tina Republike Srpska Krajina.

Predsjednik Babi} se ukratko osvrnuo na svoje razgovore u Predsjedni{tvu Jugoslavije ukojima je detaljno izlagao na pro{loj sjednici Vlade, te je istakao da su u razgovorima izme|u

18


HMDCDR

njega i gospodina Milo{evi}a10 u~estvovali Radovan Karadì},11 Branko Kosti}12 i NikolaKoljevi}.13 Oni su insistirali da predsjednik Babi} prihvati Vensov plan, {to on nije mogao sobzirom na utvr|ene stavove Vlade, kao i eventualne posljedice koje ta izjava moè imati.Na novom sastanku sa Milo{evi}em, predsjednik Babi} je istakao da je plan Sajrusa Vensa lo{ekonceptiran, a nove izjave nije davao zbog informativne blokade. Povodom ultimatumaPredsjedni{tva Jugoslavije odràna je sjednica Vlade na kojoj je predsjednik Vlade istakaorje{enje u cilju o~uvanja oruànih snaga i naoruànja te je donesena odluka o povla~enjurezervnog sastava milicije. Takva milicija bi bila formirana proporcionalno i od Hrvata, a bilabi pod prismotrom nadzornika UN-a. Bila bi naoruàna samo li~nim naoruànjem, te takvai iz tih razloga ne bi ostvarila ciljeve koje smo planirali.

Dr Milan Babi} isti~e da je predsjednik Milo{evi} uputio otvoreno pismo14 iz vi{e razloga,te navodi da je on jedan od potpisnika sporazuma u @enevi, kao i dogovora o angaòvanjusnaga UN-a i kaè da su na{i stavovi pobrkali bilateralne, a vjerovatno i multilateralnedogovore. Cilj tih radnji je da na{a Vlada promjeni stav prema svojim ranije zauzetimodlukama, kao i odlukama naroda. Dokazano je da autoritet predsjednika Milo{evi}a niSrbija kao snaga, na koju smo se oslanjali ne mogu da uti~u na promjenu na{ih stavova, tepredsjednik Babi} konstatuje da je politika Vlade dobila plebiscitarnu podr{ku.

Predsjednik Babi} se zatim osvrnuo na izjavu Milana Marti}a datu “Ve~ernjim novostima”kojom on kaè da smo mi podràli Vensov plan u cjelini, {to je neistina. Ju~era{nji komentariameri~kih agencija isti~u da se kona~na odluka o upu}ivanju mirovnih snaga UN-a uJugoslaviju ne moè donijeti bez saglasnosti predstavnika Krajine, a i sam generalni sekretarUN-a je to izjavio nekoliko puta.

Dr Milan Babi} isti~e da je na{a politika dobila podr{ku i u Republici Srbiji, {to jeiznena|uju}e s obzirom da sredstva informisanja kontroli{e socijalisti~ka partija. Konstatujeda je u zadnje vreme stiglo dosta telegrama podr{ke na{oj politici. U Srbiji postoji dostanezadovoljstva sa politikom aktuelnog rukovodstva. Prepu{ta se da se Bosna i Hercegovinakonstitui{e kao nezavisna dràva, te proizlazi da je srpska politika izgubila svoj kurs ili jemo`da to i bio njen kurs?

Predsjednik Babi} isti~e da je bilo vi{e inicijativa Srba u Bosni, da smo mogli posti}i svojcilj unutar globalnog rje{enja politi~ke krize. Isti~e da je nezadovoljan razgovorima saKaradì}em koji insistira na saradnji sa Hrvatima o nedjeljivosti Bosne i predpostavlja da }eBosna i Hercegovina biti priznata kao nezavisna dràva unutar koje Srbi ne}e reagovati napravi na~in. Predsjednik Babi} smatra da }emo morati traìti na~in da se ne blokiramo sbosanske strane, te da je na{ ~vrst i nepokolebljiv stav na{a najve}a snaga i ono od ~egamoèmo imati rezultate.

Petar [tikovac isti~e da je Srbija uspostavila tzv. podunavsku ili isto~nu orijentaciju, te jojse vi{e isplati zauzeti za bogato Kosovo, nego siroma{nu Krajinu i dodaju da mi ne bi bili nateretu gospodinu Milo{evi}u, ako revitaliziramo privredu. Isti~e da se mi ne smijemo vi{eizja{njavati za Jugoslaviju jer je jugoslavenstvo jednako komunizmu. Mi se moramo zaloìtiza jedinstvenu srpsku dràvu.

19

10 Slobodan, predsjednik Republike Srbije.11 Predsjednik SDS-a Bosne i Hercegovine.12 ^lan Predsjedni{tva SFRJ.13 ^lan Predsjedni{tva BiH.14 Vidi: Dok. br. 2.


HMDCDR

Dr Vaso Leàji} kaè da politi~ki program Krajine i u svijetu dobiva podr{ku, jer su temelji~vrsti i zasnovani na me|unarodnom verificiranom planu nacionalnih zajednica. Vidi se posadràju pisma da je predsjednik Babi} apsolutno u pravu i iznad civilizacijske uvaènosti.

Du{an Vje{tica isti~e da postoji veza preko ljudi iz Vlade da ostvare Vensov plan,konkretno da dogovor izme|u vojske sprovodi ministar Marti}, te da je on izvr{io smotrujednog bataljona koji }e pre}i u sastav milicije.

Lazar Macura kaè da je bio na terenu i da vojska tako ne razmi{lja, te predlaè da serazgovara sa ljudima koji su na na{oj strani.

Vuka{in Babi} kaè da ne treba ponavljati stavove Vlade, jer su oni jedinstveni ipredsjednik je tuma~ tih stavova. Ko odstupi od njih neka snosi sankcije. Isti~e da treba vi{eobja{njavati Vensov plan i to bar preko lokalnih sredstava informisanja, jer nisu svi politi~kipismeni. Predlaè da se porazgovara o nastupanju ministara van utvr|enih stavova Vlade. Pitaje li Predsjedni{tvo SFRJ korigovalo svoje stavove s obzirom na priznavanje Hrvatske iSlovenije. Pita da li se moè stupiti u kontakt sa regionalnim vojnim jedinicama.

Dr Milan Babi} kaè da Predsjedni{tvo Jugoslavije i dalje nastoji da nametne svoje rje{enje,te traè sazivanje Skup{tine na kojoj bi oni podràli predsjednika Babi}a, naravno ako onpromjeni svoje stavove i prihvati plan Sajrusa Vensa.

Predsjednik Babi} zatim ~ita izjavu za javnost sa ove sjednice. Vlada Republike Srpske Krajine zadràva svoj ranije zauzeti stav oko angaòvanja mirovnih

snaga Organizacije ujedinjenih nacija na zaustavljanju oruànih sukoba i spre~avanju odeskalacije rata izme|u agresorskih snaga Republike Hrvatske i odbrambenih snaga RepublikeSrpske Krajine. Mirovne snage UN-a su uvijek dobrodo{le da razdvoje oruàne snagehrvatskih agresora i srpske odbrane na liniji sukoba. Na ovaj na~in mogu}e je uspostavititrajan mir i omogu}iti ravnopravan status svih za traènje trajnih politi~kih rje{enja. PlanSajrusa Vensa nije prihvatljiv u ovoj verziji u kojoj su ga prihvatili Tu|man,15 Kadijevi}16 iMilo{evi}. Ni jedan ministar u Vladi Republike Srpske Krajine nije ovla{}en da iznosidruga~ije stavove od onih koje je usvojila Vlada. Izjave ministra unutarnjih poslova Marti}ao prihvatljivosti plana Sajrusa Vensa u suprotnosti su sa politikom i odlukom Vlade iSkup{tine Republike Srpske Krajine i u suprotnosti su sa interesima srpskog narodaRepublike Srpske Krajine.

Jednoglasno je podràna izjava za javnost.

Ad/2.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Du{an Badà, i predlaè dono{enje ove

Odluke.Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog Odluke stavlja na glasanje.Jednoglasno je donesena Odluka o primjeni Zakona i drugih propisa Republike Srbije u

obrazovno-vaspitnom radu na teritoriji Republike Srpska Krajina.Ista se prilaè zapisniku pod 2/ i ~ini njegov sastavni dio.17

Ad/3.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Jovan Kati}, te predlaè da Vlada ovlasti

ministra za financije da utvrdi sa predsjednikom op{tine i predsjednikom izvr{nog vije}aop{tine Slunj, da ta~no navedu nov~ani iznos koji zahtjevaju.

20

15 Franjo, predsjednik RH.16 Veljko, sekretar SSNO-a Jugoslavije.17 Prilozi navedeni u zapisniku nisu prona|eni uz izvornik.


HMDCDR

Jednoglasno je odlu~eno da se nakon dobivenih podataka od op{tine Slunj na nekoj odslijede}ih sjednica Vlade donese odluka o istom zahtjevu.

Ad/4.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Jovan Kati}, te predlaè da svaki ministar

za svoj resor napravi grubu procjenu {teta, nastalih iz ratnih razaranja, i podatke dostavesekretaru Skup{tine, te da se objedine i proslijede Saveznom sekretarijatu za informacije.

Du{an Vje{tica isti~e da u resoru Ministarstva za urbanizam i gra|evinarstvo pripremajedno uputstvo sa metodologijom sa potrebnim obrascem za prijavljivanje i procjenu ratne{tete. Isti~e da se moraju utvrditi kriterijumi i treba ozbiljno pristupiti utvr|ivanju pravevrijednosti ratne {tete.

Jovan Kati} kaè da je va`no da se uklju~imo u mogu}nost dobijanja kredita, a detaljnepodatke }emo dostaviti naknadno.

Jednoglasno je podràn prijedlog ministra Kati}a i dogovoreno je da se podatci, {to prije,dostave sekretaru Skup{tine i zatim objedinjeni proslijede nadle`nom saveznom organu.

Ta~ka 4/ se prilaè zapisniku i ~ini njegov sastavni dio.

Ad/5.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Milan Bauk i istakao da se paket zakona

iz oblasti financiranja javnih potreba trebao donijeti u 12. mjesecu pro{le godine, {to nijeu~injeno iz objektivnih razloga. Najprioritetnije je da se donese ovaj zakon, jer on omogu}avada se postoje}i zakoni provode u djelo. Milan Bauk je podsjetio na odluku Vlade o zaduènjuSDK-a na podru~ju SAO Krajine i ovla{}enju dva lica za vr{enje kontrole. Do danas nisudostavljena imena tih lica Ministarstvu za financije, jer se pozivaju na nedostatak stru~nihkadrova. Posljedice neimenovanja tih ljudi su takve da se ne moè isplatiti {kolstvo, sudstvo,tuìla{tvo, policija ni pokriti potrebe socijalne za{tite. Milan Bauk je zatim pro~itao predlogzakona o kontroli utvr|ivanja i naplati javnih prihoda, te predlaè da se usvoji u ovom oblikukako je izglasala Skup{tina Srbije, s tim da se prilagodi na{im potrebama. Milan Babi} tako|erpredlaè da se biv{i direktor SDK-a Veljko Korolija imenuje za direktora Republi~ke upraveprihoda.

Jovan Kati} predlaè dono{enje zakona, a da se na slijede}oj sjednici imenuje direktor, {toje i dogovoreno.

Za diskusiju se nije vi{e niko javio, te se predlog zakona stavlja na glasanje.Jednoglasno je donesen zakon o kontroli, utvr|ivanju i naplati javnih prihoda.Isti se prilaè zapisniku pod 5/ i ~ini njegov sastavni dio.Zatim je Milan Bauk pro~itao zaklju~ke sa dana{nje sjednice Vlade, a {to je vezano za ovu

ta~ku dnevnog reda:“Na sjednici Vlade Republike Srpska Krajina, odràne dana 22. 01. 1992. godine, razmatranoje financiranje javnih potreba u Republici Srpska Krajina. Na osnovu prezentovanih podatakaod strane Ministarstva financija konstatovana je minimalna uplata poreza na prometproizvoda i usluga. U potpunosti je izostala uplata za porez, putarine i posebne dad`bine odprodaje naftnih derivata kod svih op{tina”.

Jednoglasno su podràni izneseni zaklju~ci.Ta~ka 5/ se prilaè zapisniku pod 5/ i ~ini njegov sastavni dio.

Ad/6.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je predsjednik Vlade dr Milan Babi}. Za

diskusiju se nije niko javio, te je predlog stavljen na glasanje.

21


HMDCDR

Jednoglasno je donesen Zaklju~ak o obavezi op{tina da naplate poreze od obveznika iuplate republi~ke poreze i dad`bine.

Isti se prilaè zapisniku pod 6/ i ~ini njegov sastavni dio.

Ad/7.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je dr Milan Babi}.Za diskusiju se nije niko javio, te je predlog stavljen na glasanje.Jednoglasno je donesena Odluka o dodjeli nov~anog dodatka za rad licima koje je izabrala

i imenovala Skup{tina i Vlada Republike Srpska Krajina.Ista se prilaè zapisniku pod 7/ i ~ini njegov sastavni dio.

Ad /8.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je dr Milan Babi}, te predlaè dono{enje ove

odluke.Drugih predloga nije bilo, te se predlog stavlja na glasanje. Jednoglasno je donesena odluka o stavljanju van snage odluke o preangaòvanju

teritorijalne odbrane Krajine u rezervni sastav milicije Krajine.Ista se prilaè zapisniku pod 8/ i ~ini njegov sastavni dio.

Time je dnevni red iscrpljen i sjednica je zavr{ila sa radom.

ZAPISNIÂR PREDSJEDNIK VLADEBorka Lali} dr Milan Babi}

Preslika, strojopis, }irilicaHR-DAZD, Vlada RSK

91992., sije~anj 22.Novi Sad

Zahtjev Ministarstva informiranja Vlade Srpske oblasti Slavonije, Baranje i ZapadnogSrijema Ministarstvu zdravstva da pripremi podatke o ranjenim i poginulim pripadnicimaTO i civilnim invalidnim licima koja su stradala u “obrani srpstva”, kako bi od Skup{tineSFRJ zatraìli da preuzme socijalnu za{titu za njih i njihove obitelji

Ministar za informisanjeNovi Sad, 021 Š.....š fax Š.....š22. januar 1992.

VLADI SL Ba ZS– Ministarstvo zdravlja i socijalnog staranja– Ministarstvo informisanja– Sekretarijat Vlade

22


HMDCDR

E R D U T

Vlada Srpske Oblasti Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema u najskorije vreme zatraì}e odSkup{tine SFRJ da preuzme socijalno staranje:

1. o svim pripadnicima Teritorijalne odbrane Sl Ba ZS koji su vi{emese~nim borbama zaodbranu Jugoslavije od nadiru}eg fa{izma bili ranjeni, zbog ~ega im je umanjena radnasposobnost;2. o svim civilima invalidima ovog rata;3. o porodicama poginulih ratnika ili gra|ana

Da bi se odgovaraju}i zahtev mogao podneti Skup{tini SFRJ, potrebno je da Ministarstvozdravlja i socijalnog staranja do 28. januara 1992. godine prikupi podatke o svim invalidnimlicima, po mestima;– ime i prezime;– adresa;– status (ratnik ili civilni invalid);– opis invalidnosti (vrsta rane i posledica)– datum ranjavanja– da li se jo{ nalazi na le~enju.

Za poginula lica, ratnike ili gra|ane, treba nazna~iti broj ~lanova porodice i ime korisnikasocijalne za{tite (srodstvo: otac, majka, èna ili dete).Za prikupljanje podataka Ministarstvo zdravlja angaòva}e sve izvr{ne savete op{tina i svesavete mesnih zajednica, a Sekretarijat Vlade i Ministarstvo informisanja pruì}e mu svuorganizacionu i tehni~ku pomo}.Sa sadrìnom ovog pisma danas }e biti upoznata i Skup{tina SFRJ, kao i javnost. Ne bi sesmelo dogoditi da zbog bilo ~ije nezainteresovanosti ili sporosti ne bude ispunjena na{a svetaobaveza za staranje o porodicama na{e izginule bra}e i o svima onima koji su u odbraniSrpstva izgubili radnu sposobnost.

Po nalogu Predsednika Vlade Sl Ba ZS

Ministar informisanjaM.P.18

Ilija Petrovi}, Šv.r.š

Ilija Petrovi}, Slavonija, Baranja i Zapadni Srem, Od Vije}a do Republike, IP, Cvetnik,Novi Sad, 1996., str. 350.

23

18 Pravokutni pe~at: Autonomna oblast Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema, Srpsko nacionalno vije}e, Novi Sad.


HMDCDR


Ministarstvo za veze sa Srbima izvan Republike Srbije dostavlja Vladi RSK popis op}ina zapomo} i suradnju s op}inama RSK

REPUBLIKA SRBIJAMINISTARSTVO ZA VEZE SA

SRBIMA IZVAN SRBIJEBroj: slu`beno23. januar 1992. godine

B e o g r a d

VLADI REPUBLIKE SRPSKA KRAJINA– Biro u Beogradu

BEOGRAD

U prilogu vam dostavljamo RASPORED OP[TINA IZ SRBIJE ZA POMO] ISARADNJU SA OP[TINAMA IZ SAO KRAJINA SAGLASNO PLANUNEPOSREDNIH AKTIVNOSTI USVOJENIH NA VE]U SAVEZA SINDIKATASRBIJE 17. OKTOBRA 1991. GODINE, kao zanimljivu i interesantnu ideju u smislukoordinacije i pove}anja efikasnosti subjekata uklju~enih u prikupljanju i distribuciji pomo}i.Ideju nerazumemo kao strogo i formalisti~ko usmerenje jer je jasno da su mogu}nostipruànja pomo}i, te oblici i koli~ine potrebne pomo}i objektivno raznovrsne. Zato nasinteresuje pre svega va{ stav i stav op{tina sa teritorije Srpska Krajina te eventualna drugarazmi{ljanja i inicijative koje su usmerene ka boljoj organizaciji i koordinaciji u prikupljanjui distribuciji pomo}i.

S po{tovanjem,M.P.19 MINISTAR

Stanko Cvijan, Šv.r.š

DO:– Vladi SAO Zapadna

Slavonija– Vladi SO Slavonija,

Baranja i Zapadni Srem– Op{tinama na teritoriji

Srpska Krajina

– – – – – – – – – – – – – – – –

R A S P O R E DOP[TINA IZ SRBIJE ZA POMO] I SARADNJU SA OP[TINAMA IZ SAO

KRAJINA SAGLASNO PLANU NEPOSREDNIH AKTIVNOSTI USVOJENIH NA VE]U SAVEZA SINDIKATA SRBIJE 17. X. 1991.

24

19 Ne~itko.


HMDCDR

OP[TINE U KRAJINAMA OP[TINE IZ SRBIJE

1. KNIN Novi Beograd – koordinator grupeKladovoNi{UìceNovi PazarIn|ijaBa~ki PetrovacPri{tinaKnjaèvacValjevoKovin

2. BENKOVAC Zemun – koordinator grupeNegotinAleksandrovacLajkovacSjenicaAlibunarPe}

3. OBROVAC Vo`dovac – koordinator grupeBorProkupljeVladi~in HanTutinVrbasGnjilane

4. GRAÂC [abac – koordinator grupeLu~aniâjetina]i|evacVela CrkvaIstokVladimirciKoceljevoBogati}

5. DONJI LAPAC Stari grad – koordinator grupeMajdanpekBoljkovacRa{kaApatinVarvarinKlina

25


HMDCDR

6. KORENICA Rakovica – koordinator grupeSokobanjaVelika PlanaBujanovacKulaVu~itrnApatin

7. PLA[KI ILI OGULIN Lazarevac – koordinator grupeBajna Ba{taDoljevacPetrovacOdàciOpovoDraga{

8. GOSPI], MEDAK ILI Savski venac – koordinator grupeTESLINGRAD (formira}e se) Ljig

Vlace@agubicaRa~aObrenovacVitina

9. SLUNJ Aleksinac – koordinator grupeNova Varo{SurdulicaKni}@abari

10. KARLOVAC Vra~ar – koordinator grupeTrstenikKur{umlijaBela PalankaGolubacôkaUro{evac

11. VOJNI] Kragujevac – koordinator grupeLozicaKru{evacMedve|aKu~evoBe~ejKosovo Polje

12. VRGINMOST ûkarica – koordinator grupeIn|ija

26


HMDCDR

SmederevskaPalankaVrnja~ka BanjaGadìn HanMali I|o{Zubin Potok

13. GLINA Zvezdara – koordinator grupePirotTrgovi{teVelikoGradi{teSrbobranPrizren

14. DVOR NA UNI Novi Sad – koordinator grupeMionicaUbOse~inaBrusMalo Crni}e[trpceRumaStara Pazova

15. PETRINJA Mladenovac – koordinator grupePoàrevacAriljeDimitrovgradNovi Kneèvac@abari[timlje

16. SISAK (GRADUSE) Smederevo – koordinator grupeSvilajnacGornji MilanovacAran|elovacSvrljigAdaPe}inciOrahovac

17. KOSTAJNICA Grocka – koordinator grupeIvanjicaPara}in@itora|aIrigLeposavi}

27


HMDCDR

18. OKUÂNI (formira se) [idPalilula – koordinator grupeSopotKosjeri}RaànjLipljan

19. PAKRAC Vr{ac – koordinator grupeBarajevoâ~akMero{inaKosovska KamenicaVojnikSentaPlandi{te

20. DARUVAR Pan~evo – koordinator grupeSvetozarevoDe~aniMali ZvornikBabu{nicaDespotovacBa~ka PalankaKova~ica

21. GRUBI[NO POLJE ]uprija – koordinator grupePoègaKrupanjVlasotinceBeo~in@iti{te

22. BELI MANASTIR Sombor – koordinator grupeKikindaPribojVranjeCrna TravaKanjiàTemerinKosovska Mitrovica

23. OSIJEK ILI DALJ Subotica – koordinator grupeZaje~arTopolaBosiljgradNovi Be~ejSe~anjSuva Reka

28


HMDCDR

24. VUKOVAR Zrenjanin – koordinator grupeKraljevoPrijepoljeLjubovijaBato~inaBa~Ba~ka PalankaObili}

25. VINKOVCI ILI MIRKOVCI Sremska Mitrovica – koordinator grupeLeskovacLebaneTitelNova CrnjaMali{evo

Op{tine u administrativnim granicma postoje}e Hrvatske u kojima postoje kompaktneteritorije sa srpskim ìvljem:

26. Orahovica27. Oto~ac28. Podravska Slatina29. Virovitica30. Vrbovsko31. Novska32. Slavonska Poèga33. Slavonska Orahovica34. Na{ice35. Donji Miholjac i druge.

Izvornik, strojopis, }irilicaHR-HMDCDR, 2., kut. 1074-2.


Zapisnik sastanka Milana Babi}a i Marracka Gouldinga, stru~njaka za mirovne operacije ipodtajnika za posebne politi~ke poslove glavnog tajnika UN-a na kojem su razmatranapitanja o dolasku mirovnih snaga UN-a

Z A P I S N I K

29


HMDCDR

o razgovoru vo|enom izme|u dr Milana Babi}a,20

predsjednika Republike Srpska Krajina i Maraka Goldinga,podsekretara u Ujedinjenim nacijama za specijalne politi~ke poslove, odrànom dana 27. 01. 1992. godine.

Babi} – U ovoj na{oj jugoslovenskoj krizi desili su se mnogi centri novih doga|anja. Po~elesu se ra|ati nove dràve na prostoru jedne dràve kao {to re~e pukovnik Vilson21 “zanimljivasituacija”.

Gospodine Golding, drago mi je da ste do{li danas u Knin. Knin je simbol otpora zaslobodu ~itavog srpskog naroda u Srpskoj Krajini, ali i mjesto gdje se donose, u posljednjihgodinu i po dana najzna~ajnije odluke koje se ti~u naroda Republike Srpska Krajina. Odna{eg posljednjeg susreta desile su se mnoge promjene na prostoru Jugoslavije. SAO Krajinai Srpska Oblast Slavonija, Baranja i Zapadni Srem ujedinjene su politi~ko-teritorijalno ujedinstvenu Republiku Srpska Krajina, ~iji sam ja predstavnik i predsjednik. Mnoge zemljeEvrope su priznale nezavisnost Republikama Hrvatskoj i Sloveniji, tako da je do{lo do velikihpromjena, od onog vremena prije mjesec dana, kada smo se susretali i razgovarali o planuangaòvanja Ujedinjenih nacija, za nas vrlo zna~ajnih okolnosti. Dok smo ranije razgovaralio spre~avanju sukoba izme|u dva dijela unutar dràve Jugoslavije, sada na ovom prostoru,verifikovanom od mnogih zemalja postoji dràva Hrvatska kao nezavisna dràva, koja kaonezavisna dràva ima pretenzije prema teritoriju Republike Srpska Krajina, koja je jo{ uvijekfakti~ki dio ostatka Jugoslavije. Mi nismo o~ekivali da }e veliki broj zemalja Evrope, poduticajem Evropske zajednice, izvr{iti priznavanje Republika Slovenije i Hrvatske, prije negose rije{e odnosi na ~itavom prostoru Jugoslavije. Mi u tom smislu pozdravljamo odluke nekihvelikih zemalja u svijetu, koje su se suzdràle za sada od priznavanja nezavisnih republika, dokse ne rije{i politi~ka kriza u ~itavoj Jugoslaviji. îni nam se da se pokazuje sve vi{e da smo mibili u pravu, kada smo na{ program od prvog dana postavljali pred Organizaciju ujedinjenihnacija, da se tamo rje{ava, a ne u okviru Evropske zajednice. Mi smo predlagali da se ipoliti~ko rje{enje jugoslovenske krize rje{ava u okviru Ujedinjenih nacija, a ne samo vojnoangaòvanje Ujedinjenih nacija na spre~avanju sukoba.

U ~itavom ovom zbivanju, u okviru jugoslovenskog problema, ~ini nam se da su seiskristalisala dva odvojena problema. Jedan je spre~avanje eskalacije oruànih sukoba i rataizme|u Republike Hrvatske i Republike Srpska Krajina i me|usobno re{avanje politi~kogproblema izme|u Republike Hrvatske i Republike Srpska Krajina, a drugo pitanje je pitanjerje{avanja ukupne jugoslovenske krize. Zato smatramo da mi u budu}em politi~komrje{avanju i u mirovnom angaòvanju Ujedinjenih nacija trebamo ova dva problemaposmatrati odvojeno. Rje{avanje ovog problema oruànog sukoba izme|u Hrvatske s jednestrane i Republike Srpska Krajina s druge strane je sada zaista optere}eno stanjem u komeHrvatska ima priznanje kao nezavisna dràva od velikog broja i to vrlo uticajnih zemalja uEvropi. S na{e strane, mi smatramo da bi trebalo da UN po~nu odmah da cjelovito rje{avajuovaj problem izme|u Republike Hrvatske i Republike Srpska Krajina i mirovno angaùju upoliti~kom rje{avanju odnosa. I plan gospodina Vensa koji je pripremljen za mirovnoangaòvanje UN, ipak je pravljen u druk~ijim okolnostima nego {to su sada. Smatramo da jestanje teè sada nego tada kada je taj plan pripreman. I na{e prethodne primjedbe na ovaj plan

30

20 Predsjednik RSK.21 John Wilson, australski pukovnik, vo|a vojnih promatra~a UN-a.


HMDCDR

sada doista dobijaju jednu ve}u teìnu upravo zbog takvog poloàja koji je RepublikaHrvatska stekla. Pogotovo je sada za nas problem u ovom planu najvi{e {to ga i optere}uje iza nas ga ~ini nepodobnim pominjanje na{e teritorije kao teritorije Republike Hrvatske.Politi~ki je sukob na ovom prostoru po~eo kao sukob na prostoru Jugoslavije izme|u njenadva dijela. Me|utim, sada imamo situaciju da je stvarno stanje takvo da je to sukob izme|ujedne priznate dràve, koja jo{ nije bila ~lanica OUN ali ima me|unarodnu teìnu, to jeHrvatska i drugo da Republika Srpska Krajina koja jo{ uvijek nije me|unarodno priznata nitije sa drugim dràvama u svom okruènju postigla odgovaraju}e sporazume o me|usobnimodnosima. Upravo na na{e primjedbe i strahovanja da ovaj plan oko mirovnog angaòvanjaustvari, prejudicira politi~ko rje{enje prvu ~injenicu u tome vidimo u ovakvom definisanjuna{e teritorije. A to je i osnovni nesporazum Republike Srpska Krajina i Republike Hrvatske.Mi smo na{e politi~ko rje{enje i odnose sa drugima vidjeli u ~vr{}oj zajednici sa dràvama napodru~ju Jugoslavije koje bi nastavile kontinuitet dràve Jugoslavije, ili ako nema volje sadruge strane da se stvara takav savez na prostoru Jugoslavije i da se o~uva ostatak te dràve.Da budemo ravnopravni sa drugim republikama, koje se stvaraju unutar Jugoslavije. Upravozato nebi bilo dobro da budemo dovedeni u situaciju da svi narodi imaju pravo na svojesamoopredjeljenje i to svoje pravo iskoriste i na osnovu svog prava formiraju svoje dràve, ada to pravo bude zakinuto Republici Srpska Krajina. Nas ~udi jo{ jedna stvar koja postoji u“planu” gospodina Vensa da se ipak iz ~itavog njegovog sadràja moè pomisliti da se sumnjau na{u stranu, u oruàne snage Republike Srpska Krajina kao potencijalnog izaziva~a agresijei rata, {to je bio i mogu}i razlog da se prihvati koncepcija da se na{a strana razoruàva, a nesuprotna strana. Prema na{im informacijma u svih petnaest dosada{njih primirja koja susklapana sa Republikom Hrvatskom, a i ovo {esnaesto, uglavnom ih kr{i Hrvatska strana.Zato mislimo da je to druga glavna slabost ovog “plana” oko mirovnog angaòvanja. Ume|uvremenu hrvatska garda koja je nastala kao paravojna formacija unutar Jugoslavijepostala je zaista hrvatska vojska Republike Hrvatske, koja je uzro~nik ovakve krize i ovakvihoruànih sukoba nastalih na tlu Jugoslavije. S na{e strane nije bilo nikakvog spora da svakinarod u Jugoslaviji, i hrvatski narod, ima pravo na samoopredjeljenje da stvori svoju dràvuna ovom prostoru na kome ìvi i zaista nije bilo razloga da Hrvatska ilegalno stvara svojeoruàne formacije, da bi to pravo ostvarila. Pokazalo se da je ona tu oruànu silu stvaralaisklju~ivo zbog toga da pokori srpski narod, da prostor na kome ìvi srpski narod okupira ipripoji svojoj dràvi koju stvara. Mislimo da iz svih ovih elemenata se moè zaista re}i da suoruàne snage Hrvatske, bez obzira kako se zovu, Garda, Organi MUP-a ili Hrvatska vojska,su oruàne snage u koje treba sumnjati da }e izazvati rat i krvoproli}e. Nikakvog razloga nemada se unaprijed sumnja u oruàne snage Republike Srpska Krajina da }e oni izazivati agresijui napadati teritoriju Republike Hrvatske ili bilo koju drugu teritoriju. Na{e prvo obra}anjeUN bilo je u tom smislu, zbog iskustva koje je srpski narod imao sa jedinom hrvatskomdràvom koja je postojala za vrijeme drugog svjetskog rata, fa{isti~kom NDH koja je u~inilagenocid nad srpskim narodom te da se u procesu stvaranja nove NDH angaùju UN radiprismotre i kontrole. Ipak, na na{e iznena|enje, pa`nja je usmjerena na oruàne snage i srpskinarod u Republici Srpska Krajina. Mi smo sa na{e strane zadovoljili angaòvanjem UN, a iprihvatanjem da se angaùju na spre~avanju krize i rata. âk i nekim naznakama da bismobili i za{ti}eni od strane UN, na na~in da se prizna na{e pravo, na opredjeljenje i da se rezultattog prava za{titi, ali ipak na~in na koji je to predloèno sada u ovom dokumentu odgospodina Vensa ~ini mi se pomalo pristrasnim rje{eno. Upravo zbog ove dvije stvari koje sampomenuo da tretiranjem prostora Republike Srpska Krajina kao prostora Hrvatske i sumnja

31


HMDCDR

u oruàne snage Republike Srpska Krajina da bi mogla biti agresor, {to je vjerovatno i uzrokrazrade u ovoj koncepciji, na ovakav na~in. Nama zaista “bode o~i” ovaj sadràj koncepcijegdje se nekoliko puta pominje zona pod za{titom UN kao oblasti u Republici Hrvatskoj.^lan 7. izri~ito govori da bi se oruàne snage UN i policijski nadzornici rasporedili u raznimoblastima Hrvatske, koje bi se zvali za{ti}ena podru~ja, {to izri~ito govori 8. ~lan koji se samokasnije razra|uje, tako da je za nas nesigurno pitanje funkcionisanja sistema vlasti na ~itavompodru~ju Republike Srpska Krajina ovako kako sada funkcioni{e. Uznemiranje unose izjavepredsjednika Hrvatske Franje Tu|mana da je ve} imenovao povjerenike za op{tine naprostoru Republike Srpska Krajina kao i njegove izjave i izjave njegovih ministara, mnogih odnjih, da }e Republika Hrvatska uspostaviti svoj ustavno-pravni sistem na prostoru Krajine ilipreko UN ili svojom oruànom silom. Upravo iz tih razloga na{e primjedbe, koje smo i ranijedavali, na ovaj plan sada imaju jednu ve}u teìnu. Mi smo davali primjedbu oko angaòvanjaJNA i op{te postojanja JNA na prostoru Krajine. Referendumom od 12. maja pro{le godinena prostoru Republike Srpska Krajina gra|ani su se opredjelili za ostanak u Jugoslaviji. Mizato boravak jedinica JNA na ovom prostoru posmatramo i kao produètak kontinuitetadràve Jugoslavije i kao silu koja moè da {titi ovaj prostor od agresije Hrvatske. Zato smo ipredlagali, ja sam to pominjao i u na{em posljednjem susretu u Beogradu, da smo mizainteresovani da JNA ostane na ovom prostoru dok se ne na|e cjelokupno politi~ko rje{enje.Da razradim ovaj moj stav... Ako bi Jugoslavija opstala kao ostatak dràve ili ako bi senekoliko djelova Jugoslavije opredjelilo da ima zajedni~ke oruàne snage, s na{e strane mi smopoliti~ki opredjeljeni za tu opciju, to bi mogla da bude JNA. Ako ne bi bilo takve saglasnostina prostoru Jugoslavije pa bi svaka republika postala nezavisna dràva, i uklju~uju}iRepubliku Srpska Krajina, sigurno da odgovaraju}i kontigent te armije pripada RepubliciSrpska Krajina. Ja sam potencirao i ranije status Teritorijalne odbrane Republike SrpskaKrajina. Ona je po na{em Ustavu oruàna sila Republike Srpska Krajina. Mi smo samokonstatovali na koji je na~in ilegalna oruàna sila postala legalna oruàna sila RepublikeHrvatske. Ne ulaze}i sada u ocjenu regularnosti mi smo inzistirali da se Teritorijalna odbranaRepublike Srpska Krajina posmatra kao legalna oruàna sila {to ona to i jeste po propisimaRepublike Srpska Krajina. I zato smo zainteresovani da se ne izvr{i razoruàvanje na{ihoruànih snaga, dok se istovremeno sa hrvatske strane ne poduzima ni{ta u tom pogledu. Mismo dali i primjedbu koja se ti~e policijskih snaga. Nemamo ni{ta protiv toga da svjetskazajednica ili bilo koja dràva svjetske zajednice, pogotovo dràve ~lanice KEBS-a,22 moguvr{iti uvid u stanje ljudskih prava na teritoriji Republike Srpska Krajina. Mi smo ve} godinui po dana ukazivali i ukazujemo na kr{enje ljudskih prava i nacionalnih prava u RepubliciHrvatskoj. Godinu i po dana Srbi u Republici Hrvatskoj gube pravo na rad isklju~ivo zbogsvoje nacionalne pripadnosti, a posljednjih mjeseci bivaju i pojedina~no i masovno ubijani iproganjani. Na teritoriji Republike Srpska Krajina imamo oko 10.000 izbjeglica sa prostoraRepublike Hrvatske, a prema podacima Republike Srbije preko 170.000 ih je u RepubliciSrbiji tako da i s te strane ipak malo za~u|uje zbog ~ega se angaùju policijski posmatra~i UNsamo na prostoru Republike Srpska Krajina da kontroli{u legalitet rada policijskih organa, ada nema govora o tome na prostoru Republike Hrvatske. To su glavne primjedbe na na~in nakoji se planiralo ukupno mirovno angaòvanje. Ja ne bih duè govorio o na{em istorijskomiskustvu sa vlastima nezavisne Hrvatske. Samo da pomenem da srpski narod nije stradao odHrvatske dràve samo u drugom svjetskom ratu ve} su se pripadnici hrvatskog naroda i u

32

22 Organizacija za europsku sigurnost i suradnju.


HMDCDR

Austro-ugarskoj vojsci genocidno pona{ali prema Srbima u Prvom svjetskom ratu. Kad setome doda lo{e iskustvo sa katoli~kom crkvom na ovom prostoru, stogodi{njem nastojanju~iji su nosioci Hrvati na ovom prostoru, koja je vi{e stotina godina ~inila sve da pravoslavneprevede u katolike, a u Drugom svjetskom ratu i na vrlo surov na~in, mislim da je shvatljivona{e podozrenje prema svim aran`manima koji bi ~ak indirektno dovodili nas u mogu}nostda se na|emo pod kontrolom hrvatskih vlasti. Mi na na{em prostoru ni{ta vi{e ne èlimonego mir. Ovo je prostor Vojne Krajine, stotinama godina i zaista je istorijsko vrijeme da na{narod ìvi kao drugi narodi, a ne da se bavi ratom. Mi ne èlimo da vodimo rat radi niti jednestope hrvatske ili bilo ~ije druge teritorije, ali je odlu~nost naroda da }e upotrebiti sva sredstvada odbrani pravo na svoju slobodu. Na{i odnosi sa Republikom Srbijom do sada su bili kaoodnosi sa ve}inskim dijelom srpskog naroda, tako mi predstavljamo jednu etni~ku i kulturnucjelinu, s kojom smo i ìvjeli sedamdeset godina u istoj dràvi. Me|utim, na prostoruRepublike Srpska Krajina mi smo izgradili svoj sopstveni dru{tveni i politi~ki sistem. Udosada{njim razgovorima o rje{avanju jugoslovenske politi~ke krize koji su vo|eni i unutarJugoslavije i u okviru Konferencije u Hagu, a i razgovorima sa predstavnicima UN mi smopokazivali svoju èlju da budemo ravnopravni subjekt i da preuzmemo svoju odgovornostkoju nam je dao narod na demokratskim izborima da ga mi zastupamo, a to svoje pravonismo delegirali na nikoga drugog. Bez obzira na ideolo{ka opredjeljenja ili opredjeljenja kaodru{tvenom sistemu u Republici Srpska Krajina ili Republici Srbiji mi smo sa gospodinomMilo{evi}em23 nastojali da imamo dobre odnose i da ~ak traìmo zajedni~ke poglede narje{avanje jugoslovenske krize. U svim dosada{njim razgovorima mi nismo na{li zajedni~kijezik niti smo se sloìli oko koncepta, u ~ijem je pravljenju on u~estvovao, a na koji smo miimali samo jednom priliku da damo primjedbe obra}aju}i se Vama, ~ak i prije posljednjegdolaska gospodina Vensa za Novu godinu, mi smo zadràli na{e rezerve na ovaj plan i urazgovorima sa planovima Predsjedni{tva Jugoslavije i u razgovorima sa gospodinomMilo{evi}em. Na neke na{e pojedina~ne primjedbe iz ovoga plana, odnosno poslje njih,sigurno nisu mogli shvatiti nismo mi dali do znanja niti u Predsjedni{tvu, niti kod Milo{evi}ada smo se sloìli generalno s planom. Zato je za nas bilo iznena|enje poslje zavr{etkarazgovora gospodina Vensa u Beogradu da su se sve strane sloìle. Ako su pod tim mislili ina{u stranu mi se tada nismo sloìli. Mogu da vam kaèm konkretan slu~aj, prije dolaskagospodina Vensa, kad smo dali javnu izjavu o na{im primjedbama na plan. Na{a izjava nijeemitovana ve} negdje u Beogradu “zako~ena”. Nama je ào {to nismo mogli da na{eprimjedbe kaèmo dok je gospodin Vens bio u Beogradu. Posle njegovog dolaska iz Sarajevau Beograd no}u oko 21 ~as ja sam boravio u Beogradu i telefonom sam obavijestioPredsjedni{tvo Srbije da sam u Beogradu i pitao da li gospodin Vens ima potreba da se sretnesa mnom. Me|utim, ja ni tada nisam bio uklju~en u razgovor. Zato smo mi na àlost okasnilidan-dva posle odlaska gospodina Vensa kada smo iskoristili javnu tribinu da ponovo kaèmosvoj stav. To je bio na~in da probijemo informativnu blokadu koja nam je tada bilanametnuta. Da kaèm jo{ jednom da za nas sve u Republici Srpska Krajina ~ini zadovoljstvo{to ste do{li do nas da moèmo da razgovaramo o svim ovim problemima koji su pred namauz sve uvaàvanje i va{ih dosada{njih napora koje ste uloìli da se na{ problem razrje{i.

Golding Generalni sekretar UN me je poslao da ispitam kako se mogu otkloniti preprekeza razmje{taj mirovnih snaga. Lete}i iz Afrike vidio sam da ima tri prepreke i jo{ jedan ~etvrti

33

23 Slobodan, predsjednik Republike Srbije.


HMDCDR

moment, koji je tu bitan. Prva je prekid vatre. Ju~er sam boravio 24 sata i razgovarao sapukovnikom Vilsonom. Vi{e ne mislim da je prepreka prekid vatre jer ima kr{enja sa obestrane i, na àlost, ljudi se jo{ ubijaju. Jasno je da s obe strane postoje neregularne snage kojenisu pod kontrolom, ali smatram da kr{enje prekida vatre nije toliko da se ne bi moglirasporediti. Druga prepreka je to {to ste Vi rekli i sasvim dobro definisali. Ne bi smo moglirasporediti snage bez pristanka svih i ukoliko sve strane ne èle sara|ivati sa nama jasno je damoram mnogo da radimo na tome da Vi date svoj pristanak. Tre}a prepreka je da su Hrvati,nedavno, izjavili javno {to baca sumnju na njihovo prihvatanje nekih stavova u planu i ondau Zagrebu moramo da radimo isto. Druga stvar koju treba uzeti u obzir je ono {to jeGeneralni sekretar rekao u petak gospodinu Jovi}u,24 snage UN bile bi tu dok se ne rije{ijugoslovenska kriza. Ali Generalni sekretar ne bi htio da preduzme akciju koja bi trajala vrlodugo, 28 godina imamo snage na Cipru, 14 godina u Ju`nom Libanonu. Generalni sekretarme zamolio da kaèm svim sagovornicima, da prije nego se predloì postavljanje ovih snaga,htio bi da bude siguran da sve jugoslavenske strane uloè znatan napor na Konferenciji i dapregovaraju. Nikad nisam sumnjao da na kraju moram razgovarati sa Vama dr Babi}u. Mo`daje bilo nekog nesporazuma za vrijeme posljednjeg boravka gospodina Vensa, ali meni je uvijekbilo jasno da ako bi i narod, koji predstavljate, ne prihvati plan i ako niste spremni dasara|ujete sa nama bilo bi pogre{no dovesti mirovne snage. Tu nema nesporazuma meni je touvijek bilo jasno, ali moram sa Vama razgovarati. Nadam se da }emo se mo}i sresti uBeogradu, ali kad ste me zamolili da do|em u Knin odlu~io sam da prihvatim molbu, takoda moèmo razgovarati, ba{ kako treba. To je na{ tre}i sastanak i nisam htio da dobijete utisakda }e te biti isklju~eni iz ovog procesa. Da Vam kaèm o pozicijama UN koje se sasvimrazlikuju od evropske. [to se ti~e UN postoji zemlja ~lanica koja se zove Jugoslavija, ~lanicasa saveznim Ustavom koja se sastoji od {est republika i dvije autonomne pokrajine. I to jepoloàj u UN. UN nisu priznale nezavisnost Hrvatske, niti su priznale nezavisnost RepublikeSrpska Krajina. Mi moramo nastaviti u skladu sa ustavnom situacijom koja je bila prije ovihtragi~nih doga|aja i jezik koji se koristi u slu`benim dokumentima UN reflektuje tu poziciju.To je oduvijek bio stav UN i jednog i drugog Generalnog sekretara i gospodina Vensa danema promjena granica i nema promjena u ustavnim odredbama, osim kao rezultatpregovora. Uloga UN o mougu}em angaòvanju mirovnih snaga bila bi da se stvore uslovi ukojima bi se mogli odvijati politi~ki pregovori i mi smo oduvijek govorili da ne bi prejudiciralipoliti~ka rje{enja. I to ja za nas su{tinski princip. Da se obratim na nekoliko stavova koje steVi rekli. Pitali ste za{to bi Krajina trebalo da se razoruà. Situacija s kojom smo se sreli izamoljeni da napravimo plan, bila je da su hrvatske vlasti odlu~ile da traè nezavisnost. I tonisu prihvatile srpske zajednice koje ̀ ive u Hrvatskoj i kao rezultat do{lo je do {irokog sukoba.U podru~jima Hrvatske gdje je ve}insko srpsko stanovni{tvo nama je bilo jasno da na~inrazmje{taja trupa, koji biste vi voljeli, to je du` linije sukoba, to ne}e biti prihvatljivo svimstranama i onda smo mi razradili ideju ono {to se nazvalo “mastiljave mrlje”. Zna~i da bisnage UN trebalo da preuzmu odgovornost za za{titu naroda u podru~jima sukoba. To jeuklju~ivalo pogodbu, nudilo se ne{to svakoj strani i to je bilo neophodno, jer ina~e ne bi do{lodo nikakvog sporazuma. Za obe strane bilo je va`no da se prekine sukob. Za srpsku stranu sepriznaje da lokalna vlast i policija ostaje i da }e ih trupe UN {tititi od napada hrvatskih snaga,a za hrvatsku stranu bilo je povla~enje JNA iz ovih srpskih podru~ja i drugih mjesta uHrvatskoj. Ono {to je za nas bilo va`no jeste, {to uz povla~enje JNA, teritorijalne snage

34

24 Borisav, ~lan Predsjedni{tva SFRJ.


HMDCDR

moraju da se razoruàju ne zauvijek, nego u toku ovog aran`mana. 44 godine ovih aktivnostisu nas nau~ile da dolazi do ozbiljnih problema ako imate snage UN i lokalne oruàne snagei da su one odgovorne za odràvanje bezbednosti na istom teritoriju. Htio bih ista}i da granicetih podru~ja, pod za{titom UN, }e biti na liniji sukoba i da }e snage UN biti raspore|ene tuda spre~e bilo kakav upad hrvatskih snaga i svako kretanje hrvatskih trupa u ovaj srpskiprostor. To je glavna stvar u na{em planu. Zna~i da nema nikakvih vojnih napada od hrvatskestrane na srpski ili bilo koji drugi narod, koji ìvi na tom podru~ju. Sad dolazim na drugustvar koju ste pomenuli. Izjave predsjednika Tu|mana i nas isto tako brinu, jer uvijek smo bilijasni prema hrvatskim vlastima. Zna~i da lokalna policija i vlast mora da nastavi dafunkcioni{e. Glavna stvar na koju smo upozoravali hrvatsku stranu je da va{e snage i onih kojikomanduju ostaju na svom mjestu. To se gospodinu Tu|manu ba{ ne svi|a, ali smo mu jasnorekli da je to su{tinski dio plana. Sutra }u ja biti s njim u Zagrebu i jasno mu dati do znanja,ako Hrvatska èli razmje{taj mirovnih snaga, moraju da prihvate da je to su{tinski dio plana.

Htio bih da predloìm, sada, uvjeravanja koja UN mogu Vama da ponude i preko Vasnarodu koji predstavljate, da Vas ubjedimo da na{ plan nije trik, da je to samo me|uaran`manda se stvore uslovi za politi~ke pregovore u kojima se mogu izraziti aspiracije naroda u Krajinii {to ne}e prejudicirati rezultat tih politi~kih pregovora. Ono {to ja ne mogu to je da ne moguda Vam ponudim ve}e promjene ovog plana. Ovaj plan je Generalni sekretar predloìoSavjetu Bezbjednosti i Savjet Bezbjednosti ga je prihvatio i isti vr{i pritisak na Generalnogsekretara da se osnuju mirovne snage. Ne moèmo da se vra}amo i da po~injemo ispo~etka.Mislim da zabrinutost, o kojoj Vi govorite, da se ne zasniva na ~injenicama. Ja sam vrlopa`ljivo pratio Va{u javnu prepisku sa Milo{evi}em. Analiziraju}i to do{ao sam do zaklju~kada Va{a zabrinutost nije bila realna u vezi s planom i ono {to on podrazumjeva. @elio bih daistaknem posebno da to nije trajan aran`man, ve} da je to me|uaran`man, da se stvori vrijemei prostor za politi~ke pregovore i da to u planu jasno stoji, da }e mirovne snage tu ostati dokpoliti~ki pregovori ne uspiju. Vidio sam Va{u zabrinutost {to se ti~e postupka u SavjetuBezbjednosti. Mislim da Vas je zavela ~injenica o normalnoj praksi Savjeta Bezbjednosti da seobi~no mirovne snage postavljaju na {est mjeseci i da se obnavlja mandat za sljede}ih {est itd.Ima jedan slu~aj o kome znam gdje Savjet Bezbjednosti nije obnovio mandat operacije. Ja bihhtio da Vi kaète pojedina~no jednu po jednu stavku koja Vas zabrinjava, pa da Vasrazuvjerim da nije to stvarno.

Babi} Da li je plan potpisan od Milo{evi}a, Tu|mana i Kadijevi}a25 i u kakvoj formi jedospio do Savjeta Bezbjednosti?

Golding Plan nije nitko potpisao, plan sam ja li~no napravio na osnovu razgovora kojesmo Vens i ja vodili uglavnom sa predsjednikom Milo{evi}em, generalom Kadijevi}em ipredsjednikom Tu|manom. Toj trojici gospode dat je primjerak teksta koji je kasnijeobjavljen kao dokument Savjeta Bezbjednosti i oni su dali detaljne komentare. Rekli su daprihvataju plan, ali nisu potpisali. Kasnije se pokazalo da predsjednik Tu|man ima rezerveprema planu iako je rekao da ga prihvata. I te rezerve su vjerovatno uzrokovanenerazumjevanjem, neshvatanjem plana. Generalni sekretar bi ubudu}e htio da doneseizvje{taj Savjetu Bezbjednosti gdje bi rekao da sljede}i konsultacije i razgovori sazainteresovanim stranama, da je utvrdio da su prihvatili i da su spremni za saradnju i to premadokumentima. Npr. jedan dodatak ili varijanta koji }e se predloìti Savjetu Bezbjednosti da

35

25 Veljko, sekretar SSNO-a Jugoslavije.


HMDCDR

bi ~lan 15c promjenili u daljnjim razgovorima sa predsjednikom Milo{evi}em mislimo da jebolji aran`man da se oru`je ~uva u Krajini, da se stavi u skladi{ta pod “dva klju~a”. “Prviklju~” bi kontrolisale vlasti u Krajini, a “drugi” snage UN. Mislimo da je to bolji aran`mannego da se preda snagama UN. Zna~i, bit }e nekih redefinisanja u dokumentu. To }e bitipismeni izvje{taj, u daljnjim razgovorima, da su zainteresovane strane prihvatile taj plan, zna~irazmje{taj snaga po ovom osnovu. Ne}e biti ugovora ni potpisa izme|u zainteresovanih stranau UN, te }e se vjerovati na rje~ da su se strane konsultovale i sloìle.

Oci}26 Kaète da priznajete Jugoslaviju, za{to niste sklopili sporazum sa Jugoslavijom?

Babi} Gospodin Oci} potencira ono pitanje koje smo stavili na po~etku. To je status na{eteritorije.

Vi ste pomenuli da prihvatate ustavnu situaciju koja je bila prije. Ta ustavna situacijapodrazumjeva Republiku Hrvatsku kao federalnu jedinicu Jugoslavije. A u toj federalnojjedinici Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije dva konstitutivna dràvotvornanaroda su Srbi i Hrvati, ta definicija je postojala i u Ustavu Republike Hrvatske, da jeHrvatska kao federalna jedinica Jugoslavije dràva hrvatskog i srpskog naroda. To ustavnostanje prvi su promjenili Hrvati. Majorizacijom u svom parlamentu oni su donijeli novi UstavRepublike Hrvatske i stvaranjem ilegalne oruàne sile uspostavili takvo ustavno stanje naprostorima u kome su Hrvati ve}ina. Mi smo na prostoru Republike Srpska Krajina stvoriliustavno-pravni sistem na osnovu opredjeljenja naroda, na osnovu referenduma iuspostavljanje ustavno-pravnog sistema kroz parlament Republike Srpska Krajina. Zato ikaèmo da je osnovni nedostatak ovog pristupa jer se prakti~no priznaje stanje stvoreno uHrvatskoj, a stanje stvoreno u Republici Srpska Krajina se ukida i vra}a na po~etak.

Golding Ovdje ima dvije stvari o kojima razgovaramo. Prva je pravni poloàj SFRJ kao~lanice UN i stalnog predstavnika su akreditovane u Predsjedni{tvu Jugoslavije.27 To je tapravna pozicija dok se ne odredi Šdaš neko drugi postane ~lan. Od po~etka pocrtavamo da nemoète koristiti UN da bi se steklo priznanje Republike Srpska Krajina, isto tako i Hrvatskato ne moè.

Druga stvar je prakti~no pitanje uspostavljanja onih koji “de fakto” vr{e vlast na terenu itreba da prihvate mandat mirovnih snaga i sara|uju sa njima. I zato sam ja ovdje i zato }usutra biti u Zagrebu, a zato razgovaram i sa JNA kao i sa Predsjedni{tvom Srbije. To jepragmati~an, prakti~an na~in da bi se prihvatio plan.

Babi} Mi zaista ne traìmo da se na ovakav na~in, upotrebom vojnih snaga UN, prihvatina{e rje{enje politi~kog problema, ali isto tako ne moèmo se sloìti da se angaòvanje vojnihsnaga UN legalizuje i politi~ko rje{enje koje je nametnula Hrvatska.

Golding To je klju~na stvar i to sam sa gospodinom Hadì}em28 jutros isto razgovarao. Uplanu jasno stoji, u prvom ~lanu, da ne}e prejudicirati ishod politi~kih pregovora.

Babi} Diranjem u stanje, koje je uspostavljeno u Republici Srpska Krajina, dok seistovremeno ne dira u stanje u Republici Hrvatskoj jeste prejudiciranje politi~kog rje{enja. U

36

26 âslav, ministar vanjskih poslova u Vladi SAO Isto~ne Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema.27 Re~enica u izvorniku nejasna.28 Goran.


HMDCDR

Hrvatskoj se ne razoruàva vojska, niti se uspostavlja kontrola nad policijskim snagama, nitiPredsjedni{tvo Jugoslavije ima ikakvog uticaja na prostoru Hrvatske. Hrvatska je povuklasvog predstavnika iz Predsjedni{tva Jugoslavije iz svih saveznih organa. Me|utim, nemamo nimi svog predstavnika u Predsjedni{tvu Jugoslavije i organima federacije. Ne moè niPredsjedni{tvo Jugoslavije donositi odluke, koje se nas ti~u, bez na{e saglasnosti. Ne znam po~emu Milo{evi} ili ~lanovi Predsjedni{tva Srbije imaju pravo da odlu~uju o nama, kada susami sebe doveli u stanje u kojem jesu.

Golding Njima ne dajemo pravo da odlu~uju o vama. Na samom po~etku razgovarali smos Vama i sa gospodinom Hadì}em i bilo je jasno da Milo{evi} ne govori za Babi}a, i zato samja ovdje danas.

Ako govorite o prejudiciranju mi imamo pritu`bi i od Tu|mana da inzistiranjem nalokalnoj administraciji, na nastavku policije Krajine prejudiciramo ishod politi~kih pregovorau va{u korist. Obe se strane àle.

Babi} U njihovu stranu se uop{te ne dira, niti u institucije, niti sistem, niti policiju, nitioruàne snage.

Golding A oni misle da ih se dira jer kaù Knin je dio Hrvatske.

Babi} Ja mogu re}i da je Kalifornija srpska.

Golding Oni kaù da UN spre~avaju primjenu hrvatskog Ustava u Krajini.

Babi} Tu|man nije nikad imao vlast u Kninu. Ja sam postao vlast u Kninu kad je on uZagrebu, ~ak i prije. Ja sam nakon tog bio u Zagrebu nekoliko puta. On nije nikada u Kninu.Na osnovu ~ega kaè da je Knin njihov?

Golding Mi moramo da inzistiramo i stvarno mislimo tako u Savjetu Bezbjednosti da ovajaran`man ne smije da prejudicira ishod politi~kih pregovora. To zna~i da nijedna strana nemoè da ga iskoristi u politi~kim pregovorima. Nijedna strana ne moè da iskoristi mirovnesnage kao argument koji njima ide u prilog u politi~kim pregovorima. Vi ne moète re}i, ~aki da UN kaù, da Hrvatska nema vlast u Krajini, UN dozvoljavaju da policija Krajine nastavida radi.

Babi} Postoji jadno fakti~ko stanje koje treba respektirati. Ako UN zaista èle samo da sevojno angaùju na spre~avanju konflikta i rata, s jedne strane postoji Republika Hrvatska sasvojim ustavno-pravnim sistemom, oruànim snagama i policijom, a s druge strane postojiRepublika Srpska Krajina sa svojim oruànim snagama u ~iji kontingent podrazumjevamoJNA, sa svojim ustavno-pravnim sistemom. Ako se angaùju UN da spre~avaju sukob onetreba da onemogu}e rat na na~in da se isti tretman primjenjuje na obe strane. U ovoj situacijiza nas se primjenjuje jedan tretman, a za njih nikakav.

Golding Mi nismo htjeli da se uklju~ujemo u ovaj sukob. Jugoslavija je uklju~ila vi{ezemalja, pa i nas ve} preko tri mjeseca. Mislim da je na{e uklju~enje dobro do{lo. Sada se boljepo{tuje prekid vatre nego ranije. Imamo oficire za vezu koji nastoje da se odrì prekid vatre iplan koji se zasniva na iskustvu od 44 godine, jer smo mislili da }e konsolidovati taj prekidvatre i stvoriti vrijeme i prostor za politi~ke pregovore. Plan je odobren od strane Savjeta zapoliti~ke pregovore. Plan je odobren od strane Savjeta Bezbjednosti. Nas su molilijugoslovenski lideri i milioni jugoslovena da se preporu~i Savjetu Bezbjednosti da naprave

37


HMDCDR

ovaj plan. Mnoge ~lanice UN vr{e pritisak da nastavimo sa radom i desetine zemalja nudesvoje trupe. Mi vam ne moèmo to nametnuti, ne moèmo ni Tu|manu, ni Milo{evi}u niHadì}u. To je va{ izbor. Ho}u da Vas zamolim da ozbiljno razmislite o posljedicama kojemogu nastati ako ne prihvatite plan. Vens upozorava ako ne nastavimo s tim do}i }e dokr{enja prekida vatre i nastaviti rat. To vas ne treba toliko zapla{iti, ali mi moramo biti bistrihglava i moramo nastaviti operaciju, ako ste vi spremni da prihvatite i sara|ujete, to je velikaodgovornost na Vama. Ja nisam ovdje da Vam kaèm kako }e te Vi upravljati Krajinom. Ho}uda vidim koji su problemi koje imate i da ih rije{imo, ali bez su{tinskih promjena u planu.

Babi} Jasno mi je, ali ima jedna interesantna stvar u tome problemu. Mi smo prvi uJugoslaviji traìli angaòvanje UN, ne sumnjaju}i u njihovu nepristranost zbog autoritetainstitucije koja po{tuje me|unarodno pravo i Povelju UN. U dosada{njem tromjese~nomangaòvanju mi nemamo primjedbi, primirje je stabilnije. Mi smo i preko pukovnika Vilsonauputili poruku da se angaòvanje izvi|a~a produì i pove}a, da prosmatra~i UN preuzmusada{nju misiju EZ. Priznavanje Slovenije i Hrvatske kao nezavisnih dràva od strane EZ, EZse umje{ala pristrasno u rje{avanje jugoslovenske krize. [to se nas ti~e, ona je izgubila autoriteti povjerenje da nepristrasno moè nuditi svoje usluge na rje{avanju jugoslovenskog problema.U tom smislu neobi~no je da se vojno angaòvanje mirovnih snaga koristi od strane UN, dase pitanje spre~avanja sukoba rje{ava institucijama UN, a da se politi~ko rje{enje i dalje traìu okviru EZ odnosno Konferencije u Briselu. Ali nama se upravo ~ini da ovaj konceptangaòvanja mirovnih snaga UN ipak naginje na na~in da se politi~ko rje{enje koje nudi EZi uspostavi. Povla~enje JNA sa prostora Krajine, razoruàvanje TO i ostavljanjem samolokalnih policijskih snaga i sistema lokalne vlasti nije ni{ta drugo ve} sadràj specijalnogstatusa u okviru Hrvatske, koje se nudi u Briselu. To je ono {to nam smeta. Na{ pristup urje{avanju ovog problema vojnog pitanja, prestanaka sukoba angaòvanjem mirovnih snagana prostoru izme|u zara}enih strana, bez obzira koliko je taj prostor, linija ili pojas, jenepristrasan u odnosu na obe sukobljene strane i zaista ne nudi nikakvo politi~ko rje{enje ipruà mogu}nost da se na|e politi~ko rje{enje u pregovorima. Osnovni princip rje{avanjapoliti~kog problema u ~itavoj Jugoslaviji jeste prihvatanja prava svakog naroda naopredjeljenje. To je su{tina zbog ~ega smo mi predloìli na{ pristup mirovnom angaòvanjuUN.

GOLDING – Samo da kaèm ne{to o EZ i UN. Savjet bezbjednosti je prvi put bio uklju~eni ja sam dao do znanja da uloga UN jeste da se pomogne naporima EZ i KEBZ-u i to je stavgeneralnog sekretara i sada. On ne misli da bi UN trebalo da preuzmu od EZ-a, jer postojipodjela posla izme|u UN i EZ. Imamo podjelu poslova {to se ti~e prekida vatre i koji dobrofunkcioni{e. UN su olak{ale veze izme|u dvije strane i dali su predloge kako se mogu izbje}iincidenti i naru{avanje primirja. Promatra~i EZ treba da na terenu ispitaju {ta se doga|a. Akose nastavi sa ovim planom bi}e podjela posla i na {irem planu. UN }e rasporediti veliki brojkadrova da bi se konsolidovao prekid vatre i da bi se stvorile mogu}nosti za politi~kepregovore, a politi~ki pregovori }e se odvijati na Konvenciji o Jugoslaviji pod predsjedavanjemlorda Karingtona.29 I {to god mi mislili o politi~koj zajednici, {to se ti~e priznanja, morate seoslanjati na Karingtona, kao iskusnog pregovara~a, koji }e biti nepristrasan. Kao {to se na nasmoète osloniti po{to imamo iskustva i u odràvanju mira i da }emo biti nepristrasni. I zadnja

38

29 Carrington Peter, predsjednik Me|unarodne konferencije o Jugoslaviji.


HMDCDR

stvar {to bih rekao, u vezi s politi~kim pregovorima, svakom mora biti jasno da srpski narodKrajine nije spreman da bude dio Hrvatske. To je ~injenica, stvarnost i o tome }e politi~kipregovori morati da vode ra~una.

BABI] – Drugi problem je rje{avanje ukupne politi~ke krize u Jugoslaviji. Zbog toga smozainteresovani da se ne samo vojno ve} i politi~ko pitanje prenese na UN.

GOLDING – Ja nisam u poziciji da vam to ponudim jer su Savjet bezbjednosti i generalnisekretar jasno rekli da politi~ka rje{enja i posredovanje ostanu u EZ. To ne zna~i da UNpostaju instrument EZ. I to je bilo jasno po pitanju ovog priznanja da su generalni sekretar igospodin Vens imali razli~ite pozicije. Za razliku od EZ, tako|er je i lord Karington zauzeodruk~iji poloàj. To je politika.

BABI] – Mi bismo zato èljeli da se u ovom aran`manu otkloni svaka politika, svakapristrasnost.

GOLDING – Ne moè. Vi ste ~ovjek od nauke i ne moète eliminisati politiku.

BABI] – Na{ prvi zadatak jeste da ne produàvamo sukobe i prekinemo rat. Mislim da je toosnovno i zato se angaùju UN sada. Ali bi diranje u institucije i sistem, s jedne strane, na{e,a istovremeno nediranje u institucije i sistem i poloàj s druge strane, bilo pro{irenje ovogaran`mana – mirovnog i na polit~ke stvari na na~in koji nas postavlja u nejednake pozicije.To su razlozi zbog ~ega su na{e primjedbe ovakve. Mi ne inzistiramo da se u ovom mirovnomaran`manu rje{avaju politi~ka pitanja, ali moramo zato otkloniti svaku mogu}nost da oniuti~u na politi~ko rje{enje.

GOLDING – Ja se slaèm s tim. Mi imamo istu poziciju. Ovo nije politi~ki ve} prakti~niaran`man, tako da se mogu odvijati politi~ki pregovori u atmosferi koju rat ne ometa.Tako|er se s Vama slaèm da moramo da se uvjerimo da rat ne}e ponovo po~eti. Zabrinutsam kakve }e posljedice biti ako nije mogu}e da se mirovne snage angaùju, jer bi to zna~iloda }e se rat nastaviti. Hrvati }e vidjeti da nemaju alternative nego da povrate silom ono {tosmatraju izgubljenim teritorijama, i ne kaèm da }e biti Knin, ali }e se rat nastaviti nagranicama Krajine i ne znam na {to }e to sve ispasti.

BABI] – Ovo je uvijek bila srpska zemlja i nemaju ni{ta Hrvati povratiti. Ovaj bi plan biodobar kada bi se primjenio na ~itavu teritoriju Hrvatske. Hrvatska je agresor na na{e teritorije.Bilo bi najbolje, za mir, da se razoruàju i njihove oruàne snage a njihova policija koja jevr{ila masakr, da se stavi pod kontrolu. Onda bismo do{li u ravnopravnu poziciju. Moglibismo na miru bez sukoba i opasnosti po rat da rje{avamo problem.

GOLDING – To smo raspravili na prvom sastanku. Rekao sam tada i sad ponavljam da takavaran`man nije mogu}. Ako Vi kaète da ovo nije mogu}e onda se mimoilazimo. Htio bih dase vratim na raniji predlog. U 6 sati kada se na|emo treba da raspravimo o izvje{taju za Savjetbezbjednosti o ovom problemu, {to bi bilo vezano za Va{u zabrinutost.

BABI] – Ja }u morati sazvati sastanak institucija, pre svega Vlade, da ih obavijestim o ovomrazgovoru, da jo{ jednom ispitamo ovaj koncept. [to se ti~e na{eg rada, mi radimo javno inarodu i svjetskoj javnosti. Mi smo spremni da poslije na{ih dogovora i pismeno damoizvje{taj o na{im odlukama.

39


HMDCDR

GOLDING – Mora do}i do nekog zaklju~ka. Ali ja imam problem s vremenom. U petak uNjujorku je sastanak Savjeta bezbjednosti. Generalni sekretar mi je rako da prije tog sastankamoram biti u Njujorku da dam izvje{taj o rezultatima razgovora sa Vama drugima, {to zna~ida sutra rano ujutro moram napustiti Knin.

BABI] – Da li ima mogu}nosti jo{ jednom da se sretnemo?

GOLDING – Moè ve~eras.

BABI] – Moè li poslije razgovora s Tu|manom?

GOLDING – Moè u srijedu u Beogradu.

BABI] – Nemamo prakti~nu realizaciju o razmje{taju, a dobili smo tekst aran`mana.Sre{}emo se ve~eras, kad zavr{ite razgovore sa generalom Mladi}em.30

II

BABI] – Prakti~no su se svi sloìli sa na{im dosada{njim zastupanjem stavova Vlade iSkup{tine. Ja sam prenio Va{e tuma~enje koncepta, uz dopune koje ste nam danas dali.Raspravili smo sva pitanja, ponovo, iz ovog koncepta, od ~lana do ~lana. I dalje ostaju na{esu{tinske primjedbe. Prvo, tretman na{eg podru~ja, definisan je podru~je kao oblastRepublike Hrvatske i drugo, su{tinska primjedba na osnovnu koncepciju, demilitarizacijasamo jedne strane. Na{ je stav da demilitarizacijom samo na{e strane prejudicira politi~korje{enje u smislu da ostaje isklju~ivo sadràj lokalne samouprave u okviru Republike Hrvatskekoji nas ne zadovoljava. Na ovaj na~in nisu vi{e izjedna~ene strane Republike Hrvatske iRepublike Srpska Krajina u pregovorima, jer po ovom konceptu Republika Hrvatska ostajesa ustavno pravnim sistemom koga je uspostavila sa oruànim snagama koje je formirala ukoje se ovim konceptom ni{ta ne dira. S druge strane dovodi se u pitanje ustavno-pravnisistem koji je uspostavljen u Republici Srpska Krajina i ~itav sistem svodi se na razjedinjeneorgane lokalne samouprave, bez igdje pomenutih garancija da }e se po{tovatisamoopredjeljenje gra|ana Republike Srpska Krajina. Pitanje angaòvanja JNA na teritorijiRepublike Srpska Krajina je pitanje kojeg treba rje{avati u sklopu ~itave krize u Jugoslaviji. Izavisno od rezultata politi~kih dogovora, u okviru Jugoslavije, treba da se odredi poloàj JNA.U ovoj situaciji izlazak JNA sa podru~ja Republike Srpska Krajina je negiranje ovog prostorakao dijela dràve Jugoslavije, a i slabljenje odbrane ovog prostora, s obzirom na statushrvatskih oruànih snaga. Mi bismo mogli prihvatiti status hrvatskih oruànih snaga. Mibismo mogli prihvatiti odgovaraju}e dezangaòvanje JNA u sada{njem sukobu ako bi vojnesnage UN preuzele ulogu za{tite prostora Republike Srpska Krajina prema RepubliciHrvatskoj. Pitanje teritorijalne odbrane Republike Srpska Krajine je pitanje suvereniteta. Mibismo pristali na dezangaòvanje na{e teritorijalne odbrane isklju~ivo ako bi se takav principprimjenio i na Republiku Hrvatsku, na njene oruàne snage. [to se ti~e ostalih pitanja ona suizvedena iz ovih osnovnih stavova. Mi smo i dalje spremni da se {to prije pove}a brojposmatra~a UN i oficira za vezu i da posmatra~i UN preuzmu posmatra~ku misiju okokontrole prekida vatre i primirja, umjesto EZ. Smatramo da EZ nije vi{e nepristrasan, takoda s obzirom na dosada{nje pona{anje EZ i svih njenih ~lanica pojedina~no, koje su priznale

40

30 Ratko, zapovjednik 9. (kninskog) korpusa JNA.


HMDCDR

nezavisnost Republike Hrvatske, smatramo da su se direktno stavile na stranu RepublikeHrvatske i zastupaju politi~ko rje{enje koje name}e Hrvatska silom. Zbog toga smatramo dai posmatra~i EZ ne obavljaju nepristrasno svoju misiju. I zbog toga je na{ zahtjev da tu misijupreuzmu UN. Mi bismo se pozvali na doktrinu promijenjenih okolnosti u me|unarodnimodnosima. Smatramo, u odnosu na vrijeme kada je pravljen ovaj koncept, da je sada{njestanje sasvim promjenjeno. Prije svega, priznavanjem Republike Hrvatske kao nezavisnedràve i formiranjem SAO Krajine kao Republike Srpska Krajina i da su to razlozi usljed kojihbi mogli fleksibilnije postaviti pristup angaòvanju snaga u odnosu na ranije utvr|en koncept.U smislu da se ova predloèna koncepcija modifikuje ili da se uradi nova koncepcija.Modifikacija ove koncepcije mogla bi da se uradi pa ova dva pitanja, na koje mi imamoprigovore, da se odustane od tretiranja podru~ja Republike Srpska Krajina kao oblasti uRepublici Hrvatskoj i drugo, da se osnovna koncepcija angaòvanja promijeni u smislu da sene izvr{i potpuna demilitarizacija Republike Srpska Krajina, ve} da se izvr{i demilitarizacijapodru~ja i sa jedne i sa druge strane oruànog sukoba, odnosno prostora na kome su vo|eneoruàne borbe, i da se mirovne snage angaùju isklju~ivo na liniji razdvajanja. Mi bismo bilispremni da razgovaramo o ova oba pristupa. Mislimo da je najva`nije za sve, za narod uRepublici Srpska Krajina, a u interesu je hrvatskog naroda, ~itavog regiona, Evrope i svijetada se mir o~uva. Na{a je ocjena da o~uvanju ovog primirja, bez obzira {to se ponekad kr{i,veliku ulogu su odigrali oficiri za vezu i boravak oficira za vezu Ujedinjenih nacija na ovomprostoru. Zato predlaèmo da se, bez obzira na duìnu razgovora oko primjene bilo kogkoncepta angaòvanje mirovnih snaga, pove}a angaòvanje oficira za vezu i posmatra~a. Akobiste prihvatili i ako se na|e mogu}nost da se prihvati ovaj pristup sada bismo moglirazgovarati o detaljima.

GOLDING – Iako va{ odgovor nije onaj koji sam o~ekivao drago mi je da ste raspravili. Htiobi samo da se zabiljeì i razjasni da nema sumnje u poloàj Ujedinjenih nacija i ovdje bi htioda govorim malo o budu}nosti.

Prije svega, Vi ste potakli pitanje terminologije u vezi sa definicijom va{eg teritorija kaoregije u Republici Hrvatskoj. Kao {to sam Vam rekao ranije, Ujedinjene nacije nisu preduzelenikakve korake da bi priznale nove ~injenice koje su ovdje nastale u Jugoslaviji, u zadnjih 18mjeseci. I kad govorimo o planu u Hrvatskoj to je geografski, a ne politi~ki izraz. Ako je tojedna primjedba, koju imate na plan, mislim da bi bilo mogu}e da se na|e jezik koji biprihvatili da Vi i narod kojem pripadate ne prihvatite da je Krajina u Hrvatskoj, i koji biizri~ito kazao da prisustvo Mirovnih snaga Ujedinjenih nacija ne prejudicira pitanje budu}egstatusa onoga {to zovete Republika Srpska Krajina. Ako je to jedini problem onda je mogu}ena}i rje{enje. To sam isto rekao gospodinu Hadì}u u Beogradu, ali osje}am da to nije jediniva{ problem. Druga stvar jeste u vezi sa demilitarizacijom samo jedne strane i da bi toprejudiciralo politi~ka rje{enja. Mogu samo da ponovim da je to op{ti princip, koji je iznijetu prvom ~lanu plana, operacija stvaranja mira ne}e prejudicirati ishod pregovora i globalnorje{enje jugoslovenske krize. To je fundamentalni pristup ovog pregovora. Govorili ste onedostatku jednakosti izme|u vas i Republike Hrvatske. Ponovo govorim o pozicijigeneralnog sekretara i Savjeta bezbjednosti da ti aran`mani ne}e prejudicirati zaklju~kepregovora. [to se ti~e Ustava Republike i ustavnog statusa Republike Srpska Krajina, tapitanja se moraju rije{iti u politi~kim pregovorima. Kada Vi govorite da angaòvanjemirovnih snaga treba da garantuje pravo na samoopredjeljenje naroda sami traìte da ovajplan prejudicira budu}i ishod i to u va{u korist.

41


HMDCDR

Opet u vezi JNA, vi govorite da bi to prejudiciralo politi~ke pregovore i u slu~ajupovla~enja JNA vi ste rekli da biste mogli prihvatiti dezangaòvanje JNA. Ako bi mirovnesnage preuzele za{titu prema Hrvatskoj, to }e mirovne snage Ujedinjenih nacija ba{ i raditi.Ne bi mogle iz Hrvatske, snage ni oprema da ulaze u Krajinu. Zato èlimo sve te kontrolneta~ke, helikoptere i oklopna vozila za patroliranja, ba{ zato da obezbjedimo da hrvatskeoruàne snage ne ulaze u Krajinu.

BABI] – Raspore|ivanje se pominje po punktovima {to nije dovoljna za{tita za upadteroristi~kih grupa. Ovo je podru~je brdovito i pruà mogu}nosti za masovan ilegalni ulazak.

GOLDING – Na sli~nom podru~ju obezbje|ujemo da nema ilegalnih pokreta naoruànihljudi, bilo da su slu`beni ili neslu`beni i to nisu stati~ke kontrolne ta~ke, konstantno sepatrolira helikopterima, vozilima itd. Nudi se prava za{tita i prostora i naroda, {to se ti~eUjedinjenih nacija, zbog me|unarodnog mira. I njima bi bilo lak{e u}i kada bi bile samo va{etrupe, ali imamo me|unarodne jedinice, jer iskustvo govori da je to efektnije.

BABI]: Ne sumnjam da bi se mogao na}i na~in da se obezbjedi ta linija. Zato mi i govorimoda je neophodno da se upravo tu rasporede mirovne snage, na liniji odakle se o~ekuju upadii odakle smo izloèni agresiji, a to je sa hrvatske strane. Nema razloga da se unutra sprovodikontrola i to treba prepustiti na{im snagama. Koncepcija na{e TO je kontrola unutra{njegprostora, a ne ofanzivne akcije prema spolja. Dosada su tu funkciju vr{ile mobilne struktureJNA na liniji sukoba. Mi bismo èljeli da se napravi razmjena da Armija ode sa linije sukoba,a da se na tu liniju postave mirovne snage. Ne o~ekujemo napad sa druge strane, napad sastrane Bosne i ne vidimo razloga za{to bi se na toj liniji postavljale snage.

GOLDING: Mi znamo da ne moète braniti samo tanku liniju, morate imati dubinu.Ponekad se desi, na primjer, u Libanonu da auto pro|e kroz na{u kontrolu. To nije nevoljajer iza dva kilometra ima druga kontrola, i onda radio-vezom jave da treba da se zatvori put.

BABI]: Mi upravo i govorimo o prostoru, ne samo o liniji, ali nije potrebno razoruànje~itavog teritorija Krajine i na{e TO.

GOLDING: Sama JNA je pristala da se povu~e.

BABI]: Armija ne komanduje sama sebi, niti vodi rat radi sebe.

GOLDING: Savezno Predsjedni{tvo, komanda JNA i Predsjedni{tvo Srbije – svi su se sloìlida }e se JNA povu}i iz Krajine kad se razmjeste snage Ujedinjenih nacija.

BABI]: To i jeste problem. To Predsjedni{tvo ima samo ~lanove iz Srbije i Crne Gore. I onoje u krizi i predstavlja dio jugoslovenskog problema. Ni ranije nije moglo Predsjedni{tvo daodlu~uje o tim bitnim pitanjima republika, a Ustavni sud Jugoslavije ~ak je ocijenioneustavnom Odluku Predsjedni{tva da povu~e Armiju iz Slovenije i odluke tog Predsjedni{tvamogu biti problemati~ne i nelegalne.

GOLDING: Bez obzira na to ~injenica je da su Savezno predsjedni{tvo i dva ministraodbrane rekli da }e se armija povu}i.

BABI]: To Predsjedni{tvo moè da komanduje Armijom u Srbiji i Crnoj Gori. Nikakvopravo na takve odluke nemaju {to se ti~e na{e Republike. Mi imamo primjedbe na toPredsjedni{tvo da svojom pasivno{}u doprinosi nestajanju dràve, koju predstavlja. U bilo

42


HMDCDR

kakvim normalnijim politi~kim prilikama to bi Predsjedni{tvo davno oti{lo demokratskomprocedurom.

GOLDING – Vi ho}ete da se ja uklju~im u jugoslovensku politiku.

BABI] – Da napomenem da i savezni sekretar za narodnu odbranu niti je imao pravo niovla{}enje da daje saglasnost oko upotrebe Armije. Armija je vlasni{tvo naroda, a ne ministra.Armiju ~ini kod nas narod Krajine i Armija mora da po{tuje volju naroda. 95 % sastavaArmije je iz Krajine. Mi se ne moèmo sloìti da predstavnici Crne Gore i Srbije odlu~uju oupotrebi na{e Armije.

GOLDING – To me vodi do slijede}eg pitanja. Mi smo se suo~ili sa situacijom koju jeSavezno Predsjedni{tvo, kao {to ste Vi rekli, zajedno sa predsjednicima Srbije i Hrvatske izajedno sa Savjetom bezbjednosti, traìlo razmje{taj Mirovnih snaga shodno ovom planu.Ako je Generalni sekretar odlu~io da prihvati taj zahtjev i ako zemlje ~lanice angaùju 10.000ili 12.000 ljudi, ako se te snage dovedu u Jugoslaviju da bi bile raspore|ene u Krajini – {ta }ese dogoditi?

BABI] – Mi }emo im pokazati gdje je linija sukoba.

GOLDING – Ne bi li i{li i u podru~je Bosanske krajine?

BABI] – Mi ne odlu~ujemo u Bosanskoj krajini. Razmje{taj bez na{e saglasnosti donije}emnoge probleme. Osnovni problem kod naroda u Krajini jeste {to ne}e pristati nademilitarizaciju, dok se istovremeno ne izvr{i demilitarizacija Hrvatske. Tu }e biti problem,da armija razoruà stanovni{tvo to je neizvodljivo. Armiju ~ine pripadnici stanovni{tvaKrajine. Upravo ne vjerujem da bi sami sebe razoruàli.

GOLDING – Mi ne govorimo o permanentnom, stalnom razoruàvanju, ve} o dobrovoljnojpredaji oru`ja i ostavljanju u arsenale skladi{ta, gdje bi bile kontrolisane s obe strane, odUjedinjenih nacija i Vas. To bi bilo za period dok se pregovori ne po~nu. Jeli to stra{na stvarza narod Krajine?

BABI] – Da, najstra{nija. Ovdje postoji jo{ uvijek sje}anje na razoruànje, koju je vr{ila vlastNDH-a 1941. godine. Ovdje je tradicionalno narod imao oru`je. Hrvatska vlast je poslijepreuzimanja kontrole prostora, uz pomo} njema~kih i talijanskih okupatora izvr{ilarazoruàvanje. Na{i stariji kaù da su poslije razoruànja, najprije pobili sve pse po selima, aonda su narod u kolonama odveli u logore i pobili. Ovom narodu moè se uzeti sve semoru`ja. To je po na{oj proceni neizvodljivo.

GOLDING – Da sada ne{to re~em o mogu}im modifikacijama plana. Morali bi se obratitina dvije glavne primjedbe. Prva je bila da ne bismo smjeli tretirati Krajinu kao hrvatskiteritorij, a to u su{tini zna~i promjenu jezika i ja ne mislim da bi to bilo nepremostivo. Te{kobi bilo Hrvatskoj prodati taj plan, ali ako bi se sve ostalo rije{ilo onda to ne bi bilonepremostiva prepreka.

Drugi predlog je da demilitarizacija Republike Srpska Krajina ne bi trebala biti kompletna,mislim da ne bi sva Krajina trebala da se razoruà, to bi bio pojas demilitarizacije s obe stranelinije sukoba. Zna~i li to dr Babi}u kad bismo trebali uspostaviti demilitarizovanu zonu, kojabi po 5 km s obe strane obuhvatila front s obe strane – Vi biste prihvatili?

43


HMDCDR

BABI] – Da.

GOLDING – Da li bi onda mogla biti potpuna demilitarizacija naroda u Krajini i svih kojiìve u tih 5 km, a traìli ste da i druga strana napravi tako.

BABI] – Mi nismo postavili problem veli~ine.

GOLDING – Va{ je problem {to bi trebalo da se Hrvatska tretira na isti na~in.Mi smo o tome razmi{ljali u po~etku. Do{li smo do zaklju~aka tada, da nije moglo do}i

do pristanka na toj osnovi. Mislim da bi promjenjene prilike, o kojima ste govorili, ~inilemanje vjerojatnim da bi se mogli posti}i dogovori na toj osnovi. U svakom slu~aju ja nisamovla{}en za daljnje radnje, prije nego se savjetujem sa Generalnim sekretarom.

Proveli bi demilitarizaciju u vojnom smislu...

BABI] – A politi~ko rje{enje bi na{li na nivou UN?

GOLDING – Da li biste se sloìli u tim prilikama da se JNA povu~e iz Krajine, u takvojsituaciji.

BABI] – Naravno iz tog pojasa potpuno, a pristali bismo da se ona dezangaùju i ostane umirnodopskim okvirima, kao prije sukoba i ne bi patrolirali van.

BABI] – Zna~i mi bi bili u kasarnama.

GOLDING – Da li biste prihvatili, u tim uslovima, da se vr{i nadzor nad policijom u Krajini?

BABI] – Mi smatramo da }e se angaòvanje nadzornika policije sprovesti u tom smislu dapolicija po{tuje ljudska prava. Mislimo da broj od 500 nadzornika je prevelik. Ali ako bi seisti tretman primjenio na Hrvatsku nemamo ni{ta protiv.

GOLDING – Goran Hadì} je prihvatio na{ plan i sloìo se da }e sara|ivati sa Mirovnimsnagama, pod uslovom da plan ne “kaè” da su ove zone pod za{titom Ujedinjenih nacija uHrvatskoj. I to je va{ prvi problem. On nema ni{ta protiv demilitarizacije.

BABI] – Postoji jedna specifi~nost za Slavoniju, Baranju i Zapadni Srem.Prvo, to je usko podru~je u vojnom smislu.Drugo, to je podru~je skoro ~itavo bilo okupirano od strane Hrvatske.Skoro na ~itavom prostoru su vo|ene oruàne borbe, dok je na drugom prostoru Krajine

situacija sasvim druk~ija osim djelova op{tina Kostajnica i Petrinja. Mi nismo imali upadhrvatskih oruànih snaga u dubinu svoje teritorije i borbe nisu vo|ene, niti u Kninu osim nadijelu Op{tine Benkovac.

Ovaj stav gospodina Hadì}a mogao bi se podvesti pod ovaj predlog o kome vi govorite,da se na dijelu teritorija izvr{i demilitarizacija.

GOLDING – Druga stvar jeste da je omjer Hrvata u stanovni{tvu, ve}i ovdje nego tamo.

BABI] – Da, ali je ve}ina Srba.

GOLDING – Vi biste mogli prihvatiti aran`man u kojem bi tretman Isto~ne Slavonije,Baranje i Zapadnog Srema bio druk~iji?

44


HMDCDR

BABI] – U okviru ovog principa o kome smo se dogovorili podru~je Krajine je jedinstvenou politi~ko-teritorijalnom smislu. Ona je ujedinjena u Republiku i o prostoru treba govoritikao jedinstvenom prostoru, bez obzira {to je teritorijalno odvojena, a odvojena je jer nismouspjeli o~uvati svoj etni~ki kontinuitet. Teritorija koja nas spaja je zaposjednuta od straneHrvatske. Problem je razjedinjenost teritorije zbog ovih uslova, ali ako bi se primjenio ovajprincip djelimi~ne demilitarizaicje, onda bi se i tamo moglo utvrditi koji je to prostor.

GOLDING – Zabiljeìo sam to {to ste Vi predloìli i o tome }u razgovarati sa Generalnimsekretarom. Mislim da to ba{ ne}e uspjeti, ali mi smo u Ujedinjenim nacijama, jer ho}emoda uradimo sve da do|e do mira. Morate shvatiti ako ste posrednik da trebate na}i neke ta~kegdje }e se na}i obe strane. Vjerujemo da je ovaj plan ta~no takav, a Vi ste jasno i danas i prijepokazali da ima jedan dio gdje se ne mogu na}i zajedni~ki interesi. Vidje}emo da li moèmoda odredimo druge ta~ke, gdje bi se sve strane na{le, ako se Generalni sekretar sloì.

Prenije}u Va{u ̀ elju da se pove}a broj oficira za vezu u Ujedinjenim nacijama i da preuzmufunkciju promatra~a Evropske zajednice. Kao {to sam rekao Generalni sekretar smatra daEvropska zajednica mora da vodi proces, a uloga Ujedinjenih nacija jest da pomogne. Mislimda mu se ne}e dopasti ova Va{a ideja da preuzmemo zadatak Evropskih promatra~a.

BABI] – Bilo bi dobro da otvorimo mogu}nost dogovora.

GOLDING – Ni{ta javno ne mogu da kaèm o varijacijama ovog plana. Savjet bezbjednostije prihvatio ovaj plan kao aneks 3.

Mi smo dobili instrukcije od Generalnog sekretara da ispitamo kako da se otklonepreostale prepreke. Zato sam i pre{ao svoja ovla{}enja o raspravljanju o mogu}immodifikacijama plana, a ni{ta javno ne}u re}i o mogu}im modifikacijama. Traìm da i Vini{ta javno ne kaète, ako èlite da se prona|u mogu}nosti. Ja }u re}i za {tampu da smo imalirazgovore o ovom planu i da ste ponovili svoje primjedbe na plan, a podnije}u izvje{tajGeneralnom sekretaru o poziciji naroda kojeg Vi predstavljate.

Na pitanje koje su to primjedbe re}i }u da je to bilo objavljeno u pismu31 predsjednikuMilo{evi}u, jer Va{a pozicija nije tajna.

BABI] – Ja bih u svom razgovoru sa {tampom ipak nazna~io optimizam, da predstavniciUjedinjenih nacija imaju razumijevanje i o~ekujemo fleksibilniji pristup oko ovog koncepta,koji je ve} u opticaju. Da li je to previ{e?

GOLDING – Vi moète re}i da ste optimist.

BABI] – Ja sam uvek optimist.

Preslika, strojopis, }irilicaHR-HMDCDR, 4., kut. 2.

45

31 Vidi: Dok. br. 4.


HMDCDR



Z A P I S N I Ksa 21. sjednice Vlade Republike Srpska Krajina, odràne 27. 01. 1992. godine u zgradiop{tine, soba broj 51

Sjednici su prisustvovali predsjednik Republike dr Milan Babi}, ~lanovi Vlade Du{anVje{tica, Vaso Leàji}, Milan Bauk, Branko [impraga, Lazar Macura, Vuka{in Babi}, MilanMarti}, Jovan Kati}, a bili su prisutni i Funduk Uro{, predsjednik Vrhovnog suda RepublikeSrpska Krajina i âslav Oci}, ministar za spoljna pitanja u Vladi SAO Slavonije, Baranje iZapadni Srem.

Nakon {to je utvr|eno da sjednici prisustvuje ve}ina ~lanova Vlade, predsjednik Republikedr Milan Babi} je predloìo slijede}i

D n e v n i r e d

1. Rasprava povodom mirovne inicijative Organizacije ujedinjenih nacija.

RASPRAVA PO DNEVNOM REDUAd / 1.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je dr Milan Babi} i obavijestio prisutne da

su njegovom sastanku sa Markom Goldingom, podsekretarom Generalnog sekretaraUjedinjenih nacija, prisustvovali Funduk Uro{ i Lazar Macura. Istakao je da je zadatakGoldingove posjete da nama objasni “Vensov koncept”, jer on nema ovla{}enje da ga mijenja.

Pozitivna strana ovog “koncepta” je ta da generalni sekretar ne}e predloìti, niti }e Savjetbezbjednosti donijeti odluku sa kojom se mi ne slaèmo.Saglasnost po ovom planu su dali Milo{evi}, Kadijevi} i Tu|man, ali bez pismenog pristanka,te Generalni sekretar vjeruje na rije~ da li se neko sloìo ili ne. Dr Milan Babi} je predloìoda pro~ita “koncept”, koji je dobio prvi put i to posrednim putem.Svi prisutni su se sloìli da predsjednik Babi} pro~ita Vensov plan.Zatim je dr Milan Babi} pro~itao Vensov plan.Nakon toga istakao je dvije dopune, koje je dao Golding i to u vezi ~uvanja oru`ja podduplim klju~em i da se vi{e ne dijeli Krajina na sjever i jug, ve} je jedinstvena teritorija.Tako|er je istakao svoje primjedbe na ovaj koncept. Prva je da je za nas neprihvatljivo da sezone pod za{titom Ujedinjenih nacija pominju kao zone u Hrvatskoj pod za{titomUjedinjenih Nacija. Golding je odgovorio da Ujedinjene Nacije prihvataju ustavno-pravnisistem SFRJ sa {est republika i dvije pokrajine, drugo da je za nas neprihvatljivo da se sumnjana na{e oruàne snage da }e izazvati prekid primirja, zbog toga {to se one razoruàvaju. Na tuprimjedbu Golding nije imao odgovor. Predsjednik Babi} je istakao da je fakti~ko stanje sjedne strane Nezavisna dràva Hrvatska sa svojim ustavno-pravnim sistemom i oruànimsnagama priznata od mnogih zemalja svijeta, a s druge strane Republika Srpska Krajina sasvojim ustavno-pravnim sistemom i oruànim snagama, te da se u ovoj fazi mirovne snage

46


HMDCDR

Ujedinjenih Nacija mogu angaòvati na o~uvanju mira i spre~avanja rata i to po na{emkonceptu na liniji razdvajanja zara}ene strane. Na taj na~in bi bile nepristrane i nebiprejudicirale politi~ka rje{enja.Vaso Leài} pita za{to nebi ostala vojska u kasarnama.Dr. Milan Babi} kaè da se narod u Krajini 12. maja pro{le godine izjasnio za ostanak uJugoslaviji {to podrazumijeva zajedni~ki kontingent oruànih snaga. Mi smatramo da nemapotreba da se armija povla~i dok se ne postigne politi~ko rje{enje. Ako republike postanunezavisne i suverene, dio kontingenta JNA pripast }e i na{oj Republici. Zatim je iznio na{ stavGoldingu da postoje dva problema u Jugoslaviji. Jedan je odnos izme|u Republike Hrvatskei Krajine i drugo, ukupna politi~ka kriza. Neophodno je da se problem sa Hrvatskom rje{avapred Ujedinjenim Nacijama, ne samo s vojnog aspekta nego i politi~kog. Predloèno je da seposmatra~i Evropske zajednice zamijene sa posmatra~ima Ujedinjenih Nacija. Pomenuto jeda postoje promjenjene okolnosti, kao kategorija u me|unarodnom pravu. One postoje uodnosu na ovaj plan koji je pravljen kad su Hrvatska i Krajina bile dio Jugoslavije, a sada jeHrvatska nezavisna dràva, a status Krajine je isti. Tako postoji osnov da se na temeljupromjenjenih okolnosti traì novo rje{enje i novi koncept.Funduk Uro{ isti~e da Golding nema odgovor na konstataciju da su u Hrvatskoj paravojneformacije i treba da se razoruàju kao i na{a strana. Predo~eno mu je da su Hrvatske snageagresor, a Hrvatska vlast je donijela Ustav svode}i Srbe na nacionalnu manjinu. Funduktako|er daje primjedbu na Vensov plan u tom smislu {to garantuje povratak hrvatskimizbjeglicama, pod kontrolom snaga Ujedinjenih nacija, ali ne i obratno, srpskim izbjeglicama.âslav Oci} isti~e da su analizu Vensovog koncepta radili stru~njaci za pravo iz demokratskestranke, te proizlazi da ima nekonsistentnosti, praznina, neprincipjelnosti, te kao takavzahtjeva reviziju.On implicira politi~ko rje{enje, jer sve {to je kod nas legitimno i legalno i demokratskiure|eno, on poni{tava dok sve ura|eno u Hrvatskoj se verifikuje i potvr|uje. Kad se zaVensov plan kaè da ne prejudicira politi~ka rje{enja, to je retorika i deklaracija i nemapodr{ku u stvarnim formulacijama. Mi smo isticali da smo za miroljubno rje{enje i zaangaòvanje mirovnih snaga na na~in da se ne prejudicira politi~ko rje{enje. Ne daju}iodgovor na ovo pitanje Golding je fakti~ki priznao da taj problem ne ide jedan bez drugog.Ujedinjene Nacije su instrument u funkciji politi~kog rje{enja koje se predlaè u Evropskojzajednici odnosno Njema~koj te smo izrazili ~u|enje u tom smislu jer nas to jednostranopoliti~ko rje{enje degradira nad status nacionalne manjine. Po ovom planu nama nisugarantovana prava kolektiviteta ve} individualna gra|anska prava, a pretpostavlja se da }eprema falsifikovanim podacima biti Srba manje od 8%.Dr. Milan Babi} kaè da je ekspertna grupa dala iste primjedbe na Vensov plan, kao i Vlada.Vaso Leài} kaè da Tu|man ono {to nije mogao rje{iti vojni~kim nastoji politi~kimsredstvima. Nejasno je za{to je Srbija to prihvatila.Funduk Uro{ kaè da je Goldingu predo~ena Tu|manova izjava u tom smislu da }euspostaviti suverenu vlast na svim biv{im dijelovima Hrvatske, uz pomo} Ujedinjenih Nacija,pa ~ak i ratom, na{to on kaè da ga to ne zabrinjava.Dr. Milan Babi} kaè da je nekome stalo da se {to prije ukine JNA, a Evropska Zajednica vr{ipritisak da se Jugoslavija razbije na {est novih dràva, te dodaje da Savjet Bezbjednosti ne}edonijeti odluku bez na{e saglasnosti, a armija se ne}e povu}i prije nego se rasporede mirovnesnage Ujedinjenih Nacija. Pretpostavljam da ni Predsjedni{tvo Jugoslavije ne}e donijetisamostalno odluku o povla~enju armije.

47


HMDCDR

âslav Oci} kaè da postoji plan A i B. Plan A koji mi predlaèmo podrazumijeva razdvajanjezara}enih strana na liniji sukoba. Moèmo predloìti dva pobolj{anja. Jedno je bezangaòvanja armije, s tim da ostane u kasarnama, a drugo je da se vide prednosti i nedostacirje{enja koje nam se nudi. Tu se radi o zonama pod za{titom Ujedinjenih Nacija i vojno seinterveni{e da bi se o~uvao mir. Politi~ko rje{enje na nivou Ujedinjenih Nacija bi bilo ako biUjedinjene Nacije stavile tu teritoriju pod protektorat. Protektorat se razlikuje od statusa podza{titom i uspostavlja se na period od 10, 20 ili 50 godina. On je privremeno politi~korje{enje do trenutka izja{njavanja naroda na demokratskim izborima, pod nadzoromUjedinjenih Nacija. Oci} predlaè da se proglasi protektorat i uvede liberalna ekonomskapolitika sa otvorenim granicama u ekonomskom smislu. Zatim isti~e da je Skup{tina Srbijeprihvatila na{u odluku o prisajedinjenju, situacija bi bila druga~ija i vjerovatno nebi bilo rata.

Vuka{in Babi} kaè da oni koji su potpisali taj plan poku{avaju preko sredstava informisanjada {to vi{e uvjere narod kako su oni u pravu. Smatra da su izjave ~lanova Predsjedni{tva,Kosti}a i Jovi}a, u vezi referenduma, samo manipulacija {irokim narodnim masama. Kaè dabi se po dolasku mirovnih snaga primjenjivali zakoni Republike Hrvatske.Dr. Milan Babi} kaè da je Golding istakao da }e se nastaviti primjenjivati zakoni koji su vaìliprije izbijanja ratnih sukoba.âslav Oci} isti~e da se ne rje{ava pitanje Krajine, ve} srpsko nacionalno pitanje. Situacija jesazrela da se rje{ava stvar na svesrpskom nivou, a rje{i}e se onako kako narod odlu~i. Kaè dane postoji realna opasnost za nas od Njema~ke vojne sile.Vuka{in Babi} predlaè da se u ovim razgovorima naglasi da smo mi strana u ratu, a ne Srbija,a dr. Milan Babi} dodaje da smo mi strana koja èli mir.Mile Marti} je podsjetio na svoju izjavu da izme|u mastiljavih mrlja i rata bira rat, te kaè dasu razlozi njegovog odlaska u MUP Srbije bili problemi financijske prirode, te kaè da u izjaviza BBC nije pri~ao o Vensovom planu, ve} su tu izjavu prenjeli kako je nekome odgovaralo.Dr. Milan Babi} isti~e da je u Marti}evoj odsutnosti njegovu izjavu trebalo demantovati kaostav Vlade, jer je Jovi} na osnovu Marti}eve izjave rekao da vodimo borbu za vlast.Predsjednik Babi} kaè da su institucije vlasti formirane na osnovu rezultata izbora i nemarazloga da se govori o borbi za vlast. Zatim isti~e da Vlada {titi interese svog naroda, a neinteres aktuelne vlasti u drugim republikama.Milan Bauk isti~e da je na{e opredjeljenje da podràvamo mir i da traìmo protektorat.Dr. Milan Babi} kaè da }e se zahtjevi za uspostavljanje protektorata postaviti kad do|evrijeme za to. U ovoj fazi je va`no otvaranje na{eg politi~kog pitanja u okviru UjedinjenihNacija. Sada je bitno da se poku{amo izboriti za prihvatanje Vensovog Plana uz primjedbeVlade, za mirovno angaòvanje Ujedinjenih Nacija.Dr. Milan Babi} je zatim konstatovao da mu je jednoglasno data podr{ka da obrazlaè stavovekoje je do sada zastupao.Time je dnevni red iscrpljen i sjednica zavr{ila sa radom.

ZAPISNIÂR PREDSJEDNIK REPUBLIKEBorka Lali} Dr Milan Babi}


48


HMDCDR

131992., sije~anj 27.Svinjarevci

Zaklju~ci Mjesne zajednice Svinjarevci o promjeni naziva mjesne zajednice u Kraljevo teizmjeni naziva ulica

SRPSKA OBLAST SLAVONIJABARANJA I ZAPADNI SREMZbor mje{tana MZ Svinjarevci

Svinjarevci, dana 27. 01. 1992.g.

U vezi sa va{im dopisom od 16. 01. 1992. g. u kojem traìte predloge za promjenu imenai naziva sela odnosno mjesne zajednice i naziva ulica dostavljamo vam zaklju~ke sa zboramje{tana odrànog dana 26. 01. 1992. godine i to:

– Mjesna zajednica Svinjarevci mjenja ime u KRALJEVO– ulica B. Radi}a u ime STEVANA SIN\ELI]A– ulica M. Gupca u ime VUKA KARAD@I]A– ulica Vinkova~ka u ime VOJVODE \UJI]A (Napomena: ova ulica

se predlaè jo{ i ime SVETOG SAVE)– ulica Nova u ime BENKOVA^KA– ulica Grbak u ime SREMSKA– ulica Pa{nja~ka u ime CARA DU[ANA– ulica DALMATINSKA I VUKOVARSKA ne mijenjaju ime.

Predsjednik predsjedni{tva:Stevo Pandurovi}, Šv.r.š

Potvr|uje [tab TO SvinjarevciK-dant TO

M.P.32

\uro Ivani{evi}, Šv.r.š


49

32 Okrugli pe~at: SO SBiZS, O{ TO Vukovar – Zapadni Srem, P[ Svinjarevci.


HMDCDR

141992., sije~anj 28.Lovas

Prijedlog Izvr{nog savjeta Mjesne zajednice Lovas Izvr{nom savjetu SO Vukovar o promjeninaziva ulica u Lovasu

SRPSKA OBLAST SLAVONIJA,BARANJA I ZAPADNI SREMOP[TINA VUKOVAR

MESNA ZAJEDNICA LOVASIzvr{ni savet Mesne zajedniceLovas, 28. 01. 1992.

IZVR[NI SAVET OP[TINEV U K O V A R

PREDMET: Predlog za promenu imenaulica u Mesnoj zajedniciLovas – dostavlja se

U prilogu akta dostavljamo Vam predlog Izvr{nog saveta Mesne zajednice Lovas zapromenu imena odre|enog broja ulica u Lovasu kako sledi:

Red. br. Dosada{nje ime ulica Predlog novog imena ul.1. Ljudevita Gaja i V. Nazora – Svetosavska2. I. L. Ribara i Kralja Tomislava – Vojvode Sin|eli}a3. Mlinska i Paje Pavo{evi}a – Paje Pavo{evi}a4. Vladimira Bakari}a i Tina Ujevi}a – Radivoja \or|evi}a5. Stjepana Radi}a – Kralja Petra 6. Partizanska – Cara Du{ana7. Marka Ore{kovi}a – \ure Jak{i}a8. Matije Gupca – [kolska9. Franje Ra~kog – Branka Radi~evi}a10. Petra Preradovi}a – Zmaj Jovina

PRILOGA: 1 PREDSEDNIKIZVR[NOG SAVETA MESNE ZAJEDNICE

Milan Tepavac, Šv.r.š


50


HMDCDR


Elaborat Savjeta Srpske oblasti Zapadna Slavonija o ciljevima i zadacima Vlade Oblasti

Beograd, 29. januara 1992. godine

CILJEVI I ZADACI VLADE ZAPADNE SLAVONIJE

Politi~kom deklaracijom iz oktobra 1991. godine, kao i izraènom voljom naroda ZapadneSlavonije na skupu odrànom 21. januara 1992. godine u Beogradu, nedvosmisleno jepotvr|ena odluka Skup{tine Zapadne Slavonije da je Zapadna Slavonija sastavni deo srpskihteritorija u okviru Republike Krajine i SFRJ.

Teritorij Zapadne Slavonije obuhvata op{tine Pakrac, Daruvar, Grubi{no Polje, PodravskaSlatina i Oku~ani, kao i teritorije srpskih sela na podru~ju op{tine Nova Gradi{ka, SlavonskaPoèga, Donji Miholjac, Orahovica, Virovitica, Novska, Gare{nica i Kutina.

Cene}i ukupno politi~ko stanje u Zapadnoj Slavoniji, a posebno vojnopoliti~ki poloàjvojnih formacija, kao i tragi~an beg srpskog naroda novembra i decembra 1991. godine izsvojih domova i zavi~aja u kome je vekovno ìveo, imaju}i u vidu napore najodgovornijihpredstavnika SFRJ, Republike Srbije, Republike Krajine, kao i spremnost OUN, da se pri|emirnom re{avanju otvorenih politi~kih pitanja nastalih na teritoriju avnojevske Hrvatske,prema mi{ljenju Saveta pri ovoj Vladi, Vlada Zapadne Slavonije bi trebala u narednomperiodu da svoje delovanje prioritetno usmeri na izvr{avanje slede}ih neodlo`nih zadataka:

Povratak stanovni{tva1. Vlada Zapadne Slavonije bi po mi{ljenju Savjeta trebalo da organizira bezbedan

povratak stanovni{tva na teritoriji Zapadne Slavonije. U ostvarivanju ovog zadatka Vlada bitrebala da usko sara|uje sa nadle`nim saveznim organima, a posebno sa organima JNA iSSUP-a, kao i sa nadle`nim organima Republike Srbije, Republike Krajine i odgovaraju}imorganima Republike Bosne i Hercegovine.

U cilju {to uspe{nijeg izvr{avanja ovog zadatka Vlada Zapadne Slavonije }e zatraìtineophodnu pomo}, podr{ku i razumevanje od jugoslovenskog Komiteta za saradnju saOUN, kao i drugih subjekata koji joj mogu po njenoj oceni pomo}i u izvr{avanju ovog posla.

Da bi se uspe{no organizovao povratak izbeglog stanovni{tva izme|u ostalog potrebno je: a) Odràti sastanke sa gra|anima u cilju da im se objasni pod kojim uslovima i

organizacijom se mogu vratiti svojim ku}ama;b) Zatraìti hitnu materijalnu pomo} od OUN i njenih specijaliziranih agencija, kao i

drugih me|unarodnih subjekata preko Jugoslovenskog komiteta za saradnju sa OUN;c) U cilju obnove poljoprivrednih doma}instava pomo} pruìti putem dodele

poljoprivrednih strojeva minimalnog sto~nog fonda i drugo;d) U cilju osiguranja privremenog stambenog sme{taja stanovni{tva u spaljenim selima

obezbediti monta`ne ku}e i druge podesne objekte za stanovanje;e) O problemima povratka stanovni{tva obavesitit Generalnog sekretara OUN Butrosa

Galija, kao i gospodina Sajrus Vensa, gospodina Lorda Karingtona, kao i druge me|unarodnesubjekte.

51


HMDCDR

2. Stanovni{tvu koje se vrati na podru~je Zapadne Slavonije treba {to pre omogu}iti da sepoliti~ki samoopredeli kako bi se otklonila svaka neizvesnost oko njegove daljnje sudbine,posebno imaju}i u vidu starosnu strukturu tog naroda. Plebiscit bi trebalo organizovati iizvr{it po uspostavi trajnog mira, i kada se za to stvore uslovi.

Sistem organizacije organa vlasti3. Najvi{i organ vlasti na podru~ju Zapadne Slavonije je Skup{tina Zapadne Slavonije sa

sedi{tem u Pakracu, sastavljena od neposredno biranih poslanika sa teritorija op{tina kojeulaze u sastav ove vlasti:

a) Izvr{ni organ Skup{tine Zapadne Slavonije je Vlada Zapadne Slavonije ~ije sedi{teodre|uje trenutno vojno-politi~ko i bezbedonosno stanje na terenu, a trajna orijentacija je dasedi{te Vlade bude u Pakracu;

b) Vlada bi trebalo da inicira i organizuje izbor skup{tina op{tina i izvr{nih ve}a u svimpostoje}im i eventualno novostvorenim op{tinama. Vladi se preporu~uje da stalno koordinirarad svih izvr{nih ve}a i da prati rad nadle`nih op{tinskih skup{tina, te da o svemu obave{tavaSkup{tinu Zapadne Slavonije i Republike Krajine. Skup{tinom op{tine rukovodi predsednikSkup{tine, a Ve}em predsednik Ve}a, a oba su odgovorna za svoj rad Skup{tini koja ih jebirala;

c) Na podru~ju Zapadne Slavonije, Vlada bi trebala da organizuje organe pravosu|a i tokako na nivou cele Zapadne Slavonije, tako i na nivou svake op{tine koja ulazi u sastav ovevlasti.

Na podru~ju Zapadne Slavonije u prvo vreme organizovali bi se op{tinski sudovi, sasedi{tima u svakoj op{tini i vi{i sud za celo podru~je sa sedi{tem u Pakracu.

Poslove Vrhovnog suda vr{io bi Vrhovni sud Republike Krajine.Pored sudova kao pravosudni organi na ovom podru~ju organizovala bi se op{tinska javna

tuìla{tva i okru`no javno tuìla{tvo po istom principu kao i organi suda.Poslove republi~kog tuìla{tva vr{ilo bi Tuìla{tvo Republike Krajine.U prvo vreme poslove javnog pravobranila{tva na podru~ju Zapadne Slavonije obavlja}e

nadle`ni javni tuìoci.4. Prema mi{ljenju Savjeta, Vlada bi {to hitnije trebalo da pristupi organizovanju organa

javne sigurnosti na celom teritoriju Zapadne Slavonije, posebno vode}i ra~una o funkcijamai zadacima ovih organa. U organizovanju organa javne bezbednosti nacionalni sastavstanovni{tva na terenu treba da ima odraza u nacionalnom sastavu svake organizacionejedinice ovog organa koja pokriva odre|eno podru~je. Brojnost organizacione jedinicebezbednosti svakako }e pored ostalog odre|ivati stepen ugroènosti srpskog stanovni{tva isvih drugih gra|ana koji prebivaju na tom podru~ju. Organizovanje organa javne bezbednostitreba biti izvr{eno tako da se njihova funkcija i zadaci {to uspe{nije ostvaruju u skladu sapropisima koji vaè i koji }e vaìti na tom podru~ju.

Narodna odbrana5. [to hitnije obezbediti kontakt sa VOJNIM VRHOM JNA (na~. G[) te izdejstvovati da

G[ JNA izda odgovaraju}e nare|enje preko vojno-teritorijalnih organa za izvr{enjemobilizacije svih vojnih obveznika koji se nalaze u izbegli{tvu a ro|eni su i bili sa stalnimboravkom pre rata u op{tinama Zapadne Slavonije koje su zahva}ene ratom. Ovo uraditi {topre drè}i se i zakonski regulisanog prava prinude. Podatke o sada{njem njihovom boravkuprikupiti kod Matice iseljenika i preko {tabova TO na teritoriji op{tina Srbije i Bosne iHercegovine, gde se oni sada nalaze i gde ima uslova za realizaciju ovog nare|enja.

52


HMDCDR

Informisanje6. Jedan od prioritetnih zadataka Vlade Zapadne Slavonije je organizovanje i

funkcionisanje sredstava javnog obave{tavanja gra|ana. Potrebno je hitno pokrenuti izlaènjebar jednog lista u cilju obave{tavanja gra|ana o ukupnom stanju u oblasti Zapadne Slavonije,posebno imaju}i u vidu da se najve}i broj na{eg stanovni{tva nalazi u izbegli{tvu u RepubliciSrbiji i na podru~ju Bosanske Krajine.

Preporu~uje se Vladi da u dogovoru sa predstavnicima op{tine Oku~ani odredi takvulokaciju radio Oku~ana, kako bi se, iako se radi o radio stanici malih tehni~kih mogu}nostiu najve}oj meri informativno pokrio teritorij Zapadne Slavonije.

Ostali zadaci6. Najodgovorniji predstavnici organa vlasti Zapadne Slavonije, a Vlada posebno, trebalo

bi da vode stalnu brigu o adekvatnoj zastupljenosti Zapadne Slavonije u svim forumimavlasti, kao i da obezbede obave{tavanje o doga|ajima sa ovog podru~ja u najatraktivnijimsredstvima obave{tavanja Republike Srbije i u drugim sredstvima.

7. Vlada }e preko svojih organa bezbednosti i organa pravosu|a u saradnji sa pravosudnimvojnim organima organizovati prikupljanje dokumentacije o svim zlo~inima izvr{enim na{tetu stanovni{tva Zapadne Slavonije, kao i putem stru~nih komisija organizovatiutvr|ivanjem visine pretrpljene materijalne {tete ovog stanovni{tva nastale u oruànomsukobu. Pravosudni organi i organi javne bezbednosti u obavezi su da izvr{e fotografsko ifilmsko snimanje svih o{te}enja imovine i to kako u detaljima tako i u {irem planu u cilju {topotpunijeg sagledavanja tragedije naroda Zapadne Slavonije.

8. Vlada }e posebno sprovesti na adekvatan na~in istragu pod kojim uslovima, zbog kojihrazloga i po ~ijoj naredbi je izvr{eno iseljavanje stanovni{tva Zapadne Slavonije na podru~jeBosanske Krajine i Republike Srbije.

Nakon realizacije prvog zadatka Vlade Zapadne Slavonije, a to je vra}anje stanovni{tva nanjihova ognji{ta koja nisu uga{ena preko 400 godina od dolaska Zmaj Ognjenog Vuka, naova podru~ja (Bijela Stjena), Vlada bi trebala pristupiti organizovanju ukupnih ìvotnihpotreba ovog stanovni{tva (ekonomski razvoj, zdravstvo, kultura i dr).

Ovim svakako nisu iscrpljeni svi zadaci i ciljevi postoje}e Vlade, ali }e bar delimi~noposluìti Vladi u njenom daljem radu na ostvarenju osnovnog zadatka i opredeljenja daZapadna Slavonija sa poslednjim srpskim selom i svakim ~ovekom dobre volje ostane usastavu Jugoslavije.

Ocenjujemo, da bi Vlada o ovom Programu na podesan na~in trebala obavestitistanovni{tvo Zapadne Slavonije i to nakon njegovog usvajanja.

Beograd, 29. januara 1992. godine

ZA SAVJETMarko Priji},33 Šv.r.š


53

33 Koordinator Savjeta Vlade Srpske oblasti Zapadna Slavonija, vidi: Dok. br. 29.


HMDCDR


Elaborat Mile Daki}a o mirovnom planu Cyrusa Vancea i krizi u Jugoslaviji

VENSOV PLAN I JUGOSLAVENSKA RATNA ZBILJA

Ne ulaze}i u problem trenutne politi~ke nu`de, {to mnogi danas pravdaju pri ocjenama oprihvatanju Vensovog plana, treba o njemu re}i ono {to je ~asno i objektivno. Treba ukazatiu njemu na neodre|enosti i zamke, a u ~emu su, upravo, i sadràne potencijalne opasnosti zasrpski narod.

Za sve ono, {to se sada ne rije{i ~asno i po{teno, ra~une }e pla}ati srpski, ali i hrvatskinarod, ova ili neka tre}a generacija. Od dana{nje objektivnosti svjetske zajednice i svih nas,zavisi mir na ovom prostorima, jer niti jedan narod ne}e i netreba da pristane na mir koji usebi sadrì trenutne poraze i klice razdora za neka druga vremena.

Dakako, Vensov plan, njegovu tre}u varijantu koju su odabrali svi, osim srpske zara}enestrane, ima ~asne namjere u dijelu, da se obustavi trenutno krvoproli}e. Mnogo toga, ipak,nije na mjestu. Najporaznije bi bilo da netko, sutra, kalkulira sa nekom srpskom politi~kinepismenom ili mutavom generacijom. Sve vidimo i sve znamo. Radi se samo, koliko je ne{tostvarno nu`no, nametnuto metodama pritiska ili je rezultat objektivnih odnosa snaga. Poslije~itanja Vensovog plana i ~injenice da je on potpisan, ~ovjek se pita, da li je to prvi put u svojojistoriji Srbija vojni~ki natjerana u koziji rog, pa je prisiljena na ne~aso primirje, a Vensov plansadrì mnogo toga {to je neprihvatljivo i ne~asno.

Potpisom Vensovog plana Srbija je dokazala samo jedno, da nije u ratu sa Hrvatskom i danije politi~ki patron Srba Krajine, za {to je obilato optuìvana. Sve druge obaveze premasrpskom narodu Republike Srpska Krajina, bar se to razumije, nije dovela u pitanje.

Analiza teksta

Tre}a varijanta Vensovog plana je sadràna u devet naslova, podijeljenih u 22 ta~ke. Tajplan pod naslovom “Op{ti principi” (ta~ka 1.), prediv|a stvaranje “uslova za mir i bezbednostpotrebnih radi postizanja sveobuhvatnog re{enja jugoslavenske krize.”

Dosta pravi~no se kaè, da mirovna operacija Ujedinjenih nacija nebi trebala, daprejudicira ishod pregovora. Bolje bi bilo, da pi{e, da misija UN ne smije prejudicirati ishodpregovora.

U ta~ki 2. se obrazlaù nadle`nosti Savjeta bezbednosti UN, Generalnog sekretara inu`nost bezuslovnog primirja. I ta~. 3. je potpuno profesionalna. Ona predvi|a ko }e davativojno i politi~ko osoblje. To su vlade, dràva, ~lanica UN. Njih }e verificirati Savjetbezbednosti, na osnovi preporuke Generalnog sekretara, a poslije konsultacije sajugoslavenskom stranom.

Ta~ka 4. pravi~no regulira nadle`nosti, ali nejasno formulira upotrebu sile: “Naoruànisastavi bi bili pod stalnom obavezom da koriste silu u {to manjoj mjeri i po pravilu samo usamoodbrani.”

To zna~i, da }e jedinice UN upotrebljavati oru`je samo, ako se njih li~no napadne. Moèse postaviti pitanje, ko to onda brani srpski narod?

54


HMDCDR

U ta~ki 5. se pominje period mirovne operacije za po~etni period od {est mjeseci. I ovdjese treba pitati: [ta }e biti, ako se ne produì boravak snaga UN?

[esta ta~ka se odnosi na financiranje. Ona, ujedno, prejudicira razmje{taj snaga na onompodru~ju, kojih, za sada, kontroli{u jugoslavenske vlasti.

U dijelu Vensovog plana, pod naslovom: “Osnovna koncepcija” koji po~inje ta~kom 7.stoji i ovo “Oruàne snage UN i policijski nadzornici bi bili raspore|eni u raznim oblastimaHrvatske, koje bi se zvale, za{ti}ena podru~ja Ujedinjenih nacija (ZPUN). Ta podru~ja bi bilademilitarizovana. Sve oruàne snage u njima bi morale ili da se povuku ili da budu raspu{tene.Uloga trupa Un je da obezbede da ta podru~ja ostanu demilitarizovana i da doma}estanovni{tvo bude za{ti}eno od straha od oruànog napada, da osiguraju, da mjesne policijskesnage obavljaju svoje du`nosti ne prave}i razliku izme|u nacionalnosti ili nepovre|uju}i ni~ijaljudska prava. U mjeri, u kojoj snage UN budu preuzimale svoje odgovornosti u za{ti}enimpodru~jima, sve snage JNA raspore|ene po drugim mjestima u Hrvatskoj bile bi razmje{teneizvan te repulike. Snage UN bi tako|e, prema potrebi, pomagale humanitarnimorganizacijama UN u vra}anju izbjeglica svojim domovima u za{ti}enim podru~jima ukolikoto ̀ ele.” Koliko znamo, vi{e i nema jedinica JNA na podru~jima Republike Hrvatske, ukolikoovaj Vensov plan Republiku Srpsku Krajinu ne smatra teritorijem Hrvatske.

Ta~kom 7. se potire i degradira ta~ka 1., gdje pi{e da operacija UN “ne bi trebalo daprejudicira ishod pregovora u tom pravcu”.

Iz ove ta~ke se prejudicira:a) nepriznavanje dosada{nje borbe srpskog naroda, da ostane i Jugoslavijib) ne priznaju se dosada{nji referendumi srpskog naroda i Republika Srpska Krajinac) za{ti}ena podru~ja UN ostaju u sastavu Republike Hrvatske, jer “oruàne snage UN i

policijski nadzornici bili bi raspore|eni u raznim oblastima Hrvatske koje bi se zvale –za{ti}ena podru~ja UN”. Zna se, da su za{ti}ena podru~ja UN gotovo isklju~ivo srpska.

d) samo bi za{ti}ena podru~ja UN, odnosno srpski dijelovi Republike Hrvatske, odnosnoRepublika Srpska Krajina bila demilitarizovana. Jedino iz njih “sve oruàne snage... bi moraleili da se povuku ili da budu raspu{tene”.

e) proizlazi, da od dvije zara}ene strane, jedna (srpska) se razoruàva, a druga (hrvatska)zadràva oru`je, a obzirom na priznanje ima pravo i na dodatno i sveop}e naoruànje.

f ) ovdje se izri~ito kaè, da se JNA mora povu}i, odnosno razmjestiti iz RepublikeHrvatske, a Republika Srpska Krajina se ne spominje.

g) iz ove ta~ke proizlazi, da je srpski narod tretiran isklju~ivo kao pobunjeni~ki i da nijepriznat za ratuju}u stranu.

U ta~ki 8. se definitivno barata opredelenjem, da su za{ti}ena podru~ja dijelovi Hrvatske,a “to bi bile oblasti u kojima Srbi predstavljaju ve}inu ili brojnu manjinu stanovni{tva”.

U ta~ki 9. se nabrajaju op{tine i ~etiri za{ti}ene zone UN (isto~na Slavonija, zapadnaSlavonija, Krajina-sever i Krajina-jug). Uzgred re~eno, u na{oj terminologiji postojiRepublika Srpska Krajina, a ne ju`ne i sjeverne krajine.

Dio Vensovog plana pod naslovom “raspored i funkcija mirovnih snaga UN” (ta~ka 10),razra|uje sastav jadinica mirovnih snaga i funkciju policijskih nadzornika. Oni biobezbe|ivali, da mjesna policija vr{i svoje funkcije bez diskriminacija, da obezbjede ljudskaprava “svih onih koji ìve u za{ti}enim podru~jima”.

Proizlazi, da su se ljudska prava, do sada kr{ila samo u srpskim krajevima. Postavlja sepitanje, {ta je sa ljudskim pravima stotina hiljada Srba u gradovima Republike Hrvatske kojiimaju status taoca, gdje su do sada izvr{eni ne~uveni masakri nad srpskim narodom.(Karlovac, Gospi}, Zagreb, Oto~ac, Zadar, [ibenik i drugdje).

55


HMDCDR

U ta~kama 11, 12, 13 i 14 pi{e o rasporedu i naoruànju pje{adijskih jedinica UN, okontrolnim punktovima. Pi{e i to, da bi se u slu~aju sukoba snage UN stavile izme|uzara}enih strana. Precizira se funkcija civilnih policijskih nadzornika i grupa vojnihposmatra~a. Ovdje se prejudicira rje{enje sudbine Republike SK, u smislu njenognepriznavanja, jer “vojni posmatra~i bi bili preba~eni u podru~ja Bosne i Hercegovine koja segrani~e sa Hrvatskom”.

U Vensovom planu pod naslovom “Demilitarizacija za{titnih podru~ja UN”, a pod brojem15. navodi se da }e: “sve jedinice i ljudstvo JNA i hrvatskog Zbora narodne garde kao i svisastavi teritorijalne odbrane ili ljudstvo koje nije bazirano u ZPUN, bi bile povu~ene iz njih.Svi sastavi teritorijalne odbrane koji su bazirani u ZPUN bili bi raspu{teni i demobilizirani.Raspu{tanjem se podrazumjeva i privremeno raspu{tanje komandnih struktura jedinica.Demobilizacija bi zna~ila da demokratsko ljudstvo mora da prestane da nosi uniformu ilioru`je, mada bi mesne vlasti mogle i dalje da ih pla}aju. Oru`je sastava teritorijalne odbranei ljudstva baziranih u ZPUN bi bilo predato jedinicama JNA, odnosno hrvatskom ZNG, prenego {to se ti sastavi povuku iz ZPUN.

Alternativno, ono bi se moglo predati snagama UN na ~uvanje za vreme prelaznogperioda, ukoliko doti~ne jedinice budu preferirale takav aran`man: sve paravojne, neredovneili dobrovolja~ke jedinice ili ljudstvo bi morali ili da se povuku iz ZPUN, ili ukoliko ìve unjima da budu raspu{teni i demobilisani.” U du`nost svih ovih jedinica stavljeno je da uklonepostavljene mine (ta~ka 16), a definitivna demilitarizacija je povjerena snagama UN.

I u ovom dijelu Vensovog plana, odnosno evropsko-njema~kog diktata UN, sadràna jedosljednost u tretiranju teritorijalne odbrane, paravojnom formacijom, jer se ona razoruàva,a ZNG ostaje pod oru`jem.

I tu je sadràna politi~ka ideja tretmana srpskih jedinica paravojnim, a hrvatskih legalnimoruànim snagama. Vjerovatno im je ovo nagrada za ru{enje suverene dràve, ~lanice iosniva~a UN.

Pod naslovom “Relokacija JNA” ta~ka 18., opet se podvla~i povla~enje JNA iz Hrvatske,odnosno ZPUNa, jer Vensov plan ne pravi razlike izme|u teritorija Hrvatske i ZPUNa.

U poglavlju “Mjesne policijske snage” (ta~ka 19.), odgovornost za odràvanje javnog redau ZPUN bi preuzele “mjesne policijske snage, koje bi bile naoruàne samo pi{toljima. Tesnage bi obrazovali stanovnici doti~nog ZPUNa, u srazmjerima koje odràvaju nacionalnisastav stanovni{tva, koje je u njemu ìvelo pre skora{njih neprijateljstava. Mesne policijskesnage bi bile odgovorne postoje}im skup{tinama op{tina u ZPUN. Sve postoje}e regionalnepolicijske strukture bi ostale na mestu pod uslovom da se pridràvaju navedenih principanacionalnog sastava mesnih policijskih snaga”.

Ovdje se ne kaè, da policijske snage Hrvatske mogu nositi samo pi{tolje, nego samopolicijske snage u ZPUN. Ni{ta se ne govori o nacionalnom sastavu policije u hrvatskimgradovima, posebno Zagrebu gdje ìvi oko 20% srpskog naroda. Priznavanjem regionalnihpoliti~kih struktura vjerojatno se podrazumjeva i povratak njihovih nadle`nosti na podru~jabiv{e jurisdikcije (sisa~ko podru~je na Baniju, karlova~ko na Kordun, zadarsko na srpskuDalmaciju itd.).

U dijelu Vensovog plana “Povratak izbjeglica” (ta~ka 20.) se kaè i ova jednostranapoliti~ka besmislica: “Ukoliko se uspostave snage UN u Jugoslaviji one bi podràvale ovuaktivnost u ZPUN”. Zna~i, one bi podràvale povratak izbjeglica (Hrvata) u krajeve sasrpskom ve}inom, a nigdje se ne kaè da su i Srbi izbjegli iz krajeva sa hrvatskom ve}inom, aposebno iz gradova. Oni kao da nemaju pravo na povratak.

56


HMDCDR

U posljednjem dijelu Vensovog plana, pod naslovom: “Organizacija mirovnih snaga UN”(ta~ka 21.) konstatira se, da }e mirovnim snagama komandovati civilni {ef misije, koji biprimao nare|enja od Generalnog sekretara UN, a on bi donosio izvje{taje Savjetubezbednosti. Za sjedi{te snaga UN odre|ena je Banja Luka sa ispostavama u Zagrebu iBeogradu. Snage UN bi se sastojale od 100 vojnih posmatara~a, 500 policijskih nadzornika,te civilne vojne podr{ke, sa ukupnim brojem od 10.000 ljudi (ta~ka 22.).

Vensovim planom (koji je vi{e plan Evropske zajednice, odnosno Njema~ke, nego UN),nije priznata dvogodi{nja borba srpskog naroda u srpskim krajinama. Srbi su mjereniisklju~ivo po nedemokratski nametnutoj poziciji nacionalne manjine u Ustavu republikeHrvatske. Evropa je time priznala civilnu smrt srpskog naroda, odnosno njegovo politi~ko iustavno gubitni{tvo, uvedeno prije godinu dana.

Su{tina tragedije srpskog naroda je upravo u evropskom priznavanju novog hrvatskogustava, kojim je srpski narod, po prvi puta u istoriji, nasilno utrpan u poziciju nacionalnemanjine, a to je ba{ ono {to ovaj narod, pod cijenu ìvota, ne}e nikada prihvatiti.

Vensov plan je indirektno nagovjestio, da za{titna podru~ja UN ostaju u sastavu RepublikeHrvatske (bilo bi po{tenije da je to re~eno otvoreno), zaboravljaju}i da Srbi nikada ne}eprihvatiti simboliku Tu|manove dràve i njegovu montu. Sve to upu}uje (ako ovako ostane)da mira ne}e biti.

[teta je za sve nas, {to iskrena nastojanja UN i velikog dijela svjetske zajednice ne}e bitiostvarena, zahvaljuju}i sitnim podvalama (sa krupnim posljedicama) Njema~ke diplomacije,koju svijet jo{ nije prozreo i prokleo. Na ovaj na~in, Njema~ka je osigurala ~elnicimaHrvatske, da i dalje mogu vladati, pa i ìvjeti od mr`nje prema srpskom narodu. U svijetu seipak, kod brojnih demokratskih dràva osje}a i druga~ije razmi{ljanje, u ~emu prednja~eSAD. Mo`da je to po~etak kraja svim ne~asnim pritiscima na srpski narod i Srbiju.

Subjektivan pristup

Republika Hrvatska se grubom secesijom odcjepila od legitimne, u svijetu priznate dràve,koja je jedan od osniva~a UN. Ona je to u~inila nasilno i nasiljem uz pomo} Evropskezajednice, posebno Njema~ke i Austrije. Evropa je time dozvolila razbijanje dràvnih granicaKraljevine Jugoslavije i SFRJ.

Paralelno sa Hrvatskom secesijom, po~inje i proces secesije srpskog naroda od RepublikeHrvatske, odnosno politi~ka i oruàna borba srpskog naroda da ostane u Jugoslaviji. Evropanije dozvolila srpskom narodu odcjepljenje od republike Hrvatske. Tu su sakrivene dvijene~asne politi~ke ideje: interes razbijanja Jugoslavije i davanje prednosti unutra{njimgranicama (komunisti~kim) ispred dràvnih i me|unarodno priznatih granica legitimnedràve Jugoslavije. U ovom slu~aju srpski narod u administrativnim (komunisti~kim)granicama nije dobio naklonost svijeta, da razbije komunisti~ke granice, odnosno da odHrvatske odcijepi one dijelove teritorije gdje je srpski narod ve}inskim. Treba napomenuti dase hrvatska dràvna jurisdikcija nikada ranije nije protezala na ova srpska podru~ja.Hrvatskom narodu je dozvoljeno kidanje dràvne, a srpski ne moè kidati zami{ljeneadministrativne granice i ostati u ostatku dràve koja egzistira kao me|unarodno priznatifaktor 74 godine.

U ovom slu~aju Evropa (Njema~ka) je nagradila (i priznala) razbija~e legitimne,me|unarodno priznate, administrativne, kominternovsko komunisti~ke i titoisti~ketvorevine, formirane u neprirodnim granicama samo zato, da se sakriju milionski zlo~iniizvr{eni nad Srbima i Jevrejima u drugom svjetskom ratu. Formiranjem Republike Hrvatske

57


HMDCDR

u biv{im granicama izbjegnuto je i starateljstvo nad njom, kojeg je predlagao predsjednikSAD g-din Truman.

Kada }e Evropa shvatiti da republi~ke granice u Jugoslaviji nisu dràvne, a niti etni~ke?Nu`no je, u interesu mira, da se Vensov plan modificira, u smislu jednakog tretmanazara}enih strana. Ako se to ne desi, on }e u istoriji diplomacije biti ozna~en kao dokumenat{tetan za mir u svijetu.

VENSOV PLAN I JNA

Prema Vensovom planu Armija se mora seliti iz Za{ti}enog podru~ja UN odnosno izRepublike Srpska Krajina. Ona se seli “uporedo sa preuzimanjem za{titnih funkcija od stranesnaga UN u ZPUN”.

Vremenske rokove o povla~enju dogovori}e komadant snaga UN i Savezni sekretar zanarodnu odbranu.

U kratkom roku JNA je doìvjela dvije velike seobe uz prizvuk ne~uvenih poraza i izdaje.Dvije seobe su logi~ne, jer je Armija protjerana od onih koji u njoj nikada nisu vidjeli ne{tosvoje.

Tre}e odstupanje je nazna~eno u Vensovom planu i potpisano od Kadijevi}a. Ono, prviput ima oznaku dobrovoljnosti, ali }e biti, sasvim sigurno, bolnije i sudbonosnije (ako donjega do|e) nego dosada{nje. Po Vensovom planu JNA seli u B i H, republiku ili dràvuneizvjesne budu}nosti. Ovo tre}e povla~enje, bilo bi vjerojatno i posljednji ~in njenognestajanja na putu sjevero-zapad – jugo-istok. Moglo bi se razgovarati o povla~enju JNA ukasarne, ali ne o njenom definitivnom napu{tanju Republike SK.

Da u pozadini njema~ko-hrvatske politi~ke i vojni~ke strategije nema okupacionihtendencija, njih ne bi smetao stacionarni boravak JNA u srpskim krajevima, RSK. Pojedinciiz Predsjedni{tva SFRJ ~esto isti~u da je opravdan strah kod srpskog naroda zbog tragi~nepro{losti, ali se niko ne zalaè, da se strah umanji ostajanjem JNA u podru~jima kojima prijetiopasnost, da ostane, ne u borbenom poretku, nego u kasarnama. Sve se svodi na igre sdrugom pozadinom koju ~elnici Hrvatske vi{e i ne kriju, jer donose odluke o raspu{tanjulegitimnih skup{tina op{tina i imenuju svoje prinudne organe (za Knin, Slunj i Kostajnicu).Protagonisti Vensovog plana ~esto spominju, da }e se JNA nalaziti u blizini za{ti}enihpodru~ja, ali Vensov plan ne spominje pravo JNA, da u datom momentu interveni{e, ako bisrpskom narodu zapretila opasnost. Takav bi se ~in smatrao, sasvim sigurno, agresijom nasuverenu dràvu Hrvatsku. Vodstvo Armije se mora zapitati koji }e Srbin sluìti u njoj, akose nastave porazi i ako se napusti srpski narod koji èli ìvjeti u zajedni~koj dràvi sa ostalimnarodima biv{e zajedni~ke dràve.

Nije slu~ajno da su hrvatski informativno politi~ki mediji, ba{ ovih dana po~eli otvorenukampanju protiv JNA. Nadajmo se, da }e vodstvo JNA prozreti zakulisne igre i svoju pozicijui da }e iskoristiti posljednju {ansu da ostane ~vrsto uz one narode koji armiju èle i koji }e seboriti u njenim redovima. Postavlja se pitanje, ~iji je to interes, da se JNA mora seliti izRepublike SK, koja èli ostati u ostatku Jugoslavije? To ustvari, nije stav ~asnih UN, negoNjema~ke, jer njoj smeta JNA na putu za Jadran i Istok. (sadràno u razgovoru Tu|man –Kol ve} u maju 1991. g.) Jedini interes Hrvatske, da se JNA povu~e iz Republike SK je, daova srpska podru~ja vojni~ki porazi ili politi~kim manevrima i latinskim podlostimapodvrgne pod svoju vlast, da ih okiti svojom usta{kom simbolikom, da 1/3 Srba uni{ti, 1/3iseli i 1/3 pod~ini. Taj zavjet usta{kog pokreta, danas je aktuelniji nego ikada ranije.

58


HMDCDR

Zloslutne asocijacije

Kada se pa`ljivo pro~ita III verzija Vensovog plana, bude se ~udne asocijacije, na vremenau kojima se ve} i ranije nalazila Srbija i srpski narod.

Vensov plan podsje}a na Ultimatum Franje Josipa Srbiji poslije atentata u Sarajevu 1914.godine, kojeg Srbija nije mogla prihvatiti zbog direktnog uplitanja u njene unutra{nje odnose.Obzirom, na ultimativan karakter Vensovog plana, kojeg je Evropa (Njema~ka) nametnulaVensu i UN, on podsje}a na nasilno potpisivanje Trojnog pakta 25. marta 1941.g., kojeg sudiktirali Adolf Hitler i Benito Musolini.

I ovog puta, Srbija je prisiljena, da potpi{e jedan ne~asan i ultimativan me|unarodnisporazum. Bez prijetnje, i u normalnim demokratskim okolnostima, Srbija ne bi potpisalaVensov plan, jer je potpisom naru{eno mno{tvo logi~nih principa u me|unarodnimodnosima i me|unarodnom pravu. Jednog dana }emo, vjerojatno, saznati vrstu i brojpritisaka na vodstvo Republike Srbije, Jugoslavije i Vrhovnu komandu koji su potpisali IIIverziju Plana Sajrusa Vensa, koji ne odgovara interesima srpskog naroda, kao i interesimaostalih naroda koji èle ostati u me|unarodno priznatoj dràvi Jugoslaviji. Tek tada }emo semo}i ljutiti, ili ne ljutiti na politiku zvani~ne Srbije. Zna se da su potpisom Vensovog planaobaveze i odgovornost Srbije prema Republici SK udvostru~ene. Ona je tek sada poloàjnaroda srpskih krajina stavila na svoja ple}a i svoju ~ast.

Svijet ne}e dugo ~ekati saznanje, za{to se Njema~ka toliko okomila na ru{enjeme|unarodno priznate jugoslavenske dràve. Motivi ru{enja Jugoslavije su sadràni u tajnimrazgovorima Tu|man – Kol. Cilj je, da Njema~ka, preko Slovenije i Hrvatske, te razbijanjemêhoslova~ke, dobije ve}inu glasova u evropskom parlamentu. Nije to samo prodor na Jadrani put na Istok, kako se ~esto govori. Francuski pukovnik ANDR@EJ TRANJE tvrdi da se radio njema~kim planovima proizvodnje atomskog oru`ja u Hrvatskoj, jer ona nije potpisnikme|unarodne zabrane za proizvodnju atomskog oru`ja. Simptomati~no je i to za{toNjema~ka ne}e u Savet bezbednosti UN.

Sada je prilika za postizanje ~asnog i dugoro~nog mira, jer ne~astan mir je samo predah zao{trenje noèva, za neku jo{ krvaviju budu}nost. Srbi, za sada, nemaju razloga da hvale Vensovplan. Po{teno bi bilo, da im se kaè, da se on mora prihvatiti, poput pakta 25. marta 1941.g.,nego da se o njemu prave hvalospjevi.

Knin, 29. 1. 1992. Mr. Mile Daki},34 Šv.r.š

Izvornik, strojopis, }irilicaHR-HMDCDR, 2., 1074 (1)

171992., sije~anj 30.Petrinja

Plan rada Stanice javne bezbjednosti Petrinja za 1992. godinu

59

34 Potpredsjednik Srpskog nacionalnog vije}a, predsjednik Jugoslavenske samostalne demokratske stranke.


HMDCDR

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO UNUTRA[NJIH POSLOVASEKRETARIJAT UNUTRA[NJIH POSLOVA GLINASTANICA JAVNE BEZBJEDNOSTI PETRINJABroj: 01-65/92. KM/JRPetrinja, 30.01.1992.

MINISTARSTVO UNUTRA[NJIH POSLOVA KRAJINESEKRETARIJAT UNUTRA[NJIH POSLOVA GLINA

P R O G R A M R A D A

Stanice javne bezbjednosti Petrinja za 1992. godinu

1. Za{tita ustavom utvr|enog poretkaZbog ratne situacije sa tenzijom stvaranja i priznavanja Republike Srpska Krajina kao

dràve u 1992. godini name}u se maksimalne obaveze slu`be javne i dràvne bezbednosti naza{titi ustavnog poretka.U cilju efikasnosti rada predlaè se stvaranje slu`be dràvne bezbednosti sa oko 20 radnika.Slu`ba bi potrebne kadrove regrutovala iz sastava KOS, vojne policije i radnika SJB, kao i ljudiiz gra|anstva sa odgovaraju}om stru~nom spremom. Zadatak slu`be bi bio da uz pomo} javnebezbednosti otkriva i suzbija djelovanje stranih obavje{tajnih slu`bi koje bi djelovale podmaskom Ujedinjenih Naroda, zatim da otkriva uba~ene neprijateljske {pijune, diverzantskegrupe i sli~no.

2. Za{tita ìvota i li~ne bezbednosti ljudi i dr.Dolaskom snaga Ujedinjenih Naroda o~ekuje se i povratak iseljenih srba i hrvata i drugih

nacionalnosti, u Petrinju i okolinu. Obzirom da }e gra|ani i poslije razoruànja posjedovativelik broj oru`ja o~ekuje se da }e pojedinci i grupe poku{ati vr{iti likvidaciju povratnikaprema vlastitoj procjeni krivice. Tako|er se o~ekuju me|usobni obra~uni zbog imovinskih idrugih sporova, te upotreba oru`ja u pijanom stanju kao i razbojni{tva i razbojni~ke kra|e. Ucilju spre~avanja navedenih pojava vr{it }e se stroga kontrola posjedovanja oru`ja, za{titeugroènih lica, osiguranje imovine ve}e vrijednosti bilo fizi~ki ili tehni~kom opremom.

3. Javni skupovi, putne isprave, li~ne karte, prijava boravi{ta i prebivali{ta, li~na imena i dr.Javni skupovi odobravat }e se prema Zakonu o javnim skupovima Republike Srbije do

dono{enja istog Zakona Republike Srpske Krajine.Putne isprave }e se izdavati u dogovoru sa SNO ali za sada pote{ko}u ~ini to {to Republika

Srpska Krajina nije medjunarodno priznata te putne isprave izdate u Rep. Srpska Krajina nevaè. Priznavanjem Rep. Sr. Krajina ovaj problem }e biti otklonjen. Prema procjeni situacijeova SJB bi imala zahtjeva za izdavanje najvi{e 300 putnih isprava za 1992. godinu te izdavanjeputnih isprava potrebno je nabaviti pisa}u ma{inu za kucanje putnih isprava koje sada nema.

Li~ne karte gra|anima za sada je nemogu}e izdavati zbog nepostojanja Zakona o li~nojkarti Rep. Srpska Krajina i Pravilnika o obrascu li~ne karte RSK.

Na obrasce li~nih karata RH nelogi~no je stavljati pe~ate RSK. Ukoliko Zakon budedonesen SJB Petrinja bi morala zamjeniti sve postoje}e li~ne karte i izdavati nove prvi put aprema procjeni u 1992. godini izdalo bi se oko 10.000 li~nih karata. Shodno navedenojprocjeni bile bi uloène pove}ane snage u ljudstvu radi zadovoljenja svih potreba.

60


HMDCDR

Prijava boravi{ta i prebivali{ta za sada se vr{i kao privremena mjera za one gra|ane koji suizbjegli sa podru~ja pod kontrolom RH. Me|utim po{to nije donesen Zakon o prebivali{tu iboravi{tu gra|ana ova radnja se provodi mimo propisa.

Dono{enjem zakona procjenjuje se da bi se na podru~ju SJB Petrinja prijavilo 20.000 ljudiu toku 1992. godine ra~unaju}i i ve} prijavljene koji bi se morali prepisati na novi obrazacprijave.

Odre|ivanje JMBG za sada se ne vr{i po{to je za isto potrebna ra~unarska tehnika kako zacentralnu bazu podataka tako i terminalska mreà po SJB. SJB Petrinja je u fazi nabavkejednog ra~unara ve}eg kapaciteta koji bi zadovoljio potrebe svih SJB u Krajini kako po pitanjuevidencije krivi~nih djela, vozila, JMBG, prijave i odjave prebivali{ta, oru`ja, putnih isprava,potraga i dr. Za rad na ra~unaru SJB Petrinja posjeduje potrebne kadrove.

4. Drugi poslovi odre|eni Zakonom i drugim propisima done{enim na osnovu ZakonaObzirom na pravu prazninu zbog nedostatka prate}ih podzakonskih propisa za sada se po

istima ne postupa ali }e u potpunosti biti primjenjeni kada budu doneseni.

5. Operativno-preventivna djelatnostPopunjavanjem svih radnih mjesta potrebnim brojem milicionara ste}i }e se uslovi za

efikasniju preventivnu djelatnost, a naro~ito rasporedom po isturenim Odjeljenjima milicije~ije osnivanje se predvi|a dolaskom snaga UN.

Inspektorski sastav je tako|e potrebno popuniti radi kvalitetne obrade informacija.

6. Otkrivanje i suzbijanje kriminalitetaPopunjavanjem svih radnih mjesta inspektorskog sastava za rad na suzbijanju i obradi

klasi~nog i privrednog kriminaliteta o~ekuje se uspje{no rje{avanje svih pojavnih oblikakriminaliteta. Najdelikatniji zadatak slijedi u vezi oduzimanja ratnog plijena koji su pojedinciprisvojili. Operativne obrade vr{it }e se na osnovu evidencije o licima koja posjeduju otu|enuimovinu. Obzirom na poku{aj revitalizacije privrede za o~ekivati je pove}ano vr{enje krivi~nihdjela privrednog kriminaliteta.

7. Javni red i mirPrestankom ve}ih ratnih operacija i prividnim smirivanjem stanja javni red i mir se

naj~e{}e naru{ava neovla{tenim pucanjem iz vatrenog oru`ja. Ista situacija o~ekuje se iubudu}e, a naro~ito ukoliko po~nu raditi ugostiteljski objekti. Povratkom iseljenogstanovni{tva o~ekuju se i drugi prekr{aji iz oblasti javnog reda i mira. Sada se koristi Zakon oprekr{ajima protiv JRM Republike Srbije.

8. Posebne jedinice milicijeDolaskom mirovnih snaga UN izraàva se potreba za formiranjem ve}e posebne jedinice.

Obzirom na predvi|eno formiranje brigade milicije posebna jedinica bi djelovala u njenomsastavu. Veli~ina jedinice zavisit }e od procjene konkretne situacije, a istu }e biti potrebnoopremiti specijalnom opremom, vozilima i naoruànjem.

9. Regulisanje i kontrola saobra}aja na putevimaSaobra}aj na putevima zbog dotrajalosti puteva uslijed neodràvanja bit }e oteàn ali se

o~ekuje i manji promet uslijed presjecanja putnih pravaca prema Zagrebu. Planiranoodjeljenje saobra}ajne milicije od ukupno 19 ljudi zadovoljit }e sve potrebe za rje{avanjesaobra}ajne problematike.

61


HMDCDR

Najve}i problem stvara nedostatak slu`benih vozila i opreme za kontrolu i regulacijuprometa i vr{enje uvi|aja kao i nedostatak {kolovanih saobra}ajnih milicionera.

10. Kontrola kretanja i boravka stranacaPosebnu problematiku ~ini}e ova oblast zbog najavljenog dolaska mirovnih snaga UN

zatim raznih emisara i promatra~a.Zbog pograni~nog podru~ja o~ekuje se ubacivanje raznih {pijunskih elemenata,

diverzantskih grupa i dr. sa ciljem destabilizacije granice, izazivanje nesigurnosti gra|ana teometanje normalnog funkcionisanja pravnog sistema. Me|u mirovnim snagama UN o~ekujese prisustvo raznih neprijatelja Krajine koje }e biti potrebno otkriti i operativno pokriti.

11. Za{tita od poàra, eksplozija i havarijaObzirom na ukupno stanje u pograni~nom podru~ju za o~ekivati je podmetanje poàra u

va`nim privrednim objektima, podmetanje eksplozivnih naprava, diverzije i sabotaè. Shodnonavedenom potrebno je osigurati preventivno djelovanje i operativno pokrivanje va`nijihobjekata te iniciranje samoza{titnog sistema. Raspolaèmo sa potrebnim kadrom.

12. Upravni posloviUpravni poslovi u sada{njoj pravno neregulisanoj sferi nalaze se u nezavidnoj situaciji.

Prate}i Zakoni i propisi nisu doneseni {to onemogu}ava izdavanje li~nih karata, prijavu iodjavu prebivali{ta, odre|ivanje mati~nog broja, izdavanje putnih isprava i dr. Upravniposlovi imaju stru~ne kadrove i odgovaraju}i prostor. O~ekuje se da Skup{tina RepublikeSrpska Krajina donese potrebne zakone i propise.

13. Analiti~ko-informativni posloviU sada{njoj fazi vr{i se priprema za nabavku i instaliranje jednog ra~unarskog sistema koji

bi svojim kapacitetom zadovoljio potrebe MUP-a Krajine. Raspolaèmo potrebnimprostorom, i kadrovima. Usluge AOP vr{ile bi se za sve SJB koje bi prema planu trebale sabazom podataka biti povezane terminalima. Potrebno je u svim SJB instalirati terminale radiveze sa bazom podataka.

14. Zakonitost u radu i me|usobni odnosi radnika Organa unutra{njih poslovaNa zakonitost u radu posebno }e se insistirati radi stvaranja ugleda i respektovanja slu`be

pred doma}om i me|unarodnom javno{}u. Me|usobne odnose radnik treba ostvariti nadrugarskoj osnovi.

15. Odbrambene pripremeZna~ajan faktor u strukturi rada SJB ~ine odbrambene pripreme. SJB za sada ne raspolaè

sa odgovaraju}im kadrom za ove poslove. Odbrambeni poslovi sada ~ine sastavni dio odbraneteritorije u zajednici sa JNA i TO. Dolaskom mirovnih snaga UN teret odbrambenihpriprema past }e na miliciju te se zbog toga nastoji na}i stru~ni kadar koji }e najvjerovatnijebiti rje{en prevo|enjem kadra iz JNA.

16. Dru{tvena samoza{titaMehanizam DSZ je u znatnoj mjeri oslabljen uslijed ratnih dejstava i rasformiranjem

slu`bi DSZ u radnim i drugim organizacijama. Poslovi DSZ se ubudu}e moraju ponovoinicirati u preduze}ima i stanovima radi za{tite imovine i naroda.

62


HMDCDR

17. Kadrovski posloviKadrovsko ja~anje i oposobljavanje je prioritetan zadatak zbog predstoje}ih obaveza u radu

OSUP-a. Trenutna popunjenost stru~nim kadrovima je nezadovoljavaju}a zbog nedostatka{kolovanih milicionara i drugih specijalista iz djelokruga OSUP-a. [kolovanjem na kursevimadjelimi~no }e se popuniti nedostatak milicionara a inspektorski kadar }e se regrutovati izcivilstva.

18. Stru~no obrazovanjePostoje}i kadar }e se kroz redovnu nastavu osposobljavati za poslove iz djelokruga rada.

Nastoja}e se izna}i mogu}nost slanja milicionara na specijalisti~ke kurseve, a najbolji }e sepredloìti i za studij na Vi{oj {koli unutra{njih poslova u Zemunu.

Izraèn je nedostatak saobra}ajnih milicionera, krim. tehni~ara i {ifranata.Ukupne potrebe su za jo{ 70 milicionara.

19. Sistem vezaTrenutno je sistem veza najslabija to~ka u radu SJB. Tehni~ka opremljenost ne zadovoljava

ni najminimalnije uslove za rad. Ne postoji na~elo jedinstvenosti rada na regiji tako da nemakanala odre|enog za rad SJB na podru~ju Banije. Nedostatak mobilnih i ru~nih radiostanicaonemogu}ava normalno funckionisanje slu`be. Nabavka ovih ure|aja je od prioritetnogzna~aja. Trenutne potrebe su za 10 kolskih i 20 ru~nih radiostanica.

20. Kriptoza{titaZa rad na kriptoza{titi nedostaju kadrovi, ure|aji i dokumenta. Zbog nepostojanja TT

veza rad ove slu`be i u slu~aju formiranja je nemogu}. Obzirom da TT veze predstavljajuspoljni faktor na koji ne moè utjecati slu`ba mora obezbjediti kadrove, ure|aje i dokumentejer u sada{njoj situaciji {ifarski prijenos informacija ima izuzetan zna~aj. Potrebe su za jednimteleprinterom, jednim TG-41 i {ifarskim dokumentima.

21. Modernizacija i tehni~ko opremanjeUkupan tehnolo{ki razvoj mora pratiti i slu`ba UP. Prioritet u modernizaciji ~ini}e

nabavka vozila, sredstava veze, kompletiranje AOP-a i tehni~kih pomagala za vr{enje uvi|aja.

DOSTAVLJENO:1. MUP Rep. Srpske Krajina2. SUP Glina3. Na~elniku – ovdje –4. Komandiru – ovdje –5. Pom. komandira – ovdje –6. Arhiva, ovdje

N A ^ E L N I K:Milan Karapandà, Šv.r.š


63


HMDCDR

181992., velja~a 2. – svibanj 22.

Iz dnevnika Save Rado{evi}a o stanju na okupiranom dijelu zapadne Slavonije

2. II. 92. – nedjeljaJedan drugar re~e: Srbi se ne briju nedjeljom, nisam to nikad ~uo do sada da li je to nekakavobi~aj ili vjerovanje. Ovo su uglavnom Prjedor~ani. Ustao sam prije izlaska sunca, kada onoizlazi na sasvim drugom kraju nego {to sam ja o~ekivao. Jutro sun~ano ali prohladno. Kasnijeje po~elo da topli. Bio je nekakav kvar na agregatu pa u [k.35 nije bilo grijanja. Kasnije sammorao vratiti na~. tehni~ki lenjir. I dalje se osje}am uàsno. Gledam niz cestu premaOku~anima. Za mene odnikud nikoga. Sve mi je pusto, prazno. Ima ovdje me|u ovimPrjedor~anima zaista divnih momaka, ali nekako se ipak osje}am sasvim sam. I mir zna bitimu~an i dosadan. Ve~e je bilo prijatno, nije bilo hladno}e. Pozajmio sam ispravnu vre}u zaspavanje koja je ispravna i bilo je mnogo ugodnije spavati u njoj.Š...š

23. II. 92. – nedjeljaRadim od 01,00 do 07,00 h. Sada je to~no 05,10 sati. Misli su mi stalno optere}ene pitanjemda li }emo, kako, a i kada sti}i u na{ Vo}in, u P.36 Slatinu. Sa{ka kaè: ja ne znam kako aliimam predosje}aj da }emo do}i. Daj boè da bude tako. Ali opet {to li su nam napravili odtog na{eg Vo}ina, {to }emo na}i u Slatini. Koliko }e biti sigurna na{a za{tita kod dolaska.Kako o tome razmi{ljaju oni, na{e naiv~ine koji su skoro kao djeca ma{tali da }e na bjelimkonjima u}i u Slatinu, kako “imamo sigurni oda{ilja~” (repetitor) Kapavac itd. Š...š

26. II. 92. srijedaPo proteku no}i doru~kovali smo i u 8,15 Šsatiš krenuli za B37. Selo pod pratnjom koja jedobro organizovana. Od Erduta do B. Sela zaista uo~ljivo obezbe|enje. Po dolasku odlazimou O.[. u sportsku dvoranu gdje }e biti skup{tina. Delegati na tribinama (nas oko 236) a gostiu parteru. Truba~ iza stola radnog predsjed. Pored njega Arkan38 i uz himnu Boè pravdepo~inje 1. skup{tina (ustavotvorna) Srpske Republike Krajine u koje ulaze oblasti Ist.Slavonija, Baranja i Zap. Srema, Krajina i Z. Slavonija. Najvi{e polemike oko toga treba li uamandmanu I (vezano i u V) na ustav Republike Srpske Krajine stajati da teritorij RSK ~ineautonomne oblasti – ho}e li se re}i na koga se mi to autonomno pona{amo, a sa druge stranese postavlja problem konstitutivnosti pravnog subjektiviteta. Usugla{en je stav da se izostavipridjev “autonomne” i da ostane samo oblasti kao geografski ali i kao ekonomski pojam zbogpotrebne koordinacije izme|u op}ina i republike. Postavljana su pitanja {to }e tu bitipredvi|en i imunitet poslanika. Za{to bi bio netko drugi za{ti}en ako nisam ja, svode se nato ovakva razmi{ljanja, ne znaju}i zna~aj i su{tinu imuniteta. Pa ne daje se on kao garancijanekoj fukari da }e mo}i raditi {to ho}e i da ne}e biti pozvan na odgovornost. U daljnjem radu

64

35 [koli.36 Podravsku.37 Borovo.38 @eljko Ra`njatovi}, zapovjednik skupine “Srpska dobrovolja~ka garda”, postrojbe Slu`be dràvne bezbednostiRepublike Srbije na rati{tima u Hrvatskoj.


HMDCDR

usvojeni su amandmani na ustav, ustavni zakon za sprovo|enje amandmana na ustav SRK.Izabrani su predsjednik skup{tine, potpredsjednici, Predsjednik Republike, I ministar i Vladau paketu rezolucija, kao i na samom po~etku poslovnik. Š...š

4. 4. 1992. – subotaUstali smo u 6,00 sati, obavili jutarnje poslove i u tom ~asu oko 7,15 do{ao je kurir iobavjestio nas da je sastanak u 8,20 u Omanovcu. Odmah smo se spremili i krenuli sva~etvorica. Najprije je p.puk. ôli} govorio o potrebi vojne discipline, o mogu}improvokacijama u narednom periodu (6. i 10. IV) i sa~ekali smo da do|e Veljko Dàkula i danam iznese stanje {to se ti~e politi~kih aktivnosti za pokri}e na{eg podru~ja mirovnimsnagama. Prema onom {to se sada ~ini prvi puta sam zadovoljan, rekao bih aktivnostima na{ihpredstavnika kao i zahtjevima koji su postavljeni pred predstavnike Un za rje{enje problemana{eg podru~ja. Veljko je rekao da je u Briselu Babi}39 precrtao dio karte preko Save, da natom podru~ju nema Srba. Ako je bilo tako, a to kaù potvr|uje i Hadì}40, nije bilo kasnijelako ispravljati. Sada eksperti izu~avaju dva pitanja i to: liniju, odnosno podru~ja koje }epokriti mirovne snage i podru~je za{tite srpskog stanovni{tva izvan podru~ja koje }e bitipokriveno snagama UN. Imamo mozgove ali da ne reagujemo suvi{e kasno. Predloìo sam dase rezultati izja{njavanja o budu}oj sudbini srpskog naroda ne posmatra parcijalno poop{tinama ili oblastima ve} na nivou Republike Srpske Krajine kao cjeline. To po meni moèbiti jedino ispravno rje{enje. Dàkula veli da ima inicijative sa hrvatske strane da se u podru~jakoja se trebaju izja{njavati uvrste i krajevi izme|u Save i Drave u predjelu tzv. SrednjeSlavonije. Vjerojatno to ho}e prvo zbog toga {to vjeruju da bi oni tada na referendumu bili uve}ini i drugo da oni na tom podru~ju ne}e mo}i sami da razoruàju svoje paravojneformacije. Ja tu kaèm moè, ali neka se taj dio izja{njavanja Šodvijaš mimo i izvan RepublikeSrpske Krajine, ali opet i izvan Hrvatske kao zasebna autonomna oblast. Danas poslije podneje ponovo do{lo do pravog artiljerijskog rata. Grmjelo je na sve strane. Prestalo je negdje oko18 sati. Š...š

17. 04. 1992. – petak.Vrijeme je i dalje hladno. Padala je i ki{a. U 07,30 do{ao je Vukeli} Veljko, Milan [ar~evi},Kuli} Mladen i sa 5 odbornika (poslanika) op{tine Podr. Slatina odràn sastanak u vezipripreme N. Skup{tine Srpske oblasti Zapadna Slavonija. Zauzet je stav da za mandatara zaSavjet op{tine P. Slatina bude predloèn Mladen Kuli} i da predsjednici Savjeta po funkcijibudu ~lanovi Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadna Slavonija te u tom smislu da se uloìamandman na ~l. 3 prijedloga Odluke o organizaciji i na~inu rada Oblasnog vije}a Srpskeoblasti Zapadna Slavonija. U Skup{tinu su izabrani i novi poslanici umjesto onih koji nisu naovom podru~ju i ne u~estvuju u radu Skup{tine. Izbor je vr{en i zbog toga {to se podru~jaVirovitice i Orahovice u sastavu oblasti Z. Slavonija ne organizuju kao zasebne op}ine ve}srpska sela ulaze (po zahtjevu) u op{tinu Podr. Slatina pa se umjesto 7 odbor. po skup{tinibira ukupno 12 za op}inu P. Slatina (5 op}ina x 12 = 60 poslanika, ~lan 12 Statuta). USkup{tinu Srpske oblasti Z. Slavonija (Narodna skup{tina) i u Skup{tinu Republike SrpskaKrajina izabrani su: Rado{evi} Savo, Graovac Milan, Koki} Jovan, Vukeli} Veljko, Kuli}Mladen, Mihajlov Vasil, Dobri} Boro, Mutavdì} Milan, Mi{~evi} Zoran, Perli} Lazo,

65

39 Milan, predsjednik Vlade RSK.40 Goran, predsjednik RSK od velja~e 1992.


HMDCDR

Vujasin Du{an iz @iroslavlja i Prodanovi} Mladen iz Koko~ana. Posle podne oti{li smo doRogulje radi LD i do Peri} Laze i drugih momaka sa na{eg podru~ja.

