. . . ..."

IID~ lAt W@(GHEI1 . . . ~ ID@ 1])~J]

." -~

ITa IT cJJIE . -llm ,

KAZALO

Predgovor.

JU GRAOSt

Brsljan i papra t protiv uboda inseka ta Ubodi inseka ta u ustima i grlu . Morski lu k (Scilla maritima) Grcevi u djece, zvafli rras . Prevelika spolna nadrailj ivost Na cilju Vrucina kao ala rm no zvo nce Bolovi kao a larmno zvonce . Vaine upute za buduce majke i trud nice Nedosta tak ka lcija i kremene ki seline. Pomoc Opasnosti za vrijeme trudnoce . Dobre i slabe strane ho rmo nske terapije Njega dojenceta . Majcino rnl ijeko U pala dojki (mastit is) . lshrana male djece . Uspjesna bo rba protiv krasta u dojencadi Egzerni u djcce . Djecje bo lesti Ospice ili dobrac Zausnjaci iii mumps Hripavac (pertussis) Herterova bolest Djecja paraliza Savjeti za gripozna o bo lenja Virusna gripa Mozak . M ozdani privjesak iii hipofiza (hypophysis) Osnovni uzroci i borba protiv glavo bolje Jezik -Cuvajte svoje oci . Suzne Zlijezde Jednostavna pomoc pri ocnim bolestima Gnojna, za razna upala ociju-i usta Nos . U pala vanjskoga slusnog kanala . Gnojna upala srednjeg uha . U pala go rnjih celjusnih supljina (sinus

maxilaris) i nosnih sinusnih supljina (sinus paranasalis)

Podmukla angina . Hunjavica od sijena Borba protiv bijelog pranja (flus, bijeli cvijet). Prehlada na prelazu godisnjih do ba

28 28 29 29 29 30 31 33 35 37 38 39 40 43 44 45 45 4-7 48 49 51 51 52 53 54 55 56 58 59. 60 61 63 63 64 65 66 67

68

Bolesti prehlade, nedostatak vitamina i kalcija Cuvajte se posljedica zaraznih bolesli Posebni zakoni otpornosti . Pot reba uzimanja prirodnih antibiotika . Njega zdravlja je najbolja zaslita protiv bolesti disnih organa Astma (zaduha). Vafni savjeti za lijecenje plucnih bolesti. Kalcij . Nove zada6e kalcija Tajanstvena krv. Limra i limrni optok Zadaea limrnog optoka (sustava) . Zanimljivosti 0 limn Njega kapilara . Zadaea optoka krvi Vafna uloga arterija Ovapnjenje arterija, koronarna tromboza i srcani inrarkt . Preventivne mjere protiv embolije i tromboze. Ovapnjenje i kalcij kao lijek Kalcij i stariji Ijudi. Hrana za bolesnike s povisenim tlakom, ovapnjenjem arterija

i sa starosnim pojavama . Dijeta rizom protiv povisenoga tlaka Reguliranje krvnog tlaka prirodnom rizom Snizeni krvni tlak . Lijecenje prosirenih vena. Upala vena . Cir potkoljenice iii otvorene noge (ulcus cruris) Poremecaji u optoku krvi Hemeroidi (zlatna iila) Neumorno srce . Lycopus europaeus - lijek protiv lupanja srca Suvremeni otrovi za srce . Painja, srcani inrarkt!. Sportsko srce ... Caj od orahovih pregradaka Lijecenje angine pektoris. Bolesni - bez bolesti . Vidljiva i nevidljiva gusa. GuSa i jodirana sol Lijeeenje guse poslije operacije Menstrualne smetnje . Klimakterij i navala krvi u glavu . Bubrezi

73 74 75 76 79 81 83 84 87 87 88 89 90 92 92 94 96 97 98

100

101 105 105 106 107 III 111 112 113 114 116 117 118 120 121 121 123 124 125 128 128 129 129

Bubrdna kolika Lijeecn 'c rubiasanom . Mokracni mjehur . Mokrcnje u krevet . Bolesti prostate. . Upala testisa iii muda (orchitis) Egzemi (ekcemi) - li sajevi. . Kako da sprijecimo sklonost prcma li sajevima (egzcmima) Vaina pravila prchranc . Koprivnjaca iii urtikarija. Nevidljivi pomagaCi pri upali zivaca . Sto je alergija Brzo lijecenje osipa oko pasa (herpes zoster) Zao simpatiirus. . . Nova gledista u lijecenju padavicc (epilepsije). Tragedija nasljcdnih sklonosti Lijecenje dusevn ih bolesti Kako da se rijesimo mrsavosti i debljine? Opasna i dobra sredstva protiv debljine . NeSkodljivo mrsavljenje leludac lelucane tegobe . tir (grizlica) zeluca Lijecenje Da Ii je proljev skodljiv? . Rad zlijezda slinovnica Zanemarena probava . Kronicni za t vor stolice Da Ii skrobna hrana uzrokuje zatvor? Juha protiv lijenih crijeva Biljna juha Crijevni paraziti. Bolesnicka hrana (dijeta) za secernu bolest (dijabetes) . M ultipla skleroza ..... . Upala zglobova iii artritis (arthritis) - giht Poliartritis (polyarthritis) . . . . . Stanica tijela . . . . . Sklonost raku, usprkos zdravom nacinu zivota Madez - opasnost od raka. Rak pusaca Voda ... Zubi Parodon toza . Lijepa kosa - prirodni ukras .

132 133 133 134 135 136 136 139 139 140 141 142 143 144 146 148 149 152 154 154 156 157 158 159 160 160 161 163 164 165 166 166 170 171 173 174 178 181 182 182 183 184 189 189

Voda za kosu i sredstva za porast kose . Kofa . ..... . Obzirna njega ko~e Da Ii treba za njegu kofc upotreblj avati ulja? Naborana kofa i kofa s velikim porama Noge - vjerni sluge . . N~to iz biljnoga svijeta . Kako nastaje dobar lijek? Pripremanje biljnih lijekova . Da Ii su planinske biljke Ijekovitije nego one u dolinama? Nova istruivanja 0 lopuhu Divlje voCe . . .. Mali izbor iz homeopatije . Nekoliko primjera iz biokemije Mirisni zacini su Ijekoviti Kuhinjska sol kao lijek . o pojedinim lijekovima i njihovoj upotrebi . Teske posljedice

nedostatka vitamina u proljeee . Proljetno lijeeenje . Lijecenja (kure) za ciscenje krvi Morske trave i proljetni umor . Ljekovito djelovanje vode . Ljekovita moe morskih kupki lzmjenicni oblozi . Pame kupke u kuci Ljekovitost sjedeeih kupki Schlenzina kura (pregrijane kupke) Kuhneove kupke . Sjedeta kupka sa cetkanjem

Podr~ajno lijeeenje 1I0vaca kao lijek Biljni oblozi . . Oblozi od kupusova lisca i drugoga Ijekovitog bilja . Mali dokazi 0 oblozima od kupusova li sca Krumpir kao pomocnik u lijecenju Porijeklo i djelovanje papaina . Ljekovito djelovanje mlijeka Molkosan .. . Ljekovito djelovanje ulja od psenicnih klica Wbeatforce . . Posebno Ijekovito djelovanje meda Ljekovito djelovanje meda . Cudesni sok peelinje malice . Ljekovilo djelovanje kokosje masli i kokosjeg mesa

191 192 195 197 197 198 203 203 205 207 22 1 229 234 239 242 249

250 251 253 254 255 257 258 259 259 26 1 263 263 264 265 266 267 268 269 270 272 272 275 277 277 278 279 284

Crveni sirup od puZa . o pita~irna prehrane . Prirodna hrana. . Korisna laka dijeta OpCi savjeti . Post. . Lijeenje debljanjem Koliko hrane treba covjeku . Prirodna hrana za zivcc Vitamin A Mrkva. karotin i biocarotin Vitamin B. Vitamin E. Uklanjanje ncdostatka bjelanccvina Povrce i voce za isti obrok . o d jelova nju sokova Prijesni sokovi - Ijekoviti sokovi. o mijeSanju sokova Siabe strane lijecenja prijesnom hranom Druge slabosti prijesne prehrane Voce s bo bicama Ljckovi tost voca s bobicama Oprez s kostunicavim vocem! Neka pravila za uzivanje kostunicava voca Prsk a n 0 voce Rabarbara o seeeru o vrijednosti prirodnog scccra . Prirodne datulje. Vrijednost ko nzerviranog voea. Nas kruh . Nepreciscena psenica i druge zita ricc. Proklijala psenica - jeftino sredstvo za jacanje Psenicne k lice Psenicna moe Heljda (fagopyrum vulgare) . ~to valj a ZIla ti 0 krumpiru Miran sudi onik u bolesti . Danasnje misljenje 0 mastima i uljima Vainost uljnih plodova . Mlijeko i mlijecni proizvodi . Jogurl . Kava Kiseli kupus .

285 286 286 295 298 299 301 301 302 304 304 305 306 308 309 311 313 315 316 316 319 320 321 321 324 325 326 328 331 331 332 335 336 336 338 338 339 341 343 346 351 354 355 359

Kuharska je vjeStina u pravilnom zaCi njanju jcla. Kuhinjska sol o kvasu . Razno . Bez joda nema zivota . Tclko lucenje otrova Oprez, metalne soli! Otrovanje sredstvima za prskanje . Kuhinjsko posudc od bakra Da Ii rublje iz umjetne tkanine skodi zdrav lju? Zivotinje kao prenosioci bolesti Klimatski utjccaji Sunce daje zivo t i ubija . Opasnost od velike vrucine . Disanje je i: ivol . Svjezi zrak Kisik kao Ijekovili cimbenik o djelovanju pusenja Zurba - bolesl naseg vremena Stambeni problemi i bolesti. Zdravstvena razmisljanja pri gradnji kuce . .Pitanja zdravlja i zastita prirode Televizija i zdravlje Opustanje. Umor .. Sto je iscrpljenost? . Prirodni san . Higijena spavanja San kao nepogrclivi lijek Sto pricaju snovi Pojave slarenja . Zahvalnost za zivot - lijek . Ljekovitost glazbe . Ljekovitost tisine . Raduj se dok si zdrav. Narodni lijecnik se oprasta

360 363 364 366 367 369 373 374 376 377 378 379 380 383 384 389 389 390 393 394 395 39~ 399 401 402 405 406 408 410 411 412 414 416 418 41 9 423

PREDGOVOR Kakvu staroSI moze docekali covjek u danasnje vrijeme? To je jedna oct osnovnih misli ove opsezne knjige Narodni lijecnik, svicarskoga narodnog lijecnika Alfreda Vogela. Kako da covjek zivi da bi docekao slarost cil i zdrav ? Dr Vogel misli da bismo, mozda, na to mnogo lakse odgovorili kad bismo imali prilike promalrati zivot izvan nas samih . Tada bismo se sigurno zacudili kako covjek uopee moZe izdrZati nepre-kidne napore kojima je danas svuda izvrgnut. Kako ee jos dugo covjek - bez posljedica za svoje zdravlje - moci podnositi teske ljelesne i dusevne napore koje neumoljivo nameee civilizacija? Posve je sigurno da nam oni skracuju zivot i da su krivi za mnoge bolesti naseg vremena. To je vee i ocigledno. Motorizacija, koju smo s toliko odusevljenja prihvatili i u nas, jos je vise ogranicila covjekovo kretanje u prirodi. Preobilna ee ishrana sa svoje strane pridooijeti oboljenjima suvremenog covjeka u razvijenim zemljama, a vee se i u zemljama u razvoju pokazuju zoaci koji upozoravaju na pogresnu ishranu, oa hranu sa previiie mas-noca, bjelancevina i secera. Pri tom pomislimo jos na sve rdave navike kao sto su alkohol, duhan, kava i droge ! Sve to nije pogodilo sarno odrasle vee i djecu ; omladina je i inaee posebno opterecena raznovrsnim teiikocama koje je donio razvoj drustva dvadesetog sto ljeca. Dr Vogel kaZe da se cini kao da Ijudi spavaju i ne uvidaju da svojim rdavim na-vikama sami sebi kopaju prerani grob.

Takva pitanja postavlja sebi autor u Narodnom lijecniku. Svoje poglede ne pokusava zasla-diti i upravo zato ee se, mozda, povrsnom citaocu u pocetku cini ti ponesto pesimisticki iii pretjerani. Poslije zrelog razmislj anja ipak ee mu svatko morati priznati da ima pravo. I sto nudi dr Vogel kao lijek? Pregrst dragocjenih savjeta i lijekova narodne me-dicine i Ijeka rstva, koji imaju mnogo pristaSa u nekim svicarskim kan-lonima i mjestima.

Kojiga u origina lu ima uvod duzi od JO strana, koji nas upoznaje s nekim najvaznijim metodama i moogim narodnim lijekovima za razli-ci te bolesli - od opeklina do probavnih smetnji, upala i bolesti zivaca - te savjetuje da citalac sve !ilo god moZe pazljivo pregleda i potom . sam odluCi da Ii mu odgovara iii ne. U prvom slucaju neka knjigu od sada upotrebljava, a u drugom neka je odlozi; prirodno Iijecenje i na-slojanje za prirodnijim zivo lom time neee bili prikraeeni, a li ee boles-niku biti sve teZe pomoci. Vee mi se kao studentu medicine cinilo citanje tih uvodnih propisa kao izvrsno i napeto stivo, premda su neke pojave

11

mnogQ jednostavnije objasnjene nego sto ill objaSnjava suvremena Skol-sb medicina. Dr Vogel sam kaie da je valna zadaea znanstvcne me-dicine. medu ostalim, i to da Ijekovito djelovanje nekoga lijeka objasni , no da s takvim objasnjenjima ima slabo isku tvo buduCi da se ona stalno mijenjaju. poboljsavaju i usavrsavaju, dok Lijck djeluje bez obzira na tumacenje znano ti.

