Don Neufeld - Adventisti Hrvatska...dio Novog zavjeta i predstavlja najËi-stije Evan elje. Ne samo πto je vrije-dna da je svaki krπÊanin zna od rijeËi do rijeËi, veÊ i da je

1

Don Neufeld

Spasenje samo vjeromPoslanica Rimljanima

Pouke iz Biblije

Listopad, studeni i prosinac 2017.

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:531

Black

2

Sadræaj

1. Apostol Pavao u Rimu

2. Sukob

3. Stanje ljudskog roda

4. Opravdani vjerom

5. Abrahamova vjera

6. Adam i Isus

7. Pobjeda nad grijehom

8. Tko je Ëovjek iz Rimljanima 7

9. Nema osude

10. Djeca obeÊanja

11. Izabrani

12. Nadvladati zlo dobrom

13. KrπÊansko æivljenje

POUKE IZ BIBLIJE — izdanje za odrasle — 4/2017.

Pouke iz Biblije — izdanje za odrasle priprema Odjel za crkvenesluæbe Generalne konferencije adventista sedmog dana. Pouke se pripre-maju pod nadzorom proπirenog odbora za subotnjoπkolske pouke, Ëiji suËlanovi konzultativni urednici. Tiskana biblijska pouka pridonos je odbora.

Nakladnik: ZNACI VREMENA, Prilaz Gjure DeæeliÊa 77, 10 000 Zagreb, Hr-vatska • Odgovorni urednik: Neven KlaËmer • Urednik: Mario ©ijan • Pri-jevod: Dragana Todoran • Lektura: Marijan MalaπiÊ • Korektura: Ljiljana

–idara • Prijelom: Brankica VukmaniÊ • Tisak: Tiskara Velika Gorica

znaci-vremena.com • adventisti.hr

CROATIAN ADULT SSQ — 4/2017Don Neufeld, Salvation by Faith Alone; The Book of Romans

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:542

Black

3

“PoslanicaRimljanima jevrijedna da je svakikrπÊanin zna odrijeËi do rijeËi.”— Martin Luther

“PoslanicaRimljanima jevrijedna da je svakikrπÊanin zna odrijeËi do rijeËi.”— Martin Luther

UVOD

“Na tome stojim”Luther i Poslanica Rimljanima

Martin Luther, trideset trogodiπnji profesor teologije, postavio jeovog mjeseca prije pet stotina godina svojih devedeset i pet teza na vratadvorske crkve u Wittenbergu u NjemaËkoj. Iako je u poËetku samo æelioukazati na obmane iza kojih je stajalo papinstvo izrabljujuÊi njegovupastvu prodajom oproπtajnica, Lutherov Ëin odbacivanja pretvorio se uiskru koja je pokrenula protestantsku reformaciju, nakon Ëega svijetviπe nije bio isti.

Naravno, mnogo toga se promijenilo od tog dogaaja 1517. godine.Meutim, ono πto se nije promijenilo jest Boæja rijeË i istine u RijeËikoje su Lutheru pruæile teoloπku os-novu da postavi izazov pred Rim ida milijunima ljudi objavi uzviπenuporuku o spasenju samo vjerom.

U srediπtu tog temelja je temakoju Êemo prouËavati ovog tromje-seËja. U svojem djelu Komentari oPoslanici Rimljanima (Commentaryon Romans) Luther je zabiljeæio:“Poslanica je doista vrlo znaËajandio Novog zavjeta i predstavlja najËi-stije Evanelje. Ne samo πto je vrije-dna da je svaki krπÊanin zna od rijeËi do rijeËi, veÊ i da je prouËavasvakog dana kao svakodnevni kruh duπe.” (str. 8)

Da, upravo je u Poslanici Rimljanima Luther pronaπao uzviπenuistinu o opravdanju vjerom. Na njezinim je stranicama, boreÊi se sasigurnoπÊu spasenja, otkrio veliku istinu — ne samo Poslanice Rimlja-nima i ne samo Novog zavjeta, veÊ cijele Biblije: istinu o planu spasenjakoji nam je dan “u Kristu Isusu prije vjeËnih vremena” (2. Timoteju 1,9— Varaædinska Biblija). Istina glasi da spasenje poËiva samo u Kristovojpravednosti. Ona nam se pripisuje vjerom i neovisno o dræanju Zakona.U Poslanici Rimljanima Pavao je jasno rekao: “Smatram dakle da seËovjek opravdava vjerom, bez djela Zakona.” (Rimljanima 3,28 — Vara-ædinska Biblija)

Luther je upravo zbog ove istine, zbog odbacivanja ovozemaljskesile i vlasti i rimske hijerarhije, bio izveden pred sabor u Wormsu 1521.godine kad je izjavio: Ja se ne mogu i neÊu odreÊi, jer nije dobro zakrπÊanina da govori protivno svojoj savjesti. Na tome stojim, i ne mogu

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:543

Black

4

drukËije.” (J. H. Merle D’Aubigné, History of the Reformation, AmericanTract Society, New York, 1848., str. 249)

Ni danas vjerni protestanti ne mogu uËiniti niπta drugo nego da sedræe Boæje rijeËi nasuprot svim nebiblijskim obiËajima i dogmama.

Nema sumnje da je krπÊanstvo u velikoj mjeri napredovalo od vre-mena Luthera, oslobaajuÊi se viπevjekovnog utjecaja praznovjerja i la-ænih uËenja koja ne samo da su izopaËila Evanelje, veÊ su ga u pot-punosti preuzela.

Ipak, nakon dugog niza godina utjecaj reformacije je oslabio. Unekim mjestima je napredak zamijenjen hladnim formalizmom, u dru-gima su se ljudi vratili Rimu. Sada, u doba ekumenizma i pluralizma,mnoge jedinstvene istine koje su potaknule reformaciju su nejasne,zamagljene mnogim obmana πto nastoje prikriti osnovne razlike, a terazlike danas nisu niπta bolje rijeπene nego πto su bile u Lutherovodoba. ProroËanstva zabiljeæena u Knjizi proroka Daniela 7,23-25 i 8,9-12 te u knjizi Otkrivenje 13. i 14. poglavlju, kao i uzviπena vijest ospasenju vjerom sadræana u Poslanici Rimljanima, pokazuju zaπto seljudi vjerni Bibliji moraju Ëvrsto dræati istina koje su naπi protestantskioËevi branili Ëak i po cijenu æivota.

Kao adventistiËki krπÊani mi se dræimo naËela Sola Scriptura, sa-mo Pismo. Stoga Ëvrsto odbacujemo sve pokuπaje da se krπÊanstvo vratiRimu i vjeri prije reformacije. Pismo nas usmjerava u potpuno suprot-nom smjeru (Otkrivenje 18,4), tako da mi nastavljamo objavljivati svijetu“neprolaznu radosnu vijest” (Otkrivenje 14,6), isto vjeËno Evanelje ko-je je nadahnulo Martina Luthera prije pet stotina godina.

Pouka za ovo tromjeseËje temelji se na radu Dona Neufelda(1914.—1980.), koji je bio zamjenik urednika Ëasopisa Adventist Reviewu razdoblju od 13 godina (1967.—1980.) i jedan od urednika enciklo-pedijskog djela The SDA Bible Commentary.

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:544

Black

5

OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White,Izraelski proroci i kraljevi, Znaci vremena, 2001., poglavlje 44

POUKA 1 30. rujna—7. listopada 2017.

Apostol Pavao u Rimu“Prije svega zahvaljujem Bogu svome po Isusu Kristu za sve

vas πto se vjera vaπa hvali po svem svijetu.” (Rimljanima 1,8)

BIBLIJSKI TEKSTOVI: Djela 28,17-31; Rimljanima 1,7; 15,14.20-27; Efeæanima 1; Filipljanima 1,12.

Dok prouËavamo Poslanicu Rimljanima, od velike je vaænosti darazumijemo njezinu povijesnu pozadinu. Bez povijesne pozadine bilo binam teπko razumjeti o Ëemu Pavao govori. Pavao je pisao odreenojskupini krπÊana u odreeno vrijeme zbog odreenih razloga, znajuÊi daÊe zbog tih istih razloga to i nama uvelike koristiti u naπem prouËava-nju.

U maπti se moramo vratiti unatrag, zamisliti da æivimo u to vrijemeu Rimu, postati vjernici ondaπnje crkve, i onda kao vjernici u prvomstoljeÊu sluπati Pavla i rijeËi kojima ga je Sveti Duh nadahnuo u onovrijeme.

Ipak, ma koliko su pitanja kojima se Pavao tada bavio bila lokalnenaravi, naËela koja se iza njih kriju — u ovom sluËaju pitanje: Kako seËovjek spaπava? — jesu sveopÊa. Da, Pavao se obraÊao posebnoj skupiniljudi i imao je posebnu namjeru kad je pisao ovu poslanicu. Ali, kao πtoznamo, mnogo stoljeÊa kasnije, u potpuno drukËijem vremenu i okviru,rijeËi koje je napisao bile su znaËajne za Martina Luthera. One su zna-Ëajne i za nas danas.

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:545

Black

6

NEDJELJA 1. listopada

PISMO APOSTOLA PAVLA

Rimljanima 16,1.2 pokazuje da je Pavao vjerojatno napisao Posla-nicu Rimljanima u gradu Kenhreji, koji se nalazio u blizini istoËnekorintske luke u GrËkoj. Pavlovo spominjanje Febe, stanovnice velikogKorinta, upuÊuje na to da je Poslanica Rimljanima doista napisana uovom mjestu. Jedan od razloga utvrivanja podrijetla grada u kojem supisane poslanice Novoga zavjeta jest odreivanje datuma njihova pisa-nja. Zbog brojnih Pavlovih putovanja, spoznaja o tome gdje se nalaziou odreeno vrijeme otkriva nam trag o pribliænom datumu.

Pavao je osnovao crkvu u Korintu za vrijeme svojeg drugog misio-narskog putovanja, od 49. do 52. godine (vidi Djela 18,1-18). Na svojemtreÊem putovanju, od 53. do 58. godine, ponovno je posjetio GrËku(Djela 20,2.3), i ovaj put je primio dar za svete u Jeruzalemu pred krajsvojeg putovanja (Rimljanima 15,25.26). Poslanica Rimljanima bila je,dakle, napisana vjerojatno 58. godine.

Koje je joπ vaæne crkve Pavao posjetio na svojem treÊem misio-narskom putovanju? (Djela 18,23)

..................................................................................................................................

Tijekom posjeta crkvama u Galaciji, Pavao je otkrio da su u njego-voj odsutnosti laæni uËitelji uvjerili vjernike da se trebaju obrezati idræati druge propise iz Mojsijevog zakona. BojeÊi se da bi njegovi pro-tivnici mogli stiÊi do Rima prije njega, Pavao je napisao pismo Rimljani-ma kako bi sprijeËio da se ista tragedija dogodi u Rimu. Vjeruje se kakoje Poslanica GalaÊanima napisana takoer u Korintu tijekom PavlovogtromjeseËnog boravka na treÊem misionarskom putovanju, vjerojatnovrlo brzo nakon njegova dolaska. “U Poslanici Rimljanima Pavao je izniovelika naËela Evanelja. Iznio je svoje stajaliπte o pitanjima koja suuznemiravala æidovske i poganske crkve, i pokazao da su nade i obeÊa-nja koja su nekada pripadala samo Æidovima sada ponuena i nezna-boπcima.” (Ellen G. White, Djela apostolska, str. 235)

Kao πto smo rekli, dok prouËavamo bilo koju biblijsku knjigu, va-æno je znati zaπto je napisana, to jest za kakvu je situaciju namijenjena.Dakle, za naπe razumijevanje Poslanice Rimljanima vaæno je znati kojasu pitanja protresala hebrejske crkve i crkve obraÊenika iz neznaboπtva.Ovim Êe se pitanjima baviti pouka od sljedeÊeg tjedna.

Koji problemi trenutaËno potresaju vaπu crkvu? Dolaze li teprijetnje izvana ili iznutra? Koju ulogu vi imate u ovim rasprava-ma? Koliko Ëesto preispitujete svoju ulogu, svoj stav i svoje pona-πanje u borbama s kojima se suoËavate? Zaπto je ovakvo samoispi-tivanje od tolike vaænosti?

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:546

Black

7

PONEDJELJAK 2. listopada

PAVLOVA ÆELJA DA POSJETI RIM

Nema sumnje da je osobni dodir u veÊini sluËajeva najbolji naËinkomuniciranja. Moæemo nekog pozvati telefonom, poslati mu elektroniË-ku poπtu ili stupiti u vezu preko Skypea ili Vibera; ali osobni susret,susret licem u lice, najbolji je oblik komunikacije. Upravo je zato Pavaou svojoj poslanici nagovijestio da æeli osobno posjetiti Rimljane. Æelioje da znaju kako dolazi i zaπto dolazi.

ProËitajte Rimljanima 15,20-27. Koje razloge Pavao navodi πtoprije nije posjetio Rim? ©to ga je navelo na odluku da ih posjeti baπu tom trenutku? Koliko je vaæna bila ova misija za njegovo prosu-ivanje? ©to moæemo nauËiti o poslanju i svjedoËenju iz ovih Pav-lovih rijeËi? Koju zanimljivu — i vaænu — Ëinjenicu Pavao istiËe oÆidovima i poganima u 27. retku?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Veliki misionar pogana neprestano je osjeÊao potrebu da doneseEvanelje u joπ neobraena podruËja, prepuπtajuÊi drugima da rade upodruËjima gdje je Evanelje veÊ propovijedano. U danima kada je krπ-Êanstvo bilo tek u zaËetku a radnika tek nekolicina, za Pavla bi biogubitak dragocjenog vremena da radi u veÊ obraenim podruËjima. Onje rekao: “Smatrao [sam] svojom Ëasti — i zato briæno nastojao — da nepropovijedam Radosne vijesti gdje je Krist veÊ poznat, da ne gradim natuem temelju”, veÊ da ga propovijeda onima “koji nisu Ëuli za njega”(Rimljanima 15,20.21).

Pavao nije imao namjeru skrasiti se u Rimu. Njegov cilj bio je daevangelizira ©panjolsku. Nadao se da Êe dobiti potporu krπÊana u Rimuza ovaj pothvat.

Koje vaæno naËelo u vezi s poslanjem moæemo naÊi u Ëinjenicida je Pavao traæio pomoÊ veÊ postojeÊe crkve kako bi evangeliziraonovo podruËje?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

ProËitajmo ponovno retke u Rimljanima 15,20-27. ZamijetimoPavlovu veliku æelju da sluæi, to jest njegovu veliku æudnju dapropovijeda i sluæi. ©to nas pokreÊe? Koliko smo spremni sebe datiu sluæbu?

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:547

Black

8

UTORAK 3. listopada

PAVAO U RIMU

“Kad smo stigli u Rim, Pavlu bijaπe dopuπteno da stanuje na-pose u svom stanu s vojnikom koji ga je Ëuvao.” (Djela 28,16) ©tonam ovaj redak govori o naËinu na koji je Pavao stigao u Rim?Kakvu pouku moæemo izvuÊi za sebe u neoËekivanim i neæeljenimsituacijama koje nam se tako Ëesto dogaaju?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Apostol Pavao je na kraju stigao u Rim, ali kao zatvorenik. KolikoËesto se naπi planovi, Ëak i oni koje smo odredili s najboljim namjera-ma, ne ostvaruju onako kako smo oËekivali i kako smo se nadali!

Kad je stigao u Jeruzalem pri kraju svojeg treÊeg misionarskogputovanja, noseÊi dar za siromaπne koji je sakupio od vjerniπtva diljemEurope i Male Azije, doËekali su ga neoËekivani dogaaji. Bio je uhiÊeni baËen u lance. Nakon dvogodiπnjeg zatoËeniπtva u Cezareji, uloæio jeæalbu caru. Otprilike tri godine nakon svojeg uhiÊenja, stigao je u Rim,ali (moæemo samo pretpostaviti) ne na naËin kako je namjeravao kadaje prvi put pisao rimskoj crkvi viπe godina prije nego πto ih je namjera-vao posjetiti.

©to nam sljedeÊi redci govore o vremenu koje je Pavao proveou Rimu? ©to je joπ vaænije, koju pouku moæemo nauËiti iz toga?(Djela 28,17-30)

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Pozornost dvora na krπÊanstvo nisu privukle Pavlove propovijedi,veÊ njegovi okovi. Upravo je kao suæanj slomio okove koji su mnogeduπe dræali u robovanju grijehu. No ni to nije bilo sve. On je izjavio:‘VeÊina braÊe, ohrabrena u Gospodinu mojim okovima, usuuje (se) sveviπe i viπe bez straha propovijedati rijeË Boæju.’ (Filipljanima 1,14)” (EllenG. White, Djela apostolska, str. 292)

Koliko puta ste doæivjeli neoËekivani preokret u svojem æivotukoji se na kraju pokazao dobrim? (Vidi Filipljanima 1,12.) Kako biova iskustva trebala ojaËati naπe povjerenje u Boga u trenucima zakoje nam se Ëini da ne donose nikakvo dobro?

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:548

Black

9

SRIJEDA 4. listopada

“SVETI” U RIMU

Ovdje je zapisan Pavlov pozdrav crkvi u Rimu. “Svima ljubimcimaBoæjim u Rimu, pozvanima da budu sveti. Milost vam i mir od Boga,Oca naπega, i Gospodina Isusa Krista.” (Rimljanima 1,7) Koja naËe-la istine, teologije i vjere moæemo izvuÊi iz njegovih rijeËi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ljubimcima Boæjim. Istina je da Bog ljubi svijet, ali u posebnomsmislu Bog ljubi one koji su Ga prihvatili, one koji su odgovorili naNjegovu ljubav. Mi ovo promatramo s ljudskog stajaliπta. Mi volimo naposeban naËin one koji vole nas; meu nama se pojavljuju uzajamniosjeÊaji. Ljubav zahtijeva uzvraÊanje. Kada toga nema, ljubav je ograni-Ëena u svojem izraæavanju.

Pozvani da budu sveti. U nekim prijevodima izraz “da budu” nalazise u kurzivu, πto znaËi da su prevoditelji dodali te rijeËi. Ali one istotako mogu biti i izostavljene a da ne promijene znaËenje reËenice. Kadasu izostavljene, dobivamo izraz “pozvani sveti”, to jest “sveti poimence”.

“Sveti” je prijevod grËke rijeËi hagioi, πto doslovno znaËi “svet”.Svet znaËi posveÊen. Svet je onaj koga je Bog “odvojio”. Pred njim je joπdug put u posveÊenju, ali zbog Ëinjenice da je ova osoba izabrala Kristakao svojega Gospodina, smatra se svetom u biblijskom smislu rijeËi.

Pavao kaæe da su oni “pozvani da budu sveti”. ZnaËi li to daneki ljudi nisu pozvani? Kako nam Efeæanima 1,4; Hebrejima 2,9i 2. Petrova 3,9 mogu pomoÊi da razumijemo πto Pavao time misli?

..................................................................................................................................

Divna poruka Evanelja jest da je Kristova smrt sveopÊa, da jeumro za sva ljudska biÊa. Svi smo pozvani na spasenje po Njemu, “pozvanida budemo sveti”, Ëak i prije postanka svijeta. Boæja iskonska namjeraza cijelo ËovjeËanstvo bila je spasenje po Isusu. VjeËni oganj bio jepredvien samo za avla i njegove anele (Matej 25,41). To πto neki ljudine koriste ono πto im je ponueno, ne umanjuje vrijednost dara, kao πtoni netko tko se odluËio na πtrajk glau usred trgovaËkog centra, neumanjuje vrijednost namirnica koje se tamo nalaze.

Razmislimo: Bog nas je prije samog postanka svijeta pozvao danaemo spasenje u Njemu. Zaπto bismo dopustili da nas iπta zadræida odgovorimo na Njegov poziv?

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:549

Black

10

»ETVRTAK 5. listopada

VJERNICI U RIMU

“Prije svega zahvaljujem Bogu svome po Isusu Kristu za svevas πto se vjera vaπa hvali po svem svijetu.” (Rimljanima 1,8)

Nije poznato kako je crkva u Rimu osnovana. Miπljenje da je crkvuu Rimu osnovao Petar ili Pavao nema povijesnu osnovu. Moæda su jeosnovali laici koji su se obratili na Pedesetnicu u Jeruzalemu (Djela 2),koji su doπli u posjet ili su se ciljano doselili u Rim. Ili su moæda unekom kasnijem razdoblju obraÊenici doπli i u Rim i posvjedoËili osvojoj vjeri u toj svjetskoj metropoli.

Iznenauje Ëinjenica da je nekoliko desetljeÊa nakon Pedesetnicecrkva koja navodno nije imala nijedan apostolski posjet postala takoprepoznatljiva. “Bez obzira na otpor, dvadeset godina nakon KristovograspeÊa u Rimu je postojala æiva crkva. Ova crkva bila je snaæna i revna,i Gospodin ju je podupirao.” (Ellen G. White Comments, The SDA BibleCommentary, sv. 6, str. 1067)

Izraz “vjera” ovdje ukljuËuje πiri smisao vjernosti, to jest vjernostnovom naËinu æivota koji su otkrili u Kristu.

ProËitajte Rimljanima 15,14. Na koji naËin Pavao u ovom tek-stu opisuje crkvu u Rimu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Pavao odabire tri stavke vrijedne pozornosti iz krπÊanskog iskustvarimske crkve:

1. “Puni Ëestitosti.” Mogu li ljudi s kojima se susreÊemo posvjedo-Ëiti ovo iz naπeg primjera? Je li obilje Ëestitosti u nama ono πto ihprivlaËi da se s nama druæe?

2. “Prepuni svakog znanja.” Biblija uvijek iznova naglaπava vaænostprosvijetljenosti, informiranosti i znanja. KrπÊani se potiËu da prouËa-vaju Bibliju i budu dobro informirani o njezinom nauku. “RijeËi: ‘I datÊu vam novo srce’, znaËe: ‘I dat Êu vam novi um.’ Promjena srca uvijekje praÊena jasnim osvjedoËenjem o krπÊanskoj duænosti i razumijeva-njem istine.” (Ellen G. White, Moj æivot danas, str. 28)

3. “Da ste kadri opomenuti jedan drugoga.” Nitko ne moæe duhovnonapredovati ako je izoliran od svojih istomiπljenika. Mi trebamo hrabritidruge i istodobno primati njihovo ohrabrenje.

Kakva je situacija u vaπoj mjesnoj crkvi? Kakav ugled ona ima,ili, πto je joπ vaænije, ima li ga uopÊe? ©to vaπ odgovor govori ovaπoj crkvi? Kako moæete doprinijeti poboljπanju trenutaËnog stanja?

..................................................................................................................................

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:5410

Black

11

PETAK 6. listopada

ZA DALJNJE PORU»AVANJE

ProËitajte: Ellen G. White, Djela apostolska, poglavlje “SpasenjeÆidovima”, str. 234,235.

“Spasenje ljudskog roda nije posljedica Boæjih naknadnih misli ilinaglog djelovanja zbog neoËekivanog obrata dogaaja nakon pojavegrijeha, veÊ je dio boæanskog plana za Ëovjekovo otkupljenje osmiπljenogprije postanka svijeta (1. KorinÊanima 2,7; Efeæanima 1,3.14; 2. Solu-njanima 2,13.14), utemeljenog na Boæjoj vjeËnoj ljubavi prema ljudima(Jeremija 31,3).

Ovaj plan obuhvaÊa proπlost, sadaπnjost i vjeËnu buduÊnost. OnukljuËuje blagoslove kao πto su Ëinjenica da nas je Bog izabrao i odredioda budemo sliËni Kristu i da budemo Njegov sveti narod, otkupljenje ioproπtenje, jedinstvo u Kristu, zapeËaÊenje Svetim Duhom, primanjevjeËnog nasljedstva i proslavljanje (Efeæanima 1,3-14). U srediπtu planasu Isusova patnja i smrt, koji nisu sluËajan povijesni dogaaj niti rezultatiskljuËivo ljudske odluke, veÊ su utemeljeni na Boæjim namjerama zaotkupljenje (Djela 4,27.28). Isus je uistinu bio Janje ‘zaklano od postankasvijeta’ (Otkrivenje 13,8).” (The Handbook od Seventh-day AdventistTheology, str. 275,276)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Razgovarajte u razredu o znaËenju protestantske reforma-cije? Posebno se osvrnite na sljedeÊe pitanja: Koliko bi naπ svijetdanas bio drukËiji bez nje?

2. Razmiπljajte o zamisli da smo pozvani imati spasenje, Ëaki prije nego πto je svijet bio stvoren (vidi Titu 1,1.2; 2. Timoteju1,8.9). Zaπto bi nas ta Ëinjenica trebala ohrabriti? ©to nam onagovori o Boæjoj ljubavi prema svim ljudima? Zaπto se onda dogaajutako tragiËna zbivanja da ljudi okreÊu lea onome πto im je takoljubazno ponueno?

3. Zadræite se na pitanju na kraju pouke za Ëetvrtak. Kakobiste vi kao razred mogli doprinijeti ugledu svoje crkve?

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:5411

Black

12

Spasila ga subotaAndre je odrastao u gradu Lutsku na zapadu Ukrajine. U πkoli se

upoznao s Pavlom, uËenikom koji je svake subote pohaao Crkvu adven-tista sedmog dana. BuduÊi da nije bio vjernik, Andre nije mnogo razmiπljaoo tome kada i gdje ljudi idu u crkvu, niti ga je to zanimalo.

Nakon zavrπetka srednjoπkolskog obrazovanja, Andre i Pavel su na-mjeravali studirati na Nacionalnoj umjetniËkoj akademiji u gradu Lavovu,pa su i otiπli u taj grad na prijamni ispit. Nakon πto su zavrπili ispit, dvojicaprijaelja su se odluËila proπetati imanjem akademije.

Odjednom su ugledali veliku obavijest na oglasnoj ploËi. Oglaπavao sezraËni spektakl kojim Êe obiljeæiti πezdesetu obljetnicu »etrnaestog zraË-nog korpusa Ukrajinskog ratnog zrakoplovstva. Dogaaj Êe se odræati umjestu Sknilivu, u zraËnoj luci, samo πest kilometara od srediπta grada.

Andre i Pavel su uzbueno Ëitali obavijest i daljnje pojedinosti. Zatimje Pavel primijetio datum dogaanja: 27. srpnja 2002. Shvativπi da je taj dansubota, odmah je odluËio da neÊe iÊi na taj zraËni spektakl.

“Andre, 27. srpnja idem u crkvu; æeliπ li i ti poÊi sa mnom?”“Ja?” upitao je Andre.Sada je trebao pomnjivo razmotriti prijateljev poziv. Doista je æelio

otiÊi na taj aeromiting, ali bilo je neπto tako iskreno u Pavlovom pozivu daga je odluËio prihvatiti. Pitao se πto bi to moglo biti tako posebno u crkvikoja Pavla privlaËi da ide tamo, a ne na aeromiting.

RazmiπljajuÊi o tom prvom posjetu adventistiËkoj mjesnoj crkvi, Andrese kasnije prisjeÊao: “Proveli smo cijeli dan u crkvi i jako mi se svidjelo.”

Ono πto Pavel i Andre tada nisu joπ znali jest da se, dok su bili u crkvi,dogodila najstraπnija nesreÊa u povijesti u toj zraËnoj luci. Bilo je nazoËnoviπe od deset tisuÊa gledatelja, a u jednom trenutku se letjelica Su-27, s dvaiskusna pilota, sruπila i eksplodirala u mnoπtvu gledatelja.

Sedamdeset i sedmero gledatelja je poginulo, ukljuËujuÊi dvadeset iosmero djece. Joπ 543 gledatelja je bilo ozlijeeno. Stotinu ozlijeenih jezavrπilo u bolnici s ozljedama glave, opeklinama i lomovima kostiju.

Kad je Andre sljedeÊi dan Ëuo vijest, bio je zapanjen. “Taj dogaaj jeuËinio da shvatim da sam tamo mogao umrijeti ili biti ozbiljno ozlijeen.Postao sam prijatelj s mnogim mladima u mjesnoj adventistiËkoj crkvi i,nakon πto sam redovito pohaao crkvu godinu dana, odluËio sam se zakrπtenje.”

Kasnije je Andre odluËio promijeniti svoje planove o karijeri i odluËiose za studij teologije na ukrajinskom AdventistiËkom visokom uËiliπtu uBuπi. Godine 2004. dio dara trinaeste subote pomogao je izgraditi spavao-nice u tom uËiliπtu Buπi. U 2014. godini dar trinaeste subote pomogao jeizgraditi ili proπiriti naπe πkole u mjestima Lavov, »erkasi i Vinica u Ukrajini,i uspostaviti obrazovno srediπte u Dnipropetrovsku. Hvala vam πto ste po-duprli ovu vaænu akciju.

Viπe æivotnih iskustava iz Euroazijske divizijepotraæite na www.AdventistMission.com.

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:5412

Black

13


POUKA 2 7.—14. listopada 2017.

Sukob“Jer, Zakon bijaπe dan po Mojsiju, a po Isusu Kristu doe

milost i istina.” (Ivan 1,17)

BIBLIJSKI TEKSTOVI: Hebrejima 8,6; Matej 19,17; Otkrivenje12,17; Levitski zakonik 23; Djela 15,1-29; GalaÊanima 1,1-12.

Prvi obraÊenici u krπÊanstvo su svi bili Æidovi, i Novi zavjet nepruæa nikakve podatke o tome da se od njih traæilo da odbace obiËajobrezivanja ili da zanemare æidovske blagdane. Ali kad su neznaboπcipoËeli prihvaÊati krπÊanstvo, pojavila su se vaæna pitanja. Trebaju li seti obraÊeni neznaboπci obrezivati? U kojoj mjeri su obvezni poπtivatiostale æidovske zakone?

Tek kasnije, na Jeruzalemskom saboru, donijeta je Ëvrsta odlukada obraÊene neznaboπce ne treba optereÊivati mnoπtvom propisa i zakona;odnosno, nije bilo potrebno da neznaboπci postanu Æidovi kako biprihvatili Isusa.

Uprkos toj odluci, neki uËitelji su nastavili uznemiravati crkvezahtijevajuÊi da i neznaboæaËki obraÊenici moraju dræati sva ta pravilai zakone, ukljuËujuÊi i obrezanje. Oni su smatrali da se neznaboπci,kako bi postali sudionici zavjetnih obeÊanja, moraju pridræavati mnogihpravila i propisa koji su se zahtijevali od sudionika opÊeg dobra Izraela.

Kako su ova pitanja mogla biti rijeπena?

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:5413

Black

14


BOLJI ZAVJET

ProËitajte Hebrejima 8,6. Kakvu poruku nalazimo u ovome re-tku? Kakvo znaËenje imaju rijeËi “bolja obeÊanja”?

..................................................................................................................................

Moæda je najveÊa razlika izmeu religije Starog i Novog zavjeta Ëi-njenica da je era Novog zavjeta poËela dolaskom Mesije, Isusa iz Naza-reta. On je poslan od Boga da bude Spasitelj. Ljudski rod Ga ne moæeodbaciti i oËekivati spasenje. Njihovi grijesi mogu biti oproπteni samooËiπÊenjem koje je On omoguÊio. Samo prenoπenjem krivnje na Njegovsavrπeni æivot oni mogu stajati pred Bogom bez osude. Drugim rijeËima,spasenje primamo samo po Isusovoj pravednosti.

Sveti u Starome zavjetu radovali su se blagoslovima mesijanskograzdoblja i obeÊanju spasenja. U novozavjetno vrijeme ljudi su se suoËilis pitanjem: Trebaju li prihvatiti Isusa iz Nazareta kojeg je Bog poslaokao Mesiju, svojega Spasitelja? Ako Ga uzvjeruju — to jest ako Gaprihvate — bit Êe spaπeni pravednoπÊu koju im On besplatno daje.

U meuvremenu, moralni Zakon ostao je nepromijenjen u novomeSavezu jer je utemeljeni u Boæjem i Kristovom karakteru. PosluπnostBoæjem moralnom Zakonu jednako je vaæan dio novog Saveza kao istarog.

ProËitajte Matej 19,17; Otkrivenje 12,17; 14,12; Jakov 2,10.11.Kakvu nam poruku ovi redci upuÊuju u vezi s moralnim Zakonomu Novom zavjetu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Istodobno je cjelokupni sustav obrednih zakona koji je bio na-mijenjen iskljuËivo Izraelcima i povezan sa starim Savezom, a sve jeukazivalo na Isusa i Njegovu smrt te sluæbu Velikog sveÊenika, prestaovrijediti i uveden je novi poredak utemeljen na “boljim obeÊanjima”.Jedan od Pavlovih glavnih ciljeva u Poslanici Rimljanima bio je daÆidovima i poganima pomogne razumjeti πto sve ukljuËuje promjena sjudaizma na krπÊanstvo. Promjena zahtijeva vrijeme. Mnogi Æidovi kojisu prihvatili Isusa joπ uvijek nisu bili spremni za velike promjene kojesu se bliæile.

Nabrojite neka svoja omiljena biblijska proroËanstva. KolikoËesto se na njih pozivate? Koje odluke koje donosite mogu sprijeËitiispunjenje ovih obeÊanja u vaπem æivotu?

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:5414

Black

15


ÆIDOVSKI ZAKONI I PROPISI

Ako vam vrijeme dopuπta, prolistajte na brzinu Levitski zako-nik (na primjer poglavlja 12,16,23). Kakve vam misli dolaze na umdok Ëitate ove retke o zakonima, propisima i obredima? Zaπto jeveÊinu njih nemoguÊe dræati u novozavjetnom razdoblju?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Starozavjetne zakone moæemo klasificirati u nekoliko razliËitih kate-gorija: (1) moralni Zakon, (2) obredni zakon, (3) zakon o graanskimpravima, (4) statuti i uredbe, te (5) zakoni o zdravlju.

Ova klasifikacija je djelomiËno umjetna. Neke od ovih kategorijameusobno su povezane i znatno se isprepliÊu. U staro vrijeme nisu sesmatrali odvojenima i razliËitima.

Moralni Zakon saæet je u Deset zapovijedi (Izlazak 20,1-17). OvajZakon saæima moralne potrebe ËovjeËanstva. Deset zapovijedi nalazi seu razliËitim statutima i uredbama u cijelom Petoknjiæju. Ova proπirenaobjaπnjenja pokazuju πto se podrazumijeva pod dræanjem Boæjeg za-kona u razliËitima situacijama. Ni zakon o graanskim pravima ne stojisam za sebe. On se takoer temelji na moralnom Zakonu. U njemu sedefinira odnos graanina prema graanskim vlastima i prema su-graanima. Navode se kazne za razliËite prijestupe.

Obredni zakon ureivao je obrede u Svetiπtu, opisujuÊi potankorazliËite prinose i pojedinaËne obveze graana. NaznaËeni su i blagdan-ski dani i naËin na koji ih treba svetkovati.

Zakoni o zdravlju preklapaju se s ostalim zakonima. Razni zakonikoji se odnose na ËistoÊu definiraju obrednu ËistoÊu, a u svojoj primje-ni idu i πire i ukljuËuju higijenska i zdravstvena naËela. Zakoni kojigovore o Ëistom i neËistom mesu temelje se na fiziËkom aspektu.

Dok su Æidovi vjerojatno prihvaÊali ove zakone u cjelini smatrajuÊida dolaze od Boga, osobno su sigurno imali drugaËiji mentalni pristup.Deset zapovijedi Bog je svome narodu izrekao osobno. To ga je izdvojilokao poseban narod. Ostale zakone prenio je Mojsije. Sluæba u Svetiπtumogla se odræavati samo dok je postojalo Svetiπte.

Graanski zakoni viπe nisu mogli biti na snazi, barem ne njihovveÊi dio, nakon πto su Æidovi izgubili svoju neovisnost i pali pod vlastdrugog naroda. Mnogi obredni propisi viπe se nisu mogli primjenjivatinakon uniπtenja hrama. Isto tako, nakon Mesijinog dolaska mnogestvarnosti naπle su svoje ispunjenje ili zamjenu i viπe nisu imale vri-jednost.

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:5415

Black

16

UTORAK 10. listopada

PO MOJSIJEVOM OBI»AJU

ProËitajte Djela 15,1. ©to je izazvalo neslaganje? Zaπto su nekivjerovali da se ovo ne odnosi samo na æidovski narod? (Vidi Posta-nak 17,10)

..................................................................................................................................

Dok su apostoli bili ujedinjeni sa sveÊenicima i vjernicima laicimau Antiohiji u iskrenom nastojanju da zadobiju πto viπe duπa za Krista,neki æidovski vjernici iz Judeje, pripadnici “farizejske sljedbe”, uspjelisu nametnuti pitanje koje je dovelo do πirenja neslaganja u crkvi teizazvalo zaprepaπtenje kod vjernika pogana. S velikom sigurnoπÊu oviuËitelji tvrdili su da onaj tko æeli biti spaπen, mora biti obrezan i dræaticjelokupni obredni zakon. Æidovi su, meutim, bili ponosni πto su Boæjiodabrani sluge, i mnogi od onih koji su se obratili i prihvatili vjeromKrista, joπ uvijek su smatrali da, buduÊi da je Bog uspostavio hebrejskinaËin bogoπtovlja, nikad neÊe dopustiti promjenu bilo koje svoje odred-be. Oni su smatrali da æidovske zakone i obrede treba uklopiti u obredekrπÊanske vjere. Sporo su shvaÊali kako su svi ærtveni prinosi prikazi-vali smrt Boæjeg Sina, u kojem se stvarnost srela sa slikom, i nakonËega su obredi i ceremonije Mojsijevog zakona o oprostu prestali vrijediti.

ProËitajte Djela 15,2-12. Na koji naËin je rijeπena ova rasprava?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Premda je od Boga oËekivao izravno vodstvo, Pavao je bio spremanpriznati autoritet zbora vjernika ujedinjenih u crkvenom zajedniπtvu.OsjeÊao je potrebu za savjetom, i kad su se pojavili vaæni problemi, sradoπÊu ih je iznio pred Crkvu i sjedinio se sa svojom braÊom u traæenjumudrosti od Boga da donesu ispravne odluke.” (Ellen G. White, Djelaapostolska, str. 126)

Zanimljivo je kako je Pavao, koji je Ëesto govorio o svojem proroË-kom pozivu i o tome kako ga je Isus pozvao davπi mu poslanje, biospreman suraivati s crkvenim vodstvom. To jest, bez obzira na naravsvojeg poziva, shvatio je da je dio Crkve kao cjeline i da treba s njomsuraivati πto je viπe moguÊe.

Kakav je vaπ stav prema crkvenom vodstvu? Koliko ste spremnisuraivati? Zaπto je suradnja toliko vaæna? Kako bismo uopÊe mo-gli funkcionirati kada bi svatko radio ono πto æeli, neovisno ocrkvenom tijelu?

