d.o.o. 10000 ZAGREB, Savska cesta 41/IV usluge zaštite …puo.mzopu.hr/UserDocsImages/Sazetak_13_05_2011_1.pdf · alternativnih goriva, kao i utjecaj sušare sirovine prilikom njenog

10000 ZAGREB, Savska cesta 41/IV usluge zaštite okoliša

d.o.o.

član HEP grupe

SAŽETAK STUDIJE O UTJECAJU NA OKOLIŠ

ZA KORIŠTENJE ALTERNATIVNIH GORIVA I SIROVINA NA LINIJI ZA PROIZVODNJU KLINKERA I – LPK I

NA LOKACIJI TVORNICE NAŠICECEMENT D.D.

Zagreb, prosinac 2010.

Naručitelj: Našice cement d.d. Ugovor: 10-10-1112/34 Broj dokumenta: 25-10-3150/34 Projekt izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša, član HEP grupe Vrsta dokumentacije: Sažetak Studije utjecaja na okoliš Naziv projekta: Sažetak studije utjecaja na okoliš za korištenje alternativnih

goriva i sirovina na liniji za proizvodnju klinkera I – LPK I na lokaciji tvornice Našicecement d.d.

Voditelji projekta: Kristina Mumić, dipl.kem.ing. ________________ Članovi projektnog tima: Sabina Maroš, dipl.ing. uređenja krajobraza Iva Vukančić, dipl.ing.agr. Ivan Peranović, MCP Vanjska suradnja: Modeliranje širenja buke u okoliš Sonus d.o.o., Miljenko Henich, dipl.ing Modeliranje širenja onečišćenja zrakom Gekom d.o.o., mr.sc.Sanja Grgurić, dipl.ing.fiz.

Odobrio: mr. sc. Damir Subašić, direktor ________________

Kontrolirani primjerak 1 2 3 rev 0

Zagreb, prosinac 2010.

Sažetak SUO za korištenje alternativnih goriva i sirovina na liniji za proizvodnju klinkera I – LPKI na lokaciji tvornice Našicecement d.d.

Izradio: APO d.o.o. - usluge zaštite okoliša, član HEP grupe 1

SADRŽAJ:

1 SAŽETAK STUDIJE ................................................................................... 3

1.1 Cilj Studije................................................................................................................ 3

1.2 Svrha poduzimanja zahvata..................................................................................... 3

1.3 Metodologija procjene utjecaja na okoliš ................................................................ 5

1.4 Opis zahvata .......................................................................................................... 10

1.4.1 Opis namjeravanog zahvata izgradnje „Postrojenja za korištenje RDF-a“ ................ 10

1.4.2 Opis namjeravanog zahvata izgradnje „Silosa osušenog otpadnog mulja“ .............. 12

1.4.3 Opis namjeravanog zahvata rekonstrukcije ložišta sušare sirovine ......................... 14

1.5 Opis lokacije zahvata ............................................................................................. 15

1.5.1 Prostorni smještaj tvornice cementa Našicecement d.d. i opis tvorničkog kruga ..... 15

1.5.2 Naselja u blizini lokacije zahvata .......................................................................... 19

1.5.3 Kulturna i graditeljska baština ............................................................................. 20

1.5.4 Hidrološke i hidrogeološke značajke.................................................................... 20

1.5.5 Ekološko-biološke značajke ................................................................................. 21

1.5.5.1 Flora ................................................................................................... 21

1.5.5.2 Fauna .................................................................................................. 22

1.5.6 Područje ekološke mreže Republike Hrvatske ....................................................... 22

1.5.7 Klimatološke i meteorološke značajke šireg prostora lokacije zahvata .................... 22

1.5.7.1 Meteorološki uvjeti ............................................................................... 22

1.5.7.2 Strujanje na području Našica i Zoljana ................................................... 23

1.5.7.3 Postojeće stanje kakvoće zraka ............................................................. 27

1.5.7.3.1 Stanje kakvoće zraka na postaji Zoljan do 2009. godine .................................. 28

1.5.7.3.2 Stanje kakvoće zraka u 2009. godini na postaji Zoljan ..................................... 28

1.5.7.4 Utjecaj postojećeg i planiranog zahvata na kakvoću zraka (SO2, NO2 i PM10) ................................................................................................... 33

1.6 Skraćeni prikaz utjecaja zahvata na okoliš ........................................................... 34

1.7 Prijedlog mjera zaštite okoliša .............................................................................. 37

1.7.1 Prijedlog mjera tijekom pripreme i gradnje postrojenja za korištenje RDF – a, postrojenja za korištenje osušenog otpadnog mulja i rekonstrukcije sušare sirovine37

1.7.2 Prijedlog mjera tijekom rada postrojenja za korištenje RDF - a postrojenja za korištenje osušenog otpadnog mulja i rada novog vertikalnog ložišta sušare sirovine38

1.7.2.1 Prijedlog mjera prilikom dopreme RDF-a i osušenog otpadnog mulja do lokacije te dopreme goriva za ložište sušare sirovine .............................. 38

1.7.2.2 Prijedlog mjera pri prihvatu RDF-a , osušenog otpadnog mulja u peć i ugljena u sušaru sirovine ...................................................................... 38

1.7.2.3 Prijedlog mjera prilikom suspaljivanja RDF-a, osušenog otpadnog mulja i rada vertikalnog ložišta sušare sirovine .................................................. 39



1.7.3 Prijedlog mjera po prestanku rada postrojenja ..................................................... 40

1.7.4 Prijedlog mjera za slučaj akcidenta (ekološke nesreće) ......................................... 41

1.8 Program praćenja stanja okoliša ........................................................................... 41

1.8.1 Praćenje stanja tala ............................................................................................ 41

1.8.2 Praćenje kakvoće vode prije ispuštanja u recipijent .............................................. 42

1.8.3 Praćenje emisija ................................................................................................. 42

1.8.4 Praćenje kakvoće zraka i meteoroloških parametara ............................................. 42

1.8.5 Praćenje opterećenja okoliša bukom .................................................................... 43

2 POPIS LITERATURE ............................................................................... 44



1 SAŽETAK STUDIJE

1.1 Cilj Studije

Cilj ove Studije je procjena utjecaja na okoliš tvornice Našicecement d.d. prilikom korištenja alternativnih goriva - goriva iz komunalnog i industrijskog otpada (engl: Refuse derived Fuel-RDF) i otpadnog mulja (engl: sewage sludge), te procjena utjecaja na okoliš promjenom goriva na sušari sirovine iz prirodnog plina na ugljen i lako loživo ulje, u postojećem postrojenju za proizvodnju klinkera k.o. Zoljan – LPK I. Zadaća Studije bila je:

� detaljno karakterizirati širu i užu lokaciju planiranih zahvata; � analizirati i stručno procijeniti mogući utjecaj izgradnje i rada oba postrojenja za korištenje

alternativnih goriva, kao i utjecaj sušare sirovine prilikom njenog rada na ugljen i loživo ulje (pri analizi utjecaja uzet je u obzir i međusobni odnos postojeće linije za proizvodnju klinkera – LPK I i novo planirane linije – LPK II, dakle sagledan je kumulativni utjecaj na okoliš);

� predložiti mjere zaštite okoliša u cilju smanjenja i/ili uklanjanja negativnih utjecaja na okoliš.

1.2 Svrha poduzimanja zahvata

Proizvodnja cementa pripada u red industrijskih grana s najvećom specifičnom potrošnjom električne i toplinske energije po jedinici proizvoda. Kod tzv. suhog postupka proizvodnje portland cementnog klinkera, kakav se danas primjenjuje u svim hrvatskim tvornicama cementa, ovisno o tehničko-tehnološkoj opremljenosti proizvodne linije, za proizvodnju 1 tone klinkera troši se 3,3 do 3,6 GJ toplinske energije uz utrošak cca 100 kWh/t cementa el. energije. Iz tog razloga cementna industrija je naročito zainteresirana za upotrebu jeftinijih (alternativnih) goriva odnosno za štednju skupih energenata. Korištenjem sekundarnih goriva u cementnoj industriji rješava se pitanje supstitucije primarnih fosilnih goriva te zbrinjavanja otpada (plastični, drveni, kemijski, biološki i ostali otpad). Ovaj proces je u neprekidnom porastu, te se očekuje da će ulaskom Hrvatske u Europsku uniju višestruko porasti u odnosu na sadašnje stanje. Tvornica cementa Našicecement d.d. Našice namjerava koristiti gorivo iz industrijskog i komunalnog otpada – RDF i otpadni mulj, kao nove vrste alternativnih goriva za loženje, te tako zamijeniti dijelom korištenje fosilnog goriva - ugljena i prirodnog plina na postojećem postrojenju za proizvodnju klinkera. Gorivo iz industrijskog i komunalnog otpada, koje nastaje skupljanjem, sortiranjem i preradom industrijskog i komunalnog otpada, uglavnom sadrži tekstilna vlakna, komadiće gume, drva i plastiku. Pri proizvodnji klinkera zbog zamjene fosilnih goriva korištenjem alternativnih goriva postiže se ušteda na fosilnim gorivima i sirovini, te zaštita prirodnih resursa i oslobađanje okoliša od otpada čime se doprinosi globalnom smanjenju CO2. Naime, odlaganjem 1 tone otpada na odlagališta oslobađa se 0,27 t CO2, a od 1 tone otpada može se proizvesti cca 400 kg RDF-a. Iz toga proizlazi da se proizvodnjom RDF-a smanjuje količina odloženog otpada, a time se postiže i globalno smanjenje emisije CO2. Nadalje, ovisno o porijeklu i količini biorazgradivih tvari u alternativnim gorivima (npr. drvni ostaci, biomasa, RDF iz komunalnog otpada 40–70%) njegovim suspaljivanjem smanjuje se neto emisija CO2 iz postrojenja. Otpadni mulj nastaje kao produkt procesa u industriji, prilikom obrade pitke ili kanalizacijske vode.



Suspaljivanje mulja rezultira dvostrukom koristi za okoliš, prva korist je ušteda na fosilnim energentima, a druga korist je ušteda na mineralnim resursima. Naime pepeo iz otpadnog mulja je sličnog kemijskog sastava kao niska komponenta sirovine za proizvodnju klinkera, stoga taj pepeo dopunjuje nisku komponentu.

U procesu sušenja sirovine trenutno se sirovina suši u rotacionoj sušari koja kao energent koristi prirodni plin. Za sušenje se također koriste vrući plinovi sa hladnjaka klinkera. Prirodni plin kao energent je relativno skuplji u odnosu na ugljen i petrolkoks, kao što je upitna i njegova pouzdana dobava u zimskom periodu. Iz tog razloga tvornica Našicecement planira uvesti nove energente u proces: ugljen, petrolkoks i lako loživo ulje. Ugljen se već koristi kao glavni energent za proces pečenja klinkera i namjera je da se koristi i kao glavni energent za sušenje sirovine. Petrolkoks se trenutno ne koristi u tvornici, ali otvorena je mogućnost da će se koristiti u budućnosti. Lako loživo ulje se ne koristi iz razloga što je preskupo, a u procesu sušenja sirovine se planira koristiti kao energent za zagrijavanje ložišta u slučaju nemogućnosti korištenja prirodnog plina za tu svrhu, odnosno za sušenje sirovine u slučaju istodobne nemogućnosti korištenje prirodnog plina i ugljene prašine. Planirani zahvati su u skladu sa Strategijom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05) iz studenog 2005. godine prema kojoj treba poticati termičku obradu otpada u postojećim kapacitetima, uključujući cementare, sa ciljem smanjivanja količina otpada na odlagalištima i njegove štetnosti te korištenje energije dobivene sagorijevanjem otpada. Također valja napomenuti da je Planom gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007.–2015. godine (NN 85/07) planirano formiranje županijskih ili regionalnih centara za gospodarenje otpadom (CGO = centar za gospodarenje otpadom) unutar kojih su predviđena postrojenja za mahaničko biološku obradu otpada (MBO = mehaničko biološka obrada otpada), a jadan od produkata MBO-a je upravo RDF. Na taj način je određena pozicija cementara unutar planiranog sustava gospodarenja otpadom. U referentnom dokumentu za najbolje raspoložive tehnike u cementnoj industriji izdanom od strane europske komisije (lipanj 2010.) suspaljivanje otpadnog mulja je naznačeno kao najbolja raspoloživa tehnika.



1.3 Metodologija procjene utjecaja na okoliš

Procjena utjecaja planiranih zahvata na okoliš obavljena je u nekoliko koraka od kojih je svaki imao određenu svrhu kako bi se u konačnici mogao procijeniti utjecaj planiranih zahvata na okoliš, a uvažavajući pri tome sljedeće: � postojeće stanje okoliša na lokaciji; � postojeće proizvodne aktivnosti na lokaciji kojima se ostvaruje utjecaj na okoliš odnosno na

njegove pojedine sastavnice, a posebice na kakvoću zraka; � zahvate na lokaciji koji su trenutno u realizaciji, a koji bito utječu, kako na postojeće stanje na

lokaciji tako i na realizaciju planiranih zahvata (izgradnja željezničkog industrijskog kolosijeka); � usklađenost planiranih zahvata s najboljim raspoloživim tehnikama (primjena BAT za sektor

cementne industrije).

U Studiji je detaljno analizirano postojeće stanje, odnosno trenutno opterećenje okoliša, kao i kumulativni utjecaj na okoliš zbog planiranog proširenja pogona (izgradnja nove linije za proizvodnju klinkera – LPK II), kako bi se utvrdilo da li planirani zahvati na postojećoj liniji za proizvodnju klinkera - LPK I mogu funkcionirati na lokaciji uz zadovoljenje GVE emisija sukladno Uredbi o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 21/07, 150/08), a da se ne ugrozi postojeće stanje kakvoće zraka ili je potrebno, propisati strože kriterije za emisije pojedinih onečišćujućih tvari koje su produkt tehnološkog procesa proizvodnje klinkera.

U nastavku je dan pregled poduzetih koraka za procjenu utjecaja planiranog zahvata na okoliš, te kratak pregled razloga zbog kojih je pojedini korak poduzet, odnosno ciljeva koji su se željeli ostvariti.



Pregled poduzetih koraka i svrhe njihova poduzimanja u procesu procjene utjecaja na okoliš

R.br. Korak u postupku procjene utjecaja

na okoliš

Svrha poduzimanja koraka u postupku procjene utjecaja na okoliš

1. Opis zahvata � Pozicioniranje uloge cementne industrije u sustavu gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj i osvrt na stručna uporišta za korištenje alternativnih goriva u tvornicama cementa

� Prikazati glavna obilježja tehnoloških procesa: proizvodnje cementnog klinkera, opis tehnološkog procesa prilikom korištenja goriva iz industrijskog i komunalnog otpada (RDF-a) u postrojenju za proizvodnju klinkera, opis tehnološkog procesa prilikom korištenja otpadnog mulja u postrojenju za proizvodnju klinkera i opis tehnološkog procesa prilikom sušenja sirovine u postrojenju za proizvodnju klinkera

� Dati popis vrsta i količina tvari koje ulaze i izlaze u procesu proizvodnje klinkera � Prikazati idejno rješenje za izgradnju oba postrojenja za korištenje alternativnih goriva i idejno rješenje

rekonstrukcije sušare sirovine � Dati procjenu troškova realizacije svakog pojedinog zahvata

2. Utvrđivanje mogućih varijantnih rješenja zahvata

� Pri planiranju izgradnje postrojenja za korištenje RDF-a i postrojenja za korištenje osušenog otpadnog mulja nositelj zahvata razmatrao je dvije varijante koje se u tehničko-tehnološkom smislu kao niti planianim kapacitetom ne razlikuju. Razlika se odnosi samo na prostorni smještaj (mikrolokaciju) unutar tvornice Našicecement d.d.