Opsirna poglavlja au tor, tu i tamo, zakljucuje nekim pojedinostima iz vlastitih zapazanja i razmisljanja. te iznosi metode kojima se medu evropskim narodima njemacke jezicne sk upine vee tako proslavio da su ga izabrali za pocasnog doktora Sveueilista u Zlirichu. Citaoci Ce u tim poglavljima nati mnoge dragocjene savjete koji Ce im biti korisni.

Mislim da ee knjigu Narodni lijeenik zavoljeli eitaoci i u nas kao sto su je zavolj eli u mnogim evropskim zemljama, pa Cak i na drugim kontinentima. Knjiga je dozivjela od godine 1952, kada je prvi puta objavljena, vee 25 izdaoja. te je prevedena na sve evropske jezike. Pri-premaju se takoder prijevodi na neke azijske i afrieke jezike. Uvjeren sam da ee mnogima biti korisni pripravci Ijekovitog bilja, koje Na-rodni lijecnik preporuea, a posebno savjeti i upute 0 zdravoj prehrani ziveznim namirnicama koje su, sto je vise moguee, prirodne, negnojene umjetnim gnojivima, nezaprasene insekticidima, ni na koji drugi naein zatrovane.

Vogel je medu pobornicima zan imljivog pokreta koji se uevrstio osobito medu Svicarcima, a utire sebi put takoder medu drugim naro-dima u Evropi, pokreta za nekim povratkom prirodnom zivotu u dva-desetom stoljeeu. Pokret ima posebne trgovine sa zdravim nami rni-cama, posebne easopise, pa mi se cini razboritim da se, donekle, i mi upoznamo s tim nastojanjem i u nas.

Na zalost, naS citalac neee moCi pribaviti sve lijekove koje autor preporuca, no neka se zbog toga previiie ne zabrinjava, jer ee vee i male promjene i nastojanja za prirodnim zivotom sigurno svakom eovjeku koristiti. Nesto slieno tome sto savjetuje knjiga, pribavit Ce citaoci i u nas, iii ee sami pripremiti . Mozda ee neko skromno bilje koje je Vogelu tako priraslo k srcu, kao sipak, eesnjak i dr., iLi neke namirnice, npr. kiseli kupus, zauzeti eak i u nas casnije mjesto u nasoj, cesto jed no-licnoj kuhinji .

Prevodilac se trudio da tekst ostane, koliko god je moguee, neokrnjen ; jedino tamo gdje se pogledi skolske medicine u nas iz osnovnih raz-loga prilicno razlikuju, posredovali smo i prilagodili tekst. Imali ~mo pred ocima neke opasnosti koje bi mogle nastati ako bi bolesnici koji su tesko bolesni predugo odgadali odlazak lijecniku.

Umirujuea rijce vidara bit ee ugodna citaocu, a ugodni ee mu biti takoder promisljeni savjeti koji se ravnaju prema rijecima rimskoga lijecnika Celsusa, iz I sto ljeea n.e., koji kale: Kada mijenjajuci svoj zivot moraS birati izmedu dvije krajnosti, izaberi uvijek blazu: postiti ili se najesti - radije se najedi ; spavati iii biti budan - radije spavaj ; sjedjeti iii raditi - radije radi!

Prof. dr Miha Likar

12

NARODNI LIJEtNIK U VA~EM DOMU ZaSlo NA RODN I LlJECN1K lreba da bude u vaSem domu i sto on zapravo eini za vas? NA RODN I LIJECNlK ima jedinslvenu zadacu : ieli yam pokazati koliko dobrih pomocnika mozete naci u svojoj kut i i njezinoj okolici . Ako Sle u nevolji, iii vas muCi neka bolest, posegnile za NA RODN IM LIJECN1KOM. lako ya m, moi d a, neee u svemu pomoci, ipak cele s pomocu njega lakse svladati neke leskoee sredstvima sto ih uvijek imale pri ruei.

Zapravo ne znam gdje je vaS dom. U prekrasnom seoeu, u malom mjestu, u velegradskom moru kuca, iii m oida negdje u samotnoj prirodi, daleko od susjeda, sela iii mjesta? M oida zivite u dalekim zemljama gdje se udaljenosti mjere drugaeije nego u nas, u gusto naseljenim kra-jevima? Mozda je vas dom zabaeena farma, da leko od naseljenih mjeSla ? Hi, mozda, kao lugar zivite u usamljenoj sumi? Jeste Ii se kao strastven planinar morali pred olujom skloniti u samotnu planinarsku kucu ?

Gdje god bili, NA RODNI LlJECNIK ee yam pomoci dok ne do-dele do pravoga lijeenika koji ee vas preuzeti na daljnje lijeeenje. testo ee biti uspjesna vee prva pomoc. Osobito u akutnim slueajevima konae-ni uspjeh zavisi upravo od nuznih mjera poduzetih u pocetku.

Mozda se u okrilju svoje kuee osjecate sigurni, i ne pomisljate na to da netko oboli iii da se dogodi kakva nesreca. U vecini slucajeva je tako da u miru obavljate svoj posao, i cini se da ne postoji nisla sto bi moglo poremeti ti svakidasnji 10k zivljenj a. Medutim, svaki se cas moze nesto dogoditi : nezgoda na poslu, epidemija zarazne bolesti, prehlada iii upala pluca ; u takvim slucajevima bit cele srelni ako si budete odmah mogli sami pomoci.

Tko ee yam u kuci, ili u blizoj okolici, pruziti takvu pouzdanu i teme-Ijilu pomoc? Da li imale pri ruci vecu iii manju kucnu Ijekarnu zavisi od toga gdje i ivite. Lijekove imale u kuhinji, predsoblju, konobi, eak i u blagovaoniei. Takoder cete u svom vrtu naci stOSla korisno. Ako i ivite u prirodi, livade yam, polja i sume nude pravo obilje lijekova. Kao gradanin na setnjama opaiate bistrim ocima i berete ono sto Yam kasnije moZe koristiti.

Ako yam nije dovoljna pomoe u vlaslitoj kuci, imate medu Ijekovi-tim travama mnostvo malih prijalelja koji vas mogu zastititi, pomoci u nezgodama, a u nui di yam kao budni pomocnici priskociti u pomoc. Kad biste znali za svu pomoe koju skriva priroda po sumama, poljima, livadama i klancima - uzdui potoka i rijeka - NARODNI LlJEC-N IK bi ubrzo postao VELIKJ LlJECNIK. Zalo yam NARODNI

13

LlJECNTK nudi i savjetuje ono to nam je do sada u vrtu bogate pri-. rode dostupno.

Otkriva yarn kakva se cudesDa Ijekarna skriva u vaoj kuci. TzneDadit cete se kako sasvim jednostavnu hranu, u odredenim prilikama. motete upolrijebili kao lijek. U kucnu Ijekamu pripadaju: braSno, eeer, voda, ulje, sol, jaja, svjeti kravlji sir, krumpir, mrkva, kelj, rotkva, luk, cenjak, hren, perun, kopriva, kiselica, pa Calc i pepeo od drveta.

Zato imajte pri ruci NA RODNOG LlJECNlKA da yarn otkrije neiskoriStene tajDe koje se kriju u vaSoj kuci.

Mozda re Yam se svi ovi savjeti i upute u poCetku ciniti pravom zbr-kom ; oni to nere biti kad budete morali odluciti 0 svakom pojedioom slucaju. Nemogure je sve driati u glavi; zato potraiite u kazaJu ODO to yam treba, procitajte, a zatim poduzmite oeophodne rnjere.

Na pocetku knjige opisat cerno yam nekoliko pokusnih primjera lije-renja, da biste s vecim uvjerenjern i povjereojern slijedili savjete NA ROD-NOG LIJECNTKA i u odlucnim trenucima.

14

NEKOLIKO POKU~AJA Oa li ti uistinu rnogu povjerovati? Jesu Ii tvoji primjeti lijecenja toliko uvjerlj ivi da eu te vee unaprijed rado pitati za savjet? - Svakako, odgovara Narodni lijecnik, poku~aj i uvjeti se!

OPEKLINE Kad se dijete opati vrelorn vodom, pospite opeklinu obicnirn iii rnli-jecnim ~eCerorn u prahu i bol ee biti ublazena. Vrlo dobro pornm i ulje kantariona (Hyperioum perforatum). Ako se opecete uljern, pospite opeklinu bra~norn . To ee yam biti prva porno'::.

RANE Ogrebotine iii ranioe koje teSko zacjeljuju mogu se takoder lijeciti na prilicno jednostavan nacin. Zgusnu ta surutka (Molkosan) izvrsno je sredstvo za ciseenje rana. Zatim pospemo ranu kalcijevim praSkom i preko njega stavljarno dvije noCi uzastopoe svjeZi kravlji sir. Ako nernarno sira, srnek~arno p~enieno zrnje iii rnelcinje u nekuhanom mlijeku, pro-tisnerno masu kroz stroj za mljevenje mesa, rnetnerno na ranu i zamo-tamo. Rana se lijepo cisti i zacjeljuje. Na ranu koju smo jos jednom po-suli kalcijevim praskom (Urticalcin), poslije dva dana stavljarno zgnje-CeDO lisee kudravoga kelja koji je zdraviji od rnnogih suvrernenih sred-stava. Kad su potkoljenice plavkastocrne ili bilo kako zbog venskog zastoja krvi rmno izmijenjene, kad kafu da nema viSe nikakve pomoci, ne smijemo izgubiti strpljenje i moramo redovito ponavljati i mijenjati obloge od lisCa kudravoga kelja, Cak tjednima i mjesecima. To vrlo Cesto pomm i u najtezim slueajevima iii eak dovodi do potpunog izlje-eenja .

UPALA OCIJU Oa Ii znate sto ee pomoei ako se kome od vasih prijatelja upale oei jer se predugo slcijao ili veslao na suncu ? Ne, ne znate sto biste ueinili ako kasnije u noCi peku oei. Najjednostavnije: bjelanjak malo izlupajte, stavite na ubrus iii gazu i time lagano povezite oei. Zestok bol popusti i bit eete veseli kad bolesnik zas i, a ujutro ee upala djelornioe iii pot-puno nestati. Urnjesto bjelanjka mozete upotrijebiti i svjeZi kravlji sir iii kornadie ptijesne teletine. To su prokusana sredstva s kojirna si, s obzirom na prikJadne okolnosti, ipak mozete pomoei. Ta ee sredstva

15

korisliti i protiv suncane sljepo6e na vjecnom snijegu. iii na ledenja-cima visokih plan ina.

HUNJAVICA Ako imate hunjavicu i curi yam iz nosa, najbolje poma.?e luk (Allium cepa). Odreiemo kolutic zdravoga svjeieg luka, naglo ga uronimo u casu vrele vode i odmah izvadimo. Dobivenu lekucinu pijemo gutlja-jima u toku cijelog dana. To je izvrsno sredstvo protiv proljetne hunja-vice. Ako na nocni ormaric preko noei stavite popola prerezan hile tako da udisete njegov miris, hunjavica 6e se znatno smanjiti, a curenje 6e bili sve slabije. Koriste takoder oblozi od luka, kojima noeu omotamo vrat. PreporuCa se takoder grgljanje slane vode. Istoj svrsi sluii takoder li-munov sok ili tablete kalcija (Urticalcin).

UPALA DISNIH ORGANA Moi da ste skloni prehladama i pati te od cestih upala disnih organa? Sigumo ima u vrtu ili u blizini jelka, aris, bor ili neki drugi Cetinar. Uvi-jek imate na raspolaganju pupoljke koji upravo pupaju, otvaraju se iii su za tvoreni, pripravni za dolazak prolje6a. S vremena na vrijeme sta-vite u usta novi pupoljak pa ga polako, temeljito saivacite. Vidjet Cete da 6e katar za nekoliko dana proci. Na skijanju iii putovanju ne smijete zaboraviti taj jednostavni lijek. Noeu stavite na vrat u ulju namocenu krpu i preko nje topli vuneni rubac pa Ce to sW:biti kasalj.

PROMUKLOST Protiv promuklosti pomaie vrtna oskoruSa (Sorbus aucupatoria). Ako je nemate u vrtu, mozda ste je vidjeli u susjeda iii u setnji. Ujedno se osvmite za vrtnom bedrenikom (pimpinella saxifraga), ako se niste vee Ijeti opskrbili Ijekovitim korijenjem te biljke. Protiv promuklosti iva-cite plodove oskoruse, suhe 'iIi svjeie, ili korjenci6e bedrenike. Njihov sok pomijesan sa slinom zadriavajte sto duie u ustima tako da djeluje na sluznicu zdrijela. Na taj cete se nacin u najkraCem vremenu i vrlo jednostavno rijeSiti promuklosti. Ne treba istodobno upotrebljavati obje Ijekovite biljke, jer je vee svaka za sebe djelotvomo sredstvo protiv promuklosti .

OZEBLINE I HLADNE NOGE Da li ste svjesni Cemu imate zahvaliti za te neugodne pratioce? Ne6ete znati za njih ako se budete brinuli da ne dode do zastoja venske krvi u nogama. Ako vee patite od njih, pomoGi 6e yam izmjenicne kupke. Noge uronite najprije u toplu, zatim u Iiladnu vodu. U hlndnoj ih vodi driite toliko sekundi, koliko ste ih minuta driali u toploj vodi. Ako ste driali noge u toploj vodi 2- 3' minute, onda ih driile u hladnoj vodi 2.,--3 se-16

kunde. To ponavljaj te 6-8 puta, a zavrsite hladnom kupkom. Zatim noge cvrsto istrljajte rrotir-rucnikom. Tako eete uk loniti smetnje u optoku krvi.

