DOLAZAK ISTONIH SLAVENA

Zasad ostaje istorijski neutvreno gdje su se pojavili prvi Slaveni. Postepeno su

se iz mase indoevrospkih plemena izdvojile zajednice koje imaju odreene

slinosti u jeziku, kulturi. Smatra se da je prarodina Slavena teritorij od rijeke

Eljbe do Dnjepra, odakle se Slaveni postepeno raseljavaju prema Dnjepru i na

sjever, kraj jezera Iljmenj. Tako je taj dio Slavena dobio ime Istoni Slaveni.

Istoni Slaveni su preci suvremenog ruskog, ukrajinskog i bjeloruskog naroda.

Istoni Slaveni naseljavaju teritoriju koja se protee od Baltijskog mora na

sjeveru do Crnog mora na jugu te od Karpata na zapadu do rijeka Volge i njenog

pritoka Oke na istoku.

Razliita plemena pojavljuju se na pomenutom prostoru oko 6, 7. stoljea.

Poljani, Drevljani, Krivii, Vjatii, Radimii poznatija plemena. Bavili su se

poljoprivredom i stoarstvom ( ). Sjekli su umu i

nastanjivali se na tom dijelu zemlje - (obrada zemlje

sjeom ume). Kasnije e taj sistem obrade zemlje biti zamijenjen oranjem

( orati).

Dva sistema agrikulture, obrade zemlje, poljoprivrede: 1)

, i 2)

Raunanje vremena ( ) kod Slavena je bilo odreeno

smjenjivanjem ljeta i zime.

Svako pleme sastojalo se od nekoliko rodovskih zajednica ( )

koje su centralna socijalna jedinica. Veoma je izraen kolektivni princip

( ). Zemlja nije lino ve zajedniko vlasnitvo i pripada

cijeloj zajednici. Svake godine vrila se raspodjela zemlje ( ).

Zemlja se davala samo na koritenje, ne u vlasnitvo. Postajala je jedna vrsta

socijalne skrbi jer se zajednica brinula o udovici, maloljetnicima itd.

Sva ivotno vana pitanja i zajedniki problemi rjeavani su na vijeu (e),

sastanku na kojem se okupljalo vie plemena. Vijee se sazivalo zvonom

( ).

Na elu plemena je starjeina (). Inae su Istoni Slaveni jako

potovali starije ljude zbog njihovog ivotnog iskustva i mudrosti. Zato su za

starjeinu, vou izabirali najmudrijeg starca kojeg su svi cijenili i koji je i mao

neprikosnoveni autoritet. On je najstariji lan zajednice kojem su se svi

pokoravali. Starjeine su bili savjetnici i rjeavali su diplomatska pitanja.

Istoni Slaveni bili su gostoljubivi i kad su izlazili iz kue nisu zatvarali vrata, a

na stolu su ostavljali hranu za putnike namjernike. I danas se sauvao obiaj da

se za ruak sijee po komad vie od svega na stolu za putnike namjernike.

Na elu svakog plemena je starjeina, odnosno knez. Onaj ko bi svojim

iskustvom i hrabrou zasluio da bude starjeina, imao je titulu kneza. Njegova

je vlast nasljedna. Knez ima svoj vojni odred, pratnju (-). Prvi

gradovi nastaju na podruju oko utvrenog knezovog imanja (tvrava

), uokrug kojeg se nastanjuju zanatlije. Nastaju sela (, ) i

prvi gradovi. Najstariji, najvei gradovi su Kijev, ernigov, Ljube, Smoljensk,

Novgorod. ak 25 krupnijih gradova formirano je na teritoriji istonih Slavena u

8. i 9. st.

Zemunica -

Koliba, drvena seljaka kua -

U obje nastambe centralni dio uvijek zauzima pe - . Kasnije e u tom kutu

gdje je pe uvijek stajati i ikona ( poasni kut). Nastamba je

uvijek bila smjetena na uzvisini i ograena kamenim ogradama krune forme;

.

PAGANSKA SLIKA SVIJETA. .

Slaveni su bili mnogoboci, pagani (, , ).

Slavenski panteon podrazmijeva vie i nie bogove, ali za Slavene cijela priroda,

svaki njen dio, ima nadnaravne moi. Paganska vjera podrazumijeva da je sve na

svijetu ivo i ima duu. Prema vjerovanjima starih Slavena na nebu su ivjela

via boanstva, a na zemlji i u zemlji duhovi (). Slaveni su svojim

bogovima pravili drvene ili kamene idole (, , ) u

ljudskom obliju i drali ih pod otvorenim nebom, na istaknutom i vidljivom

mjestu, te su im prinosili ivotinjske, pa ak i ljudske rtve.

VII BOGOVI

Glavni bog-otac, nebesni bog, otac-Nebo bio je Svarog (). On je vladar

neba i vatre.

