dr. sc. Ismet Kumalić, predsjednik Vanjskotrgovinske Komore BiH

GLASNIK VANJSKOTRGOVINSKE/SPOLJNOTRGOVINSKE KOMORE BOSNE I HERCEGOVINE

InfokomInfokom

VANJSKOTRGOVINSKA RAZMJENA • ZAKONSKA REGULATIVA • ANALIZE • U FOKUSUTRŽIŠTA • SAJMOVI • INTERVJU • PREDSTAVLJAMO • BH PRIVREDA • PROJEKTI

ISSN 1840-3417

Intervju: dr. sc. Ismet Kumalić, predsjednik VTK BiH • Skupština VTK BiH: Novo rukovodstvo Komore

WWW.KOMORABIH.BA

Energetski sektorBosne i Hercegovine

Energetski sektorBosne i Hercegovine

BROJ 55 • GODINA VI • MART/O 2013.ŽUJAK

2 INFOKOM – broj 55 – mart/ožujak 2013.

INFOKOMBroj 55mart/ožujak 2013.

Izdavač:VANJSKOTRGOVINSKA /SPOLJNOTRGOVINSKAKOMORA BOSNE I HERCEGOVINE

Adresa:Branislava Đurđeva 1071000 Sarajevo

Uređivački kolegij:doc. dr. Velibor Peulić, predsjednikAida AlićEnes AliškovićIgor Gavranprof. dr. Duljko HasićZdravko MarinkovićBoris MarkovićEngin Mešanović

Kontakt:Aida AlićSlužba za informiranjeTel: +387 33 566-272Fax: +387 33 214-292E- mail: [email protected]://www.komorabih.ba

Dizajn i priprema:Engin Mešanović

Štampa:Suton d.o.o. Široki Brijeg

Tiraž:2000

BESPLATAN PRIMJERAK

4 INTERVJU dr. sc. Ismet Kumalić, pred-sjednik Vanjskotrgovinske Komore BiH

6 Odluka o članarini VTK BiH za 2013. godinu

7 Novo rukovodstvo VTK BiH

8 REGIJA Budućnost zemalja zapadnog Balkana je u njihovoj budućoj saradnji

10 ANALIZA Vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine u 2012. godini

13 U FOKUSU Kraljevina Španija

16 ANALIZA Stambena izgradnja u BiH

17 Usvojen Protokol Komisije za privrednu saradnju BiH i Slovenije

18 INTERVJU Borko Đurić, predsjed-nik Privredne komore Republike Srpske

20 IZ KOMORA Posljedice nedonošenja Zakona o šumama FBiH

21 REGULATIVA Uredba o drvetu (EU TR)

22 Certificiranje proizvoda šumarstva i drvne industrije

24 ANALIZA Energetski sektor Bosne i Hercegovine

28 PREDSTAVLJAMO BH KOMPANIJE JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo

30 ANALIZA Perspektive razvoja tekstilne industrije

32 REGULATIVA Pravilnik o mikrobiološkim kriterijima za hranu

33 Turizam - vodeća svjetska industrija

34 SAJMOVI FOODEX JAPAN 2013 Kompanijama iz BiH otvoren put na azijsko tržište

36 Izvrsni rezultati i blistava budućnost IMM COLOGNE

39 Zajednički nastup bh. indu-strije na sajmu GAST 2013

40 Prvi zajednički nastup bh. firmi na sajmu BAU

41 Uspješan nastup bh. kompanija na sajmu BioFach 2013

42 Novosadski sajam obilježava 90 godina uspješnog rada

44 TRŽIŠTA Kompanijama iz BiH otvore-na tržišta UAE i Katara

45 SEMINAR Razvoj profesionalnog lobi-ranja u regiji

48 PREDSTAVLJAMO Sberbank

49 SHP Celex

50 EU STRATEGIJA ZA RAST Energetska efikasnost

52 EVROPSKA PREDUZETNIČKA MREŽA

54 PREDSTAVLJAMO BH KOMPANIJE Energopetrol d.d. Sarajevo

55 KALENDAR SAJMOVA I IZLOŽBI U BOSNI I HERCEGOVINI

Sadržaj

INFOKOM – broj 55 – mart/ožujak 2013. 3

Uvodnik

Početak svake nove godine donosi nova očekivanja, ali i nove izazove, pa u takvom ozračju prolaze i prvi mjeseci 2013. go-dine u Bosni i Hercegovini. Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine i u ovoj godini nastavlja kontinuirano djelovanje u smjeru poboljšanja poslovnog okruženja u Bosni i Hercegovini, inicirajući neophodne izmjene i dopune zakonske regulative, or-ganizirajući posjete i prijeme poslovnih delegacija i sudjelovanje na međunarodnim sajmovima, kreirajući nove promotivne mate-rijale i poduzimajući sve ostale aktivnosti iz svoje nadležnosti.