Danas je manje poznata metoda trcanje po snijegu. Po zimj vjetbatc na balkonu pokrivenom snijegom. Tapkanje bosim nogama po snijegu odgovara tapkanju po vodi, sto je preporucao Kneipp. Tapkanje po sni-jegu je u pocelku kra tko i traje prvih dana 10 sekundi, kasnije pola mi-nute, a na koncu 2- 3 minute. To ne moZe skoditi, no morate paziti da ustrajete sarno tako dugo dok yam je ugodno, a ne da ozebete. Poslije te vjezbe podite s neobrisanim nogama odmah u topli krevet. Sutradan mozete tu vjetbu ponoviti viSe puta. Ako nemate balkona, podite na snijeg u toplim papucama ili podlozenim drveoim cokulama, a tapkajte bosim nogama po snijegu - najprikladniji je za to svjeZe napadali snijeg - zatim noge brizljivo istrljajte rrotir-rucnikom, toplo se obujte i vra-tite u kueu. Poslije visednevnih vjeZbi bit eete iznenadeni da su ozebline i srnrzotine oestale.

Ako hoeete da se ozebline ne ponove svake zime, onda \jeti marljivo kupajte noge u kupkama od timijana (majoina dusica; Thymus serpyllum) i otpadaka sijeoa (trine). Ocvrs6ujte noge i hodajte bosi !

Lijek protiv ozeblina je takoder limunov sok kojim oamazete noge i pustite da se oSuSe, a onda premaiite ozebline maslinovim uljem. U sje-vernim krajevima premazuju ozebline petrolejem, sto nije baS najugod-nije. U sirarnicama i plaoinama pomafu stalne kupke u to pI oj surutki. Kisela je surutka bolja oego slatka. To vrijedi i za lijecenje lisajeva.

Trajne kupke u to pI oj surutki upotrebljavamo Ijet~ dok ih zimi zam-jeojuju izmjenicne toplo - hladne kupke ili tapkanje po snijegu. Su-rutka mora imati stalno temperaturu 370 C sto postizemo dolijevaju6i toplu surutku. Preporucljive su takoder kupke u uvarku od trava. Pos-tije kupke od 30 minuta natremo noge lim uno vim sokom i preko noei ih oblozimo sa dobro zgnjeeenim liseem kupusa. Taj postupak takoder utjeee blagotvorno na ozebline.

UMORNE NOGE Navecer otekle, umorne noge okupamo u uvarku od krumpira iIi bilja , zatim ih ovijemo slanim oblozima. Sol malo prepnite, stavite jos vIUeu na ubrus i ojim ovijete noge. Kad to ponovite nekoliko puta, osjetit eete kako umor iz nogu nestaje. Ako imate na raspolaganju otpatke si-jena (trine) ili druge biljke, mozete njihovom uvarku dodati jos i soli. Tim se slaoim biljnim uvarcima takoder rjeSavate umornosti u nogama. Njima si takoder pomaiete kad vas noge peku. Tjestasto nabrekle noge, osobito u gleznjevima, mogu biti posljedica srcanog oboljenja (0 tom govon NARODNI LlJECNIK na drugom mjestu). Morska sol je djelotvornija od kamene.

KRVARENJE I HEMOFILIJA Ako Detko od vasih prijatelja precesto krvan iz nosa iii ima cak hemo-filiju, vaS ee savjet pn upornim krvareDjima, koja se Dikako ne zaustav-

17

Ijaju, biti osobito dragocjen. Uistinu, te~ko pitanje ako ne znaOO da je jedinstveno prirodno sredstvo za zaustavljanje krvarenja svjeze, prijes-no kokosje (pilece) meso, djelotvomo cak i kOO hemofilije. KOO krva-renja u prikladnim okolnostima, poma:ze stefa (PotentiUa tormentilla), o Cern ee NARODNI LIJECNIK govoriti kasnije.

NEDOSTATAK KALCIJA Katkad morate savjetovati majci sto treba davati djetetu koje ima slabo razviOO zube iii kostur. Takvoj djeci nedostaje kalcija, sporo napreduju i neprestano su prehladena. Ako nemaOO na raspolaganju dobar, na-ravni preparat kalcija, mozete ga sami pripremiti. Koprive (Urtica urens) rastu svuda, ako ne baS oko kuee iii u vrtu, negdje u blizini svakako. Kad soo ih u kratkoj setnji na~li, naberite sarno mlade koprive. U svakoj kuhinji irna Ijuski 00 jaja. Uz rijeke iii mora lako je nabaviti Ijuske od ostriga. Bilo koje 00 tih Ijusaka stucamo zajedno s koprivama i ostavi-mo susiti na zraku; tako dobijemo svijetlozeleni prasak koji se uzima dva do tri puta dnevno na vrhu noza. Za nekoliko se mjeseci zubi po-prave, a poslije nekoliko godina tim jednostavnim lijekom ojacarno kostur, popravimo tjelesni razvoj i pestane'mo otpomiji protiv prebJada. Ako necete pripremati domaCi lijek, stoje yam oa raspolagaoju razliciti gotovi preparati kalcija, opr. urticalcin.

UPAl.A VENA Prijateljici iii susjedi s upaljenim veoama pomoci cete povojima s alk.o-holom. Alkoholu morate dodati oekoliko kapi tekucine amike (Arnica montana), hajducke trave (Achillea rnillefolia), iii kantariona (Hype-ricum perforaturn). Cim upala popusti, stavljamo obloge 00 ilovace, a poslije zgnjeceno lisee kupusa. Promjena hrane prilZa dvostruku korist, jer upala br:ze jenjava. Neka yam hrana bude prvenstveno biljna ; treba obilato piti vocne sokove. Tko rado mnogo jede, neka smanji obroke. Tako i prehranom utjecemo na ozdravljenje.

TEGOBE U TRBUHU Venski je zastoj u trbuhu u :leoa i djevojaka prilicno cest. U tim su slu-cajevirna takoder korisne kupke. Protiv takvih se smetnji preporucuju i trajne sjedeee kupke jedanput iii dvaput tjedno. Kupke ne utjecu po-voljno sarno na porod i potomka vee i na godine kad je :lena u promjeni-(klirnakteriju). Redovita tjelesna njega, upravo u tim godinama, znatno smaojuje tegobe.

POVISENI KRVNI TLAK (HIPERTENZIJA) I ARTERIOSKLEROZA (OVAPNJENJE ARTERIJA) Ako djed iii baka imaju poviseni krvni tlak i ovapnjenje i ila, moraju oajprije izmijeniti jelovnik. Umjesto jaja, sira, mahunastih variva i mesa, neka dode na stol rifa i heljda. Heljdu pripremamo kao i rii u. 18

NaCini pripremanja su loliko razliciti cia usprkos dijeti , sa malo maste, mozemo pripremiti prilicno brojna i ukusna jela s malo soli i prirodnim, neskodljivim, kuhinjskim zelenjelll . Uz jela dodajemo obilno prijcsne salate priredene s uljem, limunovim sokom iii surutkom,a nipo~ to oetom. Moramo izbjegavati sve o~tre i skodljive zaeine. Dozvo ljeno je uZivanje ma lo pirjanoga povrea koje ne nadillla. U proljeee se preporuea salata i pirjano povree Illiadoga medvedeg luka (srijemuZ ; Allium ursinum). Njemu je srodan Cesnjak, poznato sredstvo protiv povi~enog tlaka i ovapnjenja arterija. lzvrsni su lijekovi takoder imela (Viscum album), glog (Cra taegus oxyacantha) i arnika (Arnica montana) ; ocjenjivanje njihova djelovanja pripada v i~ poglavlju 0 ljekovitom bilju . Korisno je takoder i vino od medvedeg luka ako smo ga u proljeee dovoljno na-brali i pripremili ga kao neki liker. Tko bude slijedio te upute, sigurno ce uspjeti .

SRtANA SLABOST Pri sreanim tegobama nosite uvijek sa sobom rozine (cvebe) i za vrijeme rada ih pola ko zvaeite. Srcani misi6 bit ee yam za to zahvalan. Za sree je takoder dobro zvakati nataste vrske ruzmarina. Protiv trajnih srcanih bolova pomaZe eaj od orahovih pregrada u plodu, ako se, dakako, ne radi zbilja 0 pravoj srcanoj bolesti. Te orahove pre-grade stavimo da vriju nekoliko minuta, zatim lonei6 maknemo sa sted-njaka, poklopimo i pustimo stajati 10 minuta ; onda proeijedimo i pije-mo. Caj brzo umiruje i, ako se redovito uzima, za kratko vrijeme bolovi potpuno prestanu.

Teska se srcana oboljenja, naravno, ne daju ukloniti s tako jedno-stavnim sredstvima za ublaiavanje. Razumije se da su takoder za takve slucajeve na raspolaganju i druga prirodna sredstva i mogucnosti, 0 Kojima treba posebno govoriti.

ZGARAVICA Protiv zgaravice koja se ispoljava zestokim bolovima u zelueu, kiselim, povremenim podrigivanjem, imamo na raspolaganju jednostavna sred-stva ako kiselina _izlazi bas i na usta. N~ svakidasnji prijatelj krumpir moZe nas izlijeciti. Prijesan krumpir naribamo i iscijedimo. lscijedeni sok razrijedimo sa dva do tli puta vecom kolicinom tople vode. Ujutro nataste, u podne prije objeda i naveeer prije spavanja pripremite krum-pirov sok i svjez popijete. Odstajao sok ne smijete upotrijebiti. Ako zgaravica ne prode potpuno, uzmite poslije jela jednu zlieicu drvenog pepela u easi tople vode. To moZe imati zeljeni uspjeh. Pepeo prelijemo toplom vodom i popijemo sve zajedno. Ako nemamo drvenog pepela, smrvimo obican drveni ugtjen, a najbolji je od lipova drveta; prah po-

mije~amo s toplom vodom, zobenim pahuljicama, iii bilo kojim jelom od zita. Tako pripremljen lijek lako pojedemo, a kiselinu neutralizira-mo. Ako nam se pepeo gad~ preiijemo ga vrueom vodom i ostavimo ga neko vrijeme stajati; zatim ga procijedimo kroz gazu iii vatu. Bez tesko-

19

Ca popijemo dobivenu luzinu koja takoder neutralizira kiselinu. Suvisnu kiseJinu neulra lizira i glina pomijesana s malo vode. Ako to ne pomaze, zgaravica popusta ubrzo poslije nekoliko gUlljaja prijesnoga mlijeka. Pomafu takoder prijesne zobene pahulj ice koje moramo dobro saZva-kati i pomijesati ih sa slinom prije nego sto ih progulamo. Zobene su pahuljice svakako ugodnije od luzine. Ako hoeemo zelucane sokove temeljitije dovesti u red, moramo jesti blagu hranu, upolrebljava ti malo soli i ostrih zacina te izbjegava ti secer i slatkise. lzvrsno po maZe caj od bajducke trave (Achi llea D1iJlefolia) iLi ekstrakt razlicka (Centaurea cyan us).

Ako sve to nisla ne pomaZe, onda zgaravica naslaje, vjerojatno, od oboljenja zucnog mjehura, iLi su joj uzrok crijevne gliste. U tim sluea-jevima lreba odstran iti osnovnu bolest koja je uzrok zgara vici.

ZELUCANE GRIZLlCE (CIR ZELUCA) Protiv

U podne: julla od zelenj a, riw ili krumpir kuban u Ijusei, prijesna sa. lala od vodopije (Cyehorium intybus), ne~to prijesne mrkve, iii kakva druga svjeZe ubrana prijesna go rka salata. Pirjano povree obogacuje podnevni obrok. Na masti pecene poslastice i slatkisi ne donose se na stol. l elovnik mozemo pripremati ovako: I. dan: kuhana riZa, pirjani kopar, razne sa late ; 2. dan: kuhani oguljeni krumpir, uz to malo svjezega kravljeg sira,

malo maslaea i razne salate; 3. dan : juha od zelenja, sendvici sprav ljeni od cmog kruha, krulla od

grubog brasna (grahama) iii dvopeka ; premaiemo ih sa malo maslaca iii istisnutog (pasiranog) voea, oblozimo lukom, Ce~ njakom i kriskama rajciee ; zatim razne salate. Malo kasnije Kneippova kava (kava od zita) sa neSto mlijeka, a li bez secera .

Navccer, juha od zobi, jeema iii rize, malo pirjanoga povrea, razlicite sa late, zacinjene limunom ili kiselim mlijekom, nikako oetom. Naizmjen ce posluzujemo sendvicima i salatom, a zatim kavom od zita i mlijekom.

Dok traju jetrene smetnje, voCe potpuno izostavljamo.

UPALA ZUCNOG MJEHURA Pri upali zuenoga mjehura godi ako na najbolnije mjesto stavljamo hlad ne mlijecne obloge koje po potrebi mijenjamo svaki sat, dok ne dode lijecnik koji Ce odluciti daljnju terapiju. U Wadnome mlijeku namoc.imo komad platna i stavimo ga na bolno mjesto. Kad se oblog ugrije, izgubi blagotvorno djelovanje pa ga zamijenimo novim. Kod lakog oboljenja Uljeeu mJijecni oblozi umirujuce, pa upala za nekoliko sati popusti. laka upala zahtijeva Qosta strpljenja i briZne njege.

MUCNINA I GRCEVI Ako ste se prenajeli ili ne~to takvo, pa yam zavija u trbuhu, pri cemu otkazuje gusteraea (pankreas), pomaie duie tusiranje trbuba toplom vodom. Trbub tusiramo 10-15 minula dok kow ne postane zivo erve na. Potom stavimo na trbuh obloge od grubo nasjeekanog luka. Umjesto tuSa dobri su takoder vru6i, vlaini oblozi, a umjesto luka zgnjeceno lis Ce kupusa. Vrenje u trbuhu prestaje, grcevi popuste i uskoro Cete se smi riLi. Hranu treba svaki put dobro saivakati i dobro izmijesati slinom. Ako navedeni savjeti ne pomognu, pozovite lijecnika jer se moZe raditi o skrivenom prodoru zeluca (perforacija ulkusa), zucnoj koliki, ili 0 upali slijepog erijeva.