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:5416

Black

17


OBRA∆ENICI IZ NEZNABO©TVA

ProËitajte Djela 15,5-29. Kakvu je odluku donio Sabor i kojimje argumentima bila poduprta?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ovom su odlukom bile odbijene tvrdnje judaista. Ovi uËitelji suzahtijevali da se obraÊenici iz poganstva obreæu i dræe cijeli obrednizakon. “Zahtijevali su da se æidovski zakoni i obredi ukljuËe u obredekrπÊanske vjere.” (Ellen G. White, Djela apostolska, str. 120)

Zanimljivo je primijetiti da je Petar u 10. retku opisao ove starezakone kao “jaram” koji oni nisu mogli nositi. Bi li Gospodin, koji jeuspostavio ove zakone, dopustio da oni postanu jaram Njegovu narodu?To se Ëini malo vjerojatnim. Umjesto toga, voe su tijekom godina us-menim predajama pretvorili mnoge od ovih zakona, Ëija je iskonskanamjera bila blagoslov, u teret. Sabor je traæio naËine da poπtedi poganeovog tereta.

Zapazimo takoer kako nije bilo spomena niti se dovodilo u pitanjetrebaju li pogani dræati Deset zapovijedi. Moæemo li zamisliti kako imSabor odreuje da ne jedu krv, a istodobno smatra prihvatljivim zane-marivanje zapovijedi o preljubu, ubojstvu i sliËno?

Koja su pravila dana vjernicima iz poganstva (Djela 15,20.29)i zaπto su im dana baπ ona?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Iako vjernici iz æidovstva nisu poganima nametali svoja pravila itradiciju, Sabor je æelio da pogani ne Ëine niπta πto bi se smatralouvredljivim za Æidove koji su s njima bili ujedinjeni u Isusu. Stoga suse apostoli i starjeπine sloæili da pogane treba uputiti da se suzdræavajuod mesa ærtvovanog idolima, od bluda, od onoga πto je udavljeno i odkrvi. Neki smatraju da se dræanje subote, buduÊi da nije bilo posebnoistaknuto, nije odnosilo na pogane (zapovijedi o laganju i ubojstvu tako-er nisu bile posebno istaknute, tako da ovi argumenti nemaju teæinu).

Stavljamo li mi na neki naËin, optereÊujuÊi druge propisimakoji nisu toliko nuæni, tradiciju ispred boæanskih odredaba? Ako jetako, na koji naËin? Iznesimo svoja razmiπljanja u razredu u subo-tu.

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:5417

Black

18


PAVAO I GALA∆ANI

Bez obzira na to koliko zakljuËak Sabora bio jasan, bilo je onih kojisu æeljeli iÊi svojim putem te su nastavili zagovarati ideju da poganitrebaju dræati æidovsku tradiciju i zakone. Za Pavla je ovo postao vrloozbiljan problem; to nije bilo samo beznaËajno poigravanje s glavnimtoËkama vjere. Bilo je to odbacivanje samog Kristovog evanelja.

ProËitajte GalaÊanima 1,1-12. Koliko je za Pavla ozbiljan ovajsukob u Galaciji? ©to nam to govori o vaænosti ovog pitanja?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kao πto je prije reËeno, situacija u Galaciji u velikoj je mjeri bilapotaknuta sadræajem pisma upuÊenog crkvi u Rimu. U Poslanici Rimlja-nima Pavao dalje razvija temu iz Poslanice GalaÊanima. Judaisti su tvr-dili da obraÊenici iz poganstva trebaju dræati zakon koji im je Bog daopreko Mojsija jer su ga smatrali vaænim. Pavao je pokuπavao ukazati nanjegovo pravo mjesto i ulogu. On nije æelio da ovi ljudi stvore uporiπteu Rimu kao πto su to uËinili u Galaciji.

Bilo bi previπe pojednostavljeno pitati se govori li Pavao u GalaÊani-ma i Rimljanima o obrednom ili moralnom Zakonu. Povijesno gledano,argument se odnosi na to trebaju li obraÊenici iz poganstva biti obrezanii dræati Mojsijev zakon. Sabor u Jeruzalemu je veÊ donio odluku o tompitanju, no neki su je odbacili. Neki su u Pavlovim poslanicama upuÊe-nim GalaÊanima i Rimljanima pronaπli dokaz da moralni Zakon, Desetzapovijedi (ili samo Ëetvrta zapovijed) viπe ne obvezuju krπÊane. Oni supogreπno razumjeli smisao ovih poslanica ne uzimajuÊi u obzir povije-sni kontekst kao i probleme o kojima Pavao govori. Pavao, kao πto Êemovidjeti, naglaπava da spasenje dolazi samo vjerom a ne dræanjem zakona,Ëak ni moralnog Zakona — ali to nije isto kao kad bismo rekli damoralni Zakon ne treba dræati. Posluπnost prema Deset zapovijedi nikadanije dolazila u pitanje; oni koji to dovode u pitanje, ovaj tekst iπËitavajuna suvremeni naËin o kojem Pavao ne govori.

Koja je vaπa reakcija na tvrdnju da subota viπe nije obvezujuÊaza krπÊane? Kako moæete prikazati istinu o suboti na naËin kojiupotpunjuje cjelovitost Evanelja?

..................................................................................................................................

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:5418

Black

19

PETAK 13. listopada

ZA DALJNJE PROU»AVANJE

ProËitajte: Ellen G. White, Djela apostolska, poglavlja “Æidovi i po-gani”, str. 119—121; 122—124, i “Otpad u Galaciji”, str. 241—244; Patri-jarsi i proroci, poglavlja “Izrael prima Zakon”, str. 251—253, i “Zakon iSavez”, str. 303—306; Isusov æivot, poglavlje “Izabrani narod”, str. 14—17.

Nema sumnje da se naπa Crkva suoËava s vremenom u kojem vla-daju sukobi i podjele. Ali to nije niπta novo. »ak su i u najranijimdanima krπÊanstva podjele i sukobi vladali u redovima vjernika. Pose-bice je jedan sukob, da nije bio rijeπen, mogao uniπtiti mladu Crkvu.

“Zbog utjecaja laænih uËitelja koji su se pojavili meu vjernicima uJeruzalemu, meu vjernicima u Galaciji naglo se poËela πiriti podjela,krivovjerje i putenost. Ovi su laæni uËitelji mijeπali æidovsku predaju sevaneoskim istinama. Ne mareÊi za odluku opÊeg sabora u Jeruzale-mu, zahtijevali su od obraÊenika iz poganstva da vrπe propise obrednogzakona.” (Ellen G. White, Djela apostolska, str. 241)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Porazgovarajte u svojem razredu o odgovorima na posljednjepitanje od srijede. Na koje naËine vaπa mjesna crkva ili vi sami usvojem domu, moæete staviti nepotreban teret na druge ili Ëak nasamog sebe? Kako moæemo prepoznati Ëinimo li to? Moæemo li senaÊi u opasnosti ako odemo predaleko u drugom smjeru? Kakomoæemo prepoznati jesmo li postali prelabavi u svojem naËinu æivotai u naËelima do te mjere da naπ æivot ne odraæava visoko poslanjena koje smo pozvani u Kristu?

2. Nabrojite neke argumente koje ljudi navode kada tvrde daDeset zapovijedi ne obvezuju suvremene krπÊane? Kako odgovara-mo na ovakve tvrdnje? Zaπto su ove tvrdnje u samom zaËetku takopogreπne, i zaπto se oni koji tako tvrde ne ponaπaju kao da doistavjeruju da ih Deset zapovijedi viπe ne obvezuju?

3. ProËitajmo ponovno prvih dvanaest redaka u GalaÊanima 1.Zamijetimo kako je Pavao bio nepopustljiv i gorljiv u svom razu-mijevanju Evanelja. »emu bi nas to trebalo pouËiti kada s vremenana vrijeme moramo zauzeti nepokolebljiv stav prema odreenimvjerovanjima, posebno u vrijeme pluralizma i relativizma? Kakonam to pokazuje da odreene doktrine ne mogu biti kompromitira-ne ni na koji naËin?

4. Razgovarajte u razredu o problemima koji su pokrenuli pro-testantsku reformaciju. Koje osnovne razlike joπ nisu rijeπene?

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:5419

Black

20

Godinu dana za Krista u misiji (1)Ana je bila sigurna da je Bog vodi na studij na dræavno sveuËiliπte u

gradu Saratovu, koji se nalazi pored poznate rijeke Volge u Rusiji. Imala jediplomu iz biologije, ali dok je traæila posao, niπta se nije moglo pronaÊi.“Boæe”, molila se, “ne znam zaπto ne mogu naÊi posao. Ali znam da si miTi pomogao da steknem ovo obrazovanje i da imaπ neπto u planu za mene.”

Bog je imao planove za Anu; daleko veÊe planove nego πto je zamiπ-ljala. Jednog dana je konferencijska ravnateljica odjela mladih pozvala Anuda se odazove na jednogodiπnji misijski program za mlade, za misijski radu gradovima, koji organizira Generalna konferencija.

“Da, stvarno æelim neπto uËiniti za Boga”, odgovorila je Ana.Uskoro je saznala da je izabrana da zastupa Euroazijsku diviziju u

programu za mlade koji se pokreÊe u New Yorku 2013. godine. Ana je stiglau New York 24. sijeËnja 2013. i odmah se pridruæila skupini od trinaesteromladih. Predstavljali su sve svjetske divizije i pridruæena misijska poljaCrkve adventista sedmog dana.

Mladi su proπli pripremnu obuku na ovim podruËjima: sluæba u dru-πtvenoj zajednici, evangelizacija, zdravstveno-misionarski rad i komunika-cije. Nakon New Yorka, iskoristili su svoje praktiËno iskustvo i obuku usvojim divizijama i osposobili su po deset dobrovoljaca iz svake unije usvojoj diviziji. Na taj naËin Êe se misionarski uËinak umnoæiti.

“Koristili smo samo Kristovu metodu — druæili smo se s ljudima,razumijevali njihove potrebe, vodili biblijska prouËavanja i pozivali ih daslijede Isusa.” izjavila je Ana.

Svakog su dana mladi misionari kucali na vrata. Nastupali bi otprilikeovako: “Dobar dan! Nedavno smo se preselili ovamo i samo vas æelimopozdraviti. Mi smo vaπi novi susjedi.” — rekli bi. VeÊina posjeÊenih bila jeiz Indije ili Nepala, a neki su pozvali misionare na razgovor.

“Kad smo tako razgovarali, postali su naπi prijatelji”, rekla je Ana.“Pitali smo ih æele li prouËavati Bibliju, a mnogi su se sloæili. »esto smo semolili s njima.

Ponekad sam napravila tanke ruske palaËinke (blinis) i odnijela ihsusjedi, rekavπi joj da sam samo htjela reÊi da je Bog voli.”

Pored aktivnosti u susjedstvu, Ana je bila zaduæena za rad mjesneadventistiËke crkve za zajednicu πpanjolskog govornog podruËja. Mnogi odtih stanovnika æeljeli su uËiti engleski, pa su Ana i drugi poËeli besplatnoodræavati teËajeve iz engleskog jezika u adventistiËkoj crkvi.

“Ljudi su bili tako sretni”, kaæe Ana. “PoËeli smo prouËavati svakulekciju s odabranim biblijskim ulomkom, objaπnjavajuÊi gramatiku i zna-Ëenje teksta. Nakon nastave, pozvali smo ih da dou na veËernja evange-lizacijska bogosluæja. Na taj smo naËin ostvarili mnoge kontakte!”

(Nastavit Êe se)

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:5420

Black

21



Stanje ljudskog roda“Jer su svi sagrijeπili i liπeni su Boæje slave.” (Rimljanima

3,23)

BIBLIJSKI TEKSTOVI: Rimljanima 1,16.17.22-32; 2,1-10.17-23; 3,1.2.10-18.23.

Na samom poËetku Poslanice Rimljanima, Pavao æeli istaknuti va-ænu istinu koja se nalazi u srediπtu Evanelja — æalosno stanje ljudskogroda. Ova tvrdnja je istinita jer smo svi od vremena pada zatrovanigrijehom.

Martin Luther je u svojim komentarima Poslanice Rimljanima na-pisao slijedeÊe: “Izraz ‘svi pod grijehom’ mora se shvatiti u duhovnomsmislu; odnosno, taj se izraz ne odnosi na to kako ljudi izgledaju usvojim oËima ili oËima drugih, veÊ kakvi su pred Bogom. Svi su podgrijehom — oni koji su oËiti prijestupnici u ljudskim oËima, kao i onikoji su naizgled pravedni u vlastitim oËima i pred drugima. Oni koji Ëineizvanjska dobra djela mogu ih Ëiniti iz straha od kazne, ili iz ljubaviprema dobitku i slavi, ili iz odreenog zadovoljstva, ali ne uvijek izvoljnog i spremnog srca. »ovjek na taj naËin moæe stalno Ëiniti dobradjela vidljiva izvana, a da pritom iznutra bude potpuno ogrezao u greπneæelje i zle poæude suprotne dobrim djelima.” (Martin Luther, Comment-ary on Romans, str. 69)

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:5421

Black

22


BOÆJA SILA

“Uistinu, ja se ne stidim Evanelja, jer je ono sila Boæja zaspasenje svakomu vjerniku, kako, u prvom redu, Æidovu tako Grku.Jer u njemu se oËituje pravednost Boæja, iz vjere u vjeru, kao πtostoji pisano: ‘Pravednik Êe æivjeti od vjere.’” (Rimljanima 1,16.17)©to nam govore ovi redci? Na koji naËin ste iskusili spomenutaobeÊanja i nadu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U ovom odlomku pojavljuje se nekoliko kljuËnih rijeËi:1. Evanelje. Ova rijeË je doslovan prijevod grËke rijeËi i znaËi

“radosna vijest” ili “radosna poruka”. Promatramo li je zasebno, ovarijeË moæe se odnositi na bilo koju radosnu vijest; meutim, dopunjena,kao u ovom odlomku, izrazom “Kristova”, dobiva znaËenje “radosnavijest o Mesiji” (Krist je transkripcija grËke rijeËi, a znaËi “Mesija”).Radosna vijest je da je Mesija doπao i da svi oni koji vjeruju u Njegamogu biti spaπeni. U Isusu i Njegovoj savrπenoj pravednosti — a ne unaπoj, ili Ëak u Boæjem zakonu — svatko moæe naÊi spasenje.

2. Pravednost. Ova rijeË odnosi se na kvalitetu ispravnog odnosa sBogom. Posebno znaËenje ove rijeËi razjaπnjeno je u Poslanici Rimlja-nima, koje Êemo spoznavati kako budemo napredovali u prouËavanjuove poslanice. Valja naglasiti da je ova rijeË u Rimljanima 1,17 opleme-njena izrazom “Boæja”. Radi se o pravednosti koja dolazi od Boga, pra-vednosti koju je sam Bog osigurao. Kao πto Êemo vidjeti, to je jedinapravednost koja nam moæe ispuniti obeÊanje o vjeËnom æivotu.

3. Vjera. U grËkom jeziku rijeËi prevedene s “vjerovati” i “vjera” uovom odlomku jesu glagol i imenica koje se tvore od iste rijeËi: pisteuo(“vjerovati”), pistis (“vjerovanje” ili “vjera”). ZnaËenje vjere povezano saspasenjem postupno Êemo otkrivati kako budemo napredovali u prouËa-vanju Poslanice Rimljanima.

Posumnjate li kada u sigurnost obeÊanja? Dogaa li vam se dase pitate jeste li doista spaπeni i hoÊete li uopÊe biti spaπeni? ©toizaziva ove strahove? Na Ëemu se oni temelje? Imaju li uporiπte ustvarnosti, to jest, æivite li moæda naËinom æivota koji je suprotanvaπoj vjeri? Ako je tako, πto morate uËiniti da biste primili obeÊa-nja i sigurnost koju vam je Isus pripremio?

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:5422

Black

23


SVI SU SAGRIJE©ILI

ProËitajte Rimljanima 3,23. Zaπto je nama kao krπÊanima takolako povjerovati u ovu poruku danas? Istodobno, πto bi moglo nekeljude potaknuti da dovedu u pitanje istinitost ovog teksta?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Doista zadivljuje kako neki smatraju ideju o ljudskoj greπnosti iza-zovom, tvrdeÊi da su ljudi u osnovi dobri. Meutim, problem ne proizlaziiz nerazumijevanja πto je prava dobrota. Ljudi se uvijek mogu usporei-vati s nekim drugim i pritom imati dobro miπljenje o sebi. »ak je imafijaπ Al Capone bio svetac u usporedbi s Adolfom Hitlerom. Ipak, akose usporedimo s Bogom i s Njegovom svetoπÊu i pravednoπÊu, svatko odnas mogao bi osjeÊati samo preplavljujuÊi osjeÊaj krivnje, gnuπanja igaenja.

Redak takoer govori o “Boæjoj slavi”. Ovaj se izraz razliËito tumaËi.Moæda najjednostavnije tumaËenje nalazimo u 1. KorinÊanima 11,7: “Jerje [Ëovjek] obliËje i slava Boæja.” (DK) U grËkom jeziku rijeË za “slava”moæe se protumaËiti kao istoznaËnica rijeËi “slika”. Grijeh je u Ëovjekunaruπio sliku o Bogu. Greπan Ëovjek je daleko od toga da odraæava slikuili slavu Boæju.

ProËitajte Rimljanima 3,10-18. Je li danas neπto drugaËije?Koji od ovih opisa najbolje prikazuje vas, odnosno πto biste postalikada ne bi bilo Krista u vaπem æivotu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Koliko god bili greπni, naπa situacija nije beznadna. Prvi korak kojitrebamo poduzeti jest priznanje naπe potpune greπnosti kao i naπe unu-tarnje i vanjske nemoÊi da bilo πto uËinimo. Do takvog uvjerenja dovodinas Sveti Duh. Ako Mu se greπnik ne odupire, Sveti Duh Êe mu pomoÊida odbaci masku samopravednosti, pretvaranja i samoopravdanja i da sebaci pred Krista moleÊi Njegovu milost: “Boæe, smiluj se meni greπniku!”(Luka 18,13)

Kad ste posljednji put samokritiËno pogledali na sebe, svojemotive, svoja djela i svoje osjeÊaje? To moæe biti vrlo neugodnoiskustvo, zar ne? ©to je naπa jedina nada?

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:5423

Black

24


NAPREDAK?

Na prijelazu u 20. stoljeÊe, ljudi su smatrali da je ËovjeËanstvouznapredovalo, da Êe se moralnost poveÊati te da Êemo uz pomoÊ zna-nosti i tehnologije stvoriti idealno druπtvo. Vjerovalo se da su ljudskabiÊa na putu k savrπenstvu; to znaËi da Êe pravim obrazovanjem i mo-ralnom podukom ljudi poboljπati sebe i svoje druπtvo. Sve se ovo trebalopoËeti dogaati kolektivno ulaskom u sjajni novi svijet 20. stoljeÊa.

Naæalost, stvari se nisu razvile baπ u tom smjeru, zar ne? Dvade-seto stoljeÊe bilo je jedno od najkrvavijih i najokrutnijih u cijeloj povi-jesti, zahvaljujuÊi velikim dijelom — πto je priliËno ironiËno — napretkuznanosti, koja je omoguÊila ubijanje u razmjerima o kakvima su moglisanjati samo najporemeÊeniji umovi.

U Ëemu je bio problem?ProËitajte Rimljanima 1,22-32. Na koji se naËin ovdje opisano

ponaπanje u 1. stoljeÊu oËituje u naπem 21. stoljeÊu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kada je ËovjeËanstvo skrenulo pogled s Boga, otvorila se ustavagrijeha, pogreπaka i propadanja. Svatko od nas danas æivi s posljedicamaovakvog stanja. Ako nismo u svakom trenutku predani Bogu, i mi posta-jemo dijelom tog stanja.

UsredotoËimo se na Rimljanima 1,22.23. Kako se ovo naËelooËituje danas? Odbacivπi Boga, πto je ljudski rod u naπem stoljeÊuodabrao kao predmet oboæavanja? Zaπto su ljudi postali ludi? Iz-nesite svoj odgovor razredu u subotu.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Potrebna nam je vjera da bismo povjerovali u mnoga krπÊanskauËenja: meu njima su uËenje o uskrsnuÊu, drugom Kristovom do-lasku, novoj Zemlji i novom nebu. Meutim, kome je potrebna vjerada povjeruje u palo stanje ljudskog roda? Svi danas osjeÊamo poslje-dice tog stanja.

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:5424

Black

25


©TO ÆIDOVI I POGANI IMAJU ZAJEDNI»KO

U Rimljanima 1 Pavao se posebno bavi grijesima pogana, onih poga-na koji su izgubili Boga iz vida prije mnogo vremena, i stoga upali uponiæavajuÊe ponaπanje.

Ali on nije æelio ostaviti svoj narod, svoje sunarodnjake na cjedilu.UnatoË svim prednostima koje su im dane (Rimljanima 3,1.2), i oni subili greπnici, osueni Boæjim zakonom i bila im je potrebna spasonosnaKristova milost. U tom smislu, u smislu greπnika koji su prekrπili Boæjizakon i potrebna im je boæanska milost i spasenje, Æidovi i pogani sujednaki.

ProËitajte Rimljanima 2,1-3.17-24. Na πto Pavao ovdje upozo-rava? Kakvu poruku trebamo izvuÊi iz ovog upozorenja bez obzirana to jesmo li Æidovi ili pogani?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Nakon πto je apostol pokazao da su svi neznaboπci greπnici, ontada, na poseban i nedvosmislen naËin, pokazuje da i Æidovi æive ugrijehu, iznad svega zato πto dræe Zakon samo izvana, odnosno premaslovu, a ne prema duhu.” (Martin Luther, Commentary on Romans, str.61)

»esto je mnogo lakπe vidjeti grijehe drugih i naglaπavati ih. KolikoËesto smo pak sami krivi za iste ili joπ gore grijehe? Problem je u tomeπto sami sebi progledamo kroz prste ili se bolje osjeÊamo kad se uspo-reujemo s njima.

Pavao ne priznaje niπta od navedenoga. On upozorava svoje suna-rodnjake da ne osuuju prebrzo pogane, jer su i oni sami, Æidovi, bezobzira na to πto su izabrani narod, greπnici, a u nekim sluËajevima joπviπe krivi od pogana koje su tako brzo osuivali, jer je njima, Æidovima,dano viπe svjetla od pogana.

Pavao ovdje æeli istaknuti Ëinjenicu da nitko od nas nije pravedan,nitko od nas ne zadovoljava boæanska mjerila, nitko od nas nije roe-njem dobar ili svet. Bili mi Æidovi ili pogani, muπkarci ili æene, bogatiili siromaπni, bogobojazni ili nevjernici, svi smo mi osueni, i da nemaBoæje milosti koja je objavljena u Evanelju, za nas ne bi bilo nade.

Koliko smo licemjerni, to jest, koliko Ëesto, makar samo usvojem umu, osuujemo druge za ono u Ëemu i sami grijeπimo?Kako nas ono πto je Pavao ovdje napisao, potiËe da se mijenjamo?

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:5425

Black

26


EVAN–ELJE I POKAJANJE

“Ili prezireπ njegovu obilnu dobrotu, iπËekivanje i strpljivost, ane znaπ da dobrota Boæja hoÊe da te vodi k obraÊenju?” (Rimljani-ma 2,4) Koju poruku za sebe ovdje nalazimo?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Valja zamijetiti kako Boæja dobrota ne tjera, veÊ vodi greπnike napokajanje. Bog se ne sluæi silom. On je beskrajno strpljiv i nastojisvojom ljubavlju privuÊi sve ljude. Prisilno pokajanje uniπtilo bi smisaopokajanja, zar ne? Kad bi Bog prisiljavao na pokajanje, ne bi li tada svibili spaπeni, jer zaπto bi samo neke tjerao na pokajanje, a druge ne?

©to oËekuje one koji se opiru Boæjoj ljubavi, odbijaju pokajanjei ostaju neposluπni? Rimljanima 2,5-10.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U ovim tekstovima, a Ëesto i u cijeloj Poslanici Rimljanima, Pavaonaglaπava ulogu dobrih djela. Opravdanje vjerom bez djela Zakona nesmije se nikada protumaËiti tako da znaËi kako dobra djela nemajumjesta u krπÊanskom æivotu. Na primjer, prema 7. retku spasenje pri-maju oni “koji ustrajnoπÊu u dobru djelu traæe slavu”. Iako ljudskinapor ne moæe donijeti spasenje, on je dio cjelokupnog iskustva spase-nja. Teπko je razumjeti kako netko tko Ëita Bibliju moæe doÊi na pomi-sao da djela nisu vaæna. Istinsko pokajanje, koje dolazi iz spremnogsrca, uvijek Êe biti popraÊeno odluËnoπÊu da se pobijedi i ostavi zlo.

Koliko Ëesto se kajemo? »inimo li to iskreno ili se samo æelimorijeπiti svojih mana, nedostataka i grijeha? Ako je u pitanju ovopotonje, kako se moæemo promijeniti? Zaπto se moramo promije-niti?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:5426

Black

27

PETAK 20. listopada


“Prema biblijskom uËenju, grijeh nije nesreÊa koja je neoËekivanozadesila Ëovjeka, veÊ je posljedica Ëovjekovog stajaliπta i izbora. Tako-er, grijeh nije odsutnost dobra, veÊ neispunjavanje Boæjih oËekivanja.Grijeh je put zla koji je Ëovjek svojevoljno izabrao. Nije u pitanju slabostza koju ljudi ne mogu biti smatrani odgovornima, jer Ëovjek svojimstajaliπtem ili uËinjenim grijehom bira put pobune protiv Boga, krπiNjegov Zakon i ne sluπa Boæju rijeË. Grijeh pokuπava prijeÊi preko gra-nica koje je Bog postavio. Ukratko reËeno, grijeh je pobuna protiv Bo-ga.” (The Handbook of Seventh-day Adventist Theology, str. 239)

“Pokazano mi je da æivimo usred opasnosti posljednjih dana. BuduÊida bezakonje obiluje, ljubav mnogih postaje sve hladnija. RijeË “mnogi”odnosi se na one koji tvrde da su Kristovi sljedbenici. Na njih utjeËesveopÊe bezakonje i otpad od Boga, ali tako ne bi trebalo biti. Uzrokovoga propadanja jest πto se oni ne odvajaju od ovog bezakonja. »injenicada zbog izobilja bezakonja njihova ljubav prema Bogu hladni, pokazujeda su i oni u nekom smislu sudionici u njemu; u suprotnom ono ne biutjecalo na njihovu ljubav prema Bogu niti na njihovu revnost i predanostNjegovom Djelu.” (Ellen G. White, SvjedoËanstva za Crkvu, sv. 2, str.291)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Kakav odgovor dajete onima koji, uprkos svemu πto se do-godilo, tvrde da ËovjeËanstvo napreduje? Koje Ëinjenice oni iznosei kako odgovarate na njih?

2. ProËitajte ponovno navod Ellen G. White u prouËavanju odpetka. Ako sebe pronalazite u njemu, koji je vaπ odgovor? Zaπto jevaæno ne pasti u oËaj, nego se dræati Boæjih obeÊanja — prvo,obeÊanja o oprostu i, drugo, obeÊanja o oËiπÊenju? Tko je taj kojivas nagovara da kaæete jednom zauvijek: “Meni nema pomoÊi. Pre-viπe sam pokvaren. Nikada neÊu biti spaπen i stoga odustajem”?Sluπate li njega ili Isusa koji nam kaæe: “Ni ja te ... ne osuujem.Idi i od sada ne grijeπi viπe.” (Ivan 8.11)

3. Zaπto je za nas krπÊane toliko vaæno da razumijemo osnoveljudske greπnosti i izopaËenosti? ©to se moæe dogoditi kad iz vidaizgubimo ovu tuænu ali istinitu realnost? U kakve nas pogreπkelaæno razumijevanje naπeg pravog stanja moæe odvesti?

4. Razmislite o velikom broju protestanata koji su radije iza-brali smrt nego se odrekli svoje vjere. Koliko je naπa vjera snaæna?Je li dovoljno snaæna da umremo za nju?

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:5427

Black

28

Godinu dana za Krista u misiji (2)»lanovi mjesnih adventistiËkih crkava gledali su oduπevljeni rad mla-

dih u programu Godinu dana za Krista u misiji (OYIM), i shvatili su da i onimogu uËiniti neπto posebno za druπtvenu zajednicu. ZapoËeli su slijeditiprimjer dosezanja svojih susjeda.

“Iskreno reËeno,” rekla je Ana, “nisam mnogo razmiπljala o radu uvelikim gradovima; nisam vidjela πto su njihovi pravi problemi. Lakπe jeotiÊi u selo. No, nakon πto sam bila ukljuËena u ovaj projekt, shvaÊam dastvarno trebamo biti ovdje.

Kad sam se vratila u svoju domaÊu crkvu u Rusiji, poËela sam namisiju gledati drugim oËima. Shvatila sam da moramo raditi drukËije; mo-ramo biti pravi krπÊani. Neπto se u mojem umu promijenilo; shvatila samkako trebamo æivjeti i kako raditi. Bila sam toliko nadahnuta iskustvom uNew Yorku, da sam se poËela moliti u smjeru πto bi se sliËno moglo uËinitiu mojoj Euroazijskoj diviziji.” sjeÊa se Ana.

U lipnju 2013. godine stotine crkvenih duænosnika, pastora i evane-lista iz cijelog svijeta doπlo je u New York kako bi sudjelovalo u Meunaro-dnoj πkoli za evangelizaciju pri Generalnoj konferenciji. Program je uklju-Ëivao nastavu preko dana i praktiËno iskustvo na veËernjim evaneoskimsastancima na podruËju srediπnjeg dijela grada New Yorka.

Leonid Rutkovskij, pastor iz Euroazijske divizije, odræao je predavanjana temu ukrajinske i ruske crkve u New Yorku. Kad nisu bili na nastavi ilisastancima, Leonid i Viktor Kozakov, direktor za misiju u Euroazijskojdiviziji, razgovarali su o tome kako bi mogli uËiniti neπto sliËno u svojojdiviziji.

“OdluËili smo: ako ljudi propovijedaju u New Yorku i imaju dobre rezul-tate, zaπto onda ne bismo to sproveli i u naπoj zemlji?” — Rekao je Leonid.“Ako se to moæe dogoditi u New Yorku, onda se to moæe dogoditi i u Moskviili Kijevu. ©kola na terenu dala nam je jasan smjer za zadobivanje velikihgradova. Sada smo bili usredotoËeni na tu misiju; imali smo namjeru i cilj.”

Kad je Ana upoznala Leonida, bila je uzbuena sluπajuÊi o razvojnimplanovima. “Imamo cilj pokucati na svaka vrata u Kijevu.” rekao joj je.“Tamo ima sedamsto tisuÊa vrata, i mi æelimo pokucati na svaka. PripremitÊemo posebne karte grada koje prikazuju svaku ulicu, svaku zgradu i svakukuÊu.” Bila je oduπevljena. “Vidjela sam da Bog to vodi, a ja sam znala daje potrebno otiÊi u Kijev. On ima svoj predivan plan; samo ga moramoslijediti.”

Kao direktor za misiju u gradovima u Kijevu, Leonid pruæa obukuËlanovima crkve kako da propovijedaju i svjedoËe te nadgleda djelo biblij-skih i literarnih djelatnika i zdravstvenih misionara koji pruæaju jednostav-ne lijekove u druπtvenoj zajednici, ukljuËujuÊi πesnaest skupina kojimaodræavaju nastavu o prestanku puπenja, kuhanju, gubitku suviπne tjelesneteæine, oporavku od uporabe alkohola i o zdravlju majke i djeteta.

(Nastavit Êe se)

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:5428

Black

29



Opravdani vjerom“Jer tvrdimo da se Ëovjek opravdava vjerom bez vrπenja

Zakona.” (Rimljanima 3,28)

BIBLIJSKI TEKST: Rimljanima 3,19-28.

ProuËavamo osnovnu temu Poslanice Rimljanima: opravdanje vjerom— veliku istinu koja je viπe od bilo koje druge istine utjecala na protes-tantsku reformaciju. Uprkos svim suprotnim tvrdnjama, Rim danas nijemogo drukËiji po pitanju ovog vjerovanja u odnosu na to kakav je bio1520. godine kad je papa Leon X. izdao papinsku bulu osuujuÊi Luthe-ra i njegova uËenja. Luther je spalio primjerak bule, jer ako postojiuËenje koje se nikada ne moæe dovesti pod sumnju, onda je to bilo i jestopravdanje vjerom. Taj izraz je utemeljen na pravu. Prijestupnik zakonadolazi pred suca i biva osuen na smrt zbog svojih prijestupa. Ali pojav-ljuje se zamjenik i preuzima na sebe prijestupnikovu krivnju i tako Ëistikrivca koji, prihvaÊajuÊi zamjenika, stoji pred sucem ne samo osloboenkrivnje, veÊ kao osoba koja nikada nije niti poËinila zloËine. I sve se todogaa zato πto zamjenik — koji nikada nije uËinio nikakvo zlo — nudipomilovanom prijestupniku svoju savrπenu pravednost.

U planu spasenja svatko od nas je krivac. Zamjenik, Isus, savrπenoje Ëist i pojavljuje se na Sudu umjesto nas. Njegova pravednost bivaprihvaÊena umjesto naπe nepravednosti. I tako smo mi opravdani predBogom, ne zbog svojih dobrih djela, veÊ zbog Isusa Ëija pravednostpostaje naπa kad je prihvatimo vjerom. Razgovarajte o toj Radosnoj vijesti!

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:5429

Black

30


DJELA ZAKONA

ProËitajte Rimljanima 3,19.20. ©to Pavao ovdje govori o Zako-nu, o onome πto Zakon Ëini ili ne Ëini, odnosno ne moæe uËiniti?Zaπto je tako bitno da svi krπÊani ovo razumiju?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Pavao rabi rijeË zakon u πirem smislu u kojem su ga Æidovi onogvremena razumijevali. »ak i dan-danas kod Æidova uporaba rijeËi Tora(hebrejska rijeË za “Zakon“) odnosi se posebno na Boæje upute u Moj-sijevom Petoknjiæju, ali i opÊenito na cjelokupni Stari zavjet. MoralniZakon proπiren zakonima i uredbama, kao i obredni zakoni, bili sudijelom ovih uputa. Zbog toga Zakon ovdje moæemo smatrati sustavomjudaizma.

Biti pod Zakonom znaËi biti pod njegovom nadleænoπÊu. S drugestrane, Zakon otkriva pred Bogom svaËije nedostatke i krivnju. Zakonne moæe ukloniti tu krivnju; on moæe samo voditi greπnika da traæipomoÊ.

Kada danas govorimo o Poslanici Rimljanima, u vrijeme kada æi-dovski zakon viπe nema svoju negdaπnju vaænost, mislimo iskljuËivo namoralni Zakon. Ovaj Zakon ne moæe nas spasiti kao πto ni judaizam nijemogao spasiti Æidove. Uloga moralnog Zakona nije spasenje greπnika.Njegova je funkcija otkrivanje Boæjeg karaktera i ukazivanje ljudima nanjihovu nesposobnost da odsjajuju taj karakter.

Bilo da se radi o moralnom, obrednom, graanskom ili kombinacijisvih navedenih zakona, dræanje jednog ili svih zakona neÊe nikoga uËi-niti pravednim u Boæjim oËima. To nikada i nije bila svrha Zakona.Naprotiv, njegova je svrha da ukaæe na naπe nedostatke i vodi nas Kristu.

Zakon ne moæe spasiti kao πto ni simptomi bolesti ne mogu izlije-Ëiti. Simptomi ne lijeËe; oni ukazuju na potrebu za lijekom. Upravo takodjeluje i Zakon.

Koliko su uspjeπna vaπa nastojanja u dræanju Zakona? ©to namtaj odgovor govori o uzaludnosti pokuπaja da se spasimo dræanjemZakona?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:5430

Black

31


BOÆJA PRAVEDNOST

“A sada se nezavisno od Zakona oËitovala Boæja pravednost zakoju svjedoËe Zakon i proroci.” (Rimljanima 3,21) Kako bismo tre-bali razumjeti ovaj tekst?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ova nova pravednost u suprotnosti je s pravednoπÊu Zakona kojusu poznavali Æidovi. Novu pravednost nazivamo “Boæjom pravednoπÊu”,to jest pravednoπÊu koja dolazi od Boga, pravednoπÊu koju Bog daje, ijedinu koju On prihvaÊa kao istinsku pravednost.

Ovom je pravednoπÊu Isus æivio u svojem æivotu dok je bio u ljud-skom tijelu, pravednoπÊu koju On nudi svima koji je æele prihvatitivjerom, koji je traæe ne zato πto je zasluæuju, veÊ zato πto im je potrebna.

“Pravednost je posluπnost Zakonu. Zakon zahtijeva pravednosti greπnik to duguje Zakonu, ali je nesposoban izvrπiti. On moæepostiÊi pravednost jedino po vjeri. Vjerom on moæe prikazati BoguKristove zasluge i Gospodin smatra posluπnost svoga Sina kao daje greπnikova. Kristova pravednost prihvaÊena je umjesto Ëovjeko-vog neuspjeha. Bog prihvaÊa, opraπta, opravdava duπu koja se kajei vjeruje, i odnosi se prema njoj kao da je pravedna ljubeÊi je kaoπto ljubi svoga Sina.” (Ellen G. White, Selected Messages, sv. 1,str. 367) Kako mi moæemo prihvatiti ovu Ëudesnu istinu? (VidiRimljanima 3,22.)

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Vjera Isusa Krista ovdje je bez sumnje vjera u Isusa Krista. Kadasagledamo njezino znaËenje u krπÊanskom æivotu, vjera je mnogo viπeod intelektualnog pristanka; to je mnogo viπe od samog priznanja oKristovom æivotu i Njegovoj smrti. Prava vjera u Isusa Krista znaËi prihva-Êanje Krista kao Spasitelja, Zamjene, Jamstva i Gospodina. Ona znaËiprihvaÊanje Njegovog naËina æivota. Ona ukljuËuje povjerenje u Isusa iæivot prema Njegovim zapovijedima vjerom.

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:5431

Black

32


NJEGOVOM MILO©∆U

ImajuÊi na umu ono πto smo dosad nauËili o tome πto Zakonmoæe, a πto ne moæe uËiniti, proËitajte Rimljanima 3,24. O ËemuPavao ovdje govori? ©to to znaËi da je otkupljen u Isusu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

O kakvom je “opravdanju” ovdje rijeË? GrËka rijeË dikaioo, preve-dena rijeËju “opravdati”, moæe znaËiti “uËiniti pravednim”, “proglasitipravednim” ili “uzeti u obzir pravednost”. Ova rijeË izvedena je iz istogkorijena kao rijeË dikaiosune, “pravednost”, i rijeË dikaioma, “pravednizahtjev”. Stoga moæemo zakljuËiti da izmeu “opravdanja” i “pravedno-sti” postoji uska povezanost, koja se Ëesto ne zapaæa u razliËitim prije-vodima. Mi smo opravdani kada nas Bog “proglasi pravednima”.