Pozitivne promjene nagovještava znatno povoljnija vremenska si-tuacija početkom godine i time izostanak poteškoća i šteta nasta-lih godinu ranije, kao i povećanje proizvodnje električne energije, čije smanjenje izvoza je u najvećoj mjeri i pogoršalo sliku proš-logodišnje vanjskotrgovinske razmjene. Pozitivnom trendu će sigurno doprinijeti i uspješni nastupi domaćih izvoznika na međunarodnim sajmovima širom Evrope, a posebno mjesto svakako pripada prvom iskoraku na novo, prestižno tržište dalekog Japana, koje je u ranijim godinama bilo neoprav-dano zanemareno. Konkurentnost na ovakvim zahtjevnim tržištima nemoguća je bez unapređenja vlastitih kapaciteta i sposobnosti, a tome će svakako pomoći novi oblici edukacije za naše članice, osmišljeni sukladno zahtjevima i potrebama samih privrednika.

Nepovoljna ekonomska situacija i teško stanje u privredi Bosne i Hercegovine u 2012. godini bili su najveći motiv Vanjskotrgovinskoj komori za još aktivnije i intenzivnije djelovanje u cilju ostvarenja svoje zakonske uloge, minimiziranja negativnih i poticanja pozitivnih ekonomskih kretanja. Ostvareni zapaženi rezultati na tome putu, o kojima Vas redovito informiramo i putem medija, neće biti izgovor za opuštanje, već dodatni motiv za nastavak uspješnog djelovanja i kontinuiranog unapređenja polo-žaja svojih članica i cjelokupne privrede u narednom periodu.

U ime Uređivačkog kolegija, želim Vam ugodno čitanje i nastavak uspješne suradnje.

Igor Gavran, dipl. oec.


Ugledni i višedecenijski privrednik dr.sc. Ismet Kumalić od 1. marta 2013. godine novi je predsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine. Bio je to povod da sa novoimenovanim predsjednikom razgovaramo o budućim koracima novog rukovodstva, aktuelnom stanju u privredi te tome kako pomoći privrednicima i stvoriti bolji poslovni ambijent u BiH.

INTERVJU >>> Dr. sc. Ismet Kumalić, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH

Prema redovnoj rotaciji funkcija, u narednom mandatnom periodu od 16 mjeseci, počevši od 1. mar-ta, obnašate funkciju predsjedni-ka Vanjskotrgovinske komore BiH. Kako ocjenjujete dosadašnje aktiv-nosti Komore, odnosno koji su to iza-zovi i prioriteti na kojima ćete raditi tokom povjerenog Vam mandata?

‘’Iza nas je jedno vrijeme u kome su za rad Vanjskotrgovinske komore BiH bili odgovorni drugi ljudi i oni su ura-dili dio posla. Skupština VTK BiH kao najviši organ Komore je ta koja treba

da odgovori na postavljeno pitanje. Naš zadatak je da usmjerimo naše aktivnosti na vrijeme koje je ispred nas. Nalazimo se u vremenu opće recesije i naše djelo-vanje zahtjeva dodatne napore i aktiv-nosti kako bismo ublažili negativne po-sljedice na bh. privredu i okrenuli smjer kretanja prema pozitivnim trendovi-ma. Potrebno je uraditi mnogo posla. Prvo moramo posložiti stvari unutar komorskog sistema i uspostaviti mo-del zajedničkog djelovanja komorskog sistema kao cjeline. Naš osnovni cilj je izvoz, a zadatak da u saradnji sa držav-

nim institucijama i organima stvaramo povoljniji ambijent za jačanje konku-rentske sposobnosti privrede. Naše dje-lovanje želimo bazirati na prijedlozima za sistemska rješenja uređenja domaćeg prostora.’’

Kako ocjenjujete stanje u privredi?’’Prvi pokazatelji za ovu godinu uka-

zuju na pozitivne trendove kada je u pitanju vanjskotrgovinska razmjena, odnosno pokrivenost uvoza izvozom, i to je nešto što ohrabruje. Kada se stvari posmatraju unutar zemlje, onda se vidi

Potrebno je uvesti nove mjere da bi se zaustavili negativni trendovi


INTERVJU >>> Dr. sc. Ismet Kumalić, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH

da nelikvidnost raste, sve je veći broj kompanija čiji su računi blokirani, ne-zaposlenost raste. Tu je potrebno uvesti nove mjere da bi se zaustavili negativni trendovi.’’

Šta je potrebno učiniti da bi se po-boljšao poslovni ambijent u našoj zemlji?

‘’Ako smo se opredijelili za tržiš-nu privredu, onda moramo upravljati privredom instrumentima tržišne pri-vrede. U prvom redu tu mislimo na finansijski sistem zemlje i finansijsko tržište kao okruženje u kojem posluju kompanije. Centralna banka ima ogra-ničenja zbog politike valutnog odbora (currency board), ali postoje i drugi instrumenti, poput primarne emisije ili obavezne i devizne rezerve koji se nedo-voljno koriste za korekciju precijenje-nosti valute koja nepovoljno djeluje na domaću privredu i izvoz. Nažalost, obje razvojne banke nisu u funkciji podrške izvoza kao ključnog segmenta za izlazak iz recesije. O političkom stanju u zemlji kao općem okviru za djelovanje je već sve rečeno. Banke kao ključni subjekti na finansijskom tržištu su u stranom vlasništvu i prema obavljenim istraži-vanjima više su usmjerene na plasman strane robe na bh. tržištu, a manje na razvoj domaće privrede koja u krajnjem dovodi do povećanja izvoza, odnosno pokrivenosti uvoza izvozom. Pozitivna tendencija u pokrivenosti uz nikakvu sistemsku podršku samo pokazuje “žila-vost” privrede i napore poduzetnika da održe proizvodnju i izvoz u nepovolj-nom poslovnom okruženju.’’