18. 04. 1992. – subotaDan veoma hladan. Odmah nakon doru~ka krenuli smo za Oku~ane na sjednicu Narodneskup{tine Srpske oblasti Z. Slavonije. Na sjednicu je do{lo 10 odbornika (nisu bili Mi{~evi} iDobri}). Konstituisana je skup{tina i usvojena akta: Statut, Odluka o provo|enju Statuta,Odluka o organizaciji i na~inu rada Oblasnog vije}a i Odluka o organizaciji oblasnih organauprave. Izbor organa nije vr{en. Da li nije zbog toga {to nije napravljena kadrovska {ema ilizbog toga {to netko treba stajati iza minulih de{avanja (novac iz trgovine, banaka), egzodussrpskog naroda Z. Slavonije itd. Š...š

23. 04. 1992. – ~etvrtakPono} je a granate i dalje tutnje. Pucalo se sve do 2,00. Kada se malo sti{alo oti{li smo ponovospavati. Jo{ uvijek se ~ulo nekoliko eksplozija ne{to dalje od nas. Ipak smo zaspali i probudiosam se u 6,10. Iza mene je odmah ustao Fadil41 – pripremili smo jutarnju kavu i nakon {to jeustao Milan42 zajedno smo pripremili doru~ak obzirom da smo u 9,00 morali biti na sastankuu Omanovcu u KM i Savjeta i komandira jedinica Op}ine Podr. Slatina i Daruvar. Temaproblemi popune {tabova i jedinica op{tina Podr. Slatina i Daruvar. Puk. ûbri}43 je kaokomandant Zonskog {taba TO (5. zone) informisao o novom Zakonu o odbrani republikesrpske Krajine te podrobnije o nadle`nostima K-di mjesta, savjeta op{tina i sekretarijata zaNO, odnosno ljudi u Savjetu zaduènih za NO, naro~ito o zadacima na planu popune{tabova i jedinica. Daleko je sada jasnije da se na{e mu{ko stanovni{tvo iz Ist. Slavonije,Baranje i Z. Srema moè mobilisati u odred TO Podr. Slatina bez one odgovornostipojedinca, ako je nekog zvao da do|e, {to }e biti ako P. Slatina ne do|e u pod zonu pokri}a.Dakle, mora se biti ovdje prisutan da se brani i odbrani sada{nje slobodno podru~je, ali da sei dokazuje da nas ima solidan broj koji polaè svoje pravo na na{a vjekovna ognji{ta i oko P.Slatine. Problem je {to ni Zonski {tab (vjerovatno ni komandant TO RSK) nije smisliooperativno kako izvesti mobilizaciju i uklju~ivanje boraca u jedinice – dakle kako i gdjeprakti~no ljude okupiti, kako prevesti, obu}i, smjestiti itd. Oni nagla{avaju da su veliki zadacina op}inama, KM i savetima op{tina (sekretarijata tamo gdje ih ima) ali pri tom zaboravljajuda ovi organi nemaju ni najnu`nija sredstva da to obave. Nije dovoljno oti}i avionom za Bgd44

– kako dalje. Š...š

25. 04. 92. – subotaProbudio sam se u 3,40. Pjetlovi su uveliko najavljivali zoru. Te{ko sam poslije zaspao. Letemisli po glavi, ali malo {to da smislim, sve je to jo{ uvijek veliki ko{mar. Dan je izuzetno lijeptopao. U 9,00 jedna eksplozija u pravcu Pakraca. Rekoh ode jo{ jedna ku}a. Tako je uostalomsvaki dan. Eto u Ekspresu pi{e da se na liniji Osijek – \akovo – Sl. Poèga farbaju kamioniu bijelu boju sa oznakom UN i da {iju odjela plavih beretki kako bi se mogli ubacivati uBaranju i Ist. Slavoniju radi diverzije. Da li }e se Nambijar potruditi da sazna istinu o tome.Iznenada oko 10,30 do{ao je Lovri} \or|e i iz Komande mjesta Daruvar kap. Milan45 da

66

41 Krupi}.42 [ar~evi}.43 Jovan.44 Beograd.45 Lon~ar.


HMDCDR

netko iz na{e komande zajedno sa predstavnikom Daruvara (Stevo Ratkovi}, Pakrac, biv{idirektor stambene zadruge) i potpredsjednik Vlade Z. Slavonije (Milenko Mileti}) mora naOzren (kod Tuzle) jer ho}e na{e izbjeglice koje su tamo smje{teni jo{ od 9. i 10. mjesecaprebaciti za Baranju, konkretno u Erdut. Iz na{e komande odre|en sam ja. Na brzinu sam seobrijao i oprao. Milan mi je pozajmio niske cipele jer smo morali u civilu. Oti{li smo doOku~ana u Oblasni MUP i tu smo u navedenom sastavu (vozio je Uskokovi} êdo izDaruvara) krenuli oko 13,00 sati. Putem je bila kontrola od strane vojne i civilne policije isvagdje je bilo dobro osim u jednom naselju pred Gra~anicom. Tu smo dobro pro{li jer suizgleda bili Alijini.46 Tamo smo do{li ne{to poslije 16,00 sati. Do~ekao nas je narod od op}ineSlatina, Daruvar, Pakrac. Trebalo je doìvjeti o~i tog naroda, tu sre}u da vide nekog od svogkraja od koga oni bar o~ekuju da }e ne{to i vi{e doznati osim za{tite da ih se ne maltretiraselenjem. Od mla|ih je tamo \uri} Milka i djeca \uri} Vlade – imaju doista dvoje lijepedjece, }erka starija i sin (najstarija }erka im se udala). Milanko i êda su oti{li traìtipredsjednika i sekretara op{tine da razgovaramo sa njima oko razloga zbog kojih ovaj na{narod mora sa Ozrena. Ispostavilo se da nije prvi put me{etarenje oko Z. Slavonije na ra~unIsto~ne. Opet se ispostavilo da ni ovoga puta oko zahtjeva za promjenu smje{taja inicijativanije potekla od ozrenskog naroda ve} po tko zna koji put poku{aj raznih emisara da se sanarodom iz Zapadne Slavonije trguje. Š...š

28. 04. 1992. – utorakDanas u 9,00 idem u [eovicu, a onda dalje u izvi|anje mjesta gdje }emo smjestiti na{ narodsa Ozrena. Oti{li smo pravo u policiju, a onda u op}inu kod Viteza radi dogovora u kojemjesto }emo i}i u pregled ku}a da li odgovaraju za smje{taj. Vitez je rekao da Gornju Varo{ iUskoke kod Gradi{ke ~uvaju za neka naselja sa podru~ja Oku~ana pa smo krenuli uRo`danik, Jazovicu, Vo}aricu i za G. Raji}. Ono {to smo pregledali ravno je N. Varo{i –porazbijano, poru{eno. Ima oko 20 ku}a u kojima bi se mogao izvr{iti smje{taj, ali je tu jo{vojska. Tek po njihovu odlasku pod uslovom da se ne pokrade moglo bi se smjestiti odre|enibroj porodica. Iza toga smo oti{li u G. Varo{ i Uskoke. U G. Varo{i uàs, sve ispreturano,pobacano – u ku}ama spavale i rovale svinje. Tu ne dolazi u obzir smje{taj bez detaljnesanacije. Š...š

01. 05. 1992. – PetakJutros sam ustao ranije i u 7,00 krenuo za [eovicu pa dalje sa Vuki}em i Djelajlija Brankomza Oku~ane u vezi smje{taja na{eg naroda sa Ozrena. Iz Oku~ana smo krenuli za Jasenovacpreko Raji}a Mlake pa za Jasenovac. Tu smo prolazili preko na{ih prvih linija. U Jasenovcusam se razo~arao. Gotovo sve popaljeno i pokradeno.47 âk i hotel je spaljen.Š...š

10. 05. 1992. – nedjeljaDanas je i Skup{tina i parastos, ja moram na Skup{tinu. Skup{tina je po~ela ne{to iza 10 sati.Dàkula je podnio izvje{taj48 – ja bi se priklonio onima koji su ocjenili da je to izvje{taj odoga|ajima u Hrvatskoj, vi{e nego o radu Vlade, o materijalno – financijskom poslovanju.Istaknuto je da je Vlada bila zapravo jedna fikcija, evo ni danas nema ni jednog ministra, aVlada podnosi izvje{taj – dakle Vlada zapravo nije ni postojala – nije djelovala, bilo je 2 ili 3

67

46 Izetbegovi}, misli na jedinice MUP-a BiH.47 O paljenju i plja~kanju u Jasenovcu, vidi: Dok. br. 70, 81, 84, 86, 94 i 125. 48 Vidi: Dok. br. 87.


HMDCDR

sljednika Dàkule Veljka. Na kraju ove ta~ke je izvje{taj usvojen sa 37 glasova za, 2 protiv, 2suzdràna. Izabran je predsjednik i sekretar Skup{tine. Izabrano je Oblasno vije}e na prijedlogmandatara Dàkule. Š...š

18. 05. 1992. – ponedjeljakUstao sam oko 6,00 sati obrijao se i doru~kovao. Prema domu armije smo krenuli u 8,30. Udvoranu smo u{li u 8,50. Sa~ekali smo po~etak Skup{tine jer je jedna grupa poslanika iz 2op}ine imala kvar na autobusu pa se kasnilo. Na skup{tinu49 dolazi i Dr. Jovan Ra{kovi} i dr.Milan Babi}. Kaù pomirenje vode}ih Srba Krajine. Ako je tako dobro je. No usvojen jeizvje{taj o bezbednosnoj situaciji, 30 i ne{to zakona, Deklaracija o odnosu RSK i SRJ50.Potaknuo sam raspravu o poloàju Z. Slavonije, o na{im izbjeglicama, mu{karcima. Tu sebune i osporavaju iz Ist. Slavonije. Svojim tvrdnjama osporavaju i sebe. Mo`da se neki detaljine smiju iznijeti na Skup{tinu ali se bojim da se ne}e ostvariti pokri}e cijelog prostora Z.Slavonije kako je to traèno naknadno da u|e u mirovni plan. Nije uzaludno ovaj generalJovi}u rekao jo{ u prvom mjesecu da Podr. Slatina ne dolazi pod pokri}e. To }e izgleda nanesre}u tako i ostati. Mala je korist sada traìti krivca – bolje je ne napraviti gre{ku nego traìtikrivca. Na{a sudbina je bila u na{im rukama, sada o tome odlu~uju drugi. Š...š

22. 05. 1992. – petakŠ...šProblem je nastao kad je javljeno da vojska vi{e ne}e kuvati za izbjeglice. Oti{li smo uKomandu 5. korpusa da razgovaramo sa pukovnikom __________51 radi prehrane. Nije gabilo, nai{ao je general major Tali}52 – poznaje Mladena53 pa ga pita koga ~ekamo. Mladenobjasni a on ~as o politici kao vojnik, a ~as o vojsci kao politi~ar, te za{to smo se udruìli uKninsku Krajinu, za{to nismo u Bosansku. Ja mislim lupa gluposti, koje sljepilo. Da ga je bilopitati prije 3 mj. za prognozu moglo bi biti Jugoslavija jedinstvena, armija jedinstvena, a sadami Bos. Krajina, vi ste bjeàli, mi vas branimo i tako u nedogled. Ni Vukovi}54 ni Tali} ne}epriznati {to nije napravio, a trebao je, a koje zlo je lo{im vojnim odlukama u~inio Uzelac.55

Valjda je takva sudbina da glupi oficiri odlu~uju samo snagom autoriteta, ~inom a ne pame}ui vojnim umje}em.

Izvornik, rukopis, latinicaHR-HMDCDR, 2., kut. 596.

68

49 Skup{tina RSK odràna je u Kninu.50 Vidi: Dok. br. 98.51 U izvorniku ime izostavljeno.52 Momir, na~elnik {taba (1991.), te zapovjednik 5. (banjalu~kog) korpusa 1992. godine.53 Kuli}.54 Vladimir, zapovjednik 9. (kninskog) korpusa JNA 1991. godine.55 Nikola, zapovjednik 5. (banjalu~kog) korpusa JNA 1991. godine.


HMDCDR

191992., velja~a 2.GlinaIzvje{}e deùrnih Stanice javne bezbjednosti Glina o o~evidu ubojstva ~etvero Hrvata uBi{}anovu kod Gline

IZVE[TAJ DE@URNIHZa dan 02. 02. 1992.

Od 06,00 – 18,00 ~asovaU 08,30 ~asova ekipa izi{la na lice mesta u Bi{}anovo na ubistvo Cekovi} Paje, Cekovi} Mare,Cekovi} Jele i Muà Jane. Ekipa izvr{ila uvid i po dolasku u SJB sa komunalnim poduze}emdogovoreno o pokopu istih. Slijedi prijava po nepoznatom izvr{iocu.U 16,15 ~asova neispravni u slu`bi po zamjeniku komandira Simi} @eljka su zate~eniGruborovi} Miodrag i Rebra~a Bogdan te je Rebra~a Bogdan isklju~en iz slu`be zbogalkoholiziranosti.

Martinovi} Mirko

Od 18,00 – 06,00 satiU navedenom vremenu nije bilo novosti.

Samardìja Jovo

Dostaviti:Na~elnikuKomandiruArhiva

Preslika, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 2., kut. 306.

201992., velja~a 2.BeogradPriop}enje sa sjednice Predsjedni{tva SFRJ o prihva}anju mirovnog plana Cyrusa Vanceana sjednici kojoj su prisustvovali predstavnici pobunjenih Srba iz Hrvatske

SAOP[TENJE SA SJEDNICE PREDSJEDNI[TVA SFRJ

B e o g r a d, 02. februara (Tanjug) – Na pro{irenoj sednici Predsedni{tva SFRJ, koja jeve~eras zavr{ena u Beogradu, postignuta je potpuna suglasnost svih u~esnika u prihvatanjukoncepcije mirovne operacije Ujedinjenih nacija u Jugoslaviji, koji je predloìo li~ni izaslanikgeneralnog sekretara UN Sajrus Vens.

69


HMDCDR

Sa sjednice je izdano saop{tenje koje glasi:“U Beogradu je u palati federacije 31. januara i 1. i 2. februara odràna sjednica

Predsjedni{tva SFRJ u pro{irenom sastavu, predsjedavao potpredsjednik dr. Branko Kosti}.U radu sjednice, pored ~lanova predsjedni{tva SFRJ, u~estvovali su najvi{i predstavnici

Organa Federacije, republike Srbije i Crne Gore, predstavnici Republike Bosne i Hercegovinekoji saradjuju sa predsjedni{tvom SFRJ, predstavnici Srpske Krajine, Srpske OblastiSlavonije, Baranje i Zapadnog Srema, SAO Zapadne Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema,SAO Zapadne Slavonije i predstavnici Skup{tine op}ina Krajine, Like, Banije i Korduna. Uradu sjednice u~estvovali su i predstavnici JNA: na~elnik General{taba oruànih snaga SFRJ,56

Komandant Druge vojne oblasti,57 komandanti biha}kog58 i kninskog korpusa.59

Na sednici su razmatrana aktuelna pitanja u vezi sa angaòvanjem mirovnih snagaUjedinjenih nacija u Jugoslaviji.

Na sednici je postignuta potpuna suglasnost svih u~esnika o prihvatanju koncepta mirovneoperacije Ujedinjenih nacija u Jugoslaviji, koji je predloìo li~ni izaslanik generalnog sekretaraUjedinjenih nacija gospodin Sajrus Vens.

Svi u~esnici koji su predstavljali organe Federacije, Jugoslavensku narodnu armiju,republike Srbiju, Crnu Goru, predstavnike republike Bosne i Hercegovine koji saradjuju saPredsjedni{tvom SFRJ, predstavnici SO Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema i SO ZapadnaSlavonija izrazili su potpuno jedinstvo za prihvatanje ovog koncepta.

Predsjednik Skup{tine Srpske Krajine60 kao najvi{eg organa vlasti koji je – u skladu sUstavom – zamjenjivao i odsutnog predsjednika Krajine61, dao je punu suglasnost za konceptmirovnih operacija Ujedinjenih nacija u Jugoslaviji.TANJUG – Saop{tenje sa sjednice Predsjedni{tva SFRJ (br. 2.)

70

56 Blagoje Adì}.57 Milutin Kukanjac.58 [piro Nikovi}.59 Ratko Mladi}.60 Mile Paspalj.61 Predsjednik RSK Milan Babi} bio je prisutan na konzultacijama u Beogradu, ~ak je 1. velja~e 1992. u BirouVlade RSK u Beogradu odrào 22. sjednicu Vlade RSK kojoj su, pored ~lanova Vlade, prisustvovali: Bogdani}Svetozar, potpredsjednik SO Glina; Medakovi} Nikola, predsjednik SO Pla{ki; Obradovi} Dmitar, predsjednikSO Vrginmost; Maljkovi} Radovan, predsjednik SO Petrinja; Bosni} Mile, predsjednik SO Slunj; Ga}e{a Rade,predsjednik SO Vojni}, @ivkovi} Milo{, predsjednik SO Karlovac – Krnjak; Dmitrovi} Branko, predsjednik SOKostajnica; Paspalj Mile, predsjednik Skup{tine RSK, Kati} Jovan i Borivoj Ra{uo, ~lanovi Biroa RSK u Beogradu;Oci} âslav, ministar vanjskih poslova SO SBiZS; Vi{ak Milan, predsjednik IS SO Dvor na Uni i Ratko Mladi},zapovjednik 9. korpusa (kninskog) OS SFRJ. Vlada je donijela zaklju~ke: “...prihvata se vojno i polit. anga`. UN na liniji razgrani~avanja {to onemogu}uje agresiju hrv. oruànih snaga naRSK.– JNA se ne moè povu}i iz RSK dok se ne potpi{e pol. rje{enje JU krize.– zahtjev da se UN angaùje na prostoru pograni~ne linije.– da se redefinira mirovni plan, da se Krajina ne ozna~ava kao prostor RH i da se demilitarizacija ne moè odnositisamo na RSK ve} da se razgovara o recipro~nom odnosu.– da se odnosi rje{avaju mirnim putem i politi~kim pregovorima, a ne vojnom silom.– da je EZ pokazala pristranost te je potrebno da UN preuzme i politi~ko rje{avanje JU krize.” Vidi: HR-DAZD,Vlada Krajine, zapisnik 22. sjednice Vlade RSK, Beograd, 1. velja~e 1992. godine.


HMDCDR

U~esnici u radu sjednice obavje{teni su o sugestijama koje su predstavnici srpskih krajinadali podsekretaru Ujedinjenih nacija gospodinu Maraku Goldingu da se razmotre i u okvirumogu}nosti uzmu u obzir.

Na osnovu rezultata dana{nje sjednice Predsjedni{tvo SFRJ }e dati garancije Savjetubezbednosti da }e se osigurati nesmetan prihvat mirovnih snaga Ujedinjenih nacija idelotvornu aktivnost i saradnja lokalnih organa vlasti u podru~ju mirovnih operacija ~ime sustvoreni svi uslovi za dono{enje odluke Savjeta bezbednosti o upu}ivanju mirovnih snagaUjedinjenih nacija u Jugoslaviju. Nadle`ni savezni organi, zajedno sa organima SrpskeKrajine, Slavonije i Zapadnog Srema i Zapadne Slavonije, izvr{it }e neophodne pripreme zauspje{no ostvarivanje koncepta mirovne operacije Ujedinjenih nacija u Jugoslaviji. Polaze}iod svoje ustavne uloge i imaju}i u vidu ve} izraènu spremnost naroda kojeg predstavljaPredsjedni{tvo SFRJ, kao vrhovna komanda oruànih snaga Jugoslavije daje pune garancije uslu~aju da iz bilo kojih razloga ne u~ine mirovne snage Ujedinjenih nacija pruìti svu za{titusrpskom narodu u Krajinama ukoliko bude napadnut od strane hrvatskih naoruànih snagaili ugroèn na drugi na~in”, kaè se u saop{tenju.


211992., velja~a 2.Beograd

Pismo potpredsjednika Predsjedni{tva SFRJ generalnom sekretaru UN-a u kojem gaobavje{tava da su savezni organi i Predsjedni{tvo prihvatili mirovni plan, te o~ekujuupu}ivanje mirovnih snaga

Njegova EkscelencijaButros GaliGeneralni sekretar UNNjujork

Po{tovani gospodine!

@elim da Vas obavestim da je Predsjedni{tvo SFRJ sprovelo obimne konsultacije sa svimrelevantnim ~iniocima u zemlji o dolasku i angaòvanju mirovnih snaga UN u skladu sakonceptom mirovne operacije Ujedinjenih nacija u Jugoslaviji, koji je predloìo Va{ li~niizaslanik gospodin Sajrus Vens.

U toku ovih konsultacija, obavljenih 31. januara i 1. i 2. februara, Predsjedni{tvo SFRJ jeobezbedilo suglasnost za predloèni plan mirovnih operacija i angaòvanje snaga Ujedinjenihnacija i od strane predstavnika srpskog naroda na ugroènim podru~jima, koja }e prema ta~ki9. Plana biti stavljena pod za{titu UN.

Prihvataju}i dolazak mirovnih snaga, legitimni predstavnici stanovni{tva ovih podru~ja suizneli odredjene predloge, sa kojima je upoznat i podsekretar UN gospodin Marak Gulding

71


HMDCDR

prilikom svoje nedavne posete Jugoslaviji, koje je podràlo i sa kojima se saglasilo iPredsjedni{tvo SFRJ da bi oni trebalo da budu razmotreni i uzeti u obzir. Medjutim,nezavisno od toga, nadle`ni savezni organi i Predsjedni{tvo SFRJ ovim putem daju punugaranciju Savetu bezbednosti za nesmetan prihvat i delotvornu aktivnost, kao i za saradnjulokalnih organa vlasti u nazna~enim podru~jima, u cilju odràvanja mira i obezbedjenjauslova za miroljubivo i sveobuhvatno re{avanje jugoslavenske krize.

Imaju}i ovo u vidu, Predsjedni{tvo SFRJ o~ekuje puno razumjevanje i podr{ku Savetabezbednosti za {to hitnije dono{enje odluke o upu}ivanju mirovnih snaga UN u Jugoslaviju.

Po{tovani gospodine Generalni sekretaru, primite i ovoga puta izraze na{eg najve}eguvaàvanja.

Za POTPREDSJEDNIK PREDSJEDNI[TVASFRJ

Dr. Banko Kosti}


221992., velja~a 5.Vrginmost

Odluka SO Vrginmost o prihva}anju koncepta mirovnog plana prihva}enog na pro{irenojsjednici Predsjedni{tva SFRJ

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINASKUP[TINA OP]INE VRGINMOSTBroj: 9/1992. Vrginmost, 5. 2. 1992. godine

Na zajedni~koj sjednici Predsjedni{tva Skup{tine op{tine Vrginmost, Izvr{nog vije}aSkup{tine op{tine Vrginmost i Poslanika Skup{tine Republike Srpske Krajine koji je odràndana 5. 2. 1992. godine razmatrana su pitanja u vezi prihvatanja koncepta mirovnog planaOUN-a pa je zauzet slijede}i:

S T A V

1. Daje se puna suglasnost dokumentu o prihva}anju koncepta mirovne operacijeOrganizacije Ujedinjenih nacija u Jugoslaviji usvojen na pro{irenoj sjednici Predsjedni{tvaSFRJ od 1. 2. 1992. godine.

2. Pozivamo sve politi~ke subjekte i tijela u Republici Srpskoj Krajini na jedinstvo i slogu. Toje osnovni preduslov za o~uvanje instituta vlasti, bezbednosti srpskog naroda i teritorijena{e Republike.

72


HMDCDR

Predsjednik PredsjednikIzvr{nog vije}a Skup{tine op{tineVaso Rokni} Dmitar Obradovi}

Š..........š,62 Šv.r.š, Š..........š,63 Šv.r.šM.P.64 M.P.65


231992., velja~a 5.Glina

Zapisnik sjednice Ratnog predsjedni{tva SO Glina na kojoj je razmatrana politi~kasituacija nakon {to je predsjednik Skup{tine RSK potpisao plan o slanju mirovnih snaga naokupirano podru~je Hrvatske

SKRA]ENI ZAPISNIK

sa devete sjednice Ratnog predsjedni{tva Skup{tine op{tine Glina koja je odràna dana 5.II 1992. godine u prostorijama Izvr{nog vije}a (Vije}nica) s po~etkom rada u 11,00 sati.

Ovu sjednicu sazvao je i otvorio predsjednik Ratnog predsjedni{tva Skup{tine op{tineGlina Jovi} dr. Du{an i konstatovao da istoj prisustvuje:1. Jovi} dr. Du{an, predsjednik2. Kora} Milan, ~lan3. Martinovi} Milan, ~lan4. Roksandi} Petar, ~lan5. Balti} \uro, ~lan6. Todorovi} Ilija, ~lan7. Davidovi} Du{an, predstavnik I. Brigade “Dragi{a Stefanovi}”8. Bjelajac Ilija, predstavnik TO – prostorne strukture9. \uro Turopoljac, pomo}nik k-danta za moralno vaspitanje10. Vlado Jagli}, pomo}nik k-danta za moralno vaspitanje11. Todorovi} Milan, pomo}nik k-danta za moralno vaspitanje12. Paspalj Mile, predsjednik Skup{tine Republike Srpska Krajina13. Bogdani} Svetozar, podpredsjednik Skup{tine op{tine Glina14. Dragan Roksandi}, sekretar Skup{tine op{tine Glina15. Mom~ilovi} Du{an, na~elnik Stanice javne bezbednosti Glina

73

62 Potpis ne~itak.63 Isto.64 Okrugli pe~at: RSK, SO Vrginmost, Izvr{no vije}e.65 Okrugli pe~at: RSK, SO Vrginmost.


HMDCDR

16. Miljevi} Rade, ~lan Komisije za utvrdjivanje prava porodica poginulih boraca17. Josip Kova~evi}, predstavnik bezbednosti.

Jednoglasno i bez rasprave Ratno predsjedni{tvo Skup{tine op{tina Glina utvrdilo jeslijede}i

D n e v n i r e d

1. Upoznavanje s aktuelnostima vezanim za dolazak mirovnih snaga UN-a i davanje ocjeneo potpisivanju suglasnosti na Plan gosp. Sajrusa Vensa sa strane predsjednika Skup{tineRepublike Srpska Krajina Mile Paspalja,

2. Razno.

Ta~ka 1.

Nakon uvodnog izlaganja predsjednika Ratnog predsjedni{tva Jovi} dr. Du{ana iprovedene rasprave u kojoj su u~estvovali Svetozar Bogdani}, podpredsjednik Skup{tineop{tine, predsjednik Skup{tine Republike Srpska Krajina Mile Paspalj, ~lanovi Ratnogpredsjedni{tva \uro Balti}, Milan Martinovi} i Ilija Todorovi}, sekretar Skup{tine op{tineDragan Roksandi}, te pomo}nik k-danta za moralno vaspitanje \uro Turopoljac, IlijaBjelajac, predstavnik TO – prostorne strukture i Davidovi} Du{an, predstavnik I Brigade“Dragi{a Stefanovi}”, Ratno predsjedni{tvo Skup{tine op{tine Glina jednoglasno je donijeloslijede}e

Z a k l j u ~ k e

1. Podràva se i pozdravlja Odluka o prihvatanju Vensovog plana dolaska mirovnih snagaUjedinjenih nacija uz dodatne garancije koje je dalo Predsjedni{tvo Jugoslavije i JNA.

2. Smatramo da je ovo samo realizacija odluka sa sastanka svih politi~kih i vojnihrukovodstava Okruga Banije i Korduna odrànog 17. I. 1992. godine u Glini koja jeobavezivala i Predsjednika Republike Srpska Krajina i Predsjednika Skup{tine RepublikeSrpska Krajina po pitanju prihvatanja plana mirovnih snaga UN-a.

3. Republika Srpska Krajina od prvog momenta bori se za najsvjetlije ciljeve Srpskognaroda, za opstanak u Jugoslaviji sa cjelokupnim srpskim narodom, a protiv secesionisti~ke,usta{ko-fa{isti~ke i genocidne politike spram Srpskog naroda sa strane Hrvatske.

4. Od prvog momenta otpora narod Republike Srpska Krajina u svojim odlukama, po{tujeUstav Jugoslavije i njeno Predsjedni{tvo.

5. Bore}i se za Jugoslaviju i Srpski narod u njoj ne moèmo prihvatiti secesionisti~kopona{anje Predsjednika Republike Srpska Krajina dr. Milana Babi}a u odnosu na Jugoslavijui njeno Predsjedni{tvo i to kad je u pitanju primjena Mirovnog plana gosp. Sajrusa Vensa.

Dosada{nja podr{ka Predsjedniku dr. Milanu Babi}u bila je logi~na radi sveop{teg uticajaza mogu}nost korekcije pojedinih ta~aka Vensovog plana kroz “aneks”, a koje ne idu u prilogsrpskom narodu. Kako su do sada prakti~no iscrpljene sve mogu}nosti dogovora i daljegpoliti~kog uticaja na predloèni plan, na{i stavovi su jasni i nedvojbeni u odnosu na ustavneodluke Predsjedni{tva Jugoslavije, a koje u potpunosti podràvamo. Na to nas obavezuje iUstav Republike Srpska Krajina.

6. Osudjujemo istupanje Predsjednika Republike Srpska Krajina dr. Milana Babi}a napress konferenciji u Beogradu od 3. II. 1992. godine.66

74

66 Babi} je na konferenciji za tisak izjavio da je sjednica Predsjedni{tva ostatka Jugoslavije bila trodnevni pritisakda se “...milom ili silom prihvati mirovni plan, prijetnja vojnim udarom i totalnom blokadom Srbije prema


HMDCDR

Ovakove izjave i stavove smatramo li~nim stavovima Predsjednika dr. Milana Babi}a, a nestavovima srpskog naroda Krajine, a posebno srpskog naroda Op{tine Glina.

7. Budu}i da ove dogadjaje smatramo sudbonosnim za cjelokupni srpski narod, aponajvi{e za srpski narod Krajine, zahtjevamo da se pod hitno sazove Skup{tina RepublikeSrpska Krajina radi razmatranja novonastale situacije. Predlaèmo da se sjednica Skup{tineKrajine odrì na prostoru Okruga Banije i Korduna.

8. Povodom zadnjih istupanja biv{ih lidera stranke SDS gospodina dr. Jovana Ra{kovi}a,gospodina dr. Du{ana Zelenbabe, i gospodina Jovana Opa~i}a, osudjujemo takove nastupe ismatramo ih direktnom borbom za vlast, kao i novu opasnost za jedinstvo srpskog naroda ucjelini.67

Na postavljeno pitanje u toku sjednice a vezano za povla~enje pojedinih vojnih obveznikaiz Brigade, odgovor je dao Ilija Bjelajac – predstavnik TO – prostorne strukture.

Po pitanju bezbednosti odredjenog broja ljudi iz sela Prijeke i ostalih mjesnih zajednicakoje su nastanjene ve}inskim hrvatskim stanovni{tvom, nakon provedene rasprave u kojoj suu~estvovali sekretar Skup{tine op{tine Dragan Roksandi}, Ilija Bjelajac, predstavnik [TO –prostorne strukture, Ilija Todorovi}, ~lan, predsjednik Skup{tine Republike Srpska KrajinaMile Paspalj, podpredsjednik Skup{tine op{tine Svetozar Bogdani}, pomo}nik za moralnovaspitanje Vlado Jegli} i na~elnik Stanice javne bezbednosti Glina Du{an Mom~ilovi}, Ratnopredsjedni{tvo Skup{tine op{tine Glina jednoglasno je donijelo slijede}i

Z a k l j u ~ a k

o imperativnoj obavezi Stanice javne bezbednosti Glina i [taba TO – prostorne struktureda organiziraju patrole i straè 24 ~asa, s tim da se obaveù organi Crvenog krsta i organiCivilne za{tite u funkciji pomaganja preìvljavanja Hrvata u 5 mjesnih zajednica, kao izaklju~ak o jednakoj primjeni zakona na podru~ju Op{tine Glina bez obzira na nacionalnu ivjersku pripadnost jer je to jedini uslov da se stvori pravna dràva. U tom cilju bilo bi dobroda se izvr{i zamjena milicijskih jedinica na podru~ju Krajine.

Na prijedlog Rade Miljevi}a i na~elnika Stanice javne bezbednosti Glina Mom~ilovi}Du{ana, jednoglasno je doneseno slijede}e

R J E [ E N J E

Izdavanje propusnica za slobodno kretanje na teritoriji Op{tine Glina izuzima se iznadle`nosti Skup{tine op{tine Glina i prenosi se u nadle`nost Stanice javne bezbednostiGlina.

IIPostoje}e propusnice povla~e se iz opticaja po~ev{i od 10. II. 1992. godine i predaju se

Stanici javne bezbednosti koja ima obavezu da u skladu sa vaè}im propisima RepublikeSrpske Krajine oblikuje izgled nove propusnice.

75

Krajini...”, vidi: Hronologija 1990.-1995., Dokumentacioni centar Republike Srpske, dostupno nahttp://www.dcrs.org, str. 62. 67 Dr. Jovan Ra{kovi} najavio je povratak i obnovu rada SDS-a u Zagrebu, Splitu, [ibeniku i drugim hrvatskimgradovima, tvrde}i da je ta stranka sa~uvala mostove prema hrvatskom narodu i da mu pruà ruku, vidi : http://www.hic.hr/ZZ-spomenar04.htm.


HMDCDR

IIIOvo Rje{enje stupa na snagu danom dono{enja, a objavit }e se u Slu`benom glasilu

Republike Srpska Krajina.Na postavljeno pitanje od strane ~lana Ratnog predsjedni{tva Petra Roksandi}a a vezano

za snabdjevanje ogrijevnim drvetom ranjenih boraca i porodica poginulih boraca, odgovor jedao predsjednik Izvr{nog vije}a Milan Kora} na samoj sjednici.

Povodom zahtjeva Ratnom predsjedni{tvu upu}enog od strane [taba TO Op{tine Glina aradi utvrdjivanja statusa svakog poginulog borca Op{tine Glina, i provedene rasprave u kojojsu u~estvovali, Rade Miljevi} ~lan Komisije, Svetozar Bogdani}, podpredsjednik Skup{tineop{tine, \uro Turopoljac i Vlado Jagli}, Milan Todorovi}, pomo}nici k-danta za moralnovaspitanje i sekretar Skup{tine op{tine Dragan Roksandi}, Ratno predsjedni{tvo Skup{tinaop{tine Glina zauzelo je stav da se spisak poginulih boraca vrati Komisiji na doradu s tim dase Komisija popuni sa odgovaraju}im profilom stru~njaka – pravnika radi pravilnogtuma~enja zakonskih propisa.

Po{to se vi{e niko nije javio za rije~, rad ove sjednice zaklju~en je u 15,10 sati.

Broj: 01-311/92.Glina, 5. II. 1992. godine –

RATNO PREDSJEDNI[TVOSKUP[TINE OP[TINE G L I N A

Z a p i s n i ~ a r: P r e d s j e d n i k:Ivkovi} Milka, s.r. Jovi} dr. Du{an

Preslika, strojopis, latinicaHR-DAS-SCP, SO Glina, kut. 7.

241992., velja~a 5.Petrinja

Zapisnik sastanka Ratnog predsjedni{tva SO Petrinja na kojemu je razmatrana politi~kasituacija na okupiranom podru~ju RH nakon prihva}anja mirovnog plana Cyrusa Vancea

SOCIJALISTI^KA FEDERATIVNAREPUBLIKA JUGOSLAVIJAREPUBLIKA SRPSKA KRAJINASKUP[TINA OP[TINE PETRINJARATNO PREDSJEDNI[TVOBroj: 1-46/92Petrinja, 05. 02. 1992.

76


HMDCDR

Z A P I S N I K

sastavljen dana 05. 02. 1992. godine, na sjednici Ratnog predsjedni{tva Skup{tine Op{tinePetrinja u pro{irenom sastavu, odrànoj u zgradi Op{tine Petrinja, sa po~etkom u 10,00 sati.

Prisutni ~lanovi Ratnog predsjedni{tva1. dr Radovan Maljkovi}, predsjednik2. Ranko Dodo{, ~lan3. Nikola Bandur, ~lan4. Miroslav Srbljanin, ~lan5. Vojislav ]ori}, ~lan6. Boò Bajlovi}, ~lan7. Milan Karapandà, ~lan8. Nikola Vujanovi}, ~lan9. puk. Slobodan Tarbuk, ~lan

Odsutni ~lanovi Ratnog predsjedni{tva1. ppuk. êdo Trajkovi}2. Ranko Bursa}3. Milo{ Lon~arevi}4. Du{an ]orkovi}5. puk. Rumenko Di{ovi}

Ostali prisutni1. Milan Oblakovi}2. Drago Pro{i} 3. Ana Ercegovac4. Jovan @ivkovi}5. Milan [orak6. Veljko Jasi}7. Simeon Ljubojevi}8. \uro Dedi}9. Milo{ Cvetkovi}10. Du{anka Pre~anica

U drugom dijelu sjednice su prisustvovali i Marko Bukva, iz vije}a Sindikata Srbije iMilinko Sandi} iz vije}a Saveza Sindikata Krajine.

Za sjednicu je predloèn slijede}i

D N E V N I R E D

1. Aktuelna politi~ka situacija;2. Ostala pitanja.

Koji je jednoglasno usvojen.

Ad 1.Radovan dr. Maljkovi}, predsjednik Ratnog predsjedni{tva u uvodnom izlaganju podnio

je kra}i izvje{taj sa sjednice predsjedni{tva SFRJ, odràne u Beogradu koja je trajala vi{e dana,a po~ela je 31. 01. 1992. godine.

77


HMDCDR

Pored ~lanova predsjedni{tva SFRJ, sjednici su prisustvovali predstavnici Bosne iHercegovine, Crne Gore, Krajine i Vlade Srbije. Tema sjednice je bila prihva}anje plana G.S. Vensa za mirno razrje{enje krize u Jugoslaviji. S jedne strane bio je taj plan, a s druge stranenastojanje predsjednika RSK g. Babi}a68 da se plan moè prihvatiti uz odgovaraju}e dopunei izmjene. Dr. Maljkovi} dalje navodi da je traìo da konzultira borce i narod, ali je odluka otome da li se plan prihvata ili ne trebala biti donesena u toku sjednice. Nakon {to je iznioglavne crte plana: da }e snage UN garantirati sigurnost narodima na prostoru Krajine; da sevojska povla~i; da oru`je TO ide u skladi{te; da su jedine oruàne snage na podru~ju Krajinesnage UN i civilne milicije, nastavio je da su traène dodatne garancije nakon ~ega su danauvjeravanja da UN snose potpunu odgovornost, te da }e u slu~aju potrebe JNA i srpski narod,za{titi srpski narod Krajine, odnosno da }e u slu~aju neprihvatanja plana Krajina ratovatisama. Predsjednik RSK Mile Paspalj69 potpisao je odnosno dao suglasnost na ovaj plan u~emu su ga podràli dio predsjednika op{tina Banije i Korduna.

Puk. Slobodan Tarbuk u svojoj diskusiji je naglasio da nije mudro gurati ovaj narod u smrti krvoproli}e, te da u tom smislu podràva plan g. S. Vensa. Isti~e da je to {ansa da strategijskaprednost pre|e na Jugoslaviju, a realizacijom mira narod }e se mo}i posvetiti svakodnevnimposlovima.

Dr. Maljkovi} je dodao da UN nije na liniji razgrani~enja zato {to ne èli sudjelovati upoliti~kom razrje{enju za koje }e se stvoriti uvjeti njihovim dolaskom, pa neka se narod samna demokratski na~in izjasni kakvo rje{enje èli.

Puk. Begovi}70 je podrào izlaganje puk. Tarbuka te dao i svoj glas podr{ke planu. Dodaoje da treba razmi{ljati o spremnosti naroda da ako to ne bude trebalo bude sposoban da sebrani.

Mr. \uro Dedi} je istakao da se primjenom plana g. S. Vensa pronalazi razrje{enjejugoslavenske krize koje bi obuhvatilo i srpsko pitanje. Plan g. S. Vensa je realnost i timenijedan strate{ki cilj srpskog naroda nije poreme}en, i sada se otvara mogu}nost da sepostignuto o~uva i sankcioni{e me|unarodnim dokumentima.

Ranko Dodo{ je naglasio da je prihvatanje plana g. S. Vensa ipak bolje nego dalje rat.Osnovni cilj je postignut i sada je osnovno da se u ovim uvjetima narodu osigura sigurnost.

Simo Ljubojevi} je pored traènja rje{enja na politi~kom planu naglasio potrebu stavljanjau prvi plan razrje{enje i problema u privredi, za{to je potrebno povezati se sa Vladom Srbije,Privrednom komorom i strukovnim udruènjima.

Jovo @ivkovi} smatra da se malo kasni sa tuma~enjem plana g. S. Vensa, te da s njim trebaupoznati narod, koji se sve vi{e vra}a u Petrinju.

Milan Karapandà u tom smislu je istakao odre|ene poslove koje provodi Stanica Javnebezbednosti, izme|u ostalog je i najavio novu regulaciju prometa.

Nikola Vujanovi} se u svojoj diskusiji suglasio sa planom g. S. Vensa. Smatra prioritetnimi potrebnim rje{iti sva de{avanja oko op{tinske vlasti u Petrinji, jer se u ovakvim uvjetima nemoè raditi. Kao primjer navodi kra|e, za koje se krivi op{tinska vlast, a vojska ~uva svevitalne objekte. Tako|er isti~e potrebnim rje{iti pitanje i nastale probleme u [tabu TO, jer jeon kao ~lan tog {taba podnio ostavku, èli podnijeti izvje{taj i na osnovu toga da se donesuocjene o njegovom radu. Stvari treba ra{~i{}avati i razrje{avati stavljaju}i u prvi plan voljunaroda.

78

68 Milan.69 Predsjednik Skup{tine RSK.70 Milan.


HMDCDR

Dr. Maljkovi} je nakon toga istakao da se bojao nejedinstva i nesloge jer u svakodnevnimtrenucima nismo zreli kolektivni interes stavili ispred li~nog, a za{to na primjer kra|e, plja~kei ubistva od kojih se op{tinska vlast ogra|uje. Ne smije se dozvoliti lopovluk pod firmomnacionalne mr`nje.

Drago Pro{i} je podrào plan g. S. Vensa te kao naredne zadatke isti~e povratak ljudi,pro~i{}avanje i ja~anje vlasti u Krajini te ja~anje i razvijanje privrede. Apelira na prevazilaènjenesloge, poziva na me|usobno uvaàvanje i po{tovanje.

Nakon toga Ratno predsjedni{tvo Skup{tine Op{tine Petrinja u pro{irenom sastavudonijelo je slijede}e zaklju~ke:

1. Prihva}a se koncept mirovnog plana UN o rje{enju krize u Jugoslaviji.2. Dajemo podr{ku predsjedniku Skup{tine Republike Srpska Krajina Mili Paspalj koji je

u ime Skup{tine potpisao suglasnost predsjedni{tvu SFRJ o primjeni plana g. S. Vensa nateritoriji Republike Srpska Krajina.

3. Smatraju}i ovaj plan me|unarodnom pomo}i srpskom narodu da u miru izrazi svojuistorijsku volju na demokratski na~in za o~ekivati je podr{ku i anga`man svih gra|anaOp{tine Petrinja u sprovo|enju ove mirovine operacije, jer je u interesu svih njih samih.

Drugu mogu}u alternativu poznatu kao rat ovo Ratno predsjedni{tvo ne moè prihvatitijer bi narod bio doveden u propast i tu istorijsku odgovornost ne moè preuzeti.

4. Predlaè se Skup{tini Op{tine Petrinja da prihvati ove zaklju~ke. – j e d n o g l a s n o –

Na prijedlog Nikole Bandura, a radi razrje{avanja teku}ih i spornih pitanja doneseni suslijede}i zaklju~ci:

1. Zaduùju se dr. Maljkovi} i M. Karapandà da u {to skorije vrijeme kontaktiraju sapukovnikom Tarbukom radi realizacije nekih danas navedenih pitanja.

2. Da se organizira i odrì zajedni~ka sjednica Ratnog predsjedni{tva i {taba TO.

Ad 2.Marko Bukva i Vije}e Saveza sindikata Srbije i Milinko Sandi} iz Vije}a Saveza Sindikata

Krajine govorili su o sindikalnom organiziranju u Krajini i zadatku da se formira sindikalnopovjereni{tvo u Petrinji. Do izbora i stvaranja uvjeta za njih povjereni{tvo bi trebalo brojatipet ~lanova i njihov zadatak je organiziranje sindikalnih povjerenika u preduze}ima i drugimustanovama. Zajedno sa op{tinskim organima povjereni{tvu se treba priklju~iti saradnja sapreduze}ima i odgovaraju}im institucijama u op{tinama Srbije zaduènim za Petrinju.

Nakon kra}e diskusije donesena je Odluka da se u Op{tini Petrinja formira sindikalnopovjereni{tvo u koje se imenuju: Milan [tekovi}, Dragan Gravorac, Ranko Kova~evi}, MilkaResanovi} i \uro Dedi}.

ZAPISNIÂR PREDSJEDNIK RATNOGDu{anka Pre~anica, dipl. prav. PREDSJENDI[TVA:

Radovan dr. Maljkovi}, Šv.r.š

M.P.71

Izvornik, strojopis, latinicaHR-DAS-SCP, SO Petrinja, kut. 2.

79

71 Okrugli pe~at: RSK, SO Petrinja.


HMDCDR

251992., velja~a 6.Knin


Z A P I S N I K

sa 23. sjednice Vlade Republike Srpska Krajina, odràne dana 6. 02. 1991. godine, u zgradiop{tine, soba broj 51.Sjednici su prisustvovali predsjednik Vlade dr. Milan Babi}, Du{an Vje{tica, Vaso Leài},Milan Bauk, Branko [impraga, Lazar Macura, Vuka{in Babi} i Du{an Badà.Nakon {to je utvr|eno da sjednici prisustvuje ve}ina ~lanova Vlade, predsjednik Vladepredloìo je slijede}i

D n e v n i r e d

1. Dono{enje Zakona o privremenoj teritorijalnoj organizaciji Republike Srpska Krajina.2. Dono{enje Uredbe o na~inu vr{enja poslova ministarstva i posebnih organizacija vannjihovog sjedi{ta.3. Razmatranje zahtjeva za sazivanje sjednice skup{tine Republike Srpske Krajine.4. Dono{enje Odluke o visini sredstava iz prometa i prodaje naftnih derivata za puteveRepublike Srpska Krajina.

Rasprava po dnevnom redu

Ad.1.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je dr. Milan Babi}, te je istakao da je

gospodin Golding nakon obavljenih razgovora zatraìo kartu sa ucrtanim op{tinama Krajine.On je po staroj karti svrstao op{tine koje bi bile pod za{titom Ujedinjenih Nacija. PredsjednikBabi} mu je iznio primjedbu da se Krajini pripojila jo{ jedna tre}ina op{tina koje su bileukinute, a sad su nanovo formirane, te je nabrojio Vrliku, Drni{-Petrovo Polje, Brati{kovci,Medak, Vrhovine, Pla{ki, Karlovac-Krnjak, Sisak-Caprag i Oku~ani. Dr. Milan Babi} je zatimistakao da nije formirana op{tina Vrhovine, a u toku je formiranje op{tina Vrlika, Drni{,Brati{kovci i Skradin. Formirane op{tine su: Medak, Pla{ki, Karlovac-Krnjak, Sisak-Caprag iOku~ani.Te op{tine su izabrale svoje poslanike u Skup{tinu Republike Srpska Krajina i sad jeneophodno dono{enje ovog Zakona. Zatim je dr. Milan Babi} pro~itao predlog Zakona oprivremenoj teritorijalnoj organizaciji Republike Srpska Krajina.Du{an Badà je istakao primjedbu da se uvrsti op{tina Zemunik Gornji-Smokovi}.Dr. Milan Babi} kaè da treba uvrstiti Teslingrad i Perjasicu koja je bila u op{tini Duga Resa.Du{an Vje{tica predlaè naziv za op{tinu Medak da bude Isto~ni Gospi}-Medak.Dr. Milan Babi} jo{ predlaè za op{tinu Brati{kovci naziv, po ranijoj op{tini Brati{kovci-Skradin.Za diskusiju se nije vi{e niko javio, te se predlog Zakona stavlja na glasanje.

80


HMDCDR

Jednoglasno je donesen Zakon o privremenoj teritorijalnoj organizaciji Republike SrpskaKrajina.Isti se prilaè zapisniku pod jedan i ~ini njegov sastavni dio.

Ad.2.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je dr. Milan Babi} te je pro~itao tekst

predloga Uredbe o na~inu vr{enja poslova ministarstava i posebnih organizacija van njihovogsjedi{ta. Istakao je predloge na ~lan 6. iste Uredbe da sjedi{te sjeverno-dalmatinskog okrugabude u Kninu, Li~kog u Gra~acu, Kordunskog u Vojni}u i Banijskog u Dvoru.Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog Uredbe stavlja na glasanje.Jednoglasno je donesena Uredba o na~inu vr{enja poslova ministarstva i posebnih organizacijavan njihovog sjedi{ta.Ista se prilaè zapisniku pod dva i ~ini njegov sastavni dio.

Ad.3.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je predsjednik Vlade, dr. Milan Babi}, te je

istakao da je Vlada Republike Srpska Krajina du`na donijeti izvje{taj Skup{tini povodomrazgovora sa ~lanovima predsjedni{tva Jugoslavije o mirovnoj inicijativi organizacijeUjedinjenih nacija, zbog promjenjenih okolnosti i stavova predsjedni{tva SFRJ i rukovodstvaSrbije prema Republici Srpska Krajina.Na osnovu Poslovnika Skup{tine Vlada ima pravo da zatraì sazivanje sjednice Skup{tine.Predsjednik Skup{tine je duàn da zakaè sjednicu Skup{tine na zahtjev Vlade sa ta~noutvr|enim dnevnim redom.

Dr. Milan Babi} predlaè da se uputi zahtjev Predsjedniku Skup{tine da zakaè sjednicu zaponedjeljak 10. 02. 1992. godine u 12 ~asova u Kninu, sa slede}im dnevnim redom:1. Dono{enje Odluke o verifikaciji mandata novoizabranih poslanika.2. Dono{enje Odluke o potvrdi zakona koje je donijela Vlada Republike Srpska Krajina naosnovu ~lana 87. Poslovnika Skup{tine.3. Izvje{taj Vlade o razgovorima vo|enim u Predsjedni{tvu SFRJ i izno{enje mi{ljenja Vladeo mirovnoj inicijativi Ujedinjenih Nacija.

U slu~aju da predsjednik Skup{tine na sazove sjednicu predlaè da se poslanici pozovunavedenog datuma, da saslu{aju izvje{taj i mi{ljenja Vlade te da odlu~e dali }e saslu{atiinformaciju ili }e se odràti sjednica Skup{tine.Vuka{in Babi} kaè da Banijska grupa zahtjeva odràvanje sjednice Skup{tine van Knina.Vaso Leàji} kaè da se sjednica Skup{tine saziva u Kninu kao administrativnom centruRepublike Srpska Krajina.Za diskusiju se nije vi{e niko javio, te se predlog stavlja na glasanje.Jednoglasno je usvojen zahtjev za sazivanje sjednice Skup{tine Republike Srpska Krajina.Ta~ka tri se prilaè zapisniku i ~ini njegov sastavni dio.

Ad.4.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Milan Bauk i istakao da u na{em sistemu

financiranja funkcioni{u zakoni od pro{le godine, {to se ti~e naplate poreza od prodaje iprometa proizvoda i usluga. U Srbiji se radi po novom Zakonu i sve da`bine supreformulisane na ime poreza. Milan Bauk predlaè da se preduze}u za puteve procentualnoodredi koliko i koja vrsta benzina mu pripada i predlaè 20% poreza. Jo{ dodaje da je ovo

81


HMDCDR

preduze}e po~elo sa radom, ali bez direktora. Dogovoreno je da se za sutra pripreme predlozii imenuju direktori.Za diskusiju se nije vi{e niko javio, te se predlog Odluke stavlja na glasanje.Jednoglasno je donesena Odluka o visini sredstava iz prometa i prodaje naftnih derivata zaputeve Republike Srpska Krajina.Ista se prilaè zapisniku pod ~etri i ~ini njegov sastavni dio.Time je dnevni red iscrpljen.Dr. Vaso Leàji} je obavjestio predsjednika i ~lanove Vlade da su u Kninu boravili predstavniciVisokog komesarijata za izbjeglice, Unicef-a SIV-a i predsjednik Crvenog krsta Jugoslavije.Apeluju na predstavnike vlasti da im omogu}i rad po humanitarnim principima na nivouKrajine, da bi izdvojili nov~ana sredstva za izbjeglice na podru~ju Republike Srpska Krajina.Sjednica je zavr{ila sa radom.

ZAPISNIÂR PREDSJEDNIK VLADEBorka Lali} Dr. Milan Babi}



Priop}enje sa sjednice Vlade RSK o novoj teritorijalnoj organizaciji na okupiranompodru~ju RH

Saop{tenje sa sjednice vlade RSK odràne dana 06. 02. 1992. u KNINU.

Na dana{njoj sjednici vlada je razmatrala i usvojila na osnovu ~lana 87 pravilnika Skup{tinezakon o privremenoj teritorijalnoj organizaciji RSK. Ovim Zakonom utvr|eno je da teritorijuRSK ~ine teritorije slijede}ih op{tina:Knin, Benkovac, Obrovac, Gra~ac, D. Lapac, Korenica, Slunj, Vojni}, Vrginmost, Glina,Dvor, Kostajnica, Petrinja, Gospi} Istok, Medak, Teslingrad, Vrhovine, Pla{ki, Karlovac –Krnjak, Sisak – Caprag, Oku~ani, Vrlika, Brati{kovci – Skradin, Zemunik Gornji –Smokovi}, Petrovo Polje-Drni{, Perjasica.Zakonom je tako|er utvr|eno da grupe naselja koja su po ranijoj teritorijalnoj organizaciji~inila podru~ja op{tine kao {to su: Kistanje, Srb, Udbina, Plitvice, Topusko, Dubica, ili kojadruga mogu pokrenuti postupak za dopunu ovog Zakona u smislu da se i ta podru~jaorganizuju kao op{tine.Vlada je na dana{njoj sjednici donijela i Uredbu o na~inu vr{enja poslova ministarstva iposebnih organizacija van njihovog sjedi{ta odnosno Uredbu o okruzima.Ovom Uredbom utvr|ena su 4 okruga:1. Sjevernodalmatinski sa sjedi{tem u Kninu

82


HMDCDR

2. Li~ki sa sjedi{tem u Gra~acu3. Kordunski sa sjedi{tem u Vojni}u4. Banijski sa sjedi{tem u Dvoru.U Sjevernodalmatinskom okrugu su op{tine:Knin, Obrovac, Benkovac, Zemunik, Brati{kovci, Petrovo polje i Vrlika,U Li~kom okrugu su op{tine:Gra~ac, D. Lapac, Korenica, Medak, Teslingrad i Vrhovine.U Kordunskom okrugu su op{tine:Vojni}, Vrginmost, Slunj, Pla{ki, Perjasica, Karlovac i Krnjak.

U Banijskom okrugu su op{tine:Dvor, Glina, Petrinja, Kostajnica, Sisak Caprag i Oku~ani.Vlada je na dana{njoj sjednici na osnovu poslovnika Skup{tine zatraìla sazivanje Skup{tineRSK u ponedjeljak 10. 02. 1992. g. u 12 sati u Kninu ~ija je glavna to~ka dnevnog redaIzvje{taj vlade o razgovorima vo|enim u predsjedni{tvu i izno{enje mi{ljenja Vlade omirovnoj inicijativi UN.

Slu`ba za informisanjeM.P.72

U Vrginmostu, 7. 2. 92. sekretar Borka Lali}



Obavijest predsjednika RSK Milana Babi}a poslanicima Skup{tine RSK da je Vlada RSKsazvala sjednicu Skup{tine u Glini 10. velja~e, na kojoj }e se raspravljati o odlukamaPredsjedni{tva SFRJ o mirovnom planu Cyrusa Vancea

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINASKUP[TINA REPUBLIKE

Broj: 02-1/1-1/92.Knin, 6. 2. 1992. godine

POSLANICIMA SKUP[TINEREPUBLIKE SRPSKA KRAJINA

– S V I M A –

83

72 Okrugli pe~at: RSK, SO Vrginmost.


HMDCDR

Obavje{tavaju se poslanici Skup{tine Republike Srpska Krajina, da je Vlada RepublikeSrpska Krajina na sjednici odrànoj 6. 2. 1992. godine kojom je predsjedavao predsjednikRepublike Srpska Krajina dr. Milan Babi}, na osnovu ~lana 74. Ustava Republike SrpskaKrajina zatraìla sazivanje sjednice Skup{tine Republike Srpska Krajina za ponedjeljak 10.februara 1992. godine u 12 ~asova u op{tinskoj vije}nici u Kninu.

Ukoliko bi predsjednik Skup{tine bio sprije~en da sazove sjednicu Skup{tine naprijednavedenog dana, Vlada poziva sve poslanike da prisustvuju sjednici Skup{tine 10. februara1992. godine u 12 ~asova u Kninu i da saslu{aju izvje{taj Vlade.

Za sjednicu se predlaè slijede}i

D n e v n i r e d1. Dono{enje Odluke o verifikaciji mandata novoizabranih poslanika.2. Dono{enje Odluke o potvrdi zakona koje je donijela Vlada Republike Srpska Krajina naosnovu ~lana 87. Poslovnika Skup{tine i to

– Zakon o prekr{ajima,– Krivi~ni zakon,– Zakon o radnim odnosima,– Zakon o li~nom radu,– Zakon o javnim slu`bama,– Zakon o javnim preduze}ima,– Zakon o kolektivnim ugovorima,– Zakon o inspekciji rada,– Zakon o odlu~ivanju skup{tine op{tine u uslovima kada je Skup{tinu napustio odre|eni

broj odbornika,– Zakon o privremenoj teritorijalnoj organizaciji Republike Srpska Krajina.

3. Izvje{taj Vlade o razgovorima vo|enim u Predsjedni{tvu SFRJ i izno{enje mi{ljenja Vladeo mirovnoj inicijativi Ujedinjenih nacija.

PREDSJEDNIK REPUBLIKEdr Milan Babi}, s.r.

M.P.73



Priop}enje za javnost zaklju~aka Vlade RSK s 24. sjednice na kojoj je razmatran mirovniplan Cyrusa Vancea i stavovi pro{irene sjednice Predsjedni{tva SFRJ

84

73 Okrugli pe~at: RSK, Predsjednik Republike, Knin.


HMDCDR

SAOP[TENJE ZA JAVNOST

Vlada Republike Srpska Krajina na sjednici odrànoj 07. 02. 1992. god. u Kninu kojoj jepredsjedavao Predsjednik Republike dr Milan Babi} razmatrala je sadràj i ishod Pro{irenesjednice Predsjedni{tva SFRJ74 koja je odràna 31. 01. 1992. godine u Beogradu koja je kaojedinu ta~ku dnevnog reda imala raspravu o mirovnom planu Sajrusa Vensa i tim povodomzauzela slijede}e zaklju~ke:

1. Vlada je ocjenila da zbog mogu}ih posljedica koje mogu nastupiti na osnovu ishoda tesjednice treba raspravljati o sjednici iako joj nije dostavljen stenogram sa nje, mada je zahtjev,

za njegovo dostavljanje uredno podnesen Predsjedni{tvu SFRJ.

2. Vlada konstatuje da u~esnici u radu sjednice nisu imali uvid u sadràj plana Sajrusa Vensa,te da nisu mogli kompetentno donositi odluke i zaklju~ke povodom tog plana. U~esnici uradu sjednice stavljeni su u poziciju da odlu~uju o ne~emu s ~ijim sadràjem nisu upoznati{to predstavlja vrhunac politi~ke manipulacije.

Uz to sama rasprava na sjednici usmjerena je ne u pravcu analiziranja valjanosti stavova izplana Sajrusa Vensa ve} je bio tako intoniran da se plan mora prihvatiti po svaku cijenu bezobzira na njegovu sadrìnsku neprihvatljivost.

3. Posebnu pa`nju zasluùju uslovi u kojima je vo|ena rasprava. Njih su karakterisalibeskrajno fizi~ko iscrpljivanje, psihi~ki pritisci, pretnje i ucjene, vre|anja i omalovaàvanjeonih koji nisu prihvatili politiku svr{enog ~ina i unapred donijeli odluku za koje bi oni trebaloda budu formalno pokri}e. Dakle uslovi u kojima je vo|ena rasprava i okolnosti pod kojimaje trebalo donijesti istorijsku odluku mogu se podvesti pod patologiju politi~kog pona{anja ane pod politi~ku raspravu i demokratsku atmosferu.

Neprihvatanje plana, bez obzira na sve na{e primjedbe koje smo imali na njegov sadràj,primjedbe koje se svode na osnovu da se srpski narod u Republici Srpska Krajina prema tomeplanu svodi na nacionalnu manjinu bez kolektivnih prava {to u krajnjem vodi kadiskriminaciji srpskog naroda – okarakterisano je od onih koji stvarno ni o ~emu ne odlu~uju– kao na{e opredjeljenje za ratnu opciju, {to nikako ne moèmo prihvatiti. Navedene optu`bepo na{oj ocjeni sra~unata je na to da u javnom mijenju izazove otpor prema rukovodstvu isrpskom narodu Republike Srpska Krajina koji su navodno èljni rata i nasilja, `rtava i smrti.

Vlada Republike Srpska Krajina onima koji izri~u te optu`be, u koje ako ih ponove stoputa postoje opasnost da i mi poverujemo, poru~ujemo da ne}e uspjeti uvjeriti srpski narodu to da smo za rat. Jo{ manje }e imati uspjeha u tome da uvjere srpski narod da mi radimoprotiv njegovog jedinstva i da navodno ho}emo da izazovemo gra|anski rat, iako su se u tojoptu`bi sjedinili do neprepoznavanja.

Da ponu|enoj verziji plana Sajrusa Vensa nije alternativa rat, kako to oni uporno laùjavnost, nego drugi, za srpski narod Republike Srpska Krajina, povoljniji plan, kazuje i to {toje Butros Gali Generalni sekretar UN u svom najnovijem izvje{taju Savjetu bezbjednostiizri~ito rekao da na teritoriji Republike Srpska Krajina ne}e vaìti hrvatski zakoni i institucije.To je prvi put da se eksplicitno tvrdi da ne}e vaìti hrvatski zakoni na teritoriji RepublikeSrpska Krajina, {to je i prirodno. Suprotno stanje bio bi presedan u ustavno-pravnoj praksikoji bi se o~itovao u tome na jednoj suverenoj teritoriji – teritoriji srpskog naroda biva

85

74 Priop}enje sa sjednice Predsjedni{tva vidi: Dok. br. 20.


HMDCDR

primjenjivan ustavno pravni poredak koji proizlazi iz drugog, u ovom slu~aju, hrvatskognarodnog suvereniteta. Na{a zasluga za tu izmjenu, mo`da nije presudna, ali je svakakozna~ajna.

Ta izmjena vaàn je iako jo{ nedovoljan korak ka pravednijem planu angaòvanja mirovnihsnaga. Kada se tome doda da je gospodin Golding75 ostavio mogu}nost da do|e do jo{ nekihizmjena, onda na{e {anse da doprinesemo pravednosti toga plana nisu bezna~ajne. Po na{emmi{ljenju pravednost plana je presudan faktor za trajnost razultata, koji }e proiste}i iz njegoverealizacije. Uz to zna~aj odluke kakav }e biti plan na osnovu kojeg }e se angaòvati mirovnesnage UN, jeste i u tome {to je taj plan, uz njegov politi~ki sadràj koji ~ini cjelinu – politi~kisadràj koji nama nikada nije prezentiran, – a na toliko smo valjda imali pravo, prestavljaosnovu za budu}i mirovni ugovor, koji }e usljediti kao formalno pravni akt kojim }e bitiokon~an ovaj rat.

Svaki nedostatak u mirovnom planu, svaka ta~ka u njemu koja ide na u{trb pravednog ilegitimnog interesa srpskog naroda, u mirovnom ugovoru izrazila bi se kao norma koja bi semorala po{tovati.

Navedena ~injenica o mogu}nosti mjenjanja plana, koja je sasvim izvjesna ukazuje na toda bi bilo bolje da se Predsjedni{tvo SFRJ, ali i svi drugi koji o tome odlu~uju, usmjere na toda se uradi sve da se plan pobolj{a, a ne da stravi~nu energiju, nasilje, pretnje i ucjene svali nanas. Pred tim pretnjama i ucjenama, a mo`da i obe}anjima, popustio je i pokleknuo gos. MilePaspalj predsjednik Skup{tine Republike Srpska Krajina. Ostali nisu. Javnost upozoravamona to da uporedi stavove koje je zastupao gos. Mile Paspalj sa “njegovim” opredjeljenjem dato navodno prihvati.

Oni koji su ga zloupotrebili rekli su da on prema Ustavu mijenja predsjednika Republikeu njegovom odsustvu. Me|utim, u to vrijeme obavljao redovno svoju predsjedni~ku du`nost,te je neosnovana svaka {pekulacija u pogledu odsustva predsjednika Republike.

Da je predsjednik Republike bio prisutan svjedo~i i to {to je on neposredno po{to jeobavljena ta farsi~na odluka o navodnom prihvatanju plana, s elementima, pokaza}e se,komedije, istu obesnaìo svojim demantijem koji je uvaèn od Ujedinjenih nacija.

Osim toga u Ustavu Republike Srpska Krajina stoji da niko nema pravo potpisatikapitulaciju Republike Srpska Krajina niti njenog bilo kog dijela.

Ali zar se moglo o~ekivati od onih koji su dobili u zadatak da donose odluku silom ilimilom, s nama ili bez nas da }e uvaàvati bilo {ta, bilo kakav argument – pravni, politi~ki ilimo`da ljudski.

Najzad, spada u prvorazredno licimjerstvo da oni koji ne priznaju (formalno to jo{ nisuu~inili iako su pozvani da u~ine), Republiku Srpsku Krajinu – priznaju njen Ustav u ~asukada im je on potreban za formalno prikrivanje nasilja koji su u~inili za to da svoju la` u~ineubjedljivom. Njihova nevaè}a i neovla{tena odluka o narodnoj prihvatljivosti plana SajrusaVensa za Republiku Srpska Krajina, opasna je.

Posljedice koje mogu proiste}i iz zabune koje su time izazvane, a koje se trenutnomanifestuju kao pravi juri{ na institucije i organe Ustavnog sistema Republike Srpska Krajinapo svom ishodu mogu biti tragi~ne. Mi se smatramo obaveznim da upozorimo i upoznamojavnost, doma}u i svjetsku, da ne moèmo na sebe preuzeti odgovornost za sve ono {toproistekne iz neovla{}enog i neodgovornog pona{anja drugih.

86

75 Marrack Goulding, stru~njak za mirovne operacije i podtajnik za posebne politi~ke poslove glavnog tajnika UN-a.


HMDCDR

Ne bismo èljeli da iz svega ovoga iza|emo samo kao moralni pobjednici, to bi bila slabautjeha za nas, u pore|enju s porazom koji bi preìvio srpski narod Republike Srpska Krajinai srpski narod u cjelini, naravno i mi zajedno s njim.

4. Vlada Republike Srpska Krajina i dalje ostaje pri svom, do sada vi{e puta izre~enom, stavuda plan Sajrusa Vensa u ponu|enoj verziji bez odre|enih izmjena ne odgovara interesusrpskog naroda koji je formalizovan kroz, na referendumu 12. maja 91. godine izraènu volju,da ìvi u zajedni~koj dràvi sa Srbijom, Crnom Gorom i drugima koji to èle. Svakonaknadno mjenjanje na{eg stava u odnosu na isti – ni u ~emu izmjenjen plan Sajrusa Vensanakon tolikih tvrdnja da je on u toj verziji za nas neprihvatljiv, a za{ta smo dobili i potpunupodr{ku srpskog naroda Republike Srpska Krajina, bilo bi nemoralno i neozbiljno.

Eventualne promjene u planu Sajrusa Vensa koje bi uvaìle na{e legitimne, javnostipoznate zahtjeve i koje bi po{tovale pravo srpskog naroda na samoopredjeljenje, od nas }e bitirazmotrene, i ukoliko budu u skladu sa izraènom voljom srpskog naroda Republike SrpskaKrajina, u to valjda ne treba sumnjati, i prihva}ene.

Od prava na samoopredjeljenje, prava koje je garantovano Poveljom Ujedinjenih nacija,mi ne moèmo i nemamo pravo da odustanemo. Od tog svog prava moè odustati jedinosrpski narod. Ukoliko se to desi mi smo spremni po{tovati i takvu njegovu odluku.

5. Vlada Republike Srpska Krajina ocjenjuje, da u novonastaloj situaciji oko angaòvanjamirovnih snaga UN-a, odluku donese sam srpski narod Republike Srpska Krajinaizja{njavanjem na referendumu. Ovakvu svoju ocjenu Vlada Republike Srpska Krajina temeljina ~injenici da o takvoj sudbonosnoj stvari koja se ti~e svakog pojedinca, stvari koja trajnoopredjeljuje sudbinu naroda, svih pojedinaca, odluku mogu donijeti samo pojedina~nopripadnici srpskog naroda Republike Srpska Krajina.

Stoga Vlada Republike Srpska Krajina pokre}e inicijativu pred Skup{tinom RepublikeSrpska Krajina da zakaè referendum najkasnije u roku od mjesec dana o angaòvanjumirovnih snaga UN i politi~koj i dràvnoj budu}nosti Republike Srpska Krajina i srpskognaroda koji u njoj ìvi.

PREDSJEDNIKREPUBLIKE SRPSKA KRAJINA

M.P. 76 Dr Milan Babi}, Šv.r.š


291992., velja~a 7.BeogradZapisnik sjednice Vlade Srpske autonomne oblasti Zapadna Slavonija

87

76 Okrugli pe~at: RSK, Predsjednik Republike, Knin.


HMDCDR

Zapisnik

Sa sjednice Vlade SAO Zap. Slavonija odrànoj dana 07. 02. 1992. g. u Birou, Beograd.

Prisutni: Dàkula Veljko, Vukeli} Veljko, Mileti} Milenko, Sa{i} Ilija, Dopu|a Nikola, BukvaMirko, [ipraga Vladimir, Vuki} Veljko.

Dnevni red:

1. Analiza aktivnosti i daljni zadaci Vlade2. Ostalo

Dàkula Veljko upoznaje prisutne sa obavljenim razgovorima u Staroj Gradi{ci u komandiBanjalu~kog korpusa. Razgovori su vo|eni na temu organiziranja i uspostavljanja civilne vlastiza podru~je zapadne Slavonije. [to se ti~e tehni~kih detalja iznosi da je za smje{taj Vladeosigurana tzv. vila u Oku~anima. Predlaè da se krene u akciju povratka naroda Zap.Slavonije, i to svaki ~lan Vlade za podru~je op{tine sa koje poti~e. Iznosi detalje zaorganiziranja i uspostavljanja policije za ~ega su zaduèni Martinovi} Milanko i [panovi}77 iZrini} Milenko.

[to se ti~e organiziranja i uspostavljanja op{tinskih {tabova TO predlaè da se zaduì Vuki}Veljko. [to se ti~e plana OUN i njegove provedbe zaduùje se Sa{i} Ilija, a za organizacijupolicije Ga}e{a Drenko.Vukeli} V.: nagla{ava da je krajnje vrijeme da se donese operativni plan daljnjih aktivnosti.Iznosi da je trenutno najbitnije pri}i organizaciji policije i TO i prihvatam prijedlog da se zaTO zaduì Vuki} Veljko. [to se ti~e ostalih predloènih ne èli se izja{njavati jer ih dovoljnopoznaje. Iznosi da je u dogovoru sa Goranom Hadì}em osigurano 10 automobila za potrebeVlade.Dàkula V.: {to se ti~e osiguranja povratka vozila od MUP-a i Pokrajinskog SUP-a zaduùjese Sa{i} Ilija. Postavlja pitanje da li funkcioni{e Savjet Vlade Zap. Slavonije.Sa{i} Ilija upoznaje prisutne sa nekim mogu}im rje{enjima, zapo{ljavanja na{ih ljudi u slu~ajuda mirovne snage do|u na na{e podru~je (uslu`ne djelatnosti) jer prakti~no postojimogu}nost zapo{ljavanja na jednog vojnika jedan radnik, pa i vi{e. [impraga Vladimir isti~e da je slijedom aktivnosti koje nam predstoje premalo, tj. da semoramo hitno kadrovski oja~ati, ne kao Vlada i ~lanovi Vlade, ali {to se ti~e aktivnosti samih,angaòvati pojedine ljude. Mislim da }e najve}i teret ako do|e do ostvarenja mirovnog planaimati policija i bojim se da Ga}e{a Drenko ne}e mo}i udovoljiti {to se ti~e stru~nosti, a istotako i u odnosu na tenzije koje postoje prema njemu zbog toga {to nije bio na podru~ju Zap.Slavonije u vrijeme ratnih dejstava.Dàkula V.: Krajnje dobronamjerno sam shvatio izlaganje [imprage, a imenovanje Ga}e{enisam mislio da bude ministar ve} da bude spona izme|u Vlade i stru~nog tima koji radi naorganiziranju policije. Ukoliko svi tako smatraju, slaèm se da ga ne postavljamo, a zbogodioznosti posla da ja radim na tim poslovima. Sa{i} Ilija: Kad je rije~ o tenzijama veliko je pitanje prema kome sve one ne postoje, a zbogsveukupne situacije, a pogotovo u Oku~anima mislim da bi ba{ Drenko mogao taj posaoobavljati.

88

77 Rade.


HMDCDR

Vukeli} Veljko: Isti~e problem nepokrivenosti resora informisanja {to nismo smjeli zapostavitipa predlaè da se to pokrije sa Milun Karadì}em, po{to E}imovi} Du{an ne}e to da radi.Zaklju~ak je da se obavi razgovor sa Karadì}em i da se vidi da li moè udovoljiti timposlovima zbog zdravstvenih razloga. Dàkula V.: Predlaè da Sa{i} uputi protest OUN, ambasadi SRNJ, {tampi, u vezi ru{ila~kihaktivnosti usta{a na podru~ju Zap. Slavonije, {to se i prihva}a. Daje na razmi{ljanje prijedlogda se fuzioni{u SAO Isto~na i Zapadna Slavonija.[impraga V.: Predlaèm da se formira kordinaciono tijelo, a ne da se ide na fuzioniranje.Nagla{ava problem uspostavljanje socijalnog staranja tj. tijela koje }e to voditi.Sa{i} Ilija predlaè da svi preuzmemo obavezu obilaènja zbjegova.Bukva Mirko upoznaje prisutne da je Savjet Vlade, koje bi trebalo imenovati danas, uzeo jesebi u zadatak da pripremi prijedlog teritorije koja bi sa~injavala Zap. Slavoniju, tako da bive}inu ~inilo srpsko stanovni{tvo. Radom Savjeta koordinira Marko Priji}.78

Nagla{ava problem povratka koji je neizostavan uz MUP.U daljem radu dogovoreno je da Savjet pripremi kartu Zap. Slavonije i da se na slijede}ojsjednici dogovori o istom i iza|e u javnost.[impraga Vladimir upoznaje prisutne sa zahtjevom Vlada Srbije za dostavljanje podataka oljudskim `rtvama i {tetama na podru~ju Zap. Slavonije, {to je dostavljeno SANU.Zaklju~eno je da se slijede}a sjednica odrì u Oku~anima u slijede}u srijedu.Zavr{eno u 18,30 h.

Zapisni~ar: Vukeli} Veljko

Izvornik, rukopis, latinicaHR-DASB, OV SOZS, kut. 1.

301992., velja~a 9.Vojni}

Poziv predsjednika Kluba poslanika Skup{tine za Baniju i Kordun predsjedniku SOVrginmost da hitno po{alje poslanike u Glinu na Skup{tinu RSK

Poslano u Vojni} u 10,30 sati79

Predsjedniku op{tine _____________– h i t n o –

89

78 O elaboratu kako posti}i srpsku ve}inu na podru~ju zapadne Slavonije vidi: Dok. br. 51.79 Dopisano rukom.


HMDCDR

Molimo Vas da hitno obavijestite Va{e poslanike u Skup{tini Srpska Republika Krajina da}e se sastanak Kluba poslanika za Baniju i Kordun odràti u nedjelju 9. 2. 92. u 12,00 sati uprostorijama SUP-a Glina.

Predsjednik Kluba poslanikaza Baniju i Kordun

prim. dr. Spiro Kosti}, Šv.r.š



Zapisnik Skup{tine RSK koju je sazvao predsjednik Skup{tine Mile Paspalj

Glina, 9. 2. 92. 12 hKlub zastupnikaMile Paspalj

Mile Marti}: Posljednjih mjeseci Babi}80 je do{ao u koaliciju sa dr. Mi}unovi}em,81 Jovi}em,82

koji nastoje da ru{e srpsko rukovodstvo.– nisam pozvan na sjednicu predsjedni{tva– vr{i se manipulacija sa srpskim narodom– nije ta~no da su Kninjani protiv Vensovog plana, onaj protestni miting je skupljen od |akai dijela Babi}evih pristalica– pozivam zastupnike da izglasaju nepovjerenje Vladi Krajine, kao i meni.Bosni} MileJa sam isto da se plan prihvati ali mislim da smo skup{tinu trebali imati u Kninu kojoj bitrebao prisustvovati Babi} pa da mu kaèmo u lice. Mi nemamo vremena provoditireferendum iako bi to bilo najmjerodavnije.Ja apelujem na sve vas da ovaj plan prihvatimo i da o~uvamo jedinstvo.Dragi~evi}83 – prihvata plan, s tim da se u daljnjim pregovorima ugrade oni nedostaci koji suizostavljeni kao Sisak-Predgra|e, Caprag i drugi za razmje{taj mirovnih snaga.Moli zastupnike da se danas na sjednici prihvati plan, a pitanja vladi da se rasprave naredovnoj sjednici.

90

80 Milan, predsjednik RSK.81 Dragoljub, predsjednik Demokratske stranke.82 Mirko, osniva~ i predsjednik Srpske narodne obnove i paravojne skupine “Du{an silni” koja je na rati{tima uHrvatskoj djelovala pod zapovjedni{tvom OS SFRJ i Slu`be dràvne sigurnosti Republike Srbije.83 Lazar.


HMDCDR

Vu~kovi}84 – zamjera predsjednicima SO-u za{to bar nisu sazvali SO da se odrede premaVensovom planu.– zahtjeva da se Skup{tina ne opredjeljuje ukoliko ne prisustvuju li~ko-dalmatinske op{tine,a ako ne da se Skup{tina odrì u Kninu.Paspalj replicira da na ovoj sjednici imaju ve} 3 delegata iz SO Knin a mislim da }eprisustvovati i ostali predstavnici kao i Babi} jer sam ga li~no pozvao.A}imovi}85 delegat iz Oku~ana daje punu podr{ku Paspalju u ime naroda SO.e.Dmitrovi}86 – Kostajnica zahtjeva da se sjednica SO-e obavezno odrì u Kninu gdje je isjedi{te Skup{tine i Vlade i da na sjednici prisustvuje i Vlada Krajine i da se stvari dovedu na~isto.Bjelivuk87 – Vojni} – u potpunosti se slaè sa Dmitrovi}em.Dobrovoljac zamjera nama svima zbog prepucavanja i nejedinstva gdje se vodi borba za vlastmi smo mnogo puta prevareni a uglavnom zbog nejedinstva. Ne dozvolimo povla~enjeoru`ja. Komandant bataljona iz Siska Predgra|a iznosi stav svojih boraca koji ne}e dozvoliti predajuoru`ja. Sisak nije zauzet, ali da je zauzet ne bi se mogao odràti.




Z A P I S N I K

sa 25. sjednice Vlade Republike srpska Krajina, odràne dana 10. 2. 1992. godine, u zgradiop{tine, soba br. 51

Sjednici su prisustvovali predsjednik Republike dr Milan Babi} i ~lanovi Vlade Du{anVje{tica, Petar [tikovac, Vaso Leàji}, Milan Bauk, Branko [impraga, Vuka{in Babi}, Du{anBadà, Lazar Macura, a bili su prisutni i Funduk Uro{, predsjednik Vrhovnog suda i BorivojRa{uo savjetnik u Birou Vlade u Beogradu.

Nakon {to je utvr|eno da sjednici prisustvuje ve}ina ~lanova Vlade, dr Milan Babi} jepredloìo slijede}i

91

84 Nikola.85 Gre{ka, rije~ je o Du{anu E}imovi}u, kasnijem ~lanu Vlade RSK.86 Branko.87 Dragan.


HMDCDR

D n e v n i r e d

1. Utvr|ivanje dnevnog reda za sjednicu Skup{tine Republika Srpska Krajina.2. Rasprava o mirovnom planu Sajrusa Vensa.


Ad 1.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je dr Milan Babi} te istakao da na osnovu

Poslovnika Skup{tine Vlada ima pravo da zatraì sazivanje sjednice Skup{tine, a predsjednikSkup{tine je duàn da zakaè sjednicu na zahtjev Vlade sa ta~no utvr|enim dnevnim redom.

Dr Milan Babi} predlaè da Vlada kao predlaga~ skine drugu ta~ku dnevnog reda kojaglasi:“Dono{enje Odluke o potvrdi zakona koje je donijela Vlada Republike Srpska Krajina naosnovu ~lana 87. Poslovnika Skup{tine.” Predlaè da se za dana{nju sjednicu Skup{tine usvojeta~ka 1. Dono{enje Odluke o verifikaciji mandata novoizabranih poslanika; i ta~ke 3. koje }ebiti ta~ka 2. Izvje{taj Vlade o mirovnoj inicijativi Ujedinjenih nacija.

Drugih predloga nije bilo, te se ovaj predlog stavlja na glasanje.Jednoglasno je usvojen predloèni dnevni red za slede}u sjednicu Skup{tine.

Ad. 2.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je dr Milan Babi} i pro~itao tekst plana

Sajrusa Vensa. Zatim je dao primjedbe na ovaj plan i istakao da se iz plana treba brisati nazivHrvatska, jer iz plana proizlazi da je Krajina u Republici Hrvatskoj. Usput je pomenuo da biovaj plan bio za nas prihvatljiv kad bi Krajina bila stavljena pod protektorat Ujedinjenihnacija.

Funduk Uro{ kaè da je Krajina Republika i ima svoju vlast. Kaè da pojedine grupepoku{avaju razbiti sve {to je do sada u~injeno. Nama odgovara status da smo zasebnarepublika i da nismo u okviru Hrvatske.

Borivoje smatra da bi se trebalo pozvati na me|unarodnu konvenciju Ujedinjenih nacija ihelsin{ke dokumente iz 1975. godine u kome se izri~ito kaè da ni jedan narod bez njegoveizri~ite izjave volje ne moè biti sveden na niì status, u konkretnom slu~aju nacionalnumanjinu. Kaè da je Vensov plan tehni~ko sredstvo Evropske zajednice koje nas svodi nanacionalnu manjinu u Hrvatskoj i time rje{avaju taj dio jugoslovenskog problema. Isti~e datrebamo traìti pravo na samoopredjeljenje, kao i pravo da u~estvujemo u svim pregovorima,koji se vode na bilo kom nivou u vezi Krajine.

Jednoglasno je data saglasnost da se Vensov plan usvoji uz primjedbe Vlade RepublikeSrpska Krajina, koje je i do sada isticala.

Mirovni plan Sajrusa Vensa se prilaè zapisniku pod 2. i ~ini njegov sastavni dio.Time je dnevni red iscrpljen i sjednica zavr{ila s radom.

ZAPISNIÂR PREDSJEDNIK REPUBLIKEBorka Lali} dr Milan Babi}


92


HMDCDR


Zapisnik izvanredne sjednice Skup{tine RSK koju je sazvao Milan Babi}, na kojoj jerazmatran plan dolaska mirovnih snaga na okupirano podru~je RH

Z A P I S N I K

sa 1. sjednice vanrednog zasjedanja Skup{tine Republike Srpska Krajina, odràne u Kninu uop{tinskoj vije}nici, dana 10. 02. 1992. godine

Sjednicu Skup{tine Republike Srpska Krajina otvorila je Borka Lali}, sekretar Skup{tine,te istakla da je sjednica zakazana na zahtjev Vlade Republika Srpska Krajina, na osnovu ~lana74. Ustava Republike Srpska Krajina.

Sjednici prisustvuju: predsjednik Republike Srpska Krajina dr Milan Babi}, Prvi ministaru Vladi, ~lanovi Vlade i predsjednik Vrhovnog suda Funduk Uro{.

Istakla je da sjednici ne prisustvuju predsjednik i potpredsjednik Skup{tine i da na osnovuPoslovnika Skup{tine sjednicu moè voditi jedan od poslanika, te predlaè da Lazar Macuravodi ovu sjednicu.

Nakon izvr{ene prozivke poslanika, utvr|eno je da je sjednici Sku{tine prisutno 85poslanika, te da Skup{tina ima potrebnu ve}inu i moè donositi pravovaljane odluke.

Borka Lali} je zatim obavijestila prisutne da je Vlada na dana{njoj sjednici, kao predlaga~dnevnog reda, sa ove sjednice Skup{tine skinula 2. ta~ku dnevnog reda koji su poslaniciSkup{tine dobili u pismenom obliku.

Drugih izmjena dnevnog reda nije bilo, pa je predsjedavaju}i dao dnevni red na usvajanje.Jednoglasno je usvojen slijede}i:

D n e v n i r e d:

1. Dono{enje Odluke o verifikaciji mandata novoizabranih poslanika.2. Izvje{taj Vlade o razgovorima vo|enim u Predsjedni{tvu SFRJ i izno{enje mi{ljenja

Vlade o mirovnoj inicijativi Ujedinjenih nacija.

Prije po~etka rasprave predsjedavaju}i Skup{tine Lazar Macura je pro~itao telegrampodr{ke od dr Bogdana Magli~a, predsjednika Tesline fondacije i potpredsjednika srpsko-ameri~kog komiteta iz Los An|elesa.


Ad/1 Dono{enje Odluke o verifikaciji mandata novoizabranih poslanikaSekretar Skup{tine Borka Lali}, obavje{tava prisutne da sjednici Skup{tine prvi put

prisustvuje poslanik iz novoformiranih op{tina, te je potrebno verifikovati njihove mandate.Predsjedavaju}i Skup{tine moli verikacionu komisiju u sastavu: Bosni} Mile, Dragi~evi}

Lazar i Ivani{ Ratomir da izvr{i pregled dokumenata predloènih poslanika. Verifikacionakomisija je pregledala dostavljene dokumente, te je predsjednik verifikacione komisije MileBosni} istakao da je izbor proveden u skladu s Ustavom Republike Srpske Krajine i podnose}iizvje{taj o verifikaciji predloènih poslanika predlaè Skup{tini Republike Srpske Krajine da

93


HMDCDR

verifikuje mandate poslanika iz Op{tine Vrlika: Stojanovi} Milan, Zagorac Rade,Stojisavljevi} Du{an, Vin~i} Slobodan, Trivi} Nikola, Arnaut Mirko, Kalini} @eljko; Op{tinaTeslingrad: Toma{ Mirko, Dàkula Ilija, Boì~kovi} Rade, ûbilo Janko, Novkovi} Mane,Stani} Luka, Sitvuk Radojka; Op{tina Medak – Isto~ni Gospi}: Krajinovi} Milan, \akovi}Du{an, Zagorac \ur|a, ûbrilo Rade, Kri~kovi} \or|e, Rogovi} Mile, Krnjak êdomir;Op{tina Petrovo Polje – Drni{: Beader De~an, Vuka{in Nedjeljko, Popac Bo{ko, LukavacMom~ilo, Beader Bo{ko, Obradovi} Mirko, Jankovi} Nikola; Op{tina Smokovi} – ZemunikGornji: Erceg \or|e, Berber Ilija, Prostran Jovan, Graovac Milan, Mari~i} \uro, ParentaRade, Pucar Sa{a i Op{tina Brati{kovci – Skradin: Kresovi} [piro, [trbac Milan, Pavasovi}Milan, Svitlica @ivko, Baljak Milorad, Lali} Vitomir, Damjani} Slobodan.

Predsjedavaju}i Skup{tine Republike Srpske Krajina stavlja predlog verifikacionoj komisijina usvajanje.

Jednoglasno je izvr{ena verifikacija mandata poslanika iz navedenih op{tina.Odluka o verifikaciji mandata poslanika se prilaè zapisniku pod 1. i ~ini njegov sastavni

dio.Predsjedavaju}i Skup{tine zatim obavje{tava novoizabrane poslanike da pristupe

potpisivanju sve~ane izjave.Sve~ana izjava poslanika Skup{tine Republike Srpska Krajina iz op{tina: Vrlika, Teslingrad,

Medak – Isto~ni Gospi}, Petrovo Polje – Drni{, Smokovi}, Zemunik Gornji i Brati{kovci –Skradin potpisana je pred predsjedavaju}im Skup{tine dana 10. 2. 1992. godine. Ista seprilaè zapisniku pod 1/ i ~ini njegov sastavni dio.

Ad/2. Izvje{taj Vlade o razgovorima vo|enim u Predsjedni{tvu SFRJ i izno{enje mi{ljenjaVlade o mirovnoj inicijativi UN

Obrazloènje po ovoj ta~ci dnevnog reda dao je podpredsjednik Vlade Jovan Kati} te jeistakao da je Vlada Republike Srpska Krajina na sjednici odrànoj 7. 02. 1992. godine uKninu kojoj je predsjedavao Predsjednik Republike dr. Milan Babi} razmatrala sadràj i ishodPro{irene sjednice Predsjedni{tva SFRJ koja je odràna 31. 01. 1992. godine u Beogradu kojaje kao jedinu ta~ku dnevnog reda imala raspravu o mirovnom planu Sajrusa Vensa i timpovodom zauzela slijede}e zaklju~ke:

1. Vlada je ocjenila da zbog mogu}ih posledica koje mogu nastupiti na osnovu ishoda tesjednica treba raspravljati o sjednici iako joj nije dostavljen stenogram sa nje, mada je zahtjevza njegovo dostavljanje uredno podnesen Predsjedni{tvu SFRJ.

2. Vlada konstatuje da u~esnici u radu sjednice nisu imali uvid u sadràj plana SajrusaVensa, te da nisu mogli kompetentno donositi odluke i zaklju~ke povodom tog plana.U~esnici u radu sadràjem nisu upoznati {to predstavlja vrhunac politi~ke manipulacije.

Uz to sama rasprava na sjednici usmjerena je u pravcu analiziranja valjanosti stavova izplana Sajrusa Vensa ve} je bio tako intoniran da se plan mora prihvatiti po svaku cijenu bezobzira na njegovu sadrìnsku neprihvatljivost.

3. Posebnu pa`nju zasluùju uslovi u kojima je vo|ena rasprava. Njih su karakterisalibeskrajno fizi~ko iscrpljivanje, psihi~ki pritisci, pretnje i ucjene, vo|enje i omalovaàvanjeonih koji nisu prihvatili politiku savr{enog ~ina i unapred donijeli odluku za koje bi onitrebalo da budu formalno pokri}e. Dakle uslovi u kojima je vo|ena rasprava i okolnosti podkojima je trebalo donijeti istorijsku odluku mogu se podvesti pod patologiju politi~kogpona{anja a ne pod politi~ku raspravu i demokratsku atmosferu.

Neprihvatanje plana, bez obzira na sve na{e primjedbe koje smo imali na njegov sadràj,primjedbe koje se svode na osnovu da se srpski narod u Republici Srpska Krajina prema tome

94


HMDCDR

planu svodi na nacionalnu manjinu bez kolektivnih prava {to u krajnjem vodi kadiskriminaciji srpskog naroda – okarakterisano je od onih koji stvarno ni o ~emu ne odlu~uju– kao na{e opredjeljenje za ratnu opciju, {to nikako ne moèmo prihvatiti. Navedene optu`bepo na{oj ocjeni sra~unate su na to da u javnom mijenju izazovu otpor prema rukovodstvu isrpskom narodu Republike Srpska Krajina koji su navodno èljni rata i nasilja, `rtava i smrti.

Vlada Republike Srpske Krajine onim koji izri~u te optu`be, i koje ako ih ponove sto putapostoji opasnost da i mi povjerujemo, poru~ujemo da ne}e uspjeti uvjeriti srpski narod u toda smo za rat. Jo{ manje }e imati uspjeha u tome da uvjere srpski narod da mi radimo protivnjegovog jedinstva i da izazovemo gra|anski rat kako su se u toj optu`bi sjedinili doneprepoznavanja.

Da ponu|enoj verziji plana Sajrusa Vensa nije alternativa rat, kako to oni uporno laùjavnost, nego drugi, za srpski narod Republike Srpska Krajina, povoljniji plan, kazuje i to {toje Butros Gali Generalni sekretar UN u svom najnovijem izvje{taju Savjetu bezbjednostiizri~ito rekao da na teritoriji Republike Srpska Krajina ne}e vaìti hrvatski zakoni i institucije.To je prvi put da se eksplicitno tvrdi da ne}e vaìti hrvatski zakoni na teritoriji RepublikeSrpska Krajina, {to je i prirodno. Suprotno stanje bio bi presedan u ustavno-pravnoj praksikoji bi se o~itovao u tome na jednoj suverenoj teritoriji – teritoriji srpskog naroda bivaprimjenjivan ustavno pravni poredak koji proizlazi iz drugog, u ovom slu~aju, hrvatskognarodnog suvereniteta. Na{a zasluga za tu izmjenu, mo`da nije presudna, ali je svakakozna~ajna.

Ta izmjena vaàn je iako jo{ nedovoljan korak ka pravednijem planu angaòvanja mirovnihsnaga. Kada se tome doda da je gospodin Golding88 ostavio mogu}nost da do|e do jo{ nekihizmjena, onda na{e {anse da doprinesemo pravednosti toga plana nisu bezna~ajne. Po na{emmi{ljenju pravednost ~lana je presudan faktor za trajnost rezultata, koji }e proiste}i iz njegoverealizacije. Uz to zna~aj odluke kakav }e biti plan na {to je taj plan, uz njegov politi~ki sadràjkoji ~ini cjelinu – politi~ki sadràj koji nama nikada nije prezentiran, a na toliko smo valjdaimali pravo, predstavlja osnovu za budu}i mirovni ugovor, koji }e usljediti kao formalnopravni akt kojim }e biti okon~an ovaj rat.

Svaki nedostatak u mirovnom planu, svaka to~ka u njemu koja ide na u{trb pravednog ilegitimnog interesa sprskog naroda, u mirovnom ugovoru, izrazila bi se kao norma koja bi semorala po{tovati.

Navedena ~injenica o mogu}nosti mjenjanja plana, koja je sasvim izvjesna, ukazuje na toda bi bilo bolje da se Predsjedni{tvo SFRJ, ali i svi drugi koji o tome odlu~uju usmjere na toda se uradi sve da se plan pobolj{a, a ne da stravi~nu energiju, nasilje, pretnje i ucjene svali nanas. Pred tim pretnjama i ucjenama, a mo`da i obe}anjima, popustio je i pokleknuo gos. MilePaspalj predsjednik Skup{tine Republike Srpska Krajina. Ostali nisu. Javnost upozoravamona to da uporedi stavove koje je zastupao gos. Mile Paspalj sa “Njegovim” opredjeljenjem dato navodno prihvati.

Oni koji su ga zloupotrebljavali rekli su da on prema Ustavu mijenja predsjednikaRepublike u njegovom odsustvu. Me|utim, predsjednik Republike dr Milan Babi} nije bioodsutan i on je u to vrijeme obavljao redovno svoju predsjedni~ku du`nost, te je neosnovanasvaka {pekulacija u pogledu odsustva predsjednika Republike.

Da je predsjednik Republike bio prisutan svjedo~i i to {to je on neposredno po{to jeobavljena ta farsi~na odluka o navodnom prihvatanju plana, s elementima, pokaza}e se,komedije, istu obesnaìo svojim demantijem koji je uvaèn od Ujedinjenih nacija.

95

88 Marrack Goulding.


HMDCDR

Osim toga u Ustavu Republike Srpska Krajina stoji da niko nema pravo potpisivatikapitulaciju Republike Srpska Krajina niti njenog bilo kog dijela.

Ali zar se moglo o~ekivati od onih koji su dobili u zadatak da donose odluku silom ilimilom, s nama ili bez nas da }e uvaàvati bilo {ta, bilo kakav argument – pravni, politi~ki ilimo`da ljudski.

Najzad, spada u prvorazredno licemjerstvo da oni koji ne priznaju (formalno to jo{ nisuu~inili kako su pozvani da u~ine) Republiku Srpska Krajina – priznaju njen Ustav u ~asu kadaim je on potreban za formalno prikrivanje nasilja koje su u~inili za to da svoju la` u~ineubjedljivom. Njihova nevaè}a i neovla{}ena odluka o navodnoj prihvatljivosti plana SajrusaVensa iz Republike Srpska Krajina, opasna je.

Poslednje koje mogu proiste}i iz zabune koje su time izazvane, a koje se trenutnomanifestuju kao pravi juri{ na institucije i organe Ustavnog sistema Republike Srpska Krajinapo svom ishodu mogu biti tragi~ne. Mi se smatramo obaveznim da upozorimo i upoznamojavnost, doma}u i svjetsku, da ne moèmo na sebe preuzeti odgovornost za sve ono {toproistekne iz neovla{}enog i neodgovornost pona{anja drugih.

Ne bismo èljeli da iz svega ovoga iza|emo samo kao moralni pobjednici, to bi bila slabautjeha za nas, u pore|enju s porazom koji bi preìvio srpski narod Republike Srpska Krajinai srpski narod u cjelini, naravno i mi zajedno s njim.

4. Vlada Republike Srpska Krajina i dalje ostaje pri svom, do sada vi{e puta izre~enom,stavu da plan Sajrusa Vensa u ponu|enoj verziji bez odre|enih izmjena ne odgovara interesusrpskog naroda koji je formalizovan kroz, na referendumu 12. maja 1991. godine izraènuvolju, da ìvi u zajedni~koj dràvi sa Srbijom, Crnom Gorom i drugima koji to èle. Svakonaknadno mijenjanje na{eg stava u odnosu na isti – ni u ~emu izmjenjeni plan Sajrusa Vensanakon tolikih tvrdnja da je on u toj verziji za nas neprihvatljiv, a za{to smo dobili i potpunupodr{ku srpskog naroda Republike Srpska Krajina, bilo bi nemoralno i neozbiljno.

Eventualne promjene u planu Sajrusa Vensa koje bi uvaìle na{e legitimne, javnostipoznate zahtjeve i koje bi po{tovale pravo srpskog naroda na samoodredjenje, od nas }e bitirazmotrene, i ukoliko budu u skladu sa izraènom voljom srpskog naroda Republike SrpskaKrajina, u to valjda ne treba sumnjati, i prihva}ene.

Od prava na samoodredjenje, prava koje je garantovano Poveljom Ujedinjenih nacija, minemoèmo i nemamo pravo da odustanemo. Od toga svog prava moè odustati jedino srpskinarod. Ukoliko se to desi mi smo spremni po{tovati i takvu njegovu odluku.

5. Vlada Republike Srpska Krajina ocjenjuje, da u novonastaloj situaciji oko angaòvanjamirovnih snaga UN-a odluku donese sam srpski narod Republike Srpska Krajinaizja{njavanjem na referendumu. Ovakvu svoju ocjenu Vlada Republike Srpska Krajina temeljina ~injenici da o takvoj sudbonosnoj stvari koja se ti~e svakog pojedinca, stvari koja trajnoopredjeljuje sudbinu naroda, svih pojedinaca, odluku mogu donijeti samo pojedina~nopripadnici srpskog naroda Republike Srpska Krajina.

Stoga Vlada Republike Srpska Krajina pokre}e inicijativu pred Skup{tinom RepublikeSrpska Krajina da zakaè referendum najkasnije u roku od mjesec dana o angaòvanjumirovnih snaga UN i politi~koj i dràvnoj budu}nosti Republike Srpska Krajina srpskognaroda koji u njoj ìvi.

Predsjedavaju}i Skup{tine zatim otvara raspravu po ovoj ta~ki dnevnog reda.Funduk Uro{ se u svojoj diskusiji ukratko osvrnuo na prava srpskog naroda na ovom

prostoru, te je istakao da ni u “ùtoj monarhiji” nije bio nacionalna manjina. Imao je svoje}irili~no pismo od 1630. godine, osnovno sudovanje od 1691. godine i mati~ne knjige sve do

96


HMDCDR

Paveli}eve89 vlasti kad su ta prava ukinuta i do danas nisu vra}ena. Srbi su stvorili 1918.godine zajedno sa Hrvatima i Slovencima prvu Jugoslaviju kao konstitutivni narod {to jekasnije potvr|eno u svim ustavima. Nova fa{isti~ka vlast u Hrvatskoj svojim Ustavom jeproglasila Srbe nacionalnom manjinom i provodi ponovni genocid nad na{im narodom. Ucilju zaustavljanja rata ponu|en je Vensov sporazum u ~ijem sklapanju nismo u~estvovali kaosubjekt. Helsin{kom i drugim me|unarodnim konvencijama se predvi|a da se ni jedan narodne moè dovesti u niì status nego ga je uìvao, a nama se to nudi ovim sporazumima. Netretira se na{ teritorij, ve} teritorij Hrvatske, i mi se tretiramo kao strana koja je zapo~ela rat.Sa ovim konceptom se razoruàva ne samo na{a strana i predvi|a se da se oru`je preda JNAi ZNG, pod nadzorom UN-a. To je jedan od razloga za{to taj sporazum nije prihvatljiv. Zbogna~ina razmje{taja mirovnih snaga, na~ina razoruànja kao i statusa kojim se tretiramo usporazumu, kao takav nije u cjelosti prihvatljiv. Zbog toga smo u razgovorima sa gospodinomGoldingom traìli modifikaciju tog sporazuma i to da se izme|u zara}enih strana napravidemilitarizovana zona, zatim da se tretiramo kao strana u sukobu, da JNA ostane ukasarnama, te da umjesto posmatra~a Evropske zajednice koji nisu objektivni do|uposmatra~i UN-a.

Predsjedni{tvo Jugoslavije nam podme}e da potpi{emo krnji sporazum u kome se pominjusamo lokalni organi vlasti, te Funduk pita {ta je sa na{om Skup{tinom i kaè da mi imamosvoj Ustav, zakone i republiku, jo{ dodaje da mi nismo za rat, ve} za mir, ali ne mir s kojimgubimo sva prava.

Stojanovi} Milan poslanik iz Vrlike za koju isti~e da postoji kao srpska op{tina od 1688.godine, te je sad ponovo formirana. Isti~e da je Vensov sporazum neprihvatljiv za ovaj narod,a nije ga potpisao ni predsjednik Republike. Pita ko tvrdi da djeluje SDS u [ibeniku i Zadru.Kaè da se od strane vojnih struktura, a mnogi pripadnici JNA ne mogu da se oslobodekomunisti~ke dogme, kao ideologije la`ne svjesti. Kaè da pojedini ministri opstruiraju radVlade, a ne sprovode red i zakonitost i da je sjednica u Glini burleska, a Paspalj pion upoliti~koj igri. Dodaje da nama treba mir, ali ne takav koji bi garantovao biolo{ki nestanak.

Slobodanka Vujatovi} kaè da su savezna vlada, Predsjedni{tvo i vojni vrh politi~kidiletanti, jer ne vide svoj kraj, te pita ~iji je vazal gospodin Milo{evi}.90

Petar Cvetanovi} kaè da je Vensov plan jasan svakom ko ima politi~ki instinkt, te da su~lanovi predsjedni{tva Jugoslavije vrhunski stru~njaci u manipulaciji jer provode ne{to bezprakti~nog potkrepljenja. Isti~e da je Mile Paspalj odgovoran za razjedinjenje srpskog narodai da je dio poslanika izmanipulisan u vezi odràvanja skup{tine.

Rajko Leàji} isti~e da je srpskom narodu rat nametnut te kaè da nas Vensov plan tretirakao pobunjeni etnos koga treba urazumiti.

Dodaje da je 7. 02. o. g. u Benkovcu odràvana pro{irena sjednica SDS-a, s preko stou~esnika, donijela zaklju~ke da Vensov plan treba usvojiti uz modifikacije koje traì Vlada ida Republiku Srpsku Krajinu mogu predstavljati njeni legitimni predstavnici, te kaè da i onpodràva te predloge. Dodaje da smo, zbog neprihvatanja Vensovog plana ucjenjeni odRepublike Srbije, koja sprovodi ekonomski embargo i ne isporu~uje naftne derivate i drugerobe.

Mile Rogovi} kaè da srpski narod ne}e predati oru`je, te da on podràva stavove Vlade.

97

89 Ante, poglavnik NDH.90 Slobodan, predsjednik Republike Srbije.


HMDCDR

Milan Ivani} kaè da srbijansko rukovodstvo radi na razjedinjenju srpskog naroda, jerumjesto da sazove svoju skup{tinu, saziva na{u. Isti~e da je Vensov plan sredstvo za realizacijukoncepta usvojenog od evropske zajednice u Hagu, po kome se Srbi i Republika SrpskaKrajina svode na nacionalnu manjinu, bez kolektivnih prava. Prihvatanjem Vensovog planabi omogu}ili realizaciju usta{ko-prava{ke ideje o ukidanju Srba kao politi~kog naroda.

Petar [tikovac – isti~e da se u Vensovom planu Hrvatska pominje kao geografski pojam, adalje u tekstu kao Republika – {to je dràvno-pravni pojam.

Rade ûbrilo – kaè da se velika ve}ina boraca iz njegove op{tine pod utjecajem vojnihstarje{ina, u jednoj anketi, izjasnila za Vensov plan bez primjedbi. Isti~e da je on za Vensovplan, ali uz primjedbe Vlade Republike Srpska Krajina.

\uro Mari~i} apeluje da predstavnici vlasti po|u na poloàje da podignu moral borcima irazloè im Vensov plan i eventualne posljedice koje bi prihva}anjem izazvali.

Mile Daki} – tako|er kaè da ljude treba vi{e upoznavati sa Vensovim planom. Isti~e dakroz Vensov plan provejavaju negativne politi~ke ideje, jer prejudicira politi~ko rje{enje isrpski narod svodi na nacionalnu manjinu. Vensov plan sadrì ideju politi~ke i oruàneneravnopravnosti, jer se jedna strana razoruàva, a skrivena je ideja o kapitulaciji RepublikeSrpska Krajina, koja po tom planu mora predati oru`je drugoj strani. Zatim pita {ta je saljudskim pravima Srba u hrvatskim gradovima. Dalje kaè da je predsjednik Srbijepotpisuju}i Vensov plan preuzeo na sebe odgovornost za moralne posljedice i time priznao daje Srbija ratuju}a strana.91

\or|e Kri~kovi} je govorio o te{koj situaciji u ratom pogo|enoj op{tini Isto~ni Gospi} –Medak.

Du{an \akovi} – predlaè da se Vensovom planu dodaju garancije:1. Za{ti}eno podru~je ne}e biti podrvrgnuto zakonima i institucijama Hrvatske; 2.

Priznaje se pravo Srbima unutar Hrvatske na predlo{ku Vensovom sporazumu; 3. Spre~avanjesvih sukoba na linijama razgrani~enja i unutar za{ti}ene zone; 4. Referendum.

Milan [trbac – je istakao da narod Bukovice i Kosara ne}e dati JNA da se povu~e, da }ezauzeti borbena sredstva i staviti se pod komandu onog kadra koji èli da se bori za interesesvog naroda.

Vuka{in Babi} – isti~e da se u zadnje vreme vodi medijska kampanja da je za rat svako konije za Vensov plan, me|utim Vlada ima jasan stav da je protiv rata, ali za doradu Vensovogplana. Zatim je govorio o atmosferi na pro{irenoj sjednici predsjedni{tva u Beogradu i ~lanoviVlade su stekli utisak da moraju prihvatiti Vensov plan, jer je potpisan mnogo prije sazivanjasjednice. Istakao je da na pitanja gdje su zapadne granice Jugoslavije i kako su po Vensovomplanu JNA ilegalne, a ZNG legalne oruàne snage, ~lanovi Predsjedni{tva Jugoslavije nisuznali odgovoriti. Jedini argument koji su imali jeste da imaju pouzdanu informaciju da }eTu|man92 odbiti plan, te }emo mi prihva}anjem plana dobiti me|unarodnu naklonost.

Slobodanka Vujatovi} – predlaè da se smjeni ministar Marti},93 jer kad se jedan ministarne slaè sa programom Vlade po{teno je da podnese ostavku. Zatim je rekla da je Mile Paspaljizmanipulisao narod Banije i Korduna.

98

91 [ire o stavovima Mile Daki}a vidi: Dok. br. 16.92 Franjo, predsjednik Republike Hrvatske.93 Milan.


HMDCDR

Mirko Arnaut – kaè da bi trebalo da se po principu “mastiljavih mrlja” mirovne snagerasporede u Gorski kotar, Istru, Zadar, Split, te isti~e da je Vensov plan ra|en po diktatu onihkoji su razdjelili Jugoslaviju.

Po{to se niko vi{e nije javio za diskusiju rije~ je uzeo predsjedavaju}i Skup{tine, LazarMacura, te je istakao da moramo ostati ~vrsti i vi{e se vezati s bosanskom krajinom i da senada Šdaš niko ne}e dozvoliti tre}i svjetski rat, jer }e dalji sukob eskalirati.

Zatim je pozvao poslanike da se izjasne: ko je za to da se prihvati Vensov plan uz primjedbeVlade Republike Srpska Krajina.

Poslanici su se jednoglasno izjasnili za ovaj predlog.Na pitanje, ko je za bezuslovno prihva}anje plana, svi poslanici su bili protiv.Predsjedavaju}i zatim konstatuje da su se poslanici Skup{tine jednoglasno izjasnili da se

Vensov plan prihvati uz primjedbe Vlade Republika Srpska Krajina.Zatim se poslanicima obratio predsjednik Republike dr Milan Babi}, i istakao da je dobio

informaciju sa skupa poslanika u Glini, te sa àljenjem mora da zaklju~i da me|u poslanicimapostoji podjeljeno mi{ljenje o su{tinskom pitanju, koje se ti~e svakog gra|anina i svakogpripadnika srpskog naroda u Republici Srpska Krajina.

Zatim kaè da u novonastaloj situaciji podjeljenog mi{ljenja u institucijama RepublikeSrpska Krajina jedino mogu}e rje{enje jeste ispitivanje stava svih gra|ana Republike SrpskaKrajina, provo|enjem referenduma.

Na osnovu svojih ovla{}enja iz ~lana 78. stava 1. ta~ke 4. i 7. Ustava Republike SrpskaKrajina, predsjednik Republike je donio odluku o raspisivanju republi~kog referenduma, 22.i 23. februara 1992. godine od 7 do 19 ~asova, sa slijede}im pitanjem: Da li ste za to da semirovni plan Sajrusa Vensa prihvati:

A) uz primjedbe Vlade Republike Srpska Krajina i B) u potpunosti i bezuslovno.Za provo|enje referenduma IMENOVANA JE Centralna komisija u sastavu: Funduk

Uro{, predsjednik Vrhovnog suda, za predsjednika komisije i ~lanove: 1. Kresovi} \uro,predsjednik Okru`nog suda Knin, 2. Risto Matkovi}, ministar za upravu i pravosu|e, 3.Borka Lali}, sekretar Skup{tine i 4. Milan Ivani} poslanik Skup{tine Republike SrpskaKrajina.

Predsjednik dr Milan Babi} predlaè ovom sastavu Skup{tine da se sloì s ovom odlukom,bez obzira {to je ona kona~na na osnovu Ustava.

Predsjedavaju}i Skup{tine poziva poslanika da glasaju o ovoj odluci.Jednoglasno je donesena odluka o raspisivanju Republi~kog referenduma.Ista se prilaè zapisniku pod 2. i ~ini njegov sastavni dio.Time je dnevni red iscrpljen i sjednica zavr{ila sa radom.

Preslika, strojopis, }irilicaHrvatski informativni centar, A 178-101.

99


HMDCDR

341992., velja~a 10.Li~ka Kaldrma

Pismo Du{ana Bursa~a Milanu Babi}u, predsjedniku RSK, u kojem ga upozorava na gre{kenjegove politike koja je donijela veliku {tetu srpskom narodu

Po{tovani gospodine Babi},94

U razgovoru koji smo imali sredinom februara pro{le godine, kao {to znate bilo je re~i,izmedju ostalog, i o potrebi osnivanja Srpske narodne stranke, za ~ije osnivanje Vi niste bili.Se}am se da ste mi rekli: “ako vam treba stranka osnujte je na Hvaru.” Naravno, ja sam totada shvatio kao {alu, pa sam Vam u pismu od 15. februara 1991. op{irno izloìo svojemi{ljenje o potrebi osnivanja SNS, a i srpske selja~ke stranke. Mislio sam to zato {to samsmatrao da treba osnovati ove stranke, ne za to da bi se udovoljilo politi~koj modi, ve} zatoda bi se osnivanjem ovih stranaka pokrio nepokriveni politi~ki prostor u Hrvatskoj.Pripreme za osnivanje SNS su bile pri kraju, izmedju ostalog bile su ot{tampane i pristupnice/jedan primerak sam i Vama poslao uz pismo/. Vi mi na pismo niste odgovorili.Kao {to Vam je poznato, SNS je znatno kasnije osnovana u Zagrebu, a iz nastupa ~elnika testranke Milana Djuki}a, bilo je jasno da je ta tz. SNS bila osnovana i uz pomo} hrvatskestrane. Tim povodom poslao sam Vam ~estitku da bi Vas potsetio da u politici postoje i gre{kekoje smo mogli i da izbegnemo.SNS koja je trebala da bude ovde osnovana, prevashodno je imala u vidu celovitost srpskihinteresa na administrativnom prostoru Hrvatske. Polaze}i od ~injenice da Hrvati i Srbi ovdevekovima ìve zajedno, ili jedni pokraj drugih, osniva~i stranke su mislili da treba po}i odjednakog statusa Hrvata i Srba, kao ravnopravnih naroda, {to je i istoriska ~injenica kojusankcioni{e i medjunarodno pravo. Naime, stranka bi polazila od stanovi{ta da oba narodabudu i u nazivu dràve. Dakle, da se dràva zove Hrvatsko-Srpska Republika, da to budedràva gradjana koji u njoj ìve, da se u Saboru uvede ve}e naroda, da se jezik zove hrvatsko-srpski, da oba pisma budu ravnopravna, da nacionalni simboli budu zajedni~ki, ili odvojenii dr. Ovi zahtevi bi se ostvarivali uz zajedni~ke napore oba naroda i zajedni~ke interese, {to jezna~ilo da Srbi ovde svoje probleme treba da re{avaju u dogovoru sa Hrvatima.Put, dakle, ka tome cilju nije trebalo, a niti je smeo da vodi preko valjanja kamenja po cestamai miniranja pruga, ve} razumnim i strpljivim pregovorima, pa ako to ne bi dalo èljenerezultate, onda pristupiti suptilnijim metodama borbe, gde bi druga strana bila dalekoranjivija. Ovako rezultati politike “ho ruk” su o~iti. Ta politika je nanela ogromne {tete na{em naroduovde i opet nas vratila na po~etnu poziciju, ali sada sa neusporedivo manjim {ansama namaksimalni uspeh.Politika krajina u Hrvatskoj jeste nerazumna politika i takva politika ne vodi ni~em dobrompo srpski narod ovde. Evo za{to: Ako bi se i ustrojila Republika Krajina i ako bi ona postala~ak i medjunarodni subjekt, ona bi obuhvatila samo jednu ~etvrtinu srpskog naroda uHrvatskoj, {to zna~i da bi tri ~etvrtine srpskog naroda ostalo van granica Krajina i bez

100

94 Milan.


HMDCDR

ustavnog prava kao naroda, Srbi bi bili izloèni nepo{tednoj asimilaciji. Krajina se sastoji izdva razdvojena geografska dela /kninskog i glinskog regiona/. Izmedju ovih delova nalazi sehrvatska op{tina Slunj. Ova ~etvrtina Srba koja ìvi u Krajini /oko 150 hiljada/ ìvi naekonomsko nerazvijenom prostoru, bez prirodnih resursa i odvojena je od matice, {to zna~ida ni ekonomski ne moè samostalno da opstane. Bosna, sa kojom bi Krajina imala prirodnugranicu u sli~nom je ekonomskom stanju. Pored malog broja stanovni{tva koje bi ìvelo uKrajini uz zabrinjavaju}i nizak nivo nataliteta i uz krajnje nepovoljnu sada{nju starosnustrukturu stanovni{tva, Krajina bi imala i nizak obrazovni nivo stanovni{tva uz nedostatakkadrova svih profila. Druge dvije Krajine po brojnosti srpskog stanovni{tva u njima i nacionalne strukture, jo{ suu nepovoljnijem poloàju. Naime, na njihovom prostoru je ve}insko stanovni{tvo hrvatsko,a prostor srpskog dela Zapadne Slavonije je potpuno izdvojena enklava. Jasno je {ta to zna~i.Za{to Vam pi{em? Vi se protivite i u ovakvoj konstelaciji odnosa dolasku tz. “plavih {lemova”.Tu se i ja potpuno sa Vama slaèm. I ja sam protiv svake strane vojske u na{oj zemlji, pogotovosam protiv te vojske na dugi rok, jer takva vojska pa makar bila i prijateljska, sigurno namdonosi vi{e {tete nego koristi. Brojni su razlozi za ovakvo shvatanje.Ali, gospodine Babi}u, Vi ste, ako sebe smatrate politi~arem i na to mnogo ranije morali damislite. Dakle, prije po~etka valjanja kamenja po cestama i otpo~injanja oruànih sukoba. Itada je jasno bilo da druga strana ima duù palicu. Pa sada ako izmedju dva zla treba birati,onda }e razuman ~ovek odabrati ono manje. O, da, da Vam kaèm za{to ovde nije osnovana SNS? Zato {to je to spre~eno grubom silom.Zapravo Va{ sada{nji ministar vera Petar [tikovac o kojem sam Vam pisao 15. februara 1991.se za to izda{no zaloìo. Najpre se po~elo sa pretnjama, pa onda stavljanjem dinamita u auto,pa pucanjem iz vatrenog oru`ja i da Vam ne pi{em {ta sve jo{, jer mislim da ste u to upu}eni. Ali i bez obzira na sve Djuki}eve mane i mane njegove “srpske” stranke, ipak mislim da ninjemu nije trebalo zapaliti ku}u, jer se tu verovatno mislilo ko }e, ako svoj svome ne}e.I najzad, da Vam kaèm gospodine da je, nadajmo se, i vreme “plavih ljubi~ica” pro{lo, a i daje pro{lo i vreme dugih vladanja, bar {to se vlasti u republikama ti~e.Zato mislim da bi {to prije trebalo uprili~iti skup misle}ih Srba ovde i sa ovih prostora ipoku{ati prona}i re{enje za sve Srbe ovde. Ovako izdeljeno po “pa{alucima” ima}emo veomamalo {anse da ostanemo za trajnije.Na kraju gospodine, èleo bih da Vas podsetim i na onu narodnu poslovicu: “bolje se vratitii sa tri ~etvrtine puta ako je pogre{an, nego sa celog”.P.S. @ivim u nadi da Va{ ministar vera ne}eObjaviti i rat Srbiji. Ne daj Boè!

S po{tovanjem, Va{Du{an Bursa}, Šv.r.š

Li~ka Kaldrma,10. februar 1992.


101


HMDCDR


Priop}enje Srpske demokratske stranke RSK o ogla{avanju Srpske demokratske stranke izHrvatske i navo|enju sjedi{ta stranke u Kninu te o odbijanju mirovnog plana bezreferenduma

S R P S K A D E M O K R A T S K A S T R A N K A K N I NAdresa: n. n. 43, 59300 Knin, Telefoni: (059) 60-214, 60-173, Telefax 60-173,

Teku}i ra~un kod SDK Knin 34460-678-30213, Devizni ra~un kod JNK banka Knin60811-621-58-72711053-1655531

Na{ znak: 6/92________________Va{ znak:_____________________Knin, 11.02.1992._____________

Predmet:

S A O P [ T E N J E

Srpska demokratska stranka Republike Srpske Krajine u povodu ogla{avanja Srpskedemokratske stranke za Hrvatsku, a koja se javila za sredstva javnog informisanja iz kako jenavela, sjedi{ta u Kninu, du`na je zbog objektivnog informisanja javnosti navesti sljede}e:

Javljanje Srpske demokratske stranke za Hrvatsku sa navedenim sjedi{tem smatramo nesamo neistinom, a {to je javnosti poznato, nego smi{ljenom provokacijom {to nikako nismoo~ekivali jer smo, polaze}i od na{ih opredjeljenja da bi Srpska demokratska stranka zaHrvatsku trebala za{tititi i predstavljati srpsko nacionalno bi}e, odnosno interese srpskognaroda u granicama Republike Hrvatske, izraàvamo negodovanje permanentnim uplitanjemSrpske demokratske stranke za Hrvatsku na podru~ju Republike Srpske Krajine na kome onane egzistira ni pravno ni svojom aktivno{}u. To {to pojedini ~elnici ove stranke stanuju nateritoriji Republike Srpske Krajine jo{ uvijek ne zna~i i verifikaciju da njihova djelatnost saovog podru~ja, odnosno zloupotrebljava i pro{iruje na podru~je koje im defakto i de jure nepripada. Srpska demokratska stranka Krajine nije meritorna da presu|uje i da daje ocijene zabilo koju stranku izvan njezinih granica. Ona kao demokratska stranka ne samo da uvaàvastrana~ku djelatnost drugih stranaka u Republici Srpskoj Krajini nego svoju demokrati~nostpotvr|uje uvaàvanjem svih demokratskih kretanja u svijetu. Ali, Srpska demokratska strankaKrajine smatra nedopustivim kori{}enje mjesta stanovanja ili gostovanja ~elnika stranaka napodru~ju Republike Srpske Krajine da ono posluì kao poligon za obra~unavanje tu gdje onanema svoje sjedi{te, a ponajmanje upori{te u ~lanstvu. Istupe Srpske demokratske stranke zaHrvatsku prihvatamo kao relevantne, ali samo izvan granica Republike Srpske Krajine.

Zato svako kori{}enje pojedina~nog domicila strana~kih vo|a Srpske demokratske strankeza Hrvatsku i onih gostuju}ih smatramo provokativnim i nedobronamjernim, jer u imesrpskog naroda u Republici Srpska Krajina mogu govoriti samo stranke koje zastupajuinterese naroda Republike Srpska Krajina. Svako drugo djelovanje sa strane odbijamo s

102


HMDCDR

indignacijom, uz napomenu da je ovakav permanentan vid istupanja ~elnika Srpskedemokratske stranke za Hrvatsku sra~unat na negiranje legitimiteta Srpske demokratskestranke Krajine i Republike Srpske Krajine.

Vezano za ovu problematiku name}e se i pitanje bezuslovnog podràvanja Vensovog planaove stranke. Srpska demokratska stranka Krajine podràva stavove iznesene na Skup{tiniRepublike Srpske Krajine od 10. februara u Kninu i referendumska pitanja predloèna odstrane predsjednika Republike Srpske Krajine Dr. Milana Babi}a, smatraju}i da je jedinosrpski narod u Republici Srpskoj Krajini meritoran i legitiman da odlu~i o sudbinskimpitanjima svoga postojanja i daljnjeg opstanka.

P R E D S J E D N I [ T V OSDS Republike Srpske Krajine

M.P.95 P R E D S J E D N I K:Dr. Ljubica [olaja, Šv.r.š



Poziv na sastanak Skup{tine RSK, na kojemu }e se raspravljati o radu i postupcimapredsjednika RSK Milana Babi}a

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINASkup{tina Republike Srpska KrajinaGlina, 14. 02. 1992. godine –

Na osnovu ~lana 74. stav 3. Ustava Republike Srpska Krajina,

S a z i v a m

Skup{tinu Republike Srpska Krajina koja }e se odràti u Glini (Spomen-dom) dana, 16.02. 1992. godine (nedjelja) s po~etkom rada u 12,00 sati. 96

Za ovu sjednicu predlaè se slijede}i

D n e v n i r e d

1. Analiza rada i postupaka Predsjednika Republike Srpska Krajina vezano za aktivnostiposlije Odluke Skup{tine Republike Srpska Krajina od 9. 02. 1992. godine u Glini.

2. Razno.

103

95 Okrugli pe~at: Srpska demokratska stranka Krajine, Knin.96 Vidi: Dok. br. 37.


HMDCDR

P r e d s j e d n i k:Mile Paspalj, Šv.r.š

Izvornik, strojopis, latinicaHR-DAS-SCP, SO Glina, kut. 45.


Zapisnik sastanka sjednice Skup{tine RSK na kojoj je raspravljano o radu Vlade RSK

Zapisnik

sa sjednice Skup{tine RSK odràne 16. 02. 92. g. u Glini u 12 h

PRISUTNI:Dopuzovi} Nikola – Pla{kiMedakovi} MiloradRadunovi} MilanVu~eti} Milo{ Medakovi} Nikola

Paspalj M.97 – imamo pokrivene op{tine dalmatinsko-li~ke, – M.98 Bosni} je inzistirao da njegovi do|u, ali je nagovoren da ne do|u, Kostajnica, Sisak, –ubje|ivao sam ih da je potrebno jedinstvo. – Mo`da je problemati~na i to~ka dnevnog reda, a mo`da i to {to je Skup{tina po~ela ozbiljnoraditi. Na{u Skup{tinu prihvatila je i UN-e. Molim Vas shvatite ozbiljnost i da nastavimo u jednom demokratskom duhu po svimpitanjima.– (~ita DR99)Sergej:100 predlaèm da druga to~ka bude rad Vlade.Kosti}:101 dali sa novinarima ili bez novinara.Paspalj M: pa predlaèm da se svega dotaknemo u prvoj to~ki.@uni}:102 – rasprava o vladi, jer SRK ni nema Vlade,

Jednoglasno usvojen DR.

104

97 Milan.98 Mile.99 Dnevni red.100 Veselinovi}.101 [piro.102 Milan.


HMDCDR

To~ka 1.

Paspalj M. – (~ita podsjetnik)– ako poslanici zauzmu stav – moè po Ustavu da se opozove i predsjednik Vlade i Predsj.103

RSK.– poslije Odluke od 9. 2. 92. sazvana je Skup.104 u Kninu koja nije imala ni kvoruma. –odlu~ili su da se ide na neki referendum, a o tome legalno odlu~uje Skup{tina. Ve}ina op{tinane èli da provodi referendum. Pozvao sam predsj. RSK, on je oti{ao u Petrovac, saglasili smose na referendum nejde.@elim da ova Skup{tina donese Odluku da se nejde na referendum.– Skup{tina je po~ela, ima kvorum ali napominjem nemojmo u toku Skup{tine da do|e dokr{enja Ustava.– referendum – mislim da u ovom trenutku moè da se raspravlja, smatram da je to jednavelika podvala narodu, mi taj referendum nismo pripremili.– referendum moè raspisati samo Skup{tina Krajine.– da oŠkoš toga netreba diskusije, da se ne prihvati.Knin – nema potrebe diskutovati o referendumu, nego o legitimitetu Skup{. u Kninu.Paspalj: (~ita ~l. 68 Ustava)Martinovi} B. – o tome nemamo {ta raspravljati jer je to bilo na nelegitimnoj skup{tini.– Da su akti doneseni na takvoj.[imulija \or|e: – bilo je na ju~era{njem sastanku govora o tome, jer popisi su u opticaju ioni idu.Paspalj: Vlada je.Knin – Skup. u Kninu – njene odluke nemaju legitimitet.– nije ustavno, Vladu nismo razrije{ili ona je legalna.– Skup{tina mora odbiti taj referendum.Simo:105 – refer.106 je raspisao Milan Babi}, ali jasno stoji da Skup{t. to mora potvrditi.Paspalj: odbija se zahtjev za referendum kao neustavan i ne}e se provoditi na teritoriji RSK.Paspalj: – na sastanku u Beogradu o Jugoslaviji, je dogovoreno da RSK dade 40 poslanika uUstavotvornu skup{tinu.Pravni, monetarni i svaki drugi ìvot je vezan za ostatke Jugoslavije (razno)Roksandi} Dragan: – u dijelu vezanom za kriterije – broj stanovnika – prema veli~ini op{tine.Rade Mr|enovi}: – do{lo je do izvjesnih raskola u na{oj Republici, nebi o tome trebali voditiraspravu, jer }e se podjeliti narod u Republici SK.Predsjednik RSK je dosta doprinjeo i ima veliki uticaj kod naroda, da se u Kninu nastavi rad.Jovi} dr. D.:107 – mislim sasvim suprotno od svog prethodnog diskutanta obzirom nahistorijski momenat Odluke o srpskom narodu, da kona~no uobli~imo RSK na prostorimaJugoslavije – pruà nam se momenat da na jedan miran na~ini rje{imo svoje pitanje. Bitno jeda kona~no damo ocjenu svih pona{anja koji su sudbonosni (~itani dio).

105

103 Predsjednik.104 Skup{tina.105 Raj{i}.106 Referendum.107 Du{an.


HMDCDR

– ovakove podvale srpski narod je samo dobijao od Tita108, Bakari}a109, Kardelja110 i ...– ovaj Parlament mora na}i izlaz, moramo re}i da vizavi svih `rtava da takav ekzibicionizamne prihvatimo.D. M.111 Babi} mora prihvatiti Odluku ove Skup{tine.– ovo je zaista historijski trenutak za srpski narod, mislim da u dijelu odnosa se mora voditira~una.– ukoliko imamo na vrhu li~nost koja se sukobljava sa Predsjedni{tvom moè izazivati velikeprobleme. Bogdani} Svetozar: – ho}u da vjerujem da ovdje sjede ljudi koji ho}e da artikulirane èljenaroda dovedu do cilja. Nalazimo se na toj raskrsnici, situacija nije bezizlazna, na djelu jesukob izme|u parlamenta i prvog ~ovjeka Republike. Jugoslavija je napadnuta od stranenekih evropskih dràva. Neki ljudi iz Vlade su prodale svoju cjenjenu struku, moramo bitipametni da to ne dozvolimo, jer Jugoslavija je jedina na{a dràva. Prihvatili smo Vensov plani obavezali Vladu i Predsj. da to isto u~ine, poslije toga se saziva Skup{. u Kninu s ciljem dase taj plan ne prihvati, da bi do{lo do nekog udara pa bi mi onda ostvarili svoj neki cilj kojimi nije jasan. – Re~eno nam je da nikakve primjedbe ne dolaze u obzir na Vensov plan.Ovaj listi} je laàn i tendenciozan, Plan daje {ansu na{em narodu da se u miru opredjeli i topravo }emo dobiti, ali ovakvom Vladom }emo to te{ko ostvariti. Uporno se radi na razbijanjuovog naroda, da se ru{i legalna vlast u Srbiji koja nam je mnogo pomogla. Ovaj dio posla jeova Skup{tina trebala ve} uraditi, a danas razgovarati o tome kako }emo {to spremnijido~ekati mirovne snage, jer one su ovdje me|u nama. – ja predlaèm da ova Vlada se raspusti, da se odredi mandatar koji }e sastaviti novu Vladukoja }e zastupati interese Krajine. Ovaj sukob je zbog toga {to netko mora da padne, pona{em Ustavu predsjednika bira narod, a ovoga je izabrala Skup{tina.– radi se o tome da }e to iskoristiti protivni~ka strana.Sergej Veselinovi} (Obrovac) – nekoliko puta smo upozoravali na razbija~ku politiku M.Babi}a. – dr. Babi} je sa svojom kninskom frakcijom razbio i SDS.112

– nastojao je da izazove i ratni vihor u BiH. Srbiji je potreban predah, i Babi} ne gleda interesesrpskog naroda.– Nekoliko puta smo upozoravali M. Babi}a da je rat vodila JNA i masu mobilisanih ljudi izSrbije i C. Gore.– privreda u Krajini je slaba i u takvom stanju je potreban jedan predah. Babi} ponovo razbijasrpski narod u BiH. Predlaèm da ova Skup{tina razrije{i du`nosti M. Babi}a.Mladini}:113 – u na{oj bliòj istoriji smo vidjeli nekoliko montiranih procesa. Mi trebamosagledati su{tinu potrebe ovog parlamenta. Ovaj parlament je pametan da odlu~i o sudbiniovog naroda.

106

108 Josip Broz.109 Vladimir.110 Edvard.111 Prire|iva~i nisu utvrdili o kome je rije~.112 Srpska demokratska stranka.113 Vjerojatno je rije~ o Mandini} Neboj{i, poslaniku u Skup{tini RSK.


HMDCDR

– velikim silama ne odgovara vru} Balkan, ni ovaj Parlament nemoè promjeniti tok velikihsila. Mi smo ovim Planom uzeli predah, donosimo Odluku o sudbini na{eg naroda. MilanBabi} ima svoje zasluge, me|utim od pobune u Kninu, udruèna opozicija se javlja kao jednasnaga da ru{i vlast u Srbiji. Srbi su ~udan narod i velike sile su uloìle u to da u Srbiji izbijegra|anski rat. Takav odnos }e izazvati nemire koji mogu imati velike posljedice za nas.\uro Dedi}: èlim re}i da je na{em narodu prili~no te{ko, trenutak je u kom politika imamalo {ansi. Vensov plan je povod da se zabavimo o sebi, sve {to razum moè obuhvatiti govorida je Vensov plan realnost. Takvi politi~ki potezi vode u stvaranje me|uljudskih sukoba.– Ova Skup{tina treba da ovo razmatra. Tko je ugroèn, a tko ugroàva, kome svijet dapomogne, tu nam je svijet pomogao, to je realnost. Za opstanak treba izabrati mogu}e.Ujedinjen srpski narod je klju~no pitanje. Moramo umjeti ukrotiti u sebi prkos. Samougroène {tite UN-e, samo jedno moramo izabrati. Posrnut }e svako nastojanje koje se boriza vlast. Narodi odlu~uju, u ime cjeline ìvot vapi za artikulacijom misli.– ubrzati vlast na cjeloj teritoriji. Vensov plan nije mogu}e staviti kao predlog rasprave, i timplanom nije ugroèna na{a Krajina. Oruàni otpor srpskog naroda osigurao je osnovnepretpostavke koje na{ narod èli. Dalje bi trebali tragati za priznavanje u Jugoslaviji i Evropi.Da bi se oslobodili oklijevanja, ovog ~asa netreba traìti vi{e, za{to je protivni~ka strana reklada, svima je jasno, cjelini srpskog naroda je potrebno vrijeme za preispitivanje. Nametnuti ratje imao jednu iskustvenu poruku i kod nas i dalje. Nije dobro zatvoriti o~i i nesmijemo se datizbuniti. Postoji mogu}nost da svijet svati da {avovi ne}e pucati po Republikama. Srbija jeo~ito stala na vlastite noge. Razbiti jedinstvo srpskog naroda jest mogu}e, ali je i opasno. Svakidio mora voditi ra~una o jedinstvu. – Ako umijemo prevazi}i tu borbu, nema bojazni da }e nam srpski narod i UN-e okrenutile|a.– Referendum nema nikakvog smisla. Parlament i Vlada.– Ima trenutaka kada i ~asni ljudi po~nu tumarati.î~a:114 – donjeli smo Odluku o potpunom prihva}anju mirovnog plana, o~ekivao sam da }epredsjednik RSK prihvatiti ili podnjeti ostavku, ali od tog ni{ta, pa se trebamo pitati za kogaon radi.– da srpski narod bude jedinstven.@uni} – zamoljavam da se drìmo dnevnog reda, osnovni zadatak je da utvrdimo dali je gosp.Babi} kr{io Ustav ili ne, a na{e me|usobne ~arke idu od nerada Vlade, da se izglasanepovjerenje Vladi.Boàni} B:115 – drago mu je {to se shvatila ozbiljnost rada, dobro je {to ima razli~itihmi{ljenja, mislim da mi netrebamo da strahujemo da je to razdor, to bi trebao biti po~etaknovog jedinstva.Knin je historijski simbol srpskog naroda, ali nemora se tamo stalno sastajati.Da glasamo o razre{enju predsj. SRK i Vlade.Vojnovi}:116 – sada smo na deobama, ako ne postignemo jedinstvo bi}e nam i seoba, mimjesto da se bavimo privrednim stvarima, mi se bavimo drugim problemima. Mislim da smopostigli dosta, dosta je izne{eno o Vladi i to negativnih, da nam nije Armije ni Srbije ko znagdje bi sada bili.

107

114 Milo{. 115 Bo{ko.116 Marko.


HMDCDR

– te{ko mi pada ovo da se na{ predsjednik okre}e opoziciji. Za rad uvjek ima {ansi. Ovaj Ustavmora biti sveto pismo za sve nas, a onaj tko radi protiv mora za to da odgovara.– da trebamo inzistirati da predsj. RSK se javno izjasni oko ovih stvari.– da Vlada podnese inform. za ovu Skup{tinu.– da se za petak ili subotu zakaè hitna skup.– da ta skup{tina bude u Kninu.Bogdani} S.:117 – u petak zasjeda Savet bezbednosti i oni traè jasnu sliku, i mi to moramorije{iti, nema vremena za ~ekanje, njima se ùri, a nama ne.Boàni}: – ~l. 83, 87.Majstorovi}:118 – jutros su me zvali da se hitno javim u Korenicu, neznam za{to, drugi putmi je saop{teno da je u utorak Skup{tina u Kninu, kad sam do{ao u Korenicu saznao sam daje Skup{tina u Glini, kako ja mogu da diskutujem kad sam kasno pozvan.– ja ne}u biti glasa~ka ma{ina.– re~eno je da se sastane Skup{tina u Kninu. – imam utisak da je sada Glina glavni grad, da se ubudu}e Skup{tine zakazuju negdje usredini.– dali se neko bojao iznijeti svoje mi{ljenje u Kninu.Vidio sam naljepljene plakate za referendum.Boàni}: ja se nemogu stim sloìti, ovo su ratni uvjeti, produàvanjem toga – radi se ominutama, argumenata ima mnogo.Majstorovi}: – jasno mi je sve, nije mi jasno za{to se to nemoè re}i to i u Kninu.Oku~ani: Ova Skup{tina je izglasala suglasnost za Vensov plan, ako on ne po{tuje nas za{to bimi njega.A}imovi}:119 – potreba za Skup{tinom je bila, vrlo sam se ru`no osje}ao kad sam pro~itaotekst koji je M. Babi} poslao Sajrusu Vensu.– 112 ljudi je poginulo u Oku~anima, 250 ranjenih – 60 poginulih, zato nema razmi{ljanjao ratu, Plan je dobra osnova za nas. [to se ti~e izjava Babi}a – prema legalnoj Skup{tini jeprevr{ila mjeru. Predlaèm da ga razrije{imo i kao predsj. Republike i Vlade, Predsj. Babi}a je izabrala ovaSkup{tina. – ~l. 87. – stav 9.Da funkciju predsj. Republike obavlja predsjednik ove Skup{tine.Da se Odluka o referendumu proglasi ni{tavom.N.120 Medakovi}: – predlaè u skladu s Ustavom da Skup{tina prekine rad i formira komisijekoje }e pokrenuti opoziv predsjednika.– Komisija za za{titu ustavnog poretka, Komisija za utvrdjivanje ratnih zlo~inaca.Postoji Skup{tina kao politi~ko tjelo i sada predlagati formiranje komisija, je odlaganjerje{enja.Gubimo vrijeme, – slaèm se sa poslanikom da se prekine rad i za 3 dana nastavi u Kninu.Sergej V.: – bilo je ve} dosta re~eno o radu M. Babi}a,– vidjeli ste da on ima ustavno pravo da raspusti Skup{tinu– Formiranje komisija je tipi~an komunisti~ki sistem.

108

117 Svetozar.118 Mile.119 U izvorniku je pogre{no napisano prezime, rije~ je o Du{anu E}imovi}u.120 Nikola.


HMDCDR

Marti} Milan: – sve {to kaèm su ~injenice, u poslednje vrijeme je na{ predsjednikmanipulisao sa ovim narodom. Povezao se sa opozicijom uz obe}anje koje mu je dato da }ebiti predsjednik ako sru{i srpsko rukovodstvo. Da Skup{tina razmotri. Plan Sajrusa Vensa jejedini koji garantira mir. Gospodin Funduk121 iskrivljeno prikazuje ~injenice i oda od mjestado mjesta i manipuli{e sa narodom. Javno je Butros Gali rekao da se primjenjuje zakonKrajine. To je jedna veoma opasna manipulacija.Bjelivuk Dragan: – nebi trebali i}i u {iroku raspravu, ako je ovo stupilo na snagu, onda }emopo njemu raditi, a u njemu sve jasno stoji.Vlade i svaki njen...122

– glasanje o nepovjerenju Vladi – nakon tri dana.Martinovi} Boris: – u Ustavnom Zakonu – ~l. 3 – alineja 5 – Ustavotv. Skup{. RK nastavljas radom dok se predsj. ne izabere, – na isti na~in na koji se predsjednik bira on se i razrje{ava,to isto vrijedi i za Vladu.Radmanovi} M.:123 – do{lo je do nesporazuma tuma~enja ~lanova. 9. 02. je bilo predloga –3 dana je pro{lo. Pla{}anska dolina svima je poznata, mi smo bez struje, narod Pla{kog je zvao Babi}a da do|eda vidi gdje mi ìvimo i nije htio do}i. Umjesto da je danas do{ao ovdje, on je oti{ao u Petrovac.Potpredsjednik Skup.: – nemogu da gosp. Boàni}a samo upozorim da nije u pravu i morabiti strpljiv, historija }e ocjeniti dali smo u pravu.– Nemoèmo se ni oteti utisku da raskola i nejedinstva ima, treba}e nam puno truda da se torije{i.Slaèm se sa svima {to upozoravaju da ova na{a Skup{tina mora biti formalno pravno ~ista.Paspalj Mile: – prvi put sam zadovoljan jer imam dojam da svi razmi{ljate svojim mozgom.Na Skup{tini u Kninu koja je imala nadpolovi~nu ve}inu, birala je predsjednika RSK, ~l. 95Ustava. Mi ovdje imamo 81 poslanika, ja sam molio sve predsjednike da se sastanemo uTopuskom, do{lo je par ljudi.Ustava se moramo dràti.Kakvu god Odluku donjeli imaju samo 2 mogu}nosti – ili u Jugoslaviju ili ne.– Re~eno je u Predsjed. SFRJ dali mi prihvatamo Predsj. i Jugoslaviju, mi smo se dva putaizjasnili da smo za Jugoslaviju.– u Baranji i Slavoniji su ljudi prevareni i oni su na to dali primjedbe.– mi moramo po~eti razmi{ljati kao ostatak Jugoslavije, treba promijeniti predsjednika RSKi Vladu koja nepostoji.– ~ita ~lanove Vlade, ustvari mi Vlade nemamo. Svi raskoli u Krajini su od Knina.– ili }emo raspustiti Skup{tinu ili }emo smijeniti M. Babi}a i Vladu. Mi moramo raditi sa vladama Srbije i C. Gore – i treba se izabrati sa cijele teritorije RepublikeSK.Rep. SK nije pa{aluk od 16 op{tina.@ivkovi}:124 – ju~e sam bio na jednoj ishitrenoj sjednici traìo sam jedinstvo, odre|eni ljudi– Babi} ne}e promjeniti svoje mi{ljenje.– mi smo na Skup{tini donjeli Odluku da sara|ujemo sa Republikom Srbijom.

109

121 Uro{.122 Re~enica u izvorniku nedovr{ena.123 Milan.124 Jovan.


HMDCDR

– Zapadna Slavonija – Vlada – to je isto samozvana Vlada.Paspalj: – razmatra}e se na sljede}oj zajedni~koj skup{tini. Paspalj: 1. Razrje{enje predsj. RSK 742. Razrje{enje Vlade – 1 protivBjelivuk: – nemate petlje da ~ovjeku kaète u o~i. Vrlo uporno se vr{i pritisak, vr{en je pritisaki u Beogradu i Glini, ovo nije po Ustavu.Sergej: – u vreme najve}e euforije prije II. svjet. rata, bili su uba~eni ljudi i na jednu i nadrugu stranu. Pojedini ~lanovi Vlade Babi}eve su bili ~lanovi Matice Hrvatske.– ima jo{ ~lanova koji su odlazili u Zagreb dok smo mi bili u Srbu.– Cjenim sve poslanike, a isto tako cjenim i Uro{a Funduka, nemate pravo.Marti} M.: ja nisam pri~ao bez argumenata.Vitez Du{an: – Milan Babi} je suspendovao ovu Skup{tinu. Ustavna komisija postoji.

To~ka 2.

Paspalj: – Podr{ka Radovanu Karadì}u u jedinstvenoj politici u Bosni – jednoglasno.Sergej Veselinovi}: – obzirom da se nalazimo u ratu – Ministarstvo obrane i unutra{njihposlova mora raditi. Do formiranja nove vlade, stvara red.Predsj. Skup{tine mjenja predsj. Republike.Paspalj: – suglasnost da se sazove jedinstvena SO srpske krajine – to je do{lo i kao inicijativaod Zapadne Slavonije i Srijema.– dogovor za izbore i na toj Skup{tini dati prijedlog za novog mandatara Vlade.– Demonstracije za 9. mart da se osude.– bole me neke rije~i izre~ene na ra~un Knina, mislim da vrlo va`ne Odluke, i ova danas bibilo bolje da se donese u Kninu.– dio sve{tenstva neradi kao ostalo, stalo je na stranu politike. – predlaèm da se srpski narod mora objektivno informirati.– Ukoliko je Lazo Macura imenovan za direktora Srpske teritorije – Knin da se razrije{i.

Izvornik, rukopis, latinicaHR-DAS-SCP, SO Glina, kut. 45.


Priop}enje za javnost Skup{tine RSK o smjeni Vlade RSK te opozivu predsjednika RSK

SOCIJALISTI^KA FEDERATIVNA REPUBLIKAJUGOSLAVIJA

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINASkup{tina

Glina, 16. II. 1992. godine-

110


HMDCDR

REDAKCIJI TANJUGA ZA JUGOSLAVIJUREDAKCIJI TANJUGA ZA SRBIJURADIO TELEVIZIJA SRBIJE – TV BEOGRADRADIO TELEVIZIJA SRBIJE – TV NOVI SADREDAKCIJA POLITIKE BEOGRADREDAKCIJA BORBE BEOGRADREDAKCIJA EKSPRES POLITIKE BEOGRAD


Skup{tina Republike Srpske Krajine koja je odràna u Glini dana 16. II. 1992. godine naUstavom propisani na~in donijela je slijede}e Odluke:

– Odluku o opozivu dosada{njeg predsjednika Republike Srpske Krajine dr. MilanaBabi}a, te imenovanje v.d. predsjednika Republike do izbora novog predsjednika,

– Odluku o utvr|ivanju podno{enja ostavke Vlade Republike Srpske Krajine,– Odluku o ogla{avanju ni{tavim svih radnji oko provedbe referenduma o izja{njavanju o

Planu mirovnih operacija UN-a koji je donio skup u Kninu dana 10. II. 1992. godine, saobavezom svim op{tinskim organima o obustavljanju vr{enja bilo kakovih daljnjih radnji naprovedbi nelegalnog referenduma, te o raspu{tanju centralne komisije za provedbureferenduma.

Na skupu je zaklju~eno da se o svim navedenim odlukama obavjesti i Generalni sekretarUN-a gospodin Butros Gali, te nadle`ni Savezni organi.

Skup{tina je jednoglasno usvojila zaklju~ak da se u najkra}em roku organizuje zajedni~kaskup{tina Republike Srpske Krajine u njezinoj teritorijalnoj cjelovitosti uz uklju~enjepredstavnika skup{tina Zapadne Slavonije, Isto~ne Slavonije, Zapadnog Srema i Baranje, a nakojoj bi se donijele odluke od ̀ ivotne va`nosti za funkcionisanje cjelokupne Republike SrpskeKrajine vezano uz dolazak snaga UN-a, te funkcionisanje organa vlasti na svim nivoima. Natoj Skup{tini predloìlo bi se raspisivanje op{tih vi{estrana~kih izbora, te izbor mandatara zasastav nove Vlade Republike Srpske Krajine a u koju bi trebali biti uklju~eni predstavnici svihteritorija koje obuhvata Republika Srpska Krajina. Prijedlog je skup{tine poslanika da sezajedni~ka Skup{tina odrì u Vukovaru.

Skup{tina je jednoglasno uz aklamaciju prihvatila inicijativu o pruànju podr{ke SDS-uBosne i Hercegovine i njezinom predsjedniku dr. Radovanu Karadì}u u borbi za o~uvanjekontinuiteta Jugoslavije i slobodnog izraàvanja volje za ìvljenjem u zajedni~koj zemlji svihonih koji to èle.

Skup{tina je aklamacijom osudila poku{aj organiziranja demonstracija u Beogradu za dan9. mart 1992. godine, a koje se najavljuju od strane nekih opozicionih stranaka, kao poku{ajnelegalnog ru{enja demokratski izabranih institucija Republike Srbije, te kao poku{ajuno{enja raskola u jedinstvo Srpskog naroda na podru~jima na kojima oni ìve.

Skup{tina je posljednji put zauzela jedinstven i nedvosmislen stav da svi mogu}i sazivisastanaka pod nazivima Skup{tina Srpske Krajine nemaju nikakovog pravnog legitimiteta, teda su njihove odluke u cijelosti ni{tave.

Na kraju Skup{tina je pozvala cjelokupno stanovni{tvo Republike Srpske Krajine dapokloni puno povjerenje u rad njihovih legalno izabranih predstavnika u najvi{em organuvlasti Republike Srpske Krajine.

Za Skup{tinu Republike Srpske Krajine:Jovi} dr. Du{an, Šv.r.š

111


HMDCDR

Izvornik, strojopis, latinicaHR-DAS-SCP, SO Glina, kut. 45.


Zapisnik sjednice Skup{tine RSK na kojoj se raspravljalo o analizi rada i postupakapredsjednika Republike Srpske Krajine poslije odluka Skup{tine Republike Srpske Krajine9. velja~e 1992. u Glini

17. II. 1992.

Zapisnik

sa sjednice Skup{tine Republike Srpska Krajina koja je odràna dana 17. 02. 1992. godine uprostorijama Spomen-doma Glina s po~etkom rada u 13,15 sati.

Ovu sjednicu sazvao je i otvorio predsjednik Skup{tine Republike Srpska Krajina ikonstatovao da istoj prisustvuje (uzeti od predsjednika SRSK.)

Predsjednik – Skup{tina Republike Srpska Krajina – ju~er sam prisustvovao jednom skupukoji je traìo nekakvo pomirenje pod vodstvom predsjednika SOe Slunj Mile Bosni}a koji jeinzistirao da njegovi poslanici svi do|u danas, me|utim, on prvi nije do{ao i nije dozvolio dado|u i njegovi poslanici da otvoreno govore da bi se dalja akcija pro{irila na Kostajnici,zavr{ni udarac je bio Sisak. Zna~i imamo tri op{tine gdje se niko nije pojavio, to su oneop{tine kroz koje je ta ekipa pro{la i koje èle da razbiju parlament Republike Srpske Krajine.Tom razgovoru i sam sam u~estvovao i ubje|ivao da je potrebno jedinstvo i da se Skup{tinamora odràti. Mo`da je problemati~no i to da ova Skup{tina po~inje raditi kao pravaSkup{tina i da je ona glavna vlast na podru~ju RSK, ali zato je potrebno da svi delegati shvateozbiljnost trenutka. Pa na{e odluke od 9. II. 1992. prihvatila su i gospoda iz UN-a i pokrenulama{ineriju za dovo|enje mirovnih snaga, jedino te odluke ne mogu da prihvate pojedincikojima sputavamo vlast. Zamoljavam vas da shvatite ozbiljnost dana{nje Skup{tine i da jenastavimo u jednom demokratskom tonu koji je prihvatljiv, da razmotrimo sve probleme kojisu se nadvili nad Krajinom, po~ev{i od vlasti, od ekonomskih problema, od referenduma kojije raspisan bez odobrenja Skup{tine, od samostalnih i privatnih izjava koje se daju vansaznanja Skup{tine.Za ovu sjednicu Skup{tine predloèn je slijede}i

Dnevni red1. Analiza rada i postupaka Predsjednika Republike Srpska Krajina vezano za aktivnosti

poslije odluke Skup{tine Republike Srpska Krajina od 9. II. 1992. godine u Glini.2. Razno.

Dr. Spiro Kosti} – pita dali }e ovom sastanku biti prisutni i novinari.

112


HMDCDR

Predsjednik – moje je mi{ljenje da svaki rad treba biti javan, te pita prisutne dali su za to dabudu prisutna sredstva javnog informisanja nakon ~ega je Skup{tina odlu~ila da moguprisustvovati, a mogu prisustvovati i gosti koji nemaju pravo odlu~ivanja.Sergej Veselinovi} – predlaè da se u dnevni red uvrsti pod ta~kom a ili b Rad Vlade i to dase izvr{i analiza po ministarstvima.Predsjednik SRSK – u prvoj ta~ci dnevnog reda smatram da bi bilo dosta prostora da se osvemu raspravlja.@uni}:125 – podràvam prijedlog gosp. Veselinovi}a da se raspravi o radu Vlade, jer mi fakti~kii nemamo Vladu, RSK nema Vladu. Vladu je imala SAO Krajina.Predsjednik – po{to se vi{e niko nije javio za diskusiju daje prijedlog dnevnog reda nausvajanje i po obavljenom glasanju konstatuje da je Skup{tina Republike Srpska Krajinajednoglasno usvojila slijede}i

Dnevni red1. Analiza rada i postupaka Predsjednika Republike Srpska Krajina vezano za aktivnosti

poslije odluke Skup{tine Republike Srpska Krajina od 9. II. 1992. godine u Glini.2. Razno.

To~ka 1.Predsjednik ~ita potsjetnik. (Tekst se prilaè uz ovaj zapisnik i ~ini njegov sastavni dio).126

Ako poslanici zauzmu stav, u skladu sa Ustavom poslanici mogu da opozovu i predsjednikaRepublike i Vladu RSK, (~lan 83 stav 1). Poslije Odluke od 9. II. 1992. godine u Glini oprihvatanju Vensovog plana sazvana je Skup{tina127 u Kninu koja nije imala ni kvorum nilegalno verifikovane mandate poslanika i donijela Odluku o raspisivanju referenduma.Referendum potpisuje Skup{tina, o ratu ili miru odlu~uje Skup{tina. Referendum je raspisani rasturen bez odobrenja Skup{tine koji nanosi razdor u Republici Srpska Krajina jer ve}inaSOe ili ve}ina op{tina ne èli da provodi referendum jer su se njihovi poslanici na Skup{tiniu Glini od 9. II. izjasnili o prihva}anju Vensovog plana. Na ju~era{njim konsultacijamadogovorili smo se da referendum ne ide gdje je bio prisutan i predsjednik Republike i zadana{nju Skup{tinu pozvao sam Predsjednika Republike {to je smatrao neobavezuju}e, da jeprisustvo u Petrovcu daleko korisnije, u prisustvu ovdje pojedinih poslanika usaglasili smo seda referendum ne rade {to je i sam prihvatio. Dana{nja Skup{tina treba da donese Odluku oodbijanju referenduma te da za svaki daljnji postupak oko istog obustavlja.227. Poslanik iz Vojni}a, Skup{tina je po~ela kako je po~ela, ne sumnjam da nema kvorum,ali ipak napominjem, nemojmo slu~ajno da u toku rasprave kad se radi o nekim pitanjima dakr{imo Ustav jer za takve odluke ne}u glasati jer vi znate da nema takvih pritisaka koji nas nato mogu natjerati.

[to se ti~e referenduma, èlim da kaèm nekoliko rije~i. Mislim da u ovom trenutkuSkup{tina moè da raspravlja i da se donese odluka jer smatram da bi taj referendum bio jednavelika podvala narodu, {to nebi odraàvalo istinsku volju naroda jer svaki referendum morabiti i pripremljen, a mi ga nismo pripremili, to je manje-vi{e produkt na{eg nejedinstva i zatonemojmo manipulisati s narodom i smatram da Skup{tina ni u kom slu~aju nebi trebala

113

125 Milan.126 Tekst nije prona|en uz zapisnik.127 Vidi: Dok. br. 33.


HMDCDR

donijeti odluku o referendumu a znamo da referendum moè da raspi{e samo Skup{tinaKrajine. Ako bi neko htio da napravi nekakvu anketu, to moè i treba re}i da to nijereferendum jer referendum je obavezavaju}i, anketa nije.

Predlaèm da se referendum u ovom trenutku ne provodi i kao takvog danas ga trebaodbaciti.Poslanik iz Knina – nema potrebe raspravljati o referendumu, mi diskutujemo o legalitetuSkup{tine i posljedicama takvog rada u Kninu. Zna~i, ako je ova Skup{tina rekla da Skup{tinau Kninu nije legitimna onda je suvi{no raspravljati o referendumu.Predsjednik – ~ita ~lan 68 stav 8 Ustava RSK – Skup{tina RSK raspisuje referendum, aOdluku o raspisivanju referenduma donijela je Vlada. Martinovi} Boris iznosi da je jedino ovla{teno tijelo za raspisivanje referenduma ovaj organ tj.Skup{tina koja je legalna, prema ~lanu 75. Ustava ima i kvorum (nadpolovi~nu ve}inu odukupnog broja poslanika).

Predlaè da Skup{tina zauzme stav da bilo kakav akt donesen suprotno Ustavu inadle`nostima ove Skup{tine smatraju se ni{tavim kao da nisu ni doneseni.Predsjednik – da nebi stvarali zabunu na terenu iako Skup{tina nije donijela Odluku oreferendumu mi moramo iza}i sa jasnim saop{tenjem u javnost.[imulija \or|e – poslanik iz Op{tine Karlovac – na ju~era{njem sastanku dogovoreno je dase provodi anketa na uzorku u svakoj op{tini na 1000 ljudi. Da si ne maèmo o~ipropagandni materijal je na terenu i on ide.

Predlaèm da se donese odluka da se anketa moè provoditi na uzorku u svakoj op{tini na1000 komada.

Predsjednik: Vlada je postavila zahtjev da ne sprovodi referendum i zato predlaèmni{tavnim odluke o sprovo|enju referenduma i mi odbacujemo referendum.

Poslanik iz Knina – odluke Vlade nemaju nikakav legitimitet jer nije bila legalna a nije nirazrje{ena Vlada i Vlada je funkcionisala i dalje. Referendum se moè shvatiti kao prijedlogVlade, a neustavno je to {to su oni sa njim krenuli prije odobrenja Skup{tine i usvajanjakona~nog referendumskog pitanja. Zna~i, mi tu Vladu nismo razrje{ili, ona je legalna i zatobi formalno-pravno bilo da mi danas donesemo odluku da to osporimo odnosno da neprihvatimo prijedlog Vlade o referendumu, ali da formuli{emo da je Skup{tina u Kninunelegalna i da njene odluke nisu legitimne.

Druga stvar je povjerenje Vladi, dali }emo to povjerenje dati ili ne. Predloìo bih da ovopitanje shvatimo kao su{tinsko. Po{to Vlada nije razrje{ena ona je legalna i oni mogu tuma~itida je to bio jedan prijedlog koji ova Skup{tina moè prihvatiti, a ako preko toga pre|epre}utno moè se tuma~iti da ne prihvata na mora ga odbiti jer je bila inicijativa na Skup{tiniu Kninu nelegitimna i mislim da je tu formalno-pravna su{tina.Simo128 – referndum je raspisao Milan Babi} po svojoj odluci, a u ~lanu 78. to~ka 7. UstavaRepublike Srpska Krajina stoji da on to moè uraditi ali i ovdje stoji da prvom prilikomsastajanja Skup{tine ona mora tu odluku da razmotri. Zato je sada vrlo bitno ako vi doneseteodluku o poni{tenju referenduma, jer vi smatrate da takav referendum nije potreban i napitanje pod B nikad ne bi odgovorio, svi bi zaokruìli A a ono upravo kaè suprotno va{ojodluci o prihvatanju mirovnih snaga.