~ECERNA BOLEST Ako imate u mokraci secera iii aeetona, ako otocici (Insula Langerhansi)

gu~teraCe ne rade kako treba, tusiranja trbuha vrucom vodom dva do tri pula na dan poticu gu~teracu na rad. (Vidi: MU(;NTNA I GRCEVI).

21

Godisnji odmor provedite u blizini sirarnia: gdje moiete svaki dan nabavili barem pola litre surutke. Svaki dan mOZete popiti litru i vise surutke - koliko ste iedni. Ako zed popusti, mozete smaDjiti dnevnu kolicinu surutke. Hranite se prvenstveno prijesDim povrcem. Osim sa-la te i sendviea oct grabamovih krusciea jedile dosta luka koji moiete zaCiniti uljem. Izvrsne su takoder gorke sa late: endivija, vodopija (ci-korija, radic), maslacak i druge. Takoder salata iii caj oct djeteline, za lim eaj od orahova lisca, Ijusaka graba, iii lisea borovDica pomijesaDo sve u jednakim dijelovima, dobro dode pri lijecenju. Svi Ce yam savjeti ko-ristiti .

Ne zaboravite Da hodaDje i trca Dje uz duboko disanje, sto pospje1iuje izmjeDu Ivari (melabolizam). Osim toga pripazite kako jedete. Lakomo uiivanje i gutanje neproivakane hraDe je skodljivo. K jelu pristupajte opu1iteni i mimi. l edite polako, hranu dobro saZvacite, ne jedite previse jer se manje hrane bolje iskoristava. Kad zakaie gusteraea osobito je vaino koliko hrane probavite, a De koliko pojedete. Ako se budete drZali savjeta, vas Ce lijeonik biti zadovoljan kad yam poslije nekoliko mjeseci bude pregledao mokracu i krv.

TVRDA STOLICA Protiv Ivrde stolia: cesto pomafu suhe sljive koje uzmemo ujutro nataste i navecer prije spavanja. Sljive prije upotrebe stavimo u mlaku vodu da omeksaju. Mnogima pomaiu koprive kuhaDe u mlijeku. Naj bolje su mlade, proljetne koprive. Po pravilu tu smjesu pijemo ujutro, nataste. lstodobno su koprive i sredstvo protiv povraeanja zuCi zbog rnigrene. Ta jedDostavna metoda se vee mnogo puta pokazala djelotvornom. I prijesna salata oct kopriva izvrsno je sredstvo koje u isto vrijeme po-vOljDO utjece na krv.

Protiv tvrde stolia: djeluje takoder i calia tople vode koju treba uzeti ujutro, nataste. Ako to De pomaie, uzmite nekoliko kriski suhih smo-kava, u obliJeu tijesta. Za pripremu tijesta od smokava Duzno je : 100 gra-rna smokava, 100 grama rozina (cveba) 20 grama lisCa od sene, po mo-gucnosti u prahu, 20--50 grama lanenoga sjemena koje valja samljeti u mliDCU za kavu. Tu masu protisnemo kroz stroj za mljevenje mesa , dobro promijesamo i napravimo tijesto oct kojega po potrebi rei emo kriske.

Lijenim crijevima koristi takoder posebno pripravljeDa juha. Pijemo je ujutro s dvopekom iii kruhom od gruboga braSDa. Priprema : ujutro skuhamo juhu cd mljevena, Cistoga psenicnog grlza (krupice), kojemu dodamo narezaDU malu glavicu luka i zgnjeceDo cesno cesnjaka. U sku-haDu juhu dodamo sitno Dasjeckanog persuna i zlicu maslinova ulja. Taj jednostavni dorucak je vee mnoge rijesio tvrde stolice. U tvrdokor-nim slucajevima dodamo juhi jos laneno sjeme iii sjeme trpuca (bokvica ; Psylium); prije upotrebe sjeme sameljemo. Protiv osobito tvrdokorne stolice dat cerno kasnije recept za odredeDu biljDU juhu. 22

Tvrdu stolicu mozemo takodcr izbjeCi ako promijenimo prchranu. Hrana ne smije izazivati zatvor. Pri kratkotraj nim za tvorima, poslije kojih naizrnjence slijede pro ljevi, uvijek postoji sumnja na tumor de-belog crijeva.

Ako je tvrda stolice psihickog porijekla, posljedica nervoze, zama-ranja iIi uzrujavanja, moramo se prije svega pobrinuti za du~evnu rav-notezu, dobar san i opustanje, a oni koji mnogo sjcde za ~to viSe razgi-bavanja.

PROLJEV Ako dijete ima proljev, dajte mu naribane jabuke. Proljev zaustavlja takoder i salica zobene sluzi. Odrasloj djeci dajemo jednostavno prijes-na zobena zrnca. Zrnca se moraju dobro izgristi i pomijesati sa slinom. Istovremeno mora se neko vrijeme postiti. Protiv proljeva izvrsno po-maZe stefa (Potentilla erecta); po obradi je ubrajaju u Ijekovito bilje.

Ozbiljan proljev pocnemo lijeciti )>cajnom pauzom. Prema tezini proljeva i starosti djeteta dajemo samo caj svakih 6, 12 iii 24 sata. Pre-porucaju se ovi cajevi : caj oct kore breze sa srebrnastim liscem, eaj od borovnica, kadulje, islandske mahovine i steze. Preporuea se davati i aktivni zivotinjski ugljen (carbo animalis) iIi ugljen oct kaye (Biocarbo-san) koji veZe otrove zbog kojib je doslo do proljeva. Slicno djeluje bijela glina. Olrovi mogu sa hranom dospjeti u crijevo i odmah uzrokovati proljev, iIi pak nastaju u crijevu zbog truljenja i vrenja i tako indirektno ostecuju crijevo. Kad neLko dobije proljev, uvijek je dobro upotrijebiti vrIo djelotvoran ugljen oct kaye.

VITKA LlNIJA Ako ste izgubili vitku liniju, nemojte zapoceti s unistavajucom dijetom za mrsavljenje. Nemojte jesti dnevno 5-{j lim una, jer mozete lako oste-titi jetru. Prikladna dijeta za mrsavljenje je mnogo razumnija. [zbjega-vajte jela u kojima ima skroba. Ako smatrate da ne mozete biti bez mesa, zadovoljite se malom kolicinom teletine. Izaberite prije svega salate, 3-5 razlicitih vrsta za svaki obrok; nije suvisno ni pirjano povrce: poriluk, kopar, vodopija (radic), celer, obicna salata i blitva. Ujutro i uveeer mozete jesti takoder voce.

Dobro je uvesti dane kad cete piti razne sokove, npr. sok oct mrkve. Ujesen tete piti slatki sok oct grozda (most).

Kad drZite dijetu za mrsavljenje, morate neprestano bdjeti nad svojim zdravljem. Zenama se preporucaju sjedete kupke u vodi s morskom soli i dodatkom biljki koje pospjcluju optok krvi (Santamare). Takoder i za kuhanje upotrebljavajte morsku sol (Herbamare). Kemijske tvari iz morske soli podstieu izmjenu tvari u tijelu (metabolizam) i zbog toga tete biti laksi za koji gram. Ako istodobno jedete morske alge, uspjeb je siguran.

23

BOLOVI LlCA U predjelu lica pojavljuju sc katkad nesnosni grceviti bo lov i. Uzrok se na lazi u zivcima lica. Najbolje sredstvo pro tiv tib bo lova su vruCa tu ira-nja obraza, iii vlazni, topli oblozi.

U tezim slucajevima naeinimo' obloge od vlainih, vrueih biljnih vre-eica. Morate ib viSe pUla promijeniti, jer moraju bili to liko vruCi ko li ko se moZe podnositi . Katkada ih treba mijenjati svak ih pola sa ta sve dok bol ne popusli. Ako je uzrok bolova gnojna upala zuba, upala nosn ih sinusa, iii zelena oena mrena, posve je razumlji vo da la jednostavna sredstva ne pomazu.

GLACALO KAO PRIPOMOC U LIJECENJU Glaca lo nam moze pomoei u ovim sluCajevima: Pri zivcanim i reumaticnirn bolovima te bolovima koje izaziva prehlada . Bolna mjesta nataremo uljem kantariona (Hypericom perfora tum), iii pak na njih stavimo tkaninu na topljenu tim uljem. Mozemo upotri-jebiti i neko drugo ulje. Preko natrtoga mjesta, iii nauljene krpe stavimo suhu krpu, te bolno mjesto glacamo. Svuda gdje ima dosla misiea, na ramenima, rukama i nogama, to se dade lijepo uciniti. Pod djelovanjem vrueine ulje se razrijedi, prodire u pore i ublazuje bol ili je potpuno uklo-ni . Moramo paziti da glacalo ne bude prevru

namjeslimo usku da cicu, tako da se pam more nesmelano dizali. Bo les-nik, dobro ogrnul, sjedne na dascicu lako da ga para dobro ugrije i omek-Sa. Taj poslupak ceSlo pomaz.e i bolesnik more opel ispraznili mjehur. pa ne lreba usred noei zvati lijecnika da mu kaleterom izvadi vod u. Ako sc radi 0 povecanoj prostali, pogledajte odredeno poglavlje!

SUZBIJANJE MOKRACNE KISELINE Cesto je bo rba proliv mokracne kiseline vrlo leSka. Ako ne pomaze periiun, pokuSajle biljnim kupkama. Upolrijebite onakvo bilje kakvo mozete dobiti. Ako su u pro ljeee vaiic zimske za hhe bilja vrlo malene, bez daljnjega ih upolrij ebite za kupke; ako vee nista drugo nemate. upotrijebile travu iz vrta iii obliinjeg travnjaka . Od trave se takoder moze prirediti biljna kupka . Kupka u vodi 37"C lopline mora trajati 10-15 do 20 minuta. Zagnjurite se posve u vodu iz koje neka yam viri sarno nos da mozete disati. Temperaturu vode polako povisujele na 38C, dolijevajuei vrucu vodu, a ako je dobro podnesete, povisite na 39C. Naravno, vodu ne dolijevate sami, vee yam netko pomaze. Neka vas pod vodom snaino trlj aju grubom celkom. Ako redovno cinite te kupke jed nom tjedno i ako izdriite pola sata, rijeS il cete se na koncu tegoba .

Oblozi od zgnjecena kupusova lisCa kao i sokovi od povrca takoder djeluju povoljno.

Zabranjena je hrana koja obiluje luznatim tvarima . IskljucilC iz pre-hrane zumanjak, jetriea, bubrcge i prsnu zlijezdu (Sries), dakle sve iznutriee, kao i alkohol.

LlPOV DRVENI UGLJEN Tko pati od viska zelucane kiseline, upale zelucane iii erijevne sluzniee i posljedica. dugotrajne zutice, mora svakako uzimati ugljen u prabu i to najbolje lipov drveni ugljen. Ugljeni prah mozete uzeti s mlijekom : usprkos tome sto se mlijeko pri jetrenim oboljenjima i dugolrajnoj zutiei ne preporuca, ono zajcdno s ugljenom djeluje vrlo dobro.

LIJE~ENJE REUMATI~NIH BOLESTI I BOLESTI ZGLOBOVA BEZ LlJEKOVA

Nasu kuru pocnemo izj utra nataste s pola caSe krumpirova soka koji po lelji razrijedimo s toplom vodom. J ularnji, podnevni i vecernji obroei moraju bili spremljeni od prirodne hrane. (POlanko u poglavlju - PRI-RODNA PREHRANA).

Sal prije objeda pojedcmo dvije iii lri bobice borovnice (Juniperus communis), dobro ih saiva':emo sa shnom i pojedemo. Poslije objeda pojedemo 2-4 zrna slacicc (gorusiee). led ulaiujemo kubanom krum-pirovom vodom.

25

Na obo ljele zglobove slavljamo obloge: prvi dan zgnjeceno li ~ee kupu-sa, drugi dan glinu, trcci dan vjeZi kravlji sir.

Tko ima ishijas (isijas),. i reumaticne bolove, neka ne za boravi dob-ru, Slaru mravlju ki selinu. Bolesnu ruku iii nogu slavimo u nuavinjak i kad nas rnravi dobro udese, odstranimo ih cetkom iii mellicom. To ponavljamo svakih 14 dana. M ravlja kiselin" uljeee povoljno na bolna mjesla . Radi se 0 jednostavnoj i nadasve prirodnoj injekciji mravlje kiseline, a nisla se ne pla6a.

Tko se drn uputa i dosljedno jede prirodnu hranu, postiCi ee uspjeh cak i lame gdje je skolska medicina digla ruke. D eformacije k.ra ljeSnice i ukljestenje medukra ljesne ploCice (Disci intervertebra les), pripadaj u stTucnjaku za orlopedij u.

KUKURUZNA I PROSENA KA~A Kukuruzna i prosena kasa su pogodne za obloge protiv reumaticnih

bolova i bolova u zglobovima, jer dugo ostaju vruCi i njirna se posliie zeljena ishrana tkiva krvlju.

Pripremaju se obicno bez dodataka. Oblozi moraju bili toliko vruci da se moie ' podnijeli.

SVRBEZ I PECENJE Svaki svrbez, na kojem god rnjestu bio, prilicno je neugodan. Pomaie nam prijesni krumpir koji ogulirno, na rezemo na kriske i njime nata-remo rnjesta koja svrbe. To iSIO mozemo naciniti i s naribanim krumpi-rom. Takav postupak neee skoditi cak ni kon lica. lstodobno treba odredenom njegom rasleretiti bubrege. Svrbei moZe nastati i od obo-!jenja jetara. U torn slucaju morarno uvesli dijetu za jetra i poduzeti nuine mjere. Secerna bolest i gliste rnogu takoder izazvati svrbei, a u osjetljivih !judi ga izaziva Cak i popularna a rnika.