Komora ima značajnu ulogu u pri-vrednom životu BiH. Na šta bi ste Vi posebno ukazali?

‘’Komora je asocijacija privrede i naš zadatak je da djelujemo u pravcu stva-ranja povoljnog okruženja za poslova-nje i zaštitu poduzetništva. Naš zadatak je da, u saradnji sa Vijećem ministara, kreiramo i predlažemo sistemska rje-šenja u pravcu unapređenja poslovnog ambijenta u zemlji i promoviramo našu privredu u inostranstvu.’’

Na kojim projektima će raditi Komora kako bi pomogla privred-nicima u prevazilaženju njihovih problema?

‘’Mi želimo djelovati na donošenje sistemskih rješenja koja će poveća-vati konkurentsku sposobnost naših kompanija na međunarodnom tržištu.

Pripremit ćemo i predložiti izmjene određenih zakonskih rješenja koja bi zaštitila domaću proizvodnju, omogu-ćila nova udruživanja i objedinjavanja kako bi se jačala pregovaračka pozicija naših kompanija. Tu je niz zajedničkih nastupa na međunarodnim sajmovi-ma i stranim tržištima. Dobra sarad-nja sa Ministarstvom vanjskih poslova BiH i Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH nas ohra-bruje u tim namjerama i vjerujemo da ćemo zajedničkim djelovanjem postići rezultate.’’

Šta je to nužno učiniti kako bi se po-većao izvoz i smanjio uvoz?

‘’Ako prihvatimo politiku da je izvoz izlaz iz recesije, onda se ekonomska po-litika mora podrediti podršci izvoznog sektora. Centralna banka treba uraditi svoj dio posla, Razvojna banka razradi-ti povoljnije uvjete finansiranja izvoza, a administrativne i carinske barijere koje nisu u funkciji izvoza moraju se ot-kloniti. Komora je pripremila projekte edukacije za izvoznike i stjecanje statusa autorizovanih izvoznika, čime se po-jednostavljuje procedura carinjenja. Mi očekujemo i puno razumijevanje fiskal-nih organa u iznalaženju rješenja koja bi oslobađala izvoznike određenih obave-za. Dobar primjer je sistem PDV-a gdje se primjenjuje nulta stopa na izvoz. Ima tu dosta instrumenata i mogućnosti. U pitanju je opredjeljenje i pristup u stva-ranju povoljnog ambijenta. Ne možemo biti zadovoljni ako se u zemlji ne koriste domaći resursi poput vode, nego se isti uvoze, iako im kvalitet si-gurno nije na nivou kva-liteta domaćeg proizvoda. Moramo se izboriti da se primjeni instrumentarij zaštite domaće proizvod-nje koji nam je omogućen međunarodnim spora-zumima u okviru EU i CEFTA-e. Jedna od stvari koju planiramo napraviti je da u saradnji sa nauč-no-istraživačkim insti-tucijama uradimo robne bilanse potreba domaćeg tržišta i naših mogućno-sti. Na osnovu dobivenih rezultata imat ćemo jasnu predstavu u kom pravcu i u kojim sektorima djelo-vati. Mi ne želimo pričati bez tačnih i provjerenih pokazatelja ni predlagati

mjere koje neće voditi u pravcu mak-simiziranja izvoza. U tom cilju smo potpisali sporazume sa provjerenim istraživačkim i obrazovnim instituci-jama (Ekonomski fakultet Sarajevo i Ekonomski institut u Banjoj Luci).’’

Često imamo priliku čuti kako BiH ima kapacitete i šanse, ali da su ne-dovoljno iskorišteni. Koje su to šan-se BiH u smislu privrede i privrednih grana na koje biste stavili poseban akcenat?

‘’Svako ima šanse pa i Bosna i Hercegovina. Na nama je da utvrdimo u čemu smo najbolji, da se u tom se-gmentu dobro organiziramo, zajednički nastupimo i vjerujem da uspjeh neće izostati. Na osnovu vlastitih iskustava i obavljenih istraživanja moram reći da šanse nisu tamo gdje se priča bez argu-menata i obavljenih istraživanja. Sada je moderna priča o energetici i svi govore kako je u tome izlaz. Energetski sektor jeste neophodan uvjet za razvoj privre-de, ali da li je on i najbolja opcija za ra-zvoj zemlje u ovom momentu to je već drugo pitanje. Energetski sektor traži velika kapitalna ulaganja, nudi relativno manju zaposlenost i zahtjeva dugoročne i dobro osmišljene energetske strategije. Ako bacite površan pogled na trenutno stanje, vidjet ćete da nemamo potreban kapital ni usvojene i osmišljene strate-gije i da imamo veliku nezaposlenost. Strani investitori ne ulažu tamo gdje ne postoji sigurnost i pozitivno okru-ženje. Ja mislim da rješenja treba tražiti tamo gdje se prema raspoloživim re-


sursima mogu postići najbrži i ciljani rezultati.’’