3. Opis lokacije zahvata i

područja utjecaja zahvata

� Dati pregled usklađenosti zahvata s dokumentima prostornog uređenja � Opisati lokaciju zahvata s obzirom na njezin prostorni smještaj, blizinu naselja i posebno vrijednih područja koja

mogu biti ugrožena radom zahvata, te postojeće stanje pojedinih sastavnica okoliša � Opisati lokaciju zahvata s obzirom na pojedine sastavnice okoliša koje s jedne strane mogu biti ugrožene

poduzimanjem zahvata, a s druge strane predstavljaju olakotnu okolnost za realizaciju zahvata (primjerice šumske površine u okolici lokacije znatno doprinose smanjenju negativnih utjecaja tvornice na okoliš – smanjenje buke, smanjenje prašine, smanjenje CO2 korištenjem istog u procesu fotosinteze, smanjenje koncentracije SO2...)

� Posebnu pažnju posvetiti analizi postojeće kakvoće zraka s obzirom da je kroz sektorske studije za cementnu industriju (BREF) prepoznato da se najveći utjecaj na okoliš ostvaruje kroz emisije u zrak

4. Inventarizacija emisija � Dati pregled postojećih emisija s lokacije tvornice Našicecement d.d. u zrak, tlo i vode, te ih komentirati u odnosu na EQS (Environmental Quality Standards) za cementnu industriju implementirane u zakonski okvir Republike Hrvatske kroz GVE (granične vrijednosti emisija).

Zrak � Dati pregled svih točkastih izvora emisija onečišćujućih tvari u zrak postojeće linije za proizvodnju klinkera LPK I i

nove linije za proizvodnju klinkera – LPK II � Dati popis tvari koje su ispuštaju u zrak u procesu proizvodnje klinkera




na okoliš


Voda � Dati pregled mjesta na kojima se ispuštaju efluenti iz tvornice u prijamnike odnosno vodotok Jelav i Jastrebica, te

pregled karakteristika otpadnih voda i uređaja za predtretman otpadnih voda Tlo � Dati pregled karakteristika tala s obzirom na sadržaj teških metala

Otpad � Dati pregled vrsta otpada i predviđenog načina gospodarenja otpadom, te prepoznati mogućnost, kada god je to

moguće, njegove oporabe na lokacije tvornice Našicecement d.d. 5. Kvantificiranje

utjecaja � Kvantificirati utjecaje i to: Utjecaje na tlo - utjecaj na tlo u najvećem se dijelu ostvaruje kao posljedica mokrog i suhog taloženja, te je njegov intenzitet direkto ovisan o emisijama onečišćujućih tvari u zrak koje su zasebno obrađene u Studiji Utjecaje na vode – dana je analiza stanja postojeće situacije na lokaciji tvornice Našicecement d.d.. Utjecaje otpada - dan je pregled svih vrsta otpada koje nastaju na lokaciji tvornice, te s kojima tvrtka uspješno gospodari uz pomoć Sustava upravljanja kvalitetom koji je u skladu sa zahtjevima ISO 9001:2008 i Sustava upravljanja okolišem koj je ustrojen u skladu sa zahtjevima ISO 14001:2004. Utjecaje na zrak - u skladu s proizvodnim kapacitetom i karakteristikama LPK I i planiranim zahvatima i njihovim kapacitetima izrađena je bilanca unosa i potencijanih emisija kako pri korištenju smo ugljena, tako i pri suspaljivanju RDF-a i osušenog otapdnog mulja, te kombinacijama suspaljivanja alternativnih goriva, a sve po principu „najgoreg mogućeg slučaja”. Potencijalne emisije nekih onečišćujućih tvari (HCl, HF, teški metali) se mogu lakše kvantificirati što je i učinjeno, dok emisije nekih (CO, NOx, a djelomice i SO2) ovise o samoj konstrukciji peći, ali i načinu vođenja procesa – kvaliteti goriva, količini kisika, tempraturi u pojedinim dijelovima sustava peći, vremenu zadržavanja pojedinih dimnih plinova u sustavu peći, načinu vođenja sekundarnog zraka s haladnjaka klinekra u peć...). Posebno je izražena količina CO2 koja nastaje uslijed postojeće proizvodnje klinkera na lokaciji, a zatim količina CO2 koja će u slučaju korištenja alternativnih goriva – RDF-a i osušenog otpadnog mulja biti smanjena u odnosu na količinu CO2 pri korištenju isključivo ugljena kao fosilnog goriva (količina se umanjuje za količinu CO2 iz onog djela ugljena koji je supstituiran alternativnim gorivima što na temelju izrađene bilance iznosi 47. 374 t/godinu). Također, posebo je izražen doprinos CO2 iz sušare sirovine prilikom rada na ugljen. Utjecaje na floru i faunu i utjecaj na vizualni identitet krajobraza – obzirom da se radi o realizaciji zahvata unutar postojeće tvornice Našicecement direktan utjecaj na floru i faunu neće se ostvariti. Utjecaj na biljke ostvaruje




na okoliš


se kao posljedica emisija koje su kvantificirane tijekom razmatranja utjecaja na zrak. Utjecaje na promet – s obzirom da će s jedne strane uvođenjem željeznice kao transportnog sredstva doći do rasterećenja državne ceste D53, a s druge strane će se uvođenjem RDF-a i osušenog otpadnog mulja povećati potreba za cestovnim transportom, utjecaji na promet dvostruko su kvantificirani: 1) brojem kamiona potrebnih za dopremu sirovina i goriva potrebnih za rad tvornice, te otpremu proizvoda s lokacije tvronice, 2) postotnim povećanjem udjela prometa teretnih vozila tvornice u ukupnom PGDP (prosječni godišnji dnevni promet) na cesti D53. Izgradnjom željezničkog kolosjeka doprema ugljena za potrebe sušare sirovine prebaciti će se s cestovnog transporta (kao što je prikazano u Studiji), na željeznički transport. Utjecaje buke – Razine buke koje se na receptronim točkama smiju javljati kao posljedica rada LPK I kvantificirane su primjenom odredbi Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04) i postojeće razine buke na referentnim točkama. Utjecaj izvora buke LPK I na potencijalno ugrožene receptorne točke obrađen je modelom širenja buke u okoliš, te su postavljeni dodatni zahtjevi za pojedinu opremu kako bi se buka na referentnim točkama zadržala unutar dozvoljenih granica. Mogući utjecaji uslijed akcidenta – kao mogući akcidenti su prepoznati požar, eksplozija, onečišćenje voda ugljenom prašinom i prekoračenje emisija, ali su kroz mjere zaštite okoliša propisani mehanizmi koji će spriječiti da do akcidenta uopće ne dođe. Kroz kvantificiranje utjecaja obavljeno je sljedeće: � Prepoznate su one onečišćujuće tvari koje bi mogle u slučaju maksimalnog kapaciteta proizvodnje izazvati

prekoračenje emisija. Poseban naglasak dan je na bilancu metala s obzirom na planirano korištenje RDF-a i osušenog otapdnog mulja.

� Provedenom analizom postojećih emisija u zrak, analizom opterećenja tla i voda, te analizom imisijskih parametara ocijenjeno je koje onećišćujuće tvari ostvaruju značajniji utjecaj, te ih treba detaljnije razmotriti (praškaste tvari, Hg), a koje emisije su u granicama dozvoljenog, te se smatra da iste neće bitno utjecati na kakvoću zraka.

� Budući da je i buka faktor koji ostvaruje značajan utjecaj na okoliš ona je također posebno obrađena u smislu kvantifikacije utjecaja, tj. izrađen je model širenja buke u okoliš, a koja je posljedica planiranog zahvata

� Posebno je izražena količina CO2 koji nastaje uslijed postojeće proizvodnje klinkera na lokaciji, zatim količina CO2 koja će nastajati kao posljedica supstitucije ugljena svakim pojedinim alternativnim gorivom i doprinos CO2 prilikom rada sušare sirovine na ugljen.

� Inventarizacija emisija (točka 4) i kvantificiranje utjecaja (točka 5) omogućilo je propisivanje mjera, odnosno




na okoliš


maksimalnog dozvoljenog unosa pojedinih elemenata u peć (iz sirovine i goriva), a u cilju zadržavanja emisija unutar dozvoljenih vrijednosti emisija.

� U Studiji je pažnja posvećana snimci postojećeg stanja, odnosno trenutnom opterećenju okoliša, kako bi se utvrdilo da li postojeća linija za proizvodnju klinkera LPK I i nova linija za proizvodnju klinkera LPK II mogu paralelno funkcionirati na lokaciji uz zadovoljenje GVE emisija sukladno Uredbi o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 21/07), a da se ne ugrozi postojeće stanje kakvoće zraka.

6. Propisivanje mjera zaštite okoliša i programa praćenja stanja okoliša

� Propisati mjere kojima će se utjecaji na okoliš izbjeći i/ili umanjiti, odnosno svesti na razinu prihvatljivu za okoliš na specifičnoj lokaciji



1.4 Opis zahvata

Ovom Studijom obuhvaćena su tri zahvata koja se namjeravaju izvesti na liniji za proizvodnji klinkera – LPK I:

� Izgradnju postrojenja za korištenja goriva iz industrijskog i komunalnog otpada (RDF-a) � Izgradnju postrojenja za korištenje osušenih otpadnih muljeva � Rekonstrukciju ložišta sušare sirovine radi uvođenja novih goriva u proces sušenja

Sva tri namjeravana zahvata planiraju se izvesti u krugu tvornice cementa Našicecement d.d. Našice. Građevine "Postrojenje za korištenje RDF-a" i "Silos osušenog otpadnog mulja" kao i zahvat "Rekonstrukcija ložišta sušare sirovine" biti će izgrađeni na dijelu uređene građevinske čestice na k.č. 1439 "zgrada i dvorište". Osnovni podaci o lokaciji postrojenja : Lokacija Zoljani, kod Našica, Hrvatska Nadmorska visina 158 mnm Temperatura okoline min -22ºC, max +38ºC, avg +11ºC Oborine avg 747 mm/god, max 963 mm/god Relativna vlažnost min 68%, max 83%, avg 70% Brzina vjetra max 28,3 m/s Seizmička zona VII Kvaliteta zraka I kategorija Kvaliteta vode otpadne vode se ispuštaju u vodotok II kategorije Postojeći sustav internih prometnica omogućuje pristup planiranoj lokaciji za sve građevine.

1.4.1 Opis namjeravanog zahvata izgradnje „Postrojenja za korištenje RDF-a“

Postrojenje za korištenje RDF-a namijenjeno je za prihvat RDF-a iz kamionskih prikolica i poluprikolica, privremeno skladištenje, za preuzimanje RDF-a iz budućeg skladišta RDF-a za liniju proizvodnje klinkera II, doziranje RDF-a i njegovo upuhivanje kroz gorionik u rotacionu peć, doziranje RDF-a i njegovo upuhivanje kroz gorionik/injektor predkalcinatora te redukciju klora (putem bypass-a peći) u postrojenju za proizvodnju klinkera.

Po završetku izgradnje postrojenja za korištenje RDF-a moguće će biti koristiti 30.000 tona RDF-a godišnje na gorioniku peći LPK I i 30.000 tona RDF-a na predkalcinatoru LPK I. Ukupno doziranje i na gorionik peći i na predkalcinator ograničiti će se na 40.000 tona godišnje i to isključivo zbog tehnoloških razloga. Kako bi se realiziralo korištenje RDF-a kao alternativnog goriva projekt se planira realizirati izgradnjom dvije zasebne tehničko-tehnološke cjeline: 1. Mobilna prihvatna stanica za kamione s prikolicama ili poluprikolicama s funkcijom kratkotrajnog skladištenja te doziranja i pneumatskog transporta do gorionika 2. Sustav za odvođenje dimnih plinova bogatih klorom sa ulaza peći radi redukcije sadržaja klorida na ulazu u peć, uključujući i otprašivač bypass-a peći.



Postojeće stanje U postrojenju za proizvodnju klinkera – LPK I kao glavni energent koristi se ugljena prašina. Goriva se ubacuju na tri gorionika osim otpadnih guma koje se ubacuju direktno na ulaz peći. Glavni gorionik je gorionik peći, on je multifunkcionalan i koristi se za spaljivanje ugljene prašine, prirodnog plina i otpadnog ulja, a također ima mogućnost spaljivanja RDF-a (odnosno krutih alternativnih goriva – solid waste fuel), osušenog otpadnog/kanalizacijskog mulja (sewage sludge) i komadića guma (rubber chips). Druga dva gorionika se nalaze na izmjenjivaču (LowNOx i gorionik predkalcinatora) i na njima se spaljuje samo ugljena prašina. Za korištenje alternativnih goriva, ugraditi će se posebni gorionik(injektor) pored LowNOx gorionika ispred uboda u predkalcinator. Otpadne gume i otpadna ulja također su alternativna goriva čija je svrha zamjena neobnovljivih fosilnih izvora energije (ugljen i prirodni plin) i već se koriste u tvornici Našicecement. Trenutna supstitucija ugljena i prirodnog plina ovim alternativnim gorivima je na razini od 7-8%, a s obzirom da na tržištu nema većih količina otpadnih guma i ulja, supstituciju je moguće povećati spaljivanjem goriva iz komunalnog i industrijskog otpada (RDF-a), biomase i osušenog otpadnog mulja. Goriva vrijednost RDF-a varira u ovisnosti o sastavu otpada i sadržaju vlage koja zbog procesnih razloga iznosi max 10%. Postojeći glavni gorionik(gorionik peći) upotrebljiv je za upuhivanje RDF-a u količini do 4 t/h. Pri korištenju RDF-a i ostalih alternativnih goriva javlja se problem u tehnološkom procesu zbog povećanog unosa klora u proces (stvaranje naljepa na ulazu u peć koji remeti stacionarni proces). S obzirom da je sadašnje postrojenje za proizvodnju klinkera na granici (tehnološkoj) dozvoljenog unosa klora u sustav, za korištenje RDF-a na razini većoj od 2 do 5 tisuća tona godišnje (ovisno o udjelu klora u RDF-u) mora se izgraditi sustav za redukciju klora u postrojenju. Opis građevinske konstrukcije Građevinska konstrukcija građevine "Postrojenje za korištenje RDF-a" obuhvaća : � Manipulativni plato za prihvat kamionskih prikolica � Nosivu konstrukciju i poslužne podeste dozirnog postrojenja � Nadstrešnicu prihvatne stanice � Zgradu dozirne stanice � Zgradu vrećastog filtera bypass-a peći � Nosivu konstrukcija i poslužne podeste postrojenja bypass-a peći Ukupna površina i ukupni volumen

Ukupna površina: 241 m2 Ukupni volumen: 2990 m3

Priključci na infrasrukturu Prometnice: Pristup vozila i osoblja do građevine omogućen je pomoću postojećih internih prometnica. Elektroinstalacije: Građevina će se priključiti na elektroinstalacije cementare sukladno „opisu elektroinstalacija“ Komprimirani zrak: Građevina će se priključiti na sustav komprimiranog zraka cementare.