Prije ovog opravdanja osoba nije opravdana i kao takva nije pri-hvatljiva Bogu; nakon opravdanja osoba je opravdana i Bogu prihvatljiva.

Ovo se dogaa samo Boæjom miloπÊu. Milost znaËi “naklonost”.Kada se greπnik obrati Bogu i zatraæi spasenje, to je djelo milosti kojapriznaje ili proglaπava tu osobu opravdanom. To je nezasluæena naklo-nost (milost), a vjernik je opravdan bez ikakvih osobnih zasluga, bezikakvih prednosti koje moæe iznijeti Bogu u svoju obranu osim apsolu-tne bespomoÊnosti. Osoba je opravdana zahvaljujuÊi otkupu u KristuIsusu, otkupu koji Isus nudi kao greπnikova Zamjena i Jamstvo.

Opravdanje u Poslanici Rimljanima prikazano je kao odreeni Ëin;to jest, dogaa se u odreenom trenutku. U jednom trenutku greπnik jevani, neopravdan i neprihvaÊen; u iduÊem trenutku, nakon opravdanja,osoba je opravdana i prihvaÊena.

Osoba koja je u Kristu gleda na opravdanje kao na Ëin proπlosti,koji se dogodio kad se potpuno predala Kristu. “Opravdani vjerom”(Rimljanima 5,1) doslovno znaËi “u miru smo s Bogom”.

Naravno, ako se opravdani greπnik padom udalji i opet ponovnovrati Kristu, ponovno Êe doÊi do opravdanja. Isto tako, ako obraÊenjesmatramo svakodnevnim iskustvom, postoji miπljenje da se opravdanjemoæe smatrati iskustvom koje se ponavlja.

Ako je Radosna vijest o spasenju toliko radosna, πto spreËavaljude da je prihvate? ©to nas u naπem æivotu spreËava da prihvati-mo ono πto nam Gospodin obeÊava i nudi?

..................................................................................................................................

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:5432

Black

33


KRISTOVA PRAVEDNOST

U Rimljanima 3,25 apostol Pavao dalje razlaæe divnu vijest o spa-senju. On rabi osebujnu rijeË Pomiriliπte. GrËka inaËica ove rijeËi, hila-sterion, pojavljuje se u Novom zavjetu samo ovdje (Rimljanima 3,25) teu Hebrejima 9,5 gdje je prevedena kao “mjesto pokajanja” (NZ — SBPC).Onako kako je uporabljena u Rimljanima 3,25 opisujuÊi ponudu oprav-danja i otkupljenja po Kristu, Ëini se da rijeË Pomiriliπte prikazuje is-punjenje svega onoga πto je u starozavjetnom Svetiπtu simboliziralomjesto pokajanja. To, dakle, znaËi da je Isus svojom smrÊu kao ærtvompostao sredstvo spasenja i prikazuje se kao Onaj koji omoguÊuje po-mirenje. Ukratko, to znaËi da je Bog uËinio sve πto je bilo potrebno danas spasi.

Ovaj tekst takoer govori o “oproπtenju grijeha”. Naπi su grijesi tikoji nas odvajaju od Boga. Mi ne moæemo uËiniti niπta da uklonimosvoje grijehe. Ali u planu otkupljenja Bog je osigurao naËin da ovi grijesibudu oproπteni vjerom u Kristovu krv.

U grËkom jeziku rijeË za oprost, paresis, doslovno znaËi “prijeÊipreko” ili “proÊi pokraj”. “PrijeÊi preko” ni u kojem sluËaju ne znaËiignoriranje grijeha. Bog moæe prijeÊi preko proπlih grijeha jer je svojomsmrÊu Krist platio kaznu za grijehe svih ljudi. Prema tome, svatko tko“vjeruje u Njegovu krv”, moæe primiti oprost svojih grijeha jer je KristveÊ umro za njih (1. KorinÊanima 15,3).

ProËitajte Rimljanima 3,26.27. ©to Pavao ovdje naglaπava?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Radosna vijest koju je Pavao æelio podijeliti sa svima koji buduhtjeli sluπati jest da je ËovjeËanstvu ponuena “njegova [Boæja] praved-nost”, a nju dobivamo, ne svojim djelima, ne svojim zaslugama, veÊvjerom u Isusa i u ono πto je On uËinio za nas.

ZahvaljujuÊi kriæu na Golgoti, Bog moæe greπnike proglasiti praved-nima i joπ uvijek biti pravedan i poπten u oËima svemira. Sotona jeoptuæio Boga da od ljudskog roda traæi viπe nego πto je spreman dati.Kriæ je pobio takve tvrdnje.

Sotona je oËekivao da Êe Bog uniπtiti ljudski rod nakon πto jesagrijeπio; umjesto toga On je poslao Isusa da ga spasi. ©to nam togovori o Boæjem karakteru? Kako bi spoznaja o Njegovu karakterutrebala utjecati na naπ naËin æivota? ©to biste uËinili drugaËije uiduÊa 24 sata kao izravni rezultat spoznaje o tome kakav je Bog?

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:5433

Black

34


BEZ DJELA ZAKONA

“Jer tvrdimo da se Ëovjek opravdava vjerom bez vrπenja Zako-na.” (Rimljanima 3,28) ZnaËi li to da se od nas ne zahtijeva vrπenjaZakona, premda nas to ne spaπava? Pojasnite svoj odgovor.

..................................................................................................................................

U povijesnom kontekstu Pavao u Rimljanima 3,28 govori o Zakonui njegovom πirem znaËenju u okviru judaizma. Koliko god je savjesnoÆidov pokuπavao æivjeti prema ovom sustavu, ako nije prihvatio Isusakao Mesiju, nije mogao biti opravdan.

Ovaj redak donosi Pavlov zakljuËak utemeljen na njegovoj tvrdnjida Zakon vjere iskljuËuje hvalisanje. Kada bi se Ëovjek mogao opravdatisvojim djelima, on bi se time mogao hvaliti. Ali kada je opravdan zatoπto je Isus predmet njegove vjere, tada je jasno da sve zasluge pripadajuBogu koji je opravdao greπnika.

Ellen G. White daje zanimljiv odgovor na pitanje “©to je opravdanjevjerom?” Ona piπe: “Bog daje slavu niπtavnom Ëovjeku i On Ëini zaËovjeka ono πto on sam nije u stanju uËiniti za sebe.” (Ellen G. White,Testimonies to Ministers and Gospel Workers, str. 456)

Djela Zakona ne mogu iskupiti grijehe proπlosti. Opravdanje se nemoæe zaraditi. Ono se moæe primiti samo vjerom u Kristovu ærtvu po-mirnicu. Dakle, u tom smislu djela Zakona nemaju niπta s opravdanjem.Biti opravdan bez djela znaËi biti opravdan bez ikakvih zasluga kojimabismo zasluæili opravdanje.

Mnogi krπÊani pogreπno razumiju i primjenjuju ovaj tekst. Oni tvrdeda je potrebno samo vjerovati, umanjujuÊi pritom vaænost djela ili po-sluπnosti, Ëak i posluπnost moralnom Zakonu. Na taj naËin oni potpunopogreπno tumaËe Pavla. U Rimljanima, kao i na drugim mjestima, Pavaopridaje veliku vaænost dræanju moralnog Zakona. I sam Isus ga je dræao,kao i Jakov i Ivan (Matej 19,17; Rimljanima 2,13; Jakov 2,10.11; Otkrive-nje 14,12). Pavao æeli istaknuti da, iako posluπnost Zakonu nije sred-stvo opravdanja, osoba koja je opravdana vjerom treba nastaviti dræatiBoæji zakon, odnosno samo takva osoba ga i moæe dræati. Osoba kojanije nanovo roena i koja nije opravdana, ne moæe nikad ispuniti zahtje-ve Zakona.

Zaπto je tako lako biti uhvaÊen u zamku razmiπljanja kakonismo obvezni dræati Zakon jer nas on ne spaπava? Jeste li kadaopravdavali grijeh pozivajuÊi se na opravdanje vjerom? Zaπto je tovrlo opasno? Istodobno, gdje bismo se mi nalazili bez obeÊanja ospasenju, Ëak i kad smo u kuπnji da ga zlouporabimo?

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:5434

Black

35

PETAK 27. listopada


ProËitajte: Ellen G. White, Isusove usporedbe, poglavlje “Novo istaro”, str. 83,84.

“Iako Zakon ne moæe oprostiti kaznu za grijeh, ali optuæuje greπni-ka za sav njegov dug, Krist je obeÊao izobilno pomilovanje svima koji sepokaju i uzvjeruju u Njegovu milost. Boæja ljubav izlijeva se u izobiljuna duπu koja se kaje i vjeruje. PeËat grijeha na duπi moæe izbrisati samokrv ærtve pomirnice … Onoga koji je bio jedno s Ocem. Kristovo djelo— Njegov æivot, poniæenje, smrt i posredovanje za izgubljenog Ëovjeka— veliËa Zakon i Ëini ga slavnim.” (Ellen G. White, Selected Messages,sv. 1, str. 371)

“Kristov Êe karakter stati na mjesto vaπega karaktera, i vi Êete bitiprihvaÊeni pred Bogom kao da nikada niste grijeπili.” (Ellen G. White,Put Kristu, izdanje 2012., str. 64,65)

“Kad apostol kaæe da smo opravdani ‘bez djelâ Zakona’, on ne govorio djelima vjere i milosra; jer vjernik koji Ëini djela vjere i milosra nevjeruje da se njima opravdava, veÊ teæi da bude opravdan vjerom. Apostolpod ‘djelima Zakona’ podrazumijeva djela na koja se oslanjajusamopravednici, misleÊi kako se njima opravdavaju. Oni smatraju da supravedni zahvaljujuÊi svojim djelima. Drugim rijeËima, ËineÊi dobro onine streme pravednosti, veÊ se jednostavno æele hvaliti da su veÊ postiglipravednost svojim djelima.” (Martin Luther, Commentary on Romans,str. 80)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. ProËitajte ponovno sve biblijske retke za ovaj tjedan i ondasvojim rijeËima ukratko opiπite o Ëemu govore.

2. ProËitajte joπ jednom prethodni navod iz Lutherove knjige.Zaπto je ova istina potaknula Luthera da uËini ono πto je uËinio?Zaπto je i nama danas vaæno da shvatimo njegove rijeËi?

3. “AdventistiËki krπÊani smatraju sebe nasljednicima biblij-skog uËenja o opravdanju miloπÊu samo kroz vjeru koje su prihvatilireformatori, i obnoviteljima i predstavnicima punine, jasnoÊe iuravnoteæenosti apostolskog Evanelja.” (Ivan T. Blaæen, Salvation,Handbook of Seventh-day Adventist Theology, str. 307)

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:5435

Black

36

Godinu dana za Krista u misiji (3)“Ovdje smo uËinili joπ viπe nego πto smo mogli u New Yorku”, kaæe

Leonid.Stotinu pedeset misionara doπlo je u Kijev, a svi su bili posebno iza-

brani u svojim unijama ili konferencijama. Osim toga, osnovan je i tim zamlade, s osamnaestero Ëlanova iz cijele Euroazijske divizije. Tijekom go-tovo πestmjeseËnog programa obuke, misionari su radili zajedno s biblij-skim radnicima i zdravstvenim misionarima i pomagali u zdravstvenimizloæbama. Osim toga, Ëetiri stotine pastora je doπlo i radilo tijekom dvo-tjednih smjena kako bi se pripremili za sliËne programe koji Êe biti odræaniu drugim gradovima diljem divizije.

Ana, koja je vodila skupinu mladih, bila je ukljuËena u nekoliko podru-Ëja tog programa. “Iπli bismo i molili se dok bismo se pribliæavali vratimakuÊe na koja bismo pokucali. Pred svakom kuÊom smo se molili: ‘MolimoTe, Boæe, daj nam ovu kuÊu. Daj nam ove ljude. Pripremi ih za nas.’”

SljedeÊeg dana Ëlanovi tima iπli bi dvoje po dvoje. Dok je jedan govorio,drugi se molio. “Prvo razgovaramo s osobom o dogaajima u kojima senalazi svijet”, objaπnjava Ana. “Onda pitamo jesu li ikada proËitali Biblijui πto misle: Postoji li veza izmeu duhovnog æivota i zdravlja? Tako po-kuπavamo nastaviti razgovor i upoznati se s njima.”

“Ono πto daje uspjeh u ovoj metodi”, dodaje Leonid, “nisu naπa licaili naπa pitanja upuÊena njima. To je djelo Boga koji priprema posebnuosobu za nas, osobu koja æeli Ëuti ono πto joj moramo reÊi. To je vrlovaæno.”

Nakon samo dva tjedna rada od vrata do vrata, naπ tim se radovao jerje dvadeset i πestero novih ljudi doπlo u crkvu. Osim toga, polaznici zdrav-stvenih programa bili su oduπevljeni jer su nauËili kako æivjeti duæe i bolje,uæivajuÊi u druπtvu misionara. “Imate takav prekrasan tim”, rekli su Leoni-du i Ani. “Æelimo biti s vama. Volimo to πto radite.”

Ana je posebno zadovoljna uËinkom projekta koji ima za mlade. “Sre-tna sam kad Ëujem da kaæu: ‘Znaπ, osjeÊamo se kao da smo u raju. OsjeÊa-mo se kao da stvarno æivimo ovdje.’ Kod kuÊe oni imaju i drugih briga, aliovdje osjeÊaju Isusovu ljubav. Kad radimo s Isusom i za Njega, to je praviæivot.”

“Naπ program za mladeæ dio je veÊeg projekta Misija u gradovima,”objaπnjava Leonid. “Ovdje smo svi ukljuËeni u jedan projekt, u jednomumu, jednom duhu, i to je stvarno neπto izvrsno!”

“Ovaj je projekt rezultat mnogih molitava”, dodaje Ana. “Cijela naπacrkva u svijetu razmiπlja o tome kako doprijeti do ljudi u gradovima. Akosmo svi zajedno, moæemo uËiniti neπto Ëudesno — i Isus Êe doÊi!”

Ana Gavelo (23) predstavljala je Euroazijsku divizijuu pilot-programu Godinu dana za Krista u misiji (OYIM).

Ona je, zajedno s joπ trinaestero mladih, radila u New Yorkukao dio misije Crkve za dosezanje ljudi u gradovima.

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:5436

Black

37

OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White,Izraelski proroci i kraljevi, Znaci vremena, 2001., poglavlja 48 i 49

POUKA 5 28. listopada—4. studenoga 2017.

Abrahamova vjera“Ukidamo li tako vjerom Zakon? Daleko od toga! Naprotiv,

tim Zakon utvrujemo.” (Rimljanima 3,31)

BIBLIJSKI TEKSTOVI: Postanak 15,6; 2. Samuelova 11,12;Rimljanima 3,20-23.31; 4,1-17; GalaÊanima 3,21-23; 1. Ivanova3,4.

Prije petsto godina ovog tjedna sve je poËelo s Lutherom, a vjerniprotestanti nikada nisu gledali unatrag. Spomenuvπi Abrahama kao uzorsvetosti i kreposti, kojem je bilo potrebno spasenje miloπÊu bez djelaZakona, Pavao ne ostavlja Ëitateljima prostora za nerazumijevanje. Akoni najveÊa djela i dræanje Zakona nisu bili dovoljni da Abrahama opravdajupred Bogom, kakvu nadu to pruæa ostalima? Ako je Abrahamu bila po-trebna milost, onda je potrebna i svima ostalima, Æidovima i poganima.

U Rimljanima 4 Pavao otkriva tri faze u planu spasenja: (1) obeÊanjeboæanskog blagoslova (obeÊanje milosti); (2) ljudsku reakciju na to obeÊa-nje (reakciju vjere); i (3) boæansko izricanje pravednosti onima koji vjeruju(opravdanje). Tako je bilo u Abrahamovom sluËaju, a tako je i s nama.

Od presudnog je znaËenja razumjeti da spasenje dobivamo miloπÊu;ono nam je darovano bez obzira na to πto ga nismo zasluæili. Kad bismoga mogli zasluæiti, tada bismo bili duæni, a ako smo duæni, onda je todug, a ne dar. Za greπnike je spasenje dar. Kako bi dokazao tvrdnju ospasenju iskljuËivo vjerom, Pavao se poziva na Postanak 15,6: “Abrahampovjerova Jahvi i on mu to uraËuna u pravednost.”

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:5437

Black

38


ZAKON

ProËitajte Rimljanima 3,31. Na πto Pavao ovdje ukazuje? Zaπtoje za nas adventiste ovo stajaliπte toliko vaæno?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U ovom odlomku Pavao snaæno naglaπava da vjera ne Ëini Boæjizakon nevaæeÊim. »ak i oni koji su dræali Zakon, ukljuËujuÊi i cjeloku-pni starozavjetni zbornik zakona, nisu se spaπavali samim njegovimdræanjem. Vjera Starog zavjeta kao i Novoga uvijek se temeljila na Boæjojmilosti koja se greπniku daje vjerom.

ProËitajte Rimljanima 4,1-8. Kako ovi tekstovi pokazuju da seËak i u Starom zavjetu spasenje dobivalo vjerom, a ne djelimaZakona?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Prema izvjeπtaju Staroga zavjeta, Abrahamu je bila uraËunata prav-da jer “vjerova Bogu”. Stoga i sam Stari zavjet nauËava o opravdanjuvjerom. Prema tome, laæan je bilo kakav nagovjeπtaj da vjera Zakon Ëini“nevaæeÊim” (na grËkom katargeo, “uËiniti neuporabljivim”, “obeskri-jepiti“); Stari zavjet velikim dijelom govori o spasenju vjerom. On nau-Ëava i o milosti. ©to, na primjer, prikazuje cjelokupni ritual Svetiπta akone spaπavanje greπnika ne njegovim djelima, veÊ smrÊu zamjene?

U Davidovom sluËaju, na koji bi se drugi naËin moglo objasnitikako je njemu bio oproπten grijeh s Bat-©ebom? Dakako, nije ga spasilodræanje Zakona jer je prekrπio mnoga naËela Zakona koji ga je osudio.Kad bi Davida spaπavao Zakon, onda uopÊe ne bi bio spaπen.

Pavao ukazuje na Davidovo oslanjanje na boæansku naklonost kaoprimjer opravdanja vjerom. Opraπtanje je djelo Boæje milosti. Ovo je joπjedan primjer iz Staroga zavjeta koji govori o opravdanju vjerom. Iako sumnogi Izraelci bili legalisti, æidovska religija je uvijek bila religija milo-sti. Legalizam je bio njezina izopaËenost, a ne njezin temelj.

Razmiπljajmo nekoliko minuta o Davidovom grijehu i obnovi.(2. Samuelova 11,12; Psalam 51). Kakvu nadu iz ovog tuænog do-gaaja moæemo izvuÊi za sebe? Ima li ovdje neka pouka kako setrebamo odnositi prema onima u crkvi koji su pali?

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:5438

Black

39


DUG ILI MILOST?

Pavao se ovdje bavi problemom koji je mnogo viπe od obiËne teologije.On zadire u srce i duπu naπeg spasenja i naπeg odnosa s Bogom. Akonetko misli da mora zaraditi naklonost, da mora postiÊi odreenu ra-zinu svetosti da bi bio opravdan i da bi mu bilo oproπteno, sasvim jeprirodno da Êe poËeti preispitivati sebe i svoja djela. Vjera moæe postatiizuzetno sebiËna, a to je posljednje πto nam je potrebno.

Nasuprot tome, ako prihvatimo radosnu vijest da je opravdanjepotpuno nezasluæeni dar od Boga, koliko Êe nam biti lakπe i prirodnijeusredotoËiti se na Boæju ljubav i milost umjesto na same sebe? I nakraju, kome je lakπe odraæavati Boæju ljubav i Njegov karakter: onometko je obuzet sobom ili onome tko je okrenut Bogu?

Kako Pavao dalje objaπnjava temu o opravdanu vjerom? Rimlja-nima 4,6-8.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Greπnik mora vjerom doÊi Kristu, prihvatiti Njegove zasluge, polo-æiti svoje grijehe na Nositelja grijeha i dobiti Njegov oprost. To je biorazlog zbog kojeg je Krist doπao na ovaj svijet. Prema tome, Kristovapravednost se pripisuje greπniku koji se kaje i koji vjeruje. On tadapostaje Ëlanom kraljevske obitelji.” (Ellen G. White, Selected Messages,sv. 1, str. 215)

Pavao dalje objaπnjava kako spasenje vjerom nije namijenjeno sa-mo Æidovima, veÊ i poganima (Rimljanima 4,9-12). U prilog ovoj tvrdnjiide Ëinjenica da Abraham nije bio Æidov, veÊ poganskog podrijetla (Jo-πua 24,2). U njegovo vrijeme nije postojala razlika izmeu pogana iÆidova. Kada je Abraham bio opravdan (Postanak 15,6), on uopÊe nijebio obrezan. Prema tome, Abraham je bio otac neobrezanih i obrezanihpa je Pavlu posluæio kao dobar primjer kako bi objasnio univerzalnostspasenja. Krist je umro za svakoga, bez obzira na rasu ili nacionalnost(Hebrejima 2,9).

S obzirom na univerzalnost kriæa, s obzirom na ono πto namkriæ govori o vrijednosti svakog ljudskog biÊa, zaπto su rasne,etniËke i nacionalne predrasude tako straπne? Kako moæemo pre-poznati predrasude u sebi i odagnati ih iz svojih misli uz pomoÊBoæje milosti?

..................................................................................................................................

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:5439

Black

40


OBE∆ANJE

Na danaπnji dan prije pet stotina godina Martin Luther je postaviosvojih devedeset i pet teza na vrata crkve u Wittenbergu. Zanimljivo jeda tema ovog odjeljka takoer prodire u sræ spasenja vjerom.

U Rimljanima 4,13 rijeËi “obeÊanje” i “zakon” se suprotstavljaju. Zasvoj nauk o opravdanju vjerom Pavao nalazi uporiπte u Starom zavjetu.On uzima primjer Abrahama, kojega su Æidovi prihvatili kao svojeg pre-tka. Abraham je bio prihvaÊen ili opravdan odvojeno od Zakona. Bog jedao obeÊanje Abrahamu da Êe biti “baπtinik svijeta”. Abraham je povjero-vao ovom obeÊanju i prihvatio ulogu koju je ono podrazumijevalo. Kaorezultat Bog ga je prihvatio i radio preko njega da spasi svijet. Ovo jesnaæan primjer djelovanja milosti u Starom zavjetu i zbog toga ga jePavao uporabio.

ProËitajte Rimljanima 4,14-17. Kako Pavao nastavlja dokazi-vati da je opravdanje vjerom bilo srediπnja tema Staroga zavjeta?Vidi takoer GalaÊanima 3,7-9.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kao πto smo rekli na poËetku, moramo imati na umu kome Pavaopiπe. Ovi æidovski vjernici bili su potpuno zaokupljeni starozavjetnimZakonom i mnogi su vjerovali da njihovo spasenje ovisi o tome kako gaizvrπavaju, iako to nije bio nauk Starog zavjeta.

NastojeÊi ispraviti ovo pogreπno shvaÊanje, Pavao tvrdi da je Abra-ham Ëak i prije davanja Zakona na Sinaju, primio obeÊanje, ne po dje-lima Zakona (πto bi bilo veoma teπko, jer Zakon — cijela Tora i cjeloku-pni obredni sustav joπ nije bio uspostavljen), veÊ vjerom.

Ako se Pavao ovdje iskljuËivo poziva na moralni Zakon, koji jepostojao Ëak i prije Sinaja, poanta ostaje ista. Moæda Ëak i viπe! Kadbismo Boæja obeÊanja primali pomoÊu Zakona, kaæe on, vjera bi bilanevaæeÊa, Ëak beskorisna. Ovo su teπke rijeËi, ali Pavao ukazuje na toda vjera spaπava, a Zakon osuuje. On pokuπava objasniti koliko jebesmisleno traæiti spasenje u onome πto vodi u osudu, jer smo svi,Æidovi i pogani, prekrπili Zakon, i stoga je svima nama potrebno ono πtoje bilo potrebno i Abrahamu: spasenje Isusovom pravednoπÊu koju do-bivamo po vjeri. Ova je istina pokrenula protestantsku reformaciju.

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:5440

Black

41

SRIJEDA 1. studenoga

ZAKON I VJERA

Kao πto smo vidjeli juËer, Pavao pokazuje da je Bog Abrahamuspasenje obeÊao po milosti, a ne po Zakonu. Stoga, ako Æidovi æele bitispaπeni, moraju odbaciti uvjerenje da se mogu spasiti svojim djelima iprihvatiti obeÊanje koje je prihvatio Abraham i koje se ostvarilo dolas-kom Mesije. Ovo vrijedi za sve, za Æidove i pogane, koji misle da sunjihova “dobra” djela dovoljna da ih opravdaju pred Bogom.

“NaËelo da se Ëovjek moæe spasiti svojim djelima temelj je sva-ke neznaboæaËke religije. … Gdje god se ono usvaja, ljudi nemajuzaπtitu od grijeha.” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 21) ©to toznaËi? Zaπto nas misao da se moæemo spasiti svojim djelima Ëinitako ranjivima prema grijehu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kako apostol Pavao objaπnjava odnos izmeu Zakona i vjereGalaÊanima? (GalaÊanima 3,21-23)

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kada bi postojao zakon koji moæe dati æivot, onda bi to svakako bioBoæji zakon. Pa ipak, Pavao kaæe da nijedan zakon, pa Ëak ni Boæji, nemoæe dati æivot, jer su svi ljudi prekrπili taj Zakon pa ih on sve osuuje.

Ali obeÊanje vjere, koje je potpunije otkriveno u Kristu, oslobaasve koji vjeruju od krivnje Zakona, πto znaËi od osude i pokuπaja daspasenje zarade pomoÊu Zakona. Zakon postaje teret kada se vrπi bezvjere i milosti — jer bez vjere, milosti i pravednosti koja dolazi po vjeri,biti pod Zakonom znaËi biti pod teretom i osudom grijeha.

Koliko nam je bitno opravdanje vjerom u naπem hodu s Bogom?©to moæemo uËiniti da naπ stav ne zamagli druge aspekte istine dote mjere da izgubimo iz vida vaænost ovog nauka? Kakvog bi smislaimala ostala uËenja bez ovog?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:5441

Black

42

»ETVRTAK 2. studenoga

ZAKON I GRIJEH

»esto Ëujemo od ljudi da je u novom Savezu Zakon ukinut, a ondacitiraju tekstove koji to po njihovom miπljenju dokazuju. U takvoj izjavi,dakako, nema logike, a ni teologije.

ProËitajte 1. Ivanova 2,3-6; 3,4; Rimljanima 3,20. ©to nam ovitekstovi govore o odnosu izmeu Zakona i grijeha?

..................................................................................................................................

Prije nekoliko stotina godina irski pisac Jonathan Swift je napisao:“Ali, hoÊe li ijedan Ëovjek reÊi da Êemo se svi sljedeÊeg jutra probudititrijezni, poπteni, pravedni i ljubitelji istine, ako rijeËi pijenje, varanje,laganje i kraa budu odlukom Parlamenta izbaËene iz engleskog jezikai rjeËnika? Moæemo li to oËekivati?” (A Modest Proposal and OtherSatires, str. 205; New York: Prometheus Books, 1995.)

Na isti naËin, ako je Boæji zakon ukinut, zaπto se onda laæ, ubojstvoi kraa joπ uvijek smatraju grijehom? Ako je Boæji zakon promijenjen,mora biti promijenjena i definicija grijeha. Ako je ukinut Boæji zakon,mora biti ukinut i grijeh, a tko u to vjeruje? (Vidi 1. Ivanova 1,7-10; Jakov1,14.15.)

U Novom se zavjetu pojavljuje i Zakon i Evanelje. Zakon pokazujeπto je grijeh, a Evanelje ukazuje na lijek za taj grijeh — smrt i uskrsnuÊeIsusa. Ako nema Zakona, nema ni grijeha, pa od Ëega smo onda spaπe-ni? Evanelje ima smisla samo u kontekstu Zakona i njegove trajnevrijednosti.

»esto Ëujemo kako je na kriæu Zakon ukinut. To je priliËno ironiËno,jer kriæ upravo pokazuje da Zakon ne moæe biti ukinut ili promijenjen.Ako Bog nije ukinuo niti promijenio Zakon prije Kristove smrti na kriæu,zaπto bi to uËinio poslije? Zaπto Zakon nije ukinut nakon πto je ljudskirod sagrijeπio, πto bi poπtedjelo ËovjeËanstvo pravne kazne koja je po-sljedica krπenja Zakona? U tom sluËaju Isus nikada ne bi morao umri-jeti. Isusova smrt pokazuje da je Zakon, ako ga je trebalo promijeniti iliukinuti, to trebalo uËiniti prije, a ne nakon kriæa. Dakle, niπta takosnaæno ne ukazuje na trajnu vrijednost Zakona nego Isusova smrt, smrtkoja se nije mogla izbjeÊi upravo zato πto je Zakon nepromjenjiv. Da jeZakon mogao biti promijenjen i pomoÊi u naπem greπnom stanju, ne bili to bilo bolje rjeπenje problema grijeha nego πto je Isus morao umrijeti?

Da nema boæanskog zakona protiv preljuba, bi li taj Ëin stvaraomanje patnje i boli ærtvama? Kako vam vaπ odgovor pomaæe razum-jeti zaπto je Boæji zakon joπ uvijek na snazi? Koje je vaπe osobnoiskustvo s posljedicama krπenja Boæjeg zakona?

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:5442

Black

43

PETAK 3. studenoga


ProËitajte: Ellen G. White, Patrijarsi i proroci, poglavlje “PozivanjeAbrahama”, str. 96—98, “Zakon i Savez”, str. 297,298; Isusov æivot,poglavlja “Govor na gori”, str. 241—243, “Sukob”, str. 500, i “Svrπenoje”, str. 632,633.

“‘A onomu koji radi, plaÊa se ne raËuna po milosti, nego po dugu.’(Rimljanima 4,4 — Varaædinska Biblija) Apostol ovdje objaπnjava navedenitekst iz prethodnog retka (Postanak 15,4-6), zakljuËujuÊi i dokazujuÊina temelju njega da se opravdanje stjeËe vjerom, a ne djelima. On tonajprije Ëini objaπnjavajuÊi znaËenje rijeËi ‘Bog uraËunava pravednostbez djela’. Te rijeËi ukazuju da Bog prima (greπnike) miloπÊu, a nezahvaljujuÊi njihovim djelima.” (Martin Luther, Commentary on Romans,str. 82)

“Ako Sotona uspije navesti Ëovjeka da svoja djela smatra zasluga-ma i pravednoπÊu, on zna da Êe ga nadvladati svojim kuπnjama i uËinitiga svojom ærtvom i plijenom. … Poprskajte dovratnike krvlju Janjeta sGolgote i bit Êete sigurni.” (Ellen G. White, Review and Herald, 3. rujna1889.)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Zaπto je tako vaæno razumjeti da se spaπavamo samo vjerombez djela Zakona? Od kakvih zabluda nas ta spoznaja moæe saËu-vati? Koje opasnosti vrebaju one koji ovo izgube iz vida?

2. Koje druge razloge moæete navesti o trajnoj vrijednosti Bo-æjeg zakona, iako shvaÊamo da nas Zakon i posluπnost njemu nespaπava?

3. Glavno pitanje koje predstavlja sræ reformacije glasi: Kakose spaπavamo? Na koje naËine moæemo otvoreno i neposredno raz-govarti o razlikama izmeu protestanata i katolika kad je u pitanjuova vaæna tema, a da pritom nikoga osobno ne napadnemo?

4. Kao opravdani greπnici postali smo primatelji milosti i ne-zasluæene Boæje naklonosti. Kako bi ta Ëinjenica trebala utjecati nanaπ odnos prema drugima? Koliko smo milostivi i naklonjeni onimakoji su nam nanijeli nepravdu?

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:5443

Black

44

Od mafijaπa do Boæjih vjesnika (1)Iako je njegov djed bio imam, a mnogobrojna rodbina bili su musli-

mani, Igor je imao svjetovni odgoj. Razvio se u sportu i uskoro postao voau skupini gdje su ga poπtovali i bojali ga se ostali djeËaci u ulici.

To vodstvo, poπtovanje i strah skupine slijedili su Igora u odraslojdobi, tako da se on uskoro ukljuËio u mafiju. Veliko oruæje, veliki iznosinovca i velike ponude postali su sastavni dio njegovog æivota. UnatoËuzbuenju, æivio je æivot brzo. Igor je osjetio da mu neπto nedostaje. Bilaje to praznina u njegovom æivotu koju jednostavno nije mogao ispuniti paje poËeo istraæivati.

Prvo je iz znatiæelje posjetio ljude iz pokreta Hare Kriπna. Potom jeotiπao do Ruske pravoslavne crkve, a onda i u dæamiju. Ali Igor joπ uvijeknije mogao pronaÊi neuhvatljivo “neπto”.

Jednoga dana prijatelj je rekao Igoru da poznaje Ëovjeka koji posjedujeBibliju. Igor je zaæelio znati viπe, pa ga je prijatelj upoznao s tim Ëovjekom.

“Znate li”, upitao je vlasnik Biblije Igora, “da u Bibliji moæete Ëitati oneËistoj i Ëistoj hrani, i kako nije dopuπteno jesti svinjetinu?” Ovo je bilonovo za Igora; mislio je da samo Kur’an pouËava neπto takvo.

Tijekom sljedeÊih nekoliko mjeseci Igor je pozivao tog vjernika, kojimu je uvijek strpljivo objasnio znanja iz Biblije, i to mnogo puta. KonaËno,taj vjernik je pozvao Igora da s njim poe u crkvu.

“Nikada neÊu posjetiti tvoju crkvu”, odgovorio je Igor grubo. Ali vla-snik Biblije nije izgubio srËanost i nastavio je kontaktirati s tim teπkimmafijaπem. ©est mjeseci poslije, ponovno je pozvao Igora da posjeti njegovucrkvu, i ovaj put je Igor prihvatio.

U subotu je Igor uπao u svoj automobil (nakon πto je slijedio uobiËa-jeni postupak provjere ima li gdje bilo kakve skrivene eksplozivne naprave)i odvezao se u crkvu. Crkva se okupila u malom iznajmljenom objektu kojinije izgledao niπta posebno.

Ipak, Igor se osjeÊao privuËen mjestom. Neki Ëlanovi crkve sumnjiËavosu promatrali mafijaπa, ali Igor je nastavio pohaati crkvene sastanke. Kakoje πto nauËio iz Biblije, Igor je usporeivao s Kur’anom.

“Bio sam priliËno dobro upoznat s povijeπÊu”, prisjetio se Igor, “te sammogao usporediti uËenja dviju knjiga. Na kraju me je osvojila istina izBiblije.”

Prije krπtenja Igor je prouËavao Bibliju s adventistiËkim pastorom,postavljajuÊi mu pitanja tijekom svakog sastanka. Tada je u mjesto Kazandoπao poznati evanelist kako bi odræao niz predavanja, na koja je redovitodolazio i Igor. I na kraju tih susreta Igor je krπten u dobi od trideset i petgodina.

“Kad sam bio krπten, shvatio sam da viπe ne mogu sudjelovati u onomeπto se dogaalo na ulicama. Iako nisam viπe Ëinio neπto loπe, ja sam joπuvijek bio huligan”, priznaje Igor.

(Nastavit Êe se)

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:5444

Black

45


POUKA 6 4.—11. studenoga 2017.

Adam i Isus“Dakle: opravdani vjerom u miru smo s Bogom po naπem

Gospodinu Isusu Kristu, po komu smo i pristupili vjerom k ovojmilosti u kojoj se nalazimo i kojom se ponosimo, oslonjeni nanadu u slavu Boæju.” (Rimljanima 5,1.2)

BIBLIJSKI TEKST: Rimljanima 5.

Pavao je ustanovio kako se opravdanje ili Boæje prihvaÊanje postiæesamo vjerom u Isusa Krista, jer je samo Njegova pravednost dostatna idaje nam pravo da stanemo pred naπega Gospodina. IzlaæuÊi kako jespasenje zasnovano na vjeri a ne na djelima, pa Ëak i za nekoga kao πtoje bio “pravedni” Abraham, Pavao se vraÊa korak natrag i promatra πtoje uzrokovalo grijeh, patnju i smrt, kako je rjeπenje pronaeno u Kristui πto je On uËinio za ljudski rod. Padom jednog Ëovjeka, Adama, cijeloËovjeËanstvo suoËeno je s osudom, otuenjem i smrÊu; a pobjedomjednog Ëovjeka, Isusa, cijeli svijet je stavljen u novi odnos s Bogom, ukojem vjerom u Isusa zapisi o grijesima svakog Ëovjeka i kazna zbog tihgrijeha moæe biti oproπtena i zauvijek mogu biti pomilovani.

Krist je doπao poniπtiti ono πto je prouzroËio Adam, i ærtve Adamo-vog grijeha mogu biti spaπene vjerom po Spasitelju Isusu. Temelj svegatoga je Kristov kriæ i Njegova zastupniËka smrt koja omoguÊuje svakomljudskom biÊu, Æidovima ili poganima, spasenje po Isusu koji je svojomkrvlju pribavio pravednost svima koji Ga prihvaÊaju.

Ova tema zavreuje istraæivanje jer je to temelj svih naπih nada.

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:5445

Black

46

NEDJELJA 5. studenoga

OPRAVDANI VJEROM

ProËitajte Rimljanima 5,1-5. Napiπite saæetak Pavlove poruke.©to iz ovoga osobno moæete nauËiti?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Opravdani” doslovce znaËi “opravdani smo”. Glagol u grËkom jezikuizriËe radnju koja je zavrπena. Proglaπeni smo pravednima, odnosnosmatramo se pravednima, ne zahvaljujuÊi nekakvim djelima Zakona, veÊzahvaljujuÊi prihvaÊanju Isusa Krista. Savrπeni æivot kojim je Isus æiviona Zemlji, Njegovo savrπeno dræanje Zakona, pripisuje se nama.

Istodobno, svi naπi grijesi su stavljeni na Isusa. Bog raËuna da jeIsus poËinio te grijehe, a ne mi i na taj naËin moæemo biti poπteenikazne koju zasluæujemo. Ta kazna je pala na Krista umjesto na nas,tako da se nikada s njom ne moramo suoËiti. Koja vijest moæe bitiradosnija za jednog greπnika od ove?

GrËka rijeË koja je u drugom i treÊem retku prevedena rijeËju “po-nosimo se” jasno govori o povezanosti ta dva retka. Opravdani ljudimogu se ponositi nevoljama jer su svoju vjeru i povjerenje uËvrstili uIsusu Kristu. Oni imaju povjerenje da Êe Bog sve izvesti na dobro. Onismatraju ËaπÊu da stradaju radi Krista. (Vidi 1. Petrova 4,13.)