Kako posmatrate skori ulazak Republike Hrvatske u EU i činje-nicu da se u mnogim segmentima bh. privrednici zbog neposjedo-vanja evropskih standarda pro-izvodnje nalaze pred gubitkom ovog tržišta?

‘’Prije nego što dam odgovor na postavljeno pitanje, želim naglasiti da je naš najvažniji vanjskotrgovinski partner upravo EU i da se polovina vanjskotrgovinske razmjene odvija sa zemljama EU. Naši izvoznici pozna-ju to tržište, znaju pravila ponašanja i ulazak Hrvatske u EU za njih nije nova i nepremostiva stvar. Prema našoj statistici koja se zasniva na izvoznim deklaracijama i koja izvoz mjeri prema zemlji u koju se izvozi a ne prema krajnjem potrošaču, na Hrvatsku otpada manje od 15% uku-pnog izvoza. Druga statistika bi po-kazala drugačiji odnos i stvarni izvoz na Hrvatsko tržište bi bio sigurno manji. Ulazak Hrvatske u EU će imati određene utjecaje u mjeri relativnog učešća u vanjskotrgovinskoj razmje-ni. Postoje tu i prednosti koje treba iskoristiti. Mi smo sada na granici sa EU, prolazimo jednu carinsku proce-dure, manja su ukupna zadržavanja na graničnim prelazimo, što će uma-njiti troškove. Zbog nespremnosti i ograničenosti broja prelaza postojat će dodatni troškovi, ali i manje mo-gućnosti carinskih prevara i erozije javnih prihoda. Naravno da oni koji ne ispunjavaju standard neće ni moći izvoziti i to će biti gubitak na kratki rok. Na dugi rok nas čeka ulazak u EU i prilagođavanje EU standardi-ma. Što prije naučimo lekciju to ćemo biti spremniji. Ako je naš cilj ulazak u EU kao punopravni član, onda je svaki korak približavanja napredak koji u krajnjem donosi boljitak. U pr-voj fazi će sigurno doći do negativnih efekata i to je cijena prilagođavanja novim uvjetima. Koliko i kojom brzi-nom će se državne institucije uspjeti prilagoditi tim novim uvjetima teško je odgovoriti. Vanjskotrgovinska ko-mora će kroz edukacione programe dati svoj doprinos u cilju bržeg prila-gođavanja i primjene standarda koje zahtjeva EU.’’

Razgovarala Aida Alić n

Na osnovu člana 22. Zakona o Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH”, broj 30/01) i člana 46. Statuta Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, Skupština Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj 18.2.2013. godine, donijela je

ODLUKU O ČLANARINI VANJSKOTRGOVINSKOJ KOMORI BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2013. GODINU

Član 1.Ovom Odlukom propisuje se osnovica, stopa i način plaćanja članarine koju članovi iz člana 3. stav (1) Zakona o Vanjskotrgovinskoj komori BiH plaćaju Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Komora).

Član 2.Pravna-privredna lica registrirana za obavljanje poslova sa inostranstvom na prostoru BiH (u daljnjem tekstu: član) koja obavljaju vanjskotrgovinski promet plaćaju članarinu na vrijednost uvezene robe iskazane u carinskoj deklaraciji kvartalno, i to:A) 0,1% na ostvareni ukupan kvartalni uvoz do 10.000.000,00 KM, minimalno 20,00 KM mjesečno i ne više od

1.666,67 KM mjesečno.B) 0,05% na ostvareni ukupan kvartalni uvoz od 10.000.000,01 KM do 50.000.000,00 KM ili maksimalno 3.333,34

KM mjesečno.C) 0,03% na ostvareni ukupan kvartalni uvoz veći od 50.000.000,01 KM fiksno 5.000,00 KM mjesečno. Visina članarine za svakog člana utvrđuje se na osnovu podataka o uvozu koje Komora dobija od Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Član plaća članarinu na osnovu kvartalnih obavještenja koja mu dostavlja Komora.

Član 3.Članarina propisana u članu 2. ove Odluke ne plaća se u slučajevima: • uvozradiizvoza(posloviunutrašnjedorade,lohnposlovi)i• uvozopremezavlastitepotrebe.