Pitka voda i sanitarna odvodnja: Priključak na pitku vodu i odvodnju sanitarnih otpadnih voda nije potreban pošto se ne predviđa nikakav novi sanitarni čvor. Nije predviđen novi sanitarni čvor jer neće biti otvoreno novo stalno radno mjesto za upravljanje opremom. Odvodnja oborinskih voda: Oborinske vode s manipulativnog platoa, kao i nadstrešnice prihvatne stanice i zgrade dozirne stanice (preko vertikalnih i horizontalnih olučnih cijevi) sakupljati će se postojećim kanalom s rešetkom po obodu platoa i sprovesti u postojeći sustav oborinske kanalizacije cementare.

1.4.2 Opis namjeravanog zahvata izgradnje „Silosa osušenog otpadnog mulja“

Tvornica cementa Našicecement d.d. planira koristiti otpadni mulj kao alternativnu sirovinu i alternativno gorivo u procesu proizvodnje klinkera. Kako smo već naveli, u referentnom dokumentu za najbolje raspoložive tehnike u cementnoj industriji izdanom od strane europske komisije (svibanj 2009.) suspaljivanje otpadnog mulja je naznačeno kao najbolja raspoloživa tehnika. Suspaljivanje mulja rezultira dvostrukom koristi za okoliš, prva korist je ušteda na fosilnim energentima, a druga korist je ušteda na mineralnim resursima. Naime pepeo iz otpadnog mulja je sličnog kemijskog sastava kao niska komponenta sirovine za proizvodnju klinkera, stoga taj pepeo dopunjuje nisku komponentu. Otpadni mulj nastaje kao produkt procesa u industriji (npr. papirnoj), prilikom obrade pitke ili kanalizacijske vode. Po količinama koje nastaju u Europi, dominira otpadni mulj iz obrade kanalizacijskih voda. Naime europskim direktivama je propisano da se kanalizacijske vode trebaju mehanički i biološki tretirati. Sukladno tome u Hrvatskoj se planiraju i realiziraju postrojenja za obradu otpadnih voda. Konačni produkt postrojenja za obradu otpadnih voda jest otpadni mulj (dewatered sewage sludge) koji mora sadržavati više od 30% suhe tvari. Takav mulj se mora dodatno osušiti na min. 90% suhe tvari da bi se mogao koristiti kao gnojivo u poljoprivredi (ako nije zagađen metalima), kao zamjenski energent i sirovina u cementnoj industriji ili kao energent u spalionici otpada. Idejnim rješenjem je definiran način prihvata, skladištenja i doziranja osušenog otpadnog mulja. U cementnoj industriji se manjim dijelom suspaljuje i neosušeni otpadni mulj (>30% suhe tvari). Bilanca kemijskih elemenata je praktički jednaka za osušeni i neosušeni mulj. Energetska bilanca se razlikuje jer je donja ogrijevna vrijednost neosušenog otpadnog mulja značajno niža od ogrijevne vrijednosti osušenog otpadnog mulja. Našicecement se odlučio za standardno, odnosno najčešće korišteno rješenje za zbrinjavanje otpadnog mulja, a to je sustav za osušeni otpadni mulj. Manipulacija osušenim otpadnim muljem je tehnički najjednostavnija i k tome osušeni otpadni mulj stvara najmanje tehnoloških problema u procesu. Količina otpadnog mulja koji se može koristiti u procesu pečenja klinkera je ovisna o kemijskom sastavu mulja. S jedne strane ograničenje stvara kemijski sastav klinkera, a s druge emisije nastale suspaljivanjem. Idejnim rješenjem se predviđa ugradnja vaga koje će moći dozirati otpadni mulj u širokom rasponu, odnosno u granicama dopuštenog. Fiziklane karakteristike osušenog otpadnog mulja:

� Granulacija: 1 – 5 mm � Nasipna gustoća: 800 – 900 kg/m3 � Vlažnost: <10% � Donja ogrijevna vrijednost: cca 8100 kJ/kg



Cilj projekta izgradnje silosa osušenog otpadnog mulja je prvenstveno zbrinjavanje osušenog kanalizacijskog mulja. Ako se uzme u obzir da grad Zagreb ima sustav pročišćavanja otpadnih/kanalizacijskih voda koji godišnje može generirati 100.000 tona godišnje neosušenog mulja, može se pretpostaviti da će vrijednost za cijelu državu iznositi 400.000 tona. Neosušeni mulj u pravilu ima udio suhe tvari preko 30%. Ako se pretpostavi prosječna vrijednost suhe tvari od 35%, uz sušenje mulja na udio suhe tvari od 90%, može se grubo procjeniti da je potencijal za osušeni kanalizacijski mulj na razini od 150.000 tona godišnje. Projektom će biti omogućeno zbrinjavanje i ostalih osušenih otpadnih muljeva, no procjena je da će njihove količine biti značajno manje od procjenjene količine kanalizacijskog mulja. Osušeni kanalizacijski mulj je u pravilu neopasan otpad i kao takav se može suspaljivati i na glavnom gorioniku i na gorionicima izmjenjivača. Osušeni mulj koji se tretira kao opasan otpad smije se suspaljivati samo na glavnom gorioniku. Osušeni otpadni mulj će se dovoziti u cementaru u standarnim cisternama volumena od 22 do 34 m3 kakve se koriste za prijevoz rasutog cementa i letećeg pepela. U prosjeku će se dovoziti 20 tona osušenog otpadnog mulja po jednoj cisterni. Cisterne će se spajati fleksibilnim crijevom na čelični cjevovod te će se osušeni mulj koprimiranim zrakom trasportirati u silos. Dobava komprimiranog zraka će biti ili sa kompresorske stanice na kamionu ili sa kompresora koji će se ugraditi ispod silosa. Silos je kapaciteta 150 m3, odnosno efektivni kapacitet će biti 100 tona. Na silosu će se nalaziti otprašivač/filter, protueksplozijska zaklopka, nivo sonde, max. nivo sona, CO detektor. Silos će biti izveden u ATEX izvedbi. Na dnu silosa je predviđen rotirajući pužni vijak za pražnjenje silosa. Iz lijevka na dnu silosa, materijal će se pužnim transporterima distribuirati na dvije vage. Za vaganje su predviđene hermetički zatvorene vage koje će pomoću ćelijskog dozatora osušeni otpadni mulj dodavati u transportne cjevovode za gorionike. Dva puhala će osiguravati zrak za pneumatski transport osušenog otpadnog mulja u gorionik peći i u gorionik na izmjenjivaču. Opis građevinske konstrukcije Građevinska konstrukcija građevine "Silos osušenog otpadnog mulja" obuhvaća: � Manipulativni plato za prihvat cisterni � Nosivu konstrukciju silosa, silos i poslužna stepeništa/podeste postrojenja Priključci na infrastrukturu Prometnice: Pristup vozila i osoblja do građevine omogućen je pomoću postojećih internih prometnica.

Elektroinstalacije: Građevina će se priključiti na elektroinstalacije cementare sukladno „opisu elektroinstalacija“

Komprimirani zrak: Građevina će se priključiti na sustav komprimiranog zraka cementare. Pitka voda i sanitarna odvodnja: Priključak na pitku vodu i odvodnju sanitarnih otpadnih voda nije potreban pošto se ne predviđa nikakav novi sanitarni čvor. Nije predviđen novi sanitarni čvor jer je postojeći sanitarni čvor u krugu 30 m u odnosu na građevinu. Odvodnja oborinskih voda: Oborinske vode s manipulativnog platoa, kao i nadstrešnice prihvatne stanice i zgrade dozirne stanice (preko vertikalnih i horizontalnih olučnih cijevi) sakupljati će se postojećim kanalom s rešetkom po obodu platoa i sprovesti u postojeći sustav oborinske kanalizacije cementare.



1.4.3 Opis namjeravanog zahvata rekonstrukcije ložišta sušare sirovine

Na sušari sirovine postojećeg postrojenja za proizvodnju klinkera – LPK I, trenutno se sirovina suši u rotacionoj sušari koja kao energent koristi prirodni plin. Također se za sušenje koriste vrući plinovi sa hladnjaka klinkera. Razlog zbog kojeg se poduzima ovaj zahvat je da je prirodni plin kao energent relativno skuplji u odnosu na ugljen i petrolkoks, te je također upitna njegova pouzdana dobava u zimskom periodu. Iz tog razloga se planiraju uvesti novi energenti u proces; ugljen, petrolkoks i lako loživo ulje. Ugljen se već koristi kao glavni energent za proces pečenja klinkera i namjera je da se koristi i kao glavni energent za sušenje sirovine. Petrolkoks se trenutno ne koristi u tvornici, ali otvorena je mogućnost da će se koristiti u budućnosti. Lako loživo ulje se ne koristi iz razloga što je preskupo, a u procesu sušenja sirovine se planira koristiti kao energent za zagrijavanje ložišta u slučaju nemogućnosti korištenja prirodnog plina za tu svrhu, odnosno za sušenje sirovine u slučaju istodobne nemogućnosti korištenja prirodnog plina i ugljene prašine. Sušara se funkcionalno sastoji od tri dijela: horizontalnog ložišta, rotirajućeg bubnja i filtera. Horizontalno ložište je prikladno za spaljivanje energenata koji ne produciraju pepeo niti krute ostatke prilikom loženja. Za spaljivanje ugljena i petrolkoksa u pravilu se koriste vertikalna ložišta koja imaju revizioni otvor na dnu tako da se ložište može očistiti ukoliko dođe do zapunjenja sa pepelom. Novo ložište će, kao i postojeće, biti spojeno na cjevovod vrućih plinova sa hladnjaka klinkera. Novo ložište će po instaliranoj snazi gorionika biti nešto manje snage nego postojeće (15MW umjesto 22.5 MW) iz razloga što postojeće ložište nije bilo projektirano za korištenje vrućih plinova sa hladnjaka klinkera koji nose 7,5 MW toplinske snage. U sušari sirovine suši se miks visoke (VK) i niska (NK) komponente sirovine te korektivna sirovina (čista NK komponenta). Miks visoke i niske komponente sirovine se dovozi transporterom iz deponije sirovine u sušaru i poslije sušenja se transportira u bunkere sirovine otkuda se dozira u mlin sirovine. Korektivna sirovine se u sušaru dovozi direktno sa usipnog koša za korektivnu sirovinu, nakon sušenja se transportira u deponiju sirovine odakle se transportira u bunkere sirovine i dalje u mlin sirovine. Ugrubo se može reći da sušara 95% vremena suši miks visoke i niske komponente, a 5% korektivnu sirovinu. U sušari se suši prosječno 200 tona vlažne sirovine na sat. Ulazna vlaga varira između 20 i 25% dok izlazna vlaga varira između 7-10%. Proces sušenja se u potpunosti završava u mlinu sirovine gdje mljevenjem miksa sirovine nastaje sirovinsko brašno čija je vlažnost ispod 1%. Vrući dimni plinovi iz ložišta moraju se hladiti na temperaturu od max. 750 °C prije nego dođu u dodir sa sirovinom u rotacijskom bubnju. Razlog tome jest što se želi izbjeći pojava dekarbonatizacije kalcijevog karbonata koja se pojavljuje na temperaturama iznad 750 °C. Vrući dimni plinovi iz ložišta (> 1000 °C) se hlade s vrućim dimnim plinovima iz hladnjaka klinkera (≈300 °C) na temperature do 750 °C. Prije ugradnje kanala vrućih dimnih plinova sa hladnjaka klinkera, dimni plinovi nastali izgaranjem su se hladili okolišnim zrakom. Sirovina se suši u rotacijskom bubnju. U bubnju se nalaze lopatice koje okreću sirovinu prilikom rotiranja bubnja tako da se pospješuje kontakt između vrućih dimnih plinova i vlažne sirovine. Po izlasku iz bubnja materijal se preko dvostruke zaklopke dozira na transporter, a dimni plinovi, obogaćeni vodenom parom iz sirovine, se otprašuju na vrećastom filteru i ispuštaju u atmosferu. Rekonstrukcijom ložišta se suštinski ne mijenja proces sušenja. Rekonstrukcija ložiša se provodi na način da se uklanja dio horizonalnog ložišta u kojem se nalaze postojeći gorionici. Postavlja se novo vertiaklno ložište koje se spaja sa ostatkom horizontalnog ložišta u kojem se nalazi ubod sirovine i koje je spojeno na rotirajući bubanj sušare. Na vrhu vertikalnog ložišta postavlja se novi multifunkcionalni gorionik. Ugljen/petrolkoks se dovodi novim cjevovodom u silos ugljene prašine/petrolkoksa volumena 25m3 koji se pozicionira do novog vertikalnog ložišta. Za transport



ugljene prašine/petrolkoksa do silosa, koristi se postojeće puhalo u mlinic ugljena/petrolkoksa. Ispod silosa ugljene prašine nalazi se rotacijska vaga s puhalom koje preko cjevovoda pogoni ugljenu prašinu/petrolkoks u multifunkcionalni gorionik. Za primarni zrak gorionika, zrak za rashlađivanje i otpadni zrak iz hladnjaka klinkera, koriste se postojeći ventilatori. Sva elektrooprema se povezuje na PLC-ove te se predviđa lokalno i centralno nadgledanje i upravljanje procesom. Za novi silos, vagu, multifunkcionalni gorionik i ložište ugrađuje se novi elektroormar sa napajanjem i upravljačkim elementima, u zgradu pored ložišta. Opis građevinske konstrukcije Rekonstrucija ložišta sušare sirovine obuhvaća slijedeće: � Rekonstrukciju zgrade ložišta sušare sirovine � Izgradnja objekta silosa ugljene prašine/petrolkoksa Priključci na infrastrukturu Prometnice: Pristup vozila i osoblja do građevine omogućen je pomoću postojećih internih prometnica. Elektroinstalacije: Građevina će se priključiti na elektroinstalacije cementare sukladno „opisu elektroinstlacija“ Komprimirani zrak: Građevina će se priključiti na sustav komprimiranog zraka cementare. Pitka voda i sanitarna odvodnja: Priključak na pitku vodu i odvodnju sanitarnih otpadnih voda nije potreban pošto se ne predviđa nikakav novi sanitarni čvor. Nije predviđen novi sanitarni čvor jer je postojeći sanitarni čvor u krugu 30 m u odnosu na građevinu. Odvodnja oborinskih voda: Oborinske vode s zgrade ložišta i sa nove zgrade silosa ugljene prašine/petrolkoksa manipulativnog platoa preko vertikalnih i horizontalnih olučnih cijevi sakupljati će se postojećim kanalom s rešetkom po obodu platoa i sprovesti u postojeći sustav oborinske kanalizacije cementare.

1.5 Opis lokacije zahvata

1.5.1 Prostorni smještaj tvornice cementa Našicecement d.d. i opis tvorničkog kruga

Industrijski kompleks Našicecement d.d. smješten je na sjevernim obroncima Krndije, neposredno uz državnu cestu D 53 – Slavonski Brod-Našice-Donji Miholjac, od koje se na potezu između naselja Gradac Našički i Zoljan prema zapadu odvaja prilazna prometnica kojom se ulazi u industrijski kompleks. Lokacije tvornice Našicecement d.d. dobro je prometno povezana cestovnim prometnicama. Položaj tvornice prikazan je na slici.