114

128 U izvorniku izostavljeno prezime govornika.


HMDCDR

_________129 da nam se nebi dogodilo da neko sutra kaè da se poslanici ove Skup{tine bojereferenduma i mislim da ovdje trebamo re}i jasno i glasno za{to odbijamo ovu odluku Vlade,a po mom mi{ljenju je da ne postoje uvjeti za provo|enje referenduma.Predsjednik – predlaèm da donesemo odluku o odbacivanju referenduma nakon ~ega jeSkup{tina Republike Srpska Krajina donijela odluku da je referendum odba~en od straneSkup{tine Republike Srpska Krajina i da se na teritoriji Republike Srpska Krajina ne}eprovoditi referendum {to je prihva}eno sa jednim uzdrànim glasom i nastavlja, na sastankuu Beogradu na konvenciji o Novoj Jugoslaviji dobio zahtjev za Rep. Srp. Krajina imenuje 40poslanika u Saveznu Skup{tinu, oko tog kriterija moramo se dogovoriti, da u cjelinipokrijemo Rep. Srp. Krajinu (Slavonija, Baranja, Zapadni Srijem i Zapadna Slavonija) i ovogmomenta moèmo samo da se dogovorimo da svaka op{tina dade po jednog poslanika uSaveznu skup{tinu a moèmo se dogovoriti i kako da nadopunimo razliku do broja 40.Mislim da je i to jedno priznanje u vezivanju Rep. Srp. Krajina u Jugoslaviju i ispunjavanjeobaveze koju je narod zahtjevao od Jugoslavije a to je opstanak u Jugoslaviji sa onima koji toèle. Pravni, ekonomski, monetarni i svaki drugi ̀ ivot vezan nam je za ostatak Jugoslavije takoda bi se danas trebali dogovoriti o kriteriju izbora ovih 40 delegata u Saveznu Skup{tinu.Dragan Roksandi}, sekretar Skup{tine op{tine Glina, predlaèm da se odluke Vlade proglaseni{tavim, jer poni{tenje i ni{tavost nije isto. Poni{tenje zna~i da je ne{to pravno saìvjelo iposlije toga poni{teno a ovdje smo rekli da ne moè pravno da saìvi. U drugom dijeluvezanom za kriterije izbora poslanika u Saveznu skup{tinu smatram da je jedan od osnovnihkriterija broj stanovnika op{tina.

Izvornik, rukopis, latinicaHR-DAS-SCP, SO Glina, kut. 45.

401992., velja~a 17.Petrinja

Plan operativnog rada Stanice javne bezbjednosti Petrinja za akciju “Povratak”, pra}enjeosoba koje su Hrvati ili onih koji na bilo koji na~in kontaktiraju s osobama na slobodnompodru~ju Hrvatske

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO UNUTRA[NJIH POSLOVASEKRETARIJAT UNUTRA[NJIH POSLOVA GLINASTANICA JAVNE BEZBJEDNOSTI PETRINJABroj: SP-2/92.Petrinja, 17. 02. 1992.

115

129 U izvorniku nije naveden govornik.


HMDCDR

Dosada{njim operativnim pokrivanjem podru~ja, uo~eno je da odre|eni broj gra|anahrvatske nacionalnosti koji su ostali na oslobo|enom podru~ju odlaze sa tog podru~ja nateritorij koji drè snage Hrvatske i vra}aju se nazad. Tako|er i odre|eni broj gra|ana srpskenacionalnosti koji su oti{li sa ovog podru~ja prije, za vrijeme i poslije izbijanja rata vra}a senazad.

Ovakvo slobodno kretanje tih osoba izaziva neraspoloènje kod velikog broja boraca, {tose direktno reflektira na obrambenu mo} na{ih jedinica.

Da bi se to sprije~ilo, kao i odliv informacija i radi {to boljeg operativnog rada na podru~juop{tine Petrinja a u vezi akcije “Povratnik” sa~injen je plan akcije.

P L A N A K C I J E“POVRATNIK”

Zaduènja u sprovo|enju akcije:1. U akciju uklju~iti sve radnike SJB Petrinja.2. Za obavljanje informativnih razgovora odre|ujem operativne radnike za krim. obradu i

vo|e sektora.3. Nosilac akcije je operativni radnik za krim. obradu Vladi} Du{an.4. Kontrolu izvr{enja akcije vr{i komandir SJB.

Zaduènja pojedinih ovla{tenih slu`benih osoba i radnika:1. Radnici SJB Petrinja vi|enjem osobe koje su se vratile u Petrinju, legitimiranjem

nepoznatih osoba, saznanjem od drugih osoba koje su vi|ene, sumnjive, nepoznate ili osobekoje su se vratile nazad odmah obavjestiti operativne radnike koji su zaduèni za obavljanjerazgovora ili privesti takve osobe u SJB Petrinja.

Rok izvr{enja: trajan.2. Ovla{tene slu`bene osobe za obavljanje razgovora– obavljanju razgovora sa povratnicima– sa~injavaju slu`benu zabilje{ku o obavljenom razgovoru i takvu uz radni nalog predaju

komandiru SJB.U razgovorima utvrditi podatke vojnog, obavje{tajnog i kontraobavje{tajnog zna~aja npr.

motiv odlaska i dolaska, ostale rodbinske veze u Hrvatskoj, odnos hrvatskih vlasti premanjima, odnos vlasti prema Srbima, radnom mjestu ili drugdje, vrste naoruànja, javno mjenjeu odnosu na rat i Srbe, imena i prezimena zatvorenih ili zarobljenih Srba, dali znadu slu~ajevegenocida ili terora nad Srbima, imena vode}ih ekstremista u gradu ili njihovim jedinicamaitd.

Rok izvr{enja: trajan.3. Nosilac akcije.– sa~injava plan akcije “Povratnik”– ~ita slu`bene zabilje{ke sa~injene od strane ovl. sl. osoba te iz njih vadi podatke zna~ajne

za slu`bu– podatke od vojnog zna~aja dostavlja organima vojne bezbednosti– vodi evidenciju svih povratnika koji su bili na informativnom razgovoru i ostale

evidencije koje su sastavni dio ovog plana.Rok izvr{enja: trajan.

EVIDENCIJA POVRATNIKA– prezime i ime povratnika

116


HMDCDR

– godi{te– nacionalnost – kada je napustio Petrinju– kada je do{ao u Petrinju– kod koga je bio– napomenaEVIDENCIJA VI\ENIH LICA U UNIFORMI ZNG-a ILI MUP-a RH– prezime i ime lica– period vi|enja– mjesto vi|enja– aktivnosti koje su poznateEVIDENCIJA HRVATA KOJI SE NALAZE NA PODRU^JU OP[TINE PETRINJA– prezime i ime – adresa– godi{te– napomenaAkcija je tajnog i trajnog karaktera.Plan akcije po potrebi moè se pro{iriti i dopuniti.

Prilog:– evidencije

N A ^ E L N I K:Milan Karapandà, Šv.r.š



Pismo predsjednika Skup{tine RSK generalnom sekretaru UN-a i Savjetu sigurnosti UN-a ukojem ih moli da ne donose odluku o slanju mirovnih snaga na okupirano podru~jeRepublike Hrvatske dok Srbi ne provedu referendum o mirovnom planu

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINASKUP[TINA REPUBLIKE

Knin, 18. 02. 1992. godine

UJEDINJENE NACIJEGENERALNI SEKRETAR DR BUTROS BUTROS GALI

– SAVJETU BEZBJEDNOSTI –

NJUJORK

117


HMDCDR

Skup{tina Republike Srpske Krajine na stalnom zasjedanju u Kninu donijela je slijede}eodluke koje se proslje|uju Generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija dr Butros-Butros Galijui Savjetu bezbjednosti.

1. Skup{tina Republike Srpska Krajina moli Savjet bezbjednosti i gospodina Butrosa Galijada ne donese odluku o angaòvanju trupa mirovnih snaga Ujedinjenih nacija u Krajini dokse ne provede referendum koji je raspisan za 22. i 23. 02. 1992. godine.

2. Skup{tina Republike Srpske Krajine moli Ujedinjene nacije da obezbjede srpskomnarodu Republike Srpske Krajine pravo na samoopredjeljenje na osnovu ta~ke 2. ~lana 1.Povelje Ujedinjenih nacija u kome se kaè: Da su ciljevi Ujedinjenih nacija “razvijanje me|unacijama prijateljskih odnosa zasnovanih na po{tovanju na~ela ravnopravnosti isamoopredjeljenje naroda i preduzimanje drugih odgovaraju}ih mjera radi u~vr{}enja op{tegmira”.

3. Skup{tina Republike Srpska Krajina zalaè se za mirno rje{enje jugoslavenske krize uskladu s Helsin{kim aktom i moli Ujedinjene nacije da na osnovu prava srpskog naroda nasamoopredjeljenje – izloènog u ta~ki 2. na{e molbe – obezbjedi da Republika Srpska Krajinadobije punopravni status u pregovorima oko politi~kog razrje{enja jugoslavenske dràvne ipoliti~ke krize, bilo u okviru Ujedinjenih nacija {to je prihvatljivije rje{enje bilo u okviruEvropske zajednice, {to je zadovoljavaju}a forma.

4. Skup{tina Republike Srpska Krajina odlu~ila je da se ne vr{i razoruàvanje teritorijalneodbrane koja ostaje u funkciji odbrane Republike Srpska Krajina pod njenom komandom.

5. Skup{tina Republike Srpska Krajina odu~ila je da nema potrebe za organizovanosuprostavljanje silom odluci Savjeta bezbjednosti.

M.P.130 PREDSJEDNIK SKUP[TINE131



Informacija SUP-a Knin o zlo~inima Jedinice za specijalne namjene MUP-a RSK napodru~ju Vrhovina tijekom 1991. godine

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINASEKRETARIJAT ZA UP-e

Broj:Knin, 19. 02. 1992.

118

130 Okrugli pe~at: RSK, Skup{tina RSK, Knin.131 Predsjednik Skup{tine Mile Paspalj nije predsjedao sjednicom Skup{tine, ve} ju je vodio Lazar Macura.


HMDCDR

I N F O R M A C I JA

sastavljena u SUP-u Knin dana 19. 02. 1992. g. povodom slijede}eg:

Dana 11. 02. 1992. g. preko prijateljske veze do{ao sam do slijede}ih informacija.

Specijalna jedinica milicije za posebne namjene kojoj je komandir Baklai} Predrag uVrhovinama, a ukazom ministra MUP-a RSK Milana Marti}a rasformirana, i dalje vr{iaktivnosti samostalno kako na {tetu hrvatskog ìvlja u Li~koj regiji tako na {tetu srpskogìvlja, te su dosad po~inili vi{e vrsta krivi~nih djela.

Komandir Posebne jedinice za specijalnu namjenu u Vrhovinama je Baklai} Predragstanuje kod Gruji} Rade u Vrhovinama (kod benzinske pumpe).

Njegov zamjenik do pre mjesec i pol dana je bio Puhar Srboljub koji stanuje u Podumugdje je i ro|en, trenuta~no se nalazi u mjestu [karama pri JNA, kao izvi|a~.

Ostali ~lanovi Specijalne jedinice za posebnu namjenu za mjesto Vrhovinu su GomiracTihomir, sa stanom u Dugom Dolu, SO Vrhovine.– Leki} Damir iz mjesta Dugi Dol, SO Vrhovine,– Naran~i} Damir stanuje u centru Vrhovina,– Bruji} Predrag stanuje kod roditelja Bruji} Rade, raspolaè se informacijom da setrenuta~no nalazi u Beogradu,– Jelovac Darko stanuje u Gornjim Vrhovinama,– Vukmirovi} Nikola sa stanom u Gornjim Vrhovinama,– Brakus Nedeljko sa stanom u Vrhovinama (kod Lokve),– Kon~ar Branimir sa stanom u Gornjim Vrhovinama,– [teti} Milorad stalno nastanjen u Gornjim Vrhovinama, raspolaèm sa podacima da je sadu Beogradu,– Bruji} Rade stanuje u Vrhovinama kod benzinske pumpe,– Bruji} Rade sin Bruji} Nenada stanuje u obiteljskoj ku}i,

Navedena grupa je u mjestu Brlogu tokom 7., 8., 9. i 10. mjeseca 1991. godine ubila jednustariju ènsku osobu srpske nacionalnosti i vi{e Hrvata. O svemu u~injenom poznato je vi{eminspektoru Prica132 iz Korenice.

U mjestu Dabru dok su vo|ene ratne operacije tokom 8. mj. 1991. g. napred navedenagrupa je ubila dvojicu Hrvata, od kojih je jedan penzionisani milicioner Bi~ani} Grga, koji jeuìvao poseban ugled u mjestu Dabru kako od srpskih tako i hrvatskih mje{tana. Bi~ani}Grge ku}a je oplja~kana i razorena kao i jo{ neke ku}e mje{tana Dabra hrvatske nacionalnosti.

Grupa je u Petrini} Polju o{tetila i oplja~kala dvije hrvatske ku}e (nepoznati vlasnik).Tako|er je u mjestu Lon~ar stradalo 15 hrvatskih obitelji koji su se prisilno iselili i njihova

imovina je oplja~kana a ku}e sa pomo}nim zgradama popaljene.U mjestu Glavaci 6 – 7 ku}a prezimenom Paveli}i, hrvatske nacionalnosti su iseljene i

njihova imovina pokradena te je oplja~kana a stambeni objekti uni{teni.Navedena grupa je izvr{ila i vi{e kriv. djela prema gra|anima srpske nacionalnosti i to:– Leki} Branku iz Vrhovina, Dugi Dol br. 11, tokom 7. i 8. mj. 1991. mu otu|eno 2.800

DM. Jedan karabin koje je vlasni{tvo njegovog zeta a za koji posjeduje valjanu dozvolu, ne{tonovca i o{te}en mu osobni autom. marke “Golf” dizel.

119

132 Predrag.


HMDCDR

– Porodici Brankovi} iz Brloga odnjeta pu{ka 2 pi{tolja i 5.000 DM, neutvr|ena koli~inanovca te dve krave i teretno vozilo marke “Zastava” 5 t, crvene boje, osobni automobil marke“Golf” 1600 dizel, kojeg trenuta~no upotrebljava i vozi Brakus Nenad iz Vrhovina.

– Pilja Ilija inspektor iz Oto~ca, srpske nacionalnosti koji je izbjegao iz Oto~ca 9. ili 10.mj. 1991. g. navedena grupa mu je oduzela osobni automobil marke “Lada 1500”,automatsku pu{ku proizv. “C. Zastava”, koju je Pilja Ilija prilikom odlaènja iz Oto~ca uspioodnjeti od SUP-a Oto~ac te lova~ku pu{ku neutvr|ene marke i pi{tolj marke “Win~ester” cal.44, te neutvr|enu koli~inu novca, raspolaè sa podacima da mu je vozilo marke “Lada”uni{teno.

– Neutvr|enog dana osobi srpske nacionalnosti lugaru iz Petri} Polja, koji stanuje uDabru, a sad se trenuta~no nalazi u Vrhovinama, navedena grupa mu je oduzela 2 pu{ke tj.lova~ku pu{ku i karabin, 1 pi{tolj i 1500 DM. Navedene stvari se nalaze kod Brakus Nedeljka.

– Neutvr|enog dana i vremena tokom 8., 9. i 10. mj. 1991. u mjestu zv. Drenov Klanacnavedena grupa otu|ila vi{e goveda i sitne stoke, koju je prevezla u Beograd preko Gruji}Rade i prodala.

Tako|er su u tom mjestu ubili dvije starije ène od kojih je jedna srpske nacionalnosti. Uakcijama u Drenovu Klancu poginuo je jedan gardist tj. srpski dobrovoljac za kojeg sepretpostavlja da ga je ubila navedena grupa.

– Neutvr|enog dana i vremena tokom 6. i 7. mj. 1991. g. je uhapsila penzionisanoginstruktora zv. “Gene” iz Korenice kojega je dràla zatvorenog u lova~kom domu uVrhovinama a od tada mu se gubi svaki trag te se pretpostavlja da je isti likvidiran.

– Tako|er navedena grupa dràla je zatvorenog vi{e dana Marijan Du{ana, inspektora izSJB Korenice u Lova~kom domu u Vrhovinama tokom 8. mj. 1991. g. Š...š133

– Tako|er Ivan~evi} Du{ana, sudca iz Oto~ca, je dràla zatvorenog u Lova~kom domu uVrhovinama gdje su istog pretukli i otu|ili njegovu imovinu.

Po{to je grupa raspu{tena od MUP-a RSK od prije mjesec i pol dana ista nema stalnosjedi{te i uglavnom se sastaju po gostionicama u Vrhovinama a pojedinci iz te grupe vr{esamostalne akcije i likvidacije pojedinih osoba kako srpske tako i hrvatske nacionalnosti anjihovu imovinu plja~ka i prodaje u mjestu Korenica i Vrhovine, a skoro svake nedelje nekood ~lanova iz grupe odlazi u Beograd radi prodaje oplja~kanih stvari.

Komandir grupe Baklaji} Predrag obmanjuje grupu pri~om da ne primaju osobne dohotkeiz razloga toga {to je trenuta~no raskol izme|u Ministarstva UP-a i Vlade Republike SK i da}e se ta situacija ubrzo srediti te da }e osobne dohotke kao i do sada primati.

Planer i organizator svih akcija su Bruji} Rade i Baklaji} Predrag a najve}i dio oplja~kanogdobiva Bruji} Rade.

Informaciju podniopripadnik Jedinice zaspec. namjene Vrhovine


120

133 Kraj re~enice u izvorniku ne~itak.


HMDCDR

431992., velja~a 21.Beograd

Poziv Predsjedni{tva SFRJ Milanu Marti}u za sudjelovanje na sjednici “pro{irenogPredsjedni{tva”, na kojoj }e se raspravljati o dolasku mirovnih snaga UN-a na okupiranopodru~je Republike Hrvatske, Zakonu o ostvarivanju prava naroda na samoopredjeljenjete ure|enju Jugoslavije kao zajedni~ke dràve

PREDSEDNI[TVO SFRJ Br. sp 20.

21. 02. 1992. god. Milan Marti},Beograd ministar unutra{njih poslova

Srpske Krajine, Knin

Obave{tavamo Vas da je potpredsednik Predsedni{tva SFRJ dr Branko Kosti}, na osnovu~lana 328. stav 5. Ustava SFRJ i ~lana 3. stav 2. Poslovnika o radu Predsedni{tva SFRJ, sazvaosednicu Predsedni{tva SFRJ za ~etvrtak, 27. februara 1992. godine.

Za sednicu se predlaè slede}i

D N E V N I R E D:

1. Informacija o toku i realizaciji plana prihvatanja i angaòvanja mirovnih snaga UN uJugoslaviji,

2. Informacija o razmatranju Predloga za dono{enje Zakona o ostvarivanju prava narodana samoopredeljenje,

3. Razmatranje osnove ure|enja i funkcionisanja Jugoslavije kao zajedni~ke dràve

Na sednicu u pro{irenom sastavu, pored ~lanova Predsedni{tva SFRJ pozvani su i:– dr Slobodan Gligorijevi}, Bogdana Glumac Levakov, Dragomir Raki}, Aleksandar

Mitrovi}, Petar Gra~anin, general pukovnik Blagoje Adì} i Milivoje Maksi},– Slobodan Milo{evi}, Aleksandar Bako~evi} i Radoman Boòvi},– dr Nikola Koljevi}, dr Biljana Plav{i}, mr Mom~ilo Kraji{nik i dr Radovan Karadì},– Mile Paspalj, Milan Marti}, Veljko Vukeli}, Veljko Dàkula, Ilija Kon~arevi} i Goran

Hadì}.Za prvu ta~ku dnevnog reda dostavljamo Vam izve{taj generalnog sekretara UN od 15.

februara o.g. sa aneksima i Nacrt rezolucije Saveta bezbednosti od 19. februara 1992.godine.134 Uvodne napomene povodom ove ta~ke dnevnog reda da}e ~lan Predsedni{tva SFRJi predsednik Dràvnog komiteta za saradnju sa predstavnicima UN dr Borisav Jovi}.

Za drugu ta~ku dnevnog reda dostavljamo “Mi{ljenje i sugestije potpisnika Konvencije oJugoslaviji povodom Nacrta zakona o ostvarivanju prava naroda na samoopredeljenje.”Predvi|eno je da se podnese i kra}e uvodno izlaganje.

121

134 Navedeni prilozi nisu na|eni uz izvornik.


HMDCDR

Za tre}u ta~ku dnevnog reda dostavljamo materijal “Osnovi ure|enja i funkcionisanjaJugoslavije kao zajedni~ke dràve.

Sednica }e se odràti u Palati federacije, sala “Beograd”, sa po~etkom u 11 ~asova.

GENERALNI SEKRETARM.P.135

An|elko Masli}, Šv.r.š

– – – – – – – – – – – – – – – –

KONVENCIJA O JUGOSLAVIJI

MI[LJENJA I SUGESTIJE POVODOM NACRTA ZAKONA O OSTVARIVANJUPRAVA NARODA NA SAMOOPREDJELJENJE

Potpisnici Konvencije o Jugoslaviji, na sastanku odrànom 13. februara 1992. godine uBeogradu, razmotrili su Predlog dono{enja zakona o ostvarivanju prava naroda nasamoopredjeljnje, sa Nacrtom zakona i predlogom da se donese po hitnom postupku iutvrdili slede}a mi{ljenja i sugestije:

I – NAÊLNO MI[LJENJE

Potpisnici Konvencije o Jugoslaviji ocenili su da su u potpunosti prihvatljive intencijepredloènog Zakona o ostvarivanju prava naroda na samoopredjeljenje i smatraju da ovajzakonski projekat pruà neophodnu zakonsku osnovu za po~etak procesa mirnog,demokratskog i legalnog re{enja dràvno-politi~ke krize u Jugoslaviji. Zato su podràli Nacrtzakona, sa preporukom da se donese po hitnom postupku.1 Š1Samo se jedan u~esnik uraspravi zaloìo da se Zakon donese u redovnoj proceduriš136

Potpisnici Konvencije posebno ocenjuju zna~ajnom nameru zakonodavca da se obezbedikontinuitet Jugoslavije kao dràve i me|unarodno-pravnog subjekta.

Pri utvr|ivanju afirmativnog stava prema predloènom zakonu, imalo se u vidu da se njimprincipijelno i sasvim prihvatljivo reguli{u slede}a zna~ajna otvorena pitanja:

1. Postupak za obezbje|ivanje kontinuiteta jugoslovenske dràvne zajednice za sve onerepublike i narode koji èle da nastave ìvot u zajedni~koj dràvi. U vezi s tim posebno jeprihvatljiv predlog, utvr|en i u Konvenciji o Jugoslaviji, koji polazi od toga da je zakonstituisanje nove Jugoslavije neophodno formirati ustavotvornu skup{tinu, pri ~emu sepredlaù razli~iti modaliteti njenog formiranja – koja bi, pored ustava, donela neophodnaakta za demokratsku transformaciju Jugoslavije.

2. Uslovi i postupak pod kojima se moè priznati punova`no izraèna volja naroda oostvarenju nezavisne, samostalne i suverene dràve, pri ~emu se posebno podràva zakonskaintencija da je bitan uslov za ostvarivanje ovog segmenta prava naroda na samoopredeljenje –obavezno izja{njavanje na referendumu.

3. Osnovna pitanja u vezi sa imovinskim i teritorijalnim razgrani~enjem izme|u onihrepublika koje }e nastaviti ìvot kao samostalne i suverene dràve i onih koji nastavljajukontinuitet jugoslovenske dràve.

122

135 Okrugli pe~at: Predsjedni{tvo SFRJ.136 Bilje{ke koje su sastavni dio dokumenta stavljene su u uglate zagrade.


HMDCDR

4. Utvr|ivanje prelaznog reìma koji omogu}uje nesmetano funkcionisanje dràvnih idru{tvenih (infrastrukturnih) sistema, ~iji je rad neophodan za normalno odvijanje ìvota idemokratsku transformaciju dràvne zajednice.

5. Utvr|ivanje zakonske mogu}nosti da novonastale dràvne zajednice mogu u punoj meriostvariti svoje pravo na ujedinjenje, stvaranje razli~itih oblika integracija, povezivanja isaradnje, na osnovu autenti~nih zajedni~kih interesa.

Potpisnici Konvencije podràvaju ovaj zakonski projekat posebno zato {to stvara uslove zacelovito re{enje aktuelne jugoslovenske dràvno-politi~ke krize.

II – KONKRETNE SUGESTIJE

1. U raspravi je izneto pojedina~no zalaganje da se u ~lanu 1. Zakona pojasni pojam“narod”, s obzirom da se u daljem tekstu pominju i “gra|ani”.

2. Vi{e u~esnika u raspravi zaloìlo se da se u ~lanu 2. Zakona i, konsekventno, u svimdrugim ~lanovima gde se pominje re~ “narodi”, dodaju re~i “i gra|ani nacionalno opredjeljenikao Jugoslaveni”.

Izneto je pojedina~no mi{ljenje da treba omogu}iti da i Romi na|u mesto u UstavuJugoslavije, sa svim pravima kao i drugi narodi i narodnosti.

3. Jedan u~esnik u raspravi zaloìo se da se u ~lanu 3. kao i u celom tekstu Zakona bri{ure~i “nezavisne, suverene”, a kao kvalifikativ ostavi jedino re~ “samostalne” dràve.

4. Izneto je pojedina~no mi{ljenje da bi u ~lanu 5. Zakona, iza poslednje re~i “dràve”trebalo dodati re~i “ako Republika Srbija sama ili sa drugim republikama èli da nastavi tajkontinuitet” ~ime bi joj se dalo pravo da, s obzirom da je ona 1918. unela u Jugoslaviju svojme|unarodno-pravni subjektivitet, nastavi kontinuitet Jugoslavije sama, ili sa drugim koji toèle.

5. U vezi sa ~lanom 6. Zakona izneto je vi{e sugestija:– da se pravo izja{njavanja na referendumu utvrdi i za gra|ane na privremenom radu i

boravku u inostranstvu;– da se u ovom ~lanu, iza poslednje re~i “referendumu”, dodaju re~i: “pod kvalifikovanom

kontrolom odgovaraju}ih organa dràve i me|unarodnom kontrolom”;– da referendume koji su odràni ne treba priznati, jer su falsifikovani (nisu bili izraz volje

naroda) i da treba i}i na jugoslovenski referendum.6. Vi{e u~esnika u raspravi istaklo je da ~lan 7. Zakona, kao i ~lanovi 10. i 11. u kojima se

reguli{e pitanje granica, nisu dore~eni, jer se u njima ne utvr|uje na~in izja{njavanja narodau krajinama (npr. naroda u Slavoniji: Hrvata, Ma|ara, onih iz me{ovitih brakova i dr.). Zatosu zahtevali da se u ~lanu 7. decidirano naglasi da pravo na samopredeljenje imaju i narodi ukrajinama i oblastima sa srpskim ìvljem koje su oslobo|ene.

U raspravi je izneto i vi{e predloga za preciziranje mehanizma referenduma, regulisanog~lanom 7. Zakona, pre svega, kako bi se izbegla mogu}nost da svaka republika formuli{ereferendumska pitanja i druge uslove na na~in koji odgovara garnituri koja je trenutno navlasti.

U tom smislu, predlaè se da se ~lanu 7. dodaju novi stavovi, ili da se u Zakonu formuli{unovi ~lanovi:

– “Izja{njavanje putem referenduma vr{i se o pitanju: “Da li ste za ostanak u Jugoslaviji,ili za otcepljenje od Jugoslavije? Odgovor moè da glasi: za ostanak u Jugoslaviji, ili zaotcepljenje od Jugoslavije”;

123


HMDCDR

– “Ako referendum o pitanju da li odre|eni narod èli da se ujedini sa drugim narodomili dràvom” onda pitanje sadrì ime naroda ili dràve sa kojom treba da do|e do ujedinjenja,a odgovor moè da bude: za ujedinjenje ili protiv ujedinjenja”;

– “Referendum sprovode komisije sastavljene od podjednakog broja predstavnika pokretai politi~kih organizacija koji su za ostanak u Jugoslaviji i onih koji su za otcepljenje odJugoslavije”.

Izneti su i pojedina~ni predlozi da se u ~lanu 7. stav 2. re~ “kada” zameni re~ju “ako”, kaoi da se iza poslednje re~i “Jugoslaviji” dodaju re~i: “ili drugoj republici”. Time bi se omogu}ilogra|anima srpskih krajina i Bosne i Hercegovine da se, ukoliko ne bude Jugoslavije, priklju~enekoj drugoj republici, ili, pak, da sami osnuju republiku.

7. Predloèno je da se u ~lanu 8. Zakona predvidi 2/3 ve}ina kao uslov za otcepljenje odJugoslavije. U vezi s tim, predloèno je da se ovaj ~lan dopuni slede}im re~ima: “Rezultatiizbora su pravosna`ni, ukoliko u vi{enacionalnoj republici, svaki od konstitutivnih narodadobije dvotre}insku ve}inu ili ukupno dvotre}insku ve}inu”.

8. Izneto je pojedina~no mi{ljenje da geopoliti~ki i strate{ki kriterijum prilikomteritorijalnog razgrani~enja, a koji su utvr|eni u ~lanu 8. Zakona, ne spadaju u ovu materiju,s obzirom da me|unarodno pravo, kao faktore relevantne za utvr|ivanje granica, poznajesamo etni~ki, istorijski, nacionalno-pravni i me|unarodni.

9. U pogledu na~ina imovinskog razgrani~enja (deobnog bilansa), predloènog u ~lanu 12.Zakona, iznete su dve sugestije:

– da ovaj ~lan ne bi trebalo prihvatiti u predloènoj formulaciji, s obzirom da onaj ko kr{ineki ugovor mora da snosi posledice; shodno tome, republike koje su jednostrano prekr{ilejugoslovenski ugovor (Ustav), moraju u bilansu imovinskog razgrani~enja da snose odre|enjeposledice;

– da se u ~lanu 12. unese nov stav, kojim bi se, radi pravilnog imovinskog razgrani~enja,naloìlo evidentiranje onoga {to je svaka republika doprinela Jugoslaviji, od 1918, odnosno1945. godine, do danas. Pri tome mora se uzeti u obzir pomo} koju su u ovom periodudobijale nerazvijene republike, pogodnosti koje su imale druge republike usled dogovorneekonomije i sl.

10. Predloèno je da se u ~lanu 14. Zakona bri{e izraz “materijalna prava” i zameni izrazom“imovinska prava”, s obzirom da je to jedino pravno validno.

11. Izneto je pojedina~no mi{ljenje da bi u ~lanu 16. Zakona trebalo zadràti dosada{njeustavno iskazivanje dràvljanstva (dvojno: jugoslovensko i republi~ko).

12. Iznet je pojedina~ni predlog da se u Zakon ugradi stav da }e se svi sporovi u vezi sateritorijalnim i imovinskim razgrani~enjem, a koji su regulisani u ~lanovima 11, 12, 13, 14,15. i 27. Zakona, re{avati pre sticanja nezavisnosti onih jugoslovenskih republika koje su seotcepile. Tako|e, to pitanje ne bi trebalo da re{ava nikakva arbitra`na komisija.

13. U vezi sa uslovima za priznavanje, od strane Jugoslavije republika koje su se otcepile,kao nezavisnih, suverenih i samostalnih dràva – koji su regulisani u ~lanu 17. Zakona –iznete su ~etiri sugestije:

– s obzirom da je re~ o secesiji, koja sama po sebi nije pravna kategorija ve} fakti~ki ~in,te je treba nazvati pravim imenom – pobuna protiv legalnih organa dràve, ne moè biti re~ini o kakvom reciprocitetu, jer delovi ne mogu diktirati uslove celini (Jugoslaviji). U tomkontekstu treba preformulisati ovaj ~lan, ali i ceo Zakon;

– u ovom ~lanu, posle 2. ta~ke, treba dodati nov tekst, koji glasi: “na principu potpunogreciprociteta”;

124


HMDCDR

– ta~ku 4. ovog ~lana dopuniti slede}im re~ima: “kao i garanciju da ne}e na svojoj teritorijidozvoliti deponovanje nuklearnog otpada”;

– ~lan jo{ dopuniti slede}im re~ima: “Garancije iz ta~aka 1, 2, 3. i 4. su u pismenoj formi,a ti potpisi se deponuju kod Komisije za ljudska prava pri Ujedinjenim nacijama”.

14. Potpisnici Konvencije su posebno razmotrili argumente za predloèna re{enja oustavotvornoj skup{tini, utvr|ena u ~lanovima 19, 20. i 23. Nacrta zakona i alternativama nanjih.

Ve}ina u~esnika u raspravi smatra da za re{enja predloèna u alternativama na ~lanove 19,20. i 23. ima mnogo vi{e argumenata nego za predloèna osnovna re{enja, pre svega, radi toga{to bi se, polaze}i od postoje}ih dràvnih struktura, bolje sa~uvao kontinuitet ime|unarodno-pravni subjektivitet Jugoslavije i {to bi se postiglo brè konstituisanje novejugoslovenske dràvne zajednice.

Me|utim, skoro svi u~esnici u raspravi zaloìli su se da se u pogledu sastava ustavotvorneskup{tine izvr{i dopuna predloènog alternativnog re{enja. U vezi s tim predlagano je:

– da se ustavotvorna skup{tina konstitui{e na taj na~in {to bi se postoje}a Skup{tina SFRJdopunila – predstavnicima politi~kih stranaka i pokreta;

– da za ustavotvornu skup{tinu treba ravnopravno da glasaju i svoje predstavnike u njuupute i gra|ani srpskih krajina, radi ~ega u Zakon treba uneti odgovaraju}u formulaciju. Jer,ukoliko oni ne u|u u ustavotvornu skup{tinu, bar kao posmatra~i, bi}e uzaludan referendumo formiranju Republike Srpska Krajina i o njenom ostanku u Jugoslaviji;

– da se omogu}i svim narodima koji to èle da u|u u ustavotvornu skup{tinu; da u njuu|u gra|ani koji su se nacionalno izjasnili kao Jugosloveni; da se ustavotvorna skup{tina birasa podru~ja koja su navedena u priloènoj mapi; da opozicione partije u Bosni i Hercegovinipredloè 50 Muslimana u ustavotvornu skup{tinu i sl.;

– da se u Zakonu doda nov ~lan kojim bi se predvidela formalno-pravna savetodavnauloga Konvencije o Jugoslaviji u ustavotvornoj skup{tini, tj. da u nju u|u predstavnicistranaka – potpisnika Konvencije;

– da se prihvati alternativa na ~lanove 19-20., tako da glasi: “Radi preure|ivanjajugoslovenske dràve na demokratskim osnovama, Skup{tina SFRJ reogranizova}e se uustavotvornu skup{tinu Jugoslavije, koju }e sa~injavati delegati Saveznog ve}a i Ve}a narodaonih republika i pokrajina ~iji se narodi nisu izjasnili za stvaranje nezavisne, suverene isamostalne dràve u smislu ~lana 6. ovog zakona, kao i po 40 predstavnika naroda koji su seu smislu ~lana 7. ovog zakona izjasnili da èle da ìve u Jugoslaviji”;

– da se u poslednjem redu, iza re~i “Jugoslavije” dodaju slede}e re~i: “U broju od 40predstavnika naroda moraju biti zastupljene politi~ke stranke koje imaju poslanike uskup{tini republike i organizacije koje predstavljaju gra|ane nacionalno opredeljenje kaoJugosloveni”.

Iznet je predlog da ~lanove 19. i 20. treba preurediti tako da je jasno da se oni narodi kojiostaju u Jugoslaviji ne moraju izja{njavati na referendumu.

Predloèno je, tako|e, da sada{nja Skup{tina SFRJ, pre nego {to se pretvori uustavotvornu, posebnom odlukom “skine sa spiska” sve delegate secesioniste i petokolona{e.

Posebnu pa`nju i podr{ku potpisnika Konvencije izazvao je predlog da se u Predlogzakona, pre nego {to bude usvojen, doda Alternativa 2. u kojoj bi se predvidelo da skup{tinepojedinih republika sa~ine nacrt novog ustava i dostave ga Skup{tini SFRJ, koja bi ga usvojilai na osnovu njega raspisala vi{estrana~ke izbore. Ovakvo re{enje je posebno zna~ajno, sobzirom na aktuelni dogovor republika Srbije i Crne Gore da se pristupi obrazovanjuzajedni~ke dràve, a i ina~e, to pravo imaju republi~ke skup{tine po ~lanu 399. Ustava SFRJ.

125


HMDCDR

Nekoliko u~esnika u raspravi zaloìlo se da se zadrì osnovno re{enje ~lanova 19, 20. i 23.Nacrta zakona.

15. Vi{e u~esnika u raspravi zaloìlo se da se, u vezi sa materijom regulisanom ~lanom 22.u Zakon ugradi stav da se “narodi koji su odràli kontinuitet Jugoslavije plebiscitarnoizja{njavaju o prijemu novih naroda u Jugoslaviju”. Predloèno je, tako|e, da se novojvi{estrana~koj skup{tini prepusti da propi{e stroge kriterijume o tome ko moè ponovo dau|e u Jugoslaviju.

Iznet je i predlog da se ~lan 22. bri{e.Nasuprot ovim mi{ljenjima, jedan broj u~esnika u raspravi zaloìo se za sada{nju

formulaciju ~lana 22. tj. da Jugoslavija ostane otvorena za one narode koji su “prevareni”.16. Predloèno je da ~lan 23. glasi: “Ustavotvorna skup{tina nastavlja sa radom do

konstituisanja Skup{tine Jugoslavije na vi{estrana~kim osnovama”.17. Iznet je pojedina~ni predlog da se ~lan 24. Nacrta zameni slede}im tekstom: “Do

dono{enja novog ustava, ustavotvorna skup{tina imenuje privremenu vladu i privremenopredsedni{tvo Jugoslavije, koji rade do vi{estrana~kih izbora i uspostavljanja vi{estrana~keskup{tine Jugoslavije”.

18. Izneti su i predlozi da se ~lan 26. Nacrta zakona dopuni zahtevom da se Jugoslovenskanarodna armija transformi{e u “saveznu armiju”, kao i da se u JNA zakonom zabrani istrana~ko organizovanje.

19. Predloèno je, da se u ~lanu 27 Nacrta zakona izostavi re{enje prema kome sporoveoko privatne svojine, slu~aju otcepljenja pojedinih republika, re{ava arbitraà, ve} da topitanje treba re{iti deobnim bilansom. Preporu~eno je da se pri formulisanju ovog ~lanakonsultuju stru~njaci za me|unarodno privatno pravo.

20. predloèno je da se u Zakon unese za{titna odredba koja bi glasila: Ukoliko primenaovog zakona proizvede nacionalne sukobe, obustavlja se (odlaè se) za {est meseci (godinudana)”.

** *

Potpisnici Konvencije odlu~ili su, na predlog Koordinacionog tela Konvencije, da odSkup{tine SFRJ zatraè da Zakon o ostvarivanju prava naroda na samoopredeljenje usvoji pohitnom postupku do kraja februara 1992. godine, a da se ustavotvorna skup{tina konstitui{eu roku od 30 dana.

Potpisnici Konvencije ocenili su da je neophodno, pored izri~ite podr{ke predloènomzakonu, da u~esnici – potpisnici Konvencije o Jugoslaviji nastave svoju politi~ku aktivnost isaradnju, kako u procesu obrazovanja ustavotvorne skup{tine i njegog rada, tako i u postupkukonstituisanja jugoslovenske dràvne zajednice koja }e se transformisati na demokratskimosnovama.

Beograd, 17. II. 1992. god.

– – – – – – – – – – – – – – – –

OSNOVE URE\ENJA I FUNKCIONISANJA JUGOSLAVIJEKAO ZAJEDNI^KE DR@AVE

Zajedni~ka dràva obezbe|uje kontinuitet Jugoslavije i ima svoje simbole (zastavu –jugoslovensku trobojku, himnu – “Hej Sloveni”, grb – koji bi se utvrdio ustavnim zakonom).

126


HMDCDR

Zajedni~ka dràva i njene ~lanice su republike.Glavni grad zajedni~ke dràve je Beograd.

I NAÊLA ZAJEDNI^KE DR@AVE

1. Ravnopravnost republika i ravnopravnost gra|ana.2. Dobrovoljnost statusa ~lanice zajedni~ke dràve, zasnovane na pravu na

samoopredjeljenje.3. Otvorenost za pristupanje drugih republika i uklju~ivanje u {ire asocijacije i zajednice.4. Teritorijalni integritet zajedni~ke dràve i republika.5. Garancije univerzalnih prava i sloboda, usvojenih me|unarodnim konvencijama o

ljudskim pravima i slobodama.6. Vladavina prava, podela vlasti i vi{estrana~ka parlamentarna demokratija.7. Jedinstveno trì{te (samostalnost privrednih subjekata, slobodno kretanje roba, rada,

ljudi, informacija, usluga i kapitala).8. Samostalnost organizacije vlasti u republikama.

II NADLE@NOST ZAJEDNI^KE DR@AVE

1. Ljudske slobode i prava koja se ti~u ravnopravnosti gra|ana u zajedni~koj dràvi (za{titaprava nacionalnih i etni~kih grupa je u nadle`nosti republika).

2. Monetarni, bankarski, devizni, spoljnotrgovinski i carinski sistem; sistem ekonomskihodnosa sa inostranstvom; osnove poreskog sistema; funkcionisanje i razvoj tehni~ko-tehnolo{kih sistema; osnove socijalnog i radnog zakonodavstva i osnova ekolo{ke za{tite.

3. Spoljna politika, me|unarodni odnosi, me|unarodno predstavljanje u okvirunadle`nosti zajedni~ke dràve. (Republika ~lanica ima prava u spoljnoj politici,me|unarodnim odnosima, me|unarodnom predstavljanju u granicama svojih nadle`nosti).

4. Odbrana zemlje i sistem bezbednosti.

III ORGANI ZAJEDNI^KE DR@AVE

1. Skup{tinaZakonodavno telo ~ine dva doma:– Ve}e republika sastavljeno od jednakog broja poslanika izabranih u svakoj republici

odlukom skup{tine republike.– Ve}e gra|ana sastavljeno od poslanika izabranih na neposrednim izborima u

republikama po principu jedan poslanik na 65 hiljada bira~a, s tim {to iz jedne republike nemoè biti manje od 30 poslanika.

Zakonodavno telo odlu~uje ve}inom glasova u svakom domu. Nadle`nosti ve}a odre|ujuse u skladu sa ostvarivanjem na~ela ravnopravnosti republika i ravnopravnosti gra|ana.

Ve}e republika odlu~uje o pitanjima koja se odnose na ravnopravnost republika. Onomoè raspravljati o svakom pitanju koje oceni zna~ajnim sa stanovi{ta ravnopravnostirepublika.

Ve}e gra|ana odlu~uje o pitanjima koja se odnose na jedinstvene interese zajedni~kedràve.

O dono{enju novog Ustava i promjeni Ustava, Skup{tina odlu~uje dvodomno uzsaglasnost skup{tina republika.

127


HMDCDR

2. Predsednik republikePredsednik republike predstavlja zajedni~ku dràvu. Predsednika bira Skup{tina na predlog

republike, po utvr|enom redosledu republika.

3. VladaIzvr{na vlast i vo|enje politike pripadaju vladi.Mandatara predlaè predsednik republike, a ~lanove Vlade mandatar (predsednik

republike i predsednik vlade ne mogu biti iz iste republike).Mandatara i ~lanove vlade bira i razre{ava Skup{tina.

4. Ustavni sudUstavni sud {titi ustavnosti i zakonitost zajedni~ke dràve.

5. Savezni sudSudsku vlast, kao drugostepenu, u pitanjima koja se odre|uju zakonima, propisima i

drugim aktima zajedni~ke dràve vr{i Savezni sud.

Predsednik Skup{tine Republike Crne Gore i predsednik Narodne skup{tine RepublikeSrbije dostavi}e ove Osnove ustavnim komisijama Skup{tine Republike Crne Gore i Narodneskup{tine Republike Srbije koje }e, imaju}i u vidu da su Skup{tina Republike Crne Gore iNarodna skup{tina Republike Srbije usvojile Beogradsku inicijativu i Osnove za ure|enjeodnosa u Jugoslaviji, pristupiti izradi nacrta Ustava zajedni~ke dràve, koji }e biti podnet nausvajanje Skup{tini Republike Crne Gore i narodnoj skup{tini Republike Srbije, i upu}en nadalju proceduru.

U tim aktivnostima bi}e nastavljene politi~ke konsultacije dveju delegacija.


441992., velja~a 21.Udbina

Izvje{}e Stanice milicija Udbina Stanici javne bezbjednosti Korenica o plja~kanjupreostalih Hrvata u Podlapa~i

Republika Srpska KrajinaMinistarstvo unutra{njih poslova KrajineStanica javne bezbednosti KorenicaOdelenje stanice milicije UdbinaUdbina 21. 02. 1992. godine

I Z V J E [ T A J

Dana 21. 02. 1992. g. u 15,00 sati prijavljeno je od strane Vojne Policije ovoj stanici milicijeza prisilno oduzimanje 600 DM od strane nepoznatih osoba.

128


HMDCDR

Dolaskom na lice mjesta ustanovljeno je da je predmetnom Paun Josi sin Grge ro|. 16. 05.1938. u Podlapa~i gdje i stanuje Podlapa~a br. 18, prisilno od strane 3 nepoznate osobeoduzeto 600 DM.Prema izjavi navedenog Paun Jose oduzimanje su izvr{ile 3 nepoznate osobe (dana 16. 02.1992. oko 16,00 sati).Prema opisu dvije osobe su mla|ih godina dok je jedna osoba starija negdje oko 50-60godina.Isti su bili drski, a prethodno su od predmetnog oduzeli traktor koji su vratili nakon {to je istidao 600 DM.Izvje{taj se dostavlja radi znanja i daljnjeg kori{tenja.

Izvje{taj podnio:MilicionarSedlan Nenad, Šv.r.š




Z A P I S N I K

sa 27. sjednice Vlade Republike Srpska Krajina, odràne 24. 2. 1992. godine u zgradi op{tine,soba br. 51

Sjednici su prisustvovali Prvi ministar Vlade Risto Matkovi} i ~lanovi Vlade Vaso Leàji},Drago Jaramaz, Lazar Macura, Vuka{in Babi}, Jovan Kati}, Petar [tikovac, Slavko Oègovi}i na~elnici Li~kog i Sjeverno-dalmatinskog okruga Du{an Vje{tica i Rajko Leàji}.

Nakon {to je utvr|eno da sjednici prisustvuju ve}ina ~lanova Vlade, Prvi ministar jepredloìo dopunu dnevnog reda koji su ~lanovi Vlade dobili u pismenom obliku, te predlaèkao prvu ta~ku Informaciju o provo|enju mirovnog plana Ujedinjenih nacija sa aspektanovih ~injenica.

Jednoglasno je usvojen slijede}i

D n e v n i r e d

1. Informacija o provo|enju mirovnog plana Ujedinjenih nacija sa aspekta novih ~injenica.2. Razmatranje predloga Zakona o radnim odnosima u dràvnim organima.3. Razmatranje predloga Zakona o pe~atu dràvnih i drugih organa.4. Razmatranje predloga Zakona o socijalnoj za{titi i obezbe|ivanju socijalne sigurnosti

gra|ana.

129


HMDCDR

5. Razmatranje predloga Zakona o prevozu u putnom saobra}aju.6. Razmatranje predloga Zakona o dràvljanstvu.7. Razmatranje predloga Zakona o li~noj karti.8. Razmatranje predloga Zakona o politi~kim organizacijama.9. Razmatranje predloga Zakona o lokalnoj samoupravi.10. Razmatranje predloga Zakona o izboru poslanika u Skup{tini Republike Srpska

Krajina.11. Razmatranje predloga Zakona o izbornim jedinicama.12. Razmatranje predloga Zakona o elektroprivredi.13. Razmatranje predloga Zakona o osnivanju Javnog preduze}a “Krajina – petrol”.14. Dono{enje rje{enja o imenovanju v.d. direktora Javnog preduze}a “Krajinapetrol”.15. Razmatranje predloga Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o stopama neposrednih

poreza i pripadnosti poreza, taksa i drugih prihoda dru{tveno-politi~kih zajednica u 1991.godini.

16. Razmatranje predloga Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o neposrednim porezima.17. Dono{enje Odluke o osnivanju Republi~kog fonda penzionog i invalidskog

osiguranja.18. Dono{enje Odluke o naknadama i drugim primanjima nosilaca pravosudnih funkcija.19. Dono{enje Odluke o naknadama i nagradama sudija porotnika.20. Dono{enje Uredbe o kancelarijskom poslovanju.21. Dono{enje Uredbe o stalnim sudskim tuma~ima.22. Dono{enje Uredbe o radnom vremenu u privrednim i vanprivrednim subjektima na

teritoriji Republike Srpska Krajina u ratnim uslovima.23. Zaklju~ivanje op{teg kolektivnog ugovora.24. Dono{enje rje{enja o imenovanju Upravnog odbora fonda zdravstvene za{tite i

zdravstvenog osiguranja Republike Srpska Krajina.25. Dono{enje rje{enja o imenovanju predsjednika i ~lanova Upravnog odbora Javnog

èljezni~kog transportnog preduze}a.26. Davanje ovla{}enja za potpisivanje ugovora za adaptaciju potkrovlja zgrade Op{tinskog

suda u Kninu.27. Dono{enje Odluke o naknadi za rad pomo}nika ministra 50% u vrijednosti od

naknade za ministre.

Risto Matkovi} ukratko je informisao Vladu o sastanku sa ministrom financija gdje jekonstatovano da su neke op{tine obustavile upla}ivanje u Budèt Krajine i koji se sada svodina Budèt op{tine Knin i Dvor na Uni, a traè novac za potrebe pravosu|a, {kolstva, zdravstvaitd. Predlaè da se ovlasti ministar financija da obavijesti op{tine o tome da je Vlada zauzelastav, te da }e obustaviti isplate za dru{tvene djelatnosti, koje se financiraju iz Budèta Krajine,onim op{tinama koje ne upla}uju sredstva u budèt.

RASPRAVA PO DNEVNOM REDU:

Ad. 1.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da je dobio

kopiju pisma koje je Vlada Republike Hrvatske 21. 2. 1992. godine uputila Ujedinjenimnacijama. Tekst tog pisma sadrì konkretizaciju provo|enja mirovnog plana i VladaRepublike Hrvatske, prihva}aju}i u cjelini plan mirovne operacije, konstatuje da su

130


HMDCDR

me|unarodnim priznanjem Republike Hrvatske bitno izmijenjene okolnosti, u kojima sepriprema slanje mirovnih snaga Ujedinjenih nacija u Republiku Hrvatsku. Iz pisma jeevidentno da Vlada Republike Hrvatske traì zaklju~enje specijalnog sporazuma izme|upredstavnika Ujedinjenih nacija i Vlade Republike Hrvatske koji }e precizno odrediti odnossnaga izme|u jedinica mirovnih snaga i vlasti Republike Hrvatske. Radi koordiniranja ipra}enja aktivnosti vezanih za mirovnu operaciju Vlada Republike Hrvatske osnovala jeme|uresorsku grupu Vlade i ured Vlade za mirovne operacije.

Risto Matkovi} isti~e da je ovo pismo razmatrano u sastavu primjene Vensovog plana, idodaje da su usvojeni zahtjevi na{e Vlade, jer se prema zadnjoj rezoluciji Ujedinjenih nacijaza{ti}ena podru~ja spominju kao dijelovi Jugoslavije. Zatim se vi{e ne spominju mirovnesnage ve} snage za{tite, to zna~i da se sada Republika Srpska Krajina vi{e ne tretira kao agresorve} se tretira Republika Hrvatska, jer su snage za{tite na tim podru~jima.

Dalje, kaè da o eventualnom produènju boravka mirovnih snaga ne}e odlu~ivati stranena ~ijem su teritoriju te jedinice raspore|ene, ve} }e odlu~iti Savjet bezbjednosti.

Zatim je Risto Matkovi} predloìo da se komentar na ovo pismo pro~ita na radiju, kojeglasi: “Vensov plan Hrvatska usvaja bez rezerve kao i polazne osnove o primjeni tog plana, {tose vidi u postupku razmje{taja mirovnih snaga, te Hrvatska vlada planira slijede}e:

1. Hrvatska je me|unarodno priznata u avnojevskim granicama. Akcija mirovnih snagashvata se kao prelazni period do uspostavljanja pravnog poretka Republike Hrvatske.

2. Republika Hrvatska se poziva na avnojevske granice i mi{ljenje arbitra`ne komisijeEvropske zajednice prema kome se te granice smatraju dràvnim po me|unarodnom pravu,a srpski narod ostaje trajno nacionalna manjina. Denominacija Jugoslavije i razgrani~enjeme|unarodnih prava i obaveza, a provodi se zaklju~enje specijalnog ugovora izme|upredstavnika Ujedinjenih nacija i Vlade Republike Hrvatske kojim }e se urediti njihovme|usobni odnos. U tom cilju osnovana je resorska grupa Vlade Hrvatske.

Razmje{taje snaga Ujedinjenih nacija, policijskih i vojnih, u skladu je sa na~elom jedinstvateritorije i vlasti. Upravna, sudska, policijska i monetarna vlast uspostavljaju se u skladu spropisima Hrvatske. Potpunu demilitarizaciju i povratak raseljenih lica kao i graniceza{ti}enih podru~ja, zajedno sa mirovnim snagama, utvr|uje Republika Hrvatska.

Zatim je Risto Matkovi} istakao da stavovi Hrvatske Vlade mogu na}i upori{te uVensovom planu, po onoj verziji koja nam je nametana da je bezuslovno prihvatimo.Nedostatak ove verzije Vensovog plana jeste {to sadrì niz uop{tenih i vi{ezna~nih konstatacijakoje se mogu tuma~iti kako kome odgovara, a prevlada}e tuma~enje onoga ko bude imao ja~epolazne pozicije. Stoga je za~u|uju}e za{to se od Vlade Krajine zahtijevalo da ne traìkonkretizaciju spornih odredbi i garancije vitalnih interesa naroda Krajine.

Sad je svakome jasno da nije bilo nikakvih alternativa za mir ili rat i da je forsiranje tealternative bitno utjecalo da Hrvatska ja~a pozicije, u razradi svoje strategije, {to je i u~inila.A Vlada Republike Srpske Krajine napada se svim sredstvima samo zato {to je traìla dodatnegarancije koje bi omogu}ile da srpski narod ne izgubi ono {to je pravednom borbom stekao.Energi~no i uporno smo isticali da spominjanje Krajine kao dijela Hrvatske u Vensovomplanu otvara {irom vrata uspostavljanju hrvatskog pravnog poretka na podru~ju Krajine. Utom smo, naàlost, imali vi{e razumijevanja u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija negood strane nekih jugoslovenskih ili srpskih politi~ara. To {to smo isklju~ivo naporimaRepublike Srpska Krajina uspjeli da dobijemo dodatne garancije dokaz je ispravnosti na{egstava. To je dokaz da nismo bili za podjele, niti smo se borili za vlast, nego smo ispunjavaliobaveze prema srpskom narodu u Krajini. Zatim dalje navodi da }e o duìni trajanja

131


HMDCDR

angaòvanja mirovnih snaga odlu~iti isklju~ivo Savjet bezbjednosti ~ime je isklju~enaHrvatska kao mogu}i faktor ograni~avanja njihovog angaòvanja, te je zna~ajna garancija da}emo uspjeti da ostvarimo na{e legalne i legitimne interese, legalno i legitimno pravo zasamoopredjeljenje srpskog naroda. Vlada Republike Srpska Krajina }e se u tom cilju i daljemaksimalo angaòvati na razradi prakti~nih poteza kojima }e se to ostvariti sa krajnjim ciljemda se rukovodstvo, organi i institucije Krajine na|u u ulozi punopravnih pregovara~a ma ukom se okviru rje{avala politi~ka kriza Jugoslavije. A oni koji su toliko energije utro{ili nanapade na Vladu Krajine i na rukovodstvo, tu energiju mogli su bolje iskoristiti u koristsrpskog naroda. Vlada Republike Srpske Krajine }e i dalje istrajati u borbi za Krajinu, najedinstvu srpskog naroda, na prevazilaènju nesuglasica i sukoba koji nam sada mogu samona{koditi, uz napomenu, da se ba{ u ovom politi~kom trenutku potvrdilo staro pravilo da sesve istine mogu jasno opaziti, ali ih ne mogu opaziti svi, zbog predrasuda.

Slavko Oègovi} predlaè da se konkretno i jasno istakne {ta je dobiveno ne prihva}anjemVensovog plana.

Risto Matkovi} kaè da bi to trebalo objasniti u razgovoru na radiju.Jednoglasno je dogovoreno da se komentar na ovo pismo pro~ita u sredstvima javnog

informisanja.Ta~ka 1. prilaè se zapisniku pod 1/ i ~ini njegov sastavni dio.137

Ad. 2. Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da ovaj Zakon

ima nekih specifi~nosti, a cilj je da se izbjegnu neke gre{ke iz sistema samoupravljanja. Sadrìplatne razrede sa koeficijentima od 1 do 15.

Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog Zakona stavlja na glasanje.Jednoglasno je donesen Zakon o radnim odnosima u dràvnim organima.Isti se prilaè zapisniku pod 2/ i ~ini njegov sastavni dio.

Ad. 3. Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da ovaj zakon

predvi|a sadràj pe~ata dràvnih i drugih organa.Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog zakona stavlja na glasanje.Jednoglasno je donesen Zakon o pe~atu dràvnih i drugih organa.Isti se prilaè zapisniku pod 3/ i ~ini njegov sastavni dio.

Ad. 4.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Bo{ko Popac, pomo}nik ministra zdravlja

i socijalne za{tite i istakao da je ovaj zakon adekvatan zakonu Republike Srbije. Jedini je u~lanu 11. ovog zakona izmjenjen u odnosu na zakon Republike Srbije, a odnosi se na visinuostvarivanja materijalne pomo}i korisnicima socijalne za{tite.

Za diskusiju se nije niko javio, te je predlog zakona stavljen na glasanje.Jednoglasno je donesen Zakon o socijalnoj za{titi i obezbje|ivanju socijalne sigurnosti

gra|ana.Isti se prilaè zapisniku pod 4 / i ~ini njegov sastavni dio.

132

137 Prilozi nisu prona|eni uz izvornik.


HMDCDR

Ad. 5.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da je ovaj zakon

ra|en po uzoru na zakon Republike Srbije, a prihva}a sistem prijave i omogu}ava slobodnukonkurenciju za privatnike.

Za diskusiju se nije niko javio te se predlog zakona stavlja na glasanje.Jednoglasno je donesen Zakon o prevozu u putnom saobra}aju. Isti se prilaè zapisniku pod 5/ i ~ini njegov sastavni dio.

Ad/6. Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da po ovom

zakonu gra|ani Republike Srpska Krajina zadràvaju dràvljanstvo Jugoslavije.Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog Zakona stavlja na glasanje.Jednoglasno je donesen Zakon o dràvljanstvu.Isti se prilaè zapisniku pod 6/ i ~ini njegov sastavni dio.

Ad/7. Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istako da }e se u praksi

pojaviti brojni tehni~ki problemi, jer predstoji realizacija izrade novih li~nih karata.Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog Zakona stavlja na glasanje.Jednoglasno je donesen Zakon o li~noj karti.Isti se prilaè zapisniku pod 7/ i ~ini njegov sastavni dio.

Ad/ 8.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da ovaj Zakon

reguli{e osnivanje, registraciju i rad politi~kih stranaka.Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog Zakona stavlja na glasanje.Jednoglasno je donesen Zakon o politi~kim organizacijama.Isti se prilaè zapisniku pod 8/ i ~ini njegov sastavni dio.

Ad/9.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} istakao da je ovim

Zakonom centralizovan rad organa uprave, a predvi|a se i na~in izbora odbornika u skup{tineop{tina.

Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog Zakona stavlja na glasanje.Jednoglasno je donesen Zakon o lokalnoj samoupravi.Isti se prilaè zapisniku pod 9/ i ~ini njegov sastavni dio.

Ad/10.Obrazloènje po ovoj ta~ki dao je Risto Matkovi} i istakao da je ovim Zakonom prihva}en

predsjedni~ki sistem, gdje se odlu~uje o svakom ~ovjeku pojedina~no.Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog Zakona stavlja na glasanje.Jednoglasno je donesen Zakon o izboru poslanika u Skup{tinu Republike Srpska Krajina.Isti se prilaè zapisniku pod 10/ i ~ini njegov sastavni dio.

Ad/11.Obrazloènje po ovoj ta~ki dao je Risto Matkovi} i istakao da se ovim Zakonom odre|uju

naselja koja obuhvataju pojedine izborne jedinice.Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog Zakona stavlja na glasanje.

133


HMDCDR

Jednoglasno je donesen Zakon o izbornim jedinicama.Isti se prilaè zapisniku pod 11/ i ~ini njegov sastavni dio.

Ad/ 12.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Vuka{in Babi} i istakao da je ovaj Zakon

ra|en po uzoru na Zakon o elektroprivredi Republike Srbije. Predlaè da se izbri{e u ~lanu68. stav 2., jer se ne uklapa u na{u djelatnost, te je to jedina izmjena koju predlaè.

Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog Zakona stavlja na glasanje.Jednoglasno je donesen Zakon o elektroprivredi.Isti se prilaè zapisniku pod 12/ i ~ini njegov sastavni dio.

Ad/13.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda tako|er je dao Vuka{in Babi}, te kaè da zbog

postoje}ih benzinskih stanica na prostoru Republike Srpska Krajina, koje su poslovale usastavu biv{e IN-e ima uslova za osnivanje ovog javnog preduze}a. Zatim predlaè izmjenu~lana 6. ovog Zakona, u tom smislu da Vlada imenuje pet ~lanova, i izmjenu ~lana 8. daUpravni odbor bira i razrje{ava svog predsjednika.

Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog Zakona u tekstu kako je predloèn stavlja naglasanje.

Jednoglasno je donesen Zakon o osnivanju Javnog preduze}a “Krajina-petrol”.Isti se prilaè zapisniku pod 13/ i ~ini njegov sastavni dio.

Ad/14.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi}, te predlaè dono{enje

rje{enja o imenovanju v.d. direktora Javnog preduzeà “Krajina-petrol”.Predlaè dva kandidata Slobodana Ron~evi}a direktora P.Z. “\evrske” i Veljka Popovi}a

podpredsjednika Izvr{nog vije}a SO Knin.Vuka{in Babi} predlaè imenovanje Veljka Popovi}a.Drugih predloga nije bilo te se predlog stavlja na glasanje.Jednoglasno je doneseno rje{enje o imenovanju Veljka Popovi}a za v.d. direktora Javnog

preduze}a “Krajina-petrol”.Isto se prilaè zapisniku pod 14/ i ~ini njegov sastavni dio.

Ad/ 15.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi}. Za diskusiju se nije niko

javio, te se predlog Zakona stavlja na glasanje.Jednoglasno je donesen Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o stopama neposrednih poreza

i pripadnosti poreza, taksa i drugih prihoda dru{tveno-politi~kih zajednica u 1991. godini.Isti se prilaè zapisniku pod 15/ i ~ini njegov sastavni dio.

Ad// 16. Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi}.Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog Zakona stavlja na glasanje.Jednoglasno je donesen Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o neposrednim porezima.Isti se prilaè zapisniku pod 16/ i ~ini njegov sastavni dio.

Ad/17. Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da je predvi|eno

da Republi~ki fond ima dvije podru~ne slu`be. Jednu u Dvoru i jednu u Kninu, a svakaop{tina bi imala ispostave.

134


HMDCDR

Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog Odluke stavlja na glasanje.Jednoglasno je donesena Odluka o osnivanju Republi~kog fonda penzionog i invalidskog

osiguranja.Ista se prilaè zapisniku pod 17/ i ~ini njegov sastavni dio.

Ad/18.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da se radi o

specifi~nom vidu posla a naknade su predvi|ene i od ranije.Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog Odluke stavlja na glasanje.Jednoglasno je donesena Odluka o naknadama i drugim primanjima nosilaca pravosudnih

funkcija.Ista se prilaè zapisniku pod 18/ i ~ini njegov sastavni dio.

Ad/19.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da su ovom

odlukom predvi|ene minimalne naknade za sudije porotnike.Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog odluke stavlja na glasanje.Jednoglasno je donesena Odluka o naknadama i nagradama sudija porotnika.Ista se prilaè zapisniku pod 19/ i ~ini njegov sastavni dio.

Ad/20.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da ova Uredba

sadrì tehni~ke propise o kancelarijskom poslovanju.Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog Uredbe stavlja na glasanje.Jednoglasno je donesena Uredba o kancelarijskom poslovanju.Ista se prilaè zapisniku pod 20/ i ~ini njegov sastavni dio.

Ad/21.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je tako|er Risto Matkovi}.Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog Uredbe stavlja na glasanje.Jednoglasno je donesena Uredba o stalnim sudskim tuma~ima.Ista se prilaè zapisniku pod 21/ i ~ini njegov sastavni dio

Ad/22.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi}, te je istakao da se ovom

Uredbom moè odrediti da se radi, u ratnim uslovima, preko 48 sati u sedmici prema potrebi.Vuka{in Babi} kaè da }e u praksi vjerovatno biti prigovora od strane radnika jer su mnogi

na frontu.Drugih primjedbi nije bilo, te se predlog uredbe stavlja na glasanje.Jednoglasno je donesena uredba o radnom vremenu u privrednim i vanprivrednim

subjektima na teritoriji Republike Srpska Krajina u ratnim uslovima.Ista se prilaè zapisniku pod 22/ i ~ini njegov sastavni dio.

Ad/23.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da }e se praznine

u regulisanju radnih odnosa regulisati op{tim kolektivnim ugovorom.Predlaè da Vlada pristupi akciji potpisivanja kolektivnog ugovora, s tim da se preduzmu

aktivnosti na osnivanju privredne komore i sindikata Krajine.

135


HMDCDR

Za diskusiju se nije nitko javio, te se predlog stavlja na glasanje.Jednoglasno je dogovoreno da se zaklju~i op{ti kolektivni ugovor.Isti se prilaè zapisniku pod 23/ i ~ini njegov sastavni dio.

Ad/24.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi}, te predlaè da se u

Upravni odbor Fonda zdravstvene za{tite i zdravstvenog osiguranja, iz reda osiguranikaimenuju: Popac Bo{ko, Bjedov Drago iz Knina, Vignjevi} \uro iz Obrovca, [kori} Brankoiz Benkovca, Ra{eta Gavre iz Donjeg Lapca, Orlovi} \uro iz Korenice, Bili} Pajo iz Gline,Cari} Simo iz Dvora, Kosti} dr [piro iz Petrinje, i Marjanovi} dr Milorad iz Slunja; a iz redazdravstvenih radnika Koroloja Slavka Knin, Jejina Goran Knin, Miljevi} dr Milutin – Glina,Dàkula \uro – Vrginmost, Ugarkovi} dr Tomislav – Gra~ac, Vojvodi} dr Emilija –Benkovac i Ka~ar dr Savo – Kostajnica.

Primjedbi ni drugih predloga nije bilo, te se predlog stavlja na glasanje.Jednoglasno je doneseno rje{enje o imenovanju Upravnog odbora Fonda zdravstvene

za{tite i zdravstvenog osiguranja Republike Srpska Krajina.Isto se prilaè zapisniku pod 24/ i ~ini njegov sastavni dio.

Ad. 25/Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi}, te predlaè da se u

Upravni odbor Javnog èljezni~kog transportnog preduze}a imenuju: Kesi} Nikola, Savi}Tode, Popac Bo{ko, [egan Gojko i Vukmirovi} Rajko.

Primjedbi nije bilo te se predlog stavlja na glasanje.Jednoglasno je doneseno rje{enje o imenovanju predsjednika i ~lanova Upravnog odbora

Javnog èljezni~kog transportnog preduze}a.Isto se prilaè zapisniku pod 25/ i ~ini njegov sastavni dio.

Ad. 26/Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi}. Predloèno je da se

ovla{}enje za potpisivanje ugovora dade ministru za upravu i pravosu|e, Risti Matkovi}u.Primjedbi nije bilo te se predlog stavlja na glasanje.Jednoglasno je dogovoreno da se dade ovla{}enje za potpisivanje ugovora za adaptaciju

potkrovlja zgrade op{tinskog suda u Kninu Risti Matkovi}u.Isto se prilaè zapisniku pod 26/ i ~ini njegov sastavni dio.

Ad. 27/Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i predlaè dono{enje ove

Odluke.Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog stavlja na glasanje.Jednoglasno je donesena Odluka o naknadi za rad pomo}nika ministra 50% u vrijednosti

od naknade za ministre.Ista se prilaè zapisniku pod 27/ i ~ini njegov sastavni dio.

Time je dnevni red iscrpljen i sjednica zavr{ila s radom.

ZAPISNIÂR PRVI MINISTAR VLADEBorka Lali} Risto Matkovi}

136


HMDCDR


461992., velja~a 26.Borovo Selo

Izlaganje Mile Paspalja na sjednici Skup{tine RSK u Borovu Selu

B O R O V O S E L O26. februara 1992.

I Z L A G A N J E138

na sednici Skup{tine Republike Srpske Krajine139

Po{tovani poslanici,

Skup{tina Republike Srpska Krajina koju sa~injavaju poslanici tri skup{tine na{ihautonomnih oblasti zapo~inje svoj dana{nji rad najzna~ajnijim zadatkom koji u ovomtrenutku stoji pred njom i narodom koji nas je birao za svoje predstavnike – utvr|ivanjemobaveza svih organa i institucija u Republici na realizaciji Plana Mirovne operacijeUjedinjenih nacija u Jugoslaviji. Samo pre nekoliko dana u skup{tinama na{ih oblastiraspravljali smo o prihvatanju mirovnog plana, davali mu podr{ku, uz odre|ene sumnje u toda li }e ga Savet bezbednosti usvojiti. Dilema vi{e nema. Mirovna operacija u Jugoslavijiprakti~no je otpo~ela.

Savet bezbednosti UN, 21. februara ove godine jednoglasno je doneo Odluku da se u na{uzemlju uputi vojni kontigent od oko 14.000 ljudi radi o~uvanja primirja i za{tite srpskognaroda na podru~jima na kojima se do ju~e vodio rat. Gra|ani Republike primili su ovuodluku s velikim odobravanjem, sa uverenjem da }e se na ovim prostorima obustaviti rat,nove ljudske `rtve i materijalna razaranja. To je u ovim danima najve}i doprinos svetskeorganizacije u~vr{}enju mira u Jugoslaviji i stvaranju uslova da se u miru politi~kimsredstvima iznadje izlaz iz jugoslovenske krize.

Verujem da izraàvam uverenje i ose}anja svih prisutnih ako sa ovog mesta izrazim du`nuzahvalnost zemljama ~lanicama Saveta bezbednosti, Generalnom sekretaru OUN, gospodinuButrosu Galiju i njegovom prethodniku, gospodinu Peresu de Kueljaru, li~nom izaslanikuGeneralnog sekretara gospodinu Sajrusu Vensu, podsekretaru UN gospodinu MarkuGuldingu, i svim drugim funkcionerima svetske organizacije na razumevanju na{e situacije idoprinosu koji su dali da se ovakva odluka donese.

137

138 Izlaganje je odrào M. Paspalj, predsjednik Skup{tine RSK, vidi: HR-HMDCDR, Zbirka videozapisa, inv. br.835.139 Op{irnije o radu Skup{tini vidi: Ilija Petrovi}, Slavonija Baranja i Zapadni Srem, Od vije}a do Republike, IP“Cvetnik”, Novi Sad, 1996., (prvo izdanje), str. 290 – 299.


HMDCDR

Ova Skup{tina izraàva dobrodo{licu pripadnicima mirovnih snaga UN. Skupa sa na{imgra|anima u~ini}emo {to je u na{oj mo}i da ova misija mira u svim na{im krajevima nai|ena topao prijem i saradnju. Skup{tina pruà garancije da }e svi organi i institucije u RepubliciSrpska Krajina u~initi sve da ova – kako u Ujedinjenim nacijama kaù, jedna od najteìh inajkomplikovanijih mirovnih operacija u istoriji svetske organizacije – u potpunosti uspije.

Pri dono{enju najnovije rezolucije, Savet bezbednosti sa razlogom je po{ao od toga da jesituacija u Jugoslaviji vrlo delikatna, da se primirje odràva uz ogromne te{ko}e i da biodlaganje sa dono{enjem odluke o upu}ivanju mirovnih snaga imalo vrlo te{ke posledice, nesamo po mir u Jugoslaviji nego i po me|unarodni mir i bezbednost. Upravo imaju}i to uvidu, mi smo pre vi{e meseci iskazivali neophodnost da mirovne snage do|u {to pre uJugoslaviju.

Dono{enjem rezolucije, Savet bezbednosti uvaìo je zahtev Predsedni{tva SFRJ od 8.novembra pro{le godine, da se u pojas izme|u zara}enih strana upute snage UN, kao izalaganje rukovodstva Republike Srbije i cele svetske progresivne javnosti da se na miroljubivna~in re{i jugoslovenska kriza.

Poznato je da se Jugoslavija, kao jedna od osniva~a UN i najaktivnijih boraca za mir usvetu, uvek zalagala za dobrobit svih zemalja i da je sa svojim snagama direktno u~estvovala umirovnim operacijma UN. Zbog svega toga, bili smo uvereni da }e Ujedinjene nacije i Savetbezbednosti pruìti pomo} Jugoslaviji i svojim angaòvanjem obezbediti da se prekinuoruàni sukobi i odrì mir na kriznim podru~jima.

I

Istorijski koreni borbe srpskog naroda za ìvot i slobodu su veoma daleki. Oni seù i pre1941. godine. Ove generacije su, me|utim, doìvele da se u epohi savremene civilizacije,razvijene demokratije i ja~anja sloboda i prava ~oveka, na prostoru avnojske Hrvatske pojavesnage a potom i reìm koji se obru{io na slobode i prava srpskog naroda. Mora se dati ocjenakako je do ovoga do{lo i ko sve stoji iza ovakvog reìma, i u zemlji i u svetu.

Ve} u izbornoj kampanji, a posebno na op}em Saboru HDZ, februara 1990. godine, nakojem su bili i usta{ki zlo~inci kojima je zbog po~injenih zlo~ina u pro{lom ratu bio zabranjenpovratak u zemlju. Pod firmom “Mlade demokracije” po~ela je javna rehabilitacija irestauracija usta{tva i biv{e NDH, sa svim onim {to su zna~ili, uklju~uju}i i ponavljanjegenocida nad srpskim narodom. Od tada se Srbi ponovo ne smatraju narodom nego se za njihkoristi termin “srpsko pu~anstvo, ~etnici, odmetnici” i sli~no. Dolaskom na vlast, maja 1990.godine, HDZ je po~ela dosledno realizovati predizborni program o progonu Srba. Utvr|enje i ustavni osnov za to. Naime, u novim odredbama Ustava Republike Hrvatske Srbi prvi putna ovim prostorima nisu narod. U obrazloènjima je, pred licem Jugoslavije i Evrope, cini~notvr|eno da nova vlast garantuje “sva nacionalna, kulturna i sva druga gra|anska prava svimmanjinama koje ìve u Hrvatskoj: Srbima, Jevrejima, Ma|arima, Italijanima i svim drugim”.

Sa novim Ustavom do{li su novi hrvatski zakoni i dràvni simboli pod kojima je u pro{lostinad srpskim narodom vr{en genocid.

Uporedo sa novim normativnim potezima, nova vlast je pokrenula mehanizme zaeliminaciju Srba iz javnog ìvota Hrvatske, a kasnije i za fizi~ku likvidaciju. Po~elo je saprete}im porukama, paljevinom dobara, pucnjavama, odbijanjem bilo kakvog dijaloga,politi~kom i drugom diskriminacijom Srba, otpu{tanjem sa posla itd. Srbe je strpljenje po~eloda izdaje kada je mehanizam policijske dràve po~eo tako enormno da raste i sistematskideluje, bez ikakvog neposrednog povoda, kada je po~elo stvaranje odmetni~kih i paravojnih

138


HMDCDR

vojnih sastava, uklju~uju}i i tipi~no usta{ke. Istovremeno je teklo ilegalno naoruàvanje iformiranje ove tipi~no strana~ke, HDZ vojske.

Uzaludni su bili poku{aji i saveznih organa, konkretno Predsedni{tva SFRJ, da se spre~ieskalacija genocida. Uz doslednu strana~ku politiku HDZ, ~iji je direktni produkt bio igenocid nad srpskim narodom, do rata je moralo do}i. Sada je svima jasno, mada su pa`ljivianaliti~ari do takvog zaklju~ka do{li mnogo ranije, da je progon Srba bio u stvari deo scenarijaza oruànu pobunu protiv Ustavom SFRJ utvr|enog poretka.

Oruànim napadima na Srbe u martu i aprilu 1991. u Pakracu, na Plitvicama i Korenici,maja 1991. godine u Borovu Selu, zatim i na druga srpska naselja, neobjavljeni rat je i stvarnopo~eo. Srbi su morali da se brane od ponovnog progona. Oni su nato bili prisiljeni, jer akopostoji neko ljudsko prvo pravo, to je pravo na ìvot, a Srbima je to pravo Hrvatska po~elauskra}ivati.

Napadi na Srbe i sve ono {to je srpsko dobili su na intenzitetu sa eskalacijom neobjavljenograta u Sloveniji, kao i neobjavljenog rata Jugoslovenskoj narodnoj armiji na koju se kidisaloodazivanjem otvorenim pozivima hrvatskog vrhovnika Tu|mana i HDZ-ovskih vo|a ugradovima, selima i zaseocima.

Srbi u Republici Srpska Krajina i Srbi na prostorima Jugoslavije u celini imaju punorazloga da staloèno i mirno analiziraju sve ono {to im se dogodilo i {to se doga|a posledolaska Franje Tu|mana i njegove klape na vlast. Oni }e, bez obzira na svoje pomaga~e,morati da poloè ra~une pred slobodoljubivim svetom u koje, to smo do sada bezbroj putapokazivali, spada i srpski narod.

Dràvna kriza u Jugoslaviji je u prvoj polovini 1991. godine izazvala opravdanuzabrinutost me|unarodnih faktora, posebno u Evropi. Naj~e{}e dobronamerna, tazabrinutost je prerastala u ponude za pomo} da se na|e mirno re{enje krize. Tako je nu|ena,~esto i napadno nametana, ponuda Evropske zajednice da se na principima konsenzusa idobrovoljnog prihvatanja, njeni organi i instrumenti uklju~e u re{avanje problema. Na tojosnovi izabran je i predsednik Predsedni{tva SFRJ. Ta ponuda je prihva}ena od odgovaraju}ihpoliti~kih subjekata u Jugoslaviji.

Kada je ocenjeno da je Evropska zajednica iza{la iz mandata pruànja “dobrih usluga” ipoku{ala da preuzme ulogu arbitra u odnosima izme|u jugoslovenskih republika, sajednostranim i pristrasnim pristupom pojedinim opcijama pod uticajem nekih njenih ~lanica,Predsedni{tvo SFRJ se obratilo Savetu bezbednosti UN za angaòvanje mirovnih snaga nakriznim podru~jima.

Poslednjeg dana pro{le godine Predsedni{tvo SFRJ donelo je odluku o prihvatanju PlanaSajrusa Vensa i dalo garancije da }e se on realizovati na teritorijama pod kontrolom oruànihsnaga SFRJ. Su{tina toga plana je u tome da se srpski narod stavlja pod za{titu mirovnih snagaUN od fizi~kog uni{tenja od hrvatskih vlasti i njihovih oruànih formacija, da se teritorije nakojima je srpski narod u ve}ini ili u znatnoj manjini stavljaju pod posebnu za{titu UN idemilitarizuju (to se odnosi i na delove teritorije u Hrvatskoj koje nisu pod kontrolomOruànih snaga Jugoslavije u kojima prete`no ìve Srbi), da u Krajinama ostaje status quo upogledu vlasti, {to zna~i da se u njima ne mogu primenjivati propisi niti protezati vlastRepublike Hrvatske. Plan predvi|a i osiguravanje uslova da se u svoje domove vrati srpskiìvalj koji je izbegao u toku ratnih sukoba.

Na ovom sudbinskom pitanju za Srbe u Republici Srpska Krajina podele, naàlost, jo{ nisupotpuno prevladane, a Krajina i dr Milan Babi}, u krugovima Ujedinjenih nacija i u svetu,prakti~no su do 9. februara ozna~avani kao jedna od glavnih prepreka dolasku “plavih{lemova”.

139


HMDCDR

Poznato je da je na pro{irenoj trodnevnoj sednici Predsedni{tva SFRJ gospodin dr MilanBabi} uporno odbijao mirovni Plan Ujedinjenih nacija, ne uvaàvaju}i jasne argumente iuveravanja o angaòvanju mirovnih snaga. On i ~lanovi Vlade koje je doveo na ovu sednicunisu prihvatali ni garancije date od strane Predsedni{tva SFRJ kao Vrhovne komande koje seodnose na za{titu srpskog naroda.

Mirovne snage UN su pozvane od dràve Jugoslavije da zapo~nu mirovnu operaciju. Sviorgani te dràve, a pre svega Predsedni{tvo SFRJ, ~inili su krajnje napore da ta operacijaotpo~ne {to pre, kako ne bi do{lo do ponovne eskalacije hrvatskih napada. Dràva Jugoslavijase time opredelila za mir, {to zna~i da se i Krajina, opredeljena za Jugoslaviju, tako|eopredelila za mir. Hrvatska nije imala takvu opciju, mada je na kraju i ona bila na njuprimorana.

U sklopu takvih okolnosti, pojedini predstavnici na{eg naroda odlu~uju da sesuprotstavljaju dogovorenim aran`manima, ~ime su objektivno pomogli na{em protivniku, anama svima naneli {tetu.

U te{koj politi~ko-bezbednosnoj situaciji, a imaju}i u vidu da jedino Skup{tina odlu~uje oratu i miru, na traènje jedne tre}ine poslanika – {to je u skladu sa Ustavom Republike SrpskeKrajine – odràna je vanredna sednica Skup{tine Krajine 9. februara u Glini. Za mestoodràvanja sednice Skup{tine odabrali smo Glinu, mesto blizu linije fronta i Spomen-domsagra|en na mestu gde je nekad bila, po stravi~noj tragediji poznata glinska crkva u kojoj suusta{ki zlikovci zaklali nekoliko hiljada ljudi, èna i dece.

Svojom punova`nom odlukom Skup{tina je, kao najvi{i organ vlasti, bezuslovno idefinitivno prihvatila koncept mirovne operacije Ujedinjenih nacija i obavezala sve lokalneorgane vlasti da pruè punu podr{ku mirovnim snagama u realizaciji njihove misije. Ona jetako|e izrazila punu podr{ku i poverenje Predsedni{tvu SFRJ i Dràvnom komitetu zasaradnju sa predstavnicima Ujedinjenih nacija.

To smo morali ras~istiti i to smo legitimno uradili odlukama u Glini. Danas se definitivnomora staviti ta~ka na raskole u rukovodstvu Krajine po tom pitanju.

U osnovi svih na{ih primedbi na koncept Sajrusa Vensa bio je opravdan strah srpskognaroda da }e se nad njim ponoviti genocid. Zato smo traìli dodatna poja{njenja i garancijeza obezbe|enje mira i sigurnosti Srba u Krajinama i u Hrvatskoj. Na{e primedbe, kao {to jepoznato, odnosile su se na predvi|eni razme{taj mirovnih snaga, demilitarizaciju Krajina, naizvesnu neodre|enost mandata ovih snaga, a naro~ito na povla~enje JNA sa prostora koje drìpod svojom kontrolom. Jer, ogromno je nepoverenje srpskog naroda u hrvatske vlasti, uusta{ki reìm, a u poslednje vreme naraslo je i nepoverenje u Evropsku zajednicu koja je udobroj meri bila pristrasna u odnosu na separatisti~ke vlasti i orijentaciju u na{oj zemlji.

Najnovijom rezolucijom Saveta bezbednosti dat je za nas prihvatljiv odgovor na ~estoponavljano pitanje – {ta }e biti ako posle {est meseci ne bude produèna mirovna misija UNu Jugoslaviji. Utvr|eno je, kona~no i definitivno, da je po~etni mandat mirovne misije 12meseci sa mogu}no{}u njegovog obnavljanja, te da je jedino Savet bezbednosti ovla{}en daodlu~uje o duìni njihovog ostanka i o eventualnom povla~enju kada cilj mirovne misije budeostvaren. Dakle, u tom pogledu obezbe|eni smo od eventualnih samovoljnih potezahrvatskog vrhovni{tva.

Me|utim, iz na{eg iskustva s Tu|manovim ~elnicima i bojovnicima, kao i iz iskustava iznekih drugih mirovnih operacija, znamo da dolazak “plavih {lemova” ne}e sam po sebiotkloniti opasnost od sukoba, toliko pre {to i u ovim uslovima, raznim provokacijama,oruànim napadima, ubacivanjem diverzantskih grupa, kao i raznim vidovima specijalnog

140


HMDCDR

rata, hrvatska strana naru{ava primirje i preti stvaranjem novog hrvatskog etni~ki ~istogprostora. S tim u vezi, podsetio bih na garancije koje je na pomenutoj trodnevnoj sednici,prvih dana februara, dalo Predsedni{tvo SFRJ u svojstvu Vrhovne komande, da }e u slu~ajuda to iz bilo kojih razloga ne u~ine mirovne snage UN, pruìti svu za{titu srpskom narodu ukrajinama ukoliko bude napadnut od strane hrvatskih oruànih snaga ili bude ugroèn nabilo koji drugi na~in. Garancija je i sam na{ narod koji }e znati da brani ono {to je svojomkrvlju i ogromnim `rtvama stekao. Ova skup{tina moè da poru~i da }e srpski narod sa svihprostora zemlje u}i odlu~no u rat ako mu ga hrvatska strana nametne izigravanjem Planamirovne operacije UN ili na neki drugi na~in.

Kad je re~ o stalnim Tu|manovim pretnjama da }e se na podru~jima pod za{titom UNprimenjivati zakoni i druge pravne institucije Republike Hrvatske, odnosno da }e se upravna,sudska, policijska i monetarna vlast ostvarivati u skladu sa propisima Hrvatske, moramopodsetiti na jasan stav Saveta bezbednosti da do sveobuhvatnog politi~kog re{enja – koje ovaoperacija ne prejudicira – na ovim podru~jima ne}e vaìti propisi Hrvatske ve} }e se po{tovatistatus quo, dakle stanje zate~eno na terenu. Podse}am tako|e da rezolucija Saveta bezbednostizahteva od svih zainteresovanih strana da striktno po{tuju i sprovode u delo sporazume iz@eneve i Sarajeva, kao i da u potpunosti i bezuslovno doprinose sprovo|enju mirovnog PlanaUN.

II

Kao najvi{i organ vlasti, Skup{tina Republike Srpska Krajina, koja prvi put zaseda uBorovu Selu, du`na je da razmotri sve relevantne politi~ke i bezbednosne aspekte i da, kaolegitiman organ, zajedno sa drugim subjektima, omogu}i uspe{no zapo~injanje i dalje trajanjemirovne operacije u Jugoslaviji. U interesu srpskog naroda, u interesu mira i Jugoslavije, tomecilju moramo podrediti sve druge ciljeve.

Nije ni{ta novo kada se kaè da je stanje na na{im podru~jima veoma te{ko, jer je topodru~je gde se vodio rat, a i sada ima, makar posrednih elemenata rata. Me|utim, globalnupoliti~ku situaciju nepotrebno komplikuju na{e unutra{nje politi~ke razmirice, neslaganja ineka pojedina~na odbijanja da se prihvati koncept za razme{taj mirovnih snaga UN. Upravoto odbijanje, o kojem smo ve} raspravljali u Skup{tini Krajine, uslovilo je da Franjo Tu|maniza|e iz me|unarodnog }orsokaka.

Istina o su{tini na{e borbe kona~no se po~ela probijati u svetu. Svet po~inje da shvatarazloge na{eg otpora kao i su{tinu jugoslovenske krize u ~ijem sredi{tu smo sada upravo mi.Naàlost, mi ne znamo sve svoje `rtve, sve mrtve i nestale, ne znamo broj dece koja su ostalabez jednog ili oba roditelja, ne znamo razmere genocida koji je, evo, i po tre}i put u ovomvijeku po~injen i jo{ uvijek se ~ini nad na{im narodom.

Nesporna je ~injenica da su hrvatske vlasti sistematski i organizovano vr{ile pritisak napripadnike srpskog naroda ~itavim nizom mera koje je prof. Svetozar Livada nazvao “ili podzemljom ili iz zemlje”. Ako se u ne~emu moèmo sloìti sa ekstremnim usta{om Paragom,140

onda je to da Tu|man laè da zlo~ine nad Srbima ~ine samo pripadnici HOS-a. SamaTu|manova vlast je postavljena tako da fakti~ki deluje kao zlo~ina~ka ma{inerija zauni{tavanje svega onoga {to nije veliko hrvatsko ili hrvatsko.

141

140 Dobroslav.


HMDCDR

Obim informacija o zverstvima nad civilnim srpskim stanovni{tvom u svetu je sve ve}i.Svet je obave{ten o skrnavljenju Jasenovca, o masakru u Gospi}u, o pokolju na mostu naKorani, o Vukovaru, o spaljenim selima iz Zapadne Slavonije, o zlo~inima na Kriù kodZadra, u Dalmaciji, Baniji, na Papuku i Bilogori, u Grubi{nom Polju, da pomenem onenajsveìje i najtragi~nije primere, mada nam svaka na{a `rtva ~ak i o imenima zlikovaca te{kopada. Svet se osloba|a naslaga laì hrvatske propagandne ma{inerije i obave{tava sve potpunijei izvornije o ru{enju spomenika kulture, biblioteka, crkava i drugih trajnih vrednosti srpskognaroda i uvi|a ko ~ini ta nedela. Isto tako sve je vidljivija ogromna materijalna {teta napodru~ju Krajine, gde se palilo, plja~kalo, kralo, uzurpiralo ili uni{tavalo na bilo koji na~in.U tom smislu, savezni dràvni organi, preduzeli su postupak za utvr|ivanje ratnih zlo~inauklju~uju}i i zlo~in genocida nad srpskim narodom, kao i pitanje procene i naknade ratne{tete.

Politi~ka situacija je kod nas manje vi{e poznata, mada nije na svim prostorima ista. Zbogonoga {to sledi i zbog onoga zbog ~ega smo ovde, èlim da istaknem jednu okolnost koja namnije nepoznata. Tokom na{eg otpora usta{tvu, od Plitvica i Borova Sela, ili ~ak od op}egSabora HDZ februara ’90, na{i politi~ki ~inioci ~esto su delovali nesinhronizovano, ~ak su sei me|usobno suprostavljali. Poku{aji da svako vodi “svoj” oslobodila~ki rat ili “svoju”revoluciju, imali su ne samo politi~ke nego i direktne vojne posledice. Na{a nesloga inejedinstvo koristili su samo na{im protivnicima.

Me|utim, svi smo shvatili, ko pre ko kasnije, da samo zajedno moèmo uspeti, a ~injenicada drìmo ovakvu skup{tinu, sa ovakvim dnevnim redom, ve} je zna~ajan dokaz na{epoliti~ke zrelosti i na{e spremnosti da se stabilizuje politi~ka situacija.

Nas dosta ko{ta na{a neorganizovanost, brojne su slabosti organa vlasti tamo gde postoje,a naro~ito se ose}a {teta tamo gde oni jo{ nisu do kraja preuzeli svoju funkciju. Naravno dasu vojno-politi~ke i materijalne mogu}nosti razli~ite, ali moraju se u~initi napori da se {to preoforme oni organi koji moraju egzistirati, a oni koji postoje da profunkcioni{u.

Bezbednosno stanje u Republici Srpska Krajina prakti~no je jo{ ratno, posebno uZapadnoj Slavoniji. Na ovom prostoru danas nema ni JNA niti pripadnika TO i dobrovoljacada ~uvaju na{e teritorije,141 a {to je najteè, srpsko stanovni{tvo je prore|eno.

Na delu Banije, Korduna i Zapadne Slavonije, a od hrvatske strane brojni su primerikr{enja Sporazuma o prekidu vatre, potpisanog 2. januara o.g. u Sarajevu, a u poslednje vremei ubacivanja hrvatskih diverzantsko-teroristi~kih grupa u Baranju. Stalne provokacije, pa iozbiljni napadi, upozoravaju nas da usta{ke formacije nisu odustale od rata i da se ne mire nisa mirovnim konceptom Ujedinjenih nacija. Neko ih stalno hu{ka da se sporne teritorijenjihove i da tamo treba da se vrate. To traì da se jo{ bolje organizujemo, jer njima ne trebaverovati, njima se ne moè verovati.

Od septembra meseca pro{le godine do danas, brojni su primeri terora od strane hrvatskihoru`nika, na{ih doju~era{njih kom{ija, prijatelja, a ~esto i od stranih pla}enika. Naoruàni dozuba, klali su Srbe, palili i plja~kali, sistematski, sve {to im se na{lo na putu osvajanja. Nave{}usamo neke primere:

– Na podru~ju sela Trojanci, u Baranji, 30. novembra 1991. godine uba~ena je ve}adiverzantsko-teroristi~ka grupa, koja je masakrirala devet me{tana.

142

141 O jedinicama JNA i TO iz BiH koje su se nalazile na tom prostoru vidi: Slobodan Praljak, Agresija Bosne iHercegovine na Republiku Hrvatsku, Zagreb, 2007., str. 40-47, 50, 57, 58, 60, 63.


HMDCDR

– U selu Divo{, kod Osijeka, prilikom povla~enja hrvatski oru`nici su ubili 24 stanovnikasrpske nacionalnosti, od kojih su {estorica masakrirani. U selu je prona|ena i loma~a zaspaljivanje uhva}enih pripadnika JNA i teritorijalne odbrane.

– U Petrinji, 19. decembra 1991. godine, pripadnici hrvatskih paravojnih formacija su naku}nom pragu ìvu spalili 70-godi{nju Ankicu Konjuh, biv{u zato~enicu logora Jasenovac.

– Krajem decembra pro{le i po~etkom januara ove godine, u selu [iroka Kula i u bliziniPeru{i}a prona|eni su le{evi 24 nestala Srbina, koji su ubijeni na najsvirepiji na~in, pucanjemu potiljak ili le|a, klanjem i na druge na~ine, {to su potvrdili i stru~njaci za sudsku patologijuVMA.142

– U Karlovcu je 21. septembra 1991. godine, po{to su im prethodno pucali u noge,zaklano, a potom masakrirano 13 pripadnika rezervnog sastava JNA, i to nakon njihovepredaje pripadnicima Ministarstva unutra{njih poslova Republike Hrvatske.143

– Me|u 20 pravoslavnih sve{tenika, koji su uhap{eni 30. oktobra pro{le godine, bio je ivladika slavonski, gospodin Lukijan.

– Brojne su izjave gra|ana koji svedo~e o ubistvima pojedinaca, porodica, trudnica, dece,otpu{tanja sa posla, pretnjama i zbegu kao jedinoj nadi da preìve strahote koje sprovodihrvatska vlast preko svojih oruànih formacija, posebno ~lanova Hrvatske stranke prava kojinose oznake HOS.

Na ovom prostoru su se pored pojedina~nih i grupnih iseljavanja stanovni{tva, dogodila idva masovna zbega u novembru i decembru mesecu pro{le godine.

Po~etkom novembra 1991. godine, organi vlasti i oruàni sastavi hrvatske vojske proteralisu sa podru~ja Psunja, Papuka i Bilogore, preko 25.000 staraca, ène i dece144. Ovombezumnom ~inu prethodila je naredba tzv. Kriznog {taba hrvatske vlasti iz Slavonske Poègeod 29. oktobra 1991. godine, da se 24 srpska sela isele u roku od 48 sati. Tom prilikompotpuno je uni{teno i spaljeno 17 srpskih sela.145

Predsedni{tvo SFRJ je, povodom ovog egzodusa srpskog naroda, 4. novembra uputilopismo ministrima inostranih poslova EZ, SAD i SSSR-a, kao i predsedavaju}em Konferencijeo Jugoslaviji Lordu Karingtonu.146 Mada su posmatra~i iz Evropske zajednice bili u prilici dase uvere u to koliko je nedu`nih ljudi na ovim prostorima ubijeno, poklano i masakrirano ikoliko je domova oplja~kano i uni{teno, sve to nije imalo odjeka, a pritisci, napadi i genocidse nastavlja.

143

142 U listopadu 1991. pripadnici srpskih paravojnih postrojbi – “pripadnici stanice milicije Teslingrad” – ubili suu [irokoj Kuli srpsku obitelj Raki} i zajedno s jo{ 40-ak le{eva ubijenih gra|ana hrvatske nacionalnosti bacili ih ujamu “Golubnja~a” u Svra~kovu Selu. Nije poznato je li u svom govoru M. Paspalj mislio i na te `rtve. Vidi: HR-HMDCDR, kut. 435. – Izvje{}e Okru`nog suda u Kninu ministru unutra{njih poslova RSK od 9. studenog1992.143 @upanijski sud u Karlovcu donio je 28. oùjka 2007. u slu~aju “Koranski most” nepravomo}nu presudu da supripadnici JNA stradali u postupku nu`ne obrane.144 U izvje{}u Narodnoj skup{tini Veljko Dàkula, predsjednik OV SO ZS, o iseljavanju stanovni{tva navodi:“Postoji, kaù, naredba 12. 12. 1991. koju je pukovnik Trbojevi} ŠJovan, komandant [taba TO ZSš dobio opovla~enju naroda iz 5 sela: Li{~ina, Huma, Kraskovi}a, Koko}aka, Pu{ine. Naredba da se njih povede da napusteta sela, a kad su oni krenuli za njima je krenulo gotovo sve.” Vidi: Dok. br. 87.145 Rije~ je o po~etku niza povezanih oslobodila~kih akcija Hrvatske vojske u kojima je do kraja 1991. oslobo|enopreko 2200 km2 okupiranog teritorija na podru~ju zapadne Slavonije.146 Peter Carrington.


HMDCDR

Od 286 naselja na podru~ju Zapadne Slavonije 80 odsto je iseljeno, a 108 sela je spaljeno.Prema vestima od 23. ovog meseca, bilo je spaljivanja srpskih sela u okolini Podravske Slatine,Virovitice i Donjeg Miholjca.

Sve ovo pokazuje nastojanje hrvatskih vlasti da se Srbima zatre nada u povratak na svojaognji{ta. Ovo i zbog toga {to je Mirovnim planom Sajrusa Vensa predvi|eno da se izbegla licavra}aju u napu{tene domove. Ina~e, samo iz Zapadne Slavonije iseljeno je oko 60 hiljada licasrpske nacionalnosti.

Hrvatske paravojne i odmetni~ke formacije su u oruànim sukobima tokom 1991. godineuni{tile brojne kulturne, duhovne i verske objekte Srba. Na ovaj na~in je izvr{en smi{ljenpoku{aj da se uni{ti nacionalni identitet Srba, da se fizi~ki uni{ti ili protera stanovni{tvo izatru vekovna ognji{ta. Uni{tenje verskih i kulturnih dobara predstavlja zlo~in i premasrpskom narodu, ali i prema civilizaciji uop{te, jer brojni uni{teni, razoreni ili oskrnavljeniobjekti predstavljaju op{te civilizacijske vrednosti:

– Oskrnavljen je Spomen-kompleks Jasenovac koji obuhvata prostor nekada{njegusta{kog logora sa obe strane reke Save, u okviru kojeg se nalazi Memorijalni muzej i nizspomen obele`ja.147

– Do kraja oktobra 1991., uni{tena je ili teè o{te}ena 41 pravoslavna crkva, i to u EparhijiSlavonskoj 27 i Sremskoj 14.

– Hrvatske paravojne formacije razorile su barokni kompleks dvorske rezidencijePakra~kih episkopa, sagra|en 1732. godine, dok su Pakra~ku bogosloviju zapalili. USabornom hramu spalili su ikonostas i brojne ikone, 5.500 knjiga i 120 knjiga neprocenjivekulturno-istorijske vrednosti. Uni{ten je i jedinstven primerak Sabornika iz 16. veka.

O zverstvima i genocidu nad srpskim stanovni{tvom u Republici Krajini, u svetu se sve vi{ezna. Put do istine osvetljuju i nadle`ni organi u federaciji i Republici Srbiji. Tu istinu morasaop{tavati svaki po{teni gra|anin na{e Krajine.

Vlada Jugoslavije je 21. januara ove godine objavila Memorandum o zlo~inu genocida uHrvatskoj i skrnavljenju Spomen podru~ja Jasenovac. On sadrì samo onaj deo informacijakojima raspolaù organi federacije. Memorandum je upu}en Organizaciji ujedinjenih nacija,me|unarodnim organizacijama, institucijama i udruènjima, eminentnim nau~nicima,kulturnim i javnim radnicima i svetskoj javnosti.

Nedavno su vladine i nevladine me|unarodne organizacije, ~ak i “Helsinki vo~” javnouputile upozorenje Tu|manu na zlo~ine koje njegova vlast ~ini nad civilnim srpskimstanovni{tvom. Ostaje jo{ samo da Gen{er148 preporu~i Kolu149 ono {to je nekad Glez vonHorstenau150 uputio Hitleru.151 Tada je taj general Vermahta traìo od Hitlera da zbogstravi~nih zlo~ina neutrali{e Paveli}a152 i njegovu usta{iju. I mnogi doma}i lideri morali bi dapostave sebi pitanje s kim su se uhvatili u kolo, jer narod lijepo kaè “s kim si onakav si”.

înjenica je da su Hrvatske oruàne snage zauzele deo Zapadne Slavonije nakonprihvatanja Mirovnog plana Ujedinjenih nacija. Me|utim, po{to je Planom ovo podru~je

144

147 Spomen-podru~je Jasenovac devastirali su pripadnici JNA i TO iz BiH prilikom okupacije tog podru~ja u rujnu1991. godine. Arhivsko gradivo i muzejski eksponati oplja~kani su i odneseni u BiH. 148 Hans Dietrich Genscher, njema~ki ministar vanjskih poslova.149 Helmut Kohl, njema~ki kancelar.150 Edmund Glaise von Horstenau, zapovjednik njema~ke vojske u NDH za vrijeme II. svjetskog rata.151 Adolf.152 Ante, poglavnik NDH.


HMDCDR

pod neposrednom i posebnom za{titom mirovnih snaga UN; hrvatski oru`nici mora}e seotud povu}i.

Na{u bezbednosnu situaciju komplikuje i stanje u privredi, odnos prema sredstvima rada,pa i neki oblici najteèg kriminala. Neretki su slu~ajevi kra|e, ubistva i drugih ne~asnih dela.To zahteva da se bezbednosni i pravosudni mehanizam aktivira do maksimuma, kako zbogsigurnosti na{ih gra|ana i njihove imovine, tako i zbog snaga UN. Jer, posmatra~iUjedinjenih nacija }e pratiti primenu svih propisa, kao i delovanje policijskih snaga anadle`ne slu`be mora}e krajnje stru~no obavljati poslove oko nastalih problema iz te oblasti.

Mi i na ovom planu o~ekujemo stru~nu pa i materijalnu pomo} od saveznih organa.

III

Pojedina podru~ja Republike Srpske Krajine bila su i pre izbijanja oruànih sukobaprivredno nedovoljno razvijena. Stepen njihove razvijenosti, meren dohotkom po stanovniku,bio je za oko 30% niì od proseka Hrvatske, za oko 8% od proseka Jugoslavije i za 3-4% odproseka teritorije Srbije van teritorija autonomnih pokrajina.

Niì stepen razvijenosti privrede nije pruào adekvatnu osnovu za razvoj drugih delatnosti,tako da su i zdravstvo, {kolstvo, kultura i ostali vidovi nadgradnje bili tako|e nedovoljnorazvijeni.

Sve ovo dobrim delom je rezultat i odnosa republi~kih vlasti Hrvatske koje nisu posve}ivaleodgovaraju}u pa`nju razvoju ovih podru~ja. Oruàni sukobi, ljudske `rtve i velika materijalnarazaranja dalje su zao{trili ekonomske i socijalne probleme.

Stambeni fond je pretrpeo ogromna razaranja, posebno u Vukovaru, u dvadesetak sela uZapadnoj Slavoniji i jo{ u nekim krajevima. Velika su o{te}enja na saobra}ajnicama,proizvodnim i uslu`nim kapacitetima. Sto~ni fond je bitno smanjen, deo jesenjih plodovaostao je neobran, a jesenja setva na zna~ajnim povr{inama nije obavljena. Pokidane suposlovne i reprodukcione veze, tako da se i privredni kapaciteti koji nisu o{te}eni, ili suobnovljeni, vrlo slabo koriste.

Sve to ìvot stanovni{tva na ovim podru~jima ~ini veoma te{kim. Na mnogim stranamanedostaju i osnovni uslovi za ìvot kao {to su sme{taj, hrana, ogrev, voda, struja i sl. Veliki brojstanovnika ovih podru~ja izbegao je u druge republike, a deo izbeglica iz Zapadne Slavonijeprivremeno je sme{ten u Zapadnom Sremu i Baranji.153 Smirivanjem oruànih sukoba istvaranjem kakvih-takvih uslova za ìvot, jedan deo izbeglica po~eo je da se vra}a svojimku}ama, ili onome {to je od njih ostalo. Uporedo s tim, javlja se sve vi{e izbeglica Srba izdrugih krajeva Hrvatske, posebno iz ve}ih gradskih centara.

Te{ka socijalna situacija na ovom podru~ju opredeljena je niskom privrednom aktivno{}u,malim brojem zaposlenih i niskim dohotkom i li~nim dohocima. Znatan broj stanovnikaovih podru~ja bio je zaposlen u ve}im privrednim centrima, a sada je bez posla.

U posebno te{kom materijalnom poloàju su penzioneri kojima Fond mirovinskog iinvalidskog osiguranja Hrvatske od po~etka oruànih sukoba ne ispla}uje penzije. Zbogporeme}enog platnog prometa oteàna je i isplata penzija penzionerima koji su to pravoostvarili u drugim republikama.

Ratna situacija i izbegli{tvo najteè poga|a pred{kolsku i {kolsku decu i starije osobe.Organizovana za{tita i posebna pomo} ovim kategorijama gotovo da ne postoji. Izrazit jenedostatak {kolskog prostora, {kole su neopremljene sredstvima za izvo|enje nastave, ~esto su

145

153 O manipulaciji izbjeglicama iz zapadne Slavonije vidi: Dok. br. 18.


HMDCDR

udaljene, a jedan broj dece i ne poha|a nastavu zbog ratnih dejstava ili drugih razloga. Unekim krajevima ima i problema sa ishranom, pa i pojave gladi kod {kolske dece.

Veliki problem predstavlja i zdravstvena za{tita. Nedostaju lekovi, medicinska oprema,sanitetska vozila itd. Moderni bolni~ki centri na koje su se ovi krajevi ranije oslanjali sada sunedostupni stanovnicima ovih podru~ja.

Stanovni{tvu ovih podru~ja i izbeglicama sa tih podru~ja koji su na{li uto~i{te u drugimkrajevima pruèna je odre|ena pomo} iz zemlje i inostranstva. U pruànju te pomo}iu~estvovala je federacija, republike i pokrajine, posebno Srbija i Vojvodina, op{tine, gradovi,mesne zajednice, humanitarne organizacije, verske zajednice, na{i gra|ani na privremenomradu u inostranstvu itd. Veliki deo tereta podnela su doma}instva kod kojih su sme{tenaraseljena lica. Pomo} je stigla i iz inostranstva, od Visokog komesarijata UN za izbeglice,UNICEF-a, Svetske zdravstvene organizacije, Crvenog krsta, Vlada nekih zemalja i drugihsubjekata. Koristim ovu priliku da svima koji su stanovni{tvu ovih podru~ja pritekli u pomo}najiskrenije zahvalim. Neke slabosti koje su do{le do izraàja u neodgovaraju}oj raspodeli dosada pristigle pomo}i na pojedina podru~ja u narednom periodu ne bi se smele ponoviti.

Svesni smo da }e nam u obezbe|ivanju osnovnih uslova za ìvot, kao i u obnavljanjuprivredne aktivnosti na ovim podru~jima i dalje biti potrebna pomo}. Verujemo da }edolaskom mirovnih snaga Ujedinjenih nacija biti stvoreni uslovi da ta pomo} bude obimnijai da njeni efekti budu ve}i nego do sada. Sada u prvom planu mora biti zadovoljavanjeegzistencijalnih potreba stanovni{tva, u prvom redu sme{taj, ishrana, zdravstvena za{tita itd.Istovremeno, moraju se ubrzati aktivnosti na sanaciji i obnovi stambenih i privrednihobjekata i neophodne infrastrukture. Time se stvaraju pretpostavke za aktivno uklju~ivanjeunutra{njih snaga ovih podru~ja u procese oìvljavanja i stvaranja mogu}nosti da se udogledno vreme moè ìveti od sopstvenog rada.

Osnovni preduslov za re{avanje aktuelnih ekonomskih i socijalnih problema ovih podru~jaje obezbe|enje stabilnog mira i uspostavljanje pravnog poretka koji }e garantovati li~nu iimovinsku sigurnost gra|ana. Time }e se stvoriti uslovi da se bar najve}i deo izbeglica vrati nasvoja ognji{ta.

Za otklanjanje posledica oruànih sukoba, obezbe|enje uslova za normalizaciju ìvota iprivre|ivanja i stvaranje uslova za trajan stabilan razvoj ovih podru~ja neophodna su velikasredstva. Izraàvaju}i spremnost za maksimalno angaòvanje sopstvenih snaga i sredstava, miistovremeno o~ekujemo i materijalnu, kadrovsku i drugu pomo} jugoslovenske zajednice. Utom cilju, obavili smo i odre|ene konsultacije sa nadle`nim saveznim organima i dobiliuveravanja da }e ova podru~ja imati tretman privredno nedovoljno razvijenih.

Verujemo da se dolaskom mirovnih snaga Ujedinjenih nacija stvaraju neophodnepretpostavke i za angaòvanje sredstava me|unarodnih financijskih organizacija za obnovuovih podru~ja.

S obzirom na to da su ranije privredne veze ovih podru~ja, koje su uglavnom bile usmereneprema ve}im privrednim centrima Hrvatske, pokidane, u obnavljanju privredne aktivnostimoramo se osloniti na uspostavljanje novih poslovnih veza sa onim krajevima koji suopredjeljeni za nastavljanje zajedni~kog ìvota u Jugoslaviji.

Dolazak mirovnih snaga Ujedinjenih nacija, pored obezbe|enja uslova za miran ìvot i radstanovnika ovih podru~ja, predstavlja}e i podsticaj privrednoj aktivnosti u vidu angaòvanjalokalnih kapaciteta u pruànju odre|enih uslova za potrebe tih snaga, kao {to su izgradnjapojedinih objekata, isporuka odre|enih prehrambenih i drugih proizvoda, zapo{ljavanjelokalne radne snage i sli~no.

146


HMDCDR

Po{tovani poslanici,

Pred nama stoje neodlo`ni krupni zadaci u pripremama za prihvat mirovnih snagaUjedinjenih nacija. Danas moramo usvojiti jedinstvenu politi~ku platformu zajedni~kogdelovanja svih organa vlasti i institucija u Republici Srpska Krajina u vezi s dolaskom iangaòvanjem “plavih {lemova”. Mnoga pitanja }emo morati hitno re{avati – na pravnom,ekonomskom, institucionalnom i organizacionom planu, da bismo stvorili uslove za uspehove misije do koje je stalo svakom na{em slobodoljubivom ~ovjeku.

Mirovne snage }e garantovati primenu vaè}ih propisa u Krajini, {to nas dodatnoobavezuje da u potpunosti jedinstveno uredimo stanje na podru~ju regulative u svim na{imoblastima. Na na{im podru~jima vaè Ustav Jugoslavije i savezni zakoni. Traìmo da to javnoiskaù i nadle`ni savezni organi – Skup{tina SFRJ i Predsedni{tvo SFRJ. Jugoslavija je na{adràva i traìmo da nas za{titi i pruì svekoliku pomo} postradaloj Krajini, a ova }e uvek bitispremna da Jugoslaviju brani.

Veliki su na{i zadaci u organizaciji i osposobljavanju institucija vlasti. Ne moèmo spremnodo~ekati mirovne snage i sara|ivati s njima ukoliko ne funkcioni{u organi vlasti, ukoliko sena svakom mestu ne ose}a delovanje pravne dràve. Nije dovoljno {to postoje op{tine,ukoliko one nemaju bar minimalni institucionalni, upravni i kadrovski mehanizam. Op{tinene mogu postojati samo na papiru, one moraju re{avati ìvotna pitanja ljudi.

Re{avanje ovih problema povezano je sa obezbe|ivanjem neophodnih financijskihsredstava za rad Kraji{kih organa vlasti – sudstva, tuìla{tva, slu`be bezbednosti i ostalih. Morase obezbediti minimum sredstava iz budèta federacije, po sistemu dotacija, pri ~emu se odnas zahteva maksimalna racionalnost u postavljanju organizacije i maksimalno oslanjanje nasopstvene mogu}nosti.

Posebno je aktuelan problem funkcionisanja organa unutra{njih poslova u krajinama,uklju~uju}i izbor i obuku kadrova. Ovi organi se moraju osposobiti za za{titu javnog reda imira, suzbijanja svih vidova kriminala, za izvr{avanje brojnih klasi~nih funkcija unutra{njihposlova, izdavanje paso{a, li~nih karata, saobra}ajnih dozvola itd. Nu`no je da {to presagledamo i uspostavimo racionalnu organizacionu {emu unutra{njih poslova, koja }eomogu}iti njihovo efikasno delovanje.

Slu`bu bezbednosti moramo bitno oja~ati i adekvatno opremiti kako bi bila sposobna daza{titi mir i imovinu gra|ana, uklju~uju}i maksimalnu bezbednost pripadnicima mirovnihsnaga UN, kao i da spre~i eventualne iznenadne napade hrvatskih oru`nika i upade njihovihdiverzantskih i teroristi~kih grupa na prostore koji }e biti pod neposrednom za{titom “plavih{lemova”. Svaki takav napad na stanovni{tvo Krajine i svaki poku{aj naru{avanja mira morase kvalifikovati i kao napad na snage UN.

Visokim funkcionerima svetske organizacije ukazivano je na na{a iskustva sa fa{isti~kimgrupama, te ne isklju~ujemo mogu}nost da one i u novim uslovima po~ine neko zlo na{imgra|anima, kao i dràvljanima zemalja koji }e biti u sastavu mirovnih snaga. Upozoravali smoda je bilo neophodno razoruàti razne paravojne formacije spremne na terorizam svake vrste,po{to su u njih regrutovani i pripadnici najekstremnije usta{ke emigracije, oprobanidiverzanti i najgore ubice.

Plan mirovne operacije sadrì i odredbu po kojoj sastav postoje}ih policijskih snaga trebada odraàva nacionalni sastav stanovni{tva koje je ìvelo na ovim podru~jima pre izbijanjaoruànih sukoba. Me|utim, sasvim je razumljivo da ne}emo i ne moèmo dozvoliti da se uredovima policije na|u oni koji su izvr{ili zlo~ine ili su pomagali u tome. Ne mogu se u

147


HMDCDR

redovima policije na}i ni pripadnici srpskog naroda koji su iz osvete ili drugih pobuda izvr{ilite{ka krivi~na dela. Ni jedno ni drugo ne moè sebi dozvoliti iole civilizovana zemlja.

Razumljivo je da na na{oj Skup{tini ne moèmo o ovim pitanjima {ire raspravljati, ali jezadatak Ministarstva unutra{njih poslova da izvr{i detaljnu procenu bezbednosnog stanja i daje prezentira Vladi, koja }e svoje ocene i predloge mera dostaviti i nadle`nim saveznimorganima.

Jugoslovenska narodna armija ostaje na{a vojska bez obzira na to {to }e se privremeno, dokmirovna operacija UN traje, povu}i iz Krajine. Rezervni sastav na{e Armije, a to je njegovaogromna ve}ina, ostaje na na{oj teritoriji, vra}a se mirnodopskim poslovima i obavezama. Svismo sigurni da je on spreman, ako zatreba, da uvek brani srpski narod i teritoriju RepublikeSrpske Krajine. ^vrstu povezanost sa na{om JNA nastavi}emo i dalje. To }emo najboljepokazati i dokazati slanjem na{ih mladi}a na odsluènje vojnog roka u jedinice JNA bezobzira {to su one izvan ovog podru~ja. U toj {koli oni }e se kaliti i u~iti kako se brani rodnikraj i bi}e nam dobro do{li na mirnodopskim zadacima, a ako ustreba i na ratnim.

Na ovoj Skup{tini, s po~etkom mira, moraju se dati smernice za {to brù obnovuprivrednih i dru{tvenih delatnosti i za otklanjanje posledica ratnih razaranja i pusto{enja.O~ekujemo da }e mirovna operacija UN doprineti oìvljavanju nekih grana privrede iuslu`nih delatnosti, kao i normalizaciju svih vrsta saobra}aja. O~ekujemo tako|e da }eJugoslavija, iako u veoma te{kim ekonomskim prilikama, na}i na~ina i mogu}nosti dapomogne obnovu i razvoj Republike Srpska Krajina i ublaìti nevi|ena razaranja ovihprostora prema kojima se tako postupalo samo zato {to su srpski. Svijet }e se u to, siguransam, uvjeriti. Istina o nama i na{oj tragediji kr~i}e put.

Najve}u pa`nju ova Skup{tina i drugi organi Republike Srpska Krajina posveti}e planskomvra}anju lica izbeglih iz svojih domova i sa vekovnih ognji{ta. I mirovni plan UN predvi|aodre|ene mere na ovom planu. To je, me|utim, veoma te{ko kada se zna da se oko 40 odstoizbeglica prakti~no nema gde ni na {ta vratiti.

Pri svemu ovome, moramo polaziti od toga da izgra|ujemo demokratsko dru{tvo i da nademokratskoj osnovi moramo obezbediti da se svi koji èle, vrate u svoje domove, bez obzirana nacionalnu pripadnost. Ne}e, naravno, biti amnestirani oni koji su okrvavili ruke, àrili ipalili na podru~jima zahva}enim ratnim sukobima. Preduzima}emo energi~ne mere premasvima onima koji bi se svetili nedu`nim gra|anima – jednako prema Srbima i Hrvatima ipripadnicima drugih nacionalnosti.

Uz ovo bih dodao i jednu, naoko manje va`nu ~injenicu. Izbeglice }e se brè vra}ati usredine koje su napustili, ukoliko se i svi ~lanovi rukovodstva, svi mi, sa svojim porodicama,tamo {to pre vratimo i delimo dobro i zlo sa onima koje u ovom Domu predstavljamo.

Nedavno je Savezno ve}e Skup{tine SFRJ formiralo Dràvnu komisiju za utvr|ivanjeratnih zlo~ina i zlo~ina genocida koji su po~injeni nad stanovni{tvom srpske i drugihnacionalnosti. I u Republici Srpska Krajina obrazovana je sli~na komisija. Smatramo da i una{im op{tinama treba da postoje odgovaraju}a tela koja bi se bavila identifikovanjem idokumentovanjem ratnih zlo~ina i zlo~ina genocida. To }e biti konkretan doprinosutvr|ivanju istine. Ne moèmo dozvoliti da nam nestaju dokazi, da zlikovci ostajuneka`njeni, da na{i prijatelji i najdraì ostaju u masovnim grobnicama u koje ih je trpalausta{ka vlast.

Skup{tina i Vlada treba da razrade odgovaraju}i mehanizam za utvr|ivanje i procenumaterijalnih {teta u toku oruànih sukoba na na{em podru~ju i za otklanjanje nastalih

148


HMDCDR

posledica. Sredstva potrebna za rad odgovaraju}e komisije ili drugog tela koje bi se baviloovim pitanjima mora}emo zatraìti od nadle`nih saveznih organa.

Na{ prioritetni zadatak u ovom trenutku je da u~inimo sve {to moèmo da se preduzmu izna~ajne organizacione mere za {to bolji prihvat mirovnih snaga UN. To zahteva da svakaop{tina, grad i selo budu za to pripremljeni. Kao {to je to u~injeno pri Dràvnom komitetuJugoslavije, tako se i u na{oj Republici, na nivou oblasti i op{tina moraju {to pre formiratioperativni {tabovi za prihvat i saradnju sa mirovnim snagama UN. U njihov sastav morajuu}i na{i ljudi koji su i srcem i du{om za mir, oni koji su to pokazali i dokazali na delu.

U narednom periodu posebnu pa`nju moramo posvetiti pitanjima informisanja.Informisanje gra|ana o odlukama organa vlasti i informisanje jugoslovenske javnosti orezultatima rada na normalizaciji ìvota jedna su od klju~nih pretpostavki za povratakizbeglog naroda na svoja ognji{ta. Od izuzetnog je zna~aja informisanje naroda o su{tini iciljevima mirovne operacije Ujedinjenih nacija. U tom smislu, racionalno moramo koristitisva tehni~ka i informativna sredstva kojima raspolaèmo.

Uvjeren sam da }emo u~initi sve da pripadnike mirovnih snaga UN prihvatimo kao na{evojnike, kao ljude u misiji mira i za{tite od svih vrsta terora i nasilja kojem smo bili izloènisamo zato {to smo Srbi. Kao {to su na{i vojnici i oficiri bili primljeni u sli~nim misijama, istotako, s poverenjem i dobrodo{licom bi}e primani i uvaàvani pripadnici mirovnih snaga UNkoje dolaze u na{u Krajinu.

X XX

Srpski narod na ovim prostorima bio je i ostao srcem i du{om za slobodan i miran ìvot.To je branio i odbranio od povampirenog usta{tva. Dobro nam do{li borci za mir!

Hap{enja, paljenja domova, mu~enja i ubijanja srpskog naroda i svih drugih koji nisu biliusta{ki istomi{ljenici, nisu slomili niti mogu slomiti na{ narod. Mnogi ìvoti su ugra|eni uslobodu svih na{ih krajeva, mnogi domovi i doma}instva su uni{teni, a sam grad Vukovargotovo u potpunosti razru{en i s pravom je nazvan “srpskom Hiro{imom”.

I pored svih ̀ rtava i stradanja, narod Republike Srpske Krajine }e dokazati da mu ni{ta nijesvetije i pre~e od èlje za ìvotom u miru i slobodi.

U~inimo sve da se ìvot vrati na spaljene i razru{ene prostore Srpske Republike Krajina.Branimo sve na{e prostore pre svega mirom, a ako bude potrebno i – oru`jem. Neka to budena{ najpre~i zadatak. Pokaìmo delom da to znamo i umemo.154


149

154 Istog dana, 26. velja~e odràna je Skup{tina RSK u Kninu koju je sazvao Milan Babi}, o tome vidi: Ilija Petrovi},Slavonija, Baranja i Zapadni Srem, Od vije}a do Republike, IP “Cvetnik”, Novi Sad, 1996. (prvo izdanje), str. 298.


HMDCDR


Odluka Skup{tine RSK o progla{enju amandmana na Ustav Republike Srpske Krajine

3.Skup{tina Republike Srpske Krajine, na osnovu ~lana 121. stav 3. Ustava Republike SrpskeKrajine, donijela je

O D L U K U

O PROGLA[ENJU AMANDMANA I DO VI NA USTAVREPUBLIKE SRPSKE KRAJINE

Progla{avaju se Amandmani na Ustav Republike Srpske Krajine koje je usvojila Skup{tinaRepublike Srpske Krajine na sjednici od 26. februara 1992. godine.

Skup{tinaRepublike Srpske Krajine

PredsjednikSkup{tine Republike

Srpske KrajineMile Paspalj, s. r.

Polaze}i od prava srpskog naroda na samoopredjeljenje i u skladu sa slobodno izraènomvoljom srpskog naroda Srpske Autonomne Oblasti Krajina, Autonomne Oblasti Slavonija,Baranja i Zapadni Srem i Autonomne Oblasti Zapadna Slavonija, potvr|ene na referendumu,kao i vjekovne borbe srpskog naroda za slobodu njegove slobodarske demokratske i dràvnetradicije, rije{en da stvori demokratsku dràvu srpskog naroda na ovom istorijskom ietni~kom prostoru u kojoj se ostalim gra|anima obezbje|uje ostvarivanje nacionalnih prava,dràvu zasnovanu na suverenosti koja pripada srpskom narodu i ostalim gra|anima u njoj,dràvu zasnovanu na vladavini prava i na ravnopravnim uslovima za napredak pojedinaca idru{tva, srpski narod Republike Srpske Krajine, preko svojih poslanika u Skup{tini Republikedonosi

AMANDMANE NA USTAVREPUBLIKE SRPSKE KRAJINE

AMANDMAN I1. Teritoriju Republike Srpske Krajine ~ine srpske oblasti: Krajina, Slavonija, Baranja,

Zapadni Srem i Zapadna Slavonija.Granice Republike Srpske Krajine odre|uju se zakonom.

2. Ovim Amandmanom zamjenjuje se ~lan 3. i prva re~enica stava 1. ~lana 5. UstavaRepublike Srpske Krajine.

150


HMDCDR

AMANDMAN II1. Skup{tina Republike Srpske Krajine bira i razrje{ava predsjednika Republike i obavlja

kontrolu nad njegovim radom.2. Skup{tina Republike Srpske Krajine ima dvadeset poslanika.3. Skup{tina Republike Srpske Krajine bira predsjednika Skup{tine i dva potpredsjednika

Skup{tine iz redova poslanika na ~etiri godine.Predsjednik i potpredsjednik Skup{tine ne mogu biti iz iste autonomne oblasti.4. Ta~kom 1. ovog Amandmana dopunjuje se ~lan 68. Ustava Republike Srpske Krajine,

ta~kom 2. ovog Amandmana zamjenjuje se stav 1. ~lana 69, a ta~kom 3. ovog Amandmanazamjenjuje se stav 1. ~lana 73. Ustava Republike Srpske Krajine.

AMANDMAN III1. Predsjednik Republike Srpske Krajine predlaè Skup{tini Republike kandidata za prvog

ministra Vlade Republike Srpske Krajine, po{to saslu{a mi{ljenje ve}ine u Skup{tini.2. Predsjednika Republike Srpske Krajine bira i razrje{ava Skup{tina Republike Srpske

Krajine, na prijedlog najmanje trideset poslanika Skup{tine.Predsjednik Republike Srpske Krajine smatra se izabranim ako je za njega glasalo najmanje

dve tre}ine od ukupnog broja poslanika Skup{tine Republike Srpske Krajine.3. Ta~kom 1. ovog Amandmana zamjenjuje se ta~ka 1. ~lan 78. Ustava Republike Srpske

Krajine, a ta~kom 2. ovog Amandmana, zamjenjuje se stav i ~lan 81. Ustava Republike SrpskeKrajine.

U ~lanu 82. Ustava Republike Srpske Krajine re~ “opoziv” zamjenjuje se re~ju “razrje{enje”u odgovaraju}em padeù.

Ukidaju se ~l. 79. i 83. Ustava Republike Srpske Krajine.

AMANDMAN IV1. Prvog ministra Vlade Republike Srpske Krajine bira Skup{tina Republike na prijedlog

predsjednika Republike Srpske Krajine. ^lanove Vlade Republike Srpske Krajine biraSkup{tina Republike na prijedlog kandidata za prvog ministra.

2. Vlada Republike Srpske Krajine i svaki njen ~lan za svoj rad odgovaraju Skup{tiniRepublike Srpske Krajine.

3. Predsjednik Republike Srpske Krajine moè predloìti Skup{tini Republike razrje{enjeprvog ministra Vlade Republike Srpske Krajine. Ostavka ili razrje{enje prvog ministra povla~irazrje{enje cijele Vlade.

Vlada kojoj je izglasano nepovjerenje, koja je podnijela ostavku, ili iz drugih razlogaprestane da vr{i svoju funkciju, ostaje na du`nosti, do izbora nove Vlade.

4. Ministarstva izvr{avaju savezne zakone i druge propise i op{te akte, zakone i drugepropise i op{te akte Republike Srpske Krajine, rje{avaju u upravnim stvarima, vr{e upravninadzor u obavljaju druge upravne poslove utvr|ene zakonom.

5. Ta~kom 1. ovog Amandmana dopunjuje se ~lan 86. Ustava Republike Srpske Krajine.Ta~kom 2. ovog Amandmana zamjenjuje se stav 1. ~lana 87. Ustava Republike Srpske

Krajine.Ta~kom 3. ovog Amandmana zamjenjuju se st. 6., 9. i 10. ~lana 87. Ustava Republike

Srpske Krajine.Ta~kom 4. ovog Amandmana zamjenjuje se stav 2. ~lana 88. Ustava Republike Srpske

Krajine.

151


HMDCDR

AMANDMAN V1. Ustav Republike Srpske Krajine ne moè biti u suprotnosti sa Ustavom SFRJ, a zakoni

i drugi op{ti akti Republike Srpske Krajine moraju biti u saglasnosti sa Ustavom SFRJ i nemogu biti u suprotnosti sa saveznim zakonom.

2. Ovim Amandmanom dopunjuje se ~lan 107. Ustava Republike Srpske Krajine.

AMANDMAN VI1. Skup{tina Republike Srpske Krajine usvaja akt o promjeni Ustava dvotre}inskom

ve}inom od ukupnog broja poslanika.2. Ovim Amandmanom zamjenjuju se st. 1. i 2. ~lana 121. Ustava Republike Srpske

Krajine.

AMANDMAN VIIZa sprovo|enje Amandmana I do VI na Ustav Republike Srpske Krajine done}e se Ustavni

zakon.

Slu`beni glasnik Republike Srpske Krajine, broj 2., 27. velja~e 1992., Knin, str. 13,14.


Odluka Skup{tine RSK o izboru predsjednika Republike Srpske Krajine

Na osnovu ta~ke 1. Amandmana II na Ustav Republike Srpske Krajine (“Slu`beni glasnikRepublike Srpske Krajine”, broj 2/92), Skup{tina Republike Srpske Krajine na Prvoj sedniciPrvog redovnog zasedanja, odrànoj 26. februara 1992. godine, donela je

O D L U K UO IZBORU PREDSEDNIKA REPUBLIKE SRPSKE

KRAJINE

IZa predsednika Republike Srpske Krajine bira se Goran Hadì}.

IIOvu odluku objaviti u “Slu`benom glasniku Republike Srpske Krajine”.

Broj: 01-2-4/1-92 Predsednik,Borovo Selo, Mile Paspalj, s. r.26. februara 1992. godine

Slu`beni glasnik Republike Srpske Krajine, broj 12., 22. svibanj 1992., Knin, str. 715.

152


HMDCDR


Odluka Skup{tine o izboru predsjednika Skup{tine Republike Srpske Krajine

Na osnovu ta~ke 3. Amandmana II na Ustav Republike Srpske Krajine (“Slu`beni glasnikRepublike Srpske Krajine, broj 2/92), Skup{tina Republike Srpske Krajine, na Prvoj sedniciPrvog redovnog zasedanja odrànoj 26. februara 1992. godine, donela je

O D L U K UO IZBORU PREDSEDNIKA SKUP[TINE REPUBLIKE

SRPSKE KRAJINE

IZa predsednika Skup{tine Republike Srpske Krajine bira se poslanik Mile Paspalj.


Broj: 01-2-2/1-92 Predsedavaju}i,Borovo Selo, Ilija Kon~arevi}, s.r.26. februara 1992. godine



Odluka Skup{tine o izboru potpredsjednika Skup{tine Republike Srpske Krajine

Na osnovu ta~ke 3. Amandmana II na Ustav Republike Srpske Krajine (“Slu`beni glasnikRepublike Srpske Krajine”, broj 2/92), Skup{tina Republike Srpske Krajine, na Prvoj sedniciPrvog redovnog zasedanja odrànoj 26. februara 1992. godine, donela je

O D L U K UO IZBORU POTPREDSEDNIKA SKUP[TINE

REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE

IZa potpredsednika Skup{tine Republike Srpske Krajine biraju se poslanici Ilija Kon~arevi}

i Veljko Vukeli}.

153


HMDCDR


Broj: 01-2-3/2-92 Predsednik,Borovo Selo, Mile Paspalj, s. r.26. februara 1992. godine


511992., velja~a 26.BeogradElaborat Marka Priji}a za razbijanje dotada{njeg teritorijalnog ustroja op}ina napodru~ju zapadne Slavonije kako bi se dobile op}ine s ve}inskim stanovni{tvom srpskenacionalnosti

Beograd, 26. februar 1992. godine

OBLAST ZAPADNE SLAVONIJE

Oblast Zapadne Slavonije sa~injavaju teritorije op{tina Pakrac, Oku~ani, Daruvar,Grubi{no Polje i Podravska Slatina.

Op{tina PakracU sastav Op{tine Pakrac spadaju slede}a mesta: grad Pakrac, Antunovac, Badljevina,

Batinjani Pakra~ki, Bjelajci, Bjelanovac, Brane{ci, Brekinjska, Brezine Kukunjeva~ki, Brusnik,Bu~je, Bujavica, Bukov~ani, Cicvare, Cikote, Dobrovac, Donja Obre`, Donja Subotska,Donja [umetica, Donji âgli}, Dragovi}, Filipovac, Gaj, Glavica Zabrdska, Gornja Obre`,Gornja Subotska, Gornja [umetlica, Gornji âgli}, Jagma, Jakovci, Japaga, KapetanovoPolje, Klisa Pakra~ka, Korita, Koturi}, Kova~evac âgli~ki, Kraguj, Kri~ke Zabrdske,Kukunjevac, Kusonje, Lipik, Lipovac Kusonjski, Liva|ani, Mali Banovac, Mali Budu}i,Marino Selo, Novi Majur, Novo Selo, Omanovac, Oègovci, Plo{tine, Poljana Pakra~ka,Popovac Zabrdski, Prekopakra, Prgomelje Zabrdske, Rogulje Zabrdske, Skenderovciâgli}ki, Stari Majur, Striì}evac, [eovica, Tisovac Zabrdski, Toranj, Veliki Banovac i VelikiBudi}i.

U sastav Op{tine Pakrac ulaze i sela koja se po sada{njoj administrativno teritorijalnojpodeli u sastavu op{tine Slavonska Poèga, Nova Gradi{ka i Novska.

Iz Op{tine Nova Gradi{ka u Op{tinu Pakrac pripadaju sela: [umetlica êrni~ka,Golobrdac, Sinlije i Opr{inac.

Iz sastava Op{tine Slavonska Poèga u Op{tinu Pakrac pripadaju sela: [njegavi},Jeminovac, Ru{evac, Vu~jak ê~ava}ki, Oblakovac, Busnovi, Gu~ani, ê~avac, Rasna,Koprivna, Pasikovci, Slobo{tina, \igerovci, Br|ani, Poè{ki Milanovac, Njeì}, Ozdakovci,Poljanska, Kantrovci, Gornji Vrhovci, Zve~evo, Vu~jak Kamenski, [u{njari, Kru{evo,Bogda{i}, Amatovci, [eovci, Mija~i, Kamenska, Saìje, Strijeìvica, Mihajlije, Mrkoplje,Podsre}e, Klisa i Smoljanovci.

154


HMDCDR

Iz Op{tine Novska u Op{tinu Pakrac priklju~uju se sela Novi Grabovac, Lovska, Bajir,Popovac, Brezovac i Kri~ke.

Na podru~ju Op{tine Pakrac ima ukupno 32.752 stanovnika, od ~ega je 14.061 ili42,93% Srba, 9.217 ili 28,14% Hrvata, 2.868 ili 8,76% ostalog stanovni{tva i 6.606 ili 20,17Jugoslovena.

Op{tina Oku~aniOp{tina Oku~ani je novostvorena op{tina od sela koja su do sada ulazila u sastav op{tina

Novska i Nova Gradi{ka.U sastav Op{tine Oku~ani sa podru~ja Op{tine Nova Gradi{ka priklju~uje se mesto

Oku~ani, zatim sela: Ma{i}, Medari, Trnava, Smrti}, Poljane, Dragali}, Gorice, DonjiBogi}evci, Gornji Bogi}evci, Nova Varo{, Dubovac, Ratkovac, Cage, Benkovac, Ma{i}ka[agovina, [irinci, âprginci, Bobare, Rogolji, Bijela Stena, Trnakovac, Stara Gradi{ka, DonjaVaro{, Gre|ani, ôvac, Vrbovljani, Klenik, Kosovac, Pivare, Uskoci, La|evac i Bodegraj.

Sa podru~ja Op{tine Novska u novostvorenu Op{tinu Oku~ani, priklju~uju se sela: Mlaka,Ko{utarica, U{tica, Jasenovac, Ro`danik, Paklenica i Stari Grabovac.

Na podru~ju Op{tine Oku~ani ima ukupno 21.063 stanovnika, od ~ega je 10.809 ili51,32% Srba, 6.802 ili 32,29% Hrvata, 478 ili 2,27% ostalog stanovni{tva i 2.974 ili14,12% Jugoslovena.

Op{tina DaruvarU sastav Op{tine Daruvar spadaju slede}a mesta: Grad Daruvar, zatim sela: Barica,

Batinjani, Bijela, Blagorodovac, Bori{, Borova Kosa, Br|ani Bastajski, Brestovac Daruvarski,Brestova~ka Brda, Deànovac, Dio{, Dobra Ku}a, Doljani, Donja Vrijeska, Donje Cepidlake,Donji Borci, Donji Daruvar, Donji Sre|ani, Drle`, Duhovi, Golubinja, Gornja Vrijeska,Gornje Cepidlake, Gornji Borci, Gornji Daruvar, Gornji Sre|ani, Gornji Uljanik, Gove|ePolje, Imsovac, Ivanovo Polje, Ka{tel Deànova~ki, Katinac, Kip, Kon~anica, Koreni~ani,Kravljak Kli{ki, Kre{telovac, Krivaja Naseobina, Lipovac Majur, Ljudevit Selo, Mala BabinaGora, Mala Klisa, Mala Maslenja~a, Mali Bastaji, Mali Miletinac, Markovac, Miljanovac,Miokovi}evo, Nova Krivaja, Otkopi, Pakrani, Poto~ani, Puklica, Removac, Rijeka Batinjska,Sira~, Sokolovac, Srednji Borci, Stara Krivaja, [ibovac, [kodinovac, [uplja Lipa, Trojeglava,Uljani~ki Breg, Uljanik, Velika Babina Gora, Velika Maslenja~a, Veliki Bastaji, VelikiMiletinac, Vrbovac, Vukovje, Zaile i Velika Klisa.

Op{tini Daruvar priklju~uje se odre|eni broj sela sa podru~ja op{tina Virovitice i Pakraca.Sa podru~ja Op{tine Virovitica Op{tini Daruvar priklju~uju se sela: Pivnica, P~eli},

Grozdanska, Borova i Pepelane.Sa podru~ja Op{tine Pakrac, Op{tini Daruvar priklju~uju se sela Grahovljani i Dereza.Na podru~ju Op{tine Daruvar ima ukupno 34.311 stanovnika, od ~ega je 10.987 ili

32,02% Srba, 9.885 ili 28,8% Hrvata, ostalog stanovni{tva 7.283 ili 21,23% i 6,156 ili17,94% Jugoslovena.

Op{tina Grubi{no PoljeU sastav Op{tine Grubi{no Polje pripadaju slede}a mesta: Grad Grubi{no Polje, Br|ani

Dap~evski, ^remu{ina, \akovac, Donja Ra{enica, Draìca, Gornja Ra{enica, Grbavac,Ivanovo Selo, Lon~arica, Mala Barna, Mala Dap~evica, Mala Jasenova~a, Mala Peratovica,Mala Dalmacija, Mali Gr|evac, Mali Zdenci, Munije, Orlovac Zdena~ki, Poljani, Rastovac,Sibenik, Topolovica, Treglava, Tur~evi} Polje, Velika Pisanica, Velika Barna, Velika Dap~evica,Velika Jasenova~a, Velika Peratovica, Veliki Gr|evac, Veliki Zdenci i Zrinjska.

155


HMDCDR

U sastav Op{tine Grubi{no Polje, pripadaju i sela sa podru~ja Bjelovara i Virovitice.Sa podru~ja Bjelovara Op{tini Grubi{no Polje, priklju~uju se sela: Ka{ljevac, Pupelica,

Rame{, Lasovac, Ribnja~ka, Bedeni~ka, Ba}kovica, â|avac, Babinac i Polum.Sa podru~ja Op{tine Virovitice Op{tini Grubi{no Polje priklju~uje se selo Jasena{.Na podru~ju Op{tine Grubi{no Polje ima ukupno 17.292 stanovnika, od ~ega je 5.508 ili

31,85% Srba, 6.027 ili 34,85% Hrvata, ostalog stanovni{tva 3.087 ili 17,85 % 2.670 ili15,44% Jugoslovena.

Op{tina Podravska SlatinaU sastav Op{tine Podravska Slatina spadaju slede}a mesta: Grad Podravska Slatina, zatim

sela Aleksandrovac, Baki}, Balinci, Bistrica, Bjelakovac, Bokane, Brezik, Ciganka, êralije,êtekovac, ôjlug, ômborije, Dobri Meljani, \uri~i}, Golemi}, Gornje Kusonje, GornjePrijedrijevo, Gornje Viljevo, Gornje Meljane, Gornji Miholjac, Grabi}, Hum, Humski Varo{,Ilmin Dvor, Ivanbrijeg, Kapinci, Kometnik, Jorgi}i, Kometnik-Zubi}i, Kozice, Kuzma,Lisi~ine, Lukavac, Macute, Ma~kovac, Medinci, Mikleu{, Miljevci, Noskova~ka Dubrova,Noskovci, Nova Bukovica, Novaki, Novi Senkovac, Novo Kusonje, Pecka, Petrovac, Popovac,Radosavci, Rijenci, Sekulinci, Sladojeva}ki Lug, Sladojevci, Slana Voda, Sopljanska Greda,Smude, Sopje, Starin, [a{evo, [panat, Va{ak, Vi{njica, Vo}in, Vrane{evci.

U sastav Op{tine Podravska Slatina priklju~uju se i sela sa podru~ja op{tina Orahovice,Virovitice i Donjeg Miholjca.

Op{tini Podravska Slatina sa podru~ja Op{tine Orahovice, priklju~uju se sela i to: Duzluk,Kraskovi}, Pi{tana, Gornja Krajina, Donja Krajina, Koko}ak, Slatinski Drenovac,Prekora~ani, Pu{ina, Humljani, Slavonske Bare, Obradovi}i, Pau{inci, Brezovljani, RainoPolje, Krivaja, Suha Mlaka, @abnja~a i Kr~enik.

Sa podru~ja Op{tine Virovitica Op{tini Podravska Slatina, priklju~uju se slede}a sela:Katinka, Ada, Djelka, Majkovac Podravski, Lebina, Novi Gradac, Dedkovac, Brezovica,Mitrovica Gradinska, Miljani}evo, Novo Obili}evo, Ga}i{te, Ore{ac, Naudovac, @iroslavlje,Cabuna, Nova Cabuna, Ov~ara, @ubrica, Trnava Cabunska, Budanica, Bukova, Trapinjska iLevinovac.

Sa podru~ja Op{tine Donji Miholjac Op{tini Podravska Slatina, priklju~uju se sela:Martinci Miholja~ki, Cret Viljevski, Kapelna, Glo`dje, Krunoslavlje, Novo Selo i Ku}anci.

Na podru~ju Op{tine Podravska Slatina ima ukupno 42.659 stanovnika, od ~ega je 17.854ili 41,82% Srba, 40,90% Hrvata, 1.352 ili 3,16% ostalog stanovni{tva i 6.031 ili 14,12%Jugoslovena.

Dakle, na podru~ju Oblasti Zapadne Slavonije, koja je odre|ena popisom naprednavedenih op{tina i mesta, ima ukupno 148.122 stanovnika, od ~ega je 59.219 ili 39,98%Srba, 49.698 ili 33,55% Hrvata, 14.768 ili 9,97% ostalog stanovni{tva i 24.437 ili 16,50%Jugoslovena. Broj pripadnika srpske nacionalnosti i gra|ana koji su se izjasnili kao Jugosloveniiznosi 83.656 ili 56,48%.

Gornje podatke trebalo bi dostaviti odre|enim naslovima na podru~ju Republike Krajine,Republike Srbije i saveznim organima. O tome, kojim }e naslovima biti dostavljen ovajmaterijal prepu{tamo na odluku Vladi Zapadne Slavonije.

ZA SAVETPRI VLADI ZAPADNE SLAVONIJE

Marko Priji}, Šv.r.š

156


HMDCDR


521992., velja~a 27.Vrhovine

Slu`bena zabilje{ka Odjeljenja milicije Vrhovine o uhi}enju petorice Hrvata iz sela ôrciod strane Jedinice za specijalne namjene MUP-a RSK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO UNUTRA[NJIH POSLOVASEKRETARIJAT ZA UNUTRA[NJE POSLOVE KNINSTANICA JAVNE BEZBJEDNOSTI KORENICA

– Odjeljenje milicije VRHOVINE –

Vrhovine, 27. februara 1992. godine

S L U @ B E N A B I L J E [ K A

SASTAVLJENA DANA 27. 02. 1992. G. A U VEZI DOGA\AJA ZA DAN 4. i 5. 10.1992.155 GOD.

Dana 04. 10. 1991. godine u 19,20 ~asova u ovu SM,156 odnosno Odjeljenje milicijeSPECIJALNI VOD ZA SPECIJALNE NAMJENE sa njihovim komandirom BAKLAJI]PREDRAGOM priveo je u ove prostorije pet Hrvata iz sela ôrci u Vrhovinama, nakonprivo|enja isti su izjavili da nema nikakvih problema, da su dobili nare|enje da ih sutra vozeu Knin na obradu, te da li mogu kod nas da budu do sutra jer nemaju ih gdje zadràti, na{tosmo mi pristali.

Privedeni su bili sljede}i Hrvati: ̂ orak Vlade (Brico), ̂ orak Kata, ̂ orak Marko, ̂ orak Stipei ôrak Mate.Isti su preno}ili u Odjeljenju milicije u pritvoru.Dana 05. 10. 1991. godine u 08,30 ~asova lova~ku pu{ku odnio je BRUJI] PREDRAG, alova~ki karabin odnio je PRICA PREDRAG iz Korenice, radnik DB-a.Dana 05. 10. 1991. godine u 13,15 ~asova BAKLAJI] PREDRAG zajedno sa nekim svojimljudima je do{ao po zatvorenike te izjavio da ih vozi za Knin na obradu, te su ih stavili umaricu i odvezli u pravcu Korenice.157

157

155 Pogre{no, rije~ je o 1991. godini.156 Stanica milicije.157 ôrci (Vrhovine). Dne 4. listopada 1991. spaljen je hrvatski zaselak od 19 ku}a s tridesetak ìtelja, ~iji su sviìtelji nosili prezime ôrak, a bili su uglavnom starice i starci. Krajem rujna i po~etkom listopada 1991. ubijenoje, spaljeno u vlastitoj ku}i ili odvedeno 9 ôraka. U svibnju 2002. radnici NP Plitvi~ka jezera prona{li su


HMDCDR

P.S.: Oru`je, odnosno karabin i lova~ka pu{ka bili su vlasni{tvo zarobljenih Hrvata.

Bilje{ka se dostavlja radi znanja i daljnjeg kori{tenja.

KOMANDIR OM VRHOVINEPupavac Milan, Šv.r.š

Izvornik, strojopis, latinicaHR, Vojnosigurnosna agencija MO RH.

53Š1992., velja~ašGlina

Priop}enje za javnost sekretara i na~elnika stanica javne bezbjednosti na Banovini iKordunu, u kojem osu|uju “razbija~ku politiku” Milana Babi}a i prihva}aju odlukeSkup{tine RSK u Glini te plan o dolasku mirovnih snaga


Sekretar i na~elnici Stanica javne bezbednosti sa podru~ja Banije i Korduna putemsredstava javnog informisanja èle obavijestiti javnost o slijede}em.

Za svoj rad odgovaraju isklju~ivo ministru unutra{njih poslova Mili Marti}u i srpskomnarodu. Ni~ije drugo rukovodjenje ne priznaju do izbora novog ministra na Skup{tini uVukovaru 26. i 27. ovog mjeseca.

Priznaju jedino legitimnu skup{tinu odrànu u Glini i njene zaklju~ke i stavove po pitanjuVensova plana i opoziva predsjednika Republike Srpske Krajine Milana Babi}a i njegovevlade.

Razbija~ka politika jedinstva srpskog naroda od strane predsjednika Skup{tine op{tineKnin dr Milana Babi}a nije dobro do{la na podru~ju Banije i Korduna. Svaki akter takovepolitike bit }e stavljen pod tretman Zakona Republike Srpske Krajine.

Sekretar i na~elnici Stanica javne bezbjednosti za Baniju i Kordun stoje ~vrsto na o~uvanjujedinstva srpskog naroda i dat }e pun doprinos bezbednosti svakog gradjanina na podru~juRepublike Srpska Krajina.

U vezi sa dolaskom mirovnih snaga UN pozivaju gradjane na punu suradnju u realizacijiPlana i podizanja civilne vlasti na vi{i nivo. Samo tako obezbedit }e se bezbednost svihgradjana i neophodan civilizacijski nivo ìvota i rada pred o~ima Svjetske javnosti.

SEKRETAR I NAÊLNICISTANICA JAVNE BEZBEDNOSTI

158

posmrtne ostatke {estoro mje{tana sela ôrci: Kate, Mate, Stjepan, Marko, Vlado i Slavka. Pokop je obavljen namjesnom groblju u Sincu. Vidi: Svije}a kona~no upaljena i na o~evu grobu, Novi list, 8. 12. 2002. (on line izdanje),Rubrika: Li~ki list. O zlo~inima specijalne jedinice MUP-a RSK u Vrhovinama vidi: Dok. br. 42.


HMDCDR

ZA BANIJU I KORDUN........158, Šv.r.š

M.P.159

Izvornik, strojopis, latinicaHR-DAS-SCP, SUP Glina, kut. 2.

541992., oùjak 6.Knin

Dnevni red 2. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine

SFRJ JUGOSLAVIJAREPUBLIKA SRPSKA KRAJINAVlada Republike Srpska Krajina

Broj: 01-01/6-92

Knin, 06. marta 1992. god.

Sazivam drugu sjednicu Vlade Republike Srpske Krajina koja }e se odràti dana07. marta 1992. godine u 11,00 sati u Golubi}u.160

Za sjednicu predlaèm ovaj

D N E V N I R E D

1. Dono{enje odluke o nazivu i nadle`nosti (funkciji) SRTV Krajina.2. Dono{enje odluke o uvo|enju privremenih mjera u Radio televiziji Republike Srpska

Krajina Knin.3. Dono{enju odluke o imenovanju Upravnog odbora RTV RSK Knin.4. Zahtev za ustupanje radio relejnih centara MUP RSK (Promina, ]elavac, Plje{evica,

Petrova Gora i Papuk).5. Zahtjev Vlade RSK II Armijskoj oblasti za ustupanje nezavr{enog stambenog objekta u

Kninu za potrebe RSK i MUP.6. Odluka o Zabrani povratka svih lica koja su se u toku rata na bilo koji na~in ogre{ila po

pitanju suvereniteta i integriteta RSK.7. Dono{enje odluke o otvaranju Biroa RSK u Beogradu i imenovanje rukovodioca Biroa.8. Dono{enje odluke o uspostavljanju Carinarnice i grani~nih prelaza na teritorij RSK.

159

158 Potpis ne~itak.159 Okrugli pe~at: RSK, MUP, SUP Glina.160 Zapisnik sjednice prire|iva~i nisu uspjeli prona}i.


HMDCDR

9. Prijedlog mjera za oìvljavanje privrede, a posebno u velikim sistemima (Gavrilovi},Plitvice, TVIK i dr.)

10. Problem isplate osobnih dohodaka i penzija.11. Stav Vlade RSK povodom mitinga opozicije u Beogradu zakazanog za dan 09. mart i

saop{tenje Vlade povodom tog doga|aja.12. Protest Vlade RSK Vladi Republike Hrvatske i oficirima za vezu OUN zbog kr{enja

ugovora o primirju i zlostavljanju srpskog stanovni{tva.13. Problematika snabdjevanja trì{ta deficitarnim artiklima.

PREDSJEDNIK VLADEMr. Ze~evi} Zdravko s.r.

M.P.161

Preslika, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 4., 01-01/6-92.

551992., oùjak 7.Knin


SFR JUGOSLAVIJAREPUBLIKA SRPSKA KRAJINAVlada Republike Srpska Krajina

Broj: 01-01/7-92.

Knin, 07. marta 1992.

Sazivam tre}u sjednicu Vlade Republika Srpka Krajina koja }e se odràti dana 09. marta 1992. godine u 11,00 sati u Domu armije Knin.162


D N E V N I R E D

1. Problematika snabdjevenosti trì{ta deficitarnim artiklima, te poduzimanje potrebnihmjera za njihovo eliminisanje.

2. Razmatranje teritorijalne organizacije RSK s mogu}im prijedlogom promjena.3. Zahtjev Vlade RSK predsjedni{tvu SFRJ radi ustupanja jednog broja automobila za

potrebe RSK.

160

161 Okrugli pe~at: RSK, Vlada RSK, Knin.162 Zapisnik sjednice prire|iva~i nisu uspjeli prona}i.


HMDCDR

4. Problem isplate li~nih dohodaka radnika u dru{tvenim djelatnostima i penzija te prijedlogrje{enja za izjedna~avanje kriterija za isplate istih.

5. Dono{enje odluke o li~nim dohocima funkcionara i ~lanova Vlade RSK.6. Utvr|ivanje krajnjeg roka do kojeg se Vlada treba konstituisati (imenovati ministre,

pomo}nike ministra, radna tjela, sudove, privrednu komoru i dr.)7. Imenovanje sekretara Vlade

M.P.163 PREDSJEDNIK VLADEMr. Ze~evi} Zdravko, s.r.


561992., oùjak 11.Glina

Zahtjev SO Glina vlastima Srbije i Jugoslavije da im po{alju zapovjedni vojni kadar koji sedo tada iskazao u okupaciji dijela teritorija Republike Hrvatske

SOCIJALISTI^KA FEDERATIVNA REPUBLIKA POVJERLJIVOJUGOSLAVIJA

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINASKUP[TINA OP[TINE GLINARatno predsjedni{tvoBroj: 01-8/1.Glina, 11. III. 1992. godine

– POTPREDSJEDNIK PREDSJEDNI[TVA SFRJn.r. dr. Branku Kosti}u– GENERAL[TAB ORU@ANIH SNAGA SFRJn.r. komandantu Blagoju Adì}u– SSNO, MINISTARSTVO NO REPUBLIKE SRBIJEn.r. gen. majoru Negovanovi} Marku– VLADA REPUBLIKE SRPSKA KRAJINA– MINISTARSTVO UNUTRA[NJIH POSLOVAn.r. ministru Milanu Marti}u

PREDMET: Popuna sa rukovode}im komandnim kadrom– z a h t j e v –

161

163 Okrugli pe~at: RSK, Vlada RSK, Knin.


HMDCDR

Neslu`beno smo saznali da se pripremaju odredjene kadrovske promjene u komandnomkadru, i kadru neophodnom u sistemu bezbednosti na podru~ju Banije. U vezi sa timkonstatujemo da je tokom ovog prljavog rata veliki broj oficira pro{ao kroz svojevrstan testsposobnosti komandovanja, pouzdanosti, privrènosti stvaranju Republike Srpske Krajine.Nosioci vlasti Op{tine Glina imali su priliku da neposredno saradjuju sa svima njima kako udobru tako i u zlu, pa i u najteìm trenutcima. Svi su oni ostavili odredjeni pe~at u borbisrpskog naroda protiv usta{a, ali odredjena grupa patriota i oficira svojim komandovanjem,hrabro{}u, znanjem i mudro{}u, pa ako ho}ete i profesionalno{}u odska~e od ostalih. Premanjima ovaj srpski narod i Ratno predsjedni{tvo Skup{tine op{tine Glina ima poseban osje}ajpovjerenja koje je nastalo dugotrajnim druènjem.

U cilju sprovodjenja Vensovog plana, {to spremnijeg do~eka snaga UN-a, za{titestanovni{tva a u cilju {to boljeg funkcionisanja sistema vlasti, bezbednosti, traìmo da seustupe i po{alju na ovo podru~je slijede}i oficiri:

1. pukovnik Dòmbi} Bo{ko2. pukovnik Leti} Mile3. pukovnik Begovi} Milan4. pukovnik Bori} Gruica5. p. pukovnik Bogdani} Milan6. p. pukovnik Marti} ZdravkoPukovnik Dòmbi} Bo{ko, pukovnik Leti} Mile, pukovnik Begovi} Milan i pukovnik

Bori} Gruica su svojim znanjem, profesionalno{}u, hrabro{}u ostavili kod nas neizbrisiv trag,i njihovim dolaskom u [tab zone za Baniju dobilo bi se na sigurnosti i bezbednosti koja jenajvi{e potrebna u ovom trenutku neizvjesnosti.

Po pitanju bezbednosti i sigurnosti naroda i postoje}e legitimne vlasti najvi{e bi mogli dapruè p. pukovnik Bogdani} Milan kao provjereni kadar koji je usko saradjivao sa ovimstrukturama vlasti i srpskim narodom ove op{tine. Uz njega bi p. pukovnik Marti} Zdravkomogao pruìti najvi{e u poslovima bezbednosti.

O~ekujemo pozitivno rje{enje ovog zahtjeva.

P r e d s j e d n i k:Dr. Du{an Jovi}, Šv.r.š

M.P.164


571992., oùjak 12.Knin

Zapisnik 28. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine165

162

164 Okrugli pe~at: RSK, SO Glina.165 Vlada RSK s predsjednikom Milanom Babi}em smjenjena je na Skup{tini RSK u Glini, 16. velja~e 1992., ana Skup{tini RSK u Borovu Selu, 26. velja~e 1992. izabrana je nova Vlada na ~elu sa Zdravkom Ze~evi}em. S


HMDCDR

Z A P I S N I K

sa 28. sjednice Vlade Republike Srpska Krajina, odràne 12. 03. 1992. godine u zgradiop{tine, soba broj 51.

Sjednici su prisustvovali prvi ministar Vlade Risto Matkovi} i ~lanovi vlade Vaso Leàji},Vuka{in Babi}, Lazar Macura, Du{an Badà, Drago Jaramaz, [tikavac Petar, Mi}o Jeli}Griovi} i na~elnici Sjeverno-dalmatinskog i Li~kog okruga Rajko Leàji} i Du{an Vje{tica.

Nakon {to je utvr|eno da sjednici prisustvuje ve}ina ~lanova Vlade, prvi ministar jepredloìo slijede}i

D n e v n i r e d

1. Predlog Vlade da se uputi pismo Ujedinjenim Nacijama i Evropskoj zajednici.2. Dono{enje Zakona o sudskim taksama.3. Dono{enje Statuta Javnog preduze}a PTT saobra}aja Krajine.4. Dono{enje Statuta Javnog preduze}a “Elektroprivrede” Krajina.5. Dono{enje Odluke o imenovanju {efa Biroa Vlade u Beogradu.6. Dono{enje Zakona o izdavanju publikacija.7. Dono{enje Zakona o trì{noj inspekciji.8. Dono{enje Zakona o javnom informisanju.9. Dono{enje Zakona o kinematografiji.

10. Dono{enje Odluke o visini sredstava iz prometa, prodaje naftnih derivata Javnogpreduze}a za puteve Krajine Knin.

11. Dono{enje Rje{enja o imenovanju Upravnog odbora Zavod za za{titu zdravljaRepublike Srpska Krajina.

12. Dono{enje Odluke o isplati nov~ane naknade za radove izvo|ene na rekonstrukcijicentralnog grijanja u zgradi Op{tinskog suda u Kninu.

13. Dono{enje op{tih uslova isporuke elektri~ne energije.14. Dono{enje Tarifnog sistema za prodaju elektri~ne energije.


Ad/1.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da se srpski narod

ne èli odre}i prava na samoopredjeljenje, ve} èli samo da skrene pa`nju svjetske javnosti napostojanje Srba kao naroda.

Zatim je Risto Matkovi} pro~itao predlog Vlade koji bi se uputio kao pismo Ujedinjenimnacijama i Evropskoj zajednici.

Du{an Vje{tica predlaè da se pove}aju aktivnosti van zemlje, u informativnom smislu.Du{an Badà predlaè odlazak ministra informisanja po tom pitanju, u inostranstvo.Vuka{in Babi} tako|er smatra da treba jasnije prikazati na{ status u Jugoslaviji.Zaklju~eno je da zasad nema uslova za takve aktivnosti. Za diskusiju se nije vi{e niko javio, te se predlog Vlade stavlja na glasanje.