Član 4.Banke, osiguravajuća društva i privredno pravna lica iz oblasti prometa (cestovni promet, željeznički promet, zračni promet, djelatnost putničkih agencija i turoperatora, poštanske aktivnosti, telekomunikacije i ostale prateće djelatno-sti te agencije u prometu), građevinarstva, kao i drugi članovi Komore, kojima se članarina ne može utvrditi u skladu sa članom 2. ove Odluke, plaćaju članarinu od 0,2% na utvrđenu osnovicu. Osnovica za utvrđivanje članarine iz prethodnog stava je iznos isplaćenih bruto plaća zaposlenih. Članarina iz stava (1) ovog člana plaća se prilikom isplate plaća zaposlenim. Članovi iz stava (1) ovog člana ne plaćaju članarinu utvrđenu članom 2. ove Odluke. Minimalan iznos članarine za pravna-privredna lica po ovom kriteriju je 20,00 KM mjesečno.

Član 5.Uplata članarine po osnovama propisanim ovom Odlukom vrši se na račune Komore koji se vode kod poslovnih banaka.

Član 6.Generalni sekretar Komore je ovlašten da u cilju naplate članarine zaključi odgovarajuće ugovore sa nadležnim struč-nim institucijama putem kojih se vrše finansijske transakcije te utvrdi način kontrole i uplate članarine.

Član 7.Upravni odbor Komore ili od njega ovlašteno lice može zaključiti pravičan ugovor kojim će se utvrditi način i visina plaćanja članarine Komori sa pravno-privrednim licima koji imaju ekonomskih poteškoća u poslovanju.

Član 8.Svi eventualni sporovi zbog nepostupanja po ovoj Odluci rješavat će se dogovorom, ako to nije moguće sporovi će se voditi kod nadležnog suda.

Član 9.Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje da važi Odluka o članarini Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine broj: VTK-1-342-13/13 od 18.02.2013. godine.

Član 10.Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u “Službenom glasniku BiH”, “Službenim novinama Federacije BiH”, “Službenom glasniku RS”, “Službenom glasniku Brčko distrikta BiH” i “Infokomu”, te na web stranici Komore.

VANJSKOTRGOVINSKA KOMORA BIH PREDSJEDNIK SKUPŠTINE Broj: VTK-1-342-5/13 Datum: 18.2.2013. godine mr. Dragoslav Mihajlović, dipl. inž


Na sedmoj sjednici Skupštine Vanjskotrgovinske komo-re Bosne i Hercegovine, održanoj 18.2.2013. godine u Tesliću, razmatran je i usvojen Izvještaj Komisije za veri-fikaciju mandata zastupnika i odluka o verifikaciji novo-imenovanih zastupnika u Skupštini. Nakon verifikacije mandata zastupnika u Skupštini, usvojen je dnevni red te imenovani predsjednik i potpredsjednik Skupštine. Za predsjednika Skupštine imenovan je Dragoslav Mihajlović a za potpredsjednika Ahmet Egrlić.

U daljem radu Skupština Komore je usvojila Odluku o izmjeni Statuta VTK BiH, te neophodna finansijska, plan-ska i programska akta. Također su izvršene i određene kadrovske promjene, odnosno razrješenja i imenovanja članova organa Komore.

Prema ovim odlukama organi Vanjskotrgovinske Komore BiH sada funkcioniraju u sljedećem sastavu.

Predsjednik VTK BiH (od 1. marta) je dr. sc. Ismet Kumalić, a potpredsjednici su Nemanja Vasić i doc. dr. sc. Bruno Bojić.

Upravni odbor VTK BiH čine: Borko Đurić, Šukret Hadžalić, Ilija Damir Pehar, Mario Hrkač, Emir Raković i Predrag Mitrašević, te članovi po funkciji: Ismet Kumalić, Bruno Bojić i Nemanja Vasić.

Nadzorni odbor VTK BiH, pored najvišeg rukovodstva VTK BiH, čine Milomir Durmić, Huso Ćesir i Vjekoslav Domljan.

Novo rukovodstvo VTK BiH

Prof. dr. Dževad Šabić - IN MEMORIAM

Prof. dr. Dževad Šabić, čovjek čija je vizija, želja, upornost i inventivnost pokazala da se mnoge poteškoće i ponekad naizgled nerješivi problemi mogu savladati ako je cilj dobro definiran. Sve što je radio, radio je punim srcem i angažmanom. Mi koji smo s njim sarađivali znamo da je u tome uvijek uspijevao, zahvaljujući, prije svega, svojoj naučno-stručnoj kompetentnosti, ali u velikoj mjeri i svojoj finoj naravi i elokventno-sti koja ga je krasila. Na trenutke se činilo da mu se žuri završiti što više toga, kao da je osjećao da je rok kratak, tako užasno kratak.

Bio je dobar čovjek, miran i, nažalost, mnogima nedovoljno poznat. No, mi koji smo svjedočili njegovom stručnom i naučnom radu, posebno njegovoj predanosti i ustraj-nosti, duboko žalimo za njegovim preranim odlaskom. Njegovim odlaskom izgubili smo vrsnog stručnjaka, izuzetnog praktičara i naučnog radnika.

Rođen je 1950. godine u Šipovu, gdje je završio i osnovno i srednje obrazovanje. Dalje obrazovanje nastavio je na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, gdje je diplomirao 1973., magistrirao 1980. i doktorirao 1992. godine, uz nastavak kontinuirane stručne edukacije sve do kraja života.