Smještaj tvornice cementa Našicecement d.d.

Smještaj tvorničkog kompleksa Našicecement d.d. poslovne zone tvornice cementa, pripadajućih ekspoatacijskih polja te jalovišta prikazan je na kartografskom prikazu broj 1.0 „korištenje i namjena prostora i promet“ u Prostornom planu Grada Našica (Prilog). Sam industrijski ompleks po svojoj namjeni predstavlja izdvojeno građevinsko područje gospodarske tj. Proizvodne namjene. Smještaj pojedinih postrojenja tvornice cementa unutar radne zone „Tvornica cementa zapad“ vidljiv je na kartografskom pikazu broj 4.15 „Građevinsko područje radna zona Tvornica cementa zapad“ (Prilog). Prema osnovama u Gauss-Krügerovoj projekciji, lokacija Našicecementa određena je koordinatama centroida tehnološke jedinice: X = 5 034 130 i Y = 6 502 970. Industrijski kompleks smješten je u prirodnoj plitkoj zavali između šumovitih brežuljaka i zajedno s eksploatacijskim poljem zauzima oko 349 ha (tvornički krug s parkiralištima 19 ha, ležište Bukova glava 83 ha, ležište Vranović 135 ha, odlagalište jalovine 112 ha). Ovaj industrijski kompleks je zatvorena tehnološka cjelina s nizom pojedinačnih građevina raspoređena na slijedećim katastarskim česticama k.o. Zoljan:

� 1439 zgrada i dvorište � 1432-1 zgrada i dvorište � 1433 parkiralište tvornice cementa � 1434 zgrada � 1440 parkiralište � 1435 zgrada � 1425-2 zgrade i put Jovača � 1437 trafostanica



Parcela se proteže usporedo s potokom Jelav. U prilaznom dijelu tvornici koji se nalazi neposredno uz spomenutu cestu D 53 smješteno je parkiralište na kojem su zasađena stabla. Lijevo (južno) od parkirališta je porta. Na parkiralište se prema sjeveru nastavlja manji park koji se proteže do strme padine brežuljka. Strmina je poduprta suhozidom. U dijelu bliže cesti D 53, sjeverno od porte, u podnožju strme padine brežuljka nalaze se upravna zgrada i tvornički restoran. Samo postrojenje za proizvodnju klinkera i cementa, te rudokopi smješteni su unutar zavale, pa zbog zaklonjenosti, usprkos intenzivnoj eksploataciji kroz dugi niz godina, promjena vizualnog identiteta krajobraza nije snažno izražena gledano s ceste D 53. Ukupna dužina ceste od krajnje južne točke do krajnje sjeverne točke s koje su vidljiva proizvodna postrojenja iznosi oko 500 m. Među pojedinim građevinama s ceste su posebno vidljiva 3 betonska silosa za skladištenje cementa koji se nalaze na početku tj. istočnom dijelu parcele (Slike) i zaklanjaju pogled s ceste na ostatak postrojenja. Iza silosa cemanta i hale paletizacije je trafostanica s krajobrazno riješenim prilazom. Južno od rotacijske peći nalazi se laboratorij, također s krajobrazno riješenim prilazom koji obuhvaća travnjak, živicu, nekoliko grmova ruža i nekoliko pojedinačnih stabala.

Pogled sa silosa homogenizacije stare linije za proizvodnju klinkera prema istoku – u prvom planu su silosi klinkera, a u daljini silosi cementa koji su jasno vidljivi s ceste D 53 koja se na slici nalazi u

pozadini



Pogled sa silosa homogenizacije postojeće linije za proizvodnju klinkera

prema istoku tj. prema cesti D 53



Na samom kraju parcele, na njenom sjeverozapadnom rubu nalazi se površinski kop Vranović, a na njenom jugozapadnom rubu površinski kop Bukova Glava, gdje se eksploatira mineralna sirovina za proizvodnju klinkera

Kop Vranović

Kop Bukova glava

1.5.2 Naselja u blizini lokacije zahvata

Najbliža naselja u okolici lokacije tvornice Našicecement d.d. su:



� naselje Gradac Našički, na udaljenosti oko 1 km južno od lokacije; � naselje (ulica) Tajnovac na udaljenosti oko 1,3 km sjeverno od lokacije; � naselje Seona, na udaljenosti oko 2,4 km sjeverozapadno od lokacije; � naselje Zoljan, na udaljenosti oko 2,5 km sjeveroistočno od lokacije (naselje se proteže uz

cestu D 53, a prve kuće nalaze se na udaljenosti oko 0,5 km od lokacije) i njegov dio koji se prema toponimu naziva Štukino brdo oko 0,9 km od lokacije;

� naselje Našice, na udaljenosti oko 4,5 km sjeveroistočno od lokacije. Po svojoj administrativno-teritorijalnoj pripadnosti naselje Seona ne pripada Gradu Našicama, već Općini Donja Motičina, dok ostala naselja pripadaju Gradu Našicama. Našice imaju status grada, Zoljan ima status prigradskog naselja, a Gradac Našički ima status seoskog naselja. Prema podacima iz PPUG Našica naselje Zoljan svrstano je u prigradska naselja. To su pretežno ušorena naselja sa mješovitom tipologijom tradicionalne i slobodno stojeće individualne stambene izgradnje, sa i bez građevina seoskog gospodarstva. U navedenim naseljima je popisom stanovništva iz 2001. godine registrirano svega 5 % poljoprivrednog stanovništva. Seoska naselja kakvo je i naselje Gradac Našički su izdvojena pretežno ušorena naselja sa mješovitom tipologijom tradicionalne i slobodno stojeće individualne stambene izgradnje te izraženom prisutnošću građevina seoskog gospodarstva. U takvim ruralnim područjima popisom stanovništva iz 2001. godine registrirano je između 10 i 20 % poljoprivrednog stanovništva. U tvornici cementa Našicecement d.d. zaposlena su 400 radnika, od čega u Zoljanu živi 10, u Gradcu Našičkom 1, a u Londžici 3 radnika. Programi razvoja brdsko-planinskog područja Slavonije, poticaji za razvoj poljoprivrede, posebice stočarstva i vinogradarstva, te razvoj industrijskih kapaciteta poput Našicecementa trebali bi predstavljati pozitivan utjecaj na demografski razvoj ovog kraja.

1.5.3 Kulturna i graditeljska baština

Prostorno najbliži spomenici tvornici cementa Našicecement d.d. su: Gradac Našički

� Spomenik spaljenom selu - na mjestu nekadašnjeg sela � Spomenik palim borcima - pokraj društvenog doma

Zoljani � Spomen ploča palim borcima i žrtvama fašističkog terora - u centru ispred trgovine.

1.5.4 Hidrološke i hidrogeološke značajke

Hidrološki gledano od površinskih vodotoka u bližoj okolici tvornice cementa prisutni su vodotok Jelav i Jasrebica koji prikupljaju vodu sa sjeveroistočnih obronaka Krndije. Jelav prikuplja vodu na slivnoj površini od 10,3 km2 i ima prosječni pad 4,6 %, a prosječni protok iznosi oko 10 l/s (maksimalne vrijednosti variraju od 50-100 l/s). Izvire s dva manja odvojka koji se spajaju nizvodno od naselja Gradec. Lijevi odvojak je stalni i uvijek donosi određene količine vode, dok je desni odvojak povremeni i često poplavljuje obalni zatravljeni prostor formirajući močvarno stanište. Cijela dužina toka, od izvora do ušća, degradirana je asfaltiranom cestom i naseljima. Po karakteristikama vodotoci su izrazito brdskog karaktera s najvećim protokom u proljeće zbog topljenja snijega s okolnog



područja. Jastrebica utječe u Jelav, dakle zajedno utječu u sustav Našičke rijeke koja dovodi vodu u ribnjak. Područje tvornice Našicecement d.d. određeno je sa sjeverne strane površinskim vodotokom, odnosno kanalom za odvodnju površinskih voda s kopa Vranović. Premještanje i djelomično ukapanje navedenog kanala trenutno je u realizaciji. S južne strane također je odvodni kanal (izgrađen tijekom ljeta 1997.) s funkcijom odvodnje površinskih voda iz pogona u slučaju obilnih padalina tijekom kratkog vremenskog razdoblja. Osim navedenih, na lokaciji nisu prisutne druge površinske vodne pojave. S hidrogeološkog stanovišta vrlo je bitan litološki sastav stijena, koje na području lokacije tvornice cementa sačinjavaju pjeskovito glinovite naslage pliocenske starosti. Propusnost terena varira s obzirom na izmjenu ovih naslaga, te je u glini nikakva ili slaba, dok je u pijescima velika. Ispod pjeskovito-glinovitih naslaga nastavljaju se nepropusne dobro uslojene laporovite naslage koje izgrađuju vodonosni sloj s lateralno razmještenim organogenim vapnencima, konglomeratima i pješčenjacima. Laporoviti vapnenci i glina u krovini su u principu izmijenjeni, degradirani i ispucani, te sekundarnom poroznošću imaju funkciju hidrogeološkog kolektora. Prihranjivanje podzemne vode unutar ovog sloja moguće je putem oborina, a karakteristike takvih zaliha podzmne vode jesu slobodan nivo i mala izdašnost. U dubljim slojevima lapori, laporoviti vapnenci, gline i dijelom muljevi, odlikuju se kapilarnom i usbkapilarnom poroznošću, te su u hidrogeološkom smislu značajni kao izolacijski sloj. Lateralno smješteni vapnenci unutar terena predstavljaju hidrogeološke rezrvoare uvjetovane smanjivanjem u vodonepropusnim slojevima i vlastitom debljinom. Karakteristika ovih rezervoara je nestabilnost zadržavanja vode s obzirom na propsunsot sloja i prihranjivanje vodom. Hidrogeološki najznačajnija grupa sedimenata jesu pijesci i šljunci koji zbog svoje poroznosti predstavljaju kolektore vode. Vodeni sloj unutar ovih sedimenata je zbijenog tipa i voda je pod pritiskom. Debljina sloja pijeska i šljunka varira uz vodotok Jelav i do 25 m, te su u pogledu eksploatacije navedeni slojevi najznačajniji u smislu subarteških bunara. Osnovu područja sačinjavaju metamorfne stijene paleozojske starosti (grafitični škriljavci, andeziti, amfiboli i sl.). Hrvatske vode, Vodnogospodarski odjel za vodno područje sliva Drave i Dunava Osijek, izdale su dana 22.04.2009. godine tvrtki Našicecement d.d. Vodopravnu dozvolu. U Dozvoli su propisani uvjeti kojih se tvrtka Našicecement d.d. mora pridržavati, kao i daljnja obveza monitoringa, koji se u skladu s time i provodi.

1.5.5 Ekološko-biološke značajke

Obzirom na reljefnu raznolikost Hrvatske, područje lokacije industrijskog kompleksa Našicecement d.d. pripada nizinskoj kontinentalnoj bioregiji, odnosno panonskom području. To područje odlikuje umjereno-kontinentalna klima karakterizirana razmjerno malim količinama godišnjih padalina. Ovakvi klimatski uvjeti, zemljopisni položaj i specifičan reljef određuju karakteristične biotope, te floru i faunu na ovom prostoru.

1.5.5.1 Flora

Lokacija tvornice Našicecement d.d. gotovo je u potpunosti okružena šumom. Šumama u okolici lokacije tvornice cementa Našicecement d.d. gospodare Hrvatske šume d.o.o., Uprava šuma Podružnica Našice. Predmetne šume obuhvaćene su dvjema gospodarskim jedinicama i to «Krndija Našička i «Krndija Seonska». Šumske sastojine u okružju tvornice detaljno su prikazane u poglavlju 4.4.7. Studije, u sklopu kojeg je priređen i kartografski prikaz šumskih površina u okolici lokacije.



1.5.5.2 Fauna

Zoogeografski područje Našica proteže se pod područjem europskih listopadnih i mješovitih šuma čiji je krajolik antropogeno značajno izmijenjen. U široj okolici tvornice cementa obitavaju uobičajene europske vrste sisavaca poput: lisice (Vulpes vulpes), kune (Martes sp.), srne (Capreolus capreolus), jelena (Cervus elaphus), divlje svinje (Sus scrofa), zeca (Lepus europaeus), rovki (Soricidae) i različitih vrsta glodavaca (Rodentia). Prisutne su također i brojne vrste šišmiša (Chiroptera) koji pripadaju popisu zaštićenih životinjskih svojti Hrvatske poput šumskog netopira (Pipistrellus nathusii), sivog dugoušana (Plecotus austriacus) i dr. Osobitost predstavlja stanište nizinskih šuma u kojima obitava jelen lopatar (Dama dama), te se gnijezde veliki orao i crna roda (Ciconia nigra) pripadnici vrsta ugroženih u europskim razmjerima. Točna obitavališta i gnijezdilišta ovih rijetkih vrsta nisu poznata, a u planu zaštite je izdvojiti aktivna gnijezda i zaštiti njihovo okruženje s najmanje 10 ha površine. Osim navedenih vrsta, ornitofauna ovog prostora sastoji se od velikog broja pjevica, zatim sova (Strigiformes), kukavica (Cuculiformes), grabljivica (Falconiformes), žuna (Piceidae) i dr. Herpetofauna i entomofauna također su bogate vrstama, a od riba su najčešće šaranke (Cyprinidae). Glavne vrste divljači su: srna obična (Capreolus capreolus), zec (Laepus europeaus), fazan (Phasianus colchicus), lisica (Vulpes vulpes), divlja svinja (Sus scrofa) i jelenska divljač (Cervus elaphus) u prolazu.

1.5.6 Područje ekološke mreže Republike Hrvatske

Lokacija se ne nalazi unutar zaštićenog područja prirode. Prema Pravilniku o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu (NN 118/09) članaku 2.,stavak 2. „Ocjena se ne provodi za zahvate koji se provode unutar izgrađenog djela građevinskog područja“. Tijekom 2009 godine na istoj lokaciji za postojeće postrojenje, liniju za proizvodnju klinkera – LPK I, MZOPUG podnošen je Zahtjev o potrebi procjene zahvata na okoliš, gdje smo od nadležnog ureda tražili karte staništa i pregleda Nacionalen ekološke mreže u širem području tvornice Našicecement. Lokacija zahvata ne ulazi u Područje Nacionalne ekološke mreže, niti u Međunarodno važna područja za ptice.