Zapazimo to napredovanje u redcima od 3 do 5.1. Strpljivost. GrËka rijeË hupomone znaËi “postojana izdræljivost”.

Onaj tko ostaje Ëvrst u svojoj vjeri i tko iz vida ne gubi nadu koju imau Kristu Ëak i u vrijeme nevolja i patnji koje æivot mogu uËiniti veomateπkim, razvijaju ovu vrstu izdræljivosti.

2. Prokuπanost. GrËka rijeË dokime doslovce znaËi “ono πto je do-kazano”, dakle “karakter”, ili da budemo joπ odreeniji, “prokuπan ka-rakter”. Onaj tko strpljivo podnosi nevolje, moæe razviti prokuπan ka-rakter.

3. Nada. Izdræljivost i prokuπanost prirodno jaËaju nadu koja senalazi u Isusu i obeÊanje o spasenju u Njemu. Sve dok u vjeri Ëvrstostojimo u Isusu, pokajanju i posluπnosti, imamo se Ëemu nadati.

U πto u svojem æivotu polaæete najveÊe nade? Kako ta nadamoæe biti ispunjena u Isusu? Moæe li biti ispunjena u Isusu? Akone, jeste li sigurni da u to æelite polagati svu nadu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:5446

Black

47

PONEDJELJAK 6. studenoga

JO© DOK SMO BILI GRE©NICI

ProËitajte Rimljanima 5,6-8. ©to nam ovi redci govore o Boæjemkarakteru i zaπto su oni tako puni nade za nas?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kad su Adam i Eva sramotno i neoprostivo prekrπili boæanski zah-tjev, Bog je uËinio prvi korak prema pomirenju. Bog je otad preuzeoinicijativu u ponudi spasenja i poziva muπkarce i æene da ga prihvate.“Ali kada doe punina vremena, posla Bog svoga Sina.” (GalaÊanima 4,4)

U Rimljanima 5,9 stoji da moæemo biti spaπeni od Boæje srdæbepo Isusu. ©to to znaËi, kako to razumijemo?

..................................................................................................................................

Kao πto je uoËi izlaska iz Egipta krv na dovratnicima zaπtitila izra-elske prvoroence od gnjeva koji je zadesio egipatske prvoroence, takoi krv Isusa Krista jamËi da Êe onaj tko je opravdan i tko zadræi tajstatus, biti zaπtiÊen kada Bog na kraju vremena konaËno uniπti grijeh.

Nekim ljudima nije jasno kako to da Bog koji je pun ljubavi moæebiti gnjevan. Ali taj gnjev postoji upravo zbog Njegove ljubavi. Kako Bogkoji toliko ljubi svijet ne bi bio gnjevan na grijeh? Kad bi bio ravnodu-πan prema nama, bilo bi Mu svejedno πto se ovdje dogaa. Pogledajte posvijetu i vidite πto je grijeh uËinio Njegovim stvorenjima. Kako se Bogne bi gnjevio zbog takvog zla i razaranja?

Koji drugi razlozi su nam dani zbog kojih se moæemo radovati?Rimljanima 5,10.11.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Neki komentatori smatraju da 10. redak upuÊuje na æivot kojim jeKrist æivio na ovoj Zemlji, tijekom kojeg je izgradio savrπen karakterkoji sada nudi kao otkup za nas. Iako je jasno da je to Krist svojimsavrπenim æivotom ostvario, Ëini se kako Pavao naglaπava Ëinjenicu daje Krist, iako je umro, ponovno uskrsnuo i zauvijek æivi. (Vidi Hebrejima7,27.) Mi smo spaπeni zato πto On æivi. Da je ostao u grobu, naπe nadebi propale s Njim. Redak 11 nastavlja nabrajati razloge zbog kojih setrebamo radovati u Gospodinu, a to je zbog onoga πto je Isus postigaoza nas.

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:5447

Black

48

UTORAK 7. studenoga

“KAKO SMRT U–E U SVE LJUDE”

Smrt je konaËni neprijatelj. Kad je Bog stvorio ljudsku obitelj, stvo-rio ih je tako da æive vjeËno. Osim nekoliko izuzetaka, ljudi ne æeleumrijeti, a oni koji su morali, pretrpjeli su veliku bol i patnju. Smrt jesuprotna temeljima naπe naravi. A to je stoga πto smo od samog poËetkastvoreni da vjeËno æivimo. Smrt nam je bila nepoznata.

ProËitajte Rimljanima 5,12. ©to Pavao ovdje opisuje? ©to namobjaπnjava?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Komentatori raspravljaju o ovom odlomku iz Pisma viπe nego o bilokojem drugom. To je moæda zbog toga, kako navodi SDA Bible Commen-tary (sv. 6, str. 529), πto ovi komentatori “pokuπavaju koristiti ovajodlomak u druge svrhe od one za koju ga je Pavao namijenio”.

Raspravljaju o tome na koji naËin se Adamov grijeh prenosi nanjegove potomke. Dijele li Adamovi potomci krivnju njegovog grijeha ilisu oni krivi pred Bogom zbog vlastitih grijeha? Iako ljudi pokuπavajudobiti odgovor na to pitanje iz ovog teksta, to nije predmet o kojemPavao ovdje govori. On je imao neπto sasvim drugo na umu. On ponovnonaglaπava ono πto je veÊ rekao, da “su svi sagrijeπili” (Rimljanima 3,23).Moramo priznati da smo greπnici, jer je to jedini naËin da postanemosvjesni svoje potrebe za Spasiteljem. Pavao ovdje pokuπava navesti Ëi-tatelje da shvate koliko je grijeh straπan i kako je na ovaj svijet doπaopo Adamu. Zatim ukazuje na ono πto nam Bog nudi u Isusu kao jedinomlijeku za tragediju koja je na naπ svijet doπla po Adamu.

Ovaj tekst nam govori samo o problemu smrti po Adamu, a ne orjeπenju, o æivotu u Kristu. Jedno od najslavnijih glediπta Evanelja jestda je æivot pobijedio smrt. Isus je proπao kroz vrata groba i raskinuonjezine okove. On kaæe: “Ja sam onaj koji æivi, i bio sam mrtav, i evo,æivim u vijeke vjekova, i imam kljuËeve od smrti i podzemlja.” (Otkrive-nje 1,18 — ©ariÊ) Zato πto Isus ima kljuËeve, neprijatelj viπe ne moæedræati svoje ærtve u grobu.

Koje je vaπe osobno iskustvo sa stvarnoπÊu i tragedijom smrti?Zaπto u susretu s tako nemilosrdnim neprijateljem moramo imatinadu u neπto veÊe od nas samih ili od bilo Ëega πto nam ovaj svijetpruæa?

..................................................................................................................................

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:5448

Black

49


OD ADAMA DO MOJSIJA

ProËitajte retke u Rimljanima 5,13.14. »emu nas u njima Pa-vao uËi o Zakonu?

..................................................................................................................................

O Ëemu Pavao ovdje govori? Izraz “joπ prije zakona” paralelan je stvrdnjom “od Adama do Mojsija”. On govori o vremenskom razdoblju odstvaranja do Sinaja, prije formalne uspostave pravila i zakona u izrael-skom sustavu, koji, naravno, ukljuËuje i Deset zapovijedi.

“Joπ prije zakona” oznaËava vrijeme prije nego πto je Bog detaljnoobjavio svoje zahtjeve u raznim zakonima Izraelu na Sinaju. Grijeh jepostojao i prije Sinaja, zar ne? Zar laæ, ubijanje, preljub i idolopoklon-stvo dotad nije bio grijeh? Naravno da jest.

»injenica je da je, gledano opÊenito, ljudski rod prije Sinaja imaoograniËeno otkrivenje o Bogu, ali je oËito dovoljno znao da ga se smatraodgovornim. Bog je pravedan i nikoga neÊe nepravedno kazniti. Ljudikoji su æivjeli prije Sinaja umrli su, kao πto Pavao ovdje istiËe. Smrt jeprenesena na sve. Iako oni nisu sagrijeπili protiv izriËito objavljenezapovijedi, ipak su grijeπili. Bog im se otkrio u prirodi, ali se oni nisuodazvali i zato se smatraju krivima. “Uistinu, njegova se nevidljiva svoj-stva, njegova vjeËna moÊ i boæanstvo, promatrana po njihovim djelima,opaæaju od postanka svijeta. Tako nemaju isprike.” (Rimljanima 1,20)

S kojim se ciljem Bog u potpunosti otkrio u “Zakonu”? (Rim-ljanima 5,20.21)

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Upute dane na Sinaju ukljuËuju i moralni Zakon, iako je on postojaoi prije toga. To je bilo prvi put, kao πto piπe Biblija, da je ovaj Zakon bionapisan i objavljen.

Kad su se Izraelci poËeli usporeivati s boæanskim zahtjevima, otkrilisu da su duboko pali. Drugim rijeËima, “prekrπaja” je bilo u obilju.Iznenada su shvatili veliËinu svojih prijestupa. Cilj ovakvog otkrivenjabio je da uvide svoju potrebu za Spasiteljem, i da ih potakne da prihvatemilost koju Bog besplatno daje. Kao πto je naglaπeno prije, istinskotumaËenje starozavjetne vjere nije bilo legalistiËko.

Kako zakoni u vaπoj zemlji otkrivaju ljudsko shvaÊanje dobrai zla? Kad ljudski zakoni prave tu razliku, πto moæemo reÊi zaBoæji vjeËni zakon?

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:5449

Black

50


ISUS, DRUGI ADAM

“Dakle, kao πto je prekrπajem jednoga osuenje doπlo na sveljude, tako izvrπenjem zapovijedi od jednoga dolazi na sve ljudeopravdanje koje se sastoji u æivotu, jer kao πto su nepokornoπÊujednoga Ëovjeka svi postali greπnici, tako Êe i pokornoπÊu jednogasvi postati pravednici.” (Rimljanima 5,18.19) Koja nam je suprot-nost ovdje iznesena? Kakva nada nam je ponuena u Kristu?

..................................................................................................................................

Kao ljudi, od Adama nismo niπta primili osim osude za smrt. Kristje doπao i nastavio tamo gdje je Adam pao, i podnio svaki ispit umjestoËovjeËanstva. On je otkupio Adamov sramotni neuspjeh i pad, postaonaπa Zamjena, i time nam omoguÊio ponovni pristup Bogu. Dakle, Isusje “drugi Adam”.

“Drugi Adam je bio slobodan moralni predstavnik, odgovoran zasvoje ponaπanje. Okruæen stalnim prepredenim i obmanjujuÊim utjeca-jima, bio je stavljen u mnogo teæu situaciju nego πto je bio prvi Adam,da æivi bez grijeha. Iako se nalazio usred greπnika, odupro se svakojkuπnji grijeha i æivio bezgreπnim æivotom. Bio je bez grijeha.” (Ellen G.White Comments, The SDA Bible Commentary, sv. 6, str. 1074)

Prema Rimljanima 5,15-19, u kakvoj je suprotnosti Adamov iKristov naËin djelovanja?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Razmotrimo na trenutak ovdje iznesene suprotstavljene pojmove:smrt i æivot, neposluh i posluπnost, osuda i opravdanje, grijeh i praved-nost. Isus je doπao na ovaj svijet i popravio sve ono πto je Adam uËinioloπe!

Isto tako zadivljuje Ëinjenica da se rijeË “dar” pojavljuje pet puta od15. do 17. retka. Pet puta! ZakljuËak je jednostavan: Pavao naglaπava daopravdanje ne moæemo zasluæiti; ono nam je dano kao dar. To je neπtoπto ne zasluæujemo. Kao sa svakim darom, i ovaj moramo prihvatiti, au ovom sluËaju, kad je u pitanju ovaj dar, trebamo ga traæiti vjerom.

Koji vam je najdraæi dar koji ste ikada primili? Po Ëemu vamje on tako drag, tako poseban? Kako je Ëinjenica da je u pitanjudar, za razliku od neËeg πto ste zaradili, utjecala da ga viπe cijeni-te? Moæemo li usporediti ovaj dar s onim πto imamo u Isusu?

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:5450

Black

51

PETAK 10. studenoga


ProËitajte: Ellen G. White, Sluæba lijeËenja, poglavlje “PomoÊ usvakodnevnom æivljenju”, str. 297—299; Patrijarsi i proroci, poglavlje“Kuπnja i pad”, str. 39—41.

“Mnogi su zavedeni stanjem svoga srca. Oni ne uviaju da je srcepo prirodi prijevarno iznad svega i vrlo opako. OgrÊu se u svoju vlastitupravednost i zadovoljavaju se postizanjem svojeg osobnog ljudskogmjerila karaktera.” (Ellen G. White, Selected Messages, sv. 1, str. 320)

“Postoji velika potreba da se propovijeda Krist kao jedina nada ispasenje. Kada je iznesen nauk o opravdanju vjerom … za mnoge je biokao voda æednom putniku. Misao da nam je Kristova pravednost daro-vana, ne zbog neke naπe zasluge, veÊ kao besplatan dar od Boga, Ëinilase dragocjenom.” (Ellen G. White, Selected Messages, sv. 1, str. 360)

“‘Adam je slika onoga koji je imao doÊi.’ (Rimljanima 5,14) Kako jeAdam Kristova slika? Kao πto je Adam donio smrt svojim potomcima,iako nisu jeli plod sa zabranjenog drveta, tako Krist daje pravdu onimakoji Ga prihvaÊaju vjerom, iako nisu zasluæili pravednost; jer je Onpreko kriæa osigurao pravednost za sve ljude. Slika Adamovog prijestu-pa je u nama, jer i mi umiremo kao da smo sagrijeπili poput njega.Kristova slika je u nama, jer æivimo kao da smo ispunili svu pravdu kaoi On.” (Martin Luther, Commentary on Romans, str. 96,97)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Kako razumijemo navod Ellen G. White: “Trebamo mnogodublje istraæivati Boæju rijeË; Danielovoj knjizi i Otkrivenju treba-mo posvetiti pozornost kao nikada ranije u povijesti naπega doba.Moæda Êemo o nekim predmetima u vezi s rimskom silom i papin-stvom morati reÊi u manjim crtama, ali zato trebamo skrenuti po-zornost ljudi na ono πto su proroci i apostoli napisali pod nadah-nuÊem Boæjega Duha.” (Evangelism, str. 577)

2. Razmislimo o stvarnosti smrti, ne samo o njezinom uËinkuna æivot, veÊ na smisao æivota. Mnogi pisci i filozofi opjevali sukonaËnu besmislenost æivota, zato πto zavrπava vjeËnom smrÊu.Kako mi kao krπÊani reagiramo na to? Zaπto je nada koju imamou Isusu jedini odgovor na besmisao?

3. Kao πto smo Adamovim padom svi dobili greπnu narav, takoIsusova pobjeda daje obeÊanje vjeËnog æivota svima koji Ga prihva-Êaju vjerom, bez iznimke. ©to spreËava ljude da æeljno prigrle takvuprekrasnu ponudu koja nam stoji na raspolaganju? Kako moæemopomoÊi onima koji æele bolje razumjeti πto im Krist nudi i πto jeuËinio za njih?

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:5451

Black

52

Od mafijaπa do Boæjih vjesnika (2)Svakog tjedna Igor je donosio piπtolj u crkvu, ËuvajuÊi ga Ëvrsto u

krilu. Jedne subote mu je vjernik crkve rekao da ne bi trebao u crkvudonositi piπtolj.

“Neka tvoja sigurnost bude u Bogu, a ne u piπtolju”, rekao je. SljedeÊitjedan Igor je ostavio svoj piπtolj kod kuÊe, ali mu je bilo teπko da se sloæis razoruæavanjem. VraÊajuÊi se kuÊi, vidio je u mraku silhuetu Ëovjeka kojiga je slijedio. OdluËio je da se ne boji. Okrenuo se prema silhueti — da bizakljuËio kako to prolazi muπkarac koji na ramenu nosi vreÊu krumpira.

Kako je njegova vjera rasla, Igor je govorio drugima o istini koju jepronaπao. Igorova æena i sestra poËele su posjeÊivati adventistiËku crkvu, inakon godinu dana i one su bile krπtene. Njegova neÊakinja i neÊak takoersu doπli u crkvu, kao i joπ mnogi kojima je govorio o svojoj vjeri.

Jednog dana Igor je govorio prijatelju ono πto je nauËio iz Biblije, aliprijatelj se nije zanimao za to. Meutim, drugi Ëovjek koji je stajao u bliziniprisluπkivao je razgovor i htio saznati viπe.

Vasilij, koji je prisluπkivao Igorov razgovor, æivio je vrlo teπkim æivo-tom. Bio je ukljuËen u poslove s mafijom, a bavljenje zloËinima uzelo jesvoj danak. Mnogi oæiljci po glavi, licu, oËima i uhu svjedoËili su da sunjegovi neprijatelji koristili slomljeno staklo i urezali duboke brazgotine.Ostali oæiljci pokazivali su gdje su fijukali metci i ranjavali njegovo vlasiπte.

Vasilij je bio povezan s velikim novcem. Radio je u tvrtki koja je imalaugovore vrijedne milijune ruskih rubalja. ObuËen kao tjelohranitelj, Vasilijje razgovarao s vodstvom tvrtke u kodovima i πiframa. Imao je skupu opre-mu, πto mu je omoguÊilo prisluπkivanje u zatvorenim sobama.

Ljudi koji su htjeli uniπtiti ovu tvrtku priznaju da je Vasilij bio kljuËniigraË u osvajanju velikih ugovora, i zato πto je bio prepreka, dvaput su gapokuπali ubiti.

Prvi put je bilo kad je s kÊeri otiπao na otvorenu trænicu. Iako je biomuËki napadnut, preæivio je. Tijekom drugog pokuπaja Vasilij je pogoenviπe puta. TrËao je prema svojem stanu i konaËno se sruπio na pod. Bojaose da Êe umrijeti. Molio je majku da mu oprosti, ali ona ga je uvjeravala daÊe preæivjeti. Uz obnovljenu nadu Vasilij se poËeo boriti za svoj æivot. Preve-zen je u bolnicu gdje je primio lijeËenje i na kraju je puπten kuÊi.

Jednog dana Vasilij je sreo nekog baptista koji ga je upitao: “Æeliπ liubiti deËke koji su ti to uËinili?”

“Naravno!” Odgovorio je Vasilij.“Nemoj to raditi!” rekao je Ëovjek. “Oprosti im. Ako ih ubijeπ, nikada

neÊeπ moÊi æivjeti mirno.”(Nastavit Êe se)

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:5452

Black

53



Pobjeda nad grijehom“Grijeh, naime neÊe gospodariti nad vama, jer niste pod

Zakonom, veÊ pod miloπÊu.” (Rimljanima 6,14)

BIBLIJSKI TEKSTOVI: Rimljanima 6; 1. Ivanova 1,8—2,1.

Ako nas djela ne mogu spasiti, zaπto se s njima uopÊe zamarati?Zaπto ne nastaviti grijeπiti? U πestom poglavlju Pavao odgovara na ovovaæno pitanje. On se ovdje bavi onim πto najËeπÊe nazivamo “posve-Êenjem”, procesom kojim prevladavamo grijeh i sve viπe odraæavamoKristov karakter. Ipak, sama rijeË posveÊenje ne pojavljuje se viπe nigdjeu Poslanici Rimljanima. (RijeË posveÊen pojavljuje se jednom u Rimlja-nima 15,16.) ZnaËi li to da Pavao nema πto reÊi o posveÊenju? Ne,nipoπto. On jednostavno ne upotrebljava taj izraz. U Bibliji izraz “po-svetiti” znaËi “biti odvojen”, najËeπÊe za Boga. Stoga se posveÊenostnajËeπÊe prikazuje kao proπli, svrπeni Ëin. Na primjer, “meu svimaposveÊenima” (Djela 20,32). Prema ovoj definiciji, posveÊeni su oni kojisu odvojeni za Boga. No, biblijska uporaba pojma “posveÊenje” ni nakoji naËin ne poriËe vaæan nauk o posveÊenju ili Ëinjenicu da je posve-Êenje proces koji traje cijelog æivota. Biblija snaæno podupire ovaj nauk,ali kad govori o posveÊenju, u veÊini sluËajeva rabi druge izraze.

Ovog tjedna promotrit Êemo i drugu stranu spasenja vjerom, onukoju se lako moæe pogreπno shvatiti: obeÊanje o pobjedi nad grijehomu æivotu osobe koju je Isus spasio.

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:5453

Black

54


GDJE SE UMNOÆI GRIJEH

U Rimljanima 5,20 Pavao upuÊuje snaænu izjavu: “Ali, gdje grijehpostade veÊim, tu se milost izli u preizobilju.” Pavao istiËe da je Boæjamilost dovoljna da pobijedi grijeh bez obzira na to koliki bili njegovirazmjeri ili koliko straπne bile njegove posljedice. Kakvu nadu nam taspoznaja donosi, osobito kada smo u kuπnji i kad osjeÊamo da su naπigrijesi preveliki da bi bili oproπteni? U sljedeÊem retku Pavao kaæe dasu ti grijesi vodili u smrt, ali je Boæja milost u Isusu pobijedila smrt imoæe nam dati vjeËni æivot.

ProËitajte Rimljanima 6,1. O kakvoj logici Pavao ovdje govorii kako u redcima koji slijede odgovara na takvo razmiπljanje? (Rim-ljanima 6,2-11)

Pavao u πestom poglavlju navodi zanimljiv niz dokaza kako bi od-govorio zaπto opravdana osoba ne bi trebala grijeπiti. Za poËetak, onkaæe da ne bismo trebali grijeπiti zato πto smo umrli grijehu. Zatimobjaπnjava πto time misli.

Uranjanje u vodu krπtenja simbolizira ukop. ©to je pokopano? “Sta-ri Ëovjek” grijeha — tijelo koje Ëini grijeh, tijelo kojim dominira ili vladagrijeh. Kao posljedica, ovo “tijelo grijeha” je uniπteno kako viπe nebismo sluæili grijehu. U Rimljanima 6 grijeh je opisan kao gospodar kojivlada svojim slugama. Kada je “tijelo grijeha” koje je sluæilo grijehuuniπteno, gospodstvo grijeha nad njim prestaje. Onaj tko ustaje iz vode-nog groba, ustaje kao nova osoba koja viπe ne sluæi grijehu. On sadahodi u novini æivota.

Krist je umro jednom zauvijek, ali sada æivi zauvijek. Smrt viπenema moÊi nad Njim. Tako je i krπÊanin koji je krπten, umro grijehujednom zauvijek i ne bi se trebao nikada vratiti pod njegovu vladavinu.

Ne biti pod vlaπÊu grijeha nije isto kao i ne morati se boriti s njim.“Iz ovoga jasno vidimo πto znaËe apostolove rijeËi. Sve izjave poput:

1. ‘Umrijesmo grijehu’, 2. ‘Æivimo Bogu’ i sliËno, oznaËavaju da se nepredajemo svojim grijesima i greπnim strastima, iako je grijeh i dalje unama. Ipak, grijeh ostaje u nama do kraja naπega æivota, kao πto Ëitamou Poslanici GalaÊanima 5,17: ‘Jer tijelo æudi protiv duha, a duh protivtijela. Da, to se dvoje meusobno protivi tako da ne Ëinite πto bistehtjeli.’ Dakle, svi apostoli i sveti priznaju da grijeh i greπne strastiostaju u nama dok se tijelo ne pretvori u prah, a novo (proslavljeno)tijelo ne uskrsne slobodno od grijeha.” (Martin Luther, Commentary onRomans, str. 100)

Kakvo je vaπe iskustvo sa silom grijeha, Ëak i nakon krπtenja?Kakve odluke donosite koje omoguÊuju grijehu da nad vama imamoÊ koju ne bi trebao imati, unatoË svim obeÊanjima koja nalazimou Bibliji o pobjedi nad njim?

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:5454

Black

55


KAD GRIJEH KRALJUJE

Koje nam je upozorenje dano u Rimljanima 6,12?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

RijeË “vlada” ukazuje na to da je “grijeh” ovdje prikazan kao kralj.GrËka rijeË koja je prevedena glagolom “vlada”, doslovno znaËi “bitikralj” ili “ponaπati se kao kralj”. Grijeh æeli preuzeti vladavinu nadnaπim smrtnim tijelima i upravljati naπim ponaπanjem.

Kada Pavao kaæe “neka viπe ne vlada”, on podrazumijeva da oprav-dana osoba ima izbor ne dopustiti grijehu da se postavi kao kralj unjezinom æivotu. Ovo je trenutak kada u akciju stupa snaga volje.

“Trebate shvatiti πto je prava snaga volje. To je vladajuÊa sila uËovjekovoj naravi, sposobnost odluËivanja ili biranja. Sve ovisi o pravil-noj uporabi volje. Bog je Ëovjeku dao vlast da bira, i na njemu je da senjome posluæi. Ne moæete sami promijeniti svoje srce, ne moæete samiod sebe posvetiti Bogu osjeÊaje svojega srca; ali moæete odluËiti i oda-brati da Mu sluæite! Moæete Mu predati svoju volju. Tada Êe On djelovatiu vama da hoÊete i Ëinite ono πto je Njemu ugodno. Tako Êe cijelo vaπebiÊe biti stavljeno pod upravu Kristovog Duha, srediπte svih vaπih osje-Êaja bit Êe On, i vaπe Êe misli biti u skladu s Njime.” (Ellen G. White,Put Kristu, str. 48)

GrËka rijeË u Rimljanima 6,12 prevedena kao “poæuda” znaËi “æelja”.To moæe biti æelja za dobrim ili loπim; kad smo pod vladavinom grijeha,æeljet Êemo loπe. Æelja Êe biti snaæna i Ëak neodoljiva ako se samiborimo protiv nje. Grijeh je okrutan tiranin koji nikad nije zadovoljani uvijek traæi viπe. Samo vjerom, samo traæenjem obeÊanja o pobjedi,moæemo zbaciti ovog neumoljivog gospodara.

RijeË dakle vrlo je vaæna za ovaj redak. Ona se odnosi na ono πtoje reËeno prije, posebice na 10. i 11. redak. Krπtena osoba sada “æiviBogu”. Bog je srediπte njezinog æivota. Ona sluæi Bogu ËineÊi ono πto jeNjemu ugodno, dakle ne moæe istodobno sluæiti grijehu. Ona “æivi Boguu Kristu Isusu”.

Razmotrimo joπ jednom citat Ellen G. White u danaπnjem odsjeku.Zamijetimo vaænost pojma slobodne volje. Kao moralna biÊa, imamoslobodnu volju, moguÊnost odabira ispravnog ili pogreπnog, dobrogili loπeg, Krista ili svijeta. Tijekom iduÊa 24 sata pokuπajmo svjesnopratiti naËin na koji koristimo ovu moralnu slobodnu volju. ©tomoæemo zakljuËiti o svojoj uporabi ili zlouporabi ovog svetog dara?

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:5455

Black

56

UTORAK 14. studenoga

NE POD ZAKONOM VE∆ POD MILO©∆U

ProËitajte Rimljanima 6,14. Kako razumijemo ovaj tekst? ZnaËili to da nas Deset zapovijedi viπe ne obvezuju? Ako ne, zaπto?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U Rimljanima 6,14 iznesena je jedna od kljuËnih izjava u ovoj knji-zi. Vrlo Ëesto je Ëujemo kada nama adventistima netko æeli dokazati daje subota, sedmi dan, ukinuta.

Ipak, oËito je da ovaj tekst nema takvo znaËenje. Kao πto smo seprije pitali, kako to da moralni Zakon viπe ne vrijedi, a grijeh je joπuvijek stvarnost, premda moralni Zakon ukazuje na grijeh? Kad bisteproËitali sve ono πto dolazi prije ovog retka, Ëak i samo u πestom po-glavlju, bilo bi vam teπko shvatiti kako u srediπtu cijele ove rasprave ostvarnosti grijeha, Pavao iznenada moæe reÊi: “Osim toga, moralni Za-kon, Deset zapovijedi koje ukazuju na grijeh, ukinute su.” To ne biimalo smisla.

Pavao govori Rimljanima da Êe osobom koja “æivi pod Zakonom” —to jest po æidovskim pravilima koja su vrijedila u njegovo vrijeme, pra-vilima i propisima koje je Ëovjek nametnuo — ovladati grijeh. Nasuprottomu, osoba koja æivi pod miloπÊu, izvojevat Êe pobjedu nad grijehom,jer je Zakon ispisan u njezinom srcu i Boæji Duh vodi njezine korake.PrihvaÊanje Isusa Krista kao Mesije, opravdanje u Njemu, krπtenje uNjegovu smrt, uniπtenje “starog Ëovjeka”, uskrsnuÊe i hod u novomæivotu — sve Êe to zbaciti s trona grijeh iz naπeg æivota. Upamtite da seovaj redak pojavljuje u sveobuhvatnom kontekstu o obeÊanju pobjedenad grijehom.

Izraz “pod Zakonom” ne bismo trebali definirati previπe ograniËeno.Osoba koja navodno æivi “pod miloπÊu”, a krπi Boæji zakon, neÊe dobitimilost, veÊ osudu. “Pod miloπÊu” znaËi da Boæja milost koja je otkrivenau Isusu, greπnike oslobaa osude koju Zakon neizbjeæno donosi. Dakle,sada smo osloboeni od smrtne osude koju je donio Zakon i æivimo“novim æivotom”, æivotom Ëija djela pokazuju da smo mrtvi sebi i nismoviπe robovi grijehu.

Kako ste iskusili stvarnost novog æivota u Kristu? Koji opip-ljivi dokaz otkriva πto je Krist u vama uËinio? U kojim podruËjimase joπ odupirete, a trebali biste to rijeπiti?

..................................................................................................................................

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:5456

Black

57


GRIJEH ILI POSLU©NOST

ProËitajte Rimljanima 6,16. Na πto Pavao ovdje ukazuje? Zaπtoje njegov argument potpuno crn ili bijel? To znaËi da moæemo bitiili na jednoj ili na drugoj strani, sredine nema. Koju pouku moæemoizvuÊi iz ove vrlo jasne suprotnosti?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Pavao ponovno naglaπava da nam novi æivot vjere ne daje sloboduda grijeπimo. Æivot vjere omoguÊuje pobjedu nad grijehom; samo povjeri moæemo imati pobjedu koja nam je obeÊana.

Nakon πto se grijeh pojavio i kao kralj vlada nad svojim podanicima,Pavao se sada poziva na grijeh koji kao gospodar zahtijeva posluπnostsvojih slugu. Pavao istiËe da svatko ima pravo izabrati gospodara. Moæesluæiti ili grijehu koji vodi u smrt, ili pravednosti koja vodi u vjeËniæivot. Pavao ne dopuπta nikakvu sredinu ili mjesto za kompromis. IliÊemo se odluËiti za prvo ili za drugo, i na kraju Êemo se suoËiti svjeËnim æivotom ili s vjeËnom smrÊu.

ProËitajte Rimljanima 6,17. Kako Pavao ovdje proπiruje ono πtoje rekao u 16. retku?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Vrlo je zanimljivo zapaziti kako je posluπnost povezana s ispravnimnaukom. GrËka rijeË za “nauk” ovdje znaËi “pouËavanje”. Rimski krπÊa-ni bili su pouËeni naËelima krπÊanske vjere, koja su oni sada poπtovali.Dakle, za Pavla je “sluga pravednosti” onaj Rimljanin koji “iz srca”izvrπava ispravan nauk (redak 18). Ponekad sluπamo kako nauk nijevaæan, dovoljno je da pokazujemo ljubav. To je veoma pojednostavljenoreËeno neπto πto nije tako jednostavno. Kao πto je navedeno u prijaπnjojpouci, Pavao je bio veoma zabrinut zbog laænog nauka kojemu je podleglacrkva u Galaciji. Prema tome, moramo biti oprezni u svojim izjavamakako ne bismo umanjili vaænost ispravnog nauka.

Sluge grijeha, sluge pravednosti: razlika je vrlo jasna. Ako na-kon πto smo krπteni pogrijeπimo, znaËi li to da nismo spaπeni?ProËitajte 1. Ivanova 1,8—2,1. Kako nam ovi tekstovi mogu pomoÊida shvatimo πto znaËi biti Kristov sljedbenik i joπ uvijek u opasno-sti da padnemo?

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:5457

Black

58


SLOBODNI OD GRIJEHA

DræeÊi na umu ono πto smo dosad prouËavali u Rimljanima 6,proËitajte ostatak poglavlja (redci 19-23). Saæmite svojim rijeËimasræ onoga πto je Pavao rekao. Ono πto je najvaænije, zapitajmo sekako ove vaæne istine o kojima Pavao govori moæemo ostvariti usvojem æivotu. Upitajte se takoer πto je ovdje sve na kocki?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Pavlove rijeËi pokazuju da je on u potpunosti razumio palu naravËovjeËanstva. On govori o “ljudskoj slabosti”. GrËka rijeË za “slabost”takoer ima znaËenje “nemoÊ”. On je znao za πto je sve sposobna palaljudska narav kada je prepuπtena sama sebi. Stoga on opet poziva naslobodu izbora da izaberemo i predamo sebe i svoje slabo tijelo novomgospodaru, Isusu, koji Êe nam omoguÊiti da æivimo pravednim æivotom.

Redak iz Rimljanima 6,23 Ëesto se citira da bi se pokazalo kako jekazna za grijeh — prijestup Zakona — smrt. Dakako, kazna za grijeh jesmrt. No, osim πto vidimo da je smrt kazna za grijeh, trebamo vidjeti ikako Pavao opisuje grijeh u Rimljanima 6 — kao gospodara koji upravljasvojim slugama varajuÊi ih tako πto im plaÊa smrÊu.

Zapazite kako Pavao, razvijajuÊi sliku o dvojici gospodara, skreÊepozornost na Ëinjenicu da sluæenje jednom gospodaru znaËi slobodu odsluæbe drugome. Ponovno vidimo jasan izbor: ili jedno ili drugo. Nemasrednjeg puta. Istodobno, kao πto svi znamo, biti slobodan od vlastigrijeha ne znaËi da smo bezgreπni, to ne znaËi da nema borbe, a ponekadËak i pada. To znaËi da nama viπe ne upravlja grijeh, ma koliko onostaje stvarnost u naπem æivotu i koliko god moramo svakodnevno tra-æiti obeÊanje o pobjedi nad njim.

Prema tome, ovaj odlomak upuÊuje snaæan poziv svakome tko sluæigrijehu. Ovaj tiranin ne nudi niπta osim smrti kao plaÊu za vrπenjesramnih djela; stoga bi svaka razumna osoba trebala poæeljeti sa-mostalnost od ovog tiranina. Nasuprot tome, sluge pravednosti Ëine dje-la koja su ispravna i hvalevrijedna ne u namjeri da zarade svoje spa-senje, veÊ kao rod svojeg novog iskustva. Ako se ponaπaju s namjeromda zarade spasenje, promaπili su cjelokupni smisao Evanelja, cjelokupnismisao spasenja i cjelokupni smisao svoje potrebe za Isusom.

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:5458

Black

59

PETAK 17. studenoga


ProËitajte: Ellen G. White, Poruka mladim krπÊanima, poglavlje“Pobjeda moguÊa”, str. 58,59; Misli s Gore blaæenstava, poglavlje “Nitkone moæe dva gospodara sluæiti”, str. 118—120.

“On [Isus] nije pristao na grijeh. »ak ni u mislima nije popuπtaokuπnji. Tako moæemo i mi. Kristova je ljudska priroda bila sjedinjena sboæanskom; bio je spreman za borbu Svetim Duhom koji je prebivao uNjemu. On je doπao da nas uËini dionicima boæanske naravi. Dokle godsmo vjerom sjedinjeni s Njim, grijeh viπe nema vlasti nad nama. Bogseæe za rukom vjere u nama, kako bi je usmjerio da se Ëvrsto uhvati zaKristovo boæanstvo, da bismo mogli ostvariti savrπenstvo karaktera.”(Ellen G. White, Isusov æivot, str. 86,87)

“Prigodom svojeg krπtenja obvezali smo se da Êemo prekinuti svakuvezu sa Sotonom i njegovim predstavnicima, i svim srcem, umom iduπom raditi na πirenju Boæjeg kraljevstva. … Otac, Sin i Sveti Duhobvezali su se na suradnju s posveÊenim ljudskim oruima.” (Ellen G.White Comments, The SDA Bible Commentary, sv. 6, str. 1075)

“Ispovijedanje krπÊanstva bez odgovarajuÊe vjere i djela ne vrijediniπta. Nitko ne moæe sluæiti dvojici gospodara. Djeca Zloga sluge susvojega gospodara; i koga sluπaju, tome sluæe i ne mogu biti Boæji slugedokle god se ne odreknu avla i svih njegovih djela. Za sluge nebeskogKralja ne moæe biti bezopasno upuπtati se u zabave i zadovoljstva ukojima sudjeluju Sotonini sluge, premda oni Ëesto ponavljaju da sutakve zabave bezopasne. Bog je otkrio svete istine da odvoji svoj narodod bezboænika i da ga oËisti za sebe. Adventisti sedmoga dana trebajuæivjeti u skladu sa svojom vjerom.” (Ellen G. White, SvjedoËanstva zaCrkvu, sv. 1, str. 351)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. UnatoË ovim prekrasnim obeÊanjima o pobjedi nad grijehom,Ëinjenica je da smo svi — Ëak i kao nanovo roeni krπÊani — svjesnikoliko smo pali, koliko smo greπni i kako iskvarena mogu biti naπasrca. Ima li ovdje proturjeËnosti? Objasnite.

2. IspriËajte u razredu svoje iskustvo o promjeni koju je Isusizvrπio u vaπem æivotu.

3. Koliko god je vaæno da se uvijek sjeÊamo kako naπe spasenjepoËiva samo na onome πto je Krist uËinio za nas, koje opasnostinastaju ako preuveliËamo tu prekrasnu istinu do te mjere da zane-marimo drugi dio spasenja: onaj koji Isus Ëini u nama, da naspreobrazi u svoje obliËje? Zaπto je potrebno razumjeti i naglaπavatioba ova aspekta spasenja?

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:5459

Black

60

Od mafijaπa do Boæjih vjesnika (3)Jednog dana dok je hodao πumom, Vasilij je vidio jednog od muπkaraca

koji su ga pokuπali ubiti. BacajuÊi pogled na svojeg moguÊeg ubojicu, Va-silij je tiho uzdahnuo: “U redu, oprostit Êu mu.”

©est mjeseci kasnije, Vasilij je saznao da je taj Ëovjek umro od preve-like doze lijeka. Druga osoba koja ga je pokuπala ubiti postala je trajnoonesposobljena, a treÊi je ustrijeljen i ubijen.

Kako se pribliæavala Nova godina, Vasilij se pripremao za veliko slavlje— dva tjedna pijenja votke i puπenja. Ali ove godine nije bilo isto. Vasilijviπe uopÊe nije uæivao u zabavi. Na kraju dva tjedna bilo mu je dovoljno.“Jesam li roen za takav prljavi æivot?” upitao se. Odgovor je bio odluËan:“Ne! Trebam novi æivot!”