Profesionalnu karijeru počeo je 1974. godine u Ekonomskoj školi u Šipovu, gdje je dužnost profesora obavljao do 1978. godine, kada rad nastavlja u Gipsari „Volari“ Šipovo. U ovom poduzeću je do 1983. godine obavljao poslove rukovodioca Računovodstveno-finansijskog sektora, a potom generalnog direktora, sve do 1992. godine. Profesionalni angažman, prekinut ratnim dejstvima i prinudnim napuštanjem zavičaja, nastavlja u Zenici, od 1994. godine u Agenciji za obnovu, razvoj i preduzetništvo Okruga Zenica, a od 1996. godine u Ministarstvu industrije, energetike i rudarstva Zeničko-dobojskog kantona. U Privrednoj, a potom Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine u Sarajevu radio je od 1997. godine, obavljajući poslove v.d. direktora Centra za informatiku i statistiku, a od 2006. godine savjetnika u Sektoru za makroekonomski sistem, gdje je ostao do svoje iznenadne smrti.Pored navedenih dužnosti te drugih poslova koje je obavljao, bio je uvijek posvećen naučnom radu, neumorno stvara-jući stručne radove, članke, studije, analize i knjige.


Ekonomska kriza tokom devede-setih godina, raspad zajedničkog tržišta bivše Jugoslavije, konflikti

i ratovi, opustošili su lokalni fizički i fi-nansijski kapital u regionu te su inostra-ne investicije postale neophodne za obe-zbjeđivanje održivog ekonomskog rasta, uvođenje tehničkih inovacija i stvaranje mogućnosti za zapošljavanje. Nestanak SFRJ (odnosno pojava šest novih suve-renih država) ostavio je i znatnu prazni-nu, odnosno objektivno izazvao potre-bu za novim oblicima saradnje.

Trgovinska saradnja sa inostran-stvom je praktično jedan od preduslova privrednog prosperiteta u modernom svijetu. Nakon raspada bivše Jugoslavije, tokom devedesetih godina došlo je do kolapsa normalnih trgovinskih i drugih privrednih odnosa između preduzeća iz različitih jugoslavenskih republika: rat, ekonomske sankcije, drastično smanji-vanje tržišta, nove granice i prepreke tokovima robe doveli su do pada druš-tvenog proizvoda i do pada međusobne razmjene tokom posljednje decenije XX vijeka, kao i do preusmjeravanja trgo-vinskih tokova. Djelimično, ovo je trend koji se desio i u drugim zemljama cen-tralne i istočne Evrope nakon raspada Istočnog bloka.

Svjetska ekonomska kriza iz 2008. godine pogodila je i region Balkana, iako ne u mjeri u kojoj se to de-silo sa zemljama čije su privre-de bile integrisanije u svjetske privredne i finansijske tokove ili upućenije na američko fi-nansijsko tržište.

Privrede zapadnog Balkana, pored globalne ekonomske kri-ze, dodatno su pogođene unu-tarnjim problema. Zato je od iznimne važnosti za budućnost zemlja regiona da pospješu-ju dugoročnu konkurentnost i prosperitet. Neophodno je

stvarati povoljne uslove za investira-nje, ubrzati reforme u cijelom regionu u mnogim sektorima, kao i stimulisati ubrzani razvoj saobraćajne, energetske i telekomunikacione infrastrukture.

Oštra međunarodna konkurencija za privlačenje investicija zahtijeva od ze-malja zapadnog Balkana da zajednički rade na unapređivanju ukupne investi-cione klime i da promovišu region kod stranih investitora, istovremeno podsti-čući domaće investicije.

Sigurno snabdijevanje energijom, razvijena saobraćajna i energetska in-frastruktura, kao i očuvanje i unapre-đenje životne sredine od ključnog su značaja za ukupni ekonomski razvoj i kvalitet života građana našeg regiona. Ekonomska i finansijska kriza sa soci-jalnim posljedicama, kao i klimatske promjene i drugi negativni uticaji na životnu sredinu, izazovi su sa kojima se region dodatno suočava. Više nego u drugim oblastima, regionalna saradnja je neodvojivi dio procesa integracije u EU, tako da je u zajedničkom interesu primjena propisa i standarda EU u regi-onu i prije pristupanja EU. Energetske i transportne mreže potpuno integrisane u odgovarajuće evropske mreže od vi-talnog su značaja i za EU.

Najvažniji razlozi koji objektivno podstiču potrebu za novim oblicima

i inicijativama za saradnju zemalja Balkana jesu sljedeći: potreba približa-vanja Evropskoj uniji i drugim evrop-skim integracijama; saradnja u jugo-istočnoj Evropi doprinosi evropskoj institucionalnoj „arhitekturi“; objektiv-na upućenost susjeda jednih na dru-ge, posebno imajući u vidu relativnu ograničenost nacionalnih tržišta, nivo ekonomskih snaga, potrebe razvoja in-frastrukture i neophodnost regulisanja sve većeg broja socijalnih i ekonomskih pitanja na regionalnom/međunarod-nom nivou; potreba za boljim korište-njem jednog ili više zajedničkih resursa i za liberalizacijom trgovine; pritisak EU i drugih međunarodnih činilaca i sila na balkanske zemlje da uspostave bolju i efikasniju međusobnu saradnju.