1.5.7 Klimatološke i meteorološke značajke šireg prostora lokacije zahvata

1.5.7.1 Meteorološki uvjeti

Najznačajniji faktori koji određuju klimu područja Našica su smještaj u umjerenom geografskom pojasu kontinentalne Hrvatske i reljef. Nisko gorje najviše utječe na strujanje zraka. Zbog različitog zagrijavanja pojedinih obronaka dolazi do razvoja cirkulacije obronka, odnosno, noćnog vjetra niz obronak i dnevnog vjetra obrnutog smjera koji je najjače izražen za mirnog, stabilnog vremena. Što je obronak strmiji i više izložen sunčevom zračenju taj je efekt jači. U ljetnom periodu on će biti tijekom dana većim dijelom nadjačan turbulentnim procesima i neće biti jače uočljiv, ali će tijekom večernjih sati i noću strujanje niz obronke donositi osvježenje. Ostali meteorološki parametri, kao temperatura, tlak zraka, vlažnost zraka, oborina i drugo, pod utjecajem su procesa većih razmjera i karakteristični su za šire područje. Meteorološka postaja u Našicama (45°29' N, 18°6' E, 144 m n.v.) najbliža je lokaciji tvornice cementa i reprezentativna je za šire područje. Mjerenja se obavljaju u standardnim klimatološkim terminima 7, 14 i 21 sat, a za ovu analizu korišteni su nizovi podataka iz razdoblja 1981-2007. godine. U analizi



strujanja korišteni su i podaci mjerne postaje Zoljan1 s obzirom da je registracija podataka kontinuirana i omogućuje detaljnu analizu dnevnog hoda smjera i brzine vjetra. S obzirom da je strujni režim najznačajniji za disperziju i prijenos tvari u atmosferi, u nastavku će biti prikazana njegova osnovna obilježja.

1.5.7.2 Strujanje na području Našica i Zoljana

Vjetar kao meteorološki element nezaobilazan je i za većinu ljudskih djelatnosti ključan parametar. Tako je i kod razmatranja prijenosa i disperzije onečišćujućih tvari što će biti obrađeno u zasebnom poglavlju ove Studije. Stoga se ciljano obrađuje strujanje na području Našica i Zoljana te je isto uzeto u obzir pri kasnijem razmatranju prijenosa i disperzije onečišćujućih tvari. Općenito se ne može reći da su neki uvjeti strujnog režima povoljniji odnosno nepovoljniji od nekih drugih. Kada i u kojoj mjeri će to biti slučaj ovisi i o drugim čimbenicima. Međutim, možemo opisati značajke strujnih uvjeta i procijeniti očekivani utjecaj na okoliš. Analizirani su podaci o vjetru meteorološke postaje u Našicama, dobiveni klasičnim motrenjima pomoću vjetrulje i subjektivne procjene jačine vjetra po boforovoj ljestvici. Iako je procjena subjektivna, iz dugogodišnjeg niza podataka mogu se dobiti kvalitetni i pouzdani pokazatelji o strujanju na razmatranom području. To je osobito slučaj u ravničarskom području. Osim klasičnih podataka korišteni su i podaci mjerenja na postaji u Zoljanu. To je kontinuirani niz mjerenja visoke satne razlučivosti koji daje detaljniji uvid u dnevni hod vjetra, kao i realnu procjenu mjerene brzine vjetra. Na raspolaganju smo imali podatke postaje za 2004., 2005. i proljeće 2006. godine. Nakon toga došlo je do prekida u radu meteoroloških uređaja, tako da mjerenih podataka od proljeća 2006. do danas nema. Podaci motrenja pokazuju da je vjetar na promatranom području u prosjeku slab, te da se uglavnom kreće od 2-2,5 bofora. Jaki vjetrovi javljaju se najviše 4-5 dana godišnje (vjetar jači od 6 bofora), a olujni vjetar vrlo je rijedak i pojavljuje se u rano proljeće i kasnu jesen. Smjer vjetra je pod utjecajem orografije i strujanja na većoj skali. Dominiraju vjetrovi jugozapadnog i sjeverozapadnog smjera, dok se sredinom dana učestalost jugozapadnog vjetra nešto smanjuje. Iz ruža vjetra vidljivo je da su zastupljeni i ostali smjerovi vjetra s približno sličnom, ali malom učestalošću. Dana je ruža vjetra dobivena iz podataka automatske postaje i vidi se da su podaci i jedne i druge postaje međusobno usporedivi. Oni ne mogu biti identični i zbog toga što se radi o lokacijama koje su međusobno udaljene nekoliko kilometara i drugačije izložene strujanju. Postaja u Zoljanu bliže je tvornici cementa i u brdovitijem dijelu terena, tako da se na njoj osjeća i jači lokalni utjecaj orografskog zakretanja vjetra. Podaci mjerenja u Zoljanu korišteni su i za precizniju analizu brzine vjetra, kako po mjesecima tako i u procjeni dnevnog hoda vjetra (Slika). Iz grafikona se vidi da je vjetar u prosjeku vrlo slab te da do laganog jačanja dolazi sredinom dana kada je u potpunosti razvijena dnevna cirkulacija brdo dolina. Iako i kod maksimalnog vjetra postoji dnevni hod on je nepravilniji i ukazuje da je pojačani vjetar jednako tako vjerojatan u noćnim i jutarnjim satima. Rasap podataka oko medijana je jako izražen kako u dnevnom hodu tako i u godišnjem. Rasap je najmanji u ljetnim mjesecima kada su i brzine vjetra najmanje a najveći u proljeće, što je povezano s prodorima baričkih tvorevina veće, sinoptičke skale (Slika). U zimskim mjesecima vjetar je najjači i doprinosi prijenosu onečišćenja na veću

1 Mjerna postaja Zoljan u funkciji je od 2004. godine, a ustanovljena je temeljem Studije o utjecaju na okoliš prilikom prelaska postojeće linije za proizvodnju klinkera s plina na ugljen, a s ciljem praćenja utjecaja tvornice Našicecement d.d. na kakvoću zraka. Mjernom postajom upravlja tvornica Našicecement d.d.



udaljenost. Međutim iz dnevnog hoda vjetra za prosinac vidi se da su srednje satne brzine male i svrlo malim rasponom, dok su u siječnju i veljači brzine najveće i apsolutno i po rasponu.

Godišnji hod srednje i maksimalne jačine vjetra izražene u boforima (lijevo), te broja dana s jakim i olujnim vjetrom u razdoblju 1981.-2007. godine u Našicama



Godišnje ruže vjetra za Našice u razdoblju 1981.-2007. godine dobivene iz podataka klasičnih motrenja

Godišnje ruže vjetra za Zoljan u razdoblju 2004.-2006. godine, mjerenja na automatskoj postaji Zoljan. Mjerenja u 2006. godini odnose se na razdoblje siječanj-travanj. Bojom je označena učestalost

pojedine klase brzine vjetra (prema legendi)



Dnevni hod srednje (dolje) i maksimalne (gore) satne brzine vjetra u Zoljanu u razdoblju 2004.-2006. godine, mjerenja na automatskoj postaji Zoljani

Godišnji hod srednje (dolje) i maksimalne (gore) mjesečne brzine vjetra u Zoljanu u razdoblju 2004.-2006. godine, mjerenja na automatskoj postaji Zoljani

Iz ruže vjetra (Slika) vidi se da su jači vjetrovi uglavnom povezani s prodorima iz jugozapadnog sektora, ali je njihova učestalost općenito mala. Na Slici koja prikazuje dnevni hod srednje i maksimalne satne brzine vjetra po mjesecima iz mjerenja automatske postaje u Zoljanu, 2004. – 2006. godina, vidi se pravilnost u strujnom režimu tijekom dana, što je osobito izraženo u proljetnim i jesenskim mjesecima kada i srednja i maksimalna satna brzina vjetra imaju paralelni hod tijekom dana. Studeni i prosinac su mjeseci s općenito malim satnim brzinama vjetra. Zbog toga su ti mjeseci vrlo nepovoljni s obzirom na disperzijske uvjete i veliku vjerojatnost za stagnaciju, gomilanje i zadržavanje onečišćujućih tvari na promatranome području. Nažalost nerijetko su i svi emisijski izvori (kućna ložišta, termoelektrane, industrijske elektrane i postrojenja) najaktivniji upravo u tome periodu.



Dnevni hod srednje i maksimalne satne brzine vjetra po mjesecima iz mjerenja automatske postaje u Zoljanu, 2004.-2006. godina.

1.5.7.3 Postojeće stanje kakvoće zraka

Utjecaj rada tvornice na kakvoću zraka prati se na automatskoj mjernoj postaji u Zoljanu udaljenoj oko 2,5 kilometra od cementare u pravcu sjever-sjeveroistoka, odnosno Našica. Osim ove postaje, nema drugih na kojima se prati kakvoća zraka na širem području tvornice. Na postaji Zoljan kontinuirano se prate meteorološki parametri (temperatura, relativna vlažnost, smjer i brzina vjetra), te parametri kakvoće zraka (koncentracije lebdećih čestica, sumporovog i dušikovog dioksida, ukupna taložna tvar i teški metali u njoj). U nastavku se daje pregled rezultata analize kakvoće zraka u prethodnim godinama, te rezultati mjerenja i ocjena kakvoće zraka za 2009. godinu.



1.5.7.3.1 Stanje kakvoće zraka na postaji Zoljan do 2009. godine

Praćenje kakvoće zraka na postaji Zoljan započelo je 2004. godine i provodi se do danas. U Studiji utjecaja na okoliš za LPK II detaljno su analizirani mjereni podaci s postaje Zoljan u razdoblju od 2004. do 2007. godine. Analiza je upućivala na sumnju u ispravnost mjernih instrumenata u razdoblju koje uključuje zadnji kvartal 2006. godine i cijelu 2007. godinu, zbog čega je stručno Povjerenstvo za ocjenu studije zatražilo od Nositelja zahvata da mjernu postaju dovede u stanje potpune ispravnosti, te da analizu onečišćenja zraka onečišćujućim tvarima povjeri ovlaštenoj instituciji kako bi se utvrdila stvarna kategorija zraka. Nositelj zahvata je stoga s ovlaštenom institucijom (Ekonerg d.o.o) sklopio ugovor o održavanju stanice i analizi podataka, temeljem čega je izrađena i analiza parametara kakvoće zraka i za 2008. godinu. Na osnovi gore navedenih analiza, u skladu s važećom regulativom, zrak je na ovom području za razdoblje od 2004. do 2006. godinu bio svrstan u I. kategoriju s obzirom na SO2 i NO2, te II. kategoriju s obzirom na lebdeće čestice PM10. Kategorizacija zraka za 2007. godinu izvršena je za SO2 (I. Kategorija) i PM10 (II. kategorija), dok se za NO2 nije mogla izvršiti, jer je mjerni instrument bio krivo rekalibriran u 2006. godini, što je rezultiralo visokim rezultatima koncentracija NO2 (8 puta većim od uobičajene). Nakon izvršenog godišnjeg servisa i kalibracije u siječnju i veljači 2008., mjerni istrumenti su radili ispravno. Iako za 2008. godinu niti jedan od mjernih parametara nije u potpunosti imao zadovoljavajući obuhvat, zbog obuhvata vrlo bliskog ciljanom i dobre pokrivenosti tijekom godine ipak je izvršena kategorizacija zraka, koja je ocijenjena isto kao i prethodnih godina.

1.5.7.3.2 Stanje kakvoće zraka u 2009. godini na postaji Zoljan

Podaci o kakvoći zraka na postaji Zoljan obrađeni od strane ovlaštene tvrtke (Ekonerg d.o.o.). Pokrivenost podacima je za koncentracije NO2 bila 85%, za SO2 87 %, a za PM10 93%. Vremenski niz satnih srednjaka koncentracija NO2 i dnevnih srednjaka prikazan je na slici. Maksimalni zabilježeni satni srednjak koncentracije NO2 iznosio je 107,15 µg/m3, a maksimalni dnevni 25,7 µg/m3 (Tablica). Prosječna dnevna koncentracija je u 2009. iznosila 6,6 µg/m3, a 98% dnevnih vrijednosti koncentracija su manje od 22,2 µg/m3. Niti satne, a niti dnevne maksimalne vrijednosti koncentracija NO2 nisu prešle graničnu vrijednost propisanu Uredbom o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvati u zraku (NN 133/05), što zrak na postaji Zoljan u 2009. godini svrstava u I. kategoriju s obzirom na NO2.



Koncentracija NO2 na postaji Zoljan u 2009. godini - satni srednjaci

0

50

100

150

200

250

3001.1.

31.1.

2.3.

1.4.

1.5.

31.5.

30.6.

30.7.

29.8.

28.9.

28.10.

27.11.

27.12.

µg/m3

GV=200

TV=262,5

NO2

Satni srednjaci koncentracija NO2 na postaji Zoljan u 2009. godini

Koncentracija NO2 na postaji Zoljan u 2009. godini - dnevni prosjeci

0

20

40

60

80

100

120

1.1.

31.1.

1.3.

31.3.

30.4.

30.5.

29.6.

29.7.

28.8.

27.9.

27.10.

26.11.

26.12.

µg/m3

NO2

GV=80

TV=105

Dnevni srednjaci koncentracija NO2 na postaji Zoljan u 2009. godini

Vremenski nizovi satnih i dnevnih srednjaka koncentracija SO2 prikazani su na Slikama. Srednja dnevna koncentracija iznosila je 4,7 µg/m3, a 98 % dnevnih vrijednosti koncentracija je bilo ispod 29,5 µg/m3. Maksimalni satni i dnevni srednjak koncentracija SO2 su u 2009. godini bili veći nego prethodnih godina, a također i srednja satna i srednja dnevna koncentracija kako je vidljivo usporedbom statističkih parametara mjernih koncentracija SO2 po godinama. Maksimalni satni i dnevni srednjaci koncentracija SO2 nisu prelazili graničnu vrijednost propisanu Uredbom o graničnim



vrijednostima onečišćujućih tvati u zraku (NN 133/05), što zrak na postaji Zoljan u 2009. godini svrstava u I. kategoriju s obzirom na SO2. Usporedba statističkih parametara mjerenih koncentracija SO2 po godinama Statistički parametri / Onečišćujuća tvar 2004 2005 2006 2007 2008 2009

Maximalna satna vrijednost (µg/m3) 176,11 54,95 66,32 141,88 128,00 256,00

Srednja vrijednost satnih vremena usrednjavanja (µg/m3)

1,41 2,11 3,59 4,59 2,44 4,83

Median satnih vremena usrednjavanja (µg/m3) 0,03 0,45 2,74 3,57 0,22 1,24

Percentil 98 satnih vremena usrednjavanja (µg/m3) 13,64 21,37 18,42 21,06 21,07 38,35

Maximalna 24 satna vrijednost (µg/m3) 53,43 33,36 28,02 54,07 21,66 96,13

Srednja vrijednost 24 satnih vremena usrednjavanja (µg/m3)

1,40 2,05 3,57 4,61 4,36 4,70

Median 24 satnih vremena usrednjavanja (µg/m3) 0,15 0,64 2,94 3,75 3,61 1,77

Percentil 98 24 satnih vremena usrednjavanja (µg/m3)

11,07 18,48 14,35 20,24 14,47 29,54

Koncentracija SO2 na postaji Zoljan u 2009. godini - satni srednjaci

0

50

100

150

200

250

300

350

400

450

1.1.

31.1.

2.3.

1.4.

1.5.

31.5.

30.6.

30.7.

29.8.

28.9.

28.10.

27.11.

27.12.