Volos, Veles (, ) zatitnik stada, domaih ivotinja. Posredno je i

bog bogatstva jer se od najstarijih vremena stoka, tj. blago smatrala najvanijim

i temeljnim bogatstvom plemena i porodice. On je jedan od najstarijih i

najpotovanijih slavenskih bogova. U kranskom razdoblju Velesovo mjesto je

zauzeo Sv. Vlasij, pokrovitelj i zatitinik stoke. Prema itiju, za vrijeme progona

krana Vlasij se skrivao u peini, do koje su dolazile divlje ivotinje koje su do

Vlasija dobivale blagoslove i koje je on lijeio. Velesov dan slavi se 6. januara.

Dabog ( ) je Svarogov sin. On je bog sunca, svjetlosti

(suneve svjetlosti), topline, titi zemlju od tamnih sila. Jedan je od glavnih

bogova u slavenskoj mitologiji. On pokree nebeska tijela, obiljeava

smjenjivanje dana i noi, promjenu godinjih doba, godina i stoljea. Za Slavene

to je bog koji poklanja sunevu svjetlost i toplinu. Spominje se u mnogim

srednjevjekovnim rukopisima i postoje svjedoanstva da se tovao u svim

slavenskim narodima. Njegov znak je kosi kri koji predstavlja sunce koje

putuje po nebu ( ). Zato e Slaveni prihvatiti kranstvo (kri)

jer im je to bio ve poznat, donekle blizak simbol.

Perun (), zatitnik kneza i njegove druine, on je bog munje i neba, esto

prikazan sa sjekirom ( ). Perun je slavenski Zeus ili Jupiter. Povezan

je s etiri strane svijeta i posveen mu je etvrtak (4. dan u sedmici), s im je

povezana etimologija frazema (

, , ). Kasnije e on postati

Sv. Ilija Gromovnik.

Pokraj Perunovog idola uvijek je bila upaljena vatra, a ako bi se ona sluajno

ugasila, to je znailo da onoga koji uva vatru oekuje smrt.Vjena vatra koja se

danas gori u sjeanje na poginule vojnike povezana je s tim drevnim paganskim

obiajem (npr. kraj Kremljovskih zidina pokraj Crvenog trga).

Nakon pokrtavanja, Perunovi vojni atributi i legende o njegovim borbama

protiv demona preneseni su na lik Ilije-Proroka. U folkloru se lik Ilije Proroka

stopio s likom bogatira/junaka Ilije Muromca ( ). Njihova

slinost je u imenu i u njihovoj sposobnosti da se bore protiv demonskih sila.

Perunova supruga i pomonica je bila a /- / .

Povezana s kultom Peruna, ona je boginja oluje i munje. Njoj su se obraali kad

bi zazivali kiu, a ona je lutala nad poljima u pratnji nimfi.

Mako (o) je boginja plodnosti, pokroviteljica enskih zanata i radova,

veoma su je cijenili. Njene e se karakteristike sauvati u liku Sv. Marije

Bogorodice.

Jarilo ( , ) posrednik izmeu bogova i ljudi. Njegovo vrijeme

nastupa sa jakim proljetnim i ljetnim suncem. On je boanstvo povezano s

plodnou, s prirodom koja se budi, sa strau i ivotnom snagom. On pomae

poetke, veze, trgovinu, pa su se zato u njegovo vrijeme odravali sajmovi

().

DUHOVI

uma, voda, svaki dio prirode ima svog duha:

umski duh - ( uma) je opasan i zloglasan

Vodeni duh - , rusalka, vodena vila

Kuni duh uva kuu i ukuane, ponekad se pokae u obliku make.

Svojim bogovima Slaveni prinose rtve npr, razne plodove, biljke, ivotinje,ali

nekad su to ak bile i ljudske rtve. Stari Slaveni s duhovima i bogovima su

komunicirali a obredi su najvaniji dio takve komunikacije. Strogo strukturirani,

sauvali su se i nakon ukidanja paganstva. Praznovjerje je ostalo i dan danas kao

trag paganskih vjerovanja i obreda, npr, na svadbi razbiti sue za sreu-

. Ritualno jelo je palainka, okrugla i uta kao sunce

.

ritualna jela, votka, razasute jelove granice da ukau

pokojnikovoj dui put do neba.

Ivan Kupalo ( / a) na taj se praznik pale vatre, mladii i

djevojke ih preskau, vraare skupljaju ljekovite trave, to je bila arobna no.

Sve to je vezano za ljubav, strast, vezu i brak bilo je pod utjecajem Ivana

Kupala i tijekom te noi rjeavala su se ljubavna pitanja.

vjetica -

vra, arobnjak - , . rod:

sedmica prije velikog posta, poklade, karneval. To je drevni

slavenski praznik koji se slavio u martu prilikom ispraaja zima. Tada je

kalendarska godina poinjala u martu. Do danas se sauvao obiaj da se u to

vrijeme peku palainke i prireuju zabave.

Koljada 1)zimski duh i boanstvo, 2) praznik na dan zimskog solsticija (25. 12.)

Praznik Koleda slavi se od 25. decembra do 6. januara (Velesov dan). Na taj se

praznik pjevaju koledne pjesme/kolede ()