OSIP I LlSAJEVI (EGZEM) Osip i lisajevi zahtijevaju briiljivu njegu bubrega, jetara i crijeva. lzvrs-no djeluje kupanje u toploj, kiseloj surutki. Tko provodi godisnji odmor u blizini sirarnice, neee bili u brizi zbog osipa i lisaja jer ee se moei kupati u kiseloj surutki. Uspjesne su takoder kupke u mekinjama. Lijecenje osipa i lisajeva je cesto tesko i dugotrajno, te moramo uvijek misliti i na to da ill, moida, ne uzrokuju neki vanjski cinioci. Neki su, npr. osjel-!jivi na arniku, iii kakvu drugu tvar. Svacija koia ne podnosi terpentin ; covjek osjetljiv na lerpentin morat ee izbjegavali dodir sa svime sto u sebi ima terpenlin, pa j biljke koje ga sadrze, kao npr. iglice smreke, a osobito laslilo za parket. Osip moZe uzrokovali takoder i Rhus toxicodendron (otrovni raj), a sobni cvijet trubentica Gaglika) izaziva urtikariju iii 26

koprivnjacu. Osipu, prema tome, doista moZe pogodovati neki od vanj-Skill cinilaca. Ako odstranimo vanjski uuok, nestat Cc i osipa.

Ojeca cesto dobiju osip ako jedu obilno voca. Sumske i vrtne jagode cesto su uzrok koprivnjaci. U oba slucaja treba se pobrinuti za njegu bubrega i podsticati ih na rad.

Osip izazivaju takoder i neka trova nja, iii nedosta tak vitamina . Treba izbjegavati sumporirano suseno voce, iii one koje je prskano insektici-dima. Sala ta od kopriva s limunovim sokom i iscjetkom prijesnog spi-nata, nadoknaduje nedostatak vi tamina i postepeno uspjeSoo izlijeci osip. S uspjehom lijeci i caj od macuhioe (Viola tricolor).

~IROVI (FURUNKULI) I GNOJNI PRI~TEVI (BU-BULJICE, AKNE)

Ako imate negdje vrucu, bolnu i crvenu oteklinu, cir iii gnojni prist, morate nastojati da se gnoj skupi i izvuce

oteklina razide, dok kupus daje hranjive tvari i istodobno izvlaci odre-dene skodljive rvari. Dvostruko djelovanje je dosta uspjesno i moZe do-vesti do vrlo brzog izljecenja.

BRSLJAN I PAPRAT PROTIV UBODA INSEKATA Kakva li straha ako nas ubode osa iii pcela! Brzo izvueimo zalae i isisim.o ubrizgani olrov, jer ne znamo kako cemo reagirati na ubod. Bol ublaZava brsljan. lmamo ga kod kuee u vrtu, iii se uspinje na jele i drveee uz pu-tove, iii ga uberemo u obliznjoj sumi. Listove zgnjecimo i njima nata-remo ubodeno mjesro. Jos je bolje ako imamo pri ruei vee gotovu brslja-novu tekucinu koju smo naCi nili vee prije zbog opreza. Naberemo brslj a-nova lisCa i kore, sameljemo sve u stroju za meso i tu smjesu namocimo u alkoholu. Kad je brslj anova smjesa dovoljno rastvorena, istisnemo je i dobivenu tekucinu proeijedimo. Ubodeno mjesto nataremo S nekoliko kapi tekucine i ubrzo cemo osjetiti olaksanje. Uspjesno djeluju takoder oblozi od slane vode kojoj smo dodali nekoliko kapi ove teku6iiJe. Sve t.o sprecava oticanje i znake trovanja.

Protiv uboda muha upotrebljavajmo paprat. To isto vrijedi i za druge insekte (kukce). Ako u kuci ima komaraca iii njihovih srodnika, onda je paprat blagotvorno sredstvo. U vrucim je krajevirna, osim mrefu protiv koma raca, paprat najbolja zastita od insekata. Uzglavlja i strunjace (madraee) napunimo s paprati, pa cemo otjerati ne sarno komarce vee i stjenice. Nasem reumatizmu ee pap rat takoder koristiti. Na srecu, zbog higijene, neugodni gosti poput stjenica u nas su rijetkost. Tko na-tare mjesta Immarcevih uboda s paprati, izbjeci ee neugodne posljedice.

UBODI INSEKATA U USTIMA I GRLU Mnogo je tde ako nas osa ili pcela ubode u usnu sluznieu iii u sluznieu zdrijela. U usta mogu, na nesrecu, uci s medom ili voeem. Kad pri zva-kanju pritisnemo insekta, on ubode. Ako nas osa iii pcela ubode u sluz-nieu zdrijela, mozemo se naCi u zivotnoj opasnosti. Sto da ucinimo ? Ako imamo pri ruei surutku, grgljamo je, iii mjesto uboda premaZemo va tom koju smo namocili u surutki i namotali je ila stapie. Ako nemamo surutke, upotrijebit cemo koncentriranu rastopinu kuhinjske so li. Ona smanjuje oteklinu i opasnost od gusenja. Dok ne dode lijecnik, poma-zemo ovako: neprestano grgljamo slanu vodu: 2 zlice soli na I del vode. Za kratko vrijeme oteklina splasne, a dio otrova je izvukla otopina soli. Opasnost ad gusenja je. prosla. Ako dode do neugodnih i neocekivanih uboda u zdrijelu, moramo se, dakle, uvijek posluziti slanom vodom da sprijecimo nesrecu. Preporucamo takoder obloge 0d gline iii zgnjecenog lisCa kupusa, kojima omotamo vrat. Mozemo takoder polagano gutati glinu (razmucenu u kasu) i ako je moguee uzeti biolosko aktivni kalcij (Urticalcin). To su dobre i korisne mjere. 28

Dobro je slanoj vodi dodati nekoliko kapi brsljanove tekucine; kako se ona priprema opisali smo u prethodnom poglavlju.

Pri ubodu strsena moramo odmah pozvati lijeenika iii bez odgadanja otiCi na kliniku za uho, grlo i nos, jer prijeti opasnost gusenja zbog ote-cenosti sluznicc grla.

MORSKI LUK (SCILLA MARITIMA) Zapravo se ne radi 0 pravom morskom luku vee 0 tzv. Ijekovitom luku. Zgnjeceni Iistovi tog luka djeluju protiv ovih bolesti :

Protiv glavobolje i bolova u vratu stavljamo obloge od tog luka oko vrata. Protiv reume stavljamo ih na bolna mjesta. Zgnjeeene stavljamo kao obloge ako dode do trovanja iavi, gnojenja i uboda insekata. Ona mjesta na kojima su nam U kon zaostali iveri iii trnje, oblazemo liseem tog luka, i ubrzo cemo ih se osloboditi bez neugodnih zahvata.

GRCEVI U DJECE, ZVANI FRAS Protiv grceva u djeoe nema pravbga lijeka. Malo je poznato da je pri-licno uspjesan prirodni lijek biljka misjakinja (pticja trava ; Stellaria media). Raste po njivama cijelo Ijeto sve do zime tako da imamo dovoljno vremena da je naberemo. Siobodno kaZemo da je to najbolje sredstvo protiv grceva u djece. Kad dijete nekoliko puta popije caj od svjeze iii posusene biljke, smirit ee se, grcevi ee prestati, iii se uopee neee viSe pojaviti. Misjakinja krijepi takoder tijelo, sto je za djecu nadasve vaZno. Mozda treba Ijekovitu moe biljke pripisati upravo tom okrepljujueem svojstvu. S obzirom na to da taj korov ima ograniceno djelovanje, rijetko ga spominju u knjigama 0 Ijekovitom bilju, premda zaslufuje svu paZnju upravo zbog iznenadujuceg djelovanja protiv djecjih grceva. Svakako da su zabrinuti roditelji veseli, ako pronadu u vrtu biljku koju mogu korisno upotrijebiti .

PREVELIKA SPOLNA NADRAZLJIVOST Preveliku spolnu nadrazljivost obuzdavamo ako naizmjenoe pijemo pelinov (Artemisium absynti) i hmeljev (Humulus lupulus) eaj.

Umirujuee utjeee takoder povree kubano sa sodom bikarbonom. To rade u razn im ustanovama, internatima, vojarnama i zatvorima. Dugotrajna upotreba sode bikarbone nije posve neskodljiva za rovjeeji organizam.

PreporuCa se slabo zacinjena brana s rnnogo limunova soka. Iz jelov-nika brisemo jaja, ostrige i celer.

Takoder smiruju hladni tusevi i hladne kupke. 29

NA CILJU S time NA RODNI L1JECNIK zavrsilva svoje pokusno upucivanje! Da li su yam se navedeni primjeri svidjeli ? Da Ii su vas potakli da i dalje slijedite otlaivanje tajni NARODNOG LIJECNIKA? Pokusajte, neee yam biti zao!

NARODNJ L1JECNIK yam otvara drugo poglavlje ove knjige. Svoje je znanje crpao iz mnogib izvora da bi yam mogao pomoCi u bo-lestima i nevolji. Suvremeni nam zivot postavlja prilicno mnogo pitanja kojib se NA RODNI L1JECNIK sarno letimice dotakao, ili ib se uopCe i nije dotakao; ipak Ce yarn pruziti svoju pomoe s iskustvirna i koristit Ce svakome tko se zeli lijeciti prirodnim sredstvima.

Savjeti NARODNOG L1JECNIKA izviru iz ispitivanja prirode i njene riznice. Njegovi Ce sa vjeti obogatiti vasu spretnost i vasu domacu Ijekarnu.

Dakle naprijed, koristit ce vam!

30

VRUCINA KAO ALARM NO ZVONCE Kad bi Ijudi znali da je vrucina, odnosno temperatura, alarmno zvonce prirode, ne bi se protiv nje to\i]w borili, kako se to danas inare resto dogada. Vrucina je odraz obrambene reakcije protiv likodlji vih uzroc-nika . Umjesto da Ijudi organizmu u toj borbi pomazu, oni zbog pogrcs-oe zabrinu tosti guSc ono sto je priroda stvorila za obranu. Odmah se lacamo aspirina, kinina iIi cega drugog da bismo sto prije vrucinu snizili . Zasto hocemo biti pametniji od prirodnih zakona po kojima se ravna naS organizam? Zali to ne potpomognemo djelovanje vrucine? ZaSto smo nezahvalni ? Zasto ne vjerujemo savjctu razboritih Ijudi koji cijene vrijednost .vrucine? Vee su u starome vijeku ispravno ocjenji vali moe vrueine, sto je neki lijecnik izrazio rijecima: Dajte mi moe da izazovem vrucinu, pa cu yam pokazati put za Iijerenje svih bolesti. Usprkos pret-jeranosti ta recenica sadrzi nesto zlatne is tine. izuzetak cini vrucina pri skrivenoj tu berkulozi, Basedowljevoj bolesti, paraLiFusu, upali srca-nih zalistaka i vrucina pri slabokrvnosti zbog nedostatka i eljeza. Snize-na tjelesna temperatura zbog bolesti upozorava lijecnika da su obrambene snage mehanizma zakazale, i njegovo znanje bit Ce u skripcu ako u takvih bolesnika dode do komplikacija . SlOga nije pogresno ako ne zatvorimo 06 pred misljenjem Iijecnika iz drevnih vremena i ako vrucinu ocjenjujemo prema njenoj vrijednosti i znacenju. Moramo biti svjesni da je vrucina nas sa veznik u borbi protiv stetnih uzroenika; nikada ne bismo smjeli to zaboraviti, osim u slucaju kad vrucinu uzrokuju alopatski lijekovi (koji djeluju suprotno klinickim simptomima bolesti), tada se moramo uzdrzati od toga pravila.

A sto onda ako se, zbog toga sto temperatura stalno raste, zabrinemo da re bolesniku bili kraj ? Zar nismo vee u skoli ucili da je pri tjeiesnoj temperaturi cd 42C zivolu odzvonilo? Horemo li onda cekati da urn-remo zbog vrucine?

To nikako necemo! M nogo toga bit Ce nam razumljivo ako brizljivo analiziramo slicne pojave u nasoj okolini da bismo shvatili kakva je korist cd vrucine. Svi znamo da pee dobro grije ako dobro vure. Ako je dovcd zraka dobar, mozemo je 10ziti koliko horemo i neee se rasprsnuti. Me-dUlim, ako pee De vure jer je dimnjak zapusen ead~m, ona re se pod pritiskom usijati , i moie se stosta dogoditi. Ako nedostaje dovcd svjeieg zraka, pregorjet Ce resetka peci. Ako je pee dobro oci~na i zrak moze obilno kruZiti, resetka se Dere usijati i nere je trebati neprestano mi-jenjati.

31

,

Ako opisani primjer primijenimo na lijelo.shvalil cemocla vrucina nije nisla drugo vee ubrzano izgaraoje. Zato pri ljelesnoj vru6ioi moramo nastojati da zraceoje orgaoizma bude pravi lno. Moramo se brinuti da ni~la ne zaslaje i da se nigdje ne Slvara pritisak. Jedan od odvoda je erijevo koje mora bezuvjetno uredno raditi. ISlO lako bubrezi i koia moraju pod svim uvjelima raditi besprijekorno. T~ko rnozemo zamislili da bi vrucina sletila, ako stvarno i pravi lno oejenjujemo rad lriju spo-menutih organa.

Prirodno lijecenje nam nalaZe da zbog vrucine smjesla lemeljito oci-stimo erijeva. Tu nam pomaiu biljni klistiri i prirodna sredstva za cisce-nje; ako ne djeluju sredslva za ciscenje koja pojedemo iIi popijemo, onda ih stavljamo u erijevo.