163

obzirom na to da politi~ke prista{e Milana Babi}a nisu priznavali legitimitet Skup{tini u Borovu Selu, smjenjenaVlada nastavila je i dalje djelovati, pa je RSK do 10. travnja 1992. imala dvije vlade. U tom razdoblju “Babi}evavlada” odràla je ~etiri sjednice (26-29.). O smjeni “Babi}eve vlade” vidi: Dok. br. 38.


HMDCDR

Jednoglasno je prihva}en predlog Vlade da se uputi pismo Ujedinjenim nacijama iEvropskoj zajednici.

Pismo se prilaè zapisniku pod 1/ i ~ini njegov sastavni dio166.

Ad/2.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da je nu`no

dono{enje ovog zakona da bi sudovi mogli raditi. Zakon Vlada donosi na osnovu ~lana 87.Poslovnika Skup{tine i podnije}e se na verifikaciju na slijede}oj sjednici Skup{tine.

Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog zakona stavlja na glasanje.Jednoglasno je donesen zakon o sudskim taksama.Isti se prilaè zapisniku pod 2/ i ~ini njegov sastavni dio.

Ad/3.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da prema

Poslovniku Vlade i Skup{tine Vlada daje saglasnost na Statut javnih preduze}a. Svojemi{ljenje o tome daje i ministar uprave i pravosu|a, te isti kaè da je statut u skladu sazakonom o javnim preduze}ima. Risto Matkovi} predlaè dono{enje ovog statuta.

Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog stavlja na glasanje.Jednoglasno je donesen Statut Javnog preduze}a PTT saobra}aja Krajine.Isti se prilaè zapisniku pod 3/ i ~ini njegov sastavni dio.

Ad/4.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda tako|er je dao Risto Matkovi}Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog stavlja na glasanje.Jednoglasno je donesen Statut Javnog preduze}a “Elektroprivreda” Krajine.Isti se prilaè zapisniku pod 4/ i ~ini njegov sastavni dio.

Ad/5.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi}, te predlaè da se za {efa

Biroa Vlade u Beogradu imenuje dr âslav Oci}.Drugih predloga nije bilo, te se predlog stavlja na glasanje.Jednoglasno je donesena Odluka o imenovanju {efa Biroa Vlade u Beogradu.Ista se prilaè zapisniku pod 5/ i ~ini njegov sastavni dio.

Ad/6., 7., 8., 9.Obrazloènja za ove ta~ke dnevnog reda dao je Risto Matkovi}, te predlaè da se ovi zakoni

usvoje i verifikuju na slijede}oj sjednici Skup{tine.Za Zakon o kinematografiji kaè da ga je potrebno donijeti, {to prije, zbog velike

mogu}nosti {verca i zloupotrebe u video klubovima.Za diskusiju se nije niko javio, te se predlozi zakona stavljaju na glasanje.Jednoglasno je donesen Zakon o izdavanju publikacija, Zakon o trì{noj inspekciji, Zakon

o javnom informisanju i Zakon o kinematografiji.Isti se prilaù zapisniku pod 6., 7., 8., 9./ i ~ine njegov sastavni dio.

Ad/ 10.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Vuka{in Babi}, te predlaè da se izmjeni

stopa u odluci koja je pogre{no prora~unata na 20%. Predlaè dono{enje ove odluke.

164

166 Prilozi navedeni u zapisniku nisu prona|eni uz izvornik.


HMDCDR

Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog odluke stavlja na glasanje.Jednoglasno je donesena odluka o visini sredstava iz prometa prodaje naftnih derivata

Javnog preduze}a za puteve Krajine.Ista se prilaè zapisniku pod 10/ i ~ini njegov sastavni dio.

Ad/11.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je dr Vaso Leàji}, i predlaè dono{enje ovog

rje{enja.Za predsjednika Upravnog odbora je predloèn dr Vaso Leàji}, a za ~lanove dr Vukota

Veselin, dr Emilija Vojvodi}, Dr Du{anka Paji} i dr Milan Kneèvi}.Drugih predloga nije bilo, te se predlog stavlja na glasanje.Jednoglasno je doneseno rje{enje o imenovanju Upravnog odbora Zavoda za za{titu

zdravlja Republike Srpska Krajina.Rje{enje se prilaè zapisniku pod 11/ i ~ini njegov sastavni dio.

Ad/12.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda je Risto Matkovi}, te predlaè dono{enje ove

odluke i da osnovnoj {koli “Narodni heroji” isplati 400.000 dinara.Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog stavlja na glasanje.Jednoglasno je donesena odluka o isplati nov~ane naknade za radove izvo|ene na

rekonstrukciji centralnog grijanja u zgradi Op{tinskog suda u Kninu.Ista se prilaè zapisniku pod 12/ i ~ini njegov sastavni dio.

Ad/ 13.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Vuka{in Babi}. Istakao je da su se do sada

primjenjivali op{ti akti Republike Hrvatske, te predlaè dono{enje Op{tih uslova isporukeelektri~ne energije.

Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog stavlja na glasanje.Jednoglasno su doneseni Op{ti uslovi isporuke elektri~ne energije.Isti se prilaè zapisniku pod 13/ i ~ini njegov sastavni dio.

Ad/ 14.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda tako|er je dao Vuka{in Babi}.Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog stavlja na glasanje.Jednoglasno je donesen Tarifni sistem za prodaju elektri~ne energije.Isti se prilaè zapisniku pod 14/ i ~ini njegov sastavni dio.

Time je dnevni red iscrpljen i sjednica zavr{ila s radom.

Zapisni~arBorka Lali} Prvi ministar Vlade

Risto Matkovi}


165


HMDCDR

581992., oùjak 12.Knin

Pismo Vlade RSK Ujedinjenim narodima i Europskoj zajednici u kojem iznose stavove ona~inu rje{avanja politi~ke krize u biv{oj Jugoslaviji

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAVLADA REPUBLIKE SRPSKEBroj: 03-69/1-92.Knin, 12. 03. 1992. godine

UJEDINJENI NARODIGeneralnom sekretaruButrosu GalijuEVROPSKOJ ZAJEDNICIPredsjedavaju}em Lordu Piteru Karingtonu

Vlada Republike Srpske Krajine na sjednici odrànoj 12. 03. 1992. godine, u Kninupovodom najnovijih opredjeljenja i odluka Evropske zajednice kao i Sjedinjenih Ameri~kihDràva iskazanih i sadrànih u Deklaraciji povodom rje{avanja jugoslovenske politi~ke idràvne krize donijela je slijede}e zaklju~ke:

1. Vlada Republike Srpske Krajine zaklju~uje da svako rje{enje jugoslovenske dràvne ipoliti~ke krize, ma na kom nivou ono bilo verifikovano, koje ne bude uvaàvalo i pravosrpskog naroda na samoopredjeljenje nosi sa sobom veliki rizik i mogu}nost da prouzrokujenove nesporazume pa i sukobe na ovim prostorima, do kojih nadamo se nikome od nas nijestalo. I pored svih dosada{njih odluka koje su done{ene u rje{avanju jugoslovenske dràvne ipoliti~ke krize, a koje su, to se sada jasno vidi na {tetu srpskog naroda, o~ekujemo odEvropske zajednice, Sjedinjenih Ameri~kih Dràva, kao i ~itave me|unarodne zajedniceoli~ene u Organizaciji ujedinjenih nacija da ne}e dozvoliti da legitimno pravo bilo kojegaktera jugoslovenske dràvne krize bude zanemareno i na nedemokratski na~in poni{teno. Tona{e o~ekivanje proizlazi otuda {to su upravo Evropska zajednica, Sjedinjene Ameri~keDràve, kao i ve}ina ostalog svijeta sazdane na demokratskim na~elima i svoju uspje{nost kaoi dobre me|usobne odnose imaju upravo zahvaljuju}i tom i takvom na~elu. Svako rje{enjekoje u svom kona~nom ishodu bude rezultat zaobilaènja pravednog srpskog interesa iRepublici Srpske Krajine, koja se iz bilo kojeg razloga onima koji ga donose moè ~inititrenutno oportunim, efikasnim i “pravednim”, na duì rok, pokazat }e se kao neodrìvo.Rje{enje koje bi, dakle, iz bilo kojih razloga izostavilo interes srpskog naroda RepublikeSrpska Krajina po na{oj ocjeni bilo bi i bi}e izvor nestabilnosti na ovim prostorima. Samopravedno rje{enje koje uklju~uje legitimne interese svih aktera jugoslovenske dràvne ipoliti~ke krize bi}e ujedno i trajno rje{enje.

2. Vlada Republike Srpska Krajina u svom dosada{njem radu i politi~kom istupanjuzalagala se isklju~ivo za politi~ka rje{avanja svih spornih pitanja. Vodila je i vodi politiku mira,

166


HMDCDR

a ne rata. U tom opredjeljenju Vlada Republike Srpska Krajina istrajavat }e i dalje i osta}edosljedna tom principu. Vlada Republike Srpska Krajina ne pronalazi i ne vidi ni jedan razlogkoji bi trebalo da bude povod sukobima pogotovo ne ratnim, naprotiv, smatramo da svakinovi sukob odga|a i komplikuje politi~ko rje{enje do kojeg, u krajnjem, moramo do}i. VladaRepublike Srpska Krajina kao osnovu, za svoj rad uzima dva osnovna principa da se svasporna pitanja rje{avaju mirnim putem i kroz politi~ke pregovore, i drugo, zastupanjelegitimnog interesa srpskog naroda Republike Srpska Krajina koji joj je ukazao povjerenje idao mandat taj interes iskazuje i brani do njegovog punog ostvarenja. Za djelovanje po prvomprincipu odgovornost snosimo i pred svijetom i pred sopstvenim narodom, dok za djelovanje,po drugom principu, isklju~ivo smo odgovorni srpskom narodu Republika Srpska Krajina iostalim gra|anima Republika Srpska Krajina. Interes srpskog naroda, u najkra}em, izraènkao slobodno opredjeljenje srpskog naroda u koju i kakvu dràvu }e ugraditi svoj suverenitet,po~iva na demokratskom pravu srpskog naroda na samoopredjeljenje. Od tog prava srpskinarod ne moè, a vjerujemo da svjetska zajednica od toga istog plana, u na{em i drugimslu~ajevima, ne smije odustati.

3. Vlada Republike Srpska Krajina ima razumjevanja za nastojanja Evropske zajednice kaoi Sjedinjenih Ameri~kih Dràva da uti~u na to da se svijet ure|uje po mjeri gra|anskog prava,po modelu gra|anskog, a ne nacionalnog suvereniteta. Me|utim, u konkretnom slu~ajurje{avanje jugoslovenske dràvne krize taj model se, naàlost, ne primjenjuje univerzalno idosljedno. Po na{oj ocjeni radi se o dva kriterijuma, koji se namjerno mjenjaju u rje{avanjujugoslovenske dràvne krize. Jednom se primjenjuje kriterijum nacionalnog, a drugi putgra|anskog suvereniteta. Razli~ito primjenjivanje ta dva kriterijuma, u odnosu na razli~iteaktere jugoslovenske dràvne krize od srpskog naroda doìvljava se kao pristrasnost. Tako daodluke koje se donose, na takvom principu i praksa koja iz nje proishodi, idu direktno na{tetu srpskog naroda Republika Srpska Krajina, kao i na {tetu srpskog naroda u cjelini. Ishodte prakse, kojom se poni{tava na{e legitimno pravo prinu|ava nas da onima, koji inauguri{utakvu praksu, skrenemo pa`nju na svoju nesaglasnost s takvom praksom.

Ovim svojim obra}anjem svjetskoj javnosti prije svih, a potom i svima koji su na neki odmogu}ih na~ina uklju~eni u rje{avanje jugoslovenske dràvne krize, to i ~inimo.

4. Na~ela gra|anskog suvereniteta za nas }e biti prihvatljiva u konkretnoj politi~koj praksirje{avanja jugoslovenske dràvne krize, na~elo prihvatljivosti tog principa za nas nije sporna,koju bude odlikovala principjelno vaènje i univerzalno primjenjivanje, a ne mogu bitiprihvatljiva u situaciji kada ona, za jedne, predstavlja mogu}nost stvaranja novih dràva nakoncu dvadesetog vijeka, na prostorima Balkana, dok se drugima takva mogu}nost osporava.Svijet valjda ne}e dozvoliti da jednim akterima jugoslovenske dràvne krize omogu}i stvaranjenacionalnih dràva, po modelu osamnaestog vijeka, dok istovremeno druge narode bezikakvog osnova – i protiv me|unarodnog prava, svodi na nacionalne manjine, navodnoravnopravne gra|ane, a u osnovi gra|ane drugog reda. Evropska zajednica, pa i SjedinjeneAmeri~ke Dràve taj “previd” mogu napraviti, mi me|utim, s obzirom na na{u istorijsku iprakti~nu politi~ku ulogu i odgovornost, tako ne{to ne smijemo u~initi.Onima koji odlu~uju o nama, bez davanja na{eg mandata za to, mo`da je i dopu{teno da iznekih razloga naprave gre{ku, mi ovim na{im upozorenjem pomaèmo im da ne u~ine takavpresedan, presedan koji ukoliko postane pravilo nosi sa sobom velike rizike.

167


HMDCDR

Najpogre{niji mogu}i zaklju~ak, koji bi se iz svega ovoga mogao izvesti, jeste taj da mipodu~avamo svijet, jo{ manje bi bilo ta~no da se mi suprostavljamo ~itavom svijetu – odli~nopoznajemo na{e mogu}nosti, uostalom, kao {to znamo i na{a prava – zato ovo na{e obra}anjetreba shvatiti naprosto kao skretanje pa`nje svijetu na nas, na na{e postojanje kao naroda ipodsje}anje tog istog svijeta na njegove principe, koji su i na{i.

PREDSJEDNIKM.P.167

Dr. Milan Babi} Šv.r.š

Izvornik, strojopis, }irilicaHrvatski informativni centar, A 161/1.

591992., oùjak 16.Korenica

Izvje{}e Stanice javne bezbjednosti Korenica Stanici javne sigurnosti Gra~ac o provalama ikra|ama po stanovima u Li~kom Osiku

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO UNUTRA[NJIH POSLOVA

SEKRETARIJAT ZA UNUTRA[NJE POSLOVE KNINSTANICA JAVNE BEZBEDNOSTI KORENICA

Broj: 01-105/92.Korenica, 16. 03. 1992.

STANICA JAVNE SIGURNOSTI GRAÂCG r a ~ a c

PREDMET: Operativna informacija.-

Operativnim radom na terenu do{li smo do saznanja da se na podru~ju Teslingrada168 vr{eprovale i kra|e u stanove u kojima ìve Srbi, te da se iz istih otu|uje bijela tehnika, namje{taji drugo, a da se navedena roba prevozi osobnim automobilima do Gra~aca i onda kamionimadalje.

Prema saznanjima navedena krivi~na djela vr{e MATI] STANKO, ìvio u Gospi}u, otacmu radio u SUP-u Gospi}, Slavkova èna Senka, odnosno Seka, radila u “Borovu” Gospi},ku}a mu bila u Gospi}u kod èljezni~ke stanice. Posjeduje stojadina zelene boje. PETRI]ÊDO, radio u komercijali u MOL-u, Teslingrad. Onda KEKI] DRAGAN, star oko 35-40godina, nosi nao~are, min|u{u, brkove, duù kosu, mr{av u licu, ime oca Gojko, dolazi kao

168

167 Okrugli pe~at: RSK, Vlada RSK, Knin.168 Li~ki Osik.


HMDCDR

dobrovoljac, MI]O KEKI], radio u TO Gospi}, sad radi u TO Gra~ac. Stan ima uTeslingradu, i tu ostavljaju stvari.

Prema istoj informciji u jednom danu da su gore imenovani odvezli 8 televizora, traktorod ALARA i dva namje{taja, vjerovatno sobe. Mnogo detaljnija informacija vezana za gorenavedene osobe moè se dobiti od ène po imenu Milica, a koja stanuje u Li~kim krovovimau Gra~acu, a ista je iselila iz Gospi}a.

Prednjim Vas izvje{tavamo znanja radi.

N A ^ E L N I KVeselinovi} Drago, Šv.r.š

M.P.169


601992., oùjak 17.Knin



Broj: 01-01/11-92Knin, 17. marta 1992. god.

Sazivam ~etvrtu sjednicu Vlade Republike Srpska Krajina koja }e se odràti dana17. marta 1992. godine u 11,00 sati u Domu armije Knin.170


D N E V N I R E D

1. Predlog i imenovanje sekretara Vlade;2. Predlog nacrta Zakona;3. Predlog i usvajanje Odluke o li~nim dohocima izabranih i imenovanih lica u dràvnimorganima i lica zaposlenih u dràvnim organima;4. Informacija sa sastanka u Vladi Republike Srbije;5. Informacija o zatvaranju biroa Vlade RSK u Beogradu;6. Problematika oko preuzimanja Srpskog radio Knina;

169

169 Okrugli pe~at: RSK, MUP, SUP Knin, SJB Korenica.170 Zapisnik sjednice prire|iva~i nisu uspjeli prona}i.


HMDCDR

7. Informacija sa sastanka u Donjem Lapcu;8. Predlog za izbor i imenovanje nosilaca pravosudnih funkcija;9. Odluka o podmirenju tro{kova vazduhoplovne jedinice MUP na Aerodromu Udbina;10. Odluka o podmirenju tro{kova za smje{taj i obezbe|enje Predsjednika Republike GoranaHadì}a;11. Ustupanje prostorija Doma 6. Li~ke na Plitvicama MUP-u Krajine.

PREDSJEDNIK VLADEMr. Ze~evi} Zdravko, s.r.


611992., oùjak 18.Mirkovci

Obavijest Op}inskog {taba TO Mirkovci mjesnim {tabovima TO o osnivanju posebne jedinicemilicije koja }e kontrolirati grani~ni pojas prema Hrvatskoj

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA OBLAST SLAVONIJA, BARANJA

I ZAPADNI SREM

O.[.T.O. MirkovciBroj: 8/92.Mirkovci, 18. 03. 1992.

– Svim mesnim {tabovima T.O. Op{tine Mirkovci

Na osnovu Odluke Vlade Oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem, komanda Oblasnog{taba Teritorijalne odbrane donela je Naredbu da se formiraju posebne jedinice milicije saosnovnim i glavnim zadatkom obezbe|enja grani~nog pojasa sa Republikom Hrvatskom.

Jedinice koje se formiraju na teritoriji Op{tine Mirkovci obezbe|uju grani~ni pojasMirkovci-Ceri}-Jankovci-Sr.Laze. Te jedinice formiraju se u bataljon milicije posebnenamene. Bataljon ima tri ~ete i samostalne vodove, od kojih je jedna ~eta na du`nosti, jednau rezervi i jedna je slobodna.

U ove jedinice mogu se dobrovoljno prijaviti sposoboni vojni obveznici do 37. godineìvota. Svaki vojni obveznik-pripadnik milicije, zasniva radni odnos i ostvaruje sva prava izradnog odnosa, {to podrazumeva zagarantovana mese~na primanja, zdravstvenu za{titu zasebe i ~lanove porodice, socijalno osiguranje, benificirani radni sta`, obezbe|enje besplatneuniforme. Stvaranjem uslova za zasnivanje radnog odnosa u privredi, pripadnik milicije kojièli da pre|e u radni odnos u privredi, duàn je da na vreme obavesti svoga stare{inu, {to }ebiti regulisano u ta~kama dogovora.

170


HMDCDR

Na osnovu dosada{njeg u~e{}a u borbi, kao i funkcije koje je obavljao u jedinicama T.O.,u posebnim jedinicama milicije bit }e unapre|eni u odgovaraju}a zvanja u rangu ~inova.

Prioritet imaju borci i ostala lica koja su se dokazala u dosada{njim borbama i akcijamaodbrane na{e Oblasti Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema.

Komanda O.[.T.O.:


621992., oùjak 19.Knin



Broj: 01-01/12-92.Knin, 19. marta 1992.

Sazivam petu sjednicu Vlade Republike Srpska Krajina koja }e se odràti dana20. marta 1992. godine u 09,00 sati u Domu armije Knin.


D N E V N I R E D

1. Pripreme za odràvanje Skup{tine RSK;2. Predlog nacrta Zakona;3. Razno.171

PREDSJEDNIK VLADEMr. Ze~evi} Zdravko, s.r.


171

171 Zapisnik sjednice prire|iva~i nisu uspjeli prona}i.


HMDCDR

631992., oùjak 19.Dalj

Obavijest Oblasnog javnog tuìla{tva Vukovar Vladi Srpske oblasti Slavonija, Baranja iZapadni Srem o pokretanju krivi~nih prijava protiv osoba koje su uzurpirale vi{e stanova ive}e povr{ine obradivog zemlji{ta

SRPSKA OBLAST SLAVONIJA,BARANJA I ZAPADNI SREMOBLASNO JAVNO TU@ILA[TVO

V U K O V A RS privremenim sjedi{tem u

D a l j u

Broj: KTR-33/92.Dalj, 19. marta 1992.

PREDMET: Dostava kriv. prijava za kriv. delo protiv javnog reda i pravnog saobra}aja –samovla{}a iz ~l. 225 KZ RS

Vladi Srpske Oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem

Izvr{nim savetima Skup{tina:VukovarBeli ManastirDaljTenjaMirkovci

Ve}a grupa gra|ana obavestila je ovo tuìla{tvo da su pojedina lica uzurpirala dva-tri i vi{estanova i ve}e povr{ine obradive zemlje.

Stoga zahtevamo da ukoliko do|ete do takovih saznanja da HITNO podnesete kriv.prijave protiv po~inilaca.

Tako|er zahtevamo, a za na{e potrebe da nam HITNO dostavite spiskove lica koja suizvr{ila uzurpaciju stanova i zemlji{ta, ukoliko sa takovim spiskovima raspolaète.

OBLASNI JAVNI TU@ILACMilorad Tro{i} s.r.


172


HMDCDR

641992., oùjak 21.Knin

Ukaz predsjednika RSK o dono{enju Zakona o progla{enju junaka

Na osnovu ~lana 78. ta~ka 3. Ustava Republike Srpske Krajine, donosim

U K A Z

O PROGLA[ENJU ZAKONA O PROGLA[ENJU JUNAKA

Progla{ava se Zakon o progla{enju junaka, koji je donela Skup{tina Republike Srpske Krajinena sednici od 21. marta 1992. godine.

PR broj 45 Predsednik Republike,u Kninu, Goran Hadì}, s. r.21. marta 1992. godine

Z A K O NO PROGLA[ENJU JUNAKA

^lan 1.Skup{tina Republike Srpske Krajine dodeljuje zvanje Junaka, kao najve}e priznanje za

borce Republike Srpske Krajine koji se svojim juna{tvom, hrabro{}u i neustra{ivo{}u isti~u uborbi srpskog naroda za oslobo|enje i ostvarivanje svojih istorijskih i nacionalnih prava.

Zvanje Junaka dodeljuje se i drugim pojedincima koji u izuzetno opasnim situacijama,spa{avaju}i ljudske ìvote ili materijalna dobra, ispolje izvanrednu li~nu hrabrost ipo`rtvovanje.

^lan 2.Zvanje Junaka moè dodeliti i posmrtno.

^lan 3.Progla{enje Junaka vr{i Skup{tina Republike Srpske Krajine na predlog Republi~ke Vlade.

^lan 4.Licima progla{enim za Junake dodeljuje se medalja za juna{tvo.

^lan 5.Oblik i izgled medalje, na~in predlaganja, pobliè kriterijume za dodelu, kao i druga pitanjautvr|uje svojom Uredbom Republi~ka Vlada.

^lan 6.Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u “Slu`benom glasniku

Republike Srpske Krajine”.

Slu`beni glasnik Republike Srpske Krajine, broj 4., 23. oùjak 1992., Knin, str. 166.

173


HMDCDR

651992., oùjak 23.Knin



Broj: 01414-92.Knin, 23. 03. 1992. god.

Sazivam sedmu sjednicu Vlade Republike Srpska Krajina koja }e se odràti u petak 27. marta1992. godine u 10.00 sati u prostorijama Izvr{nog Ve}a SAO Slavonije, Baranja i zapadnogSrijema u Erdutu.

Za sjednicu predlaèm

D N E V N I R E D

1. Dono{enje Odluke o progla{enju aerodroma Udbina Javnim preduze}em AerodromUdbina.

2. Imenovanje direktora Javnog preduze}a aerodrom Udbina.3. Imenovanje Upravnog odbora Javnog preduze}a aerodrom Udbina.4. Dono{enje Odluke o otkupu ku}e u Strmici u kojoj je boravio Kralj Petar I oslobodilac.5. Imenovanje Radne grupe za pripremu otkupa ku}e i izradu projektne dokumentacije.6. Dono{enje Odluke o imenovanju direktora SDK RSK.7. Dono{enje Odluke o imenovanju savjetnika ministra za financije.8. Informacija sa sastanka odrànog u Beogradu u Privrednoj komori Jugoslavije.9. R a z n o.172

PREDSJEDNIK VLADE:M.P.173 (Mr. Zdravko Ze~evi})

Preslika, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 4., 01414-92.

174

172 Zapisnik sjednice prire|iva~i nisu uspjeli prona}i.173 Okrugli pe~at: RSK, Vlada III, Knin.


HMDCDR

661992., oùjak 24.KninPriop}enje za javnost Milana Babi}a povodom poku{aja atentata na njega te priop}enjaInformativne slu`be kninskog korpusa

IZJAVA POVODOM POKU[AJA ATENTATA I REAGOVANJE NA SAOP[TENJE OTOME OD STRANE INFORMATIVNE SLU@BE KNINSKOG KORPUSA

23. 03. 1992. godine oko 21,00 sati u moj stan u{ao je starje{ina JNA u uniformi i sapu{kom u ruci. Poznavao sam ga pod nadimkom “@vajo” koji je i ranije u dva navrata sa jo{nekim poznanicima navra}ao kod mene, ali mi je bilo ~udno da je do{ao u to vrijeme inaoruàn. Na moje pitanje: “[ta }e mu pu{ka” i kako je obezbje|enje dozvolilo da je unese,odgovorio je da je to “Vin~ester” sa 10 metaka i da }e pobiti obezbje|enje na ulazu u zgradu,kao {to im je i zaprijetio pri ulazu. Pokazao je “dum-dum” metak i stavio ga u cijev okrenutuu mene. Pored mene su sjedili gosti: Ljubica [olaja, njen suprug Milan i Branko Mirkovi}. Udrugom dijelu prostorije nalazila se moja supruga sa sinom. Na moje upozorenje da sklonipu{ku od mene, neznatno ju je pomjerio, povukao okida~ i metak se zario u plafon. Nakontoga iz stana je iza{ao bez rije~i. îtavo njegovo pona{anje nije mi li~ilo na slu~ajnost.

Po{to mi je poznato da pripada jedinici koja je bila pod komandom potpukovnika[panovi}a,174 a sada pukovnika \uki}a,175 o ~itavom doga|aju obavijestio sam na~elnikaslu`be bezbjednosti Kninskog korpusa, majora ]osi}a,176 koji mi je obe}ao da }e provestiistragu.

Me|utim, 24. 03. 1992. godine u 20,30 sati slijedi saop{tenje Informativne slu`bekninskog korpusa u kome se daje potpuna politi~ka kvalifikacija doga|aja o nedostatku bilokakvog krivi~nog djela. Kvalifikacija nedostatka krivi~nog djela ne daje se na osnovu ni jedneistra`ne radnje. Umjesto da postupak nastave, pravosudni organi pa da oni ocijene doga|aj,Informativna slu`ba Korpusa apsolutno prejudicira ishod istrage.

Sada se sa pravnog aspekta name}u pitanja:– za{to se saop{tenjem Informativne slu`be korpusa isklju~uje svaka daljnja istraga,– ko osim pravosudnog organa ima pravo da isklju~i svaku mogu}nost postojanja

krivi~nog djela,– i na kraju, ~emu tolika pristrasnost Korpusa u korist osumlji~enog i izvo|enje zaklju~aka

na osnovu vlastitog mi{ljenja, a ne na osnovu ~injenica koje u ovom slu~aju mogu da utvrdesamo istra`ni pravosudni organi.

Sve ukazuje na to da je saop{tenje Korpusa imalo za cilj da unese zabunu u cijeli slu~aj ionemogu}i istragu a ne da utvrdi istinu.

U Kninu, 24. 03. 1992. godine PREDSJEDNIK

M.P.177 dr Milan Babi}, Šv.r.š

175

174 Stojan.175 Ilija.176 Marko, pomo}nik komandanta 4. mtb, 180 mtbr. za obavje{tajno-bezbjednosne poslove.177 Okrugli pe~at: RSK, Predsjednik Republike, Knin.


HMDCDR


671992., oùjak 25.Knin

Priop}enje za javnost SUP-a Knin povodom poku{aja atentata na predsjednika SO KninMilana Babi}a

SEKRETARIJAT ZA UNUTRA[NJE POSLOVE KNINKnin, 25. marta 1992. g.

S A O P [ T E N J E

Ovaj Sekretarijat je iz sredstava javnog informisanja 24. marta 1992. godine do{ao dosaznanja za navodni poku{aj atentata na dr. Milana Babi}a – predsjednika SO Knin.

Iako na{oj slu`bi ni{ta nije prijavljeno poduzeli smo operativne radnje i utvrdili da se neradi ni o kakvom poku{aju ubojstva, ve} o slu~ajnom opaljenju metka iz pu{ke marke“Win~ester 357 – Magnum”, rezervnog potporu~nika JNA Zdravka Vranje{a, ina~epoznanika i ku}nog prijatelja dr. Babi}a, koji se dogodio u njegovom stanu 23. marta 1992.godine oko 21,00 ~as.

Provedenim operativnim radnjama do{lo se do vi{e saznanja koja potvr|uju da se zaista neradi ni o kakvom poku{aju atentata na predsjednika Skup{tine op}ine Knin dr. MilanaBabi}a, ve} o slu~ajnom opalenju metka Babi}evog ku}nog prijatelja.

ZA SEKRETARIJATŠ..........š,178 Šv.r.š


681992., oùjak 31.Oku~ani

Molba Bogdana Ostoji}a Oblasnom centru bezbjednosti u Oku~anima za prijem u radniodnos, u kojoj opisuje sudjelovanje u sukobu u Pakracu 2. oùjka 1991.

176

178 Potpis ne~itak.


HMDCDR

Ostoji} BogdanNaselje Stara Gradi{ka 1stan 1 Radulovi} Vlado

Oblasni centar BezbednostiOku~ani

Predmet: Molba za prijem u radni odnos

Molim naslov da me primi u sastav rezervne policije. Ro|en 4. III. 1953. zavr{io za RTVmehani~ara. Radnog staà do sada 20 god na radnom mjestu automati~ara u tvornici zapreradu plasti~ni masa Brezine voza~ki ispit B kategorije poloèn 1974. do sada nisam sudskika`njavan.

Molim naslov da me primi u radni odnosunapred se zahvaljujem

Ostoji} Bogdan

31. III. 1992. Stara Gradi{ka

Biografija

Ro|en sam 4. III. 1953. u Bujavici sa stalnim boravkom u Bujavici 35 43543 P. Poljana.Zavr{io sam osnovnu {kolu u Lipiku poslije toga srednju {kolu u Daruvaru za radio TVmehani~ara. Vojne obaveze oslobo|en u mirnodobsko vrijeme. Zaposlio se 13. III. 1972. uBrezinama. Tvornici za preradu plasti~ni masa.Pri samom formiranju HDZ uklju~io sam se u SDS gdje sam bio i predsjednik SDS.27. II. 1991. u 18 h do{ao je kurir po mene na radno mjesto da do|em u Pakrac sa svojimmomcima u Pakrac. Tu smo obavje{teni da do|emo sutra 28. II. 1991. u [eovicu u 8 h. U[eovici nam je obja{njeno da }emo dobiti oru`je gdje smo ga i dobili i poslije toga raspore|enipo Prakcu dok su drugi oti{li u stanicu milicije. To u stvari bilo je da nedamo skinuti policijeanblem sa {apki zvijezdu da im postave {ahovnicu za anblem. Pred samu no} dobili smoseljani iz Bujavice da idemo u svoje selo da postavimo barikade {to smo i uradili. Poslije te sve gu`ve oko 15. III. 1991. u Poduze}u obavjestio me direktor da vi{e ne dolazimna posao da me ne}e odjaviti jer ~uo je pri~u od Hrvata za mene. Poslije nekog izvjesnogvremena dolazio je isti ~ovjek koji je djelio oru`je u [eovici da ga moramo vratiti u Pakrac uMUP {to sam odbio i zadrào.Krajem 7. mjeseca pozvan sam u Kukunjevac u lova~ku ku}u gdje sam dobio oru`je za cijeloselo i podjelio ga i predao svim ljudima u ~emu je stvar da }e do}i do oruànog sukoba saTu|manovom vlasti.11. 4. 1991. dobio sam propusnicu da idem obi}i porodicu ènu, }erku i roditelje.Preko {tampe i Tv informacija pada kompletnog trokutskog kraja i dolaskom ostalihdobrovoljaca nisam se imao gdje vratiti.23. 1. 1992. dolazim sa Popom Draganom Jeremi} u Vrboljane u centar za dobrovoljce iskra}enu obuku rukovanja eksplozivni i artiljerijski oru|a. Odlazim na Ivanovac, 18 km ispod psunjskog repetitora gdje uzimam propusnicu nateritoriju rati{ta da idem praviti ovu molbu.


177


HMDCDR

691992., oùjakOku~ani

Elaborat Vlade Srpske oblasti Zapadna Slavonija o otvorenim pitanjima utvr|ivanjagranica zona pod za{titom UN-a i ostvarivanja mirovnog plana u zapadnoj Slavoniji

R E P U B L I K A S R P S K A K R A J I N AV L A D E S R P S K E O B L A S T I

Z A P A D N E S L A V O N I J E

OTVORENA PITANJA UTVR\IVANJA GRANICA ZONE POD ZA[TITOMUJEDINJENIH NACIJA I OSTVARIVANJA MIROVNIH PLANA

U ZAPADNOJ SLAVONIJI

Oku~ani, mart 1992. godine

Utvr|ivanje zona u Zapadnoj Slavoniji koje treba da budu pod za{titom Ujedinjenihnacija jedno je od najsloènijih pitanja. Ovo pitanje je bilo predmet delikatnih i opse`nihrasprava jo{ u vreme priprema za izradu i prihvatanje koncepcije mirovne operacije UN uJugoslaviji, poznate pod nazivom “Plan Sajrusa Vensa” (u daljem tekstu: Plan). Dolaskomprethodnice mirovnih snaga i zapo~injanjem njenog rada na terenu otvorena su brojna pitanjai nesporazumi u vezi sa utvr|ivanjem granica zona na ovom podru~ju koje }e biti podza{titom Ujedinjenih nacija. Nagla{ava se da to moè izazvati dalekose`ne posledice posudbinu srpskog naroda na ovim prostorima i ozbiljno dovesti u pitanje ostvarivanje mirovneoperacije Ujedinjenih nacija.

Su{tina problema je u tome {to se fakti~no stanje, odnosno granice oslobo|enih podru~jasa ve}inskim srpskim stanovni{tvom bitno razlikuju od granica za{ti}enih zona predvi|enihPlanom. Formalno prihvatanje Plana u vezi s tim zna~ilo bi negaciju njegove su{tine, odnosnoosnovnog smisla angaòvanja mirovnih snaga – za{tite srpskog naroda od agresije.

U ta~ki 8. Plana navodi se da }e za{ti}ena podru~ja biti one “oblasti u kojima Srbipredstavljaju ve}inu ili brojnu manjinu stanovni{tva i gde su etni~ke zategnutosti nedavnodovele do oruànog sukoba. S tim u vezi, u ta~ki 9. Plana nabrajaju se op{tine ili deloviop{tina u kojima bi bile razme{tene mirovne snage, a zatim konstatuje: “Pre po~etkaraspore|ivanja snaga Ujedinjenih nacija, prethodnica snaga Ujedinjenih nacija, u konsultacijisa mesnim vlastima, utvrdila bi ta~ne granice zona pod za{titom Ujedinjenih nacija.”

U Izve{taju Generalnog sekretara UN od 15. februara 1992. navodi se “da }e ta~ne granicepodru~ja pod za{titom Ujedinjenih nacija utvrditi jedna prethodnica snaga Ujedinjenihnacija posle konsultacija sa lokalnim liderima”.

U zahtevu Generalnog sekretara UN od 6. marta 1992. godine, da se u dnevni red 46.zasedanja Generalne skup{tine UN uklju~i dodatna ta~ka, kaè se da }e “Odluku o ta~nimkoordinatama na kojima }e vojni posmatra~i operisati doneti prethodnica UNPROFOR-a,po{to obavi konsultacije sa lokalnim organima”.

Iz navedenih stavova, nagla{enih u dokumentu Ujedinjenih nacija, moè se zaklju~iti dasu ispunjeni osnovni uslovi da se, osim op{tina Grubi{no Polje, Daruvar i Pakrac i delovaop{tina Novska i Nova Gradi{ka, u zonu pokri}a mirovnih snaga uklju~e op{tina Podravska

178


HMDCDR

Slatina, isto~ni deo op{tine Virovitica, jugozapadni deo op{tine Donji Miholjac, zapadni deoop{tine Orahovica i zapadni deo op{tine Slavonska Poèga. Do izbijanja oruànih sukoba,srpsko stanovni{tvo na ovom prostoru bilo je u apsolutnoj ve}ini. Tu su, tako|e, vo|eneoruàne borbe, o ~emu svedo~i i ~injenica da je na tom podru~ju bilo vi{e {tabovaTeritorijalne odbrane, da su, od avgusta do decembra 1991. godine, postojali masovni zbegovisrpskog naroda na Psunju i Papuku, o ~ijem zbrinjavanju se starao i Me|unarodni crveni krst,i sl.

Sa podru~ja zone koja nije obuhva}ena Planom oko 25.000 Srba je izbeglo, a najve}i deonjihove imovine je uni{ten. Jedini na~in da se srpsko stanovni{tvo vrati svojim ku}ama i damu se obezbedi elementarna bezbednost je prisustvo mirovnih snaga, {to je i jedan odprioritetnih uslova mirovne operacije.

Vlada Zapadne Slavonije (u daljem tekstu: Vlada), opredeljena za mirno re{enje krize,prihvataju}i Plan, uporno je insistirala na njegovoj korekciji u pogledu razme{taja “plavihberetki” na tom prostoru. Njeni predstavnici su na pro{irenim sednicama Predsedni{tva,odrànim 9. i 12. decembra 1991. godine, upozorili na ove manjkavosti Plana i zahtevali dase zone pokri}a pro{ire na op{tine ili delove op{tina u Zapadnoj Slavoniji u kojima srpskostanovni{tvo ~ini 70% ukupne populacije. Predsedni{tvo je podràlo ove zahteve i sugerisaloda se pripreme etni~ke karte ovog prostora, koje bi posluìle za dalje razgovore o prihvatanjui realizaciji Plana.

Predstavnici Vlade izneli su pomenute zahteve i probleme podsekretaru OUN za mirovneoperacije Maraku Guldingu u razgovoru odrànom 20. januara ove godine.179 Gulding jeistakao svoju saglasnost sa iznetim zahtevima i preporu~io da se etni~ka karta ZapadneSlavonije dostavi Vojnom uredu oficira za vezu UN u Beogradu, {to je u~injeno prilikomsusreta predstavnika Vlade sa vi{im vojnim oficirom za vezu pukovnikom Vilsonom,180 kojije ovaj zahtev prosledio odgovaraju}im slu`bama Ujedinjenih nacija.

Po~etkom februara ove godine Vlada je uputila pismo Generalnom sekretaru UN ButrosuGaliju, u kome ga je obavestila o genocidu nad srpskim narodom, uni{tavanju imovine,spaljivanju sela, masovnom iseljavanju i dr, nagla{avaju}i zna~aj {to brèg dolaska mirovnihsnaga i njihovog raspore|ivanja u zone sa ve}inskim srpskim stanovni{tvom.

U razgovoru s najvi{im funkcionerima UN (Butrosom Galijem, Marakom Guldingom iSajrusom Vensom), prvih dana marta ove godine u Njujorku, delegacija Dràvnog komitetaza saradnju sa predstavnicima UN, sa dr Borisavom Jovi}em na ~elu, ukazala je na svuozbiljnost problema u vezi sa utvr|ivanjem zona u Zapadnoj Slavoniji koje }e biti podza{titom UN. U svim kontaktima je dobila uveravanja da }e to pitanje sagledavati i re{avatiprethodnica mirovnih snaga zajedno sa Dràvnim komitetom i lokalnim vlastima.

Na sednici Dràvnog komiteta za saradnju sa UN, odrànoj 20. marta ove godine,zaklju~eno je da se problem u vezi sa utvr|ivanjem granica tzv. za{ti}enih zona u celiniposebno i svestrano razmotri na osnovu podrobnijih analiza, uvida u etni~ke karte i predlogaorgana Krajine i predstavnika JNA. Radi toga je i pripremljen ovaj materijal, u kome se dajeosnovna argumentacija za pravedno i objektivno utvr|ivanje granica zona u ZapadnojSlavoniji koje }e biti pod za{titom Ujedinjenih nacija.

[ta je to Zapadna Slavonija u geopoliti~kom smislu?

179

179 Vidi: Dok. br. 11.180 John Wilson.


HMDCDR

Slavonija kao geopoliti~ki i dràvnopravni pojam postoji vekovima. U vremeAustrougarske Monarhije geopoliti~ki pojam ove teritorije sasvim je samostalno odre|enprema Hrvatskoj i Dalmaciji. Ova teritorija je imala odre|enu samostalnost i u dràvnom i upoliti~kom smislu, a kao deo Vojne krajine sluìla je i kao za{tita Be~a i Pe{te od nadiranjaOtomanskog carstva prema centralnoj Evropi.

Zavr{etkom prvog svetskog rata i stvaranjem Jugoslavije Slavonija po~inje da gubi svojudràvnopravnu samostalnost. Pojam Slavonija od tada se sve vi{e svodi na geografski prostor,koji je sa severa ome|en rekom Dravom, sa juga rekom Savom, sa istoka linijom Osijek –Vinkovci – @upanja i sa zapada rekom Ilovom.

Tendencija zatiranja dràvnopravne specifi~nosti Slavonije, a naro~ito nacionalnogidentiteta, posebno je intenzivna u novijoj dràvnopravnoj teoriji i praksi RepublikeHrvatske.

Slavonija se, iako u politi~kom smislu jedinstvena, u geografskom smislu deli na dva dela– Isto~nu Slavoniju i Zapadnu Slavoniju. Na ovakvu podelu usticala je i uti~e i koncentracijasrpskog stanovni{tva na celom podru~ju teritorije Slavonije, s tim {to je srpsko stanovni{tvoprete`no koncentrisano u krajnjem isto~nom i krajnjem zapadnom delu Slavonije. Ova dvadela povezana su tzv. srpskom grudom, tako|e nastanjenom prete`no srpskim stanovni{tvom.

Zapadna Slavonija obuhvata prostore op{tina Podravska Slatina, Orahovica, DonjiMiholjac, Slavonska Poèga, Nova Gradi{ka, Novska, Pakrac, Daruvar i Grubi{no Polje imanje delove susednih op{tina. Srpsko stanovni{tvo u Zapadnoj Slavoniji prete`no jekoncentrisano u navedenim op{tinama.

Zapadna Slavonija predstavlja homogenu srpsku celinu, zbog ~ega se nekad i nazivala MalaVla{ka. Ovaj prostor predstavlja jedinstvenu celinu u geografskom, nacionalnom, kulturnomi verskom smislu.

Me|utim, u procesu zatiranja nacionalnog identiteta srpsko stanovni{tvo u ZapadnojSlavoniji je administrativno ve{to deljeno po op{tinama, tako da je bilo u manjini u svimop{tinama izuzev u op{tini Pakrac. Jedan broj srpskih sela op{tine Grubi{no polje pripojen jeop{tini Bjelovar. Srpska sela na podru~ju Podravske Slatine pripojena su op{tinama Virovitica,Donji Miholjac i Orahovica, a deo srpskih sela op{tine Pakrac – op{tini Slavonska Poèga.Tako su srpski etni~ki prostori postali manjinski u op{tinama kojima su pripojeni. Ovajproces dovr{en je 1968. godine ukidanjem izrazito srpske op{tine Oku~ani, koja je podeljenaizme|u op{tina Novska i Nova Gradi{ka. Na taj na~in su Srbi iz op{tine Oku~ani ostali umanjini u op{tinama kojima su pripojeni.

Cilj ovih i drugih manipulacija srpskim stanovni{tvom je postepeno i potpuno razbijanjenacionalnog identiteta srpskog naroda u Zapadnoj Slavoniji.

[ta ~ini podru~je Zapadne Slavonije danas?

Prema izraènoj volji ve}inskog srpskog stanovni{tva u Srpskoj Oblasti Zapadne Slavonije,koja je u sastavu Republike Srpske Krajine, teritoriju Srpske Oblasti Zapadne Slavonijeobuhvataju op{tina Pakrac, kojoj su pripojena i ranije odvojena srpska sela sa podru~ja op{tinaSlavonska Poèga i Nova Gradi{ka, zatim op{tina Daruvar, op{tina Grubi{no polje sapripojenim srpskim selima sa podru~ja op{tine Bjelovar, op{tina Podravska Slatina sapripojenim srpskim selima sa podru~ja op{tina Orahovica, Donji Miholjac i Virovitica iop{tina Oku~ani, koju ~ine srpski etni~ki prostori zapadnog dela sada{nje op{tine NovaGradi{ka i isto~ni deo op{tine Novska. U sastavu ove op{tine je i naseljeno mesto Jasenovac,gde je podignut monumentalni spomenik ̀ rtvama masovnog genocida nad Srbima, Jevrejimai drugim narodima, koji su po~inile usta{e u periodu od 1941. do 1945. godine.

180


HMDCDR

Radi pregleda etni~kog sastava Srpske Oblasti Zapadne Slavonije, navodimo podatke obroju stanovnika i njihov nacionalni sastav po op{tinama. Pri tome, treba imati u vidu danacionalnu grupu “Jugosloveni” najve}im delom ~ine Srbi.

Broj Nacionalni sastav stanovni{tvaNaziv op{tine stanovnika Srbi Hrvati Jugosloveni Ostali

10.809 6.802 2.974 478Oku~ani 21.063 (51,32%) (32,29%) (14,12%) (2,27%)

14.061 9.217 6.156 2.864Pakrac 32.752 (42,93%) (28,14%) (17,94%) (8,76%)

10.987 9.885 6.156 7.283Daruvar 34.311 (32,02%) (28,80%) (17,94%) (21,23%)Grubi{no 5.508 6.027 2.670 3.087Polje 17.292 (31,85%) (34,85%) (15,49) (17,85%)Podravska 17.854 17.458 6.031 1.352Slatina 42.695 (41,82%) (40,90%) (14,12%) (3,16%)

59.219 49.698 24.437 14.768

U k u p n o 148.122 (39,98%) (33,33%) (16,50%) (9,97%)

Navedeni nacionalni sastav stanovni{tva dat je prema zvani~nim statisti~kim podacima izpopisa stanovni{tva koji je obavljen 31. marta 1981. godine pod nadle`no{}u hrvatskihorgana.

G E N O C I D

Demografska slika srpskog naroda u Zapadnoj Slavoniji danas bi bila apsolutno druk~ijada nad njim nisu izvr{ena tragi~na zlodela, posebno masovni genocid koji je na tom prostoruizvr{en u Nezavisnoj Dràvi Hrvatskoj za vreme drugog svetskog rata (1941 – 1945).Demografska slika menjana je ne samo fizi~kim uni{tenjem, nego i pokr{tavanjem srpskogstanovni{tva u katoli~ku veru i proterivanjem sa ovih prostora, pre svega u Srbiju.Istovremeno, vr{ena je kolonizacija hrvatskog stanovni{tva u ona naselja Zapadne Slavonije izkojih je srpsko stanovni{tvo isterano ili fizi~ki uni{teno.

Podru~je Zapadne Slavonije je nakon drugog svetskog rata smi{ljeno i sistematskiodràvano na niskom stepenu ekonomskog razvoja. Hrvatski nacionalizam 1971. godine,poznat kao “maspok”, bio je vrlo izraèn i ekstreman na podru~ju Zapadne Slavonije, {to je,tako|e, uticalo na iseljavanje srpskog stanovni{tva sa podru~ja Zapadne Slavonije na podru~jeSrbije.

U logoru Jasenovac i Nova Gradi{ka, koji su se nalazili na podru~ju Zapadne Slavonije,pobijeno je oko 600.000 Srba.181 Na podru~ju Zapadne Slavonije u periodu od 1941. do1945. godine fizi~ki je likvidirano srpsko stanovni{tvo u slede}im mestima: Slobo{tina (1.368`rtava), Le{tat (330 `rtava), Vo}in (320 `rtava), Kusonje (420 `rtava), Kukunjevac (800`rtava) i Dereza (400 `rtava), kao i u drugim mestima. Mnogi Srbi ovog kraja stradali su ulogorima Jadovno na Velebitu, Danica kod Koprivnice i mnogim drugim.

181

181 Prema podacima Statisti~kog zavoda Jugoslavije ukupan broj `rtava u Jasenovcu i Staroj Gradi{ki iznosio je 59000, vidi: Jasenovac, `rtve rata prema podacima Statisti~kog zavoda Jugoslavije, Bo{nja~ki institut, Zürich – Sarajevo,1998.


HMDCDR

Pored fizi~ke likvidacije srpskog stanovni{tva za vreme drugog svetskog rata, sistematski jeuni{tavana i njihova imovina – plja~kom i paljenjem ~itavih srpskih naselja.

Izuzetan doprinos srpskog naroda Zapadne Slavonije borbi protiv fa{izma. Upravou~e{}em u drugom svetskom ratu i borbom protiv fa{izma, srpski narod u Hrvatskoj izborioje punu ravnopravnost kao konstitutivni narod hrvatske dràve.

PONOVLJENI GENOCID

Dolaskom na vlast stranke Hrvatske demokratske zajednice, a naro~ito dono{enjem UstavaRepublike Hrvatske krajem 1990. godine, srpski narod u Hrvatskoj sveden je na poloàjnacionalne manjine, {to je stvorilo pretpostavku za njegovu politi~ku, nacionalnu,ekonomsku, kulturnu i versku diskriminaciju u svim delovima Hrvatske, pa i tamo gde supredstavljali etni~ku ve}inu.

U prvoj fazi, nova hrvatska vlast naturala je srpskom stanovni{tvu dràvne i nacionalnesimbole iz vremena fa{isti~ke Nezavisne Dràve Hrvatske, stvorene za vreme drugog svetskograta. Time su vre|ani najdublji ose}aji srpskog naroda, jer ponovo prihva}eni fa{isti~kisimboli za srpski narod nisu predstavljali politi~ko pitanje, ve} pitanje bi}a srpskog naroda, sobzirom na njegovo masovno uni{tavanje pod tim istim simbolima.

U slede}oj fazi do{lo je do masovnog naoruàvanja pripadnika vladaju}e stranke i doetni~kog ~i{}enja dràvnih organa, posebno policije. Gra|ani srpske nacionalnosti, bezikakvog povoda, masovno su pozivani u policiju na saslu{avanje, otpu{tani su sa radnih mesta(vidi prilog 12) itd. Posebno uvredljivo i demokratskim dru{tvima strano i neprihvatljivo biloje zahtevanje da Srbi potpisuju takozvane izjave lojalnosti novim hrvatskim vlastima.

Hrvatski reìm posebno se okomio na Pakrac, kao centar duhovnosti srpskog naroda uZapadnoj Slavoniji. Pre svega, nasilno je promenjen nacionalni i personalni sastav policije utom mestu, {to je 2. marta 1991. godine izazvalo direktan sukob gra|ana srpske nacionalnostii policijskih snaga Hrvatske.182 Nakon ovog doga|aja po~eli su masovni fizi~ki i politi~kiprogoni srpskog naroda u Zapadnoj Slavoniji, a posebno istaknutijih pojedinaca.

OTPOR SRPSKOG NARODA

Zbog nepristajanja srpskog naroda Zapadne Slavonije na dràvni teror Hrvatske i zbogotpora uni{tenju nacionalnog i svakog drugog identiteta srpskog naroda, do{lo je domasovnog oruànog napada hrvatskih paravojnih oruànih sastava na Oku~ane 15. avgusta1991. godine. S obzirom da su nai{le na neo~ekivan otpor, hrvatske oruàne snage zapo~elesu oruàne napade na srpska naselja i na podru~ju Pakraca, Daruvara, Grubi{nog Polja,Podravske Slatine, Orahovice i Slavonske Poège.183

182

182 Sukob je uzrokovala politika SDS-a koja je op}inu Pakrac htjela pripojiti Kninu, kao sredi{tu oruàne pobuneSrba u Hrvatskoj protiv demokratski izabrane hrvatske vlasti, a povod sukobu bilo je razoruàvanje policajacanesrpske narodnosti 1. oùjka u policijskoj postaji Pakrac, odnosno preuzimanje te policijske postaje od stranesrpskih ekstremista. Vidi: Republika Hrvatska i Domovinski rat 1990.-1995., Dokumenti, knjiga 1., Oruànapobuna Srba u Hrvatskoj i agresija oruànih snaga SFRJ i srpskih paravojnih postrojbi na Republiku Hrvatsku, Dok.br. 38-40; Republika Hrvatska i Domovinski rat 1990-1995., Dokumenti, knjiga 2, Dokumenti institucijapobunjenih Srba u Republici Hrvatskoj, Dok. br. 57, 59, 60, 63, 65.183 Uz pomo} JNA, pobunjeni Srbi napali su spomenute hrvatske gradove, ~ime je zapo~eo otvoreni rat na tompodru~ju. Npr., napad na policijsku postaju u Slatini desio se 4. kolovoza 1991. godine oko 23 sata, kada je JNAiz vojarne 50 metara udaljene od postaje, iz te{kog naoruànja, iz dva oklopna BOV vozila, otvorila vatru na


HMDCDR

Ovakav razvoj doga|aja izazvao je spontan otpor srpskog naroda Zapadne Slavonije i zakratko vreme, po~etkom septembra 1991. godine, stvorena je Teritorijalna odbrana koja je usvom sastavu imala 7.800 boraca.

Od kraja avgusta 1991. do kraja decembra 1991. godine vo|ene su èstoke borbe napodru~jima Oku~ana, Pakraca, Daruvara, Grubi{nog Polja, Podravske Slatine, Orahovice iSlavonske Poège. Za vreme trajanja borbi, jedinice JNA bile su angaòvane do Pakraca, a nacelom preostalom podru~ju rati{ta protiv hrvatskih paravojnih oruànih sastava borile su seisklju~ivo jedinice Teritorijalne odbrane.

Teritorijalna odbrana na podru~ju Zapadne Slavonije formirala je svoje op{tinske {taboveu Oku~anima, Pakracu, Daruvaru, Grubi{nom Polju, Podravskoj Slatini, Orahovici iSlavonskoj Poègi i Glavni {tab TO za Zapadnu Slavoniju sa sedi{tem u Zve~evu.

U prvoj fazi borbe, zbog nepripremljenosti srpskog naroda i brutalnosti hrvatskih vlasti injihovih vojnih formacija, do{lo je do stvaranja velikih zbegova srpskog naroda po {umamaPapuka i Psunja, koji su se na tim prostorima zadràli sve do osloba|anja puta Oku~ani –Bosanska Gradi{ka, kada su zbegovi preba~eni u Bosnu, a najve}im delom u Srbiju.

Za vreme trajanja oruànih borbi na ovim prostorima poginulo je 276 pripadnikaTeritorijalne odbrane. Do{lo je do velikog uni{tavanja imovine na podru~jima gde su vo|eneborbe, kao i do stradanja civilnog stanovni{tva u srpskim naseljima koja su bila izvan kontrolejedinica Teritorijalne odbrane.

Karakteristi~no je da su hrvatski paravojni oruàni sastavi svoje oruàne aktivnosti posebnopoja~avali nakon potpisanih primirja.

Zbog kr{enja sklopljenog primirja na podru~ju Grubi{nog Polja od strane hrvatskihparavojnih oruànih sastava, koji su imali neuporedivo ja~e snage, po~etkom novembra 1991.godine do{lo je do povla~enja stanovni{tva i pripadnika Teritorijalne odbrane sa podru~jaGrubi{nog Polja. Stradanje srpskog naroda Grubi{nog Polja pruàlo je dramati~nu i tragi~nusliku. Nikada do sada srpski narod sa tog podru~ja nije bio prinu|en da napusti svoja ognji{ta.

Nakon primirja potpisanog u @enevi 23. novembra 1991. godine, do{lo je do vrlo sna`nei {iroke ofanzive hrvatskih paravojnih oruànih sastava na prostorima pod kontrolomTeritorijalne odbrane Zapadne Slavonije. Hrvatski oruàni paravojni sastavi preduzeli suofanzivu na svim linijama fronta, koriste}i neuporedivo nadmo}nije snage i tehniku. Radiizbegavanja velikih ̀ rtava i masovnog uni{tenja civilnog stanovni{tva, kao i zbog spleta drugihokolnosti, do{lo je do povla~enja jedinica Teritorijalne odbrane i civilnog stanovni{tva sapodru~ja op{tina Podravska Slatina, Orahovica, Daruvar, Pakrac i Slavonska Poèga. Severnalinija fronta odbrane postavljena je kod Pakraca. Sa ovog podru~ja izbeglo je ukupno oko70.000 gra|ana srpske nacionalnosti.

Zbegovi srpskog naroda kretali su se {umskim putevima Papuka i Psunja pod izuzetnote{kim vremenskim uslovima. Zbog velike hladno}e i veoma te{kih uslova, sredinomdecembra, u zbegu je umrlo vi{e starijih lica. Hrvatski paravojni oruàni sastavi bombardovali

183

policijsku postaju, i to na prostorije u kojima je vr{ena primopredaja du`nosti. Me|utim, te ve~eri je primopredajaizvr{ena ne{to ranije i tako je izbjegnuta katastrofa, jer bi bilo vi{e desetaka mrtvih policajaca da se primopredajaobavljala u to vrijeme. Policijsku postaju u Vo}inu pobunjeni Srbi zauzeli su 19. kolovoza. Pripadnici specijalnogvoda “Papu~kog odreda” pobunjenih Srba 4. rujna 1991. izvr{ili su masakr u tri slatinska sela: ôjlugu, êtekovcui Balincima. Tom prilikom ubijena su 22 civila i 2 policajca. U selima nije bilo nikakvih vojnih postrojbi RH. Vidi:Iskaz svjedoka \ure Matovine na su|enju Slobodanu Milo{evi}u 7. listopada 2002., HR-HMDCDR, Zbirkadigitalnih dokumenata, inv. br. 66.


HMDCDR

su i kolone izbeglica. Tom prilikom nekoliko gra|ana je poginulo, a vi{e ih je te{ko ili lak{epovre|eno.

Podse}amo na poznatu ~injenicu da srpski narod na podru~ju Zapadne Slavonije ìvi vi{eod 400 godina i da je prvi put od dolaska Srba na ovo podru~je ova teritorija najve}im delompostala etni~ki ~isto hrvatska.

Nakon povla~enja srpskog stanovni{tva sa podru~ja na kojima su vo|ene oruàne borbe,do{lo je i do njegovog masovnog odlaska iz naselja u blizini rati{ta gde nisu vo|ene oruàneborbe. Naime, dok su jedinice Teritorijalne odbrane dràle poloàje, hrvatski paravojni sastavise nisu usu|ivali da vr{e masovna zlodela prema Srbima na tim podru~jima, procenjuju}i dabi, u slu~aju da po~ine zlodela, jedinice Teritorijalne odbrane mogle zauzeti i ta podru~ja.

Posebno je karakteristi~no da do masovnog uni{tenja napu{tenih srpskih sela i plja~kanjanjihove imovine dolazi nakon potpisivanja poslednjeg tzv. Sarajevskog primirja od 2. januara1992. godine. Tada dolazi i do uni{tenja srpske imovine u ravni~arskom tzv. podravskom deluop{tina Virovitica, Podravska Slatina i Donji Miholjac.

Prema informacijama kojima Vlada raspolaè, plja~ka i uni{tavanje srpske imovine napodru~ju Zapadne Slavonije imaju do sada nezabeleène razmere. Potpun uvid mo}i }e seste}i tek po{to se narodu toga kraja omogu}i povratak ku}ama (vidi priloge 5 – 11 i 13 – 16).

U sklopu mera za etni~ko ~i{}enje Zapadne Slavonije, posebno je karakteristi~na naredbaKriznog {taba u Slavonskoj Poègi kojim je nare|eno raseljavanje 24 srpska sela useverozapadnom delu op{tine Slavonska Poèga (vidi prilog 2 i 4). Obrazloènje da se to ~iniradi za{tite stanovni{tva od eventualnog napada ~etnika je i vi{e nego sarkasti~no.

Prema podacima kojima Vlada raspolaè, hrvatski paravojni oruàni sastavi su uni{tilinajve}i deo svetovnih i crkvenih spomenika srpskog naroda, posebno onih koji su podignutiu znak se}anja na borbu protiv fa{izma. Drasti~an primer njihovog vandalizma je uni{tavanjeVladi~inog dvora u Pakracu i njegove biblioteke, koji su imali neprocenjivu istorijskuvrednost.

MERE KOJE JE NEOPHODNO PREDUZETI ZA USPE[NO SPROVO\ENJE MIROVNE OPERACIJE

Poznato je da se Vlada, od samog iniciranja mirovnog procesa u Jugoslaviji, zalagala zamirno re{enje krize. Pri tom su predstavnici Vlade isticali da mirovne snage treba rasporeditina podru~ja na kojima su vo|ene oruàne borbe i sa kojih je srpsko stanovni{tvo izbeglo.Samo bi tako bio omogu}en mir, povratak izbeglog stanovni{tva svojim ku}ama i kona~nopoliti~ko re{enje mirnim putem.

Me|utim, Nacrtom sporazuma predvi|eno je da u zonu pokri}a u|u administrativneteritorije op{tina Grubi{no Polje, Daruvar i Pakrac, te isto~ni deo op{tine Novska i zapadnideo op{tine Nova Gradi{ka. Ovakvo re{enje ima nedostataka zbog kojih se dovodi u opasnostrealizacija celokupnog koncepta mirovnih operacija na podru~ju Zapadne Slavonije.

U predvi|enu zonu pokri}a nisu uvr{tene op{tina Podravska Slatina, isto~ni deo op{tineVirovitica, jugozapani deo op{tina Donji Miholjac, zapadni deo op{tine Orahovica i zapadnideo op{tine Slavonska Poèga. Ukazujemo na ~injenicu da je na ovom prostoru ve}inskosrpsko stanovni{tvo, od koga je izbeglo oko 80%, odnosno oko 25.000 lica, i da je pokretnai nepokretna imovina gra|ana srpske nacionalnosti najve}im delom oplja~kana ili uni{tena.

Ako bi u zonu koja }e biti pod za{titom mirovnih snaga Ujedinjenih nacija u{le samoteritorije nazna~ene Planom, isto~na granica te zone i{la bi kroz {umske predele Papuka iPsunja. Iza te granice tzv. zone nalazi se preko 60 potpuno ~istih srpskih naselja. Zbog

184


HMDCDR

konfiguracije terena bilo bi nemogu}e kontrolisati i spre~avati srpsko stanovni{tvo iz rubnihnaselja, tj. naselja sa granice tzv. za{ti}ene zone da dolaze do svojih naselja, {to bi svakakoizazvalo brojne incidente, pa i oruàne sukobe {irih razmera.

U prilog zahtevu da u zonu koja }e biti pod za{titom Ujedinjenih nacija u|u i op{tinaPodravska Slatina i delovi op{tina Virovitica, Donji Miholjac, Orahovica i Slavonska Poèga,svakako ide i ~injenica da je srpskom stanovni{tvu nemogu}e obezbediti povratak ielementarnu bezbednost ako i ovo podru~je nije za{ti}eno mirovnim snagama. Nije potrebnoposebno nagla{avati koje bi tragi~ne posledice ekonomske, porodi~ne, socijalne, politi~ke idruge prirode izazvala nemogu}nost povratka izbeglog srpskog naroda svojim ku}ama.

Nagla{avamo da su se, upravo, na ovom prostoru nalazili {tabovi Teritorijalne odbrane, ito: Glavni {tab za Zapadnu Slavoniju (u Zve~evu), Op{tinski {tab Podravska Slatina (uVo}inu), Op{tinski {tab Orahovica (u Slatinskom Drenovcu) i Op{tinski {tab SlavonskaPoèga (u Kamenskoj).

U istoriji je Podravska Slatina bila severni bastion odbrane srpstva u Zapadnoj Slavoniji.Odre|eni zna~aj svakako ima i ~injenica da se upravo na ovom podru~ju nalaze rodna mestapatrijarha SPC gospodina Pavla (Ku}anci) i mitropolita zagreba~ko-ljubljanskog gospodinaJovana (Medinci).

Ako ovo podru~je ne u|e u zonu koja }e biti pod za{titom mirovnih snaga Ujedinjenihnacija, bi}e to po~etak nestajanja srpskog etni~kog prostora u Zapadnoj Slavoniji.

Analiza svih doga|aja na podru~ju Zapadne Slavonije u poslednjih nekoliko godina, aposebno od po~etka oruànih borbi, kao i svih ~injenica u vezi sa poloàjem srpskog narodai njegovom sudbinom, name}u nekoliko potpuno izvesnih zaklju~aka:

1. Ako ceo srpski etni~ki prostor Zapadne Slavonije ne u|e u zonu koja }e biti podza{titom mirovnih snaga Ujedinjenih nacija, bi}e to po~etak nestajanja Zapadne Slavonijekao srpskog etni~kog prostora, {to bi, ne samo na ovom prostoru, izazvalo tragi~ne poslediceza taj narod, i to dugoro~nog karaktera.

2. Pod tom pretpostavkom, gotovo je nemogu}e realizovati programe o povratku izbeglogsrpskog stanovni{tva svojim ku}ama, {to bi stvorilo nepremostive te{ko}e u re{avanjunjegovog statusa.

3. Poptuno je izvesno da na celom prostoru Zapadne Slavonije ne bi bilo mogu}euspostaviti mir i dràti ga pod kontrolom.

4. Ako mirovne snage ne bi {titile ovo podru~je, potpuno je izvesno da bi srpskostanovni{tvo koje je ostalo na podru~ju Zapadne Slavonije bilo izloèno nevi|enom progonui prisiljeno da napusti svoja ognji{ta.

** *

Kao jedinstven, name}e se i zaklju~ak: ako mirovne snage ne za{tite predloèno podru~je,minimalne su mogu}nosti da se ostvari osnovni, odnosno kona~ni cilj – iznalaènje politi~kogre{enja krize mirnim putem.

P O P I S P R I L O G A

1. Kartografski pregled popaljenih sela na podru~ju op{tina Grubi{no Polje, Pakrac i delomop{tine Novska2. Kartografski pregled prisilno raseljenih sela na podru~ju op{tine Slavonska Poèga, kao isvih popaljenih sela Kamenskog kraja

185


HMDCDR

3. Popis lica sa podru~ja op{tine Slavonska Poèga osumnji~enih da su stala pod ~etni~kibarjak4. Fotokopija ~lanka objavljenog u “Politici” 28. 11. 1991.5. Spisak miniranih i sru{enih srpskih ku}a i privrednih objekata u Daruvaru6. Spisak napu{tenih srpskih sela sa podru~ja op{tine Daruvar7. Spisak miniranih i razru{enih srpskih ku}a u Slavonskoj Poègi8. Spisak popaljenih srpskih sela na podru~ju Oku~ana9. Spisak popaljenih i razru{enih srpskih sela na podru~ju op{tine Orahovica10. Spisak razru{enih i spaljenih srpskih sela na podru~ju op{tine Podravska Slatina11. Spisak lica izbeglih iz Slavonske Poège ~ije su stanove oduzeli hrvatski organi12. Spisak lica sa podru~ja Slavonske Poège koja su dobila bezrazlo`ni otkaz13. Spisak lica ~ije su ku}e popaljene u selu Slobo{tina14. Spisak Srba vlasnika popaljenih ku}a u selu Poè{ki Markovac15. Spisak Srba vlasnika popaljenih ku}a u selima Oljasi, Klisa, Njeì} i Milivojevci16. Spisak popaljenih i razru{enih srpskih sela na podru~ju op{tine Slavonska Poèga184


701992., travanj 3.Jasenovac

Izvje{}e Stanice milicije Jasenovac o paljenju i plja~kanju stambenih i gospodarskihobjekata protjeranih Hrvata u Jasenovcu

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO UNUTRA[NJIH POSLOVAOBLASNI CENTAR BEZBJEDNOSTI PAKRACSTANICA MILICIJE JASENOVACBroj: 14/92.Jasenovac, 03. 04. 1992.

DNEVNI IZVJE[TAJ DE@URNE SLU@BE ZA DAN 02/03. 04. 1992.GODINE U VREMENU OD 07 DO 07 SATI.

1. U 13,30 sati u S-M – su do{li vojni policajci Popovi} Dragoljub i Balaban Milo{ iz V.P.6797 te prijavili da su uhvatili civila Vlaisavljevi} Lazar iz U{tice br. 109 gdje naimproviziranim kolicima preko èljeznog mosta vozi zaklanu svinju te{ku oko 120 kg izpravca Jasenovca i oti{ao je ku}i.

O tome podne{ena slu`bena zabilje{ka.

186

184 Prilozi su izostavljeni.


HMDCDR

2. U 13,50 sati do{ao je u ovu stanicu milicioner S.M. Oku~ani Dedi} Nedeljko sa {umskiminìnjerom De{i} Miloradom te izjavili da su do{li do saznanja da se iz sela Bistrica kradeoblovina drvo te ~amcima prevozi preko rijeke Save na Bosansku stranu. Podne{ena slu`benazabilje{ka.

3. U ovu stanicu u 17,20 sati do{ao je sam Milo{evi} Stevan iz Jasenovca Preradovi}eva br.1te prijavio da u Preradovi}evoj ulici gore 2 ku}e. Po patrolama milicije utvrdito da su izgorele ku}e i to:1. Ku}a od Janju{i} @eljka, Preradovi}eva br. 22.2. ku}a od Juri} Antun, [trosmajerova br. 12.3. ku}a od \ilas Luke, Ul. `rtava fa{izma br. 7.4. ku}a od Segonji} Ljeposave, Ul. `rtava fa{izma br. 9.5. ku}a od Kotur Dragana, Savska br. 5. koju smo uspjeli ugasiti.

Jo{ je izgorila ku}a u Preradovi}evoj ulici br. 37 gdje nismo mogli utvrditi vlasnika, kao i ku}uu ulici Vladimira Nazora bb.Tako|e je izgorila jedna {tala u ulici 22. travnja br. 45, gdje isto nije utvr|en vlasnik.Navedeni poàri su nastupili nakon povla~enja 6. Partizanske Brigade. Kontaktiranjem sa tamo{njim stanarima do{li smo do saznanja da su isti bili svjedoci prilikomodno{enja raznih stvari iz ku}a ali zbog straha da nebi bili spaljeni nisu reagirali.

4. Oko 13,00 sati na punktu skela na Savi prilikom vr{enja kontrole u putni~kom vozilu reg.broj KO 851. oznaka crvenog krsta, a koji je vozio voza~ ]urguz Dragan iz V.P. 6797/6prona|en je jedan televizor narke EI NI[ i poni biciklo. Voza~ ]urguz izjavio da stvari vozikapetanu [ipra i da stvari njemu pripadaju. Od voza~a ]urguz Dragana uz odgovaraju}upotvrdu o privremenom oduzimanju stvari oduzete a voza~ ]urguz odbio da primi potvrdu.Podne{ena slu`bena zabilje{ka.Drugih novosti tokom slu`be nije bilo.

Jasenovac, 03. 04. 1992. godine.

M.P.185 DE@URNI OPERATIVNIStojani} Dragomir, Šv.r.š

Nadopuna:U 17,20 sati putem telefona obavje{tena komanda 11. Partizanske Brigade da je do{lo d opoàra gdje gori vi{e ku}a te da po{alju cisternu sa vodom. Obavijest primio zastavnik Banjac.U 19,50 i 21,50 sati ponovo kontaktirano sa zastavnikom Banjcem u vezi traène pomo}i, a koja nije stigla ni 03. 04. do 07,00 sati. Poàr poku{ali gasiti radnici SM uz pomo}nekoliko pripadnika TO B. Dubica.O svemu }e biti obavje{ten Oblasni Centar Bezbjednosti Pakrac.

M.P.186 DE@URNI OPERATIVNIStojani} Dragomir, Šv.r.š

187

185 Okrugli pe~at: RSK, MUP, SUP, SJB – Odeljenje milicije Jasenovac.186 Isto.


HMDCDR


711992., travanj 4.Odluka Velike narodne skup{tine o progla{enju Statuta Srpske oblasti Slavonija, Baranja iZapadni Srem

Na osnovu ~lana 27. Zakona o teritorijalnoj organizaciji Republike Srpske Krajine i lokalnojupravi (“Slu`beni glasnik Republike Srpske Krajine” br. 3/92.) Velika Narodna Skup{tinaSrpske Oblasti Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema, na sednici od 4. aprila 1992. godine,donela je

O D L U K U

O PROGLA[ENJU STATUTA SRPSKE OBLASTI SLAVONIJE, BARANJE I ZAPADNOG SREMA

Progla{ava se Statut Srpske Oblasti Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema koji je donelaVelika Narodna Skup{tina Srpske Oblasti Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema 4. aprila1992. godine.

Velika Narodna Skup{tina Srpske Oblasti Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema

4. aprila 1992. godine PredsednikVelike Narodne Skup{tine

Ilija Kon~arevi}, s. r.

Polaze}i od istorijskih, kulturnih, privrednih i drugih svojstava podru~ja srpskih oblasti,posebno njihove teritorijalne nepovezanosti u okviru Republike Srpske Krajine, a u interesuzajedni~kog ìvota srpskog naroda i drugih gra|ana, i u tom cilju lak{eg funkcionisanjarepubli~kih organa kao oblika teritorijalne organizacije, Velika Narodna Skup{tina SrpskeOblasti Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema na osnovu ~lana 27. Zakona o teritorijalnojorganizaciji Republike Srpske Krajine i lokalnoj upravi (“Slu`beni glasnik Republike SrpskeKrajine”, broj 3/92), donosi

S T A T U TSRPSKE OBLASTI SLAVONIJE, BARANJE I

ZAPADNOG SREMA

1. OSNOVNE ODREDBE

^lan 1.Srpska oblast Slavonija, Baranja i Zapadni Srem je teritorijalna jedinica u Republici

Srpskoj Krajini (u daljem tekstu: Srpska Oblast).

188


HMDCDR

Gra|ani u Srpskoj Oblasti ostvaruju prava i ispunjavaju du`nosti utvr|ene Ustavom izakonom.

^lan 2.Gra|ani u Srpskoj Oblasti odlu~uju o poslovima iz nadle`nosti Srpske Oblasti

referendumom i preko svojih slobodno izabranih predstavnika.

^lan 3.U vr{enju poslova u nadle`nosti Srpske Oblasti svi gra|ani u Srpskoj Oblasti jednaki su u

pravima i du`nostima bez obzira na rasu, pol, ro|enje, jezik, nacionalnu pripadnost,veroispovest, politi~ko ili drugo uverenje, obrazovanje, socijalno poreklo, imovno stanje ilikoje li~no svojstvo.

^lan 4.Organi Srpske Oblasti su: Velika Narodna Skup{tina, Oblasno ve}e i organi uprave.

^lan 5.Teritoriju Srpske Oblasti ~ine teritorije op{tine utvr|ene zakonom.

^lan 6.Rad organa Srpske Oblasti je dostupan javnosti.

^lan 7.Sedi{te organa Srpske Oblasti je u Vukovaru.

II NADLE@NOST SRPSKE OBLASTI

^lan 8.Srpska Oblast preko svojih organa:1. donosi statut Srpske Oblasti:2. donosi program privrednog, nau~nog, tehnolo{kog, demografskog, regionalnog i

socijalnog razvoja i razvoja poljoprivrede i sela, u skladu sa planom razvoja Republike SrpskeKrajine i utvr|uje mere za njegovo sprovo|enje;

3.donosi odluke i op{te akte, u skladu sa Ustavom i zakonom, kojima ure|uje pojedinapitanja od interesa za gra|ane u Srpskoj Oblasti: kulture, obrazovanja, javnog obave{tavanja,zdravstvene za{tite i socijalne za{tite, dru{tvene brige o deci, za{tite i unapre|ivanja ìvotnesredine, urbanizama i u drugim oblastima utvr|enim zakonom;

4. donosi budèt i zavr{ni ra~un;5. osniva fondove i organizacije od interesa za Srpsku Oblast u skladu sa zakonom;6. izvr{ava zakone, druge propise i op{te akte Republike Srpske Krajine ~ije je izvr{avanje

povereno organima Srpske Oblasti i donosi propise za njihovo izvr{avanje kada je to zakonompredvi|eno, obezbe|uje izvr{avanje odluka i op{tih akata Srpske Oblasti;

7. obrazuje organe, organizacije i slu`be Srpske Oblasti i ure|uje njihovu organizaciju i raduz saglasnost Vlade Republike Srpske Krajine;

8. ostvaruje saradnju i koordinaciju sa organima op{tine, u skladu sa zakonom;9. obezbe|uje saglasnost op{tih akata Srpske Oblasti sa Statutom Srpske Oblasti;10. stara se o preduzimanju mera za kori{}enje i za{titu zemlji{ta, {uma i voda, u skladu sa

zakonom;

189


HMDCDR

11. preduzima mere za organizovanje i funkcionisanje delatnosti od op{teg interesa, uskladu sa zakonom;

12. obavlja druge poslove utvr|ene Ustavom, zakonom, kao i Statutom Srpske Oblasti.

^lan 9.Poslovi Srpske Oblasti finansiraju se iz prihoda utvr|enih zakonom i na osnovu zakona.

^lan 10.Srpska Oblast preko svojih organa vr{i poslove koje joj poveri Republika Srpska Krajina.

III. ORGANI SRPSKE OBLASTI

Velika Narodna Skup{tina

^lan 11.Velika Narodna Skup{tina;1. donosi Statut Srpske Oblasti;2. donosi odluke i druge op{te akte, u skladu sa Ustavom, zakonom i Statutom;3. donosi propise za izvr{avanje zakona, propisa i drugih op{tih akata Republike Srpske

Krajine, ~ije je izvr{avanje povereno Velikoj Narodnoj Skup{tini;4. donosi program privrednog, nau~nog, tehnolo{kog, demografskog, regionalnog i

socijalnog razvoja i razvoja poljoprivrede i sela, u skladu sa planom razvoja Republike SrpskeKrajine i utvr|uje mere za njihovo sprovo|enje;

5. donosi budèt i zavr{ni ra~un Srpske Oblasti;6. osniva fondove i organizacije od interesa za Srpsku Oblast u skladu sa zakonom;7. obrazuje oblasne organe uprave, oblasne organizacije i slu`be i ure|uje njihovu

organizaciju i rad uz saglasnost Republike Srpske Krajine;8. odlu~uje o saglasnosti odluka i drugih op{tih akata sa Statutom;9. bira i razre{ava predsednika i potpredsednika Velike Narodne Skup{tine, predsednika,

~lanove radnih tela i sekretara Velike Narodne Skup{tine;10. bira i rezre{ava predsednika, potpredsednika i ~lanove Oblasnog ve}a uz prethodnu

saglasnost Vlade Republike Srpske Krajine;11. bira i razre{ava funkcionere koji rukovode oblasnim organima uprave i oblasnim

organizacijma i slu`bama uz prethodnu saglasnost Vlade Republike Srpske Krajine;12. raspisuje oblasni referendum;13. obavlja druge poslove utvr|ene zakonom, Statutom i Poslovnikom Velike Narodne

Skup{tine.

^lan 12.Velika Narodna Skup{tina ima 60 poslanika.Poslanici se biraju na neposrednim izborima, tajnim glasanjem.

^lan 13.Poslanici se biraju na ~etiri godine.Izbori za poslanike moraju se odràti najkasnije 30 dana pre isteka mandata poslanika

kojima mandat isti~e.Danom konstituisanja Velike Narodne Skup{tine prestaje funkcija poslanika ~iji mandat

isti~e.

190


HMDCDR

^lan 14.Velika Narodna Skup{tina moè, u slu~aju progla{enja neposredne ratne opasnosti ili

ratnog stanja, odlu~iti da se mandat poslanika produì dok takvo stanje traje, odnosno dokne budu stvoreni uslovi za izbor novih poslanika.

^lan 15.Poslanik predstavlja gra|ane izborne jedinice u kojoj je izabran.

^lan 16.Poslanik za izraèno mi{ljenje ili davanje glasa u Velikoj Narodnoj Skup{tini ne moè biti

pozvan na odgovornost.

^lan 17.Velika Narodna Skup{tina ima predsednika i potpredsednika koje bira iz reda poslanika,

na ~etiri godine.Predsednik predstavlja Veliku Narodnu Skup{tinu, raspisuje izbore za poslanike,

predsedava i rukovodi sednicama Velike Narodne Skup{tine i vr{i druge poslove predvi|eneStatutom i Poslovnikom Velike Narodne Skup{tine.

Potpredsednik pomaè predsedniku Velike Narodne Skup{tine u vr{enju njegove funkcije,zamenjuje predsednika u slu~aju njegove spre~enosti i obavlja druge poslove utvr|enePoslovnikom Velike Narodne Skup{tine.

Na~in i postupak predlaganja i izbor predsednika i potpredsednika Velike NarodneSkup{tine ure|uje se Poslovnikom Velike Narodne Skup{tine.

^lan 18.Veliku Narodnu Skup{tinu saziva predsednik Velike Narodne Skup{tine po sopstvenoj

inicijativi, odnosno na predlog Oblasnog ve}a ili najmanje jedne petine poslanika.Velika Narodna Skup{tina se sastaje po potrebi, a najmanje dva puta godi{nje.

^lan 19.Velika Narodna Skup{tina odlu~uje ve}inom glasova na sednici kojoj prisustvuje ve}ina od

ukupnog broja poslanika, ukoliko statutom nije predvi|ena posebna ve}ina.

^lan 20.Pravo predlaganja odluka i drugih op{tih akata koji donosi Velika Narodna Skup{tina

imaju Oblasno ve}e, svaki poslanik i skup{tina op{tine.

^lan 21.Velika Narodna Skup{tina moè odlu~iti da o pojedinim pitanjima u njenoj nadle`nosti

odluku donose gra|ani oblasnim referendumom.Odluku donetu na referendumu progla{ava Velika Narodna Skup{tina.

^lan 22.Organizacija i na~in rada Velike Narodne Skup{tine i ostvarivanje prava i du`nosti

poslanika ure|uje se Poslovnikom Velike Narodne Skup{tine.

Oblasno ve}e

^lan 23.1. izvr{ava zakone, propise i druge op{te akte Republike Srpske Krajine ~ije izvr{avanje je

povereno Oblasnom ve}u i donosi propise za njihovo izvr{avanje kad je za to ovla{}eno;

191


HMDCDR

2. izvr{ava odluke i druge op{te akte Velike Narodne Skup{tine i donosi akte za njihovoizvr{avanje;

3. donosi akte iz svoje nadle`nosti;4. predlaè program razvoja, budèt i zavr{ni ra~un Srpske oblasti i preduzima mere za

njihovo sprovo|enje;5. predlaè odluke i druge op{te akte;6. daje mi{ljenje na predlog odluke ili drugog op{teg akta koji je Velikoj Narodnoj

Skup{tini podneo drugi predlaga~;7. obrazuje stru~ne i druge slu`be za obavljanje poslova u svom delokrugu;8. obavlja druge poslove u skladu sa zakonom, statutom i odlukom.

^lan 24.Oblasno ve}e sa~injavaju: predsednik, potpredsednik, ~lanovi i funkcioneri koji rukovode

oblasnim organima uprave i oblasnim organizacijama i slu`bama (u daljem tekstu: ~lanoviOblasnog ve}a).

Ako su ~lanovi Oblasnog ve}a izabrani iz reda poslanika, zadràvaju mandat poslanika.

^lan 25.^lanovi Oblasnog ve}a uìvaju isti imunitet kao poslanici.

^lan 26.Predsednika Oblasnog ve}a bira Velika Narodna Skup{tina na predlog predsednika Velike

Narodne Skup{tine.Predsednik Oblasnog ve}a predlaè ostale ~lanove Oblasnog ve}a.

^lan 27.Posle konstituisanja novoizabrane Velike Narodne Skup{tine bira se Oblasno ve}e.

^lan 28.Oblasno ve}e i svaki njegov ~lan odgovorni su Velikoj Narodnoj Skup{tini za svoj rad.Predsednik Oblasnog ve}a moè predloìti Velikoj Narodnoj Skup{tini razre{enje

pojedinog ~lana Oblasnog ve}a.Vlada Republike Srpske Krajine moè predloìti Velikoj Narodnoj Skup{tini razre{enje

predsednika, potpredsednika i ~lanova Oblasnog ve}a.O predlogu za razre{enje otvara se rasprava.Odluka o razre{enju Oblasnog ve}a, predsednika, potpredsednika i ~lana Oblasnog ve}a

smatra se usvojenom ako je za nju glasala ve}ina od ukupnog broja poslanika.Oblasno ve}e i svaki ~lan Oblasnog ve}a mogu podneti ostavku.Oblasno ve}e koje je razre{eno ili podnelo ostavku nastavlja rad do izbora novog Oblasnog

ve}a.

^lan 29.Organizacija i na~in rada Oblasnog ve}a ure|uju se Odlukom Velike Narodne Skup{tine

i Poslovnikom Oblasnog ve}a.

Oblasni organi uprave

^lan 30.Poslove oblasne uprave obavljaju oblasni sekretarijati i drugi organi uprave.

192


HMDCDR

^lan 31.Oblasni sekretarijati i drugi organi uprave izvr{avaju zakone, druge propise i druge op{te

akte Republike Srpske Krajine za koje su ovla{}eni; primenjuju odluke i op{te akte VelikeNarodne Skup{tine i akte Oblasnog ve}a i obavljaju druge poslove utvr|ene Odlukom VelikeNarodne Skup{tine.

^lan 32.Odlukom Velike Narodne Skup{tine ure{uju se organizacija, delokrug i ovla{}enja

oblasnih organa uprave i oblasnih organizacija i slu`bi uz saglasnost Vlade Republike SrpskeKrajine.

IV. ODLUKE I OP[TI AKTI

^lan 33.Odluke i drugi op{ti akti Velike Narodne Skup{tine moraju biti u saglasnosti sa statutom.Akti Oblasnog ve}a moraju biti saglasni sa Statutom, Odlukom i drugim op{tim aktom

Velike Narodne Skup{tine.Akti oblasnih organa uprave i oblasnih organizacija i slu`bi moraju biti saglasni sa

Statutom, Odlukom i drugim op{tim aktom Velike Narodne Skup{tine i aktima Oblasnogve}a.

^lan 34.Odluka i drugi op{ti akt stupaju na snagu najranije osmog dana od dana objavljivanja,

osim ako iz naro~ito opravdanih razloga nije predvi|eno da ranije stupe na snagu.

^lan 35.Statut, Odluka i drugi op{ti akt Velike Narodne Skup{tine objavljuju se u “Slu`benom

glasniku Republike Srpske Krajine”.

V. PROMENA STATUTA

^lan 36.Predlog za promenu Statuta mogu doneti Vlada, Oblasno ve}e i jedna tre}ina od ukupnog

broja poslanika.O predlogu za promenu Statuta odlu~uje Velika Narodna Skup{tina ve}inom od ukupnog

broja poslanika.

VI. ZAVR[NE ODREDBE

^lan 37.Za sprovo|enje Statuta done}e se odluka.Odluku o sprovo|enju statuta donosi Velika Narodna Skup{tina ve}inom od ukupnog

broja poslanika.

U Kninu Predsednik4. aprila 1992. godine Velike Narodne Skup{tine,

Ilija Kon~arevi}, s. r.

Slu`beni glasnik RSK, broj 10., 20. svibanj 1992., str. 561-563.

193


HMDCDR

721992., travanj 6.Petrinja

Zahtjev Izvr{nog vije}a SO Petrinja Stanici javne bezbjednosti Petrinja i Komandigarnizona JNA Petrinja da sprije~e paljenje ku}a i gospodarskih objekata izbjeglih Hrvata

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINASKUP[TINA OP[TINE PETRINJA

IZVR[NO VIJE]E

Broj: 2-187/92.Petrinja, 06. 04. 1992. godine

1. – STANICA JAVNE BEZBEDNOSTIP E T R I N J A

2. – KOMANDI GARNIZONA JNAP E T R I N J A

PREDMET: Zahtjev za poduzimanje mjera za spre~avanje paljevina, dostavlja se.-

Svjedoci smo pojave, koja sve vi{e ima maha, da svakodnevno na podru~ju op{tinePetrinja, gore ku}e ili drugi objekti.

Ovu problematiku razmatralo je Izvr{no vije}e Skup{tine Op{tine Petrinja, na sjedniciodrànoj 06. 04. 1992. godine, te zauzelo stav da se paljenje ku}a i drugih objekata moraspre~iti.

Molimo Vas da u tom smislu, poduzmete sve potrebne mjere koje su mogu}e u postoje}ojsituaciji kako bi se ovoj pojavi stalo na kraj, a kada za to postoji osnovana sumnja, da se u~inisve da se po~inioci otkriju i protiv njih poduzmu odgovaraju}e mjere i postupci.

S po{tovanjem.

DOSTAVITI:1. Stanica jav. bez. Petrinja2. Kom. garnizona Petrinja3. Arhiva.- PREDSJEDNIK IZVR[NOG VIJE]A

Nikola Bandur, dipl. ing., Šv.r.šM.P.187

Preslika, strojopis, latinicaHR-DAS-SCP, SO Petrinja, kut. 6.

194

187 Okrugli pe~at: RSK, Izvr{no vije}e SO Petrinja.


HMDCDR

731992., travanj 7.Knin


Z A P I S N I Kod 07. 04. 1992. g.

sa 8. sjednice Vlade Republike Srpska Krajina, odràne u sali za konferencije JNA.

PRISUTNI: Ze~evi} Zdravko, Kablar Jovo, Dàkula Veljko, Boàni} Bo{ko, Bogi} Stevo,Bjegovi} \or|e, Marti} Mile, [panovi} Stojan, Vin~i} Svetozar, E}imovi} Du{an, [u{a Vojin,Jovi} Du{an, Kneèvi} Milan, Peura~a Vojin, Veizovi} Dobroslav.ODSUTNI: Grabundìja Savan, Starevi} Du{an.NA POZIV PRISUTNI: Prlji} Slavko, Paspalj Mile, Devetak Vitomir, Marjanovi} Branko,Duki}, Korolija Veljko, @ivanovi} Boro i Ajdukovi} Jovo.Sjednica je po~ela sa radom u 9,00 sati.Sjednicom je predsjedavao Predsjednik Ze~evi} do 13,00 sati, a u nastavku do kraja sjednicepotpredsjednik Kablar Jovo.Za sjednicu je utvr|en ovaj

D n e v n i r e d

1. Dono{enje odluke o osnivanju stru~nog konsultativnog Savjeta Vlade RSK.2. a) Dono{enje Odluke o progla{enju Aerodroma Udbine javnim preduze}em.

b) Dono{enje rje{enja o imenovanju v.d. direktora Javnog preduze}a Aerodroma Udbina.

3. Utvr|ivanje prijedloga Zakona iz oblasti trgovine i turizma:a) Zakona o trgovini,b) Zakona o ugostiteljstvu i turizmu,c) Zakona o robnim rezervama i d) Zakona o trì{noj inspekciji.

4. Utvr|ivanje prijedloga:a) Zakona o {umama,b) Zakona o lovstvu.

5. Utvr|ivanje prijedloga Zakona o elektroprivredi.6. Utvr|ivanje prijedloga:

a) Zakona o zdravstvu,b) Zakona o zdravstvenom osiguranju.

7. Usvajanje Pravilnika o unutra{njoj organizaciji i na~inu rada Ministarstva zdravlja.8. Usvajanje Uredbe:

a) o na~inu upotrebe vatrenog oru`ja,b) o slu~ajevima, uslovima i na~inu upotrebe fizi~ke snage, gumene palice i drugih

sredstava prinude.9. Dono{enje Odluke o osnivanju Javnog preduze}a Elektroprivreda RSK-a.10. Informacija o aktivnostima elektroprivrede Krajine na sanaciji {teta i osiguranju plasmanaenergije u podru~ja koja su deficitarna u snabdjevanju.

195


HMDCDR

11. Informacija o statutu oblasnih vije}a.12. Imenovanje pomo}nika Ministra za financije.13. Informacija ministara:

a) unutra{njih poslova,b) narodne odbrane ic) vanjskih poslova.

14. Ostale informacije:a) direktora RTV Krajine,b) rukovodioca predstavni{tva Vlade u Beogradu,c) predsjednika Izvr{nog savjeta Beli Manastir,d) informacija ministra financija,e) dogovor u vezi rada Vlade.

Prije prelaska na rad po dnevnom redu, na prijedlog Ministra za financije donesena jeslijede}a

O D L U K A1. ̂ lanovima Vlade i funkcionerima RSK-a na ime naknade za materijalne tro{kove odobravase nov~ani iznos od 60.000,00 dinara.2. Zaposlenim u organima RSK-a izvr{it }e se obra~un li~nih dohodaka. Isplata li~nihdohodaka izvr{it }e se odmah po osiguranju nov~anih sredstava.

Ad-1)U uvodnom dijelu po ovoj ta~ki dnevnog reda, konstatirana je potreba da se pri Vladi RSK-a osnuje savjet za strate{ka pitanja ~iji bi ~lanovi bili poznati nau~ni i javni radnici, a koji bipo potrebi zasjedao i kao politi~ko tijelo, davao savjete Vladi i tijelima Vlade. U vezinavedenog, a nakon provedene diskusije, donesena je slijede}a

O D L U K A1. Osniva se stru~no-konsultativni savjet Vlade RSK-a u sastavu:

1. Dr. Du{an Kanazir, akademik,2. Dr. Ljubo Tadi}, akademik,3. Dr. Smilja Avramov,4. Dr. Gavro Perazi},5. Dr. Slobodan Komazec,6. Dr. Vujo Vukmirica,7. Dr. ûbra Nikola, gener.8. Dr. Bulaji} Milan,9. Dr. \or|e Jovi},10. Dr. Petar Opa~i},11. Mitropolit Jovan Pavlovi},12. Mr. Draga{ Branko, financijer,13. Marjanovi} Ilija, financijer,14. Brane Crn~evi}, knji`. public.15. Krste Crn~evi}, privrednik,16. Dragan Tomi}, privrednik,17. Dr. Stanko Kora}, knjièvnik,

196


HMDCDR

18. Helen Bentli-Deli},19. Lukijan Vladika Slavonski,20. Nikolaj Vladika Dalmatinski,21. Dr. Lenko Mandi},22. Hadì} Goran,23. Paspalj Mile,24. Ze~evi} Zdravko.

2. Lista ~lanova stru~no-konsultativnog Savjeta dostavi}e se svim ~lanovima s pozivom dadadu svoj pristanak na ~lanstvo u ovom Savjetu.

Ad-2)a) Aerodromi Udbina i Zemunik, koji su sada u nadle`nosti JNA nakon njenog preselenja izRSK-a trebali bi pre}i u nadle`nost civilnim vlastima.U vezi s tim donesena je slijede}a

O D L U K A1. Aerodrom Udbina i Aerodrom Zemunik progla{avaju se jedinstvenim Javnim preduze}em.2. Naziv preduze}a je jedinstveno Javno preduze}e “Aerodrom Udbina”.3. Sredstva, prava, obaveze i radnike – gra|anska lica dosada{njeg aerodroma preuzimanovoosnovano preduze}e “Aerodrom Udbina”.4. Vlada RSK-a preuzima obavezu o zakupu hotela za smje{taj leta~kog osoblja.5. Imenuje se Komisija u sastavu:

1. Dòdan Milan,2. Grabundìja Savan,3. Dopu|a Ratko,4. Vojvodi} Ljubo,5. Todorovi} Du{an,6. Kalember Milan i 7. Tankosi} Milan,da izvr{i popis i primopredaju aerodroma od vojnih vlasti.

6. Do izbora direktora Javnog preduze}a “Aerodrom Udbina” potrebno je imenovati vr{iocadu`nosti. Na prijedlog dr. Boàni}a, doneseno je slijede}e

R J E [ E N J E1. Za v.d. direktora Javnog preduze}a “Aerodrom Udbina” imenuje se

Dòdan Milan, dipl. ing.2. Za zamjenika direktora imenuje se

Vojvodi} Ljubo, dipl. oecc.3. Za tehni~kog direktora imenuje se

Dopu|a Ratko,4. Prvi let aviona iz Udbine za Beograd u funkciji javnog preduze}a kre}e u srijedu, 15. 04. 1992. godine. ^lanovi Vlade RSK-a po mogu}nosti bi}e prisutni na promocijitog prvog civilnog leta.

Ad-3)Nacrte Zakona iz oblasti trgovine i ugostiteljstva prezentirali su Vladi Ministar Vin~i} i njegovpomo}nik Devetak.

197


HMDCDR

Nakon provedene rasprave donesena je slijede}a

O D L U K A1. Utvr|uje se prijedlog Zakona o trgovini.2. Utvr|uje se prijedlog Zakona o ugostiteljstvu i turizmu.3. Utvr|uje se prijedlog Zakona o robnim rezervama.4. Utvr|uje se prijedlog Zakona o trì{noj inspekciji.Prijedlog navedenih zakona, nakon provedene potrebne procedure, dostavit }e se Skup{tinina usvajanje.

Ad-4)Iz oblasti gazdovanja sa {umama potrebno je donijeti zakone iz podru~ja {uma i lovstva.U vezi s tim, a na prijedlog potpredsjednika Dàkule koji je dao obrazloènje uz prijedlog,donesena je slijede}a

O D L U K A1. Utvr|uje se prijedlog Zakona o {umama.2. Utvr|uje se prijedlog Zakona o lovstvu.Prijedlog navedenih zakona, nakon provedene potrebne procedure, dostavit }e se Skup{tinina usvajanje.

Ad-5)Nacrt Zakona o elektroprivredi obrazloìo je Ministar Bjegovi}.Nakon provedene rasprave donesena je slijede}a

O D L U K AUtvr|uje se prijedlog Zakona o elektroprivredi.Prijedlog navedenog Zakona, nakon provedene potrebne procedure, dostavi}e se Skup{tini nausvajanje.

Ad-6)Nacrt Zakona iz podru~ja zdravstva i zdravstvenog osiguranja obrazloìo je Ministar Jovi},nakon ~ega je donesena slijede}a

O D L U K A1. Utvr|uje se prijedlog Zakona o zdravstvu.2. Utvr|uje se prijedlog Zakona o zdravstvenom osiguranju.Prijedlog navedenih zakona, nakon provedene potrebne procedure, dostavi}e se Skup{tini nausvajanje.

Ad-7)Pravilnik o unutra{njoj organizaciji i na~inu rada Ministarstva zdravlja obrazloìo je MinistarJovi}.Nakon obrazloènja Ministra provedena je rasprava, a zatim je donesena slijede}a

O D L U K AUsvaja se Pravilnik o unutra{njoj organizaciji i na~inu rada Ministarstva zdravlja.

Ad-8)Uvodno izlaganje i obrazloènje Uredbe o na~inu upotrebe vatrenog oru`ja, kao i Uredbe oslu~ajevima, uslovima i na~inu upotrebe fizi~ke snage, gumene palice i drugih sredstavaprinude, podnio je Ministar Marti}.

198


HMDCDR

Nakon datog obrazloènja i provedene rasprave u kojoj su u~estvovali prisutni, usvojena jeslijede}a

O D L U K AUsvajaju se Uredbe:a) Uredba o na~inu upotrebe vatrenog oru`ja,b) Uredba o na~inu upotrebe fizi~ke snage, gumene palice i drugih sredstava prinude.

Ad-9)Potrebu za osnivanjem Javnog preduze}a Elektroprivrede RSK-a obrazloìo je MinistarBjegovi}.Nakon obrazloènja donesena je slijede}a

O D L U K A1. Osniva se Javno preduze}e Elektroprivreda Krajine.2. Naziv preduze}a je “Elektroprivreda Krajina”.3. Sjedi{te preduze}a je u Kninu.

Ad-10)Informaciju o aktivnostima Elektroprivrede Krajine na sanaciji {teta nastalih uslijedelementarnih i ratnih razaranja, kao i plasmanu energije u podru~ju Republike koja sudeficitarna u snabdjevanju, podnio je Ministar Bjegovi}.Nakon podnesene informacije i provedene rasprave, donesena je slijede}a

O D L U K AUsvaja se podnesena informacija o aktivnostima Elektroprivrede Krajine na sanaciji {teta iplasmanu energije u podru~ja koja su deficitarna u snabdijevanju.

Ad-11)Informaciju o Statutu oblasnih vije}a i njihovu primjenu obrazloìo je Ministar Su{a. Premaodredbama Statuta u oblastima ubudu}e ne}e postojati Vlade nego Sekretarijati oblasnihvije}a koja pored predsjednika i potpredsjednika imaju {est sekretarijata.Nakon uvodnog izlaganja i provedene rasprave, donesena je slijede}a

O D L U K AUsvaja se podnesena informacija o Statutu oblasnih vije}a, kao i njegovoj primjeni ipromjenama koje su nastale u politi~ko-izvr{nim tijelima oblasti.

Ad-12)Ministar za financije Peura~a podnio je prijedlog za pomo}nika Ministra. Osoba kojupredlaè ne bi se bavila profesionalnim radom u Ministarstvu, ve} bi taj posao obavila usklopu svog radnog zadatka, uz naknadu koja bi se kasnije dogovorila.Nakon provedene rasprave i uvodnog izlaganja ministra, doneseno je ovo

R J E [ E N J E1. Za pomo}nika Ministra za financije imenuje se Mandi} \uro, dipl. oecc.2. Naknadu za obavljeni posao u Ministarstvu usvoji}e Vlada na prijedlog Ministra na jednojod narednih sjednica.

199


HMDCDR

Ad-13)Informaciju o aktuelnoj situaciji podnijeli su resorni ministri i to: Unutra{njih poslova,Vanjskih poslova i Narodne odbrane.Nakon podnesenih informacija i provedene rasprave donesena je slijede}a

O D L U K APrihva}a se informacija koju su podnijeli ministri unutra{njih poslova, Vanjskih poslova iNarodne odbrane.

Ad-14)a) Informaciju o problematici informiranja, a posebno Radio-televizije, podnio je v.d.direktor Marjanovi} Branko.Posebno je ukazano na problematiku oko izvje{tavanja i informiranja koje se emituje putemRadio Knina koji je jo{ u nadle`nosti ljudi iz biv{e Vlade. Problem se javlja i kod nastavkaradova na zavr{etku TV Centra Krajine, koji se radi u Kninu.^lanovi Vlade su upoznati da postoje dva komada antenskih TV ure|aja koji su demontirani,a mogli bi se korisno upotrebiti.Nakon podnesene informacije donesena je

O D L U K A1. Prihva}a se podnesena informacija.2. Za narednu sjednicu Vlade v.d. direktor RTV-a sa svojim saradnicima primi}e i podnijetiinformaciju o stanju u informiranju, kao i prijedlog mjera da se pote{ko}e prevazi|u.b) Rukovodioc predstavni{tva Vlade u Beogradu Mr. Slavko Prlji} informirao je Vladu oaktivnostima koje se provode putem predstavni{tva, kao i na te{ko}e na koje nailazi prilikomsvog rada. Tako na primjer mnogi privrednici javljaju se u predstavni{tvo, nude svoju pomo},traè saradnju, pitaju kome da se obrate za pojedina pitanja i sli~no.S obzirom da Vlada nema svoje prostorije te{ko ih je uputiti gdje da se obrate.

Nakon rasprave u kojoj su u~estvovali prisutni, donesena je slijede}a

O D L U K A1. Prihva}a se podnesena informacija.2. Zaduùje se rukovodilac predstavni{tva Vlade u Beogradu Mr. Prlji} da organizira sastanaku Beogradu s predstavnicima organizacija koje nude pomo} i èle da se privredno angaìrajuna ovom podru~ju.Na navedenom sastanku potrebno je da bude prisutan predsjednik Vlade ili njegov zamjenik,te resorni ministri.c) Predsjednik Izvr{nog savjeta Op{tine Beli Manastir Boro @ivanovi} informirao je Vladu osituaciji u Baranji i rekao izme|u ostalog:– da na terenu nemaju informacija o radu i aktivnostima Vlade, pa se stvara kriva slika i sti~elo{ dojam o tome kako i {ta Vlada radi,– sa predstavnicima JNA imaju odre|enih problema, a saradnja im je lo{a. Sa snagama OUNtako|er kontakti nisu na visini, jer to uzurpiraju predstavnici JNA.Predloìo je da se ukinu komande mjesta jer, kako re~e @ivanovi}, JNA sebe smatra kao dasu zakonodavna i izvr{na vlast,– @ivanovi} je informirao i o pote{ko}ama oko financiranja TO, koja je na budètu Op{tine,– o problemima izbjeglica navodi da ih ima oko 10.000 na podru~ju Baranje,

200


HMDCDR

– zatim da je oko 5.500 penzionera, a to sve usloàva situaciju u kojoj se nalazi Op{tina BeliManastir,– nedavni napadi neprijateljskih snaga na Baranju, navodi @ivanovi}, izvedeni su iz Ma|arskei Hrvatske, te traì da se ma|arskim vlastima uputi protest, {to je prihva}eno,– predloìo je da se za ~lana Izvr{nog saveta imenuje Stojan Petrovi}. Prijedlog je prihva}en.– Mitra Brnovi}a predlaè ispred Baranje za Ministra poljoprivrede.Predsjednik Vlade razmotri}e prijedlog.– i na kraju predsjednik @ivanovi} zahtijeva da se lokalnoj TV Baranji omogu}i ulazak u TVBeograd.

d) Ministar financija podnio je informaciju iz podru~ja financijske politike. Govorio je opote{ko}ama oko sastavljanja budèta i kontakata sa predstavnicima SIV-a kod kojih nijenai{ao na potrebna razumijevanja u pogledu namirivanja budètskih potreba.U nastavku diskusije predloìo je da bi bilo potrebno organizirati zajedni~ki sastanak spredstavnicima Srbije, Crne Gore i JNA, vezano za stavku u budètu – za financiranje TO iMilicije. Radi pote{ko}a i nerazumijevanja budèt nije bilo mogu}e uskladiti, a {to jepotrebno u~initi u {to kra}em roku. Poseban problem predstavljaju penzije penzionera na{eRepublike, koji su te penzije stekli rade}i u Hrvatskoj. U vezi s navedenim donesena jeslijede}a

O D L U K A1. Prihva}a se podnesena informacija.2. Zaduùje se Ministar Peura~a da uputi zahtjev Vladi Republike Hrvatske u vezi isplatepenzija radnicima koji su te penzije zaradili u Hrvatskoj.3. Zaduùje se predsjednik Vlade da organizira sastanak s predstavnicima Srbije, Crne Gorei JNA. Na navedenom sastanku s na{e strane potrebno je da budu prisutni predsjednici:Republike, Skup{tine i Vlade, te ministri Marti}, Peura~a, [panovi} i Su{a.

e) U vezi dosada{njeg rada Vlade i njenim aktivnostima rekao je predsjednik Paspalj, nemoèmo biti zadovoljni. Zbog pomanjkanja prostora ~lanovi Vlade nisu na okupu. Kako seproblemi koje treba rje{avati nagomilavaju, neophodno je da budemo stalno na jednommjestu.

Nakon izlaganja predsjednika Paspalja i rasprave, donesen je slijede}i

Z A K L J U ^ A K1. Ispitati mogu}nost smje{taja Vlade u Plitvi~kim Jezerima, neophodno je da se osigurajuprostorije za rad i spavanje. Zaduùje se dr. Boàni} da ispita mogu}nost osposobljavanjahotela za rad i smje{taj Vlade, a Bjegovi} za osiguranje elektri~ne energije.2. Zaduùje se [panovi} da ispita mogu}nost ustupanja prostora u Domu JNA od stranevojnih vlasti.3. Zaduùje se Kablar da ispita mogu}nost smje{taja Vlade u druge prostore u Kninu,ra~unaju}i i objekat stare Bolnice.4. Zaduùje se Paspalj i Veizovi} da zatraè prostore u Palati Federacije od SIV-a iPredsjedni{tva za potrebe Vlade.5. O realizaciji zaduènja pod ovim zaklju~kom informirati ~lanove Vlade na narednojsjednici.

201


HMDCDR

Sjednica je zavr{ila s radom u 18,00 sati.PREDSJEDNIK VLADEMr. Ze~evi} Zdravko, s.r.



Zapisnik i priop}enje s 29. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine

Z A P I S N I K

sa 29. sjednice Vlade Republika Srpska Krajina, odràne 10. 4. 1992. godine, u zgradiOp{tine, soba br. 51.

Sjednici su prisustvovali predsjednik Republike dr Milan Babi}, Prvi ministar Vlade RistoMatkovi}, te ~lanovi Vlade: Vuka{in Babi}, Lazar Macura, Petar [tikovac, Jovan Kati}, VasoLeàji} i Du{an Badà, te na~elnici Li~kog i Sjeverno-dalmatinskog okruga Du{an Vje{tica iRajko Leàji}.

Nakon {to je utvr|eno da sjednici prisustvuju ve}ina ~lanova Vlade, predsjednik Republikeje predloìo dnevni red.

Jednoglasno je usvojen slijede}i

d n e v n i r e d

1. Dono{enje Uredbe o organizaciji i djelokrugu organizacionih jedinica Ministarstvaunutra{njih poslova.

2. Dono{enje Uredbe o zvanjima i ovla{tenjima slu`benih lica organa Unutra{njih poslovai o zvanjima radnika Ministarstva unutra{njih poslova Republike Srpska Krajina.

3. Dono{enje Pravilnika o disciplinskoj i materijalnoj odgovornosti radnika Ministarstvaunutra{njih poslova Republike Srpska Krajina.

4. Razmatranje zahtjeva Javnog preduze}a za proizvodnju, prenos i distribuciju elektri~neenergije “Elektrokrajine” za pove}anje cijene elektri~ne energije za 182% od 1. 4. 1992.godine.

5. Dono{enje Odluke o izboru sudije za prekr{aje u Op{tini Vrginmost.6. Razmatranje zahtjeva Savjeta Skup{tine op{tine Pakrac za dodjelu nov~anih sredstava u

svrhu funkcionisanja Savjeta.7. Dono{enje Zaklju~ka povodom zahtjeva Javnog preduze}a “[ume-Krajine” za povrat

vozila i ostalih poslovnih sredstava, te mogu}nost nabave goriva za potrebe proizvodnje togpreduze}a.

8. Razmatranje informacije Ministarstva za zdravlje, rad i socijalnu politiku.9. Razmatranje zahtjeva Sekretarijata za dru{tvenu djelatnost Skup{tine op{tine Knin, u

vezi prevoza u~enika.

202


HMDCDR

10. Razmatranje zahtjeva SIV-a za pripremu podataka o direktnim i indirektnim {tetama,nastalim usljed ratnih sukoba, na vodosnabdjeva~kim i kanalizacionim objektima.

11. Razmatranje zahtjeva porodice pok. Mi{ina Nikole za dodjelu nov~anih sredstava uvidu socijalne pomo}i.

12. Razmatranje inicijative Inicijativnog odbora Op{tine Kistanje za dopunu Zakona oprivremenoj teritorijalnoj organizaciji Republike Srpska Krajina.

13. Dono{enje Rje{enja o imenovanju predsjednika i ~lanova Upravnog odbora Javnogpreduze}a “PTT Krajina”.

14. Dono{enje Odluke o razrje{enju ministra unutra{njih poslova.15. Dono{enje Zakona o vr{enju javnih ovla{}enja i na~inu obezbje|enja sredstava

Crvenog krsta Srpska Krajina.


Ad.1.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je dr Milan Babi} i istakao da je Zakonom

o unutra{njim poslovima predvi|eno da Vlada donosi Uredbu o organizaciji i djelokruguorganizacionih jedinica MUP-a. Ovaj predlog Uredbe se razlikuje od predloga Uredbe MUP-a, a su{tina Uredbe je da se postavljaju tri resora: resor nacionalne bezbjednosti, resor javnebezbjednosti i resor jedinica za posebne namjene. Ovom Uredbom su{tina organizacije je utome da se organizuje MUP i poslovi iz djelokruga unutra{njih poslova u okviru Ministarstvai op{tinskih sekretarijata za unutra{nje poslove. Dr Milan Babi} predlaè da resor jedinica zaposebne namjene nosi naziv Srpska nacionalna garda, kao resor u okviru MUP-a. Predvi|enoje da organizaciju tog resora propisuje predsjednik Republike, a isti rukovodi tim jedinicama.

Po odredbama Vensovog plana postoji lokalna i regionalna policija. Za lokalnu su nadle`neskup{tine op{tina, a za regionalnu, po ovoj Uredbi, nadleàn je ovaj resor.

Risto Matkovi} dodaje da }e se o radu ovih jedinica donijeti poseban akt.Drugih primjedbi nije bilo, te se predlog Uredbe stavlja na glasanje.Jednoglasno je donesena Uredba o organizaciji i djelokrugu organizacionih jedinica

Ministarstva unutra{njih poslova.Isti se prilaè zapisniku pod 1/ i ~ini njegov sastavni dio.

Ad/ 2.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da su ovim aktom

propisana zvanja kao i u Republici Srbiji za radnike milicije i posebni uslovi za sticanje tihznanja.

Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog Uredbe stavlja na glasanje.Jednoglasno je donesena Uredba o zvanjima i ovla{}enjima slu`benih lica organa

unutra{njih poslova i o zvanjima radnika Ministarstva unutra{njih poslova Republike SrpskaKrajina.

Ista se prilaè zapisniku pod 2/ i ~ini njegov sastavni dio.

Ad/ 3.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da je ovo klasi~ni

pravilnik o disciplinskoj i materijalnoj odgovornosti, kao i u Zakonu o radnim odnosima.Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog stavlja na glasanje.Jednoglasno je donesen Pravilnik o disciplinskoj materijalnoj odgovornosti radnika

Ministarstva unutra{njih poslova Republike Srpska Krajina.

203


HMDCDR

Isti se prilaè zapisniku pod 3/ i ~ini njegov sastavni dio.

Ad/4.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Vuka{in Babi} i istakao da se ne moè

poslovati s postoje}im cijenama elektri~ne energije. Kaè da je osnova za pove}anje elektri~neenergije usporedba sa cijenama u Republici Srbiji, te dodaje da zahtjev djeluje velik, jer nisuredovno podnosili zahtjev za pove}anje elektri~ne energije.

Predlaè pove}anje cijena elektri~ne energije za 182% od 1. 04. 1992. godine, i tako|er dase automatski pove}a cijena kako se bude pove}avala u Republici Srbiji.

Primjedbi nije bilo, te se predlog stavlja na glasanje.Jednoglasno je usvojen zahtjev Javnog preduze}a “Elektro-Krajina” za pove}anje cijena

elektri~ne energije za 182% od 1. 04. 1992. godine.Isti se prilaè zapisniku pod 4/ i ~ini njegov sastavni dio.

Ad/5.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da Skup{tina

op{tine Vrginmost predlaè Vladi da se imenuje ponovo za sudiju za prekr{aje Nada [o{ki},po{to joj je istakao mandat.

Primjedbi nije bilo, te se predlog stavlja na glasanje.Jednoglasno je donesena Odluka o izboru sudije za prekr{aje u Op{tini Vrginmost.Ista se prilaè zapisniku pod 5/ i ~ini njegov sastavni dio.

Ad/6.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da se Savjet

op{tine Pakrac obratio Vladi sa zahtjevom za dodjelu nov~anih sredstava, u svrhufunkcionisanja

Isti~e da je zahtjev neargumentovan, te predlaè odbijanje istog, jer je trenutno nesre|enostanje u Budètu Krajine. Dalje predlaè da se taj zahtjev razmatra kad se ta situacija sredi nanekoj od narednih sjednica.

Za diskusiju se nije niko javio, te se zahtjev stavlja na glasanje.Jednoglasno je dogovoreno da se isti odbije i razmotri na nekoj narednoj sjednici.

Ad/7.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi}, te predlaè dono{enje

zaklju~ka kojim se zahtjeva u ime Vlade od nadle`nih da se vozila vrate a da se benzinskimstanicama da preporuka da se Javnom preduze}u “[ume Krajine” da gorivo radiomogu}avanja normalnih poslova.

Du{an Vje{tica je istakao primjedbu na rad direktora tog preduze}a.Drugih primjedbi nije bilo, te se predlog stavlja na glasanje.Jednoglasno je donesen zaklju~ak o vra}anju vozila Javnom preduze}u “[ume Krajine”.Isti se prilaè zapisniku pod 7/ i ~ini njegov sastavni dio.

Ad/8.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da se ovdje radi

o sredstvima korisnika bora~ko-invalidske za{tite, a to je jedna od najugroènijih kategorijastanovni{tva.

Predlaè da se iz budètskih sredstava interveni{e jednokratnom pomo}i u visini najmanjegprimanja za mjesec dana. Me|utim, isti~e da je SDK-a Republike Srbije protivzakonito

204


HMDCDR

onemogu}ila Vladi Republike Srpska Krajina, te predlaè da se Slu`bi dru{tvenogknjigovodstva Republike Srbije, na osnovu toga, uputi o{tar protest.

Za diskusije se nije niko javio, te se predlog stavlja na glasanje.Jednoglasno je odlu~eno da se SDK-a Republike Srbije uputi protest zbog nezakonitog

onemogu}avanja raspolaganja sredstvima budèta Republike Srpska Krajina.

Ad/9.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi}, te je istakao da su se

dugovi prema preduze}u “Jadrantrans” nagomilali, te odbijaju prevoz u~enika i traè 5miliona dinara kao interventnu sumu da bi nastavili sa radom. Zatim isti~e da se ovo pitanjene moè rje{iti dok se na rje{i pitanje raspolaganja budètom Krajine.

Primjedbi nije bilo, te se predlog stavlja na glasanje.Jednoglasno je dogovoreno da se o ovom pitanju raspravi na nekoj od slijede}ih sjednica,

zbog navedenih razloga.

Ad/10.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da SIV traì od

Vlade podatke o direktinim i indirektnim {tetama, nastalim uslijed ratnih sukoba, navodosnabdjeva~kim i kanalizacionim objektima.

Predlaè da se zaduì Op{tinski sekretarijat za urbanizam i komunalne poslove u Kninuda zajedno sa Fondom za stambeno-komunalne poslove prikupi podatke za cijelu Krajinu.

Primjedbi nije bilo, te se predlog stavlja na glasanje.Jednoglasno je dogovoreno da se zaduì Op{tinski sekretarijat za urbanizam i komunalne

poslove u Kninu da pripremi podatke, o direktnim i indirektnim {tetama nastalim uslijedratnih sukoba na vodosnabdijeva~kim i kanalizacionim objektima.

Ad/11.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da se Okru`ni

zatvor iz Knina obratio Ministarstvu za pravosu|e i upravu sa zahtjevom da se dodijelijednokratna nov~ana pomo} roditeljima njihovog radnika Mi{ina Nikole, koji je izgubio ̀ ivot7. 01. 92. godine.

Zatim predlaè da se ovaj zahtjev uputi Centru za socijalni rad u Kninu s preporukom dase roditeljima pok. Mi{ina Nikole dodijeli jednokratna nov~ana pomo}.

Primjedbi nije bilo, pa se predlog stavlja na glasanje. Jednoglasno je dogovoreno da se ovaj zahtjev uputi Centru za socijalni rad u Kninu.

Ad/ 12.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da je ova

inicijativa pokrenuta za osnivanje op{tine Kistanje. S obzirom na ratne okolnosti predlaè dase Ministarstvo za pravosu|e i upravu zadrì da prou~i ovu inicijativu i na jednoj od narednihsjednica predloì rje{enje.

Dr Milan Babi} isti~e da je ova inicijativa u skladu sa ~lanom 7. Zakona o privremenojteritorijalnoj organizaciji Republike Srpska Krajina, koji navodi da grupe naselja koje su ponekoj ranijoj teritorijalnoj organizaciji ~inile podru~je op{tine, kao {to su: Kistanje, Srb,Udbina, Plitvice, Topusko, Dubice i Smilj~i} mogu pokrenuti postupak za dopunu ovogzakona u smislu da se i ta podru~ja organizuju u op{tine. Zatim kaè da je nerje{eno ipoliti~ko stanje unutar Krajine, kao da je i neodre|ena zona teritorije Krajine, te smatra daovu inicijativu treba prihvatiti, a realizovati se kad se uspostavi jasna teritorijalna cjelovitost istatus Krajine.

205


HMDCDR

Drugih primjedbi nije bilo, te se predlog stavlja na glasanje.Jednoglasno je dogovoreno da se ova inicijativa razmotri na jednoj od narednih sjednica.

Ad/ 13.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da je potrebno

imenovati predsjednika i ~lanove Upravnog odbora Javnog preduze}a PTT saobra}aj Krajine.Za predsjednika je predloèn Lazar Macura, a za ~lanove Mu`dalo Milica, Milinkovi}

\uro, Dobrivojevi} Mirko, Leàji} Rajko, Vitas Bo{ko i Popac Bo{ko, jer Upravni odbor imapredsjednika i 6 ~lanova.

Primjedbe nije bilo, te se predlog stavlja na glasanje.Jednoglasno je doneseno rje{enje o imenovanju predsjednika i ~lanova Upravnog odbora

Javnog preduze}a PTT saobra}aj Krajine.Isto se prilaè zapisniku pod 13/ i ~ini njegov sastavni dio.

Ad/ 14.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je dr Milan Babi} i istakao da, koriste}i

ustavno ovla{}enje, predlaè da se Slavko Oègovi} razrje{i funkcije ministra unutra{njihposlova, a da taj resor popunjava prvi ministar Vlade do izbora novog ministra.

Primjedbi nije bilo, te se predlog stavlja na glasanje.Jednoglasno je donesena Odluka o razrje{enju ministra unutra{njih poslova.Ista se prilaè zapisniku pod 14/ i ~ini njegov sastavni dio.

Ad/ 15.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je dr Milan Babi}.Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog Zakona stavlja na glasanje.Jednoglasno je donesen Zakon o vr{enju javnih ovla{}enja i na~inu obezbje|enja sredstava

Crvenog krsta Srpska Krajina.Isti se prilaè zapisniku pod 15/ i ~ini njegov sastavni dio.

Na sjednici ja tako|er doneseno saop{tenje za javnost, koje se prilaè zapisniku i ~ininjegov sastavni dio.

Time je dnevni red iscrpljen i sjednica zavr{ila sa radom.

Zapisni~arBranka @eèlj PREDSJEDNIK REPUBLIKE

dr Milan Babi}

– – – – – – – – – – – – – – – –

SAOP[TENJE SA 29. SJEDNICEVLADE REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE

Na sjednici Vlade Republike Srpske Krajine odrànoj dana 10. 04. 1992. godine, u Kninu,pod predsjedavanjem Predsjednika Republike Dr. Milana Babi}a usvojeno je vi{epodzakonskih akata i razmatrana teku}a problematika iz djelovanja resornih ministara i Vladeu cjelini.

Izme|u ostalog usvojena je Uredba o organizaciji i djelokrugu organizacionih jedinicaMinistarstva unutra{njih poslova, a u skladu ~lana 6. stav 2. Zakona o unutra{njim poslovimaRepublike Srpske Krajine.

206


HMDCDR

Usvojena je tako|er Uredba o zvanjima i ovla{tenjima slu`benih lica organa unutra{njihposlova i o zvanjima radnika Ministarstva unutra{njih poslova Republike Srpske Krajine, kaoi Pravilnik o disciplinskoj i materijalnoj odgovornosti radnika Ministarstva unutra{njihposlova Republike Srpske Krajine.

Odlukom Vlade usvojen je zahtjev Javnog preduze}a za proizvodnju, prijenos i distribucijuelektri~ne energije “Elektrokrajina” Knin za pove}anje cijena elektri~ne energije. Od 01. 04.cijene elektri~ne energije na podru~ju Republike Srpske Krajine, pove}avaju se za 182 %.

Na svojoj sjednici Vlada je konstatovala da je Slu`ba dru{tvenog knjigovodstva RepublikeSrbije protivzakonito onemogu}ila Vladi Republike Srpske Krajine raspolaganje sredstvimabudèta Republike Srpske Krajine, pa }e se pomenutoj slu`bi uputiti energi~an protest.

Vlada je tako|er zauzela energi~an stav da niko osim legalno i legitimno izabrane VladeRepublike Srpske Krajine, predsjednika Republike Srpske Krajine dr. Milana Babi}a i legalneSkup{tine Republike Srpske Krajine, ne moè pregovarati niti imenovati predstavnike zapregovore ni u jednom pitanju koje je od zna~aja za Republiku Srpsku Krajinu i njen narod.Sve izjave nepozvanih i neovla{tenih lica u vezi nekakve rezmjene teritorija i pregovora saRepublikom Hrvatskom, koje su se mogle pro~itati i ~uti u sredstvima informisanjaodnedavno samo su izjave neovla{tenih pojedinaca i usmjerene su protiv interesa RepublikeSrpske Krajine i njenog naroda.

PRVI MINISTAR VLADERisto Matkovi}, Šv.r.š

Izvornik, strojopis, }irilicaHR-DAZD, Vlada RSK

751992., travanj 12.Beograd

Otvoreno pismo zahvale Udruènja Srba iz Bosne i Hercegovine u Srbiji Ratku Mladi}u,zapovjedniku 9. korpusa JNA zbog sudjelovanja njegovih jedinica u borbama na Kupresu

UDRU@ENJE SRBAIZ BOSNE I HERCEGOVINEU SRBIJI

1000 BEOGRADTerazije 3

Tel: 325-192323-389

Telefaks: 323-192

Otvoreno pismo broj: 121/92generalu – majoru Ratku Mladi}u Datum, 12. 04. 1992. g.K n i n

207


HMDCDR

Dragi generale!

U ime svih ~lanova Udruènja i dru{tva “Ju`na Krajina” izraàvamo Vam najdubljuzahvalnost za spas srpskog naroda u Kupresu. Vi, stare{ine i vojnici Kninskog korpusa spre~iliste nastavak genocida nad na{im narodom, koji je zapo~eo 1941. godine, a koji je danas, pozamislima usta{a, trebalo da bude potpuno zavr{en. Sjajnim dejstvima Va{ih vojnika naKupre{koj visoravni Vi ste onemogu}ili stradanje srpskog naroda u Bugojnu i Livnu. Timeste po{tedeli od uni{tavanja i hrvatski i muslimanski narod u Ju`noj Krajini.

Dragi generale, primite izraze na{e neizmerne zahvalnosti i po{tovanja.

Za Udruènje Za dru{tvodr Nikola B. Popovi}, Šv.r.š “Ju`na Krajina”

dr Stanislav Niki}, Šv.r.šM.P.188

Pro~itano na radio Knin12. 04. 1992. g. u 14.10 ~asova189



Zapisnik 9. sjednice Vlade RSK

Z A P I S N I Kod 14. 04. 1992. g.

sa IX. sjednice Vlade Republike Srpska Krajina, odràne u Sali za konferencije JNA.

PRISUTNI: Kablar Jovo, Boàni} Bo{ko, Bogi} Stevo, Bjegovi} \or|e, Marti} Mile, Grabundìja Savan, Vin~i} Svetozar, E}imovi} Du{an, [u{a Vojin, Jovi} dr. Du{an, Kneèvi} Milan, Peura~a Vojin, Veizovi} Dobrosav.

ODSTUNI: Ze~evi} Zdravko, Dàkula Veljko, [panovi} Stojan.NA POZIV PRISUTNI: Hadì} Goran, Paspalj Mile, Dr. Biokovi}190, Milanovi}191,

Devetak Vitomir, Ivanovi} Ljubi{a, Bukarica Petar i Marjanovi}Branko.

208

188 Okrugli pe~at: Udruènje Srba iz Bosne i Hercegovine u Srbiji, Krajina.189 Dopisano rukom.190 Nikola.191 Ile, pomo}nik komandanta G[ SVK za pozadinu.


HMDCDR

GOSTI SJEDNICE: Koviljko Lovre, potpredsjednik Izvr{nog vije}a Skup{tine Vojvodine.

Sjednica je po~ela s radom u 9 ~asova.Sjednicom je predsjedavao potpredsjednik Kablar Jovo.

Za sjednicu je utvr|en slijede}i:

D n e v n i r e d:

1. Verifikacija zapisnika s prethodne sjednice Vlade.2. Usvajanje Odluke o visini izdvajanja sredstava iz prometa i prodaje naftnih derivata inajamnina za puteve.3. Usvajanje Odluke o visini godi{nje naknade za puteve pri registraciji motornih drumskihvozila.4. Problematika snabdjevenosti trì{ta strate{kim artiklima.5. Razmatranje zahtjeva predstavnika Evropske zajednice za prisutnost u Krajini.6. Usvajanje Odluke o progla{enju ratnih zlo~inaca.7. Usvajanje Uredbe o mjerama za{tite od poàra pri izvo|enju radova zavarivanja, rezanja ilemljenja.8. Davanje suglasnosti na:

a) Pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta MUP-a,b) Pravilnik o unutra{noj organizaciji MUP-a

9. Razmatranje Nacrta Zakona iz oblasti gra|evinarstva i urbanizma.10. Imenovanje Upravnog odbora:

a) Zavoda za za{titu zdravlja,b) za zdravstvo i zdravstveno osiguranje.

11. Imenovanje Upravnog odbora Javnog preduze}a “Aerodrom Udbina”.12. Imenovanje Upravnog odbora Elektroprivrede.13. Problematika informisanja.14. Dogovor u vezi rada Vlade RSK-a.15. Razmatranje mogu}nosti odràvanja zajedni~ke sjednice Vlade RSK sa SIV,

General{tabom, Vladom Republike Srbije i Crne Gore.16. Informacija:

a) o aktivnostima ~lanova Vlade izme|u prethodne i ove sjednice,b) o formiranju Srpske vojske u Kninskom Kosovu,c) o problematici raseljavanja lica i stvaranja uslova za njihov povratak,d) razmatranje Ekolo{kog dru{tva Srbije za u~e{}e u radu okruglog stola o izbjeglicama,e) o stanju u op{tini Sisak Caprag,f ) o inicijativi da se Topusko proglasi Republi~kim centrom,g) o prioritetu ulaganja u Elektroprivredu.

Prije po~etka rada po dnevnom redu za rije~ se javio Ministar za prosvjetu, koji je preniopozdrave Vladi RSK-a predsjednika Odbora za Srbe pri Skup{tini Srbije gospodina RadmilaBogdanovi}a. Vlada je sa zadovoljstvom primila pozdrave i preko ministra Kneèvi}a uputilapoziv uz molbu gospodinu Bogdanovi}u da prisustvuje sjednici Vlade RSK-a u utorak 21. 04.1992. godine. Ukoliko bude sprije~en da navedenog dana do|e u Knin, poziv ostaje otvorenza jednu od narednih sjednica.

209


HMDCDR

Ad-1)Zapisnik s prethodne sjednice, odràne dana 07. 04. 1992. godine, komentirao jepotpredsjednik Vlade Jovo Kablar.Nakon {to je podpredsjednik prokomentirao zapisnik, na isti su utvr|ene slijede}e:

P R I M J E D B E 1. U svim donesenim odlukama umjesto: “Utvr|uje se prijedlog Zakona” treba da stoji:“Utvr|uje se prijedlog nacrta Zakona”, a rije~i “Nakon provedene potrebne procedure”potrebno je brisati.2. Pod Ad-12), ta~ka 1. Rje{enja, treba da glasi: Za pomo}nika ministra za financije za resorporezne politike za podru~je Kordun, Banije, Lika i Dalmacija imenuje se Mandi} \uro, dipl.oecc.3. Navedene primjedbe unijet }e se u zapisnik od 07. 04. o.g., kao ispravke i ~ine njegovsastavni dio.

Ad-2)Odluku o visini izdvajanja sredstava iz prometa i prodaje naftnih derivata i najamnina zaputeve obrazloìo je Ministar Grabundìja.Nakon provedene rasprave, donesena je slijede}a

O D L U K AUsvaja se predloèna Odluka o visini sredstava prometa i prodaje naftnih derivata u RSK-a.Odluka se nalazi u prilogu ovog zapisnika.

Ad-3)Odluku o visini godi{nje naknade za puteve pri registraciji motornih drumskih vozilaprokomentirao je i obrazloìo Ministar saobra}aja i veza g. Grabundìja, nakon ~ega jeusvojena.Odluka se nalazi u prilogu ovog zapisnika.

O D L U K Ao visini godi{nje naknade za drumska motorna vozila, traktore i priklju~na vozila.

Ad-4)O snabdjevenosti trì{ta strate{kim artiklima i problematici u vezi s tim obrazloìo jepomo}nik ministra za trgovinu i turizam Petar Bukarica.Nakon uvodnog izlaganja i provedene rasprave, usvojena je ova

O D L U K AStavlja se embargo na izvoz strate{ke robe iz RSK-a. Embargo se ne odnosi na Srbiju, CrnuGoru i Srpsku Bosnu i Hercegovinu.Pored navedene odluke donesen je i slijede}i

Z A K L J U ^ A K1. Za nosioca snabdjevanja pojedinih podru~ja Republike, Ministarstvo }e odrediti ja~etrgova~ke ku}e na podru~ju RSK-a.2. Neophodno je osnovati odre|ene republi~ke institucije koje prate ovu problematiku(Republi~ka direkcija materijalnih rezervi i Privredna komora RSK-a).3. Vlada }e, u najskorije vrijeme, osnovati komisiju za transformaciju vlasni{tva.

210


HMDCDR

4. U slu~aju daljnjeg poreme}aja saobra}ajnih tokova organizirat }e se prevoz robe sakonvojima koje treba da prate i snage OUN.

Ad-5)Evropska zajednica, preko svojih predstavnika iz Splita i Zagreba, uputila je zahtjev da uKninu ima svoje posmatra~ke timove. Njihove zahtjeve obrazloìo je Ministar Veizovi}, kojije prenio dio razgovora s njihovim predstavnicima koji je vo|en 13. 04. u Kninu u prisutnostipodpredsjednika Kablara.Nakon provedene rasprave donesena je ova

O D L U K A1. Odbija se zahtjev predstavnika Evropske zajednice zbog njihovog pona{anja na podru~juSlavonije, Baranje i Zapadnog Srema, koji je i{ao na {tetu srpskog naroda.2. Odre|uju se punktovi Knin, Glina i Erdut u kojima mogu boraviti i obavljati razgovorepredstavnici Evropske zajednice.3. Kretanje predstavnika Evropske zajednice do navedenih punktova mogu}e je samo uzpratnju organa RSK-a.4. Gospodinu Butrosu Galiju, Generalnom sekretaru OUN-a, uputiti protestno pismo zbogtoga {to je RSK-a stavio u nadle`nost Evropske zajednice.U prilogu ovog zapisnika dostavlja se obavijest Ministra inostranih poslova.

Ad-6)U pogledu progla{enja ratnih zlo~inaca i usvajanja odluke u vezi s tim, obrazloìo je MinistarMarti}.Nakon provedene rasprave i uvodnog obrazloènja, donesen je slijede}i

Z A K L J U ^ A KZa jednu od narednih sjednica pripremiti odluku o progla{enju ratnih zlo~inaca.

Ad-7)Ministar Marti} dao je uvodno obrazloènje Uredbe o mjerama za{tite od poàra priizvo|enju radova zavarivanja, rezanja i lemljenja. Nakon provedene rasprave, donesena je slijede}a

O D L U K AUsvaja se Uredba o mjerama za{tite od poàra pri izvo|enju radova zavarivanja, rezanja ilemljenja.

Ad-8)a) Pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta MUP-a obrazloìo je Ministar Marti}, nakon ~egaje donesena ova

O D L U K A Daje se saglasnost na Pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta MUP-a.b) Pravilnik o unutra{njoj organizaciji MUP-a obrazloìo je ministar Marti}, a potom jedonesena ova

O D L U K ADaje se saglasnost na Pravilnik o unutra{njoj organizaciji MUP-a.

211


HMDCDR

Ad-9)Nacrte Zakona iz oblasti gra|evinarstva i urbanizma obrazloìo je Ministar Su{a.Nakon {to je provedena rasprava, donesena je slijede}a

O D L U K A1. Prihva}a se prijedlog Nacrta Zakona iz oblasti gra|evinarstva i urbanizma i to:

a) Zakon o gra|evinskom zemlji{tu,b) Zakon o planiranju i ure|enju prostora,c) Zakon o komunalnim poslovima,d) Zakon o izgradnji objekata.

2. Prijedlog Nacrta Zakona dostavlja se Skup{tini na usvajanje.

Ad-10)Prijedlog ~lanova Upravnog odbora Zavoda za za{titu zdravlja i ~lanova Upravnog odbora zazdravstveno osiguranje, predloìo je Ministar za zdravstvo i zdravstveno osiguranje dr. Jovi}.Nakon provedene rasprave, donesena je ova

O D L U K A

1. Za ~lanove Upravnog odbora Zavoda za za{titu zdravlja imenuju se:1. Dr. Branka Paji} Glina2. Dr. Sanja ôko-]elebi}anin Knin3. Dr. Mladen Jovi} Vukovar4. Dr. Du{anka Milo{ Knin5. Dipl.oecc Ankica Kati} Knin

2. Za ~lanove Upravnog odbora Zavod za zdravstveno osiguranje imenuju se:1. Dr. Du{an Babi} Knin2. Dr. [piro Mili} Knin3. Dipl.oecc Nade`da Gali} Glina4. Dipl.prav. Vera Barbir Vrginmost5. Dipl.prav. Velimir Marjanovi} Knin6. Mr. Rada Obradovi} Glina7. Dr. Spasoje Toma{evi} Vukovar

Ad-11)Prijedlog ~lanova Upravnog odbora Javnog preduze}a “Aerodrom Udbina” podnio jepodpredsjednik Boàni}.Nakon provedene rasprave usvojena je slijede}a

O D L U K A

Za ~lanove Upravnog odbora Javnog preduze}a “Aerodrom Udbina” imenuju se:1. Bogi} Stevo2. Grabundìja Savan3. Boàni} Bo{ko4. Studen Uro{5. Kupre{anin Radomir6. Vranjevac Desimir7. Tepavac Jasminka

212


HMDCDR

8. Mihovilovi} \or|e9. Kalember Milan.

Ad-12)Ministar Bjegovi} podsjetio je ~lanove Vlade na dogovorene kriterije za izbor ~lanovaUpravnog odbora Elektroprivrede po kojem Vlada daje ~etiri ~lana, a preduze}e tri.Nakon provedene rasprave donesen je slijede}i

Z A K L J U ^ A K

1. Za ~lanove Upravnog odbora imenuje se, ispred Vlade:1. Bjegovi} \or|e2. Golubovi} Petar3. Mrkalj Mitar.

2. Ostali ~lanovi imenovat }e se na jednoj od narednih sjednica, kada se pripremi prijedlog.

Ad-13)O stanju o informisanju govorio je generalni direktor RTV Krajina Branko Marjanovi}. [tose ti~e stanja i perspektive RTV Srpska Krajina Marjanovi} je rekao da je sada{nje stanje, sobzirom na kadrovske, tehni~ke, materijalne, prostorne i ostale uslove, vrlo nepovoljno. [tose ti~e Srpskog radio Knina stanje ne zadovoljava, jer su i tamo potrebne kadrovske promjenei materijalna sredstva. [to se televizije Krajine ti~e i tamo je potrebno izna}i mogu}nosti itehni~ko rje{enje za pokrivanje kompletnog podru~ja signalima za prijem.Marjanovi} je, nadalje, govorio o saradnji sa RTV Beograd i zadacima koje je potrebnopoduzeti da se stanje sanira.Nakon provedene rasprave donesen je slijede}i

Z A K L J U ^ A K1. Prihva}a se podnesena informacija o stanju i perspektivi Radio-televizije Srpska Krajina.2. Imenuje se Komisija u sastavu:

1. Bogi} Stevo,2. E}imovi} Du{an,3. Peura~a Vojin,

sa zadatkom da odmah izvr{e uvi|aj u Radio Knin, te izvr{e popis sredstava i inventara usvrhu primopredaje i preuzimanja Srpskog Radio Knina u nadle`nost Republike SrpskaKrajina.

Ad-14)S obzirom na oteàne uslove rada Vlada posebno s aspekta nedostatka prostora informirao jeKablar i predloìo privremeno rje{enje dok se ne na|e adekvatno rje{enje.Nakon rasprave u kojoj su u~estvovali prisutni, donesena je slijede}a

O D L U K AZaduùje se podpredsjednik Boàni} da za narednu sjednicu Vlade pripremi informaciju omogu}nosti privremenog smje{taja Vlade u prostorije Hotela Plitvi~ka jezera.

Ad-15)Osje}a se potreba za odràvanjem zajedni~kih sjednica Vlade Republike Srpska Krajina saVladom Srbije i Crne Gore, te General{tabom i SIV-om.

213


HMDCDR

U vezi s tim donesena je slijede}a

O D L U K A1. Zaduùje se predsjednik Vlade da organizira navedene sastanke u {to kra}em roku.2. O postignutom sporazumu u jednoj od narednih sjednica Predsjednik }e informiratiVladu.

Ad-16)a) Ministar Kneèvi} informirao je Vladu o dijelu svoje aktivnosti izme|u dvije sjednice.Upoznao je prisutne o nekim problemima u prosvjeti i rekao da je bio na sastanku sadirektorima {kole sa Kninskog, Benkova~kog, Obrova~kog i Gra~a~kog podru~ja. Na tomsastanku ~ulo se puno problema. Pored najve}e pote{ko}e – pitanja financiranja, ~uli su se iproblemi oko ud`benika, upisa studenata, nepodesnih profesora i nastavnika koji nisu nana{oj strani, zatim otvaranje odjeljenja vi{ih i visokih {kola na kninskom podru~ju.Spominjao se i “Ristin” fond.192 Tko je uz Ristu dobi}e i pla}u, ina~e pla}e nema.Nakon izlaganja ministra Kneèvi}a, donesen je ovaj

Z A K L J U ^ A KPrihva}a se podnesena informacija.b) Informaciju o osnivanju Puka Srpske garde u Kosovu podnio je ministar Marti}. Govore}io skupu u Kosovu Marti} isti~e da je na njemu bilo nekoliko stotina gra|ana – posmatra~a,da je u stroju bilo nekoliko desetina {aroliko obu~enih i naoruànih lica, {to zna~i da nemani govora o nekakvom puku, da su pred crkvenim sve{tenim licima poloìli zakletvu.Nakon podnesene informacije i provedene rasprave, donesena je slijede}a

O D L U K A1. Usvaja se podnesena informacija o formiranju Srpskog dobrovolja~kog puka PetarMrkonji}.2. Vlada }e izdati saop{tenje za javnost, kojim se ogra|uje od navedenog skupa i osu|uje takavpostupak.3. Vlada nalaè MUP-u da pokrene postupak protiv svih vinovnika i povede istragu, te utvrdinjihovu odgovornost.4. Da se patrijarhu Pavlu uputi protest zbog mije{anja crkve u politiku.Za upu}ivanje pisma njegovom preosve{tenstvu gosp. Pavlu zaduùje se Mr. Vojin [u{a.

c) Odbor za ljudska prava i slobode organizira skup u Skup{tini SFRJ dana 16. 04. o.g. u 9,30~asova.Na skupu }e, u ime Vlade, biti prisutan Pu{kar Sini{a, pomo}nik ministra za pravosu|e iupravu. Informaciju je podnio ministar Su{a, a ista je prihva}ena.d) Etnolo{ko dru{tvo Srbije organizira okrugli stol na temu izbjeglica i problemima u vezi stim. Organizatori su uputili zahtjev Vladi RSK da po{alje svoje predstavnike koji }e bitiprisutni na navedenom skupu.

214

192 Risto Matkovi}, prvi ministar u Vladi RSK koju je vodio Milan Babi}.


HMDCDR

Z A K L J U ^ A K

Na skupu Okruglog stola o izbjeglicama kojeg organizira Etnolo{ko dru{tvo Srbije dana 16.04. 1992. godine, ispred Vlade RSK prisustvova}e ministar Veizovi} i sekretar CK193

Opa~i}.194

e) General Dr. Biokovi} informirao je o stanju u Op{tini Sisak – Caprag.Nakon provedene rasprave, donesen je ovaj

Z A K L J U ^ A K1. Op{tina Sisak Caprag u budu}e }e se zvati Caprag.2. Iz Op{tine Kostajnica vrati}e se 13 srpskih sela u Op{tinu Caprag.

1. Crkveni Bok 8. Papi}i2. âpljani 9. Pobr|ani3. Donji Hrastovac 10. Slovinci4. Ivanjski Bok 11. Strmen5. Jasenov~ani 12. [a{6. Kostre{i [a{ki 13. Timarci7. Novoselci

3. Potrebnu proceduru provesti u Op{tini Caprag.

f ) General dr. Biokovi} je predloìo da mjesto Topusko u budu}nosti bude kulturni, privrednii politi~ki centar Republike Srpska Krajina. Ako se prijedlog prihvati, dr. Biokovi} nudipomo} oko narud`be projektne dokumentacije.

Nakon provedene rasprave, doneseni su slijede}i

Z A K L J U ^ C I1. Prihva}a se inicijativa Dr. Biokovi}a da Topusko u perspektivi konkurira za Centar RSK sobzirom da je to geografsko sredi{te, kao i zbog toga {to ima prirodne uvjete.2. U budu}nosti, kad se stvore uslovi za to, provesti potrebnu proceduru za realizaciju ta~kejedan ovog zaklju~ka.

g) Informaciju o prioritetu ulaganja u elektroprivredne objekte podnio je ministar Bjegovi}.Nakon podnesene informacije donesena je slijede}a

O D L U K A1. Zapo~eti izgradnju DV 110 kV Donji Lapac – Udbina na osnovu dobivenih sredstava SIV-a.2. Zapo~eti pripremne radove (istra`ne i projektantne) na DV 110 kV Sombor – BeliManastir.3. Sa~initi listu prioriteta elektroenergetskih objekata za period 4.-12. 1992. god.Radi operativnosti, a i radi sufinanciranja od strane Elektro-istoka Beograd, sklopiti Ugovorsa SIV-om i sredstva ustupiti Elektroprivredi Srbije.Preostala potrebna sredstva iskazati kroz investicioni program i ista osigurati zajedno sElektroprivredom Srbije.4. Za realizaciju ove Odluke zaduùje se ministarstvo za energetiku i rudarstvo s rokom – h it n o, a najdalje do 25. 04. 1992. godine.

215

193 Crvenog krià.194 Jovan.


HMDCDR

Sjednica je zavr{ila u 17 ~asova.PODPREDSJEDNIK VLADE:(Jovo Kablar)


771992., travanj 18.Petrinja

Zapisnik sjednice Narodne skup{tine Srpske oblasti Zapadna Slavonija

Z A P I S N I K

sa sjednice Narodne Skup{tine Zapadne Slavonije odràne dana 18. 04. 1992. sapo~etkom u 10 sati u Dvorani bioskopa u Oku~anima.

Prisutni: spisak u prilogu

Dnevni red:

1. Utvr|ivanje liste poslanika Narodne Skup{tine2. Izmjene i dopune Poslovnika o radu Narodne Skup{tine3. Usvajanje pravnih akata Srpske oblasti Zapadna Slavonija:

a) – Statut Srpske oblasti Zapadna Slavonija,b) – Odluka o sprovo|enju Statuta,c) – Odluke o organizaciji oblasnih organa uprave Zapadne Slavonije,d) – Odluka o organizaciji i na~inu rada Oblasnog vije}a Zapadne Slavonije,

4. i 5. to~. dn. reda treba jo{ pripremiti pa se izbacuje 4. Dono{enje Odluke o teritorijalnoj organizaciji,5. Poslani~ka pitanja i prijedlozi.

Damjanovi}:195 predlaè da se Ad 4 dopuni razmatranjem teritorija org. i definiranja podru~jaZap. Slavonije.

Dnevni red usvojen.

Ad 1) Vukeli}:196 informira o problemima dosada{njeg rada Skup{tine zbog egzodusa napojedinim podru~jima (problem kvoruma i kvalitete rada). Zbog toga dana inicijativa da seizvr{i reorg. Skup{tine kako bi se moglo normalno raditi. Komande mjesta i izvr{ni savjeti dalisu prijedlog novih poslanika za Skup{tinu (5 op{tina x 12 poslanika = 60 poslanika).

216

195 \or|e.196 Veljko.


HMDCDR

Na ovaj na~in nadamo se da }e biti omogu}en normalan rad Skup{tine i da se njen radosjeti u ìvotu na terenu.

Predsjednik ~ita prijedlog liste poslanika i predlaè da nakon toga se ide na utvr|ivanjesame liste (u prilogu).

Rasprava –Baji}:197 primjedba vezano za broj delegata sa podru~ja Novske kao i zastupljenost delegata saprostora Trokuta (Novska-Raji}), a koji su prisutni na prvoj liniji. Novska kao grad nema nitijednog delegata, a ima oko 50% Srba.Vukeli}: Smatram da je bitno da je ova regija pokrivena globalno, a ne regionalno.Radakovi}:198 Obrazlaè na~in prijedloga za Pakra~ke poslanike i smatra da se to moè ukasnijim raspravama nadopuniti.Rado{evi}:199 Ovo su ujedno i delegati za Skup{tinu Republike Srpska Krajina.

Pojavljuju se ljudi na listi za poslanike koji se nisu ni prije rata, ni u ratu ni sada dokazalii smatram da o tome treba voditi ra~una.Vukeli}: predlaèm da se, ukoliko predstavnici Novske smatraju da prijedlozi nisu u redu dase to kasnije dogovori.Baji}: da se Radulovi} Stevo izostavi i da nam se ostavi prostor da naknadno dostavimo imedelegata da moèmo izvr{iti konsultacije, da bude predstavnik iz Centra – Novska.

Lista poslanika jednoglasno usvojena sa otvorenim 1 mjestom na osnovu primjedbe Baji}a.

Ad 2) Poslovnik o radu donesen ranije, a promjene se odnose na dijelove koji se odnose nadio Autonomije jer su ujedinjene autonomne oblasti u jedinstvenu Republiku (promjenesamo vezane sa uskla|enjem sa ja~im op{tim aktima).

Jednoglasno usvojene izmjene i dopune Poslovnika o radu.

Ad 3) a) Statut Srpske oblasti Zap. Slavonije uskla|en je sa Statutima ostalih oblasti da biimali jednoobrazne dokumente.

– ~lan 11 ta~. 9 glasanje nadpolovi~nom ve}inom– ~l. 26 – pred. Oblasnog vije}a predlaè pred. Skup{t. – predsjednik predlaè Skup{tini

~lanove Oblasnog vije}a, a Skup{tina usvaja nadpolovi~nom ve}inom glasova. _______ predlaè da se razmotri mogu}nost uskla|ivanja Statuta i Odluke o org. oblasnih

organa uprave vezano za ~l. 3.Jednoglasno usvojen amandman na Statut i Statut oblasti Zap. Slavonija.b) Jednoglasno prihva}ena Odluka o sprovo|enju Statuta.c) Jednoglasno prihva}ena Odluka o org. oblasnih organa uprave.d) Rado{evi}: Odbornici Pod. Slatine imaju prijedlog da se ~l. 3 pro{iri – da predsjednici

Savjeta Op{tina po funkciji budu ~lanovi Oblasnog vije}a.E}imovi}:200 smatram da je nelogi~no da predsjed. budu ~lanovi Oblasnog vije}a,

predlaèm da po funkciji budu prisutni sjednicama Oblasnog vije}a.Rado{evi}: ostajem kod prijedloga ({ire obrazlaè svoj prijedlog).

217

197 Mi{o.198 Milan.199 Savo.200 Du{an.


HMDCDR

Vlada Rep. Srpske Krajine imenuje Oblasno vije}e.Stevo:201 prijedlog je vezan za vertikalnu povezanost Vlade i Oblasnog vije}a – smatram da

je protok informacija obezbje|en poslanicima koji su u Komandi mjesta i u izvr{nimsavjetima i smatram da bi se do{lo do centralizacije vlasti ukoliko bi i{li po funkciji u sastavOblasnog vije}a.

Bosanac:202 smatram da je nespojivo i kontra svih propisa da pred. IS idu u Oblasno vije}e.

Amandman nije usvojen.Uz 3 glasa protiv i 1 uzdràni Odluka je prihva}ena.

Ad 4) Dàkula:203 Analiza {to je to Zapadna Slavonija i {to nam je zadatak i cilj. (kratko ohistorijatu sada{nje situacije od dolaska HDZ na vlast i u~e{}a Srba u toj vlasti kao i plebiscitprema Pakracu kao teritorijalnoj organiziranosti)– u posjeti UN u New Yorku namjerno se nije govorilo o granicama zbog poloàja Srba uzna~ajnoj manjini –– sloìli smo se u osnovnom da snage UN moraju najzad za mjesec dana zaposjesti teritorijei da rat prestane. Sada je veliki pritisak na Srbiju da utje~e da se na ovim prostorima priznajui hrvatski zakoni, a ne samo zakoni Federacije i SRK. Predvi|a se rasplet doga|aja u Bosni iSrbiji za 10-tak dana. Osnovno je da Vensov204 plan predvi|a povratak izbjeglica, miran ìvoti financ. pomo} za izgradnju poru{enog. Jo{ uvijek prisutna tendencija raseljavanjastanovni{tva Zap. Slavonije na druga podru~ja. Tome smo se èstoko suprotstavili naSkup{tini SRK. Smatram da i Vi kao poslanici trebate utjecati na na{e zemljake da se vrate nasvoja ognji{ta i da zadrìmo prostor Zap. Slavonije. I Jovi}205 je shvatio zna~aj Zap. Slavonijei strahovito smo se kod UN zalagali za istu. Suprotna strana je isto shvatila zna~aj Zap.Slavonije i sada nastoji svim silama (pritiskom na Srbiju) da povrati iste prostore. Slijede}enedjelje dolaze predstavnici UN u Beograd da se definiraju granice i linije razgrani~enja.Grui~i}:206 o~ekivao sam da bi danas taj narod trebao da sazna da se danas ne{to doga|a uZap. Slavoniji, a ne ovako incognito; trebalo je pozvati i prijatelje iz Bos. Grad., Korpusa idrugih koji su zaduèni za rad sa civilnim strukturama. Ja bih volio da ova Vlada radi na ovimprostorima da i narod vidi da ima {ansu i razlog povratka. Smatram da nam je informiranostispod dopustivog nivoa, a medijski rat je izuzetno prisutan kod drugih. Koristim priliku dazamolim za pomo} oko davanja imena za razmjenu na{ih zarobljenih i ubijenih.Vukeli}: prijatelje iz Bos. Gradi{ke smo trebali i poku{ali zvati, a iz korpusa se nisu odazvali.Predlaèm da Odluku o teritorij. org. prihvatimo s tim da }e ostalo biti zakonski regulirano.Dàkula: Va`na ~injenica koju sam zaboravio su ljudi u Bgd. koji su napravili vrlo va`nupublikaciju o stradanjima na na{im podru~jima koja je vrlo op{irno i detaljno napravljena iprovedena i dostavljena UN i Evrop. zajednici. Govorim to zbog toga {to smo od Guldinga207

traìli da se formira grupa koja }e obi}i sve op}ine i sela da se vidi kolika su stradanja ljudskai materijalna.

218

201 Cvjetkovi}.202 Branko.203 Veljko.204 Cyrus Vance.205 Borisav, predsjednik Dràvnog komiteta SFRJ za odnose s UN-om.206 Milutin.207 Marrack.


HMDCDR

Ra|enovi} Milan – pred. UZ Raji} – primjedbe na izlaganje – kako dovu}i na{e ljude nazadkada jo{ ne smijemo re}i da li }e dio grada Novska i brdskih sela da li }e smjeti da se tamovrati. To nam do sada jo{ nitko iz Vlade nije rekao. Molio bih, u ime 2500, Vladu da sezauzme da te dijelove Novske vrate koje smo mi 3 puta zauzimali. Ukoliko to ne bude rije{enopolit. putem mi }emo to kao borci ratnim putem vratiti. Sada mirujemo samo zbog primirja.@elimo da do|ete u na{u sredinu i da se borcima objasni i garantira da }e se mo}i vratiti nasvoja ognji{ta. I kod razmjena – ako se putuje s na{e strane mi moramo znati tko dolazi da nebude poslije otkrivenih poloàja i ljuti {to se doga|alo.Vukeli}: pitanje granica nije sporno samo kod nas, ~injenica je da Vlada treba voditi ra~unao svakom selu.Vitez:208 Koliko sam shvatio na slijede}oj Skup{tini }e biti izabrana Vlada, a do tada apeliramsada{nji sastav da se uklju~i u prikupljanje svih podataka o stradanjima na na{im podru~jima,a ne da to radi Op{tina.E}imovi}: {to se ti~e medijske blokade – neshvatljivo je da kamere TVB nisu bile u Kninumjesec dana. înjenica je da je inform. blokada prisutna. Osnovna intencija Vensovog planaje da se svatko vrati na svoje ognji{te. Novska }e biti demilitarizovana zona, ali tamo }evrijediti hrvatski zakoni, kako }e ti ljudi tamo ìvjeti i koliko }e biti sigurni to je drugopitanje.

U komunikaciji sa UN mora se biti jako precizan jer oni to traè.[to se ti~e pravosudnih instit. samo su Oku~ani pokriveni, ali to je preduvjet za funkc.

pravne dràve, a Vlada se u tome vrlo inertno odnosila. Zbog toga sam predloìo da Okru`nipravosudni organi budu u Oku~anima da bi mogli funkcionirati. Intencije prema B. Luci usmislu privrednog, informativnog, kulturnog i svakog drugog centra.

Budu}i je Oku~anima osposobljen prostor za Oblasno izvr{no vije}e predlaèm da Vladatu po~ne djelovati, a ne da se mora vezati u ovakim uvjetima, a posao pred nama je vrloozbiljan i konkretan i op{iran.Lon~ar Ilija: smatram da trebamo biti veoma obazrivi kod izbora klju~nih ljudi da to budukompetentni ljudi.Vukadinovi}:209 postavlja pitanje zbog ~ega je Vlada radila vi{e u izbjegli{tvu nego ovdje, a nezna za{to.Damjanovi}: kod ljudi je prisutna velika nedoumica kod povratka na isto~ne dijelove Zap.Slavonije jer se ne zna kakvo }e biti polit. rje{enje. Apeliram na Vladu da bude prisutna uovim prostorima. Radi},210 pred. SO B. Luka: Konstituiranjem ove Oblasne skup{tine dogodilo se ne{to {to jebilo za o~ekivati. Sada tek predstoji borba za Zap. Slavoniju jer su pojedini njeni dijeloviispra`njeni (Grubi{no Polje, Slatina). Informacija mora biti brza i potpuna u medijskom ratu.Organizovali smo se u B.211 Luci sa tehnikom da moèmo prenositi, Bgd212 i svijetu {to sestvarno doga|a na ovim prostorima.

Apeliram na jedinstvo, a ne da se sada sva|amo kada nam to moè jako nauditi.

219

208 Du{an.209 Dragoslav.210 Predrag.211 Banja.212 Beograd.


HMDCDR

Vuki}:213 (pred. SDS BK. Bos. Krajina)Vukeli} stavlja na glasanje Odluku o teritorijal. org.214

Jednoglasno usvojena.

Ad 5) Vukeli}: Vlada }e izraditi materijal vezan za pre|eni put i ono {to nas ~eka zaslijede}u skup{tinu. Da se sada dogovorimo koji je to termin.

Slijede}a Skup{tina – oko 27. 04. 92. – bit }e utvr|eno.Zagorac:215 predlaèm da zauzmemo stav u vezi povratka na{ih ljudi – prvenstveno iz Baranje.Ti na{i ljudi imaju problem sa izlaskom iz Baranje i potrebno je da na{a vlada ne{to s tim uvezi uradi sa oblasnom vladom Slavonije, Baranje i zap. Srema.Dàkula: odmah u utorak na sjednici Vlade }emo poduzeti potrebne korake.Kuli}:216 mislim da nije primjereno odga|anje termina Skup{tine zbog posla koji nas ~eka ipredlaèm da se zakaè Skup{tina.Vukeli}: Glavni orijentir je dolazak UN i mogu}nost obavljanja razgovora s njima. Molim daiz Komandi mjesta i izvr{nih Savjeta, gdje to nije ura|eno, pripremi se imena ljudi za funkc.Pred. IS da se to u Vladi moè usvojiti. Grui~i}: 90% penzionera nije nigdje uklju~eno i molim Vas da se to pitanje isplate penzija {toprije stavi na dnevni red.Radi}: Srbija pla}a penzije i ispostavlja fakture Hrvatskoj. Stoga se mora obuhvatiti i ovopodru~je.Bosanac: konkretno pitanje da se za slijede}u skup{tinu pripremi – da li postoji programVlade za povratak izbjeglica i konkretna pomo} istima.Vukeli}: radi se konkretan program povratka izbjeglica.Basta{i}:217 molim i Skup{tinu i Vladu iz ove oblasti i cijele RSK da se kaè da }e biti povrataku Zap. Slavoniju – prvo obezbjediti da se vrati vojno-sposobni izbjeglice i da se omogu}isiguran povratak i za njih nema problema. Narod treba vra}ati kada se sve smiri i sredi.