PadajuÊi na koljena, molio se da mu Bog pomogne. Nekako je uspiodobiti Bibliju. S Biblijom u ruci otiπao je svakome od svojih prijatelja,pozivajuÊi ih da dou s njim u πumu na tri dana. Dva prijatelji su se odlu-Ëila pridruæiti mu se.

“Otiπli smo u πumu, gdje smo tri dana u tiπini samo Ëitali Bibliju”,rekao je Vasilij. Molio se, traæeÊi od Boga da mu dade mjesec dana novogæivota. I On je uËinio. Tada je Vasilij zamolio Boga za drugi mjesec danaËistoga æivota, i dano mu je. Traæio je od svoje æene da mu oprosti, i BoæjommiloπÊu on nastavlja æivjeti Ëistim æivotom.

Kad su se Vasilij i Igor susreli, shvatili su da imaju mnogo zajedniËkog.“Na svakom mjestu ima ljudi koji vole istinu”, kaæe Vasilij.Vasilij i Igor su sada bliski prijatelji koji zajedno rade na πirenju istine

kroz posebni Ëasopis koji se dostavlja po cijelom podruËju Kazana. »asopisje pun Ëlanaka o tome kako ostvariti bolje zdravlje, nudeÊi nove duhovnespoznaje. To je jedan od najpopularnijih Ëasopisa u Rusiji.

Dvojica bivπih mafijaπa rade zajedno kako bi pronaπli sponzore, takoda se tisuÊe adventistiËkih knjiga moæe naruËiti posvuda oko Kazana. “Naπese æivotne priËe Ëine uæasnima”, svjedoËi Vasilij. “Ali, zapravo, ovo je naπsvijet u kojem æivimo. Igor i ja samo æelimo pomoÊi ljudima pronaÊi boljinaËin æivljenja.”

Dvojica bivπih mafijaπa oduπevljeni su novom crkvom i srediπtemutjecaja u Kazanu, πto je velikim dijelom omoguÊeno zahvaljujuÊi vaπemvelikoduπnom daru trinaeste subote u 2014. godini. Hvala vam πto ste po-dupirali ovaj vaæan misijski projekt.

ProËitajte viπe uzbudljivih iskustava iz Euroazijske divizijeonline na www.AdventistMission.org.

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:5460

Black

61



Tko je Ëovjek iz Rimljanima 7“A sad, umrijevπi onomu koji nas je dræao u ropstvu, posta-

li smo slobodni od Zakona tako da sluæimo u novom duhu, a neu starom slovu.” (Rimljanima 7,6)


Malo je poglavlja u Bibliji koja su izazvala viπe polemika od Rim-ljanima 7. U vezi s tim, u SDA Bible Commentary (Biblijski komentar)stoji: “ZnaËenje redaka 14-25 jedan je od problema o kojima se najviπeraspravlja u cijeloj poslanici. Glavno je pitanje je li moguÊe da je opistako intenzivne moralne borbe autobiografski, i, ako jest, odnosi li setaj dio na Pavlovo iskustvo prije ili nakon njegovog obraÊenja. Da Pavaogovori o svojoj osobnoj borbi s grijehom vidi se iz najjednostavnijegznaËenja njegovih rijeËi (redci 7—11; [Ellen G. White, Put Kristu, str. 19;Ellen G. White, SvjedoËanstva za crkvu, sv. 3, str. 475]). Isto je takovjerojatno da on opisuje borbu koju je manje-viπe iskusila svaka duπakoja se suoËila i bila potaknuta duhovnim zahtjevima Boæjeg svetogZakona. (The SDA Bible Commentary, sv. 6, str. 553)

ProuËavatelji Biblije se ne mogu sloæiti oko toga je li Rimljanima 7bilo Pavlovo iskustvo prije ili nakon obraÊenja. Ipak, najvaænije je to danas pokriva Isusova pravednost i da u njoj stojimo savrπeni pred Bogomkoji nas posveÊuje, daje nam pobjedu nad grijehom i uobliËava nasprema “slici njegova Sina” (Rimljanima 8,29). Ovo su kljuËne spoznajekoje trebamo znati i iskusiti dok πirimo “neprolaznu radosnu vijest”.

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:5461

Black

62


MRTVI ZAKONU

ProËitajte Rimljanima 7,1-6. Koju ilustraciju Pavao ovdje rabikako bi prikazao svojim Ëitateljima njihov odnos prema Zakonu, iπto on naglaπava ovom ilustracijom?

..................................................................................................................................

Pavlova ilustracija u Rimljanima 7,1-6 donekle je pristrana, no pom-na analiza ovog odlomka pomoÊi Êe nam da slijedimo njegov naËin raz-miπljanja.

U ukupnom kontekstu poslanice, Pavao se bavi sustavom bogoπtov-lja uspostavljenim na Sinaju; ovo je njegovo najËeπÊe tumaËenje rijeËizakon. Æidovi su imali poteπkoÊa s prihvaÊanjem Ëinjenice da Êe ovajsustav, koji su dobili od Boga, prestati vaæiti dolaskom Mesije. Upravose time bavio Pavao — æidovskim vjernicima koji nisu bili spremni na-pustiti ono πto je nekoÊ bilo tako vaænim dijelom njihovog æivota.

U biti, Pavlova ilustracija je sljedeÊa: æena je udana za muπkarca.Zakon je veæe za njega do kraja njegovog æivota. Tijekom njegovog æi-votnog vijeka ona se ne smije intimno druæiti s drugim muπkarcima. No,kada on umre, slobodna je od zakona koji ju je vezivao za njega (redak3).

Na koji naËin Pavao primjenjuje ilustraciju zakona o braku nasustav judaizma? (Rimljanima 7,4.5)

..................................................................................................................................

Kao πto smrt muæa oslobaa æenu od zakona kojim je vezana zamuæa, tako i smrt starog naËina æivljenja u tijelu, po Isusu Kristu oslobaaÆidove od zakona koji su trebali dræati dok ne nae svoje ispunjenje uMesiji.

Sada su se Æidovi ponovno smjeli “vjenËati”. Bili su pozvani da sevjenËaju za uskrslog Mesiju i na taj naËin donose rod Bogu. Ova ilustra-cija je joπ jedno sredstvo koje je Pavao uporabio kako bi uvjerio Æidoveda su sada slobodni i da smiju napustiti stari sustav.

S obzirom na sve πto Pavao i Biblija kaæu o dræanju Deset zapovi-jedi, nema smisla ovdje tvrditi da je Pavao govorio ovim æidovskim vjer-nicima kako ih Deset zapovijedi viπe ne obvezuju. Oni koji rabe ovetekstove s tom namjerom — da je moralni Zakon ukinut — ne æelenaglasiti baπ to; ono πto oni stvarno æele reÊi jest da je ukinut samosedmi dan subota, a ne cijeli Zakon. »itati ove tekstove i pouËavati daje Ëetvrta zapovijed ukinuta ili zamijenjena nedjeljom, znaËi pripisati imznaËenje koje te rijeËi nikada nisu imale.

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:5462

Black

63


GRIJEH I ZAKON

Ako Pavao govori o cjelokupnom sustavu zakona danog na Sinaju,πto je s retkom u Rimljanima 7,7 u kojem posebno spominje jednu odDeset zapovijedi? Ne pobija li to stav zauzet u juËeraπnjem prouËavanju,da Pavao govori ne o ukidanju Deset zapovijedi?

Odgovor je “ne”. Moramo imati na umu da za Pavla rijeË zakonznaËi cjelokupni sustav uspostavljen na Sinaju, koji je ukljuËivao mo-ralni Zakon, ali se nije ograniËavao samo na njega. Dakle, da bi dokazaosvoju namjeru, Pavao je mogao citirati iz njega kao i iz bilo kojeg drugogdijela cjelokupnog æidovskog sustava. Ipak, kada je sustav ukinut Kri-stovom smrÊu, to nije ukljuËivalo moralni Zakon koji je postojao prijeSinaja, a postoji i nakon Golgote.

ProËitajte Rimljanima 7,8-11. ©to Pavao ovdje kaæe o odnosuizmeu Zakona i grijeha?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Bog je objavio Æidovima u detalje πto je ispravno a πto nije u moral-nom, graanskom, obrednom i zdravstvenom pogledu. Isto tako je obja-snio i kazne za krπenje raznih zakona. Krπenje objavljene Boæje voljeovdje je definirano kao grijeh.

Stoga, objaπnjava Pavao, on ne bi znao da je æudnja grijeh da muna to nije ukazao “Zakon”. BuduÊi da je grijeh krπenje objavljene Boæjevolje, tamo gdje objavljena volja nije poznata, ne postoji svijest o grije-hu. Kada je objavljena volja nekome poznata, on shvaÊa da je greπnik inalazi se pod osudom i smrÊu. U ovom smislu ta osoba umire.

U nizu Pavlovih argumenata koje on navodi u cijelom ovom odlom-ku, on pokuπava sagraditi most koji Êe Æidovima — koji poπtuju “Za-kon” — omoguÊiti da vide Krista kao njegovo ispunjenje. On pokazujeda je Zakon nuæan, ali da je njegovo djelovanje ograniËeno. Zakon uka-zuje na potrebu za spasenjem; on nikada nije trebao postati sredstvomza dobivanje spasenja.

“Sukladno svojem iskustvu, apostol Pavao iznosi vaænu istinu odjelovanju obraÊenja. On kaæe: ‘Ja sam nekoÊ æivio kad nije bilo Zakona’i nije se osjeÊao osuenim; ‘ali kad doe zapovijed’, kada je Boæji zakondjelovao na njegovu savjest, ‘grijeh poËe æivjeti, a ja umrijeh’. Tada jeuvidio da je greπan, osuen boæanskim Zakonom. Zapazite, umro jePavao, a ne Zakon.” (Ellen G. White Comments, The SDA Bible Commen-tary, sv. 6, str. 1076)

U kojem smo smislu “umrli” pred Zakonom? Kako u tom kon-tekstu moæemo razumjeti πto je Isus uËinio za nas darovavπi namnovi æivot u sebi?

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:5463

Black

64


ZAKON JE SVET

ProËitajte Rimljanima 7,12. Kako razumijemo ovaj tekst u kon-tekstu onoga o Ëemu je Pavao govorio?

..................................................................................................................................

S obzirom na to da su Æidovi duboko poπtovali Zakon, Pavao gauzvisuje na svaki moguÊi naËin. Zakon je sam po sebi dobar u onomeπto Ëini, ali ne moæe uËiniti ono za πto nije namijenjen, spasiti odgrijeha. Za to nam je potreban Isus, jer Zakon — bilo da se radi ocjelokupnom æidovskom sustavu ili samo o moralnom Zakonu — nemoæe donijeti spasenje. To moæe samo Isus i Njegova pravednost kojuprimamo vjerom.

Koga Pavao okrivljuje za svoje stanje “smrti” i koga oslobaaoptuæbe? Zaπto je ta razlika vaæna? Rimljanima 7,13.

..................................................................................................................................

U ovom retku Pavao prikazuje Zakon u najboljem moguÊem smislu.Okrivljava grijeh, a ne Zakon, za svoje strahovito greπno stanje, πto Ëini“svaku vrstu poæude” (redak 8). Zakon je dobar jer odraæava Boæje mje-rilo ponaπanja, ali kao greπnik Pavao je njime osuen.

Zaπto je grijeh tako uspjeπan u prikazivanju Pavla kao stra-hovitog greπnika? Rimljanima 7,14.15.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Tjelesan znaËi “od mesa”. Dakle, Pavlu je bio potreban Isus Krist.Samo je Isus Krist mogao ukinuti osudu (Rimljanima 8,1). Samo ga jeIsus Krist mogao osloboditi od ropstva grijehu.

Pavao opisuje sebe kao “prodan[og] u ropstvo grijeha”. On je robgrijehu. Nema slobodu. Ne moæe Ëiniti ono πto æeli. Pokuπava Ëiniti onoπto mu dobar Zakon nalaæe, ali mu grijeh ne dopuπta.

Prema ovoj ilustraciji, Pavao pokuπava ukazati Æidovima na potrebuza Mesijom. On je veÊ istaknuo kako je pobjeda moguÊa iskljuËivo mi-loπÊu (Rimljanima 6,14). Ovu istu misao nalazimo preoblikovanu u Rim-ljanima 7. Æivjeti pod “Zakonom” znaËi biti rob grijehu, nemilosrdnomgospodaru.

Koje je vaπe iskustvo kad je u pitanju robovanje grijehu? Jesteli se kada pokuπali igrati s grijehom, misleÊi kako njime moæetevladati po æelji, da biste na kraju shvatili da vas je zarobio zli inemilosrdni gospodar? Dobrodoπli u stvarnost! Zaπto se onda mo-ramo predati Isusu, svakodnevno umiruÊi sebi?

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:5464

Black

65


»OVJEK IZ RIMLJANIMA 7

“No, ako dakle Ëinim ono πto neÊu, tim priznajem u skladu saZakonom da je on dobar. Onda ono viπe ne Ëinim ja, nego grijeh kojistanuje u meni.” (Rimljanima 7,16.17) Kakva je borba prikazana uovim redcima?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

KoristeÊi Zakon kao ogledalo, Sveti Duh osuuje osobu koja neispunjava zahtjeve Zakona. UlaæuÊi napore da ispuni ove zahtjeve, gre-πnik pokazuje svoje slaganje da je Zakon dobar.

©to Pavao ovdje ponovno naglaπava od onog πto je veÊ ranijespomenuo? Rimljanima 7,18-20.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kako bi utjecao na potrebu za Kristom, Sveti Duh Ëesto vodi osobukroz “starozavjetno” iskustvo. Ellen G. White opisuje iskustvo Izraelana sljedeÊi naËin: “Narod nije shvatio greπnost svojih srca, da je bezKrista nemoguÊe dræati Boæji zakon te su oni spremno sklopili savez sBogom: ‘Sve πto je Jahve rekao, izvrπit Êemo i posluπat Êemo.’ (Izlazak24,7) … A ipak samo nekoliko tjedana kasnije oni su raskinuli Savez sBogom i klanjali se livenim kipovima. Nisu se mogli nadati primanjuBoæje naklonosti kroz Savez koji su prekrπili, i sada uviajuÊi svojugreπnost i potrebu za oprostom, oni su osjetili potrebu za Spasiteljemkoji se otkrio u Abrahamovom Savezu.” (Ellen G. White, Patrijarsi iproroci, str. 305)

Naæalost, buduÊi da se svakodnevno ne posveÊuju Kristu, mnogikrπÊani sluæe grijehu, koliko god to oni nevoljko priznali. Oni se oprav-davaju da su u tijeku uobiËajenog iskustva posveÊenja i da se prednjima jednostavno nalazi dug put. Na taj naËin umjesto da spoznajusvoje grijehe pred Kristom i zatraæe Ga za pobjedu nad njima, oni seskrivaju iza Rimljanima 7, gdje se, po njihovom miπljenju, kaæe da jenemoguÊe Ëiniti pravo. U stvarnosti, ovo poglavlje govori o tome kako jenemoguÊe Ëiniti pravo kada je osoba zarobljena u grijehu, ali je pobjedamoguÊa u Isusu Kristu.

Pobjeujete li sebe i grijeh kako nam je Krist obeÊao? Ako nepobjeujete, zaπto ne? Koje pogreπne izbore Ëinite?

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:5465

Black

66


IZBAVLJENI OD SMRTI

ProËitajte Rimljanima 7,21-23. Kako ste vi doæivjeli ovu borbuu svojem æivotu, Ëak i kao krπÊanin?

..................................................................................................................................

U ovom odlomku Pavao izjednaËava zakon u svojem nutarnjem Ëo-vjeku (tijelu) sa zakonom grijeha. “U tijelu”, kaæe Pavao, sluæi “zakonugrijeha” (Rimljanima 7,25). Ali sluæenje grijehu i posluπnost njegovuzakonu znaËi smrt (vidi retke 10.11.13). Stoga njegovo tijelo — koje jebilo u sluæbi grijeha — uistinu moæe biti opisano kao “smrtonosnotijelo”.

Zakon uma je Boæji zakon, Boæje otkrivenje Njegove volje. Zahvalju-juÊi uvjeravanju Svetoga Duha, Pavao se suglasio s ovim Zakonom. Usvojem umu odluËio ga je dræati, ali kada je pokuπao, nije mogao jer jenjegovo tijelo æeljelo grijeπiti. Tko od nas nije vodio istu borbu? Usvojem umu znamo πto trebamo Ëiniti, ali naπe tijelo teæi neËemu dru-gom.

Kako se izbaviti iz ove teπke situacije u kojoj se nalazimo?Rimljanima 7,24.25.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Neki se pitaju zaπto se Pavao, nakon slavnog vrhunca u reËenici“Zahvaljujem Bogu po Gospodinu naπem Isusu Kristu”, joπ jednom osvr-nuo na borbe duπe od kojih je oËito bio izbavljen. Neki tumaËe ovajizraz zahvalnosti samo kao usputni usklik. Oni vjeruju da takav usklikslijedi nakon povika: “Tko Êe me izbaviti?” Smatraju kako je prije na-stavka opπirne rasprave o slavnom osloboenju (Rimljanima 8) saæeoono πto je rekao u prethodnim redcima i ponovno priznao da se vodiborba protiv sila grijeha.

Drugi pak navode kako pod izrazom “ja”, Pavao misli “prepuπtensam sebi, gubeÊi Krista iz vida”. Kako god ove retke razumjeli, jednonam treba biti jasno: prepuπteni samima sebi, bez Krista, mi smo bes-pomoÊni u borbi s grijehom. U Kristu imamo novi æivot, æivot u kojemÊemo — iako Êe se naπe “ja” stalno uzdizati — ostvariti obeÊanja opobjedi ako ih budemo traæili. Kao πto nitko ne moæe disati za nas ilikaπljati ili kihati, nitko za nas ne moæe odluËiti da se predamo Kristu.Samo mi osobno moæemo uËiniti taj izbor. Nema drugog naËina da po-stignemo pobjedu koja nam je obeÊana u Isusu.

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:5466

Black

67

PETAK 24. studenoga


“Nema sigurnosti ni odmora ni opravdanja u prijestupu Zakona. Mine moæemo oËekivati da pred Bogom budemo bez grijeha i pomireni sNjim zahvaljujuÊi Kristovim zaslugama, dok god grijeπimo.” (Ellen G.White, Selected Messages, sv. 1, str. 213)

“Pavao je æelio da njegova braÊa uvide veliËinu slave koju je Spasi-telj koji praπta grijehe dao cjelokupnom æidovskom sustavu. Isto je takoæelio da shvate da je, u trenutku kad je Krist doπao na svijet i umro kaoærtva za Ëovjeka, sjena postala stvarnost.

Nakon Kristove smrti na kriæu kao ærtve pomirnice, obredni zakonje prestao vrijediti. Ipak bio je povezan s moralnim Zakonom i bio jeveliËanstven. Sve je to nosilo boæanski peËat i odraæavalo svetost, oprav-danje i pravednost Boæju. Ako je sluæba uklanjanja grijeha bila takoveliËanstvena, koliko je bila veliËanstvenija stvarnost kada se otkrioKrist, dajuÊi svoj æivotodavni, posveÊujuÊi Duh svima koji vjeruju?”(Ellen G. White Comments, The SDA Bible Commentary, sv. 6, str. 1095)

PITANJA ZA RAZGOVOR

“U 25. retku 7. poglavlja piπe: ‘Ja sâm umom svojim sluæimzakonu Boæjem, a tijelom zakonu grijeha.’ Ovo je najjasniji tekst odsvih, i iz njega saznajemo da jedna te ista (vjerujuÊa) osoba u istovrijeme sluæi Boæjem zakonu i zakonu grijeha. Vjernik je u istovrijeme i opravdan i greπan (simul iustus est et peccat); jer on nekaæe: ‘Moj um sluæi Boæjem zakonu’, niti kaæe: ‘Moje tijelo sluæizakonu grijeha’; veÊ kaæe: ‘Ja sâm sluæim’. Dakle, cijelo biÊe, jednate ista osoba sluæi na dvostruki naËin. Iz tog razloga on zahvaljujeBogu πto sluæi Boæjem zakonu i moli za milost zato πto sluæi zako-nu grijeha. Apostol zapravo æeli reÊi: Vidite, upravo je onako kakosam ranije rekao: sveti ljudi (vjernici) su istodobno i greπnici ipravednici. Pravednici su zato πto vjeruju u Krista Ëija ih pravdapokriva i Ëija im je pravda pripisana. Meutim, oni su greπnici,buduÊi da ne ispunjavaju Zakon i joπ uvijek gaje greπne strasti. Onisu poput bolesnika kojima je potrebna pomoÊ lijeËnika. Bolesni su,ali se nadaju da Êe se oporaviti i povratiti svoje zdravlje. Takvipacijenti bi uËinili sebi naæao kad bi oholo tvrdili da su dobro, jerbi se bolest mogla povratiti i moglo bi im biti gore nego prvi put.”(Martin Luther, Commentary on Romans, str. 114,115) Moæemo lise sloæiti s tim πto je Luther napisao? Obrazloæite svoj odgovor.

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:5467

Black

68

“Pronai knjigu”Gahida (nije njezino pravo ime) je roena u muslimanskoj obitelji, u

jednoj od zemalja bivπeg Sovjetskog Saveza. DesetljeÊima je slijedila religijusvoje obitelji. Jednog dana dok se molila, vidjela je anela koji joj je rekao:“Pronai Knjigu... Pronai Knjigu.”

Gahida se pitala πto je “Knjiga”. Pet godina kasnije dobila je odgovor.AdventistiËki evanelist je doπao u njezin grad, a Gahida je odluËila pri-sustvovati evaneoskim sastancima. Vidjela je ondje Bibliju po prvi put imogla je kupiti jednu.

“Kad sam poËela Ëitati Bibliju, shvatila sam da je to ‘Knjiga’ za koju mije aneo rekao da je pronaem”, prisjeÊa se Gahida. Uskoro je pronaπlamnogo usporednica izmeu njezine Biblije i Kur’ana.

Iako je uæivala na tim sastancima, Gahida nije odmah postala ad-ventistica. Bojala se da Êe je Bog kazniti. Ipak, evanelist se uporno molioza nju, a Gahida je odluËila posjetiti crkvu, ali “samo jednom”.

“Propovijed je bila o Samarijanki iz Ivana 4. Znala sam da sam to ja.”PrisjeÊa se Gahida. “Bila sam poput one Samarijanke, traæeÊi neπto bolje.Kad sam se zaljubila u Isusa, shvatila sam da je On najbolji i da ne trebamoniπta osim Isusa Krista!”

Gahida je krπtena i nakon nekog vremena htjela je pronaÊi naËin daobjavi svoju novu vjeru onima koji su joπ bili u njezinoj bivπoj vjerskojzajednici.

OdluËila je napisati knjigu o svojem duhovnom putovanju i usporeditineke dijelove svoje prethodne vjere s biblijskim naukom. Molila se zaobjavljivanje te svoje knjige i za donacije za tisak 1.500 primjeraka.

Ne bojeÊi se, predala je knjigu stotinama vjerskih voa svoje prethodnevjere. “Morate razmiπljati o tome u πto vjerujete i mislim da Êe vam ovaknjiga pomoÊi”, rekla im je.

Gahida je takoer prevela nekoliko knjiga Ellen G. White na svojmaterinski jezik, ali jedna knjiga, Patrijarsi i proroci, zamalo nije objavlje-na.

“Kad je najveÊa tiskara primila moju prevedenu knjigu, bio je to velikitrenutak u zemlji i izbili su politiËki nemiri. Netko je pokuπao ubitipredsjednika dræave, i odmah su sve nakladniËke kuÊe zatvorene. Vladiniagenti su provjerili svaku tiskaru u potrazi za oporbenim materijalom. Kadsu agenti doπli u tu najveÊu tiskaru, glavni urednik nije mogao ukljuËitijedno od raËunala. Bilo je to jedino raËunalo koje je imalo prevedene dato-teke za knjigu Patrijarsi i proroci. Nakon πto su agenti vlade napustilitiskaru, raËunalo se jednostavno ukljuËilo i oni su uspjeli otisnuti knjigu.

“Bilo je vrlo skupo objaviti tu knjigu”, prisjeÊa se Gahida, “ali minismo morali niπta platiti. Glavni urednik nam je rekao: ‘To πto radite jesjajno! Ne moæemo uzeti nikakav novac od vas.’”

Gahida je zahvalna za posebnu sluæbu koju joj je Bog dao. “Mnogi suvrlo zahvalni za primanje tih πtiva”, rekla je ona, “i kroz njezina djela EllenG. White je postala moja najbolja prijateljica.”

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:5468

Black

69


POUKA 9 25. studenoga—2. prosinca 2017.

Nema osude“Sad, dakle, nema viπe nikakve osude onima koji su u Kri-

stu Isusu.” (Rimljanima 8,1)

BIBLIJSKI TEKST: Rimljanima 8,1-17.

Rimljanima 8 Pavlov je odgovor na Rimljanima 7. U sedmom poglav-lju Pavao govori o razoËaranju, neuspjehu i osudi; u osmom poglavljunema osude, veÊ je zamjenjuje sloboda i pobjeda u Isusu Kristu.

U sedmom poglavlju Pavao je govorio da Êemo doæivjeti jadno isku-stvo ako odbijemo prihvatiti Isusa Krista. Bit Êemo robovi grijehu, nemo-Êni da Ëinimo ono πto bismo æeljeli. U osmom poglavlju on kaæe da namIsus Krist nudi osloboenje od grijeha i slobodu da Ëinimo dobro kojeæelimo Ëiniti, ali nam naπe tijelo to ne dopuπta.

Pavao dalje objaπnjava kako je ova sloboda kupljena po beskonaËnovisokoj cijeni. Krist, Boæji Sin, postao je Ëovjek, πto je bio jedini naËinda se poveæe s nama, da bude naπ savrπeni primjer i postane naπazamjena umrijevπi umjesto nas. On je doπao “u obliËju greπnog tijela”(redak 3). Kao rezultat, pravedni zahtjevi Zakona mogu se ispuniti unama (redak 4). Drugim rijeËima, Krist je pobjedu nad grijehom i ispu-njenje pravednih zahtjeva Zakona uËinio moguÊima onima koji vjeruju,ne kao sredstvo spasenja, veÊ kao posljedicu spasenja. PosluπnostZakonu nikada nije bila, niti Êe ikada biti sredstvo spasenja. To je bilaPavlova i Lutherova poruka, a mora biti i naπa.

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:5469

Black

70


U ISUSU KRISTU

“Zato sad nema nikakve osude onima koji su u Kristu Isusu,i ne hode po tijelu, nego po Duhu.” (Rimljanima 8,1 — ©ariÊ) ©toznaËi da “nema nikakve osude”? Osude od Ëega? Zaπto je ovo takoradosna vijest?

..................................................................................................................................

“U Kristu Isusu” Ëest je izraz u Pavlovim spisima. Kad je osoba “u”Isusu Kristu, to znaËi da je prihvatila Krista kao svojeg Spasitelja. Onaima u Njega bezuvjetno povjerenje i odluËila je usvojiti Kristov naËinæivota. Rezultat toga je bliska zajednica s Kristom.

Izraz “u Kristu Isusu” nalazi se u suprotnosti s izrazom “po tijelu”.Takoer je u suprotnosti s iskustvom koje je detaljno opisano u sed-mom poglavlju, gdje Pavao opisuje osobu pod osudom prije predajeKristu, πto znaËi da je rob grijehu. Ova osoba se nalazi pod smrtnomosudom (redci 11.13.24.). Ona sluæi “zakonu grijeha” (redak 23.25). Na-lazi se u strahovito jadnom stanju (redak 24).

Ali kada se preda Isusu, dolazi do neposredne promjene u njezinompoloæaju pred Bogom. Nekad osuena kao prijestupnik, ova osoba sadastoji savrπena pred Boæjim oËima kao da nikada nije sagrijeπila, jer jepotpuno prekriva pravednost Isusa Krista. Nema viπe osude, ne zato πtoje bez mane, bezgreπna ili zavreuje vjeËni æivot (ne zavreuje!), veÊzbog Isusovog savrπenog æivota koji se prikazuje umjesto njezinog; dakle,nema nikakve osude.

Ali radosna vijest s ovim ne zavrπava.©to nas oslobaa od ropstva grijehu? Rimljanima 8,2.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Zakon duha æivota” znaËi Kristov plan za spaπavanje ËovjeËanstvai u suprotnosti je sa “zakonom grijeha i smrti”, koji je opisan u sedmompoglavlju kao zakon po kojem je grijeh vladao, a Ëiji je svrπetak biosmrt. Nasuprot tomu, Kristov zakon donosi æivot i slobodu.

“Tko god se ne æeli predati Bogu, nalazi se pod vlaπÊu drugesile. On nije svoj gospodar. On moæe govoriti o slobodi, ali se nalaziu najcrnjem ropstvu. … Dok sam sebi laska da slijedi naloge vlastitarazuma, on sluπa volju kneza tame. Krist je doπao da s duπe raskineokove ropstva grijehu.” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 383) Jesili rob, ili si slobodan u Kristu? Kako to moæeπ znati sa sigurnoπÊu?

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:5470

Black

71


©TO ZAKON NE MOÆE U»INITI

Koliko god bio dobar, “Zakon” (obredni zakon, moralni Zakon iliËak oba) ne mogu za nas uËiniti ono πto nam je najpotrebnije, omoguÊitinam spasenje, izbavljenje od osude i smrti koju grijeh donosi. Za tonam je potreban Isus.

ProËitajte Rimljanima 8,3.4. ©to je Krist uËinio πto Zakon posvojoj naravi ne moæe uËiniti?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Bog je omoguÊio lijek, “poslao je, radi grijeha, svoga vlastitog Sinau obliËju greπnog tijela” i “osudio grijeh u tijelu”. Utjelovljenje Kristabilo je vaæan korak u planu spasenja. Ispravno je uzdizati kriæ, ali uprovoenju plana spasenja Kristov æivot “u obliËju greπnog tijela” bio jeod iznimne vaænosti.

Kao rezultat onoga πto je Bog uËinio poslavπi Krista, mi sada moæe-mo zadovoljiti pravedni zahtjev Zakona, Ëiniti ono πto je ispravno, πtoZakon zahtijeva. “Pod Zakonom” (Rimljanima 6,14), ovo je bilo nemogu-Êe; “u Kristu” je sada moguÊe.

Ipak, sjetimo se da izvrπavanje zahtjeva Zakona ne znaËi da ispravnimdræanjem Zakona zaraujemo spasenje. Ovo nije moguÊe niti je ikadabilo. To jednostavno znaËi æivjeti æivotom kakav nam je Bog omoguÊio;to znaËi æivot posluπnosti, u kojem smo “razapeli svoje tijelo s njegovimstrastima i poæudama” (GalaÊanima 5,24), æivot u kojem odraæavamoKristov karakter.

Izraz “æivjeti (hoditi) po tijelu” je idiom koji znaËi “vladati osobom”.RijeË tijelo oznaËava nepreporoenu osobu, bilo prije, bilo nakon osude.Æivjeti po tijelu znaËi da njome vladaju sebiËne æelje. Nasuprot tomu,æivjeti po Duhu znaËi da ona zadovoljava pravedni zahtjev Zakona. Samouz pomoÊ Svetoga Duha moæemo ispuniti ovaj zahtjev. Samo u KristuIsusu imamo slobodu Ëiniti ono πto Zakon traæi. Samo u Kristu imamotakvu slobodu. Onaj tko je rob grijehu, ne moæe Ëiniti dobro kada bi htio(Rimljanima 7,15.18).

U kojoj mjeri se pridræavamo Zakona? OstavljajuÊi po stranisvaku misao o zaraivanju spasenja Zakonom, je li naπ æivot ispu-njen “pravednoπÊu Zakona”? Ako nije, zaπto je tako? Kakve bijedneisprike koristimo kako bismo opravdali svoje ponaπanje?

..................................................................................................................................

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:5471

Black

72


TIJELO NASUPROT DUHU

“Oni koji æive po tijelu teæe za tjelesnim stvarima, dok oni kojiæive po Duhu teæe za onim πto je duhovno. Teænja tijela jest smrt,a teænja Duha æivot i mir.” (Rimljanima 8,5.6) Zadræimo se malo naovom tekstu. Koja osnovna poruka proizlazi iz njega? ©to nam onporuËuje o naËinu æivljenja?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

RijeË “po” ovdje se rabi u smislu “prema” (grËi kata). U nekimprijevodima rabi se i rijeË “um”, πto znaËi “imati na umu”. Jedna skupinaljudi ima na umu ispunjenje tjelesnih æelja, dok druga skupina ima naumu Ëinjenje onoga πto je po Duhu, ispunjavanje Njegovih naloga. Bu-duÊi da um upravlja ljudskim aktivnostima, ove dvije skupine æive idjeluju razliËito.

©to je tjelesni um nemoÊan Ëiniti? Rimljanima 8,7.8.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ako smo odluËili ispunjavati æelje tijela, onda smo u neprijateljstvus Bogom. Onaj tko je odluËio ovako æivjeti, ne zabrinjava se hoÊe liispuniti Boæju volju. Takva se osoba moæe Ëak pobuniti protiv Boga,otvoreno ismijavajuÊi Njegov Zakon.

Pavao posebno æeli naglasiti da je nemoguÊe dræati Boæji zakon kadsmo odvojeni od Krista. On se uvijek iznova vraÊa na ovu temu: bezobzira na to koliko naporno pokuπavali, kad smo odvojeni od Krista, nemoæemo biti posluπni Zakonu.

Pavlova posebna uloga bila je uvjeriti Æidove da im je potrebno viπeod Tore (Zakona). Svojim ponaπanjem oni su pokazali kako su, unatoËboæanskom otkrivenju, krivi za iste grijehe kao i pogani (Rimljanima 2).Pouka iz svega ovoga bila je da im je potreban Mesija. Bez Njega Êeostati robovi grijehu, nesposobni da izbjegnu njegovu vlast.

Ovo je bio Pavlov odgovor onim Æidovima koji nisu mogli shvatitizaπto ono πto im je Bog dao u Starom zavjetu viπe nije dovoljno zaspasenje. Pavao je priznao kako je sve ono πto su oni Ëinili bilo dobro,ali su takoer trebali prihvatiti Mesiju koji je doπao.

Sagledajte svoja posljednja 24 sata. Jesu li vaπa djela po Duhuili po tijelu? ©to vam vaπ odgovor kazuje? Ako su po tijelu, kojepromjene morate izvrπiti i kako to moæete uËiniti?

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:5472

Black

73


KRIST U NAMA

Pavao nastavlja razlagati svoju temu usporeujuÊi dvije moguÊnostis kojima se ljudi suoËavaju u svojem naËinu æivljenja: po Duhu, posvetom Boæjem Duhu koji nam je obeÊan, ili po njihovoj greπnoj i tjeles-noj naravi. Jedno vodi u vjeËni æivot, a drugo u vjeËnu smrt. Nemasrednjeg rjeπenja. Ili, kao πto je Isus rekao: “Tko nije sa mnom, taj jeprotiv mene; tko sa mnom ne sabire, taj prosipa.” (Matej 12,30) Teπkoje ovo jasnije izreÊi.

ProËitajte Rimljanima 8,9-14. ©to je obeÊano onima koji se upotpunosti predaju Kristu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Æivot “po tijelu” u suprotnosti je æivotu “po Duhu”. Æivot “po Duhu”voen je Boæjim Duhom, Svetim Duhom. U ovom poglavlju On je nazvanKristovim duhom, u smislu Kristovog predstavnika, i preko Krista pre-biva u vjerniku (redci 9.10).

U ovim redcima Pavao se vraÊa opisu koji je uporabio u Rimljanima6,1-11. Slikovito reËeno, krπtenjem je “smrtonosno tijelo”, tijelo koje jesluæilo grijehu, uniπteno. “Naπ je stari Ëovjek razapet s Isusom” (redak6). Ali kao πto u krπtenju ne postoji samo ukop, veÊ i uskrsnuÊe, takokrπtena osoba uskrsava i hodi u novini æivota. To znaËi umrijeti starom“ja” i tu odluku trebamo donositi iz dana u dan, iz trenutka u trenutak.Bog ne uniπtava ljudsku slobodu. »ak i nakon πto je stari Ëovjek grijehauniπten, joπ uvijek je moguÊe pogrijeπiti. Pavao je napisao Koloπanima:“Usmrtite, dakle, ono πto je u vaπem tijelu zemaljsko.” (Koloπanima 3,5)

Prema tome, i nakon obraÊenja Êemo se boriti s grijehom. Razlikaje u tome πto osoba u kojoj prebiva Sveti Duh sada posjeduje boæanskusnagu za pobjedu. BuduÊi da je tako Ëudesno osloboena od ropstvagospodaru grijeha, nije duæna viπe sluæiti grijehu.

Zadræite se na ovoj misli da je Boæji Duh, koji je uskrisio Isusaiz smrti, isti onaj koji prebiva u nama ako Mu dopustimo. Raz-miπljajte o snazi koja nam stoji na raspolaganju! ©to nas prijeËi daje uporabimo?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:5473

Black

74


DUH POSINJENJA

Kako Pavao opisuje novi odnos u Kristu? Rimljanima 8,15.Koju nadu pronalazimo u ovom obeÊanju? Kako je moæemo ostvaritiu svojem æivotu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Novi odnos je opisan kao sloboda od straha. Rob je liπen slobode.On æivi u stanju neprekidnog straha od svojeg gospodara. On ne oËekujeniπta za svoje dugogodiπnje sluæenje.

To se ne dogaa onima koji prihvaÊaju Isusa Krista. Prije svega, oniMu dobrovoljno sluæe. Nadalje, sluæe Mu bez straha, jer “savrπena ljubaviskljuËuje strah” (1. Ivanova 4,18). KonaËno, nakon posinjenja postajubaπtinici vjeËnih dobara.

“Duh ropstva izazvan je nastojanjem da æivimo po zakonom odo-brenoj religiji, pokuπajem da ispunjavamo zahtjev Zakona vlastitim na-porima. Za nas ima nade samo ako stupimo u Abrahamov savez, savezmilosti po vjeri u Krista Isusa.” (Ellen G. White Comments, The SDABible Commentary, sv. 6, str. 1077)

©to nam daje sigurnost da nas je Bog uistinu prihvatio kaosvoju djecu? Rimljanima 8,16.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Unutarnje osvjedoËenje Svetim Duhom potvruje nam da smo pri-hvaÊeni. Iako se ne moæemo oslanjati samo na osjeÊaje, oni koji slijedesvjetlo RijeËi ËineÊi najbolje kako su razumjeli, Ëut Êe unutarnju potvr-du glasa koji im daje sigurnost da su prihvaÊeni kao Boæja djeca.

Doista, Rimljanima 8,17 kaæe nam da smo baπtinici, dio Boæje obi-telji, i kao takvi, kao djeca, primamo prekrasnu baπtinu od naπeg Oca.Mi je nismo zaradili; dana nam je zahvaljujuÊi naπem novom odnosu sBogom, odnosu koje nam je darovan po Njegovoj milosti, koji nam jeomoguÊen zato πto je Isus umro umjesto nas.