µg/m3

GV=300

TV=410

SO2

Satni srednjaci koncentracija SO2 na postaji Zoljan u 2009. godini



Koncentracija SO2 na postaji Zoljan u 2009. godini - dnevni prosjeci

0

25

50

75

100

125

150

1.1. 31.1. 1.3. 31.3. 30.4. 30.5. 29.6. 29.7. 28.8. 27.9. 27.10. 26.11. 26.12.

ug/m3

SO2

GV=125

Dnevni srednjaci koncentracija SO2 na postaji Zoljan u 2009. godini

Koncentracije lebdećih čestica su u pojedinim satima bile vrlo visoke, dosežući maksimalnu vrijednost od 575, 7 µg/m3 i to u srpnju. Maksimalni dnevni srednjak koncentracije PM10 iznosio je 124 µg/m3 (siječanj). Granične vrijednosti dnevnih koncentracija prijeđene su 25 puta, a tolerantne dnevne vrijednosti 15 puta, propisane Uredbom o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvati u zraku (NN 133/05), što zrak na postaji Zoljan u 2009. godini s obzirom na lebdeće čestice svrstava u drugu II. Kategoriju. Granične vrijednosti najčešće su prijeđene u siječnju i u srpnju. Neuobičajeno visoke koncentracije lebdećih čestica u ljetnim mjesecima mogu se pripisati obimnim zemljanim radovima na prometnici udaljenoj oko 500 m istočno i jugoistočno od postaje.

Satni srednjaci koncentracija PM10 na ostaji Zoljan u 2009. godini



0

20

40

60

80

100

120

140

µg/m3Koncentracije PM10 na postaji Zoljan u 2009. godini - dnevni prosjeci

PM10

GV=50

TV=60

Dnevni srednjaci koncentracija PM10 na postaji Zoljan u 2009. godini



Statistička obrada mjernih rezultata na postaji Našice-Zoljan za 2009. godinu Statistički parametri / Onečišćujuća tvar NO2 [µg/m3] SO2

[µg/m3] PM10 [µg/m3]

Maximalna satna vrijednost (µg/m3) 107,15 256,00 575,70

Srednja vrijednost satnih vremena usrednjavanja 6,58 4,83 24,96

Median satnih vremena usrednjavanja 2,58 1,24 20,06

Percentil 98 satnih vremena usrednjavanja 49,75 38,35 83,15

Maximalna 24 satna vrijednost (µg/m3) 25,71 96,13 124,01

Srednja vrijednost 24 satnih vremena usrednjavanja 6,60 4,70 25,13

Median 24 satnih vremena usrednjavanja 5,44 1,77 21,50

Percentil 98 24 satnih vremena usrednjavanja 22,23 29,54 69,79

Postotak valjanih rezultata satnih vremena usrednjavanja (%) 90 94 92

Postotak valjanih rezultata 24 satnih vremena usrednjavanja (%)

92 95 94

Broj prekoračenja satnog GV 0 0 N/A

Broj prekoračenja satnog TV 0 0 N/A

Broj prekoračenja 24 satnog GV 0 0 25

Broj prekoračenja 24 satnog TV 0 0 15

Prekoračenje godišnje GV NE NE NE

Prekoračenje godišnje TV NE - NE

Kategorija kakvoće zraka prva prva druga

S obzirom na dostupna mjerenja koncentracija dušičnog i sumpornog dioksida te čestica, zrak je u 2009. godini na postaji Zoljan bio I. kategorije s obzirom na NO2 i SO2, dok je za PM10 zrak bio II. kategorije.

1.5.7.4 Utjecaj postojećeg i planiranog zahvata na kakvoću zraka (SO2, NO2 i PM10)

Obrađena je procjena utjecaja postojećeg postrojenja, te procjena kumulativnog utjecaja planirane rekonstrukcije postojećeg postrojenja (LPK I) koji je predmet ove studije i planiranog novog pogona tvornice (LPK II) na kakvoću zraka. Procjena utjecaja postojećeg postrojenja napravljena je za 2009. godinu u svrhu provjere usklađenosti rezultata disperzijskog modela s mjerenim podacima o kakvoći zraka na postaji Zoljan, s obzirom da su bili dostupni podaci o emisijama iz tvornice kao i o kakvoći zraka na postaji Zoljan u 2009. godini. Kao što smo već naveli, temeljem podataka o kakvoći zraka s mjerne postaje Zoljan, zrak je u 2009. godini bio I. kategorije s obzirom na NO2 i SO2, te II. kategorije s obzirom na čestice, u skladu s Uredbom o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku (NN 133/05). Emisije iz tvornice su u 2009. godini bile u skladu s Uredbom o graničnim vrijednostima emisija iz stacionarnih izvora (NN 21/07) s tim da je srednjak emisije iznosio 1111 mg/m3 za NO2 i 425 mg/m3 za SO2, a maksimumi su dosezali do 2500 mg/m3 za NO2 i 1030 mg/m3 za SO2. Analizom emisijskih podataka, podataka s mjerne postaje Zoljan, te analizom kumulativnog utjecaja rekonstrukcije postojećeg postrojenja (LPKI) i realizacije novog postrojenja (LPKII) pomoću disperzijskog modela, uz postavljene granične vrijednosti emisija za rotacijske peći u skladu s Uredbom (NN 21/07), te uz procijenjene emisije na sušari sirovine na LPKI, može se zaključiti da planirani zahvati u naseljenim mjestima u okolici tvornice neće promijeniti kategoriju zraka s obzirom na NO2, SO2 i PM10.



Analiza imisijskih i emisijskih podataka, kao i model potvrđuju činjenicu da povećane koncentracije čestica u okolišu ne potječu iz stacionarnih izvora tvornice, odnosno da je njihov doprinos onečišćenju mali u odnosu na doprinos čestica s eksploatacijskih površina, manipulativnih površina u krugu tvornice, transporta, te u 2009. godini i zbog gradnje ceste u blizini postaje. S obzirom na vjetrovne uvjete područja, naselja Zoljan, Gradac Našički, Seona i Londžica (ne uzimajući u obzir okolne nenaseljene obronke) su pod najvećim pritiskom.

1.6 Skraćeni prikaz utjecaja zahvata na okoliš

Mogući značajni utjecaji na okoliša tijekom korištenja alternativnih goriva (indistrijskog i komunalnog otpada - RDF i osušenog otpadnog mulja) u postrojenju za proizvodnju klinkera u k.o. Zoljan i korištenja ugljena na sušari sirovine mogu se pojaviti tijekom: � pripreme i gradnje postrojenja za korištenje RDF-a i postrojenja za korištenje osušenog otpadnog

mulja te rekonstrukcije ložišta sušare sirovine � rada postrojenja za korištenje RDF-a, postrojenja za korištenje osušenog otpadnog mulja i rada

novog vertikalnog ložišta sušare sirovine � po prestanku rada postrojenja za korištenje RDF-a, postrojenja za korištenje osušenog otpadnog

mulja i sušare sirovine � u slučaju akcidenta (ekološke nesreće) u sva tri prethodno navedena slučaja Utjecaji na okoliš pri svakoj od navedenih aktivnosti detaljno su razrađeni u Studiji i to:

� utjecaji na tlo; � utjecaji na vode; � nastajanje otpada; � utjecaji na zrak; � utjecaji na floru i faunu; � utjecaji na vizualnu degradaciju krajolika; � utjecaji na promet; � utjecaji uslijed buke.

te su sukladno prepoznatim utjecajima propisane mjere zaštite okoliša za njihovo uklanjanje i/ili smanjenje na prihvatljivu odnosno zakonskim propisima predviđenu razinu.

Stoga je u sklopu ovog Sažetka dan samo skraćeni tablični prikaz utjecaja na okoliš te prikaz njihova značaja.

UTJECAJ ZNAČAJAN

DA/NE

RECEPTOR I PUT ILI

OBRAZLOŽENJE ZAŠTO UTJECAJ NIJE ZNAČAJAN Emisije u zrak DA Utjecaji na zrak su najznačajniji.

Temeljem podataka o kakvoći zraka s mjerne postaje Zoljan, zrak je u 2009. godini bio I. kategorije s obzirom na NO2 i SO2, te II. kategorije s obzirom na čestice (u skladu s Uredbom o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku - NN 133/05). Emisije iz tvornice su u 2009. godini bile u skladu s Uredbom o graničnim vrijednostima emisija iz stacionarnih izvora (NN 21/07) s tim da je srednjak emisije iznosio 1111 mg/m3 za



NO2 i 425 mg/m3 za SO2, a maksimumi su dosezali do 2500 mg/m3 za NO2 i 1030 mg/m3 za SO2. Analizom emisijskih podataka, podataka s mjerne postaje Zoljan, te analizom kumulativnog utjecaja rekonstrukcije postojećeg postrojenja (LPKI) i realizacije novog postrojenja (LPKII) pomoću disperzijskog modela, uz postavljene granične vrijednosti emisija za rotacijske peći u skladu s Uredbom (NN 21/07), te uz procijenjene emisije na sušari sirovine na LPKI, može se zaključiti da planirani zahvati u naseljenim mjestima u okolici tvornice neće promijeniti kategoriju zraka s obzirom na NO2, SO2 i PM10. Analiza imisijskih i emisijskih podataka, kao i model potvrđuju činjenicu da povećane koncentracije čestica u okolišu ne potječu iz stacionarnih izvora tvornice, odnosno da je njihov doprinos onečišćenju mali u odnosu na doprinos čestica s eksploatacijskih površina, manipulativnih površina u krugu tvornice, transporta, te u 2009. godini i zbog gradnje ceste u blizini postaje.

Emisije u površinske vode

NE Pravih tehnoloških voda u procesu proizvodnje klinkera nema, niti će se pojaviti planiranim zahvatima. Povećana količina suspendirane tvari u prijamnicima sprječava se održavanjem manipulativnih površina. Monitornig otpadnih voda iz tvornice ukazuje da bio-disk uglavnom obavlja svoju funkciju, što se i poboljšava njegovim redovitim održavanjem. Kontrolom emisija u zrak sprječava se taloženje onečišćujućih tvari.

Taloženje iz zraka u tlo NE Analiza teških metala u tlu ne ukazuje na prekomjerno taloženje bilo kojeg metala u tlu. Kvaliteta tla u okolici tvornice zadovoljava čak i kriterije vezane uz ekološku poljoprivredu. Analiza mjesečnih i srednjih godišnjih vrijednosti ukupne taložne tvari i teških metala u ukupnoj taložnoj tvari tijekom 2004., 2005. i 2006. godine, a koju redovito provodi Zavod za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije iz Osijeka također pokazuju da su sve vrijednosti unutar dozvoljenih graničnih vrijednosti. Kontrolom emisija u zrak sprječava se taloženje onečišćujućih tvari.

Buka i vibracije DA S obzirom na karakteristike proizvodnog procesa i kontinuirani rad tvornice (tvornica radi i po danu i po noći) buka ostvaruje značajan utjecaj na pojedine receptorne točke u okolnim naseljima, posebice je izloženo naselje Štukino brdo. U odnosu na druge izvore buke unutar tvorničkog kruga intenzitet emisje buke planiranih postrojenja neće ostvariti značajan doprinos utjecaju buke uz primjenu propisanih mjera zaštite od buke.

Miris NE U toku procesa proizvodnje klinkera ne dolazi do pojave neugodnih mirisa. Pojava neugodnih mirisa ne očekuje se ni prilikom korištenja RDF-a i osušenog otpadnog mulja kao



goriva s obzirom da je RDF produkt MBO otpada, pri čemu je biorazgradivi dio izdvojen i stabiliziran, a u slučaju osušenog otpadnog mulja emisija neugodnih mirisa spriječena je konstruktivnim rješenjem postrojenja.

Rizik od nesreća i posljedica nesreća

NE Kao mogući akcidenti su prepoznati požar, eksplozija, onečišćenje voda ugljenom prašinom i prekoračenje emisija, ali su kroz mjere zaštite okoliša propisani mehanizmi koji će spriječiti da do akcidenta uopće ne dođe.

Vizualna degradacija krajolika obzirom na izgradnju postrojenja za korištenje alternativnih goriva i rekonstrukcije sušare sirovine

NE Izgradnjom postrojenja za korištenje alternativnih goriva i rekonstrukcijom sušare sirovine neće doći do vizualne degradacije okoliša obzirom da se zahvati planiraju izvesti unutar postojeće lokacije tvornice Našicecement d.d.

Utjecaj na globalno zagrijavanje

DA U procesu proizvodnje klinkera nastaje značajna količina CO2. Posebno je izražena količina CO2 koja nastaje uslijed postojeće proizvodnje klinkera na lokaciji, a zatim količina CO2 koja će u slučaju korištenja alternativnih goriva – RDF-a i osušenog otpadnog mulja biti smanjena u odnosu na količinu CO2 pri korištenju isključivo ugljena kao fosilnog goriva (količina se umanjuje za količinu CO2 iz onog djela ugljena koji je supstituiran alternativnim gorivima što na temelju izrađene bilance iznosi 47. 374 t/godinu). Također, posebo je izražen doprinos CO2 iz sušare sirovine prilikom rada na ugljen.

Promet DA Analizom broja kamiona vezanih uz rad tvornice, a uzimajući u obzir planirano rasterećenje cestovnog prometa prebacivanjem dijela transporta na željeznicu može se uočiti sljedeće: � da sadašnji udio teretnih vozila na državnoj cesti D 53

(brojačko mjesto Zoljan) vezanih uz postojeći rad tvornice cementa Našicecement d.d. iznosi 11,68 %;

� da najveće očekivano povećanje (u studiji je izrađena prometna bilanca po principu najgoreg mogućeg slučaja) vezano uz planirane zahvate tj ukupan broj kamiona u dopremi i otpremi prilikom supstitucije ugljena alternativnim gorivima i rad sušare sirovine na ugljen u odnosu na postojeće stanje iznosi 0,34 %.

Utjecaj otpada koji nastaje kao posljedica rada postrojenja za korištenje alternativnih goriva i rada ložišta sušare sirovine na ugljen

NE Dan je pregled svih vrsta otpada koje nastaju na lokaciji tvornice, te s kojima Nositelj zahvata uspješno gospodari uz pomoć Sustava upravljanja kvalitetom koji je u skladu sa zahtjevima ISO 9001:2008 i Sustava upravljanja okolišem koj je ustrojen u skladu sa zahtjevima ISO 14001:2004.



1.7 Prijedlog mjera zaštite okoliša

Sukladno prepoznatim utjecajima mjere zaštite okoliša mogu se podijeliti na: � Tijekom pripreme i gradnje postrojenja za korištenje RDF-a, postrojenja za korištenje osušenog

otpadnog mulja i rekonstrukcije ložišta sušare sirovine � Tijekom rada postrojenja za korištenje RDF-a, postrojenja za korištenje osušenog otpadnog mulja

i rada novog vertikalnog ložišta sušare sirovine � po prestanku rada postrojenja za korištenje RDF-a, postrojenja za korištenje osušenog otpadnog

mulja i sušare sirovine � u slučaju akcidenta (ekološke nesreće) u sva tri slučaja

1.7.1 Prijedlog mjera tijekom pripreme i gradnje postrojenja za korištenje RDF – a, postrojenja za korištenje osušenog otpadnog mulja i rekonstrukcije sušare sirovine

� Nositelj zahvata mora se pobrinuti da izvođač radove izvodi tehnički ispravnom mehanizacijom (npr. regulirati klauzulom u Ugovoru s izvođačem), da se pridržava odobrene projektne dokumentacije te da poštuje sve zakonske propise koji reguliraju konkretnu izgradnju.