Rad bubrega podsticu sredstva za mokrenje. Najbolje djeluje zlatniea (celebi grana; Solidago virga aurea). emamo Ii je pri ruei, uzimamo preslieu (Equisetum arvense). Takoder nece zakazati ni caj od persuna, lu-ka, borovice iIi kleke (smreke ; Juniperus communis). Ako oemamo oista drugo, pornaZe i sipkov caj (Rosa canina) ; dj eluje, dod use, slabo, no bolje je dati iSla nego oista. Ako bubrezi rade praviloo, moramo se pobrinuti za kozu. Pri vrucini uvijek pomaiu oblozi. Tko oe zna kako se Slavlj aj u oblozi, neka pohada odredeoi tecaj, iIi neka procila pogodnu knjigu. Ako se oblozi slavljaju oestrucoo, mogu viSe skoditi oego koristiti. Jpak nije tesko dati bolesoiku oblog oko tijela iii prsnog kosa. Zavoj mora dobro priaojati uz tijelo i ne smije imati zjapeee otvore. Ako je povijaoje pravilno, bolesnik ee se poceti znojiti . Hocemo li tada bolesniku ueioiti

n~to ugodno, ovit cemo mu potkoljenice s hladnim zavojima, iIi cemo mu navuci u ocat namocene i ozmikane kratke carape. Uskoro ee boles-nik osjetiti olaksanje tako da ee moci spavati. Kako jednostavno i pri-rodno rjesenje! Zasto bismo mora li zbog nepotreboog straha i neznanja odmah posizati za skodljivim pilulama?

U prirodi je stOSla moogo jedooslavnije nego sto bismo mogli vjero-vati. Covjekje, medutim, -naviknut da tran zamrseoa rjeseoja. Vrlo zvucna latinska imena lijekova izazivaju u njemu vise povjerenja oego jedoo-stavno djelovanje prirode. Pri lijecenju hoee preteci prirodu. Svakako, to izaziva stetne posljedice koje ni u kojem slucaju oeeemo pripisati pogresnom lijecenju. Ono jednostavno, prirodno, slo svatko moZe shva-titi i sto imamo na raspolagaoju u vlastitoj kud, stekJo je slab ugled i potejenjuje se .

Druga stvar, 0 kojoj moramo pri vrucini voditi racuna, je prehrana bolesoika. Svaka mu je hrana suvisna i oisla oeee jesti. Podsvijest mu govori cia je hrana suvisna, da svoje tijelo mora pomagati time sto ima, jer probavni organi miruju kao zaustavljeni stroj. Svatko tko sili boles-nika u vrucici da jede, cini mu medvjedu uslugu. Prije svega moramo misliti na to da pricekamo s raznim dobroCinstvima. Pirjani govedi odrezak s jajima, jaje na oko sa sirom i druge posve neprikladoe kombi-nacije, sto bi trebalo bolesoiku biti dokaz kako se siloo brinemo za njega. Niposto, medulim, oeee skoditi malo toploga mlijeka s medom. Boles-niku koji ima vrucinu. ne smijemo davati hranu koja sadrn mnog6 bje-32

Afritki kumir i m~ka, koji treba da stite vlasnika od bolesti.

Slika na drvenoj ploei prikazuje lijeenika - kirurga iz Engleske u XVII stoljecu.

lancevina ni te~ko pro bavljiva jela, vee dosta vocnih sokova. Ako ne mamo vocnih sokova, dajemo bole ni ku caj iii malo vode. Po zelji bolesnika mozemo vodu zaslad iti secerom od trske. Dovo ljna je i cista voda s jednostavnim prirodnim dodaci ma. Najbo lji su vocni sokovi koje bo-lesnici rado piju. SvjeZc pripremljen sok od groi da iii naranCe bolesnika osvjczava, a organizmu daje soli i vitamine. Ohladen vocni sok koji bolesDik polagano pije u gutljaj ima, dobro pomijesan sa slinom. za njega je prava blagodat. Rijetko kad bolesnik ne podnosi vocne sokove. U nuzdi nam dobro dode takoder bezalkoholno vino. Isto tako je korisna surutka ii i razrijeden Molkosan.

Ako ne sprecavamo, kao sto smo spomenuli, da vrucina sama od sebe popusti, umjesto da je umjetno snizujemo, neee se viSe diCi i na koncu ce lijepo pasti na no rmalnu tjelesnu temperaturu. Tempera tura mora pada ti postepeno jcr je svaka brzina neprirodna. Kad se tjelesna tempe-ra tura povisi, sagori sve sto mora izgorjeti i istom tada pocne tempera-tura padati. To je prirodni tok, norma Ina temperaturna krivulj a. Sve sto naglo potiskujemo, pritaji se i nije odstranjeno kao sto mislimo. PostiZemo da se proces smiri, a li uzrok ostaje. Sve sto nije izluceno znojem, mokracom i izmetom, ostalo je u tijelu i prijeti da opet usplamti . Cudesnim tabletama mozemo ukrotiti vru6inu nastalu zbog angine. Ako nismo oeistili tijelo od otrova koji su nastali zbog angine, stet no se djelovanje moZe pojaviti na drugome mjestu. Posljedice se ocituju kao upala osrcja (perikarda), pluca, ili kao reumatizam zglobova. Tko jos nije iskusio da najnovija sredstva, Kojima inaCe brzo odstranimo bolest, nisu navukla drugo zlo ? Polako mora i skolska medicina doCi do spoznaje da djelovanje takvih cudesnih lijekova nije posve obrazlozeno. Priroda zahtijeva svoje i ne mozemo je zaobici bez stetc, niti je na nesto prisiliti. Divljak je svjesniji toga sto je nuzno za prirodno lijecenje i ozdravljenje nego obrazovan covjek. Nemojmo dozvoliti da nas vee unaprijed vode pogresna nacela i pokvareni nagoni. Ako pravllno oSluskujemo prirodne zakone i slijedimo ih, naci cemo u casu bolesti pravi put. Ako unistavamo prirodne obrambene snage, priroda ee se osvetiti i umjesto zdravlja doci ee do novih neugodnosti. Gledamo li na vrucinu kao na prirodno zvonce za UZbUDU, ne moramo se viSe bojati. Vrucina nam pomai.e ako njene usluge ne suzbijamo, vee ih iskoristavamo.

BOLOVI KAO ALARMNO ZVONCE Kao sto je vrucina prirodno alannno ZVODce, tako i bol upozorava na nesklad u organizmu. Sto je s bolom kad se pojavi? Da li Da bol gledamo kao na koristan znale koji nas opominje da treba na odredenom dijelu tijela opet naciniti reda'? Hoeemo Ii potraziti uzrok bolu i ukloniti ga , as njim i sam bol ? Ne, to bi predugo trajalo, tko bi toliko trpio! Bol je, zaista, tako nesnosna stvar da ill nikako ne mozemo podnositi. Kad se

33

Prirodne posljedice

Pravilan postupak

pojavi, moramo ga sto prije odstraniti. 1ma toliko sredstava proliv bo-lova da bi bilo upravo nerazumno muCiti se bolovima. Tako, medutim, misli sarno kratkovidan covjek. Posve drugacije misle Ijudi ako se radi o kvaru st roja iii automobi la. Koji Ce mehanicar biti uvjeren da je po-pravio auto. ako je zaeepio uSi da ne bi cuo skripanje? NeCe ti biti na east njegovu zanimanju ako se potrudi te otkrije i ukloni kvar, prije nego odleti kotac, iti nastane kakva druga steta? Koliko paz,nje posve-cujemo mrtvoj tvari, a svoje osjetljivo lijelo pokusavarno varati usprkos tome sto nam je priroda s bolom dala u ruke djelotvornu signalnu na-pravu koju nikad ne smijemo mirnoici. Ako zatoroljujemo bol, neeemo prevariti prirodu nego svoje tijelo i sebe. Zanirnljivo je kako priroda sebi neprestano pomai.e protiv odredenih pogresaka, i kad covjek zbog svoje neposlusnosti ne bi bio slijep, roo gao bi radije od tih neuspjeha nesto nauciti i cuvati ih se. Znacajna je cinjenica kako moZe takoder stvoriti krivi zakJjucak da sredstvo protiv bolova iznenada viSe ne dje-luje. Umjesto uvjerenja da omarna ne znaCi i ozdravljenje, posifu ljudi za sve jacirn sredstvima za ublaiavanje bolova, koja u svakom slucaju guse bolove.

Ako lijecnik ozbiljno uzme stvar u svoje ruke, pokusat Ce otkriti uzrok bolova. Ako se bolesnik tuZi na bolove ispod desnoga rebranog Luka, u predjelu jetara, neCe rou prepisati sredstva protiv bolova, nego Ce traiiti da Ii postoje simptonU iti znaci jetrene bolesti. Upitat Ce bolesnika kakva mu je stoJica, da Ii mu se gadi masno jelo, ukra tko, pokusat Ce doti do odredenog zakljucka i tek onda poduzeti sve nuino za lijecenje jetara. Odredit Ce srazrojernu prehranu i prepisat Ce lijecenje mrkvom (Daucus carota). Rotkvu (povrtnicu) odreduje u manjim kolicinama jer inaee sko' di osjetljivirn jetrima. Uz to Ce Iijecnik objasniti bolesniku sve sto je vai-no i dat Ce OIU u ruke sredstva kojima Ce nadalje moti sam sebi pomoci i pospjesiti lijecenje.

Na takav Ce nacin pronicljiv i sa vjestan Jijecnik pomagati i bolesnici koja se tuZi na bolove u predjelu bubrega. Pitat Ce je da ti irna bolove koji nadirnlju. Da Ii ima bolesnica utisak kao da joj je koZa pretijesna, iIi kao da se stegnuJa. Zanimat Ce se takoder za kolicinu i boju mokraee. Ako posuronja da se radi 0 oboljenju bubrega, uzet Ce mokracu na anaIizu i tako otkriti vazne simptoroe. U mokrati Ce otkriti bjelancevine, crvena i bijela krvna tjelesca, mozda nesto cilindricnih iii epitelnih stanica iz mjehura, bubreine casice, iii iz samog bubrega, i bakterije. Ako nade sarno ostatke spomenutih elemenata, poduzet Ce zbog opreznosti ovo: kao prvo, prepisat Ce neslanu dijetu ; kao drugo, sve nuino za zastitu od hlad-noCe i prehlade, prema tome i toplu odjecu. Prirodno lijeeenje preporuca caj od presJice (Equisetum arvense), breze (Betula alba), korijena sporisa (ljutovnice; Verbena officinaJis), eaj od krvave mJjecike (Euphorbia myrsinites), troskota (Polygonum aviculare) i korijena gladiiia (zecjeg trna; Ononis spinoza). Preporucit ce tople obloge, da se ukloni zastoj krvi. Na takav nacin lijecnik uklanja pravi uzrok bolesti. 34

Sarno na opisani nacin rnoierno shvatiti pravi smisao bolesti i boriti se protiv nje. Tko bolest sarno uspava, nere si nista pornoci. [rna ljudi koji godinarna piju praske protiv glavobolje. a da im ne padne na pamet da je glavobolja, moZda, u vezi sa tvrdom stolicom. Kome bi palo na pa-met da otrovi, koji nastaju u crijevu oct tvrde stolice, dospijevaju u krv i uzrokuju glavobolju ? Zar ne bi bilo bolje da u takvim slueajevima ure-dimo rad crijeva ? Umjesto toga, uzimamo prasak za praiikorn. Jedanput je namijenjen crijevima, drugi put mozgu i tako dalje naizmjence. Ako se poslije kojih 25 godina razvije rak na crijevu, svi se eude.

Umjesto da vee oct samog pocetka uklonimo uzroke izvjesnih tezih smet-nji, moramo se kasnije boriti protiv teiikoCa te opake bolesti. Koliko bi bilo jednostavnije uzroeno misliti i poduzirnati nuine korake, nego pus-titi da bolesnik godinama i po viSe dana trpi oct tvrde stolice. Neki lijec-niei prepisuju sarno sredstva za ciscenje, umjesto da se potrude i otkriju pravi uzrok tvrde stolice i da ga uklone.

Neki ljudi instinktivno pravilno pros\:duju i poduzimaju nuino, dok drugi to ne mogu; takve treba poueiti i upucivati.

Poznato je takoder da rnnoge zene imaju bolove u trbuhu, a ne misle na to da im moZda kumuje zastoj krvi u trbuhu zbog bijelog pranja iI i grceva za vrijeme menstruacije.

Sjedeea kupka olabavi trbuh i ukloni zastoj krvi. Korisno je sjedecim kupkama dodati biljni uvarak, npr. oct trine, kamilice iii smreke (boro-vice). Temperatura vode neka bude 37C, jer prevruea voda potjera krv u glavu. Kupka traje pola sata. Da bi voda bila stalno podjednako topla, treba dolijevati vrucu vodu. Sjedere kupke uklanjaju greeve u trbuhu, a s vremenom i bijelo pranje. Zasto se ne bismo radije brinuli za njegu trbu-ha, nego da sa zastojem krvi, draienjem i upalom stavljamo u opasnost organe koji su u njernu? I neznatni se uzroci s vremenorn razviju u opasne posljedice. Ako ne pazite na prve poeetke, kasnije preostaje jos sarno operacija. Koliko je lakSe s prirodnorn njegorn brinuti se za organe nego snositi neugodne posljedice!

Kad Covjek njeguje prirodu, mnogo je spretniji nego kad se brine za sarnoga sebe. Lugar nece eekati dok bude morao otpiliti kao ruka debelu granu ako vee prije moZe rdavu klicu odstraniti pincetom. Svakako mora paziti da nedostatke ukloni onda dok su jos neznatni, jer zna da mali uzroci dovode do velikih posljedica. I s bolescu je isto tako. Javlja se dosta rano, pa je ne smijemo uguiiiti, nego je moramo shvatiti kao uz-bunu prirode i poduzeti odredene mjere.

VAtNE UPUTE ZA BUDUCE MAJKE I TRUDNICE

testo slusamo da za vrijeme trudnoCe iii poslije nje dolazi do upala vena, tromboze i embolije, sto ima neugodne posljedice i moZe m1adirn majkama pomutiti sreeu.