Smatram nu`nim da se zahtjeva da se vojne strukture odgovornije odnose premakomandama mjesta u izvr{avanju traènja.

ZAVR[ENO u 1310

Zapisni~ar: Pred. Skup{tine:Z.218 Novakovi}


220

213 Radislav.214 Organizaciji.215 @ivko.216 Mladen.217 Dr. Milan.218 Zdenka.


HMDCDR

781992., travanj 20.GlinaIzvje{}e Stanice milicije Glina o paljenju i miniranju ku}a u Jo{evici i Prijeku

Izvje{taj

Obilazak, pregled i obavljanje razgovora sa mje{tanima Jo{evice i Prijeke gdje je 19/20. 04.92. u no}nim satima zapaljeno 5 + 5 (10) objekata koji su izgorjeli a dva objekta ku}a i {talaje uga{ena po na{em dolasku. U toku iste no}i minirana je ku}a i potpuno uni{tena od“Dogana” u akciji. O svemu upoznat Sekretar i Na~elnik radi planiranja pokrivanjaodre|enih sela.

S@,219 Šv.r.š


791992., travanj 21.KninZapisnik 10. sjednice Vlade RSK

Z A P I S N I Kod 21. 04. 1992. god.

sa X. sjednice Vlade Republike Srpska Krajina, odràne u sali za konferencije Doma JNA.

PRISUTNI: Ze~evi} Zdravko, Kablar Jovo, BO@ANI] Bo{ko, Bogi} Stevo, Dàkula Veljko,Bjegovi} \or|e, Marti} Mile, Grabundìja Savan, Vin~i} Svetozar, E}imovi}Du{an, [u{a Vojin, Jovi} Du{an, Kneèvi} Milan, Peura~a Vojin, [panovi}Stojan i Veizovi} Dobrosav.

NA POZIV PRISUTNI: Priji} Slavko, Opa~i} Jovo, Ajdukovi} Jovo, Bukarica Petar,@ivkovi} Milo{, Bosni},220 Matijevi},221 Dudakovi},222 Peki},223

Krni}224 i Marjanovi}.225

221

219 @eljko Simi}.220 Mile, predsjednik Ratnog predsjedni{tva SO Slunj.221 Milovan, predsjednik Izvr{nog savjeta Privremene skup{tine op}ine Slunj.222 Milo{, na~elnik bezbjednosti Ra[TO Veljun.223 Predrag, komandant Ra[TO Utinja.224 Simo.225 Branko, direktor Srpske RTV Krajine.


HMDCDR

Sjednica je po~ela sa radom u 9 ~asova. Sjednicom je predsjedavao predsjednik Vlade Ze~evi}Zdravko.Za sjednicu je utvr|en ovaj

D N E V N I R E D:

1. Verifikacija zapisnika sa predhodne sjednice Vlade.2. Razmatranje problematike teritorijalnog razgrani~enja op{tina (Drni{, Slunj, Vojni},Krajak, Caprag i dr.)3. Izvje{taj sa sastanka predsjednika Vlade i predsjednika dràvnog komiteta dr. Jovi}a226 sapredsjednicima UN.4. Dono{enje Odluke o osnivanju Vlade komisije za transformaciju vlasni{tva.5. Na~ini rada Vlade u Beogradu, te izvje{taj o dosada{njim aktivnostima.6. Dono{enje Odluke za nabavku potrebnog inventara, pribora i materijala za opremanjekancelarije Vlade.7. Odobrenje elemenata Ugovora o prenosu prava kori{tenja radnog prostora.8. Davanje saglasnosti na prijedlog za predsjednika i planove Izvr{nog saveta u op{tinama gdjene funkcioni{e Skup{tina op{tine.9. Dono{enje Uredbe o osnovama, merilima i uslovima za razvrstavanje preduze}a i organa uodgovaraju}e kategorije ugroènosti od poàra.10. Dono{enje Odluke o postupku povratku izbjeglica.11. Dono{enje Uredbe o prodaji robe za strana sredstva pla}anja u posebnim carinskimprodavnicama.12. Dono{enje Odluke o visini jednokratne naknade za poginule i ranjene borbe.13. Dono{enje Odluke o visini, uslovima i na~inu isplate naknade za materijalne tro{kove.14. Razmatranje prijedloga za imenovanje resornih ministara i njihovih pomo}nika.15. Informacija sa okruglog stola o pitanju izbjeglica.16. Dono{enje Odluke o nadle`nosti Okru`nog suda Knin nad zatvorskom straàrskomjedinicom.17. Utvr|ivanje prijedloga Zakona o izdavanju publikacije.18. Dono{enje Odluka o upu}ivanju zahtijeva Vladi Srbije za otkup deviza.19. Imenovanje Vladine komisije za popis i distribuciju napu{tene imovine na podru~ju RSK-a.20. Problem financiranja rada u vaspitanju i obrazovanju.21. Razno.

1.Prije po~etka rada Vlade po dnevnom radu Predsjednik Mr. Ze~evi} Zdravko je predloìo dase ispred Vlade uputi telegram sau~e{}a ~lanu predsjedni{tva gosp. Sejdi Bajramovi}upovodom tragi~ne pogibije njegovog sina. Prijedlog je prihva}en i telegram upu}en.

2.Ministar Vojin Peura~a je predloìo da Vlada uputi telegram Vladama Republike Srbije i CrneGore u kojem }e predloìti da se u dnevni red Skup{tine Republika i Pokrajina uvrsti Zakon

222

226 Borisav.


HMDCDR

o obezbe|enju dopunskih sredstava te da se iznos za RSK pove}a u skladu ranijeg dogovora.Prijedlog je prihva}en i telegram upu}en.

Ad-1)Zapisnik sa predhodne sjednice odràne dana 21. 04. komentirao je podpredsjednik VladeJovo Kablar i napomenuo da zapisnik nije umnoèn u dovoljnom broju primjeraka zbog toga{to nije bilo papira za umnoàvanje. Na zapisnik nije data primjedba pa je donesena

O D L U K AUsvaja se zapisnik sa sjednice Vlade odràne dana 21. 04. 1992. godine.

Ad-2)[to se teritorijalnog razgrani~enja ti~e dogovoreno je da se na ovoj sjednici obradi samoOp{tina Slunj jer su na sjednici Vlade prisutni najodgovorniji funkcioneri navedene Op{tine.Predsjednik SO Bosni}, daju}i genezu te op{tine rekao je da je prije rata bilo u ovoj op{tini60% stanovnika srpske narodnosti, da je tokom rata poginulo vi{e od 10.000 stanovnika, daje izgradnjom vojnog poligona iseljeno oko 4.500 stanovnika ponovo prete`no srpski ìvalj,da je u predhodnom periodu ra|eno smi{ljeno da se Slunj broj~ano oja~a stanovni{tvomhrvatske narodnosti i da to bude hrvatska op{tina. Dolaskom na vlast HDZ situacija sepogor{ava. Oficir bezbednosti u brigadi Krni} isti~e neminovnost i opravdanost opstankaop{tine Slunj. On je na vojno-geografskoj karti predo~io teritorijalnu rasprostranjenostop{tine.Nakon provedene rasprave donesena je slijede}a

O D L U K A1. Op{tina Slunj }e i dalje egzistirati u sada{njim granicama.2. Ako se u me|uvremenu ukaè potreba donijeti }e se definitivna Odluka o budu}ojorganizaciji oblika i veli~ini op{tine.3. U radu op{tinskih organa u budu}e forsirati Izvr{ni savet.4. Za navedenu sjednicu pripremiti problematiku op{tine Krnjak.

Ad-3)Predsjednik Vlade, podpredsjednik Dàkula i ministar odbrane podnjeli su izvje{taj sa puta izNjujorka i razgovora sa Markom Guldingom. Razgovori su se prvenstveno odnosili nateritorijalnu razgrani~enost i razmje{taj mirovnih snaga UN. Nakon podnesenog izvje{taja irasprave usvojen je slijede}i

Z A K L J U ^ A K1. Prihvata se podneseni Izvje{taj sa puta u Njujork i razgovora vo|enih sa MarkomGuldingom.2. Ubudu}e na sli~ne sastanke pozivati i ministra spoljnih poslova.

Ad-4)Na predhodnoj sjednici Vlade istaknuta je potreba da se imenuje Komisija za transformacijuvlasni{tva. U tom smislu izneseno je nekoliko prijedloga, a ministar [u{a isti~e da je priOblasnom vije}u Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema imenovana takva komisija koja natome radi, te da bi bilo od koristi da se u Vladinu komisiju uklju~i i ta radna grupa koja natome radi. Nakon provedene rasprave, donesen je slijede}i

223


HMDCDR

Z A K L J U ^ A K1. Imenovanje Vladine komisije za transformaciju vlasni{tva odlaè se za jednu od narednihsjednica.2. Zaduùje se Predsjednik Vlade

a) da stupi u vezu sa predstavnicima Vlade Srbije radi eventualnog kori{tenja njihovog iskustva,b) da predloì komisiju na jednoj od narednih sjednica Vlade.

Ad-5)O na~inu rada Vlade, posebno {to se ti~e njene aktivnosti preko predstavni{tva u Beograduinformirao je Priji}. On isti~e da ima mnogo problema koje treba rije{iti da bi ta aktivnost idjelovanje bilo bezprjekorno. Rad Vlade se uglavnom odvija preko sjednica, a to nijedovoljno, potrebno je da se ministarstva popune, a ministri vi{e angaìraju u me|upauzama– izme|u dvije sjednice.Nakon provedene rasprave donesen je slijede}i

Z A K L J U ^ A K1. Ministri i ostali ~lanovi Vlade koji putuju za Beograd ili obratno potrebno je da to prijavenajmanje 24 sata prije polaska na put na telefon 325-602 (Ministarstvo za pravosu|e iupravu).2. Da Priji} za jednu od narednih sjednica pripremi program rada predstavni{tva Vlade uBeogradu, te da ga prezentuje Vladi na verifikaciju.3. Da se izdaju rje{enja za sva imenovanja koja je Vlada donijela.4. Da se sjednica Vlade ubudu}e odràva ponedjeljkom u 17 ~asova, te nastavi s radomutorkom i zavr{i do 13 sati kako bi ~lanovi Vlade mogli da putuju utorkom poslije podne.5. Vlada odobrava vanredne letove avionom i to:iz Beograda: ponedjeljkom u 10 ~asova

subotom u 10 ~asovasa Udbine: utorak u 17 ~asova

subotom u 11 ~asova6. Naziv predstavni{tva u Beogradu jePREDSTAVNI[TVO VLADE RSK U BEOGRADU

Ad-6)Prijedlog za nabavku potrebnog inventara, pribora i materijala za opremanje kancelarija Vladepodnio je Kablar.Nakon {to je lista potrebnih nabavki razmotrena, done{ena je slijede}a

O D L U K A1. Odobrava se nabavka pribora, inventara i materijla za opremanje kancelarija Vlade.2. Spisak se nalazi u prilogu ovog Zapisnika i ~ini njegov sastavni dio.

Ad-7)Elemente Ugovora za prenos u vlasni{tvo radnog prostora obrazloìo je Kablar. Nakonrasprave donesen je slijede}i

Z A K L J U ^ A K1. Ugovor o prenosu prava kori{tenja poslovnog prostora potrebno je preraditi i prilagoditizakonskim odredbama.

224


HMDCDR

2. Zaduùje se Ministarstvo pravosu|a i uprave da Ugovor preradi i dostavi Vladi naodobrenje za jednu od narednih sjednica.

Ad-8)Prijedlog za predsjednika i ~lanove Izvr{nog Savjeta Zapadne Slavonije obrazloìo je Dàkula.Nakon provedene rasprave donesena je slijede}a

O D L U K ADaje se saglasnost na predloène kandidate za predsjednika i ~lanove Izvr{nog savjeta i to:I Izvr{ni savjet op{tine Pakrac:

1. Radakovi} Milan, predsjednik Savjeta2. Boj~i} êdo, podpredsjednik Savjeta3. Komasovi} Mihajlo, koordinator4. Goli} Dragan5. Vidi} Vlado6. Milankovi} Predrag7. Cvjetkovi} Stevo8. Ga}e{a Du{an9. Prodanovi} Milenko10. Krneta Pero11. Bosanac Ljuban

II Izvr{ni savet op{tine Oku~ani:1. Vitez Du{an, predsjednik2. Bosanac Branko3. Gazibari} Du{an4. Kljaji} @eljko5. ânak Dragan6. Lon~ar Ilija7. Savi} Rade8. Bjeli} Ilija9. Brki} Zoran10. Damjanovi} \or|e11. Ra|enovi} Mile

III Izvr{ni savet op{tine Daruvar:1. Lovri} \or|e, predsjednik Savjeta2. Jakovljevi} Sini{a, podpredsjednik Savjeta3. Dèlajlija Branko, koordinator4. Popovi} Milica5. Gatari} Vlado6. Orozovi} Stevan7. Mihajlovi} Stevo8. Lon~ar Milan9. [ara~evi} Nena10. Amidì} Ljuban11. Vuki} Milosav

225


HMDCDR

IV Izvr{ni savet op{tine Grubi{no Polje:1. Popovi} Branko, predsjednik Saveta2. Jeli} Du{an, podpredsjednik3. Bezbradica Du{an, koordinator4. @ulec Ivica5. Savatovi} Radovan6. Sukur Leposava7. Vu~kovi} Petar8. Boli} Nikola 9. Kolji} Milovan10. ûjo Bogdan11. Popara Ankica

V Izvr{ni savet op{tine Podravska Slatina:1. Kuli} Mladen, predsjednik Saveta2. Rado{evi} Savo, podpredsjednik3. Dopu|a Nikola, koordinator za privredu4. Graovac Milan, koordinator za dru{tvene djelatnosti5. Stepanovi} Sneàna, koordinator za op}e i upravne poslove6. Dobrojevi} Dragan, koordinator za financije7. Todorovi} Simo, koordinator za urbanizam i gra|evinarstvo8. Bukva Mirko, koordinator za pravosu|e9. Crnobrnja Mile, koordinator za unutra{nje poslove10. Krupi} Fadil, koordinator za NO11. Rado{evi} Slobodan, koordinator

Ad-9)Uredbu o osnovama, mjerilima i uslovima za razvrstavanje preduze}a i organa u odgovaraju}ekategorije ugroènosti od poàra, obrazloìo je Ministar Marti}.Nakon provedene rasprave donesena je slijede}a

O D L U K AUsvaja se Uredba o osnovama, mjerilima i uslovima za razvrstavanje preduze}a i organa uodgovaraju}e kategorije ugroènosti od poàra.

Ad-10)Odluku o visini potrebne takse koja se pla}a pri izdavanju odobrenja za otvaranje automatkluba obrazloìo je ministar Peura~a.Nakon podnesenog obrazloènja donesena je slijede}a

O D L U K AUsvaja se Odluka o visini potrebne takse koja se pla}a pri izdavanju odobrenja za otvaranjeautomat kluba.

Ad-11)Prijedlog Odluke o povratku izbjeglica obrazloìo je Ministar [u{a.Bez namjere da ospori gra|anima Hrvatske i drugih nacionalnosti pravo na povratak nateritoriju Republike Srpska Krajina, posebno cjene}i ~injenicu da je jedan broj njih na isljenje

226


HMDCDR

bio primoran od tada na na{im prostorima djeluju}e usta{oidne vlasti ili zbog kasnijeantisrpske propagande i tako stvorenog straha za svoju i egzistenciju svojih najbliìh, jedinosa èljom da sprije~i sve mogu}e nesporazume i olak{a takvim povratnicima uklapanje unormalan ìvot Republike Srpska Krajina, a istovremeno obezbedi neophodan postupakprovjere lica povratnika zbog najavljene prijetnje ubacivanjem diverzantskih i teroristi~kihgrupa Vlada Republike Srpska Krajina donosi

O D L U K U1. Sva punoljetna lica koja imaju namjeru vratiti se na prostore Republike Srpska Krajina,du`na su o takvoj namjeri uputili pismeni zahtijev Sekretarijatu unutra{njih poslovanadle`nog za mjesto povratka.2. Nakon prijama pismenog zahtijeva lica koja traè dozvolu za povratak Sekretarijatuunutra{njih poslova duàn je u roku od 90 dana izvr{iti provjeru eventualnog sudjelovanja(direktnog ili indirektnog) u neprijateljskim formacijama ili nacionalisti~ko fa{isti~kimstrankama koje su propagirale i sprovodile radnje i aktivnosti na {tetu srpskog naroda, {to jeu krajnjem razultiralo ponovljenim genocidom.3. Podatke nakon zavr{ene provjere, Sekretarijat unutra{njih poslova duàn je dostaviti u rokuod 3 dana Ministarstvu unutra{njih poslova Republike Srpska Krajina, koje }e putem za toodre|ene slu`be, izdavati rje{enja kojima se odobrava ulazak odre|enog lica na podru~juRepublike, ili se takav ulazak zabranjuje uz obrazloènje. Rje{enje iz stava 1 dostavlja sepodnosiocu zahtijeva, pograni~nim milicijskim snagama na svim grani~nim prelazima,Sekretarijatu unutra{njih poslova, podnosiocu izvje{taja i Sekretarijatu za dru{tvenedjelatnosti op{tine nadle`ne za mjesto povratka.4. Lice kojem je uskra}eno pravo ulaska na prostor Republike Srpska Krajina moè u roku od15 dana nakon prijema rje{enja uputiti àlbu Vladinoj Komisiji nadle`noj za rje{avanje poàlbi.Cjene}i sve bitne okolnosti navedene u izvje{taju i àlbi Vladina Komisija }e donjeti kona~nuOdluku u roku od 30 dana.5. Licu kojem je dozvoljen povratak osigurava se ulazak na podru~je Republike SrpskaKrajina, prolazak do mjesta ranijeg prebivali{ta i garantuje se isti tretman kao i svim drugimgra|anima Republike Srpska Krajina u skladu sa Ustavom Republike.Odluka stupa na snagu 21. 04. 1992.

Ad-12)Prijedlog Odluke o visini jednokratne naknade za poginule i ranjene borce obrazloìo jeMinistar Peura~a.Nakon provedene rasprave donesena je slijede}a

O D L U K A1. Za borca koji je ranjen u ratu isplatiti }e se nov~ana naknada u vidu jednokratne pomo}iu iznosu od 10.000 dinara.2. Za borca koji pogine u ratu isplatiti }e se jednokratna pomo} porodici poginulog u iznosuod 60.000 dinara.

Ad-13)Potrebu za dono{enje Odluke o visini, uslovima i na~inu isplate naknade za materijalnetro{kove obrazloìo je Ministar Peura~a.

227


HMDCDR

Nakon provedene rasprave u kojoj su u~estvovali prisutni donesena je slijede}a

O D L U K AZaposleni u dràvnim organima i izabrana odnosno postavljena lica imaju pravo na naknadumaterijalnih tro{kova i to:1. Dnevnicu za slu`beno putovanje u zemlji – u visini do 8% prosje~ne mjese~ne zarade poradniku u Republici Srbiji, ispla}ene u posljednja tri mjeseca, na osnovu objavljenih podatakas tim {to su putni tro{kovi i tro{kovi no}enja, osim no}enja u hotelu “de luks” kategorije,priznaju u cijelini prema priloènom ra~unu,– dnevnicu za slu`beno putovanje u inostranstvu u visini koja je odre|ena Uredbom oizdacima za putne i druge tro{kove koji se organima uprave i saveznim organima priznaju umaterijalne tro{kove.2. Naknadu tro{kova kori{tenja sopstvenog vozila u slu`bene svrhe – do iznosa od 30% odprodajne cijene litre benzina 98 oktana, po jednom pre|enom kilometru.3. Naknadu tro{kova prevoza u javnom saobra}aju do radnog mjesta i obratno – u visini 60%od cijene prevozne karte.4. Mjese~nu naknadu za prehranu u toku rada u visini od 25% od prosje~ne mjese~ne zaradepo radniku u Republici ispla}ene u posljednja 3 mjeseca, na osnovu objavljenih podataka.

Ad-14)Pojedina ministarstva nisu popunjena pa to stvara pote{ko}u u radu Vladi, zbog ~ega jepotrebno da se ~im prije sva ministarstva popune i da ministri predloè svoje zamjenike.Nakon provedene rasprave donesen je slijede}i

Z A K L J U ^ A KMinistar za poljoprivredu, {umarstvo i vodoprivredu predlaè se

– Mr. Mitar Brnovi}, dipl.ing. poljoprivrede iz Belog Manastira, pomo}nik direktora Belje, a za njegovog pomo}nika Stojisavljevi} Veljko, dipl.ing. {umarstva iz Donjeg Lapca radi u [umariji. Bio ministar u predhodnoj Vladi.– Ostoji} Stojan.

2. Ministar za ekonomske odnose privredni razvoj i industriju predlaè se [impraga Vladimiriz Zapadne Slavonije.3. Ministarstvo za kulturu i vere predlaè se Sergej Veselinovi}, Predsjednik SO Obrovac.4. Ministarstvo fizi~ke kulture i sporta – nema prijedloga 5. Ministarstvo za urbanizam, stambeno-komunalne poslove i gra|evinarstvo predlaè seRade Ga}e{a predsjednik SO Vojni}, a za njegovog pomo}nika Tankosi} Milan, Donji Lapaci Bogdan Vorkapi}.6. Ministarstvo za rad, bora~ka i socijalna pitanja.– Dr. Mladen Hadì}, predsjednik Oblasnog ve}a Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema7. Za pomo}nika ministra za financije imenuje se @igri} Vaso.8. Za pomo}nika Ministra za energetiku i rudarstvo imenuje se ûki} \or|e.9. Za pomo}nika Ministra za saobra}aj i veze imenuje se Beri} Dane.

Ad-15)Informaciju sa okruglog stola o izbjeglicama koji je organiziran u Beogradu u aran`manuEkolo{kog dru{tva Srbije podnjeli su Jovan Opa~i} sekretar Crvenog krsta i Ministar Veizovi}.Nakon podnesene informacije usvojen je ovaj

228


HMDCDR

Z A K L J U ^ A KPrihvata se podnesena informacija o izbjeglicama.

Ad-16)O problematici ~uvarske jedinice koja posluùje Okru`ni zatvor u Kninu govorio je Kablar.Nakon rasprave u kojoj su u~estvovali prisutni konstatirano je da je jedinica u nadle`nostiOkru`nog suda koji treba da brine o istoj te da u budu}e sve aktivnosti vezane za jedinicutreba da idu preko Okru`nog suda koji ima sva ovla{tenja i prava da brine o istoj.

Ad-17)Prijedlog Nacrta Zakona o izdavanju publikacije obrazloìo je Ministar [u{a. Nakon uvodnogobrazloènja i provedene rasprave donesena je ova

O D L U K A1. Prihvata se prijedlog Nacrta Zakona o izdavanju publikacija.2. Prijedlog Nacrta Zakona dostavlja se Skup{tini na usvajanje.

Ad-18)Potrebu otkupa deviza od Vlade Srbije, neophodnih za nabavku ljekova, medicinske opremei ure|aja obrazloìo je Ministar Jovi}.Nakon podnesenog obrazloènja, a na prijedlog dr. Jovi}a donesena je slijede}a

O D L U K A1. Vladi Republike Srbije uputiti zahtijev za otkup deviza potrebnih za nabavku medicinskeopreme, ure|aja i ljekova.2. Zaduùje se ministarstvo zdravlja da zahtijev uputi te izvr{i potrebne kontakte sa VladomSrbije.3. Kopija zahtijeva nalazi se u prilogu ovog zapisnika i ~ini njegov sastavni dio.

Ad-19)Imovina koja je tokom rata napu{tena nalazi se po sabirnim centrima. Tu robu, rekao jeMarti} potrebno je uredno evidentirati i distribuirati odnosno rasporediti.U tom smislu Vlada treba da imenuje Komisiju koja }e raditi na tome. Na prijedlog MinistraMarti}a doneseno je slijede}e

R J E [ E NJ E1. Imenuje se centralna komisija za popis i distribuciju napu{tene imovine na podru~ju RSKu sastavu:

1. Priji} Ilija, predsjednik2. Zrni} Milenko,3. Paji} To{o i 4. Koji} Ilija

2. Zadatak Komisije je da rukovodi popisom napu{tene imovine na podru~ju RSK-a.

Ad-20)O problematici financiranja u vaspitanju i obrazovanju govorio je ministar Kneèvi}, koji seu svom izlaganju, izme|u ostalog, zaloìo za jedinstvenost po svim pitanjima u obrazovanju i

229


HMDCDR

vaspitanju. Kao poseban problem istakao je isplatu li~nih dohodaka koji se neravnomjernoispla}uju, a ponegdje enormno kasne.Nakon izlaganja ministra, a na njegov prijedlog usvojena je slijede}a

O D L U K A1. Do naredne sjednice Vlade sa~initi analizu stanja isplate li~nih dohodaka u obrazovanju ivaspitanju.2. Isplatu LD I-III mjeseca isplatiti (tamo gdje nije isplata izvr{ena) po vrijednostima radakoja se bude mogla posti}i s obzirom na koli~inu sredstava.3. Od nekog vremena kojeg treba posti}i ~im prije, isplate LD ujedna~iti za sve {kolskeustanove, te ispla}ivati redovito i ravnomjerno.4. Kada se osiguraju sredstva, najprije osigurati isplati LD za prosvjetu a zatim penzionere.

Ad-21)Ministar Jovi} je informirao Vladu o nezakonitim radnjama koje se rade u Medicinskomcentru, a ~iji je kreator biv{i ministar dr. Leàji}.227 Tako npr. izdan je nezakoniti akt oosnivanju apoteke, zloupotrebljava se pe~at Vlade i Ministarstva i sl.Nakon provedene rasprave donesen je slijede}i

Z A K LJ U ^ A K1. Zaduùju se Ministar Jovi} i Ministar Kneèvi} da od ministra iz predhodne Vladezahtijevaju da vrate pe~at.2. Ako se pe~ati ne vrate obavijestiti MUP koji }e to u~initi po slu`benoj du`nosti.Sjednica je zavr{ila s radom u 17,30 ~asova.

PREDSJEDNIK:Mr. Ze~evi} Zdravko



Odluka Vlade RSK o povratku izbjeglica

Vlada Republike Srpske Krajine, na osnovu ~lana 2. stav 1. ta~ka 2. i ~lana 26. Zakona oVladi Republike Srpske Krajine (“Slu`beni glasnik Republike Srpske Krajine”, br. 3/92), nasednici odrànoj 21. aprila 1992. godine, donela je

O D L U K UO POVRATKU IZBEGLIH LICA

230

227 Vaso.


HMDCDR

^lan 1.Sva lica koja su izbegla sa podru~ja Republike Srpske Krajine (u daljem tekstu: Republike),

a koja imaju nameru da se vrate na njenu teritoriju du`na su da o takvoj nameri uputepismeni zahtev nadle`nom sekretarijatu unutra{njih poslova, prema mestu njihovog ranijegprebivali{ta.

^lan 2.Nadle`ni sekretarijat unutra{njih poslova duàn je u roku od devedeset dana od dana

prijema zahteva za povratak da izvr{i proveru podnosioca zahteva, u smislu da li je to liceu~estvovalo (direktno ili indirektno) u neprijateljskim formacijama ili nacionalisti~ko-fa{isti~kim strankama.

^lan 3.Nakon zavr{ene provere, nadle`ni Sekretarijat unutra{njih poslova duàn je da dostavi

navedene podatke iz ~lana 2. ove odluke, u roku od tri dana, Ministarstvu unutra{njih poslovaRepublike, koje je du`no u roku od osam dana doneti re{enje kojim se odobrava ili zabranjujepovratak odre|enog lica na teritoriju Republike.

Re{enje iz stava 1. ovog ~lana dostavlja se podnosiocu zahteva, pograni~nim stanicamamilicije na svim grani~nim prelazima i nadle`nom sekretarijatu unutra{njih poslova.

^lan 4.Lice kome je zabranjen povratak na teritoriju Republike ima pravo da, u roku od petnaest

dana od dana prijema re{enja iz ~lana 3. ove odluke, podnese àlbu Vladinoj komisijinadle`noj za pitanja povratka lica na teritoriju Republike.

Vladina komisija donosi kona~nu odluku u roku od 30 dana od dana podno{enja àlbe.

^lan 5.Licu kome je odobren povratak na teritoriju Republike obezbe|uje se nesmetan dolazak

do mesta ranijeg prebivali{ta i jednaka prava kao i svim drugim gra|anima Republike uskladu sa Ustavom i zakonima Republike.

^lan 6.Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u “Slu`benom glasniku

Republike Srpske Krajine”.

Vlada Republike Srpske Krajine

Predsednik Vlade,mr. Zdravko Ze~evi}, s. r.

Slu`beni glasnik RSK, br. 12., Knin, 22. svibanj 1992., str. 711.

231


HMDCDR

811992., travanj 26.Jasenovac

Izvje{}e Stanice milicije Jasenovac SUP-u Pakrac da rezervisti pale ku}e u Jasenovcu

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO UNUTRA[NJIH POSLOVASTANICA MILICIJE JASENOVAC

Broj: VII-03/1-31/92.Jasenovac, 26. 04. 1992. godine.

SEKRETARIJATU UNUTRA[NJIH POSLOVAPAKRAC

(OKUÂNI)

U prilogu dopisa dostavljamo vam izvje{taj deùrne slu`be SM Jasenovac, a za period od 18.04. do 25. 04. 1992. godine.

Prilog: 1. Izvje{taj 1.

KOMANDIR:M.P.228 Kresovi} Stevo, Šv.r.š

– – – – – – – – – – – – – – – –

IZVJE[TAJ DE@URNE SLU@BE ZA PERIODOD 07 SATI 18. 04. DO 07 SATI 25. 04. 1992. GODINE.

I. KRIVI^NA DJELA:– Krivi~nih djela nije bilo.

II. PREKR[AJI:– Prekr{aja nije bilo.

III. SAOBRA]AJNE NEZGODE:– Saobra}ajnih nezgoda nije bilo.

IV. OSTALI DOGA\AJI I PRIJAVE:– Dana 18. 04. 1992. godine u 17,55 sati obavje{teni smo da u Preradovi}evoj ulici

br. 21 gori {tagalj. Na lice mjesta upu}ena patrola koja je zatekla vatrogasce gdje gase poàr.Vlasnika {taglja jo{ nismo utvrdili. Poàr najvjerovatnije podmetnut. Podne{ena slu`benazabilje{ka.

– Dana 22. 04. 1992. godine u 13.30 sati od strane Kotur Zorana podne{ena prijavada mu je neko poku{ao zapaliti ku}u u Savskoj ulici. br. 17 u Jasenovcu.

232

228 Okrugli pe~at: RSK, MUP, SUP, SJB – Odeljenje milicije Jasenovac.


HMDCDR

Na lice mjesta iza{ao operativni radnik Stojni} te konstatirao da su izgorele tri sobe i jedna{upa. Poàr najvjerovatnije je podmetnut od strane NN lica. Podne{ena slu`bena zabilje{ka.

– Dana 23. 04. 1992. godine u 21,00 sati od strane vodnika ]ibi} Dragana smoobavje{teni da u [trosmajerovoj ulici gore tri ku}e. Odmah upu}ena patrola na lice mjesta, aiza{ao je operativni radnik Stojni}. Utvr|eno da su gorele ku}e vlasni{tvo: Glavi} Kate, Brni}Nikole i Brni} Ane. U sva tri slu~aja poàr podmetnut od strane NN osobe. Materijalna {tetavelika. Podne{ena slu`bena zabilje{ka.

– Dana 23. 04. 1992. godine u 17,00 sati patrola zatekla kod skele na rijeci Savi, gdjevojni rezervista Batar Sini{a prijeti Ante{evi} Mladenu vojnom obvezniku, a koji se nalazi naredovnom odsustvu da }e ga zaklati noèm kojeg je drào u ruci.

Patrola intervenirala te vojna policija privela Batara u prostorije 11. komande partizanske.Dalji rad nad istim preuzela vojna policija.

– Dana 24. 04. 1992. godine u 09,00 sati, do{ao je u ovu stranicu milicije Popovi}Ljubomir iz Jasenovca, Preradovi}eva ulica br. 61. te izjavio da su ga napala tri vojna rezervistai tom prilikom je zadobio lak{u tjelesnu povredu u predjelu lijevog rebra (podlijev krvi), a istije sa sobom donio i lije~ni~ko uvjerenje. Podne{ena slu`bena zabilje{ka.

– Drugih novosti tokom navedenog perioda nije bilo.

Jasenovac, 26. 04. 1992. god.OPERATIVNI DE@URNI:Stojani} Dragomir, Šv.r.š




Z A P I S N I K

Od 27. i 28. 04. 1992. godine sa XI. sjedine Vlade Republike Srpska Krajina, odràne usali za konferencije u Domu JNA.PRISUTNI: Ze~evi} Zdravko, Kablar Jovo, [u{a Vojin, Starevi} Du{an, Kneèvi} Milan,Peura~a Vojin, Dàkula Veljko, Dr. Jovi} Du{an, [panovi} Stojan, Milan Marti}, Vin~i}Svetozar, E}imovi} Du{an, Bjegovi} \or|e, Grabundìja Savan, Hadì} Mladen, Veselinovi}Sergej.ODSUTNI: Veizovi} Dobrosav.NA POZIV PRISUTNI: Mile Paspalj, Goran Hadì} i Devetak Vitomir.Sjednica je po~ela sa radom u 17,00 sati. Sjednicom je predsjedavao predsjednik Mr. ZdravkoZe~evi}.Za sjednicu je utvr|en sljede}i

233


HMDCDR

D N E V N I R E D:

1. Informacija o aktualnoj politi~ko-bezbedonosnoj situaciji na teritoriju Republike SrpskaKrajina s obzirom na novonastale okolnosti.2. Imenovanje ~lanova Savjeta za za{titu ustavnog poretka Republike Srpska Krajina.3. Verifikacija zapisnika sa prethodne sjednice Vlade.4. Usvajanje na~elne Odluke o prenosu vojnih objekata civilnim vlastima.5. Dono{enje Pravilnika o unutra{njoj organizaciji ili sistematizaciji iz oblasti osnovnog isrednjeg obrazovanja na podru~ju RSK.6. Dono{enje Odluke o osnivanju Privredne komore RSK.7. Dono{enje Odluke o osnivanju Republi~ke direkcije materijalnih rezervi.8. Razmatranje problematike teritorijalnog razgrani~enja op{tine Krnjak.9. Dono{enje Odluke o osnivanju Republi~kog fonda za penzione i invalidsko osiguranje.10. Dono{enje Rje{enja o imenovanju Upravnog odbora Republi~kog fonda penzionog iinvalidskog osiguranja.11. Dono{enje rje{enja o imenovanju v.d. direktora Republi~kog fonda penzionog iinvalidskog osiguranja.12. Imenovanje pomo}nika ministra financija.13. Imenovanje sekretarijata zdravstva RSK.14. Informacija Oblasnog vije}a Slavonije, Baranje i Zap. Srijema.15. Informacija o problemima izbjeglica.16. Davanje ovla{tenja nekoj od advokatskih kancelarija u Beogradu radi zastupanjaimovinsko pravnih interesa RSK u Beogradu.17. Dono{enje Odluke o osnivanju novinske agencije RSK.18. Dono{enje Uredbe o crvenom krstu RSK.19. Dono{enje Odluke o preuzimanju osnovnih sredstava biv{e INE na podru~ju RSK.

Ad-1)Informaciju o aktuelnoj politi~ko-bezbedonosnoj situaciji na podru~ju Republike a s obziromna novonastale okolnosti, izbijanju rata u BiH formiranje SR Jugoslavije te doga|anja naterenu, podnio je u pismenoj formi Ministar unutra{njih poslova Ministar Marti}.Informacija je u cijelosti jednoglasno prihva}ena, te je odlu~eno da kao takva ide u javnost.Nakon toga je otvorena {ira rasprava u kojoj su u~estvovali svi prisutni, te je odlu~eno da sepoduzme niz konkretnih mjera u cilju prevazilaènja nastalog stanja.

Ad-2)Predsjednik Skup{tine RSK Mile Paspalj obrazloìo je podneseni prijedlog za osnivanjeSavjeta za za{titu ustavnog poretka Republike Srpska Krajina, pa je prijedlog nakon kra}erasprave jednoglasno prihva}en i jednoglasno donesena sljede}a

O D L U K A1. Osniva se Savjet za za{titu ustavnog poretka Republike Srpska Krajina2. U Savjet za za{titu ustavnog poretka RSK imenuju se:

1. Hadì} Goran, predsjednik2. Paspalj Mile, ~lan3. Ze~evi} Zdravko, ~lan4. Marti} Mile, ~lan5. Bogi} Stevo, ~lan6. [panovi} Stojan, ~lan

234


HMDCDR

7. Veizovi} Dobrosav, ~lan8. [u{a Vojin, ~lan.

Ad-3)Zapisnik sa prethodne sjednice Vlade komentirao je podpredsjednik Vlade Kablar Jovo,nakon ~ega je isti jednoglasno prihva}en i verifikovan, bez ikakvih primjedbi.

Ad-4)Ministar Unutra{njih poslova Milan Marti} i ministar odbrane [panovi} Stojan obrazloìli supotrebu da se preuzmu svi vojni objekti na teritoriju Republike i daju na kori{tenje civilnimvlastima te predloìli da Vlada u tom pravcu donese odgovaraju}u Odluku. Nakon rasprave Vlada je zauzela stav da se preuzmu svi vojni objekti i daju na kori{tenjecivilnim vlastima, s tim da se prethodno formira radna grupa koja }e izvr{iti popis iinventarizaciju svih vojnih objekata na teritoriji RSK, a nakon toga na jednoj od sljede}ihsjednica donijeti odgovaraju}u Odluku.

Ad-5)Ministar prosvjete Kneèvi} Milan obrazloìo je potrebu za dono{enjem Pravilnika ounutra{njoj organizaciji i sistematizaciji iz oblasti prosvjete i predloìo da Vlada usvojiprijedlog pravilnika koji je u pismenoj formi podjeljen svim prisutnim ~lanovima Vlade. Nakon kra}e rasprave Vlada je jednoglasno donijela sljede}u

O D L U K Uprihva}a se prijedlog Ministarstva prosvjete i usvaja Pravilnik o unutra{njoj organizaciji isistematizaciji u oblasti osnovnog i srednjeg obrazovanja na podru~ju RSK.

Ad-6)Podpredsjednik Vlade Dàkula Veljko obrazloìo je inicijativu za osnivanje Privredne komoreRSK, a jednako tako podnio Vladi informaciju o obavljenim razgovorima u Privrednojkomori Jugoslavije i Privrednoj komori Srbije u Beogradu.Nakon rasprave o ovom pitanju Vlada je jednoglasno donijela sljede}u

O D L U K U1. Osniva se privredna komora Republike Srpska Krajina sa sjedi{tem u Kninu.2. V.d. direktor privremene komore imenovat }e se na jednoj od sljede}ih sjednica Vlade.

Ad-7)Ministar za trgovinu i turizam Vin~i} Svetozar obrazloìo je inicijativu za osnivanjeRepubli~ke direkcije materijalnih rezervi te predloìo Vladi da donese odgovaraju}u Odluku.Nakon rasprave Vlada je jednoglasno donijela sljede}u

O D L U K U1. Osniva se Republi~ka direkcija materijalnih rezervi Krajine sa sjedi{tem u Kninu.2. V.d. direktor Republi~ke direkcije materijalnih rezervi imenovat }e se na jednoj od sljede}ihsjednica Vlade.

Ad-8)U raspravi po ovoj ta~ki dnevnog reda u~estvovali su predstavnici op{tine Krnjak. Nakon {tosu isti detaljno obrazloìli probleme oko teritorijalnog razgrani~enja op}ine Krnjak i op}ineVojni} a s obzirom na provedene referendume Vlada je zauzela stav da se {to hitnije odrìzajedni~ki sastanak predstavnika op}ine Krnjak i predstavnika Vlade RSK u Vojni}u te u tom

235


HMDCDR

pravcu ovlastila Ministra obrane [panovi} Stojana, Ministra financija Peura~a Vojina, a svekako bi se izbjegli nesporazumi na terenu.

Ad-9), Ad-10), Ad-11)Ministar Hadì} Dr. Mladen izloìo je Vladi razloge zbog kojih je neophodno pristupitiosnivanju Republi~kog fonda za penziono i invalidsko osiguranje, te elaborirao prijedlogOdluke o osnivanju tog fonda.Nakon rasprave o ovim pitanjima Vlada je donijela slijede}u

O D L U K U1. Osniva se Republi~ki fond za penziono i invalidsko osiguranje sa sjedi{tem u Kninu.2. Za v.d. direktora fonda za penziono i invalidsko osiguranje imenuje se Marjanovi} Veljko.3. ^lanovi Upravnog odbora fonda imenovat }e se na jednoj od narednih sjednica Vlade.

Ad-12)Na obrazloèni prijedlog Ministra financija Peura~a Vojina, Vlada je nakon kra}e raspravejednoglasno donijela sljede}e

R J E [ E N J EZa savjetnika Ministra financija RSK imenuje se Vojnovi} Bogdan.

Ad-13)Na obrazloèni prijedlog Ministra zdravstva Dr Jovi} Du{ana Vlada je nakon kra}e raspravejednoglasno donijela sljede}u

O D L U K UOsniva se Sekretarijat pri Ministarstvu zdravstva RSK u sastavu:1. Bezbradica Radovan dipl. pravnik iz Knina, sekretar2. Gali} Nade`da dipl. ekonomista iz Gline, ~lan3. Babi} dr Du{an iz Knina, ~lanJednako tako nakon kra}e rasprave prihva}en je prijedlog Ministra Jovi}a i jednoglasnodoneseno sljede}e

R J E [ E N J EZa glavnog inspektora u Ministarstvu zdravstva i zdravstvenog osiguranja RSK imenuje se Dr[piro Mili} iz Obrovca.

Ad-14)Informaciju Oblasnog vije}a Slavonije, Baranje i Zap. Srijema podnijeli su Ministar [u{aVojin i podpredsjednik Dàkula Veljko, pa je nakon kra}e rasprave informacija u cjelostiprihva}ena.

Ad-15)Podpredsjednik Vlade Dàkula Veljko podnio je informaciju o problemima izbjeglica nateritoriji oblasti Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema koja je u cijelosti prihva}ena.

Ad-16)Ministar pravosu|a [u{a Vojin predloìo je Vladi da dade ovla{tenje nekoj od advokatskihkancelarija u Beogradu, u cilju zastupanja imovinsko pravnih interesa RSK u Beogradu.Nakon toga Vlada je jednoglasno zauzela stav da se ovlasti jedna od advokatskih kancelarijau Beogradu, a konkretna odluka u tom pravcu da se donese na jednoj od sljede}ih sjednicaVlade, nakon {to se obave potrebne konsultacije.

236


HMDCDR

Ad-17)O potrebi osnivanja novinske agencije Republika Srpska Krajina govorio je Ministarinformiranja E}imovi} Du{an te predloìo da se donese Odluka o osnivanju novinskeagencije RSK.Nakon rasprave o ovom prijedlogu Vlada je jednoglasno donijela slijede}u

O D L U K UOsniva se novinska agencija RSK sa sjedi{tem u Kninu.O nazivu novinske agencije odlu~it }e se na jednoj od sljede}ih sjednica Vlade.

Ad-18)Sekretar Crvenog krsta RSK Opa~i} Jovo koji je prisutan na raspravi o ovoj ta~ki dnevnogreda podnio je Vladi prijedlog Uredbe u Crvenom krstu RSK.Nakon kra}e rasprave Vlada je usvojila i donijela uredbu o Crvenom krstu Srpska Krajina.

Ad-19)Ministar za energetiku i rudarstvo Bjegovi} \or|e podnio je Vladi obrazloèni prijedlog dase donese Odluka o preuzimanju osnovnih sredstava biv{e INE na cijelom teritoriju RSK, paje Vlada nakon kra}e rasprave jednoglasno zauzela stav, da }e se takva Odluka donijeti najednoj od idu}ih sjednica Vlade, a nakon {to se utvrdi i precizira o kojim osnovnimsredstvima, kojoj vrsti, lokaciji i sli~no se radi, odnosno nakon {to se izvr{i inventarizacija svihosnovnih sredstava biv{e INE.

PREDSJEDNIK VLADEMr Zdravko Ze~evi}


831992., travanjBeogradElaborat prof. dr. Slobodana Komazeca o programu i politici povratka izbjeglica izHrvatske i Krajine

Prof. dr Slobodan Komazec229

PROGRAM I POLITIKA POVRATKA I REINTEGRACIJE IZBEGLICA IZ HRVATSKE I KRAJINE

– Sa instrumentima i podsticajnim merama –

BEOGRAD, APRILA 1992.

237

229 ^lan Stru~no-konzultantskog savjeta Vlade RSK, imenovan na sjednici Vlade 7. travnja 1992., vidi: Dok. br.73.


HMDCDR

S A D R @ A J

I – PROGRAM POVRATKA – GDE, KAKO, SA ÎM SE VRATITIII – IZBEGLICE IZ KRAJINE 3

1. Specfif~nost izbegli{tva 32. Povratak izbeglica i razvoj Krajine 43. Instrumenti i mere za osiguranje povratka 4

A. Monetarno – kreditna politika i podsticajne mere 4

B. Poreska i fiskalna politika 6C. Politika razvoja i privla~enja kapitala 6

III – IZBEGLICE SA PODRU^JA HRVATSKEIZVAN KRAJINA 8

IV – IZBEGLICE IZ GRADOVA I VE]IH NASELJA HRVATSKE(IZVAN KRAJINE) 9

V – JEDINSTVENA POLITIKA, KONTROLA,INFORMATIKA I ORGANIZACIJA 11

VI – RASPOLO@ENJE I MOGU]E ODLUKE ZA POVRATAK IZBEGLICA 16REZULTATI ANKETNOG ISTRA@IVANJA 19

I – PROGRAM POVRATKA – GDE, KAKO, SA ÎM SE VRATITI

Izbegli{tvo je uvek bila duboka ljudska tragedija i velika nesre}a sa brojnim socijalnim,politi~kim, ljudskim i gotovo civilizacijskim te{kim posledicama. Program osiguravanjapovratka prognanih i izbeglih Srba iz Hrvatske treba obuhvatiti ~etiri kompleksa problema:

1) Gde se vratiti,2) Kako se vratiti3) Sa ~im se vratiti,4) [ta ih o~ekuje u mestu povratka (sigurnost, ugroènost, izgubljeno radno mesto, izgubljeni stanovi, ostala imovina).

Racionalan program mora unapred imati pripremljen odgovor na sva navedena pitanja.Ovo se razli~ito, uz navedeno, odnosi na izbeglice iz:1) Podru~ja Republike Srpska Krajina,2) Podru~ja Hrvatske izvan Krajine i3) Posebno iseljeni i izbegli iz ve}ih gradova i naselja Hrvatske.

Da bi se dao odgovor na prethodna pitanja treba prethodno videti i odakle poti~u(domicilno) izbegla lica, njihov raspored po regionima Srbije, sme{taj na novim prostorima,vrsta pomo}i koju uìvaju, gubitke koje su pretrpeli izbegli{tvom i u Hrvatskoj, spremnost dase vrate na podru~je odakle su izbegli, odnosno na druga podru~ja.

Prema najnovijim podacima prema op{tinama iz kojih poti~u i mestima gde se sada nalaze,od ukupnog broja prijavljenih izbeglica (uz dopu{teno variranje stvarnih podataka odstatisti~ki utvr|enih, jer se svi sigurno nisu prijavili) imamo slede}u sliku:

238


HMDCDR

GLAVNI CENTRI IZBEGLICA I MESTA SME[TAJA

* Bez Vukovara. Podaci se gotovo svakodnevno menjaju. Ovde ih uzimamo prema prikupljenim podacima krajemmarta 1992. godine.

IZBEGLALICA I

MESTO

GDE SU SE PRIVREMENO SMESTILI

Beograd Vojvod. Ni{ Kraljevo Podrinje Ostalo

GLAVNI CENTRIIZBEGLICA 70.449 18.290 40.549 1.166 1.601 3.667 5.183

Vukovar 30.876 5.856 20.952 253 575 1.421 1.811

Osijek 21.668 6.132 11.919 348 569 1.161 1.539

Vinkovci 9.530 2.424 5.406 133 107 842 618

Zagreb-grad 8.375

VE]I GRADOVI 36.382 17.199 9.830 1.505 1.545 1.716 5.093

Sisak 4.811 2.604 1.169 72 128 248 690

Zadar 4.632 2.110 1.271 246 353 204 447

Daruvar 4.481 2.245 901 101 168 146 920

Nova Gradi{ka 3.821 2.037 1.223 37 133 113 278

Karlovac 3.950 2.066 1.078 130 147 180 349

Gospi} 2.770 1.700 749 29 53 78 161

Split 2.637 1.099 778 160 145 115 340

Virovitica 2.617 1.208 928 32 53 123 273

S. Poèga 2.412 1.179 875 52 69 119 118

[ibenik 1.966 987 572 78 33 81 215

Ljubljana-centar 1.836 302 254 435 101 122 649

Slav.Brod 1.113 399 432 27 31 98 126

Pula 1.152 352 242 106 69 42 341

Bjelovar 1.019 430 325 26 23 20 115

Ogulin 950 518 286 9 39 27 71

GRADOVIKRAJINE * 24.529 10.950 8.980 524 581 799 3.364

Pakrac 6.436 3.451 1.240 251 231 291 971

Beli Manastir 5.970 750 4.799 63 40 87 131

Petrinja 3.306 1.896 771 51 100 116 372

Grubi{no polje 2.372 983 471 31 56 128 703

Benkovac 1.738 1.012 405 47 53 74 147

Glina 1.321 905 267 23 32 22 72

Kostajnica 1.299 749 324 18 33 46 129

Knin 1.149 733 305 14 13 15 31

Vrginmost 938 471 398 26 23 20 8

GRADOVIKRAJINE 24.529 10.950 8.980 524 581 799 3.364

OSTALAPODRU^JA 38.115 16.484 12.791 1.565 807 1.352 3.785

UKUPNOIZBEGLICE IPROTERANI

169.475 62.923 72.150 4.760 7.534 7.534 17.325

239


HMDCDR

Problem izbeglica, dakle, treba re{avati vrlo disperzirano u zavisnost od podru~ja iz kogapoti~u i stanja na tim podru~jima danas i sutra.Iz podru~ja Krajine, od ukupno izbeglih lica 169.475 na to podru~je odnosi se (uklju~uju}ii Vukovar) oko 55.405 lica. Njihov povratak, mere koje treba preduzeti, odgovor na naprednavedena ~etiri pitanja (gde se vratiti, kako se vratiti, {ta im ponuditi i {ta ih o~ekuje tamo umestu povratka) potpuno je razli~it u odnosu na iseljene i izbegle iz gradova Hrvatske i sadrugih nemirnih podru~ja Hrvatske (pod jurisdikcijom hrvatske vlasti). Po}i }emo odnavedenih karakteristi~nih podru~ja, jer se prema njima mora voditi i razli~ita politikapovratka.

II – IZBEGLICE IZ KRAJINE

1. Specifi~nost izbegli{tvaDa bi se dao pravi odgovor {ta preduzeti i kako izbeglim omogu}iti dostojanstven povratak

i kvalitetan ìvot u Krajini, treba odmah napraviti strukturu iseljenih (izbeglih) lica poslede}im obele`jima:

1) Aktivna lica– poljoprivredni i sl. radnici– industrijski radnici– radnici iz trgovine i usluga– upravni, administrativni i sl. radnici– rukovode}e osoblje– stru~njaci i umetnici1š Š1Treba napraviti vrlo brzo pregled izbeglih stru~njaka po

zanimanjima (dip. ekonomisti, pravnici, profesori, u~itelji, sociolog, inènjer, i sl.)š– ostala zanimanja

2) Penzioneri i sa soc. primanjima3) Privatni preduzetnici, mala privreda, samostalni zanati4) Izdràvana lica

– doma}ice– deca– u~enici– studenti– ostali

Uz navedeni precizan pregled strukture izbeglica sa ovih podru~ja op}inski organi iodgovaraju}a ministarstva Krajine treba hitno na teren da sagledaju stvarnu situaciju i dajupodatke o slede}em:

a) stanovi i objekti (~iji su konkretno), potpuno sru{eni, za popravak neo{te}eni,b) mogu}nosti i potrebe popravka i broj takvih stanova (i mesta),c) potrebe u radnim organizacijama za stru~nim i drugim osobljem, da li im se osigurava

odgovaraju}i (ili sli~an posao),d) slobodno zemlji{te za obradu koje se moè dodeliti,e) slobodni prostori za novu stambenu izgradnju koji }e se dodeliti povratnicima,f ) {kole koje postoje (do sada), u kakvom su stanju, da li se trebaju obnoviti, popraviti,

novu graditi,g) broj |aka u mestu (i okolini koja mu gravitira),h) potreban broj u~itelja, nastavnika, profesora,

240


HMDCDR

i) da li postoji ve} sada nekakav konkretan program investiranja ili izgradnje na tompodru~ju,

j) da li postoji crkva u ve}em (ili manjem) mestu i u kakvom je stanju

2. Povratak izbeglica i razvoj KrajinePovratak izbeglica iz Krajine direktno }e se vezati za razvoj Republike Srpska Krajina.

Pretpostavke sigurnosti su uglavnom tu osigurane. U tom pogledu treba odmah pristupitirazradi slede}ih stimulativnih mera:

3. Instrumenti i mere za osiguravanje povratkaA. Monetarno-kreditna politika i podsticajnemere

1) Svakom povratniku (u mestu povratka) osigura}e se dugoro~ni kredit iz bankarskihsredstava (preko lokalnih poslovnih banaka) za slede}e namene2 Š2Uz rigoroznudokumentarnu kontrolu namenskog kori{tenja sredstava svakog pojedinca (ilidoma}instva).š:

– popravak stana, stambene zgrade,– nabavka uni{tenog ili oplja~kanog name{taja i drugog poku}stva ({to }e utvr|ivati

posebne op{tinske me{ovite komisije),– nabavka priplodnog stada u doma}instvima poljoprivrednog tipa, uz nabavku

odgovaraju}eg semena za setvu,– nabavka uni{tene poljoprivredne opreme i sl.

Krediti }e se davati iz primarnog novca datog (usmerenog) preko poslovnih banaka na tompodru~ju. Kamatna stopa je godi{nja eskontna stopa od oko 40%, rokovi ne mogu biti kra}iod deset godina, uz zalog imovine radi osiguranja povrata kredita.

2) Poslovnim bankama sniziti obveznu rezervu za visinu plasiranih sredstava na podru~jeKrajine (za ove svrhe).

3) Oìviti sistem potro{a~kog kredita za sasvim odre|ene namene,4) Omogu}iti sistem vrlo povoljnog otkupa stanova {to treba da bude vrlo stimulativno za

povratnike, uz odre|ivanje roka do koga se ne mogu nakon otkupa prodati drugome, nitiunajmiti drugome.

5) Omogu}iti (saveznim propisima) da svima koje zaposle radne organizacije, koje krenuu proces prestrukturiranja i emituju akcije, da na bazi akcija dobiju dugoro~ni kredit kodbanaka uz njegovo obavezno ulaganje u preduze}e u kojem radi (zadràvaju}i pri tome pravovlasni{tva). To se odnosi i na sve zaposlene u preduze}ima.

6) Aktivirati i podstaknuti povoljnim kreditima gra|evinsku operativu Srbije i Krajine zaizgradnju cesta na tim podru~jima, stambenu izgradnju, izgradnju {kola, crkava i drugihkulturnih institucija (domovi, biblioteke i sl.).

7) Otvoriti {ire procese obrazovanja i {kole u svakom ve}em mestu (prema broju dece) uzpovoljno kreditiranje nabavke knjiga, poklone {kolama i u~enicima. Proces mora biti dobroorganizovan, a vodile bi ga {kole i op{tinski organi

Treba sistematski prikupiti podatke o ostavljenoj i uni{tenoj imovini izbeglica – premanjihovoj izjavi i proceni.

B. Poreska i fiskalna politika

1) Poreske olak{ice date u poreskom sistemu Srbije treba pro{iriti na:– nova ulaganja i njihovo osloba|anje od poreskih davanja najmanje pet godina,

241


HMDCDR

– za novo zapo{ljavanje omogu}iti preduze}ima da u visini obra~unatih poreza i doprinosaautomatski preko banaka dobiju srednjoro~ne povoljne kredite za kompenzaciju odlivenihsredstava. To kombinovati sa osloba|anjem od poreza na dohotke tako zaposlenih i poreza naprofit (do osloba|anja na nekoliko godina).

– podsticati brzu amortizaciju sredstava i koristiti amortizacione iznose kao osnovu zadobijanje povoljnih kredita za osnovna i trajna obrtna sredstva.

– za neispla}ene ili prekinute penzije, invalidnine i sl. izbeglicama iz Krajine kreditimapopuniti budètske rupe i ispla}ivati ih u mestima Krajine (uz vo|enje posebne evidencije zafazu kada se budu radili bilanse razgrani~enja ili me|udràvne kompenzacije3) Š3 Alternativa:Srbija treba da sredi spiskove penzionera i invalida sa tih podru~ja (Hrvatska, Slovenija,Makedonija) i prestane sa isplatama uz upla}ivanje tih sredstava u jedinstven fond za tenamene.š

C. Politika razvoja i privla~enja kapitala

Politika razvoja, konkretni razvojni programi, povezivanje s preduze}ima i op{tinamaSrbije (preduze}a i op{tina Krajine) poseban je program koji }e se konkretno razraditi. To seposebno odnosi na:

– razvoj poljoprivrede,– zanatstva,– stambene izgradnje (i hotela),– turizma,– saobra}ajnica,– kulturnih institucija,– oìvljavanje proizvodnje ve} postoje}ih kapaciteta.

Izradi takvog programa treba pristupiti odmah u okviru Ekonomskog saveta VladeKrajine, uz usku saradnju sa svim op{tinama Republike Srpska Krajina.

U tom sklopu posebno }e se pa`nja posvetiti OSNIVANJU I POÊTKU RADANEKOLIKO FAKULTETA (Odeli Ekonomskog, Poljoprivrednog, Pedago{kog iElektrotehni~kog fakulteta). Odmah treba pristupiti od strane Vlade Krajine (i Vlade Srbije)pripremi programa, organizaciji rada i drugim pitanjima, da bi rad ovih institucija po~eo od1. X. 1992. godine. Centri ovih fakulteta bili bi za sada Knin i Beli Manastir.

Angaòvati se na privla~enju stranog kapitala, posebno na{ih iseljenika spremnih da ulaùu Krajinu.

Razmotriti pitanje davanja koncesija na odre|eni period (oko 10-15 godina) za ulaganjastranog kapitala na Plitvicama, velikog poljoprivrednog kompleksa oko Benkovca (do Zadra)i drugih atraktivnih podru~ja, posebno dela obale i sl. Razmotriti mogu}nosti da se vode}imstru~njacima (razli~itih oblasti) pod povoljnim uslovima omogu}i dobijanje zemlji{ta na obaliKrajine i njihovo vezivanje za Krajinu.

Kako je oko 93% anketiranih izjavilo da bi se uz odre|ene pogodnosti vratilo i radilo uKrajini, to je program razvoja Krajine pitanje njene stvarne egzistencije i politi~kog opstanka.To bi u~inilo (uz izgradnju ku}a) preko 90% anketiranih izbeglica.

III – IZBEGLICE SA PODRU^JA HRVATSKE IZVAN KRAJINE

Osnovno pitanje koje se mora postaviti jeste: da li ova lica imaju ikakvu {ansu (i volju) dase vrate “pod okrilje” hrvatske vlasti, pod novi teror i nacisti~ku politiku satiranja srpskogidentiteta na tim prostorima.

242


HMDCDR

Ako se isklju~e ve}i gradovi Hrvatske na koje otpada 75.952 izbegla lica, a zatim Vukovarsa Krajinom od 55.405 lica, zna~i da izvan toga podru~ja ìvi 38.118 izbeglica. To su manjanaselja razbacana na {irokim prostorima Hrvatske. Njihov povratak u takve “oaze” okruènevrlo nepovoljnim ambijentom (koji ih je i naterao u izbegli{tvo) te{ko je o~ekivati. Takve,prema konkretnim spiskovima (sa strukturom porodice, {ta su izgubili od imovine, ~ime bise bavili, zanimanje i dr.) treba upu}ivati na najblià regionalna podru~ja njihovom mestuizbegli{tva (iz koga su izbegli), odnosno prema njihovoj konkretnoj èlji (kada im se pokaùalternative). Bez la`ne demokratije, bez predrasuda, ovakvima treba osigurati sli~nu imovinuiseljenih Hrvata sa takvih podru~ja. Na njih se zatim odnose sve odgovaraju}e podsticajnemere koje su predvi|ene za povratnike u Krajini.

Povratak treba pripremiti, sve potrebne mere i programe konkretno (za pojedince iporodice) napraviti, ali za sada sa~ekati izvesno vreme dok se ratna situacija i operacijedovoljno smire da se osigura siguran boravak na tim podru~jima.

IV – IZBEGLICE IZ GRADOVA I VE]IH NASELJA HRVATSKE (IZVAN KRAJINE)

Ovo je zaista najve}i problem ukupnog “izbegli~kog sindroma” kojeg moramo re{avati. Tuje i bila najve}a koncentracija Srba u Hrvatskoj i najve}a “meta” hrvatske fa{isti~ke ma{inerije.

Na taj deo odnosi se 75.950 izbeglica, {to ~ini 45% ukupnog broja. O ovim izbeglicamase mora imati (kao i kod ostalih) vrlo precizna evidencija, po porodicama.

Osnovna pitanja koja se moraju postaviti su:1) Kako se vratiti kada su stanovi ve} useljeni, odnosno oduzeti i definitivno izgubljeni.2. Kada je izgubljen posao.3. Kada je izolacija i dalje prisutna.4. Kada ste izop{teni iz te sredine.5. Kada vam je ugroèna (svakodnevno) ìvotna egzistencija.6. Kada su gotovo svi izgubili imovinu i sredstva kod poslovnih banaka i dr.Povratak u ove gradove, bez nu`nih pretpostavki za to (vojno-politi~ke i sigurnosne,

ekonomske, etni~ke, kulturne i sl.) veliki je rizik i vra}anje izbeglica u nepoznato i u potpunuìvotnu neizvesnost. To se ne sme dozvoliti.

Program povratka treba da razgrani~i:a) Gradove koji se moraju etni~ki podeliti, posebno svi koji imaju jako srpsko zale|e

(Osijek, Zadar, Karlovac, Novska). Na te gradove otpada 32.300 izbeglica. Kako u ratnimciljevima ni jedan od tih gradova nije do sada u potpunosti pripao Krajini, to ostaje kao jedinamogu}a solucija, ina~e }e i uz povratak nova reka “dobrovoljnih” iseljenika ubrzo nastati iztih gradova. @ivot u takvim uslovima jednostavno nije mogu}.

b) Jedan od gradova (Zadar ili Karlovac, odnosno Osijek) zameniti za neko od mesta kojasu sada u Krajini, a bila su dominantno naseljena hrvatskim ìvljem, uz mogu}e ustupanje inekih manjih podru~ja koja etni~ki, razvojno i strate{ki nemaju nekakav ve}i zna~aj za srpskostanovni{tvo. Na taj na~in bi se re{io veliki broj izbeglica iz gradova Hrvatske.

c) Posebno se postavlja i mogu}nost da se pristupi izgradnji novog administrativnog,kulturnog i politi~kog sredi{ta (grada) Krajine. Lokacija vrlo pogodna bila bi u blizini Plitvica.Sve ukazuje da bi to mogao biti vrlo razvijeni Slunj (naravno sa izmenjenim imenom). Tu bise postepeno, ali i planski sme{tali Srbi izbegli iz gradova. To je, naravno, vezano zaekonomski razvoj tih podru~ja i politiku razvoja Krajine. Takva opcija ne dolazi u obzir u

243


HMDCDR

slu~aju spajanja Bosanske Krajine i Republike Srpska Krajina (kada bi centar trebao postatiBanja Luka).

Odmah pristupiti detaljnoj statisti~koj evidenciji ove grupe izbeglica. Nakon toga izraditiplan i mogu}nosti povratka ({ta im se nudi), pozvati na razgovor i izja{njavanje a zatimpostepena i smi{ljena, te dobro organizovana, akcija razme{taja na podru~ja za koja se izjasneda }e da izaberu za trajan boravak.

U ovoj skupini postoji veliki broj intelektualaca i obrazovanih ljudi razli~itih profila.Takvih je oko 5.000. Tu se krije velika energija znanja i kapital koji treba uklju~iti (svakogkonkretno) na odgovaraju}e mesto u razvoju Krajine, kako je to prethodno predloèno.

Njihov trajan ostanak u Beogradu i Srbiji je veliki gubitak za srpski narod u Krajini, ali iza onaj koji }e ostati u Hrvatskoj. Sve ih treba uklju~iti u institucije koje su predvi|ene da segrade (fakulteti, {kole, zavodi za razvoj, preduze}a, ustanove, izvr{nu vlast). Ministarstvo zaSrbe mora hitno javno pozvati intelektualce – izbeglice na jedan zajedni~ki razgovor i njihovouklju~ivanje u novoosnovane direkcije. One koje se ne odazovu (a evidenciju treba preciznoustrojiti za svakoga) smatrati posebnim tipom izdajice, isklju~iti ga iz spiska prognanih iliizbeglica, oduzeti mu sva ste~ena prava (stan, rano mesto, pomo} i dr.). Mi bijemo odlu~nubitku i niko ne moè biti izuzet iz nje.

Srbi koji }e ostati u gradovima Hrvatske i drugim delovima te “nove dràve” trebaju se nabazi reciprociteta potpuno za{tititi. Ovo u pogledu nacionalnih prava, imovine, i sl. saHrvatima koji ìve u Srbiji. Raseljavanje (zamena stanova i njegove imovine) je realnost imogu}a opcija. Tada treba imati i potpun uvid u broj, strukturu, imovinu i razme{tajHrvatskog stanovni{tva u Srbiji. To treba, prema poslednjim popisnim listama, preko SZSrbije, {to pre uraditi i preglede dati Ministarstvu za odnose sa Srbima izvan Srbije.

V – JEDINSTVENA POLITIKA, KONTROLAINFORMATIKA I ORGANIZACIJA

Ovako, do sada, razbijeni i osu|eni da se sami snalaze, u jednom o~ito stihijskom procesubeànja da se sa~uva goli ìvot, izbelice su postepeno osu|eni na nestajanje kao homogenainteresna grupa. Problem izbeglica bez nove organizacije, politike pomo}i i politikeorganizovanog povrataka, evidencije, kontrole i sl. – vremenski }e se razvu}i i dobiti drugekarakteristike od trenutnih. Da navedemo realno mogu}e:

1. Sve slabiji povratak i èlja za povratkom {to vreme vi{e odmi~e;2. Nesnalaènje mladih i sve teì prihvat u dru{tvene procese (zapo{ljavanje, {kolovanje,

stanovi), ~ime }e se i uticaj droge i alkohola pro{iriti;3. Raspadi porodica;4. Slabo zasnivanje novih porodica i drasti~an pad nataliteta (uz istovremeni rast

mortaliteta), obnova stanovni{tva }e biti drasti~no ugroèna;5. To je proces postepenog nestajanja i utapanja (uz te{ko prilago|avanje) u nove sredine.Da se takvi procesi ne bi dogodili, mada su izvesni, treba paralelno sa napred navednim

potezima urediti i slede}e:1. Organizovati jedinstven informacioni centar, unutar Ministarstva za odnose sa Srbima

izvan Srbije, uz sna`no kadrovsko ja~anje Ministarstva (u koje treba da u|e i nekolikostru~nih lica iz svakog od podru~ja Krajine);

2. Direkcija za prihvat i sme{taj novih izbeglica je nu`nost. Nalazila bi se u sastavunavednog Ministarstva, ali direktno povezana (i podre|ena u tom poslovanju). Ostaleorganizacije koje se, svaka za sebe, bave ovim poslom povezati sa Ministarstvom za odnose saSrbima i njemu ga podrediti.

244


HMDCDR

3. Organizovati sektor “KOBRA” pri Ministarstvu (od vrlo stru~nih ljudi, specijalista) koji}e se baviti specijalnim zadacima i obave{tajnim radom povezanim sa izbeglicama ipodru~jima na koja ih upu}ujemo, ali i iz kojih su do{li. Ovaj sektor }e se detaljno naknadnorazraditi.

4. Organizovati posebnu propagandnu slu`bu ili sektor koja bi na visoko profesionalanna~in, sastavljena od visokih stru~njaka, organizovala ovaj danas vitalan sektor i jedan odnajva`nijih oblika propagandnog rata. Taj sektor, povezan sa informacionim centrom (ukojem bi se slivale, obra|ivale i pripremale sve informacije iz podru~ja izbegli{tva), bio bizaduèn za plasiranje odre|enih informacija javnosti. Najuè bi bio povezan sa sredstvimajavnog informisanja. Predlaèm da se taj sektor nazove “SIDA” ili “SIPA” š Šš”Srpskaizbegli~ka informativna direkcija” ili “Srpska propagandna agencija”.š

Ovaj sektor bi preuzeo i celokupnu strategiju oko zamene stanovni{tva, te razradiocelokupan instrumentarij te politike.

5. Sredstva informisanja moraju svaki dan odrediti odre|eno vreme (TV) za informacije izìvota, problema, rada, obave{tenja (pa i propagande). Predlaèm da informacije pripremajui plasiraju (pa i takve emisije vode poznata imena i intelektualci iz ove mase izbeglica).

To se odnosi i na vode}e listove u Srbiji da bar jednom nedeljno daju jednu stranuposve}enu izbeglicama i izbegli{tvu. Pozvati javno mogu}e budu}e suradnike. Sve to skupazahteva ova sve ve}a reka i masa izbeglica (danas je to sve vi{e reka iz BiH).

6. Posebno treba istraìti i mogu}nosti orgnizovanja pomo}i u literaturi |acima u Krajini,bibliotekama, ~itaonicama (nasuprot kafi}ima koji ni~u u Krajini na sve strane prete}i daopasno pro{ire i ina~e dosta prisutan problem alkoholizma).

Zatraìti javno od odgovaraju}ih stru~njaka i nau~nih radnika da ponude programe zanapred navedene nove fakultete koji }e se morati otvoriti u Krajini. Ovo treba da uradiMinistarstvo za Srbe.

7. Vlada Krajine mora {to hitnije da izabere niz savetnika predsednika Vlade za niz vitalnihpodru~ja, jer to ona sama i uz najbolju volju ne moè sti}i da najkvalitetnije uradi. To se moèosigurati i preko uvida u spisak stru~njaka i nau~nih radnika koji je potrebno {to pre napravitiiz onih popisnih lista izbeglica (prijava), odnosno preko javnog poziva preko sredstva javnoginformisanja (od strane Ministarstva za Srbe izvan Srbije). Na taj na~in dobio bi se dobarpregled po strukama od kojih treba formirati timove. Poznato je da me|u izbeglicama vladaveliki interes za takvo organizovanje.

8. Podstaknuti i podràti preko organa Republike Srbije i BiH da se {to pre pristupispajanju srpskih podru~ja u BiH i Republike Srpske Krajine, ~ime bi se i problem izbeglicaznatno lak{e i konzistentnije re{avao. O {irim implikacijama ovakvog poteza ovde je te{ko igovoriti. Izuzetno su veliki, gotovo od kapitalnog zna~aja za ukupan srpski narod i u Srbiji iizvan nje.

9. [to pre formirati filijalu Narodne banke Jugoslavije na podru~ju takve Krajine, uzformiranje Banke za razvoj i rekonstrukciju privrede, uz niz ve} formiranih manjih banaka iekspozitura u ve}im gradovima Krajine. Ovaj proces osnivanja Filijale NBJ uklju~iti u sadapripreman proces reorganizacije i reforme na{e Centralne banke (koji je u toku).

10. Pod vidom “demokracije” hrvatska strana brojnim podzemnim metodama tera Srbe izHrvatske, “~isti teren” te stvara etni~ki ~iste dràve. Sve rade u tom pravcu. Pitanje je koja jestrategija na duì rok efikasnija? Njihova, jer }e podru~ja etni~ki stvarno o~istiti ili na{a kadau stvarnoj demokraciji, slobode i ravnopravnosti (i Hrvata koji ìve na ovim prostorima) oniostaju potpuno za{ti}eni. Historijsku (i generacijsku) bitku sigurno na toj osnovi gubimo i na

245


HMDCDR

to treba ve} sada ukazati. Srpsko stanovni{tvo se u Hrvatskoj novim zakonima masovno podpritiscima prevodi u pokatoli~ko hrvatstvo. Takav proces treba hitno prekinuti i zatraìti svaistinska civilizacijska prava Srbima u Hrvatskoj (izvan Krajine).

Taj koncept traì novu ulogu dràve Srbije i srpske pravoslavne crkve na tim prostorima (injen normalan rad). Srpska crkva u Hrvatskoj mora da prihvati i druge funkcije – kulturnodelovanje, literatura, predavanja, karitativno delovanje, povezivanje sa iseljenim Srbima kojisu nosioci kapitala i èlje za ulaganjem tog kapitala u Krajinu.

U protivnom (ili paralelno) s tim treba i}i na slede}e:1. Primeniti iste metode i pritiske na deo hrvatskog stanovni{tva na podru~ju Srbije;2. Raditi sistematski na zameni stanovni{tva i njegove imovine (izme|u hrvatskog i srpskog

stanovni{tva).

VI – RASPOLO@ENJE I MOGU]E ODLUKE ZA POVRATAKIZBEGLICA

Da bi se mogla voditi odgovaraju}a politika povratka najve}eg dela izbeglica, pripremile ikoordinirale odgovaraju}e podsticajne mere, o ~emu je napred bilo re~i, treba znati:

1) Da li se neko èli vratiti,2) Koliko se takvih èli vratiti,3) Gde se èle vratiti,4) Kakve im uslove moèmo ponuditi (u pogledu svega navedenog na po~etku ovoga

materijala)5) Kakva je struktura povratnika (mesto odakle poti~u, obrazovanje, zvanje, struktura

porodice, izgubljena imovina i sl.), bez ~ega je proces povratka uglavnom sveden na stihijskiproces, uz prisutan ose}aj da vas se neko èli re{iti jer ste mu objektivno postali teret, uz svenjegove te{ko}e i probleme.

Takva politika se ne sme ni po koju cenu poku{ati realizovati, jer bi izazvala velikarazo~aranja, otpore i suprostavljanja unutar bi}a srpskog naroda, a to se u osnovi i ̀ eli u op{tojstratagiji pritisaka na na{ narod i Srbiju.

Povratak na silu, bez odgovaraju}ih unapred osiguranih pretpostavki, bez poznateizvesnosti u pogledu svih napred navedenih pretpostavki, sigurno bi vodio tome.

Odluka za povratak, i gde, je pravo slobodne volje i procene svakog pojedinca. Me|utim,vreme koje proti~e ne ide u prilog izbeglicama, jer tope se eventualne rezerve, posao se sve teènalazi, stambeni problemi ne re{avaju, a broj izbeglica se svakim danom pove}ava, uz njihovsve teì materijalni poloàj (u ovoj hiperinflaciji) – Moral opada, a op{ta slika izbeglica senaglo pogor{ava, posebno uz novi egzodus Srba iz Bosne i Hercegovine.

S druge strane, druga (hrvatska) strana nastoja}e da ta podru~ja drì pod stalnom ratnomi psiholo{kom tenzijom, nesigurno{}u i brojnim pritiscima, ~ime se vodi poznata strategijaspre~avanja povratka izbeglica u Hrvatsku, a po mogu}nosti i u Krajinu. Mogu}a je i opcijada poku{aju okrenuti Srbe protiv Srba daju}i odre|ene pogodnosti, “garancije”, povratak nave} izgubljeni posao, povratak stanova, ponuda za osnivanje srpskih institucija, davanje svihprava (naravno na papiru kao golo obe}anje) i sl. posebno kod Srba izvan Krajine. Tu se moèo~ekivati i novi poku{aj “prodora” za dobijanje srpskih masa za kvazi srpske stranke kao {toje Srpska narodna stranka i Demokratski forum, {to, poznato je ravno je izdaji interesasrpskog naroda u Hrvatskoj. Rezoluciju o oduzimanju prava \uki}u230 da zastupa autenti~ne

246

230 Milan, osniva~ i predsjednik Srpske narodne stranke.


HMDCDR

interese srpskog naroda u Hrvatskoj treba javno objaviti (pripremljena je za Skupintelektualaca u Sava centru). “Kupovina” je mogu}a opcija, samo se postavlja pitanje koli~ineotpora i mr`nje utkane u obe strane, ali i donjoj granici “moralnog praga otpora”, koji seprotekom vremena i nere{avanjem problema izbeglica i prognanih sve vi{e (i opasno) sniàva.Militarizacija izbeglica u tom slu~aju ostaje kao jedina mogu}a opcija i kontra-akcija.

Produàvanjem stanja neizvesnosti i nere{avanjem ̀ ivotnih problema kod izbeglica se javljai ose}aj i pitanje “za{to sam pobegao”, “mo`da bi mi bilo bolje da sam tako ostao”, ili slede}amisao “pa kona~no potpisa}u i taj dokument izjave lojalnosti Hrvatskoj, ne}e me valjda tadadirati” (mada je to bila i ostala velika zabluda, jer cilj usta{ke vlasti je o~it: o~istiti Hrvatskuod bi}a i samih tragova postojanja srpskog naroda na tim prostorima).

Da bi se takvi procesi unapred onemogu}avali treba ta~no videti raspoloènje izbeglica,pratiti njihov status i reakcije probleme i pitanja koja se postavljaju i kako se re{avaju. Trebaorganizovati za njih odgovaraju}e skupove, predavanja, okupljati ih – jer te{ko}e se lak{epodnose zajedni~ki, kada se ne ose}ate napu{teni i usamljeni, odnosno zapostavljeni (posebnou novoj sredini na koju se najve}i deo te{ko adaptira, a u materijalnom i finansijskombezna|u to je redovan slu~aj). Time treba da se bavi napred navedeni propagandni sektor.

Da bi se dobila, bar orijentaciona slika raspoloènja izbeglica izvr{ili smo blic-anketu zavreme odràvanja velikog Skupa izbeglica u “Sava centru”. Rezultati su vrlo indikativni zakoncipiranje odgovaraju}e politika povratka izbelica i prognanih.

REZULTATI ANKETNOG ISTRA@IVANJA

ukupnog broja anketiranih (dobijenih odgovora) od oko 750 izbeglica sa Skupa na kojemje prisustvovalo oko 1.300 izbeglica, dobili smo slede}e odgovore:

1. Da li ste zaposleni – stalno 9%– privremeno 14%– nezaposleni 77%

2. Kako ste re{ili privremeni sme{taj:– kod ro|aka 70%– privatno na{li stan 19%– preko dru{tvenih org. 11%

3. Sredstva od kojih ìvite:– plata 12%– penzija 8%– pomo} rodbina 50%– pomo} dru{tva 30%

4. Uz navedeno u dogledno vreme nemaju izgleda i ne vide mogu}nost da ta pitanja u veziposla i sme{taja re{e.

5. Da li bi radili u Krajini ako se ponudi mesto iz struke kojom su se bavili:– DA 93%, NE 7%

6. Da li èlite povratak u mesto ranijeg stanovanja– DA 68% NE 32%

7. Da li biste uz povoljne uslove i olak{ice bili spremni da obnovite (podiète) stan, ku}u,imovinu, stoku:

– preko 90% se izjasnilo za izgradnju ku}e.

247


HMDCDR

8. Imate li problema u mestu privremenog boravka:– DA 65% NE 35%

9. Ose}ate li se napu{tenim i zapostavljenim od ovla{tenih organa vlasti (Srbije i Krajine):– DA 75% NE 25%

10. Da li mislite trajno ostati na podru~ju Srbije:– DA 9% NE 71% NE ZNAM 10%

uz 10% penzionera

Preslika, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 2., kut 250.

841992., svibanj 3.Jasenovac

Izvje{}e Stanice milicije Jasenovac SUP-u Pakrac o plja~ki napu{tenih ku}a u Jasenovcu iodvoènju oplja~kanih stvari u Bosnu i Hercegovinu

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO UNUTRA[NJIH POSLOVASTANICA MILICIJE JASENOVACBroj: VII-03/1-35/92.Jasenovac, 03. 05. 1992. godine.

SEKRETARIJATU UNUTRA[NJIH POSLOVAP A K R A C/ Oku~ani /

U prilogu dopisa dostavljamo vam izvje{taj deùrne slu`be Jasenovac, a za period od 25.04. do 02. 05. 1992. godine.Prilog:

1. Izvje{taj.Komandir:

Mandi} Ignjatija, Šv.r.šM.P.231

– – – – – – – – – – – – – – – –

IZVJE[TAJ DE@URNE SLU@BE ZA PERIOD OD 07 SATI 25. 04. DO 07 SATI DO 02. 05. 1992. god.

I. KRIVI^NA DJELA:– Dana 27. 04. 1992. godine oko 13,00 sati patrola milicije vr{e}i redovnu pozorni~ko-

patrolnu djelatnost zatekla je u Savskoj ulici u blizini èljezni~kog mosta civile Mandi}

248



HMDCDR

Dragana i Vukasinovi} Milenu iz U{tice, gdje su poku{ali ~amcem prevesti ukradenu robu izJasenovca u U{ticu. O u~injenom napisana slu`bena zabilje{ka radi daljnjeg postupanja.

II PREKR[AJI:Prekr{aja nije bilo.

III SAOBRA]AJNE NEZGODE– Saobra}ajnih nezgoda nije bilo.

IV OSTALI DOGA\AJI I PRIJAVE:– Dana 28. 04. 1992. godine u 09,30 sati putem telefona iz komande 11. Partizanske

brigade zatraèna je pomo} radi obezbe|ivanja vozila UNPRFORA ispred zgrade MZ zavrijeme odràvanja sastanka. Upu}ena patrola milicije koja je zajedno sa pripadnicima vojnepolicije obezbe|ivala vozila i zgradu.

– U 18,30 sati u SM bez poziva do{ao je jedan pripadnik rezervnog sastava JNA, nije èlioda se predstavi, te prijavio da je zapazio dva vojna obveznika da nasipom pokraj Save uSavskoj ulici vuku jednu manju prikolicu na kojoj su utovarene najvjerojatnije ukradenestvari. Na lice mjesta upu}ena patrola milicije, koja je na nasipu ispred ku}e br. 3 prona{lanavedena kolica na koja je bio natovaren motor od traktora Ferguson, dok u blizini nijezatekla niti zapazila ni jedno lice. Kolica sa natovarenim traktorskim motorom pohranjena uskladi{te stanice milicije. Napisana slu`bena zabilje{ka radi daljnjeg postupanja.

– Dana 29. 04. 1992. godine dojavom jednog vojnog obaveznika, èli ostati anoniman,do{lo se do saznanja da u ku}i Filipovi} Mirka, u kojoj su trenutno smje{teni pripadnici JNA,iz Jasenovca ulica 22 travnja ima sakrivenog oru`ja i municije. Upoznat major Kosi} Mirkoiz Divizije, kao i komanda 11. Partizanske brigade, te uz dogovor sa majorom Kosi}em izvr{enje pretres ku}e Filipovi} Mirka uz prisustvo predstavnika Divizije, 11. Par. brigade i radnikaSM. Prilikom pretresa u potkrovlju ku}e prona|ena je ve}a koli~ina lova~ke municije i to zakarabin i sa~maricu. Prona|ena municija je oduzeta uz odgovaraju}u potvrdu o privremenooduzetim predmetima, te pohranjena u skladi{te SM. Napisana op{irna slu`bena zabilje{ka.

– U 16,00 sati u SM priveden je Bjeli} \uro iz Jasenovca od strane pripadnika vojnepolicije, zbog optu`be da je prije izbijanja rata vi|an u uniformi ZNG-e. Sa istim je obavljeninformativni razgovor te utvr|eno da se ne radi o njemu, ve} o Bjeli} Zdravku, a {to supotvrdili i mje{tani Jasenovca. Nakon toga isti je pu{ten ku}i.

– Dana 01. 05. 1992. godine patrola milicije vr{e}i redovnu slu`bu do{la je do saznanjada civilna lica iz U{tice i Gradine tokom no}i vr{e KD po Jasenovcu, te ukradenu robu ipredmete uz pomo} vojnih obaveznika ~amcima prevoze preko Save u U{ticu. Napisanaslu`bena zabilje{ka radi daljnjeg postupanja, a o slu~aju obavje{tena komanda 11. Par.brigade.

Drugih novosti tokom navedenog perioda nije bilo.

OPERATIVNI DE@URNI:Jovan Rado{evi}, Šv.r.š


249


HMDCDR

851992., svibanj 5.Knin


Z A P I S N I Kod 4. i 5. maja 1992. godine sa XII. sjednice Vlade Republike Srpska Krajina, odràne

u Belom Manastiru.PRISUTNI: Ze~evi} Zdravko, Kablar Jovo, Boàni} Bo{ko, Bogi} Stevo, Dàkula Veljko,

Bjegovi} \or|e, Marti} Mile, Din~i} Svetozar, E}imovi} Du{an, [u{a Vojin, Jovi} Du{an, Kneèvi} Milan, Peura~a Vojin, [panovi} Stojan, Veizovi} Dobrosav i Starevi} Du{an.

ODSUTNI: Grabundìja Savan.NA POZIV PRISUTNI: Devetar Vitomir, Bukarica Petar, Ra|en Mirko, Ivanovi}

Ljubi{a i ~lanova i Oblasnog ve}a Slavonije, Baranje i zapadnog Srema.

Sjednica je po~ela sa radom 4. 05. u 17,00 i 5. 05. u 8,30 sati.

Sjednicom je predsjedavao predsjednik Vlade Mr. Ze~evi} Zdravko.Za sjednicu je utvr|en slijede}i

D n e v n i r e d:

1. Informacija MUP Krajine o bezbednoj situaciji i poduzimanje potrebnih mjera.2. Informacija o stanju u oblasti Slavonije, Baranje i zap. Srema.3. Problemi isplate penzija.4. Utvr|ivanje prijedloga Zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju.5. Dono{enje rje{enja o imenovanju:

– pomo}nika ministra za obrazovanje,– sekretara ministarstva obrazovanja.

6. Dono{enje rje{enja o imenovanju:– direktora Direkcije robnih rezervi.

7. Dono{enje rje{enja o imenovanju Komiteta za nacionalne manjine.8. Imenovanje v.d. direktora informativne agencije RSK.9. Dono{enje odluke o osnivanju Fonda brige o planiranju porodice i brige o djeci.10. Odnos lokalnih slu`bi TO kod vr{enja mobilizacije.11. Prijedlog kandidata za ministre i pomo}nike ministara.12. Dono{enje rje{enja o imenovanju direktora uprave dru{tvenih prihoda.13. Dono{enje rje{enja o imenovanju pomo}nika ministra za financije.14. Primjena propisa iz poreske politike.15. Dono{enje Odluke o izmjenama i dopuni Odluke o preuzimanju savezne Uredbe oprodaji robe za strana sredstva pla}anja.16. Razmatranje prijedloga Zakona o osnivanju javnog preduze}a za istraìvanje,proizvodnju, preradu i promet nafte i prirodnog gasa.

250


HMDCDR

Ad-1)Informaciju o bezbednosnoj situaciji u Krajini podnijeli su Ministar Milan Marti} i njegovpomo}nik Boro \uki}.Nakon podnesene informacije i rasprave u kojoj su u~estvovali Ministar [panovi}, Ministar[u{a, Ministar Veizovi} i drugi.Nakon provedene rasprave done{ene su ove

O D L U K E1. Upu}uje se prijedlog Vlade RSK Predsjedniku Republike da se proglasi vanredno stanje nateritoriju Republike Srpska Krajina,2. Progla{ava se demobilizacija svih vojnih obveznika od 18 do 60 godina na teritorijuRepublike Srpska Krajina,3. Zabranjuje se izvoènje vojnih efektiva, materijalno-tehni~kih sredstava i druge vojneopreme biv{e JNA sa teritorija Republike Srpska Krajina.Jednako tako Vlada je nakon provedene rasprave donijela slijede}e

Z A K L J U ^ K E1. Da se uputi protestno pismo generalnom sekretaru UN gospodinu Butrosu Galiju u vezibrzine i na~ina razmje{taja snaga UNPROFOR-a na teritoriju RSK,2. Da se zatraì od Vlade Srbije da ispita mogu}nosti ukidanja statusa izbjeglica licima sapodru~ja na{e Republike.

Ad-2)Ministar Mladen dr. Hadì} podnio je informaciju o stanju u oblasti Slavonije, Baranje i zap.Srijema u pismenoj formi, koja informacija predstavlja sastavni dio ovog zapisnika.232

Ad-3)O problemima oko isplate penzija informirao je podpredsjednik Kablar koji je izme|u ostalogrekao da ima puno pote{ko}a oko isplate penzija, u pojedinim op}inama penzije nisuispla}ivane od 7 mj. pro{le godine, a ima op}ina gdje su ispla}ene i za 3. mj. ove godine tozna~i da isplate penzija nisu uskla|ene. Nakon provedene rasprave donesena je slijede}a

O D L U K A1. Svim penzionerima na podru~ju Republike isplatiti penzije za 3. mj. ove godine.2. O nadoknadi neispla}enih penzija do 3. mj. Vlada }e odlu~iti naknadno.3. Po~ev od 1. 04. mirovine }e se ispla}ivati redovno.4. Pove}anje mirovina }e se uskla|ivati prema mogu}nostima i raspoloìvim sredstvima.

Ad-4)Prijedlog zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju obrazloìo je Ministar Kneèvi}.Nakon provedene rasprave donesena je sljede}a

O D L U K A1. Prihvata se prijedlog Zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju.2. Prijedlog Zakona dostavlja se Skup{tini na usvajanje.

Ad-5)Prijedlog za imenovanje kandidata za pomo}nike ministara i sekretara ministarstvaobrazovanja podnio je ministar Kneèvi}.

251

232 Informacija nije prona|ena uz zapisnik.


HMDCDR

Nakon podnesenog prijedloga i sprovedene rasprave done{eno je

R J E [ E N J E 1. Za pomo}nika ministra pred{kolskog i osnovnog obrazovanja imenuje se Mr. Ljubi{aIvanovi}, prof.2. Za pomo}nika ministra za srednje obrazovanje imenuje se Ra|en Mirko, prof.3. Za pomo}nika ministra visokog i vi{eg obrazovanja imenuje se Mr. \uro Dedi}, prof.4. Za sekretara ministarstva obrazovanja imenuje se Gorana Mili}, dipl.pravnik.

Ad-6)Prijedlog za imenovanje direktora direkcije za robne rezerve podnio je ministar Vin~i}Svetozar.Nakon provedene rasprave done{eno je

R J E [ E N J E1. Za direktora direkcije za robne rezerve imenuje se Boì} Dragan.

Ad-7)Prijedlog ~lanova komiteta za nacionalne manjine podnio je podpredsjednik Kablar.Nakon podnesenog prijedloga i provedene rasprave doneseno je

R J E [ E N J EImenuje se komitet za nacionalne manjine u sastavu:1. Veselinovi} Sergej iz Obrovca – predsjednik2. Mandi} Jasminka iz Gra~aca, ~lan3. Ivanovi} Ljubi{a, Beli Manastir, “4. Martinovi} Boris iz Gline, “5. Devetak Vitomir iz Erduta, “6. Krupi} Fadil, Zapadna Slavonija “7. @ulec Ivica, “8. Dr. Vasil,233 “

Ad-8)Prijedlog za vr{ioca du`nosti direktora informativne agencije RSK podnio je ministarE}imovi}. Nakon podnesenog prijedloga i provedene rasprave doneseno je

R J E [ E N J E Za vr{ioca du`nosti direktora informativne agencije RSK imenuje se Jankovi} Zdravko –profesor.

Ad-9)O potrebi za osnivanje Fonda brige o djeci i planiranju porodice obrazloìo je ministar Jovi}.Nakon podnesenog prijedloga i podnesene rasprave u kojoj su u~estvovali prisutni donesenaje slijede}a

O D L U K A1. Osniva se Fond za planiranje porodice.

252

233 Mihajlov.


HMDCDR

2. Vr{ioca du`nosti za direktora fonda imenovat }e Vlada na jednoj od sljede}ih sjednica.

Ad-10)Odnos lokalnih slu`bi TO kod vr{enja mobilizacije nije uskla|en, {to stvara odre|eneprobleme. U budu}e o ovoj problematici treba vi{e posvetiti pa`nje.

Ad-11)Prijedlog za pomo}nika ministra za zdravstvo i zdravstveno osiguranje podnio je MinistarJovi}.Nakon ~ega je done{eno

R J E [ E N J EZa pomo}nika ministra za zdravstvo i zdravstveno osiguranje imenuje se Dr. VojislavStanimirovi} iz Vukovara.

Ad-12)Prijedlog za direktora Republi~ke uprave dru{tvenih prihoda podnio je Ministar Peura~aVojin nakon ~ega je doneseno

R J E [ E N J E1. Za direktora republi~ke uprave dru{tvenih prihoda imenuje se Martinovi} Mirko izVojni}a.

Ad-13)Prijedlog pomo}nika ministra za financije podnio je Dàkula Veljko nakon ~ega je provedenarasprava, a potom je donesen

Z A K L J U ^ A KPopunu pomo}nika ministra za financije donijet }e se naknadno na jednoj od narednihsjednica Vlade.

Ad-14)Raspravu o primjeni propisa iz poreske politike odgoditi za jednu od narednih sjednica Vlade.

Ad-15)Prijedlog Odluke o izmjeni i dopuni odluke o preuzimanju Savezne uredbe o prodaji robe zastrana sredstva pla}anja podnio je Ministar Vin~i}, nakon ~ega je donesena

O D L U K A

^lan 1.o izmjenama i dopuni Odluke o preuzimanju savezne Uredbe o prodaji robe za strana sredstvapla}anja.Iza ~lana 2. dodaje se ~lan 2a. koji glasi:U Uredbi o prodaji robe za strana sredstva pla}anja (“Slu`beni list SFRJ”, broj 71/91), ~lan2. stav 2. “bri{e se”, ~lan 9. zadnji stav “bri{e se”, ~lan 12. stav 2. i 3. “bri{e se” i ~lan 16. stav1. u delu u kom se navodi ~lan 2. stav 2. “bri{e se”.

253


HMDCDR

^lan 2.Ova Odluka stupa na snagu danom dono{enja, a ima se objaviti u “Slu`benom glasnikuRSK”.

Ad-16)Prijedlog Zakona o osnivanju javnog preduze}a za istraìvanje, proizvodnju, preradu i prometnafte i prirodnog gasa podnijeli su ministar Begovi} i Vin~i}.Nakon provedene rasprave donesena je sljede}a

O D L U K A1. Prihvata se prijedlog Zakona o osnivanju javnog preduze}a za istraìvanje, proizvodnju,preradu i promet nafte i prirodnog gasa.2. Prijedlog Zakona dostavlja se Skup{tini na usvajanje.

Sjednica je zavr{ila sa radom u 12,00 ~asova.

PREDSJEDNIK VLADEMr. Ze~evi} Zdravko


861992., svibanj 9.JasenovacIzvje{}e Stanice milicije Jasenovac SUP-u Pakrac o plja~ki i paljenju napu{tenih ku}a uJasenovcu

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO UNUTRA[NJIH POSLOVASTANICA MILICIJE JASENOVACBroj: VII-03/1-44/92.Jasenovac, 09. 05. 1992. godine.

SEKRETARIJATU UNUTRA[NJIH POSLOVAP A K R A C/Oku~ani/

U prilogu dopisa dostavljamo vam izvje{taj deùrne slu`be Jasenovac, a za period od 02.05. do 09. 05. 1992. godine.Prilog:

1. Izvje{taj.

M.P.234 KOMANDIR:Mandi} Ignjatije, Šv.r.š

254



HMDCDR

– – – – – – – – – – – – – – – –

IZVJE[TAJ DE@URNE SLU@BE ZA PERIOD OD 07 SATI 02. 05. DO 07 SATI 09. 05. 1992. GODINE

I. KRIVI^NA DJELA:Krivi~nih djela nije bilo.

II. PREKR[AJI:Prekr{aja nije bilo.

III. OSTALI DOGA\AJI I PRIJAVE:Dana 03. 05. 1992. godine patrola prilikom vr{enja redovne slu`be do{la je do saznanja da

pojedini pripadnici rezervnog sastava JNA iz napu{tenih ku}a u [trosmajerovoj ulici iznoserazne stvari i predmete te se predpostavlja da ih uskladi{tavaju na jedno mjesto i kad se za toukaè prilika da ukradene stvari prevezu preko rijeke Save u Bosnu.

Podne{ena slu`bena zabilje{ka.– Dana 03. 05. 1992. godine oko 13,00 sati patrola koja vr{i kontrolu vozila i civilnih lica

na punktu skela na rijeci Sava do{la do saznanja da }e u vojnom kamionu reg. br. M 6853biti prevezene stvari koje su ukradene. Nakon izvjesnog vremena kamion je do{ao na skelu teod strane vojne policije na{a patrola je bila sprije~ena da pregleda kamion. U pratnji kamionaje bio vodnik ]ibi} koji je i vrije|ao patrolu. O tome obavje{ten komandant bezbednosti 11.Par. Brigade koje je do{ao drugi dan u na{u stanicu te izjavio da je kamion vozio namje{taj zajednog vojnog izbjeglicu te da }e dostaviti sve potrebne papire o izvozu namje{taja.

Podne{ena slu`bena zabilje{ka.– Dana 06. 05. 1992. godine u 17,15 sati u [trosmajerovoj ulici br. 2. do{lo je do poàra

ku}e vlasni{tvo Pirja Mande, a koja se nalazi u izbjegli{tvu. Ku}a je potpuno izgorela a poàrje najvjerovatnije podmetnut od strane N.N. lica.

Podne{ena slu`bena zabilje{ka.– Dana 08. 05. 1992. godine u 22,10 sati patrola koja osigurava objekat primjetila da u

Savskoj ulici gore objekti.Odmah su iza{li na lice mjesta gdje su utvrdili da gore dvije ku}e u Savskoj ul. i jedan

{tagalj, zatim u Savskoj ul. br. 92 gorela su dva objekta te u ul. @rtava Fa{izma br. 48 gorelaje jedna ku}a i u Preradovi}evoj ulici gorela je jedna {tala. O svemu obavje{tena komanda 11.Par. brigade koji su nakon izvjesnog vremena zahtjevali da podignemo TO Jasenovac, da gasepoàr, {to smo i u~inili.

O svemu ovom podne{ena slu`bena zabilje{ka.– Drugih novosti tokom navedenog vremena nije bilo.

Deùrni operativac:Stojni} Dragomir


255


HMDCDR

871992., svibanj 10.Oku~ani

Izvje{}e Veljka Dàkule o radu civilnih organa vlasti u Srpskoj oblasti Zapadna Slavonija,na sjednici Skup{tine odrànoj 10. svibnja 1992.

VELJKO D@AKULA

IZVJE[TAJ O RADU CIVILNIH ORGANA VLASTI UPROTEKLOM PERIODU I NAREDNI ZADACI

Magnetogram podne{enog izvje{taja o radu vlade Zapadne Slavonije podnesen je nasjednici Skup{tine OBLASTI ZAPADNA SLAVONIJA odrànoj 10. maja 92. u

Oku~animaOku~ani, 13. maja 1992.

– – – – – – – – – – – – – – – –

Najprije da vas sve skupa pozdravim. Drago mi je da se ponovo nalazimo zajedno. Ovo mojeizlaganje, koje sigurno ne}e mo}i definitivno da iznese istorijsku istinu svih zbivanja idogadjanja jer ja kao predsjednik vlade Zapadne Slavonije koje je bilo prija{nje ime i da }epuna istina i puni razlozi zbivanja dogadjaja biti re~eni, izgovarani i izno{eni u godinama kojesu pred nama. Ali nastojat }u po{to postoji veliki interes, a bilo je raznih istina, kad kaèmraznih istina, vi{e bih rekao podmetanja i laì, no ono {to je trebalo re}i, a mislim da je danastrenutak da se neke stvari do kraja kaù, da se vama kao poslanicima Narodne skup{tineiznesu, a vi da ovaj izvje{taj prokomentari{ete i da ga usvojite, odnosno ne prihvatite. Da bise znao zna~aj Zapadne Slavonije ja }u samo kratko u}i u istoriju. Mi koji ìvimo na prostoruZapadne Slavonije znamo dobro, neko je u~io, neko je slu{ao, a netko na nekom drugommjestu bio informisan, da je to bio prostor male Vla{ke. Male Vla{ke zbog toga {to u prevodumi to kaèmo mala Srbija. Da su tu Srbi postojali prije vi{e vijekova, da oni nisu do{li ju~erili prekju~er, da nisu nosili zemlju na opancima ve} da su do{li kao ~astan narod traè}iprostora i neba nad svojom glavom. Pri tome nisu nikoga iseljavali ni proganjali ve} su dolazilina prazan prostor koji nije bio naseljen. Tu su otpo~eli svoja ognji{ta i svoj ìvot. Da je to takogovore i manastiri Svetoga Nikole, zatim manastir Pakra i drugi niz crkava koji govore dasrpski narod kada je do{ao, do{ao je kao civiliziran narod da gradi svoje crkve. Nastojao je da{iri i da odrì svoju kulturu koju je vijekovima gajio i njedrio i koja je u stvari bila koja jesa~uvala srpski identitet i njegovo ime. Sve to govori da je duboko u nama ostao prisutan tragda smo Srbi. Ovo je u nazad 50 godina bilo veoma skromno i stidljivo izgovarano. To je takobilo uvrijeèno da nije potrebno to isticati pa ~ak ni normalno izgovarati jer mi smo gradilijednu dràvu gdje taj nacionalni identitet nije bio bitan. Bitno je bilo bratstvo i jedinstvo anormalno da tu ima vi{e naroda koji su se samo spominjali onda kad je trebalo da se iznesekao neka istorijska ~injenica da na ovom prostoru ìvi vi{e naroda. To govorim zbog toga {tokad su po~eli izbori u Hrvatskoj, kad smo iz jednog sistema prelazili u drugi –vi{eparlamentarni, mi kao narod, kao srpski narod veoma smo znatièljno i{~ekivali {ta }e odtoga biti i nismo op{te ocjenjivali kao potrebu da idemo u vi{e parlamentarni gradjanski,neznam ni ja kakav sve vi{e sistem sa nacionalnom strankom i partijom. Smatrali smo da}emo kroz druge partije – neke demokratske, mo}i slobodno da ispoljimo i svoje nacionalno

256


HMDCDR

bi}e i da }emo imati ista prava i slobode kao i svi drugi koji ìve na ovim prostorima. Desiose apsurd da je jedna, kasnije se pokazalo, fa{isti~ka stranka HDZ izuzetno agresivnonastupala prema srpskom narodu i njegovom ne priznavanju. Mi smo se tu brzo snalazilionako kako smo najbolje umjeli i mogli. Traìli smo partiju i stranku koja }e nas organiziratii preko koje }emo predstavljati svoju politiku, svoje pravo i svoju borbu u ovom politi~komkaosu koji je nastajao. Mi smo bili spremni da ìvimo tu gdje jesmo, da budemo ravnopravni,da nitko nikog ne ugroàva, da imamo ista prava, da budemo ljudi kao i drugi i da nas svakoprizna kao {to mi priznajemo njega. Desilo se to da pi{u}i Hrvatski ustav od ustavotvornognaroda mi trebamo da postanemo nacionalna manjina, da ostanemo bez nekih privilegija podnavodom kojih nije bilo. Trebalo nam je to ukinuti. Zna~i ta verbalna politi~ka agresija kojaje bila proklamovana preko mitinga HDZ po~ela je da se provodi u praksu. Normalno da mikao narod koji ima bogatu istoriju, kao ponosan narod to nismo mogli da prihvatimo.De{avalo se ne{to {to je pomalo bilo ~udno. Uzburkale su se {iroke narodne mase. Narod tonije htio prihvatiti, a sa druge strane intelektualna snaga i ljudi nisu se u dovoljnoj mjeriodazvali i na{li svoje mjesto i ulogu u tom istom narodu. Ja kaèm otprilike da se nisu sna{li,da nisu ocjenili trenutak jer su navikli u sistemu u kojem su ìvjeli da ~ekaju stav, da ~ekajumi{ljenje, da dobiju poruku da ih se uputi usmjeri i da neka sila, neki komitet i neznam ni janeki forum sve to presje~e, donese odluku i da kaè {ta to sve jeste i da se takvim putem vi{ene moè i da se usmjeri drugim putem. Nisu se sna{li. Nisu shvatili trenutak da te nove putevetrebamo traìti sami i da se moramo za njih izboriti, a prije svega ta inteligencija koja je uvijekvodila svoj narod i predstavljala ga imala je ulogu i obavezu da to u~ini. Ja govorim nije sesna{la. Da li }e kasnije biti neka druga rije~ ili opravdanje to }e re}i sami, a i sam narod. Kadje u Ustavu re~eno da smo manjina mi smo ipak demokratski traìli rje{enje i borili smo sedemokratskim putem da smo narod. Kad je done{ena odluka u Hrvatskom Saboru da seHrvatska razdruùje od Jugoslavije nama je bilo jasno da nas netko èli odvojiti od srpskogkorpusa i od ve}eg dijela na{eg naroda koji ìvi u Srbiji, Bosni i Crnoj Gori i drugimdijelovima Jugoslavije. Ovo je za nas bilo neprihvatljivo jer Jugoslavija kao dràva i kaoprostor bila je zemlja u kojoj smo mi svi zajedno ìvjeli, rasporedjeni po administrativnimgranicama republika koje je stvorio jedan ~ovjek, jedan reìm, bez volje naroda. Jer ipak narodstvara granice. Narod stvara dràvu a ne pojedinac, grupa ili ne znam ni ja. U svakom slu~ajuto nije bio parlament i nije bila nikakva narodna skup{tina i nije bila volja naroda. Preko togase pre{lo kao, eto nije toliko bitno, {to se pokazalo danas da je to bio veliki kamen spoticanja.Tog ~asa kad je donesena rezolucija Hrvatske o odvajanju od Jugoslavije pokazala se potrebada se srpski narod izjasni i opredjeli da ostane u Jugoslaviji. Tada, 12. maja 1991. godineproveden je referendum ovdje u Zapadnoj Slavoniji da mi èlimo ostati u Jugoslaviji sa svimonima koji imaju istu èlju i namjeru, a da istom prilikom ne branimo nikome da iz teJugoslavije ode ako ne èli s nama da ìvi. Kad smo iza{li na referendum, a referendum jedemokratski na~in izja{njavanja, to je bila politi~ka èlja tog naroda, njegovo opredjeljenje.To nije bila ratno hu{ka~ka igra. To nije nikakva pretnja nekome drugome, nego smo smatraliako jedan narod èli da se izjasni da ode, na{e je pravo da se izjasnimo onako kako èlimo ato je bilo da ostanemo. Nikom nismo branili da ode ali nismo dozvolili ni da nama brani daostanemo tu i na silu da nas otrgne od na{ega jezgra i od onoga {to mi duboko osje}amo usebi, da je na{e. To vrijedi za sav srpski narod koji je ostao drugim republikama i u onomdijelu Jugoslavije koji je Hrvatska htjela da napusti. Smatrali smo da svim politi~kimzbivanjima koja su se de{avala mi moramo politi~ki parirati da ne bi bili nespremni i neorganizirani da to ne ispadne kao da je srpski narod pristao da ìvi onako kako glasa hrvatskiSabor. Ako ta institucija u kojoj su bili poslanici hrvatskog naroda u velikoj ve}ini, nas nije

257


HMDCDR

priznala kao narod, ako su oni preko svojih institucija vlasti i proganjali i smjenjivali Srbeomalovaàvali i ismijavali, ako su po~eli sa rehabilitacijom svih onih nama omraènih ljudikao {to je Stepinac235 i njemu sli~ni, ako taj isti narod preko svojih institucija vlasti ipravosudja nije mogao da sudi Artukovi}u236 za zlo~ine koje je ~inio. Ako taj narod prekosvojih poslanika nije smogao snage da sam sudi tim zlotvorima, da se njih odrekne, da ih nepriznaju svojima, da ih nazove imenom kakvim jesu, a to je da su zlo~inci onda je normalnoda taj srpski narod koji je ìvio u Hrvatskoj sa istim tim hrvatskim narodom ima pravo nanepovjerenje prema svima njima i da shvati da mu ne èle dobro. Te{ko je bilo ko od nas dapomisli da mu èli dobro netko ko njegove najve}e neprijatelje progla{ava nevinim, koji ihrehabilituje i ponovo uvodi u svoje redove, koji otvara granice i poziva sve one koji nisu imalimjesta medju nama, koji nemaju mjesta medju ljudima, nemaju mjesta u civilizaciji, a to suusta{e koje su ìvjele po bijelom svijetu, koje su bili teroristi, dizali {kole, dizali bioskope uzrak, dvorane, ubijali na{e ambasadore i tako dalje. Mislim mnogo toga se de{avalo {to je usvijesti srpskog naroda svakim danom sve vi{e pove}avalo nepovjerenje i nesigurnost. Najgore{to je moglo u tim momentima da se desi a to je ona kap koja prelijeva ~asu je strana~konaoruàvanje ~lanova HDZ-a. Normalno da oru`je nije ne{to {to danas i nekome dobro. Kadoru`je dolazi u ruke ljudi koji su toliko nacionalisti~ki nastrojeni, koji toliko neprijateljskipostupaju prema srpskom narodu normalno da uliva nesigurnost i jo{ ve}i strah kod Srba.Bilo je obe}anja od strane Predsjedni{tva Jugoslavije i Vrhovne komande Jugoslavije da }e darazoruàju paravojne formacije, da ih onemogu}e, da umanje njihov zna~aj, da ne znam ni jakakve sve nisu ne mislim prijetnje ali odluke dono{ene, a sve je to iz dana u dan postajalo svenejasnije. Nije se rje{avalo, ve} samo pusta obe}anja odluke, rezolucije, uredbe, naredbe, neznam ni ja koje sve nisu date na snagu, a ni od jedne nije bilo nikakvog efekta. Veoma te{koje bilo tada djelovati politi~ki u narodu. Njemu vi{e ni jedna rije~ nije bila potrebna. Njemuje bila potrebna li~na sigurnost. On je isto tako traìo da dobije oru`je da bi se branio od onestrane koja se isto tako naoruàva. To je ~inio tek onda kad je shvatio da nema snage u ovojzemlji, da nema te institucije koja je spremna, moè i ho}e da u~ini kako bi on mogaonastaviti dalje svoju parlamentarnu borbu u skup{tinama, Saboru i gdje sve ne. Bio jespreman i pokazao svoju volju i opredjeljenje. Tada jedina politi~ka stranka koja je pored SDPu Hrvatskoj djelovala medju Srbima je bila SDS. Naàlost postajala je pokret. Ne zbog toga{to je to htjela da bude, nego nije imala vremena ni mo}i da se rekonstrui{e u pravu strankujer se narod sve vi{e naslanjao na nju da bi preko nje artikulisao svoje èlje, svoje potrebe i nakraju i ono {to se od nje o~ekuje svoju odbranu. U tom te{kom vremenu, u svim tim velikimzbivanjima trebalo se odhrvati svim tim pretnjama. Trebalo se odhrvati i sa tim strahom kojise unosio u na{ narod. Trebalo je nekako onemogu}iti Hrvatsku da izazove ovaj rat koji je njojbio veoma potreban i da tim ratom takvim kakvim je ona èljela i kakav je nametala postignepriznanje u svijetu i da se napravi ovo otprilike {to se napravilo sa cijelom Jugoslavijom inormalno sa dijelom Hrvatske. Dio Hrvatske gdje Srbi ìve je dosta razoren, a tamo gdje suHrvati u ve}ini dobrim dijelom je ostao ~itav. âk i na razgovoru kad smo razgovarali re~enoje, mislim gospodin Ramljak,237 potpredsjednik Sabora Hrvatske; jasno je rekao “Pa vi znatevaljda da se ni jedna dràva nije mirno razdruìla, nego se mora ratom!”. Zna~i da su oni bilisvjesni da rat mora biti izazvan da do njega mora do}i i da }e oni na taj na~in uspjeti da dobijupriznanje. Normalno je bilo da poslije svih provedenih referenduma i poslije svih politi~kih

258

235 Alojzije.236 Andrija, ministar unutarnjih poslova u Vladi NDH.237 Milan.


HMDCDR

akcija u narodu to treba dobiti svoje ime i svoju instituciju i neki smisao. Da referendum zbogreferenduma nema nekog zna~aja, da ga samo provesti u narodu a ne dovesti do kraja voljunaroda, njegovo opredjeljenje, ne zna~i ni{ta. To moè biti samo jedan vid {arlatanstva.Su{tina je bila da mi nismo mogli preko dotada{njih institucija skup{tinskih vlasti u op}inamai izvr{nim vije}ima da to provedemo jer su one bile mahom ili hrvatske ili su bile jo{ dovoljnone opredjeljenje tako da su ti referendumi provedeni preko nacionalnog vije}a srpskognaroda. To je jedna od okolnosti koju su bar kako sam i ja informisan i znam i pravnopriznate. To govorim zbog toga {to se i danas prikazuje i u razgovoru u svijetu kad smo bili,da se ti referendumi uvaàvaju i kad se njega pomene da se ipak respektuje. To govorim zbogtoga da shvatite i vi poslanici da niz tih poteza koji su vodjeni i ~injeni imaju svoju verifikacijui priznanje, a da mi moramo jo{ vi{e da ih upotrebljavamo, da damo njima ve}i zna~aj jer onisu provodjeni prije rata. Referendum je proveden u dràvi u kojoj smo ìvjeli dok je trajaomir. Zna~i ni{ta nije ad hok done{eno, ni{ta nije iznudjeno u ne znam ni ja nekim sokacima,ve} je to imalo svoj puni smisao i zna~aj. Tada 12. 8. na osnovu tih referenduma sazvana jeskup{tina u broju i veli~ini kakva je tada bila mogu}a i progla{ena je SAO Zapadna Slavonijakao integralni dio Krajine koji }e u ratnom periodu samostalno kao institucija da postoji doslobode odnosno do trenutka kad }e ona mo}i i integralno da funkcioni{e. Pokazalo se to kaopotreba zato da sva zbivanja koja predstoje moraju biti osmi{ljena i da ne bi bilo bezakonje ida ne bi bilo koja strana tvrdila kako tamo ne postoji nikakva organizacija, kako to tamo neznam ni ja skupila se neka grupa. Taj narod se ipak opredjelio, izjasnio, rekao {ta ho}e. Zna~iobaveza je da se to do kraja zavr{i da se oformi kao institucija. Kad je progla{ena SAOZapadna Slavonija mnogi pojedinci nisu shvatili trenutak i zna~aj svega toga. Oni su o~ekivalida }e sva zbivanja veoma kratko da traju. Istina ne namjerno nego iz svog neznanja i neinformiranosti, zbog uskog gledanja i mo`da zbog nekih razloga koja su samo njima znani.Onemogu}avano je na svakom koraku da se ta vlast u punom smislu organizira, formira i dazaìvi i da funkcioni{e na prostoru Zapadne Slavonije. Tu je bilo i jako mnogo me{etara sastrane. Oni su svojim porukama koje su slali ovamo radili sa ciljem da se obezglavi ovaj kraj,da se umanji njegov zna~aj. Tu je radilo mnogo stranih obavje{tajnih slu`bi. Radilo je mnogoneprijatelja srpskog naroda Zapadne Slavonije. Ja znam da je bilo veoma te{ko othrvati sesvemu tome da je bilo te{ko od njih nekako distancirati se i da je na neki na~in bilo uspjehas njihove strane da se onemogu}i razvijanje vlasti u punom smislu onako kako je to trebalo.Dat }u kasnije jo{ jedan momenat veoma vaàn u vezi toga kad dodje na red, samo da sepodsjetim da ne zaboravim na to. Normalno odmah poslije tih progla{avanja, a i ranije po~elasu proganjanja, hap{enja i zatvaranja Srba, otpu{tanje s posla, tako da su se Srbi uznemirili.Da bi se sa~uvali po~eli su se povla~iti iz gradova i urbanih sredina gdje su bili u manjini usvoja sela odakle su rodom i porijeklom. Neprijatelj da bi se obra~unao sa narodom ZapadneSlavonije, da bi ucjenio vlasti Jugoslavije, da bi dokazao kako ipak Srbi ne mogu da ìvezajedno, htio je da presje~e Zapadnu Slavoniju sa svojom jedinom i bliskom vezomBosanskom krajinom i napao je Oku~ane. Znao je neprijatelj ako presje~e Oku~ane od Saveza ovamo, ako nemamo vezu sa Bosanskom Gradi{kom, Bosanskom Krajinom da Srbi vi{enemaju velike {anse, da }e ih se lako ucjenjivati i da }e biti lak plijen za obra~un sa njim odstrane hrvatske oruàne snage. Tada se pokazala izuzetna spremnost ljudi ovdje iz Oku~anakoji su bez nekih velikih strategijskih planova uspjeli odbraniti i dràti Oku~ane prvihnekoliko dana sami. Bilo je najzna~ajnije, najva`nije sa~uvati slobodne Oku~ane i ~ist prostor,da bi neposredno nakon nekoliko dana i Banjalu~ki korpus napravio proboj, a zatim sepovukao. Mi smo punih, ispravite me i vi, pedesetak dana bili u jednom okruènju, odsje~eniod svih i potpuno sami. Istovremeno kad su napadnuti Oku~ani sa ciljem da se presje~e

259


HMDCDR

odstupnica srpskom narodu i veza i komunikacija sa ostalim dijelom srpskog narodanapadnuto je Grubi{no Polje, a po~ela su i hap{enja i progoni da je svima jasna strategijaneprijatelja. Ovdje odsje~e{, a odozgo krene{. Treba to sve sabiti na mali prostor i pod veomanepovoljnim uslovima pa polako krenuti ka istrebljivanju. Srbi iskonski osje}aju}i strah inepovjerenje prema takvom reìmu i vlasti povukli su se kako je to nama svojstveno u brda.U {umu. U ~uke i u svoja sela gdje su osje}ali da su zajedni~ki ja~i i sigurniji. Normalno jebilo o~ekivati i neku zna~ajnu pomo} u smislu da se sa~uva i za{titi taj narod. On se izjasnioza Jugoslaviju i nije spreman da osvaja i oslobadja Zagreb. Nije mu stalo do Djurdjevca iKoprivnice ali mu je stalo da ìvi svoj na svome, da bude tamo gdje se rodio. Da sa~uva svojeognji{te svoju slobodu, pravo na gradjanski parlamentaran slobodan ìvot. Institucija koja jeza to postojala, a to je JNA, morala je i imala obavezu da taj narod za{titi i sa~uva od njegovogstradanja. Uporedo sa tim zbivanjima kad smo bili u kontaktu i odlazili u Beograd pohirur{ku pomo}, Du{an E}imovi} i ja, i kada nam je Regionalni {tab i vlada ZapadneSlavonije dala zadatak da to u najhitnijem roku u~inimo, mi smo tri dana ~ekali na hirur{kuekipu da dodje sa nama ovdje. Vidjev{i da }emo provesti jo{ nekoliko dana a i ovdje smopotrebni, traìli smo da najhitnije dodju. Medjutim pokazalo je vrijeme da smo ih veomadugo ~ekali i da se nije pokazala neka velika spremnost da se dodje na zapadno slavonskorati{te jer ono nije pokazivalo nikakvu sigurnost, i neke velike garancije ni slobode kretanja iìvota kao {to je to moglo otprilike da se garantuje u nekim drugim regionima gdje je takodjetrajao rat i ratni haos. To je bilo jo{ jedno na{e stradanje gdje smo bili u okruènju i bezkvalitetne hirur{ke ekipe da pomogne na{im borcima i ranjenicima. Da u momenturanjavanja budu kvalitetno i na vrijeme spa{eni i da im se pomogne. To je sigurno biomomenat koji je uticao na moral na{ih boraca, na{ih vojnika i na{ih ljudi. Cijelo vrijemeneprekidno mi smo iznosili podatke i stanje kakvo je u Zapadnoj Slavoniji i govorili o svimte{ko}ama i neda}ama. Traìli smo pomo} i u oficirima, naoruànju i vojsci. Zbog drugestrane nismo smjeli javno zapomagati jer bi to bilo jasno da smo u nemilosti. To govorim zbogtoga {to ljudi misle da ni {tabovi, a ni civilna vlast nisu u dovoljnoj mjeri izvr{avali svojeobaveze. înili su ono sve {to je trebalo ~initi. Naàlost s druge strane nije bilo dovoljnoodaziva i odgovora. Bila su mogu to slobodno re}i pusta obe}anja. Mislim, da me nebi krivoshvatili, nema obe}anja za ne{to za{to si obavezan u~initi. Dovoljno je da ti se signalizira, dase javi da jedan kraj, da je jedan narod u opasnosti pa da institucija JNA koja brani svojegranice i teritoriju ima obavezu da to u~inili. Banjalu~ki korpus imao je zonu odgovornostiotprilike od Lipika, dalje je bila zona odgovornosti Vara`dinskog korpusa. Ako je on iz neznam kojih razloga pao u ruke neprijatelju, {to mi kao ljudi nismo mogli niti smo imalivremena da to sagledamo, ne to ko je vi{i na distanci i ko je odgovoran za to imao je zaobavezu da pro{iri zonu odgovornosti do Drave odnosno do onih mjesta gdje ìvi srpskinarod i gdje je on ugroèn. Kako }e to u~initi to je njima samo znano i njima jedinoomogu}eno da to rije{e. To govorim opet jer smo i{li nekoliko puta i u Beograd. Do{li smo ido General{taba. Obavili smo razgovore i s predsjednikom dràve Kosti}em,238 obavilirazgovor i sa sekretarom Narodne odbrane Veljkom Kadijevi}em i sa na~elnikom General{taba Adì}em239 s jo{ nekim visokim oficirima i jo{ nekim republi~kim funkcionerima. Nasvim mjestima u svim razgovorima dana su nam obe}anja kako }e u {to kra}em roku do}ipomo} i u ljudstvu i u tehnici i u naoruànju i oficirima. âk je data i naredba da se s 15oficira {to prije dodje u Zapadnu Slavoniju da se uveè front i da se organizira odbrana. Do

260

238 Branko.239 Blagoje.


HMDCDR

toga nije do{lo u momentima kad smo mi bili u Beogradu. Nakon nekoliko tih putevade{avao se egzodus u Grubi{nom Polju. Ja bi vam ipak htio re}i jo{ i ovo. Mojim odlaskomzajedno s Du{anom E}imovi}em u Beograd u augustu mjesecu mi smo spoznali ve} tada daneki pojedinci koji su u Baranji imaju èlje i pretenzije da narod Zapadne Slavonije dodjetamo. Mi smo to ve} tada napomenuli kao opasnost i da takva razmi{ljanja ne smiju dapostoje. To su sitno sopstveni~ki interesi da ja za{titim sebe, a drugom kako bude. Mi smo tona prvom mjestu i dali na znanje kako bi se takvo razmi{ljanje zaustavilo. Medjutim po sviminformacijama koje smo imali dolazili su emisari iz Baranje i iz drugih mjesta i obe}avalinarodu Zapadne Slavonije ku}e, kule i gradove, ne bi li ga dobili za preseljenje jer navodnoovdje je rati{te veoma nesigurno, i pitanje je uop}e kako }e se ono odràti. Egzodus izGrubi{nog Polja krenuo je u tom pravcu. Narod se digao sa svojih ognji{ta. Sve je to veomajako uzljuljalo sve ostale borce i narod Zapadne Slavonije. Mi smo kao pojedinci ipredstavnici civilnih vlasti i{li pred taj narod. Traìli smo od njega da izdrì jo{ bez obzira {toje te{ko. Govorili smo sami da ga ne ~eka nigdje ni{ta posebno ljepo, da je put kojim jekrenuo, put velikog isku{enja i odricanja, da njegov odlazak slabi sve nas zajedno ovdje, dajedino moèmo opstati ako ostanemo jedni uz druge, da izdrè shvate trenutak koji je prednjima. Medjutim, te{ko je bilo da nas i razumiju i da prihvate to tuma~enje. Mi smo se i daljepenjali po tim prikolicama i traktorima neprekidno govore}i istu stvar, da ostanu, da ne idu,da se zadrè ovdje, da popune redove koji su i onako dosta izmoreni na prostoru drugihop{tina. Medjutim taj narod je oti{ao. U medjuvremenu dok sam ja boravio u Beogradu nana{e podru~je je do{ao pukovnik Trbojevi},240 a obe}ano je da }e do}i i 15 oficira da uveùfront i da rati{te Zapadne Slavonije bude ponovo kvalitetno za{ti}eno. On je do{ao sam. Janisam kvalifikovan da dajem ocjene kako ko radi u vojnom smislu. Samo znam da nekogvelikog uspjeha nije bilo. Koliko je on to sam mogao u~initi ili ne to }e ipak neko ko jestru~niji da da odgovor. înjenica je da je u trenutku u kom je do{ao ve} bilo veoma vru}e.Moral je bio dosta nagrièn. Bilo je dosta onih koji su sumnjali u sve to i namjerno podrivalii razbijali jedinstvo srpskog naroda Zapadne Slavonije. Namjerno su unosili nemir ne bi liovaj kraj {to prije bio napu{ten. Sigurni budite da je to radila i strana obavje{tajna slu`ba.Budite sigurni da su to radili mnogi drugi neprijatelji srpskog naroda kako bi iskoristili ratnihaos i iselili Zapadnu Slavoniju da to Hrvatskoj bude prepu{teno i ostavljeno. Civilne vlastinisu imale ni vremena ni mogu}nosti zbog svih kaìmo opstrukcija koje su bile na terenu dase u punom smislu razma{u. U onom obimu u kojem je to ~inila. Bilo je osnovno to, da zadrìZapadnu Slavoniju, da ostane i narod i vojska, a da mu pritekne u pomo} JNA. Naro~ito uonom smislu kvalitete kako je to trebalo ranije biti. Obe}ano nam je i dato tvrdo obe}anje,~ak je i napisana naredba da }e sti}i tenkovski bataljon, da }e sti}i odredjene brigade, da nampomognu. Ja ne znam dokle su stigle, ali znam da dalje od Pakraca nisu oti{le. Znam da sudo Pakraca dolazili bataljoni i ~ete, da su se i vra}ali sa toga dijela, a da bi se zadràli veomakratko. Dva-tri dana, pet dana, da bi ponovo napu{tali taj teritorij i prostor. Normalno je daje to sve uticalo na svijest i raspoloènje boraca, vojnika i naroda. Znate kako danas uti~e naljude iz Krajine dolje oko Knina kad vojska sad napu{ta taj teren, kad su ve} do{le Mirovnesnage UN. Kako se tamo osje}aju nesigurno i uznemireni. A normalno je da je jo{ ve}anesigurnost i uznemirenje kad te napusti dio vojske a ti si sam. S druge strane neprijatelj jejak odnosno za nas nesaglediv koliki je jer je istovremeno hrvatski medij ~inio svoje. Podigaoje nevidjenu harangu koja normalno mora da uti~e na svijest ljudi. Kad govorimo o civilnim

261

240 Jovan, ~asnik JNA, koji je po~etkom prosinca 1991. do{ao na prostor Zve~eva s jo{ nekoliko dobrovoljaca izNovog Sada, te preuzeo zapovjedni{tvo nad pobunjeni~kim snagama u zapadnoj Slavoniji.


HMDCDR

vlastima koje ne funkcioni{u u smislu pravosudja, zakonodavstva, milicije, privrede,ekonomije, financija nije mogla da zaìvi jer nije bio ni trenutak a ni vremena da se napravedva predaha, pa da krene{ u takve aktivnosti. Osnovno je bilo da ne kaèm tr~anje po terenu,~ak i tako, djeljenjem da dio nas odlazi u Beograd u General{tab, a drugi dio da ostane tu snarodom, da u~inimo maksimum {to moèmo. Ili mi nismo znali dovoljno ili nismo mogli,a ja mislim da nije bilo dovoljno adekvatne pomo}i desilo se otprilike ono {to se desilo. Ovomprilikom èlim da kaèm i ovog zbog jednog, ne mira nego da ne dodje do napada izmedjunas. Ne mislim u Zapadnoj Slavoniji nego {ire, nismo prozivali jer prozivke ne bi nam ni{tadobro donijele ali bi zla nanjele daleko vi{e drugima. ]utali smo na sva pljuvanja i optu`beda je vlada Zapadne Slavonije kao civilna vlast iselila Zapadnu Slavoniju, da je dala naredjenjei povela i izdala. Nije vrijedilo u tom momentu braniti se, i na svaki taj napad re}i nije ta~no,jer malo je bilo nas da tvrdimo da to nije tako, koliko je s druge strane bilo onih s ciljem dase obezglavi Zapadna Slavonija, da tu ne postoje civilni organi vlasti, da je to ipak grupa, rulja,da je to narod koji nema svoje vodstvo, da su to ~etnici a ne borci teritorijalne obrane, da tune postoji nikakva organizacija, da se tu nametnula mala grupa koja ne zna {ta da ~ini. Sve jeto bio taj cilj, jer ako ne postoje civilne vlasti, ako ne postoji narod na teritoriji, onda nemapotrebe ni za vra}anjem ni za omogu}avanjem povratka. Nema potrebe ni da u javnostisvjetskoj, medjunarodnoj, jugoslavenskoj bilo {ta da se ~ini u smislu za{tite tog kraja.Normalno da se u tim vremenima traìlo ko je kriv i normalno je da budu, normalno bi biloda budu odgovorne civilne vlasti, jer one trebaju da budu tijelo koje sve drì u rukama jer sukajasi i dizigine davno bile otrgnute. Bilo je momenata, ~ak sam i ja razmi{ljao da li se povu}i,dati ostavku i ne u~estvovati u tome ili istrajati u kontinuitetu da Zapadna Slavonija kaoprostor postoji, da postoji civilna organizacija vlasti koja predstavlja taj narod na toj teritoriji,da se bori na medjunarodnom priznanju u svom tom haosu i neredu koji je trajao, jer dokona~nog cilja moramo do}i. Povla~enje, napu{tanje bio bi defetizam. To bi bio za menekukavi~luk i normalno da bi onda trebao da snosim odgovornost jer nisam imao snage da seuhvatim u ko{tac sa svim tim da se to istera do kraja. Kad se stvori mogu}nost da se polaùra~uni da se odgovara za sve {to je ko ~inio nek se sudi i nek se cijeni. Posustati u najteèmmomentu bez obzira koliko je ko opstruiran, ne prihva}am, ne priznavam, a da istovremenonema neko drugi, ko je spreman, ko ̀ eli, ko ho}e, ko moè da se s tim uhvati u ko{tac, mislimda je ne primjereno. Kad se pojavi momenat, trenutak, nitko od nas ovdje prisutnih a mislimsvi oni dobronamjerni Srbi ne}e ni{ta imati protiv toga da dodju bolji, kvalitetniji, izdr`ljiviji,sa vi{e energije, vi{e znanja, vi{e mo}i i sposobnosti. To vam kaèm zbog toga jer su mi mnogirekli: “Vidi{ koliki je pritisak. Vidi{ kakvo je stanje. Napusti i ostavi sve to.” Da sam napustioi ostavio mislim da bi tek onda ispao kukavica i ne~ovjek. Jer krenuti u srpski pokret, izdi}ise u momentu kad je to bilo veoma te{ko, sa svima onima koji su na to bili spremni, posustati,napustiti ih kad im je najteè, mislim da bi bio najve}i ~in izdaje. Ali ostati do kraja i bitispreman poloìti ra~une {to sam u~inio i {to sam bio mo}an i sposoban, imao priliku,trenutak i vrijeme, sa svima onima koji su bili sa mnom, mislim da je osnovno. Odgovaraj zasve to pa onda ili idemo dalje zajedno ili idu oni u koje smo imali vi{e povjerenja, snage, iznanja i u koje se vi{e vjeruje. To govorim zbog toga {to ni danas nema jasnog cilja. Imam vi{eideja kako sa~uvati srpski narod ali nemam srpskog programa, {to je veoma opasno. Ako mito ne shvatimo, pogotovo Zapadna Slavonija, a ona je u rukama srpskog naroda i zavisi odvas poslanika i mene zajedno s vama, koliko budemo spremni, odva`ni i izdr`ljivi da jesa~uvamo, da je povratimo, da je ponovo naselimo i zaìvimo u onakovom smislu kako smoto mi èljeli. Vjerujte da nikog nema u ovoj dràvi, na ovome svijetu, koji je spreman da tou~ini umjesto nas, pa ~ak {ta vi{e da nam pruì neku veliku pomo}. Svi su zaokupljeni sa

262


HMDCDR

sobom. Svi su suo~eni sa svojim problemom. Svi se nalaze u svojim isku{enjima i neda}ama,i nema niko vi{e vremena ni volje ni mo}i da bilo koga saslu{a u njegovoj muci i nevolji. Iakoga saslu{a i ~uje to bude onako kroz maglu. Moramo se osloniti na svoje noge. Moramo jednidruge podràti. Moramo pokazati ~vrstu volju i opredjeljenje. Moramo biti toliko uporni itvrdoglavi i izdr`ljivi da slomimo sve protivnike i sve one koji druga~ije gledaju. Onda }eZapadna Slavonija biti ono {to treba. Dok ne dodjemo na Dravu, dok ne dodjemo u srpskasela Virovitice, Donjeg Miholjca, Podravske Slatine, mi se ne moèmo smiriti i stati. Moramocijelo vrijeme traìti put i na~in. Provedba Vensovog plana ovisit }e najve}im dijelom od nasjer moramo tuma~iti istinu i potrebu srpskog naroda i moramo objasniti i njima, mislim naUjedinjene nacije. Drugoj strani nemamo {ta obja{njavati. Mi smo se davno s njima razjasnilii ja mislim razi{li. Nema mira u Zapadnoj Slavoniji. Nema ìvota dok svi Srbi ne dodju tamoodakle su prognani. Sva na{a insistiranja koja su bila u Nju Jorku, a moramo re}i ta karta kojaje crtana u Beogradu, nije crtana u saglasnosti sa nama. Nismo bili o tome ni pitani niinformisani. Odmah smo reagirali. Kao civilna vlast i{li smo na Predsjedni{tvo Jugoslavije,postavili smo najvi{e pitanja. Nismo se suprotstavljali Vensovom planu koji je ozna~io prekidrata itd. Nismo se suprotstavili jer mu se niko tada nije mogao suprotstaviti. Ali smo traìliobja{njenja, granice, prostore Zapadne Slavonije, na~in njegove za{tite, na~in povratka imogu}nosti srpskog naroda i pruànja sigurnosti. Dana su nam i obe}anja i tuma~enja da }esve biti regulisano na terenu sa lokalnim organima vlasti. Da }e kona~ni dogovor tek uslijediti,da su ovo samo naznake granica. Ne moè se na karti nacrtati prostor, on se mora crtati nalicu mjesta. Tako smo se pona{ali i u Nju Jorku na ~elu sa Jovi}em241, kad nas je on vodio kaodelegaciju. Tada su namjerno vodili i mene kao predstavnika Zapadne Slavonije jer nisu htjelida se pri~a i da se prihvata ne{to {to nije u na{em interesu. Jovi} je bio decidno jasan da setraì za{tita do Drave. Da je Vensov plan rekao da zona pokri}a mora biti zona tamo gdje subili ratni sukobi i da se mora omogu}iti povratak srpskog naroda. Odgovor odande jo{ namnije poslan, ali po zadnjim razgovorima, pre neki dan u Beogradu, prije dva dana, kada jedo{ao Marak Gulding, gdje je Jovi} ponovio do Drave, ja to u kratko kaèm da ne pominjemsvako selo. Kad kaèm do Drave, onda znate koje su to granice podru~ja koja smo mi rekli.Zna~i isto~ni dio Virovitice, zapadni dio Donjeg Miholjca, kompletna Podravska Slatina, dioSlavonske Poège, Slavonske Orahovice, Grubi{nog Polja, Pakraca, Daruvara i granice odgrada Nove Gradi{ke do grada Novske. Prema tome ja o~ekujem da }e ovih dana saNambijarom242 na koga je on prenio ovla{tenja da on kao komandant to pitanje takodjernastavi rje{avati. Razgovarat }e se u tom smislu i nastojati u tom obliku rije{iti. VladaRepublike Srpske Krajine, a mislim da i ova skup{tina danas treba to da potvrdi da ZapadnaSlavonija moè biti samo u onim svojim granicama koje su etni~ki srpske i na ~ijem prostoruìvi srpski narod, a da mi pristup, na~in, svakodnevno do kraja usavr{avamo i iznalazimo kakoi u kom obliku i na koji na~in naseliti za{titi taj na{ narod, omogu}iti mu njegov povratak,oìviti tu privredu, ìvot. Svi zajedno, ponavljam svi zajedno moramo traìti rje{enje za sve to.Ne o~ekivati od nikoga, od nijednog tijela, od nijednog ~ovjeka, pojedinca ili grupe, odnijedne institucije da to ~ini sama, a da mi samo dajemo svoja mi{ljenja, kritike. Moramozajedni~ki u tome u~estvovati. Prije svega o~ekujem da vi svi ovdje prisutni date do znanjasvim intelektualcima – stru~njacima, a zatim i mu{kom dijelu na{eg naroda da mu je mjestoda dodje ovdje {to prije, da se uvjeri {ta je to pred nama, da se uklju~i i da da svoj doprinos.Ako je jedan dobar dio ljudi bio spreman s pu{kama biti na braniku i ~initi ono {to je u

263

241 Borisav.242 Satish.


HMDCDR

njegovoj mo}i mora i onaj deo ljudi kojima ja ne èlim predbacivati jer ima nas raznih, imanas Karadjordjevi}a, ima nas Obrenovi}a, ima nas koji smo zbilja spremni se vojni~ki, juna~kipostaviti a ima i onih koji vi{e te snage i volje nemaju, ali imaju ne{to drugo {to treba da dajui da taj njegov doprinos bude do kraja ovdje i da kaèm prikazan i dat nama svima zajedno.Ako ne budemo tako gledali i posmatrali, Zapadna Slavonija }e biti sve tanja i manja i ne bihtio re}i bezzna~ajnija. To je velika i te{ka rije~, ali mislim da kad kaèm da smo imali mnogoneprijatelja, ja }u re}i jo{ jednu istinu. To morate uzeti kao ~injenicu. ôvjek u koga smoimali veliko povjerenje, gledali ga sa odredjenom prisno{}u, osje}ali ga kao svog bliskogdragog ~ovjeka, koji je u Hagu na pregovorima precrtao Zapadnu Slavoniju i rekao: “PrekoSave Srba nema i nikada to srpsko biti ne}e”, a to je rekao Milan Babi}, tada predsjednik SAOKrajine koji je {to je veoma interesantno ovih dana spreman prihvatiti specijalni status Srbau Hrvatskoj. Kao predsjednik op{tine Knin da li }e to ~initi ili ne neznam ali je spreman dadaje takvu izjavu. Ovo govorim zato {to se svi moramo medjusobno provjeravati. Nitko nemoè imati mandat da sam radi i odlu~uje. Ova skup{tina mora biti mjesto i ona snaga koja}e najva`nije odluke donositi, a vlada odnosno vije}e mora da bude dio onoga koji }e teodluke provoditi. Ipak trebamo se osvrtati na {to {iri i ve}i front. Mislim da je to te{ko iprihvatiti kao istinu da je netko spreman re}i: “Preko Save Srba nema!” i da su te razne pojavei razne igre od prilike sa svima po~ele biti znane i vidljive. Ne smijemo posustati. Moramobiti izdr`ljivi. Nedavno kad sam bio u Baranji i tamo imali sjednicu vlade Republike SrpskeKrajine dao sam do znanja na{im baranjcima, kad to kaèm mislim na{im zapadnoslavoncima koji su u Baranji da je njihovo ovdje, a ne tamo. Da je tamo gdje jesu privremenomjesto, gdje }e Madjar, Slovak i Hrvat do}i svojoj ku}i i da }e mu u tome pomo}i svjetskesile i strane zemlje. A UNPROFOR i Vensov plan je ono {to }e im to omogu}iti. Rekao samim to da im ne bi sutra neko rekao kako nije bio informisan, kako im u tom pravcu niko ni{tanije rekao i kako oni da su to znali, druga~ije bi se pona{ali. Bez obzira na sve to oni svjesnozatvaraju o~i pred istinom. Ne èle da je shvate i sagledaju. Gledaju ovog ~asa samo na to dasu u miru, da su im porodice zbrinute, ali to sve kratko traje. Zato je opasno da se bilo kakvela`ne vijesti proturaju medju taj na{ svijet da zaborave Zapadnu Slavoniju i da od nje nemani{ta. Ja sam govorio i da sva takva razmi{ljanja koja idu u tom pravcu mogu biti kobna zasrpski narod, a znate i zbog ~ega, jer ako se srpski narod ne pokaè spreman da se polako ipostupno vra}a u Zapadnu Slavoniju ne}e se imati tko izjasniti kakva to Zapadna Slavonijatreba da bude i kako da se organizira. Istovremeno tom narodu ne}e se pruìti mogu}nost daglasa na nekom drugom mjestu kao Srbin za neki drugi teritorij jer tamo prije rata nije bilo,nije evidentiran. S jednom promi{ljenom politi~kom igrom izgubit }emo ono {to je na{e, ane}emo dobiti ono {to smo èljeli. Ja mislim da sam dovoljno jasan. Ja znam da vi svi kojisjedite tu sve to shvatate i razumijete ali nije dovoljno ako sve to ne prenesete drugima, i svakidan se to ne bude kljucalo u glavu, nije lijep izraz, ali ba{ tako: kljucat. Pred nama je razru{enosve. Uni{teno je dosta toga. Popaljeno je i poplja~kano, medjutim i dalje vaì ona dosta lijepanarodna rije~: Dok je glava na ramenu bit }e i ostalog. Sa~uvan je srpski narod u broju dalekove}em nego u svim drugim ratovima koji su bili, sa~uvana je inteligencija struke, sa~uvani supopovi i u~itelji, sa~uvani doktori, sa~uvana neja~ i djeca, sve ono {to }e nastavit ìvot. A kadnas je toliko sa~uvano ja mislim da }emo svi zajedno mo}i ponovo sve to i napraviti i ostvariti.Ku}e su bile velike, doma}instva ogromna, a iskustvom koje smo stekli spoznali smo sebe. Kosmo, {ta smo, kakvi smo, na koga se kad i u kom vremenu moèmo osloniti. Nema straha.Nema nekog beznadja da za kratko vrijeme ne}emo u~initi s tim ono {to treba da na nikogdrugog ne moramo se oslanjati, da od nikoga ne o~ekujemo neku veliku i ogromnu pomo}.Pomo} }e sti}i samo onda kad svi vide koliko smo mi spremni da budemo tu gdje trebamo

264


HMDCDR

biti. Ne}e niko mo}i zatvoriti o~i pred ~injeni~nom istinom da je zbog masu njihovihpropusta i lo{ih procjena i slabog angaòvanja do{lo do egzodusa i stradanja ZapadneSlavonije. Tada ni svijet ne}e mo}i zatvoriti o~i pred ~injenicom da priznavaju}i Hrvatsku kaosuverenu dràvu priznali su reìm koji je u stanju u miru, nakon napu{tanja naroda ZapadneSlavonije pali, uni{tava i razara tamo gdje borbe nije bilo. Prema tome mi moramo bitispremni da sve to kaèmo. Ja bih otprilike zavr{io jo{ jednom konstatacijom. Odri~noodbacujem sve optu`be da je vlada Zapadne Slavonije, to je njen biv{i naziv, odgovorna zaegzodus, iseljavanje, prodaju, izdaju Zapadne Slavonije jer je na vrijeme i u roku sve institucijei vlasti upozorila na opasnost i zna~aj Zapadne Slavonije, na dogadjaje i zbivanja koja sedogadjaju, suprotstavila se egzodusu i iseljavanju na svim mjestima na kojima je mogla.Postoji kaù naredba 12. 12. 1991. koju je pukovnik Trbojevi} dobio o povla~enju naroda iz5 sela: Li{~ina, Huma, Kraskovi}a, Koko}aka, Pu{ine. Naredba da se njih povede da napusteta sela, a kad su oni krenuli za njima je krenulo gotovo sve. Prema tome èlim da ovaskup{tina prihvataju}i ovaj izvje{taj ili odbacuju}i, prihvati ili odbaci da vlada i ja na ~elu snjom nikada i ni u jednom momentu niti je poku{ala niti je u~inila bilo {ta u izdaji, prodaji,predaji i iseljavanju Zapadne Slavonije. To traìm i o~ekujem. Na vama je da na osnovu~injenica i va{ih spoznaja date sud i ocjenu da bi mogli dalje i}i i da bi mogli zajedno raditi.Zajedno ili odvojeno, ili skupa. Ja mislim da je to veoma va`no i bitno i da }e te se sloìtisamnom. ôvjek moè biti istrajan i izdr`ljiv, imati ìvce, snage i volje, ali traì u svemu tomei podr{ku ili da mu se kaè u drugom smislu. Prema tome izvolite. Ja toliko. Hvala.

Preslika, strojopis, latinicaHR-DASB, OV SOZS, kut. 7.


Odluka Narodne skup{tine Srpske oblasti Zapadna Slavonija o izboru predsjednikaSkup{tine

Na osnovu ~lana 11. stav 1. ta~ka 9. i ~lana 17. stav 1. Statuta Srpske Oblasti ZapadneSlavonije, Narodna Skup{tina Srpske Oblasti Zapadne Slavonije, na drugom zasedanju od 10.maja 1992. godine, donela je

O D L U K UO IZBORU PREDSEDNIKA NARODNE SKUP[TINE

SRPSKE OBLASTI ZAPADNE SLAVONIJE

IZa predsednika Narodne skup{tine Srpske Oblasti Zapadne Slavonije bira se Veljko

Vukeli}.


265


HMDCDR

Narodna skup{tina Srpske Oblasti Zapadne Slavonije

Broj: 01-01/6-92 PredsednikOku~ani, Narodne skup{tine,10. maja 1992. godine Veljko Vukeli}, s. r.

Slu`beni glasnik RSK, br. 14., Knin, 25. kolovoz 1992., str. 880.

891992., svibanj 10.Oku~aniOdluka Narodne skup{tine Srpske oblasti Zapadna Slavonija o izboru predsjednikaOblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadna Slavonija

Na osnovu ~lana 11. stav 1. ta~ka 10. i ~lana 27. Statuta Srpske Oblasti Zapadne Slavonije,Narodna skup{tina Srpske Oblasti Zapadne Slavonije, na drugom redovnom zasedanju od10. maja 1992. godine, donela je

O D L U K UO IZBORU PREDSEDNIKA OBLASNOG VE]A

SRPSKE OBLASTI ZAPADNE SLAVONIJE

IZa predsednika Oblasnog ve}a Srpske Oblasti Zapadne Slavonije bira se Veljko Dàkula,

dipl. ing.


Narodna skup{tina Srpske Oblasti Zapadne Slavonije

Broj: 01-01/9-92 PredsednikOku~ani, Narodne skup{tine,10. maja 1992. godine Veljko Vukeli}, s. r.

Slu`beni glasnik RSK, br. 14., Knin, 25. kolovoz 1992., str. 880.


Zaklju~ci Narodne skup{tine Srpske oblasti Zapadna Slavonija, kojima se od Vlade iSkup{tine RSK traì da cjelovito rije{e pitanje granica i povratka izbjeglog stanovni{tvasrpske nacionalnosti prije dolaska snaga UN-a

266


HMDCDR

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINASRPSKA OBLAST ZAPADNE SLAVONIJENARODNA SKUP[TINA

Rje{ena da, prava srpskog naroda na samoopredjeljenje i u skladu sa slobodno izraènomvoljom srpskog naroda Srpske oblasti Zapadne Slavonije potvr|ene jo{ na referendumu, kaoi vjekovnu borbu srpskog naroda za slobodu, njegove slobodarske demokratske i dràvotvornetradicije da stvori demokratsku dràvu srpskog naroda na svom istorijskom i etni~komprostoru u kojoj sa ostalim gra|anima obezbje|uje ostvarivanje nacionalnih prava, dràvuzasnovanu na suverenosti koja pripada srpskom narodu i ostalim gra|anima u njoj, navladavini prava i na ravnopravnim uslovima za napredak pojedinaca i dru{tva, realizuje upotpunosti, Narodna skup{tina Srpske oblasti Zapadne Slavonije na svom drugom redovnomzasjedanju odrànom 10. maja 1992. godine, d o n o s i

Z A K L J U ^ K E

1. Mora se rije{iti pitanje granica Srpske oblasti Zapadne Slavonije i pri tome u zahtjevimautvrditi {ta je na{ maksimum a {ta minimum od koga se ne moè odstupiti.

2. Dok se ne definiraju granice Srpske oblasti Zapadne Slavonije, pokri}e prostora iodgovornost za prostor Srpske oblasti Zapadne Slavonije ne moè se prenijeti naUNPROFOR. Ne moè se provoditi Plan UNPROFOR-a parcijalno ve} cjelovito na cijelompodru~ju, uz prethodno definisanje granica.243

3. Skup{tina Republike Srpske Krajine, predsjednik Republike, Vlada Republike, Narodnaskup{tina i Oblasno vije}e Srpske oblasti Zapadne Slavonije, Dràvni savjet za odnose sa UN,moraju poduzeti sve da se cjelovito i u interesu srpskog naroda rije{i pitanje Srpske oblastiZapadne Slavonije.

4. Da se na nivou Republike Srpske Krajine {to hitnije i konkretnije razjasni pitanjesudbine izbjeglica iz Zapadne Slavonije koje su smje{tene u Baranji, Isto~noj Slavoniji iZapadnom Sremu, sa ciljem da prestanu odvra}anja putem sredstava javnog informisanja daod Zapadne Slavonije nema ni{ta, da se narod ne vra}a itd.

Republi~ka Skup{tina Republike Srpske Krajine mora zauzeti stav da se narodu iz ZapadneSlavonije mora omogu}iti povrat i da se mora vratiti u Zapadnu Slavoniju.

5. Da dio ili cijelo Oblasno vije}e Srpske oblasti Zapadne Slavonije ode u Isto~nuSlavoniju, Baranju i Zapadni Srem, da obavi razgovor sa narodom iz Zapadne Slavonije i saOblasnim vije}em Srpske oblasti Isto~ne Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema, o potrebivra}anja naroda Zapadne Slavonije u svoje krajeve.

PREDSEDNIK SKUP[TINE,M.P.244 Veljko Vukeli}, Šv.r.š

Broj: 01 – 01 / 12 – 92.Oku~ani, 10. maja 1992. godine

267

243 O zami{ljenim granicama SOZS, vidi: Dok. br. 51.244 Okrugli pe~at: RSK, SO ZS, Narodna skup{tina, Oku~ani.


HMDCDR



Zapisnik sjednice Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadna Slavonija

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAOBLAST ZAPADNA SLAVONIJA

NARODNA SKUP[TINAOBLASNO VIJE]E

Z A P I S N I K

sa sjednice Oblasnog vije}a Narodne skup{tine Oblasti Zapadne Slavonije odràne 11. maja1992. godine u Oku~anima, s po~etkom u 8,00 sati.

Sjednici su prisustvovali:Dàkula Veljko, predsjednik, Kuli} Mladen, podpredsjednik, Rado{evi} Savo, sekretar

Oblasnog vije}a, Bosanac Branko, Budi} Ljubi{a, Graovac Milan, Zagorac @ivko, i DèlajlijaBranko, kao novi ~lanovi Oblasnog vije}a.

Odsutni ~lanovi Oblasnog vije}a: Dopu|a Nikola.Gost sjednice:Veljko Vukeli}, predsjednik Narodne skup{tine Zapadne Slavonije.

Za sjednicu je predloèn slijede}i

D N E V N I R E D1. Imenovanje sekretara Oblasnog vije}a, 2. Uslovi rada Oblasnog vije}a:

a) smje{taj i oprema,b) odre|ivanje ovla{tenih potpisnika za Oblasno vije}e,

3. Popis kadrova i imovine,4. Izrada Plana rada i sistematizacije po resorima,5. Formiranje [taba za prihvat izbjeglica u postupku povratka i formiranje Oblasnog Crvenogkrsta,6. Pitanja i prijedlozi.

Prije prelaska na dnevni red predsjednik Oblasnog vije}a VELJKO D@AKULA, je iznionekoliko uvodnih napomena.

VELJKO D@AKULA, poznamo se, netko manje – netko vi{e, sigurno da moèmo bititim koji moè ostvariti na{e opredjeljenje, koje je, nadam se isto i vodi istom cilju. Vjerujemda imate tremu kako }e se uspjeti u poslu. Nitko vi{e nije bio spremniji od Vas da se prihvatizadataka na koje i za koje ste izabrani. Svojim radom, odnosno jednih prema drugima,

268


HMDCDR

moramo ste}i povjerenje naroda. Nikakvim odlukama, proklamacijama, uredbama,naredbama itd. te{ko }emo u~initi bilo {ta ako ne bude rada. Sve mora biti pokriveno radom.Rad mora biti stru~an, kvalitetan, kreativan i efikasan. Uvijek sam se trudio da u svom radustvorim tim, a ja da tu budem prvi me|u jednakima.

Zbog specifi~nosti prilika u kojima se nalazimo dogovorili smo i odre|eni kontinuitet iorgana vlasti i kadrovski kontinuitet. Ako Zapadna Slavonija ne saìvi u punom smislu, usvom punom obliku i pravednim etni~kim granicama kao Oblast, onda ni mi u VladiRepublike Srpska Krajina nemamo {ta da radimo i Vladi Republike Srpska Krajina samsaop{tio da }u ve}inu vremena morati provoditi u Zapadnoj Slavoniji. Za vrijeme mogodsustva mijenjat }e me podpredsjednik Oblasnog vije}a upravo iz razloga kojih ova funkcijapostoji kako je to odre|eno Statutom Srpske Oblasti Zapadna Slavonija i Odlukom oorganizaciji i na~inu rada Oblasnog vije}a Srpske Oblasti Zapadna Slavonija.

RAD PO UTVR\ENOM DNEVNOM REDU

Ta~ka 1. IMENOVANJE SEKRETARA OBLASNOG VIJE]A,VELJKO D@AKULA, predsjednik Oblasnog vije}a, predloìo je da se za sekretara

Oblasnog vije}a imenuje Savo Rado{evi}.Za raspravu se nije nitko javio.Budu}i da drugih prijedloga nije bilo, predsjednik je svoj prijedlog stavio na glasanje.Oblasno vije}e jednoglasno je na temelju ~lana 8. Odluke o organizaciji i na~inu rada

Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadna Slavonija, d o n i j e l o

R J E [ E N J E

o imenovanju sekretara Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije

1. SAVO RADO[EVI], i m e n u j e s e za sekretara Oblasnog vije}a Srpske oblastiZapadne Slavonije.

2. Rje{enje stupa na snagu danom dono{enja, a primjenjuje se od 11. maja 1992. godine.3. Mandat sekretara traje ~etiri godine.

Broj: 02-01-14/92(Rje{enje je prilog zapisniku i ~ini njegov sastavni dio).245

Ta~ka 2. USLOVI RADA OBLASNOG VIJE]A

a) Smje{taj i opremaU cilju po~etka normalnog rada Oblasnog vije}a koje u skladu sa Odlukom o sprovo|enju

Statuta Srpske oblasti Zapadna Slavonija do stvaranja uslova za rad organa srpske oblasti uPakracu ima privremeno sjedi{te u Oku~anima, potrebno je {to hitnije stvoriti uslove za radOblasnog vije}a, stoga se donosi

R J E [ E N J E

1. U Radnu grupu za stvaranje uslova za rad Oblasnog vije}a (pronalazak i ure|enjesmje{taja i drugo {to je u vezi s tim potrebno) imenuju se: BUDI] LJUBI[A i BOSANACBRANKO.

b) Odre|ivanje ovla{tenih potpisnika za Oblasno vije}e

269

245 Prilozi nisu prona|eni uz zapisnik.


HMDCDR

VELJKO D@AKULA, predsjednik Oblasnog vije}a, upoznao je Vije}e da je potrebnoimenovati ovla{tene potpisnike Oblasnog vije}a koji }e biti ovla{teni za potpisivanjedokumentacije (financijske i materijalne prirode) i ~iji }e potpisi biti deponovani kod Slu`bedru{tvenog knjigovodstva.

Za potpisnike su predloèni: VELJKO D@AKULA, MLADEN KULI], SAVORADO[EVI], BRANKO BOSANAC i lice koje bude imenovano za ra~unopolaga~a(obavljanje poslova ra~unovodstva za oblasne organe).

Oblasno vije}e je jednoglasno a na temelju ~lana 23. stav 3. Odluke o organizaciji i na~inurada Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadna Slavonija, donijelo

R J E [ E N J E

o imenovanju ovla{tenog potpisnika Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije

Za potpisnike ovla{tene za Oblasno vije}e Srpske oblasti Zapadne Slavonije imenuju se:– VELJKO D@AKULA,– MLADEN KULI],– SAVO RADO[EVI], – BRANKO BOSANAC,– Lice koje bude izabrano za vo|enje poslova ra~unovodstva za Oblasno vije}e i oblasne

organe.

Broj: 02-01-16/92(Rje{enje je prilog zapisniku i ~ini njegov sastavni dio).

– – – – – – – – – – – – – – – –

U cilju {to efikasnijeg funkcionisanja Oblasnog vije}a potrebno je poduzeti akcije i radnjeda se poku{a osigurati odre|ena koli~ina pogonskog goriva (benzina i nafte) za prevozna(transportna) sredstva koja }e biti na kori{tenju kod Oblasnog vije}a.

Na osnovu predloènog i ~lana 23. stava 4. Odluke o organizaciji i na~inu rada Oblasnogvije}a Srpske oblasti Zapadna Slavonija, donosi se slijede}i

Z A K L J U ^ A K

Zaduùje se VUKELI] VELJKO kao predsjednik Narodne skup{tine Oblasti ZapadneSlavonije i D@AKULA VELJKO kao predsjednik Oblasnog vije}a Oblasti Zapadne Slavonijeda se angaìraju i poduzmu potrebne radnje da se osigura (nabavi) odre|ena koli~inapogonskog goriva (benzina i nafte) za vozila koja }e biti kod Oblasnog vije}a u funkcijiizvr{enja Programa rada i zadataka Oblasnog vije}a Oblasti Zapadna Slavonija.

Ta~ka 3. POPIS KADROVA I IMOVINE

Kako bi Oblasno vije}e imalo pregled s ~im raspolaè od materijalnih sredstava i zbogpotrebe utvr|ivanja polaznih evidencija o imovini Oblasnog vije}a potrebno je izvr{iti popisiste imovine.

Radi boljeg pregleda i lak{eg planiranja kadrova za odre|ene funkcije i poslove potrebnoje izvr{iti popis kadrova sa kojima raspolaè Oblast Zapadne Slavonije (koji po mjestu stalnogprebivali{ta pripadaju podru~ju Oblasti Zapadne Slavonije).

Na osnovu ovog a temeljem ~lana 23. stava 3. Odluke o organizaciji i na~inu radaOblasnog vije}a, donosi se

270


HMDCDR

R J E [ E N J E

o imenovanju Radne grupe za popis kadrova koji po mjestu stalnog prebivali{ta prije po~etkaotpora srpskog naroda u Zapadnoj Slavoniji pripadaju podru~ja Zapadne Slavonije i imovineOblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije.

1. U Radnu grupu za popis kadrova koji po mjestu stalnog prebivali{ta prije po~etkaotpora srpskog naroda u Zapadnoj Slavoniji pripadaju podru~ju Zapadne Slavonije i imovineOblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije, imenuju se i to: MLADEN KULI],@IVKO ZAGORAC i SAVO RADO[EVI].

2. Popis kadrova potrebno je izvr{iti radi lak{eg planiranja kadrova za odre|ene funkcije iposlove u organima i organizacijama na podru~ju Srpske oblasti Zapadne Slavoniije.

3. Radna grupa treba da zatraì od Savjeta op{tine da im dostave podatke o navedenimkadrovima, a dosada{nji ministri Vlade SAO Zapadne Slavonije i Savjeti op{tina da dostavepodatke o imovini koja pripada Oblasnom vije}u Srpske oblasti Zapadne Slavonije.Broj: 02-01-15/92

(Rje{enje je prilog zapisniku i ~ini njegov sastavni dio).