Koliko ste bliski s Gospodinom? Poznajete li Ga uistinu, ilisamo znate za Njega? Koje promjene morate izvrπiti u svojem æivo-tu kako biste bili bliæe svojem Spasitelju i Otkupitelju? ©to vas utome spreËava i zaπto?

..................................................................................................................................

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:5474

Black

75

PETAK 1. prosinca


“Plan spasenja ne nudi vjernicima æivot bez patnje u ovome svijetu.Naprotiv, poziva ih da slijede Krista na istom putu samoodricanja iprijekora. … U takvim nevoljama i progonstvu raa se i otkriva Kristovkarakter u Njegovom narodu. … ImajuÊi udjela u Kristovim patnjama,uËimo se i pripremamo za primanje udjela u slavi jednom zauvijek.”(The SDA Bible Commentary, sv. 6, str. 568,569)

“Lanac koji je spuπten s Boæjeg prijestolja dovoljno je dugaËak dadopre do najdubljih dubina. Krist moæe podiÊi i najveÊeg greπnika izponora uniæenja i uËiniti da bude primljen kao Boæje dijete, da zajednos Kristom naslijedi besmrtnu baπtinu.” (Ellen G. White, SvjedoËanstvaza crkvu, sv. 7, str. 229)

“Onaj koga poπtuju sva nebesa doπao je na ovaj svijet i uzeo ljud-sku narav na Ëelu ËovjeËanstva, svjedoËeÊi tako palim anelima i sta-novnicima bezgreπnih svjetova da zahvaljujuÊi boæanskoj pomoÊi svatkomoæe hoditi stazom posluπnosti Boæjim zapovijedima. …

Naπu otkupninu platio je Spasitelj. Nitko ne treba biti rob Sotone.Krist stoji pred nama kao naπ svemoÊni pomoÊnik.” (Ellen G. White,Selected Messages, sv. 1, str. 309)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. ProËitajte ponovno citate Ellen White iz odsjeka od petka.Kakvu nadu moæemo pronaÊi u njima za sebe? Na koji naËin moæe-mo ostvariti ova obeÊanja o pobjedi u svojem æivotu? Zaπto, pokrajtoliko toga πto nam Krist nudi, joπ uvijek ne dostiæemo ono πtobismo trebali dostiÊi?

2. Na koje praktiËne naËine moæemo svakodnevno “teæiti zaonim πto je duhovno” (Rimljanima 8,5)? ©to to znaËi? »emu SvetiDuh teæi? ©to nas od onoga πto gledamo, Ëitamo ili razmiπljamospreËava da teæimo za onim πto je duhovno?

3. Zadræimo se na misli da smo na jednoj ili drugoj strani uvelikoj borbi, jer nema sredine. Kakav je zakljuËak ove potpunojasne Ëinjenice? Kako bi razumijevanje ove vaæne istine trebaloutjecati na naπ naËin æivljenja i izbore koje Ëinimo, Ëak i u “malim”stvarima?

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:5475

Black

76

Od cigareta do dvoraca (1)Odrastao sam u posvjetovljenom ukrajinskom domu. Moj otac je go-

vorio da Êe ovaj svijet doæivjeti svoj kraj dvijetisuÊite godine, i bio samsiguran da nema nade za buduÊnost.

BuduÊi da su moji roditelji uvijek posveÊivali viπe pozornosti mojimsestrama, osjeÊao sam se slobodnim uËiniti sve πto æelim. Od mlade dobisam stalno puπio, pio i drogirao se. Æivot je za moje roditelje postao vrloteæak, jer sam poËeo krasti u obitelji i izvan nje. Moji roditelji su postaliduboko zabrinuti.

Kad sam bio na odsluæenju vojne sluæbe, AdventistiËka crkva jeorganizirala niz evaneoskih predavanja u naπem gradu, i moj otac je tadakrπten. Nakon povratka kuÊi iz vojske, poËeo sam joπ viπe æivjeti divljimæivotom. Moja majka se tako razboljela od reumatoidnog artritisa da jepostala nepokretna, a æivot mojih roditelja postao je zbog mene noÊna mo-ra.

Otac je zatraæio od vjernika crkve da poste i mole se za mene. »uo samËak i moju majku, koja nije bila vjernica, kako se moli za mene u drugojsobi. BuduÊi da crkva nije imala svoj prostor, vjernici su se Ëesto okupljaliu naπoj kuÊi. Tijekom bogosluæja ja bih otiπao izvan iz kuÊe.

Ali polako se probudilo moje zanimanje. Skupina mladih ljudi, literar-nih evanelista, kolportera, doπla je do naπeg grada da u njemu prodajuadventistiËke knjige, i moj otac me pozvao da ih upoznam. U crkvi mojegaoca gotovo da i nije bilo mladih ljudi. Mislio sam da je ta crkva samo zastare ili bolesne koji nemaju boljeg razloga nego dolaziti u tu crkvu.

Ipak, osjetio sam neku vrstu praznine u svojem srcu pa sam odluËioupoznati ove mlade ljude. Zamiπljao sam ih kao Ëudne, bolesne, ili da imneπto nedostaje. Ali kad sam ih upoznao, vidio sam lijepe, snaæne, zdravemlade ljude koji su se smijali. Vidio sam sreÊu u njihovim oËima. »uo samlijep i Ëist govor. Iznenada sam shvatio da nisu neki koji se “ne uklapaju”,nego sam ja takav.

Jasno sam vidio dvije skupine mladih ljudi: prva, moji stari prijatelji,koji su uvijek psovali, pili i puπili; i druga skupina, Ëisti i iskreni, koji nisupsovali niti pili. O njima sam mogao reÊi samo dobro.

Kolporteri su me Ëak pozvali da s njima raznosim literaturu, iako samu dæepu imao cigarete! Pridruæili su me timu s odgovornim muπkarcem, ikad smo iπli od vrata do vrata, ponekad sam otiπao zapuπiti. Ne bih smiootvoriti usta jer nisam htio da netko osjeti neugodan smrad od puπenjacigarete.

PoËeo sam dolaziti u crkvu. Ponekad su me moji novi prijatelji pozvalina sastanak za mlade u drugim gradovima, i kako se moje vienje πirilo,iskrivljena slika koju sam u mojem umu imao o adventistima je posvenestala.

(Nastavait Êe se)

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:5476

Black

77


POUKA 10 2.—9. prosinca 2017.

Djeca obeÊanja“Tako dakle: iskazuje milosre komu hoÊe, a Ëini tvrdokor-

nim koga hoÊe.” (Rimljanima 9,18)


“Kao πto stoji pisano: ‘Jakova sam ljubio, a Ezava nisam ljubio.’ …Jer Mojsije veli: ‘Milosre iskazujem … a imam samilosti s onim s kimeje imam.’” (Rimljanima 9,13.15) O Ëemu Pavao ovdje govori? ©to je saslobodnom ljudskom voljom i slobodom izbora, bez koje malo onoga πtovjerujemo ima smisla? Nismo li slobodni izabrati ili odbaciti Boga, ili oviredci nauËavaju kako su odreeni ljudi predodreeni za spasenje a drugiza propast, bez obzira na njihov osobni izbor?

Odgovor, kao i obiËno, moæemo naÊi kada sagledamo πiru sliku okojoj Pavao govori. Pavao nabraja niz dokaza kojima pokuπava prikazatiBoæje pravo odabira onih koje Êe biti Njegovi “odabrani”. Uostalom, Bogsnosi krajnju odgovornost u evangeliziranju svijeta. Prema tome, zaπtone bi mogao za svoje predstavnike odabrati koga god On æeli? Dokle godBog nikome ne uskraÊuje moguÊnost spasenja, takvo Njegovo postupa-nje ne protivi se naËelima slobodne volje. ©to je joπ vaænije, to se neprotivi ni velikoj istini o Kristovoj smrti za sve ljude i Njegovoj æelji dasvatko dobije spasenje. Dokle god imamo na umu da se deveto poglavljene bavi osobnim spasenjem onih koje spominje, veÊ njihovim pozivomna odreenu ulogu, ovo poglavlje ne stvara nikakve poteπkoÊe.

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:5477

Black

78

NEDJELJA 3. prosinca

PAVLOVO BREME

“Vi Êete mi biti kraljevstvo sveÊenika, narod svet. Tim rijeËimaoslovi Izraelce.” (Izlazak 19,6)

Bogu su bili potrebni misionari koji Êe evangelizirati svijet koji jeduboko zagazio u poganstvo, tamu i idolatriju. On je izabrao Izraelce iobjavio im se. Æelio je da postanu uzoran narod i da tako privuku ostalenarode pravome Bogu. Boæja je namjera bila da otkrivanjem svojeg ka-raktera preko Izraela privuËe svijet k sebi. Poukama preko ærtvenogsustava Krist je trebao biti uzdignut pred svim narodima i svi koji supogledali na Njega, trebali su æivjeti. Kako se izraelski narod umnoæa-vao, umnoæavali su se i njihovi blagoslovi, i oni su trebali πiriti granicesvojeg kraljevstva dok ne obuhvate cijeli svijet.

ProËitajte Rimljanima 9,1-12. Kako Pavao ovdje naglaπava Bo-æju vjernost nasuprot ljudskim promaπajima?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Pavao nabraja niz dokaza u kojima Êe pokazati kako obeÊanje danoIzraelu nije u potpunosti propalo. Postojao je ostatak preko kojega jeBog joπ uvijek djelovao. Kako bi potkrijepio misao o ostatku, Pavao sevraÊa natrag u povijest Izraela. On pokazuje kako je Bog oduvijek vrπioodabir: (1) Bog nije izabrao sve Abrahamovo potomstvo za svoj savez,veÊ samo Izakovo potomstvo. (2) Nije izabrao sve Izakove potomke, veÊsamo Jakovljeve.

Isto tako je vaæno uvidjeti kako nasljedstvo ili podrijetlo ne jamËispasenje. Moæemo biti prave krvi, iz prave obitelji, Ëak i pripadati pravojcrkvi, a opet biti izgubljeni i ne uæivati ispunjenje obeÊanja. Samo vjera,vjera koja kroz ljubav radi, otkriva “djecu po obeÊanju” (Rimljanima9,8).

ProËitajmo u Rimljanima 9,6 reËenicu: “Jer nisu svi Izraelcipravi Izraelci.” Koju poruku ovdje pronalazimo za sebe kao adven-tisti, koji na mnogo naËina imamo jednaku ulogu u danaπnje vrije-me kao πto je stari Izrael imao u svoje?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:5478

Black

79

PONEDJELJAK 4. prosinca

IZABRANI

“‘Stariji Êe sluæiti mlaemu’, kao πto stoji pisano: ‘Jakova samljubio, a Ezava nisam ljubio.’” (Rimljanima 9,12.13)

Kao πto je navedeno u uvodu ovotjedne pouke, nemoguÊe je pravilnorazumjeti deveto poglavlje dok ne spoznamo da Pavao ne govori o spa-senju pojedinaca. On ovdje govori o tome kako Bog poziva odreeneosobe da izvrπe odreene uloge. Bog je æelio da Jakov bude praotacnaroda koji Êe biti Njegovi posebni evaneoski predstavnici u svijetu. Uovom odlomku nema nagovjeπtaja da Ezav nije mogao biti spaπen. Bogje æelio da bude spaπen kao πto æeli da svi muπkarci i æene budu spaπeni.

ProËitajte Rimljanima 9,14.15. Kako razumijemo ove rijeËi ukontekstu onoga πto smo Ëitali?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Pavao ni ovdje ne govori o spasenju pojedinaca buduÊi da Bog svojommiloπÊu obuhvaÊa svakoga, jer “hoÊe da se svi ljudi spase” (1. Timoteju2,4). “Baπ se tim oËitova milost Boæja u svojoj spasiteljskoj snazi za sveljude.” (Titu 2,11) No, Bog moæe odabrati odreene narode za odreenuulogu, pa iako oni tu ulogu mogu odbiti, ne mogu sprijeËiti Boæji izbor.Koliko god to Ezav æarko æelio, nije mogao postati praotac Mesije nitiizabranog naroda.

U konaËnici, Bog nije proizvoljno odluËio, nekim boæanskim pro-glasom, da Ezavu bude uskraÊeno spasenje. Darovi Njegove milosti poKristu svima su besplatni. Mi smo svi izabrani za spasenje, a ne izgubljeni(Efeæanima 1,4.5; 2. Petrova 1,10). Naπ osobni izbor, a ne Boæji, udaljavanas od obeÊanja o vjeËnom æivotu u Kristu. Isus je umro za svakoljudsko biÊe. Ipak, Bog je u svojoj RijeËi naveo uvjet pod kojim Êe svakaduπa biti izabrana za vjeËni æivot: taj je uvjet vjera u Krista koja oprav-danog greπnika vodi k posluπnosti.

»ak i prije postanka svijeta bili smo izabrani u Kristu zaspasenje. Ovaj poziv i izbor dao nam je Bog u Isusu. Kakva pred-nost, kakva nada! ImajuÊi ovo na umu, zaπto sve drugo blijedi uusporedbi s ovim velikim obeÊanjem? Zaπto bi bila najveÊa od svihtragedija dopustiti grijehu, svome “ja” i tijelu da nam oduzmu sveπto nam je obeÊano u Isusu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:5479

Black

80

UTORAK 5. prosinca

TAJNE

“Jer misli vaπe nisu moje misli, i puti moji nisu vaπi puti, rijeËje Jahve. Visoko je iznad zemlje nebo, tako su puti moji iznad vaπihputova, i misli moje iznad vaπih misli.” (Izaija 55,8.9)

ProËitajte Rimljanima 9,17-24. S obzirom na ono πto smo dosadproËitali, kako trebamo razumjeti ono o Ëemu Pavao ovdje govori?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

PostupajuÊi s Egiptom u vrijeme izlaska na naËin na koji je On toËinio, Bog je radio na spaπavanju ljudskog roda. Boæja samoobjava uzlima koja su zadesila Egipat i izbavljenje Njegovog naroda trebali suEgipÊanima i drugim narodima otkriti da je Bog Izraelov uistinu praviBog. To je bio poziv drugim narodima da napuste svoje bogove i oboæa-vaju pravog Boga.

Faraon je oËito veÊ naËinio svoj izbor protiv Boga, tako ga Bog nijezakinuo za moguÊnost spasenja otvrdnjavajuÊi njegovo srce. Faraonovosrce je otvrdnulo prema pozivu da pusti Izraela na slobodu, a ne premaBoæjem pozivu na spasenje. Krist je umro za faraona jednako kao i zaMojsija, Arona i sve ostale Izraelce.

Glavno je u svemu ovome da kao pala ljudska biÊa imamo uzakpogled na svijet, na stvarnost, na Boga i Njegovo djelovanje u svijetu.Kako moæemo oËekivati da Êemo razumjeti sve Boæje putove, kada uprirodi, kamo god se okrenuli, nailazimo na tajne koje ne moæemo ra-zumjeti? Primjerice, tek su u posljednjih stotinu pedeset do dvjestogodina lijeËnici shvatili da prije operacije treba oprati ruke! Eto kakosmo duboko ogrezli u neznanju. I ako vrijeme potraje, tko zna kojeÊemo joπ stvari otkriti u buduÊnosti koje Êe pokazati koliko smo danasogrezli u neznanju?

Naravno, mi ne razumijemo uvijek Boæje putove, no Isus namje doπao pokazati kakav je Bog uistinu (Ivan 14,9). Zaπto je ondausred svih æivotnih tajni i neoËekivanih zbivanja, toliko vaæno daistiËemo Kristov karakter i ono πto nam je otkrio o Bogu i Njegovojljubavi prema nama? Kako nam spoznaja o Boæjem karakteru moæepomoÊi da ostanemo vjerni usred nevolja koje se Ëine tako neo-pravdanima i nepravednima?

..................................................................................................................................

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:5480

Black

81

SRIJEDA 6. prosinca

AMI: “MOJ NAROD”

U Rimljanima 9,25, Pavao citira Hoπeu 2,25, a u 26. retku Hoπeu1,9. Pozadina je Boæja zapovijed koju uputio Hoπei da uzme “bludnicu”(Hoπea 1,2) i tako ilustrira Boæji odnos s Izraelom, jer je narod otiπaoza tuim bogovima. Djeca roena u ovom braku dobivala su imena kojaoznaËavaju Boæje odbacivanje i kaænjavanje idolopokloniËkog Izraela.TreÊe dijete nazvano je Loami (Hoπea 1,9 — DK), πto doslovno znaËi“Ne-narod-moj”.

Ipak, unatoË svemu, Hoπea je prorekao da Êe doÊi dan kada Êe Bogobnoviti sreÊu svojeg naroda, uniπtiti laæne bogove i uËiniti savez snjime. (Vidi Hoπea 2,11-19.) Tada Êe oni koji su bili Loami (hebrejskarijeË) “Ne-narod-moj”, postati Ami (hebrejska rijeË) “Narod moj”.

U Pavlovo vrijeme Ami su bili “ne samo od Æidova, nego i od ne-znaboæaca” (Rimljanima 9,24 — ©ariÊ). Ovo je jasan i snaæan prikazEvanelja, Evanelja koje je od poËetka bilo namijenjeno cijelome svije-tu. Ne Ëudi πto mi kao adventisti sedmoga dana dio poziva koji nam jeupuÊen pronalazimo u ovome retku: “Uto spazih nekoga drugog anelagdje leti u najviπem dijelu neba noseÊi jednu neprolaznu radosnu vijestkoju mu je trebalo navijestiti stanovnicima zemlje: svakom narodu iplemenu, jeziku i puku.” (Otkrivenje 14,6) Danas, kao i u Pavlovo vrijemei u vrijeme starog Izraela, treba navijeπtati Radosnu vijest o spasenjucijelom svijetu.

ProËitajte Rimljanima 9,25-29. (Zamijetite u kojoj mjeri Pavaocitira Stari zavjet kako bi naglasio ono πto se dogaalo u njegovovrijeme.) Koja je osnovna poruka koja se provlaËi kroz ove retke?Kakvu nadu nudi svojim Ëitateljima?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

»injenica je da su neka od Pavlove braÊe odbila poziv koji im je bioupuÊen preko Evanelja i izazvala u njegovu srcu “duboku i trajnu bol”(Rimljanima 9,2). Ali postojao je ostatak. Boæja obeÊanja neÊe izostati,Ëak ni ako ljudi zakaæu. Mi moæemo njegovati nadu da Êe na kraju BoæjaobeÊanja biti ispunjena, i ako traæimo ova obeÊanja, ona Êe se ispuniti.

Koliko puta su vas ljudi iznevjerili? Koliko puta ste vi iznevje-rili sami sebe ili druge? Vjerojatno viπe nego πto moæete izbrojiti,nije li tako? Koju pouku moæete nauËiti iz ovih pogreπaka o tomeπto mora biti uporiπte vaπeg povjerenja?

..................................................................................................................................

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:5481

Black

82

»ETVRTAK 7. prosinca

SPOTICANJE

“©to Êemo dakle zakljuËiti? Pogani, koji nisu teæili za praved-noπÊu, postigli su pravednost, i to pravednost koja dolazi od vjere;dok Izrael, iduÊi za nekim zakonom koji bi Ëinio pravednim, nijestigao k ispunjenju Zakona. Zaπto? Jer je htio postiÊi pravednostne po vjeri.” (Rimljanima 9,30-32) Kakvu pouku nalazimo ovdje?Kako ova naËela, koja su napisana u odreeno vrijeme i za odreenomjesto, moæemo primijeniti na sebe danas? Kako u naπe vrijememoæemo izbjeÊi iste pogreπke koje su neki Izraelci Ëinili u proπlosti?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

RijeËima koje ne moæemo pogreπno shvatiti, Pavao objaπnjava svo-joj braÊi zaπto propuπtaju ono πto Bog æeli da imaju, i joπ viπe od toga,zaπto nisu postigli ono Ëemu su teæili.

Zanimljivo je da pogani koje je Bog prihvatio, nisu teæili za takvimprihvaÊanjem. Oni su slijedili svoje osobne probitke i ciljeve prije negoπto je do njih doprla poruka Evanelja. Shvativπi njezinu vrijednost,prihvatili su je. Bog ih je proglasio pravednima jer su prihvatili IsusaKrista kao svoju Zamjenu. Bila je to vjera na djelu.

Problem s Izraelcima bio je da su naiπli na kamen spoticanja (vidiRimljanima 9,33). Neki su, ne svi (vidi Djela 2,41), odbacili Isusa izNazareta i nisu Ga prihvatili kao Mesiju kojega je Bog poslao. On nijeispunio njihova oËekivanja kao Mesija, pa kada je doπao, okrenuli suMu lea.

Prije zavrπetka ovog poglavlja Pavao citira joπ jednom starozavjetniredak: “Kako stoji pisano: ‘Evo na Sionu postavljam kamen spoticanjai stijenu sablazni; ali tko vjeruje u nj, neÊe se razoËarati.’” (Rimljanima9,33) U ovom odlomku Pavao iznova pokazuje koliko je presudna pravavjera u planu spasenja (vidi 1. Petrova 2,6-8). Stijena sablazni? A s drugestrane, tko god vjeruje u Njega, neÊe se postidjeti? Da, Isus je za mnogekamen spoticanja, ali za one koji Ga ljube i poznaju, On je drugaËijavrsta kamena, “hrid spasa mojega” (Psalam 89,27).

Je li Isus kada za vas bio “kamen spoticanja” ili “stijena sa-blazni“? Ako jest, πto vas je dovelo u takvu situaciju? Kako ste seizvukli i πto ste nauËili da se viπe nikada ne dovedete u situacijuda se suprotstavljate Isusu?

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:5482

Black

83

PETAK 8. prosinca


ProËitajte: Ellen G. White, Velika borba, poglavlje “Kasniji engleskireformatori”, str. 225,226.

“U Boæjoj rijeËi moæemo pronaÊi samo jednu vrstu odabira pojedi-naca i naroda da budu spaπeni. Mnogi su pogledavali prema kraju misleÊikako su sigurno izabrani da uæivaju nebesko blaæenstvo; ali ovo nijeodabir koji Biblija otkriva. »ovjek je izabran da radi na svojem spasenjusa strahom i drhtanjem. Izabran je da opaπe oruæje i da bije dobru bitkuvjere. Izabran je da koristi sredstva koja mu je Bog postavio na dohvat,da vojuje protiv svake nesvete poæude dok Sotona igra igru æivota zanjegovu duπu. On je izabran da budno bdije u molitvi, da istraæuje Pismai izbjegava upadanje u napasti. On je izabran da neprekidno vjeruje. Onje izabran da bude posluπan svakoj rijeËi koja izlazi iz usta Boæjih, dane bude samo sluπatelj, veÊ i izvrπitelj rijeËi. To je odabir Biblije.” (EllenG. White, Testimonies to Ministers and Gospel Workers, str. 453,454)

“Nijedan ograniËeni um ne moæe potpuno shvatiti karakter ili djelaBeskonaËnoga. Istraæivanjem ne moæemo spoznati Boga. To sveto BiÊemora ostati obavijeno tajnom, kako za najjaËi i najobrazovaniji um, takoi za najslabiji i najneukiji. Iako “oblak i tama ovijaju njega, pravda ipravo temelj su prijestolja njegova” (Psalam 97,2), moæemo shvatitiNjegovo postupanje prema nama toliko da prepoznamo Njegovu beskraj-nu milost sjedinjenu s neograniËenom snagom. Njegove nakane moæe-mo razumjeti onoliko koliko smo sposobni shvatiti, a za viπe od togamoramo imati povjerenja u svemoÊnu ruku, u srce puno ljubavi.” (EllenG. White, Odgoj, Znaci vremena, 2017., str. 145)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Izvjesni krπÊani nauËavaju da je veÊ prije naπeg roenja Bogodabrao koga Êe spasiti, a tko Êe biti izgubljen. Ako ste meuonima koje je Bog u svojoj beskrajnoj ljubavi i mudrosti predodre-dio da budu izgubljeni, onda ste bez obzira na odluke koje donositeosueni na propast, za koju mnogi ljudi vjeruju da znaËi gorjeti uvjeËnom paklu. Drugim rijeËima, ne naπim izborom, veÊ samo Boæ-jom providnoπÊu, neki su predodreeni da æive bez spasonosnogodnosa s Isusom u ovom æivotu i zauvijek gore u vatri pakla udrugom æivotu. Na koji se naËin ovo protivi naπem razumijevanju?

2. Kako vidite ulogu AdventistiËke crkve i njezin poziv u svije-tu u danaπnje vrijeme, u usporedbi s ulogom starog Izraela u nje-govo vrijeme? Koje su sliËnosti i razlike? Na koji je naËin namadanas bolje ili loπije? Objasnite svoj odgovor.

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:5483

Black

84

Od cigareta do dvoraca (2)Jednog dana u crkvi je bio upuÊen poziv za krπtenje. Tko god je izrazio

æelju da bude krπten, dobio je gradivo s temeljnim vjerovanjima KrπÊanskeadventistiËke crkve.

Cijelo to duhovno iskustvo dogodilo se vrlo brzo, barem u mojem slu-Ëaju — za manje od dva mjeseca. S cigaretom u ruci poËeo sam ispunjavatimolbu za pristupanje krπtenju. Dok sam nastavio Ëitati gradivo, prouËavaosam o uzdræavanju od alkohola, duhana i teπkih droga. Nisam znao kako daprestanem s tim.

U veljaËi 1997. godine sam krπten. Iako sam odmah prestao piti, i daljesam se borio s duhanom. Pokuπao sam sve da prestanem puπiti, ali niπtanije pomagalo. Naposljetku sam se molio: “Gospodine, molim Te, uzmi tood mene.” I On je uËinio na sljedeÊi naËin:

Moja tetka, koja æivi u drugom selu, pozvala me je da joj pomognem usreivanju okuÊnice na tjedan dana. U selu je postojala samo jedna trgovinakoja je prodavala cigarete, i nije bila blizu. Kad sam stigao, rekao sam svojojtetki da sam sada krπÊanin i viπe nisam osoba kakav sam inaËe bio. Ali onajoπ nije znala da se ja borim s puπenjem.

Svakog dana dala mi je da radim. »etiri dana proπla su bez cigareta.Peti dan vratio sam se kuÊi i joπ uvijek nisam puπio. Sad vidim da jeboravak kod moje tetke bio za mene poput ljeËiliπta. Zadivljen sam BoæjommudroπÊu i kako je pronaπao put da prestanem puπiti.

Kad sam se namjeravao krstiti, sestre su mi rekle da trebam molitiroditelje za oprost. Oboje mojih roditelja plakali su od sreÊe. Tada samshvatio da moæete imati sve vrste pobjeda s Bogom.

Jedno πto me je zapanjilo kad smo poËeli graditi crkvu, jest da su ljudidonosili prinose crkvi u zlatu i nakitu. ZnajuÊi moju proπlost, zaduæili sumene da te darove prodam. Bio sam zadivljen i dirnut takvom vrstom povje-renja.

Kasnije sam postao literarni evanelist i voditelj mladih. Na jednomokupljanju kolportera upoznao sam se sa svojom buduÊnom suprugomBogdanom. Sada imamo tri lijepe kÊeri, a ja sam starjeπina u naπoj mjesnojcrkvi.

Jednostavno sam zadivljen kako me je Bog mogao okrenuti i dati miæivot o kakvom nikada nisam niti sanjao. Na neki naËin, moj otac je bio upravu — kraj jest doπao 1999. godine! Bio je to kraj mojeg ranijeg æivota.

Ipak zbog neËega jako æalim: godine moje mladosti potroπene su uza-lud. Bile su to prazne godine, godine bez svrhe i smisla, bez zadovoljstvai smjera. Sada razumijem da je bolje æivjeti s Bogom. Kad krenete s Bogomi kad se iskreno molite Njemu, moæete imati sve vrste pobjeda u svojemæivotu.

(Nastavit Êe se)

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:5484

Black

85



Izabrani“Prema tome pitam: Je li Bog odbacio od sebe narod svoj?

Daleko od toga! Ta, i ja sam Izraelac, potomak Abrahamov izplemena Benjaminova.” (Rimljanima 11,1)

BIBLIJSKI TEKSTOVI: Rimljanima 10; 11.

Ovotjedna pouka obuhvaÊa deseto i jedanaesto poglavlje, s poseb-nim naglaskom na jedanaesto poglavlje. Vaæno je proËitati oba poglavljau cijelosti i izravno slijediti Pavlov naËin razmiπljanja. Ova dva poglavljabila su i ostala æariπte mnogih rasprava. Ali jedno je potpuno jasno:Boæja ljubav prema ËovjeËanstvu je velika, kao i Njegova æelja da cijeloËovjeËanstvo bude spaπeno. Nema kolektivnog odbacivanja bilo kogakad je u pitanju spasenje. Deseto poglavlje vrlo jasno kaæe kako “nemarazlike izmeu Æidova i Grka” (redak 12) — svi su greπnici i svima jepotrebna Boæja milost koja je dana svijetu po Isusu Kristu. Ova milostdostupna je svima — ne prema nacionalnosti, roenju ili po djelimaZakona, veÊ vjerom u Isusa koji je umro kao Zamjena za sve greπnike.Uloge se mogu promijeniti, ali temeljni plan spasenja uvijek ostaje isti.

Pavao nastavlja s ovom temom u jedanaestom poglavlju. Kad segovori o izboru i pozivu, nije rijeË o spasenju, veÊ o ulozi koju netkoima u Boæjem planu spasenja svijeta. Nijedna skupina nije odbaËenakad je u pitanju spasenje; ovo nikada nije bilo u pitanju. Umjesto toga,nakon kriæa i objavljivanja Evanelja poganima, posebice preko Pavla,evangeliziranje svijeta preuzeo je rani pokret vjernika — Æidova i pogana.

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:5485

Black

86


KRIST I ZAKON

ProËitajte Rimljanima 10,1-4. ImajuÊi na umu ono πto je biloprije, koju poruku ovdje nalazimo? Kako se i mi danas moæemonaÊi u opasnosti dok pokuπavamo uspostaviti “svoju vlastitu pra-vednost”?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Legalizam se moæe pojaviti u mnogim oblicima, od kojih su nekiprofinjeniji od ostalih. Oni koji uzdiæu sebe, svoja dobra djela, naËinprehrane, koji uzdiæu naËin na koji dræe subotu, istiËu sve loπe πto neËine, odnosno dobro πto su postigli — Ëak i uz najbolje namjere —padaju u zamku legalizma. U svakom trenutku æivota moramo pred oËi-ma imati Boæju svetost i naπu greπnost; to je najsigurniji naËin da sezaπtitimo od razmiπljanja koje Êe nas navesti da traæimo “svoju vlastitupravednost”, koja je u suprotnosti s Kristovom pravednoπÊu.

Rimljanima 10,4 vaæan je redak koji u sebi sadræi bit Pavlove cje-lokupne poruke Rimljanima. Najprije moramo poznavati kontekst. Mno-gi Æidovi su nastojali “ustanoviti svoju vlastitu pravednost” (redak 3) itraæili “pravednost koja dolazi od Zakona” (redak 5). Ali s dolaskomMesije pokazana je istinska pravednost. Ona je ponuena svima kojiæele osnaæiti svoju vjeru u Krista. On je bio taj na koga je ukazivaodrevni obredni zakon.

Ako u ovu definiciju Zakona ukljuËimo Ëak i Deset zapovijedi, to neznaËi da su one bile ukinute. Moralni Zakon ukazuje na naπe grijehe,pogreπke i nedostatke te nas tako navodi da osjeÊamo potrebu za Spa-siteljem, za oprostom, za pravednoπÊu, za svime onim πto nalazimo uIsusu. U tom je smislu Krist “svrπetak” Zakona, a taj nas Zakon vodi kNjemu i Njegovoj pravednosti. GrËka rijeË za “svrπetak” jest teoloes,koju takoer moæemo prevesti kao “cilj” ili “svrha”. Krist je konaËnasvrha Zakona po tome πto nas Zakon vodi k Isusu.

Kada bismo ovaj tekst tumaËili na naËin da je Deset zapovijedi —posebice Ëetvrta (πto ljudi zapravo misle) — ukinuto, znaËilo bi donijetizakljuËak koji je suprotan onome o Ëemu Pavao u Novom zavjetu nauËava.

Jeste li kada ponosni na svoju dobrotu, posebice u usporedbis drugima? Moæda i jeste “bolji”, no πto imate od toga? Usporeditese s Kristom i onda razmislite koliko ste uistinu “dobri”.

..................................................................................................................................

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:5486

Black

87


IZBRANI PO MILOSTI

ProËitajte Rimljanima 11,1-7. Koji poznati nauk ovi tekstovijasno i neopozivo nijeËu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U prvom dijelu odgovora na pitanje “Je li Bog odbacio od sebenarod svoj?”, Pavao ukazuje na ostatak, izabran po milosti, kao dokazda Bog nije odbacio svoj narod. Spasenje se nudi svakome tko ga æeliprihvatiti, Æidovima i poganima jednako.

Treba se prisjetiti da su prvi obraÊenici na krπÊanstvo bili Æidovi —na primjer skupina koja se obratila na Pedesetnicu. Bilo je potrebnoposebno vienje i Ëudo da osvjedoËi Petra da pogani imaju jednak pri-stup Kristovoj milosti (Djela 10; usporedi 15,7-9), i da njima isto takotreba odnijeti Evanelje.

ProËitajte Rimljanima 11,7-10. Govori li Pavao ovdje kako jeBog namjerno sakrio spasenje od jednog dijela Izraelaca koji suodbacili Isusa? ©to nije u redu s ovakvim zakljuËkom?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U ovim redcima Pavao citira Stari zavjet koji su Æidovi prihvatili kaomjerodavan. Dio koji on citira opisuje Boga kako Izraelcima daje duhobamrlosti, prijeËeÊi ih da Ëuju i vide. Osljepljuje li Bog oËi naroda kakobi ga sprijeËio da vidi svjetlo koje bi ga vodilo k spasenju? Nipoπto! Ovajodlomak treba sagledati u svjetlu tumaËenja devetog poglavlja. Pavao negovori o spaπavanju pojedinaca jer Bog ne odbacuje nijednu skupinu (enmasse) u cjelini. Ovdje se zapravo radi o ulozi koju ovaj narod ima uNjegovom djelu.

©to nije u redu s razmiπljanjem da je Bog odbacio cijelu sku-pinu ljudi, en masse, kada je u pitanju spasenje? Zaπto je to usuprotnosti s cjelokupnim naukom Evanelja koje u svojoj sræi po-kazuje da je Krist umro za sva ljudska biÊa? Kako je u sluËajuÆidova ovakvo razmiπljanje dovelo do tragiËnih posljedica?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:5487

Black

88

UTORAK 12. prosinca

PRICIJEPLJENA GRANA

ProËitajte Rimljanima 11,11-15. O kojoj velikoj nadi Pavaogovori u ovim redcima?

..................................................................................................................................

U ovim redcima nalazimo dva paralelna izraza: (1) “njihov [izraelski]prekrπaj” (redak 12), i (2) “njihovo ponovno primanje” (redak 15). Pavaoje predvidio kako Êe njihovo posrtanje i odbacivanje biti samo privreme-no, nakon Ëega Êe uslijediti ispunjenje i primanje. Ovo je drugi dioPavlovog odgovora na pitanje koje se pojavljuje na poËetku ovog poglav-lja: “Je li Bog odbacio od sebe narod svoj?” Ono πto izgleda kao odba-civanje, zapravo je samo privremena slika, kaæe on.

ProËitajte Rimljanima 11,16-24. ©to nam Pavao ovdje govori?

..................................................................................................................................

Pavao usporeuje vjerni ostatak Izraela s plemenitim drvetom ma-sline, koje ima i neke odlomljene grane (nevjerni) — tu je sliku uporabiokako bi dokazao da “nije Bog odbacio od sebe svoga naroda” (redak 2).Korijen i deblo joπ uvijek su tu. Vjerni iz poganstva bili su pricijepljenina ovo drvo. No, oni su crpili sokove i æivotnu snagu iz korijena i debla,koje prikazuje vjerni Izrael.

Ono πto se dogodilo s onima koji su odbacili Isusa, moglo se dogo-diti i onim poganima koji su uzvjerovali. Biblija ne nauËava doktrinu“jednom spaπen, zauvijek spaπen”. Baπ kao πto spasenje moæemo be-splatno primiti, isto tako ga moæemo i odbaciti. Iako moramo biti opre-zni s tvrdnjom da svaki put kada pogrijeπimo gubimo spasenje, odnosnoda neÊemo biti spaπeni ako nismo savrπeni, moramo izbjegavati i drugukrajnost — miπljenje da nakon πto nas Boæja milost jednom prekrije, nemoæemo uËiniti viπe niπta, niti donijeti ikakvu odluku koja Êe namoduzeti dar spasenja. U konaËnici Êe biti spaπeni samo oni koji “ustrajuu dobroti” (redak 22).

Nijedan se vjernik ne bi trebao hvaliti svojom dobrotom ili osjeÊatinadmoÊ u odnosu na svoje bliænje. Naπe spasenje nije zasluæeno, onoje dar. Pred kriæem, pred Boæjim mjerilom svetosti, svi smo mi jednaki:greπnici kojima je potrebna boæanska milost, kojima je potrebna svetostna temelju milosti. NiËim se ne moæemo pohvaliti; trebali bismo sehvaliti samo Isusom i onim πto je On uËinio za nas doπavπi na ovaj svijetu ljudskom obliËju, preuzevπi naπe patnje, umrijevπi za naπe grijehe,davπi nam primjer kako æivjeti i obeÊavπi nam snagu da æivimo takvimæivotom. U svemu tome mi smo potpuno ovisni o Njemu, jer bez Njegane bismo imali nikakvu nadu izvan onoga πto ovaj svijet nudi.

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:5488

Black

89

SRIJEDA 13. prosinca

“SAV ∆E SE IZRAEL SPASITI”

ProËitajte Rimljanima 11,25-27. Koje velike dogaaje Pavaoovdje proriËe?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

StoljeÊima krπÊani razmatraju i raspravljaju o ovih nekoliko reda-ka. Nekoliko je toËaka, meutim, vrlo jasno. Ovi redci govore o Boæjemdosezanju Æidova. Ono πto Pavao ovdje govori dolazi kao odgovor napitanje s poËetka poglavlja: “Je li Bog odbacio od sebe narod svoj?”Njegov je odgovor, naravno, nijeËan, a objaπnjenje je (1) da je sljepoÊa(grËki porosis, “otvrdnuÊe”) samo “jednog dijela”, i (2) da je samo pri-vremena, “dok pogani ne uu u punom broju”.