35

Prirodne posljedice

Navodimo nekoliko savjeta koji Ce mnogim majkama korislili i SpaSili ih tesk ib muka. Kombinacija odredenih biljki, za isla, ugodno djeluje na vene. Mjesavina lib biljki dj eluje proliv upale vena, prosirenib vena i trom-boze tako dobro, da se njome ruoraju upozna ti buduCe majke i trudnice.

Biljnu mjesavinu cine : kan tarion (Hypericum perforatum) hajducka trava (Achillea millefolium) korjencici arnike (brdanke; Arnica montana)

Caj pripravljen od tih biljki za ista je djelotvoran protiv naveden ih tegoba. Jos bolje i jare djc1uju svjeZe biljke i njihov sok. Te tri biljke zdruzene s minimalnoru kolicinoru vrlo djelotvorne sase (pulsatilla pra-tensis) poznate su runogima pod imenom Hyperisan. Tko ne moZe naba-viti hiperisana (Hyperisan), neka sam pripremi caj od tib triju biljki.

SvjeZi ekstrakti svib cetiriju biljki imaju iznenadujuCi slrupoi ucinak. U stotioe jc primjera njihova upotreba urodila uspjehom pJi prosirenim veoama, otvorenim raoama potkoljenice (Ulcera varicosa cruris), osobito u trudoica, zato mommo sve buduCe majke upozoriti na tu vrlo jedno-stavnu pomoc.

Djelovanje pojedinih biljki je ovakvo: jednako tako kao sto ulje kan-tariona djeluje na izlijeceoje rana, djeluje i ekstrakt njegovih cvjetova i pupoljaka. On osobito izrazito djeluje protiv bolova nastalih zbog oste-cenja zivaca, pJi posljedicama potresa mozga, protiv bolova u kicmenoj mozdini koje su zivci tesko zahvaceni, protiv bolova poslije operacije, a osobito protiv glavobolje izazvane umni.m oaprezanjem.

SVjei ekstrakt hajducke trave izvrsnoje sredstvo za krv. Djeluje protiv prosirenih vena, hemoroida, gukavib vena, veoskog zastoja u trbuhu i nogama, protiv udaranja krvi u glavu, protiv zlib i cestih krvareoja iz nosa i protiv krvarenja iz mjehura.

lednako tako djeluje- na vene arnika (brdanka), osobito pJi zastoju krvi, ozljedama i bolovima od uboja (nagnjecenja). Osirn toga iznena-dujuCe djeluje na obnavlj anje zenskih organa poslije poroda. Ami-kom (brdankom) mozemo pred sam porod djelotvorno utjecati na zastoj krvi i ponekad ga takoder ukloniti. Takoder pri mozdanoj kapi, proliv pov)senog tlaka, srcanih smetnji zbog venskog zastoja i svih te-goba u vezi s venskim zastojem, arnika djeluje izvrsno i pouzdano. Na otvorene .rane potkoljenice arnika djeluje takoder povoljno, sarno mora-mo ekstrakt naciniti od korjencii:a a ne od cvjetova. Cvjetovi i tekucina nacinjena od njib sluZe sarno za vanjsku upotrebu.

Livadna sasa je sredstvo protiv nepravilnog optoka krvi. To je vrsta krstastog kopitnjaka (Anemone hepatica), irna VrlO jako djelovanje i veoma je otrovna. Zato je upotrebljavamo sarno u rninimalnim kolici-nama. Ostale tri biljke rastu posvuda i pripadaju nasem normalnom oiJjnom blagu.

'{luduCe majke, koje pate od povracanja, imaju na raspolaganju tri jedQPstavna sredstva. Nux vomica D, (sjeme strihninovca) sadrZi alka-loida"strihnin i brucin. Povracanje zaustavi odmah prvog dana. Kad ne poma-'ze, dajemo ipekakuanhu DJ , korijenje .brazilske Ijubicice, iIi u 36

homeopatskoj dozi apomorfin (Apomorphinurn D,) koji sadm alkaloide cefalein i emelin. Sva lri lijeka prepisuje Iijeenik I

[spravnu trudnocu i porod osigura vaju preparali kalcija s koprivama i ekstraklom divljeg kc lena (Url icalcin i Desculus hipocaSlaneum).

NEDOSTATAK KALCIJA I KREMENE KISELINE. POMOC

Dogodi se da zene neko vrijeme poslije poroda obole na plucima, od zlijezda, a ponekad cak od tuberkuloze. Mozda bolest vee Linja u njihovu organizmu, ili pokazuju sarno sklonosl za nju. Za vrijeme trudno6e or-ganizaID je zna tno opterecen i moZe doci do izbijanja bolesli. Poznalo je da plod treba za svoj razvoj dosta kalcija koji se ugraduje u njegov organizam. Priroda je Slvar uredila tako da se majka mora brinuti za dovoljnu opskrbu ka lcijem, jer se plod, zaista, ne moZe za to brinuti . Ako ne dobiva dovoljno kalcija, oduzima ga majci iz kostiju, zubi i dru-gih tkiva, lako da majcin organizarn gubi kalcij. Nc kaic uzal ud slara poslovica da svako dijele stoji majku jedan zub, jer za vrijeme trudnoce je pOlreba ka1cija zaista vrlo velika. Ako ponestane kalcija, tijelo ga ipak priskrbi tame gdje moze. Svakako, u trudnoCi lreba paziti da opskrba kalcijem bude dobra ; buduCa majka neka jede osobito mnogo prijesne, ka1cijem bogale Mane, koja je lako probavljiva. U prehrani ne zabora-virno jela koja sadrie dosta kalcija: naribana prijesna mrkva, salata od bijeloga kupusa, prijesni kiseli kupus i drugo. Treba uzimati takoder preparate kalcija, narocito takve koji sadrZe biljni kalcij a ne kalcijev lakta t. U koprivama ima dosta kalcija, a i lako su probavljive.

ISlodobno treba uzimati kremenu kiselinu. U tu su svrhu prikladne osobito one biljke koje sadrZe kremenu kiselinu : preslica, smrdlji va ko-priva (Galeopsis) i uz nju r,azlicite druge biljke iz kojih se moZe izvu6i ka1cij . Upotrebljavamo ih kao caj ili kao ekstrakte. Koristan je takoder vitamin D koji je za asimilaciju i ugradnju kalcija nuino potreban. Vitarnina D ima u obilju u narancama, ribljem ulju, raznirn njegovim emulzijama i drugdje. U Ijekarni se dobiju prikladni preparati, npr. Cedevi ta.

Moramo se takoder brinuti za ispravnu funkciju bubrega i koze. Na-gomilavanje derivata mokra6ne kiseline u organizmu sprecava asimila-ciju ka1cija.

Posebnu painju morarno obratiti na to kako jedemo. Jesti moramo polako, hranu dobro sazvakati i pomijesati je sa slinom.

Zbog nedostatka ka1cija dolazi redovno do smetnji u zlijezdama s unutraSnjim lucenjem. Pogodene su i limfne i lijezde. U crijevima cesto nastaje vrenje, gnjiljenje, zbog

Prehrana i razgibavanje

A lkoh ol , nikoti n

i zracenje

Kemijski lijekovi

upale di~nih organa. anginc. za raznc bole ti. poveca ne t lijezde, mora paziei i drta ti se pomenutih uputa. ZaSto oe sprijeeiti. kad je to mnogo jedoostavnije nego lijeci ti. Osobito je vazno da se vee u djeteta naucimo otkrivaLi simptome bolesti i u pravi cas poduzimati ouioe mjere.

OPASNOSTI ZA VRIJEME TRUDNOCE Sasvim je sigurno da neOla veee srece za majku od zdrava djeteta. Nitko ne zna sto je sreea majke iii oca, dok to sam nije dozivio. Kako je, pak. velika bol ako dode na svijel dijete bolesoo, nakazno, s nerazvijenim udovima, bez ruku iii oogu, s uoakaieoim licem i drugim slrasnim izo-paceojima kakva su u pos ljednje vrijeme primjeciva li u lisuCe novoro-dencadi u Evropi, osobi lO u jemackoj. Kako mora biti majci kad postane svjesna da je, moida, za lakvu oesrecu glavrti krivac upravo ona sama ! Prije svega, za vrijeme prva tri mjeseca trudooCe je plod, koji se razvija, upravo posebno osjelljiv za razna oSleeenja. To je znanstveoo dokaza no. M anje je osjel ljiv plod od cetvrtog do osmog mjeseca trudnoce. OVdje zelimo upozoriti na SIO lreba paziLi da ne bi naskod ilo plodu u razvoju.

Tko shvaea vaznosl prehrane, bez Claljnjega Ce priznati da prehrana trud-nice mora biti SIO prirodoija. Ne lreba jesti viSe nego prije trudooce.

T rudnica mora udisati dOSla kisika koji je neophodan za pravilan i nesmetan razvoj ploda. To posliZe razgibavanjem vani, na svjezem zraku. Treba setati po brdima i poljima, a ne po auto-cestama koje su zalrovane plinovima.

Uzivanje alkohola moZe ima ti vee pri oplodnji sudbonosne posljedice. Zato je potpuno neodgovorno zanijeti dijete poslije preobilnog uzivanja alkohola. Poslije praznika, koje bogato za lijevamo, to nije rijetkosl i moZe imati teske posljedice za citav i ivol. Svaka majka mora zoati da je alkohol stetan i mora se za vrijeme lrudooee odreci alkohola.

ISlo lako je neodgovorno ako zene za vrijeme trudnoee i dojenja djeleta puse. Dokazano je da se nikolin vee nekoliko sati poslije pusenja nade u malerinjem mlijeku. Tko ee oam dokazati da taj Olrov krvnih zila ne moZe iSlo tako u najkracem vremenu proci kroz posleljicu ?

Treba izbjegavati bilo kakvo zracenje rendgenskim zrakama, radijum i svako umjelno zracenje koje se upotrebljava u suvremenom lijecenju zracenjem. Na zalost, oe mozemo izbjeci rad ioaktivno zracenje koje na-staje od eksplozije alomske bombe, jer nije u nasoj moci da te eksplozije sprijecimo.

Trud nice ne smiju uzimati la blete protiv glavobolje, za smirivanje iii pralike za spavanje. Ala rmanloe vijesti 0 tragediji koju je uzrokovao ta-lidomid, lako uvjere svaku zeou da se za vrijeme trudnoee i dojenja odrece kemijskih lijekova Danas ta lidomid, sulra sulfonamid, prekosutra neki 38

drugi proizvod, moZe pokazati svoje ~ tetno djelovanje. Zalo je bolje da nam kemija ponudi usluge pri izradbi sredstava za oi~cenje prozora i podova, Ie pri usavr~avanju tehnickih dostignuCa, nego da nas zasipa skod ljivim iijekovima. 2ene moraju za vrijeme lrudnoCe dati prednosl svojim materinskim dut nostima, a ne da upotrebljavaju djelolvome lije-kove koji brzo djeluju protiv glavobolje, slabog osjecanja ili nesanice. Osim toga, protiv svih tih legoba imamo na raspolaganju neSkodljive biljke. Zalito se, dakle, bez potrebe izlagati nenadoknadivoj ~ teti ? Uvijek se iznova mozemo uvjeriti kako sama priroda moZe na neSkodljiv nacin pruZiti pomoc bez nezeljenih posljedica. Zbog neprirodnih okolnosti i nezdravih nazora, kojima smo danas izlozeni, mnogi gotovo uvijek misle da je bolje bolest uspavati nego lijecili. Posljedice tog sljepila, medutim, dokazuju da se prividno zaobilazno Iijecenje s prirodnim lijekovima bogato isplati.

DOBRE I SLABE STRANE HORMONSKE TERAPIJE

2ene koje bi rado imale djece, a ne mogu zanijeti, cesto poduzimaju sve da bi postigle svoj zeljeni oilj. To je shvatijivo, jer tako vaina, neispunjena zelja moZe izazvali telike psihicke smetnje. Medutim, ima i iena koje iele sarno malo djece, iii ih uopCe l'ie iele. Time su prikracene ne sarno za dijete vee lakoder za sve radosti koje pruia sretno materinstvo i djecji iamor u kuci.

Brak bez djece moZe biti posljedica hormonskih smetnji. To se vee mnogo Ova puta pUla pokazalo istinitim. U takvim slucajevima moiemo izabrati dva pula. Prvi je taj da tijelo potaknemo intenzivnijem stvaranju vlastitih hormona. To djelomice postiiemo fizikainim sredstvima, sjedecim kup-kama, izmjenicnim toplim-hladnim kupkama, Kuhnovim, blatnim i drugim lrupkama. 2ivljim optokom krvi utjecemo i na bolju prokrvljenosl trbusnih organa. Time mozemo podstaci produkciju hormona, sto cesto dovodi do zaceca.

Preparati koji pospjeSuju opt ok krvi, hiperisan, divlji kesten, prepa-rati kalcija s dodatkom vitamina D, veoma su korisni. [sto tako su korisna jela pripravljena ad psenicnog zmja. Usprkos lome sto razgiba-vanje na svjeiem zraku i duboko disanje pospjeSuju prirodnu obnovu organizma, ne smijemo pretjerivati, nego valja zivjeti posve normal no. To je prirodni,. neskodljivi put kojim moramo poci naprijed.