� Na gradilištu imati priručno spremna sredstva (materijali za upijanje) za brzu intervenciju u slučaju izlijevanja opasnih tekućina kao što su motorno ulje ili ulje iz hidraulike strojeva kako bi se spriječilo onečišćene u slučaju nekontroliranog istjecanja, i dospijeće u tlo i podzemlje.

� Unaprijed odrediti mjesta za odvojeno skupljanje i privremeno skladištenje materijala i otpada te ih organizirati u skladu s važećim zakonskim odredbama.

� Sav otpad treba zbrinuti sukladno važećim zakonskim propisima. Građevinski otpad valja otpremiti s lokacije na, za to predviđene, deponije ili ga iskoristiti sukladno zakonskim propisima kao nasipni materijal (ukoliko je to moguće) za ugradnju u puteve i ceste.

� Za planirani zahvat treba izraditi projekt zaštite od buke kojim treba uzeti u obzir ograničenja u pogledu dopuštenih razina buke postavljena u ovoj studiji o utjecaju na okoliš.

Općeniti zahtjevi na opremu: � razina zvučnog tlaka na udaljenosti od 1 m od postrojenja/uređaja mora iznositi Lp

≤ 85 dB(A), Posebni zahtjevi:

� ventilatori vrećastih otprašivača moraju biti opremljeni prigušivačima buke kojima se osigurava maksimalna razina zvučnog tlaka od 78 dB(A) na 1 m od ispusta zraka u vanjski prostor

� razina zvučne snage transportera sa gumenim trakama iznosi L'w ≤ 76 dB(A)/m � razine buke koje se na referentnim točkama imisije smiju javljati kao posljedica rada

planiranog zahvata iznose: Referentna točka LA,eq [dB(A)]

dan noć S1 - Gradac / N. Tesle 43 50 31

S2 - Tajnovac 1 50 35 S3 - Štukino brdo 2 40 35 S4 - Štukino brdo 27 40 33

� Tijekom realizacije projekta zaštita od buke primarno se ostvaruje kroz organizaciju gradilišta te korištenjem malobučnih građevinskih strojeva i uređaja. Bučne radove treba organizirati na



način da se obavljaju tijekom dnevnog razdoblja, a samo u izuzetnim slučajevima, kada to zahtjeva tehnologija, tijekom noći.

1.7.2 Prijedlog mjera tijekom rada postrojenja za korištenje RDF - a postrojenja za korištenje osušenog otpadnog mulja i rada novog vertikalnog ložišta sušare sirovine

1.7.2.1 Prijedlog mjera prilikom dopreme RDF-a i osušenog otpadnog mulja do lokacije te dopreme goriva za ložište sušare sirovine

� RDF dovoziti isključivo u za to namijenjenim potpuno zatvorenim kamionskim poluprikolicama. Na taj način onemogućeno rasipanje tereta tijekom transporta.

� Osušeni otpadni mulj dovoziti u standarnim cisternama volumena od 22 do 34 m3 kakve se koriste za prijevoz rasutog cementa i letećeg pepela, kako bi se onemogućilo rasipanje tereta tijekom transporta i širenje neugodnih mirisa.

� Osigurati dokaz ispravnosti kamiona tegljača, cisterni i poluprikolica kako bi se smanjila mogućnost istjecanja pogonskog goriva, motornog ulja i rasipanja RDF-a i time onečišćenja tla i podzemnih voda.

� Nakon izgradnje željezničkog kolosijeka dobavu goriva (ugljena) za potrebe sušare sirovine prebaciti s cestovnog transporta na željeznički transport

� Prijevoznik otpada mora biti upisan u Očevidnik prijevoznika otpada

1.7.2.2 Prijedlog mjera pri prihvatu RDF-a , osušenog otpadnog mulja u peć i ugljena u sušaru sirovine

� Sukladno čl. 47. Zakona o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08 i 87/09) zabranjen je uvoz otpada (u našem slučaju RDF-a i osušenog otpadnog mulja) iz inozemstva za potrebe suspaljivanja u tvornici cementa Našicecement d.d..

� Svaki unos RDF-a i osušenog otpadnog mulja na lokaciju mora se nadzirati. Moraju se osigurati odgovarajuće dokumentirane procedure kojima će se propisati nadzor RDF i osušenog otpadnog mulja. Moraju se uvesti odgovarajući protokoli koji se primjenjuju u slučaju da pristigli RDF i osušeni otpadni mulj ne odgovara pratećim specifikacijama.

� Mora se voditi očevidnik o primljenim količinama, vrsti i kategoriji RDF-a, kao i osušenog otpadnog mulja.

� Na ulazu na lokaciju prilikom preuzimanja RDF-a i osušenog otpadnog mulja, a sukladno čl. 10. Pravilnika o načinima i uvjetima termičke obrade otpada (NN 45/07) mora se kontrolirati:

• Prateći list za otpad • Deklaraciju o fizikalnim i kemijskim svojstvima RDF-a i osušenog otpadnog mulja

prema posebnom propisu i/ili Izvješće o ispitivanju fizikalnih i kemijskih svojstava RDF-a i osušenog otpadnog mulja prema Zakonu o otpadu koje mora minimalno sadržavati:

• točku paljenja; • toplinsku vrijednost; • udio halogena, vode, sumpora, pepela, polikloriranih bifenila PCB i teških metala: Cr,

Cd, Hg, Pb, Ni, V • Ostalu prateću dokumentaciju o otpadu propisanu drugim posebnim propisima



Preporučuje se kontrolirati i sadržaj teških metala čije se emisije prate sukladno čl. 143. Uredbe o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN NN 21/07, 150/08 i 154/08).

� Na ulazu na lokaciju moraju se uzimati reprezentativni uzorci RDF-a i osušenog otapadnog mulja kako je to propisano drugim odgovarajućim propisom i čuvati ih najmanje mjesec dana nakon završenog suspaljivanja.

� Ne smije se preuzeti pošiljku RDF-a ili osušenog otpadnog mulja koja ne odgovara podacima iz prateće dokumentacije ili ako je prateća dokumentacija nepotpuna, odnosno ako manjkaju potrebni propisani podaci. U slučaju opravdane sumnje na točnost podataka u pratećem listu i/ili deklaraciji o fizikalnim i kemijskim svojstvima RDF-a ili osušenog otpadnog mulja i/ili izvješću o ispitivanju fizikalnih i kemijskih svojstava RDF-a i osušnog otpadnog mulja, vratiti pošiljku ili je u dogovoru s pošiljateljem privremeno skladištiti, a pošiljatelj mora osigurati provjeru podataka i snositi troškove ponovnog ispitivanja i skladištenja otpada.

� Prije suspaljivanja RDF-a i/ili osušenog otpadnog mulja, za svaku pošiljku, izraditi model potencijalnih emisija u okoliš, te suspaljivanje uskladiti s proračunskim modelom

� Ukoliko se pojave emisije iznad GVE propisanih čl. 143. Uredbe o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN NN 21/07, 150/08 i 154/08), a postoji opravdana sumnja da bi iste mogle biti uzrokovane neodgovarajućim sastavom zaprimljenog RDF-a ili osušenog otpadnog mulja pohanjeni reprezentativni uzorak otpada poslati na ponovno ispitivanje fizikalnih i kemijskih svojstava, te zatražiti ispitivanje sadržaja onih elemenata za koje je čl. 143, spomenute Uredbe propisao praćenje emisija.

� Osigurati da sva presipna mjesta budu zatvorena i opremljena minimalno jednim vrećastim otprašivačem za koje je zajamčeno maksimalno onečišćenje zraka od 50 mg/m3 propisano Uredbom o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 140/97, 105/02, 108/03 i 100/04).

� Organizirati transportne puteve RDF – a u krugu tvornice (od skladišta RDF –a koje je u sklopu izgradnje nove linije LPK II) tako da ne dolazi do rasipanja RDF –a i njegovog štetnog utjecaja na tlo.

� Ukoliko se prema nalazu ovlaštene institucije utvrdi prisustvo neugodnih mirisa bilo od RDF-a ili osušenog otpadnog mulja, postaviti filtre koji će apsorbirati eventualne mirise prije ispuštanja otprašenog zraka u atmosferu.

1.7.2.3 Prijedlog mjera prilikom suspaljivanja RDF-a, osušenog otpadnog mulja i rada vertikalnog ložišta sušare sirovine

� Za svaku zaprimljenu količinu RDF-a, kao i za zaprimljenu količinu osušenog otpadnog mulja prije suspaljivanja, izraditi proračun potencijalnih emisija na temelju analize zaprimljenog RDF-a i osušenog otpadnog mulja i usporediti ga s podacima iz poglavlja Mogući utjecaj prilikom suspaljivanja RDF-a, osušenog otpadnog mulja i rada vertikalnog ložišta sušare sirovine u postrojenju gdje se nalaze bilance unosa i potencijalnih emisija pri suspaljivanju alternativnih goriva ulja, guma, RDF-a i osušenog otpadnog mulja, odnosno s GVE čl. 143. Uredbe o graničnim vrijednostima emisija onečišćujući tvari u zrak iz stacionarnih izvora. Sa suspaljivanjem RDF-a i osušenog otpadnog mulja započeti ukoliko se proračuni slažu te se pokaže da će GVE ostati unutar dozvoljenih granica.

� Ukupne emisije u zrak pri normalnom radu postrojenja kada se koristi alternativno gorivo



moraju biti unutar GVE propisanih čl. 143. Uredbe o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 21/07, 150/08 i 154/08) za postojeća postrojenja za proizvodnju cementa u rotacijskim pećima suhim ili mokrim postupkom, uz volumni udio kisika od 10% tj ne smiju prijeći:

Onečišćujuća tvar C (mg/m3) – postojeća postrojenja (LPK I)

Ukupna praškasta tvar 30 Sumporov dioksid (SO2) 400 Organske tvari u obliku para ili plinovaizražene kao ukupni organski ugljik (TOC)

80

Vodikov klorid (HCl) 10 Vodikov fluorid (HF) 1 Dušikovi spojevi izraženi kao NO₂ 800 Cd + Tl 0,05 Hg 0,05 Sb + As + Pb + Cr + Co + Cu +Mn + Ni + V

0,5

Dioksini i furani 0,1 ng/m3 Ukupne granične vrijednosti emisija (C) iskazane su masenom koncentracijom onečišćujućih tvari u suhom otpadnom plinu temperature 273 K i tlaka 101,3 kPa i u odnosu prema srednjim dnevnim vrijednostima

Ukoliko se tijekom suspaljivanja RDF –a i/ili osušenog otpadnog mulja pojave emisije iznad GVE propisanih čl. 143. Uredbe o graničnim vrijednostima emisija onečišćujući tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN NN 21/07, 150/08 i 154/08), a postoji opravdana sumnja da bi iste mogle biti uzrokovane neodgovarajućim sastavom zaprimljenog RDF-a i/ili osušenog otpadnog mulja pohranjeni reprezentativni uzorak RDF-a i osušenog otpadnog mulja poslati na ponovno ispitivanje fizikalnih i kemijskih svojstava, te zatražiti ispitivanje sadržaja onih elemenata za koje je čl. 143, spomenute Uredbe propisano praćenje emisija.

� Prilikom puštanja u rad vertikalnog ložišta sušare sirovine na ugljen, sukladno Uredbi o graničnim vrijednostima emisija onečišćujući tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN NN 21/07, 150/08 i 154/08), članku 9. prvo mjerenje onečiščujućih tvari mora se obaviti tijekom probnog rada stacionarnog izvora, a prije dobivanja uporabne dozvole za taj stacionarni izvor, a najkasnije dvanaest mjeseci od dana puštanja u probni rad.

� Održavanje - emisija buke bitno ovisi o stanju opreme. Zbog toga treba postrojenja / uređaje redovito kontrolirati i održavati kako u radu ne bi došlo do povećane emisije buke.

� Nabavka novih postrojenja / uređaja - prilikom nabavke novih postrojenja / uređaja, kao jedan od bitnih parametara treba uzeti u obzir podatke o buci, te nabavljati malobučnu opremu.

� Sve nove izvore čestica opremiti vrećastim otprašivačima.

� U funkciju pustiti planirani željeznički kolosjek

1.7.3 Prijedlog mjera po prestanku rada postrojenja

� Lokacija zahvata se nakon prestanka korištenja alternativnih goriva u postrojenju za proizvodnju klinkera mora vratiti u prvobitno stanje.

� Prestanak rada vertikalnog ložišta sušare sirovine direktno je vezan za prestanak rada cjelokupnog postrojenja za proizvodnju klinkera – LPK I gdje će onda mjere biti dio Studije razgradnje postrojenja za proizvodnju klinkera – LPK I.

� Otpad koji nastane na lokaciji mora se zbrinuti u skladu s važećim zakonima i podzakonskim propisima.



1.7.4 Prijedlog mjera za slučaj akcidenta (ekološke nesreće)

� Postaviti vatrogasne aparate na pojedinim mjestima unutar postrojenja.

� Osigurati vidljive oznake, unutar tvorničkog kruga, s brojevima Profesionalne vatrogasne postrojbe.

� Osigurati da glavni put za prilaženje lokaciji na kojoj je smješteno postrojenje za prihvat i doziranje RDF-a bude ujedno i pristupni put vatrogasnim kolima, čime će se osim potrebne širine osigurati i potrebna nosivost.

� Osigurati da glavni put za prilaženje lokaciji na kojoj je smješteno postrojenje korištenje osušenog otpadnog mulja bude ujedno i pristupni put vatrogasnim kolima, čime će se osim potrebne širine osigurati i potrebna nosivost.

� NN mrežu treba izvesti s kabelima koji su zaštićeni od mehaničkih oštećenja. Na glavnoj razvodnoj ploči treba ugraditi sustavnu sklopku za isključenje dovoda električine energije u slučaju požara. Zaštitu od previsokog napona dodira treba izvesti sistemom nulovanja (TNC-S).

� Obvezno ugraditi gromobransku instalaciju i uskladiti ju sa zahtjevima hrvatskih standarda (norma).

� Omogućiti jednostavan pristup postojećoj hidrantskoj mreži na lokaciji.

� Osigurati da projekt bude usklađen sa Zakonom o zaštiti od požara (NN 11/91, 58/93, 33/05 i 107/07) i važećim Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94, 55/94, 142/03), te Pravilnikom o izradi procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije (NN 35/94, 110/05).

� Za slučaj ispuštanja naftnih derivata i/ili ulja priručno osigurati dovoljnu količinu suhih sredstva za upijanje istih.

� U slučaju akcidentne situacije, kao što je prometna nesreća, uslijed koje bi došlo do rasipanja velike količine RDF-a iz poluprikolice ili osušenog otpadnog mulja iz cisterne, unutar tvorničkog kruga, potrebno je u što je moguće kraćem roku sakupiti RDF i osušeni otpadni mulj i utovariti ga u ispravno transportno sredstvo.

� Izraditi reviziju postojećeg Plana intervencije u zaštiti okoliša koji će sadržavati podatke o novoizgrađenom postrojenju za prihvat i doziranje RDF-a i postrojenju za korištenje osušenog otpanog mulja, mjere i postupke, uključujući odgovornu osobu za slučaj akcidentnih situacija.