©to znaËi izraz “pogani … u punom broju”? Mnogi ove rijeËi tumaËekao naËin ispunjenja evaneoske zadaÊe, prema kojoj cijeli svijet trebasaznati za Evanelje. “Pogani … u punom broju” doπli su kada se Evan-elje proπirilo posvuda. Izraelova vjera, oËitovana u Kristu, postala jesveopÊa. Evanelje se propovijedalo cijelome svijetu. Isusov dolazak jeblizu. U tom trenutku, dakle, mnogi Æidovi poËinju dolaziti k Isusu.

Joπ jedan izraz stvara poteπkoÊe u tumaËenju: “sav Êe se Izraelspasiti” (redak 26). Ovo se ne smije razumjeti kao da Êe svaki Æidov nakraju vremena nekim boæanskim proglasom primiti spasenje. NigdjePismo ne govori o sveopÊem spasenju, bilo da je u pitanju cijeli ljudskirod, bilo neka odreena skupina. Pavao je æelio spasiti “neke od njih”(redak 14). Neki su prihvatili Mesiju, a neki odbacili, kao πto se todogaa i u drugim narodima.

KomentirajuÊi Rimljanima 11, Ellen White govori o “zavrπnom na-vijeπtanju Evanelja” kada Êe “mnogi Æidovi … vjerom prihvatiti Kristaza svojeg Otkupitelja” (Ellen G. White, Djela apostolska, str. 239,240).

“VeliËanstven posao treba obaviti u naπem svijetu. Gospodin je ob-javio da Êe pogani biti sabrani, ali ne samo oni, veÊ i Æidovi. MeuÆidovima ima mnogo onih koji Êe se obratiti i preko kojih Êemo vidjetikako Boæje spasenje napreduje kao æiæak koji gori. Æidova ima posvudai treba im odnijeti vidjelo sadaπnje istine. Meu njima ima mnogo onihkoji Êe doÊi k vidjelu i koji Êe s Ëudesnom silom objaviti nepromjenjivikarakter Boæjeg zakona.” (Ellen G. White, Evangelism, str. 578)

Razmislite o æidovskim korijenima krπÊanske vjere. Kako binam selektivno istraæivanje æidovske religije moglo pomoÊi da boljerazumijemo svoju krπÊansku vjeru?

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:5489

Black

90


SPASENJE GRE©NIKA

Pavlova ljubav prema svojem narodu jasno je vidljiva iz ovih redaka.Koliko mu je moralo biti teπko kad su se neki od njegovih sunarodnjakaborili protiv njega i suprotstavljali istini Evanelja! A ipak, unatoË sve-mu, on je vjerovao kako Êe mnogi uvidjeti da je Isus Mesija.

ProËitajte Rimljanima 11,28-36. Kako Pavao pokazuje Boæjuljubav, ne samo prema Æidovima, veÊ i prema cijelom ËovjeËanstvu?Kako izraæava divnu i tajanstvenu silu Boæje milosti?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U ovim redcima, unatoË suprotnosti koja postoji izmeu Æidova ipogana, jasno se istiËe da se na greπnike izlijeva Boæje saæaljenje, ljubavi milost. Joπ prije postanka svijeta, Bog je za spasenje ËovjeËanstvanamjeravao uporabiti druga ljudska biÊa, Ëak i narode, kao orua kojaÊe u Njegovim rukama ispuniti Njegovu boæansku volju.

ProËitajte pozorno i s molitvom Rimljanima 11,31. Koji vaæanzakljuËak trebamo izvuÊi iz ovog retka o svojem svjedoËenju, nesamo Æidovima, veÊ svim ljudima s kojima dolazimo u dodir?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Da se krπÊanska Crkva tijekom stoljeÊa bolje odnosila prema Æi-dovima, nema sumnje da bi mnogo viπe njih doπlo k njihovom Mesiji.Veliki otpad u prvim stoljeÊima nakon Krista, kao i ekstremna pogani-zacija krπÊanstva — ukljuËujuÊi i zamjenu sedmog dana subote nedje-ljom — zasigurno nije olakπala pristup Æidovima koji su mogli biti pri-vuËeni k Isusu.

Od kolike je vaænosti, dakle, da svi krπÊani primivπi milost koju imje dao Isus, pokaæu tu milost i drugima! Ne moæemo biti krπÊani akotako ne Ëinimo (Matej 18,23-36).

Postoji li moæda netko prema kome trebate pokazati milost ada je ne zasluæuje? Zaπto toj osobi ne pokaæete milost, koliko godto teπko bilo? Nije li upravo to Isus uËinio za nas?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:5490

Black

91

PETAK 15. prosinca


ProËitajte: Ellen G. White, Djela apostolska, poglavlja “Pred VelikivijeÊem”, str. 29,50, “Progonitelj postaje uËenik”, str. 71,72, “Pisano uRimu”, str. 298,299; Evangelizam, poglavlje “Pristupanje katolicima”,str. 432—434.

“Bez obzira na to πto je Izrael kao narod pao, u njemu je ostaopoboæan ostatak onih koji se trebaju spasiti. U vrijeme Spasiteljevadolaska bilo je vjernih muπkaraca i æena koji su s radoπÊu prihvatilivijest Ivana Krstitelja i ponovno prionuli uz prouËavanje proroËanstavao Mesiji. Kad je bila osnovana prva krπÊanska Crkva, nju su Ëinili vjerniÆidovi koji su u Isusu iz Nazareta prepoznali Onoga za Ëijim su dolas-kom Ëeznuli.” (Ellen G. White, Djela apostolska, str. 237)

“Ima meu Æidovima nekih koji su, kao Savao iz Tarza, silni uPismima, i takvi Êe Ëudesnom snagom navijeπtati nepromjenjivost Bo-æjeg zakona. … Kad Njegovi sluge budu radili u vjeri za one koji su dugobili zanemareni i prezreni, objavit Êe se Njegovo spasenje.” (Isto, str.240)

“U zavrπnom navijeπtanju Evanelja, kad se treba izvrπiti posebnodjelo za dosad zanemareni sloj ljudi, Bog oËekuje od svojih vjesnika dase posebno zainteresiraju za æidovski narod koji Êe naÊi u svim kraje-vima svijeta. Kad se starozavjetna Pisma stope s Novim zavjetom uobjaπnjenju Jahvinih vjeËnih namjera, to Êe za mnoge Æidove biti kaozora novog stvaranja, uskrsnuÊe duπe. Kad Krista iz evaneoskog dobavide na stranicama starozavjetnih Pisama, i shvate kako Novi zavjetjasno objaπnjava Stari, probudit Êe se njihove usnule sposobnosti i oniÊe u Kristu prepoznati Spasitelja svijeta. Mnogi Êe vjerom prihvatitiKrista za svojeg Otkupitelja.” (Isto, str. 239,240)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. U posljednje dane, kada Boæji zakon a posebno subota, buduu æariπtu zanimanja, nije li razumno pomisliti da Êe Æidovi — odkojih mnogi ozbiljno shvaÊaju Deset zapovijedi kao i adventisti —imati znaËajnu ulogu u razjaπnjavanju nekih pitanja pred svijetom?Porazgovarajte.

2. Zaπto bi od svih crkava, AdventistiËka crkva trebala bitinajuspjeπnija u radu sa Æidovima? ©to moæete vi ili vaπa mjesnacrkva uËiniti u pribliæavanju Æidovima u svojoj druπtvenoj zajedni-ci?

3. ©to moæemo nauËiti iz pogreπaka mnogih ljudi u staromIzraelu? Kako mi moæemo izbjeÊi iste te pogreπke danas?

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:5491

Black

92

Od cigareta do dvoraca (3)Kad god imam poteπkoÊa u æivotu, Bog me podsjeÊa na prve korake

vjere — molitvu i oslanjanje na Njega. Sada sam vlasnik male tvrtke. ProdajemigraËke, a imam i neπto plastiËnih dvoraca na napuhivanje u kojima se djecaigraju i skaËu. Postavljeni su u raznim parkovima u i oko grada Vinice.

Svaki naruËitelj koji s nama posluje prima adventistiËki Ëasopis ispu-njen dobrim zdravstvenim i duhovnim sadræajima. Najomiljeniji dani za ljudekoji idu u park su subota i nedjelja. Srediπnji gradski park pripada gradskojupravi, pa kada moje poslovanje ide dobro, dobivaju dobar postotak.

No, izazov je bio u tome da ne radim subotom. U poËetku smo imalineke izazove s gradom u vezi s tim. Pokuπali su me prisiliti da budem tamo,ali bio sam Ëvrst: ili ne radim u subotu, ili uopÊe ne radim. Oni su uvidjelida sam Ëvrst, i mi smo uvidjeli da smo ispravno radili. Oni cijene naπ radi znaju da smo naËelni ljudi.

Ponekad posjetim groblje na kojem je pokopana moja majka. Dok idempokraj grobova, vidim imena svojih prijatelja koji su pokopani tamo. Tolikosam tuæan kad vidim tri imena na groblju, jer kad sam postao krπÊanin,razgovarao sam s tim mladiÊima. Pozvao sam ih da dou u crkvu i slijedeput koji sam ja prihvatio; a sada im se imena nalaze na groblju.

Zadnji put kad sam bio kod kuÊe, moja supruga je dobila priliku vidjetikako je moj bivπi æivot bio uæasan. Dok smo hodali, vidjeli smo na klupineke od mojih starih prijatelja koji su joπ uvijek æivi. Kad me je jedan odmojih starih prijatelja vidio, pritrËao je, pao na koljena i poËeo plakati,govoreÊi: “Umoran sam od æivota u kojem æivim!”

Rekao sam mu da sam nedavno, baπ na tom mjestu, rekao naπemprijatelju, koji je sad u grobu, da ide u crkvu. A sada sam njemu govorio:“Poi u crkvu!” Ali on me nije posluπao. Rekao je: “Imat Êu istu sudbinukao taj tip u grobu.” Preklinjao sam ga: “Mnogo je lakπe otiÊi u crkvu negona groblje. Pogledaj mene sada — ovdje su moja supruga i djeca.”

Pogledao ih je. “Moæeπ zapoËeti novi æivot!” uvjeravao sam ga. Ali onse samo okrenuo natrag svojim prijateljima i prema piÊu. Nije imao obitelj,niπta nije imao. Samo je provodio svaki dan u potrazi za drugom bocompiÊa.

Dok smo se udaljavali, moja supruga je πapnula: “Sada uviam πto sinekad u proπlosti bio.” “Da”, proπaptao sam, “i bio sam najgori od svih.”

M. LeovartoviË æivi sa svojom obitelji u mjestu Vinica, u Ukrajini,gdje prodaje igraËke i ima djeËje dvorce za skakanje i igru.

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:5492

Black

93



Nadvladati zlo dobrom“Nemojte se prilagoivati ovomu svijetu! Naprotiv, preobli-

Ëavajte se obnovom svoga uma da mognete uoËavati πto je voljaBoæja: πto je dobro, ugodno i savrπeno!” (Rimljanima 12,2)

BIBLIJSKI TEKSTOVI: Rimljanima 12; 13.

Koliko god je Pavao pokuπavao Rimljane uvjeriti da pogreπno razu-mijevaju Zakon, on takoer poziva sve krπÊane na visoki stupanj po-sluπnosti. Ova posluπnost dolazi od unutarnje promjene srca i uma,promjene koja dolazi samo zahvaljujuÊi Boæjoj snazi koja djeluje naosobu koja Mu se predala. Poslanica Rimljanima nigdje ne govori o tomeda ova posluπnost dolazi automatski. KrπÊanin treba biti upoznat sazahtjevima, treba izvrπiti te zahtjeve i, konaËno, treba traæiti snagu bezkoje je ta posluπnost nemoguÊa.

To znaËi da su djela sastavni dio krπÊanske vjere. Pavao nikada nijenamjeravao obezvrijediti djela; u poglavljima 13 do 15 daje im snaæannaglasak. Time ne poriËe ono πto je rekao prije o opravdanju vjerom.Baπ suprotno, djela pokazuju πto znaËi æivjeti vjerom. Neki Êe Ëak tvrditikako su zbog dodatne spoznaje nakon πto je Isus doπao, novozavjetnizahtjevi joπ teæi od starozavjetnih. Novozavjetnim vjernicima dan je pri-mjer ispravnog moralnog ponaπanja u Isusu Kristu. Jedino On je uzorkoji trebamo slijediti. “Teæite meu sobom za onim za Ëim treba dateæite u Kristu Isusu!” (Filipljanima 2,5) Nijedno mjerilo ne moæe bitiviπe od ovoga!

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:5493

Black

94


“VA©E DUHOVNO BOGO©TOVLJE”

S jedanaestim poglavljem zavrπava doktrinarni dio Poslanice Rim-ljanima. Poglavlja 12 do 16 iznose praktiËne upute i osobne zabiljeπke.Pa ipak, ova zakljuËna poglavlja od iznimne su vaænosti jer pokazujukako treba æivjeti æivotom vjere.

Za poËetak, vjera nije zamjena za posluπnost, pa ipak kao da vjeranekako poniπtava naπu obvezu pokornosti Gospodinu. Moralna pravilasu joπ uvijek na snazi; ona su objaπnjena, Ëak i naglaπena u Novomzavjetu. I niπta ne ukazuje na to da Êe krπÊaninu biti lako usuglasitisvoj æivot prema ovim moralnim pravilima. Baπ suprotno, reËeno nam jeda Êe to katkada biti teπko, jer je bitka sa samim sobom i s grijehomuvijek teπka (1. Petrova 4,1). KrπÊanima je obeÊana boæanska snaga idano obeÊanje da je pobjeda moguÊa, ali mi smo joπ uvijek na nepri-jateljskom podruËju i morat Êemo izvojevati mnoge bitke protiv kuπnji.Radosna vijest je da neÊemo biti odbaËeni ako padnemo ili posrnemo jerimamo Velikog sveÊenika koji posreduje za nas (Hebrejima 7,25).

ProËitajte Rimljanima 12,1. Kako nam ova usporedba pokazujekako mi kao krπÊani trebamo æivjeti? Na koji naËin se u ovo uklapaRimljanima 12,2?

..................................................................................................................................

U Rimljanima 12,1 Pavao aludira na starozavjetne ærtve. Kao πto suu stara vremena æivotinje bile ærtvovane Bogu, tako sada krπÊani trebajuprinijeti svoja tijela, ne da budu ubijeni, veÊ kao æiva ærtva posveÊenaBogu u sluæbi.

U vrijeme starog Izraela svaki dar koji se prinosio kao ærtva bio jepozorno pregledan. Ako je na æivotinji bila otkrivena bilo kakva mana,nije bila prihvaÊena, jer je Bog zapovjedio da ærtva treba biti bez mane.Stoga se od krπÊana zahtijeva da predaju svoje tijelo “kao ærtvu, æivu,svetu i ugodnu Bogu”. Kako bi to postigli, sve njihove snage moraju bitisaËuvane u najboljem moguÊem stanju. Iako nitko od nas nije bez ma-ne, bit je u tome da trebamo æivjeti πto Ëistije i vjernije.

“‘PreobliËavajte se obnovom svoga uma.’ (Rimljanima 12,2) Ovakoapostol opisuje krπÊaninov napredak, jer se obraÊa onima koji veÊjesu krπÊani. KrπÊaninov æivot ne znaËi ostati isti, veÊ pomak izdobroga na joπ bolje.” (Martin Luther, Commentary on Romans, str167,168) ©to u krπÊanskom æivotu znaËi pomak iz dobroga na joπbolje?

..................................................................................................................................

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:5494

Black

95


TRIJEZNO RAZMI©LJANJE

Ovog smo tromjeseËja puno govorili o nepromjenjivosti Boæjegmoralnog Zakona i uvijek iznova isticali da Pavao u Poslanici Rimljani-ma ne nauËava da je Deset zapovijedi ukinuto ili da ih je vjera uËinilanevaæeÊima.

Ipak, lako je uloviti se u slovo zakona i zaboraviti njegov duh, a tajduh je ljubav, ljubav prema Bogu i ljubav jednih prema drugima. Iakosvatko moæe govoriti o ljubavi, pokazivanje te ljubavi u svakidaπnjemæivotu neπto je posve drugo.

ProËitajte Rimljanima 12,3-21. Kako trebamo pokazati ljubavdrugima?

..................................................................................................................................

Kao i u 1. KorinÊanima 12 i 13, nakon πto se bavi darovima Duha,Pavao uzvisuje ljubav. Ljubav (grËki agape) je najuzviπenija. “Bog jeljubav.” (1. Ivanova 4,8) Dakle, ljubav opisuje Boæji karakter. LjubitiznaËi odnositi se prema drugima onako kao πto se Bog odnosi premanama.

Pavao ovdje pokazuje kako tu ljubav treba iskazati na praktiËannaËin. Iz ovoga proizlazi vaæno naËelo osobne poniznosti, spremnosti“da ne dræimo do sebe previπe — viπe nego treba do sebe dræati” (Rim-ljanima 12,3), spremnosti da “u davanju Ëasti prednjaËimo jedan dru-gome” (redak 10) i “ne smatramo sami sebe mudrima” (redak 16). Kri-stove rijeËi o sebi: “Uzmite jaram moj na se i uËite od mene, jer samkrotka i ponizna srca” (Matej 11,29), istiËu bît toga.

KrπÊani bi od svih trebali biti najskromniji. Uostalom, pogledajtekako smo bespomoÊni, kako smo greπni; pogledajte kako smo ovisni, nesamo o pravednosti koju primamo da bismo bili spaπeni, veÊ i o snazikoja djeluje u nama i mijenja nas na naËin na koji mi ne moæemo. »imese moæemo hvalisati, Ëime se moæemo razmetati, πto imamo u sebi ilina sebi Ëime se moæemo ponositi? Apsolutno niπta. TeæeÊi od samogpoËetka za osobnom poniznoπÊu, ne samo pred Bogom, veÊ i pred dru-gima, trebamo æivjeti onako kako nas Pavao opominje u ovim redcima.

ProËitajte Rimljanima 12,18. Koliko uspjeπno primjenjujemoove opomene upravo sada u svojem æivotu? Trebamo li mijenjatisvoje ponaπanje kako bismo Ëinili ono πto nam Boæja rijeË ovdjenalaæe?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:5495

Black

96

UTORAK 19. prosinca

KR©∆ANIN I VLASTI

ProËitajte Rimljanima 13,1-7. Koja osnovna naËela moæemo iz-vuÊi iz ovih redaka o tome kako se trebamo odnositi prema dræav-nim vlastima?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ono πto Pavlove rijeËi Ëini tako zanimljivima jest πto su napisaneu vremenu kada je svijetom vladalo pogansko carstvo koje je znalo bitiizuzetno okrutno, koji je do sræi bilo pokvareno, koje nije niπta znaloo pravom Bogu i koje Êe za nekoliko godina zapoËeti masovni progononih koji su æeljeli oboæavati tog Boga. Upravo ova vlast pogubila jePavla! UnatoË svemu, zaπto je Pavao i dalje pozivao krπÊane da bududobri graani, Ëak i pod takvom vlaπÊu?

Upravo zato πto se ideja o vlasti proteæe kroz cijelu Bibliju. Samkoncept, naËelo upravljanja, uspostavio je Bog. Ljudska biÊa trebajuæivjeti u zajednici prema pravilima, propisima i uredbama. Anarhija nijebiblijski koncept.

Ovime se ne misli kako Bog odobrava sve oblike vlasti ili naËin nakoji te vlasti vladaju. Naprotiv. Ne treba iÊi predaleko ni u povijesti nitiu danaπnjem svijetu da bismo uoËili okrutne reæime. Ipak, Ëak i u situ-acijama poput ovih, krπÊani bi trebali, koliko god je moguÊe, poπtivatizakone svoje zemlje. KrπÊani trebaju poπtovati vlast dok god njezinizahtjevi nisu u suprotnosti s Boæjima. Trebali bismo razmisliti vrlo paæ-ljivo i uz mnogo molitve, i potraæiti savjet drugih, prije nego πto Êemose upustiti u sukob s tim silama. Iz proroËanstava nam je poznato daÊe jednog dana svi Boæji vjerni sljedbenici biti suoËeni s politiËkimsilama koje vladaju svijetom (Otkrivenje 13). Dotada bismo trebali uËi-niti sve πto moæemo pred Bogom, da budemo dobri graani bez obzirana to u kojoj dræavi æivimo.

“Mi trebamo priznati ljudsku vlast kao boæanski odreeno ureenjei posluπnost njoj uËiti kao svetu duænost, unutar njezina zakonita dje-lokruga. Ali kad se njezini zahtjevi sukobe s Boæjim zahtjevima, Bogamoramo sluπati viπe nego ljude. Boæju rijeË treba smatrati viπom odljudskog zakonodavstva. … Od nas se ne traæi da prkosimo vlastima. SverijeËi, bilo izgovorene, bilo napisane, trebamo pozorno razmotriti kakose o nama ne bi moglo reÊi da smo izgovorili neπto πto se protivi zakonui redu. Ne smijemo izgovoriti ni uËiniti niπta πto bi nam nepotrebnozatvorilo put.” (Ellen G. White, Djela apostolska, str. 43)

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:5496

Black

97


“LJUBITE JEDAN DRUGOGA”

“Nikomu niπta ne budite duæni, osim da ljubite jedan drugoga,jer tko ljubi bliænjega, ispunio je Zakon.” (Rimljanima 13,8) Kakotrebamo razumjeti ovaj redak? ZnaËi li to da ako ljubimo, nemamoobvezu biti posluπni Boæjem zakonu?

..................................................................................................................................

Kao πto je Isus uËinio u Propovijedi na gori, tako i Pavao ovdjenaglaπava pravilo Zakona, da ljubav mora biti pokretaËka snaga svegaonoga πto Ëinimo. Ako je Zakon prijepis Boæjeg karaktera, a Bog jeljubav, ispuniti Zakon, dakle, znaËi ljubiti. Ipak, Pavao ne uvodi nekanejasna mjerila ljubavi umjesto detaljnih propisa Zakona, kao πto nekikrπÊani tvrde. Moralni Zakon je joπ uvijek obvezujuÊ, jer ukazuje nagrijeh — a tko Êe zanijekati stvarnost grijeha? Meutim, Zakon se moæedræati samo u kontekstu ljubavi. Ne zaboravite kako su neki od onihkoji su odveli Krista na kriæ, potom otrËali kuÊi kako bi ispunili Zakon!

Koje je zapovijedi Pavao citirao kako bi ilustrirao naËelo lju-bavi u dræanju Zakona? Zaπto je citirao baπ te zapovijedi? Rimlja-nima 13,9.10.

..................................................................................................................................

Zanimljivo je kako ljubav nije bila neko novouvedeno naËelo. Ci-tirajuÊi Levitski zakonik 19,18: “Ljubi bliænjega svoga kao samoga sebe,”Pavao je pokazao da je to naËelo bilo sastavni dio starozavjetnog sustava.Pavao se ponovno poziva na Stari zavjet kako bi podupro svoje propo-vijedanje Evanelja. Neki tvrde kako ovim redcima Pavao nauËava da jena snazi samo nekoliko zapovijedi, one koje su ovdje spomenute. Ako jetako, znaËi li to da krπÊani ne moraju poπtivati svoje roditelje, da smijuoboæavati idole i imati druge bogove uz Gospodina? Naravno da ne.

Sagledajmo pobliæe ovaj kontekst. Pavao se bavio naËinom na kojise odnosimo jedni prema drugima. On se bavio meuljudskim odnosi-ma, zbog Ëega i navodi zapovijedi koje ukazuju na ove odnose. Njegovargument sigurno ne bi trebalo tumaËiti kao ukidanje ostatka Zakona.(Vidi Djela 15,20; 1. Solunjanima 1,9; 1. Ivanova 5,21.) Kao πto istiËunovozavjetni pisci, pokazujuÊi ljubav prema drugima, pokazujemo ljubavprema Bogu (Matej 25,40; 1. Ivanova 4,20.21).

Razmislimo o svojem odnosu prema Bogu i kako se taj odnosodraæava na naπ odnos prema drugima. Koliko vaænu ulogu igraljubav u tim odnosima? Kako moæemo nauËiti ljubiti druge onakokako Bog ljubi nas? ©to nas spreËava u tome?

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:5497

Black

98


“JER JE SADA NA©E SPASENJE”

“Ovo Ëinite jer znate vrijeme. VeÊ je naime Ëas da se probuditeod sna, jer je sada naπe spasenje bliæe nego kad smo prigrlilivjeru.” (Rimljanima 13,11)

Kao πto smo naglaπavali cijelo ovo tromjeseËje, Pavao je u ovojposlanici crkvi u Rimu æelio razjasniti, posebice æidovskim vjernicima,ulogu vjere i djela u kontekstu Novoga zavjeta. Tematika je bila spasenjei kako greπnik moæe biti pravedan i svet pred Gospodinom. Kako bipomogao onima koji su sav naglasak stavljali na Zakon, Pavao je Zakonsmjestio u njegovu pravu perspektivu i kontekst. Tako je u idealnomsmislu judaizam Ëak i u starozavjetno vrijeme bio religija milosti, ali seizdignuo legalizam i uËinio mnogo πtete. Mi kao crkva moramo biti vrlooprezni kako ne bismo poËinili istu pogreπku.

ProËitajte Rimljanima 13,11-14. O kojem dogaaju Pavao ovdjegovori i kako se trebamo ponaπati u iπËekivanju ovog dogaaja?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

ZadivljujuÊe je kako se Pavao ovdje obraÊa vjernicima, pozivajuÊi ihda se probude i prenu jer se Isus ponovno vraÊa. Nije vaæna Ëinjenica daje ovo napisano gotovo prije dvije tisuÊe godina. Mi moramo uvijekæivjeti u iπËekivanju blizine Kristovog dolaska. ©to se tiËe svih nas,koliko god daleko naπa osobna iskustva sezala, Kristov drugi dolazaknam je blizu koliko i naπa smrt. SljedeÊeg tjedna ili za 40 godina miÊemo zatvoriti svoje oËi i umrijeti, i moæda Êemo poËivati samo 4 danaili 400 godina — za nas je ta razlika potpuno nebitna. SljedeÊe ËegaÊemo biti svjesni bit Êe drugi Isusov dolazak. U smrti, koja svakoga odnas stalno vreba na svakom koraku, vrijeme je uistinu kratko, a naπespasenje je bliæe nego kad smo prigrlili vjeru.

Iako se Pavao u Poslanici Rimljanima ne bavi mnogo Kristovimdrugim dolaskom, u poslanicama Solunjanima i KorinÊanima on govorio tome puno detaljnije. Uostalom, to je kljuËna tema u Bibliji, posebiceu Novom zavjetu. Bez njega i nade koju on nudi, naπa vjera bila bistvarno besmislena. Uostalom, πto bi “opravdanje vjerom” znaËilo bezKristovog drugog dolaska, kad Êe se ostvariti ta Ëudesna istina?

Kad bismo sa sigurnoπÊu znali da Isus dolazi iduÊi mjesec, πtobismo promijenili u svojem æivotu i zaπto? Ako vjerujemo, nije lisada vrijeme za promjenu?

..................................................................................................................................

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:5498

Black

99

PETAK 22. prosinca


“Biblija otkriva Boæju volju. Istine Boæje rijeËi govor su Najviπega.Tko ove istine uËini dijelom svojega æivota, postaje u svakom smislunovo stvorenje. Nisu mu dane nove snage uma, veÊ tama koja je zbogpreziranja i grijeha zamagljivala razumijevanje, biva uklonjena. RijeËi: ‘Idat Êu vam novo srce’, znaËe: ‘I dat Êu vam novi um.’ Promjena srcauvijek je praÊena jasnim osvjedoËenjem o krπÊanskoj duænosti i razu-mijevanjem istine. Tko Svetom pismu pridaje veliku pozornost uz moli-tvu, steÊi Êe jasno razumijevanje i zdravu prosudbu, i kad se okreneBogu, dostiÊi Êe viπu razinu mudrosti.” (Ellen G. White, Moj æivot da-nas, str. 28)

“Gospodin ... uskoro dolazi i moramo biti spremni da doËekamoNjegovo pojavljivanje. O, kako Êe biti slavno kad Ga budemo ugledali ikad budemo pozdravljeni dobrodoπlicom kao oni koje je On iskupio!Dugo smo Ëekali, ali naπa nada se ne smije ugasiti. Kada ugledamoKralja u krasoti Njegovoj, bit Êemo zauvijek blagoslovljeni. OsjeÊam damoram glasno uzviknuti: ‘Idemo kuÊi!’ Pribliæavamo se vremenu kad ÊeKrist doÊi u sili i velikoj slavi da svoje iskupljene odvede njihovomvjeËnom domu.” (Ellen G. White, SvjedoËanstva za crkvu, sv. 8, str. 253)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. ProËitajte ponovno pitanja pri kraju pouke od Ëetvrtka. Ka-kve su odgovore dali vjernici u vaπem razredu i kako su ih obra-zloæili?

2. Ponekad nam moæe biti vrlo teπko biti dobar graanin idobar krπÊanin. Kad bi vam se netko obratio za savjet o tome πtoje Boæja volja, Ëak i kad bi takav stav vodio u sukob s vlastima, πtobiste odgovorili? Kakav biste savjet dali? Koja biste naËela trebalislijediti? Zaπto bismo ovo trebali razmatrati uz najveÊu ozbiljnosti molitvu? (Uostalom, ne izlaze svi koji su baËeni u lavovsku jamuneozlijeeni.)

3. Prema vaπem miπljenju, πto je teæe: strogo se pridræavatislova Zakona ili bezuvjetno ljubiti Boga i bliænje? Ili smatrate daje ovo pitanje laæna dihotomija? Ako smatrate da jest, zaπto?

4. Dok se bliæimo kraju tromjeseËja, razgovarajte u razredu otome πto ste nauËili iz Poslanice Rimljanima πto vam pomaæe dashvatite zaπto je reformacija toliko vaæna. »emu nas ova poslanicauËi o tome πto vjerujemo i zaπto vjerujemo?

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:5499

Black

100

Spaπen u zraku (1)Napomena: Pastor Nikolaj Æukaljuk sluæio je u AdventistiËkoj crkvi

viπe od Ëetrdeset godina kao pastor, pisac, nakladnik i predsjednik konfe-rencije u Ukrajinskoj uniji. U ovom iskustvu on opisuje kljuËni trenutaksvojega sluæenja u sovjetskoj vojsci.

Vrijeme moje obvezne sluæbe u sovjetskoj vojsci bilo je gotovo zavr-πeno, pri samom kraju. Jedna od mojih odgovornosti bila je sluæiti kaonovinar za Vojne novine. Moji nadreeni bili su zadovoljni mojim radom iæeljeli su da i dalje budem glavni urednik. Ponudili su mi stan u Lenjingra-du, koji je u to doba bilo vrlo teπko dobiti. Postojao je samo jedan uvjet:moram postati komunist. Tijekom sovjetskih vremena nijedna osoba nijemogla raditi na takvom mjestu ako nije bila komunist.

Nakon nekoliko dana bio sam pozvan na sastanak s generalom. Rekaomi je: “Moæeπ nastaviti s vojnom sluæbom. Dat Êemo ti Ëin, i moæeπ ostatis nama. IÊi Êeπ na mnoga poslovna putovanja, putovati u razna mjesta iraditi u vojsci. Moæeπ ostati i raditi ovdje.”

Sada sam imao dva prijedloga — da postanem glavni urednik ili vojniËasnik. To je bilo veliko iskuπenje. Razmiπljao sam o tome πto znaËi postatiËasnik i sve πto bih time dobio. S druge strane, stan u Lenjingradu bio jemoj san!

Ozbiljno sam mislio prihvatiti jednu od tih ponuda, iako bi to znaËiloodreÊi se svoje vjere u Boga i postati komunistom.

U to sam vrijeme sluæio i kao vojni padobranac i imao sam iza sebe okoosamdeset skokova. Jednog dana, dok smo se pripremali za joπ jedan skok,glavni zapovjednik mi je rekao: “Ja idem prvi, a ti Êeπ izvesti posljednjiskok. Imamo petnaest padobranaca.” Padobrani svih vojnika ispred menesu se automatski otvorili, a ja sam trebao svoj otvoriti ruËno. Mislio sam daÊe to biti u redu, bio sam hrabar, i sve sam to iskusio veÊ mnogo puta prije.

SkoËio sam posljednji. Nakon kratkog slobodnog pada povukao samodgovarajuÊe uæe.

Ali niπta se nije dogodilo. PokuπavajuÊi ne paniËariti, posegnuo sam zakablom za opasnost i izvukao ga. I opet se nije pojavio padobran. Nije biloniËega osim plavog neba iznad i tla ispod mene, kojemu sam se brzopribliæavao. Shvatio sam da je to kraj. OsjeÊaj koji me je osvajao u tomtrenutku je neπto πto samo netko tko je bio visoko u zraku moæe u potpu-nosti razumjeti.

(Nastavit Êe se)

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:54100

Black

101



KrπÊansko æivljenje“A ti, zaπto sudiπ brata svoga? Ili ti, zaπto prezireπ brata

svoga? Ta, svi Êemo stajati pred Boæjim sudom.” (Rimljanima14,10)

BIBLIJSKI TEKST: Rimljanima 14—16.

Pri kraju smo prouËavanja Poslanice Rimljanima, knjige zahvalju-juÊi kojoj je nastala protestantska reformacija, knjige koja bi nam viπeod bilo koje druge trebala pokazati zaπto smo protestanti i zaπto tomoramo ostati. Kao protestanti, posebice kao adventistiËki krπÊani, dr-æimo se naËela Sola Scriptura — Biblija jedino mjerilo vjere. Upravosmo iz Biblije saznali tu istinu koja je prije viπe stoljeÊa potaknula naπeduhovne oËeve da se odvoje od Rima — veliku istinu o spasenju vjerom,istinu koja je tako snaæno izraæena u Pavlovoj poslanici upuÊenoj Rim-ljanima.

Moæda sve moæemo saæeti pitanjem koje je postavio neznaboæaËkitamniËar: “©to mi treba Ëiniti da se spasim?” (Djela 6,30)

U Poslanici Rimljanima dobivamo odgovor na to pitanje — a odgovorne leæi u onome πto je Crkva uËila u Lutherovo vrijeme. Zato je reforma-cija i otpoËela, i zato se danas nalazimo ovdje gdje jesmo.

Kako je Pavao zavrπio ovu poslanicu i πto je zabiljeæio; kakve istineovdje pronalazimo za nas, Pavlove nasljednike i nasljednike protestant-skih otaca?

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:54101

Black

102


SLABIJI U VJERI

U Rimljanima 14,1-3 postavlja se pitanje o jedenju mesa koje jemoæda ærtvovano idolima. Jeruzalemski je sabor (Djela 15) odluËio da seobraÊenici iz poganstva trebaju suzdræavati od takve hrane u svojojprehrani. Ali tu se stalno postavlja pitanje je li meso koje se prodavalona javnoj trænici dolazilo od æivotinja ærtvovanih idolima (vidi 1. Korin-Êanima 10,25). Neki krπÊani uopÊe nisu marili za to; drugi su, ako jebilo i najmanje sumnje, radije jeli povrÊe. Ovakvo ponaπanje nije imalonikakve veze s vegetarijanstvom i zdravim naËinom æivota, niti je Pavaou ovom odlomku dao naslutiti da je ukinuta razlika izmeu Ëistog ineËistog mesa. To nije predmet razmatranja. Ako se rijeËi “jedan vjerujeda smije sve jesti” (Rimljanima 14,2) tumaËe tako da su sada sve æivoti-nje, Ëiste i neËiste, prikladne za jelo, pogreπno su shvaÊene. Usporedbas drugim novozavjetnim odlomcima ukazuje na suprotno.

U meuvremenu, rijeË “primajte” slabog u vjeri znaËilo je priznatimu puno Ëlanstvo i druπtveni status. S tom osobom se nije trebaloraspravljati, nego joj dati pravo na njeno miπljenje.

Koje naËelo, dakle, trebamo prihvatiti iz Rimljanima 14,1-3?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Isto tako je vaæno shvatiti da Pavao u 3. retku ne govori negativnoo “slabom u vjeri”, niti on ovakvoj osobi daje savjet kako da postanejakom. Preobzirnog krπÊanina (koji je osuen kao preobziran ne odstrane Boga, nego svoje braÊe ili sestara krπÊana) Bog prihvaÊa. “Jer gaje Bog primio meu svoje.“

Kako Rimljanima 14,4 proπiruje ono πto smo upravo proËitali?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Iako trebamo imati na umu naËela koja smo proËitali u danaπ-njoj pouci, nismo li Ëesto u poziciji kad moramo prosuditi, ako neneËije srce, onda barem ponaπanje? Trebamo li se povuÊi i niπta nereÊi niti uËiniti u svakoj situaciji? Izaija 56,10 opisuje straæarekao “pse nijeme” koji “ne mogu lajati”. Kako moæemo znati kadatrebamo govoriti, a kada πutjeti? Kako ovdje pronaÊi pravu rav-noteæu?

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:54102

Black

103


PRIJE NEGO ZASJEDA SUD

ProËitajte Rimljanima 14,10. Zbog Ëega druge trebamo paæljivoprosuivati?

..................................................................................................................................

Ponekad smo skloni strogo suditi druge, i to Ëesto za ono πto isami Ëinimo. Koliko nam se Ëesto ono πto mi radimo ne Ëini toliko loπekao kada drugi Ëine to isto. Mi moæemo sami sebe zavarati svojim lice-mjerjem, ali ne i Boga koji nas upozorava: “Nemojte suditi, da ne budetesueni! Jer kako budete sudili, onako Êe se i vama suditi; kako budetemjerili, onako Êe se i vama mjeriti. ©to imaπ gledati trun u oku bratasvojega, a brvna u svom oku ne zapaæaπ! Kako li moæeπ reÊi bratu: ‘Deda ti izvadim trun iz oka!’ dok je brvno u tvom oku?” (Matej 7,1-4)

Od kakvog je znaËenja izjava iz Starog zavjeta koju Pavao ovdjeiznosi? Rimljanima 14,11.

..................................................................................................................................

Citat iz Izaije 45,23 podupire misao da se svi moraju pojaviti nasudu. “Svako koljeno” i “svaki jezik” poziva svakog posebno. Svatko Êemorati odgovarati za svoj æivot i svoja djela (redak 12). Nijedna osoba nemoæe odgovarati za drugu. U tom smislu nitko od nas nije Ëuvar svogabrata.

ImajuÊi ovaj kontekst na umu, kako razumijemo ono πto Pavaokaæe u Rimljanima 14,14?

..................................................................................................................................

Tema je joπ uvijek hrana ærtvovana idolima. RijeË oËito nije o ra-zlikovanju Ëiste i neËiste hrane. Pavao govori da nema niËega loπeg ujedenju hrane koja je moæda bila ærtvovana idolima. Naposljetku, πto jeuopÊe idol? Niπta (vidi 1. KorinÊanima 8,4), pa koga onda brine ako jeneki poganin ærtvovao hranu nekom kipu æabe ili bika?

Nikoga ne bi trebalo prisiljavati da radi protiv svoje savjesti, Ëakako je njegova savjest preosjetljiva. Ovu Ëinjenicu “jaka” braÊa oËitonisu razumjela. Oni su prezirali obzirnost “slabe” braÊe i stavljali kame-nje spoticanja na njihov put.