Mnogi predlaiu drugi put kojim bi zeljeli na najbrZi nacin postici svoj cilj. Radi se 0 hormonskoj terapiji, prije svega 0 upotrebi gonadolropina. [pak je to lijecenje donekle riskantno. BuduCi da je osjetJjivost zena pri-liono razliciLa, i njihovo je reagiranje razlicito, pa je lijecniku tesko 01-kriti pogodnu kolioinu hormona za svaku zenu posebno. Dr med. Jiirg

39

Druga vazna opazanja

Baer je nedavno objavio u Weltwocbe clanak u kojem upozorava da hormonskom terapijom mozemo postici neobicne rezultatc. Ako je, naime, upolrebljena kolicina hormona bila preobilna. moZe doci do oplodnje vise jajcanih stanica i da zena rodi dvojkc, trojke, iii pak priroda obdari majku sa jos vecim brojem djece. To bi bilo. vjerojatno, previse i za onu zenu koja zbog neploduosti nije zeljela na svijetu nista drugo nego samo dijete. Svakako je dobro pronaci najprije nacin kako potaci zlijezde s unutrasnjim lueenjem na povecano proizvodenje vlastitih bor-mona, pa tek onda, kad taj nacin nije bio uspjeiian, pomisljati na moguc-nost lijecenja bormonima.

U takvoj okolnosti moramo potanje razmisljati i 0 tome, sto se dogada ako se normal no stvaranje hormona u zenskom organizmu iznenada smanji iii prestane. Lijecnici za zenske bolesti su utvrdili da dolazi do kocenja u proizvodenju hormona u zena kojima dajemo takve preparate, npr. anti-baby pilule iii slicna sredstva koja koee proizvodenje hormona. Kad zena prestane uzimati pilule, organizam proizvodi suviiie bormona, tako da se poslije zaceea rodi vise potomaka. Budua da se broj lrojki i petorki na svijetu znatno povecava, zene su vee pocele razmislja ti 0 ne bas ugodnim posljedicama lib pilula.

Neki lijecnici isticu da ima hormona, medu kojima i anti-beby pilule, koji uzrokuju rak. Ovo je jos jedllo~pozorenje zenama, da nije dobro nasi lno izazivati prirodu koja se moZe na bilo koji nacin osvetiti .

NJEGA DOJENCETA Nasi su preci zacijelo ucin ili za nas mnogo dobra, jer je iskustvo dobar uCitelj . Katkad smo od njih preuzeli takoder i takvo shvacanje i obicaje, koji ne podnose kritiku suvremene bigijene. Sjetimo se samo magicnog straba pred vodom, zbog kojega su smatrali kupanje, pogotovo cesto kupanje, necirn upravo skodljivirn. I danas susrecemo sta re Ijude koji jos nikada nisu sjeli u kadu za knpanje, pa se time jos i hvale. Da su djecu nekada opominjali na opasnost od svjetla, zraka, sunca i vode, u slrahu da se ne bi prehladili, cini nam se danas smijesno, kao priea iz davnih vremena, a ipak su tako zivjeli jos nasi roditelji i djedovi. Bojeci se da djeca ne bi imala izoblicene udove, tako su ih cvrsto povijali da se nisu mogJi pokrenuti. los i danas mozemo u Italiji vidjeti dojencad povijenu kao mumije. Zbog toga se ne smijemo cuditi ako je smrtnost dojencadi nekada bila nekoliko pula veea nego danas.

testo kupanje dojenceta je nuzno iz higijenskih razloga i da se njeguje rad koze. Osim toga, kupanje podstiee takoder rad unutrasnjih organa. Zastoji procesa su uklonjeni, i zlijezde s unutrasnjirn lucenjem dobiju SVll potporu za svoju vaZou djelatnost. Ne zaboravimo da je plod bio devet mjeseci sakriven pod srcem svoje majke, stalno u jednakoj, sigurnoj okolini, u jednakoj tempera turi. Kad dijete dode na svijet, dospije izoe-40

nada u mnogo hladniju okolinu na koju se njegov organizam mora istom priviknuti. Za vrijeme kupanja novorodeneeta i dojenceta treba paziti da tempera tura vode ne prijede 37C, jer je to temperatu ra u kojoj je ono zivjelo u matemici. Ljeti moZe voda biti malo hl adnij a, osobi to ako smo je grijali na suncu. Oa djetetu mokar element godi i da mu je sklono. razabire se iz veselog pljuskanja i radosnog vriskanja, ~to govori 0 za-dovoljstvu u vodi. kao i plaea ako smo dijete prebrzo izvadili iz vode.

Kad biramo dodatke za kupku, moramo biti veoma oprezni da bismo izbjegli moguCe neugodnosti. NemoguCe je sprijeciti da dijete pn kupanju ne tun prst u usta. iii ne gutne cak i nesto vode u kojoj se kupa. Zbog toga ne smijemo za kupanje djece upotrebljava ti tak ve dodatke za kupke kao sto su smrekove iglice s dodatkom zelenkastoblistave boje (Na trium Ouoresceinurn). Ostro Ijekovito biljc kao ~to je rosopas (Chelidonium maius), iglica (Geranium pratense) i drugo, koje mace lijepo cisti kozu od egzema i lisajeva i blagotvorno utjeee na nju, moramo upotrebljavati s najvecom opreznosti. Ojeca su si lno osjetljiva; naoko neznatni i nevazni utjecaji rnogu izazvati posljedice kojih Ce nam razlozi biti neshvatljivi . Biljke pogodne za dodatke djecjim kupkama jesu : Preslica (Equisetum arvense) koja blagotvorno djeluje na kozu, jer ima

kremene kiseline. Metvica (Melissa officinalis) i limun ; caj tm biljki dodaje se kad su djeca

nervozna pa ih treba smiriti. Virak (Alchemi lla vulgaris); dodaje se caj ako djeca imaiu mlohave mi-

site, pa zelimo utjecati na unutrasnju napetost lkiva (za sprcca-vanje kile iii hernije doduSe neznalno, ali ipak korisno pom06no sredstvo).

Caj od kamilice protiv probavnih smetnji, bo lova u ielucu i laksm smet-nji u izrnjeni tvan (metabolizma).

Caj od nevena (Calendula officinalis) za osjetJjivu kozu, protiv osipa (egzema) i prljavstine.

Majcina dusica (Thymus serphyllum) srodna timijanu, uspjesno pomaie djeci koja se lako prehlade i cesto pate zbog hunjavice i upala sluznica (katara).

Ojecu roditelja koji su plucni bolesnici lreba povremeno kupat; u tom caju. Sabljas ti trputac (Plantago lanceolata) ne smijemo potcjenjivati kad dje-

tetu oslabi mjehur, osobito dok ga privikavamo na samostalno mokrenje .

Kupke s dodatkom caja moraju biti vrlo blage jer djeca bolje reagiraju na slabe podsticaje. Njega koie : Za ciscenje koze je najprikladniji takozvani punomasni djecji sapun. Svakodnevna upotreba sapuna nije nui na. Poslije kupanja nataremo kofu uljem za njegu koie, koje ne smije sadriavati ostra ete-ricna ulja. Najbolje je ulje kantariona (Hypericom perroratum) s dodat-kom malo limunova, narancina i rnandarinina ulja. Tim uljem dva puta tjedno natare)Ilo citavo tijelo. Nozice nataremo svaki dan, ali sarno uljem kantariona. Ulje irna prednost pred puderom koji zacepljuje pore, upija

41

~ zooj i brani bakterije. Isprobaoo je da je ulje najprikladnije za upotrebu. a sprecava i ojed koze. Protiv crvenila koZe i ojeda upotrebljavamo punomasnu kremu. bilo CiSLO lanolinsku, bilo s dodatkom ka ntarionova ulja (Bioforce).

Kuena pomotna sredstva za djecu moramo upotrebljava li s najveeim oprezom. Oojencad reagira na najmanje doze i podnosi bez stete sarno slabe nadraiaje.

Narocito s cajevima (biljnim uva rcima) morarno biti veoma oprezni jer naizgled sasvim neduzan eaj moZe izazvali teSke tegobe.

U djecjern zdravstvu ima homeopatija svoje zahvalno podrucje. Prven-stveno morarno dojencadi prepisivati sarno minimalne doze lijeka, a toga, na zalost, lijecnici za djecje bolesti (pedijatri) nisu uvijek dovoljno svjesni . Aim vee odrastao covjek ponekad teSko podnosi alopatsko !ije-cenje, kako ee tek reagirati dijete, a da pri tom ne spominjemo i mo-guenost stetnih posljedica tak va lijecenja. Upravo zbog iznenad uju6i h uspjeha horneopatskog lijecenja dojencadi, mnogi bi se mogli upitati , nije Ii, moi da, homeopatija plod maste. Za cajeve ponovno naglasavam da moraju bili vrlo biagi, tek toliko da su obojeni . Caj od komoraea iii anisa, ako nema na raspolaganju komoraca, ubraja

se medu najpoznatije domaee lijekove. Cajevi od komoraca, anisa, kima (kumina) i kopra, pripadaju cajevima koji griju. Caj komo-

raea je vee mnogo dijete oslobodio od tegoba s probavom i izrnjenorn Ivari, a majke izbavio neprilika. Caj od hajducke trave (Achillea mille(olium), vrIo razrijeden, pomaie

protiv proljeva i slabog teka. Ako proljev ne prestane, dodajemo caju nekoliko trunld steie (potentilla erecta) i od te rnjesavine blagog caja dajemo nekoliko puta dnevno po jednu i licicu.

Caj od zlatnice (celebi-grana ; Solidago virga-aurea) je izvrsno sredstvo kad s metabolizmom vode neSto nije u redu. To dolazi u obzir prije svega pri oboljenju bubrega. Ekstrakti zlatnice dobiju se u 'Ijekarnama pod razoim imenima i u razlicitim kombinacijama (Solidago, Nephrosolid). Ako nemamo pri ruci zlatnice, skuhamo eaj od sipka (Rosa canioa) iii preslice.

Za raskuiivanje rnanjih ozljeda upotrebljavamo kiselu surutku iii njen koncentrat (Molkosan). Upotrebljavamo ga kao jod, sarno 5(0 nije tako opasan.

Za vanjsku upotrebu imaju preparati kantariona lakoder izvanredno djelovanje (Hypericum 0). Poznati djecji lijecnici, kao dr Joseph Schier, prepisuju preparate kantariona cak protiv tetanusa.

Nedostatak kalcija odrazava se na razne nacine. Jos je i danas priliono Cesta bolest male djece. Ako se istodobno radi i 0 nedostatku vitamina 0 , postoje svi uvjeti da se razvije rahitis (engleska bolest). Pri tome ne mislimo na nekadasnje teske deformacije i nerazvijeoost kostura zbog te bolesti, nego na lakSe oblike rahitisa, koje jos i danas cesto vidimo. Upravo je neobicno da djeca oboljela od rahitisa pokazuju veau zivahnost od zdravih vrsnjaka, da brie reagiraju, da imaju ozbilj~n, pametan izraz, 42

zbog eega im pripisuju viSe pameti nego sto je uislinu imaju. Takva djeca dozriju prije vremena. U vezi s njima sjetimo se jabuke koja na drvetu dozrije i pozuti prije vremena. Kad jc pogledamo izbliza. vidimo da je orvljiva i da je zbog toga prerano dozrela.

Djeci moramo davati kalcij i vitamin D. Na raspolaganju su Dam homeopatski preparati kalcijeva rosrata, vitamina D i kremene kiseline u razlicitim kombinacijama i mjeSavinama. Vitamina D ima u izobilju u naraneama i ribljem ulju. Djeca, pak, dosta cesto ne mogu podnijeti riblje ulje pa ga povrate. Zato se pripremaju rawe emulzije narancina soka i ribljeg ulja, koje djeca rado uzimaju. Preporucljiv je i sok od mrkve, iii njegovi umjetni koneentrati. Od preparata spomenimo Calcium phosphorieum D" Calcium Iluoratum D " (za rube), Silieea D " , kaleijev kompleks Urticalein, Vitarorce i Bioearo ttin.

MAJtlNO MLIJEKO Majcino je mlijeko za dojenee kudikamo najbo lja i prava hrana, i za nje-govo buduCe zdravlje od izvanredne vaznosti. Nisu statislicari uzalud ustanovili da je deset puta veea smrtnost djece koju zalijevaju, tj . hrane zlicicom, nego one koja sisu. Osobito su prvi dani ishrane izva nred no vazni za dojence, i vrlo cesto odlucuju 0 njegovu zivotu ili smrti. U zi-votinja smo se takoder mogli uvjeriti da priroda ne dozvoljava sebi pri-siljavanja bez losih posljedica. Svaki seljak zna kako je tesko uzgojit) inaee tako krepku ovcieu ako je ne hrani njena majka. NajljepSe janje ugiDe ako ga hranirno kravljim mlijekom, ali isto tako i majciDim mlij~kom s kojega je obrano vrhnje. Mlijeko vlastite majke je za svako stvore-nje ono najbolje sto treba za svoj razvoj. Za tele kravlje, za janje ovcje, a za covjeka majcino mlijeko, jer je samo ono tako sastavljeno da omo-gucava ispravan fizioloski i bioloski razvoj covjecjega tijela, osobito kostura, zivaca i drugih organa.

P~o mlijeko (kolostrum) sadrZi korisne enzime, soli, poznate i nepo-znate vitamine i drugo sto ne mozemo nati ni priblizno u istom obliku ni u kojoj drugoj hrani. Osim t0ga, u m1ijeku su imune tvan i aleksini, koji stite organizam dojenceta od bolesti ; zbog toga je dojence, osobito prvih dana poslije rodenja, otporno protiv odredenih zaraznih bolesti.

Protiv slabog argumenta da bi, toboze, zbog dojenja trpjelo majcino zdravlje i Ijepota, mozemo navesti upravo suprotne dokaze. Zdrava majka koja doji ima od dojenja korist, jer pod normalnim uvjetima, u to vrije-me, zlijezde s unutrasnjim lucenjem djeluju bolje i jace. lskoristavanje hrane je izvrsno, tijelo je zasiCeno vitaminima jer prakticki iskoristava sve vitamine koje dobiva hranom. Regeneracija trbusnih organa je bolja u matera koje doje, nego u onih koje su se dojenja odrekle. Kasnija du-sevna privrZenost djeteta i skl