Ta~ka 4. IZRADA PLANA RADA I SISTEMATIZACIJE PO RESORIMA

Planove rada po resorima i sistematizaciju (koja je sada najnu`nija za po~etak radaOblasnog vije}a) pripremiti kako bi planove rada i sistematizaciju Oblasno vije}e moglousvojiti i dalje iste realizirati.

BOSANAC BRANKO, postavio je pitanje opsega do koga }e se i}i kod izradesistematizacije u zavisnosti da li }e Oblasno vije}e biti prvostepeni ili drugostepeni organobzirom da zbog neposedovanja svih akata koje je donela Skup{tina Republike SrpskaKrajina.

Na osnovu prednjeg donesen je na temelju ~lana 23. stav 4. Odluke o organizaciji i na~inurada Oblasnog vije}a, donosi

Z A K L J U ^ A K

1. Od Ministra za pravosu|e Vlade Republike Srpska Krajina traìti tuma~enjeMinistarstva za pravosu|e po pitanju prvostepenosti ili drugostepenosti u odlu~ivanjuOblasnog vije}a u koliko u me|uvremenu ne dobijemo usvojena akta iz kojih se to moèutvrditi.

2. Planove rada napraviti po resorima a sistematizaciju nakon {to se dobije tuma~enjeMinistarstva za pravosu|e Vlade Republike Srpska Krajina.

BUDI] LJUBI[A, predloìo je da se razmisli i o formiranju u bliskoj budu}nosti Fondaza obnovu i razvoj – da Fond ima svoj Upravni odbor kako Oblasno vije}e ne bi moralo voditibrigu o “svakom staklu”.

U cilju saznanja istina o aktivnostima koje se provode na podru~ju Oblasti ZapadneSlavonije potrebno je uputiti informaciju da je pored Narodne skup{tine Oblasti ZapadneSlavonije konstituisano i Oblasno vije}e Zapadne Slavonije.

Na osnovu predloènog a temeljem ~lana 23. stava 4. Odluke o organizaciji i na~inu radaOblasnog vije}a, donosi se246

271

246 U izvorniku zapisnik nije sa~uvan do kraja.


HMDCDR




Z A P I S N I K od 11. i 12. 05. 1992.g.

sa XIII. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine, odràne u Domu privrednika na Tvr|avi uKninu.

PRISUTNI: Kablar Jovo, Boàni} Bo{ko, Bjegovi} \or|e, Marti} Mile, Grabundìja Savan, Vin~i} Svetozar, E}imovi} Du{an, [u{a Vojin, Jovi} dr. Du{an, Kneèvi} Milan, Peura~a Vojin, Veizovi} Dobrosav, [panovi} Stojan, Dàkula Veljko, Bogi} Stevo.

ODSUTAN: Ze~evi} Zdravko.NA POZIV PRISUTNI: Jankovi} Zdravko, Subota Veljko, ]aki} Jovo, Bibi} Branko,

Rastovi} David, Mandi} Jasminka i Luki} Milan.

Sjednica je po~ela s radom dana 11. 05. 1992. u 17,00 sati, a dana 12. 05. 1992. u 8,30 sati.Sjednicom je predsjedavao potpredsjednik Jovo Kablar.Za sjednicu je utvr|en slijede}i

D n e v n i r e d:

1. Informacija o aktuelnim vojno-politi~kim zbivanjima i njihova refleksija na RepublikuSrpska Krajina (MUP, NO, VP).

2. Verifikacija zapisnika sa XI. i XII. sjednice Vlade.3. Razmatranje mogu}nosti povratka izbjeglica.4. Teritorijalno razgrani~enje Op{tine Drni{.5. Dono{enje odluke o davanju na kori{tenje vojnih objekata privrednim i drugim

subjektima.6. Dono{enje prijedloga Zakona o:

– kreditnim poslovima sa inostranstvom,– o li~nom radu,– spoljno-trgovinskim poslovima.

7. Dono{enje Zakona o:– zdravstvu,– zdravstvenom osiguranju.

8. Prijedlog kandidata za pravosudne funkcije.

272


HMDCDR

9. Dono{enje rje{enja o imenovanju:– predsjednika Privredne komore, Republike Srpske Krajine,– direktora Republi~kog fonda penzionog i invalidskog osiguranja,– v.d. direktora Fonda o planiranju porodice i brige o djeci.

10. Osnivanje Javnog poduze}a za niskogradnju.11. Primjena propisa iz poreske politike.12. Razno:

a) Tuma~enje odluke o embargu za izvoz hrane,b) Odluka o uplati sredstava vodoprivrede na ra~un budèta Krajine,c) Imenovanje advokata Radomira S. âvi}a za zastupnika Republike Srpska Krajina,d) Imenovanje radne grupe za utvr|ivanje stanja u Op{tini Gra~ac,e) [tampanje tablica za automobile,f ) Odluka o isplati li~nih dohodaka prosvjetnim radnicima,h) Profesionalizacija.

Prije po~etka rada po dnevnom redu za rije~ se javio ministar financija Peura~a Vojin, tepro~itao pismo naslovljeno Vladi Republike Srbije i Crne Gore, te guverneru Narodne bankeJugoslavije u kome se traì da Republika Srpska Krajina ostane u jedinstvenom monetarnomsistemu, u smislu obaveza koje Socijalisti~ka Republika Jugoslavija preuzela u odnosu nateritorij pod za{titom Ujedinjenih naroda od 27. aprila 1992. godine.

Ad-1)247

Ad-4)O stanju i problemima Op{tine Drni{ govorio je predsjednik Skup{tine Op{tine Drni{Subota Veljko. On je iznio podatke o broju stanovni{tva u Drni{u, problemima okoinfrastrukture sa posebnim naglaskom na snabdijevanje pitkom vodom grada Drni{a, avezano s tim i problem ~i{}enja grada, zatim se osvrnuo na probleme koji su prisutni udru{tvenim djelatnostima, uslu`nim djelatnostima, a poseban naglasak je stavio namogu}nosti oìvljavanja privrede.U raspravi su, pored predsjednika, sudjelovali i njegovi pomo}nici ]aki} Jovo i Bibi} Branko.U raspravu o izloènoj problematici uklju~ili su se ministri Veizovi} Dobrosav, [panovi}Stojan, Kneèvi} Milan, Marti} Mile i Bjegovi} \or|e sa predlozima za rje{avanje izloènihproblema.Nakon provedene rasprave doneseni su slijede}i

Z A K L J U ^ C I1. Zaduìti MUP da obezbje|uje Skup{tinu op{tine.2. Moè se dozvoliti zamjena ku}a na podru~ju op{tine Drni{ samo uz odobrenje op{tinskihvlasti.3. Osigurati minimum djelovanja dru{tvenih djelatnosti za {to se zaduùju resorni ministri.4. Razmotriti mogu}nost dovo|enja pitke vode sa îkole.5. Osigurati financijska sredstva za materijalne tro{kove op{tine.6. Revitalizirati privredu tamo gdje nisu potrebna velika ulaganja (farma, vinogradi).7. Problem razgrani~enja je stalan problem.8. Formirati radne grupe – na idu}oj sjednici.

273

247 Ad-1, 2 i 3 u izvorniku izostavljeno.


HMDCDR

9. Osigurati financijska sredstva za pla}anje radnika za rad u vinogradima u visini 2.000milijardi.10. Odrediti Komisiju za prihvat srpskih izbjeglica i naseljavanje.11. Formirati Izvr{ni savjet op{tine.

Ad-5)Odluku o davanju na kori{tenje vojnih objekata privrednim i drugim subjektima obrazloìoje ministar odbrane [panovi} Stojan i predloìo da se za sada ne donosi ovakva odluka dokUjedinjeni narodi ne preuzmu zonu pod za{titom.Ministar unutra{njih poslova Marti} Milan je zatraìo da se biv{i zatvor u Staroj Gradi{ciodmah ustupi Ministarstvu unutra{njih poslova za njihove potrebe.Nakon provedene rasprave Vlada je donijela slijede}i

Z A K L J U ^ A K1. Zatraìti da se objekt biv{eg zatvora u Staroj Gradi{ci ustupi na kori{tenje Ministarstvuuprave pravosu|a i Ministarstvu unutra{njih poslova.2. Zaduìti Ministarstvo odbrane i Ministarstvo unutra{njih poslova da, ako na|u za shodno,donesu odgovaraju}e odluke o davanju na kori{tenje vojnih objekata privrednim i drugimsubjektima.

Ad-6)Ministar Vin~i} Svetozar obrazloìo je Vladi razloge zbog kojih je potrebno dono{enje ovihzakona. Istaknuta je potreba osnivanja banke Republika Srpska Krajina, da bi se moglogarantirati subjektima za kredite koji se daju.Nakon provedene rasprave donesena je slijede}a

O D L U K A

1. Prihva}a se prijedlog Nacrta Zakona:a) o kreditnim poslovima sa inostranstvom,b) o spoljno-trgovinskim poslovima,2. U Nacrt Zakona o li~nom radu unijeti izmjenu i dopunu ~lana 41. Zakona tako da se

odnosi na lica koja zapo{ljavaju potreban broj radnika odre|ene stru~ne spreme.

Ad-7)Nacrte Zakona iz oblasti zdravstva i zdravstvenog osiguranja obrazloìo je Ministar Jovi} dr.Du{an.Nakon provedene rasprave donesena je slijede}a

O D L U K APrihva}a se prijedlog Nacrta Zakona o zdravstvu i Nacrta Zakona o zdravstvenom osiguranju.

Ad-8)Predlog kandidata za pravosudne funkcije:Ministarstvo pravosu|a i uprave je predloìlo Vladi Republike Srpske Krajine da da suglasnostna predloène kandidate za nosioce pravosudnih funkcija.U vezi s tim donesena je slijede}a

O D L U K A– Za Okru`ni sud Beli Manastir predlaè se:

274


HMDCDR

1. Ugre{i} Neboj{a – za sudiju,2. Milo{evi} Ranko – za sudiju,3. Orsi} \ur|ica – za sudiju.

– Za Okru`no javno tuìla{tvo Beli Manastir predlaè se:1. Surla Zoran – za zamjenika tuìoca,2. Marjanovi} Radomir – za zamjenika tuìoca.

– Za Op{tinski sud Vukovar predlaè se:1. \akovi} Svetlana – za sudiju.

– Za Op{tinski sud Gra~ac predlaè se:1. Brklja~ Stevan – za predsjednika suda2. Milju{ Oliver – za sudiju,3. Petkovi} Mladen – za sudiju.

– Za Op{tinsko javno tuìla{tvo Korenica predlaè se:1. Bjegovi} Milorad – za tuìoca.

Ministarstvo pravosu|a i uprave RSK je istaklo da je zaprimilo u prethodnom perioduneopozive pismene ostavke dosada{njih imenovanih nosioca pravosudnih funkcija, i to:1. Dragojevi} Milivoj – imenovan za sudiju Okru`nog suda B. Manastir2. Raki} Zlatica – imenovana za sudiju Okru`nog suda B. Manastir3. Korlat Ratko – imenovan za Okru`nog tuìoca u Kninu.

Nakon obrazloènog prijedloga ministra [u{a Vojina, Vlada RSK je dala svoju suglasnost nanjihovo razrje{enje.

Ad-9)a) Ministar finansija Peura~a Vojin predloìo je da se imenovanje Predsjednika Privrednekomore Republike Srpska Krajina odgodi.Nakon rasprave donesen je slijede}i

Z A K L J U ^ A K1. Odga|a se imenovanje Predsjednika Privredne komore.b) Predlog imenovanje direktora Republi~kog fonda penziono-invalidskog osiguranjapodnjelo je Ministarstvo za rad, bora~ka i socijalna pitanja. Nakon provedene raspravedoneseno je

R J E [ E N J E1. Za direktora Republi~kog fonda penziono-invalidskog osiguranja imenuje se MirkoSinobad iz Knina.c) Predlog imenovanja pomo}nika ministra za unutra{nje poslove podnio je Ministar Marti}Mile. Nakon provedene rasprave doneseno je sljede}e

R J E [ E N J E 1. Za pomo}nika ministra za unutra{nje poslove imenuje se Nikola Rastovi}.d) Prijedlog za imenovanje za pomo}nika ministra za rudarstvo obrazloìo je MinistarBjegovi} \or|e. Nakon provedene rasprave doneseno je slijede}e

R J E [ E N J E1. Za pomo}nika ministra za rudarstvo imenuje se Traìvuk Mile, Blagoja iz Kistanja.

275


HMDCDR

e) Ministarstvo zdravlja i zdravstvenog osiguranja predloìlo je da se imenovanje V.D.direktora Fonda za planiranje porodice i brige o djeci odgodi do sljede}e sjednice. Nakonprovedene rasprave donesen je slijede}i

Z A K L J U ^ A K 1. Odga|a se imenovanje V.D. direktora Fonda za planiranje porodice i brige o djeci.

Ad-10)Ministar energetike i rudarstva obrazloìo je potrebu osnivanja Javnog preduze}a zaniskogradnju. Nakon uvodnog izlaganja i provedene rasprave donesena je sljede}a

O D L U K A1. Prihvata se prijedlog Zakona o osnivanju Javnog preduze}a za niskogradnju.2. Oblast Baranje }e razmotriti do idu}e sjednice Vlade imenovanje svoja tri ~lana u Upravniodbor preduze}a.3. Prijedlog Zakona dostavlja se Skup{tini na usvajanje.

Ad-11)Ministar finansija Peura~a Vojin je izloìo potrebu da se propisi iz oblasti poreske politike kojisu donijeti u vrijeme kad je ovo podru~je egzistiralo kao SAO Krajina, primjenjuju i dalje kaorepubli~ki propisi. Nakon provedene rasprave donesena je slijede}a

O D L U K A1. Usvaja se predlog Ministarstva finansija o primjeni propisa iz oblasti poreske politike.

Ad-12)a) Ministar Vin~i} Svetozar je istakao da tuma~enje Odluke o embargu na izvoz hrane trebada da Ministarstvo trgovine. Nakon provedene rasprave, donesen je slijede}i

Z A K L J U ^ A K1. Tuma~enje Odluke o embargu na izvoz hrane odlaè se za jednu od narednih sjednica.2. Ministarstvo trgovine i turizma treba pripremiti tuma~enje odluke o embargu na izvozhrane.

b) Odluku o uplati sredstava vodoprivrede na ra~un budjeta Republike Srpska Krajinaobrazloìo je ministar Peura~a. Nakon podnesenog obrazloènja donesena je slijede}a

O D L U K AUsvaja se Odluka o uplati sredstava vodoprivrede na zbirni ra~un budjeta Republike SrpskaKrajina.

c) Predlog za imenovanje advokata koji }e zastupati Republiku Srpska Krajina obrazloìo jeministar pravosu|a i uprave [u{a Vojin.

Nakon provedene rasprave donesena je slijede}a

O D L U K ARadomir S. âvi}, advokat iz Beograda imenuje se za zastupnika Republike Srpska Krajina.

276


HMDCDR

d) Predlog za predsjednika i ~lanove radne grupe za utvr|ivanje stanja u op{tini Gra~acobrazloìo je podpredsjednik Vlade Kablar Jovo. Nakon provedene rasprave doneseno jeslijede}e

R J E [ E N J EImenuje se radna grupa za utvr|ivanje stanja u op{tini Gra~ac u sastavu:1. Boàni} Bo{ko – predsjednik2. Veselinovi} Sergej – ~lan3. Opa~i} Jovo – ~lan4. \uki} Ilija – ~lan5. Dragi~evi} Marko – ~lan

e) Ministar unutra{njih poslova Marti} Mile obrazloìo je potrebu {tampanja registarskihtablica za automobile. Registarske tablice je potrebno izmjeniti na na~in da se bri{e petokrakaumjesto koje bi trebala stajati Srpska zastava bez obilje`ja.

Nakon rasprave donesen je slijede}i:

Z A K L J U ^ A KOdobrava se {tampanje registarskih tablica za automobile.

f ) Ministar finansija Peura~a Vojin obrazloìo je da se sredstva koja su op{tine isplatileprosvjeti u vidu pozajmice ne mogu smatrati pozajmljenim sredstvima jer su op{tine biledu`ne ta sredstva ispla}ivati prosvjeti. Nakon provedene rasprave donesen je slijede}i

Z A K L J U ^ A KPrihvata se podnesena informacija o isplati li~nih dohodaka prosvjetnim radnicima.

g) Sudjeluju}i u raspravi po ovoj ta~ki dnevnog reda, vi{e ministara je istaklo problem radnogprostora. Istaknuto je taj problem potrebno hitno rije{iti. Nagla{eno je da se mora po{tovatiodluka da se ne mogu imati dva funkcionerska radna mjesta. Potrebno je ispitati postoji lisiguran izvor financiranja ministarstava. Nakon provedene rasprave donesen je slijede}i:

Z A K L J U ^ A KIznesene probleme je potrebno hitno rje{avati.

h) Predlog za imenovanje pomo}nika ministra za inostrane poslove podnio je ministarVejzovi}. Nakon podnesenog predloga i provedene rasprave doneseno je

R J E [ E N J ELjubomir [ari} iz Pala~e kod Osjeka, imenuje se za pomo}nika ministra za inostrane poslove.

i) Ministarstvo energetike i rudarstva obratilo se Vladi sa zahtijevom za kratkoro~nupozajmicu u visini od 50.000.000,00 din. za teku}e poslovanje i zapo~ete investicioneaktivnosti na lokacijama Donji Lapac i Udbina.Zahtijev je obrazloìo Ministar Bjegovi} \or|e te je nakon provedene rasprave donesenaslijede}a

O D L U K AOdobrava se Ministarstvu energetike i rudarstva kratkoro~na pozajmica u visini50.000.000,00 din. za teku}e poslovanje i zapo~ete investicione aktivnosti.

277


HMDCDR

Ministarstvo je obavezno pozajmicu vratiti u roku od 15 dana.

j) Ministar energetike i rudarstva je obrazloìo razloge i potrebu imenovanja direktora Javnogpreduze}a “Niskogradnja”. Nakon obrazloènog predloga i provedene rasprave doneseno jeslijede}e

R J E [ E N J EMi}o Vlaisavljevi} iz Knina imenuje se za direktora Javnog preduze}a “Niskogradnja”.

k) Ministarstvo unutra{njih poslova obrazloìlo je potrebu osnivanja Okru`nog zatvora zapodru~je Republike Srpska Krajina. Predloèno je da na podru~ju Republike postoje triOkru`na zatvora i to u Kninu, Glinu i Belom Manastiru. Nakon provedene rasprave donesena je sljede}a

O D L U K A1. Osniva se Okru`ni zatvor Republike Srpska Krajina.2. Sjedi{te Okru`nog zatvora bit }e Knin, Glina i Beli Manastir.

l) Ministar pravosu|a [u{a Vojin predloìo je da se imenje {ef odsjeka za krivi~ne sankcije.Nakon obrazloènog predloga i provedene rasprave doneseno je slijede}e

R J E [ E N J E Puli} Stevo imenuje se za {efa odsjeka za krivi~ne sankcije.

Sjednica je zavr{ena u 13,00 ~asova.PREDSJEDNIK VLADE:Mr. Zdravko Ze~evi}



Zahtjev Vlade RSK Vladama Srbije i Crne Gore da odgovaraju}a tijela RSK uklju~e uuskla|ivanje zakona koji se odnose na kreditno-monetarni sustav Savezne RepublikeJugoslavije

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAVLADA REPUBLIKE

Broj: 01-01/66-92.Knin, 12. 05. 1992. god.

VLADI REPUBLIKE SRBIJEn/r Predsjednika Vlade

278


HMDCDR

11 000 BEOGRADVLADI REPUBLIKE CRNE GOREn/r Predsjednika Vlade81 000 TITOVGRADGUVERNERU NARODNE BANKE

JUGOSLAVIJE11 000 BEOGRAD

PREDMET: Zahtjev za jedinstvenostkreditno monetarnog sistema

Prije po~etka rata u Hrvatskoj Srpski narod se opredjelijo da ìvi u ostatku Socijalisti~keFederativne Republike Jugoslavije.

Na osnovu tih opredjeljenja Srpski narod je formirao Republiku Srpsku Krajinu.Nastankom Republike Srpske Krajine prestali su da vaè zakonski propisi Republike

Hrvatske, a nastavljena je primjena Zakona i zakonskih propisa Socijalisti~ke FederativneRepublike Jugoslavije, a nakon jednostranog istupanja Republike Hrvatske iz pravnog iekonomskog sistema Jugoslavije.

Izme|u ostalih zakona na podru~ju Republike Srpske Krajine vaìli su, a vaè jo{ i danasZakon o narodnoj banci Jugoslavije i jedinstvenom monetarnom poslovanju narodnihbanaka Republika i narodnih banaka autonomnih pokrajina (Slu`beni list 34/89, 88/89,61/91 i 96/91) kao i Zakon o bankama i drugim financijskim organizacijama (Slu`beni list10/89., 40/89., 21/90. i 66/90.), te Zakon o Slu`bi dru{tvenog knjigovodstva (Slu`beni list70/83., 16/86., 72/86., 74/87., 37/88., 61/88., 10/89. i 57/89.).

Od dana po~etka ratnog stanja na podru~ju Republike Srpska Krajina bankarskoposlovanje i platni promet vode se preko poslovnih banaka i filijala Slu`bi dru{tvenogknjigovodstva sa podru~ja Republike Srbije.

Progla{enjem Ustava Savezne Republike Jugoslavije i progla{enjem Ustavnog Zakona zasprovo|enje Ustava Savezne Republike Jugoslavije utv|eno je da }e se pojedini zakoniuskladiti sa Ustavom Savezne Republike Jugoslavije do 31. decembra 1992. godine.

Ovo se odnosi i na Zakone o kojima je napred bila rije~.Po{to raspolaèmo sa informacijama da }e se uskla|ivanje napred navedenih Zakona vr{iti

uskoro, Vlada Republike Srpska Krajina izraàva stav da se u rad kod uskla|ivanja naprednavedenih zakona uklju~e i odgovaraju}e institucije i radna tijela Republike Srpske Krajine uinteresu da Republika Srpska Krajina ostane u jedinstvenom kreditno-monetarnom sistemuSavezne Republike Jugoslavije.

Vlada Republike Srpske Krajine smatra da na napred navedeni prijedlog polaè pravo usmislu obaveza koje je Savezna Republika Jugoslavija proklamovala u svojoj deklaraciji od 27.aprila a koje se odnose na teritorij koji je pod za{titom Ujedinjenih nacija.

Nadamo se da }e te prihvatiti na{ prijedlog na ~emu se zahvaljujemo i pozdravljamo.

M.P.248 PREDSJEDNIK VLADEREPUBLIKE SRPSKE KRAJINE

Mr. Ze~evi} Zdravko, Šv.r.š

279

248 Okrugli pe~at: RSK, Vlada, Knin.


HMDCDR


941992., svibanj 13.Jasenovac

Izvje{}e Stanice milicije Jasenovac na~elniku sigurnosti 10. partizanske divizije o paljenjuku}a u Jasenovcu

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO UNUTRA[NJIH POSLOVASTANICA MILICIJE JASENOVAC

Broj: VII-03/1-48/92.Jasenovac, 13. 05. 1992.

NAÊLNIKU BEZBJEDNOSTI10. PARTIZANSKE DIVIZIJEGRADINA

U prilogu ovog dopisa dostavljamo vam slu`benu zabilje{ku operativnog radnika Stanicemilicije, podne{enu 12. 05. 1992. godine.

Iz zabilje{ke je vidljivo da je do{lo do vi{e zapaljenja ku}a u mjestu Jasenovac, kojomprilikom je zapaèn vojnik rezervista Kneèvi} Mile koji je nosio neku zapaljivu teku}inukojom je najvjerovatnije palio ku}e.

Budu}i se radi o va{em vojnom obvezniku molimo vas da poduzmete daljnje mjere u ciljurazrje{enja ovog slu~aja, kao i da preventivno djelujete kako ne bi do{lo do daljnjeg paljenjaku}a.

Oblasni centar bezbjednosti Pakrac-Oku~ani obavije{tava vas radi znanja i pra}enja radana ovom predmetu.

Molimo Vojnu bezbjednost da nas obavijesti o u~injenom na na{ gore navedeni broj.

O tom obavijest:Oblasni Centar bezbjednosti Pakrac-Oku~ani

Prilog:Slu`bena zabilje{ka

M.P.249 Komandir:Mandi} Ignjatije, Šv.rš

– – – – – – – – – – – – – – – –

S L U @ B E N A Z A B I L J E [ K A

Sastavljena dana 12. 05. 1992. godine u SM Jasenovac, a u vezi slijede}eg:

280

249 RSK, MUP, SUP, SJB – Odelenje milicije Jasenovac.


HMDCDR

Slu`bena zabilje{ka je sastavljena u vezi podmetanja poàra i drugih KD. U toku slu`beprimjetili smo slijede}e poàre:1. U Preradovi}evoj ulici broj 11 zapaljena {tala, te ista izgorjela, vlasnik Miki} Du{an2. U Preradovi}evoj ulici broj 18 zapaljena ku}a, te je poàr lokalizovan u 17,00 sati, vlasnikku}e nije utvr|en3. U [trosmajerovoj ulici broj 8 zapaljena {tala od Strmf Mije, te ista izgorjela u 17,20 sati4. U [trosmajerovoj ulici bb izgorjela {tala, vlasni{tvo Damjankovi} Ilije, izgorjela u 17,20 satiU toku vr{enja slu`be primjetili smo vojnika Kneèvi} Milu kako nosi neku zapaljivuteku}inu u rejonu zapaljenih objekata, te osnovano sumnjamo da je on izvr{ilac svihpaljevina. Na na{ protest ostali vojnici su rekli da }e i dalje paliti. Ovi vojnici i prije navedenisu iz TO Bos. Dubica (]itina ~eta).Tokom slu`be dobili smo dojavu od popa da se po Jasenovcu kre}u dvojica civila koji slikajuzapaljene objekte i ostale zgrade.Za vrijeme patroliranja nismo zapazili tu dvojicu civila.

Zabilje{ku podnijeli:Kondi} DarkoSlijepac Milorad, Šv.r.š



Zapisnik 2. sjednice Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadna Slavonija

Z A P I S N I K

sa druge redovne sjednice Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije odràne 14.05. 1992. godine.

Sjednica je odràna u Oku~anima sa po~etkom u 9,00 sati.Sjednici prisutni: Predsjednik Veljko Dàkula, podpredsjednik Mladen Kuli}, sekretar

Savo Rado{evi}. Od ~lanova Oblasnog vije}a prisutni su: Bosanac Branko, Dèlajlija Branko,Graovac Milan, Budi} Ljubi{a, Zagorac @ivko.

Odustan: Nikola Dopu|a.Za sjednicu je predloèn slijede}i:

DNEVNI RED

1. Informacija sa sjednice Vlade Republike Srpska Krajina2. Informacija o razgovorima vo|enim sa Fi{erom250 predstavnikom UNPROFORA

281

250 Gerald Fischer.


HMDCDR

3. Sistematizacija poslova i planovi rada po sekretarijatima4. Imenovanje Komisije za procjenu {teta od ratnih razaranja5. Analiza normativa na procjeni {teta od ratnih razaranja na stambenim, poslovnim,industrijskim i drugim objektima, opremi, sredstvima i drugim dobrima6. Analiza i usvajanje tro{kovnika za adaptaciju i ure|enje poslovnog prostora za radOblasnog vije}a7. Razno.

AD 1.Predsjednik Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije Veljko Dàkula podnio je

kra}i usmeni izvje{taj o raspravi na Vladi Republike Srpska Krajina o politi~ko-bezbednosnojsituaciji. Istakao je da i dalje postoji i primjenjuje se razra|en scenarijo drobljenja i mrvljenjaJugoslavije. Istakao je na Vladi da nitko, pa predsjednik dràvnog komiteta za odnose sa UN,ne moè sam donositi odluke o zoni pokri}a mirovnih snaga kada je u pitanju podru~jeZapadne Slavonije, bez ovla{tenih predstavnika na{e Oblasti. Nadalje je istaknuto da kada segod razgovara o Vensovom251 planu netko iz Republike Srpske Krajine (predsjednikRepublike, Predsjednik Vlade ili drugi ovla{teni predstavnik) mora biti prisutan razgovorimai odlu~ivanju. Nedozvoljeno je da se neadekvatno do~ekuju predstavnici UN kao {to je bioslu~aj u Isto~noj Slavoniji, Baranji i Zapadnom Sremu da Maraka Guldinga do~eka samoSekretar Oblasnog vije}a te Oblasti za informisanje.

Predsjednik Oblasnog vije}a je naglasio da moramo u potpunosti postupati u skladu sana{im odlukama donesenim na Narodnoj skup{tini Srpske oblasti Zapadne Slavonije 10. 05.1992. godine.252

Predsjednik Dàkula je informirao Oblasno vije}e da je oformljeno javno preduze}eniskogradnje (direktor Vlaisavljevi} Mi}o) i da je sa njim obavio razgovore da preuzme svena{e gra|evinske strojeve koji su pod na{om kontrolom u Zapadnoj Slavoniji, a ne da se desida budu odveèni, i predlaè da se donese zaklju~ak kojim se dozvoljava da se isto u~ini.

Na osnovu predloènog a temeljem ~lana 23 stava 4 Odluke o organizaciji i na~inu radaOblasnog vije}a donosi se

Z A K LJ U ^ A K

1. OVLA[]UJE se Javno preduze}e za niskogradnju osnovano u Republici Srpska Krajinada preuzme sve na{e gra|evinske strojeve koji se nalaze na podru~ju Zapadne Slavonije, kakone bi bili odveèni ili demontaòm onesposobljeni.

Radi sastavljanja ukupnih bilanca o potrebama za robama Republike Srpska Krajinapotrebno je po op{tinama iste izraditi i dostaviti do sjednice Skup{tine Republike SrpskaKrajina do 18. 05. 1992. god. Na osnovu ovog donosi se temeljem ~lana 23. stava 4 Odlukeo organizaciji i na~inu rada Oblasnog vije}a ovaj

Z A K LJ U ^ A K

1. NALA@E se savjetima op{tina Grubi{no Polje, Daruvar, Oku~ani, Pakrac i PodravskaSlatina da izrade i dostave bilanse ukupnih potreba za robama koje su, ili }e biti potrebne.

282

251 Cyrus Vance.252 Vidi: Dok. br. 90.


HMDCDR

Vlada Republike Srpske Krajine dodijelit }e inicijalna sredstva za rad pojedinih oblasti paje potrebno napraviti financijski plan na osnovu koga }e biti odobrena ista sredstva.

Na osnovu izloènog a temeljem ~lana 23. stava 4. Odluke o organizaciji i na~inu radaOblasnog vije}a donosi se

Z A K LJ U ^ A K

1. ZADU@UJE se nadleàn sekretarijat da sastavi financijski plan najnu`nijih potreba zaobnovu i razvoj na podru~ju Srpske oblasti Zapadne Slavonije kako bi se na osnovu njegamogla dozna~iti inicijalna sredstva od cca 92.000.000,00 dinara koja }e biti dozna~ena odstrane Republike Srpska Krajina.

Predsjednik Oblasnog vije}a Veljko Dàkula podnio je na Vladi Republike Srpska Krajinainformaciju o povratku izbjeglica sa Ozrena, nadalje je na Vladi reagirao na informacije radioBelog Manastira putem kojih se narod Zapadne Slavonije poziva da se ne vra}a u ZapadnuSlavoniju, isto tako na obe}anja Vladike Lukijana, odnosno njegovo obra}anje u selu____________.253

Predsjednik Dàkula je istakao da se jednim nepromi{ljenim potezom moè izgubiti iIsto~na i Zapadna Slavonija. Zato u svim postupanjima treba puno mudrosti i sloge.

AD 2.Predsjednik Dàkula je obavijestio Oblasno vije}e da je u razgovoru sa Fi{erom upoznao

ga o razgovorima koje je na{a delegacija vodila u New Yorku sa Markom Guldingom.Predsjednik Dàkula ga je upoznao da se ~eka odgovor iz New Yorka, da smo u na{imstavovima zahtijevali da zona pokri}a budu svi ratom zahva}eni krajevi, odakle je narodizbjegao ili prognan. Zahtjevali smo nadalje da se na ovim na{im podru~jima u potpunostiprimjenjuje Wensov plan koji podrazumijeva prekid vatre, mir i politi~ke pregovore. Postavioje predsjednik Dàkula nadalje pitanje predstavnicima UNPROFOR-a kakve su na{egarancije kada oni stalno traè neka odobrenja. Dogovoren je razgovor sa predstavnicimaSrpske oblasti Zapadne Slavonije i sa hrvatskim vlastima u Daruvaru 21. 05. 1992. godine.Prije ovog razgovora predsjednik Dàkula je traìo da na{i predstavnici (iz svake op{tine)obi|u na{a Srpska sela koja su popaljena i poru{ena kako bi imali uvjerljive dokaze kodrazgovora {ta je usta{ka vlast radila od Srba i Srpskih sela. Nadalje je dogovoreno da se 15. 05.1992. godine dostave imena lica (na{ih predstavnika po op{tinama) koja }e i}i u obilazak selapo op{tinama Grubi{no Polje, Daruvar, Oku~ani, Pakrac i Podravska Slatina. Isto tako Savjetiop{tina moraju napraviti spisak sela koja predlaù da se obi|u (pregledaju) i da se ti podacidostave u Vilu Oku~ani na UNPROFOR sektor West na mr. Fi{era.

Na osnovu izloènog donesen je slijede}i

Z A K LJ U ^ A K

1. NALA@E se Savjetima op{tina Grubi{no Polje, Daruvar, Oku~ani, Pakrac i PodravskaSlatina da imenuju svog predstavnika koji }e i}i u organizaciji i pratnji UNPROFORA uobilazak srpskih sela koja su najvi{e popaljena ili razru{ena od strane usta{a. Obilazak jedogovoren za 18. 05. 1992. godine.

283

253 U izvorniku izostavljeno.


HMDCDR

2. U delegaciju za razgovore sa hrvatskom stranom koji su dogovoreni za 21. 05. 1992.godine u Daruvaru u 10,00 sati imenuju se: Dàkula Veljko, predsjednik Oblasnog vije}a,Du{an E}imovi}, ministar informisanja u Vladi Republike Srpska Krajina, Mladen Kuli},podpredsjednik Oblasnog vije}a, Vukeli} Veljko, predsjednik Narodne skup{tine Srpskeoblasti Zapadne Slavonije i predsjednici Savjeta op{tina Grubi{no Polje, Daruvar, Oku~ani,Pakrac i Podravska Slatina.

AD 3.Sekretari pet sekretarijata (osim sekretarijata za poljoprivredu, {umarstvo i vodoprivredu)

iznijeli su pojedina~no iz Pravilnika o sistematizaciji za pojedine sekretarijate izvr{ioce sakojima bi se po~elo raditi u sekretarijatima kao i plan rada.

Na osnovu izlaganja sekretara sekretarijata za op{tu upravu, sekretara Sekretarijata zaprivredu i finansije, sekretara Sekretarijata za dru{tvene djelatnosti, sekretara Sekretarijata zagra|evinarstvo, urbanizam i komunalno-stambene djelatnosti i unapre|enje ìvotne sredine,te sekretara Sekretarijata za informacije i regionalnu saradnju, donosi se na osnovu ~lana 23,stava 4. Odluke o organizaciji i na~inu rada Oblasnog vije}a Srpske oblasti ZapadneSlavonije, ovaj

Z A K LJ U ^ A K

1. Za narednu sjednicu Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije izraditi upismenoj formi, odnosno u formi Pravilnika o unutra{njoj organizaciji i sistematizaciji radnihmjesta, Pravilnike i programe rada za svaki Sekretarijat te iste dostaviti na suglasnostOblasnom vije}u.

2. Nalaè se Savjetima op{tina da delegiraju po jednog predstavnika u Odbor crvenog krstaOblasti Zapadne Slavonije.

3. Formirati [tab za prihvat izbjeglica i za povratak srpskog naroda na svoja podru~ja uOblasti Zapadna Slavonija.

4. Sekretarijat za informisanje i regionalnu saradnju da prou~i i predloì organizaciju radaSrpskog radija Oku~ani, programski savjet i ostalo.

AD 4.Na osnovu prijedloga (delegiranja) od strane Savjeta op{tina Grubi{no Polje, Daruvar,

Oku~ani, Pakrac i Podravska Slatina i temeljem ~lana 23. stava 3. Odluke o organizaciji ina~inu rada Oblasnog vije}a, donosi se

Z A K LJ U ^ A Ko imenovanju komisije

1. U Komisiju za procjenu {tete od ratnih razaranja imenuju se slijede}a lica:1.1. Vidi} Vlado, za predsjednika1.2. Kljaji} @ejko, za ~lana1.3. Rado{evi} Slobodan, za ~lana1.4. Vuki} Veljko, za ~lana

AD 5.Na temelju ~lana 23. stava 4. Odluke o organizaciji i na~inu rada Oblasnog vije}a Srpske

oblasti Zapadne Slavonije, Oblasno vije}e donosi

284


HMDCDR

Z A K LJ U ^ A K

1. U S V A J A s e n o r m a t i v rada na procjeni {teta od ratnih razaranja na stambenim,poslovnim, industrijskim i drugim objektima, opremi, sredstvima i drugim dobrima izra|enod strane zavoda za prostorno planiranje i izgradnju.

2. Lica koja budu radila na procjeni {teta iz stava 1. ovog Zaklju~ka bit }e u radnomodnosu kod Zavoda za prostorno planiranje i izgradnju na o d r e | e n o vrijeme dok budebilo potrebe za radom na procjeni {teta.

AD 6.Budu}i da je potrebno izvr{iti ure|enje prostora za rad Oblasnog vije}a u Oku~anima u ul.

N. Vujasinovi}a na broju 18., dostavljen je Oblasnom vije}u Predra~un za ure|enje poslovnogprostora, a Oblasno vije}e nakon razmatranja istog donosi temeljem ~lana 23. stava 4. Odlukeo organizaciji i na~inu rada Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije ovaj

Z A K LJ U ^ A K

1. PRIHVATA se tro{kovnik (predra~un) za adaptaciju i ure|enje poslovnog prostora zarad Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije u Oku~anima u ul. N. Vujasinovi}a 18.

2. Iz predra~una izbaciti stavku III pod ta~kom 2.3. Zaduùje se Budi} Ljubi{a, sekretar za gra|evinarstvo, urbanizam, komunalno-

stambene djelatnosti i unapre|enje ìvotne sredine, da u pregovorima poku{a sniziti cijenuusluga za cca 30%.

4. Prilikom zaklju~ivanja ugovora o zakupu poslovnih prostorija ugovoriti kao rate zazakupninu na odre|eni period.

5. Od Savjeta op{tine Oku~ani zatraìti avans (da pozajme sredstva za uplatu avansa) uiznosu od 1.500.000,00 dinara kako bi radovi na adaptaciji mogli po~eti.

AD 7.Oblasno vije}e Srpske oblasti Zapadne Slavonije razmotrilo je informaciju Sekretara za

gra|evinarstvo, urbanizam, komunalno-stambene djelatnosti i unapre|enje ìvotne sredineda ima slu~ajeva ru{enja objekata koji su ratom onesposobljeni, a da prethodno nisuprocjenjeni – nije izvr{ena procjena {tete uslijed ratnih razaranja.

Na osnovu prednje informacije a temeljem ~lana 23. stava 4. Odluke o organizaciji ina~inu rada Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije donosi se

Z A K LJ U ^ A K

1. ZABRANJUJE se ru{enje i uklanjanje o{te}enih ili uni{tenih objekata, opreme,sredstava i dobara dok se isti prethodno ne snime po Komisiji za procjenu {tete nastale uslijedratnih razaranja, kako bi se na kraju imalo pravo stanje {teta uslijed ratnih razaranja.

2. Pod ovo se smatraju i objekti na kojima su potrebni sitniji ili krupniji popravci da bi sepriveli svrsi.

Po pitanju rada Biroa Zapadne Slavonije u Beogradu potrebno je odrediti konkretnezadatke istom birou i preko njega provoditi aktivnosti povratka naroda u Zapadnu Slavoniju.

Da bi Oblasno vije}e moglo normalnije funkcionisati potrebno je osigurati i odre|enukoli~inu goriva za rad istog. Vlada Republike Srpske Krajine dodijelit }e inicijalna sredstva zarad i razvoj nekih organa i djelatnosti, ali dok ista sredstva ne stignu potrebno je zamolitiSkup{tinu Op{tine Banja Luka da nas kreditira sa odre|enom koli~inom benzina i nafte.

285


HMDCDR

Na osnovu izloènog Oblasno vije}e Srpske oblasti zapadne Slavonije temeljem ~lana 23.stava 4. Odluke o organizaciji i na~inu rada Oblasnog vije}a, donijelo je ovaj

Z A K LJ U ^ A K

1. Obratiti se Skup{tini Op{tine Banja Luka putem njenog Predsjednika da nam odobrekreditiranje sa pogonskim gorivom i to sa 5.000 l benzina i sa 5.000 l nafte radi lak{egfunkcionisanja Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije i njegovih organa iorganizacija.

U posljednje vrijeme ima razli~itih interpretacija u pogledu vo|enja oruànog otporasrpskog naroda u Zapadnoj Slavoniji i to razli~ito od op{tine do op{tine, i od razli~itihinstitucija ~ak do toga da se prakti~no oruàna borba nije vodila, da se narod povukao bezispaljenog metka itd. U cilju spre~avanja ovakvih dezinformacija Oblasno vije}e SrpskeOblasti Zapadne Slavonije donosi ovaj

Z A K LJ U ^ A K

1. Od op{tinskih Savjeta Grubi{no Polje, Daruvar, Oku~ani, Pakrac i Podravska Slatinaprikupiti podatke o broju poginulih i ranjenih boraca i civila u toku oruànog otpora srpskognaroda na prostoru Zapadne Slavonije od po~etka oruànih sukoba do 14. 05. 1992. godine,kako bi se ta~nim podacima mogle osporavati razne neta~nosti i dezinformacije u pogleduocjena pruànja oruànog otpora srpskog naroda Zapadne Slavonije.

Sjednica zavr{ila sa radom u 11.30 sati.

PREDSJEDNIK:Dipl. in`. Veljko Dàkula


961992., svibanj 14.Beli Manastir

Izvje{}e SUP-a Beli Manastir MUP-u RSK o pronalasku 9 ubijenih osoba na smetli{tu uDardi

SUP – B. Manastir – {ifrirano –Broj: 03/ii-d-116/92 “dx”Dana 14. 05. 1992. godine.-

MUP – RSK – KNIN

U 15,00 sati u mestu Darda na smetli{tu pronadjeno je devet ubijenih ljudi. – Uvidjajizvr{ila ekipa SUP-a B. Manastir s istra`nim sucem i javnim tuìocem.-

286


HMDCDR

Utvrdjeno je da je ubijeno osam mu{karaca i jedna èna a po zavr{etku obdukcije iidentifikacije slijedi izve{taj.-

B.254 Radoj~i} ++++


971992., svibanj 17.Slunj

Priop}enje za javnost Srpske demokratske stranke Krajine o politi~kim sukobima u RSK

SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA KRAJINE

Slunj, 17. 5. 1992. godine

Izvr{ni odbor Srpske demokratske stranke Krajine na sjednici odrànoj 17. 5. 1992. godineu Slunju zaklju~io je da se uloè maksimalni napori u cilju prevazilaènja sukoba u srpskomnarodu Republike Srpske Krajine radi uspostavljanja normalnog funkcionisanja vlastiRepublike, a sve u cilju ja~anja odbrane Republike Srpske Krajine i prevazilaènja svihpostoje}ih nesporazuma.

U tom smislu Srpska demokratska stranka Krajine predlaè Skup{tini Republike SrpskeKrajine:

1. Da se hitno raspi{u izbori za poslanike Skup{tine Republike Srpske Krajine ipredsjedni{tva Republike srpske Krajine i da se ve} na dana{njoj Skup{tini odredi precizandatum odràvanja izbora.

Kako je Skup{tina Republike Srpske Krajine ve} ranije donijela Zakon o izboru poslanikau Skup{tinu Republike Srpske Krajine i izboru predsjednika Republike predlaèmo da se tajtekst na dana{njoj Skup{tini verifikuje i odmah stupi na snagu.

Tako|er se predlaè da se verifikuje i usvoji i Zakon o izbornim jedinicama koji je ve}ranije usvojen u Skup{tini Republike Srpske Krajine, s tim da se on po hitnom postupkudopuni za izborne jedinice u Srpskoj oblasti Isto~na Slavonija, Baranja i Zapadni Srem, i usrpskoj oblasti Zapadna Slavonija.

2. Da se do izbora predsjednika Republike Srpske Krajine izabere tro~lano Predsjedni{tvoRepublike Srpske Krajine u koje bi u{li po jedan predstavnik iz sve tri oblasti.

3. Da sada{nja Vlada podnese izvje{taj o dosada{njem radu i da se postavi pitanje njenogpovjerenja.

4. Da se hitno obustavi kampanja pojedinih ~lanova Vlade Republike Srpske Krajineprotiv ~lanova Srpske demokratske stranke i ~lanova dosada{nje Vlade i da se ljudi, koji sunezakonito smijenjeni vrate na svoja radna mjesta.

287

254 Branislav.


HMDCDR

5. S obzirom da u oblasti Isto~na Slavonija, Baranja i Zapadni Srem funkcioni{e Oblasnovije}e i Skup{tina, predlaè se da i na prostoru biv{e SAO Krajine omogu}e normalan radovim organima.

PREDSJEDNIK IZVR[NOG ODBORABosni} Mile

M.P.255

Izvornik, strojopis, }irilicaHR-DAS-SCP, SO Petrinja, kut. 40.


Deklaracija Skup{tine RSK o trenutnim i budu}im ciljevima te odnosima s “obnovljenomJugoslavijom” i susjednim dràvama

D E K L A R A C I J A

sa sastanka redovne Skup{tine Republike Srpske Krajine u Kninu18. maja 1992. godine256

Okupljeni na redovnom zasjedanju, mi poslanici ove Skup{tine koji zastupamo volju narodasvih srpskih krajeva na{e Republike, razmatraju}i aktuelne probleme, imaju}i u vidu i razvoji promjene do kojih je do{lo na tlu biv{e SFRJ, kao i me|unarodni poloàj i bezbjednostRepublike, ostaju}i privrèni mirnom i pravednom rje{avanju jugoslovenske krize polaze}i iod prava svakog naroda na samoopredjeljenje, zaklju~ili smo da u ovoj Deklaraciji objavimosvoja gledi{ta o sada{njim i budu}im ciljevima Republike i njenim odnosima sa obnovljenomJugoslavijom u susjednim dràvama.

U tom smislu izjavljujemo:

1. Srpski narod u Republici Srpska Krajina, izraàvaju}i po{tovanje `rtvama palim zaostvarivanje ideala slobode, samostalnosti i nezavisnosti, branit }e svim sredstvima ste~enuslobodu.

2. Republika Srpska Krajina pozdravlja formiranje Savezne Republike Jugoslavije i u~init }esve da, zajedno sa srpskim narodom u drugim republikama, ostvari svoje pravo da ìvepovezani zajedni~kim interesima i ciljevima, nezavisno od sada{njih te{ko}a.

288

255 Okrugli pe~at: Srpska demokratska stranka Krajine.256 Deklaracija je objavljena u Slu`benom glasniku RSK, br. 9/1992., str. 553-554., pod nazivom “Deklaracija opoliti~kim ciljevima Republike Srpske Krajine” s ne{to izmijenjenim tekstom.


HMDCDR

3. Republika Srpska Krajina }e u tom smislu, nakon {to su na njenoj teritoriji prestali da vaèpropisi Republike Hrvatske poslije izbijanja oruànog sukoba, o~uvati svoje obaveze i pravakoje ima u odnosu na Jugoslaviju kojoj ostaje privrèna i od koje o~ekuje da ispunjava obavezekoje je preuzela u odnosu na Republiku Srpska Krajina, odnosno podru~je pod za{titomUjedinjenih nacija u okviru mirovne operacije.

4. Republika Srpska Krajina je, prihvataju}i koncept po dolasku snaga Ujedinjenih Nacija uKrajinu, izrazila i svoje opredjeljenje da svoj unutra{nji razvoj i spoljne odnose razvija naosnovama ravnopravnosti naroda, parlamentarne demokratije, razvoja trì{ne privrede ipo{tovanja ljudskih prava i prava manjina, onako kako je to predvi|eno poveljom OUN,Pariskom poveljom i Helsin{kim dokumentima.

5. Republika Srpska Krajina i srpski narod stoga nije spreman da nakon {to su propalipoku{aji neousta{kih vlasti pod okriljem HDZ da srpski narod li{i njegovih konstitutivnihprava, prihvati bilo ~ije predloge koji srpskom narodu u Krajini name}u manjinski poloàj,jer je on bio prinu|en da se tome suprostavi oru`jem da bi sa~uvao svoju samostalnost.Republika Srpska Krajina se zato nada da }e se u budu}im pregovorima samo sa njenimlegitimnim predstavnicima, traìti rje{enja na osnovama principa Povelje OUN i Helsin{kogdokumenta na bazi ravnopravnosti i punog uvaàvanja legitimnih interesa srpskog naroda.

6. Republika Srpska Krajina nije spremna da prihvati gotova rje{enja niti statuse koji bi je li{ilinezavisnosti i samostalnosti koje je ona stekla. Republika }e, me|utim, biti spremna da kadza to sazru uslovi, da povede pregovore o uslovima dobrog susjedstva i saradnje sarepublikama na njenim granicama rukovo|eni sa sopstvenim, kao i te`njama evropskihnaroda za integracijom interesa, ali i po{tovanja osobenosti svakog naroda, njihovihhistorijskih, politi~kih, kulturnih i drugih tradicija, prava i interesa.

7. Republika Srpska Krajina nagla{ava svoj interes da Ujedinjene Nacije, ~im pre, u skladu sapreuzetim obavezama, okon~aju proces rasporeda mirovnih snaga kako u zoni pod za{titomtako i na drugim prostorima gdje ìvi srpsko stanovni{tvo kako ono nebi ostalo neza{ti}eno,jer srpski narod u ostalim podru~jima Krajine nebi mogao dozvoliti da njegovi sunarodnicibudu izloèni proganjanju kao {to je to i danas slu~aj sa Srbima u Gorskom Kotaru.

8. Republika Srpska Krajina stoga pozdravlja preporuku Savjeta bezbjednosti od 13. maja o.g.da se nastave pregovori u cilju postizanja zadovoljavaju}eg rje{enja ovog problema. Do tada,Republika }e biti prinu|ena da obustavi proces demobilizacije jedinica i povla~enja vojneopreme sa njene teritorije {to joj niko nebi mogao osporiti i zbog ranije preuzetih obaveza upogledu odbrane Republike za slu~aj bilo kakvih iznena|enja do kojih bi moglo do}i zbograzvoja situacije u Jugoslaviji ili pak neprimjenjivanja ili nepo{tovanja dogovorenihme|unarodnih obaveza Jugoslavije i Ujedinjenih Nacija.

9. Zbog sada{njeg stanja neizvjesnosti u vezi sa promjenama unutar Jugoslavije, posebno okosituacije u Bosni i Hercegovini, te uticaja tih doga|anja na bezbjednost Krajine, RepublikaSrpska Krajina poziva sve svoje gra|ane koji su do sada radili u jedinicama jugoslovenskearmije da se vrate u Republiku i stave na raspolaganje nadle`nim organima. Ona tako|erpoziva i ostale gra|ane Republike da se vrate u zavi~aj i zajedno sa svojima podjele teretneda}a i odbrane Republike, {to je i zakonska obaveza svih vojno sposobnih gra|ana.Humanitarna i druga pomo} koju sada primaju izvan svoje Republike, bit }e usmjerenaprema mjestima povratka u sve slobodne gradove, sela i naselja Krajine.

289


HMDCDR

Republika Srpska Krajina posebno poziva stru~njake da se stave na raspolaganje svojimop}inama radi pomo}i u pripremi projekata obnove koje je potrebno predstaviti ime|unarodnim organizacijama, prijateljskim dràvama i drugim zainteresovanima ispremnima da pomognu.

10. Republika Srpska Krajina poziva sve organe vlasti da uspostave red i porade nafunkcionisanju sistema vlasti i pravne dràve, jer sada{nje stanje u pojedinim mjestima ne}emo}i vi{e biti tolerisano.

11. Pozivaju se tako|er svi legitimni predstavnici vlasti da prekinu praksu neodgovornihpojedinaca koji {ikaniraju nedu`no stanovni{tvo i da u zonama gdje su mirovne snagepreuzele odgovornost za funkcionisanje lokalnih vlasti i bezbjednost gra|ana u potpunostisara|uju komesarijata za izbjeglice i Me|unarodnog crvenog krsta.

12. Republika poziva sve predsjednike op}ina da uspostave Urede poverenika za prihvatizbjeglica, distribuciju pomo}i i kontakte sa predstavnicima pomenutih me|unarodnihorganizacija.

Op}inske vlasti du`ne su izvje{tavati Vladu i Skup{tinu o svim nepravilnostima u vezi saprisustvom me|unarodnog faktora radi blagovremenog otklanjanja eventualnihnesporazuma, jer budu}nost Republike zavisi i od na{e sposobnosti da prihvatimo principedobronamjernih, me|unarodnih faktora i razvijamo odnose razumjevanja.

13. Republika Srpska Krajina èli da naglasi jo{ jednom da samo njeni legitimni predstavnicimogu pregovarati sa me|unarodnim faktorima o pitanjima koja se ti~u interesa Republike.Odgovornost Jugoslavije i njenih organa odnosi se samo na me|usobno preuzete obaveze, alise, u ime Republike ne mogu u budu}e preuzimati eventualne nove obaveze, koje se ti~ubudu}nosti Krajine, bez prethodnih dogovora.

14. Predstavnici lokalnih organa ne mogu preuzimati obaveze koje se ti~u me|unarodnihobaveza Republike, a pripadnost razli~itim politi~kim partijama ne bi trebalo da bude povodsukobljavanjima koja bi {kodila op{tim interesima Republike kao cjeline.

15. Pozivaju se svi gra|ani i prijatelji Republike da svojim li~nim angaòvanjem uloè naporeu cilju ja~anja odbrambenih sposobnosti Krajine i o~uvanja njene nezavisnosti i ste~eneslobode.

U Kninu, dana 18. maja 1992.

SKUP[TINA REPUBLIKE SRPSKA KRAJINA PREDSJEDNIKMile Paspalj


290


HMDCDR


Zapisnik 2. izvanredne sjednice Vlade Republike Srpske Krajine

Z A P I S N I K

od 18. 05. 1992. godine, sa II. vanredne sjednice Vlade Republike Srpska Krajina, odràne uDomu JNA u Kninu.PRISUTNI: Ze~evi} Zdravko, Kablar Jovo, Bogi} Stevo, Boàni} Bo{ko, Jovi} Du{an,

Peura~a Vojin, Grabundìja Savan, Kneèvi} Milan, Vin~i} Svetozar, E}imovi} Du{an, [u{a Vojin, Veselinovi} Sergej, Rastovi} David, Hadì} Mladen i Brnovi} Mitar.

ODSUTNI: Dàkula Veljko, Bjegovi} \or|e, Marti} Milan, [panovi} Stojan, Vejzovi} Dobrosav i Ga}e{a Rade.

Sjednica je po~ela sa radom u 14,15 sati.Sjednicom je predsjedavao predsjednik Vlade Mr. Ze~evi} Zdravko.Za sjednicu je utvr|en slijede}i

D N E V N I R E D

1. Razmatranje prijedloga za razrje{enje dosada{njih i imenovanje novih sudaca za prekr{aje.

2. Razmatranje prijedloga za razrje{enje dosada{njih odnosno imenovanje novih sudaca i sudaca porotnika Op{tinskog suda u Petrinji.

Ad.1.Na prijedlog ministra za pravosu|e i upravu [u{a Vojina, a nakon provedene rasprave

donesena je slijede}a

O D L U K AI. Predlaè se Skup{tini Republike Srpska Krajina da razrje{i dosada{nje Op{tinske suce za

prekr{aje:1. Vi{nju Antu{ Kova~i}ek,2. Ljiljanu Sladi},3. Ljubicu Ra{i}.II. Predlaè se Skup{tini Republike Srpska Krajina da imenuje slijede}e Op{tinske suce za

prekr{aje:1. Ljubicu Ra{i}, dip. pravnik, koja ispunjava sve traène uslove i2. Bosiljku [trbac, dipl. pravnik u svojstvu pripravnika.

Ad.2.Na prijedlog Vojina [u{e, ministra za pravosu|e i upravu, a nakon provedene rasprave

donesena je slijede}a

291


HMDCDR

O D L U K AZa razrje{enje dosada{njih, odnosno imenovanje novih sudaca i sudaca porotnika uOp{tinskom sudu u Petrinji

IPredlaè se Skup{tini Republike Srpska Krajina da razrje{i funkcije suce:

1. Anu Ercegovac, dipl. pravnik predsjednika Suda, na vlastiti zahtijev.2. Darko Lovri}, dipl. pravnik

IIPredlaè se Skup{tini Republike Srpska Krajina da za suca Op{tinskog suda u Petrinji,

imenuje:1. Miku Devi}-Grgi~, dipl. pravnik, za predsjednika Suda2. Du{anku Bira~, dipl. pravnik.Predloèni kandidati ispunjavaju sve Zakonom predvi|ene uslove.

IIIPredlaè se Skup{tini Republike Srpska Krajina da razrje{i slijede}e suce porotnike;1. Branku Dujni}, iz Petrinje – M. Gupca 45.2. Jandro Celi}, iz Peckog 22.3. \uro Cesarec, iz Petrinje – Carekova 43/1.4. Stjepana Vanca{a, iz Nebojana 134.5. Josipa Vanca{a, iz Farka{i}a 62.6. \uru Vrbanac, iz Petrinje – [trosmajerov trg 5/2.7. Stjepan [ivak, iz Bresta 26.8. Ivan Rado{, iz Bresta 71.9. Ranka Pe{kir, iz Petrinje – Kupska 13.10. Veljka Pavlica, iz Madàra bb.11. Stevo Pandì}, iz Slana 36.12. Huseina Ore{}anin, iz Mo{}enice – I. Ribara 20.13. Matu Karaturovi}, iz Stra{nika 59.14. Nikolu Kova~evi}, Me|ura~e 26,15. Milana Krnjai} iz Petrinje – Strosmajerov trg 20.16. Pavla Iskri}, iz Mo{}enice – Kupska bb.17. Stjepana Horvata, iz Sibi}a bb.18. Slavka Gudi}, iz Novog Seli{ta 38.19. Danicu Jasi}, iz Mo{tanice 126.20. Branka Tomi}, iz Mo{}enice – B. Lisek 37.21. Branka Selakovi}, iz Gornje Pastu{e 24.22. Neboj{u Radosavi}, iz Trmu{njaka 4.23. Pero Radovanovi}, iz Gornje Ba~uge 26.24. Branka Paunovi}, iz Jo{avice 108.25. Milan Navala, iz Petrinje – A. Petra~i} bb.26. Branka Krasulja, iz Glinske Poljane 158.27. Petra Janjanina, iz Donje Mlinoge 51.28. Luku Janjanina, iz G. Ba~uge 104.29. Jovana Dodo{, iz Dod{a 30.30. Janka Dragi}, iz Blinje 28.

292


HMDCDR

31. Viktora ]orkovi}, iz Petrinje – M. Kljai} 25.32. Janka Cviji}, iz Lu{~na 116.33. Stevu Cico, iz Petrinje – A. Petra~i}a 3.

IVPredlaè se Skup{tini Republike Srpska Krajina da izabere suce porotnike:1. Danicu Jasi}, iz Mo{tanice 126.2. Stojana Novakovi}, iz D. Pastu{e 1.3. Neboj{u Radosavi} iz Trmu{njaka 4.4. Peru Radovanovi} iz G. Ba~uge bb.5. Nikolu Vu~kovi} iz Petrinje.6. Du{ana Jeki} iz Petrinje.7. Mom~ila Dunovi} iz Petrinje.8. Zoru Vin~i} iz Petrinje.9. Milku Mari~i} iz Grabovca.10. Nikolu Kuki} iz Srpskog ûnti}a.

Sjednica je zavr{ila sa radom u 14,45 sati.P R E D S J E D N I KMr. Ze~evi} Zdravko

– – – – – – – – – – – – – – – –





SRPSKA KRAJINA K N I NBroj: _____________Knin, 19. 05. 1992. godine.

Z A P I S N I K

sa XIV. sjednice Vlade Republike Srpska Krajina, odràne 19. 05. 1992. godine na Tvr|avi –Dom privrednika.Na sjednici prisustvuju:Ze~evi} Zdravko, Kablar Jovo, Boàni} Bo{ko, Bogi} Stevo, Dàkula Veljko, Bjegovi} \or|e,Marti} Milan, Grabundìja Sava, Vin~i} Svetozar, E}imovi} Du{an, Peura~a Vojin, [panovi}Stojan, Kneèvi} Milan, [u{a Vojin, Jovi} dr. Du{an, Vejzovi} Dobrosav, Brnovi} Mitar.

Sjednici jo{ prisustvuju:

293


HMDCDR

Jasminka Mandi}, Milan Luki}, Jankovi} Zdravko, Bukarica Petar.

Sjednica je po~ela sa radom u 8,30 sati.Sjednicom predsjedava Mr. Ze~evi} Zdravko.Konstatira da je prisutna ve}ina ~lanova i da se moè punova`no odlu~ivati.Zapisnik vodi Starevi} Du{an, sekretar Vlade RSK.^lanovi Vlade utvr|uju slijede}i

D N E V N I R E D

1. Informacija o aktuelnim vojno-politi~kim zbivanjima i njihova refleksija na RepublikuSrpska Krajina (MUP, NO, VP).

2. Verifikacija Zapisnika sa XI, XII, i XIII sjednice Vlade.3. Informacija sa sastanka odrànog dana 16. 05. 1992. godine sa predstavnicima Bosanske

Krajine i zauzimanje stavova u vezi s tim.4. Teritorijalno razgrani~enje op{tine Gra~ac (Teslingrad, Medak).5. Informacija o mogu}nosti adaptacije prostora za potrebe Vlade, te mogu}nosti smje{taja

ministarstva.6. Imenovanja:a) Radne grupe za razgrani~enje op{tina,b) v.d. direktora Elektroprivrede Krajine, Knin,v) pomo}nika ministra za saobra}aj i veze.7. Usvajanje Odluke o funkcioniranju platnog prometa.8. Dono{enje Uredbe o na~elima za unutra{nju organizaciju i sistematizaciju radnih mjesta

u ministarstvima i posebnim organizacijama.9. Dono{enje Odluke o jedinstvenim cijenama strate{kih artikala.10. Dono{enje Odluke o statusu KPD-a u Glini i Staroj Gradi{ki.11. Razno:

a) pitanje uplate poreza i doprinosa u Budèt Republike Srpska Krajina,b) razmatranje zahtjeva Op{tine Pla{ki u vezi ustupanja mlinske opreme.

Ta~ka 1.Informaciju o aktuelnim vojno-politi~kim zbivanjima podnio je ministar Odbrane –

[panovi} Stojan, posebno je naglasio probleme koji su prisutni vezano sa snabdijevanjemnafte i naftnih derivata, podru~ja Republike Srpska Krajina.

Nakon toga je otvorena rasprava u kojoj su u~estvovali ministri Bjegovi} \or|e, Boàni}Bo{ko, Dàkula Veljko, Vejzovi} Dobrosav, te je odlu~eno da se poduzme niz konkretnihmjera u cilju prevazilaènja nastalog stanja.

Ta~ka 2.Podpredsjednik Vlade Jovo Kablar je obrazloìo razloge zbog kojih se zapisnici sa

navedenih sjednica Vlade ne mogu dostaviti na verifikaciju.Nakon provedene rasprave donesen je zaklju~ak da se na jednoj od narednih sjednica Vlade

pripreme zapisnici i dostave na verifikaciju.

Ta~ka 3.Delegacija Vlade Republike Srpska Krajina je podnijela Informaciju sa sastanka sa

delegacijom Skup{tine Autonomne regije Krajina iz Banja Luke.

294


HMDCDR

Nakon iznesene Informacije, ona je jednoglasno prihva}ena i nalazi se u prilogu ovogZapisnika.

Ta~ka 4.Luki} Milorad, predsjednik Izvr{nog vije}a op{tine Gra~ac, podnio je informaciju o

geografskom, geopoliti~kom i strate{kom zna~aju op{tine Gra~ac. Istakao je probleme kojinastaju u funkcionisanju op{tine pripajanjem Teslingrada i Metka na referendumu op{tiniGra~ac. Istakao je i probleme vezane za rad Skup{tine op{tine Gra~ac.

U raspravi su sudjelovali predstavnici iz Medaka i upoznali prisutne sa problemima nasvom podru~ju.

Na sjednici nisu bili prisutni predstavnici Teslingrada, a na probleme vezane uz to mjestoukazala je Jasminka Mandi}, predsjednica Skup{tine op{tine Gra~ac.

U raspravi su sudjelovali – Boàni} Bo{ko i [u{a Vojin.Nakon provedene rasprave jednoglasno je donijeta slijede}a

O D L U K A1. Op{tina Gra~ac treba formirati u Teslingradu i Metku odre|ene slu`be kroz koje bi

mogle zadovoljavati potrebe gra|ana tog podru~ja.2. U Skup{tinu op{tine Gra~ac moraju biti kooptirani odbornici iz Teslingrada i Metka i

ostalih podru~ja koja su se pripojila Gra~acu iz op{tine Gospi}.3. Medak i Teslingrad moraju na osnovu provedenog referenduma funkcionirati u okviru

op{tine Gra~ac.4. Rje{avanje nastalih problema Skup{tine op{tine Gra~ac, kao i reme}enje javnog reda i

mira, poku{ati rje{iti kroz institucije vlasti (Op{tinski Sud u Gra~acu).

Ta~ka 5.Podpredsjednik Vlade Jovo Kablar je podnio informaciju o mogu}nosti adaptacije prostorakoji bi mogli posluìti za potrebe smje{taja Vlade i Ministarstva. Od predloènih prostoraistakao je prednosti koje ima objekt stare Bolnice. U raspravi su jo{ sudjelovali ministriBjegovi} \or|e i [u{a Vojin te je nakon provedene rasprave donesena

O D L U K AObjekt stare Bolnice }e se preuzeti i u fazama preure|ivati za potrebe smje{taja Vlade i

Ministarstva.

Ta~ka 6.a) [u{a Vojin je obrazloìo predlog sastava radne grupe za razgrani~enje op{tina. U raspravi

je u~estvovao Jovo Kablar koji je podrào ovaj prijedlog, nakon ~ega je odlu~eno da radnugrupu sa~injavaju Ministar za pravosu|e, podpredsjednici Vlade, Predsjednici OblasnihVije}a te Predsjednik Op{tine u zavisnosti o kojoj op{tini }e se raspravljati.

b) Ministar energetike i rudarstva \or|e Bjegovi} obrazlaè predlog da se za v.d.generalnog direktora JP “Elektroprivrede” Krajine imenuje Milivoj Kri~ka, dip. ing. Nakonprovedene rasprave jednoglasno je donijeta

O D L U K AMilivoj Kri~ka dip. ing. iz Knina imenuje se za v.d. generalnog direktora JP

“Elektroprivreda” Krajina. Funkciju }e po~eti obavljati dana 1. 06. 1992. godine do kadatreba izvr{iti primopredaju sa dosada{njim v.d. direktorom, a do 1. 12. 92. }e se obavitiredovni postupak imenovanje generalnog direktora.

295


HMDCDR

v) Prijedlog za vr{ioca du`nosti pomo}nika Ministra za saobra}aj i veze podnio je MinistarGrabundìja. Nakon podnesenog prijedloga jednoglasno je doneseno

R J E [ E N J Eza pomo}nika Ministra za saobra}aj i veze imenuje se Miomir Crnogorac.

Ta~ka 7.Ministar financija Peura~a Vojin je upoznao prisutne sa problemima u funkcionisanju

platnog prometa i istakao da }e se nastali problemi poku{ati rije{iti na sastanku svih direktoraSDK koji }e se odràti u Novom Beogradu. U raspravu su se uklju~ili direktor SDK Krajineu osnivanju koji je ukazao na goru}e probleme koji postoje pri normalnom funkcionisanjuplatnog prometa i rada SDK u vezi s tim. Istakao je va`nosti dono{enja Zakona o SDKKrajine. Nakon sprovedene rasprave donesen je

Z A K L J U ^ A KDa SDK – filijala Novi Beograd i filijala SDK Novi Sad dostavi informaciju Vladi RepublikeSrpska Krajina o poslovanju svih korisnika sredstava po zavr{nim ra~unima za 1991. godinuu roku od 15 dana.

Ta~ka 8.Ministar pravosu|a i uprave [u{a Vojin obrazloìo je prijedlog uredbe nakon ~ega je

jednoglasno donijeta

O D L U K AUsvaja se uredba o na~elima za unutra{nju organizaciju i sistematizaciju radnih mjesta u

Ministarstvima i posebnim organizacijama.

Ta~ka 9.Pomo}nik Ministra trgovine i turizma Bukarica Petar obrazloìo je potrebu da Vlada ima

uvida u kretanju cijena na trì{tu. Istakao je konkretne predloge i predloìo uredbe koje jepotrebno donijeti u cilju formiranja jedinstvenih cijena strate{kih artikala. Nakon togadonesen je

Z A K L J U ^ A KPotrebno je donijeti:1. Uredbu o za{titnim cijenama poljoprivrednih proizvoda,2. Uredbu o izjedna~avanju cijena proizvoda koji su rezultat rada javnih preduze}a kao i

preduze}a koja se bave uslu`nim djelatnostima,3. Uredbu o limitiranju trgova~kih marì.

Ta~ka 10.Informaciju o sada{njem stanju zatvorskih objekata u Glini i Staroj Gradi{ci podnijeli su

ministri [u{a Vojin i Jovi} dr. Du{an. Istakli su funkcionalnost pomenutih objekata za potrebeministarstva Unutra{njih poslova i Ministarstva pravosu|a i uprave. Nakon provedenerasprave donesena je

O D L U K AZatvorske objekte u Glini i Staroj Gradi{ci treba vratiti u prvobitno stanje. Vlada

Republike treba uputiti zahtjev Skup{tini op{tine Glina i Stara Gradi{ka za ustupanjeobjekata za potrebe Republike Srpska Krajina.

296


HMDCDR

Ta~ka 11.a) Rasprava o ovoj ta~ki dnevnog reda odlaè se za jednu od idu}ih sjednica Vlade

Republike Srpska Krajina.b) Podpredsjednik Kablar Jovo je upoznao ~lanove Vlade o zahtjevu Op{tine Pla{ki za

ustupanje Mlinske opreme iz Strmice.Nakon toga je jednoglasno donesena

O D L U K AOprema Mlinice u Strmici ustupa se na kori{tenje Op{tini Pla{ki.v) Ministar poljoprivrede Brnovi} Mitar izloìo je probleme koji su prisutni zbog embarga

na uvoz traktora iz inostranstva.Upoznao je prisutne o narud`bi odre|ene koli~ine traktora u inostranstvu koji su

neophodni za normalno obavljanje teku}ih poljoprivrednih radova. U raspravi su sudjelovaliMinistri Vin~i} i [u{a i istakli potrebe po{tivanja Saveznog zakonodavstva na podru~juRepublike Srpske Krajine. Da bi se prevazi{li nastali problemi oko nabave traktora zaduùjese Ministar Brnovi} da pripremi konkretan prijedlog do slijede}e sjednice Vlade.

Ministar rudarstva \or|e Bjegovi} predloìo je da se imenuje v.d. tehni~ki direktor JP“Niskogradnja” te da se utvrdi sjedi{te JP. Nakon provedene rasprave donesena je

O D L U K A1. Japundì} Simo iz Gra~aca imenuje se za v.d. tehni~kog direktora JP “Niskogradnja”.2. Sjedi{te JP bit }e Strmica (prostorije biv{eg “Bis-a” sa izdvojenim pogonom u Gra~acu.Sjednica je zavr{ena u 13,30 ~asova.

PREDSJEDNIK VLADE:Mr. Zdravko Ze~evi}


1011992., svibanj 19.

Iz izvje{}a policijskog nadzora CIVILPOL-a o progonu 180 Hrvata iz sela âkovci, Ceri} iMiklu{evci

NEOGRANIÊNUNPROFORPOLICIJSKI NADZOR POLOPS257 HITNO

Poslao.......................IZVJE[TAJ POLICIJSKOG NADZORA O DOGA\AJU

297

257 Policijska operacija.


HMDCDR

MJESTO: ERDUT SEKTOR: ISTO^NI INCREP BR. 188/92IZVJE[TAVA: natporu~. J. 258 DATUM: 19. 05. 92.

HERNHOLZ

KLASIFIKACIJA 1) PRIRODA DOGA\AJA: Progon1a) KRATKE POJEDINOSTI DOGA\AJA:

(2) NEKOLIKO SELA/PODRU^JE: ISTO^NI SEKTOR(3) DOGA\AJ DATUM/VRIJEME: 19. 05. 92 / 23.00h

(4) UNCIVIPOL ISTRAGA (UMIJE[ANE OSOBE, PODUZETE AKCIJE)

19. 05. 92 do 23.00 sata primljene su razli~ite informacije putem DO, [tab Isto~ni Sektorproisti~u iz razli~itih pouzdanih izvora npr. gdin. THORNBERRY,259 uzimaju}i u obzirplanirani progon koji je u tijeku iz nekoliko mjesta u ju`nom dijelu Isto~nog Sektora, Ruskipodsektor, npr. sela CAKOVCI (8411), CERI] (6718), MIKLUSEVCI (8612), sviobuhva}aju vi{e od 180 nesrpskih osoba. Natporu~nik KIOKO, C/O CIVPOL Isto~niSektor odmah je obavije{ten.Š...š Kioko, Šv.r.š

Izvornik, strojopis, engleski, latinicaHR-HMDCDR, 2., kut. 477.

1021992., svibanj 20.KninOdluka Vlade RSK da je zra~ni prostor iznad RSK u zra~nom prostoru Savezne RepublikeJugoslavije i da Savezna uprava kontrole leta iz Beograda preuzme kontrolu letenja nadRSK, a Savezni sekretarijat za saobra}aj i veze Jugoslavije zastupa interese RSK ume|unarodnim odnosima


Broj: 21/92-1Knin, 20.05.1992.

SAVEZNOM SEKRETARIJATU ZA SAOBRA]AJ I VEZEB E O G R A D

Predmet: Ure|enje vazdu{nogprostora.-

298

258 Natporu~nik Jost.259 Cedric.


HMDCDR

Vlada Republike Srpska Krajina je na jednoj od sednica pored ostalog donela slede}izaklju~ak:

1. Suspenduju se svi zakoni od Republike Hrvatske koji su u suprotnosti sa zakonimaRepublike Srpska Krajina i Ustavom Savezne Republike Jugoslavije,

2. Vazdu{ni prostor nad Republikom Srpskom Krajinom bi}e u sastavu Savezne RepublikeJugoslavije i kontrolom letenja nad istim utvr|iva}e SUKL Beograd u saradnji sa AKLUdbina.

U tom smislu zahtevamo od Saveznog sekretarijata za saobra}aj i veze i SUKL Beograd dainsistiraju kod nadle`nih na preuzimanju kontrole letenja nad vazdu{nim prostoromRepublike Srpska Krajina.

Ovla{}uje se Savezni sekretarijat za saobra}aj i veze Beograd da zastupa interese RepublikeSrpske Krajine u me|unarodnim odnosima kao sastavnog dela Savezne Republike Jugoslavije.

Predsjednik Vlade RepublikeSrpske Krajine:

Dostaviti: mr. Zdravko Ze~evi}, Šv.r.š1. Saveznoj upravi kontrole

letenja Beograd2. Saveznom inspektoratu za

vazdu{ni saobra}aj Beograd3. Privrednoj Komori Jugoslavije

Beograd4. Arhivi





SRPSKA KRAJINA K N I NKnin, 26.260 05. 1992. godine

Z A P I S N I Ksa XV. sjednice Vlade Republike Srpska Krajina, odràne 25. 05. 1992. godine u Domu

JNA u Kninu.Na sjednici prisustvuju:

299

260 Pogre{an datum.


HMDCDR

Ze~evi} Zdravko, Kablar Jovo, Marti} Milan, [panovi} Stojan, [u{a Vojin, Brnovi} Mitar,Ga}e{a Rade, Veslinovi} Sergej, Hadì} Mladen, Peura~a Vojin i Jovi} dr. Du{an.Sjednici ne prisustvuju:Dàkula Veljko, Bo`ni} Bo{ko, Bogi} Stevo, Bjegovi} \or|e, Grabundìja Sava, Vin~i}Svetozar, E}imovi} Du{an, Kneèvi} Milan i Veizovi} Dobrosav.Sjednica je po~ela sa radom u 17,30 ~asova.Sjednicom predsjedava Mr. Zdravko Ze~evi}.Za sjednicu je utvr|en slijede}i

D N E V N I R E D

1. Informacija o vojnopoliti~koj situaciji u Republici Srpska Krajina.2. Razmatranje situacije nastale nesta{icom strate{kih artikala.

Ta~ka 1.Informaciju o vojnopoliti~koj situaciji u Republici Srpska Krajina vezano za dolazak

mirovnih snaga podnio je Ministar Stojan [panovi}. On se u svom izlaganju osvrnuo i naulogu Evropske zajednice i njihovu èlju da budu prisutni na na{em podru~ju u uloziposmatra~a. Ministar [panovi} je tako|er govorio i o stanju pojedinih saveznih organa premapolitici u Republici Srpska Krajina, a posebno njihovom angaìranju na rje{avanju nastalihproblema dolaskom mirovnih snaga i njihovoj pasivnosti prema nama i na{oj situaciji.

Nakon rasprave u kojoj su u~estvovali prisutni donesena je

O D L U K A1. U svim pregovorima koji se budu vodili sa predstavnicima UNPROFOR-a, i Evropske

zajednice pokazati: otvorenost, demokrati~nost, dobronamjernost i spremnost za dogovor isuradnju. Evropskoj zajednici dati do znanja da smo spremni na dogovor o njihovojposmatra~koj emisiji i prisutnosti na na{em podru~ju, ukoliko su njihove namjere po{tene iiskrene uz objektivno izvje{tavanje javnosti.

2. Imenuju se odgovorne osobe po regionima sa kojima }e predstavnici UNPROFOR-a iEvropske zajednice mo}i da konstatiraju i preko kojih }e ostvariti sve potrebne veze unutarRepublike Srpska Krajina.

Za podru~je Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema: Milan Ili} i Dragan Sabljakovi}.Za podru~je Korduna i Banije: Milo{ @ivkovi} i Dragan Roksandi}.Za podru~je Like i Dalmacije: Novakovi} Krsta, Amanovi} Nikola i Dragi{i} Milan.

Ta~ka 2.S obzirom na prekid drumskog saobra}aja preko Bosne, a kako je neizvjesno kada }e se

ponovo normalizirati potrebno je da se ve} sada zauzmu odre|eni stavovi po pitanjusnabdjevanja trì{ta kriti~nim strate{kim artiklima. Isto tako potro{nja tih artikala mora seregulirati kako nebi do{li u situaciju da na trì{tu do|e do nesta{ice koja bi ugrozila normalnoodvijanje ìvota. U vezi s tim Vlada donosi

R J E [ E N J Eo imenovanju operativnog {taba za snabdjevanje trì{ta strate{kim i kriti~nim artiklima.

I Imenuje se operativni {tab Republike Srpska Krajina za snabdjevanje trì{ta u sastavu:1. Mr. Svetozar Vin~i}, predsjednik2. \or|e Bjegovi}, ~lan3. Savan Grabundìja, ~lan

300


HMDCDR

4. Petar Bukarica, ~lan i 5. Jovo Kablar, ~lan.

II Zadatak {taba je da prati kretanje snabdjevenosti i potro{nje kriti~nih artikli na trì{tu, teda brine o snabdjevenosti, potro{nji i raspodjeli unutar Republike.III Republi~ki operativni {tab obavjestiti }e sve op{tine da su du`ne, na osnovu odluke Vladeda imenuju svoje {tabove, te da prate kretanje snabdjevenosti i potro{nje kriznih artikala natrì{tu, te po potrebi obavje{tavaju Republi~ki {tab.Sjednica je zavr{ila u 19,00 ~asova.

PREDSJEDNIK:Mr. Zdravko Ze~evi}


1041992., svibanj 25.

Iz izvje{}a o istra`nim radnjama CIVILPOL-a UNPROFOR-a o protjerivanju Hrvata izTovarnika

UNPROFOR INTERVJU INCREPCIVPOL 25. svibnja 1992. 2341 92

Prilog 3C

Prevodilac: Dimitriesk, Nikola

Ime intervjuiranog: Kovacevic, Tomislav(Osoba br. 3) 09. 02. 1961.

Uzrok: Progon iz sela Tovarnik

Zovem se Tomislav Kova~evi}. Moja adresa je Rade Kon~ara 12, Tovarnik. Ro|en sam uTovarniku. @ivim sam, od razvoda. Moja biv{a èna i k}er ìve u SID. Hrvat sam. Kad samju~er susreo UNPROFOR u Lipovcu i{ao sam u Hrvatsku zajedno sa ostalim hrvatskimseljacima u tom mini autobusu. Re~eno nam je da }emo biti razmijenjeni.

Pitanje: Tko je to odlu~io?Odgovor: Ne znam. Tako su nam rekli trojica mu{karaca iz mini autobusa. Nisu spominjalinijednu osobu niti vlast koja je donijela tu odluku. Tijekom no}i izme|u subote i nedjelje.Spavao sam u ku}i moje snahe (bratove ène) Ane Kova~evi}. Moj brat je ubijen tijekomdoga|aja u Tovarniku u listopadu pro{le godine. Prognani smo iz Tovarnika prije 10-14 dana.ûli smo glasine o jo{ progona. To je razlog za{to radije provodim no}i u ku}i moje snahe.Ana ìvi sama sa svoje dvoje djece, tamo su iz istog razloga bili i Mitrovi} Marija sa dvojedjece. Ona je susjeda, koja je normalno ìvi u ku}i preko puta. Otprilike u 23.00 sata oti{lismo u krevet. Oko 23.30 netko je udarao po ogradi i provalio u dvori{te. Upalio sam svjetlo

301


HMDCDR

i rekao svojoj snahi: Tamo su. Otvorio sam vrata i dvojica mu{karaca – nemaskirani – su u{li.Bili su u uniformi borbenog tipa. Tamo je tako|er bio jedan mu{karac u civilnoj odje}i. Pitalisu nas da li znamo gdje moramo i}i. Rekao sam, pretpostavljam. Upitao sam mu{karaca ucivilnoj odje}i da li mi dozvoljava da pokupim prtljagu u mojoj ku}i. Pripremio sam se za to,zbog glasina, ve} prije tjedan dana, kao i moja snaha. ôvjek u civilu otpratio me u mojuku}u i zatraìo je da izvadim sve stvari iz dèpa. Imao je automatsku pu{ku. Uzeo je mojenovce, oko 2000 dinara i zatraìo da ostavim svoju osobnu iskaznicu na stolu, budu}i da miu Hrvatskoj ne}e trebati. Prepoznao sam ~ovjeka u civilu kao ~lana srpske Milicije, iako nijepoha|ao milicijsku {kolu. Njegovo ime je Dragan Sedli}. Mla|i je od mene, ali zajedno smoi{li u osnovnu {kolu u Tovarniku. Dozvoljeno mi je da ponesem svoju torbu. U njoj su bileneke osobne stvari. Zatraìo je da mu predam klju~eve od moje ku}e, {to sam i u~inio. I takosam ostavio svu imovinu, malu farmu, 3½ hektara zemlje, ~etiri koze, jednu svinju i mojegospodarstvo itd, TV prijemnike, pilu, ostale poljoprivredne strojeve. Ne o~ekujem da }u ihdobiti natrag. Siguran sam da ne}e puno toga ostati u slu~aju povratka pod za{titomUNPROFOR. Kada sam napustio ku}u vidio sam kako su po~eli plja~kati ku}u moga brata,uzimali su traktor i ostalu imovinu, npr. video recorder. Bilo je mra~no i nisam mogaoprepoznati osobe koje su to u~inile. Potvr|ujem da smo bili dovedeni u prazno skladi{te.Samo djeca su dobila pokriva~ i jastuke. Dragan je jedan od mu{karaca koji nas je doveo domini autobusa do mjesta gdje smo zaustavljeni. Znam da je ime voza~a Sini{a. To je njegovokrsno ime. Ne znam njegovo prezime. Dolazio je kod susjeda moga brata. Bili su iz mje{anogbraka, za sad ne protjerani, koliko znam. Mu{karac u plavi~astoj uniformi je Dragan.Promijenio je uniformu iz civilne u milicijsku kad nas je doveo u Lipovac u mini autobus.Tre}i je imao traperice i ko`nu jaknu i sivu zimsku kapu na glavi. Imao je brkove. Nikada gaprije nisam vidio. U me|uvremenu zadràni smo u praznoj ku}i. Prozvan sam od mu{karcau civilnoj odje}i koji je tako|er bio u mini autobusu. Udario me je u prsni ko{ i pao sam napod. Tada me je udario drugi straàr. Re~eno mi je da je to na~in na koje su “Usta{e” tretirale“straàre”. Bio sam ispitivan i netko je u mene uperio oru`je. Zatvorio sam o~i u i{~ekivanjuda }u biti upucan, ali za~uo sam {apat “ne ~ini to” – djeca }e to ~uti. Pokazat }u kasnije ljudeme|u prognanicima koji su ~uli da sam bio izudaran. Oni su mi rekli. Mogu re}i da je MarijaMitrovi} u~inila tako. U Lipovcu rekao nam je Sini{a i mu{karac u civilnoj odje}i da }emobiti ubijeni ako se vratimo u Tovarnik. Tamo za nas vi{e nema mjesta. Na mjestu kontrole uLipovcu vidio sam ~lana UNPROFOR-a kako razgovara sa mu{karcem u civilnoj odje}i kojinas je doveo u mini autobus. U toj situaciji mu{karac se predstavio kao ~lan policije. Vidiosam ga kako uzima neku vrstu osobne iskaznice u cilju da opravda ovo, ali ~lanUNPROFOR-a nije vi{e obra}ao pa`nju.

Kraj intervjua: 13:55Potpis: Potpis: Prevodilac(J. Herholz, Supt)Klisca, 25. svibanj 1992.Kova~evi} Tomislav

Izvornik, strojopis, engleski, latinicaHR-HMDCDR, 2., kut. 477.

302


HMDCDR



REPUBLIKA SRPSKE KRAJINEVLADA REPUBLIKE

SRPSKA KRAJINA K N I NKnin, 26. 05. 1992. god.

Z A P I S N I K

sa 16. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine,odràne 26. 05. 1992. godine na Tvr|avi – Dom privrednika.

Na sjednici prisustvuju:Mr. Zdravko Ze~evi}, Kablar Jovo, Bjegovi} \or|e, Dàkula Veljko, Peura~a Vojin, [u{aVojin, Ga}e{a Rade, E}imovi} Du{an, Hadì} dr Mladen, Jovi} dr Du{an, Veselinovi} Sergej,[panovi} Stojan, Vin~i} Svetozar, Rastovi} David i Starevi} Du{an.Sjednici jo{ prisustvuju:Jankovi} Zdravko, Boì} Drago, Rastovi} Nikola i Korolija Veljko.Sjednici ne prisustvuju:Bogi} Stevo, Kneèvi} Milan i Veizovi} Dobroslav.Sjednica je po~ela sa radom u 8,30 sati.Sjednicom presjedava Mr Zdravko Ze~evi}.Konstatira da je prisutna ve}ina ~lanova i da se moè punova`no odlu~ivati.^lanovi Vlade utvr|uju slijede}i

D N E V N I R E D:1. Informacija o aktuelnim vojno-politi~kim zbivanjima i njihovom refleksijom na RepublikuSrpsku Krajinu (MUP, NO, VP).2. Verifikacija zapisnika sa 11., 12., 13. i 14. sjednice Vlade.3. Dono{enje Odluke o zabrani sje~e trupaca.4. Dono{enje Nacrta Zakona Javnog preduze}a PTT Krajina.5. Dono{enje Uredbe o osnivanju sekretarijata Vlade.6. Usvajanje poslovnika o radu Vlade.7. Informacija o toku povratka izbjeglica u Zapadnu Slavoniju.8. Dono{enje rje{enja o imenovanju:

a) Upravnog odbora JP “Elektroprivreda” Krajine Knin.b) Imenovanje inspektora za energetiku i rudarstva.c) Komandanta i na~elnika [taba CZ RSK.d) Upravnog Odbora JP “Naftne industrije” Krajina.

9. Razno:a) Davanje suglasnosti na Pravilnik o sistematizaciji ministarstva trgovine i turizma,b) Informacija o funkcioniranju zdravstva

1. Osiguranje financijskih sredstava za teku}e poslovanje

303


HMDCDR

2. Obnova Medicinskog centra Vukovar3. Regulisanje uplate doprinosa za zdravstveno osiguranje

c) Dono{enje Odluke o kolektivnom osiguranju ~lanova Vlade,d) Razmatranje zahtjeva Hotelskog ugostiteljskog preduze}a “Dinara” iz Knina o prenosu

objekata Doma JNA Ugostiteljskom preduze}u,e) Pla}anje doprinosa za penziono i invalidsko osiguranje zemljoradnika,f ) Informacija o putu Ministra energetike i rudarstva u Austriju,g) Dono{enje Odluke o namjeni napu{tenih vojnih i drugih stanova,h) Zahtjev za dono{enje Odluke o produènju pritvora,i) Dono{enje Odluke o formiranju Op{tinskih kriznih {tabova,j) Dono{enje Odluke o uvo|enju propusnica na aerodrom Krbava,k) Dono{enje Odluke o osloba|anju doprinosa na isplatu li~nih dohodaka Ministarstvu

unutra{njih poslova RSK te Odluke o prenosu sredstava za teku}e poslovanje,l) Dono{enje Odluke o pla}anju zakupa poslovnih prostorija u Klubu privrednika na

Tvr|avi,m) Dono{enje Odluka o podmirenju ra~una za sanaciju objekata Kluba privrednika na

Tvr|avi,n) Dono{enje Odluke o osnivanju sredstava za isplatu li~nih dohodaka prosvjetnim

radnicima za april 1992. god,nj) Informacija o za{titi vazdu{nog prostora,o) Informacija o smje{tajnim objektima za potrebe UNPROFOR-a,p) Razmatranje zahtjeva ministarstva informisanja i informativne agencije RSK za

ustupanje poslovnog prostora u objektu stare Gimnazije,r) Zahtjev Srpske Radio televizije za ustupanje radijske opreme.

Ta~ka 1.U okviru Informacije o aktualnim vojno-politi~kim zbivanjima predsjednik Vlade Mr.

Zdravko Ze~evi} je upoznao prisutne sa stavovima sa sastanka koji je odràn u Banja Luci sapredstavnicima Autonomne regije Bosanska Krajina tako|er je upoznao prisutne sabezbjednosnom situacijom na podru~ju op{tina Benkovac i Obrovac, te pogor{anja na tompodru~ju do kojeg je do{lo u~estalim provokacijama hrvatske vojske na aerodrom Zemunik.U raspravi koja je otvorena po tom pitanju zaklju~eno je da se zauzmu odre|eni strate{kiciljevi vezani za obranu aerodroma Zemunik.Podpredsjednik Dàkula Veljko je predloìo da se rad Vlade {to vi{e prezentira javnosti kakobi javnost imala ve}i uvid u sve probleme i pote{ko}e sa kojima se ova Vlada susre}e u svomradu.Vi{e u~esnika u raspravi se osvrnulo i djelovanjem srpske demokratske stranke i u vezi s timse ukazalo na odre|ene manjkavosti i mogu}nosti operativnijeg djelovanja stranke. Radiprevazilaènja problema potrebno je predloìti da se rad u stranci profesionalizira te da sedjeluje i radi na ujedinjavanju svih srpskih demokratskih stranaka. U raspravi o ovoj temi jesudjelovalo vi{e u~esnika me|u kojima dr Mladen Hadì}, Milan Marti}, Vojin [u{a iVeselinovi} Sergej. Nakon provedene rasprave donesen je slijede}i

Z A K L J U ^ A Kzaduùje se Veselinovi} Sergej da za idu}u sjednicu Vlade pripremi informaciju o radu Srpskedemokratske stranke.

304


HMDCDR

Ta~ka 2.U zapisniku od 27. i 28. 04. 1992. godine sa 11. sjednice Vlade Ministar Peura~a Vojin je

dao primjedbu na dio Zapisnika u Ad-8. koji se odnosi na razgrani~enje Op{tine Vojni} iKrnjak. Poslije toga je otvorena rasprava o problemima razgrani~enja op{tina u vezirazmje{taja mirovnih snaga. U raspravi su sudjelovali David Rastovi}, Peura~a Vojin, [u{aVojin a nakon provedene rasprave Vlada je jednoglasno donijela

O D L U K U1. Da se uputi cirkularno pismo svim Skup{tinama op{tina i izvr{nim savjetima op{tina oteritorijalnom razgrani~enju.2. Op}ine formirane u toku oslobo|enja moraju se pridràvati rezultata provednihreferenduma kojima su se pojedina mjesta izdvojila iz sastava jedne i istovremeno priklju~iladrugoj op}ini.3. Dio op{tinskih slu`bi ve} prije postoje}ih op}ina moraju dislocirati na rubna op{tinskapodru~ja odre|ene op{tinske organe ili formirati zajednice mjesnih zajednica.4. Da postoje}e op{tine moraju svoje skup{tine kooptirati ~lanove iz pripojenih mjesnihzajednica.

Ta~ka 3.Podpredsjednik Dàkula Veljko je upoznao ~lanove Vlade sa problemima koji se susre}u

na terenu vezano za nekontrolisanu sje~u {ume. Da bi se sprije~ila nekontrolisana sje~a budu}ida nema planova sje~e, cjenika te pravilnika o sje~i te da se sprije~i java{luk nakon provedenerasprave donesena je slijede}a

O D L U K A1. Zabranjuje se sje~a trupaca.

Ta~ka 4.Rasprava o nacrtu Zakona Javnog preduze}a PTT Krajina odlaè se za idu}u sjednicu

Vlade.

Ta~ka 5.Prijedlog Uredbe o osnivanju sekretarijata Vlade detaljno je obrazloìo sekretar Starevi}

Du{an. Nakon provedene rasprave donesena je sljede}a

O D L U K AUsvaja se Uredba o osnivanju sekretarijata Vlade.

Ta~ka 6.Poslovnik o radu Vlade koji je dostavljen ~lanovima obrazloìo je sekretar Vlade. Nakon

provedene rasprave jednoglasno je donesena

O D L U K AUsvaja se poslovnik o radu Vlade.Sekretar Vlade Starevi} Du{an je u okviru ove ta~ke dnevnog reda predloìo imenovanjezamjenika sekretara Vlade. Nakon provedene rasprave doneseno je slijede}e

R J E [ E N J EPetrovi} Sreten iz Pola~e kod Benkovca imenuje se za zamjenika sekretara Vlade.

305


HMDCDR

Ta~ka 7.Informaciju o problemima povratka izbjeglica te zna~aju Zapadne Slavonije podnio je

Dàkula Veljko podpredsjednik Vlade.Iznio je broj~ane podatke o broju srpskih sela, nacionalnoj strukturi stanovni{tva, teprostornom razmje{taju srpskog stanovni{tva na podru~ju Zapadne Slavonije. U raspravu seuklju~io dr. Mladen Hadì} te istakao strate{ki zna~aj te èlje ljudi da se vrate na podru~je nakojem su prije ìvili. Predloìo je da se u cilju omogu}avanja povratka radi na organizacijistanovni{tva iz Zapadne Slavonije i to pruàju}i im materijalnu pomo} i na druge na~inestvarati klimu za povratak u Zapadnu Slavoniju.U raspravi su jo{ sudjelovali Ministri Vin~i}, Jovi}, Rastovi}, E}imovi} i istakli su problemesa kojima se susretalo stanovni{tvo izbjeglo iz Zapadne Slavonije kao i propuste u ratnojstrategiji i taktici na tom podru~ju te nakon provedene rasprave donesen slijede}i

Z A K L J U ^ A KDa se plan Sairusa Vensa treba u potpunosti po{tivati budu}i da je u pitanju oko 250 sela saoko 90.000 Srba te da je prije rata referendumom gra|ana napravljena nova teritorijalnaorganizacija ve}inskih srpskih op{tina.U okviru ove ta~ke dnevnog reda prihva}en je tro{kovnik pojedinih radova na saniranjuo{te}enih stambenih objekata na podru~ju srpske oblasti Zapadne Slavonije koji je trebaloizraditi temeljem zaklju~ka koji je usvojen na pro{loj sjednici Vlade nakon ~ega je donesena

O D L U K ASrpskoj oblasti Zapadna Slavonija odobrava se iznos sredstava 95.422.000,00 dinara kaopomo} za sanaciju i popravak o{te}enih objekata.

Ta~ka 8.a) Ministar energetike i rudarstva je predloìo da se imenuje predsjednik i ~lanoviprivremenog upravnog odbora “Elektroprivreda” Krajine Knin nakon ~ega je donesena

O D L U K AO imenovanju predsjednika i ~lanova privremenog Upravnog odbora JP za proizvodnju,prenos i distribuciju elektri~ne energije “Elektroprivreda” Krajine Knin:

1. Bjegovi} \or|e iz Knina za predsjednika2. Golubovi} Petar iz Mirkovaca za ~lana3. Mrkalj Mitar iz Vojni}a za ~lana4. Kuli} Mladen iz Oku~ana za ~lanab) Ministar energetike i rudarstva je predloìo Vladi da se imenuje inspektor za energetiku irudarstvo koji bi po~eo sa radom od 1. 06. 1992. godine nakon ~ega je jednoglasno doneseno

R J E [ E N J EKova~evi} Veljko dipl. ing. imenuje se za inspektora energetike i rudarstva.c) Podpredsjednik Vlade Jovan Kablar predloìo je da se imenuje komandant i na~elnik {tabaCZ RSK nakon provedene rasprave jednoglasno je doneseno

R J E [ E N J EBogi} Stevo imenuje se za komandanta Republi~kog {taba CZ.Vujani} Mirko imenuje se za na~elnika {taba CZ RSK.d) Predlog ~lanova upravnog odbora JP “Naftna industrija Krajine” odlaè se za idu}usjednicu Vlade.

306


HMDCDR

Ta~ka 9.a) Informaciju o problemima iz oblasti zdravstva na podru~ju Republike Srpska Krajinapodnio je Ministar dr Jovi} Du{an.Ukazao je na probleme snabdjevanja zdravstva. Zbog nedostatka kemikalija te goriva i ostalihneophodnih repromaterijala dovodi se u pitanje funkcionisanja hemodijalize, laboratorija tejo{ nekih dijelova zdravstvene za{tite. Ministar Jovi} zahtjeva da se osigura 25.000.000.000,00dinara te smatra da bi se sa tim iznosom uspostavilo najelementarnije funkcionisanjezdravstva. Ministar financija Peura~a Vojin je izloìo da je za takav zahtjev potrebnospecificirati tro{kove i napraviti strukturu potreba za zdravstvo, te je predloìo da se najprijeosiguraju sredstva za osobne dohotke i odràvanje teku}e likvidnosti a potom da se nakonspecifikacije potreba kompletan zahtjev razmotri na idu}oj sjednici Vlade. Nakon provedenerasprave donesena je slijede}a

O D L U K AOdobrava se Ministarstvu zdravlja i zdravstvenog osiguranja prenos sredstava u iznosu od500.000.00 dinara za odràvanje teku}e likvidnosti u zdravstvu.b) Dr. Du{an Jovi} je upoznao ~lanove Vlade sa razgovorima koje je obavio u SIV-u teMinistarstvu zdravlja Republike Srbije a vezano za obnovu Medicinskog centra u Vukovaru.Upoznao je tako|er sa iznosima sredstava koje bi Vlada Republike Srbije mogla da da zaobnovu MC. Nakon provedene rasprave donesena je

O D L U K AMinistarstvo zdravlja i zdravstvenog osiguranja treba uputiti zahtjev Vladi Republike Srbije zadodjelu financijskih sredstava za obnovu MC Vukovar.c) Ministarstvo zdravlja je suo~eno sa problemom vezanim za uplatu poreza i doprinosa nabudèt RSK. O tome je Vladu upoznao Ministar dr. Du{an Jovi} te je nakon provedenerasprave donesena

O D L U K ANalaè se da se uplate svih doprinosa za zdravstveno osiguranje vr{i na ìro-ra~unRepubli~kog zavoda za zdravstveno osiguranje Republike Srpske Krajine.Vezano za ovu ta~ku dnevnog reda Dàkula Veljko je upoznao ~lanove Vlade sa razgovorimakoje je vodio u me|unarodnom Crvenom krstu u @enevi sa ~lanom te organizacije Neboj{omDimitrijevi}em koji je obe}ao da bi me|unarodni Crveni krst u okviru humanitarne pomo}imogao dati opremu za dvije bolnice.Nakon rasprave podnesenoj informaciji Vlada je zaduìla podpresjednika Dàkula Veljka iMinistra dr Du{ana Jovi}a da uspostave kontakt sa Me|unarodnim Crvenim krstom i zatraìpomo} za kompletnu opremu za dvije bolnice.b) Ministar trgovine i turizma je upoznao ~lanove Vlade sa Pravilnikom o sistematizacijiministarstva trgovine i turizma nakon provedene rasprave donesena je

O D L U K AUsvaja se pravilnik o sistematizaciji Ministarstva trgovine i turizma.c) Podpredsjednik Vlade Jovo Kablar je upoznao ~lanove Vlade o potrebi kolektivnogosiguranja ~lanova Vlade. Vezano s tim predo~ena je tabela kolektivnog osiguranja radnika uudruènom radu nakon provedene rasprave donesena je slijede}a

307


HMDCDR

O D L U K AUsvaja se Odluka o kolektivnom osiguranju ~lanova Vlade RSK.d) Vladi je predo~en zahtjev Hotelsko ugostiteljskog preduze}a Knin “Dinara” Knin oustupanju sale Doma JNA ovom preduze}u.Ministar Unutra{njih poslova Milan Marti} je izloìo da bi Dom JNA trebalo ustupitiMinistarstvu unutra{njih poslova i Vladi RSK budu}i bi u sklopu budu}e namjene zgradesada{nje Komande JNA on idealno posluìo Ministarstvu i Vladi za njihove potrebe. Nakonprovedene rasprave donesena je

O D L U K AUstupa se sala Doma JNA Ministarstvu unutra{njih poslova i Vladi RSK na kori{tenje.e) Ministar za rad, bora~ka i socijalna pitanja upoznao je ~lanove Vlade sa problemima uplateporeza i doprinosa za penziono i invalidsko osiguranje zemljoradnika na budèt RSK. Nakonkra}e rasprave jednoglasno je donesena

O D L U K A Nalaè se da se uplate svih doprinosa za penziono i invalidsko osiguranje, dje~ji doplatak inezaposlene vr{i privremeno na ìro ra~un budèta RSK.f ) Ministar energetike i rudarstva Bjegovi} \or|e upoznao je ~lanove Vlade o sastanku kojije zakazan u Be~u sa Vladom Hrvatske, Slovenije i Bosne i Hercegovine vezano zaproblematiku iz djelokruga rada ovog Ministarstva.Vlada je po podnesenoj informaciji dala suglasnost da Ministar \or|e Bjegovi} u ime VladeRSK otputuje na sastanak koji je zakazan u Be~u.g) Ministar unutra{njih poslova Milan Marti} je upoznao ~lanove Vlade o tome da napu{tenevojne stanove bespravno useljavaju, kao i da vojna lica koja su dobila prekomandu SRJstanove koje su do sada koristili iznajmljuju. Da bi se sprije~ilo bespravno useljavanje iprotuzakonito iznajmljivanje praznih vojnih stanova u raspravi koja je vo|ena donesen je

Z A K L J U ^ A KDa se pristupi evidentiranju napu{tene i bespravno useljene vojne i ostale stanove i ku}e.Osniva se komisija u sastavu Boàni} Bo{ko, Kablar Jovo i Ga}e{a Rade koja }e rukovoditigore navedenim poslovima.h) Ministarstvo unutra{njih poslova je upoznalo Vladu da zbog kadrovskih i drugih problemaima te{ko}a u provo|enju istra`nog postupka za lica kojima se odre|uje pritvor. Zbog togaMinistarstvo unutra{njih poslova predlaè da Vlada zauzme stanovi{te da se pritvor produìsa 3 na 21 dan. Ministar pravosu|a i uprave [u{a Vojin je upozorio te ~lanove Vlade da jeproduènje pritvora sa 3 na 21 dan u suprotnosti sa Krivi~nim zakonom te da se Zakon nemoè mijenjati Odlukom Vlade.i) Podpredsjednik Vlade je upoznao ~lanove Vlade sa potrebom osnivanja op{tinskih kriznih{tabova, a {ta je detaljnije obrazloìo Ministar unutra{njih poslova, Milan Marti} nakonprovedene rasprave donesena je slijede}a

O D L U K AKojom se nalaè svim skup{tinama i svim izvr{nim savetima op{tina RSK da formirajuop{tinske krizne {tabove.Op{tinske krizne {tabove sa~injavaju predsjednici op{tina, podpredsjednici op{tina,predsjednici izvr{nih vije}a op{tina, te na~elnici odgovaraju}ih stru~nih slu`bi.

308


HMDCDR

^lanovi kriznog {taba ne mogu napustiti teritoriju op{tine bez saglasnosti predsjednika VladeRepublike Srpska Krajina.Krizni {tabovi su du`ni izra|ivati dnevne izvje{taje i dostavljati ih najkasnije do 9,00 satinarednog dana Republi~kom centru za obave{tavanje u Kninu.j) Ministar Unutra{njih poslova je upoznao ~lanove Vlade da zbog poja~anog kretanja lica naaerodromu Krbava potrebno uvesti propusnice nakon provedene rasprave donesena jeslijede}a

O D L U K A1. Uvode se propusnice za pristup na aerodrom Krbava.2. Nadle`ni za izdavanje propusnice su u Sekretarijatu unutra{njih poslova Korenica.3. Uvode se akreditacije za novinare, prevodioce i voza~e.4. Za izdavanja akreditacija nadle`no je Ministarstvo za informisanje koje }e ih izdavati naosnovu dobijene suglasnosti Supa odre|ene op}ine.k) Ministarstvo unutra{njih poslova zatraìlo je od Vlade da se oslobodi pla}anja doprinosana isplatu neto li~nih dohodaka za peti mjesec, nakon provedene rasprave donesena je

O D L U K AOsloba|a se pla}anje doprinosa za isplatu li~nih dohodaka za peti mjesec 1992. godine, MUPRSK.Odobrava se Ministarstvu unutra{njih poslova RSK prenos sredstava u iznosu od1.000.000.000,00 dinara za teku}e poslovanje.l) Predsjednik Vlade predo~io je ~lanovima Vlade Ugovor o zakupu poslovnih prostorija uklubu privrednika na Tvr|avi koji je sklopljen sa Muzejem Kninske krajine. Nakonprovedene rasprave donesen je

Z A K L J U ^ A Ko pomirenju iznosa naknade koji je potreban isplatiti Muzeju Kninske krajine u mjese~nomiznosu od 173.880,00 dinara.m) Podpredsjednik Vlade Jovo Kablar upoznao je ~lanove Vlade o specifikaciji ra~unaprispjelih za sanaciju kluba Privrednika kojeg sada koristi Vlada Republike RSK. Nakonprovedene rasprave donesen je

Z A K L J U ^ A Kda se osiguraju sredstva u iznosu od 700.000,00 dinara za podmirenje ra~una za iznosmaterijala i radova koji su izvedeni na sanaciji objekta Kluba Privrednika na Tvr|avi.n) Podpredsjednik Vlade je upoznao ~lanove Vlade sa zahtjevom Ministarstva prosvjete da seobezbjede sredstva za isplatu li~nih dohodaka prosvjetnih radnika za april 1992. godineuzimaju}i u obzir najniù cijenu rada od 16.000,00 dinara, nakon provedene raspravedonesena je

O D L U K AOdobrava se Ministarstvu prosvjete sredstva za isplatu neto li~nih dohodaka prosvjetnihradnika RSK za april 1992. godine u visini najniè cijene rada od 16.000,00 dinara.nj) Podpredsjednik Boàni} Bo{ko izloìo je da je potrebno zatraìti informaciju za za{tituvazdu{nog prostora RSK. U vezi izloènog donesen je

309


HMDCDR

Z A K L J U ^ A Kda se od Saveznog Sekretarijata za NO i Predsjedni{tva SFRJ zatraì informacija o za{titivazdu{nog prostora.o) Informacija o smje{tajnim objektima za potrebe UNPROFOR-a podnio jepodpredsjednik Vlade RSK Jovo Kablar.Informacija je nakon provedene rasprave jednoglasno prihva}ena.p) Ministar informisanja E}imovi} Du{an zatraìo je od Vlade da donese Odluku o smje{tajuMinistarstva informisanja i informativne agencije Iskra u prostorije stare Gimnazije. Ministarje upoznao Vladu da na 1 spratu (ju`no krilo) nije zauzeto te da bi se u taj prostor moglasmjestiti informativna agencija i Ministarstvo za informisanje. Nakon provedene raspravedonesena je

O D L U K Aodobrava se Ministarstvu informisanja RSK poslovni prostor na prvom spratu (ju`no krilo)u zgradi stare Gimnazije.r) Zahtjev RSK direktor Srpske Radiotelevizije Krajine se obratio Vladi sa zahtjevom da imse ustupi radijska oprema koju koristi Omladinski radio Knin na trajno kori{tenje nakonprovedene rasprave donesena je

O D L U K ARadijska oprema (studijska i reìjska) koje je bila na privremenom kori{tenju u Omladinskomradio Kninu ustupa se i daje na trajno kori{tenje Javnom preduze}u “RadiotelevizijaRepublike Srpske Krajine” sa sjedi{tem u Kninu.

Sjednica je zavr{ena sa radom u 14,00 sati.

PREDSJEDNIK VLADE RSK:Mr. Ze~evi} Zdravko


1061992., svibanj 28.Petrinja

Ostavka Milana Karapandè, na~elnika Stanice javne bezbjednosti Petrinja zbognemogu}nosti sprje~avanja povreda ljudskih prava, javnog reda i mira

MILAN KARAPAND@APetrinja, Maùrani}eva 5a M.P.261

310

261 Prijemni pe~at: SO Petrinja, br. 0-96, 28. 5. 1992.


HMDCDR

MINISTARSTVO UNUTRA[NJIH POSLOVA KNINSEKRETARIJAT UNUTRA[NJIH POSLOVA GLINASKUP[TINA OP[TINE PETRINJA

PREDMET: OSTAVKA NA RADNO MJESTO NAÊLNIKA SJB Petrinja

Obzirom na teku}u problematiku iz oblasti kriminaliteta, javnog reda i mira te povredeljudskih prava koji su evidentni na podru~ju Petrinje i {ire, te nemogu}nosti da se milicija podmojim rukovodstvom s uspjehom nosi s navedenim problemima podnosim ostavku na radnomjesto na~elnika SJB Petrinja.

U dosada{njem radu pored evidentnih rezultata, u ìvotnoj opasnosti radnika milicije neod usta{a ve} od doma}ih izvr{ioca krivi~nih djela i prekr{aja nisam nai{ao na podr{kupoliti~ara op{tinske vlasti i pored maksimalnog li~nog zalaganja i iscrpljivanja.

Na vi{e radnih sastanaka na nivou regije ili {ire rad SJB Petrinja kritikovan je i dovedena usumnju sposobnost da se problemi efikasno rje{e zanemaruju}i okruènja i uslove pod kojimamilicija radi i ìvi.

Na pomolu je proturanje teze da je milicija iako malobrojnija snaga kriva za sva negativnadoga|anja na podru~ju Petrinje.

Kao vrhunac svih negativnih konotacija u posljednje vrijeme evidentna je pojava {irenjainformacija da sam se u toku rata bavio kriminalnim radnjama te da sada zloupotrebljavamsvoj poloàj na razne na~ine.

Bez obzira na napade na mene li~no ne mogu prihvatiti odgovornost za vandalskapona{anja mnogih pripadnika mojeg naroda kako pred samim sobom tako ni pred javno{}u,a i moje psihi~ko i fizi~ko stanje u posljednjih nekoliko mjeseci je znatno naru{eno.

Odgovorno tvrdim da je u cilju efikasnijeg rada SJB potrebno izvr{iti kadrovsku promjenujer su dosada{nji doga|aji pokazali da je to neophodno, tim vi{e {to do sada ni jedna odop{tinskih vlasti na teritoriji Banije i Korduna nije uputila toliko kritika na rad milicije kolikoje to u~inila op{tinska vlast Petrinje.

Molim naslove da ljudski razmotre moju ostavku i uvaè je ako zbog ni~eg drugog a onobar u znak priznanja na do sada nesebi~no uloèn napor za slobodu srpskog naroda od 26.06. 1991. godine do danas.

I dalje }u ostati u prvim borbenim redovima ali ne mogu biti na odgovornim du`nostima. S po{tovanjem!Karapandà Mirko, Šv.r.š

U Petrinji, 28. 05. 1992.

Izvornik, strojopis, }irilicaHR-DAS-SCP, SO Petrinja, kut. 6.



311


HMDCDR

Z A P I S N I K

sa redovne sjednice Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije odràne 28. 05.1992. godine (~etvrtak) sa po~etkom u 9,00. Sjednica }e se odràti u dru{tvenoj Sali biv{emuzi~ke {kole u ul. N. Vujasinovi}a bb u Oku~anima.

Sjednici prisustvuju ~lanovi Oblasnog vije}a SO Zapadna Slavonija:1. Veljko Dàkula, predsjednik2. Kuli} Mladen, potpredsjednik3. Rado{evi} Savo, sekretar4. Graovac Milan, ~lan5. Bosanac Branko, ~lan6. Zagorac @ivko, ~lan7. Budi} Ljubi{a, ~lan8. Dèlajlija Branko, ~lan9. Dopu|a Nikola, ~lan

iIzvjestioci:

– Zrni} Milenko, izvjestioc– Pukovnik ûbri} Jovan, izvjestioc– Pukovnik Vujnovi} Gojko

Predloèni dnevni red:1. Verifikacija zapisnika, odluka i zaklju~aka sa sjednice od 11. i 14. 05. 1992. godine.2. Informacija o dostignutom stepenu razvoja TO; Izvje{taj o politi~ko-bezbjednosnoj

situaciji na podru~ju Zapadne SlavonijeIzvjestioci: a) Zrni} Milenko, sekretar SUP-aib) Pukovnik ûbri} Jovan, komandant [taba TO Zapadne Slavonije3. Usvajanje Pravilnika o sistematizaciji i programu rada po pojedinim sekretarijatima4. Imenovanja:a) ~lana Operativnog {taba dràvnog komiteta za saradnju sa UNPROFOROMb) {efa Biroa Srpske Oblasti Zapadne Slavonije u Beograduc) predstavnika Zapadne Slavonije u Birou Republike Srpska Krajina u Beogradu5. Razno.

Predsjednik Oblasnog vije}a Veljko Dàkula je otvorio sjednicu, konstatiraju}i da moèpo~eti sa radom i pro~itao je DNEVNI RED, a drug sekretar Savo Rado{evi} predloìo jedopunu 4 ta~ke Imenovanje [taba za prihvat izbjeglica i za povratak srpskog naroda uZapadnu Slavoniju. Na kraju se usvaja dnevni red i prelazi se na prvu ta~ku dnevnog reda.

Ad 1.Drug sekretar Savo Rado{evi} je pro~itao zapisnik262 od 11. 05. 1992. godine u kome se

imenuju kadrovi rada u svim oblastima Oblasnog vije}a SO Zapadne Slavonije i NarodneSkup{tine.

312

262 Vidi: Dok. br. 91.


HMDCDR

Od 14. 05. 1992. zapisnik263 je pro~itao sekretar S. Rado{evi}.a) razgovor sa Fi{erom264

b) bezbjedonosna situacijac) rad Sekretarijatad) imenovanje komisijaf ) zabranjuje se ru{enje dobaraJednoglasno je usvojen zapisnik od 11. 05. 1992. i 14. 05. 1992.

Ad 2.Sekretar Zrni} je odsutan, pa ga je u izno{enju izvje{taja zamjenio Na~elnik @arkovi}.265

Kao veliki problem je:Stru~ni kadar 8%Problemi su stru~ni kadar, {to djeluju – neke druge frakcije. Formirana su grani~na

odjeljenja, ali je problem opreme. U zadnje vrijeme prisutna je hrvatska vojska na svimgranicama, ubacuju se grupe hrvatske vojske, ali se nastoji da im se stane na put. Najmirnijifront Paklenica i Bobare – Bijela Stijena. [to se ti~e UNPROFOR-a oni se nalaze na podru~juOku~ana, razmje{taju se unutar teritorija. Od krivi~nih djela je uglavnom prisutna plja~ka, apogotovo na podru~ju Jasenovca. Predloèno je da se daje sedmi~ni izvje{taj {to je izniona~elnik @arkovi}. [to je jednoglasno usvojeno.

Pukovnik ûbri} Jovan je iznio da se zaklju~ci slabo izvr{uju, a potrebe su velike. [to seti~e formiranja jedinica krenulo se od nule, a nije se mnogo postiglo:– pripremljeni su objekti za razmje{taj komandi– {tab Pakrac – [eovica– {tab – Brusniku– {tab Daruvar – Paklenici

Najbezbjednije je u [eovici i Staroj Gradi{ci. Problem je i sa rezervnom popunomstarje{ina koji je na ovom podru~ju prisutan.– FORMIRANJE starje{inskog i drugog kadra– preuzimanje zone 5 korpusa– demobilizacija– mobilizacijske pripremeTo su problemi koje treba rje{avati HITNO.Veze su prekinute sa Srbijom jedino sa vazduhoplovom, jer je situacija u Bosni lo{a, a ujednoje i za nas teè.

– hitno stavljanje u funkciju Sekreta. za op{te narodnu obranu– da funkcioni{e biro lanac Beograd-Banja Luka– {tabovi jedinica TO i jedinice– popuna kadrova milicije, specijalne milicije i rezervne milicije– prihvati voj. obveznika koji dolaze iz Bosne moraju se uvrstiti u na{e sastave, ne smiju

izdavati nikakve potvrde2. mora biti rigorozna kontrola

313

263 Isto, 95.264 Gerald Fischer.265 Krsto.


HMDCDR

3. rje{avanje razmje{taja, ishrane pripadnika TO poslije demobilizacije (njihove porodice).Obezbjediti }e se za prelazni period od nekoliko dana, ali se mora na drugi na~in obezbjediti,jer se vojno ne moè, jer 5. korpus = 60.000 ljudi (socijalnih slu~ajeva, milicije)

4. organizacija tih ljudi koji se naseljavaju na te prostore (da ìve kao MZ)5. zavo|enje Krajine u sva snabdjevanja naro~ito goriva, hrane (snabdjevanje

prodavaonica)6. {to ve}i kontakt sa narodom (da se ne {ire dezinformacije me|u narodom).Predsjednik je replicirao da se sva imovina, gorivo, prehrana ostavi od 5. KORPUSA

narodu i onima koji ostaju u Zapadnoj Slavoniji.– {to se ti~e kadrova u Sekretarijatu narodne obrane ne ostaje niko.– {to je sa na{im ljudima u Bosni? Moraju se svi javiti i evidentirati radi mobilizacije i

povratka teritoriju kojem oni pripadaju.U repliku se uklju~io i Na~elnik @arkovi} i Pukovnik Vujnovi}. Izne{eno je da se sve vi{e

plja~ka, pali, odvozi ~amcima, kamionima. Predsjednik je skrenuo pa`nju na ________Krajnovi}a na podru~ju Pakraca koji plja~ka na podru~ju Pakraca srpske ku}e. Mora se poslatipismo gospodinu Fi{eru da se onemogu}i drugoj strani da uni{tava srpska dobra. Iznijeto jeda je Zrni} u Komisiji zbog ratnog plijena. Komanda mjesta se ukida Naredbom od 31. maja.Kapetan Kuli} je iznio da je Savezni sekretar duàn rje{iti sve {to je bitno za Sekretarijat.Postoji jedan dio opreme koji je otu|en. @ivko Zagorac je iznio da dolazi u pitanje opstankaGrubi{nog Polja. Predsjednik predlaè da kamo266

Usvaja se sve {to je izne{eno.

Ad 3.Pregled programa rada po Sekretarijatima Oblasnog vije}a S.O. Zapadne Slavonije:1. Branko Bosanac – Oblasni Sekretarijat za op{tu upravu, usvaja se2. Dèlajlija Branko – Oblasni Sekretarijat za privredu i financije, usvaja se3. Graovac Milan – Oblasni Sekretarijat dru{tvene djelatnosti, usvaja se.Graovac Milan je predloìo da se osnuje srednja {kola na ovom podru~ju. Predlog –

zdravstvena za{tita u Raji}u. Izgradnja medicinskog centra u Pakracu, a u ostalim mjestima upostoje}im objektima. Mora se pokrenuti rad privrede i drugih zakonskih slu`bi.

4. Zagorac @ivko – Oblasni Sekretarijat za informacije i regionalnu saradnjuPrijedlog: Dobrivoje Cvjetojevi} da se oformi press slu`ba tj. slu`ba za upu}ivanje novinara

na pravo mjesto. Dopuna Oblasno vije}e za regionalnu saradnju. Da se HITNO objedini radradia i televizije – SRPSKA TELEVIZIJA BANJA LUKA. Predsjednik se sloìo sa @ivkovimprijedlogom ali ima prijedlog da se osnuje bilten da se po{alje FI[ER-u, da se osujeti i skineljaga sa srpskih boraca koju su nametnuli Hrvati svojom propagandom.

5. Savo Rado{evi} – za stru~nu

Odluka o preimenovanju Biroa AO267 Zapadne Slavonije u Biro Ob.268 Zap.

Ad 4.a) [ipraga Vladimir – ~lan Operativnog {taba dràvnog komiteta za saradnju sa

UNPROFOROM

314

266 Re~enica u izvorniku nedovr{ena.267 Autonomne oblasti.268 Oblasti.


HMDCDR

b)c) Ilija Sa{i} – Predstavnik Zapadne Slavonije u Birou Republike Srpska Krajina u

Beogradud) Mileti} Milenko,Rado{evi} Slobodan – Podravska SlatinaGaji} Milan – PakracOstoji} Milenko – Oku~aniKosanovi} Pavle – Grubi{no PoljeUskokovi} êdo – Sekretar Oblasnog crvenog krsta. Prijedlog druga predsjednika Limar êdo iz 269


1081992., lipanj 1.Knin

Zahtjev Vlade RSK Dràvnom komitetu za suradnju s UNPROFOR-om SRJ da zatraì odUNPROFOR-a da osigura prijevoz hrane, lijekova i humanitarne pomo}i u RSK jer su zbograta u BiH komunikacije u prekidu


SRPSKE KRAJINE K N I NBroj: 04-5-17/92.Knin, 1. 06. 1992. god.

DR@AVNOM KOMITETU ZA SARADNJU SA UNPROFOR-omB E O G R A D

PREDMET: Zahtjev Vlade RSK, dostavlja se

Zbog izuzetno te{ke situacije i ratnih doga|aja na teritoriji Bosne i Hercegovine do{lo jedo potpunog prekida cestovnih saobra}aja i komunikacija preko tih podru~ja, {to je dovelodo toga da se ve} duè vrijeme ne vr{i doprema humanitarne pomo}i u robi, hrani ilijekovima namjenjene stanovni{tvu Republike Srpske Krajine od strane raznih humanitarnihorganizacija i dru{tva, kao i od strane organizacije Crvenog krsta.

Zbog re~enog, Vlada je zauzela stav da se od predstavnika UNPROFOR-a zatraìobezbe|enje, odnosno obezbjedi pratnja prilikom transporta humanitarne pomo}i RSK urobi, hrani i lijekovima, koju {alje Crveni krst, razne humanitarne i druge organizacije

315

269 Re~enica u izvorniku nedovr{ena.


HMDCDR

dru{tva, a sve kako bi ista stigla na teritorij Republike odnosno onome kome je ta pomo}namjenjena.

Napominjemo i to da je ovo potrebno iz razloga {to snabdjevanje jedinica UNPROFOR-a raspore|enih na podru~ju Republike tako|er ide istim pravcima i komunikacijama, daklepreko teritorija Bosne i Hercegovine.

Zbog svega toga, obra}amo vam se ovim zahtjevom o~ekuju}i da }e te poduzeti potrebneradnje u tom pravcu.

PREDSJEDNIK VLADE RSK:M.P.270 Mr. Ze~evi} Zdravko, Šv.r.š





SRPSKE KRAJINE K N I NBroj: 04-1-17/1-92.Knin, 02. 06. 1992. god.

Z A P I S N I K

sa 17. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine, odràne 02. 06. 1992. godine na Tvr|avi– Dom privrednika.

Na sjednici prisutni:Mr. Ze~evi} Zdravko, Kablar Jovo, Boàni} Bo{ko, Marti} Milan, Vin~i} Svetozar,Grabundìja Sava, Bjegovi} \or|e, Ga}e{a Rade, Peura~a Vojin, Ra|en Mirko, Veselinovi}Sergej i Starevi} Du{an.Sjednici jo{ prisustvuju:Jankovi} Zdravko i @ivkovi} Milo{.Sjednici ne prisustvuju:Bogi} Stevo, E}imovi} Du{an, Dàkula Veljko, [u{a Bojan, Veizovi} Dobrosav, Dr. Hadì}Mladen i Brnovi} Mitar, dr. Du{an Jovi}.Sjednica je po~ela sa radom u 8,30 sati.Sjednicom presjedava Mr Zdravko Ze~evi}.

316



HMDCDR

Konstatira da je prisutna ve}ina ~lanova i da se moè punova`no odlu~ivati.^lanovi Vlade utvr|uju slijede}i

D n e v n i r e d:

1. Informacija o aktuelnim vojno-politi~kim zbivanjima i njihova refleksija na RepublikuSrpska Krajina (MUP, NO, VP).2. Verifikacija zapisnika sa 16. sjednice Vlade RSK.3. Davanje saglasnosti:

a) Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Ministarstvu za urbanizam,stambeno-komunalne djelatnosti i gra|evinarstvo.

b) Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Ministarstvu energetike irudarstva.4. Dono{enje Rje{enja o imenovanju:

a) Sekretara Ministarstva trgovine i turizma,b) Glavnog trì{nog inspektora RSK,c) Pomo}nika Ministra za unutra{nje poslove,d) Upravnog odbora JP “naftne industrije Krajine”.

5. Prjedlog za vanredno unapre|enje oficira.6. Dono{enje Odluke o preuzimanju objekata, opreme i robnih rezervi Savezne direkcijerobnih rezervi u vlasni{tvo RSK.7. Dono{enje Uredbe o visini, uslovima i na~inu isplate naknada materijalnih tro{kovazaposlenih u dràvnim organima.8. Razno:

a) Dono{enje Odluke o imenovanju lica za raspolaganje sredstvima ìro-ra~una BudètaRSK,

b) Razmatranje zahtjeva Trio Obraovac za pla}anje rada izrade maskirne uniforme,c) Razmatranje zahtjeva Sindikata RSK za zavr{etak nastave u {koli,d) Razmatranje zahtjeva op{tine Obrovac za dopunska sredstva,j) Razmatranje zahtjeva JP “Krajina putevi” za pozajmicu u iznosu od 2.000.000. dinara,f ) Razmatranje problematike telefonskih veza sa op{tinama u Krajini,g) Razmatranje zahtjeva Centar za Socijalni rad za dodjelu nov~ane pomo}i za li~ne

dohotke,h) Razmatranje zahtjeva RTV Srpske Krajine za dodjelu sredstava za osobne dohotke.

Ta~ka 1.Informaciju o aktuelno vojno-politi~kim zbivanjima podnio je Ministar unutra{njih poslovaMilan Marti}. Upoznao je ~lanove Vlade sa problemima koji su nastali presjecanjemvazdu{nog i cestovnog saobra}aja prema Republici Srbiji.

Ukazao je potrebu da se {to hitnije uspostavi koridor, a u tom pravcu je potrebno ispitatimogu}nost da UNPROFOR pomogne oko uspostavljanja istog.

Vezano za za{titne snage UN koje se raspore|uju na teritoriji Srpske Krajine javlja seproblem teritorija RSK izvan katastarskih granica op{tina koje su obuhva}ene planom za{titete je potrebno u daljnim dogovorima s UNPROFOR-om nastojati da se i ta podru~ja stavepod za{titom snaga UN. Vezano za formiranje kriznih {tabova u op{tinama potrebno jezatraìti od op{tina povratnu informaciju o formiranju i sastavu kriznih {tabova te redovnomslanju izvje{taja o situaciji na podru~ju op{tina. Ministar je u tom smislu istakao potrebu

317


HMDCDR

osnivanja kurirske slu`be koja bi se mogla osnovati pri ministarstvu. U raspravu o ovoj ta~kidnevnog reda uklju~io se Ministar energetike i rudarstva i ukazao na te{ku energetskusituaciju na podru~ju Republike. Upoznao je ~lanove Vlade sa postoje}im elektroenergetskimkapacitetima u Hidroelektranama Obrovac, Manojlovac, Golubi} te s obzirom na postoje}ekapacitete moè se do}i u jo{ teù situaciju. Da bi se ova situacija u dogledno vrijeme {to lak{eprevladala istaknuto je da je potrebno da se sagledaju svi energetski kapaciteti, da se pri|eosposobljavanju i najmanjih elektrana koje bi mogle proizvoditi elektri~nu energiju. Ministarje tako|er iznio da se po~ela provoditi redukcija elektri~ne energije na podru~ju cjeleRepublike s tim da bi se mogli nesmetano snabdjevati potro{a~i ~iji je rad vezan za normalnuopskrbu stanovni{tva kao {to su npr. vodovod i pekare.

Ministar Bjegovi} je govorio i o mogu}nostima eksploatacije nafte na podru~ju ve}postoje}ih nalazi{ta u \eletovcima, Mirkovcima i Jankovcima. Potrebno je napravitinajnu`nije popravke na crpnim postrojenjima i staviti ih u funkciju. Tako|er je potrebnovidjeti mogu}nosti uvoza povezivanjem sa uvozno-izvoznim firmama.

Ministar Bjegovi} je upoznao ~lanove Vlade sa investicionim radovima na dalekovoduLapac – Udbina te problemima vezanim za nabavu materijala prekidom koridora premaSrbiji te embargom UN.

Ta~ka 2.U ta~ki 7. zaklju~ak treba da glasi: “da se plan Sairusa Vensa modificira budu}i da je upitanju...”Nakon provedene rasprave Vlada je jednoglasno donijela Odluku o usvajanju zapisnika sa 16.sjednice Vlade RSK odràne dana 26. 05. 1992. godine u Kninu.

Ta~ka 3.a) Ministar za urbanizam i gra|evinarstvo izloìo je pravilnik o organizaciji i sistematizacijiradnih mjesta u Ministarstvu za urbanizam stambeno-komunalne djelatnosti igra|evinarstvo. U Ministarstvu je predvidio tri organizacione jedinice i to: resor za urbanizami prostorno planiranje, resor za stambeno-komunalne poslove i gra|evinsko zemlji{te i resorza gra|evinarstvo. Napomenuo je da najmanji broj radnih mjesta bez kojih Ministarstvo nebimoglo obavljati poslove iz svog djelokruga je 12, sa 29 izvr{ioca. U Ministarstvu jeneophodno da se imenuju tri pomo}nika Ministra i to po jedan zaduèn za svaki resor. Upravilniku su detaljno razra|eni poslovi po resorima broj izvr{ioca te uslovi za obavljanjeodre|nih poslova. Nakon provedene rasprave jednoglasno je donesena

O D L U K AUsvaja se Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Ministarstvu za urbanizam,stambeno-komunalne djelatnosti i gra|evinarstvo.

b) Ministar energetike i rudarstva obrazloìo je vladi Pravilnik o organizaciji i sistematizacijiradnih mjesta u Ministarstvu energetike i rudarstva. Osvrnuo se na organizaciju rada dvajuresora kao osnovnih organizacionih jedinica. U pravilniku je predvi|eno da u Ministarstvupostoji pomo}nik ministra te dva pomo}nika po resorima. Pravilniku je predvi|en najmanjibroj zaposlenih radnika neophodnih za normalno odvijanje rada Ministarstva. Nakonprovedene rasprave jednoglasno je donesena

O D L U K AUsvaja se Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Ministarstvu energetike irudarstva.

318


HMDCDR

Ta~ka 4.a) Ministar za trgovinu i turizam obrazloìo je predlog postavljanja sekretara ministarstvatrgovine i turizma. Nakon provedene rasprave donesena je

O D L U K AZa sekretara ministarstva trgovine i turizma postavlja se Eklemovi} Milutin dipl. pravnik izDalja.b) Ministar Vin~i} Svetozar obrazloìo je predlog Odluke o postavljenju glasnog trì{noginspektora RSK. Nakon provedene rasprave jednoglasno je donesena

O D L U K AZa glavnog trì{nog inspektora RSK postavlja se Luki} Milan dipl. oec. iz Knina.c) Ministar Unutra{njih poslova Marti} Milan obrazloìo je predlog imenovanja pomo}nikaministra za Javnu bezbednost. Nakon provedene rasprave donesena je jednoglasno

O D L U K APomo}nik Ministra za Unutra{nje poslove zaduèn za javnu bezbednost imenuje se Pavkovi}Neboj{a iz Knina.d) Ministar energetike i rudarstva je predloìo ~lanove Upravnog odbora JP “Naftneindustrije Krajine”. U raspravi i predlaganju ~lanova Upravnog odbora su sudjelovali iMinistri Vin~i} i Grabundìja te je nakon toga jednoglasno donesena

O D L U K AO imenovanju ~lanova upravnog odbora JP “Naftne industrije Krajine” u sastavu:1. Savan Grabundìja, predsjednik, iz Dvora na Uni,2. \or|e Bjegovi}, dipl. ing. iz Knina, ~lan3. Bukarica Petar, iz Knina, ~lan4. Vu~enovi} Jovan, dipl. oec. iz Erduta, ~lan5. Borojevi} Rade, dipl. ing. iz Beograda, ~lan6. \ukovi} \or|e, dipl. oec. iz Vukovara, ~lan7. Petrovi} \uro, dipl. ing. iz Krnjaka, ~lan8. Baji} \uro, iz Mirkovaca, ~lan9. Kuzmanovi} @eljko, dipl. oec. iz Beograda, ~lan10. Radakovi} Nikola, dipl. ing. iz Borova, ~lan11. @igi} Vaso, dipl. oec. iz Belog Manastira, ~lan

Ta~ka 5.Ministar unutra{njih poslova Milan Marti} je predloìo Vladi da se pukovnik [panovi} Stojani pukovnik Borisav \uki} vanredno unaprede. Nakon provedene rasprave Vlada jejednoglasno donijela

O D L U K Ukojom se upu}uje prijedlog za vanredno unapre|enje pukovnika [panovi} Stojana u ~ingeneral-majora i pukovnika \uki} Borisav u ~in general-majora.

Ta~ka 6.Ministar Vin~i} Svetozar je predloìo Vladi da se donese odluka kojom bi se objekti, opremai roba na teritoriju RSK dosada{nje vlasni{tvo savezne direkcije robnih rezervi preuzela u

319


HMDCDR

vlasni{tvo RSK te prenijela na raspolaganje, upravljanje i nadzor republi~koj direkciji robnihrezervi. Nakon provedene rasprave jednoglasno je donesena

O D L U K Ao preuzimanju objekata, opreme i robnih rezervi dosada{nje vlasni{tvo savezne direkcije zarobne rezerve u vlasni{tvo RSK.

Ta~ka 7.Ministar financija Peura~a Vojin izloìo je Uredbu o visini, uslovima i na~inu isplate naknadamaterijalnih tro{kova zaposlenih u dràvnim organima. Po predvi|enim kriterijima predlaèda dnevnica za slu`beno putovanje za 6 mjeseci iznosi 4.000,00 dinara, a naknada za odvojeniìvot od porodice 40.000,00 dinara za provedene dane odvojenog ìvota od porodice. Nakonprovedene rasprave donesena je

O D L U K Ausvaja se Uredba o visini, uslovima i na~inu isplate naknada materijalnih tro{kova zaposlenihu dràvnim organima. Uredba }e se objaviti u Slu`benom glasniku a predstavlja sastavni dioovog zapisnika. Usvajaju se iznosi naknade za slu`beno putovanje te naknada tro{kova zaodvojeni ìvot.

Ta~ka 8.a) Podpredsjednik Vlade Jovo Kablar predloìo je da se imenuje lice za raspolaganjesredstvima na ìro-ra~unu RSK. Nakon provedene rasprave donesena je sljede}a

O D L U K AZa raspolaganje sredstvima na naprijed navedenim ìro-ra~unima i to: Budèta RSK broj60815-630-336 i Organa uprave broj 60815-637-9368 Zdravko Ze~evi}, predsjednik VladeRSK, Jovan Kablar, podpredsjednik Vlade RSK, \or|e Bjegovi} Ministar u Vladi RSK,Milan Marti} Ministar u Vladi RSK, Vojin Peura~a Ministar u Vladi RSK i Anka Bojani}, [efBudèta RSK.b) Podpredsjednik Vlade Jovo Kablar upoznao je ~lanove sa zahtjevom TRIO Obrovac da seplati rad i izrada maskirnih uniformi u visini od 3.000.000,00 dinara. Veselinovi} Sergej jeizloìo te{ku materijalnu situaciju ove radne organizacije a pored ostalih problema istakao jeda radnicima nisu ispla}eni osobni dohoci. Kako su maskirne uniforme bile izra|ene za MUPKrajine to je Vlada donijela zaklju~ak da = 3.000.000,00 dinara isplati MUP radnojorganizaciji TRIO Obrovac.c) Informaciju o prijedlogu sindikata RSK za zavr{etak nastave u {kolama podnijo jepodpredsjednik Jovo Kablar. Sindikat predlaè da zbog nesta{ice goriva i ostalih objektivnihte{ko}a kod izvo|enja nastave {kolska godina zavr{i do kraja ove sedmice. U raspravi koja jepo tom pitanju otvorena do{lo se do zaklju~ka da je neophodno obaviti konsultacije saministarstvom prosvjete i upoznati ga sa ovim prijedlogom budu}i da ministar Kneèvi} nijeprisutan dana{njoj sjednici. Odluka o ovoj ta~ki dnevnog reda odlaè se do idu}e sjednice.d) Veselinovi} Sergej je upoznao ~lanove Vlade sa te{kom materijalnom situacijomcjelokupnog stanovni{tva na podru~ju op}ine Obrovac.Govorio je o te{kom stanju privrede, iznio broj~ane pokazatelje mobilisanih na podru~juop}ine te zatraìo od Vlade iznos od 10.000.000,00 dinara kao akontaciju dijela dopunskihsredstava. U raspravi koja je potom otvorena istaknuto je da je potrebno utvrditi jedinstvenikriterij za dodjelu dopunskih sredstava za sve op{tine. Nakon toga donesena je

320


HMDCDR

O D L U K AO davanju 3.000.000,00 dinara op{tini Obrovac kao dio dopunskih sredstava koji }e sedono{enjem jedinstvenih kriterija dodjela dopunskih sredstava svim op{tinama u kona~nomobra~unu odbiti od iznosa koji bude dodjeljen op{tini Obrovac.

j) Ministar Grabundìja Savan je predloìjo Vladi zahtjev Javnog preduze}a “Krajina putevi”za pozajmicu u iznosu od 2.000.000,00 dinara za isplatu osobnih dohodaka. Nakonprovedene rasprave donesena je

O D L U K ADa se JP “Krajina putevi” dade kao pozajmica uz akceptni nalog iznos od 2.000.000,00dinara.f ) Podpredsjednik Vlade Kablar Jovo je govorio o problemima komuniciranja sa ostalimop{tinama na podru~ju Krajine. Posebno je te{ko uspostavljanje telefonskih veza. Nakonrasprave koja je vo|ena o tom pitanju donesen je sljede}i

Z A K L J U ^ A KDa se u dogovoru sa PTT uspostavi direktna telefonska linija sa svim op{tinama na podru~juKrajine Beogradskom ili Banjalu~kom linijom te da se od PTT zatraì povratna informacijau roku od osam dana.g) Podpredsjednik Vlade Jovo Kablar upoznao je ~lanove Vlade sa zahtjevom Centra zasocijalni rad iz Knina za dodjelu nov~ane pomo}i za isplatu li~nih dohodaka te je nakonsprovedene rasprave donesena

O D L U K ACentru za socijalni rad iz Knina daje se iznos od 355.300,00 dinara za isplatu li~nihdohodaka.h) Direktor RTV Srpske Krajine Branko Marjanovi} obrazloìo je Vladi da u nedostatkusredstava i materijalne situacije u kojoj se nalazi Radio Knin potrebno osigurati sredstva zali~ne dohotke. Nakon provedene rasprave donesena je

O D L U K AKojom se RTV Srpske Krajine dodjeljuju sredstva u iznosu od 1.200.000,00 dinara za isplatuli~nih dohodaka.

Sjednica je zavr{ena u 12,30 sati.

PREDSJEDNIK VLADE RSK:Mr. Zdravko Ze~evi}


321


HMDCDR

1101992., lipanj 2.Glina

Izvje{}e o radu Ratnog predsjedni{tva i SO Glina od 1990. do 1992.

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINASKUP[TINA OP[TINE GLINAP r e d s j e d n i kGlina, 2. VI. 1992. godine

I Z V J E [ T A Jo radu Skup{tine op{tine Glina i Ratnog predsjedni{tva

Skup{tine op{tine Glina

Gospodo poslanici, dozvolite mi da dam svoje samo osnovno mi{ljenje, kad je u pitanjupismeno saop{tavanje Parlamentu svih postupaka i dogadjanja, kao i izvr{enje planiranihposlova, te politi~ka teìna svakog trenutka koja je naj~e{}e diktirala spontano odredjivanje iusmjeravanje politi~kih odluka na nivou povjerene uloge Ratnog predsjedni{tva.

Upozoravam i podsje}am Skup{tinu da je vrijeme u kojem sam vr{io funkcijupredsjednika, ne samo specifi~no, ve} tragi~no i kompleksno u dijelu politi~ke teìne sa svimbojama politi~kog i medijskog rata, kad se na svim nivoima kr{e ustavne i zakonske odredbe,kad se Op{tina nalazi izvan funkcionisanja svih sistema vlasti, i kad se priprema za odbranusrpskog naroda od najtragi~nijeg usta{kog programa, u ~ijim rukama je koncentrisana svavlast, zatim u vrijeme te{kog oruànog rata, sa takovim specifi~nostima sukoba koji udosada{njoj istoriji nije poznat, u vremenu kad pucaju i zamiru svi ìvotni i privredni tokovisa dotada{njom Republikom Hrvatskom kao i kompletna preorjentacija i usmjeravanje naRepubliku Srbiju, gdje je trebalo savladati, ne samo veliku prostornu udaljenost, ve} i svedruge specifi~nosti koje karakteri{u Republiku Srbiju u odnosu na dotada{nju RepublikuHrvatsku.

Smatram da ovaj Izvje{taj ne moè do~arati svaki trenutak i njegovu patolo{ku teìnu dabi se mogla shvatiti ispravnost postupaka i odluka koje sam li~no donio ili uz odluku imi{ljenje Ratnog predsjedni{tva. Zato sam unapred svjestan da je “Izvje{taj” u svomkazivanju, ograni~enih mogu}nosti prenosa stvarnog stanja, pa se ne mogu ljutiti na sveeventualne kritike koje mogu proiste}i iz takvog saop{tenja.

Zbog gore navedenih razmi{ljanja, smatram da je izno{enje golih ~injenica dovoljno da seocijeni opse`nost poslova koji su svakodnevno pritiskali da se moraju rje{avati bez odlaganja,jer bi ina~e doveli do raspada sistema odbrane i sigurne tragedije za srpski narod.

Kod preuzimanja funkcije predsjednika, preuzeta je i velika politi~ka teìna, koja jediktirana stanjem bezvla{}a u prethodnom periodu kroz osam mjeseci kad su sistemi vlasti jo{funkcionisali. Od samog po~etka bio sam svjestan snage usta{kog pokreta u Hrvatskoj i vangranica Jugoslavije, programa usta{kog pokreta u Hrvatskoj i van granica Jugoslavije,programa Vatikana i germanskog bloka i angaòvanost posljednjeg atoma skoro svakogHrvata za definitivno uni{tenje pravoslavlja i Pravoslavnih Srba. Trenutak je zahtjevao visokudiplomatiju. Koliko sam u tom uspio sa svojim timom i ovim Parlamentom ostaje zaprocjenu.

322


HMDCDR

Moj prvi nastup poslije izbora, u pozdravnom dijelu, nije bio diplomatski i ne mislim daje bio kvalitetno sadràjan u dijelu politi~ke elokvencije, ali je imao jednu drugu vrijednost.Dao je javno i otvoreno moju ~vrstu i jasnu opredjeljenost u borbi za srpski narod, a protivmilitantne usta{ko-fa{isti~ke politike Hrvatske Vlade i Hrvatskog Sabora. On je samo usloviobrzi izlazak iz rukavica hrvatskog bloka sa svojim jasnim opredjeljenjima i programom, kao isna`niju, brù i agresivniju i ekonomsku i politi~ku bitku hrvatske vlasti za totalno uni{tenjesrpskog naroda na glinskim prostorima. Samo da Vas podsjetim uloge Emila Madàra,najve}eg usta{kog bojovnika na glinskim prostorima ve} od prvog dana preuzimanja RO“Prehrana”, koja je trebala postati plijen Republi~kog fonda za privredni razvoj RepublikeHrvatske. Ista sudbina je ~ekala Pamu~nu predionu, Plivu, @eljezaru itd.

13. maj je zapam}en u Glini po Komemoraciji na Spomen kosturnici Glinskog groblja, alii po maratonskom duelu sa Degoricijom,271 te susretom sa Falerom272 i Brodarcem273 upredsjedni~koj kancelariji, kao i konkretnim dogovorom u vezi “Prehrane”, uz svu podr{kuna{eg ispravnog postupka, sa strane ministra Gaìja.274

Podsje}am na dogadjaje na “Plitvicama” i na{u vanrednu sjednicu Skup{tine u 23,00 ~asa31. III. 1991. godine i Odluke koje smo tada bili prisiljeni da donesemo:

“o otcjepljenju od Republike Hrvatske i prisajedinjenoj SAO Krajini,o otcjepljenju milicije iz sastava MUP-a Hrvatske i prisajedinjenju MUP-u Krajine i Odluka o otcjepljenu {ume iz sistema “[ume Hrvatske” i prisajedinjenju “[umama

Krajine”.Istovremeno podsje}am na javne demante na HTV-u o neprihvatanju Odluka Skup{tine

op{tine Glina od strane RO “Prehrana” i njenog direktora Emila Madàra. Javni demantij jei{ao i sa strane direktora MC Glina, ~iji je osniva~ Skup{tina dr. Mome Mom~ilovi}a injegovog uèg stru~nog kolegija; dr. Steve Trivanovi}a, dr. Pere Tomi}a, dr. Mirjane Pe}ina,dr. Marije Gavran, i dr. Djure [terka najve}eg usta{e na glinskim prostorima, koji je bio glavniprotagonista i idejni vodja svim navedenim kolegama. Obavijest je i{la i za kolektiv“[umarija” Gline i njenog direktora ing. Branka Ljubi~i}a, koji je to javno demantovao predovim Parlamentom. Njegova opredjeljenost kasnije se ipak potvrdila u spre~avanjuorganiziranja referenduma srpskog naroda za Krajinu i Jugoslaviju u zgradi “[umarije” isvesrdnog organiziranja referenduma za Republiku Hrvatsku odnosno za hrvatski blokzajedno sa tada{njim predsjednikom Suda Brankom Coklinom u zgradi Suda.

Kako je hrvatska vlada intenzivno radila na formiranju svoje oruàne sile i ilegalnim ilegalnim naoruàvanjem usta{kih formacija, mi smo na jednoj od redovnih skup{tina od 10.V. 1991. godine donijeli odluku o aktivnijem organizovanju odbrane od eventualne usta{keagresije i formiranju dobrovolja~kih naoruànih odreda, organizovanju Op{tinskog {taba idono{enja Plana odbrane. Prije tih odluka inicirao sam i organizovao jo{ u IV. mjesecu, prvisastanak svih predsjednika SO i IV-a Banije i Korduna u Glini gdje je osnovna tema bilasigurnosno-bezbjednosna situacija na na{im prostorima Banije i Korduna u kontekstutrenutne politi~ke situacije, kao i njene projekcije. Druga tema razgovora bila je privrednasuradnja i mogu}nost njenog povezivanja. Od tada smo se jednom nedjeljno nastavili sastajatido po~etka oruànih sukoba sa usta{kim snagama, ali stalno u drugom op{tinskom sredi{tu.

323

271 Slavko.272 Pogre{no, rije~ je o Stjepanu Palleru, na~elniku PU Sisak.273 \uro.274 Ivica.


HMDCDR

Moram iznijeti ~injenicu da smo u toku V. i VI. mjeseca imali stalno jedinstven zaklju~ak nasvim tim sastancima, da, ako dodje do agresije na prostore bilo koje op{tine, sve druge op{tinemoraju u roku od 24 ~asa destabilizirati hrvatsku vlast na svojim prostorima. Do toga, kakoznate, nije do{lo sinhrono. Izuzev Gline i Dvora na Uni sve druge op{tine su izostale od tedogovorene aktivnosti. Kordun se nije pokrenuo u sistemu odbrane ni 2-2,5 mjeseca kasnije.

Da se ponovno vratim na period prividnog mira u IV. i V. mjesecu kao i dijelom VImjeseca, period kad se ispoljavanju izuzetne vojne pripreme hrvatskog stanovni{tva krozorganizaciju snaga MUP-a Hrvatske, pove}avaju}i te snage nekoliko stotina i hiljada puta uzotvaranje novih postaja i naoruàvanjem automatskim vatrenim oru`jem tih punktova dopu{komitraljeza.

Istjerivanjem Srba iz milicije i primanjem najmilitantnijih mladih Hrvata na obuku i slanjena odredi{ta, kao i naoruàvanje svakog hrvatskog doma}instva uz asistenciju organa milicije.U tom segmentu osvjeàvam samo jedan eklatantan trenutak koji govori za veliko bogatstvoneprijateljskih elemenata i {irok kolorit snaga, koje je Tudjman275 izorganizirao i sa kojima jedejstvovao u na{oj sredini i sa kojima se trebalo i treba boriti.

Slu~aj ubijstva mladog Karaice iz Velikog Gradca i sahrana, na kojoj sam drào govor i gdjeje bila organizovana prva po~asna paljba od strane na{e milicije SAO Krajine. Bez obzira naobezbedjenje i zabranu snimanja, izuzev kamere Miljka Radanovi}a tajno je snimala jo{ jednakamera. Snimljena traka cijelog obreda sahrane, uz tonski snimak do 16,00 odnosno 17,00sati nalazila se u Centru MUP-a Hrvatske u Zagrebu, poslate sa strane Alekse û~ilovi}a injegovog sina.

U toku ta tri i pol ~etiri mjeseca bila je ispoljena moja maksimalna aktivnost na poljuuspostavljanja kontakta sa odredjenim segmentima Vlade pa i samog Vrha Republike Srbije,kao i svih privrednih povezivanja zajedno sa gospodinom Milanom Kora}om, predsjednikomIV-a, u dijelu odnosa sa Privrednom komorom Srbije, Privrednom komorom Jugoslavije,Privrednom komorom Vojvodine, radnim organizacijama u Srbiji vezanim za problemtekstilne industrije zajedno sa direktorom Paji}em, da se prevazidje blokada PPG, problemiSDK-a i td.

Ove aktivnosti su bile izuzetno plodne i one su dale, u najteìm trenutcima za Op{tinuGlina spasonosne rezultate. Ako se studioznije sagleda vitalnost glinske privrede prije i zavrijeme oruànog otpora i njen brz oporavak za vrijeme i neposredno poslije ratnih dejstava,je svakako rezultat, i dio sadràja rada i zasluga u napred navedenim aktivnostima obapredsjednika i sekretara. U svim tim aktivnostima moè se postaviti signifikantno paralelizamdogadjanja na privrednom, politi~kom, organizacionom i vojno-strategijskom planu u svimdrugim op{tinama Banije i Korduna.

Ne smatram da smo mi bili najpametniji, niti da smo bili mnogo pametni, ali smatram ito objektivne ~injenice potvrdjuju, da smo ipak imali dosta toga pametno u svom radu, upolitici, u cjelokupnom izboru kvalitetnih ljudi, ~iji je nesebi~an anga`man dao visokerezultate na svakom polju; i privrednom; i vojno-odbrambenom; i dru{tvenom i politi~kom,u zaista najteìm uvjetima gdje je trebalo puno samoinicijative.

Velike te{ko}e sam imao u formiranju [taba glinske odbrane i komandi dobrovolja~kihnenaoruànih odreda. Moram ista}i visok patriotizam i visoku ljudsku svijest, u momentupojave usta{ke aveti, u onim momentima svjesnog preuzimanja odgovornosti zajedno samnom u organizaciji formacija odbrambenih jedinica i strategiji odbrane. Zato moram ista}ineke od li~nosti iz te prve linije: puk. Crevara Stanka, Vladu ]upovi}a, Iliju Bjelajca, Milu

324

275 Franjo, predsjednik Republike Hrvatske.


HMDCDR

Leticu, Boru Beki}a, Mi}an Slijep~evi}, ]anu Divjakinju, Du{ana Mom~inovi}a, \uruLjiljka, Dragana Roksandi}a, Milana Kora}a, Milu Paspalja, i jo{ mnoge druge koji zasluùjuovu ocjenu prvih boraca, a koji su se nalazili u ovom sistemu odbranu. Neka mi oprosti svakionaj ~ije ime nisam spomenuo. Bio bi to jako duga~ak spisak, on je poznat i postojan, i za nasi za sva budu}a pravoslavna pokolenja mora ostati svetinja svako ime, koje je u tom momentuna{lo sebe u potrebi `rtve za spas i odbranu svog naroda.

Moram i ovog puta podsjetiti na pravo kori{tenja neotu|ivog prava jednog naroda dauspostavi pravne i dru{tvene odnose, kao i sistem vlasti, koji ne ide na {tetu tog naroda i dasvaka suspenzija ljudskih i gradjanskih prava mora biti sprije~ena, te smo u tom smislu moralitraìti rje{enja da organi MUP-a Hrvatske na na{im prostorima vr{e zakonske poslove uinteresu na{eg naroda i na{e dru{tveno-politi~ke zajednice a ne da budu upotrebljeni za stalnuoruànu presiju na na{ narod i oduzimanje sloboda. Skup{tinski zahtjevi i odluke su biletakove da zahtjevamo njihovu lojalnost na{im vlastima i da ~elne ljude, u Policijskoj ispostavi,postave izvr{ne vlasti Op{tine Glina. S tim zahtjevom sam djelimi~no upoznao KomanduPetrinjskog policijskog inspektora koji je slu`bovao u Kutini a koji se ponudio i prihvatiomjesto na~elnika Stanice javne bezbednosti u Glini. Nekoliko dana prije izvr{enja ove odlukei povratka ìvota u Stanici milicije u mirnije vode, Luka~ev zet odustaje od na~elnikovogmjesta i èli zaposlenje u “Prehrani” kao nekakav stru~ni radnik. înjenica je da je MUPHrvatske znao svaku pojedinost u dijelu na{eg plana iznalaènja rje{enja mirnim putem upogledu uspostavljanja cjelovitosti vlasti na Op{tini Glina te da su priredili kompletan planhap{enja svih odgovornih u Op{tini i dijela Gline, ljude koji su bili politi~ki radikalniji uorganizaciji SDS-a, kao i ~injenica da su ove ~injenice znale samo gore navedene osobe moguse naslutiti i neki zaklju~ci, koji i ne moraju biti ta~ni.

Izostanak kompletnog hap{enja i likvidacije moèmo zahvaliti samo slu~aju velikeagresivnosti snagama MUP-a Hrvatske u Glinskoj ispostavi, odnosno njihovoj patroli, kojaje oruàno napala grupu dobrovoljaca u dijelu vr{enja svoje obavezne kontrole da ne dodje dopoliti~kih iznenadnih hap{enja Srba, odvodjenja i likvidacije. Toga dna, 26. VI. 1991. godine,Dragi{a Stefanovi} je bio i ostao legenda i heroj u odbrani srpskog naroda. Od toga dana ìvotje na na{oj op{tini preveden na ratne uvjete. Na jednoj od ranijih Skup{tina predvidjeli smomogu}nost stanja neposredne ratne opasnosti, i da u tim momentima Parlament ne}e mo}ifunkcionirati u punom sastavu te smo izabrali Ratno predsjedni{tvo kao operativno tijelo sasvim ingerencijama i snagom Skup{tine. Ratno predsjedn{tvo je brojilo 11 ~lanova, apredsjednik Skup{tine je ujedno bio i predsjednik Ratnog predsjedni{tva. Ratnopredsjedni{tvo se moralo snalaziti u novonastalim okolnostima i ratnom stanju. Njegov radmoè se ocijeniti kroz sve done{ene “Odluke, Rje{enja, Proglase, Zahtjeve, Uputstva,mobilizacije” itd i itd. Svi predmeti i poslovi uradjeni po Ratnom predsjedni{tvu bili suprezentovani i verifikovani na dve Skup{tine, zadnja 30. XII. 1991. godine.

Sa ~im smo se sve suo~ili, i ~emu smo bili izloèni, kao i to {to smo odlu~ivali, sadràno jeu svim tim done{enim materijalima koji su ve} jednom bili na uvidu. Materijali poslije Novegodine, a vezani za odluke i rad Ratnog predsjedni{tva do 10. IV. 1992. godine priloèni suu dnevnom redu.

Poslije 26. VI. 1991. godine, èlim ukratko iznijeti moje aktivnosti koje su bile stalne,maltene 24 sata, u uniformi, sa [tabom na terenu. Moj poziv od 27. VI. 1991. godine i 28.VI. 1991. godine, gospodinu Babi}276 i gosp. Marti}u277 za stru~nu pomo} od 2-3 iskusna

325

276 Milan.277 Milan.


HMDCDR

oficira radi daljeg i stru~nijeg organiziranja odbrane, jer sam procjenio nedovoljnost snage udobrovolja~kim odredima kao i lo{u naoruànost, naspram dobro naoruànim, broj~anoja~om, dobro organizovanom i vojni~ki obu~enom usta{kom snagom hrvatskog vrhovni{tvakao i velikog dijela civilnog hrvatskog naroda, nije urodio plodom. Obe}anje je bilo da sestrpim 2-3 dana. Kako i nakon 5 dana nitko nije stizao, a ugroènost sve ve}a,samoinicijativno sam, u dogovoru sa puk. Bori}em,278 i{ao na podizanje [taba TO,pri{tapskih jedinica i mobilizaciju na nivou Op{tine, sistem koji je do tada iskakao iz svihvojnih propisa o mobilizaciji. Vi se sje}ate da su to bile poro|ajne muke u {koli u [ibinama.Moram ovo ipak naglasiti da je ovo bilo prvo podizanje TO i progla{avanje mobilizacije nanivou Op{tine na prostorima Krajine i da je to bio po~etak prvog organizovanog stvaranjavlastite Srpske Armije, za odbranu svog naroda i svojih teritorija od agresije usta{kih snaga.

Vi bi se morali sje}ati koliko je bilo problema da do|e do sjedinjavanja dobrovolja~kihodreda, jedinica milicije SAO Krajine i TO, posebno u dijelu prihvatanja rezervnog oficirskogkadra. Deset dana i prije i poslije podne izlazio sam pred postrojene ~ete i odrede i dràopredavanja o potrebi jedinstvenog otpora cjelokupnog srpskog naroda sposobnog za borbu,te da se nadje pod jedinstvenom komandom TO kao jedinu legalnu vojnu strukturu uodbrani svog teritorija. Tako su dobrovolja~ki odredi, milicija SAO Krajine i TO postalijedinstvena oruàna sila glinske op{tine u sistemu organizacije i komande TO u odbrani na{ihprostora. Ako uporedimo na{u organizaciju, Knin i Dvor na Uni, konstatujemo da je Kninpodigao TO 2 mjeseca poslije Gline, do tada se oslanjao na miliciju SAO Krajine; Dvor jei{ao na podizanje TO ali je skoro mjesec i pol dana zadrào trojnost oruànih struktura pa jekasnije bilo tehni~kih pote{ko}a. Druge Op{tine tada su mirovale. Kasnije je krenula aktivnijaorganizacija ìvota u mjesnim zajednicama, uklju~ivanjem odbora MZ u sistem vlasti iodgovornih tijela u dijelu brige oko izbjeglica, snabdjevanja, organiziranja i brige oko poljskihradova, i pomo}i u svim kasnijim aktivnostima oko naknadnih mobilizacija.