Je li moguÊe da ste se u svojem æaru za Gospodina naπli uopasnosti na koju vas Pavao ovdje upozorava? Zaπto trebamo pazitida ne budemo savjest drugih, bez obzira na to koliko dobre namjereimali?

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:54103

Black

104

UTORAK 26. prosinca

NIKOGA NE RANJAVAJTE

ProËitajte Rimljanima 14,15-23 (vidi takoer 1. KorinÊanima8,12.13). Izvucite sræ onoga πto Pavao ovdje govori. Koje naËelomoæemo pronaÊi u ovom odlomku i primijeniti ga u svim podruËji-ma svojeg æivota?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U redcima 17-20 Pavao stavlja razliËita glediπta krπÊanstva u od-govarajuÊu perspektivu. Iako je prehrana vaæna, krπÊani se ne trebajusvaati oko toga πto neki jedu biljnu hranu umjesto mesnih jela koja sumoæda ærtvovana idolima. Umjesto toga, trebaju se usmjeriti na pra-vednost, mir i radost u Svetome Duhu. Kako moæemo primijeniti ovuideju u vezi s prehranom danas u naπoj crkvi? Koliko god nam zdrav-stvena poruka, a posebno spoznaje o prehrani, moæe biti na blagoslov,ne gledaju svi ovu tematiku na isti naËin, i mi trebamo poπtovati overazlike.

UnatoË pozivu da svakoga treba prepustiti vlastitoj savjesti,Pavao u Rimljanima 14,22 dodaje vrlo zanimljivu opomenu: “Blagoonomu koji ne osuuje samoga sebe u onom za πto se odluËuje!” Naπto Pavao ovdje upozorava? Kako ovo uravnoteæuje ostatak njego-vog konteksta?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Jeste li Ëuli da netko kaæe: “Nikoga se ne tiËe πto ja jedem, πtooblaËim kako se zabavljam“? Je li doista tako? Nitko od nas ne æivi uvakuumu. Naπe kretnje, rijeËi, djela, pa Ëak i vrsta hrane mogu utjecatina druge, na dobro ili na loπe. Nije teπko zakljuËiti kako. Ako netkokome ste uzor vidi da radite neπto “krivo”, on moæe biti pod utjecajemvaπeg primjera i uËiniti to isto. Varamo se ako mislimo drugaËije. »i-njenica πto tu osobu niste prisiljavali, ne igra nikakvu ulogu. Kao krπÊa-ni, imamo odgovornost jedni prema drugima, i ako naπ primjer nekogaodvede na stranputicu, to je naπa krivnja.

Kakav primjer pokazujemo? Bismo li se dobro osjeÊali kad bidrugi, pogotovo mladi ili novi vjernici, slijedili naπ primjer na svimpodruËjima? ©to nam naπ odgovor govori o nama samima?

..................................................................................................................................

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:54104

Black

105


SVETKOVANJE DANA

U ovoj raspravi o neosuivanju drugih koji neke stvari gledajurazliËito od nas, i o tome da ne smijemo biti kamen spoticanja drugimakoje moæda sablaænjavaju naπi postupci, Pavao dovodi u pitanje posebnedane koje neki æele svetkovati, a drugi ne.

ProËitajte Rimljanima 14,4-10. Kako bismo trebali razumjetiono πto Pavao ovdje kaæe? Govori li nam to o Ëetvrtoj zapovijedi?Ako ne, zaπto?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

O kojim danima Pavao govori? Je li bilo neslaganja u ranoj Crkvi uvezi sa svetkovanjem odreenih dana? OËito da jest. Dojam da je takvogneslaganja bilo, nalazimo u GalaÊanima 4,9.10, gdje Pavao kori galacij-ske krπÊane πto svetkuju “dane, mjesece, vremena i godine”. Kao πtosmo zapazili u drugoj pouci, neki u crkvi uvjerili su galacijske krπÊaneda se trebaju obrezati i dræati druge propise Mojsijevog zakona. Pavaose bojao da bi ovakve ideje mogle naπkoditi i crkvi u Rimu. Ali u Rimusu vjerojatno bili baπ æidovski krπÊani kojima je bilo teπko razumjeti daviπe ne trebaju svetkovati æidovske blagdane. Pavao ih ovdje upuÊuje dau ovom pitanju Ëine po volji; najvaænije je da ne osuuju one koji imajurazliËito vienje stvari od njih. Kako bi bili sigurni, neki su krπÊanioËito odluËili dræati jedan ili viπe æidovskih blagdana. Pavlov savjet je:neka Ëine ako su tako uvjereni.

Neopravdano je povezivati tjednu subotu s Rimljanima 14,5 kao πtoneki tvrde. Moæete li zamisliti da Pavao zauzima takav labav stav premaËetvrtoj zapovijedi? Kao πto smo vidjeli u Ëitavom ovom tromjeseËju,Pavao stavlja velik naglasak na posluπnost Zakonu, tako da zasigurnonije stavio zapovijed o suboti u istu kategoriju s onima koji su optere-Êeni jedenjem hrane koja je bila ærtvovana idolima. Meutim, ovi redcise najËeπÊe rabe kao dokaz da subota kao sedmi dan viπe nije obvezuju-Êa, iako oni to uopÊe ne kaæu. Na takvu njihovu uporabu upozoravaPetar: “On to Ëini i u svim poslanicama u kojima govori o ovome. U timposlanicama ima teπko razumljivih mjesta, koja neuki i nepostojaniljudi izvrÊu — kao i ostala Pisma — na svoju vlastitu propast.” (2.Petrova 3,16)

Kakvo je vaπe iskustvo sa subotom? Je li ona za vas blagoslov,za koju svrhu je i stvorena? ©to moæete promijeniti kako biste upotpunosti iskusili ono πto vam Gospodin nudi u suboti?

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:54105

Black

106


POSLJEDNJE RIJE»I

ProËitajte Rimljanima 15,1-3. Koja se vaæna krπÊanska istinanalazi u ovim redcima?

Na koji naËin ovi redci opisuju Isusovog sljedbenika?Koji joπ redci nauËavaju istu ideju? Joπ vaænije, kako moæemo

æivjeti po ovom naËelu?Koje je raznovrsne blagoslove Pavao izrekao pri kraju svoje

poslanice? Rimljanima 15,5.6.13.33.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Strpljivi Bog pomaæe svojoj djeci da ustraju u postojanosti. GrËkarijeË za “strpljenje”, hupomone, znaËi “hrabrost”, “uporna postojanost”.RijeË za “utjehu” moæe se prevesti kao “ohrabrenje”. Bog ohrabrenja jeBog koji ohrabruje. Bog nade je Bog koji je dao nadu ljudskom rodu.Isto tako, Bog mira je Bog koji daje mir i u kojem moæemo imati mir.

Ohrabrenje, nada i mir odgovarajuÊi su blagoslovi u poslanici Ëijaje glavna tema opravdanje vjerom. Ovo je naπem sadaπnjem svijetu izu-zetno potrebno.

Nakon brojnih osobnih pozdrava, kako Pavao zavrπava svojuposlanicu? Rimljanima 16,25-27.

..................................................................................................................................

Pavao svoju poslanicu zavrπava veliËanstvenim proslavljanjem Bo-ga. U Njega krπÊani u Rimu, i svi krπÊani, mogu sa sigurnoπÊu stavitisvoje povjerenje kako bi potvrdili svoj poloæaj kao otkupljeni sinovi ikÊeri Boæje, opravdani vjerom i voeni Boæjim Duhom.

Znamo da je Gospodin nadahnuo Pavla da napiπe ovu poslanicu kaoodgovor na posebne prilike koje su vladale u posebno vrijeme. Ono πtone znamo jesu pojedinosti o tome πto je Gospodin otkrio Pavlu o buduÊ-nosti.

Da, Pavao je znao o “otpadu” (2. Solunjanima 2,3), mada tekst neotkriva koliko je znao. Ukratko reËeno, ne znamo je li Pavao slutiokakvu ulogu Êe on i njegovi spisi, posebno ova poslanica, imati u po-sljednjim dogaajima. U odreenom smislu, to nije niti vaæno. Ono πtoje vaæno jest da je protestantizam nastao zahvaljujuÊi ovim tekstovima.U njima oni koji æele ostati vjerni Isusu imaju i imat Êe biblijsku osnovuna kojoj mogu temeljiti svoju vjeru i posveÊenost, Ëak i kad se svijetbude Ëudio “iza zvijeri” (Otkrivenje 13,3).

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:54106

Black

107

OIKOS: U novom tjednu Ëitamo iz knjige Ellen G. White,Isusov æivot, Znaci vremena, 2014., poglavlja 1 i 2

PETAK 29. prosinca


ProËitajte: Ellen G. White, Sluæba lijeËenja, poglavlje “PomoÊ isku-πanima”, str. 95,96.

“U vienju koje sam dobila 12. lipnja 1868. pokazana mi je opasnostza Boæji narod ako budu gledali na brata i sestru White i mislili da sasvojim teretima trebaju doÊi k njima i od njih traæiti savjet. To ne bitrebali Ëiniti. Njihov ih saæaljivi, dragi Spasitelj poziva da dou k Njemukad su umorni i optereÊeni i On Êe im pomoÊi. … Mnogi dolaze k namas pitanjem: Trebam li uËiniti ovo? HoÊu li se upustiti u ovaj pothvat? Iliu pogledu odjeÊe: Trebam li nositi ovo ili ono? Odgovaram im: Vi tvrditeda ste Kristovi uËenici. ProuËavajte Bibliju. »itajte pozorno i s molitvomo æivotu naπeg dragog Spasitelja dok je na Zemlji boravio meu ljudima.Oponaπajte Njegov æivot i ustanovit Êete da niste skrenuli s uskogaputa. Mi odluËno odbijamo biti vaπa savjest. Ako vam kaæemo πto trebateËiniti, oËekivat Êete da vas mi vodimo umjesto da se obraÊate izravnoIsusu.” (Ellen G. White, SvjedoËanstva za Crkvu, sv. 2, str. 100)

“Ne smijemo prenijeti odgovornosti na druge i Ëekati od njih danam kaæu πto bismo trebali Ëiniti. Ne smijemo ovisiti o ljudskim sa-vjetima. Gospodin Êe nas pouËiti naπim duænostima isto tako spremnokao πto bi pouËio nekog drugog. … Oni koji odluËe da ne Ëine niπta πtobi na bilo koji naËin vrijealo Boga znat Êe, kad Mu iznesu svoj sluËaj,kojim putem trebaju iÊi.” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 554)

“Uvijek u Crkvi ima onih koji stalno naginju osobnoj nezavisnosti.Oni, Ëini se, nisu sposobni shvatiti da nezavisan duh moæe navestiËovjeka da ima previπe povjerenja u sebe i da se viπe uzda u svojeprosuivanje nego da poπtuje savjet i visoko cijeni prosudbu svoje bra-Êe.” (Ellen G. White, Djela apostolska, 103)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Kako ostati vjeran onome πto vjerujemo, a opet ne suditidrugima koji vide stvari drugaËije od nas?

2. Kako ostati vjeran vlastitoj savjesti i ne pokuπavati bitisavjest drugima, dok u isto vrijeme trebamo pomoÊi onima za kojesmatramo da su u zabludi? Kada govoriti, a kada πutjeti? Kadasnosimo krivnju za svoju πutnju?

3. Kako biti slobodan u Gospodinu, a opet u isto vrijeme ispunitisvoju odgovornost i biti dobar primjer onima koji bi se mogli ugle-dati na nas?

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:54107

Black

108

Spaπen u zraku (2)OtkopËao sam svoj teπki kaput i pokuπao njime usporiti moj slobodan

pad. Zatim sam poËeo moliti najozbiljniju molitvu koju sam ikada molio,vjerujuÊi da je to moje posljednje: “Boæe, ne mogu niπta uËiniti da se spa-sim! Ali stvarno æelim vidjeti Tvoju ruku u ovom trenutku.”

Shvatio sam da je najgore πto sam ikada uËinio — to πto sam odluËiootiÊi od Boga. ©to Êe mi se sada dogoditi? Stan u Lenjingradu i sve vojnepoËasti na svijetu viπe nisu bile vaæne.

GledajuÊi dolje, mogao sam vidjeti otvoreni padobran mojega zapo-vjednika. Odjednom je doπao neki udar vjetra i gurnuo me na njegov pa-dobran.

Ali na vrhu padobrana ne moæete ostati dugo. Dok sam skliznuo, za-povjednik me je zgrabio snaænim rukama i dræao Ëvrstim zahvatom! Brzosmo padali i on mi je rekao kako trebamo postaviti noge da se πto bezbol-nije prizemljimo.

Nakon prizemljenja odvezli su nas u bolnicu sa samo manjim ozljeda-ma. SljedeÊeg dana u novinama se pojavilo izvjeπÊe o ovom izvanrednomiskustvu. Svatko je prepoznao da neπto takvo nije samo “eto, dogodilo se”.Bilo je to Ëudo!

Od tada su se moje molitve razlikovale od onoga πto su bile prije. Dvatjedna kasnije, na sastanku s generalom, imao sam spreman odgovor. Kadsam uπao u njegov ured, pogledao me je i nasmijeπio se. Bio je dostasiguran da sam spreman odmah se sloæiti s njegovim prijedlogom.

“Gospodine”, rekao sam mu, “razmiπljao sam o vaπoj velikoduπnojponudi. OdluËio sam ne ostati u vojsci.”

Sav u Ëudu, general je upitao: “Nego πto Êeπ?”“Pa, gospodine, slijedit Êu poziv partije. Idem u nova mjesta i razvijati

nova podruËja.” U to vrijeme komunisti su htjeli razvijati podruËje Sibira,ohrabrujuÊi ljude da se tamo presele.

General me je promatrao. “Pa, vojniËe, vidio sam mnoge lude ljude, aliti si najlui od svih njih!”

Nakon vremena provedenog u vojsci, Nikolaj Æukaljuk je tajno radiokao pastor i organizirao podzemni rad naπe nakladniËke kuÊe, objavljujuÊiknjige i gradiva za adventistiËke vjernike u Sovjetskom Savezu. On i njegovasupruga Jevgenija dospjeli su u zatvor zbog svojeg rada, ali kasnije suosloboeni. U braku su πezdeset i tri godine.

Viπe iskustava iz Euroazijske divizijeproËitajte na www.AdventistMission.com.

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:54108

Black

109

“Dio je Boæjeg plana da nam kao odgovor na molitvu vjere dade onoπto nam ne bi dao da Ga nismo molili.” (Ellen G. White, Velika borba,str. 415) “Razvijajte naviku da razgovarate sa Spasiteljem. ... Neka sevaπe srce uvijek diæe u tihoj molitvi za pomoÊ, za svjetlost, za snagu, zamudrost. Neka svaki vaπ dah bude molitva.” (Ellen G. White, SluæbalijeËenja, str. 328)

Moj dnevnik posredniËke molitve

Moj molitveni popis:

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Moja molitvena iskustva:

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:54109

Black

110

01 N Ivan 1,45 Doi i vidi02 P Ivan 1,47 Pod smokvinim drvetom03 U Marko 1,17.18 Isusov novi uËenik04 S Luka 5,27.28 “Hajde za mnom!”05 » Hoπea 6,6 Carinik nije bio odbaËen06 P Ivan 6,64 Juda, sebiËni uËenik07 S Timoteju 6,10 Bez izgovora

08 N Matej 20,26.27 SijaË sukoba09 P Marko 3,14 Jedinstvo u raznolikosti10 U 2. KorinÊanima 4,7 Nijedan nije bio savrπen11 S Matej 14,27 Sumnje i pitanja12 » Titu 3,5 Tajni razgovor13 P Ivan 3,5 Kao πto vjetar puπe14 S Ivan 3,21 Nanovo roen

15 N Ivan 4,14 Susret na Jakovljevom zdencu16 P Ivan 4,48 Od sumnje do vjere17 U Matej 8,10 Nisam dostojan18 S Rimljanima 10,12.13 Bogu su mrske druπtvene razlike19 » Matej 9,21 Mora biti osobno20 P Luka 18,18 ©to mi joπ treba?21 S Marko 10,21 Nije poloæio ispit

22 N Luka 19,10 On je stavio sve na pravo mjesto23 P Ezekiel 33,15 Bogataπ i Bog24 U Marko 12,43.44 Dala je sve πto je imala25 S Luka 10,41.42 “Brineπ se i uznemirujeπ...”26 » Marko 14,8 Dar ljubavi27 P Marko 14,9 Miris Êe se πiriti28 S 2. KorinÊanima 5,14 Niπta nije previπe dragocjeno

29 N Rimljanima 2,1 Promjena ©imunovog srca30 P Luka 7,47 Krist vidi naπe moguÊnosti31 U Matej 14,31 Petar je skrenuo pogled

JUTARNJI REDCI — LISTOPAD 2017.

Dar ljubavi

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:54110

Black

111

01 S Matej 16,15.16 Petar iskazuje svoju vjeru02 » Matej 16,23 U Sotoninoj vlasti03 P Luka 22,31.32 Petar je nauËio lekciju04 S Otkrivenje 3,21 MajËina molba puna ljubavi

05 N 1. Ivanova 4,19 Ljubljeni uËenik06 P 1. Ivanova 2,6 Razlika izmeu Ivana i Jude07 U Matej 26,14.15 Rob novcu08 S Matej 7,21 Prilika za sve09 » Matej 26,24 Samo je Isus znao10 P Ivan 14,9 UËenik sporog srca11 S 1. KorinÊanima 10,12 Na neprijateljskom tlu

12 N Ivan 21,17 Napokon obraÊen13 P Joel 2,13 Kaifa14 U Matej 27,24 Pilat15 S Luka 23,26 »ovjek koji je ponio kriæ16 » Luka 23,42 Opomeni me se17 P Ivan 19,38.39 Viπe nisu skriveni prijatelji18 S Ivan 20,29 Nevjerni Toma

19 N Djela 4,19.20 Vjerska sloboda20 P Ponovljeni z. 23,22 Pogreπno upravljanje Boæjim dobrima21 U Djela 6,15 MuËen zbog Krista22 S Djela 8,26.27 Samo zbog jednog Ëovjeka23 » Djela 9,36 Tabita24 P Djela 10,4-6 Bez prepreka meu narodima25 S Djela 10,34.35 Cijelom svijetu

26 N Djela 12,11 Aneli Ëuvari27 P Psalam 34,8 Povezani s Nebom28 U Djela 9,3.4 Pred vratima Damaska29 S Djela 9,6 Od Savla do Pavla30 » GalaÊanima 1,17 SamoÊa u Arapskoj pustinji

JUTARNJI REDCI — STUDENI 2017.

Cijelom svijetu

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:54111

Black

112

01 P 1. KorinÊanima 2,2-4 Pavao uzdiæe kriæ02 S 2. KorinÊanima 11,9 ©atorar i Evanelje

03 N 1. Djela 19,18.19 Korisna lomaËa04 P 1. Timoteju 4,12 Dok si mlad05 U 2. Timoteju 3,15 “Od djetinjstva”06 S 2. Timoteju 2,15 Kao sin07 » 2. Timoteju 4,1.2 Prenoπenje baklje08 P 2. Timoteju 4,11 Dragocjeni suradnik09 S 1. Ivanova 2,15 Marko i Dima

10 N Filemonu 16 Gospodar i sluga11 P Hebrejima 12,1.2 Utrka pred nama12 U Filipljanima 3,13.14 “Prema cilju”13 S Rimljanima 12,19 Boæanska osveta14 » Djela 25,10.11 “Prizivam se na cara”15 P 2. Timoteju 4,16.17 Boæanska zaπtita16 S 2. Timoteju 4,7.8 Plemenita borba

17 N 1. Ivanova 4,10.11 “Ljubite jedan drugoga”18 P 1. Ivanova 4,1 Unutarnje i vanjske opasnosti19 U 1. Ivanova 3,3 NeporoËan u srcu i æivotu20 S 2. Timoteju 3,12 Kroz tamu do slave21 » Matej 5,11.12 Posljednji od Dvanaestorice22 P Otkrivenje 2,10 Prognan zbog Boga23 S Izaija 46,4 Dræite svoje oruæje u pripravnosti

24 N Psalam 105,1.2 “Dovde nam je Jahve pomogao”25 P Psalam 113,3 Bogu neka je slava26 U Job 17,9 Uzviπeni primjeri27 S Psalam 56,4 “Sve mogu u Isusu Kristu”28 » Izreke 24,16 Ne trebamo oËajavati29 P Otkrivenje 12,12 Bog ne zaboravlja svoje30 S Matej 6,33 Najviπe vrijednosti

31 N Izaija 14,27 Boæji plan za mene

JUTARNJI REDCI — PROSINAC 2017.

Plemenita borba

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:54112

Black

113

www.znaci-vremena.comtel. 01 2361-920

NaruËite preko povjerenika

za literaturu u svojoj

mjesnoj crkvi ili izravno

kod nakladnika!

Knjige za osobniduhovni rast isvjedoËenje BoæjeRadosne vijesti

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:54113

Black

114

VE»ERNJE BOGOSLUÆJE U OBITELJI

LISTOPAD

01. Psalam 84.02. Psalam 85.03. Psalam 86.04. Psalam 87.05. Psalam 88.06. Psalam 89,1-1507. Psalam 89,16-30

08. Psalam 89,31-5309. Psalam 90.10. Psalam 91.11. Psalam 92.12. Psalam 93.13. Psalam 94.14. Psalam 95.

15. Psalam 96.16. Psalam 97.17. Psalam 98.18. Psalam 99.19. Psalam 100.20. Psalam 101.21. Psalam 102,1-12

22. Psalam 102,13-2923. Psalam 103.24. Psalam 104,1-1825. Psalam 104,19-3526. Psalam 105,1-1527. Psalam 105,16-3228. Psalam 105,33-45

29. Psalam 106,1-1530. Psalam 106,16-3331. Psalam 106,34-48

STUDENI

01. Psalam 107,1-2202. Psalam 107,23-4303. Psalam 108.04. Psalam 109,1-19

05. Psalam 109,20-3106. Psalam 110.07. Psalam 111.08. Psalam 112.09. Psalam 113.10. Psalam 114.11. Psalam 115.

12. Psalam 116.13. Psalam 117.14. Psalam 118.15. Psalam 119,1-2416. Psalam 119,25-4817. Psalam 119,49-8018. Psalam 119,81-96

19. Psalam 119,97-13620. Psalam 119,137-16021. Psalam 119,161-17622. Psalam 120.23. Psalam 121.24. Psalam 122.25. Psalam 123.

26. Psalam 124.27. Psalam 125.28. Psalam 126.29. Psalam 127.30. Psalam 128.

PROSINAC

01. Psalam 129.02. Psalam 130.

03. Psalam 131.04. Psalam 132.05. Psalam 133.06. Psalam 134.07. Psalam 135.08. Psalam 136.09. Psalam 137.

10. Psalam 138.11. Psalam 139,1-1212. Psalam 139,13-2413. Psalam 140.14. Psalam 141.15. Psalam 142.16. Psalam 143.

17. Psalam 144,1-1118. Psalam 144,12-1519. Psalam 145.20. Psalam 146.21. Psalam 147.22. Psalam 148.23. Psalam 149.

24. Psalam 150.25. Psalam 1.26. Psalam 2.27. Psalam 3.28. Psalam 4.29. Psalam 5.30. Psalam 6.

31. Psalam 7.

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:54114

Black

115

»ITANJE BIBLIJE REDOM

LISTOPAD

01. Mihej 1-402. Mihej 5-703. Nahum 1-304. Habakuk 1-305. Sefanija 1-306. Hagaj 1-207. Zaharija 1-4

08. Zaharija 5-809. Zaharija 9-1110. Zaharija 12-1411. Malahija 1-312. Matej 1-313. Matej 4-714. Matej 8-10

15. Matej 11-1316. Matej 14-1617. Matej 17-1918. Matej 20-2219. Matej 23-2520. Matej 26-2821. Marko 1-3

22. Marko 4-723. Marko 8-1024. Marko 11-1325. Marko 14-1626. Luka 1-327. Luka 4-728. Luka 8-10

29. Luka 11-1430. Luka 15-1631. Luka 17-18

PROSINAC

01. 2. KorinÊ. 7-1002. 2. KorinÊ. 11-13

03. GalaÊanima 1-304. GalaÊanima 4-605. Efeæanima 1-606. Filipljanima 1-407. Koloπanima 1-408. 1. Solunj. 1-509. 2. Solunj. 1-3

10. 1. Timoteju 1-611. 2. Timoteju 1-412. Titu i Filemonu13. Hebrejima 1-314. Hebrejima 4-615. Hebrejima 7-916. Hebrejima 10-13

17. Jakov 1-318. Jakov 4-519. 1. Petrova 1-520. 2. Petrova 1-321. 1. Ivanova 1-222. 1. Ivanova 4-523. 2. i 3. Ivanova

24. Judina poslanica25. Otkrivenje 1-326. Otkrivenje 4-627. Otkrivenje 7-928. Otkrivenje 10-1229. Otkrivenje 13-1530. Otkrivenje 16-19

31. Otkrivenje 20-22

STUDENI

01. Luka 19-2102. Luka 22-2403. Ivan 1-304. Ivan 4-6

05. Ivan 7-906. Ivan 10-1207. Ivan 13-1508. Ivan 16-1809. Ivan 19-2110. Djela 1-311. Djela 4-6

12. Djela 7-1013. Djela 11-1314. Djela 14-1615. Djela 17-1916. Djela 20-2217. Djela 23-2518. Djela 26-28

19. Rimljanima 1-320. Rimljanima 4-721. Rimljanima 8-1022. Rimljanima 11-1323. Rimljanima 14-1624. 1. KorinÊ. 1-325. 1. KorinÊ. 4-7

26. 1. KorinÊ. 8-1027. 1. KorinÊ. 11-1328. 1. KorinÊ. 14-1629. 2. KorinÊ. 1-330. 2. KorinÊ. 4-6

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:54115

Black

116

»ITANJE BIBLIJE REDOM — JEDNO POGLAVLJE DNEVNO

LISTOPAD

01. Ezekiel 1102. Ezekiel 1203. Ezekiel 1304. Ezekiel 1405. Ezekiel 1506. Ezekiel 1607. Ezekiel 17




29. Ezekiel 3930. Ezekiel 4031. Ezekiel 41

STUDENI

01. Ezekiel 4202. Ezekiel 4303. Ezekiel 4404. Ezekiel 45

05. Ezekiel 4606. Ezekiel 4707. Ezekiel 4808. Daniel 109. Daniel 210. Daniel 311. Daniel 4

12. Daniel 513. Daniel 614. Daniel 715. Daniel 816. Daniel 917. Daniel 1018. Daniel 11

19. Daniel 1220. Hoπea 121. Hoπea 222. Hoπea 323. Hoπea 424. Hoπea 525. Hoπea 6

26. Hoπea 727. Hoπea 828. Hoπea 929. Hoπea 1030. Hoπea 11

PROSINAC

01. Hoπea 1202. Hoπea 13

03. Hoπea 1404. Joel 105. Joel 206. Joel 307. Joel 408. Amos 109. Amos 2

10. Amos 311. Amos 412. Amos 513. Amos 614. Amos 715. Amos 816. Amos 9

17. Obadija 118. Jona 119. Jona 220. Jona 321. Jona 422. Mihej 123. Mihej 2

24. Mihej 325. Mihej 426. Mihej 527. Mihej 628. Mihej 729. Nahum 130. Nahum 2

31. Nahum 3

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:54116

Black

117

UPOZNAJTE SE S BIBLIJOM!Dopisnim putem upoznajte

njezine junake, proroke, pjesnike, pisce...

Dopisni biblijski teËajBIBLIJA GOVORI

26 lekcija biblijskoga gradiva iz kojih Êete na brz i jednostavannaËin steÊi najosnovnija znanja iz Biblije ili Svetog pisma —

najstarije, najviπe Ëitane i najviπe izdavane knjige. ProuËavajteovu jedinstvenu i svetu Knjigu Boæje objave — dopisnim putem,

besplatno i bez obveze, u vrijeme koje Vam odgovarate naËinom i brzinom koju sami odredite.

NaruËite joπ danas na naslov:ZNACI VREMENA, DOPISNA BIBLIJSKA ©KOLA

Prilaz Gjure DeæeliÊa 75 (p.p. 925), 10001 ZAGREB

Dopisna biblijska πkola online:www.http://biblija-govori.hr/otkrijmo/ • www.biblija.hr

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:54117

Black

118

PO»ECI SUBOTA U LISTOPADU, STUDENOM I PROSINCU 2017.

LISTOPAD STUDENI PROSINACMJESTO 7.10. 14.10. 21.10. 28.10. 4.11. 11.11. 18.11. 25.11. 2.12. 9.12. 16.12. 23.12. 30.12.

Beli Manastir 18.22 18.09 17.56 17.45 16.35 16.26 16.17 16.11 16.07 16.04 16.04 16.05 16.10Biograd 18.35 18.23 18.11 18.01 16.51 16.43 16.35 16.29 16.25 16.23 16.23 16.25 16.29Bjelovar 18.29 18.16 18.04 17.52 16.43 16.33 16.25 16.18 16.14 16.11 16.11 16.13 16.17Borovo 18.21 18.08 17.56 17.44 16.35 16.25 16.17 16.11 16.07 16.04 16.04 16.05 16.10BraË 18.31 18.19 18.07 17.56 16.47 16.39 16.31 16.26 16.22 16.19 16.19 16.22 16.26Cres 18.39 18.26 18.14 18.03 16.53 16.44 16.36 16.30 16.26 16.23 16.23 16.25 16.29Crikvenica 18.38 18.25 18.13 18.01 16.52 16.42 16.34 16.28 16.23 16.21 16.20 16.23 16.26»akovec 18.30 18.17 18.04 17.52 16.42 16.32 16.24 16.17 16.12 16.10 16.09 16.11 16.15Dalj 18.21 18.08 17.56 17.44 16.35 16.25 16.17 16.11 16.06 16.04 16.03 16.05 16.09Daruvar 18.27 18.14 18.02 17.50 16.40 16.31 16.23 16.16 16.11 16.09 16.09 16.11 16.15Delnice 18.38 18.25 18.13 18.01 16.51 16.41 16.34 16.27 16.23 16.20 16.20 16.22 16.26Dubrovnik 18.25 18.13 18.02 17.51 16.43 16.34 16.26 16.21 16.17 16.16 16.16 16.17 16.22Dugi Otok 18.36 18.23 18.12 18.01 16.52 16.43 16.35 16.29 16.25 16.22 16.22 16.24 16.28–akovo 18.22 18.10 17.58 17.46 16.36 16.26 16.19 16.12 16.08 16.05 16.05 16.07 16.11Gareπnica 18.29 18.16 18.04 17.52 16.43 16.33 16.25 16.19 16.14 16.11 16.11 16.13 16.17GospiÊ 18.35 18.23 18.11 17.59 16.50 16.41 16.33 16.27 16.23 16.20 16.20 16.22 16.26Grubiπno Polje 18.27 18.14 18.02 17.50 16.40 16.31 16.23 16.16 16.11 16.09 16.09 16.11 16.15Hvar 18.32 18.19 18.08 17.57 16.48 16.40 16.32 16.26 16.22 16.20 16.20 16.22 16.26Ilok 18.19 18.06 17.53 17.42 16.32 16.23 16.15 16.08 16.04 16.01 16.01 16.03 16.07Karlovac 18.34 18.21 18.09 17.57 16.47 16.38 16.30 16.23 16.19 16.16 16.16 16.18 16.22Knin 18.31 18.19 18.07 17.56 16.47 16.38 16.30 16.24 16.20 16.17 16.17 16.20 16.23Koprivnica 18.29 18.16 18.03 17.51 16.41 16.31 16.23 16.16 16.11 16.09 16.08 16.11 16.14KorËula 18.29 18.17 18.05 17.55 16.46 16.37 16.30 16.25 16.20 16.19 16.19 16.21 16.25Kornat 18.35 18.23 18.12 18.01 16.52 16.43 16.35 16.29 16.25 16.23 16.23 16.25 16.29Krapina 18.33 18.20 18.07 17.55 16.45 16.35 16.27 16.20 16.16 16.13 16.13 16.14 16.19Kriæevci 18.30 18.17 18.04 17.52 16.42 16.32 16.24 16.17 16.13 16.10 16.10 16.11 16.16Krk 18.38 18.25 18.13 18.02 16.52 16.43 16.35 16.28 16.24 16.22 16.21 16.23 16.27Kutina 18.29 18.17 18.04 17.53 16.43 16.34 16.25 16.19 16.14 16.12 16.12 16.14 16.18Lastovo 18.31 18.19 18.08 17.57 16.48 16.40 16.32 16.27 16.23 16.21 16.22 16.23 16.28Lipik 18.27 18.14 18.02 17.50 16.41 16.31 16.23 16.17 16.12 16.10 16.10 16.11 16.16Loπinj 18.39 18.26 18.14 18.03 16.54 16.44 16.37 16.31 16.26 16.24 16.24 16.26 16.30Makarska 18.28 18.16 18.05 17.54 16.45 16.36 16.29 16.23 16.19 16.17 16.17 16.19 16.23Maruπevec 18.31 18.17 18.05 17.53 16.43 16.33 16.25 16.18 16.13 16.10 16.10 16.12 16.16MetkoviÊ 18.27 18.15 18.04 17.53 16.44 16.35 16.28 16.22 16.18 16.16 16.16 16.18 16.22

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:54118

Black

119

PO»ECI SUBOTA U LISTOPADU, STUDENOM I PROSINCU 2017.

LISTOPAD STUDENI PROSINACMJESTO 7.10. 14.10. 21.10. 28.10. 4.11. 11.11. 18.11. 25.11. 2.12. 9.12. 16.12. 23.12. 30.12.

Mljet 18.28 18.16 18.05 17.54 16.45 16.37 16.29 16.24 16.20 16.18 16.18 16.20 16.25Naπice 18.23 18.10 17.58 17.46 16.37 16.27 16.19 16.13 16.08 16.05 16.05 16.07 16.11Nova Gradiπka 18.26 18.14 18.01 17.50 16.40 16.31 16.23 16.16 16.12 16.10 16.09 16.11 16.15Novska 18.29 18.16 18.04 17.52 16.43 16.33 16.25 16.19 16.14 16.12 16.11 16.14 16.17Opatija 18.38 18.26 18.14 18.02 16.52 16.43 16.35 16.28 16.24 16.22 16.21 16.23 16.27Osijek 18.22 18.09 17.56 17.45 16.35 16.26 16.17 16.11 16.07 16.04 16.04 16.06 16.10OtoËac 18.35 18.23 18.11 17.59 16.50 16.41 16.33 16.26 16.22 16.20 16.20 16.22 16.26Pag 18.36 18.23 18.11 18.00 16.51 16.41 16.34 16.28 16.23 16.21 16.21 16.23 16.27Pakrac 18.27 18.14 18.02 17.50 16.41 16.31 16.23 16.17 16.12 16.10 16.09 16.11 16.16Peljeπac 18.28 18.16 18.05 17.54 16.45 16.37 16.29 16.24 16.20 16.18 16.18 16.20 16.24Petrinja 18.31 18.18 18.05 17.54 16.44 16.35 16.27 16.20 16.16 16.13 16.13 16.15 16.19PloËe 18.28 18.16 18.04 17.53 16.44 16.35 16.28 16.22 16.19 16.16 16.17 16.19 16.23PoreË 18.42 18.29 18.17 18.05 16.56 16.46 16.38 16.32 16.28 16.25 16.25 16.27 16.31Poæega 18.26 18.13 18.01 17.49 16.40 16.30 16.22 16.16 16.11 16.08 16.08 16.10 16.14Pula 18.42 18.29 18.17 18.06 16.56 16.47 16.40 16.33 16.29 16.26 16.26 16.28 16.32Rab 18.38 18.26 18.13 18.02 16.53 16.44 16.36 16.29 16.25 16.23 16.23 16.25 16.29Rijeka 18.38 18.26 18.13 18.02 16.52 16.43 16.35 16.28 16.23 16.21 16.21 16.23 16.27Rovinj 18.42 18.29 18.17 18.05 16.56 16.46 16.38 16.32 16.28 16.25 16.25 16.27 16.31Sinj 18.31 18.19 18.07 17.56 16.47 16.38 16.31 16.25 16.21 16.19 16.19 16.21 16.25Sisak 18.31 18.17 18.05 17.54 16.44 16.35 16.26 16.20 16.16 16.13 16.13 16.15 16.19Slatina 18.26 18.13 18.01 17.49 16.39 16.29 16.21 16.15 16.10 16.08 16.07 16.10 16.13Slavonski Brod 18.23 18.11 17.58 17.47 16.37 16.28 16.20 16.13 16.09 16.07 16.07 16.08 16.13Slunj 18.34 18.22 18.09 17.58 16.48 16.38 16.31 16.24 16.20 16.17 16.17 16.19 16.23Split 18.31 18.19 18.08 17.57 16.48 16.39 16.32 16.26 16.22 16.20 16.20 16.22 16.26©ibenik 18.35 18.23 18.11 18.01 16.51 16.43 16.35 16.29 16.25 16.23 16.23 16.25 16.29Varaædin 18.30 18.17 18.04 17.52 16.42 16.32 16.24 16.17 16.13 16.10 16.10 16.11 16.16Vinkovci 18.22 18.09 17.56 17.45 16.35 16.26 16.18 16.11 16.07 16.04 16.04 16.06 16.10Virovitica 18.26 18.13 18.01 17.49 16.40 16.30 16.22 16.16 16.11 16.08 16.08 16.10 16.14Vis 18.32 18.20 18.09 17.58 16.49 16.40 16.33 16.28 16.23 16.21 16.22 16.23 16.28Vukovar 18.21 18.08 17.56 17.44 16.35 16.25 16.17 16.11 16.06 16.04 16.04 16.05 16.10Zadar 18.35 18.23 18.11 18.00 16.51 16.41 16.34 16.28 16.24 16.22 16.22 16.23 16.28Zagreb 18.33 18.20 18.08 17.56 16.46 16.37 16.28 16.22 16.17 16.15 16.14 16.17 16.20Æupanja 18.22 18.09 17.57 17.46 16.36 16.26 16.19 16.12 16.08 16.05 16.05 16.07 16.11

(Vremena u ovoj tablici navedena su po zimskom raËunanju)

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:54119

Black

120

www.znaci-vremena.comtel. 01 2361-920

Knjiga koju

smo æeljno

Ëekali!NaruËite preko povjerenika

za literaturu u svojoj

mjesnoj crkvi ili izravno

kod nakladnika!

BPouka4.2017 sr11 30.08.2017, 03:54120

Black

Documents

Don Neufeld - Adventisti Hrvatska...dio Novog zavjeta i predstavlja najËi-stije Evan elje. Ne samo πto je vrije-dna da je svaki krπÊanin zna od rijeËi do rijeËi, veÊ i da je