Istovremeno, proces subregionalne saradnje ima i veliki broj objektivnih i drugih prepreka, u koje se mogu svr-stati: nepostojanje dugoročnije tradi-cije saradnje; nerazvijenost privrede i ograničenost resursa (finansijskih i ka-drovskih) za saradnju; periferni položaj regiona u odnosu na vodeće evropske centre integracije, odnosno prevashod-na ili isključiva politička i ekonomska orijentisanost većine zemalja regiona na saradnju i integraciju sa razvijenim zapadnim zemljama (EU, EFTA, i sl.); još uvijek neprevaziđeni regionalni

sporovi, uključujući i sporo-ve oko granica ili nacionalnih manjina; politička i ekonomska nekoherentnost regiona; razli-ke u nacionalnim, političkim ili ekonomskim interesima i orijentacijama.

Načelni cilj svih multilate-ralnih inicijativa je razvoj mul-tilateralne saradnje, kao osnove za ekonomski progres, politič-ku i ekonomsku stabilizaciju i produbljivanje dobrosusjed-skih odnosa.

Budućnost zemalja zapadnog Balkana je u njihovoj budućoj saradnji

CEFTA sporazum stvara uslove za ravnomjerniji razvoj cijelog regiona zapadnog Balkana, jačanje saradnje i solidarnosti, usklađivanje politika razvoja, poboljšanje infrastrukture i poboljšanje opšte slike regiona prema inostranstvu.

REGIJA


Dobru osnovu za uspješnu buduću saradnju, kao moderan i liberalan spo-razum o slobodnoj trgovini koji pokri-va više od 90% međusobne robne raz-mjene u regionu, CEFTA 2006 može podstaći daljnji rast razmjene i kon-kurentnosti, jer omogućuje ekonomiju obima, smanjenje troškova proizvodnje, povećanje efikasnosti, produktivnost i specijalizaciju.

Osim ukidanja carina, ostale mjere iz novog sporazuma (ukidanje necarin-skih barijera, pitanje standarda, fitosa-nitani propisi i dr.) takođe olakšavaju trgovinu i rast razmjene. Multilateralni CEFTA sporazum omogućava lakšu prekograničnu proizvodnju, zahvalju-jući mogućnosti kumulacije porijekla proizvoda koji bi mogli zajednički da se proizvode u više zemalja (lakši besca-rinski tretman u slučaju izvoza u EU ili u zemlje EFTA). CEFTA sporazum, ta-kođe, predstavlja pozitivan signal i po-boljšan okvir za uzajamna ulaganja, kao i za ulaganja iz drugih regiona (FDI). Sporazum omogućava lakši pristup na tržište od oko 25 miliona stanovnika. Poseban dio sporazuma reguliše investi-cije (garancija najpovlaštenijeg tretma-na), kao i liberalizaciju javnih nabavki, što su sektori sa najvećom ekonomskom perspektivom. Povećan priliv investicija će obezbjediti modernizaciju proizvod-nje, primjenu novih tehnologija znanja, savremenog marketinga i menadžmen-ta, povećanje kvaliteta proizvoda i uslu-ga, a time izvoza u zemlje regiona itd.

CEFTA 2006 omogućava i lakši pro-ces integracije u EU, što predstavlja je-dan od prioriteta svoje regionalne po-litike na Balkanu. Slobodna trgovina u regionu je čak jedan od preduslova dalje integracije u EU. Dijelovi CEFTA 2006 koji se direktno inspirišu članovima ugovora o EU (konkurencija, državne subvencije i monopoli, javne nabavke i sl.) takođe imaju efekat na pripreme ze-malja regiona za ulazak u Uniju.

Ipak, u cjelini, CEFTA sporazum stvara uslove za ravnomjerniji razvoj cijelog regiona zapadnog Balkana, jača-nje saradnje i solidarnosti, usklađivanje politika razvoja, poboljšanje infrastruk-ture i poboljšanje opšte slike regiona prema inostranstvu. On pruža podsticaj modernijim i stabilnijim uslovima regu-lisanja trgovine u regionu, uključujući i takozvane nove oblasti. Sporazum regu-liše odnose u duhu pravila WTO-a, kao i drugih međunarodnih pravila koja se odnose na industrijsku svojinu, konku-renciju, usluge, javne nabavke, kao i na

arbitražu (u slučaju sporova). Krajnji re-zultat svih ovih pozitivnih kretanja koje omogućuje CEFTA sporazum bi trebalo da se ogleda u porastu konkurentnosti proizvodnje i trgovine uslugama, rastu izvoza u cjelini (pa time i zaposlenosti), odnosno, u krajnjem vidu, u porastu standarda stanovništva.