Bitna je i informacija u dijelu aktivnosti usmjerenih na organiziranje otpora na petrinjskojop{tini, mjesnih zajednica Sisak-Caprag, kao i djelomi~na pomo} u po~etnim kracimaOp{tini Kostajnica. U MZ Mali Gradac odrào sam sastanak sa predsjednicima srpskihmjesnih zajednica Op{tine Petrinja. Poslije nekoliko dana odrào sam sastanak sa ne{to {irimkrugom aktivista tih mjesnih zajednica i {ire, kao i dijela Siska-Capraga, oko 150 ljudi, poslije~ega su izabrani predstavnici volje naroda tih mjesnih zajednica i do{li u prostorijeOp{tinskog {taba Glina gdje smo formirali [tabove Zajednica mjesnih zajednica Op{tinePetrinja i Zajednica mjesnih zajednica Sisak-Caprag. Kasnije se i{lo na formiranje osnovnihnosioca vlasti Op{tine Petrinja u Banskom Grabovcu, na kom sastanku sam u~estvovao.Op{tinska vlast Gline i njen stav dugo vremena je ispomagala materijalno, energetski kao i udrugim sredstvima i Petrinju i Sisak-Caprag. Dugo vremena ova oba [taba su bilaorganizacijski vezana za Op{tinski {tab TO Glina i prakti~no bila pod njegovom komandom.Kako je organizacija otpora na tim op{tinama napredovala osje}ala se ve}a snaga tih [tabovai manja potreba za angaòvanje glinskog [taba u dijelu saradnje.

Ne smijemo zaboraviti i ostvarivanje prvih kontakata i aktivnosti na prostoru Korduna,Vrginmosta i njihov dolazak u {kolu [ibine gdje sam koordinirao sastanak oba [taba.

U dijelu zadataka komandanta Banije i Korduna, koji sam dobio od strane predsjednikaVlade Krajine, bilo je dosta problema i nepoznanica zbog ~udnog pona{anja starje{inskogoficirskog kadra. Nastojao sam od prvog momenta da izdejstvujem kvalitetan tim oficira za

326

278 Gruica.


HMDCDR

jedinstven [tab Banije i Korduna. Tu je dosta vremena proteklo dok su se pojavila prvaostvarenja. Jednostavno nije bilo onog kvalitetnog odziva vojnih starje{ina. Svi su htjeli bitisamo savjetnici. Na kraju i to se realiziralo najprije kao odvojeni [tabovi Banije i Korduna apotom zajedni~ki s sjedi{tem u Vojni}u, navodno iz strate{kih razloga.

Ako sada sistematiziram najva`nija zbivanja kroz neka tromjese~ja, uz izvinjenje za nekedijelove ako se ponove, slijedi ovaj presjek pojedinih vremenskih perioda u kojima prevalirajuovi ili oni problemi u svojoj dominantnoj i manje dominantnoj formi.

Prva tri mjeseca karakteristi~na su za prevaliranje velikog politi~kog otpora politici ipostupcima hrvatskog vrhovni{tva i hrvatskog Sabora. (U tom smislu su dono{ene odlukeSkup{tine op{tine).

Dono{enja odluka Skup{tine op{tine i{le su u smislu sna`nog politi~kog otpora s jednestrane, i sa druge strane u amortiziranju svih saborskih odluka i ustavnih rje{enja, koja su i{lana {tetu srpskog naroda.

U drugoj polovini prvog tromjese~ja, u kojoj se politi~ko-bezbedonosna situacija znatnousloàva, u smislu po~etne agresije oruànim snagama hrvatskog vrhovni{tva na prostore na{eOp{tine, kao i drugim op{tinama Banije, moja aktivnost a time i aktivnost ovog Parlamentavi{e se usmjerava u smislu izgradnje odbrane na{eg prostora. (Podsje}am: 3. V. 1991. godineSavjet za narodnu odbranu, ~iji sam predsjednik po funkciji donosim “Odluku o formiranjudobrovolja~kih nenaoruànih jedinica Srpske narodne za{tite”. 10. maja 1991. godineSkup{tina op{tine Glina daje suglasnost na ovu Odluku.) U Rje{enju Odluke razradjeno je:rejoni za formiranje organizacija i formacija komandi, organizacija i formacija odreda,mobilizacijski razvoj komandi i jedinica nenaoruànih dobrovolja~kih odreda, i nosioci izboradobrovoljaca i izrade nastavnog plana i programa. Pod li~nom komandom u~injen je Planodbrane Gline sa strane visoko-stru~no oficirskog kadra.

Tre}e polje borbe u I tromjese~ju spada u sferu privrednih i politi~kih tema. Borba zao~uvanje glinske privrede i njeno preusmjeravanje prema Republici Srbiji zbog izraèneblokade sa strane Republike Hrvatske i prekida funkcionisanja DK-a prema na{oj strani, kaoi spa{avanja RO od preuzimanja sa strane Republi~kog fonda za razvoj Republike Hrvatske.Kroz tu bitku ~ini se i razbijanje usta{kih organizacija u tim segmentima dru{tvenog ìvota.

êtvrto polje djelovanja u tom razdoblju odnosi se na aktivnosti sa predstavnicima Srpskepravoslavne crkve, povratka imovine, statusa Pravoslavlja kao i pripreme i odràvanjaKomemoracije na Spomen kosturnici 13. maja. Izdefiniranju potrebe za izgradnjomsakralnog objekta na mjestu spomenika ispred Spomen-doma uz ugradnju svih umjetni~kihostvarenja u okviru ranijeg programa Odbora za izgradnju spomen obilje`ja.

Peta stavka, koja je imala svoju veliku politi~ku vrijednost i sna`no oru`je u viziji potrebevodjenja propagandnog rata: Osnivanje Srpskog izdava~kog poduze}a “Krajina” uzobezebedjenje prostora, koje naàlost nije dalo rezultate zbog nesposobnosti direktoraVuka{ina Zori}a a posebno zbog njegove razbija~ke i separatisti~ke politike.

Drugo tromjese~je mojeg mandata je apsolutno najteì dio rada i ìvota. Jedinstvena ocjena: rat i sve {to ide uz formu najteèg i najspecifi~nijeg oblika rata. Prestanak pravnog sistema, haos, panika, prekid svih ìvotnih tokova, prelazak na ratno

stanje a bez ratnog ustrojstva, ingerencije vlasti ravne nuli, a odgovornost maksimalna. Tada se iskazuje vrijednost i snaga Odluke od 18. VI. 1991. godine o formiranju Ratnog

predsjedni{tva sa snagom odlu~ivanja Skup{tine, u slu~aju kriznih stanja.Osnovna karakteristika: Ipak brzo snalaènje u sistemu daljeg organiziranja i sigurnije

odbrane srpskog naroda. Poslije oruànog napada MUP-ovih snaga Republike Hrvatske od

327


HMDCDR

26. VI. 1991. godine nakon nekoliko dana progla{avamo izvanrednu opasnost od rata i nanivou Op{tine podièmo [tab i pri{tabske jedinice TO.

Danono}ne aktivnosti odvijaju se na konsolidiranju odreda, ja~anju i organiziranju vi{egnivoa [taba TO Op{tine, kao i komandi odreda. Podizanju moralne i borbene gotovosti zaodbranu. U organizovanju civilnog ìvota i uspostavljanju sistema vlasti u mjesnimzajednicama.

Slijedi velika informativna aktivnost, posebno u VIII mjesecu. U Zapadni svijet probijaistina o usta{ko-fa{isti~kom pokretu hrvatskog vrhovni{tva na srpske teritorije Krajine aposebno Banije. Pojavljuje se izuzetno zna~ajna emisija “Vijesti” u Dnevniku holandske i{panske televizije sa glinskog rati{ta kao i prenosa agencija BBS i EBS-sija.

U prva 2-3 mjeseca oruànog sukoba treba jo{ jednom podsjetiti na dosta velike aktivnostiu podizanju i organiziranju odbrane na prostoru Petrinje i Sisak-Capraga.

Glina je ve} nakon prvih po~etaka ratnih zbivanja postala neko organizaciono sredi{te. Utim ratnim uvjetima veliki su napori vr{eni u stalnom vra}anju ìvota {to vi{e u civilnufunkciju.

Napominjem da su Skup{tinske vlasti Op{tine Glina svakog trenutka bile prisutne i uOp{tini i na terenu bez obzira na opasnosti koje su bile prisutne.

[irenjem otpora na svim prostorima Banije i aktivnijem otporu na Kordunu davalo je ve}usnagu i moral na{im snagama.

U dijelu odnosa sa svim jedinicama JNA, koje su se na{le na na{em terenu, ili su prolazile,bile su pozdravljene sa moje strane uz izraàvanje maksimalne saradnje. U tom dijelu Glinaje dokazala poseban vid aktivnosti kroz organizovanje niza zajedni~kih sastanaka svihkomandi Armijskih struktura Banije i Korduna kao i Tre}e zone i [tabova TO uz politi~kaodgovorna tijela Op{tine Banije i Korduna. O tome svjedo~e zapisnici sa uvijeknajaktualnijom i ìvotnom tematikom.

Oìvljavanje privrede Gline, stvaranje zna~ajnijeg dohotka u ratnom stanju, traènjapomo}i u povezivanju sa privrednim strukturama Republike Srbije bilo je, sa moje stranestalno prisutno uz aktivnosti izvr{nih vlasti ove Op{tine i privrednih subjekata. Smatram dasu predsjednik IV gospodin Milan Kora} i sekretar Skup{tine op{tine gospodin DraganRoksandi} integralni dijelovi svih mojih aktivnosti, a u vojnom dijelu komandni kadrovi TOi vojnih struktura bili su sadràj svakodnevnog zadatka.

Posebno isti~em veliku brigu za borce i porodice boraca, njihovu prioritetnost ivrednovanje prve borbene linije kao najbitnijeg elementa u sistemu nagradjivanja, bez obzirakoliko to skromno i bezna~ajno bilo.

U su{tini na{ sistem borbe bio je stalno usmjeravan na borbu za prvu liniju. Lo{ematerijalno stanje Budèta Skup{tine Op{tine nije omogu}ilo jednokratno materijalnoobe{te}enje porodicama palih boraca, ali se zato mora voditi najstroà briga u pogleduiznalaènja najkvalitetnijih materijalnih dugoro~nih rje{enja na nivou Op{tine kao i na nivouRepublike Srpske Krajine.

Ja~anje vojnih struktura, ve}a borbena iskustva, vi{i stepen komandovanja i borbenegotovosti omogu}io je op{tinskim strukturama da se vi{e mobili{u na sna`nijem iorganizovanijem uspostavljanju civilne vlasti, kao i privrednim problemima.

Daleko od toga da je sve bilo ovako ruì~asto kao {to je do sada izlagano. Bilo je puno ù~iu borbi protiv politi~kih destabiliziranja borbenih linija raznim strujama i ideologijama.Borba protiv dezerterstva, neposlu{nosti, otudjivanja pokretne i nepokretne imovine naoslobodjenim teritorijama. Problem koji je eskalirao uz nemogu}nost formiranja sudstva ipravosudja, kao i u dijelu organizacije i funkcije sistema slu`bi unutra{njih poslova i slu`bi

328


HMDCDR

bezbednosti, kao najslabijih ta~aka ove borbe. Uz sve mogu}e aktivnosti organizacije sudstvai pravosudja, i vojnog i civilnog, do danas nije dalo punovrijedne rezultate koje je trebalo ikoje je objektivno bilo mogu}e. To je stvorilo mnogo i nepotrebnih problema i poslova kao inepotrebnih ljudskih `rtava.

Ne moèmo Glinu gledati izdvojeno iz sistema Krajine. Ona je njen integralni dio i to vrlozna~ajan. Zato nefunkcionisanje Vlade Krajine i Skup{tine Krajine mjesecima dalo je dodatneprobleme i glavobolje. To je ~esto, i skoro uvijek destabilizovalo sistem vlasti i zahtjevalo ododgovornih struktura iscrpljivanje i posljednjih snaga da se sistem i vlasti i organizacijeodbrane i privrednih tokova odrè na najniìm stepenicama funkcionisanja, ali jo{ uvijek, uuporedjenju sa drugim op{tinama Banije i Korduna na dosta zavidnom nivou.

Poslije izlaska na Kupu odigravaju se nove kvalitetne promjene u sistemu stvaranja Brigade.îni se to vrlo nespretno, i to ponovno destabilizira op{tinske strukture, i tjera nas na dodatnenapore, kao i da radimo poslove van na{eg djelokruga zbog ne~ijih gre{ki, zna~i postfestum.

U to vrijeme znatnije se potresa i Vlada Krajine, te se ~ine dodatne aktivnosti naponovnom stabiliziranju jedinstva politike Krajine, u ~emu Glina vodi odlu~uju}u rije~. Tadase sa strane Ratnog predsjedni{tva Op{tine Glina traì izmjena naziva SAO Krajine u nazivSrpska Krajina, {to rezultira uspje{no progla{enjem Republike Srpska Krajina uz dono{enje iUstava Republike Srpska Krajina.

U vojno-strategijskom pogledu ponovno nagla{avam budnost glinskog rukovodstva udijelu operacija na Petrinjskom i Sisa~kom prostoru.

Zbog nerije{enog dèpa Farka{i}-Nebojani-Mokrice-Duma~a, kao i problema Sunje iCapraga te Mo{}enice sazivam sastanak u Vije}nici Glinske op{tine, komandanata I OG[amarica, komandanta II OZ, komandanta Petrinjskog garnizona, komandanta [tabaBrigade i [taba TO Glina i komandanta Armijske jedinice stacionirane u zgradi nekada{nje“Plive”, i op{tinske strukture Petrinje i Sisak-Caprag.

Osnovno pitanje je bilo oslobodjenje napred navedenih spornih prostora i vojnostrategijski aspekt tog problema, za mene posebno zabrinjavaju}eg zbog velikih gubitaka na{ihboraca u tom dijelu odnosno u dijelu Glinske Poljane i dijela jedinica Dvora na Uni, koje udijelu petrinjskog dèpa dijele sudbinu zajedno sa Glinjanima. Obe}anje i odgovor pukovnikaTarbuk Slobodana je da ni{ta ne brinem, to za njih nije problem, oni kad se sjete mogu tajprostor o~istiti za 24 ~asa, a da mi gledamo kako da sprije~imo plja~ku i da ja~amo civilnuvlast. Moj odgovor je bio u vidu pitanja: “[ta }e biti kad se za mjesec dana sastanemo ovdjeponovno po istom pitanju!” usljedio je odgovor: “Budite bez brige, samo vi radite svoj posao”.Ponovno smo se sastali nakon mjesec dana u uèm sastavu po istom problemu, ali je odgovortada bio “nemogu}e je sada bilo {to u~initi jer je u toku 14-to primirje”. Poslije je nastavilo15-to primirje i time kraj bilo kakovim akcijama. Otvoreno postavljam pitanje na{ih velikihoficira i stratega?

Ovaj problem ponovno je zaokupljao moju pa`nju, kao i problem vezan za snagu ifunkcionisanje novoformiranih mobilnih brigada i lo{eg funkcionisanja [taba III Operativnezone. Stoga 11. XI. 1991. godine, odràvam sastanak sa Op{tinskim strukturama Banije iKorduna u na{oj Vije}nici gdje prisustvuju predsjednici Op{tina i Izvr{nih vije}a i sekretariOp{tina. @elim vas upoznati sa dnevnim redom i najbitnijim zaklju~cima

D n e v n i r e d

1. Upoznavanje sa vojno-politi~kom situacijom na regiji Banije i Korduna i iznalaènjeRje{enja.

2. Dalje ja~anje sistema odbrane na prostoru III. zone.

329


HMDCDR

3. Uspostavljanje civilne vlasti na nivou III. zone.4. Privredna saradnja regije Banije i Korduna sa Bosnom i Hercegovinom i funkcionisanje

dru{tvenih djelatnosti.5. Funkcionisanje ministarstava u Vladi Srpske autonomne oblasti Krajine. Banija i Kordun kao regionalna cijelina treba da jedinstveno sagledava problematiku [taba

TO Op{tina koje je sa~injavaju u pogledu formiranja mobilnih brigada. Da se organizacija ifunkcioniranje [taba III. zone osjeti na svim prostorima Regije radi postizanja jedinstvenogsistema odbrane.

Pitanje rje{enja financiranja vojske treba da se nadje na nivou Armijske strukture I OG.Radi uskladjivanja vojnih operacija i samog sistema komandovanja, kao i odgovornosti,

Vlada Krajine treba da dade ve}u snagu [tabu III. zone i da se uspostavi njihova tje{njasaradnja.

Radi popune mobilnih brigada treba da se primjenjuje vojno-stru~no znanje i popuna poVES-ovima.

Pri [tabu III. zone i I. OG na [amarici u svojstvu koordiniraju}eg tijela treba formiratipoliti~ko i izvr{no tijelo sastavljeno od predsjednika Op{tina Banije i Korduna u ciljuuspostavljanja vojno-politi~kog i ekonomskog jedinstva Regije.

Potreban je hitan sastanak predsjednika Op{tina Banije i Korduna ponovno sa [tabovimaI. OG i III. OZ radi iznalaènja Rje{enja za oslobadjanje teritorija koja su jo{ uvijek podusta{kom vla{}u a pripadaju teritoriju SAO Krajine – obaveza data predsjedniku Skup{tineop{tine Petrinja.

Na Ratnom predsjedni{tvu traèni su redovni Izvje{taji: Crvenog krsta; funkcionisanjaCivilne za{tite; Izvje{taj aktivnosti i odgovornosti [taba TO Glina i njenog komandanta zbogodredjenih propusta od 26. VI. do 15. IX. 1991. godine; Izvje{taj na~elnika Stanice javnebezbednosti; Izvje{taji o radu inspekcijskih slu`bi itd.

30. XII. 1991. godine odràva se redovna Skup{tina op{tine Glina gdje se prezentiraju sveaktivnosti i odluke Ratnog predsjedni{tva u vremenu od VIII. – XII. mjeseca.

Istovremeno pod tre}om ta~kom dnevnog reda donosi se slijede}i prijedlog uzobrazloènje: “Predlaè se sprovodjenje novih demokratskih izbora na nivou RepublikeSrpska Krajina, a takodjer i op{tinskih izbora i izbora u mjesnim zajednicama kada to dozvoleratni uslovi tj. kada prestane neposredna ratna opasnost”. Obrazloènje: Ovaj Zaklju~akproizlazi iz potrebe da politi~ki ìvot, htijenje naroda i strana~ka aktivnost na podru~juRepublike Srpske Krajine dobije svoju konkretizaciju kroz demokratske vi{estrana~ke izborena nivou Skup{tine Republike Srpske Krajine, Skup{tine op{tina u sastavu Republike i nanivou mjesnih zajednica pojedinih op{tina. Sa ovim bi se zaokruìla jedna cjelovitostpoliti~kog ìvota u ratnim uslovima i stvorio kontinuitet u politi~kom ìvotu Srba i drugihnaroda koji sa njima ìve na podru~ju Republike Srpske Krajine.

Ovakav Zaklju~ak predpostavlja postojanje uslova za provodjenje demokratskih izbora tj.oìvljavanje rada stranaka i prestanak neposredne ratne opasnosti”.

U ~etvrtoj ta~ci daje se inicijativa za dopunu delegacije koju je imenovala Skup{tina SAOKrajine sa novim ~lanovima radi pobolj{anja kvalitete u politi~kim pregovorima sa svimpoliti~kim subjektima u cilju utvrdjivanja i zaokruènja cjeline Republike Srpske Krajine.Ova inicijativa je dana na osnovu zaklju~aka Skup{tine SAO Krajine pri progla{enjuRepublike kad je bio i zaklju~ak da predsjednik Republike pod hitno rekonstrui{e Vladu, {toje prihvatio kao imperativan zadatak i obavezu, a koju nikad nije ispunio. Rad Vlade i daljeje bio bez sadràja. Zbog pogor{anja sigurnosno-bezbednosnog stanja i procjene javnogmjenja u gradu Glina i nepoznanice vezane za primjenu Vensovog plana, sazivam zajedni~ki

330


HMDCDR

sastanak svih politi~kih i vojnih rukovodstava Banije i Korduna 17. I. 1992. godine, koji seodràva u restoranu nekada{nje “Plive”, na kome je donijeto poznatih devet Zaklju~aka kojisu dali umiruju}i ton gradjanima, a jasnije stavove i sigurnu opredjeljenost boraca na frontuo potrebi dolaska mirovnih snaga.

4. II. 1992. godine, organizujem ponovno zajedni~ki sastanak op{tinskih struktura Banijei Korduna vezan za privredne i stalno aktualne politi~ke teme, uz dnevni red:

1. Upoznavanje sa mogu}nostima saradnje Metalske industrije Okruga Banije i Kordunasa MK Smederevo, Deoni~arsko dru{tvo “Srbija~elik” – Smederevo.

2. Operacionalizacija aktivnosti Okruga Banije i Korduna povodom dolaska mirovnihsnaga UN-a.

3. Organizacija bankarstva na nivou Okruga Banija i Kordun.Pod ta~kom 2. dato je kratko saop{tenje, uz svojeru~ne potpise svih prisutnih, kao znak

podr{ke potpisivanja Vensovog plana “... u vezi novonastale politi~ke situacije”, PredsjedniciOp{tina i Predsjednici IS-a potvrdjuju svoju suglasnost na prihva}anju koncepta mirovneoperacije UN-a i dat }e svoj pun anga`man u njegovom sprovodjenju na teritoriju svojihop{tina”.

Sutradan 5. II. 1992. godine, sazivam pro{irenu sjednicu Ratnog predsjedni{tva uz dnevnired:

1. Upoznavanje sa aktuelnostima vezanim za dolazak mirovnih snaga UN-a i davanjeocjene o potpisivanju saglasnosti na plan gosp. Sajrusa Vensa sa strane predsjednika Skup{tineRepublike Srpska Krajina Mile Paspalja, i u vezi s tim doneseni su slijede}i zaklju~ci koji suVama poznati.

1. Podràva se odluka o prihvatanju Vensovog plana dolaska mirovnih snaga UN-a uzdodatne garancije koje je dalo Predsjedni{tvo Jugoslavije i JNA.

2. Smatramo da je ovo samo realizacija sa sastanaka svih politi~kih i vojnih rukovodstavaOkruga Banije i Korduna odrànog 17. I. 1992. godine u Glini koja je obavezivala ipredsjednika Republike Srpske Krajine i Predsjednika Skup{tine RSK po pitanju prihvatanjaplana UN-a.

3. Republika Srpska Krajina od prvog momenta bori se za najsvetlije ciljeve srpskognaroda, za opstanak u Jugoslaviji sa cjelokupnim srpskim narodom, a protiv secesionisti~ke,usta{ko-fa{isti~ke genocidne politike spram srpskog naroda sa strane Hrvatske.

4. Od prvog momenta otpora narod RSK u svojim odlukama, po{tuje Ustav Jugoslavije injeno Predsjedni{tvo.

5. Bore}i se za Jugoslaviju i srpski narod u njoj, ne moèmo prihvatiti secesionisti~kopona{anje predsjednika RSK Milana Babi}a u odnosu na Jugoslaviju i njeno Predsjedni{tvo ito kad je u pitanju primjena mirovnog plana gosp. Sajrusa Vensa.

Dosada{nja podr{ka predsjedniku Milanu Babi}u bila je logi~na radi sveop{teg uticaja zanemogu}nost korekcije pojedinih ta~aka Vensovog plana kroz “aneks”, a koje ne idu u prilogsrpskog naroda. Kako su do sada iscrpljene sve mogu}nosti dogovora i daljnjeg politi~koguticaja na predloèni plan, na{i stavovi su jasni i nedvojbeni u odnosu na Ustavne odlukePredsjedni{tva Jugoslavije a koje u potpunosti podràvamo. Na to nas obavezuje i UstavRepublike Srpska Krajina.

6. Osudjujemo istupanje predsjednika RSK dr. Milana Babi}a na presskonferenciji uBeogradu od 3. II. 1992. godine.279

331

279 Vidi bilje{ku br. 61.


HMDCDR

Ovakve izjave i stavove smatramo li~nim stavovima predsjednika dr. Milana Babi}a, a nestavovima srpskog naroda Krajine, a posebno srpskog naroda Op{tine Glina.

7. Budu}i da ove dogadjaje smatramo sudbonosnim za cjelokupni srpski narod, aponajvi{e za srpski narod Krajine, zahtjevamo da se pod hitno sazove Skup{tina RSK radirazmatranja novonastale situacije. Predlaèmo da se sjednica Skup{tine Krajine odrì naprostoru Okruga Banije i Korduna.

8. Povodom zadnjih istupanja biv{ih lidera stranke SDS-a gosp. dr. Jovana Ra{kovi}a,gospodina dr. Du{ana Zelenbabe i gospodina Jovana Opa~i}a, osudjujemo takove nastupe ismatramo ih direktnom borbom za vlast, kao i novu opasnost za jedinstvo srpskog naroda ucjelini.

Upozoravam ovaj Parlament sa bitnim statisti~kim podatkom da smo za nepunih 10mjeseci imali osam sjednica Skup{tine op{tine, od ~ega pet redovnih i tri vanredne. Pored togaod vremena izbijanja ratnog stanja imali smo 12 sjednica Ratnog predsjedni{tva ustandardnom ili pro{irenom sastavu.

Krajem februara odvija se zajedni~ka Skup{tina sve tri Krajine u Borovu Selu gdje dolazido ujedinjenja sve tri Oblasti u jednu Republiku Srpska Krajina. Usvajaju se amandmani naUstav Krajine i vr{i zbor predsjednika Republike i predsjednika Vlade, koji predlaè sastavsvoje Vlade. U sastav nove Vlade dobivam mjesto ministra za zdravlje, pa se moje aktivnostina nivou Op{tine objektivno smanjuju. Poslije ostvarivanja prvih kontakata sapredstavnicima UNPROFOR-a, iste upoznavam sa kadrovskim promjenama na nivou na{eOp{tine i svoj legalitet prenosim na svog potpredsjednika gosp. Svetu Bogdani}a, koji se udijelu drugih poslova ve} uklju~io.

Kako je bilo pote{ko}a u sistemu organiziranja Skup{tine, moj Zahtjev o davanjusaglasnosti na razrje{enje funkcije predsjednika, zbog odlaska na vi{u funkciju, na{ao se 10.IV. 1992. godine na Ratnom predsjedni{tvu gdje je i prihva}en.

Od toga datuma de facto ja ne vr{im funkciju predsjednika Skup{tine op{tine ve}potpredsjednik gosp. dr. Sveto Bogdani}.

Na kraju svog Izvje{taja dozvolit }ete mi da se najiskrenije zahvalim svojim prvimsuradnicima; predsjedniku Izvr{nog savjeta gosp. Milanu Kora}u, sekretaru Skup{tine op{tinegosp. Draganu Roksandi}u, na poslovnoj i ljudskog saradnji, koja je bila, bez pretenzijedodvoravanja, krajnje korektna i na najvi{em stepenu ljudskosti. Nije nikad do{lo do bilokakvog nesporazuma, ljutnje ili sumnje. Razli~itost mi{ljenja, u mnogim momentima bila jedragocjena i ono je samo omogu}ilo iznalaènje najboljeg rje{enja.

Svom nasljedniku èlim puno vi{e uspjeha u radu od mene, manje te{kih trenutaka, idobru saradnju i razumijevanje sa svojim timom.

I na kraju zahvaljujem se ovom Parlamentu na zajedni~kim naporima u ostvarivanju svihciljeva srpskog naroda, kao i svim svojim bliìm i daljim suradnicima u Op{tini, kolektivimai Srpskim oruànim snagama Op{tine Glina.

Sa dubokim pijetetom opra{tam se od svih na{ih boraca palih u ovom ratu, na na{emzajedni~kom putu borbe za srpski narod.

Hvala P r e d s j e d n i k :dr. Du{an Jovi}

Preslika, strojopis, latinicaHR-DAS-SCP, SO Glina, kut. 2.

332


HMDCDR

1111992., lipanj 5.Gra~ac

Izvje{}e Stanice javne bezbjednosti Gra~ac Vojno-ra~unovodstvenom centru u Beogradu okriminalisti~koj obradi protiv pripadnika [taba TO Gra~ac zbog sumnje da su tijekom1991. i 1992., prikazuju}i vi{e vojnih obveznika, podizali novac preko 9. korpusa JNA inovac zadràvali za sebe

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRA[NJIH POSLOVA KNINSEKRETARIJAT UNUTRA[NJIH POSLOVA KORENICASTANICA JAVNE BEZBJEDNOSTI GRAÂCBROJ/KU-24/92GRAÂC, 05. 06. 1992. GODINE

– OTVORENO DX –

VOJNO – RAÛNOVODSTVENOM CENTRU

B E O G R A D

STANICA JAVNE BEZBEDNOSTI GRAÂC, VR[I KRIMINALISTI^KU OBRADUNAD POJEDINIM PRIPADNICIMA I PRETPOSTAVLJENIM STARJE[INAMA[TABA TO SO GRAÂC, ZBOG OSNOVANE SUMNJE DA SU ISTI TOKOM 1991.I 1992. GODINE, ZLOUPOTREBOM POLO@AJA ILI OVLA[TENJA PRIBAVILISEBI PROTUPRAVNU IMOVINSKU KORIST, NA NAÎN DA SU PRISVOJILINOVAC STAVLJAJU]I NA ISPLATNU LISTU VI[E LJUDI NEGO [TO JE BILOANGA@IRANO U POJEDINIM MJESNIM ZAJEDNICAMA ZA BORBENEZADATKE.

OD 10. MJESECA 1991. GODINE [TAB TO SO GRAÂC PODÎNJEN JE 1.MOTORIZOVANOJ KRAJINSKOJ BRIGADI VP-3060 SVETI ROK. OD TADA SVIPRIPADNICI [TABA TO SO GRAÂC DOBIJAJU NOVÂNA SREDSTVA PUTEMNAREDBE KOMANDE 1. MOTORIZOVANE KRAJINSKE BRIGADE. ISPLATA SEVR[I PREKO KNINSKOG KORPUSA. NA OVE LISTE STAVLJAJU SE LJUDI KOJIUOP[TE NISU BILI NA BORBENIM ZADACIMA, A POSTOJE SAZNANJA DA SUPOJEDINCI OVAJ NOVAC ZADR@ALI ZA SEBE. NAKON DOSTAVLJENIH LISTARAÛNOVODSTVO UZ BLAGAJNI^KE IZVJE[TAJE DOSTAVLJA I ISPLATNELISTE VOJNO RAÛNOVODSTVENOM CENTRU BEOGRAD ZA PRAVDANJEISPLATA OD KNINSKOG KORPUSA.

KAKO KOPIJE LISTA NE POSJEDUJE RAÛNOVODSTVO KNINSKOGKORPUSA KAO NI [TAB TO SO GRAÂC, TO VAM SE OBRA]AMO DA NAMDOSTAVITE FOTOKOPIJE ISPLATNIH LISTA OD 01. 10. 1991. DO 01. 06. 1992.GODINE KOJE SE ODNOSE NA ISPLATU PRIPADNIKA [TABA TO SO GRAÂC,KAKO BI MOGLI IZVR[ITI UVID U ISTE, TE UTVRDITI ÎNJENI^NO STANJE.

PO[TO JE KRIMINALISTI^KA OBRADA U TOKU MOLIMO VAS DA NAMTRA@ENE PODATKE [TO PRIJE DOSTAVITE.

333


HMDCDR

N A ^ E L N I K GOJKO STOJAKOVI]

PREDANO DANA 5. 06. 1992. JAK[I]U280



Izvje{}e deùrnih Stanice milicije Glina o ubojstvu Hrvata u Jukincu

IZVJE[TAJ DE@URNIH05. 06. 1992. god.

Od 06,00 do 18,00 sati:U 8,20 sati pristupio u SM ]elap Boìdar iz Drenovca kbr. 30 koji je prijavio da se objesila

Pe{kir Ljubica iz Petrinje Gajeva 50. Na licu mjesta iza{ao vo|a sektora An|eli} krim. tehni~arRebra~a i dr. Trivanovi}, o svemu slijedi izvje{taj Tuìla{tvu.

U 10,00 sati prijavila âli} Du{anka iz Gline V. Ga}e{e bb da je u toku no}i iz vatrenogoru`ja pucao Tarbuk Petar N. Demonje bb. Na lice mjesta poslana patrola Stani}-Slijep~evi}koji su uz potvrdu oduzeli AP reg. br. 487337 i sedam okvira za AP, dvije bombe Ka{ikare br.8714, 8708, koje su pohranjene u skladi{te, slijedi prek. prijava.

U 17,10 sati pristupio u SM Boì} Risto iz Grada~ca koji je nastanjen u Jukincu kbr. 145,te prijavio da je NN281 osobe sa bijelim Mercedesom PD registracije pobile susjede RohakIvan rodjen 1919. iz Gline, I. Greguri} 143, Nema~i} Zvonko r. 1937. g., I. Greguri} 143.Poslednja dvojica su izbjeglice iz M. Solne. Ranjena je u desnu nadlakticu i desnunatkoljenicu [krljac Jaga r. 1929. g. u M. Solnoj, izbjeglica na istom ku}nom broju. Vanìvotne opasnosti je. Uvidjaj obavili Kotur i Rebra~a. Slijedi KP282 o NN izvr{iocu.

Zorojevi} D.283

Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 288.

334

280 Prire|iva~i nisu utvrdili ime.281 Nepoznat.282 Kaznena prijava.283 Dragan.


HMDCDR

1131992., lipanj 5.Svinjarevci

Izvje{}e Mjesne kancelarije Svinjarevci o broju iseljenih hrvatskih doma}instava istanovnika te broju Hrvata koji su ostali u mjestu

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAOP[TINA VUKOVAR

MESNA KANCELARIJA SVINJAREVCI

Broj: 4/1-1992.Svinjarevci, dana 5. 06. 1992. g.

1. Broj doseljenih porodica 382. Broj starosjedilaca 78

Ukupno: 1163. Broj doseljenih stanovnika 1524. Broj stanovnika starosjedilaca 178

Ukupno: 3305. Broj praznih ku}a 706. Ukupna povr{ina zemlje 1300 ha7. zadruga radi 40 ha8. privatna lica 1260 ha9. doseljenicima podjeljeno10. starosjedioca podeljeno

KOMISIJA ZA NASELJENJE:11. 1. Bala} Radomir, predsjednik

2. Ratkovi} Nedeljko, ~lan3. Ivani{evi} Branka, ~lan

12. Broj iseljenih hrvat. doma}instava 9913. Broj iseljenih hrvat. stanovnika 41314. Broj sada{njih hrvatskih stanovnika 41

[ef kancelarije:Ivani{evi} Branka


335


HMDCDR


Izvje{}e Kriznog {taba SO Glina Republi~kom centru za obavje{tavanje RSK onefunkcioniranju vlasti i djelovanju pojedinih naoruànih grupa koje terorizirajustanovni{tvo, posebno preostale Hrvate

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINASKUP[TINA OP[TINE GLINAKRIZNI [TABBr. 4/92.Glina, 06. 06. 1992. g.

REPUBLI^KI CENTAR ZA OBAVJE[TAVANJEK N I N

Predmet: izvje{taj

Na sjednici Kriznog {taba Skup{tine op{tine Glina uo~ene su i utvrdjene slijede}e~injenice:1. Skup{tina Republike Srpske Krajine je bila du`na da donese generalnu odluku okontinuitetu pravnih propisa nekada{nje SFRJ pa je nastupila pravna praznina koja formalnopravno onemogu}ava rad pravosudnih organa.2. Sa Skup{tine od 21. 03. 1992. g. do danas nisu se dobila imenovanja tj. izbor sudijaOkru`nog i Op{tinskog suda, kao i sudija porotnika {to predstavlja najozbiljniju smetnjunormalnom radu. Takodjer je nu`no rje{iti pitanje financiranja pravosudnih organa.3. Uo~ena je velika slabost koordinacije milicije i pravosudnih organa. O~iti primjer jeju~era{nje ubojstvo i ranjavanje vi{e pripadnika hrvatske nacionalnosti, civila, koji su bilismje{teni u Jukincu uz rub Gline, a da o tome istra`ni sudija nije obavje{ten do danas.284

4. Postojanje naoruànih grupa koje djeluju van struktura milicije, armije i njihovopretvaranje u zlo~ina~ka udruènja za vr{enje krivi~nih djela /{ilt dovezao 10-15 automobilaiz B. Novog i Prijedora/ potrebno je {to prije rije{iti u skladu sa obe}anjem ministra Marti}au tom pogledu.Ove grupe svojim postojanjem direktno utje~u na borbenu gotovost jedinica, kao i na ciljeveborbe srpskog naroda.

U vezi sa tim potrebno je da Ministarstvo i Vlada hitno razmotri rad odgovornih ljudi uSUP-u i Stanici javne bezbjednosti Glina, a ako je potrebno i da izvr{i i njihovo smjenjivanje. 5. Konstatirano je da zonski {tab za Baniju nije pripremljen i dobro kadrovski popunjen dabi mogao vr{iti povjerenu funkciju i to se ispoljilo naro~ito na sastanku na [amarici 04. 06.1992. g. 6. Krizni {tab je donio odluku da se zatvor i benzinska pumpa zbog racionalne kontroletro{enja goriva, kao i omogu}avanje rada PTT-a vanjskih linija. Ovaj zadatak preuzeo je nasebe predsjednik Izvr{nog saveta.

336

284 Vidi: Dok. br. 112.


HMDCDR

Predsjednik Kriznog {tabaBogdani} Svetozar


1151992., lipanj 6.Pertrinja

Iz izvje{}a Odsjeka za suzbijanje kriminaliteta Stanice javne bezbjednosti Petrinja oubojstvima Hrvata od sije~nja do lipnja 1992.

IZVJE[TAJ O RADU ODSJEKA ZA SUZBIJANJEKRIMINALITETA U VREMENU OD

01. 01. 1992. – 06. 06. 1992. g.

Dana:– 09. 01. 1992. godine provedena krim. obrada nad Peren~evi} Draganom i Muti}Slobodanom zbog krivi~nog djela ubojstva Crindi} Stjepana i Paule. – K 1 Š...š– 27. 01. 1992. g. podne{ena kriv. prijava pod brojem: K-4 protiv N.N. zbog kriv. djelaubojstva Malinac Ivana i Marije, te Vujnovi} Lucije. Š...š– 10. 03. 1992. g. podne{ena kriv. prijava pod brojem: K-8, protiv N.N. zbog kriv. djelaubojstva nad Fabac Zvonkom i Dejanovi} [teficom. Š...š– 06. 04. 1992. g . po kriv. prijavi: K-11 prijavljeno ukupno 682 osobe zbog kriv. djela iz ~l.134 KZ SFRJ.– 08. 04. 1992. g. po kriv. prijavi: K-12 prijavljeno ukupno 4722 osobe zbog kriv. djelaoruàne pobune. Š...š– 12. 04. 1992. g. podne{ena kriv. prijava pod brojem: K-15 protiv N.N. zbog kriv. djelaubojstva Gerdijan Mate. Š...š– 21. 04. 1992. g. podne{ena kriv. prijava pod brojem: K-17 protiv N.N. zbog kriv. djelaubojstva [ari} [tefanije.– 21. 04. 1992. g. podne{ena kriv. prijava pod brojem: K-18 protiv N.N. osobe zbog kriv.djela izazivanja op{te opasnosti na objektu Ercegovac Ante. Š...š– 25. 05. 1992. g. po kriv. prijavi pod brojem: K-28 provedena krim. obrada nad Dragojevi}Vladom zbog kriv. djela ubojstva Pavkovi} Ane. Š...š

U toku je krim. obrada nad ~etiri (4) osobe (Badri}, Ivi~i}, i dr.).Tako|er je u toku kontrola poslovanja privatnih poduze}a i privatnih trgovina zbog utaja

poreza.Na na{u inicijativu Sekretarijat za narodnu obranu SO Petrinje do sada je ukupno podnio

185 krivi~nih prijava protiv osoba koje su izbjegle obavezu mobilizacije.U vezi u~estalih paljevina ku}a u toku je kompletiranje predmeta radi obavjesti tuìla{tu u

Glini, iz kojeg predmeta proizlazi spoznaja da su maloljetnici obra|eni u kriv. prijavama: K-31 i K-32 do sada na podru~ju Petrinje zapalili oko 60 ku}a.

337


HMDCDR

U sedam (7) slu~ajeva o evidentiranim doga|ajima obavje{teno je tuìla{tvo sa sjedi{tem uGlini za slijede}e doga|aje:

– samoubistvo vje{anjem Aluga Dragutina, – smrtno stradavanje Haramina Mine i Krivi} Jagice uslijed poàra na njihovoj ku}i

izazvanog zbog kvara el. instalacije.– samoranjavanje Cigankovi} Zorana,– obavijest o saobra}ajnoj nezgodi Lazi} @eljka,– obavijest o prona|enim mrtvim tijelima: [panovi} Dragice, Graho Vladka i Del~i}

Marije, gdje je nakon obavljenog uvi|aja i lije~ni~kog pregleda mrtvog tijela utvr|eno da seradi o prirodnoj smrti.

[EF ODSJEKA ZA SUZBIJANJEKRIMINALITETA:Ostoji} @eljko, Šv.r.š

Izvornik, strojopis, latinicaHR-DAS-SCP, SJB Petrinja, kut. 1.

1161992., lipanj 6.Oku~aniZapisnik 4. sjednice Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadna Slavonija

Z A P I S N I K

Sa ~etvrte redovne sjednice Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije odràne 06.06. 1992. godine u Oku~anima.

Sjednica je po~ela sa radom u 08,00 sati.Sjednici prisutni: Dàkula Veljko, predsjednik Vije}a; Kuli} Mladen, podpredsjednik

vije}a; ~lanovi Vije}a: Budi} Ljubi{a i Bosanac Branko, Dèlajlija Branko; Savo Rado{evi},sekretar vije}a.

Ostali prisutni: Pukovnik Jovan ûbri} komandant zonskog {taba TO Zapadne Slavonije,@arkovi} Krsta, na~elnik centra bezbednosti, Maìbrada285 __________ na~elnik dràvnebezbednosti, E}imovi} Du{an, ministar za informisanje u Vladi Republike Srpske Krajine;Vitez Du{an, predsjednik Izvr{nog savjeta op{tine Oku~ani; Lovri} \or|e, predsjednikIzvr{nog savjeta op{tine Pakrac.

Za sjednicu je predloèn i usvojen slijede}i

DNEVNI RED

1. Izvje{taj o unutra{njoj politi~ko-bezbedonosnoj situaciji na podru~ju Srpske oblastiZapadne Slavonije i informacija o dostignutom stepenu razvoja {tabova i jedinica TO Srpskeoblasti Zapadne Slavonije.

338

285 Zlatko.


HMDCDR

Izvjestioci:– Krsta @arkovi} i– Pukovnik Jovan ûbri} komandant regionalnog {taba TO Srpske oblasti Zapadne

Slavonije.2. Ostala problematika.

AD 1.D@AKULA VELJKO: Ovu sjednicu sa ovim dnevnim redom dogovorili smo sa ciljem da

zadaci koji su pred nama, a oni su najve}i i najteì u odnosu na druge oblasti, jer mi nemamoni teritorij ni narod na svom teritoriju, budu {to efikasnije izvr{eni, da bi sinhronizacija i{lakako treba, da ne bi i{ao svako svojim putem i razmi{ljanjem.

Razli~ita su gledanja na terenu o pitanju Wensovog286 plana. Oblasno vije}e predstavljacivilnu vlast koja sa zonskim {tabom, oblasnim SUP-om mora izvr{iti odre|enesinhronizovane radnje. Na terenu moraju biti jedinstveni stavovi. Ne smije se de{avati da sekaè da je danas ovaj rekao ovo, sutra onaj ono i tako redom. Ne smijemo nasjedati raznimprovokacijama i tuma~enjima Wensovog plana. Da bi Wensov plan proveo mora se razoruàtii jedna i druga strana. I oni se moraju povu}i na liniju od 30 km udaljenosti od zone pokri}asa te{kim naoruànjem.

Ovo su samo neki od razloga za zajedni~ke stavove i akcije u narednom periodu.Informaciju o unutra{njoj politi~ko-bezbednosnoj situaciji na podru~ju Srpske oblasti

Zapadne Slavonije podnio je @arkovi} Krstan, na~elnik Oblasnog centra bezbednosti.Pored ostalog istakao je da je u Staroj Gradi{ci formirana stanica milicije broj~ano jaka, a

sa opremom slaba.Stanica u Jasenovcu slaba sa ljudstvom. Podru~je Jasenovca je veoma rizi~no podru~je i tu

se moraju poduzeti akcije da se stanica milicije oja~a. Formirano je odelenje milicije u seluMlaka zbog skele koja }e ostati na kori{tenju za taj dio teritorije.

Formirano je tzv. rije~no odelenje milicije u Novoj Varo{i zbog kontrole rijeke Save.Stanice Trnava – Paklenica su formirane na papiru. Kadrovi su predvi|eni i ona }e biti u

funkciji kada do|e do demobilizacije teritorijalne odbrane. Formirane su stanice i uRa|anovcima, âgli}u, Kraguju, [umetlici i u selu Bobare. Ove stanice su sa oru`jem slabosnabdjevene a [umetlica je bez i jednog vozila.

Stanica u Oku~anima je broj~ano dobro popunjena ali kadrovski izbor i kadrovska rje{enjanisu dobra i tu se moraju poduzeti akcije da se stanje sredi.

Osnovni problemi sa kojima se suo~avamo i koji }e nas pratiti u slu`bi bezbednosti sustru~ni kadrovi, oru`je i oprema, hrana i gorivo. Korpus }e nas skinuti sa hrane. Sa“Oku~ankom” i jednom firmom iz Bos. Gradi{ke smo poku{ali pregovarati oko organizacijeishrane.

Predmeti, uglavnom krivi~ni, se gomilaju, krivi~na djela su u konstantnom porastu(provalne kra|e su u~estale).

U koliko stanicu u Jasenovcu ne osiguramo sa oru`jem morat }emo stanicu (ljudstvom).Usta{e nam upadaju u dubinu. Tri dana su na{i ljudi u Medarima bili na borbenoj liniji bezoru`ja.

Neprijatelj nastoji izvi|a~kim akcijama i vrbovanjem ljudi doznati na{e poloàje.

339

286 Cyrus Vance.


HMDCDR

Njihovo interesovanje je na ju`nom sektoru od Srpca zaklju~no sa Orahovom. Oni suzamislili nekakav klin da nas odsijeku na potezu Save.

D@AKULA VELJKO: Zbog bolje kontrole i obzirom na ~injenicu da se preuzima mostna Savi bilo bi dobro da se izdaju nove propusnice.

@ARKOVI] KRSTA: Nove propusnice su izra|ene, ali zbog te{ko}a sa umnoàvanjem jo{nisu u funkciji. Propusnice }e se mo}i dobivati u podru~nim stanicama milicije.

D@AKULA VELJKO: Informisao je Vije}e da je javljeno, da je po pitanju opreme zamiliciju sve spremno i da se ~eka prvi let da se ista oprema prebaci. Isto tako da ima koli~inaod cca 160 vagona robe za Zapadnu Slavoniju. Zbog ove robe (hrane) i zbog mjerapredostro`nosti zbog eventualnih nepovoljnih doga|anja mi moramo imati ure|ena ipripremljena skladi{ta za hranu.

@arkovi} isti~e da ima i dalje raznih dezinformacija koja idu na {tetu Zapadnoj Slavonijikao npr. do{ao je u Batinu u Isto~nu Slavoniju neki poslanik, navodno iz Beograda, ne znamo~iji, i saop}io da se op{tina Oku~ani (~ak se ne pominje Zapadna Slavonija) mijenja zaop{tinu Derventa.

Predsjednik Dàkula stavio je izvje{taj SUP-a na raspravu.U raspravi su u~estvovali:Vitez Du{an je istakao da ima primjedbi na miliciju. Postavio je pitanje me|usobnog

po{tovanja i uvaàvanja izme|u oblasnog SUP-a i stanice milicije u Oku~anima. Ide selinijom nezamijeranja u kadrovskim pitanjima. Oblasni SUP radi jedno a stanicebezbjednosti radi drugo. Pola ljudstva iz stanice javne bezbjednosti u Oku~anima treba bitikrivi~no gonjeno, pijan~uje, pucaju bez kontrole, povoda i razloga, ne}e platiti pi}eugostiteljima, ucjenjuju privatne ugostitelje i drugo.

Na~elnik @arkovi} je prihvatio primjedbu na stanicu javne bezbjednosti Oku~ani i istakaoje da od 130 zaposlenih u ovoj stanici postoji samo jedno stru~no lice, odnosno sada njihdvojica.

Podnijeli smo Izvr{nom savjetu op{tine Oku~ani 09. 03. 1992. godine zahtjev za 5 stanovada bi rije{ili kadrovska pitanja. Te{ko je raditi ako nismo prihva}eni na ovom podru~ju. Sasjedi{tem oblasnog SUP-a u Oku~anima ostali smo zbog sredstava veze, zbog saradnje saBosanskom Krajinom. @arkovi} nadalje isti~e da dio ljudstva koji nosi oznake milicije nauniformama nisu u sastavu milicije. Uniforme je ranije davala teritorijalna odbrana i pri{ivalisu se razli~iti znaci.

Lovri} \or|e je istakao da o formacijama i brojnom stanju koje treba obezbjediti postojena trenu razli~ita tuma~enja. Bilo bi dobro da koordinator za narodu odbranu komandamamesta dobije formaciju koju mora osigurati sa ljudstvom.

Bosanac Branko isti~e da se milicija mora osnaìti da postane funkcionalna. Postojeindicije da su se i visoki vojni funkcioneri bavili kriminalom. Dok kradljivci ne budu javnohap{eni i dok za njih milicija ne pribavi materijalne dokaze o u~injenim nedjelima i dok ihne bude predavala tuìla{tvu, ne}e biti reda. Problemi su i u tome {to vojni sudovi ne rade ipredmeti su vra}eni na civilne organe – sudove.

E}imovi} Du{an isti~e da je nezadovoljan sa radom, neprofesionalizmom i neosje}ajempravne dràve od strane radnika bezbednosti. Nama radnici bezbednosti nisu educirani izosnove zakonodavne materije koja se odnosi na slu`be bezbednosti. Moramo pod hitnoorganizirati seminare da zaposleni u bezbednosti znaju osnovna zakonska akta iz sferebezbednosti.

340


HMDCDR

Ima slu~ajeva da bez ikakove sistematizacije postoji 6 ili 8 pomo}nika Stanice javnebezbednosti. Ne mogu se izmi{ljati sistematizacije, ako se zna da to ure|uje ministarunutra{njih poslova Republike.

Kadrovska rje{enja ne zadovoljavaju. Mi moramo osigurati kadrovske stanove za kadroveiz bezbednosti i pravosu|a. Mi }emo imati ve} sutra pitanje sekretara Oblasnog SUP-a.

@arkovi} informira da svaka stanica milicije ima utvr|ene dane za izvo|enje nastave.Stanica javne bezbjednosti Oku~ani nisu odràli ni jedan dan nastave.

Dàkula Veljko: Mi u svom opredjeljenju moramo znati ako su za rje{avanje problematikeu bezbjednosti kadrovi – koji su to kadrovi, koji su to profili kadrova koje trebamo a isto takoi koji su to kojih se moramo rije{iti. Nije slu~ajno {to je sada sve skoncentrisano u Oku~anima– sve je kod njih i sve na njima. No situacija je takva da Oku~ani moraju privremeno da rije{ei pitanje smje{taja oblasnih organa i oblasnog SUP-a.

Moramo probleme grupisati i napraviti selektivnost u pristupu u rje{avanju istih.Redoslijed pitanja koje treba rije{ti mogli bi grupisati u slijede}e skupine:

– pitanje kadrova– pitanje smje{taja kadrova– pitanje prvog ~ovjeka Oblasnog SUP-a– pitanje okupljanja kvalitetnijih kadrova u slu`bi bezbednosti u Oku~anima– pitanje ubacivanja novih kvalitetnih ljudi i postupno ~i{}enje redova milicije– pitanje jedinstvene opreme i oznake, sve drugo nije i ne moè biti milicija.

Zagorac @ivko isti~e da je uzrok kod nas ovakvih stanja i nepostojanja ideolo{kog rada(izgleda komunjarski ali i nije). Li~no predlaèm da na~elnik napravi skra}eni program mjerai aktivnosti i predloì ovom vije}u – da to bude plan aktivnosti i obaveza. Mora se za sadaprovoditi bar informativni razgovor sa kandidatima koji su se prijavili za miliciju, da se tikadrovi upoznaju sa obavezama koje ih ~ekaju.

Vitez Du{an isti~e da se mnoge stvari moraju obavljati uz redovnu proceduru. Nekadanestrpljivost i preskakanja samo {tetno djeluju. Mnogi problemi su krenuli upravo sa stanomsekretara Zrni}a.287

Veljko Dàkula isti~e svrhu zajedni~kog rada i usagla{avanje stavova. Kada npr. Vitez iznosineki problem, prijedlog ili sli~no na savjet Oku~ana, ono ne smije biti sam na svom savjetusa tim pitanjem ve} da to bude zajedni~ki stav oblasnog vije}a, Savjeta, SUP-a itd.

Vitez Du{an isti~e da mnoge nediscipline upravo poti~u od samih pripadnika slu`bebezbednosti napr. od 20 zahtjeva za iselenje u Staroj Gradi{koj iz stanova 14 je u kojima jemilicija.

Milan Radakovi} isti~e da }e ubrzo morati do}i dan kada }e milicija one ~etovo|e koji susada u miliciji personalci, utvrditi da su sa drugim kriminalcima zajedno krali. Suseljani sezgraàju na izbor nekih ljudi za miliciju. Nije isto upotrijebiti pu{ku i raditi operativneposlove milicije. Mi imamo dva pravnika koji mogu raditi u SUP-u ali ne}e biti prihva}enijer su stru~niji.

U sistemu odjava i prijava u SUP upozorava da ne dobijemo izu~ene Hercegovce u slu`bubezbjednosti.

Mora se nadalje rije{iti pitanje zdravstvenih knjiìca pripadnika milicije i njihovih porodicakao i naslanjanje na neku zdravstvenu ustanovu.

Nakon rasprave Oblasno vije}e je donijelo slijede}i

341

287 Milenko.


HMDCDR

Z A K LJ U ^ A K

Broj: 02-01-69/921. U cilju efikasnijeg rada i djelovanja Oblasni SUP mora maksimalno posvetiti pa`nju

kadrovskim pitanjima u Stanicama javne bezbjednosti i SUP-u kao cjelini, pitanju okupljanjakvalitetnih kadrova u SJB i SUP-u i postupnog ~i{}enja redova milicije – ovo je prioritetanzadatak za SJB Oku~ani, pitanjima uslova smje{taja, kao i pitanjima jedinstvene opreme ioznaka.

2. U komisiju, pored ostalih, za sre|ivanje stanja u SJB Oku~ani ispred Izvr{nog savjetaOku~ani da bude delegiran Vitez Du{an.

3. 08. 06. i 09. 06. 1992. godine da se po~ne sa predavanjima i edukacijom kadrovazaposlenih SJB Oku~ani.

Pukovnik Jovan ûbri} upoznao je Oblasno vije}e o radnjama i aktivnostima u vezi saorganizacionim sre|ivanjem stanja u TO, o rje{avanju pitanja MTS, o potrebi poja~anih meraobezbe|enja objekata i ljudi. Nadalje je istakao potrebu da se oslobodi odre|en prostor zaprivredne aktivnosti i da se povrate sredstva koja su otu|ena sa podru~ja Zapadne Slavonijeili u nemogu}nosti povratka istih da se primijeni princip zamjene.

Informisao je o potrebama snabdjevanja do demobilizacije u toku demobilizacije i nakonnje. Neophodno je hitno stavljanje u funkciju Sekretarijata za NO (u Sl. glasniku SRK br.6/92 precizirani su zadaci sekretarijata za NO).

Pukovnik ûbri} isti~e potrebu krajnje racionalnog snabdjevanja. Hrana se odvozi iprodaje preko Save. Zbog nastale situacije ni jedno zrno ìta i bra{na prakti~no ne bi smjelobiti preveèno preko Save.

Informisao je o evidenciji i prihvatu vojnih obveznika, o problemima civilnog stanovni{tvau vezi sa snabdjevanjem. Posebno je naglasio da }e borci u postupku demobilizacije bitiobezbe|eni sa hranom (do 7 dana) a dalje TO nije u mogu}nosti provoditi isto.

Kriminal i profiterstvo jo{ uvijek nije rije{eno.Op{tina Podr. Slatina je naredbom Saveznog sekretara uklju~ena u sistem odbrane a nije

predvi|ena za fomiranje Stanica javne bezbednosti. O ovom se mora posti}i suglasnost.Isti~e nadalje da ima problema oko preno{enja nadle`nosti sa redovne na brigadnu miliciju

– informiranost nije dospjela na krajnje izvr{ioce pa se de{ava dvovla{}e.Upozorio je da se ljudstvo, osim najneophodnijeg, ne moè izvla~iti sa linije odbrane –

drugo je pitanje {to su ljudi stavljeni formacijski na spiskove da budu pripremljeni, odnosnojedinica TO formacijski na papiru popunjena, ali do postupka demobilizacije ljudstvo i daljeostaje u sastavu Korpusa.

Ima pojava i zahtjeva za putovanjima u inostranstvo. Ne bi se smjelo desiti da se dobijedozvola od bilo kog organa za putovanje u inostranstvo.

Informisao je o ovla{tenjima koja je Predsjednik Republike prenio na komandanta brigade,zonskog {taba itd. o mjerama koje moè izre}i.

Istakao je da je podnio zahtjev za smje{taj starje{ina, smatra da traìti kadrovske stanovemoè lako biti izgovor za dolazak, pa se zalaè za obezbe|enje smje{taja. Procjenjuje da nakonpopune milicije, popunjenost {tabova i jedinica TO bit }e sa 50%.

Nakon informacije otvorena je rasprava.Milan Radakovi} isti~e da je neke stvari u obliku lekcije pukovnik ûbri} trebao odràti

svojim kolegama oficirima pa se ne bi nalazili tu gdje jesmo. Smatra da smo za ratnoprofiterstvo, odnosno za njegovo spre~avanje zakasnili. Iznosi da je sa podru~ja pakra~keop{tine prodano 185 tona ìtarica i ____ tona mesa, a tamo su smje{tene njihove porodice.

342


HMDCDR

Po pitanju hrane mora se razmisliti da li imamo skladi{ta za otkup i sredstva za otkuphrane.

Ako se proces spu{tanja na podru~ja ne bude brè odvijao te{ko }emo zadràti ljude za40.000,00 dinara – ina~e Slatinu drì na poloàjima motiv da }e do}i u Podr. Slatinu, drugograzloga i motiva ne mogu imati da budu ovdje.

Bosanac Branko poziva da se podnese informacija da li smo na bazi propisa RepublikeSrpske Krajine formirali sve {to smo trebali. Zakonom o NO se govori o {tabovima civilneza{tite a nemamo ih formirane.

De{avaju se neke neuskla|enosti u nadle`nostima – da li moè zabranu izvoza (prodaje)hrane donijeti [tab TO ili nadle`ni Sekretarijat za privredu. Na nama je da uspostavimohijerarhiju na liniji organa vlasti. Nadalje postavlja pitanje da li Republika Srpska Krajina znada je situacija na ovom podru~ju takva kakva je i kojim se linijama to mora mo}i rije{iti.

Osnivaju se krizni {tabovi a ne vidim da imaju podlogu u Ustavu, zakonu o NO niunutra{njim poslovima – da li je to onda nekakav paravojni organ.

Budi} Ljubi{a isti~e da se dvovla{}e mora prevazi}i, ovisno o vojnim strukturama popitanju hrane, novca, goriva i drugih izvora snabdjevanja mora prevazilaziti. Postupakprelaska prakti~no sa vojnih na civilne organe mora i}i brè i bezbolnije.

Vitez Du{an isti~e da je sa zabranom prevoza hrane /ìtarica/ preko mosta prekinutnormalan tok kooperativnih odnosa. Mi u Oku~anima imamo ve} vezane ugovore ouzajamnom povratnom povratku roba. Konkretno na{ IPK {alje kukuruz za povrat sto~nehrane kojom se snabdjeva svinjogojska farma – dakle ne radi se o siroma{enju ovog podru~jasa hranom.

Milan Radakovi} smatra da resorni ministri Republike Srpske Krajine nisu obavili svojposao. Mi imamo li~ni dohodak i duàn sam da se i sam brinem za ishranu.

Lovri} \or|e iznosi da se op{tini Daruvar najavljuje stotinjak ljudi za dolazak a pitanje jegdje ih smjestiti. Nadalje predlaè da se razmisli dali sve funkcije /koordinacija/ moraju usvakom Izvr{nom savjetu popunjene – mo`da se time moè osloboditi odre|eni broj kadrovaza pomo} Oblasnom vije}u ili nekom drugom organu dok ne bude ve}e potrebe za op{tine.

Veljko Dàkula po pitanju kadrovske popune smatra da se treba po{tovati hijerarhijskaljestvica, ali }e se pojedina pitanja sve teè rje{avati ako se zaobilazi samog sebe. Nije dovoljnoposlati dokument pa smatrati da je sve zavr{eno, da je time sa sebe odgovornost otklonjena.Zapadna Slavonija je specifi~na. Svi zahtjevi koji se {alju u ministarstvo za koje trebamo imoèmo pomo}i i uticati na rje{avanje problema /i smijemo biti informisani/ da najprije miraspravimo na Oblasnom vije}u da bude {to kvalitetnije zahtjev obra|en i pripremljen. Naterenu moramo djelovati jedinstveno. Jako {okantno djeluje na ljude kada se kaè da ovegodine ne}emo do Grubi{nog Polja, Daruvara a da }e raspored snaga UNPROFORA biti ono{to se vojni~ki drì. Treba oti}i u Bukov~ane i objasniti ljudima – pripadnicima TO /nalokacije biv{e jedinice komandanta Peuli}a288/ kakva je dalje njihova sudbina.

Kuli} Mladen isti~e da se mora jasno znati {ta mislimo pod ostvarivanjem politi~kih ciljevaZapadne Slavonije. Osvojiti Zapadnu Slavoniju moèmo samo narodom. Ako nemamojedinstven stav oko na~ina “osvajanja” Zapadne Slavonije – ne}emo uspjeti. Oku~ani su na{adobra osnova za daljnje razgovore, oni su po~etak i kraj na{eg egzodusa.

Veljko Dàkula isti~e da je na nama da na svakom mjestu, na svakom nivou govorimo uinteresu Zapadne Slavonije. Odlaganje povratka moramo traìti u okolnostima i zbivanjimaoko nas.

343

288 Prire|iva~i nisu utvrdili o kome je rije~.


HMDCDR

Pukovnik ûbri} isti~e da je prilikom prvog susreta sa predsjednikom Dàkulom istakaoda je strategijski cilj Zapadne Slavonije prostor i narod na tom prostoru.

Dàkula Veljko isti~e da moramo na na{em podru~ju provesti odluku Republike SrpskeKrajine o mobilizaciji radno sposobnog stanovni{tva jer okolnosti to nalaù. Oblasno vije}emoè donositi samo odluke ali }e njihov uspjeh biti daleko ve}i ako se sa terena podrè ipomogne u njihovoj realizaciji.

Moramo prilikom dono{enja va`nijih odluka uvijek polaziti od uzro~no posljedi~nih veza.Ova inicijativa i odluka o zabrani prodaje hrane morala se temeljiti na konsultacijama iprocjeni koja hrana i kome se zabranjuje prodavati ili kome se kojoj organizaciji dozvoljavaprodavati, koji }e se lanci time pokidati ako se prodaja zabrani itd. Mi moramo imatikontrolu {ta se to smije i mora zadràti a {ta mora da se plasira.

Budi} Ljubi{a upu}uje na Zakon o robnim rezervama i da se u skladu sa zakonom vidi {tami moèmo i {ta treba uvrstiti u robne rezerve. Isto tako treba raditi na osposobljavanjuskladi{nih prostora /npr. u D. âgli}u/ koja se uz odre|ene adaptacije mogu privesti svrsi.

@arkovi} isti~e potrebu fomiranja sabirnog centra Oblasti za oduzetu robu /strojeve,opremu i svu drugu robu/.

Vitez Du{ko isti~e da je ve} dat nalog Zadruzi da uredi odre|eni prostor u tu svrhu.Na osnovu provedene rasprave Oblasno vije}e Srpske oblasti Zapadne Slavonije na temelju

~lana 23. stav 4. Odluke o organiziranju i na~inu rada Oblasnog vije}a donosi

Z A K L J U ^ A K

1. Voditi strogo ra~una da se ne de{avaju neuskla|enosti u nadle`nostima. Mora seuspostaviti i po{tivati hijerarhija na liniji organa vlasti. Spre~avati osnivanje ili organiziranjebilo kakvih organa ili organizacija koje nemaju svoj osnov u pozitivnim zakonskim propisimai Ustavu Republike Srpske Krajine i aktima Srpske oblasti Zapadne Slavonije.

2. Funkcioneri i organi ne smiju se zadovoljiti datim ili izdatim nare|enjima kojapokrivaju onog tko ih je izdao ako se jasno uo~ava da ne}e dati rezultata. Na tome se ne smijestati i mora se poduzeti sve dopu{teno da se problemi rije{e. Ne smijemo zaobilaziti sami sebe.

3. Na svakom mjestu, na svakom nivou moramo se svi i kao organi i pojedina~no zalagatii pridonositi interesima Zapadne Slavonije. Odlaganje povratka naroda Zapadne Slavonije nana{e prostore moramo traìti i u okolnostima i zbivanjima oko nas.

Strategijski cilj Zapadne Slavonije je prostor Zapadne Slavonije i na{ narod na tomprostoru.

4. Prilikom obra}anja pojedinim ministarstvima ili bilo kom drugom organu RepublikeSrpske Krajine ili {ire, ne smijemo se zadovoljiti ~injenicom da je zahtjev ili dokument poslan.Moramo prethodno kolektivno uskladiti na{e zahtjeve i svagdje tamo gdje trebamo i moèmopomo}i i uticati na rje{avanje pojedinih pitanja /a smijemo kao organ biti informisan/, danajprije mi raspravimo na Oblasnom vije}u na na{im organima kako bi zahtjev ili bilo kojidrugi predmet bio {to kvalitetnije pripremljen i obra|en.

5. Kod dono{enja va`nijih odluka moramo uvijek polaziti od uzro~no posljedi~nih veza ipreciznih procjena koje su koristi a koje {tete od istih. Moramo voditi ra~una koji organ ilipojedinac ima ovla{tenja za odre|ene odluke. Moramo provoditi me|usobno informisanje iobavezne konsultacije, obavezno kada su u pitanju va`ne odluke.

6. Za sjednicu Oblasnog vije}a za 08. 06. 1992. godine da se pripremi prijedlog odluke popitanju plasmana robe i stvaranja robnih rezervi. Zaduùju se Dèlajlija Branko, Vitez Du{ani Radakovi} Milan.

344


HMDCDR

7. Za sjednicu Oblasnog vije}a za 08. 06. 1992. godine pripremiti i dono{enje odluke oradnoj obavezi, o formiranju sabirnog centra Oblasti za oduzetu robu nezakonitimdràocima, o razrje{enju komandanta {taba za prihvat izbjeglica i organizaciju povratkasrpskog naroda u Zapadnu Slavoniju kao i o imenovanju novog komandata istog {taba.

Broj: 02-0170/92Oku~ani, 06. 06. 1992. godine

AD 2.Obzirom da se ocjenjuje jednostavnijim otvaranje ìro ra~una Oblasnog vije}a Srpske

oblasti Zapadne Slavonije u Novom Beogradu, a budu}i da se sekretar Sekretarijatadru{tvenih djelatnosti Milan Grahovac nalazi u Beogradu potrebno je izdati specijalnupunomo} oko provo|enja radnji i postupaka za otvaranje ìro-ra~una Oblasnog vije}a uBeogradu. Na osnovu ovog donosi se ovaj

Z A K LJ U ^ A K

1. Provesti radnje i postupke u vezi sa otvaranjem ìro-ra~una Oblasnog vije}a Srpskeoblasti Zapadne Slavonije u Novom Beogradu.

2. Izdati Milanu Graovac specijalnu punomo} kojom se opunomo}uje da u ime i za ra~unOblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije provede radnje i postupke kod Slu`bedru{tvenog knjigovodstva u Novom Beogradu vezane za otvaranje ̀ iro-ra~una ovog Oblasnogvije}a.

Broj: 02-01-71/92Oku~ani, 06. 06. 1992.

Zbog neodlo`nih poslova u Sekretarijatu za poljoprivredu, {umarstvo i vodoprivredu aobzirom da izabrani sekretar nije stupio na du`nost predsjednik Dàkula predlaè da se donaredne sjednice Narodne skup{tine imenuju vr{ilac du`nosti sekretara Sekretarijata zapoljoprivredu, {umarstvo i vodoprivredu.

Za narednu sjednicu Oblasnog vije}a izvr{iti konsultacije u vezi prijedloga da se donaredne sjednice Narodne skup{tine imenuje kao V.D. sekretar sekretarijata za poljoprivredu,{umarstvo i vodoprivredu Kojo Gari}.

Drugih pitanja i prijedloga nije bilo i sjednica je zavr{ena sa radom u 12,45 sati.




345


HMDCDR


SRPSKE KRAJINE K N I NKnin, 09. 06. 1992. god.

Z A P I S N I K

sa 18. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine, odràne 09. 06. 1992. godine na Tvr|avi – Dom privrednika.

Na sjednici prisustvuju:Mr. Ze~evi} Zdravko, Kablar Jovo, Boàni} Bo{ko, Dr. Du{an Jovi}, Mr. Vin~i} Svetozar,Grabundìja Savan, Bjegovi} \or|e, Rastovi} David, Ga}e{a Rade, Peura~a Vojin, Marti}Milan, Ra|en Mirko (za Kneèvi}a) i Starevi} Du{an.Sjednici jo{ prisustvuju:Bukarica Petar, Peri} Rajko, Beri} Damjen, Jankovi} Zdravko, Marjanovi} Branko, Matija{Rade, @ivkovi} Milo{, Bandur Nikola, Deli} \uro i Orlovi} Du{an.Sjednici ne prisustvuju:Bogi} Stevo, Dàkula Veljko, E}imovi} Du{an, [u{a Vojin, Vejzovi} Dobrosav, Dr. MladenHadì}, Mitar Brnovi} i Kneèvi} Milan.Sjednica je po~ela sa radom u 9,00 sati.Sjednicom predsjedava Mr. Zdravko Ze~evi}.Konstatira da je prisutna ve}ina ~lanova i da se moè punova`no odlu~ivati.^lanovi Vlade utvr|uju slijede}i

D N E V N I R E D:

1. Informacija o aktuelnim vojno-politi~kim zbivanjima i njihovom refleksijom na RepublikuSrpsku Krajinu (MUP, NO, VP).2. Verifikacija zapisnika sa 17. sjednice Vlade.3. Razmatranje Nacrta Zakona o èljeznici.4. Razmatranje Nacrta zakona o sistemu veza PTT Krajine.5. Informacija o pravilniku Ministarstva zdravlja i mreè zdravstvenih radnih organizacija.6. Revalorizacija jednokratne pomo}i za ranjene i poginule borce (i na~in isplate istih).7. Dono{enja rje{enja o imenovanju:

a) Nadzornog odbora NIK,b) Upravnog odbora PTT Krajine.

8. Dono{enje Odluke o nabavci namje{taja za Vrhovni sud.9. Informacija o isplati LD 1-3.10. Izvje{taj Kriznog {taba.11. Pozajmica Op{tinskom {tabu Civilne za{tite Knin.12. Informacija o energetskoj situaciji u RSK.13. Razno:

a)Problematika RTV Srpske Krajine.b) Zahtjev za nov~anu pozajmicu GP “Krka” s.p.o. Knin.c) Zahtjev za obezbe|enje sredstava za LD ministarstva prosvjete.d) Informacija o adaptaciji prostora ministarstva energetike.e) Imenovanje v.d. direktora Carinske slu`be RSK.

346


HMDCDR

Ta~ka 1.Informaciju o aktualno vojno-politi~koj situaciji podnio je Du{an Orlovi}, pomo}nikMinistra za unutra{nje poslove. Iznio je da su u~estala ubacivanja diverzantsko teroristi~kihgrupa sa podru~ja Cazina, Biha}a i Velike Kladu{e. Veliki broj Muslimana iz inostranstva, kojise sada nalaze u Hrvatskoj, imaju namjeru da se ubace na podru~je Cazina.Orlovi} je upoznao ~lanove Vlade sa dolaskom Svetozara Livade na podru~je Krajine. Bio jesmje{ten na podru~ju Topuskog. Bio je priveden i ispitan. Poznati su njegovi nalogodavci,sau~esnici i zadatci koje je trebao obaviti na podru~ju Krajine. Tako|er je upoznao prisutnesa djelatno{}u UNPROFOR-a na podru~ju Mjesnih zajednica i Op{tina na podru~juKrajine. Oni prikupljaju podatke kojima se moè sluìti i hrvatska strana protiv nas ako donjih do|e. Nakon rasprave otvorene povodom ovog donesen je

Z A K L J U ^ A Kda se uputi okru`nica svim op{tinama i podru~jima Krajine da lokalni organi vlasti ne mogudavati UNPROFOR-u nikakve podatke. Vlada je jedina ovla{tena da preko svojihpredstavnika zaduènih za kontakte sa UNPROFOR-om daje podatke, a op{tine trebaju,ukoliko im se obrate UN, uputiti ih na Vladu.Ministar \or|e Bjegovi} je govorio o te{koj energetskoj situaciji posebno nedostatku nafte ipotrebi da se obezbjede izvjesne koli~ine za ubiranje ljetine jer je to strate{ki interes.Ministar Milan Marti} je govorio o problemima koji su nastali zatvaranjem koridora premaSrbiji. Nakon provedene rasprave Vlada je ovlastila MUP da poduzme sve {to moè zaotvaranje koridora.U raspravi po ovom pitanju su sudjelovali Vin~i}, Ra|en, @ivkovi} i Ze~evi}. Posebno su seosvrnuli na lo{e funkcionisanje informativne djelatnosti, budu}i se {ire razne dezinformacijeoko popisa stoke, nestankom elektri~ne energije, te je istaknuto da je potrebno pojaviti se sapravom informacijom u javnosti i na taj na~in se boriti protiv raznih {pekulacija. U raspravuse uklju~io Rade Matija{ v.d. direktor Srpskog radio Knina i ukazao na razne objektivne isubjektivne nedostatke u funkcionisanju radija, kao i potrebu da ministarstva dajuinformaciju na radio te na taj na~in pomaù objektivnijom informisanju.Peura~a Vojin je govorio o funkcionisanju platnog prometa, te problemima vezanim zaulaènje u budèt Jugoslavije. U raspravi koja je potom vo|ena zaklju~eno je da je potrebnohitno otputovati u Beograd i obaviti potrebne razgovore u cilju rje{avanja novonastalihpote{ko}a o prednjim pitanjima. Ministar Peura~a je upoznao Vladu sa nedostatkom natrì{tu. Nakon rasprave o tom pitanju donesen je

Z A K L J U ^ A Kda se uspostavi kontakt sa ministarstvom finansija Srpske BiH te ispita mogu}nostbezgotovinskog pla}anja izme|u dvije Krajine.

Ta~ka 2.Na zapisnik sa 17. sjednice Vlade nije stavljena ni jedna primjedba te je jednoglasno usvojen.

Ta~ka 3.Ministar za saobra}aj i veze Savan Grabundìja je obrazloìo predlog Zakona o èljeznici. Uokviru ove ta~ke posebno se stavio naglasak na za{titu imovine i objekata na èljeznici, budu}ida dolazi do otu|ivanja imovine. Radi spre~avanja istog potrebno je organizirati straàrskuslu`bu i upotrebiti slobodne kadrovske potencijale, a zaklju~no sa 30. 06. 1992. godine

347


HMDCDR

potrebno utvrditi stanje na cijelom podru~ju Krajine i uvesti radnu obavezu. Nakon provednerasprave donesena je slijede}a

O D L U K AUsvaja se Predlog Zakona o èljeznici.

Ta~ka 4.Razmatranje nacrta Zakona o sistemu veza PTT Krajine Ministar za saobra}aj i veze SavanGrabundìja je obrazloìo nacrt Zakona o sistemu veza, te je nakon provedene raspravedonesena

O D L U K AUsvaja se nacrt Zakona o sistemu veza PTT Krajine.U okviru ove ta~ke dnevnog reda direktor PTT Peri} Rajko je upoznao Vladu sa stanjem naPTT postrojenjima. Na podru~ju Op{tine Drni{ PTT centrale su uglavnom demontirane ipreseljene na druga podru~ja.Peri} je upoznao da UNPROFOR za usluge koje im daje PTT nude pla}anje u gorivu.Nakon provedene diskusije u kojoj su sudjelovali ministri Bjegovi} i Peura~a donesena jeOdluka da se kod pla}anja sa UNPROFOR-om sa~ini Ugovor jednak za sve te na taj na~inda se vr{i pla}anje sa UN.Peri} je istakao da sistem PTT veza koje je koristila vojska ima velike prednosti te da jepotrebno u}i u taj sistem veza. Nakon rasprava donesena je Odluka da se zaduè Ministri[panovi} i Grabundìja koji bi zakazali sastanak sa vojskom na kojem bi se konkretno ispitalemogu}nosti ulaènja u sistem vojnih veza.Vezano za boravak plavih {lemova na na{em podru~ju pojavljuje se problem da se devizemjenjaju na ulici te da se pla}a devizama po trgovinama i kafi}ima. Da bi se spre~ile te pojavedonesena je

O D L U K Azabranjuje se kupoprodaja deviza na crnom trì{tu, te se uspostavlja kontrola kretanja devizana podru~ju Krajine.

Ta~ka 5.Informacija o pravilniku Ministarstva zdravlja i mreè zdravstvenih radnih organizacijapodnio je dr. Du{an Jovi}. On je detaljno upoznao Vladu sa mreòm zdravstvenih radnihorganizacija. Osvrnuo se na {aroliko rje{avanje financiranja zdravstva, tako da sada imamosituaciju da se sada snalazi kako tko zna i umije. Dr. Du{an Jovi} se zaloìo za sistematskorje{avanje financiranja zdravstva.Jednako tako Ministar Jovi} je predloìo Vladi da se donese Odluka u vezi trajanjaporodiljskog dopusta za tre}u i svaku sljede}u trudno}u, tako da porodiljski dopust traje 24mjeseca, te nadalje da se to ima primjeniti na radnice zate~ene na porodiljskom dopustu uvrijeme dono{enja Zakona kao i na one radnice koje su taj dopust prekinule iz bilo kojihrazloga. Nakon kra}e rasprave Vlada je donijela sljede}u

O D L U K UZa vrijeme tre}e i svake naredne trudno}e i poro|aja radnica ima pravo na porodiljskoodsustvo u trajanju 24 mjeseca.Odredba iz gornjeg stava odnosi se i na radnje koje su se u vrijeme stupanja na snagu Zakonao radnim odnosima (Slu`beni glasnik RSK broj 4/92.) nalazile na porodiljskom.

348


HMDCDR

Zbog kriti~nog stanja sa snabdjevanjem zdravstva a radi prevazilaènja nastale situacijeMinistar zdravstva je predloìo da se uputi pismo Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji,Me|unarodnoj org. CK, Generalnom sekretaru UN, Komandantu UNPROFOR-a,Dràvnom komitetu za saradnju i Saveznom sekretarijatu za rad, socijalnu politiku izdravstvo. Sa sadràjem pisma je upoznao ~lanove Vlade i ono je jednoglasno prihva}eno ipredstavlja sastavni dio ovog zapisnika.

Ta~ka 6.Predsjednik Zdravko Ze~evi} je predloìo da se za ranjene borce utvrdi jednokratna pomo} uvisini od 50.000,00 hiljada, a za poginule borce 100.000,00 dinara.Jednokratnu nov~anu pomo} }e ispla}ivati op{tine, a Vlada }e ispla}ene iznose refundiratiop{tinama. Nakon provedene rasprave donesena je

O D L U K AJednokratna nov~ana pomo} za ranjene borce iznosi 50.000,00 hiljada, a za poginule borce100.000,00 hiljada jednokratnu nov~anu pomo} }e ispla}ivati op{tine, a Vlada }e ispla}eneiznose refundirati op{tinama.

Ta~ka 7.a) Ministar trgovine i turizma Mr. Svetozar Vin~i} je obrazloìo predlog imenovanjanadzornog odbora N.K. Nakon provedene rasprave donesena je

O D L U K AOsniva se Nadzorni odbor Naftne industrije Krajine.U Nadzorni odbor imenuju se:

1. Devetak Vitomir iz B. Manastira, predsjednik2. Tanjga Mihailo iz Mirkovaca, ~lan3. Vuka{in Milan iz Knina, ~lan4. Dàkula Veljko iz Pakraca, ~lan5. Bogi} Stevo iz Borova, ~lan.

b) Ministar Grabundìja je obrazloìo predlog imenovanja ~lanova upravnog odbora PTTKrajine.Nakon provedene rasprave donesena je

O D L U K AOsniva se Upravni odbor PTT Krajine Knin.U nadzorni odbor imenuju se:

1. Kutla~a ing. Nikola iz Knina, predsjednik2. Kilinkovi} \uro, Petrinja, ~lan3. @uni} Milan, Dvor na Uni, ~lan4. ing. Petrovi}, Korenica, ~lan5. Mu`dalo Milica, Knin, ~lan6. Ko{evi} Nikola, Benkovac, ~lan

Ta~ka 8.Podpredsjednik Vlade Jovo Kablar upoznao je ~lanove Vlade sa zahtjevom Vrhovnog sudaKrajine za obezbje|enje sredstava za kupnju kancelarijskog namje{taja za Vrhovni sudKrajine. Nakon provedene rasprave donesena je

349


HMDCDR

O D L U K AOdobravaju se Vrhovnom Sudu Krajine nov~ana sredstva u iznosu od 341.100,00 dinara zakupnju kancelarijskog namje{taja.U okviru ove ta~ke dnevnog reda raspravljalo se o funkcioniranju sudova te je nakonprovedene rasprave donesen

Z A K L J U ^ A KDa se za jednu od idu}ih sjednica Vlade pripremi cjelovita informacija o funkcionisanjusudstva. Informaciju trebaju pripremiti sekretar Vlade, Ministar pravosu|a, predsjednik ipodpredsjednik Vlade.

Ta~ka 9.Ova ta~ka dnevnog reda je odgo|ena za idu}u sjednicu Vlade do kada je potrebno pripremitikompletnu informaciju o ispla}enim li~nim dohocima.

Ta~ka 10.Ministar trgovine i turizma Mr. Svetozar Vin~i} je podnio izvje{taj o radu Kriznog {taba.Upozorio je na kriti~nu situaciju sa snabdjevanjem dizel gorivom, razmje{taju robnih rezervina podru~ju RSK te zalihama hrane. Istakao je potrebu da se snimi stanje robnih rezervi usvim op{tinama na podru~ju Krajine. U raspravi po ovoj ta~ki dnevnog reda sudjelovao jeMinistar Bjegovi} \or|e i istakao potrebu hitnog rje{avanja problema ubiranja ljetine avezano sa snabdjevanjem gorivom, zatim problemom snabdjevanja hranom farme svinja uDrni{u te berbom vo}a na plantaàma u Benkovcu. Nakon provedene rasprave u kojoj jesudjelovalo vi{e diskutanata donesena je Odluka da se usvaja izvje{taj o radu Kriznog {tabaRSK.

Ta~ka 11.Op}inski sekretarijat za Narodnu odbranu op{tine Knin obratio se Vladi RSK zahtjevom zaobezbje|enje nova~anih sredstava op{tinskom {tabu Civilne za{tite koji od po~etka rata vodibrigu o smje{taju i zbrinjavanju izbjeglih lica. Nakon provedene rasprave u kojoj jesudjelovalo vi{e ~lanova Vlade donesen je

Z A K L J U ^ A KUpu}uje se Op{tinski {tab Civilne za{tite u Kninu na suradnju sa Crvenim krstom urje{avanju problema pomo}i smje{taja i zbrinjavanja izbjeglih lica rje{avaju zajedno. BudètRSK nema trenutno financijskih sredstava za tu namjenu.

Ta~ka 12.Ministar energetike i rudarstva Bjegovi} \or|e detaljno je upoznao ~lanove Vlade sa veomate{kom energetskom situacijom na podru~ju Krajine. Ukazao je na sve objektivne te{ko}ezbog kojih smo u ovakvoj situaciji. Trenutno se sve hidroelektrane na podru~ju Krajine nalazeu funkciji i proizvode energiju. Tako|er je upoznao sa stanjem naftnih postrojenja na podru~ju Krajine. Istakao je potrebuda se postoje}a postrojenja nastoje {to prije osposobiti za eksploataciju nafte. U raspravi su jo{sudjelovali ministri Vin~i} i Peura~a te nakon provedene rasprave usvojena Informacija oenergetskoj situaciji u RSK. Informacija napravljena u pismenom obliku prestavlja sastavnidio zapisnika.

350


HMDCDR

Ta~ka 13.a) V.d. direktor Srpske radio televizije Marjanovi} Branko predo~io je Vladi planove razvojaradijskog programa uvo|enjem prvog i drugog programa te integralnog tre}eg radijskogprograma. U svom radu susre}u se sa problemom nedostatka stru~nih kadrova. Upoznao jeVladu da su dobili kompletnu opremu za otvaranje televizijskog studija ali da se pojavioproblem gdje da se montira oprema. Tako|er je istakao da zbog nedostatka goriva se ne moènormalno odvijati rad na terenu. U raspravi je jo{ sudjelovao v.d. direktor Srpskog RadioKnina, i ukazao na potrebu uvo|enja direktne telefonske linije sa Beogradom te jo{ tritelefonske linije kako bi radio mogao dolaziti do informacije. Nakon rasprave u kojoj jesudjelovalo vi{e diskusanata donesena je

O D L U K ACjelovitu informaciju sa predlogom mjera za funkcionisanje RTV Srpske Krajine pripremitiza jednu od narednih sjednica Vlade RSK.b) G.P. “Krka” s.p.o. Knin se obratilo Vladi sa zahtjevom za pozajmicu nov~anih sredstava uiznosu od 2.000.000,00 dinara za isplatu li~nih dohodaka i materijalnih tro{kova za periodjanuar – maj 1992. godine. Nakon provedene rasprave donesena je

O D L U K AOdbacuje se zahtjev G.P. “Krka” s.p.o. Knin za pozajmicu nov~anih sredstava.c) Ministarstvo prosvjete RSK obratilo se zahtjevom za obezbe|enje sredstava za isplatu li~nihdohodaka prosvjetnih radnika za mjesec maj 1992. godine u visini najniè cijene rada od25.000,00 dinara. Nakon provedene rasprave donesena je

O D L U K A

Odobrava se iznos nov~anih sredstava za isplatu li~nih dohodakaprosvjetnih radnika u visini najniè cijene rada za mjesec maj od 25.000,00 dinara.d) Ministar energetike i rudarstva \or|e Bjegovi} upoznao je ~lanove Vlade o adaptacijiprostora za smje{taj Ministarstva energetike i rudarstva. Prostorije se nalaze u okviru upravnezgrade Hidroelektrane u Kninu. Vlada je prihvatila podnesenu informaciju.e) Ministar financija predloìo je Vladi da imenuje direktora Carinske slu`be RSK, nakon~ega je donesena

O D L U K ATOMA[EVI] Branko iz Dvora na Uni imenuje se za v.d. direktora Carinske slu`be RSK.

Sjednica je zavr{ila sa radom u 15,30 sati.



351


HMDCDR

1181992., lipanj 12.Dvor

Zapovijed Op}inskog kriznog {taba Dvor Komandi 11. brigade TO da preuzmezapovijedanje obranom op}ine Dvor nakon izglasavanja nepovjerenja [tabu TO

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA M.P.289

SKUP[TINA OP[TINE DVOROp{tinski krizni {tabKLASA: 021-05/92-01/43URBROJ: 2120-01-1-92-2Dvor, 12. 06. 1992.

KOMANDI XI. BRIGADE OP[TINE DVOR NA UNIn/r komandanta Mari} Du{ana

Na osnovi Odluke Vlade Republika Srpska Krajina broj: 04-3-80/92 od 26. V. 1992.godine, izdajem slijede}u

N A R E D B U

O preuzimanju komande nad oruànim snagama op{tine Dvor u interesu obrane.Naredba stupa na snagu odmah.


Zbog nastale situacije nakon Odluke SO Dvor na Uni o nepovjerenju [tabu Teritorijalneobrane op{tine Dvor, a {to negativno djeluje na organizaciju obrane op{tine Dvor, naro~itoposlije upada muslimanskih jedinica iz Cazinske krajine na na{u teritoriju i u~injenogmasakra nad na{im nedu`nim gra|anima, Op{tinski krizni {tab Dvor na Uni zahtjeva odKomande XI. brigade da preuzme komplet komandu i organizaciju obrane op{tine Dvor nadsvim oruànim jedinicama osim jedinica MUP-a RSK-a Stanice javne bezbednosti Dvor.

PREDSJEDNIK:BOROJEVI] JUGOSLAV, Šv.r.š

M.P.290

Izvornik, strojopis, latinicaHR-DAS-SCP, MO RSK – Odjeljenje Dvor na Uni, kut. 2.

352

289 Prijemni pe~at: RSK, MO – Odjeljenje Dvor na Uni, br. int. 17-1, 18. 06. 1992.290 Okrugli pe~at: RSK, SO Dvor na Uni.


HMDCDR

1191992., lipanj 12.Rodaljice

Iz zapisnika o uvi|aju ubojstva ~etvero Hrvata u selu Rodaljice kod Benkovca

Posl. broj: Kri 50/92

ZAPISNIK O UVIDJAJU

Sastavljen dana 12. VI. 1992. godine, od strane istra`nog sudije Op{tinskog suda Benkovac,na licu mjesta u selu Radoljice, u povodu smrti [uni} Luke, [uni} Grgice, [uni} Marije iGrgas Milke, svi iz Radoljice.

PRISUTNI OD SUDA:Istra`ni sudija: Milica Draì}Zapisni~ar: Jadranka Matija~i}

OD STRANE SJB BENKOVAC PRISUTNI

Inspektor Nikola UzelacKrim. Tehni~ar Branko Lokas

Gromiko Vi{i}

Zapo~eto u 10 sati

Nakon dojave deùrne slu`be Stanice javne bezbjednosti Benkovac, da su u selu Rodaljiceprona|ena ~etri le{a, odmah se iza{lo na lice mjesta, radi obavljanja uvi|aja u sastavu kako jeuvodno ozna~eno.

Lice mjesta obezbje|uju pripadnici milicije SJB Benkovac.Ina~e, uvi|aj vr{i po istra`nom sudiji Op{tinskog suda Benkovac, a prema ovla{}enju

istra`nog sudije Okru`nog suda Knin, budu}i se sa navedenim sudom nije mogla uspostavitinikakva veza, te u konkretnom slu~aju postoji ovla{tenje tog suda da ovaj sud obavi uvi|aj,za koji je ina~e stvarno nadleàn Okru`ni sud Knin.

Opis lica mjesta

Dolaskom na lice mjesta konstatira se da je ku}a vlasni{tvo [uni} Mate ispred koje se desiokriti~ni doga|aj nalazi u mjestu Rodaljice, smje{tena je lijevo od asvaltne ceste Benkovac –Knin, time, da se do navedene ku}e dolazi seoskim putem – makadamom, tako da je ku}aod navedene ceste udaljena za oko 800 m u pravcu sjeverozapada.

Smrtno su stradali [uni} Luka sin Mate, ro|en 1936. godine, te njegova supruga [uni}Grgica èna Luke, ro|ena 1936. godine, oboje iz Rodaljice, gdje i prebivaju, a {to je utvr|enona osnovu izjave Mate [uni} pok. Jose iz Rodaljice, ina~e oca sad pok. [uni} Luke.Š...šLe{evi nisu zate~eni na mjestu pogibije, time, da su od strane rodbine uklonjeni i smje{teni uprostoriji – sobi nalaze}oj desno od dvori{ne kapije, pa je utoliko lice mjesta izmjenjeno.Š...š

353


HMDCDR

Nakon toga uvi|ajna ekipa oti{la je u ku}u Grgas Ivana pok. [ime iz Rodaljice, u kojoj jeprona|en le{ [uni} Marije ro|. Kamber, ud. Jakova, iz Rodaljice, {to je utvr|eno na osnovuizjave prisutnog [uni} Tomislava iz Rodaljice. Š...š

Nadalje se pristupilo u ku}u vlasni{tvo @utelije Marka iz Rodaljice, gdje je mjestopronalaska le{a koji pripada Grgas Milki èni Ivana iz Rodaljice, starosti oko 50 godina, svepo izjavi napred navedenog prisutnog mje{tanina.Š...šZapisni~ar: Istra`ni sudija:Jadranka Matija~i}, Šv.r.š Milica Draì} Šv.r.š





SRPSKE KRAJINE K N I NKnin, 22. 06. 1992. god.

Z A P I S N I Ksa 19. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine, odràne 16. i 17. 06. 1992. godine na Tvr|avi – Dom privrednika.

Na sjednici prisustvuju:mr. Zdravko Ze~evi}, Jovo Kablar, Bo{ko Boàni}, Veljko Dàkula, Vojin Peura~a, \or|eBjegovi}, Du{an E}imovi}, Savan Grabundìja, Mr. Svetozar Vin~i}, Sergej Veselinovi}, Dr.Du{an Jovi}, Rade Ga}e{a, Mirko Ra|en, Milan Trbulin, Du{an Orlovi}, David Rastovi}.Na sjednici su jo{ prisutni: Milo{ @ivkovi}, Zdravko Jankovi}, Nikola Rastovi}, Neboj{aMandini}, Sretko Petkovi}, Petar Bukarica.Odsutni:Stevo Bogi}, Vojin [u{a, dr. Mladen Hadì}, Mitar Brnovi}, Milan Kneèvi}, Milan Marti},Stojan [panovi}.Sjednica je po~ela sa radom u 8,30 sati,Sjednicom predsjedava Mr. Zdravko Ze~evi}.Konstatira da je prisutna ve}ina ~lanova vlade i da se moè punova`no odlu~ivati.^lanovi Vlade utvr|uju slijede}i

354


HMDCDR

D N E V N I R E D:1. Informacija o aktualnim vojno-politi~kim zbivanjima i njihova refleksija na RepublikuSrpsku Krajinu.2. Verifikacija zapisnika sa 18. sjednice Vlade.3. Utvr|ivanje cijene elektri~ne energije – skinuto sa dnevnog reda.4. Utvr|ivanje cijene PTT usluga.5. Razmatranje zahtjeva SO Caprag o zauzimanju stava oko statusa Op{tine Caprag i Op{tinakoje su u sli~nom poloàju.6. Problem prehrane izbjeglica.7. Razmatranje inicijative za formiranje Srpskog narodnog pozori{ta u Kninu.8. Dono{enje Odluke o nabavci konzerviranih zaliha hrane(otkup od RO “Gavrilovi}” Petrinja).

9. Informacija o li~nim dohodcima ~lanova Vlade i ostalih institucija pri Vladi.10. Informacija o raspoloìvom vojno-stambenom fondu.11. Prijedlog za otvaranje carinske ispostave u Petrinji.12. Prijedlog za isplatu penzija i bora~ko invalidske za{tite.13. Usvajanje Prijedloga Zakona o igrama na sre}u i zabavnim igrama.14. Dono{enje Odluke o:

a) visini posebne takse koja se pla}a pri izdavanju odobrenja za otvaranje igra~nicab) visini posebne takse koja se pla}a pri odobrenju za jednokratno organiziranje prigodne

lutrije, tombole,c) osnivanje arhiva Republike Srpske Krajine i za{titi arhivske gra|e15. Razmatranje problematike transporta bolesnih iz Knina.16. Razmatranje inicijative za pokretanje glasila RSK.17. Ostvarenje jazi~ne politike.18. Razno:a) Zahtjev za dodjelu akontacije sredstava za period 1 – 6 1992. Centru za Socijalni rad

Kninb) Razmatranje zahtjeva Ministarstva prosvjete RSK za dodjelu sredstava za izradu pe~atac) Razmatranje zahtjeva Zavoda za zdravstveno osiguranje RSK za pozajmicu financijskih

sredstavad) Razmatranje zahtjeva Glavnog [taba TO za pozajmicu nov~anih sredstavae) Imenovanje ovla{tenog pregovara~a sa predstavnicima UNPROFOR-a i Evropske

zajednice za sektor jugf ) Postavljanje glavnog inspektora financijske policije.

Ta~ka 1.U okviru ove ta~ke dnevnog reda raspravljano je i o informaciji sa sastanka sa predstavnicimaUNPROFOR-a te zauzimanju stavova u vezi s njihovim zahtjevima. Informaciju o aktualnimvojno-politi~kim zbivanjima na podru~ju RSK podnio je Du{an Orlovi} pomo}nik ministraza Unutra{nje poslove. Upoznao je prisutne sa stalnim ubacivanjima teroristi~kih grupa napodru~je RSK. Govorio je o izbjeglicama iz Carinske Krajine koji su do{li na podru~jeDonjeg Lapca, te problemima oko njihovog povratka u Bosnu.Neboj{a Mandini} je govorio o tzv. ruì~astoj zoni te problemima vezanim uz njihovopostojanje. U raspravi po ovoj ta~ki dnevnog reda u~estvovao je jo{ Milan Trbulin, \or|eBjegovi}, Svetozar Vin~i}, Veljko Dàkula, Milo{ @ivkovi} i drugi te je tokom rasprave

355


HMDCDR

zaklju~eno da u budu}e na sjednicama Vlade obavezno treba biti prisutan komandantTeritorijalne obrane RSK, kao i zamjenici ministara ukoliko ministri nisu u mogu}nostiprisustvovati sjednicama. Vezano za suradnju sa UNPROFOR-om donesena je slijede}a

O D L U K APregovori sa snagama UNPROFOR-a i predstavnicima Evropske zajednice ne mogu seodvijati na podru~jima Op{tina RSK bez prisustva civilne vlasti Op{tina i Oblasnih savjeta teovla{tenih predstavnika Vlade RSK.

Ta~ka 2.Odga|a se.

Ta~ka 3.Odlaè se za jednu od narednih sjednica Vlade do kada }e se pripremiti cjelovita informacija.

Ta~ka 5.Predstavnik Op{tine Caprag upoznao je ~lanove Vlade situacijom na podru~junovoformirane Op{tine. Rekao je da se radi o op{tini sa preko 10 hiljada stanovnika u kojojse nalazi 13 sela koja su prije pripadala Op{tini Kostajnica i 20 sela koja su prije pripalaOp{tini Petrinja. Historijska geneza razvoja ovih op{tina ukazuje da se izdvajanjem ovihmjesnih zajednica iz Op{tine Sisak radilo na sistematskom razbijanju teritorijalne iorganizacione kompaktnosti Srpskog stanovni{tva. Glavno pitanje koje se name}e jeste da lito podru~je moè egzistirati kao samostalna op{tina ili su s obzirom na slabu razvijenostprivrede na tom podru~ju.291

Nakon provedene rasprave u kojoj su sudjelovali Dr. Du{an Jovi}, Mr. Svetozar Vin~i},Neboj{a Mandini}, Jovo Kablar i drugi, a u kojoj je istaknuto da se Odluka referendumamora po{tivati te je donesen

Z A K L J U ^ A K13 MZ iz op{tine Kostajnica i 20 MZ iz Op{tine Petrinja koje su se referendumom izjasnileo izdvajanju iz tih MZ, moraju po{tivati donesene Odluke na referendumu. Vlast u tim MZmora funkcionisati, a op{tina Kostajnica i Petrinja treba uputiti teleks o zaklju~cima Vlade popitanjima teritorijalnog razgrani~enja op{tina na podru~ju RSK.

Ta~ka 4.Informaciju o utvr|ivanju cijena podnio je v.d. direktor Peri} Rajko. Istakao je da je iznospove}anja dat u priloènom materijalu.Nakon toga je donesena

O D L U K AUsvaja se visina cijena PTT usluga, prema cjenovniku koji predstavlja sastavni dio ovogzapisnika.

Ta~ka 6.O problemu ishrane izbjeglica govorio je na~elnik {taba Civilne za{tite RSK Mirko Vujani}.Iznio je broj~ane podatke o broju izbjeglica te o broju onih koji svaki dan dolaze po hranu.Najve}i teret ishrane izbjeglica podnijeli su TVIK i RO “Agroprerada” iz Knina. Te radne

356

291 Re~enica u izvorniku nedovr{ena.


HMDCDR

organizacije imaju velika dugovanja koja ne mogu nikako namiriti. Istakao je da do Novegodine Op{tina Knin financira prehranu izbjeglica. U raspravi koja se vodila po ovoj ta~kidnevnog reda istaknuto je da je potrebno utvrditi tko ima stalno izbjeglica, da je potrebnohitno donjeti Zakon o izbjeglicama, a potom sistematski rje{avati problem izbjeglica napodru~ju cijele Krajine. Poslije provedene rasprave donesena je

O D L U K A1. Odobravaju se RO “TVIK” iz Knina iznos sredstava od 5.000.000,00 dinara zapodmirenje dijela tro{kova ishrane izbjeglica2. Odobravaju se RO “Agroprerada” iz Knina iznos sredstava od 10.000.000,00 dinara zapodmirenje dijela tro{kova ishrane izbjeglica3. Nalaè se Op{tinskom [tabu Civilne za{tite da napravi bilancu tro{kova smje{taja iprehrane izbjeglica do 1. 12. 1991. god.

Ta~ka 7.Rade Matija{ direktor Srpskog Radio Knina informirao je Vladu o inicijativi da se formiraSrpsko narodno pozori{te. Sjedi{te pozori{ta bi trebalo biti u Kninu, u Domu JNA te bi se tajobjekat na taj na~in stavio u funkciju. Jankovi} Zdravko predlaè da se u Domu Armijeosnuje Srpski kulturni centar koji bi imao vi{e sadràja izme|u kojih bi bilo i pozori{te, te bise moglo raznim sadràjem u okviru Centra samo financirati. Matija{ je u svojoj diskusijinaglasio da bi sam naziv institucije bio motiv za donatorstvo, jer je primjetan nedostatakjedne takve institucije. Nakon provedene rasprave donesena je

O D L U K APrihvata se inicijativa za formiranje Srpskog Narodnog pozori{ta u Kninu.

Ta~ka 8.Podpredsjednik Kablar Jovo je upoznao ~lanove Vlade sa ponudom RO “Gavrilovi}” izPetrinje za nabavku konzerviranih zaliha hrane.U raspravi koja je vo|ena donesen je

Z A K L J U ^ A KOdbija se ponuda RO “Gavrilovi}” iz Petrinje za nabavku konzerviranih zaliha hrane.

Ta~ka 9.Informaciju o li~nim dohodcima ~lanova Vlade i ostalih institucija pri Vladi podnio jepodpredsjednik Vlade, te je po{to kojeficijenti nisu uskla|eni donesen

Z A K L J U ^ A KZaduùje se Sekretarijat Vlade da uskladi kojeficijente i na jednoj od narednih sjednica doneseih na usvajanje.

Ta~ka 10.Informaciju o raspoloìvom vojno-stambenom fondu podnio je ministar za gra|evinarstvoRade Ga}e{a. Istakao je da praznih vojnih stanova zapravo nema budu}i da su ve} svi useljeni.Nakon provedene rasprave u kojoj je sudjelovalo vi{e ~lanova Vlade donesen je

Z A K L J U ^ A KZabranjuje se prodaja i preprodaja vojno-stambenog fonda.

357


HMDCDR

Ta~ka 11.Ova ta~ka dnevnog reda odga|a se dok se ne obave konsultacije sa v.d. direktorom Carinskeslu`be RSK.

Ta~ka 12.Mirko Sinobad, v.d. direktor Republi~kog fonda za penziono i invalidsko osiguranje podnioje predlog da se izvr{i isplata penzija za 5. mjesec u visini ispla}enih penzija za 4. mjesec.Tako|er je obrazloìo potrebu da se isplati bora~ko invalidska za{tita, kao i naknade za tu|upomo} i njegu i naknade civilnim invalidima rata. Nakon provedene rasprave jednoglasno jedonesena

O D L U K A1. kojom se Republi~kom fondu za penziono i invalidsko osiguranje nalaè da izvr{i isplatupenzija za 5. mjesec u visini ispla}enih penzija za 4. mjesec.

2. Odobravaju se Ministarstvu za rad, bora~ka i socijalna pitanja nov~ana sredstva za isplatubora~ko invalidske za{tite i to po osiguraniku za

januar iznos od 3.000 dinarafebruar iznos od 4.000 dinaramart iznos od 5.000 dinaraapril iznos od 6.000 dinaramaj iznos od 7.000 dinara– nov~ana sredstva za isplatu naknade za tu|u pomo} i njegu u iznosu od 2.500 dinara– nov~ana sredstva za isplatu naknade civilnim invalidima rata u iznosu od 1.590 do 8.904 dinara zavisno od grupe invalidnosti.

Ta~ka 13.Predlog Zakona o igrama na sre}u i zabavnim igrama obrazloìo je Ministar financija VojinPeura~a. Nakon provedene rasprave jednoglasno je donesena

O D L U K AUsvaja se Predlog Zakona o igrama na sre}u i zabavnim igrama.

Ta~ka 14.a) Ministar Peura~a Vojin je obrazloìo ovu ta~ku dnevnog reda te je nakon provedenerasprave jednoglasno usvojena

O D L U K AO visini posebne takse koja se pla}a pri izdavanju odobrenja za otvaranje igra~nica.

b) Nakon donesenog obrazloènja jednoglasno je donesena

O D L U K AO visini posebne takse koja se pla}a pri izdavanju odobrenja za jednokratno organiziranjeprigodne lutrije, tombole, kla|enja na sportskim priredbama i ostale sli~ne igre.

c) Odga|a se ova ta~ka dnevnog reda za jednu od narednih sjednica dokada je potrebnopripremiti kompletnu dokumentaciju.

358


HMDCDR

Ta~ka 15.Ministar zdravlja dr. Du{an Jovi} upoznao je ~lanove Vlade sa problemima vezanim zatransport bolesnih osoba iz Medicinskog centra Knin. Nakon rasprave jednoglasno jeodlu~eno da se Medicinskom centru Knin uputi sljede}i dopis koji glasi: Stru~no odgovorneosobe Medicinskog centra Knin trebaju u~initi reviziju spiska ranjenih i uspostavi novespiskove po redu prioriteta i hitnosti, uz obrazloènje mobilnosti pacijenata i na~inutransporta, kao i razloge (medicinske i nemedicinske) za transportne i druge ustanove.

Direktor Medicinskog centra treba uspostaviti kontakt sa pukovnikom Duki}em radiuvida u mogu}nost prevoza i dogovora za prevoz.

Ta~ka 16.Jankovi} Zdravko je pokrenuo inicijativu za pokretanje glasila RSK, te je obrazloìo razlogezbog kojih je potrebno oformiti glasilo. Nakon rasprave jednoglasno je donesena

O D L U K APrihva}a se inicijativa za pokretanje glasila RSK.

Ta~ka 17.Zalaganje za ostvarenjem jezi~ne politike na cjelokupnom teritoriju RSK zbog nedosljednostipodnio je profesor Jankovi} Zdravko. Nakon donesene rasprave jednoglasno je usvojen

Z A K L J U ^ A KO ostvarenju jezi~ne politike na cjelokupnom teritoriju RSK koji predstavlja sastavni dioovog zapisnika.

Ta~ka 18.a) Podpredsjednik Vlade Jovo Kablar je predo~io Vladi zahtjev za dodjelu akontacije sredstavaza period 1-6 1992. godine Centru za Socijalni rad iz Knina te nakon provedene raspravedonesen je

Z A K L J U ^ A KUpu}uje se Centru za Socijalni rad Knin da zahtjev za dodjelu akontacije usmjeri na BudètOp{tine Knin.b) Mirko Ra|en pomo}nik ministarstva za prosvjetu RSK obratio se Vladi zahtjevom ovogministarstva za dodjelu nov~anih sredstava za pokrivanje tro{ka izrade pe~ata.Nakon provedene rasprave donesena je

O D L U K AOdobrava se Ministarstvu prosvjete RSK iznos sredstava od 1.612.184. dinara kao tro{akizrade pe~ata i {tambilja sa grbom RSK.c) V.d. direktor Zavoda za zdravstveno osiguranje RSK Mirko Sinobad obratio se Vladi sazahtjevom za pozajmicu nov~anih sredstava radi nabavke sanitetskog materijala i neophodnihljekova. Nakon rasprave donesena je

O D L U K AOdobrava se Zavodu za zdravstveno osiguranje RSK Knin pozajmica nov~anih sredstava uiznosu od 150.000.000,00 dinara radi nabavke sanitetskog materijala i neophodnih ljekova.

d) Ministar financija Peura~a Vojin upoznao je sa zahtjevom Glavnog {taba teritorijalneodbrane RSK za pozajmicu nov~anih sredstava za potrebe pla}anja dospjelih obaveza.

359


HMDCDR

Nakon toga donesena je

O D L U K AOdobrava se glavnom {tabu Teritorijalne odbrane RSK iz Knina pozajmica nov~anihsredstava u iznosu od 100.000.000 dinara.e) Podpredsjednik Vlade predloìo je da se imenuje ovla{teni pregovara~ sa predstavnicimaUNPROFOROM-om i EZ za sektor jug. Nakon toga doneseno je jednoglasno

R J E [ E N J ENeboj{a Mandini}, dipl. ing. elektrotehnike iz @agrovi}a postavlja se za ovla{tenogpregovara~a sa predstavnicima UNPROFOR-a iz EZ za sektor jug.f ) Branko Rkman iz Vrginmosta postavlja se za glavnog inspektora financijske policije RSK.Sjednica je zavr{ila sa radom 17. 06. 1992. godine u 12,30 sati.




êstitka Vlade RSK Dobrici ]osi}u na izboru za predsjednika Savezne RepublikeJugoslavije



GOSPODIN DOBRICA ]OSI]PREDSJEDNIK SAVEZNE REPUBLIKE JUGOSLAVIJE

B E O G R A D

Va{im izborom za prvog predsjednika Savezne Republike Jugoslavije iskreno se nadamo,o~ekujemo i vjerujemo da }emo prevazi}i vreme smrti, raskole i deobe, da nam sunce ne}e dabude tako daleko i da }emo uz va{u pomo} i autoritet da sa~uvamo sopstvene korene naponos predaka i sre}u potomaka.

VLADA REPUBLIKESRPSKE KRAJINE

360


HMDCDR



Odluka Vlade RSK o uvo|enju zabrane javnog rada politi~kim strankama na teritoriju RSK


SRPSKA KRAJINA K N I NBroj: 04-3-184/92.Knin, 16. 06. 1992. god.

Na osnovu ~lana 27. st. 2. Zakona o Vladi Republike Srpska Krajina (“Slu`beni glasnikRSK” broj 3/92.), na svojoj 19. sjednici odrànoj dana 16. 06. 1992. godine u Kninu, VladaRSK donosi

O D L U K U

1. Uvodi se moratorij na javni rad svih politi~kih stranaka na teritoriji Republike SrpskeKrajine.2. Moratorij }e vaìti do stupanja na snagu Zakon o politi~kim strankama.3. Ova Odluka stupa na snagu danom dono{enja a objavit }e se u “Slu`benom glasnikuRSK”.


Vlada RSK je na svojoj sjednici od 16. 06. 1992. godine, pored ostalog razmatrala aktualnopoliti~ko-bezbedonosnu situaciju, posebno probleme nastale potpunom blokadomRepublike Srpske Krajine. Konstatirano je da je stanje u Republici izuzetno te{ko, te jedoneseno niz konkretnih mjera i odluka u cilju prevazilaènja takvog stanja i normalizacijeìvota u Republici.

Jednako tako, zauzet je ~vrst stav da je neophodno oìviti rad politi~kih stranaka, koji je uproteklom periodu uglavnom zamro ili nije bio adekvatan, {to se naro~ito odnosi na Srpskudemokratsku stranku kao vladaju}u. Na podru~ju Republike Srpske Krajine ratno stanjefakti~ki nije prestalo. Ogromna ve}ina ~lanova pojedinih stranaka, naro~ito vode}e politi~kestranke nalazi se na rati{tu. Neprijatelj poduzima ofanzivna dejstva na razli~itim ta~kamadodira du` cijele granice Republike Srpske Krajine, a najavljuje i op}u ofanzivu na teritorijina{e dràve. U takvim okolnostima nu`no je posti}i maksimalno jedinstvo naroda i bora~kogsastava na frontu i pozadini.

Obzirom na gore navedeno, a imaju}i u vidu da rad politi~kih stranaka nije pravnoregulisan, Vlada je smatrala da je zavo|enje privremenog moratorija na njihovu aktivnostjedino ispravno i neophodno rje{enje.

361


HMDCDR

Moratorij }e biti na snazi do normalizacije stanja, odnosno do stupanja na snagu Zakonao politi~kim strankama, koji je u izradi tj. dok se ne steknu formalni i fakti~ki uslovi za radpoliti~kih stranaka i organizacija. Isti se odnosi na javni rad kao {to je javna okupljanja,skupovi, manifestacije, mitinzi i sli~no a ne na unutarnji rad postoje}eg stanja.

Radi svega re~enog odlu~eno je kao u dispozitivu.

M.P.292 PREDSJEDNIK VLADE RSK:Mr. Zdravko Ze~evi}, Šv.r.š

Dostaviti:1. Ministarstvu Unutra{njih poslova RSK Knin,2. Ministarstvu informisanja RSK Knin,3. “Slu`benom glasniku RSK”4. Arhiva – ovdje.



Zaklju~ak Vlade RSK o slu`benoj uporabi srpskog jezika ijekavskog narje~ja te }irili~nogpisma


SRPSKE KRAJINE K N I NBroj: 04-5-161/92.Knin, 16. VI. 1992. god.

Vlada Republike Srpske Krajine, razmatraju}i ostvarivanje jezi~ne politike na cjelokupnojteritoriji Republike uo~ila je neke nedosljednosti, te s tim u vezi donosi slijede}i:

Z A K L J U ^ A KU ~lanu 7. st. 1. Ustava Republike Srpske Krajine (“Slu`beni glasnik “ RSK br. 2/92.) kaè

se da je u Republici u slu`benoj upotrebi srpski jezik, a pismo }irilica.Vlada Republike Srpske Krajine daje tuma~enje da se ovim ~lanom podrazumjeva

upotreba srpskog jezika ijekavskog izgovora kojim se govori u najve}em dijelu Republike, uKninskoj krajini, Lici, Kordunu, Baniji, Zapadnoj Slavoniji pa i dijelu Baranje, Isto~neSlavonije i Zapadnog Srema.

Dakle, srpski jezik ijekavskog izgovora u slu`benoj je upotrebi u dràvnim organima iinstitucijama, te u {kolstvu.

362



HMDCDR

Preporu~uje se Ministarstvu prosvjete i Ministarstvu kulture i vjera da odmah osnuju savjetza pitanja upotrebe jezika i pisma i provo|enje jezi~ne politike. Savjet bi trebao odmahpristupiti izradi dokumenata za standardizaciju jezi~ne politike.

PREDSJEDNIK RSK:Mr. Zdravko Ze~evi}

Dostaviti:1. Ministarstvu prosvjete2. Ministarstvo kulture i vjera3. “Slu`beni glasnik” RSK4. Arhiva – ovdje.


1241992., lipanj 17.KninOdluka Vlade RSK o uvo|enju srpskog dinara kao slu`bene valute



Na osnovu ~lana 27. st. 2. Zakona o Vladi Republike Srpska Krajina (“Slu`beni glasnikRSK” broj 3/92.), na svojoj 19. sjednici, odrànoj dana 17. 06. 1992. godine u Kninu, VladaRSK donosi slijede}u

O D L U K Uo uvo|enju monete Republike Srpske Krajine

1. Uvodi se moneta Republike Srpske Krajine.2. Moneta }e se zvati “Srpski dinar”.3. Moneta }e se po~eti primjenjivati od 1. 07. 1992. godine.

M.P.293 PREDSJEDNIK VLADE RSK:Mr. Zdravko Ze~evi}, Šv.r.š


363



HMDCDR

1251992., lipanj 17.Jasenovac

Izvje{}e Stanice milicije Jasenovac SUP-u Pakrac da pripadnici 11. partizanske brigadepale ku}e u Jasenovcu

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO UNUTRA[NJIH POSLOVA M.P.294

STANICA MILICIJE JASENOVACBroj: 05/VI-01/1-07/92.Jasenovac, 17. 06. 1992.

SEKRETARIJATU UP-P A K R A C

U prilogu dopisa dostavljamo vam slu`benu zabilje{ku sastavljenu dana 14. 06. 1992. god.u Stanici milicije Jasenovac.

Iz zabilje{ke je vidljivo da je dana 14. 06. 1992. god., oko 20,45 ~asova do{lo do zapaljenja{tale, vlasni{tvo Kosi} Nikole iz Jasenovca, ulica V. Nazora 34. [tala je u potpunosti izgorjela.U blizini izgorjele {tale nalazili su se vojnici koji su bili u pijanom stanju koji su trebali oti}ina rati{te u Derventu, te su tom prilikom vrije|ali i provocirali patrolu Milicije i s njima senije moglo razgovarati.

Pretpostavlja da su isti mogli izvr{iti i paljenje {tale.Obavije{tena 11. par. Brigada.Prilog: slu`bena zabilje{ka

Komandir:Mladi} Ignjatije, Šv.r.š

M.P. 295

– – – – – – – – – – – – – – – –

STANICA MILICIJE JASENOVAC

S L U @ B E N A Z A B I L J E [ K A

Sastavljena dana 14. 06. 1992. godine u SM Jasenovac, a u vezi paljenja ku}a i objekata uJasenovcu.

Dana 14. 06. 1992. godine vr{ili smo redovnu pozorni~ku patrolnu slu`bu u vremenu od15 do 23 ~asa na podru~ju Jasenovca, u sektoru I u sastavu Radulovi} Miroslav – Borovi}[tefan i primijetili poàre u ulicama @rtava fa{izma i Vuka Karadì}a i to:– u 20,30 ~asova u ulici Vuka Karadì}a zapaljena je {tala na broju 59, vlasni{tvo Boraljevi}Desanke– u 20,50 ~asova u istoj ulici zapaljena je ku}a broj 89, vlasni{tvo Katu{i} Nikole– u 21,55 ~asova u istoj ulici zapaljena je {tala na broju 81, vlasni{tvo Trivun~i} Teodora

364

294 Prijemni pe~at: SUP Pakrac, org. jed. 05-11/2, br. 85, 19. 06. 1992.295 Okrugli pe~at: RSK, MUP, SUP, SJB – Odjeljenje milicije Jasenovac.


HMDCDR

– u 22,00 ~asova u istoj ulici zapaljena je ku}a broj 91, vlasni{tvo Dra~a Du{ana– u 22,00 tako|er je u ulici Vuka Karadì}a na broju 85 zapaljena {tala, vlasni{tvo Trivun~i}Save– u 22,30 ~asova u ulici @rtava fa{izma zapaljena je jedna {tala na broju 110, vlasni{tvo[epovi} Ljubana.Daljnjim radom i ispitivanjem vojnika nismo mogli do}i do saznanja tko je po~inio navedenadjela, jer vojnici opravdavaju paljenje ku}a i odbijaju saradnju sa civilnom milicijom.Vojnici nisu htjeli razgovarati s nama, ~ak su nas provocirali i vrije|ali.Napominjemo da su se paljevine dogodile u vrijeme kad je iz Jasenovca odlazio II. Bataljun11. par. Brigade i da je ve}ina vojnika bila u pijanom stanju.

Zabilje{ku podnio:Radulovi} Miroslav, Šv.r.š

Borovi} [tefan


1261992., lipanj 18.Oku~ani

Izvje{}e Stanice javne bezbjednosti Oku~ani SUP-u Pakrac o pogibiji pripadnika SJB narati{tu u Bosni i Hercegovini

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAOP[TINA OKUÂNI

STANICA JAVNE BEZBEDNOSTI OKUÂNI

Dana: 18. 06. 1992.Broj: 05 – I – 02 -235 / 92

M.P.296

I Z V J E [ T A J

Na~elniku SUP-a Pakrac u vezi pogibije na{eg radnika Dmitra{inovi} @eljka te ranjavanjaGrbi} Stanimira i Grbi} Milorada

Dana 13. 06. 1992. g., po nare|enju na~elnika SUP-a Pakrac @ivkovi} Krste jedinicaStanice Javne bezbednosti Oku~ani u ~ijem sastavu je bilo 40 milicionera u jutarnjim satimaje krenula na izvr{enja borbenog zadatka u {irem reonu Dervente.

365

296 Prijemni pe~at: SUP Pakrac, org. jed. 05-06/1, br. 1164, 16. 07. 1992.


HMDCDR

Jedinica je opremljena li~nim naoruànjem dugim, a poneki i kratkim te jednom osom, au pratnji jedinice je bilo jedno minobaca~ko odjelenje dobrovoljaca sa podru~ja Oku~ana.Komandir jedinice je ]etojevi} Davorin, a direktno pod komandom na~elnika @arkovi}a.Dana 14. 06. 1992. g., oko 16,00 sati u reonu sela Komarice od ru~ne bombe su ranjeni:

1. Grbi} Vlade Stanimir ro|, 11. 10. 1966.g, u Bosanskoj Dubici u mjestu Demirovac, SOBos. Dubica – ranjen u lijevu nogu odnosno gelerima je o{te}en mi{i} potkoljenice,

2. Grbi} Nikole Milorad – ro|, 02. 07. 1968. g, u Raj~i}ima, SO Novska sa stanom uGre|anima – ranjen u lijevu ruku u predjelu {ake.

Istog dana oko 20,30 sati u istom reonu je smrtno pogo|en Dmitra{inovi} @eljko sinStevana, ro|, 15. 05. 1967.g, u Novoj Gradi{ki sa stanom u Dubovcu kbr, 194 SO Oku~anipu{~anim metkom u predjelu slabina te je u transportu ka bolnici preminuo. Sahranjen je 16.06. 1992. g, na mjesnom groblju Oku~ani.

Sva trojica navedenih su od prvih dana u borbi, a u Stanici javne bezbednosti Oku~ani suobavljali poslove milicionera pripravnika.

Grbi} Milorad se sada nalazi na ku}nom lije~enju dok je Grbi} Stanimir – Bato smje{tenu Prnjavorsku bolnicu i zadràn na lije~enju.

Oku~ani: 18. 06. 1992.g,

O doga|aju obavije{ten pom. ministra Pavkovi} Pom. komandira:putem telefona – 16. 06. 92.g. u 11,15 sati Klju~evi} Labud, Šv.r.š



Zahtjev Vlade RSK Dràvnom komitetu za suradnju s UNPROFOR-om SRJ da se zaloì dazona odgovornosti snaga UN-a ne budu katastarske granice op}ina, ve} linija dodirasukobljenih strana



DR@AVNOM KOMITETU ZA SARADNJU SASNAGAMA UJEDINJENIH NACIJA

B E O G R A D

366


HMDCDR

Po{tovana gospodo!

Od trenutka kada je done{en Vensov plan bitno su se izmijenile politi~ke prilike koje suuslovile njegovo dono{enje.

S tim u vezi èlimo da Vam ukaèmo na sljede}e:1. Garanti bezbednosti Srpskog naroda u Republici Srpskoj Krajini a to su dràva SFRJ i

JNA vi{e ne postoje.2. Republika Bosna i Hercegovina progla{ena je me|unarodnim dràvnim subjektom.3. Nedavno objelodanjeni vojni savez Republike Hrvatske i Republike Bosne i

Hercegovine bitno mijenjaju ukupni odnos vojnih snaga i potencijalna su opasnost pobezbjednost Srpskog naroda na jednom dijelu njegovog etni~kog prostora a posebno naprostorima Republike Srpske Krajine.

4. Ustupanje vazdu{nog prostora Republici Hrvatskoj od strane Republike Bosne iHercegovine uz suglasnost ranijih saveznih organa biv{e SFRJ stvorili su i omogu}ili ukupnublokadu privrednog i dru{tvenog ìvota kao i biolo{ki opstanak Srpskog naroda na teritorijiRepublike Srpske Krajine.

Nakon sjednice Vlade Republike Srpske Krajine od 16. 06. 1992. godine i nakon sastankasa predstavnicima UNPROFO-om, gospodinom generalom Morijonom297 i predstavnicimaEvropske zajednice odrànog 18. 06. 1992. godine u Kninu, obra}amo Vam se sa ciljem daukaèmo na te{ko}e oko poku{aja nalaènja zajedni~kog rje{enja za uspostavu civilne vlastiRepublike Srpske Krajine na teritoriji tzv. ruì~aste zone. Naime podru~je ruì~aste zonepredstavlja povr{inu od 20,13 % ukupno jurizdikcijske teritorije RSK na kojoj Srpski narod~ini zna~ajno ve}insko stanovni{tvo.

Po prestanku borbenih dejstava na navedenom podru~ju uspostavljena je civilna vlastorgana Republike Srpske Krajine.

Ova podru~ja, tj. mjesne zajednice i zajednice mjesnih zajednica tokom decembra 1990. iu prvoj polovini do maja 1991. godine provele su referendume po tada vaè}em UstavuRepublike Hrvatske i Zakonu o teritorijalnoj organizaciji Republike Hrvatske i time se nalegalan na~in izdvojili i pripojili etni~kim Srpskim op{tinama Republike Srpske Krajine.

Negiraju}i pravo Srpskog naroda na samoopredjeljenje i ostanak u zajedni~koj dràviJugoslaviji, Hrvatska strana posegnula je za secesijom i primjenom sile da bi ugroziladràvotvorna i osnovna ljudska prava Srpskog naroda na etni~kom srpskom prostoru.Neshvatljivo je i neprihvatljivo uvo|enje kategorija ruì~astih zona pa smo stoga veomaiznena|eni iskrenom izjavom gospodina generala Morijana od 18. 06. 1992. godine da }e sena podru~ju tzv. ruì~astih zona istovremeno vra}ati Hrvatska vlast – negiraju}i pravoSrpskom narodu koji se o tome prije sukoba ustavno pravno izjasnio o obliku zajednice ukojoj èli ìvjeti.

Molimo Vas da u kontaktima sa visokim predstavnicima Ujedinjenih naroda kao na{izastupnici razmotrite mogu}nost da zona odgovornosti snaga Ujedinjenih nacija ne budukatastarske granice kraji{kih op{tina, ve} linija dodira sukobljenih strana {to }e omogu}itiza{titu Srpskom narodu. Ostali modaliteti provo|enja Mirovnog plana nisu sporni.

Mi inzistiramo i bezuslovno traìmo da se na tzv. ruì~astim zonama zadrì status KWO,odnosno sada{nja aktuelna civilna vlast organa Republike Srpska Krajina do iznalaènja

367

297 Zapovjednik snaga UNPROFOR-a general Philipe Morillon.


HMDCDR

modaliteta politi~kog rje{enja pregovorima dviju strana u sukobu na najvi{em dràvnomnivou.

Za na{e inzistiranje na iznalaènju modaliteta politi~kog rje{enja novonastale situacijenalazimo upori{te u me|unarodnom ratnom pravu, gdje je decidirano re~eno, a potpisnici uVensovom planu me|u kojima je i Hrvatska su prihvatili da na teritoriji Republike SrpskaKrajina postoji aktuelna vlast organa Republike Srpske Krajine, ~ime smo ve} priznati kaostrana u sukobu i {to po me|unarodnom ratnom pravu ima pravno dejstvo prema svimdràvama i me|unarodnim organizacijama.

U me|unarodnom ratnom pravu decidirano stoji da teritorije koje se nalaze podsuverenitetom jedne strane u sukobu, uklju~uju}i tu i njene unutra{nje morske vode iteritorijalno more kao i vazdu{ni prostor iznad nje isklju~ivo kontroli{e ta strana u sukobu.Stoga kategorija tzv. ruì~aste zone kao element Me|unarodnog ratnog prava ne postoji.

Iz navedenog proizlazi i ne vidimo razloge blokade – kontrole vazdu{nog prostora izvanpune jurizdikcije Republike Srpske Krajine koja treba da kontroli{e taj prostor a pogotovo seradi o za{ti}enom prostoru UNPROFOR-a na i zadnje rezolucije vije}a sigurnosti kojaizuzima bilo kakve blokade vazdu{ne ili kopnene vezano za dotur humanitarne pomo}i,lijekova i za{tite djece, staraca i bolesnih sa teritorija RSK.

PREDSJEDNIK VLADE RSK:Mr. Zdravko Ze~evi}, Šv.r.š

M.P.298

Molimo dostaviti:1. Dràvni komitet za saradnju sa UN2. Generalnom sekretaru UN

gospodinu Butrosu Galiju3. Komandantu Mirovnih snaga u Jugoslaviji

gospodinu generalu Sati{u Nambijaru4. Svim stalnim ~lanicama Savjeta bezbednosti UN5. Visokom komesarijatu UN za izbjeglice6. Me|unarodnom komitetu Crvnog krsta




368



HMDCDR

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAV L A D A

Z A P I S N I K

sa 20. sjednice Vlade RSK odràne 23. 06. 1992. godine na Tvr|avi – Dom Privrednika u Kninu.

Sjednici prisustvuju:Mr Zdravko Ze~evi}, Jovo Kablar, Sergej Veselinovi}, Bo{ko Boàni}, Veljko Dàkula, drDu{an Jovi}, Savan Grabundìja, Mr Svetozar Vin~i}, Du{an E}imovi}, \or|e Bjegovi},Mirko Ra|en, Neboj{a Pavkovi}, Rade Ga}e{a, Vojin Peura~a, David Rastovi}, Starevi}Du{an.Sjednici jo{ prisustvuju:Neboj{a Mandini}, Milo{ @ivkovi}, Sretko Petkovi}, Zdravko Jankovi}, Du{ko Babi},potpukovnik, dr Milan Babi}, Veljko Popovi}, Sava Popovi} i Gojko Devrnja.Odsutni:Stevo Bogi}, Vojin [u{a, Stojan [panovi}, Milan Marti}, dr Mladen Hadì}, DobrosavVejzovi}, Mitar Brnovi}, Milan Kneèvi}.

Sjednica je po~ela sa radom u 9,00 sati.Sjednicom predsjedava Mr Zdravko Ze~evi}, konstatira da je prisutna ve}ina ~lanova i da semoè punova`no odlu~ivati.^lanovi Vlade utvr|uju slijede}i

D N E V N I R E D:

1. Informacija o aktualnim vojno-politi~kim zbivanjima i njihova refleksija na RepublikuSrpsku Krajinu. (referiraju predstavnici MUP, NO i VP).Razmatranje zahtjeva za snabdjevanje prehrambenim artiklima teritorijalne obrane.2. Dono{enje Odluke o pove}anju kamata na iznos poreza na promet koji nije pla}en uzakonskom roku.3. Razmatranje Uredbe o prometu motornog benzina i dizel goriva.4. Dono{enje rje{enja o imenovanju:

a) Rudarskog inspektorab) Savjetnik – rudarski inspektor

5. Razno:Razmatranje zahtjeva za pozajmicu

a) Komandi Glavnog {taba TOb) Op{tini Kninc) Zdravstveni centar Vukovard) MUP Krajina

Ta~ka 1.Informaciju o aktualnoj vojno-politi~koj situaciji te napadu Hrvatskih snaga na Miljevcepodnio je pukovnik Uzelac. O istoj situaciji podnio je informaciju pomo}nik ministra zaUnutra{nje poslove Neboj{a Pavkovi}. O problemima koji su se pojavili novonastalomsituacijom govorili su ministri Bjegovi}, Vin~i}, Veselinovi} i drugi. O radu Dràvnogkomiteta za saradnju sa UNPROFOR-om govorio je Neboj{a Mandini}. Istakao je potrebu

369


HMDCDR

reorganizacije Dràvnog komiteta vezano za nastanak Savezne Republike Jugoslavije, tepotrebi op{te mobilizacije na podru~ju RSK, svih onih koji do sada nisu mobilizirani ili sulje~ni~kim potvrdama i radnim obavezama izbjegli mobilizaciju.Ministar Peura~a Vojin je predloìo da sjednica Vlade kod rasprave o prvoj ta~ki dnevnog redabude zatvorena za sve osim ~lanova Vlade. Za operativne kontakte sa Banjalu~kom Krajinomi potrebu ja~e suradnje sa njima zaloìo se Ministar Bjegovi} \or|e. O problemimamobilizacije na podru~ju Op{tine Knin govorili su jo{ ministri dr Du{an Jovi}, DavidRastovi} istakli su potrebu da se u Kninu mobiliziraju svi vojno sposobni gra|ani kao ikompletna civilna za{tita. Tako|er su predloìli da se dobna granica pove}a sa 55 na 60godina starosti. Lje~ni~ka komisija treba preispitati sve lje~ni~ke potvrde sa kojima su seosloba|ali pojedini obaveznici. Sergej Veselinovi} se zaloìo da se donese izvje{taj Vlade ouspjehu mobilizacije i istakao da se mora napraviti sve {to je u interesu obrane Krajine.Ministar financija Vojin Peura~a je rekao da je potrebno ubrzati dinamiku kori{tenjadopunskih sredstava, rekao je da su obaveze Savezne Republike Jugoslavije prema Krajini uobezbje|enju dopunskih sredstava Krajine nesporne te da je potrebno izna}i modaliteteizvr{enja istog. Vlada je ovlastila Ministra financija da po{alje faksimil potpisa za potrebe{tampanja monete RSK.

Ta~ka 2.Ministar energetike i rudarstva Bjegovi} \or|e predloìo je Vladi Uredbu o prometumotornog benzina i dizel goriva. Nakon provedene rasprave jednoglasno je donesena

O D L U K AUsvaja se Uredba o prometu motornog benzina i dizel goriva Uredba }e se primjenjivati ucjelosti od ta~ke 1-18 za podru~je Slavonije, Baranje i Srijema.Za ostala podru~ja RSK Republi~ki Krizni {tab }e utvrditi kriterije za promet motornogbenzina i dizel goriva u skladu sa mogu}nostima nabavke goriva te u dogovoru sa op{tinama.

Ta~ka 3.Obrazloènje Odluke o pove}anju kamate na iznos poreza na promet koji nije pla}en uzakonskom roku obrazloìo je Ministar financija Vojin Peura~a. Nakon provedene raspravejednoglasno je donesena

O D L U K AO pove}anju kamate na iznos poreza na promet koji nije pla}en u zakonskom roku.Odluka se nalazi u prilogu zapisnika.

Ta~ka 4.Predlog izbora stru~nih radnika u ministarstvu energetike i rudarstva podnio je Ministar\or|e Bjegovi}. Za radno mjesto rudarskog inspektora predloìo je êprnja Radu izObrovca, a za radno mjesto savjetnik-rudarski inspektor predloèn je Ra{kov} Milan p. Save.Nakon provedene rasprave donesena je

O D L U K Aêprnja Rade iz Obrovca postavlja se za rudarskog inspektora pri ministarstvu energetike irudarstva. Ra{kovi} Milan p. Save postavlja se za savjetnika-rudarskog inspektora pri istomministarstvu.

370


HMDCDR

Ta~ka 5.a) Glavni {tab teritorijalne odbrane se obratio Vladi RSK sa zahtjevom za obezbje|enjenov~anih sredstava za podmirenje obaveza prema dobavlja~ima iz RSK koja su ostalanepodmirena odlaskom JNA sa ovog podru~ja. Nakon provedene rasprave donesen je

Z A K L J U ^ A KGlavni {tab Teritorijalne odbrane RSK treba napraviti specifikaciju tro{kova sa podatcima ostrukturi tro{kova i brojnom stanju.

b) Izvr{no vije}e Skup{tine Op{tine Knin obratilo se Vladi RSK sa zahtjevom za privremenupozajmicu za isplatu LD za 06/92. godine. Nakon provedene rasprave Vlada je jednoglasnodonijela

O D L U K UZahtjevu se ne udovoljava.c) Ministar za zdravstvo dr. Du{an Jovi} obrazloìo je Vladi zahtjev zdravstvenog centraVukovar za dodjelu neophodnih sredstava za juni 1992. godine. Nakon provedene raspravejednoglasno je donesena

O D L U K AOdobravaju se zdravstvenom centru Vukovar sredstva u iznosu od 125.780.140 dinara zapodmirenje nophodnih sredstava za juni 1992. godine.d) Ministarstvo Unutra{njih poslova podnijelo je zahtjev Vladi RSK za dodjelu sredstava za 6mjesec 1992. godine u iznosu od 3,5 milijarda dinara za teku}e poslovanje, nakon ~ega jedonesena

O D L U K AMinistarstvu Unutra{njih poslova odobrava se iznos sredstava od 3,5 milijarde dinara zateku}e poslovanje.

Sjednica je zavr{ena u 19,30 sati.

PREDSJEDNIK VLADE RSKMr Zdravko Ze~evi}


1291992., lipanj 23.Slunj

Krivi~na prijava Stanice javne bezbjednosti Slunj Okru`nom javnom tuìocu u Glini protivMilana Pa{i}a zbog ubojstva i maltretiranja Hrvata u selu Lumbardenik

371


HMDCDR

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMinistarstvo unutra{njih poslovaSekretarijat za unutra{nje poslove KninSJB SLUNJBroj K-83/92.Datum 23. 06. 1992.

O K R U @ N O M JAVNOM TU@IOCUG L I N A

Na osnovi ~lana 151, stav 6. Zakona o krivi~nom postupku podnosi se

KRIVI^NA PRIJAVA

Protiv:1. PA[I] MILANA, zvani “Beli” otac Mane i majke Stane ro|ene Kuzmanovi} ro|en dana01. 10. 1954. u Bro}ancu, op}ina Slunj, stanuje u Bro}ancu, ulica Bro}anac broj 46, op}inaSlunj, narodnost Srbin, dràvljanin RSK, zanimanje zemljoradnik, porodi~ne prilikeneoènjen, bez djece, u vojnoj evidenciji se vodi u Slunju, li{en slobode dana 21. 06. 1992. u21,00 sati, sprovedenog istra`nom sucu Okru`nog suda u Glini, dana 24. 06. 1992. zbogkrivi~nog djela ubojstva.

Dana 21. 06. 1992. godine oko 18,30 sati u mjestu Slunju u selu Lumbardenik kbr. 87.do{lo je do krivi~nog djela ubojstva BOGOVI] DANIJELA, sin Mije i majke Jele r. Salopek,rodjen 04. 05. 1930. godine u Lumbardeniku SO Slunj, sa stanom Lumbardenik kbr. 87 SOSlunj na slijede}i na~in:

Gore navedenog dana i vremena predmetni Pa{i} Milan do{ao je kod ku}e Bogovi}Danijela i ~im je pri{ao ku}i pozvao je Danijela, koji se je nalazio u ku}i, da izadje van. Kadaje Bogovi} Danijel primjetio Pa{i}a nije iza{ao na vrata svoje ku}e ve} je isko~io kroz prozori po~eo bjeàti, a Pa{i} je potr~ao za njim i uhvatio ga. Kada ga je uhvatio po~eo ga jemaltretirati fizi~ki zlostavljati, tu}i ga nogama i rukama po prednjem dijelu tijela, a nakontoga ga je odveo ispod ku}e na livadu vlasni{tvo Poèga Luke iz Lumbardenika b.b. Na tojlivadi ponovno ga je fizi~ki zlostavljao. U navedenoj blizini Pa{i}a nalazio se i Tepavac Milan,koji ga je spre~avao da ne maltretira Danijela, odnosno da ga ne ide ubiti. U tome ga Tepavacnije mogao spre~iti, pa je nakon upozorenja isti odlu~io da se udalji sa mjesta gdje je Pa{i}zapo~eo vr{enje svoje radnje. Kada se Tepavac Milan udaljio, tada je Pa{i} iz pu{ke PM. br.30335 ispalio tri hitca u Bogovi} Danijela, i na taj na~in nanio tjelesne povrede u predjeludesne strane tijela i lijeve noge u predjelu butine. Od zadobivenih povreda Bogovi} Danijelje odmah umro.

Nakon ubojstva Bogovi} Danijela kroz kratko vrijeme radnici SJB-ti Slunj iza{li su na licemjesta od kuda je dolazio zvuk pucnjave i u neposrednoj blizini ubojstva prona{li su Pa{i}Milana i Tepavac Milana te ih priveli u SJB Slunj, radi daljnje obrade.

Prilikom obrade ustanovljeno je, da je Pa{i} Milan prije ubojstva Bogovi} Danijela fizi~kizlostavljao Topi} Miru, Bogovi} Josu, Luci} Ivana i Trubi} Josu, sve iz sela Lumbardenik.

Iz napred navedenog je vidljivo da je Pa{i} Milan izvr{io krivi~no djelo ubojstva ~l. 36. st.1 ta~. 1 KZ Republike Srpske Krajine.

Prilog:299

372

299 Prire|iva~i su izostavili priloge.


HMDCDR

Zapisnik o uzimanju izjave x 3Sl. zabilje{ke x 6Skica lica mjesta x 1Zapisnik o uvidjaju x 2Rje{enje o pritvoru x 2Potvrda o privremenom oduzetom oru`ju x 1

N A ^ E L N I K:Klipa Ljuban, Šv.r.š


1301992., lipanj 23.Stara Gradi{ka

Izvje{}e Stanice milicije Stara Gradi{ka o prevoènju oplja~kanih stvari iz Slavonije uBosnu i Hercegovinu, u kamionima JNA

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO UNUTRA[NJIH POSLOVASEKRETARIJAT UNUTRA[NJIH POSLOVA – PAKRAC STANICA MILICIJE STARA GRADI[KABroj: 05-IV-01-55/92-1Stara Gradi{ka, 23. 06. 1992. god.

I Z V J E [ T A Jza period od 22. 06. 1992. g. do 23. 06. 1992. god.

Dana 22. 06. 1992. god. u vremenu od 09 h do 13 h na punktu Most na “SAVI”, prilikompoja~ane slu`be radnika SAO KRAJINE te po naredjenju predpostavljenih iz Oku~ana a naosnovu naredbe broj: 498-2 od 05. 06. 1992. god. izdane od Komande 5. korpusa a koja jepotpisana od general-majora TALI]A300 napravili smo slijede}e:

Nailaskom prve kontrole motornih vojnih vozila u koli~ini od 40 kamiona do{lo je dootpora oficira u ~inu podpukovnika a koji se nije htio predstaviti, kada smo mi zatraìli davozila koja napu{taju teritorij vizualno pregledamo na{to je isti oficir napomenuo da su vozila“komisijski” plombirana i zaklju~ana, {to smo se i uvjerili na ve}ini kamiona {to su bili iliplombirani ili zaklju~ani manjim katancem {to {oferi nisu otvarali pod izgovorom da suklju~evi kod podpukovnika koji je nakon na{eg razgovora sjeo u auto i oti{ao preko mosta.

Otvaranjem kamiona na ceradi s prednje strane gdje se nalaze tri kop~e utvrdili smo da uve}ini kamiona ima civilnih stvari a koje su poslagane u prednji dio kabine za robu a iza njevojni materijal i druge vojne stvari.

373

300 Momir.


HMDCDR

Prilikom na{eg zahtijeva da stvari izvade dolazilo je do vrlo neugodne verbalne situacije, azbog op{te sigurnosti radnika na mostu kamioni sa robom su pu{tani jer su verbalne situacijedolazile ~ak i pred upotrebu i vatrenog oru`ja. Po{to nismo imali saradnju vojnih oficira a ~aksu i bili na strani vojnika otvoreno su vojnike koji su posjedovali pokretnu civilnu imovinu{titili.

Oko 10,10 h na punktu most na “SAVI” je do{la kolona vojnih vozila od oko 100 {tovojnih a {to civilnih a koji se nalaze u posluzi u JNA. Ispred kolone kretao se bijeli golf, ukojem je bio pukovnik LAZO BABI]301 te na jedan vrlo arogantan i bezobrazan na~in nijedozvolio pregled kolone a na insistiranje o naredbi korpusa isti je sjeo u osobni auto te oti{aou operativni centar u Staroj Gradi{ci gdje se vratio nakon 10-15 minuta sa pukovnikomKOSANOVI] koji je li~no – usmeno naredio da zabranjuje bilo kakvo pregledanje vojnihkamiona i opreme od strane milicije KRAJINE te po~eo verbalno vredjati kako radnike namostu tako i samu slu`bu. Kolona je nastavila prelazak preko mosta iako je na kamionimabilo vidljivo da prevoze pokretne civilne stvari a izmedju ostalog u koloni se kretao i jedantraktor s prikolicom. Na kamionima se nalazilo poslagano sve pokretno kao {to je stolica,krevet, drva za ogrjev, fosna hrastova, cijevi za vodu, radiatori, pe}i, motori, bicikli i dr. {to utom momentu nismo mogli vidjeti.

Za napomenuti je da je pratnju i seobu vojnih formacija pratio UNPROFOR od 4. ~lanakanadskih predstavnika te po prolasku kolone isti su napustili most.

Napominjemo da je odnos oficira prema na{em zajedni~kom dogovoru bio krajnjebezobrazan i plja~ka{ki nastrojen {to je izazivalo revolt kako radnika tako i naroda koji sukolonu ispratili. Oko 12 h na punktu most na Savi zaustavljeno je vozilo marke “ASKONA”zelene boje bez reg. tablica sa vojnim oznakama bez dokumenata sa radnim nalogom broj2425/92, a kojim je upravljao PAVLOVI] Borislav a isti nije bio upisan na radnom nalogu/Brkovi} Milorad – voza~/ te je vozilo privremeno oduzeto i parkirano ispred stanice.

Nakon 20 minuta u prostorije ove SM ulazi major [KONJEVI]302 te uz rije~i “[ta vimislite, da moète raditi, ho}ete li da ja ovo sve polupam”. Naredio je da se isto vozilo predakapetanu PEPI] Jovica VP 6372/1 {to je i u~injeno.

U vezi naprijed navedene naredbe poja~ali smo slu`bu na punktu most na SAVI, {to je bilodovoljno za brzo i neometano pregledavanje motornih vozila ali zbog nemogu}nosti saradnjesa vojnom policijom i sa starje{inama nismo uspjeli u~initi ni{ta.

KOMANDIR SMNikola Borkovi}


374

301 Kasnije zapovjednik 18. korpusa SVK.302 Prire|iva~i nisu utvrdili ime.


HMDCDR

1311992., lipanj 24.KninZahtjev Vlade RSK Ministarstvu vojske SRJ za donaciju pokretne televizijske opreme izKomande 9. korpusa JNA



MINISTARSTVU VOJSKE SR JUGOSLAVIJEn/r na~elnika General{taba gen. Pani}303

B E O G R A D

PREDMET: Zahtjev Vladedostavlja se,

Radio televizija Republike Srpske Krajine, uz pomo} i podr{ku svih kraji{kih struktura,ulaè maksimalne napore da razbije informativnu blokadu i unapredi sistem i kvalitetinformisanja naroda i boraca u ovim te{kim vremenima. Razumijevanje pomo} i saradnjaJNA, odnosno Vojske SR Jugoslavije u svim prilikama dosada bila je, u tim nastojanjima,svestrana, dragocjena i od velikog zna~aja i vrijednosti, na ~emu Vam i ovom prilikom srda~nozahvaljujemo, uz molbu za razumjevanje i podr{ku i u budu}im na{im naporima i potrebamana tom planu.

Oprema koju ste nam dosad ustupili pokazala se kao vrlo kvalitetna i funkcionalna imaksimalno se koristi, {to je zna~ajno pomoglo opremanju i kvalitetnijem radu RTVRepublike Srpske Krajine.

Da bi kompletirali potrebu (minimalnu i nu`nu) televizijsku opremu za po~etakemitovanja na{eg televizijskog programa, RTV Republike Srpske Krajine neophodna jemobilna oprema, video i tonska mikseta, koju ne moèmo ina~e nabaviti, Pa Vas molimo danam obezbjedite pomenutu tehniku uz va{e uslove.

Tako|er Vas molimo, ukoliko postoji takva mogu}nost da nam uputite koju terensku, aeventualno studijsku kameru za potrebe na{e televizije. Dvije kamere, koje mogu sluìti svrsiemitovanju programa, nalaze se u Komandi Kninskog korpusa, spakovane za transport, pamolimo da nam se ustupe.

U nadi da }emo, kao i do sada tijesno sara|iati uz obostrano razumjevanje i podr{ku, jo{jednom Vam zahvaljujemo i srda~no Vas pozdravljamo.

M.P.304 PREDSJEDNIK VLADE RSKMr. Zdravko Ze~evi}, Šv.r.š


375

303 @ivota.304 Okrugli pe~at: RSK, Vlada, Knin.


HMDCDR



Z A P I S N I K

Sa sjednice Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije odràne 24. 06. 1992. godineu Oku~anima. Sjednica po~ela sa radom u 08,00 sati.Sjednici prisutni: Dàkula Veljko, predsjednik vije}a, Mladen Kuli}, podpredsjednik, SavoRado{evi} sekretar Oblasnog vije}a, Bosanac Branko, Dèlajlija Branko, Budi} Ljubi{a,Zagorac @ivko – ~lanovi vije}a.Ostali prisutni: Vitez Du{an – predsjednik Izvr{nog savjeta op{tine Oku~ani, Radakovi}Milan – predsjednik Izvr{nog savjeta op{tine Pakrac, Lovri} Djordje predsjednik Izvr{nogsavjeta op{tine Daruvar, dr. Milan Basta{i} ispred Izvr{nog savjeta op{tine Grubi{no Polje,Uskokovi} êdomir – sekretar oblasnog koordinacionog odbora Crvenog krsta, Krupi} Fadil– predsjednik koordinacionog odbora Crvenog krsta, Slobodan Rado{evi} ispred [taba zaprihvat izbjeglica, E}imovi} Du{an – ministar za informisanje u Vladi Republike SrpskeKrajine i Djordje Damjanovi} ispred TO Oku~ani.Odsutni ~lanovi Oblasnog vije}a: Milan Graovac i Nikola Dopudja.Zapisni~ar: Blagojevi} Radojka


DNEVNI RED1. Verifikacija zapisnika (zaklju~aka i odluka) sa sjednice Oblasnog vije}a odràne 06. 06.1992. godine.

Izvjestilac: Sekretar Vije}a.2. Informacije:

a) o politi~ko bezbedonosnoj situaciji na podru~ju Zapadne SlavonijeIzvjestilac: Sekretar Oblasnog SUP-Ab) o dostignutom stepenu razvoja {tabova i jedinica TO kao i uo~enim problemima i u

vezi sa preuzimanjem odgovornosti za Podru~je Zapadne Slavonije od strane UNPROFORA.

Izvjestilac: Komandant zonskog {taba TO pukovnik Jovan ûbri}3. Izvje{taj Komisije za procjenu {teta o do sada u~injenom i o problematici u vezi sa radomKomisije

Izvjestilac: Vlado Vidi}4. Informacija sa razgovora koji su sa UNPROFOROM vodjeni 22. 06. 1992. godine

Izvjestilac: Predsjednik Dàkula5. Informacija sa sjednice Vlade Republike Srpske Krajine

Izvjestilac: Predsjednik Dàkula i ministar za informisanje u Vladi RSK Du{an E}imovi}6. Dono{enje Odluke o razvrstavanju funkcionera i radnika Narodne Skup{tine, Oblasnogvije}a i oblasnih organa uprave Srpske oblasti Zapadne Slavonije u platne grupe – materijal uprilogu.

376


HMDCDR

Izvjestilac. Branko Dèlajlija7. Dono{enje Zaklju~aka o visini osnovice za obra~un li~nih dohodaka za mjesec maj 1992.

Materijal u prilogu.Izvjestilac: Branko Dèlajlija

8. Utvrdjivanje prijedloga Odluke o pripremanju regionalnog prostornog plana Srpske oblastiZapadne Slavonije.

Materijal u prilogu.Izvjestilac: Branko Dèlajlija

9. Utvrdjivanje prijeloga Odluke o osnivanju Oblasne geodetske uprave – materijal u prilogu.Izvjestitelj: Ljubi{a Budi}

10. Dono{enje rje{enja o razrje{enju komandanta [taba za prihvat izbjeglica i za povrataknaroda Zapadne Slavonije u Srpsku oblast Zapadnu Slavoniju.11. Dono{enje rje{enja o imenovnaju komandanta {taba za prihvat izbjeglica i organizacijupovratka naroda Zapadne Slavonije u Srpsku oblast Zapadnu Slavoniju.12. Ostala problematika.

Napomena: 1. Kod materijala pod ta~kom 8. i 9. dnevnog reda potrebno je izvr{iti ispravke teksta koje suvi{e tehni~ke naravi.2. Prilozi uz poziv za dnevni red dostavljeni su samo ~lanovima Oblasnog vije}a.

Za to~nost otpravka: PREDSJEDNIKSEKRETAR: Dipl. in`. Veljko Dàkula v.r.

Savo Rado{evi}

Predloèno je i usvojeno da se to~ka 2., 4. i 5. spoje u jednu {to je i prihva}eno.AD 1 Nakon podnesenog zapisnika sa sjednice Oblasnog vije}a odràne 06. 06. 1992. na

verifikaciju, Oblasno vije}e je na temelju ~lana 2. stava 1. ta~ke 3. a u vezi sa ~lanom 22.Odluke o organizaciji i na~inu rada Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonijedonijelo ovaj

Z A K L J U ^ A K

1. Usvaja se zapisnik sa svim aktima u prilogu koji su doneseni na sjednici Oblasnog vije}a06. 06. 1992. godine bez izmjena i dopuna.

AD 2., 4. i 5.Pod drugom ta~kom dnevnog reda nisu do{li izvjestioci pa je predsjednik Oblasnog vije}a

naknadno pozvao Stevu Kresovi} i Babi}a.305

Predsjednik Dàkula upoznaje Oblasno vije}e da su i na sjednici Vlade Republike SrpskeKrajine izvje{taji, odnosno informacije o politi~ko-bezbedonosnoj situaciji na podru~juRepublike dati samo za tri op}ine, dakle manjkavo i nepotpuno. Istakao je da je daoprimjedbu na sjednici Vlade da je ministar [panovi}306 slabo pripremio za{titu ZapadneSlavonije. Isto tako prigovorio je ministarstvu unutra{njih poslova za nedopustivo pona{anjeda mjesec i pol dana Srpska oblast Zapadne Slavonije nema imenovanog sekretara Oblasnog

377

305 Milanko.306 Stojan.


HMDCDR

SUP-a, a na~elnik je takodjer odsutan na zadatku ali bez prethodne konzultacije ministarstvaunutra{njih poslova sa ovim Oblasnim vije}em.

U razgovorima sa UNPROFOROM informirani smo da je proces demobilizacije zapo~eo20. 06. 1992. godine i nakon otprilike 15 dana }e se priznati samo uniforme lokalne policijei UNPROFORA – a ja sam dodao u {ali, nastavio je predsjednik Dàkula, i uniforme po{tarai èljezni~ara ako èljeznica proradi.

U razgovorima sam nadalje istakao problem uniformi za policiju kao i problem civilnihodijela za pripadnike TO nakon demobilizacije. Ovo pitanje sam postavio i na sjednici VladeRepublike Srpske Krajine.

Obe}ao je da upravo danas kre}e 13 vozila sa opremom za miliciju.Predsjednik Dàkula je informirao da je general Tali}307 izdao naredbu da i na{a civilna

policija ravnopravno kontroli{e most. Ovo smo traìli zbog spre~avanja odvoènjamaterijalnih dobara sa ovog podru~ja za vrijeme i nakon postupka demilitarizacije Srpskeoblasti Zapadne Slavonije.

Nadalje u razgovorima sa UNPROFOROM na dnevni red smo stavili pitanje– povratak izbjeglica– humanitarne pomo}i.

Pod povratkom izbjeglica smo vje{to postavili pitanje nepokrivenog podru~ja PodravskeSlatine i dogovorili da traìmo da taj prostor (srpska sela na podru~ju op}ine Podr. Slatina iSlavonska Poèga) – za po~etak bar brdski dio, obidju predstavnici mirovnih snaga – dapodnesu izvje{taj o stanju na podru~ju i prijedlog kako da se rije{i to podru~je. Kontaktrazgovora sa UNPROFOROM treba odràvati slu`beno i korektno. Po podacima koje su oniza nas dobili, oni sada stje~u sasvim drugu sliku. Mi smo prestavljeni u veoma ru`nom svjetlu.Upoznali smo ih o blokadi humanitarne pomo}i, o potrebi za naftu za ètvu. Uloèn jeprotest na izjavu generala Zabale308 da }e pustiti u saobra}aj auto-put jer je to navodnodogovoreno u Beogradu. Postavljeno je ovo pitanje i na Vladi Republike Srpske Krajine iVlada je donijela odluku da Dràvni komitet za odnose sa UN nema legitimitet za zastupanjuRSK, da se mora formirati novi dràvni komitet i da Vlada Republike Krajine imenuje svojepredstavnike u dràvni komitet za UN nema legitimitet za zastupanje RSK, da se moraformirati novi dràvni komitet i da Vlada Republike krajine imenuje svoje predstavnike udràvni komitet za odnose na UN i da Vlada bude uklju~ena u sve pregovore kada je u pitanjuRepublika Srpska Krajina.

Predsjednik Dàkula je nadalje upozorio da se ne bi naru{avali odnosi i nivoi odnosa saUNPROFOROM, mora se sprije~iti da npr. mjesna zajednica Stara Gradi{ka ne vr{i kontaktemimo legalnih predstavnika vlasti.

U raspravi su u~estvovali:@ivko Zagorac je upoznao Oblasno vije}e da su ju~er vodjeni razgovori u komandi mjesta

Daruvar o politi~ko-bezbedonosnoj situaciji (sastanak je bio dogovoren izmedju Daruvara iOku~ana). Isti~e dalje da netko nije Grubi{no Polje obavijestio od koga dana mi ostajemo bezhrane. [ta sa ljudima poslije 04. 07. 1992. Isti~e da li~no misli da se pukovnik ûbri} izgubiou ovome, da li zbog toga {to nema adekvatne saradnike ili je ne{to drugo u pitanju.

Slobodan Rado{evi} upoznaje Vije}e da je Izvr{ni Savjet op{tine Podr. Slatine imaosastanak sa borcima TO Podravske Slatine. Dio }e njih biti u policiji, dio u jedinicama

378

307 Momir, zapovjednik 1. kraji{kog korpusa.308 Carlos Maria, zapovjednik za{titnih snaga u sektoru “Zapad”.


HMDCDR

Oku~ana, Pakraca. Postavlja se pitanje {ta sa ljudima koji ne budu rasporedjeni u policiju ine}e imati prihoda a ti ljudi imaju porodicu. Te{ko }e te ljude biti zadràti u ovim podru~jimaako ne bude bila jasnija perspektiva u skorije vrijeme.

Dr. Milan Basta{i} isti~e da ima informaciju da je pukovnik ûbri} rekao da }e se sva TOGrubi{no Polje, Daruvar, Pakrac, Oku~ani i Podr. Slatina razoruàti. Sva krizna podru~ja sumrlja od mastila na kojoj je njihova policija, tu proporcionalno dolazi na{a policija i mi trebada dovodimo na{ narod. Oru`je odlaèmo tu negdje da bude pri ruci za nedaj boè. îni mise da u tehni~kom smislu mi treba da se odreknemo Zapadne Slavonije. Nitko ne moèpozivati narod u ove uslove.

Lovri} Djordje isti~e da je doznao da se vr{i pritisak na na{e izbjeglice smje{tene uBosanskoj krajini da one naseljavaju muslimanska sela.

Dèlajlija Branko iznosi podatak da }e prema sada{njem stanju biti oko 1.850 ljudi koji }ebiti bez rasporeda.

Du{an E}imovi} isti~e da je za mnoge stvari kod nas kriv Oblasni SUP odnosno policijakoja nije organizovana.

Zar nije velika glupost da se za potrebe na{eg TO radi uskladi{tenja ide po haubice ili nekodrugo artiljerijsko oru|e u Baniju a ovdje je istih takvih bilo i mogao se potreban broj ostavitia preraspodjelu izvr{iti na drugi na~in. Isti~e nadalje da je u vojno-strate{kom pogledusituacija oko Knina lo{a i da na{ udio u trgovini u politi~kim razgovorima kada su teritorijeu pitanju u velikoj mjeri smanjen.

[to se ti~e Zapadne Slavonije ranije nisam bio optimist kao Dàkula, ali sada sam sve vi{eubijedjen u opravdanost Veljkovog optimizma. Mi sve vi{e moramo isticati fizi~ki i kulturnigenocid i tu vidim na{u {ansu.

[to se ti~e na{ih izbjeglica na podru~ju Bosanske Krajine moram re}i da nije na vladi ARKrajina usvojena generalna politika da se Srbima iz Zapadne Slavonije naseljavaju druga sela.

Lovri} Djordje ponavlja da je novi komandant za izbjeglice u Banja Luci saop}io pitanjenaseljavanja nekih muslimanskih sela srpskim izbjeglicama iz Zapadne Slavonije.