1.8 Program praćenja stanja okoliša

Program praćenja stanja okoliša (monitoring) omogućava kontinuirano mjerenje i ocjenu vrijednosti parametara utjecaja na okoliš. Praćenjem stanja okoliša može se provjeravati funkcionalnost propisanih mjera zaštite okoliša. Program praćenja stanja okoliša djeluje i kao sustav za rano upozoravanje na sve utjecaje koji mogu prijeći postavljenu ili propisanu granicu, omogućavajući poduzimanje mjera i aktivnosti sanacije prije nego dođe do značajnijeg negativnog utjecaja na okoliš.

1.8.1 Praćenje stanja tala

Jednom u pet godina provoditi nadzor kakvoće tla na referentnim točkama 1, 2 i 3 s obzirom na količinu i sadržaj teških metala: Cd, Tl, Hg, Sb, As, Pb, Cr, Co, Cu, Mn, Ni i V te pH vrijednost, a mjerene vrijednosti usporediti s propisanima Pravilnikom o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od



onečišćenja štetnim tvarima (NN 15/92), te komentirati s obzirom na rezultate mjerenja emisija i imisija.

1.8.2 Praćenje kakvoće vode prije ispuštanja u recipijent

1. Nastaviti s praksom praćenja kontrole kvalitete voda na ispustima 4. i 5., a program praćenja uskladiti s Vodopravnom dozvolom.

2. Ispuniti zahtjeve propisane Dozvolbenim nalogom (Hrvatske vode, klasa: UP/I-325-04/09-04/107, Urbroj: 374-22-4-09-7 od 22.travnja 2009.)

3. Redovito održavati sve uređaje i ispitivati vodonepropusnost suladno zakonskoj regulativi.

1.8.3 Praćenje emisija

1. Nastaviti kontinuirano praćenje emisija, odnosno mjerenje slijedećih parametara na ispustu rotacijske peći:

� SO2; � NO2; � CO; � krutih čestica; � TOC; � HCl; � HF; � temperature; � volumnog udjela kisika; � tlaka; � emitiranog masenog protoka; � udjela vodene pare u otpadnim plinovima.

2. Kontinuirana mjerenja provoditi u skladu s odredbama Uredbe o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 21/07).

3. Tijekom probnog rada sva tri postrojenja, pa posebice sušare sirovine, provesti kontrolna (prva) mjerenja emisija i validirati ih sukladno čl. 9. Uredbe o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 21/07, 150/08, 154/08).

4. Mjerenja na ostalim izvorima emisija provoditi kao i do sada, dakle sukladno Očevidniku mjerenja emisije stacionarnih izvora koji se vodi u sklopu Sustava upravljanja okolišem tvrtke Našicecement d.d. i nalazu ovlaštene institucije i Uredbi o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 21/07, 150/08, 154/08).

5. Mjerenja emisija moraju se povjeriti instituciji koja je ovlaštena za obavljanje poslova praćenja emisija u zrak sukladno Zakonu o zaštiti zraka (NN 178/04 i 60/08), Pravilniku o izdavanju dozvola ili suglasnosti za obavljanje djelatnosti za praćenje kakvoće zraka i praćenje emisija u zrak iz stacionarnih izvora (NN 79/06) i Pravilniku o praćenju emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 1/06).

6. Sukladno članku 27. (2) Pravilnika o praćenju emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 1/06) vlasnik i/ili korisnik mjernog sustava za kontinuirano mjerenje emisija dužan je osigurati kontinuirani prijenos podataka računalnom mrežom u informacijski sustav o praćenju emisija, koji vodi Agencija za zaštitu okoliša.

1.8.4 Praćenje kakvoće zraka i meteoroloških parametara

4. Mjerna postaja Zoljan je dobro locirana. Tijekom 2009 uspostavljena je kontrola nad postajom, te je zabilježen normalan rad. Potrebno je provoditi redovitu kontrolu uređaja i nastaviti s postojećim mjerenjima koja obuhvaćaju:



Onečišćujuće tvari koje se mjere SO2, NO2, PM10 čestice, ukupna taložna tvar i metali Pb, Cd, Tl, Ni, As, Hg

Meteorološki parametri Smjer vjetra, brzina vjetra, relativna vlažnost, temperatura

2. Praćenje kakvoće zraka može obavljati samo institucija koja je ovlaštena sukladno Zakonu o zaštiti zraka (NN 178/04 i 60/08), Pravilniku o izdavanju dozvola ili suglasnosti za obavljanje djelatnosti praćenja kakvoće zraka i praćenja emisija u zrak iz stacionarnih izvora (NN 79/06) i Pravilniku o praćenju kakvoće zraka (NN 155/05).

1.8.5 Praćenje opterećenja okoliša bukom

1. Tijekom građenja ukoliko se ukaže potreba za izvođenje građevinskih ili drugih bučnih radova tijekom noćnog razdoblja, potrebno je provoditi mjerenje buke u vanjskom prostoru ispred bukom gradilišta najugroženijih postojećih stambenih objekata. Mjerenja treba provesti tijekom prvih noćnih radova te ponavljati tijekom svakih idućih 30 dana, sve do prekida radova noću. Mjesta mjerenja buke treba odabrati ovlaštena osoba koja mjerenje provodi, ovisno o situaciji na gradilištu odnosno procjeni ugroženosti okolnih objekata bukom gradilišta.

2. Tijekom korištenja zahvata, nakon završetka izgradnje, a prije početka redovitog rada svih ili

dijela postrojenja predmetnog zahvata treba provesti mjerenje buke na kritičnim točkama imisije, u skladu sa studijom o utjecaju na okoliš i glavnim projektom zaštite od buke. Mjerenja treba ponoviti svake dvije godine i dodatno pri izmjeni uvjeta rada uređaja / postrojenja pri kojima se mijenja razina emitirane buke te pri izmjeni postojećih odnosno instalaciji novih uređaja, značajnih izvora buke.



2 POPIS LITERATURE

Stručna literatura 1. Guidelines on co-processing waste materials in cement production – final draft; L. Timberlake

Edit, 15 March 2005 2. Solid Waste Management and Greenhouse Gases: A Life-Cycle Assessment of Emissions and

Sinks, EPA 530-R-02-006, May 2002. 3. Moguća uloga hrvatske industrije cementa u sustavu gospodarenja otpadom; K. Popović, J.

Miličić, Z. Milanović, Zagreb 1999. 4. European commission – Directorate general environmental, Refuse Derived Fuel, current

practice and perspectives (B4-3040/2000/30651/MAR/E3) Final report, July 2003. 5. Osnove geologije - primjena u inženjerstvu, Šestanović S. 6. ŠGO G.J. “Krndija Seonska” i G.J. “Krndija Našička”, Hrvatske šume d.o.o. 7. Integral Pollution Prevention and Control (IPPC), Reference Document on Best Available

Techniques for The Waste Treatments Industries, August 2006. 8. Integrated Pollution Prevention and Control, Reference Document on Best Available

Techniques in the Cement and Lime and Magnesium Oxide Manufacturing Industries, May 2010

9. Toward a Sustainable Cement Industry, Substudy 10: Environment, Health & Safety Performance Improvement, December 2002.

10. CO2 accounting and reporting standard for cement industry – Version 2.0. The cement CO2 protocol, Report, Worl Business Council for Sustainable Development, June 2002

11. Environmental Benefits of usig Alterantive Fuels in Cement Production, CEMBUREAU – The European Cement Association, Brussels, 1999.

12. Studija o utjecaju na okoliš na novu liniju proizvodnje klinkera – LPK II na lokaciji tvornice našicecement d.d., APO, ožujak 2009.

13. Hrvatska industrija cementa i klimatske promjene, EKONERG Institu energetiku i zaštitu okoliša d.o.o., svibanj 2007.

14. Langenkamp,1997, Woodward-Clyde,2000, Ecodeco 2002,TWG 2004 15. Cement Plant Operation Handbook, 5th Edition, Philip A.Aslop, 2007 16. Intergovernmental Panel on Climate Change: 2006 IPPC Guidelines for National Greenhouse

Gas Inventories, Volume 2 Energy, Iges, Japan, 2006.

Prostorno-planski dokumenti 1. Strategija prostornog uređenja RH; Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i

stanovanja RH – Zavod za prostorno planiranje, Zagreb, srpnja1997.; usvojena na sjednici Zastupničkog doma Sabora RH 27. lipnja 1997.

2. Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN 50/99) 3. Prostorni plan Osječko-baranjske županije 4. Prostorni plan uređenja Grada Našica (Službeni glasnik Grada Našice, broj 11/06)

Analize, izvješća i dokumentacija vezana za lokaciju tvornice

1. Vodopravna dozvola (Klasa: UP/I-325-04/03-04/0015, Ur.broj: 374-22-1-04-5), Hrvatske vode, Vodnogospodarski odjel za vodno područje sliva Drave i Dunava Osijek

2. Vodopravna dozvola (Klasa: UP/I-325-04/09-04/0107, Ur.broj: 374-22-4-09-6), Hrvatske vode, Vodnogospodarski odjel za vodno područje sliva Drave i Dunava Osijek



3. Konačni elaborat o monitoringu otpadnih voda Našicecementa d.d. Našice, Zoljan, Tajnovac 1, u 2004. godini, Zavod za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije, Služba za zdravstvenu ekologiju, Odjel za ispitivanje voda




7. Istraživanje i prijedlog mjera sanacije sustava odvodnje i pročišćavnja otpadnih voda tvornice cementa Našicecement d.d. , IGH d.d., prosinca 2004. godine.

8. Monitoring stanja tala u agroekosustavu na području utjecaja tvornice cementa Našicecement, stručni tim Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (prof.dr.sc. Ivica Kisić, prof.dr.sc. Ferdo Bašić, prof.dr.sc. Milan Mesić, Vađić Željka, dipl.inž.kem. te dr.sc. Josip Halamić kao vanjski suradnik sa Instituta za geološka istraživanja iz Zagreba); srpanj 2004.

9. Studija utjecaja na okoliš zahvata rekonstrukcije postrojenja za proizvodnju klinkera, prelaskom na upotrebu ugljena i petrol koksa u peći, u tvornici cementa Našicecement d.d., EKONERG, 2001.

10. Studija o utjecaju na okoliš postrojenja za spaljivanje otpadnih gume i rabljenog ulja za tvornicu Našicecement d.d., SPP d.o.o., 2004.

11. Idejno rješenje – postrojenje za korištenje RDF-a, ovlašteni projektant Tomislav Vučemilović tvrtke Našicecement d.d., travanj 2010.

12. Idejno rješenje – silos osušenog otpadnog mulja, ovlašteni projektant Tomislav Vučemilović tvrtke Našicecement d.d., veljača 2009.

13. Idejno rješenje – rekonstrukcija ložišta sušare sirovine, ovlašteni projektant Tomislav Vučemilović tvrtke Našicecement d.d., veljača 2009.

14. Podaci o kvaliteti sirovine i goriva za 2005., 2006. i 2007. godinu za LPK I, Našicecement d.d. 15. Podaci o proizvodnji klinkera, količinama, vrstama i kalorijskoj vrijednosti goriva na LPK I,

Našicecement d.d. 16. Rezultati praćenja emisija na ispustu vrečastog otprašivača rotacijske peći za 2004., 2005.,

2006. ,2007., 2008. i 2009. godinu – NO2, SO2, praškaste tvari, Našicecement d.d. 17. Popis stacionarnih izvora emisije u tvornici Našicecement te rezultati povremenih mjerenja na

stacionarnim ispustima u zrak, Našicecement d.d. 18. Podaci o postaji u Zoljanu (lokacija, tehnički podaci) , Našicecement d.d. 19. Mjerenje imisija na postaji u Zoljanu za 2004. godinu, Našicecement d.d. 20. Mjerenje imisija na postaji u Zoljanu za 2005. godinu, Našicecement d.d. 21. Mjerenje imisija na postaji u Zoljanu za 2006. godinu, Našicecement d.d. 22. Mjerenje imisija na postaji u Zoljanu za 2007. godinu, Našicecement d.d. 23. Mjerenje imisija na postaji u Zoljanu za 2008. godinu, Našicecement d.d. 24. Mjerenje imisija na postaji u Zoljanu za 2009. godinu, Našicecement d.d. 25. Meteorološki podaci sa postaje u Zoljanu za 2004. godinu, Našicecement d.d. 26. Meteorološki podaci sa postaje u Zoljanu za 2005. godinu, Našicecement d.d. 27. Meteorološki podaci sa postaje u Zoljanu za 2006. godinu, Našicecement d.d. 28. Meteorološki podaci sa postaje u Zoljanu za 2008. godinu, Našicecement d.d 29. Meteorološki podaci sa postaje u Zoljanu za 2009. godinu, Našicecement d.d



30. Izvještaj o mjerenju protoka i koncentracije praškaste tvari na zahjevanim mjernim točkama u postrojenju cementare prilikom direktnog i indirektnog rada postrojenja br.: I-844-13-08 od 28.10.2008.; Metroalfa – Zagreb

31. Izvještaj o ispitivanju uzoraka otpada –mulj od obrade otpadnih voda br. TO-640/2009 od 06.11.2009.,Cemtra d.o.o. – Zagreb

32. Izvješće o ispoitivanju mulja br. 1695 od 12.10.2009., Našički vodovod d.o.o. – Našice 33. Izvještaj CUPOV Zagreb Godišnji izvještj – monitoring deponiranog mulja za 2007., 2008. i

2009 godinu, Zagrebačke Otpadne Vode d.o.o. – Zagreb 34. Plan praćenja emisija stakleničkih plinova iz postrojenja, Našicecement d.d., travanj 2010. 35. Rješenje za eksploatacijsko polje Bukova Glava-Vrnaović, Republika Hrvatske, Ministarstvo

gaspodarstva, Uprave za energetiku i rudarstvo (Klasa: UP/I-310-01/03-03/62; Ur.broj: 526-04-03-02 od 30.04.2003. godine)

36. Dokumentacija sustava upravljanja tvrtke Našicecement d.d. 37. Izvještaj o mjerenju emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora prilikom loženja

dvije vrste goriva iz studenog 2007. – izvještaj broj: I-59-13-07, Dvocut ECRO d.o.o. 38. Izvještaj o mjerenju emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora prilikom loženja

dvije vrste goriva iz studenog 2007. – izvještaj broj: I-59-13-07, Dvocut ECRO d.o.o. 39. Izvještaj o mjerenju emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora prilikom

suspaljivanja opasnog otpada-(razne vrste opojnih droga) iz siječnja 2008. – izvještaj broj: I-060-13-08, Dvocut ECRO d.o.o.

40. Stručne podloge Nositelja zahvata o j liniji za proizvodnju klinkera – LPK I, Našicecement d.d. 41. Izvješće o provedenom zajedničkom inspekcijskom nadzoru tvornice cementa Našicecement

d.d., objedinjeno izvješće inspekcijskih službi, 11.veljače 2008. 42. Prometno-tehnološko Idejno rješenje industrijskog kolosjeka Našicecement – Našice,

Željezničko projektno društvo d.d., studeni 2006.

Documents

d.o.o. 10000 ZAGREB, Savska cesta 41/IV usluge zaštite …puo.mzopu.hr/UserDocsImages/Sazetak_13_05_2011_1.pdf · alternativnih goriva, kao i utjecaj sušare sirovine prilikom njenog