Djordje Damjanovi} èli da dozna sudbinu Zapadne Slavonije pa kaè da kad gradi ku}ugradi ju od temelja, {to upu}uje na to da èli da zna na{ status, {ta mi zna~imo za novuJugoslaviju, da li }e egzistirati kao takva, {ta smo mi u viziji Republike Srpske Krajine, {ta smomi u viziji kona~no i dràve Hrvatske. U 98% slu~ajeva nije mi jasna na{a vizija ni sada{njani budu}a. Molimo Oblasno vije}e i sve koji vr{e kontakte sa na{om Vladom saUNPROFOROM da dobro vode ra~una o neotudjivosti podru~ja koje je osvojeno, anaro~ito da se ne kockamo sa komunikacionim sistemima koji su na{a {ansa.

Branko Bosanac isti~e da po pitanju snabdjevenosti sa ishranom i drugim potrep{tinamapripadnika TO moramo napraviti program rje{avanja problema. Da li imamo hrane ismje{taja za ljude iz TO.

Za{to milicija nije popunjena a ljudi ima dovoljno – na drugoj strani imamo ljudenerasporedjene.

Ljubi{a Budi} isti~e da se boji da }e ovo Vije}e biti pepeljara za punjenje i otresanje asu{tina je u tome da nadle`nosti za mnoga rje{enja leè po mnogim pitanjima u drugimorganima i na drugim nivoima.

Dàkula Veljko smatra da je najve}i problem {to stvaramo dràvu u jednom haosu i topripisuju}i zakone Republike Srbije. Za ovakvo stanje sam se i pripremao. Dovedeni smo usituaciju da rje{enjem traìmo politi~kim putem a ne vojnim.

379


HMDCDR

Sada se vidi da su veliki pritisci na Srbe i da moramo mudro politi~kim putem rje{avatina{e pitanje.

Mi moramo raditi na povratku naroda ali i na njegovom statusu (za{titi) na ovompodru~ju. Vensov plan nije detaljiziran pa se mora razja{njavati. Povratkom naroda vra}a senjegova vlast i policija jer je zbog tudje vlasti i policije ovaj narod i doìvio ovu sada{njusudbinu. Ve}e muke nas ~ekaju nego {to su ove sada. Sve nas ~ekaju kazani. Jedno je povrataknaroda a drugo je politi~ko rje{enje. Situacija u ovoj zemlji }e natjerati svakoga da ide u svojkraj.

Moramo oja~ati mjesne zajednice da budu sposobne da obave ni malo lake zadatke.Ve} sutra moramo u Banja Luci da dogovorimo za pomo} u hrani, za pomo} u opremi za

pripremu hrane (poljske kuhinje). Moramo strpljivo i sistematski i}i u odredjenim etapamau osvajanje pojedinih podru~ja.

Mnoge prigovore je vr{ila armija, nedovoljno lukava, a imali su fizi~ku vlast nad nama. Milan Radakovi} smatra da barem oni misle da zna {ta èlimo. Isti~e da su izgleda neki

pro{li puta bili uvrijedjeni – smatra da su to dvojica izvjestilaca kojih nema. Na{a sudbina jeu rukama onih koji nisu svoj posao organizovali. Proces promjene odredjenih zakona ako ihtreba mijenjati nije nerje{iva stvar, ali se bojim da }e to dozvoliti oni koji su uzeli kajase u svojeruke.

Mi{ljenja sam da milicija nije izvr{ila svoj zadatak (mislim zbog nestru~nosti). Prisustvoljudi koji su stjecali ~inove po kancelarijama }e nam puno {tetiti. Moramo stalno svi biti podkriti~kim osvrtom za svoj rad a mora postojati i odgovornost oblasnih organa milicije izonskog {taba TO prema civilnim strukturama za obavljeno ili neobavljeno. Ne}e biti punouspjeha ako bude samo vertikalna povezanost i odgovornost.

Budi} Ljubi{a ne isklju~uje mogu}nost tenzije da se kod nas izazovu sukobi. Smatra da jeNarodna skup{tina najvi{i organ vlasti i ona moè jedino donijeti odluku po pitanjukomunikacija.

Du{an E}imovi} isti~e da o otvaranju autoputa ne moè odlu~iti Oblasna skup{tina – tojeste komunikacija na podru~ju ove oblasti ali je od strate{kog interesa za Republiku.

Slobodan Rado{evi} zalaè se za postavljanje organizacije mikro-vlasti – Izvr{ni savjeti imjesne zajednice – da onaj iz Crvenog krsta i [taba za izbjeglice zna kome }e se obratiti.

Kresovi} Stevo iznosi probleme u SUP-a:– SUP sa stru~nim kadrom nije popunjen, stanice milicije ni sa stru~nim kadrom ni sa

milicionarima. Mnoge stanice su molbe dràle a nisu ih rje{avale. Ostaje i dalje nerije{enopitanje naoruànja i opreme (uniformi).

Babi} isti~e da je brigada milicije formirana sa zadatkom da obezbjedi granice ZapadneSlavonije i da odbije prve napade. Isti~e da najvi{e problema ima prema Raji}ima i to zbograzli~itih struja i interesa pa je za to podru~je za razrje{avanje problema traìo i pomo}ministra.

U razgovorima sa UNPROFOROM konstatovali smo da oni traè da lokalne policijskesnage nose samo kratke cijevi (kratko naoruànje).

Isti~e da je na terenu sela [umetlica smje{teno i 67 civila i da }e se organizirati zajedni~kaprehrana i milicije i civila.

Po pitanju rje{avanja molbi bilo je i izvjesnih nesporazuma na liniji komande brigade isekretarijata unutra{njih poslova.

Moli nadalje, da se po{alje apel oficirima koji su sa podru~ja Zapadne Slavonije a potrebnisu brigadi milicije, da se odazovu.

380


HMDCDR

Predlaè da se od ministarstva unutra{njih poslova i Vlade Republike Srpske Krajine traìrazja{njenje po pitanju naoruànja.

Veljko Dàkula smatra da ~im prije moraju profunkcionisati Izvr{ni savjeti, da ovi imenujuSavjete mjesnih zajednica, da Crveni krst i [tab za izbjeglice daju prijedloge rje{enja iz svogdjelokruga i da to profunkcioni{e, da Crveni krst traì rje{enja za izlaze i u najteìmsituacijama.

Du{an Vitez iznosi nedefinisanost nadle`nosti – koje su kompetencije Oblasnog vije}a iIzvr{nog savjeta, i ranije sam traìo da se to defini{e. Daljnji problemi: Babi} traì od Crvenogkrsta dio hrane za specijalnu miliciju. Oblasni Crveni krst mora se hitno uklju~iti u akcijuhumanitarne pomo}i za ovo podru~je. Ima 500 zahtjeva za privremeni smje{taj – ti zahtjevi}e se pove}ati sa demobilizacijom. Trgovine ne mogu zadovoljiti osnovne potrebestanovni{tva.

Budèt op}ine je na kraju. Pitanje penzionera je ogroman problem. Pored 500 ugroènihlica imamo 2.000 ljudi penzionera bez sredstava za ìvot.

Nakon rasprave doneseni su slijede}i zaklju~ci:

Na temelju ~lana 23. stava 4. Odluke o organizaciji i na~inu rada Oblasnog vije}a Srpskeoblasti Zapadne Slavonije Oblasno vije}e Srpske oblasti Zapadne Slavonije na sjedniciodrànoj 24. 06. 1992. godine donijelo je ovaj

Z A K L J U ^ A K1. Od Ministarstva unutra{njih poslova Republike Srpska Krajina zadràti razrje{enje u

pogledu vrste i kalibra naoruànja pripadnika jedinica milicije na podru~jima oblasnihSekretarijata unutra{njih poslova.

2. Uputiti apel oficirima koji su poreklom ili rodjenjem sa teritorije Srpske oblasti ZapadneSlavonije, a potrebni su kao stru~ni kadrovi za brigadu milicije, da se stave na raspolaganjeSekretarijatu unutra{njih poslova Srpske oblasti Zapadne Slavonije.

OBLASNO VIJE]EBroj: 02-01-81/92.

Na temelju ~lana 23. stava 4. Odluke o organizaciji i na~inu rada Oblasnog vije}a Srpskeoblasti Zapadne Slavonije Oblasno vije}e Srpske oblasti Zapadne Slavonije na sjedniciodrànoj 24. 06. 1992. godine donijelo je ovaj

Z A K L J U ^ A K1. Oblasno vije}e Srpske oblasti Zapadne Slavonije nalaè svim funkcionerima i organima

Srpske oblasti Zapadne Slavonije da putem Vlade i drugih organa i organizacija RepublikeSrpska Krajina zahtjevaju da se osigura prisustvo nov~anih sredstava na ovom podru~ju kakobi se moglo efikasnije funkcionisati.

OBLASNO VIJE]EBroj: 02-01-80/92

AD 3.Vlado Vidi} predsjednik komisije za procjenu {teta od ratnog razaranja koja je imenovana

od strane Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije podnio je informaciju ou~injenom na procjeni {tete od ratnih razaranja po op{tinskim komisijama. Upoznao jeOblasno vije}e da jo{ prije nego je komisija imenovana su on i Budi} Ljubi{a radili na

381


HMDCDR

dokumentima na osnovu kojih }e se procjena vr{iti. Elaborat za procjenu {teta su podijeljenipo op{tinama a isto tako su Izvr{ni savjeti op{tina obavije{teni da imenuju svoje komisije zaprocjene {teta.

Rad po komisijama odvijao bi se uglavnom u tri faze: prva faza sastojala bi se od globalneprocjene {teta, druga bi se provodila konkretno na procjeni konkretnih dobara, sredstava itd.,a tre}a faza bi se sastojala od izrade dokumentacije u fazi obnove na osnovu koje bi se vr{ila inabavka i tro{enje sredstava.

Vidi} isti~e da su upu}ivali poùrnice op{tinskim komisijama da se odredjeni posloviobave, te obavili razgovore o problemima kao {to su:

– terenski uslovi rada (nedostatak prevoznih sredstava i pogonskog goriva)– prostor– kadrovski problemi– pitanje shva}anja ozbiljnosti posla na procjenama {teta

Budi} Ljubi{a isti~e da nije profunkcionisalo na terenu {ta radi op{tinska komisija zaprocjenu {teta, zatim su isticali da komisije nemaju formulare – oni su izradjeni ali svi nisupodigli, i glavnom problem je {to je to rad na terenu skop~an sa odredjenim prevozom.Predsjednik Dàkula isti~e da treba zahtjevati da op{tinske komisje odmah po~nu sa radom ida od 27. 06. 1992. godine znamo koje su u funkciji.

Nakon zavr{ene rasprave po ovoj ta~ci dnevnog reda Oblasno vije}e je donijelo ovaj

Z A K L J U ^ A K1. NALA@E se op{tinskim komisijama za procjenu {teta od ratnih razaranja na

stambenim, poslovnim, industrijskim i drugim objektima, opremi, sredstvima i drugimdobrima da intenzivno otpo~nu sa radom na procjenama {teta.

Za eventualne nejasno}e ili stru~nu pomo} obratiti se Komisiji za procjenu {teta od ratnihrazaranja Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije.

2. O izvr{enim procjenama dostavljati izvje{taje Komisije za procjenu {teta od ratnihrazaranja Oblasnog vije}a Srpska oblast Zapadne Slavonije.

OBLASNO VIJE]EBROJ: 02-01-77/92.

AD 6.Branko Dèlajlija podnio je obrazloènje prijedloga odluke o razvrstavanju funkcionera i

radnika Narodne Skup{tine, Oblasnog vije}a i oblasnih organa uprave Srpske oblasti ZapadneSlavonije u platne grupe i koeficijente. Prijedlog odluke su ~lanovi Oblasnog vije}a dobili uzpoziv za sjednicu i primjedbi na prijedlog odluke nije bilo pa je Oblasno vije}e donijelo ovu

Na osnovu ~lana 46. Zakona o radnim odnosima u dràvnim organima (“Slu`beni glasnikRSK br. 6) Oblasno vije}e Srpske oblasti Zapadna Slavonija na sjednici odrànoj 24. 06.1992. godine donijelo je slijede}u

O D L U K Uo razvrstavanju funkcionara i radnika Oblasnog vije}a

i oblasnih organa uprave Srpske oblasti Zapadna Slavonijau platne razrede.

^lan 1.Osnovica za obra~un plata ~ini prosje~na zarada zaposlenom ispla}ena za prethodni mjesec

u Republici Srpskoj Krajini ili utvrdjena najnià cijena rada za zaposlene u Vladi RepublikeSrpske Krajine ovisno o poznatom podatku.

382


HMDCDR

^lan 2.Osnovica se mnoì koeficijentom za svako radno mjesto.

^lan 3.Pripravnicima pripada 80% od najniè plate u okviru zvanja za koje se pripravnik

osposobljava.^lan 4.

Platne grupe i koeficijenti:I 5,25 Predsjednik Narodne Skup{tine

Predsjednik Oblasnog vije}aII 4,40 Podpredsjednik Oblasnog vije}aIII 4,00 Sekretar Narodne skup{tine i Oblasnog vije}a, Sekretari Oblasnih

SekretarijataIV 2,90 Samostalni stru~ni suradnikV 2,65 Vi{i stru~ni saradniciVI 1,85 Stru~ni saradnici, referenti i tehni~ko administrativni radniciVII 1,20 Voza~i i VKV radniciVIII 0,65 îsta~ice

^lan 5.Na osnovu ove Odluke a u skladu sa ~lanom 5 ispla}ivat }e se plate funkcionarima i

radnicima zaposlenim u Oblasnom vije}u i organima uprave Srpske oblasti ZapadnaSlavonija po~ev od 01. 05. 1992. pa do dono{enja akata o sistematizaciji i vrednovanju radnihmjesta zaposlenih u Oblasnom vije}u, a najkasnije do 01. 11. 1992. godine.


Za narednu sjednicu Oblasnog vije}a potrebno je pripremiti prijedloge za isplatu li~nihdohodaka (kriterije za obra~un) za Izvr{ne savjete op{tina i druge stalne ili povremene organe(odbore, {tabove, komisije, stru~ne i druge slu`be) koji su izabrani ili imenovani od straneOblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije.

U komisiju za izradu prijedloga predloèni su:Dèlajlija Branko, za predsjednikaBosanac Branko, za ~lanaRado{evi} Slobodan, za ~lanaKova~evi} Vera, za ~lanaLovri} Djordje, za ~lanaDrugih prijedloga nije bilo pa je Oblasno vije}e nakon zaklju~ene rasprave donijelo ovoNa temelju ~lana 23. stava 3. Odluke o organizaciji i na~inu rada Oblasnog vije}a Srpske

oblasti Zapadne Slavonije, Oblasno vije}e na sjednici odrànoj 24.06.1992. godine donijeloje ovo

R J E [ E N J E1. U Komisiju za izradu prijedloga za isplatu li~nih dohodaka za Izvr{ne savjete op{tine i

druge stalne ili povremene organe (odbore, {tabove, komisije, stru~ne i druge slu`be) izabraneili imenovane od strane Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije imenuju se:

a) Dèlajlija Branko, za predsjednikab) Bosanac Branko, za ~lana

383


HMDCDR

c) Vitez Du{an, za ~lanad) Rado{evi} Slobodan, za ~lanae) Kova~evi} Vera, za ~lanaf ) Lovri} Djordje, za ~lana2. Prijedlog za obra~un i isplatu li~nih dohodaka dostaviti na razmatranje i usvajanje

Oblasnom vije}u Srpske oblasti Zapadne Slavonije za narednu sjednicu.3. Ovo rje{enje stupa na snagu danom dono{enja.


AD 7.Branko Dèlajlija podnosi obrazloènje na prijedlog zaklju~ka o visini osnovice za obra~un

i isplatu li~nih dohodaka zaposlenih u Oblasnom vije}u i oblasnim organima uprave.Prijedlog zaklju~ka dostavljen je uz poziv.

Za raspravu se nije nitko javio pa je na temelju prijedloga Oblasno vije}e donijelo ovajNa temelju ~lana 23. stava 4. Odluke o organizaciji i na~inu rada Oblasnog vije}a Srpske

oblasti Zapadne Slavonije, Oblasno vije}e Srpske oblasti Zapadne Slavonije na sjedniciodrànoj 24. 06.1992. godine donijelo je ovaj

Z A K L J U ^ A Ko visini osnovice za obra~un i isplatu li~nih dohodaka

zaposlenih u Oblasnom vije}u i oblasnim organima uprave1. UTVRDJUJE se osnovica za obra~un i isplatu li~nih dohodaka za mjesec maj 1992.

godine za funkcionere i zaposlene radnike u Oblasnom vije}u i oblasnim organima uprave uiznosu od 44.524. – dinara (slovima: ~etrdeset~etirihiljadepetstodvadeset~etiri dinara) kojiiznos je utvrdjen od strane Vlade Republike Srpske Krajine kao najnià cijena radafunkcionera i zaposlenih radnika u Vladi Republike Srpske Krajine za mjesec maj 1992.godine.

2. Ovaj Zaklju~ak stupa na snagu danom dono{enja.OBLASNO VIJE]E

Broj: 02-01-76/92.

AD 8.Utvrdjivanje prijedloga Odluke o pripremanju regionalnog prostornog plana Srpske

oblasti Zapadne Slavonije obrazloìo je Ljubi{a Budi} a pismeni materijal dostavljen je uzpoziv za sjednicu.

Kuli} Mladen je u raspravi stavio primjedbu da ovaj prijedlog odluke prejudicira politi~korje{enje.

Budi} Ljubi{a je obrazloìo da se ne radi o prejudiciranju politi~kog rje{enja ve} da je tozakonska obaveza prema vaè}im zakonima Republike Srpske Krajine iz te oblasti.

U raspravi vi{e nije bilo u~esnika pa je Oblasno vije}e sa 5 glasova za i 1 glas protiv utvrdiloNa temelju ~lana 11. stava 1. ta~ke 2. Statuta Srpske oblasti Zapadne Slavonije, te ~lana

22. Zakona o planiranju i uredjenju prostora (“Slu`beni glasnik Republike Srpska Krajina”,broj 9/92), Narodna Skup{tina Srpske oblasti Zapadne Slavonije, na sjednici odrànoj______ 1992. godine, donijela je

384


HMDCDR

O D L U K U O PRIPREMANJU REGIONALNOG PROSTORNOG PLANA SRPSKE

OBLASTI ZAPADNE SLAVONIJE

^lan 1.Narodna Skup{tina Srpske oblasti Zapadne Slavonije donosi Odluku da se za prostor

Srpske oblasti Zapadne Slavonije pripremi REGIONALNI PLAN ZAPADNESLAVONIJE. (U daljem tekstu – Regionalni plan).

^lan 2.Regionalni plan Srpske oblasti Zapadne Slavonije obuhvata prostor op{tina: Oku~ani,

Pakrac, Daruvar, Grubi{no Polje i Podravska Slatina.

^lan 3.Regionalni plan treba da sadrì naro~ito:

1. Granice podru~ja za koje se plan donosi,2. Ciljeve i politiku organizacije, uredjenja, kori{tenja i za{titu prostora,3. Osnovnu namjenu povr{ina (poljoprivredno, {umsko i gradjevinsko zemlji{te, podru~je saposebnom namjenom, prostori oko nepokretnih kulturnih dobara, banjska i turisti~kanaselja, izvori{ta vodosnabdjevanja, nalazi{ta mineralnih sirovina i drugo),4. Plan mreè nasilja sa prikazom razmje{taja centara, komunalnih objekata i drugo.5. Mreù i objekte tehni~ke infrastrukture (za upotrebu voda, za{tita voda, za{tita od {tetnogdejstva otrovnih voda, za proizvodnju i prenos energije, za odlaganje, uklanjanje i preradu~vrstih otpadaka i razmje{taj deponija, 6. Prostorne osnove za melioraciju, arondaciju i komasaciju,7. Uslove za sanaciju postoje}eg stanja u prostoru, naro~ito poru{ene i degradirane ìvotnesredine,8. Uslove i mjere za ostvarivanje prava (dono{enje prostornih i urbanisti~kih planova za uèprostorne cjeline, uskladjivanje propisa kojima se uredjuju odnosi u prostoru i dinamikarealizacije),9. Grafi~ke prikaze od kojih naro~ito:– veza prostornog plana sa {ifrom prostornom cjelinom i prikaz planiranih veza saokruènjem,– plan namjene povr{ina (poljoprivredno, {umsko i gradjevinsko zemlji{te i drugo),– plan za{tite posebnih prirodnih vrednosti, kulturnih dobara, za{ti}ene okoline i dobara kojeuìvaju za{titu,– plan mreè naselja sa prikazom razmje{taja zona stanovanja, industrije, saobra}aja,energetike, komunalnih objekata, telekomunikacija i drugo.

^lan 4.Pripremanje zadataka u vezi izrade plana, provedbu javnog nadmetanja i vodjenje stru~ne

korespondencije vr{i Oblasni sekretarijat za urbanizam, gradjevinarstvo i stambenokomunalne poslove u suradnji sa oblasnim Zavodom za prostorno planiranje i izgradnju.

^lan 5.Nacrt Regionalnog plana stavlja se na javno ogla{avanje radi davanja primjedbi, prijedloga

i prijedloga rje{enja na nacrt Regionalnog plana u Skup{tini op{tina Oku~ani, Pakrac,Daruvar, Grubi{no Polje i Podravska Slatina, i to u trajanju od 30 dana.

385


HMDCDR

^lan 6.Prije davanja Prijedloga Regionalnog plana na usvajanje oblasni Sekretarijat za urbanizam,

gradjevinarsvo i stambene i komunalne poslove pribavit }e mi{ljenje Stru~ne komisije VladeRepublike Srpske Krajine.

^lan 7.Rok za dono{enje regionalnog plana je osam mjeseci.

^lan 8.Ova odluka stupa na snagu osam dana po objavi Slu`benog Glasnika Republike Srpske

Krajine.

NARODNA SKUP[TINA

AD 9.Utvrdjivanju prijedloga Odluke o osnivanju oblasne geodetske uprave obrazloìo je Budi}

Ljubi{a. Istakao je da je i ovo zakonska obaveza u skladu sa Zakonom o premeru i katastru iupisima prava na nepokretnostima.

U raspravi nije nitko u~estvovao pa je uz tekstualne ispravke koje je predloìo sekretarOblasnog vije}a Savo Rado{evi} sa 5 glasova za i 1 protiv Oblasno vije}e utvrdilo

Na temelju ~lana 11. stav 1. to~ke 2. Statuta Srpske oblasti Zapadne Slavonije, te ~lana ___zakona o premeru i katastru i upisima prava na nepokretnostima (“Slu`beni glasnik RSK”, br.___/92.), Narodna Skup{tina Srpske oblasti Zapadne Slavonije, na svojoj sjednici odrànoj22. 08. 1992. godine, donijela je

O D L U K U O OSNIVANJU OBLASNE GEODETSKE UPRAVE

^lan 1.Za obavljanje poslova premjera, katastra i upisa prava na nepokretnostima prema Zakonu opremeru i katastru i upisima prava na nepokrenostima osniva se OBLASNA GEODETSKAUPRAVA.

^lan 2.Osnovna djelatnost oblasne geodetske uprave:

– vr{i ovjeravanje karata i elaborata premjera,– davanje mi{ljenja na izmjene granica katastarskih op{tina za koje je izvr{en premjer iizradjen katastarski operat,– predlaè formiranje katastarskih srezova i utvrdjuje njihove nazive,– utvrdjuje osnovu klasiranja i bonetiranje zemlji{ta,– rje{ava àlbe u drugostepenom upravnom postupku,– vr{i upravni nadzor nad radom premjera i izrade katastra nepokretnina,– donosi propise o tehni~kim normativima i na~inu rada koji se primjenjuje u premjeru,obnovi premjera i izradi katastra, vodova i njihovom odràvanju kao i kod izvodjenjageodetskih radova za posebne potrebe.

^lan 3.Sjedi{te oblasne geodetske uprave je u Pakracu, a privremeno sjedi{te je u Oku~anima.

386


HMDCDR

^lan 4.Sredstva oblasne Geodetske uprave obezbedjuje Narodna Skup{tina Srpske oblasti

Zapadne Slavonije iz Budèta.

^lan 5.Narodna Skup{tina Srpske oblasti Zapadne Slavonije imenuje DIREKTORA oblasne

geodetske uprave.

^lan 6.U roku 30 dana po imenovanju direktora, direktor Oblasne geodetske uprave duàn je

izraditi prijedlog organizacije i sistematizacije rada i programa radova i dati na usvajanjeOblasnom vije}u, a srednjoro~ni program rada dati na usvajanje Narodnoj Skup{tini Srpskeoblasti Zapadne Slavonije.

^lan 7.Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja, a objavit }e se u “Slu`benom glasniku”

Republike Srpske Krajine.

NARODNA SKUP[TINA

AD 10Predsjednik Oblasnog vije}a Veljko Dàkula obrazloìo je da je Milenko Mileti} saop{tio

da nije u mogu}nosti obavljati du`nost komandanta [taba za prihvat izbjeglica i organizacijupovratka Srpskog naroda Zapadne Slavonije na podru~ju Srpske oblasti Zapadne Slavonije nakoju du`nost ga je imenovalo ovo vije}e, pa predlaè da se donese akt o razrje{enju.

Na temelju ovog prijedloga Oblasno vije}e donijelo je ovoNa temelju ~lana 23. stava 3. Odluke o organizaciji i na~inu rada Oblasnog vije}a Srpske

oblasti Zapadne Slavonije, Oblasno vije}e na sjednici odrànoj 24.06.1992. godine donosi

R J E [ E N J Eo razrje{enju

1. Razrje{ava se Milenko Mileti} du`nosti komandanta [taba za prihvat izbjeglica iorganizaciju povratka Srpskog naroda Zapadne Slavonije na podru~ju Srpske oblasti ZapadneSlavonije zbog odlaska na drugu du`nost.

2. Ovo rje{enje stupa na snagu danom dono{enja.OBLASNO VIJE]E

Broj: 02-01-75/92.

AD 11.Predsjednik Oblasnog vije}a Veljko Dàkula predloìo je Oblasnom vije}u nakon

odredjenih konsultacija da Oblasno vije}e za komandanta {taba za prihvat izbjeglica iorganizaciju povratka srpskog naroda u Zapadnu Slavoniju imenuje oec. SlobodanaRado{evi}a.

Drugih prijedloga nije bilo pa je na osnovu predloènog Oblasno vije}e Srpske oblastiZapadne Slavonije donijelo ovo

Na temelju ~lana 23. stava 3. Odluke o organizaciji i na~inu rada Oblasnog vije}a Srpskeoblasti Zapadne Slavonije, Oblasno vije}e na sjednici odrànoj 24. 06. 1992. godine donosi

387


HMDCDR

R J E [ E N J Eo imenovanju

1. I M E N U J E se oec. SLOBODAN RADO[EVI] iz Vo}ina, op{tina PodravskaSlatina za KOMANDANTA [taba za prihvat izbjeglica i organizaciju povratka srpskognaroda na podru~je Srpske oblasti Zapadne Slavonije.

2. Ovo rje{enje stupa na snagu danom dono{enja.OBLASNO VIJE]E

Broj: 02-01-74/92.

AD 12.Sekretar za privredu i finansije Branko Dèlajlija predloìo je Oblasnom vije}u da donese

zaklju~ak da se obveè Predstavni{tvo Oblasnog vije}a u Novom Beogradu da Predstavni{tvoizradi i dostavi Oblasnom vije}u Srpske oblasti Zapadne Slavonije izvje{taj o radu i financijskiizvje{taj Biroa Vlade Srpske Autonomne Oblasti Zapadne Slavonije i Predstavni{tvoOblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije zaklju~no sa 30. 06. 1992. godine. Predlaèrok za dostavu izvje{taja 31. 07. 1992. godine.

Na osnovu ovog prijedloga Oblasno vije}e Srpske oblasti Zapadne Slavonije donijelo jeovaj

Oblasno vije}e Srpske oblasti Zapadne Slavonije na prijedlog Sekretara za privredu ifinansije, a temeljem ~lana 23. stava 4. Odluke o organizaciji i na~inu rada Oblasnog vije}aSrpske oblasti Zapadne Slavonije na sjednici 24. 06. 1992. godine donosi ovaj

Z A K L J U ^ A K1. Z A D U @ U J E se {ef Predstavni{tva Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije

u Novom Beogradu dipl. oec. Vladimir [ipraga da izradi i podnese Oblasnom vije}u Srpskeoblasti Zapadne Slavonije izvje{taj o radu i financijski izvje{taj Birou Vlade SrpskeAutonomne oblasti Zapadne Slavonije i Predstavni{tva Oblasnog vije}a Srpske oblastiZapadne Slavonije zaklju~no sa danom 30. 06. 1992. godine.

2. Rok za izradu i dostavu izvje{taja o radu i financijskog izvje{taja iz ta~ke 1. ovogzaklju~ka je 20. 08. 1992. godine.


Vitez Du{an predsjednik Izvr{nog savjeta op{tine Oku~ani postavio je pitanje da se razjasniimaju li Izvr{ni savjeti op{tina ovla{tenja, i kolika su, da pregovaraju sa UNPROFOROM.

Nakon rasprave Oblasno vije}e Srpske oblasti Zapadne Slavonije donijelo je ovajNa temelju ~lana 23. stava 2. Odluke o organizaciji i na~inu rada Oblasnog vije}a Srpske

oblasti Zapadne Slavonije, Oblasno vije}e Srpske oblasti Zapadna Slavonija na svojoj sjedniciodrànoj 24. 06. 1992. godine donosi ovo

U P U T S T V OIzvr{ni savjeti op{tina Grubi{no Polje, Daruvar, Oku~ani, Pakrac, Podravska Slatina mogu

pojedina~no (zasebno) kontaktirati i pregovarati sa predstavnicima UNPROFORA mimoorgana Narodne skup{tine i Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije samo kada supremeti rasprave pitanja koja se ti~u lokalnih stvari sa podru~ja (teritorije) pojedinog Izvr{nogsavjeta ali uvijek u okviru odluke i politike Narodne skup{tine i Oblasnog vije}a Srpskeoblasti Zapadne Slavonije, kao i Vlade i drugih organa Republike Srpske Krajine.

388


HMDCDR

2. Prilikom vodjenja razgovora uvijek voditi ra~una o korektnosti u postupanjima i na~inuvodjenja razgovora kao i o ugledu organa koga se zastupa i drugih organa Srpske oblastiZapadne Slavonije i Republike Srpske Krajine.


Predsjednik Izvr{nog savjeta op{tine Pakrac Radakovi} Milan dao je prijedlog da se rije{ipitanje uskladjivanja pe~ata i da se jedinstveno izrade ìgovi za sve Izvr{ne Savjete op{tine uskladu sa Zakonom o ìgovima, te da se nabave zastave i grbovi Republike Srpske Krajine uskladu sa Ustavom.

Na osnovu ovog prijedloga Oblasno vije}e Srpske oblasti Zapadne Slavonije donijelo jeovaj

Z A K L J U ^ A K1. Izvr{iti uskladjivanje pe~ata za sve Izvr{ne savjete op{tine u skladu sa Zakonom

Republike Srpske Krajine Sl. glasnik br. 3/92. od 23. marta 1992. godine, te izvr{iti nabavu(kupnju zastave i grba Republike Srpske Krajine u skladu sa Ustavom Republike SrpskeKrajine – ~lan 6. stav 2. Ustava, Sl. glasnik br. 1/92.

Drugih pitanja i prijedloga nije bilo.Sjednica je zaklju~ena u 14,30 sati.

Preslika, strojopis, latinicaHR – DASB, OV SOZS, kut. 1.



Z A P I S N I K

sa sjednice Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije odràne 27. 06. 1992. godine uOku~anima.Sjednica po~ela sa radom u 08,30 sati. Sjednici prisutni:Dàkula Veljko – predsjednik Vije}a, Mladen Kuli} – podpredsjednik Vije}a, Bosanac Branko, Dèlajlija Branko i Zagorac @ivko ~lanovi vije}aOstali prisutni: êdomir Uskokovi}, Slobodan Rado{evi}, pukovnik Jovan ûbri}, MilankoBabi}, Stevo Kresovi}, pukovnik Gojko Vujnovi}, pukovnik Milan Basta{i}, MilanRadakovi}, Du{an Vitez i \or|e Lovri}Otsutni ~lanovi Oblasnog vije}a: Graovac Milan, Dopu|a Nikola i Ljubi{a Budi}Zapisni~ar: Blagojevi} Radojka

389


HMDCDR


DNEVNI RED:1. Verifikacija zapisnika (zaklju~aka i odluka) sa sjednice Oblasnog vije}a odràne 24. 06.1992. godine.

Izvjestilac: sekretar vije}a Savo Rado{evi}2. Informacije

a) o politi~ko-bezbedonosnoj situaciji na podru~ju Srpske oblasti Zapadne SlavonijeIzvjestilac: predstavnik SUP-ab) o dostignutom stepenu razvoja {tabova i jedinica TO kao i uo~enim problemima u vezi

sa preuzimanjem odgovornosti za podru~je Zapadne Slavonije od strane UNPROFORAIzvjestilac: Komandant zonskog {taba TO pukovnik Jovan ûbri}

3. Obrazloènje odluke o osnivanju Javnog poduze}a Zavoda za prostorno planiranje iizgradnju.

Obrazloènje odluka dostavljamo u prilogu.4. Ostala problematika.

AD 1Nakon pro~itanih akata koja su donesena na sjednici vije}a od 24. 06. 1992. godine,

Oblasno vije}e Srpske oblasti Zapadne Slavonije donijelo je ovaj

Z A K L J U ^ A K1. Verificira se zapisnik sa aktima donesenim na sjednici Oblasnog vije}a Srpske oblasti

Zapadne Slavonije koja je odràna 309

AD 2a) Stevo Kresovi} informira Oblasno vije}e ispred SUP-a o politi~ko-bezbedonosnoj

situaciji. Upoznaje da postoji uznemirenost stanovni{tva odlaskom vojske, prisutno jeodvoènje imovine sa ovog podru~ja, i dalje postoji kadrovska nepopunjenost policije –stru~nim kadrom popunjeno je svega 5% sa ostalim pripadnicima policije popunjenost je sa90%. Prisutna je aktivnost neprijatelja na Mokro Polje, Kri~ke, Jasenovac a i kod Lipika.

Po~injene su {tete paljevinama i od strane vojske koja se povla~i – ne pruà se pomo} ~akni kod ga{enja poàra.

UNPROFOR se stavlja u unutra{njost a ne na liniju razdvajanja.Prilikom povla~enja jedinice pukovnika Babi}a – on nije dozvolio kontrolu kolone vozila

koja se izvla~i.Babi} isti~e da postoje indicije za osnivanje nekih privatnih vojski – ~ak neka ̀ enska vojska,

{to moramo energi~no spre~avati. Problem ~ini oprema koja nije do{la za miliciju pa imamojo{ uvjek dosta {arenila. Nadalje problem je i u adekvatnom naoruànju – nemamo propisanekratke cijevi – oru`je koje se nosi o opasa~u.

b) Pukovnik Jovan ûbri} iznosi program demobilizacije {tabova i jedinica i obavje{tavada sve ide po planu komande 1 Kraji{kog korpusa i da }e sve jedinice biti demobilisane u~etvrtoj fazi.

Isti~e potrebu kontrole preuzimanja odgovornosti od strane lokalne milicije, naime snagelokalne milicije kontrolu trebaju preuzeti 20. i 23. juna 1992. godine.

390

309 U izvorniku re~enica nedovr{ena.


HMDCDR

Upoznaje dalje Oblasno vije}e sa problematikom i organizacijom smje{taja i ishranepripadnika TO nakon 5. jula.

Isti~e da je primje}eno da nije do kraja rije{en problem zbrinjavanja redovne milicije sagorivom i hranom.

Predsjednik Dàkula postavlja pitanje minskih polja po mjestima koja su napu{tena i nedrè se. Tko je odgovoran za uklanjanje takvih minskih polja.

Pukovnik Jovan ûbri} saop{tava da ~i{}enje minskih polja je sa na{e strane u organizaciji1 Kraji{kog korpusa odnosno njegovih inìnjerskih jedinica, a minska polja sa one stranelinije dodira bit }e u organizaciji i obavezi suprotne strane. î{}enja mina se mora provoditiod centra ka liniji dodira.

Du{an Vitez postavlja pitanje ljudi koji su demobilisani ili }e to biti – sve njih nije mogu}ezaposliti a postavlja se pitanje pla}anja istih kada budu raspore|eni u TO i demobilisani teposlani ku}ama – to su ljudi koji imaju porodice uglavnom van na{eg podru~ja.

Babi} isti~e da je problem popune jedinice odnosno lokalne policije i u tome {to je netkoobe}ao da }e TO biti pla}en a da ne}e ni{ta raditi, tako je netko obe}ao i za rezervni sastavpolicije. Mnogi ljudi su nepravilno informisani i moramo se truditi da ih pravilnoinformi{emo.

Pukovnik ûbri} informi{e o koncepciji TO i konstrukciji financiranja – tada je uzetprosjek li~nih dohodaka Srbije a osnova je uzeta za oko 50.000 ljudi.

\or|e Lovri} tako|er informi{e da postoji neinformiranost po liniji milicije oko njihovogstatusa, oko plata, uslova ìvota, sanitetskog obezbe|enja i na tome se mora dosta u~initi.

Pukovnik Vujnovi} Gojko informi{e da svi trebaju organizaciono i stru~no ~initi po svojimresorima da se problemi rje{avaju.

Du{an E}imovi} smatra da po pitanju bezbedonosne situacije ima malo vi{e optimizma.Novi izvje{taj Marka Guldinga }e sadràti i zahtjeve za mjere protiv Hrvatske.

U saboru Tu|man310 priznao da mu je lord Karington311 rekao (optuìo Hrvatsku) da jeHrvatska direktno umje{ana u rat u Bosni i Hercegovini, da opstruira mirovne akcije.

Ruski parlament je zatraìo odgovornost ministra inostranih poslova za izglasavanjeekonomske blokade SR Jugoslavije u Savjetu bezbjednosti.

Du{an E}imovi} nadalje smatra da }e TO za poslove koje }e imati ili nemati morati bitipla}eni jer }e biti u pripravnosti.

Moramo za sada{nje prilike imati osiguran socijalni mir.Isti~e nadalje da smo na Vladi Republike Srpske Krajine bili obmanuti po pitanju obe}anja

da ide 13 kamiona sa opremom za policiju a ista oprema jo{ danas nije stigla a izgleda nije jo{ni upu}ena.

Po pitanju informativne djelatnosti na podru~ju Srpske oblasti Zapadne Slavonije isti~e daju je te{ko poja~ati zbog nedostatka struje. Kada bi se rije{ilo napajanje radio stanice ioda{ilja~a u pitanju je koliko nas narod moè slu{ati jer ni oni nemaju aparate odnosnonemaju za njih izvore napajanja.

Bosanac Branko postavlja pitanje da li mi kao Oblasno vije}e slu{aju}i da se pale ku}e napodru~ju npr. Jasenovca trebamo dati podr{ku paljevinama ili da traìmo odgovornostkomandanta sa tog podru~ja. Tamo se namjerno pale ku}e – srpske ku}e bez kontrole, apolicija na ve~er ne smije iz ku}a.

391

310 Franjo, predsjednik RH.311 Peter Carrington.


HMDCDR

U izlaganju navodi slu~aj u Raji}ima gdje je jedan jedini televizor poku{ao odnijetikonkretno kapetan Miro~evi} sa vojnom policijom, a sprije~en je od strane TO. [ta daljepri~ati kada se zna da je vojska odnijela stolice iz osnovne {kole.

Slobodan Rado{evi} o potrebi naseljavanja Jasenovca isti~e da mi konkretno sada imamomalo naroda koji gravitira na tom podru~ju i kada bi se taj narod upu}ivao u Jasenovac smatrada bi narod smatrao da je to naseljavanje pod nekakvom politi~kom prisilom {to nije dobroi narod èli bliè svojim ku}ama.

Vitez Du{an iznosi da je poku{ao organizirati narod u Jasenovcu ali je kod njih velikipesimizam. Postoje neodgovorne izjave pojedinih oficira u Jasenovcu – oni podràvaju tepaljevine, nagovaraju taj narod da povla~enjem vojske trebaju i oni i}i odmah odande, da topodru~je ostane prazno. Plja~ke od strane vojske su jedna vrsta zlo~ina koja se rijetko de{ava.

Isti~e problem obilaska terena odnosno da nemaju ni jedno vozilo a ni goriva radi obilaskaterena.

Milan Radakovi} upozorava da u ovoj akciji demobilizacije moramo voditi ra~una danetko tako re}i zadnji dan ne izgubi glavu. Vojna policija je nakarada koju treba svu pohapsiti.Sve plja~ke koje se de{avaju grani~e sa vandalstvom.

Na{a policija koja ostaje mora se pona{ati profesionalno. One rampe u naseljimapredlaèm da se ukinu jer sluè da na njima pijanci drijemaju i otre`njavaju se.

Po pitanju infomiranosti isti~e da mi svi ponekad idemo u neko mjesto pa smo mogliinformirati narod – pitanje je jedino ako nam stavovi nisu isti.

[to se ti~e povratka ljudi – te{ko je ljude spre~avati da ne dolaze iako jo{ nismo dovoljnopripremljeni za prihvat naroda ni po pitanju prostora a pogotovo ishrane. Daleko vi{e mjestabit }e nakon potpunog povla~enja vojske.

Po pitanju ishrane moramo uvaìti okolnosti da ovo nije vrijeme objedovanja i slava ve}vrijeme krize.

Babi} smatra da bi trebalo napraviti plan informisanja i da nas istovremeno ide vi{e u istomjesto i da kaèmo narodu {ta jeste, i kako jeste, ali da kaèmo jednako a ne svako iz svogvi|enja. Za sada ima veoma malo nerije{enih molbi za policiju.

Pukovnik Jovan ûbri} iznosi da se i njemu kao ~ovjeku smu~ilo u pogledu plja~ke. Te{kose moè {ta pomo}i osim da se pristupi kartografiji – upisivati po~inioce i vozila kojima sekrade pa }e valjda netko nekada po tom postupiti. Ne odobravam to {ta se radi alibezobzirnost je tolika da tu pomo}i nema.

Stevo Kresovi} isti~e da je kontrolu imovine vr{ila vojna policija a ona je organizator plja~kii paljevina. Nema saradnje jer oficiri generalovu naredbu ne}e izvr{iti. Oficir ne da nebi smiodozvoliti da se vozilo ne pregleda, ve} ne bi smio dozvoliti da se u vozilo ubacujenedozvoljeno. U Jasenovcu je spaljeno cca 150 stambenih objekata, na{a strana je zapalilahotel, prona{li smo po~inioca ali opet ni{ta.

Predsjednik Dàkula isti~e da je sve ovo zavr{nica jedne stihije.Pukovnik Milan Basta{i} smatra da su ovo na{e ljudske navike iz neposredne blizine. Po

pitanju blagog zastoja u povratku izbjeglica cijeni da }e tenzija narasti dotle da }e nasproglasiti remetila~kim faktorom. Predlaèm da se po{alje apel svim institucijama da hrvatskastrana zadràva povratak izbjeglica.

Smatra da po pitanju Jasenovca postoji jedna svijetla to~ka budu}i da je Skup{tina op{tineDubica spremna da pomogne oko otvaranja zdravstvene stanice (Doma zdravlja) u Jasenovcu.

Predsjednik Dàkula isti~e da svi koji ovdje sjedimo ako se ne po~nemo mijenjati ne}e odsvega biti ni{ta.

392


HMDCDR

Problemi su u tome {to se civilne vlasti nisu razvijale, morale su biti institucije koje bispre~avale kra|e i lopovluke. Od prvog dana je vojna bezbednost razbijala civilne organevlasti.

Jo{ uvjek nemamo oblasnog sekretara SUP-a, a do sada je bio razbijen odnos u slu`bi SUP-a.Od ministarstva unutra{njih poslova moramo hitno zatraìti postavljenje sekretara

Oblasnog sekretarijata SUP-a.I kod policije i kod svih drugih organa rukovodioci moraju osigurati uslove rada a onda

traìti disciplinu i izvr{enje zadatka, nema pri~ati pri~e ve} traìti izvr{enje zadatka.Teritorijalna odbrana je jedno tijelo, SUP drugo, mi ovdje tre}e – tamo mi i radimo

nemamo izme|u sebe koordinacije, nemamo uskla|ene akcije. To se ne smije i ne moède{avati.

Kod preuzimanja prvih linija kada su kadrovi u policiji u pitanju s obzirom na njihovuukupnu {irinu i sposobnost, o tome se treba konsultovati i sa lokalnim organima.

Po pitanju na{ih izbjeglica mora se povesti zajedni~ka akcija povratka naroda, a dotle da sezaloìmo kod svih institucija u AR Bosanska Krajina i {ire da se narod ne maltretira. Po tompitanju na{ komandant za prihvat izbjeglica da stupi u kontakt sa {tabom Banja Luka.

Da sekretar Branko Dèlajlija sa predsjednicima Izvr{nih savjeta izanaliziraju i dostave kojerobe i u kojim koli~inama mogu biti plasirane van ovog podru~ja.

Po pitanju prehrane lokalne policije da se nastoji da ona maksimalno bude u organizacijimjesnih zajednica – u tu svrhu smo traìli 15 pokretnih poljskih kuhinja i 5 agregata kako bise premostile najhitnije potrebe. [tab za prihvat izbjeglica od Oblasti do Izvr{nih savjeta imjesnih zajednica mora profunkcionisati.

Moramo utvrditi podatak koji je to broj na{ih izbjeglica na podru~ju AR Bosanska Krajina.Kod sebe moramo provoditi rad a ne leànje.Pitanje energije zbog ètve – napraviti pregled potreba i da se podnese zahtjev.Da Babi} iz IPK ide po pitanju energije preko odgovaraju}eg sekretarijata Izvr{nog savjeta

op{tine Oku~ani – to vrijedi i za druge subjekte, da se ne de{avaju gre{ke i na osnovu njih i{tete.

Sve zahtjeve treba uputiti pismeno i argumentovano na Vladu Republike Srpska Krajina.Ako netko u poslu ima nejasno}a ili te{ko}a u rje{avanju – svako svoje probleme na trpezu

i da ih rije{imo.Nikakav socijalni mir u leànju ne moèmo pla}ati.Radakovi} Milan u cilju kvalitetnije informiranosti i saradnje isti~e da bi predstavnici

SUP-a kada do|u u obilazak policije trebali do}i ne samo do policije ve} i do organa vlasti napodru~ju svake op{tine da se me|usobno vi{e dogovaramo.

Nadalje isti~e da bi bilo kvalitetnije da pomo} za Zapadnu Slavoniju ne ide za Udbinu jerju isto tako ne moèmo iz Udbine dopremiti kao ni iz Beograda – zato bi bilo bolje da ostaneu Beogradu dok se ne budu mogla transportovati za Zapadnu Slavoniju.

Pukovnik Milan Basta{i} nagla{ava da se strogo vodi ra~una o komunikacijama (oautoputu i èljeznici) i upozorava da za nikoga ne}emo biti interesantni ako autoput pustimou upotrebu.

Nakon zaklju~ka rasprave pod drugom ta~kom dnevnog reda, Oblasno vije}e Srpskeoblasti Zapadne Slavonije donijelo je ovaj

393


HMDCDR

Z A K L J U ^ A K

Na osnovu ~lana 23. stava 4. Odluke o organizaciji i na~inu rada Oblasnog vije}a Srpskeoblasti Zapadne Slavonije, Oblasno vije}e na sjednici 27. 06. 1992. godine donijelo je ovaj

Z A K L J U ^ A K

1. Iako trenutno ne postoje tehni~ke mogu}nosti za ja~i prodor informativne djelatnostina podru~ju Srpske oblasti Zapadne Slavonije raditi na razradi programa koji }e se u ovojoblasti mo}i efikasno realizirati kada budu stvoreni za to tehni~ki uslovi, a dotle provoditiinformisanje i li~nim kontaktima.

2. Poduzeti sve akcije od strane svih organa koji na to mogu utjecati da se osigura smje{taj{to ve}eg broja stanovnika u Jasenovac kao i da se slu`ba javne bezbjednosti popuni i naoruàdo potrebnog nivoa kako bi bezbedonosna situacija na tom sektoru bila kvalitetnija, efikasnijai sigurnija. Ova aktivnost }e imati vi{e uspje{nosti ako ljudi budu pravilno i pravovremenoinformisani pa se i na tom planu moraju poduzeti efikasnije akcije. Naro~ito mora bitipravilno informisanje u pogledu uslova rada i zarada, uslova ìvota, ukupnog statusa itd. upojedinim slu`bama kako se dezinformacijama ne bi spre~avale ili naru{avale odre|eneaktivnosti popune ljudstvom u pojedinim slu`bama.

3. Sve djelatnosti i funkcije moraju krajnje organizovano i stru~no djelovati po svojimresorima da se problemi {to efikasnije rje{avaju. Ne smijemo se zadovoljiti sa neefikasnimobe}anjima ili da razne obmane pro|u bez na{e kontraaktivnosti zbog kojih mogu po nasnastupiti ozbiljne posljedice ili {tete. U tom pravcu svi na svim nivoima, posebno milicijaredovnog sastava, moraju se krajnje profesionalno pona{ati.

4. Moraju se poduzeti energi~ne mjere protiv bilo kod vida stvaranja nekakvih privatnihili para vojski na ovom podru~ju. Narod mora ste}i povjerenje u unutra{nju bezbjednost kakone bi dolazilo do stvaranja nesigurnosti i panike, a bezbjednost svojim ukupnim odnosomprema zadacima i ukupnim pona{anjem mora ste}i povjerenje kod naroda.

5. Kra|e i zloupotrebe koje su se de{avale i jo{ se de{avaju na na{em podru~ju potpadajupod krajnje necivilizacijske postupke a rezultat su blokade civilnih organa vlasti od vojnebezbjednosti i nerazvijenost civilnih organa i institucija ~ija du`nost bila spre~avati {verc,kra|e i lopovluk i druge devijantne pojave.

6. Ne}e biti efikasnosti ako ne po~nemo mijenjati sve i svoj odnos prema funkcijama izadacima koje imamo. Ne smijemo dozvoliti da u nekim oblastima postoji podvojenost, uzto i nepopunjenost nekih veoma zna~ajnih funkcija kao {to je funkcija sekretara SUP-a Srpskeoblasti Zapadne Slavonije. Poduzeti energi~ne mjere na prvoj narednoj sjednici VladeRepublike Srpska Krajina da ministar unutra{njih poslova razrije{i ovo pitanje.

7. Od nosioca pojedinih funkcija traì se da najprije osiguraju maksimalno kvalitetneuslove rada a onda da od izvr{ilaca traì disciplinu i izvr{enje zadataka. Mora postojati punasinhronizacija rada i odnosa izme|u svih organa i organizacija, slaba }e korist biti od bilo kojeaktivnosti ako se bude djelovalo razjedinjeno.

8. Po pitanju povratka naroda mora se provesti zajedni~ka politika povratka uz prethodnopipremanje uslova za povratak. Stoga [tab za prihvat izbjeglica Oblasnog vije}a Srpske oblastiZapadne Slavonije da ~im prije stupi u kontakt sa [tabom za prihvat izbjeglica BosanskeKrajine u Banja Luci kako bi se snimilo stanje broja na{ih izbjeglica na tom podru~ju iiskordinirala akcija njihovog sukcesivnog i organiziranog povratka.

9. Ishranu redovnog sastava milicije maksimalno organizirati u sklopu mjesnih zajednica.

394


HMDCDR

10. Napraviti pregled potreba i koji su na{i zahtjevi prema armiji bilo za povrataknepovlasno odveènog ili za ispomo} u opremi, prije svega za pripremu ishrane, te s timzahtjevima upoznati nadle`nu komandu i Vladu Republike Srpske Krajine.

11. Nadle`nim organima u Vladi podnijeti zahtjev o potrebama za energijom zapredstoje}u ètvu. Privredne organizacije sa podru~ja Srpske oblasti Zapadne Slavonijemoraju svoje zahtjeve iskoordinirati preko nadle`nih sekretarijata izvr{nih savjeta op{tina, ane da bude mnogo pojedina~nog i neefikasnog u tom pogledu.

12. Izmedju svih organa i organizacija, zbog ukupne situacije u kojoj se nalazimo, morapostojati puna i vertikalna i horizontalna sinhronizacija u vr{enju funkcija i zadataka.

13. Nadle`ni organi da vr{e pripremu da se nakon demobilizacije pripadnici teritorijalneodbrane mogu uklju~iti u obavljanje korisnih poslova kako se li~nih dohodak ne bi ostvarivaoleànjem ve} radom.


Na osnovu ~lana 2. stava 1. ta~ke 3. u vezi ~lana 22. Odluke o organizaciji i na~inu radaOblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije, Oblasno vije}e na sjednici 27. 06. 1992.godine donijelo je ovaj

Z A K L J U ^ A K

1. Z a d u ` u j e se sekretar Oblasnog sekretarijata za privredu i financije da sepredsjednicima Izvr{nih savjeta op{tina utvrde i Oblasnom vije}u Srpske oblasti ZapadneSlavonije dostave podatak koje robe i u kojim koli~inama i kojom namjenom mogu bitiplasirane izvan podru~ja Srpske oblasti Zapadne Slavonije.

Posebno nazna~iti robe koje se plasiraju i koje }e se plasirati izvan ovog podru~ja zbogvezanih poslova koji su od interesa za Srpsku oblast Zapadne Slavonije.

2. Odlukom Vlade Republike Srpska Krajina zabranjuje se prodaja ìta van podru~jaRepublike Srpska Krajina.


AD 3Zbog toga {to izvjestioci pod tre}om ta~kom dnevnog reda nisu prisutni ova to~ka se skida

s dnevnog reda i staviti na raspravu za idu}u sjednicu.

AD 4Pod ovom ta~kom dnevnog reda dr. Milan Basta{i} iznio je na Oblasno vije}e prijedlog

organizacije zdravstva i zdravstvene za{tite za podru~je Srpske oblasti Zapadne Slavonije.Istakao je da se razvoj prema sada{njem stanju mora odvijati u dvije faze, prva na sada{njemteritoriju, druga nakon prelaska linije dodira. Napominje nadalje da je potrebno u~initi svepo pitanju izvla~enja sanitetske slu`be, odnosno spustiti roletu na sve lijekove da ne moguoti}i sa ovog podru~ja.

Pismeno obrazloènje prijedloga nalazi se u prilogu zapisnika. Nakon uvodnog izlaganjaOblasno vije}e je donijelo slijede}i zaklju~ak

Na osnovu ~lana 2. stava 1. ta~ke 3. u vezi sa ~lanom 22. Odluke o organizaciji i na~inurada Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije, Oblasno vije}e na sjednici 27. 06.1992. godine donijelo je ovaj

395


HMDCDR

Z A K L J U ^ A K

1. U cilju realizacije predloène organizacije zdravstvene za{tite na teritoriji Srpske oblastiZapadne Slavonije za narednu sjednicu Oblasnog vije}a predloìti mogu}a kadrovska rje{enjaradi realizacije predloène organizacije zdravstvene za{tite.

2. Po predloènim kadrovskim rje{enjima i usvojenim nosiocima pojedinih zadataka da sesnimi stanje najnu`nijih zdravstvenih potreba u pogledu opreme i lijekova kako bi se odministarstva zdravstava mogla traìti inicijalna sredstva za po~etak funkcionisanja zdravstveneza{tite.


Sekretar za privredu i financije Branko Dèlajlija obrazloìo je da susjedne op{tinenapla}uju porez na promet na “mjesto proizvodnje”, dakle od proizvodja~a ne od potro{a~a~ime smo mi zakinuti za porez na promet roba za one robe koje od tih op{tina odnosnonjihovih organizacija nabavljamo.

Nakon ove konstatacije Oblasno vije}e Srpske oblasti Zapadne Slavonije donijelo je ovajzaklju~ak.

Na osnovu ~lana 2. stava 1. ta~ke 3. u vezi sa ~lanom 22. Odluke o organizaciji i na~inurada Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije, Oblasno vije}e na sjednici27.06.1992. godine donijelo je ovaj

Z A K L J U ^ A K

1. Zaduùje se Oblasni sekretarijat za privredu i finansije da sa~ini pismo i u njemuobrazloì koje {tete trpe budèti na{ih Izvr{nih savjeta op{tine zbog obra~unavanja poreza napromet kupcima koji nisu krajnji potro{a~i proizvoda te ista pisma da se upute na{imsusjednim op{tinama, odnosno op{tinama koje vr{e ovakav na~in obra~una poreza na prometproizvoda i usluga a mi se snabdjevamo sa njihovog podru~ja.


Du{an Vitez je upozorio da muslimani iz Bosanske Gradi{ke i nekih drugih susjednihop{tina dolaze do pripadnika UNPROFORA – Jordanaca i iznose podatke o svom navodnougroènom poloàju a ovi to proslijedjuju u Zagreb.

Na ovu konstataciju zauzet je stav da se u narednim razgovorima na ovu okolnosti upozoriUNPROFOR da se ne mogu prenositi sama izjava bez ikakove provjere i utvrdjivanja~injenica na osnovu izjave posebno zato {to podru~je sa koga informacije dolaze nije u zoniodgovornosti UNPROFORA.

Sjednica je zavr{ila sa radom u 13,30 sati.

Izvornik, strojopis, latinicaHR-DASB, OV SOZS, kut. 1.

396


HMDCDR


Zapisnik sastanka predstavnika Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadna Slavonija iUNPROFOR-a

Z A P I S N I K

sa razgovora odrànih 29. 6. 92. g. u vili “Oku~anka” izmedju predstavnika UNPROFOR-ai Oblasnog vije}a SOZS. Prisutni:

UNPROFOR OBLASNO VIJE]E 1. gosp. Fi{er312 1. pred. Veljko Dàkula2. gen. Zabala313 2. Du{an E}imovi}3. puk. Muhamed314 – Jordan 3. Djordje Lovri}4. puk. Ali315 – Nepal 4. Mladen Kuli}5. puk. Jakobson316 – pol. UN 5. Milan Radkovi}6. zamjenici Zabale i Alija 6. Vaso Ostrolu~anin

7. Zagorac @ivko

Sastanku su prisustvovali i pukovnici JA:1. Jovan ûbri} 2. puk. Vukeli}317

3. puk. Mar~eti}318

Prisutne je u ime doma}ina pozdravio puk. Ali i predao rije~ gen. Zabali, koji je uz uvodnipozdrav rekao da smo ovih dana trebali ve} u ~etvrtoj fazi plana, ali zbog odredjenihnepo{tivanja dogovora o povla~enju odredjenih kalibara naoruànja i jedinica sa obadvijestrane, dok jo{ nije rije{eno, obrazlaè sve faze ponovo i traì da se dogovorimo kako dadogovor ispo{tujemo. Za na{u stranu kaè da jo{ nema uvida da li je sve oru`je u skladi{tukao {to i zahtjeva da jedino skladi{te bude u Staroj Gradi{ki.

Pukovnik ûbri}, daje obja{njenja pojedinih aktivnosti i obja{njava da u Staru Gradi{kujednostavno ne mogu smjestiti sve naoruànje /nema mjesta/, drugo je nemogu}nostpravovremenog izuzimanja istog u slu~aju potrebe, zbog velike udaljenosti skladi{ta od prviheventualno borbenih linija.

Gen. Zabala obrazlaè da u IV fazi nije predvidjena demobilizacija i ujedno pita da li }e sedo tada povu}i i JA, na {to mu odgovara pukovnik Mar~eti}, da sve ono {to pripada I

397

312 Gerald Fischer, {ef UNPROFOR-a za civilne poslove.313 Carlos Maria, argentinski general, zapovjednik za{titnih snaga u sektoru “Zapad”.314 Abbadi Mohamed.315 Prire|iva~i nisu utvrdili ime.316 Prire|iva~i nisu utvrdili ime.317 Milutin, pomo}nik komadanta 1. kraji{kog korpusa za moralno-politi~ko vaspitanje zapovjednika.318 Dragan.


HMDCDR

korpusu, to se i povla~i, ali ostaju oni ljudi koji su sa podru~ja Zapadne Slavonije, a do sadasu se nalazili u jedinicama I korpusa. Unakrsna su pitanja gen. Zabale i odgovori pukovnikaûbri}a, Vukeli}a i Mar~eti}a, ali je bit u tome da gen. Zabala gotovo do u detalj poznajestanje na terenu, zna za svako oru|e i tvrdo inzistira da se ono uskladi{ti kompletno u S.Gradi{ku.

Najkra}i odgovor na sva Zabalina inzistiranja na pojedinim podacima, obrazloènju da suskladi{ta naoruànja preblizu prvoj liniji i zahtijevu da to bude u S. Gradi{ci da je puk.Mar~eti} odgovorom, da u Vensovom planu nigdje ne pi{e gdje trebaju biti skladi{tanaoruànje, nakon ~ega Zabala ostaje kod zahtijeva da te{ko naoruànje ipak mora biti u S.Gradi{ci.

Gen. Zabala prelazi na pitanje u vezi policije i to:– {to je to specijalna policija– kakva je to grani~na policija– koliko policije ima– zbog ~ega nije dobio spisak policije

Odgovara mu Vaso Ostrolu~an, da je br. policajaca odredjen na osnovu br. stanovnika, da jespecijalna policija ustvari redovna, samo popunjene mladjim i spretnijim ljudima, a {to sebroja ti~e i spiska da }e to dostavit iako koliko on zna to je ve} dostavljeno i trebalo bi da jeto gen. dobio. Nakon jo{ nekoliko pitanja manjeg zna~aja, gen. Zabala dozvoljava da senjemu postave za nas nejasna ili interesantna pitanja.

Dàkula Veljko, na zadnjem razgovoru, kome ste vi gen. prisustvovali, izjavili ste da }e upromet biti pu{ten Auto-put, na {to smo mi reagirali, ali Va{ je odgovor bio da je todogovoreno sa potpisnicima Vensovog plana. Ja sam li~no provjerio u razgovoru sa gosp.Jovi}em,319 da tako {ta niti on niti bilo ko od njegovih saradnika nije potpisao. Za nas jeneprihvatljivo da druga strana koristi put koji mi drìmo, bez prava da mi koristimo onaj putkoji drè oni. Zbog toga traìm da mi se kaè ko je to odobrio.

Gen. Zabala, Auto-put }e biti otvoren, a Vi se dogovorite, kako }e se koristiti.Dàkula, to je ve} ne{to sasvim drugo. Ujedno smo primjetili da se na podru~ju pakra~ke

op}ine /Oègovci, N. Selo idr./ u zadnjih nekoliko dana ponovo pale i miniraju ku}e. înilisu to i no}as. Borci iz tih sela gledaju ru{enje svojih domova i te{ko }e ih biti zadràti odoruànih akcija u koliko se ne{to hitno ne poduzme.

Gen. Zabala, zna za takve slu~ajeve i to na obadvije strane, o tome je obavijestio svojepredpostavljene. S one druge strane civilna policija to poku{ava sprije~iti, ali te{ko ide.

Dàkula, ve}i dio izbjeglica Srba nalazi se u Bosni i to u zoni gdje su sada ratna dejstva,zbog kojih sada èli da se vrati u Zapadnu Slavoniju. Podru~je Jasenovca nije naseljeno i tu bise mogao smjestiti ve}i broj izbjeglica, ali zbog blizine prvih linija, narod se pla{i, pa traìmododatne mjere sigurnosti od strane UN.

Gen. Zabala, Jasenovac je pod kontrolom jordanskog bataljona, pa treba rije{iti sa njime.Dàkula, to znamo, ali koristimo Va{e prisustvo, da Vas upoznamo sa problemom.E}imovi}, da li je gen. poznato da su se u petak 3 tenka na hrvatskoj strani, ponovo vratila

u Prekopakru.Gen. Zabala, znam i jedan na va{oj strani i to se ne smije ponavljati. U petak nave~e bilo

je i kr{enja primirja na obadvije strane, na {to reko{e pukovnici Mar~eti} i Vukeli} da bi ve}jednom trebalo re}i ko je taj koji prvi otvara vatru, po{to se taktika hrvatske strane znade,prvo pucaju i odmah javljaju da to ~inimo i mi, a u {to se gen. po njima mogao i sam uvjeriti.

398

319 Borisav.


HMDCDR

U 10,30 sati sastanak su napustitil gen. Zabala i oficiri, a ostali su predstavnici civilnihstruktura, policije i puk. ûbri}.

Gosp. Fi{er nas je obavijestio, da je od zadnjeg na{eg sastanka bio u Beogradu i Zagrebu iobavio razgovore u vezi sa povratkom izbjeglica i humanitarnom pomo}i. U utorak i srijeduje poku{ao biti sa Jovi}em, no nije uspio. Za povratak ljudi potrebno je stvoriti uvjete, voda,struja, prehrana, smje{taj, ali posebno voda i struja. Koliko je njemu poznato, to nigdje nijerije{eno, a posebno na podru~ju Daruvara i G. Polja. Ujedno pita da li se slaèmo dagovorimo dalje o tome.

Dàkula, o tom problemu moèmo govoriti onda kada obidjemo podru~je Pakraca,Daruvara i G. Polja.

Fi{er, to moramo rije{iti na vi{em nivou, zbog sigurnosti ljudi, a posebno na podru~juDaruvara i G. Polja, po njemu nema za sada uvjeta za povratak, ponavljaju i ponovo, struja ivoda. Razgovarao je sa seljakom, koji mu je rekao da se na ovo podru~je vratilo oko 600izbjeglica.

Dàkula smatra da to nisu sigurno Srbi, a dokaz za tu tvrdnju ubistva, hap{enja iproganjanja onih koji odbijaju mobilizaciju u G. Polju i navodi imena. Srbi ne}e da pucajuna Srbe, pa ih Hrvati ubijaju sa ledja. Sam se uvjerio u nekoliko telefonskih razgovora saSrbima, koji su ostali pod hrvatskom vlasti, da zbog straha niti telefonom ne smiju slobodnorazgovarati, a u {to se moè uvjeriti i gosp. Fi{er. [to se ti~e vode i struje on }e sutra nasastanku vlade to pitanje pokrenuti preko na{eg ministarstva za energetiku. Dàkula ponovopokre}e pitanje povratka stanovni{tva na podru~je Jasenovca, te traènja ve}eg osiguranja odstrane UN. Zna da se to treba rje{avati sa gen. Zabalom i Jordanskim bataljonom, ali traìpomo} i od gosp. Fi{era.

Gosp. Fi{er odgovara da se na podru~je Jasenovca mogu vra}ati samo stanovnici Jasenovcaa ne drugi, iako mu gosp. Dàkula poku{ava objasniti da se radi o privremenom smje{tajuizbjeglica i iz drugih dijelova Zapadne Slavonije. Ljudi se vra}aju, bez obzira {to hrvatskavlada ~ini sve da se Srbi ne vra}aju, nude im se zamjene, a ako ne èle, ru{e im se ku}e. Li~noje razgovarao sa njih nekoliko, koji su to doìvjeli.

E}imovi}, hrvatska vlada donijela je Uredbu o oduzimanju imovine svim onima, koji nisugradjani Hrvatske /dràvljani/. Ku}e koje se oduzimaju, dijele se “hrvatskim borcima”.

Gosp. Fi{er, razumije na{ problem, ali sve ove navode mora provjeriti. On zna za nekolikostotina prigovora Srba i o tome je obavijestio Ramljaka,320 od koga je dobio odgovor da se kodimovine ne radi o konfiskaciji, ve} o privremenom oduzimanju. Obavje{tava nas da Srbi kojisu bili otpu{teni sa posla, sada ponovo rade. Po njemu na taj na~in hrvati su indirektnopriznali krivicu. Ujedno nas traì spiskove svih Srba po pojedinim op{tinama. Govori i ootvaranju Auto-puta i da }e o tome jo{ razgovarati sa Jovi}em. Ujedno spominje sve problemei mogu}nost da se za odredjene ustupke traì ne{to u zamjenu, spominju}i kao primjer 42sela. Po njemu sve to treba gledati na duè staze. Postavlja i pitanje {to mislimo o pu{tanjupruge u saobra}aj, ponavljaju}i da bi pu{tanje Auto-puta u saobra}aj predstavljalo za svekorist.

Dàkula, ve}a korist je povratak izbjeglica, a pu{tanje Auto-puta bez na{e kontrole, ne}edo}i u obzir. Hrvati imaju Podravsku magistralu, a mi smo 42 sela spomenuli samo iz razloga{to su ona iseljena po naredbi hrvatskih vlasti, a nalaze se kao dio neprekinutog teritorija, gdjeìve isklju~ivo Srbi. Dalje upoznaje gosp. Fi{era, da smo na osnovu zadnjeg sastanka i

399

320 Dr. sc. Milan, potpredsjednik Vlade RH.


HMDCDR

razgovora o ovom problemu napisali pismo na odredjene adrese, sa kojih bi trebalo sti}iodobrenje Fi{eru, da obidje sela o kojima je bilo rije~i i sa~ini izvje{taj, pa ga pita da li se onslaè {to gos. Fi{er i prihva}a. Dàkula jo{ poku{ava objasniti, da je u crtanju karata, koje sui{le u UN gre{kom izostavljen dio srpskih sela, pa su ona sada ostala i van zone pokri}a. Narod}e se u njih ipak vra}ati, te moè do}i ponovo do sukoba. Zbog toga o tim dijelovima trebaponovo razgovarati i gre{ku ispraviti.

Fi{er, razgovarali smo o tome i zadnji put, a ako ste vidjeli prijedlog gen. sekretara oruì~astim zonama, mislim da bi se isti princip mogao primijeniti i ovdje.

Dàkula, pitanje otvaranje Auto-puta i èljeznice, postaviti }emo sutra na sjednici vlade uKninu i obavijestiti Vas o dogovorenom. Mi smo za sva rje{enja od obostrane koristi, aposebno ako je to od presudnog interesa za RSK, pa bez njezinog stava o ovom problemudanas ne moèmo odgovorno i razgovarati. ûli smo i da je dozvoljen zra~ni promet zaupu}ivanje humanitarne pomo}i. No mi smo zainteresirani i za otvaranje cestovnogsaobra}aja, prije svega zbog povratka izbjeglica, kojih bi bilo oko 50.000 ve} u prvom mjesecupovratka. No mnogi ipak ne}e do}i zbog straha od hap{enja, pa Vas molimo da neke detaljeu tom smislu pojasnite.

Gosp. Fi{er, Zagrebu i Beogradu, upu}en je zahtjev za definiranje pojma “ratni zlo~inac” i“kriminalac”, kao i zahtjev za op}om amnestijom. Problem nije u “vladama”, ve} u pojavilokalnih aktivnosti, izdavanja knjiga sa hiljadama imena ljudi, koji su unaprijed osu|eni zaodredjena djela bez sudjenja. U Daruvaru je iza{la takva knjiga sa preko 600 imena podnaslovom “Ko je ko u Daruvaru”. Mi smo traìli da se takve knjige zabrane i povuku izopticaja. Vlada se od njih distancira, ali ljudima svejedno ostaje strah. Njega li~no su na radioDaruvaru optuìli da je prijatelj Srba, zbog toga {to je rekao da su takve knjige nelegalne.Objave imena zlo~inaca postoje na obadvije strane i sa time se mora prestati. Prema njemu zapovratak treba stvoriti preduvjete kao {to su voda, struja, hrana, ku}a.

Dàkula, kod nas se upravo odràva sjednica [taba za izbjeglice, koje }e predloìtipoduzimanje potrebnih radnji i na~ine rje{enja ovog problema. Do ponedjeljka }emo sveznati pa onda moèmo o tome konkretno razgovarati.

Gosp. Fi{er, kap. Gruji}321 je zadnji put spomenuo odredjeni incident u Mlaki, koji suizazvali pripadnici jordanskog bataljona, o kome je on izvijestio puk. Muhameda.

Puk. Muhamed, ~im sam ~uo za incident, oti{ao sam do lokalne policije i bio obavije{tenda o tome neznaju ni{ta, i da je njihova saradnja sa na{om jedinicom bez primedbe. No akoipak ima odredjenih problema neka se kaè.

Vaso Ostrolu~anin, to je bilo samo upozorenje roditelja i drugih problema nema.Gosp. Jakobson, govori o smje{taju policijske jedinice, sa kojim su zadovoljni, a razmje{taj

policije UN po pojedinim policijskim stanicama, bit }e naknadno javljen. Ko slabo poznajerad na{e policije, njezin broj i ~udi ga da planiramo da policija ~uva granice.

Vaso Ostrolu~anin odgovara da je br. policajaca odredjen brojem stanovnika, a odlaskomjedinica I korpusa ostaju samo policajci kao uniformisane osobe i svi drugi poslije tog rokabit }e privedeni. Veliki br. policajaca im se ~ini zbog toga {to se ovog momenta u Oku~animanalazi i policija iz Daruvara i Pakraca.

Dàkula, postavlja pitanje gosp. Fi{eru, da nije dobro razumio na kakav bi razgovor i{ao saJovi}em.

Gosp. Fi{er, u vezi humanitarne pomo}i i povratka izbjeglica. Po Vensovom planu, unutarzone pokri}a, smiju se kretati sve civilne osobe i policija u uniformi.

400

321 Branislav, iz Komande mjesta Oku~ani.


HMDCDR

Dàkula, do sada u svim razgovorima je re~eno, da u zoni pokri}a ne vaè hrvatski zakoni,ve} zakoni Jugoslavije i RSK. Zbog toga ga zanima na temelju ~ega trenutno egzistira vlast uDaruvaru i Grubi{nom Polju.

Gosp. Fi{er, Vensov plan je u tome veoma jasan. U sva ~etiri sektora vaè oni lokalnizakoni, koji su zate~eni na dan 2. 1. 1992. {to zna~i ako je na taj dan u Daruvaru i G. Poljuvaìo hrvatski zakon, vaì i danas, ali kao lokalni.

Dàkula, kako to sprovesti u Pakracu gdje je pola pola. Gosp. Fi{er, treba se dogovoriti. Gosp. Fi{era ~udi da na{ predstavnik policije ne zna sastav

policije i poku{ava da zaklju~i da se zapravo radi o presvu~enim vojnicima, a zna se da bipolicajac mogao biti samo “policajac”. Policija na podru~ju Daruvara i G. Polja i daljenormalno obavlja svoj posao i trebala bi imati nacionalni sastav adekvatan nacionalnomsastavu stanovni{tva na op}ini.

Vaso Ostrolu~anin, obrazlaè da je on tek predloèn na to mjesto a ne i postavljen, pa iztih razloga nije upoznat sa podacima koji njih zanimaju.

Dovr{eno u 12,30

Zapisnik vodio i sastavio: Predsjednik Oblasnog savjeta:Zagorac @ivko ing. Veljko Dàkula

Zapisnik pro~itan i usvojen:




REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAV L A D A

Z A P I S N I K

21. sjednica Vlade RSK odràna 30. 06. 1992. godine na Tvr|avi – Dom Privrednika uKninu.

Sjednici prisustvuju:Mr Zdravko Ze~evi}, Jovo Kablar, Bo{ko Boàni}, Veljko Dàkula, Sergej Veselinovi}, drDu{an Jovi}, Mr Svetozar Vin~i}, Savan Grabundìja, Du{an E}imovi}, \or|e Bjegovi},Vojin Peura~a, David Rastovi}, Rade Ga}e{a, Neboj{a Pavkovi}, Mirko Ra|en, pukovnik BigaSlavko, Du{an Starevi}.Sjednici jo{ prisustvuju:

401


HMDCDR

Petar Bukarica, Zdravko Jankovi}, Neboj{a Mandini}, Milo{ @ivkovi}, Branko Marjanovi},Sretko Petkovi}, Du{an Orlovi}, Milan Torbica.Odsutni:Stevo Bogi}, Stojan [panovi}, Dobrosav Vejzovi}, Vojin [u{a, Mitar Brnovi}, dr MladenHadì}, Milan Marti}, Milan Kneèvi}.Sjednica je po~ela sa radom u 9,00 sati.Sjednicom predsjedava predsjednik Mr Zdravko Ze~evi}, konstatira da je prisutna ve}ina~lanova i da se moè punova`no odlu~ivati.^lanovi Vlade utvr|uju slijede}i:

D N E V N I R E D:

1. Informacija o aktualnim vojno-politi~kim zbivanjima i njihova refleksija na RSK (MUP,NO, VP)2. Usvajanje zapisnika sa prethodne 20. sjednice Vlade.3. Usvajanje Uredbe o na~elima za unutra{nju organizaciju i sistematizaciju radnih mjesta uministarstvima i posebnim organizacijama.4. Odluka o pove}anju cijena elektri~ne energije.5. Razmatranje ponude tvornice “Gavrilovi}” za otkup konzervirane hrane.6. Razmatranje zahtjeva za snabdjevanje prehrambenim artiklima teritorijalne odbrane.7. Dono{enje Odluke o osnivanju arhiva RSK i za{titi arhivske gra|e.8. Dono{enje rje{enja o imenovanju:

a) v.d. direktora Arhiva RSK u Kninu,b) Upravnog odbora JP “Niskogradnja”,c) v.d. direktora JP “Niskogradnja”,

9. Razmatranje predloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na promet.10. Razmatranje mogu}nosti organiziranja ètve i kosidbe.11. Informacija o osobnim problemima javnog informisanja u RSK.12. Pravilnik o sistematizaciji i unutra{njoj organizaciji republi~ke direkcije za Robne rezerve.13. Odluka o za{titnoj cijeni p{enice ovogodi{njeg roda.14. Odluka o zabrani prodaje, otkupa i uvjetima ètve p{enice ovogodi{njeg roda.15. Zahtjev za dobijanje prostorija i inventara u objektu “stare bolnice” Knin Republi~komzavodu za za{titu zdravlja i Republi~koj sanitarnoj inspekciji.

Ta~ka 1.Uvodne informacije o aktuelnoj vojno-politi~koj situaciji podnio je predsjednik Vlade MrZdravko Ze~evi}. General Milan Torbica je podnio izvje{taj sa sastanka sa generalomRobom322 i Morionom323 iz UNPROFOR-a koji je odràn 29. 06. 1992. godine. Rekao je daje dogovoreno da }e UNPROFOR zaposjesti ruì~astu zonu sa ve}im snagama i da jedogovoreno dinamika razmje{taja snaga. General je tako|er govorio i o efektima mobilizacijena podru~ju op{tine Knin. Milo{ @ivkovi} ovla{teni pregovara~ sa predstavnicimaUNPROFORA, upotpunio je informaciju sa sastanka i rekao da je dogovoreno da }e za{titnesnage izi}i na liniju razgrani~enja i preuzeti odgovornost za ruì~astu zonu, da }e u toj zoniostati za{ti}ena vlast te da bi trebalo formirati mje{ovite komisije koje bi se sastojale od

402

322 Arap, zapovjednik sektora Jug.323 Philipe Morillon.


HMDCDR

predstavnika na{e vlasti, predstavnika UNPROFOR-a te Hrvatske vlasti koja bi moglaobilaziti teren pod za{titom te iznalaziti politi~ki dogovor izme|u na{e i Hrvatske dràve.Snage Hrvatske vojske koje su zauzele Miljeva~ko podru~je trebaju se povu}i na liniju nakojoj su bili prije 21. 06. 1992. godine. Ministar dr Du{an Jovi} i podpredsjednik Bo{koBoàni} su se zaloìli da se definira uloga mje{ovitih komisija te ako bi one morale biti naovom podru~ju da se traì istovremeno njihovo prisustvo na suprotnoj strani gdje je ostalo daìvi mnogo srpskog stanovni{tva, na ~emu su bili suglasni svi prisutni. Milo{ @ivkovi} je rekaoda je poja~an interes stranih medija na ovom podru~ju te da je pored razgovora i intervjuakoji se daju, potrebno pripremiti odre|eni propagandni materijal te Ustav Republike SrpskeKrajine prevesti na engleski jezik da bi se mogao dati na uvid me|unarodnim organizacijama.General Torbica je predloìo na~in preuzimanja zone odgovornosti koje bi trajalo 15 dana iodvijalo se u tri faze. Prva faza se odnosi na izvla~enje artiljerije i uslovljena je objektima zasmje{taj tehnike i veli~inom na{eg dràvnog teritorija. Druga faza se odnosi na izmje{tanjete{kog naoruànja a tre}a faza je izvla~enje pje{adije sve uz istovremeno preuzimanje zone odstrane UNPROFOR-a. Podpredsjednik Dàkula Veljko je izloìo probleme u ZapadnojSlavoniji koji se odnose na nedostatak uniformi i naoruànja za potrebe milicije te da se zapotrebe prehrane stanovni{tva i vojske potrebno osigurati nekoliko poljskih kuhinja i agregataza proizvodnju energije za najneophodnije djelatnosti. Tako|er je upoznao Vladu sadoga|ajima u Jasenovcu. General Torbica je obe}ao rje{enje gore iznesenih problema napodru~ju Zapadne Slavonije. Du{an Orlovi} je stavio naglasak na situaciju u Cazinskoj krajinii istakao da je potrebno uputiti ve}u pa`nju prema tom podru~ju. U diskusiji koja je po tompitanju vodila zaklju~eno je da se utvrdi mar{uta kojom UNPROFOR moè prelaziti izCazinske krajine u Hrvatsku preko teritorija na{e dràve, te da se mora znati {ta prevozebudu}i da ne smiju prevoziti muslimanske ekstremiste i naoruànje. Ministar Rade Ga}e{a jeupoznao ~lanove Vlade sa situacijom u Vojni}u a podpredsjednik Boàni} Bo{ko je zatraìoda G[ TO donese detaljnu analizu doga|aja na Ju`nom frontu u Derventskom rati{tu.Zaloìo se zato da na ovim prostorima mora zaìviti civilna vlast i da pravosu|e mora po~etifunkcionirati. Istako je va`nost ispravnog odabira kadrova za rad u pojedinim slu`bama NPRna oda{ilja~u na Plje{evici, zaloìo se da se detaljno razjasne doga|aji u Jasenovcu. Pomo}nikministra odbrane pukovnik Slavko Biga je upoznao Vladu sa detaljima oko provo|enjamobilizacije na podru~ju op{tine Knin, a pomo}nik ministra unutra{njih poslova Pavkovi}Neboj{a je detaljno upoznao Vladu sa situacijom na bosanskom rati{tu. Nakon provedenerasprave po 1. ta~ki dnevnog reda Vlada je donijela sljede}e

Z a k l j u ~ k e1. Prihvata se informacija o aktualnoj vojno-politi~koj situaciji na podru~ju RSK irazgovorima sa generalom Morijonom.2. Zabranjuje se odvoz pokretne imovine vlasni{tvo biv{eg 9. korpusa sa podru~ja teritorijeRSK.3. Zaduùje se Komanda G[ TO da za jednu od narednih sjednica Vlade pripremi prijedlog~inova, oznaka slu`benog oslovljavanja i dr.4. Da se izvr{i analiza kadrova kod posebno odgovornih i osjetljivih radnih mjesta.5. Da komanda G[ TO donese izvje{taj o doga|ajima na Miljeva~kom podru~ju.6. Da se utvrde kriteriji za unapre|enja kao i kriterij za degradiranje u TO.7. Da ubudu}e izvje{taji koji se podnose Vladi budu sa~injeni u pismenoj formi uz obavezepredlog Odluke.8. Da MUP ispita doga|anja u Jasenovcu.

403


HMDCDR

Ta~ka 2.Na zapisnik sa 20. sjednice Vlade nije stavljena primjedba te je jednoglasno usvojen.

Ta~ka 3.Uredbu o na~elima za unutra{nju organizaciju i sistematizaciju radnih mjesta uministarstvima i posebnim organizacijama predo~io je Vladi sekretar Du{an Starevi}. Uredbaje podjeljena ~lanovima Vlade sadrì na~ela koji bi se trebalo pridràvati kod organizacije uministarstvima. Bjegovi} \or|e je predloìo da sve pravilnike o unutra{njoj organizacijiministarstava pregleda ministarstvo za pravosu|e te da da mi{ljenje o njima uz predlogneophodne racionalizacije radnih mjesta u ministarstvima. Nakon rasprave jednoglasno jeusvojena

O D L U K AUsvaja se Uredba o na~elima za unutra{nju organizaciju i sistematizaciju radnih mjesta uministarstvima i posebnim organizacijama. Sve pravilnike ministarstva i posebnih organizacija potrebno je dostaviti ministarstvu upravei pravosu|a na uvid.Ministar energetike i rudarstva \or|e Bjegovi} obrazloìo je razloge zbog kojih je potrebnopove}ati cijenu elektri~ne energije. Nakon rasprave u kojoj je sudjelovao vi{e ministara jednoglasno je donesena

O D L U K AUsvaja se Odluka o pove}anju cijene elektri~ne energije.

Ta~ka 5.Podpredsjednik Vlade Jovo Kablar upoznao je prisutne sa ponudom tvornice “Gavrilovi}” izPetrinje za otkup konzervirane hrane.Nakon provedene rasprave usvojena je sljede}a

O D L U K A1. Prihvata se ponuda tvornice “Gavrilovi}” za otkup konzervirane hrane.2. Zaduùje se ministarstvo trgovine i turizma da osigura prevoz i uskladi{tenje hrane.3. Informaciju o poduzetim radnjama pripremiti za idu}u sjednicu Vlade.4. Nabavljena konzervirana hrana }e predstavljati rezerve RSK.

Ta~ka 6.Glavni {tab TO RSK se obratio Vladi sa zahtjevom za privremeno rje{avanja i snabdjevanjateritorijalne odbrane prehrambenim artiklima. Nakon rasprave koja je vo|ena Vlada jedonijela slijede}u

O D L U K UNalaè se Republi~koj direkciji robnih rezervi da iz Republi~kih robnih rezervi osigura traènakoli~ina bra{na za potrebe Glavnog {taba Teritorijalne obrane.

Ta~ka 7.Ministar kulture i vjera Sergej Veselinovi} obrazloìo je Vladi potrebu osnivanja Arhiva RSKi za{titi arhivske gra|e. Osnovni zadatak ove institucije od posebnog dru{tvenog interesa jesakupljanje i za{tita arhivske gra|e na cjelokupnom podru~ju RSK. Nakon provedenerasprave donesena je

404


HMDCDR

O D L U K Ao osnivanju Arhiva RSK i za{titi arhivske gra|e ~ije sjedi{te je u Kninu. Financiranjedjelatnosti vr{it }e se iz Budèta RSK.

Ta~ka 8.a) Ministar kulture i vjera predloìo je da se imenuje direktor Arhiva RSK te je nakonprovedene rasprave donesena

O D L U K AProfesor Jovanovi} Ljubica iz Knina imenuje se za v.d. direktora Arhiva RSK u Kninu.

b) Podpredsjednik Vlada Jovo Kablar obrazloìo je prijedlog imenovanja Upravnog odbora JP“Niskogradnja”. U raspravi koja je potom vo|ena predloèn je Upravni odbor te je donesena

O D L U K AImenuje se Upravni odbor JP “Niskogradnja” u sastavu:1. Rade Ga}e{a, predsjednik2. Jezdimir Dra{ki}, ~lan3. Veljko Popovi}, ~lan4. Mladen Priji}, ~lan5. Branko Popovi}, ~lan6. Tode Bursa}, ~lan7. Sre}ko Popovi}, ~lan

c) Podpredsjednik Vlade Jovo Kablar predloìo je Vladi imenovanje v.d. direktora JP“Niskogradnja”. Nakon rasprave donesena je

O D L U K ADu{an Ili} dipl. ing. gra|. iz Knina imenuje se za v.d. direktora JP “Niskogradnja”.

Ta~ka 9.Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na promet obrazloìo jeministar financija Vojin Peura~a. Nakon rasprave jednoglasno je donesena

O D L U K AUsvaja se Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezima na promet.

Ta~ka 10.Ministar trgovine i turizma je iznio probleme koji se pojavljuju oko organiziranja ètve ikosidbe na podru~ju RSK. Problemi se o~ituju posebno u snabdjevanju naftnim derivatima.U raspravi u kojoj je sudjelovalo vi{e ministara donesen je

Z a k l j u ~ a kJedan dio dizel goriva D-2. i motornog benzina MB-86. }e osigurati Zonski {tabovi.Distribuciju naftnih derivata obavljat }e Op}inska Izvr{na vije}a u suradnji sa Op}inskimkriznim {tabovima za organizaciju ètve i kosidbe.Cijena naftnih derivata za ètvu u kosidbu bit }e:– motornog benzina MB-86. u visini od 1.000 dinara po litri,– dizel goriva D-2. u visini od 600 dinara po litri.

405


HMDCDR

Sredstva ostvarena prodajom naftnih derivata upla}ivat }e se u korist ìro-ra~una broj 60815-630-336 Budèt RSK Knin sa naznakom za prodate naftne derivate.Kontrolu izvr{enja Odluke sprovest }e ministarstvo trgovine i turizma putem inspekcijskihslu`bi.

Ta~ka 11.Informaciju o osnovnim problemima javnog informisanja u RSK podnio je v.d. direktorAgencije “Iskra” Zdravko Jankovi}.Izloìo je va`nost ove djelatnosti, a za stvaranjem preduslova za normalan rad Agencije kao iostalih javnih glasila neophodno je da se obezbjedi poslovni prostor, automobil, telefaks te dase u okviru postoje}eg radija obezbjedi i jedan kanal tzv. dràvnog radija. Istakao je potrebuosnivanja biltena RSK. Nakon rasprave donesen je

Z A K L J U ^ A KInformativnoj Agenciji RSK “Iskra” ustupa se na kori{tenje prostor u Domu armije koji senalazi uz Pres centar, a sastoji se od jedne kancelarije.Obavezuje se Vlada RSK da }e za potrebe informativne agencije obezbjediti jedan automobili telefaks.V.d. direktor Srpske Radio televizije Marjanovi} Branko je upoznao Vladu sa dinamikomradova na ure|enju studija za Srpsku televiziju u Kninu. Predo~io je koliko je jo{ potrebnoizvesti radova za stavljanje studija u funkciju. Nakon provedene rasprave donesena je slijede}a

O D L U K AOdobrava se RTV Republike Srpske Krajine sredstva za izvo|enje radova na akusti~noj obraditehnolo{kih prostorija televizijskog studija

Ta~ka 12.Pravilnik o sistematizaciji i unutarnjoj organizaciji Republi~ke direkcije za robne rezerveobrazloìo je ministar trgovine i turizma Mr Svetozar Vin~i}. Predo~io je najmanji broj ljudikoje je neophodno angaìrati za normalno funkcionisanje Republi~ke direkcije za robnerezerve. Nakon rasprave jednoglasno je donesena

O D L U K AUsvaja se pravilnik o sistematizaciji i unutra{njoj organizaciji Republi~ke direkcije za robnerezerve.

Ta~ka 13.Mr. Svetozar Vin~i} ministar trgovine i turizma obrazloìo je potrebu utvr|ivanja za{titecijene p{enice ovogodi{njeg roda. Nakon rasprave done{ena je

O D L U K Aza{titna cijena p{enice ovogodi{njeg roda iznosit }e 400 dinara po kilogramu.

Ta~ka 14.Odluku o zabrani prodaje, otkupa i uvjetima ètve p{enice ovogodi{njeg roda obrazloìo jeministar Mr Svetozar Vin~i}, nakon ~ega je donesena

O D L U K AUsvaja se Odluka o zabrani prodaje, otkupa i uvjetima ètve p{enice ovogodi{njeg roda.

406


HMDCDR

Ta~ka 15.Republi~ki zavod za za{titu zdravlja i Republi~ka sanitarna inspekcija su se obratili Vladi RSKsa zahtjevom za dodjelu poslovnog prostora koji se nalazi u objektu “Stare bolnice”.Nakon rasprave Vlada je donijela slijede}u

O D L U K UProstorija zgrade “Stare bolnice” koja se nalazi izme|u dijela zgrade u kojoj se nalazi Vojniokrug i dijela zgrade u kojoj se nalazi Vojni zatvor, a sastoji se od podruma zgrade, prvog idrugog sprata zajedno sa inventarom koje su do sada koristili pripadnici JNA, ustupaju se nakori{tenje Republi~kom Zavodu za za{titu u Kninu i Republi~koj sanitarnoj inspekciji.

Ta~ka 16.Centar za Socijalni rad Knin se obratio Vladi RSK da ime se odobre akontacija sredstava zaperiod I-VI 1992. godine u raspravi koja je vo|ena potom zaklju~eno je da se problematikasocijalne politike mora rje{avati jedinstveno za podru~je RSK, te da se u tom sklopu rje{izahtjev Centra za socijalni rad iz Knina.

Sjednica je zavr{ila sa radom u 15,00 ~asova.

PREDSJEDNIK:Mr. Zdravko Ze~evi}



Izvje{}e Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadna Slavonija Dobroslavu Vejzovi}u, ministruvanjskih poslova Vlade RSK, o naseljima u zapadnoj Slavoniji u kojima Srbi imaju ve}inu,a nisu u zoni pod nadzorom UNPROFOR-a

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINASRPSKA OBLAST ZAPADNE SLAVONIJE

OBLASNO VIJE]E

Broj:Oku~ani, 30. 06. 1992. godine

Gosp. DOBROSAV VEJZOVI]B E O G R A Dtelefax 011 659 756

PREDMET: DEMOGRAFSKI podaci za naselja u Srpskoj oblasti Zapadne Slavonije gdje Srbi predstavljaju

407


HMDCDR

ve}inu i teritorijalnu cjelinu a nisu pod pokri}emUjedinjenih nacija.

Priloèno Vam dostavljamo pismo i demografske podatke (nacionalnu strukturu) naselja uSrpskoj oblasti Zapadne Slavonije u kojima Srbi predstavljaju ve}inu a naselja ~ineneprekinutu teritorijalnu cjelinu i naslanjaju se na podru~ja koja su pod pokri}emUNPROFOR-a a ova nisu pod za{titom Ujedinjenih nacija, sa nazna~enim adresama na kojeVas molimo da pismo uputite budu}i da mi imamo vrlo lo{e, gotovo nikakve, po{tansketelegrafske veze.

Budu}i da jo{ uvijek nema odgovora Savjeta bezbjednosti na dodatne zahtjeve koji supostavljeni od Dràvnog komiteta za odnose sa Ujedinjenim nacijama o stavljanju pod za{titusrpskih podru~ja Srpske oblasti Zapadne Slavonije kako je to tim zahtjevom traèno, postiglismo na razgovorima koji su vodjeni sa Geraldom Fi{er, oficirom za civilna pitanja sektora“Zapad” dogovor, da se na nazna~ene adrese (imena) po{alje pismo kojim molimo da ovlastelica iz pisma da obidju navedena srpska naselja i da podnesu izvje{taj o stanju tih naselja.Smatramo da }e ovo pokrenuti aktivnost nadle`nih organa da se odlu~i u korist pokri}a i tihpodru~ja (podru~ja koja su traèna po Dràvnom komitetu za odnose sa Ujedinjenimnacijama) od strane mirovnih snaga.

Takodjer Vas molimo da pregledate dopis i da ga po potrebi uredite i druga~ije, ali sasvrhom da se privoli dobijanje odobrenja za obilazak istih naselja i slanje izvje{taja o njima.

Pozdravljamo Vas.

PRILOG: 3324

PREDSJEDNIK:Dipl. in`. Veljko Dàkula



Izvje{}e Kriznog {taba SO Glina Vladi RSK da predstavnik UNPROFOR-a traì istragu isu|enje po~initeljima ubojstva Hrvata u Jukincu

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINASKUP[TINA OP[TINE GLINA M.P.325

KRIZNI [TABBroj: 13/92.Glina, 30. 06. 1992. g.

408

324 Prilozi nisu prona|eni uz izvornik.325 Prijemni pe~at: Brzojav Busova~a br. 71, 1. 7. 1992., potpis ne~itak.


HMDCDR

Republi~ki centar za obavje{tavanjeK n i n

Proslijediti Vladi RSK Knin

Predmet: Izvje{taj

Na sastanku Kriznog {taba SO Glina od 30. 06. 1992. g., utvrdjene su slijede}e ~injenice,doneseni zaklju~ci i odluke:

– iz razgovora sa ârlsom Karudjom326 nadle`nim ~ovjekom iz UNPROFOR-a za civilnapitanja predo~eno nam je da }e se posebna pa`nja posvetiti istrazi i eventualnom sudjenjupo~iniocu ili po~iniocima ubojstva 3 gradjana hrvatske nacionalnosti u Jukincu o ~emu smovas ranije obavijestili.327 U tom smislu zamoljavamo MUP RSK da sa svoje strane utje~e naSJB i SUP Glina da se po~inioci {to prije pronadju i privedu sudjenju. Na taj na~in polaèmoispit pred medjunarodnom zajednicom u pogledu zakonitosti i demonstracije vlasti. U tomsmislu op{tina je svojim dopisom zahtijevala od SJB Glina hitno rasvjetljavanje slu~aja jer }enadle`ni iz UNPROFOR-a od nas traìti izvje{taj.

Predsjednik Kriznog {tabaSvetozar Bogdani}, Šv.r.š


1381992., lipanjIlok

Proglas Srpske pravoslavne crkvene op}ine u Iloku o izgradnji pravoslavne crkve u Iloku

SRPSKA PRAVOSLAVNA CRKVENA OP[TINA

I L O K

Odbor Srpske pravoslavne op{tine Ilok, dana 11. aprila 1992. godine, otpo~eo je sapripremom terena za izgradnju hrama bo`jeg u Iloku, a na sednici istog odbora od 11. 06.doneo je Odluku o izgradnji hrama, na kojoj je i konstituisan gra|evinski odbor za izgradnju.

Srpska pravoslavna crkva bila je sagra|ena 1802. godine, a naredbom vlasti NDH izZagreba odre|eni su Ivan Kova~i} i Josip Kralj 1942. godine da me|u prvima u Hrvatskojsru{e na{u crkvu u Iloku, {to su i u~inili. Me|utim, Ilo~ki vlastodr{ci se nisu suprostavili iza{titili da se ovaj hram ne poru{i. Pro{lo je 50 god. da pravoslavni ìvalj nije imao svoj hrambo`ji.

409

326 Carrugia Charles327 Vidi: Dok. br. 112 i 114.


HMDCDR

Pozivamo i molimo Vas da svojom dare`ljivo{}u i humano{}u pomognete, a prema svojimmogu}nostima izgradnju istorijskog spomenika kulture i pravoslavlja u Srpskoj RepubliciKrajini. Pri odlu~ivanju o dodeli i visini pomo}i, molimo da imate u vidu da je Srpskapravoslavna crkva u Iloku, jedan od prvih poru{enih hramova u II. svetskom ratu, te da Vasona moli da pomognete njenu ponovnu izgradnju.

U Iloku je poslednjih 50 godina, ìveo ve}inski katoli~ki narod (Slovaci i Hrvati) jer je ve}ideo srpskog naroda iz Iloka pobijeno i raseljeno u II. svetskom ratu. I ono malo Srba u Ilokuoko 20 % uglavnom su se “morali” izja{njavati kao Jugosloveni, kako nebi imali problema ida bi se mogli zaposliti. Kako danas u Iloku ìvi oko 70% Srba pravoslavaca, neophodno jeizgraditi Srpsku pravoslavnu crkvu i vratiti pravoslavlje u na{ grad.

Crkvu }emo graditi uglavnom od priloga i pomo}i gra|ana i privrednih i dru{tvenihorganizacija kako u gradu tako i diljem sveta gde ima Srba i pravoslavlja koji su voljni da seovaj hram izgradi, kako vi{e nebismo morali odràvati slu`bu boìju u dotrajaloj crkvenojku}i, koja je sluìla kao stan za paroha.

Ujedno, preko Vas, obra}amo se i svim Va{im prijateljima i poznanicima, pa Vas molimoda ovo pismo pokaète i njima i sugeri{ete im da nam i oni pomognu u izgradnji.

Pomo} moète uplatiti na brojeve ra~una:Dinarski: 65100-621-37/8271005101000925Devizni: 65100-621-37/72710-510-4000098Oba ra~una su otvorena kod:Vojvo|anska banka Novi Sad poslovnica VukovarEkspozitura IlokUnapred se zahvaljujemo na Va{oj pomo}i i razumevanju

Predsednik crkvene pravoslavne op{tineIlok

Milan Sekuli}

Stampata, }irilicaMuzej grada Iloka

410


HMDCDR

A

Abbadi Mohamed, 397, 400Adì} Blagoje, 121, 161, 260Ajdukovi} Jovo, 195, 221Ali (pukovnik UNPROFOR-a iz Nepala), 397Aluga Dragutin, 338Amanovi} Nikola, 300Amidì} Ljuban, 225Ante{evi} Mladen, 233Arnaut Mirko, 94, 99Artukovi} Andrija, 258Avramov Smilja, 196

B

Babi} Du{an, 212, 236Babi} Lazo, 374Babi} Milan, 6, 8, 11, 18-22, 29, 30, 34-40, 42-

48, 65, 68, 70, 74, 75, 80-85, 87, 90-95, 99-101, 103, 105-111, 114, 139, 140, 149, 158,163, 168, 175, 176, 202, 203, 205-207, 214,236, 264, 325, 331, 332, 369, 380, 381, 390-393

Babi} Milanko, 377, 389Babi} Vuka{in, 18, 20, 46, 48, 80, 81, 91, 98,

129, 134, 135, 163-165, 202, 204Badà Du{an, 18, 20, 80, 91, 163, 202Baji} \uro, 319Baji} Mi{o, 217, 319Bajlovi} Boò, 77Bakari} Vladimir, 50, 106Baklai} (Baklaji}) Predrag, 119, 120, 157Bako~evi} Aleksandar, 121Balaban Milo{, 186Bala} Radomir, 335

Balti} \uro, 73Baljak Milorad, 94Bandur Nikola, 77, 79, 194, 346Barbir Vera, 212Basta{i} Milan, 220, 376, 379, 389, 392, 393,

395Batar Sini{a, 233Bauk Milan, 18, 21, 46, 48, 80, 81, 91Beader Bo{ko, 94Beader De~an, 94Begovi} Milan, 8, 78, 162Beki} Boro, 325Bentli-Deli} Helen, 197Berber Ilija, 94Beri} Damjen, 346Beri} Dane, 228Bezbradica Du{an, 226Bezbradica Radovan, 236Bibi} Branko, 272, 273Biga Slavko, 401, 403Bili} Pajo, 136Biokovi} Nikola, 208, 215Bira~ Du{anka, 292Bjedov Drago, 136Bjegovi} \or|e, 195, 198, 199, 201, 208, 213,

215, 221, 233, 237, 250, 272, 273, 275, 277,291, 293-295, 297, 300, 303, 306, 308, 316-320, 346-348, 350, 351, 354, 355, 369, 370,401, 404

Bjegovi} Milorad, 275Bjelajac Ilija, 73-75, 324Bjeli} \uro, 249Bjeli} Ilija, 225Bjeli} Zdravko, 249Bjelivuk Dragan, 91, 109

411

KAZALO IMENA


HMDCDR

Bogdani} Milan, 162Bogdani} Sveto, 332Bogdani} Svetozar, 70, 73-76, 106, 108, 337,

409Bogdanovi} Radmil, 209Bogi} Stevo, 195, 208, 212, 213, 221, 234, 250,

272, 291, 293, 300, 303, 306, 316, 346, 349Bogovi} Danijel, 372Bogovi} Joso, 372Bojani} Anka, 320Boj~i} êdo, 225Boli} Nikola, 226Boraljevi} Desanka, 364Bori} Gruica, 162, 326Borkovi} Nikola, 374Borojevi} Jugoslav, 352Borojevi} Rade, 319Borovi} [tefan, 364, 365Bosanac Branko, 218, 220, 225, 268-271, 281,

312, 314, 338, 340, 343, 376, 379, 383, 389,391

Bosanac Ljuban, 225Bosni} Mile, 70, 90, 93, 112, 221, 223, 288Boàni}, 197Boàni} Bo{ko, 107, 108, 195, 197, 201, 208,

212, 213, 221, 250, 272, 277, 291, 293-295,308, 309, 316, 346, 354, 369, 401, 403

Boì~kovi} Rade, 94Boì} Risto, 334Boòvi} Radoman, 121Brakus Nedeljko, 119Brakus Nenad, 120Brki} Zoran, 225Brklja~ Stevan, 275Brni} Ana, 233Brni} Nikola, 233Brnovi} Mitar, 228, 291, 293, 297, 300, 316,

346, 354, 369, 402Brodarac \uro, 323Broz Josip Tito, 106Bruji} Predrag, 119, 157Bruji} Rade, 119, 120Budi} Ljubi{a, 268, 269, 271, 281, 285, 312,

338, 343, 344, 376, 377, 379, 380-382, 384,386, 389

Bukarica Petar, 208, 210, 221, 250, 294, 296,301, 319, 346, 354, 402

Bukva Marko, 77, 79Bukva Mirko, 88, 89, 226Bulaji} Milan, 196Bursa~ Du{an, 100Bursa} Ranko, 77Bursa} Tode, 405

C

Cari} Simo, 136Carrington Peter, 38, 39, 51, 143, 166, 391Carrugia Charles, 409Cekovi} Jela, 69Cekovi} Mara, 69Cekovi} Pajo, 69Celi} Jandro, 292Cesarec \uro, 292Cico Stevo, 293Cigankovi} Zoran, 338Cindri} Paula, 8Cindri} Stjepan-Stipe, 8, 377Coklin Branko, 323Crevara Stanko, 324Crn~evi} Brane, 196Crn~evi} Krste, 196Crnobrnja Mile, 226Crnogorac Miomir, 296Cvetkovi} Milo{, 77Cvijan Stanko, 24Cviji} Janko, 293Cvjetkovi} Stevo, 8, 49, 67, 217, 218, 225, 232,

278, 292, 354, 369, 389, 390, 392, 402Cvjetojevi} Dobrivoje, 314Cyrus Vance, 14-16, 19, 20, 46-48, 54-59, 91,

92, 97-99, 106-108, 131, 218, 263, 264,282, 339, 367, 368, 380, 398, 400, 401

^

âkara Ljuban, 8âli} Du{anka, 334ânak Dragan, 225âvi} S. Radomir, 273êprnja Rade, 370

412


HMDCDR

ôko-]elebi}anin Sanja, 212ôli}, 65ôrak Kata, 157, 158ôrak Marko, 53, 77, 79, 89, 157, 158ôrak Mate, 157, 158, 337, 353ôrak Stjepan-Stipe, 157, 158, 292ôrak Vlade (Brico), 73, 75, 76, 157, 158, 376,

381ûbilo Janko, 94ûbra Nikola, 196ûbri} Jovan, 66, 312, 313, 338, 339, 342, 344,

376, 378, 379, 389, 390, 391, 392, 397, 398,399

ûbrilo Rade, 94, 98û~ilovi} Aleks, 324ûjo Bogdan, 226ûki} \or|e, 228

]

]aki} Jovo, 272, 273]elap Boìdar, 334]ibi} Dragan, 233, 255]orak Slavko, 158, 292]ori} Vojislav, 77]orkovi} Du{an, 77]orkovi} Viktor, 293]osi} Dobrica, 360]osi} Marko, 175]ulibrk Stevo, 8]upovi} Vlado, 324]urguz Dragan, 187

D

Daki} Mile, 54, 59, 98Damjani} Slobodan, 94Damjanovi} \or|e, 216, 219, 225, 376, 379Davidovi} Du{an, 73, 74Dedi} \uro, 77, 78, 79, 107, 252Degoricija Slavko, 323Dejanovi} [tefica, 337Del~i} Marija, 338Deli} \uro, 346De{i} Milorad, 187Devetak Vitomir, 195, 197, 208, 233, 252, 349

Devi}-Grgi~ Mika, 292Devrnja Gojko, 369Dimitriesk Nikola, 301Dimitrijevi} Neboj{a, 307Din~i} Svetozar, 250Di{ovi} Rumenko, 77Divjakinja ]ana, 325Dmitra{inovi} @eljko, 365, 366Dmitrovi} Branko, 70, 91Dobri} Boro, 65, 66Dobrivojevi} Mirko, 206Dobrojevi} Dragan, 226Dodo{ Jovan, 292Dodo{ Ranko, 77, 78Dopu|a Nikola, 88, 226, 268, 312, 389Dopu|a Ratko, 197Dopuzovi} Nikola, 104Dra~a Du{an, 365Draga{ Branko, 196Dragi~evi} Lazar, 90, 93, 277Dragi~evi} Marko, 277Dragi} Janko, 292Dragi{i} Milan, 300Dragojevi} Milivoj, 275Dragojevi} Vlado, 275, 337Dra{ki} Jezdimir, 405Draì} Milica, 353, 354Dujni} Branka, 292Duki}, 195, 359Dunovi} Mom~ilo, 293

D`

Dàkula \uro, 136Dàkula Ilija, 94Dàkula Veljko, 65, 67, 68, 88, 89, 121, 143,

195, 198, 208, 218, 220, 221, 223, 225, 233,235, 236, 250, 253, 256, 266, 268-270, 272,281-284, 286, 291, 293, 294, 300, 303-307,312, 316, 338-341, 343-346, 349, 354, 355,369, 376-379, 381, 382, 387, 389, 391, 392,397-401, 403, 408

Dèlajlija Branko, 67, 225, 268, 281, 312, 314,338, 344, 376, 377, 379, 382-384, 388, 389,393, 396

Dòdan Milan, 197Dòmbi} Bo{ko, 162

413


HMDCDR

\

\akovi} Du{an, 94, 98\ilas Luka, 187\uki} Borisav, 319\uki} Boro, 251\uki} Ilija, 175, 277\uki} Milan, 100, 101, 246\ukovi} \or|e, 319\uri} Milka, 67\uri} Vlado, 67

E

E}imovi} Du{an, 89, 91, 108, 195, 208, 213,217, 219, 221, 233, 237, 250, 252, 260, 272,284, 291, 293, 300, 303, 306, 310, 316, 338,340, 346, 354, 369, 376, 379, 380, 391, 397-399, 401

Eklemovi} Milutin, 319Erceg \or|e, 94Ercegovac Ana, 77, 292Ercegovac Ante, 337

F

Fabac Zvonko, 337Filipovi} Mirko, 249Fischer Gerald, 281, 283, 313, 314Funduk Uro{, 46, 47, 91-93, 96, 97, 99, 109

G

Ga}e{a Drenko, 88, 334Ga}e{a Du{an, 225Ga}e{a Rade, 70, 228, 291, 300, 303, 308, 316,

346, 354, 357, 369, 401, 403, 405Gaji} Milan, 315Gali} Nade`da, 212, 236Gari} Kojo, 345Gatari} Vlado, 225Gavran Marija, 323Gazibari} Du{an, 225Gaì Ivica, 323Genscher Dietrich Hans, 144Ghali Butros Butros, 51, 71, 85, 95, 109, 111,

118, 137, 166, 179, 211, 251, 368

Glaise von Horstenau Edmund, 144Glavi} Kata, 233Gligorijevi} Slobodan, 121Goli} Dragan, 225Golubovi} Petar, 213, 306Gomirac Tihomir, 119Goulding Marrack, 29, 30, 33, 35-48, 71, 80, 86,

95, 179, 218, 223, 263, 282, 283, 391Grabundìja Savan, 195, 197, 208, 210, 212,

221, 233, 250, 272, 291, 293, 296, 300, 316,319, 321, 346, 347-349, 354, 369, 401

Gra~anin Petar, 121Graho Vladka, 338Grahovac Milan, 345Graovac Milan, 65, 94, 226, 268, 281, 312, 314,

389Gravorac Dragan, 79Grbi} Milorad, 365, 366Grbi} Nikola, 366Grbi} Stanimir, 365, 366Grbi} Vlado, 366Grgas Ivana, 354Grgas Milka, 353Gruborovi} Miodrag, 69Grui~i} Milutin, 218, 220Gruji} Branislav, 400Gudi} Slavko, 292

H

Hadì} Goran, 36, 37, 38, 41, 44, 88, 121, 152,173, 197, 208, 233, 234

Hadì} Mladen, 228, 236, 304, 306, 354, 369,402

Haramina Mina, 338Hitler Adolf, 59, 144Horvat Stjepan, 292

I

Ili} Milan, 300Iskri} Pavlo, 292Ivan~evi} Du{an, 120Ivani} Milan, 98, 99Ivani{ Ratomir, 93Ivani{evi} Branka, 335

414


HMDCDR

Ivanovi} Ljubi{a, 208, 250, 252Ivkovi} Milka, 76

J

Jagli} Vlado, 73, 76Jakobson (pukovnik UNPROFOR-a), 397, 400Jakovljevi} Sini{a, 225Jankovi} Nikola, 94Jankovi} Zdravko, 252, 272, 294, 303, 316, 346,

354, 357, 359, 369, 402, 406Janjanin Luka, 292Janjanin Petar, 292Janju{i} @eljka, 187Japundì} Simo, 297Jaramaz Drago, 129, 163Jasi} Danica, 292, 293Jasi} Veljko, 77Jegli} Vlado, 75Jejina Goran, 136Jeki} Du{an, 293Jeli} Du{an, 226Jeli} Griovi} Mi}o, 163Jelovac Darko, 119Jeremi} Dragan, 177Jost Cedric, 298Jovi} Borisav, 34, 48, 68, 121, 179, 195, 208,

218, 263, 398, 399, 400Jovi} Du{an, 73, 74, 76, 105, 111, 162, 195,

198, 208, 212, 221, 229, 230, 233, 236, 250,252, 253, 272, 274, 291, 293, 296, 300, 303,306, 307, 316, 332, 346, 348, 354, 356, 359,369, 370, 371, 401, 403

Jovi} \or|e, 196Jovi} Mirko, 90, 179, 398Jovi} Mladen, 212Juri} Antun, 187

K

Kablar Jovo, 195, 201, 208-211, 213, 216, 221,223, 224, 229, 233, 235, 250-252, 272, 277,291, 293-295, 297, 300, 301, 303, 306-310,316, 320, 321, 346, 349, 354, 356, 357, 359,369, 401, 404, 405

Ka~ar Savo, 136

Kadijevi} Veljko, 35, 58, 260Kalember Milan, 197, 213Kalini} @eljko, 94Kanazir Du{an, 196Karadì} Milun, 89Karadì} Radovan, 19, 121Karapandà Milan, 63, 77-79, 117, 310Karaturovi} Mato, 292Kardelj Edvard, 106Kati} Ankica, 212Kati} Jovan, 18, 20, 21, 46, 70, 94, 129, 202Keki} Dragan, 168Keki} Mi}o, 169Kesi} Nikola, 136Kilinkovi} \uro, 349Klipa Ljuban, 373Kljaji} @eljko, 284, 225Klju~evi} Labud, 366Kneèvi} Milan, 165, 195, 208, 209, 214, 221,

229, 230, 233, 235, 250, 251, 272, 273, 280,281, 291, 293, 300, 303, 320, 346, 354, 369,402

Kohl Helmut, 58, 59, 144Koji} Ilija, 229Koki} Jovan, 65Koljevi} Nikola, 19, 121Kolji} Milovan, 226Komasovi} Mihajlo, 225Komazec Slobodan, 196, 237Kon~ar Branimir, 119Kon~arevi} Ilija, 121, 153, 188, 193Kondi} Darko, 281Konjuh Ankica, 143Kora} Milan, 73, 76, 325, 328, 332Kora} Stanko, 196Korlat Ratko, 275Korolija Veljko, 21, 195, 303Koroloja Slavka, 136Kosanovi} Pavle, 315, 374Kosi} Mirko, 249Kosi} Nikola, 364Kosti} Branko, 48, 70, 121, 260Kosti} Miro, 104Kosti} Spiro ([piro), 90, 112

415


HMDCDR

Kosti} [piro, 136Ko{evi} Nikola, 349Kotur Dragan, 187Kotur Zoran, 232Kova~evi} Ana, 301Kova~evi} Josip, 74Kova~evi} Nikola, 292Kova~evi} Ranko, 79Kova~evi} Tomislav, 301, 302Kova~evi} Veljko, 306Kova~evi} Vera, 383, 384Kova~i} Ivan, 409Kova~i}ek Antu{ Vi{nja, 291Koviljko Lovre, 209Krajinovi} Milan, 94Kraji{nik Mom~ilo, 121Kralj Josip, 409Krasulj Branko, 292Kresovi} \uro, 99Kresovi} Stevo, 377, 380, 389, 390, 392Kresovi} [piro, 94Kri~ka Milivoj, 295Kri~kovi} \or|e, 94Krivi} Jagica, 338Krièvi} Damir, 8Krièvi} Ivan, 8Krneta Pero, 225Krni} Simo, 223Krnjai} Milan, 292Krnjak êdomir, 94Krupi} Fadil, 66, 226, 252, 376Kuki} Nikola, 68, 293Kuli} Mladen, 65, 220, 226, 268, 270, 271, 281,

284, 306, 312, 314, 338, 343, 376, 384, 389,397

Kupre{anin Radomir, 212Kutla~a Nikola, 349Kuzmanovi} @eljko, 319

L

Lali} Borka, 22, 48, 82, 83, 92, 93, 99, 136, 165Lali} Vitomir, 94Leki} Branka, 119Leki} Damir, 119

Lenko Mandi}, 197Letica Mile, 325Leti} Mile, 162Levakov Glumac Bogdana, 121Leàji} Rajko, 97, 129, 163, 202, 206Leàji} (Leài}) Vaso, 18, 20, 46, 47, 80-82, 91,

129, 163, 165, 202, 230Limar êdo, 315Livada Svetozar, 141, 347Lokas Branko, 353Lon~ar Ilija, 219, 225Lon~ar Milan, 66, 225Lon~arevi} Milo{, 77Lovri} Darko, 292Lovri} \or|e, 66, 225, 338, 340, 343, 376, 379,

383, 384, 389, 391, 397Luci} Ivan, 372Lukavac Mom~ilo, 94Luki} Milan, 272, 294Luki} Milorad, 295Lukijan, vladika slavonski, 143, 197

Lj

Ljiljak \uro, 325Ljubi~i} Branko, 323Ljubojevi} Simeon, 77, 78

M

Macura Lazar, 18, 20, 46, 80, 91, 93, 99, 110,118, 129, 163, 202, 206

Madàr Emil, 323Magli~ Bogdan, 93Majstorovi}, 108Maksi} Milivoje, 121Malinac Ivan, 337Maljkovi} Radovan, 70, 77-79Mandi} \uro, 199, 210Mandi} Ignjatije, 248, 254, 280Mandi} Jasminka, 252, 272, 294, 295Mandini} Neboj{a, 354-356, 360, 369, 402Mar~eti} Dragan, 397, 398Mari~i} \uro, 94, 98Mari~i} Milka, 293Mari} Du{an, 352

416


HMDCDR

Marijan Du{an, 120Marjanovi} Branko, 136, 195, 200, 208, 213,

221, 236, 275, 321, 346, 351, 402, 406Marjanovi} Ilija, 196Marjanovi} Milorad, 136Marjanovi} Radomir, 275Marjanovi} Velimir, 212Marti} Milan, 19, 20, 46, 48, 90, 98, 109, 110,

119, 121, 158, 161, 162, 195, 198, 201, 208,211, 214, 221, 226, 229, 233-235, 250, 251,272-274, 277, 291, 293, 300, 304, 308, 316,317, 319, 320, 325, 346, 347, 354, 369, 402

Marti} Zdravko, 162Martinovi} Boris, 105, 109, 114, 252Martinovi} Milan, 73, 88Martinovi} Mirko, 69, 253Matija~i} Jadranka, 353, 354Matija{ Rade, 346, 347, 357Matkovi} Risto, 99, 129-136, 163-165, 202-207Matovina \uro, 183Maìbrada Zlatko, 338Medakovi} Nikola, 70, 104Mi}unovi} Dragoljub, 90Mihajlov Vasil, 65Mihajlovi} Stevo, 225Mihovilovi} \or|e, 213Milankovi} Predrag, 225Mileti} Milenko, 67, 88, 315, 387Mili} [piro, 212, 236Milinkovi} \uro, 206Milo{ Du{anka, 212Milo{evi} Ranko, 275Milo{evi} Slobodan, 6-9, 19, 20, 33, 35-38, 45,

46, 97, 121, 183, 187, 275Miljevi} Milutin, 136Miljevi} Rade, 74-76Milju{ Oliver, 275Miro~evi}, 392Mi{~evi} Zoran, 65, 66Mi{ina Nikola, 203, 205Mitrovi} Aleksandar, 121Mitrovi} Marija, 302Mladi} Ratko, 40, 70, 207Mom~ilovi} Du{an, 73, 75Mom~ilovi} Momo, 323

Mom~inovi} Du{an, 325Morillon Philipe (general UNPROFOR-a), 367,

402, 403Mr|enovi} Rade, 105Mrkalj Mitar, 213, 306Muidà M., 8Mussolini Benito, 59Mutavdì} Milan, 65Muti} Slobodan, 8, 337Muà Jana, 69Mu`dalo Milica, 206, 349

N

Nambiar Satish, 66, 368Naran~i} Damir, 119Navala Milan, 292Negovanovi} Marko, 161Nema~i} Zvonko, 334Niki} Stanislav, 208Nikolaj, vladika dalmatinski, 197Novakovi} Krsta, 300Novakovi} Stojana, 293Novakovi} Zdenka, 300Novkovi} Mane, 94

O

Oblakovi} Milan, 77Obradovi} Dmitar, 70, 73Obradovi} Mirko, 94Obradovi} Rada, 212Oci} âslav, 36, 46-48, 70, 164Olja~a Stanko, 8Opa~i} Jovan, 75, 221, 228, 237, 277, 332Opa~i} Petar, 196Ore{}anin Husein, 292Orlovi} Du{an, 346, 347, 354, 355, 402, 403Orlovi} \uro, 136Orozovi} Stevan, 225Orsi} \ur|ica, 275Orsi} \ur{|ica, 275Ostoji} Bogdan, 176, 177Ostoji} Milenko, 315Ostoji} Stojan, 228

417


HMDCDR

Ostoji} @eljko, 338Ostrolu~anin Vaso, 397, 398, 400, 401Oègovi} Slavko, 129, 132, 206

P

Paji} Branka, 212Paji} Du{anka, 165Paji} To{o, 229Paller Stjepan, 323Pandurovi} Stevo, 49Pandì} Stevo, 292Pani} @ivota, 375Paraga Dobroslav, 141Parenta Rade, 94Paspalj Mile, 70, 73-75, 78, 79, 86, 90, 91, 95,

97, 98, 104, 105, 109, 110, 118, 121, 137,143, 150, 152,-154, 195, 197, 201, 208,233, 234, 290, 325, 331

Pa{i} Milan, 371, 372Paun Joso, 129Paunovi} Branko, 292Pavasovi} Milan, 94Pavkovi} Ana, 337Pavkovi} Neboj{a, 366, 369, 401Pavlica Veljko, 292Pavlovi} Borislav, 374Pavlovi} Jovan, mitropolit zagreba~ko-ljubljanski,

185, 196Pe}ina Mirjana, 323Pepi} Jovica, 374Perazi} Gavro, 196Peren~evi} Dragan, 8, 337Peri} Laza, 66Peri} Rajko, 346, 348, 356Perli} Lazo, 65Pe{kir Ljubica, 334Pe{kir Ranka, 292Petkovi} Mladen, 275Petkovi} Sretko, 354, 369, 402Petri} êdo, 168Petrovi} \uro, 349Petrovi} Ilija, 5, 23, 137, 149Peuli}, 343

Peura~a Vojin, 195, 199, 201, 208, 213, 221,222, 226, 227, 233, 236, 250, 253, 272, 273,275-277, 291, 293, 296, 300, 303, 305, 307,316, 320, 346-348, 350, 354, 358, 359, 369,370, 401, 405

Pilja Ilija, 120Pirja Mande, 255Plav{i} Biljana, 121Popac Bo{ko, 94, 132, 136, 206Popara Ankica, 226Popovi} B. Nikola, 208Popovi} Branko, 226, 405Popovi} Dragoljub, 186Popovi} Ljubomir, 233Popovi} Milica, 225Popovi} Sre}ko, 405Popovi} Veljko, 134, 369, 405Poèga Luka, 372Praljak Slobodan, 142Pre~anica Du{anka, 77, 79Prica Predrag, 119, 157Priji} Ilija, 229Priji} Marko, 53, 89, 154, 156, 221, 224, 229Priji} Mladen, 405Priji} Slavko, 221Prlji} Slavko, 195, 200Prodani} @eljko, 12, 17Prodanovi} Milenko, 225Prodanovi} Mladen, 66Prostran Jovan, 94Pro{i} Drago, 77, 79Pucar Sa{a, 94Puhar Srboljub, 119Pu{kar Sini{a, 214

R

Radakovi} Milan, 217, 225, 319, 341-344, 376,380, 389, 392, 393

Radanovi} Miljko, 324Radi} Predrag, 219, 220Radmanovi} M., 109Radosavi} Neboj{a, 292, 293Rado{ Ivan, 292Rado{evi} Jovan, 249

418


HMDCDR

Rado{evi} Savo, 64, 65, 217, 226, 268-271, 281,284, 312-315, 338, 377, 383, 384, 386, 390

Rado{evi} Slobodan, 226, 284, 315, 376, 378,380, 383, 384, 388, 389, 392

Radovanovi} Pero, 292, 293Radulovi} Miroslav, 364, 365Radulovi} Vlado, 177Ra|en Mirko, 250, 252, 316, 346, 347, 354,

359, 369, 401Ra|enovi} Milan, 219, 225Raki} (obitelj), 143Raki} Dragomir, 121Raki} Zlatica, 275Ramljak Milan, 258, 399Rastovi} David, 272, 291, 303, 346Rastovi} Nikola, 275, 354Ra{eta Gavre, 136Ra{i} Ljubica, 291Ra{kovi} Milan, 370Ra{kovi} Jovan, 68, 75, 332Ra{uo Borivoj, 70, 91Ratkovi} Nedeljko, 335Ratkovi} Stevo, 67Ra`njatovi} @eljko, 64Rebra~a Bogdan, 69, 344Resanovi} Milka, 79Rkman Branko, 360Rob Arap (general UNPROFOR-a), 402Rogovi} Mile, 94, 97Rogulja, 66, 154Rohak Ivan, 334Rokni} Vaso, 73Roksandi} Dragan, 73-76, 105, 115, 300, 328,

325Roksandi} Petar, 73

S

Sabljakovi} Dragan, 300Samardìja Jovo, 69Sandi} Milinko, 77, 79Sa{i} Ilija, 88, 89, 315Savatovi} Radovan, 226Savi} Rade, 225Savi} Tode, 136

Sedlan Nenad, 129Sedli} Dragan, 302Segonji} Ljeposava, 187Sekuli} Milan, 410Selakovi} Branko, 292Sinobad Mirko, 358, 359Sitvuk Radojka, 94Sladi} Ljiljana, 291Slijepac Milorad, 281Slijep~evi} Mi}an, 325Srbljanin Miroslav, 77Stani} Luka, 94Starevi} Du{an, 195, 233, 250, 294, 303, 305,

316, 346, 401, 404Stepanovi} Sneàna, 226Stepinac Alojzije, 258Stojakovi} Gojko, 334Stojani} Dragomir, 187, 233Stojanovi} Milan, 94, 97Stojisavljevi} Du{an, 94Stojisavljevi} Veljko, 228Stojni} Dragomir, 255Studen Uro{, 212Subota Veljko, 272, 273Sukur Leposava, 226Surla Zoran, 275Svitlica @ivko, 94

[

[ara~evi} Nena, 225[ar~evi} Milan, 65, 66[ari} Ljubomir, 277[ari} [tefanija, 337[egan Gojko, 136[impraga Branko, 18, 46, 80, 91[impraga Vladimir, 88, 89, 228[imulija \or|e, 105, 114[ipraga Vladimir, 88, 314, 388[ivak Stjepan, 292[konjevi}, 374[kori} Branko, 136[krljac Jaga, 334[olaja Ljubica, 103, 175[orak Milan, 77

419


HMDCDR

[panovi} Dragica, 338[panovi} Stojan, 175, 195, 208, 221, 233-236,

250, 272-274, 291, 294, 300, 303, 319, 348,354, 377, 402

[tekovi} Milan, 79[terk \uro, 323[teti} Milorad, 119[tikovac Petar, 18, 19, 91, 98, 101, 129, 202[trbac Bosiljka, 291[trbac Milan, 94, 98[uni} Grgica, 353[uni} Luka, 353[uni} Marija, 353, 354[uni} Mate, 353[uni} Tomislav, 354[u{a Vojin, 195, 208, 214, 221, 223, 226, 229,

233, 235, 236, 250, 272, 275, 276, 278, 291,293, 295-297, 300, 304, 305, 308, 316, 346,354, 369, 402

T

Tadi} Ljubo, 196Tali} Momir, 68, 373, 378Tankosi} Milan, 197, 228Tanjga Mihailo, 349Tarbuk Slobodan, 77-79Tepavac Jasminka, 212Tepavac Milan, 50, 372Todorovi} Du{an, 197Todorovi} Ilija, 73-75Todorovi} Milan, 73, 76Todorovi} Simo, 226Toma{ Mirko, 94Toma{evi} Spasoje, 212Tomi} Branka, 292Tomi} Dragan, 196Tomi} Pero, 323Topi} Mira, 372Torbica Milan, 402Trajkovi} êdo, 77Traìvuk Mile, 275Trbojevi} Jovan, 143, 261, 265Trbulin Milan, 354, 355Trivanovi} Pero, 323, 344

Trivi} Nikola, 94Tro{i} Milorad, 172Trubi} Joso, 372Truman Harry, 58Tu|man Franjo, 20, 32, 35, 37, 38, 40, 46, 47,

58, 59, 98, 139, 141, 144, 324, 391Turopoljac \uro, 73, 74, 76

U

Ugarkovi} Tomislav, 136Ugre{i} Neboj{a, 275Uskokovi} êdomir-êdo, 67, 315, 376, 389Uzelac Nikola, 68, 353, 369

V

Vanca{a Josip, 292Vanca{a Stjepan, 292Vance Cyrus, 5, 6, 8, 9, 12, 19, 20, 30, 31, 33,

34, 51, 54, 59, 69, 70, 71, 74, 76, 78, 79, 83-87, 92, 94, 95, 96, 99, 108, 109, 137, 139,140, 144, 178, 306, 318, 331

Vasil Mihajlov, 252Veizovi} Dobrosav-Dobroslav, 195, 201, 208,

211, 215, 221, 228, 233, 235, 250, 251, 272,273, 300, 303, 316, 407

Veselinovi} Drago, 169Veselinovi} Sergej, 104, 106, 108, 110, 113, 228,

233, 252, 277, 291, 303, 304, 320, 354, 369,370, 401, 404

Vidi} Vlado, 225, 284, 376, 381Vignjevi} \uro, 136Vin~i} Slobodan, 197, 253, 274, 276, 319Vin~i} Svetozar, 94, 195, 208, 221, 233, 235,

254, 272, 291, 293, 297, 300, 303, 306, 316,319, 346, 347, 349, 350, 354-356, 369, 401,406

Vin~i} Zora, 293Vi{ak Milan, 70Vi{i} Gromiko, 353Vitas Bo{ko, 206Vitez Du{an, 67, 110, 219, 225, 338, 340-344,

376, 381, 384, 388, 389, 391, 392, 396Vje{tica Du{an, 18, 20, 21, 46, 80, 91, 129, 163,

202, 204Vladi} D., 8

420


HMDCDR

Vlaisavljevi} Lazar, 186Vlaisavljevi} Mi}o, 282Vojnovi} Bogdan, 236Vojnovi} Marko, 107, 236Vojvodi} Emilija, 136Vojvodi} Ljubo, 197Vranjevac Desimir, 212Vrbanac \uro, 292Vu~enovi} Jovan, 319Vu~kovi} Nikola, 91, 226, 293Vu~kovi} Petar, 226Vujaklija M., 8Vujani} Mirko, 306Vujanovi} Nikola, 77, 78Vujasin Du{an, 66Vujatovi} Slobodanka, 97, 98Vujnovi} Gojko, 312, 391Vujnovi} Lucija, 337Vukadinovi} Dragoslav, 219Vukasinovi} Dragana, 249Vukasinovi} Milena, 249Vuka{in Milan, 349Vuka{in Nedjeljko, 94Vukeli} Milutin, 65, 88, 89, 216-220, 267, 284,

397, 398Vukeli} Veljko, 65, 88, 89, 121, 153, 216-220,

265-268, 270, 284, 398Vuki}, 67Vuki} Milosav, 225Vuki} Radislav, 88, 220, 225, 284Vuki} Veljko, 88, 284Vukmirica Vujo, 196Vukmirovi} Nikola, 119Vukmirovi} Rajko, 136

Vukota Veselin, 165

W

Wilson John, 34, 179

Z

Zabala Carlos Maria, 378, 397, 398, 399Zagorac \ur|a, 94Zagorac Rade, 94Zagorac @ivko, 220, 268, 271, 281, 312, 314,

341, 376, 378, 389, 397, 401Ze~evi} Zdravko, 160-162, 170, 171, 174, 195,

197, 202, 208, 221, 222, 230, 231, 233, 234,237, 250, 254, 272, 278, 279, 291, 293, 294,297, 299, 300, 301, 303, 304, 310, 316, 320,321, 346, 347, 349, 351, 354, 360, 362, 363,368, 369, 371, 375, 401, 402, 407

Zelenbaba Du{an, 75, 332Zorojevi} Dragan, 334Zrni} Milenko, 229, 312, 341

@

@arkovi} Krsto, 313, 314, 338-341, 344@eèlj Branko, 206@igi} Vaso, 319@igri} Vaso, 228@ivanovi} Boro, 195, 200@ivkovi} Jovan, 77, 78@ivkovi} Krsto, 365@ivkovi} Milo{, 70, 109, 221, 300, 316, 346,

347, 354-365, 369, 402, 403@ulec Ivica, 226, 252@uni} Milan, 104, 107, 113, 349

421


HMDCDR

A

Ada, 27, 156Afrika, 33Aleksandrovac, 25, 156Aleksinac, 26Amatovci, 154An|eli}, 334Antunovac, 154Apatin, 25, 26Aran|elovac, 27Arilje, 27Austrija, 57

B

Babinac, 156Ba~, 29Ba~ka, 28, 29Ba~ki Petrovac, 25Ba}kovica, 156Badljevina, 154Baki}, 156Balinci, 156, 183Banovina (vidi Banija), 12-17, 56, 63, 70, 74, 75,

78, 89, 90, 98, 142, 158, 162, 210, 300, 311,323, 324, 326-332, 336, 362, 379

Banski Grabovac, 326Banja Luka, 57, 219, 244, 285, 286, 304, 313,

379, 380, 393, 394Baranja, 5, 22, 23, 24, 30, 36, 44, 46, 64, 66, 67,

70, 111, 115, 137, 142, 149, 150, 170, 171,172, 174, 188, 200, 201, 211, 220, 223, 228,234, 236, 250, 251, 261, 267, 276, 287, 288,300, 362, 370

Barica, 155

Batinjani Pakra~ki, 154, 155Bato~ina, 29Be~, 180Bedeni~ka, 156Beli Manastir, 28, 172, 196, 200, 201, 239, 242,

250, 252, 274, 275, 278, 286Benkovac, 25, 44, 82, 83, 136, 239, 304, 349,

353Benkovac (kod Nove Gradi{ke), 155Beograd, 5, 6, 24, 25, 32-34, 40, 41, 51, 53, 57,

66, 69-71, 74, 77, 85, 87, 88, 91, 94, 98,105, 110, 111, 115, 119-122, 126, 127, 154,159, 160, 163, 164, 169, 174, 179, 196, 197,200, 201, 207, 213, 215, 218, 219, 222, 224,228, 234-237, 239, 244, 260-263, 276, 279,285, 296, 298, 299, 312, 313, 315, 319, 331,333, 340, 345, 347, 351, 360, 366, 375, 378,388, 393, 399, 400, 407

Biha}, 347Bijela Stijena, 53, 155, 313Bilogora, 142, 143Bistrica, 156, 187Bi{}anovo, 69Bjelajci, 154Bjelakovac, 156Bjelanovac, 154Bjelovar, 156, 180, 239Blagorodovac, 155Bobare, 155, 313, 339Bodegraj, 155Bogati}, 25Bogda{i}, 154Bokane, 156Bori{, 155Borova Kosa, 155

422

KAZALO MJESTA


HMDCDR

Borovo, 155, 319, 349Borovo Selo, 64, 137, 139, 141, 142, 150, 152-

154, 162, 163, 319, 332Bosanska Dubica, 281, 366Bosanska Gradi{ka, 396Bosanska krajina, 43, 53, 244, 259, 294, 304,

340, 379, 393, 394Bosna i Hercegovina, 5, 15, 19, 51, 52, 56, 70,

78, 101, 111, 124, 142, 183, 207, 208, 210,246, 248, 255, 308, 315, 316, 330, 355, 367,373

Brane{ci, 154Brati{kovci, 80, 82, 83, 94Br|ani Bastajski, 155Br|ani Dap~evski, 155Brekinjska, 154Brestovac Daruvarski, 155Brestova~ka Brda, 155Brezani, 177Brezik, 156Brezine Kukunjeva~ke, 154Brezovica, 156Brezovljani, 156Bruxelles, 38, 65Brlog, 119, 120Bro}anac, 372Brus, 27Brusnik, 154Bu~je, 154Budanica, 156Budimpe{ta, 180Budàci, 17Bugojno, 208Bujavica, 154, 177Bukova, 156Bukov~ani, 154Busnovi, 154

C

Cabuna, 156Cage, 155Cakovci, 298Caprag, 80, 82, 83, 90, 209, 215, 222, 326, 328,

329, 355, 356

Cazin, 347Cazinska krajina, 352, 403Ceri}, 170, 297, 298Cicvare, 154Ciganka, 156Cikote, 154Cipar, 13, 34Cret Viljevski, 156Crkveni Bok, 215Crna Gora, 5, 6, 14, 16, 42, 43, 70, 78, 87, 96,

125, 128, 201, 209, 213, 257, 273, 278Crni}e, 27Cvetnik, 5, 23, 137, 149

^

â|avac, 156âjetina, 25âpljani, 215âprginci, 155ê~avac, 154êralije, 156êtekovac, 156, 183îkola, 273ôjlug, 156, 183ômborije, 156ôrci, 157, 158ôvac, 155^remu{ina, 155ûkarica, 26

]

]i|evac, 25

D

Dabar, 119, 120Dalmacija, 56, 142, 180Dalj, 28, 172Danica, 181Darda, 286Daruvar, 28, 51, 66, 67, 154, 155, 177, 178,

180-184, 186, 225, 239, 263, 282-284, 286,313, 343, 376, 378, 379, 385, 388-401

Dedkovac, 156

423


HMDCDR

Demirovac, 366Dereza, 155, 181Derventa, 364, 365Deànovac, 155Dimitrovgrad, 27Dio{, 155Divo{, 143Djelka, 156Dobra Ku}a, 155Dobri Meljani, 156Dobrovac, 154Doljani, 155Donja Obre`, 154Donja Ra{enica, 155Donja Subocka, 154Donja [umetlica, 154Donja Varo{, 155Donja Vrijeska, 155Donje Cepidlake, 155Donji Bogi}evci, 155Donji Borci, 155Donji âgli}, 154, 344Donji Daruvar, 155Donji Hrastovac, 215Donji Lapac, 25, 82, 83, 136, 170, 215, 228,

277, 355Donji Miholjac, 29, 51, 144, 156, 179, 180, 184,

185, 263Donji Sre|ani, 155Dragali}, 155Dragovi}, 154Drava, 65, 180, 260, 263Draìca, 155Drenov Klanac, 120Drenovac, 334Drle`, 155Drni{, 80, 94, 222, 272, 273, 348Dubica, 205Dubovac, 155Duga Resa, 80Duhovi, 155Duma~a, 329Duzluk, 156

Dvor na Uni, 27, 70, 81-83, 130, 134, 136, 319,324, 326, 329, 349, 351, 352

\

\akovac, 155\akovo, 66\eletovci, 318\igerovci, 154\ur|evac, 260\uri~i}, 156

E

Egipat, 13Erdut, 64, 67, 211, 252, 319Europa, 13, 30, 41, 138

F

Farka{i}, 329Filipovac, 154

G

Gabon, 13Ga}i{te, 156Gadìn Han, 27Gaj, 154Gare{nica, 51Geneva, 19, 141, 183, 307Glavica Zabrdska, 154Glina, 11, 12, 17, 27, 60, 63, 69, 70, 73-76, 82,

83, 89, 90, 103, 104, 108, 110, 112, 115,136, 140, 158-162, 211, 212, 221, 236, 239,252, 278, 296, 311, 322-330, 332, 334, 336,408, 409

Glinska Poljana, 292, 329Glo`dje, 156Gnjilane, 25Golemi}, 156Golobrdac, 154Golubi}, 318Golubinja, 155Gorice, 155Gornja Obre`, 154Gornja Ra{enica, 155Gornja [umetlica, 154

424


HMDCDR

Gornja Varo{, 67Gornja Vrijeska, 155Gornje Cepidlake, 155Gornje Kusonje, 156Gornje Meljane, 156Gornje Viljevo, 156Gornji Bogi}evci, 155Gornji Borci, 155Gornji âgli}, 154Gornji Daruvar, 155Gornji Miholjac, 156Gornji Milanovac, 27Gornji Raji}, 67Gornji Sre|ani, 155Gornji Uljanik, 155Gornji Vrhovci, 154Gorski kotar, 99Gospi}, 26, 55, 80, 82, 94, 98, 142, 168, 169,

239, 295Gove|e Polje, 155Grabi}, 156Gra~ac, 25, 67, 81-83, 136, 168, 169, 252, 273,

275, 277, 294, 295, 297, 333Gradina, 249Grahovljani, 155Grbavac, 155Gre|ani, 155Grocka, 27Grozdanska, 155Grubi{no Polje, 28, 51, 142, 154-156, 178, 180-

185, 219, 226, 239, 260, 261, 263, 282-284,286, 314, 315, 343, 376, 378, 379, 385, 388,399, 401

Gu~ani, 154

H

Hag, 33, 98, 264Hrvatska, 5, 6, 9-16, 20, 29, 30-32, 34-48, 51,

54-59, 64, 65, 67, 69, 73, 74, 90, 92, 97, 98,100, 102, 110, 115-117, 121, 130-132, 138-141, 143-146, 160, 161, 165, 170, 180-182,201, 207, 220, 226, 237, 238, 240, 242-247,256-258, 261, 264, 279, 289, 299, 302, 308,322-325, 327, 331, 347, 367, 368, 379, 391,399, 403, 409

Hrvatska Dubica, 82, 187, 366, 392

Hrvatska Kostajnica (vidiKostajnica), 27, 44, 58, 70, 82, 83, 91, 104, 136,

215, 239, 326, 356Hum, 143, 156, 265Humljani, 156Humski Varo{, 156

I

Ilmin Dvor, 156Ilok, 409, 410Ilova, 180Imsovac, 155In|ija, 25, 26Irig, 27Istra, 99Italija, 15Ivanbrijeg, 156Ivanovac, 177Ivanovo Polje, 155Ivanovo Selo, 155Ivanjica, 27Ivanjski Bok, 215

J

Jadovno, 181Jagma, 154Jakovci, 154Jankovci, 170, 318Japaga, 154Jasena{, 156Jasenovac, 67, 142-144, 155, 180, 181, 186, 187,

232, 233, 248, 249, 254, 255, 280, 281, 313,339, 364, 365, 390-392, 394, 398, 399, 403

Jasenov~ani, 215Jazovica, 67Jeminovac, 154Jorgi}i, 156Jo{avica, 8Jo{evica, 221Jugoslavija, 5, 6, 7, 13, 14, 15, 16, 18-20, 22, 23,

30-42, 46, 47, 51, 53-59, 68-72, 74, 77-79,81-85, 86, 90, 93-95, 97, 98, 105-107, 109,111, 115, 121-126, 128, 131-133, 137-139,140, 141, 143-149, 152, 159-161, 163, 166,

425


HMDCDR

174, 178, 180-182, 184, 214, 218, 234, 235,245, 253, 257-259, 263, 273, 278, 279, 282,288-290, 298, 299, 310, 322, 324, 331, 336,337, 347, 360, 367, 368, 370, 375, 391, 401

Jukinac, 334, 336, 408, 409

K

Kamenska, 154Kantrovci, 154Kapavac, 64Kapelna, 156Kapetanovo Polje, 154Kapinci, 156Karlovac, 26, 55, 70, 80, 82, 83, 114, 143, 239,

243Ka{ljevac, 156Ka{tel Deànova~ki, 155Katinac, 155Katinka, 156Kip, 155Kistanje, 82, 203, 205, 275Klenik, 155Klis, 154, 186Knin, 5, 6, 8, 11, 18, 25, 29, 30, 34, 37, 39, 40,

44, 46, 54, 58, 59, 68, 80-85, 87, 90, 91, 93,94, 99, 102, 103, 105-111, 113, 114, 117-119, 121, 129, 130, 134, 136, 143, 149, 152-154, 157-163, 165, 166, 168, 169, 171, 173,174-176, 182, 193, 195, 199-202, 205-209,211-213, 219, 221, 222, 229-231, 233, 235-237, 239, 242, 250, 261, 264, 266, 272, 275,278, 279, 286, 288, 290, 291, 293-295, 298,299, 303, 304, 306, 308-311, 315, 316, 318,319, 321, 326, 333, 336, 345-347, 349, 350,351, 353-357, 359-363, 366-372, 375, 379,400-407, 409

Knjaèvac, 25Koceljevo, 25Koko~ak, 66, 143, 156, 265Kometnik, 156Kometnik-Zubi}i, 156Kon~anica, 155Koprivna, 154Koprivnica, 181, 260Korana, 142

Kordun, 12-17, 70, 74, 75, 78, 98, 142, 158,300, 311, 323, 324, 326-330, 331, 332, 362

Korenica, 26, 82, 83, 108, 120, 128, 139, 157,168, 169, 275, 309, 333, 349

Koreni~ani, 155Korita, 154Kosovac, 155Kosovo, 19, 26,Kosovo kod Knina, 209Kosovo Polje, 26Kosovska Kamenica, 28Kosovska Mitrovica, 28Kostre{i [a{ki, 215Ko{utarica, 155Koturi}, 154Kova~evac âgli~ki, 154Kovin, 25Kozice, 156Kraguj, 154, 339Kragujevac, 26Krajak, 222Kraljevo, 29, 239Kraskovi}, 143, 156, 265Kravljak Kli{ki, 155Kr~enik, 156Kre{telovac, 155Kri~ke Zabrdske, 154Krivaja, 155, 156Kri` kod Zadra, 142Krnjak, 70, 80, 82, 83, 94, 223, 234, 235, 305,

319Krunoslavlje, 156Kru{evo, 154Ku}anci, 156, 185Kukunjevac, 154, 177, 181Kupa, 329Kupres, 207, 208Kusonje, 154, 181Kutina, 51Kuzma, 156

L

La|evac, 155Lasovac, 156

426


HMDCDR

Lazarevac, 26Laze, 170Lebane, 29Lebina, 156Leposavi}, 27Leskovac, 29Le{tat, 181Levinovac, 156Libanon, 13, 34, 42Li~ka Kaldrma, 100, 101Li~ki Osik (vidi Teslingrad), 26, 80, 82, 83, 94,

143, 168, 294, 295Lika, 70, 300, 362Lipik, 154, 260, 390Lipovac Kusonjski, 154Lipovac Majur, 155Lisi~ine, 156Li{~ina, 143, 265Liva|ani, 154Livno, 208Lon~ar, 119, 219, 225Lon~arica, 155Los Angeles, 93Lovas, 50Lukavac, 94, 156Lumbardenik, 371, 372

Lj

Ljubljana, 239Ljubovija, 29Ljudevit Selo, 155

M

Macute, 156Ma~kovac, 156Majkovac Podravski, 156Makedonija, 15, 242Mala Babina Gora, 155Mala Barna, 155Mala Dalmacija, 155Mala Dap~evica, 155Mala Jasenova~a, 155Mala Klisa, 155

Mala Maslenja~a, 155Mala Peratovica, 155Mala Solina, 11, 12, 17, 334Mali Banovac, 154Mali Bastaji, 155Mali Budu}i, 154Mali Gr|evac, 155Mali I|o{, 27Mali Miletinac, 155Mali Zdenci, 155Mali{evo, 29Manojlovac, 318Marino Selo, 154Markovac, 155Martinci Miholja~ki, 156Ma{i}, 155Medak, 26, 80, 82, 83, 94, 98, 294, 295Medari, 155Medinci, 156, 185Mihajlije, 154Mija~i, 154Mikleu{, 156Miklu{evci, 297, 298Milivojevci, 186Miljani}evo, 156Miljanovac, 155Miljevci, 156Miokovi}evo, 155Mirkovci, 29, 170, 172, 318Mitrovica Gradinska, 156Mladenovac, 27Mlaka, 155, 339Mokrice, 329Mo{}enica, 292, 329Mrkoplje, 154Munije, 155

N

Na{ice, 29Naudovac, 156Nebojani, 329New York, 71, 117, 218, 223, 263, 283Ni{, 25, 239Noskova~ka Dubrova, 156

427


HMDCDR

Noskovci, 156Nova Bukovica, 156Nova Cabuna, 156Nova Crnja, 29Nova Gradi{ka, 51, 154, 155, 178, 180, 181,

184, 239, 366Nova Krivaja, 155Nova Varo{, 26, 67, 155Novaki, 156Novi Gradac, 156Novi Kneèvac, 27Novi Majur, 154Novi Pazar, 25Novi Sad, 5, 22, 23, 27, 137, 149, 261, 296, 410Novi Senkovac, 156Novo Kusonje, 156Novo Selo, 154, 156Novoselci, 215Novska, 29, 51, 154, 155, 178, 180, 184, 185,

217, 219, 243, 366

Nj

Njema~ka, 14, 15, 47, 48, 57, 58, 59Njeì}, 154, 186

O

Oblakovac, 154Obradovi}i, 156Obrovac, 25, 82, 83, 106, 136, 228, 236, 252,

304, 317, 318, 320, 321, 370Ogulin, 26, 239Oku~ani, 28, 51, 53, 64, 66, 67, 80, 82, 83, 88,

89, 91, 108, 154, 155, 176-183, 186, 187,216, 219, 225, 232, 248, 254, 256, 259, 265-286, 306, 311-313, 315, 338-345, 365, 366,373, 376, 378, 379, 385, 386, 388, 389, 393,397, 400, 407

Oljasi, 186Omanovac, 65, 66, 154Opr{inac, 154Orahovac, 27Orahovica, 29, 51, 65, 156, 179, 180, 182, 183,

184, 185, 186Ore{ac, 156Orlovac Zdena~ki, 155

Ose~ina, 27Osijek, 28, 66, 143, 180, 239, 243Otkopi, 155Oto~ac, 29, 55, 120Ov~ara, 156Ozdakovci, 154Ozren ( kod Tuzle), 67, 283Oègovci, 154, 398

P

Paklenica, 155, 313, 339Pakrac, 28, 51, 52, 66, 67, 139, 154, 155, 176-

187, 202, 204, 218, 225, 232, 239, 248, 254,261, 263, 269, 280-284, 286, 313-315, 338,349, 364, 365, 373, 376, 379, 385, 386, 388,389, 399-401

Pakrani, 155Palanka, 26, 28, 29Papi}i, 215Papuk, 142, 143, 179, 183, 184Para}in, 27Pasikovci, 154Pau{inci, 156P~eli}, 155Pecka, 156Pe}, 25Pe}inci, 27Pepelana, 155Perjasica, 80, 82, 83Peru{i}, 143Petri} Polja, 120Petrini} Polje, 119Petrinja, 8, 17, 27, 44, 59, 60, 61, 70, 76, 77, 78,

79, 82, 83, 115, 116, 117, 136, 143, 194,216, 239, 288, 291, 292, 293, 310, 311, 326,328, 329, 330, 334, 337, 338, 349, 355, 356,357

Petrovac, 26, 105, 109, 156Petrovo polje, 80, 82, 83, 94Pirot, 27Pi{tana, 156Pivare, 155Pivnica, 155Pla{ki, 26, 70, 80, 82, 83, 294, 297

428


HMDCDR

Plitvi~ka Jezera, 82, 139, 142, 160, 170, 205,242, 243, 323

Plo{tine, 154Pobr|ani, 215Podlapa~a, 128, 129Podravska Slatina, 29, 51, 65, 66, 67, 68, 144,

154, 156, 178, 179, 180, 181, 182, 183, 184,185, 186, 219, 226, 263, 282, 283, 284, 286,315, 342, 378, 379, 385, 388

Podsre}e, 154Polum, 156Poljana Pakra~ka, 154Poljane, 155Poljani, 155Poljanska, 154Popovac, 154, 155, 156Popovac Zabrdski, 154Poto~ani, 155Poàrevac, 27Poè{ki Markovac, 186Poè{ki Milanovac, 154Prekopakra, 154Prekora~ani, 156Prgomelje Zabrdske, 154Prijeka, 221Prijepolje, 29Pri{tina, 25Prizren, 27Prokuplje, 25Psunj, 143, 179, 183, 184Puklica, 155Pula, 239Pupelica, 156Pu{ina, 143, 156, 265

R

Radosavci, 156Ra|anovci, 339Raino Polje, 156Raj~i}i, 366Raji}, 217, 219, 314, 380, 392Rakovica, 26Rame{, 156Rasna, 154Rastovac, 155

Ra{ka, 25Ratkovac, 155Removac, 155Ribnja~ka, 156Rijeka Batinjska, 155Rijenci, 156Rodaljica, 353, 354Rogolji, 155Rogulje Zabrdske, 154Ro`danik, 67, 155Ruma, 27Ru{evac, 154

S

Sarajevo, 33, 59, 141, 142Sava, 64, 65, 125, 144, 187, 247, 249, 255, 259,

264, 293, 297, 299, 300, 310, 316, 339, 340,342, 369, 370

Savez Sovjetskih Socijalisti~kih Republika, 6, 143Savski venac, 26Saìje, 154Sekulinci, 156Sibenik, 155Sinlije, 154Sira~, 155Sisak, 27, 80, 82, 83, 90, 91, 104, 112, 209, 215,

239, 323, 326, 328, 329, 356Sjedinjene Ameri~ke Dràve, 57, 58, 111, 143,

166, 167Skenderovci âgli}ki, 154Skradin, 80, 82, 94Sladojeva}ki Lug, 156Sladojevci, 156Slana Voda, 156Slatinski Drenovac, 156, 185Slavonski Brod, 239Slavonija, 5, 22, 23, 24, 30, 36, 44, 46, 49, 50-

53, 55, 64-68, 70, 71, 87, 88, 89, 101, 110,111, 115, 137, 142-145, 149, 150, 154, 156,170-172, 174, 178-185, 188, 211, 216-220,223, 225, 228, 234, 236, 250-252, 256, 259,260-271, 281-288, 300, 306, 311, 312, 314,315, 338, 339, 340-344, 345, 362, 370, 373,376-391, 393-399, 403, 407, 408

Slavonska Orahovica, 29, 263

429


HMDCDR

Slavonska Poèga, 28, 29, 51, 66, 143, 154, 179,180, 182, 183-186, 239, 263, 372, 378

Slavonske Bare, 156Slobo{tina, 154, 181, 186Slovenija, 14-16, 20, 30, 38, 42, 59, 139, 242,

308Slovinci, 215Slunj, 20, 21, 26, 58, 70, 82, 83, 101, 112, 221-

223, 243, 287, 371, 372Smederevo, 27, 331Smederevska Palanka, 27Smilj~i}, 205Smokovi}, 80, 82, 94Smoljanovci, 154Smrti}, 155Smude, 156Sokolovac, 155Sopje, 156Sopljanska Greda, 156Split, 75, 99, 239Srb, 27, 82, 205Srbija, 5-11, 14-16, 18-21, 24, 25, 32, 33, 36,

37, 42, 43, 47, 48, 51-54, 57, 59-61, 64, 70,74, 77-79, 81, 87, 89, 90, 96, 97, 98, 106,107, 109, 111, 123, 125, 128, 132-134, 138,145, 146, 156, 161, 169, 181, 183, 201, 204,205, 207, 209, 210, 213-215, 218, 220, 222,224, 228, 229, 235, 238, 241, 242, 244-246,248, 251, 256, 273, 278, 279, 307, 313, 322,324, 328, 379, 391

Srbobran, 27Srednji Borci, 155Sremska Mitrovica, 29Srijem, 5, 22-24, 30, 36, 44, 46, 49, 64, 66, 70,

71, 110, 111, 115, 137, 145, 149, 150, 170-172, 174, 188, 211, 220, 223, 228, 234, 236,250, 251, 267, 282, 287, 288, 300, 362, 370

Stara Gradi{ka, 88, 155, 177, 181, 274, 294,296, 313, 339, 373, 374, 378, 397, 398

Stara Krivaja, 155Stari Grabovac, 155Stari grad, 25Stari Majur, 154Starin, 156Strijeìvica, 154Striì}evac, 154Strmen, 215

Strmica, 174, 297Suha Mlaka, 156Svilajnac, 27Svinjarevci , 49, 335Svra~kovo Selo, 143Svrljig, 27

[

[abac, 25[agovina Ma{i}ka, 155[amarica, 330, 336[a{, 215[a{evo, 156[eovci, 154[eovica, 67, 154, 177, 313[ibenik, 55, 75, 97, 239[ibovac, 155[irinci, 155[iroka Kula, 143[kodinovac, 155[njegavi}, 154[panat, 156[timlje, 27[trpce, 27[umetlica, 154, 339, 380[umetlica êrni~ka, 154[uplja Lipa, 155[u{njari, 154

T

Tenja, 172Timarci, 215Tisovac Zabrdski, 154Titel, 29Topolovica, 155Topusko, 82, 205, 209, 215, 347Toranj, 154Tovarnik, 301Trapinjska, 156Treglava, 155Trgovi{te, 27Trnakovac, 155Trnava, 155, 339Trnava Cabunska, 156

430


HMDCDR

Trojanci, 142Trojeglava, 155Tur~evi} Polje, 155Tutin, 25

U

Udbina, 82, 128, 170, 174, 195, 197, 205, 209,212, 215, 224, 277, 299, 318, 393

Uljani~ki Breg, 155Uljanik, 155Uskoci, 67, 155U{tica, 155, 186, 249Utinja, 221Uìce, 25

V

Valjevo, 25Varvarin, 25Va{ak, 156Vela Crkva, 25Velika Dap~evica, 155Velika Babina Gora, 155Velika Barna, 155Velika Jasenova~a, 155Velika Kladu{a, 347Velika Klisa, 155Velika Maslenja~a, 155Velika Peratovica, 155Velika Pisanica, 155Veliki Banovac, 154Veliki Bastaji, 155Veliki Budi}i, 154Veliki Gradac, 324Veliki Gr|evac, 155Veliki Miletinac, 155Veliki Zdenci, 155Veliko Gradi{te, 27Veljun, 221Vinkovci, 29, 180, 239Virovitica, 29, 51, 65, 144, 155, 156, 179, 180,

184, 185, 239, 263Vi{njica, 156Vladi~in Han, 25Vladimirci, 25

Vo}arica, 67Vo}in, 64, 156, 181, 388Vojni}, 26, 70, 81-83, 89, 91, 113, 222, 228,

235, 253, 305, 306, 327, 403Vo`dovac, 25Vra~ar, 26Vrane{evci, 156Vrbas, 25Vrboljane, 177Vrbovac, 155Vrbovljani, 155Vrbovsko, 29Vrginmost, 26, 70, 72, 73, 82, 83, 89, 136, 202,

204, 212, 239, 326, 360Vrhovine, 80, 82, 83, 118-120, 157, 158Vrlika, 80, 82, 83, 94, 97Vrnja~ka Banja, 27Vu~jak ê~ava}ki, 154Vu~jak Kamenski, 154Vukovar, 29, 49, 50, 111, 142, 145, 149, 158,

172, 189, 212, 239, 240, 243, 253, 275, 304,307, 319, 335, 369, 371, 410

Vukovje, 155

Z

Zadar, 55, 99, 239, 243Zagreb, 34-37, 55-57, 61, 75, 100, 110, 142,

211, 239, 260, 324, 396, 399, 400, 409Zaile, 155Zemun, 25, 63Zemunik, 83,197, 304Zemunik Gornji, 80, 82, 94Zrenjanin, 29Zrinjska, 155Zubin Potok, 27Zve~evo, 154, 183, 185Zvezdara, 27

@

@abari, 26, 27@abnja~a, 156@iroslavlje, 66, 156@itora|a, 27@ubrica, 156@upanja, 180

431


HMDCDR

CIP zapis dostupan je u ra~unalnom katalogu Nacionalne i sveu~ili{ne knji`nice u Zagrebu pod brojem 660545

ISBN 978-953-7439-02-6 (cjelina)

ISBN 978-953-7439-12-5 (knj. 4)


HMDCDR

Documents

DOKUMENTI Knjiga 4. DOKUMENTI INSTITUCIJA ......REPUBLIKA HRVATSKA I DOMOVINSKI RAT 1990.-1995. DOKUMENTI Knjiga 4. DOKUMENTI INSTITUCIJA POBUNJENIH SRBA U REPUBLICI HRVATSKOJ (sije~anj-lipanj