Nakon EU, sljedeća po značaju je re-gionalna trgovina. Međutim, ako se po-smatra učešće regiona Balkana u trgovi-ni pojedinih zemalja iz regiona, onda se može doći do sljedećeg zaključka: regi-onalna trgovina je bila i ostala posebno značajna za zemlje koje su činile bivšu Jugoslaviju, dok je ona bila na mnogo nižem nivou kod Rumunije, Bugarske i Albanije.

Kada se radi o stranim direktnim ulaganjima (FDI) kao jednom od po-tencijala rasta BNP-a, može se istaći da je trend stranog investiranja bio sličan onome što se dešavalo sa spoljnom tr-govinom. Do rasta FDI-a u zemljama zapadnog Balkana dolazi posebno u prvoj deceniji ovoga vijeka, ali zaostatak nastao zbog sukoba u bivšoj Jugoslaviji ne može biti brzo nadoknađen.

Zaostajanje regiona (ili pojedinih zemalja) u saradnji sa EU i postepenoj integraciji u Uniju utiče na njihove du-goročne ekonomske, naučno-tehnološ-ke i sve druge potencijale, kao i konku-rentsku ekonomsku poziciju. Ovo dalje može doprinositi produženoj slabosti regiona i produbljivanju dosadašnjih problema. Imajući u vidu interne pro-bleme EU i stavove velikih država člani-ca, zemlje zapadnog Balkana u cjelini ne mogu očekivati brzi ulazak u članstvo EU kao kratkoročni „ključ“ za rješenje svojih problema, bez obzira na načelan stav EU o tome da su sve balkanske zemlje kandi-dati za članstvo u raznim fazama.

Moglo bi se očekivati da, imajući u vidu ekonomsku situaciju i druge po-litičke i socijalne okolnosti balkanskih zemalja, nakon Hrvatske, ove zemlje postanu ozbiljni kandidati za ulazak u članstvo EU, odnosno započnu ozbiljne pregovore o članstvu. U međuvremenu, značajnija međunarodna ekonomska podrška regionu, kao i jačanje subregi-onalnih veza i saradnje biće od ključ-nog značaja za otvaranje dugoročnijih perspektiva za uključivanje Balkana kao cjeline u evropske integracijske tokove.

U tom smislu, regionalne inicijative EU predstavljaju komplementarnu dje-latnost za proces pune integracije za-padnog Balkana u sve evropske struktu-re, uključujući i ulazak u EU na srednji

rok. Proces stabilizacije i pridruživanja predstavlja proces, a ne stanje ili jedno-kratni događaj, tokom koga Evropska unija djeluje u pravcu podrške razvoju zemlje partnera i modernizacije i uskla-đivanja njenog zakonodavstva propisi-ma Evropske unije.

Kao oblasti i sektori koji su ili bi mo-gli postati noseći u daljnjoj međubal-kanskoj saradnji i integraciji, mogu se, između ostalog, navesti slobodna trgo-vina, razvoj infrastrukture (transport), energetika, zaštita životne sredine, pre-kogranična i subregionalna saradnja (evroregije), turizam, razvoj usluga, po-sebno finansijskih, nauka, obrazovanje, kultura i sport.

Za sprovođenje reformi u regionu, promjene u sektorima obrazovanja i istraživanja jednako su važne kao i uspješne reforme u privredi. Prioritet, razvoj i jačanje ljudskog potencijala fokusiran je na oblast obrazovanja i stručnog usavršavanja, kao i na naučno-tehnološka istraživanja sa ciljem da do-prinese rješavanju specifičnih problema u reformisanju obje oblasti u zemljama regiona, kao i da potpomogne razvoj društva znanja, demokratskog i otvore-nog za sve građane.

Dugoročno, sve više će se postavljati i pitanje koherentnije i jače institucio-nalne i specifične saradnje zemalja za-padnog Balkana sa Evropskom unijom, putem drugih regionalnih inicijativa. Veoma je važno da zemlje zapadnog Balkana ojačaju zajednički nastup pred EU, uz razmjenu iskustava i jačanje ka-paciteta administracije, posebno kada je riječ o projektima prekogranične sarad-nje koji se finansiraju iz IPA fondova EU.

Mogućnosti buduće saradnje odnose se prvenstveno na oblasti poljoprivre-de, mašinske, hemijske, farmaceutske i elektrotehničke industrije, šumarstva i vodoprivrede, transporta i telekomuni-kacija, životne sredine, turizma, rudar-stva i energetike, kao i na gasnu infra-strukturu te informaciono-računarsku tehnologiju. Saradnja je moguća i u do-menu razmjene znanja, iskustava i pro-širenja saradnje na planu razvoju malih i srednjih preduzeća, kao i u drugim po-dručjima ekonomske saradnje. Takođe, moguće je uspostavljanje zajedničke saradnje na planiranju, razvoju i izradi složenih sistema u sferi namjenske in-dustrije, kao i zajedničkom nastupu na stranim tržištima. Šanse treba koristiti.

Prof. dr Duljko Hasić n

REGIJA


U 2012. godini je ostvaren izvoz iz Bosne i Hercegovine u vri-jednosti od 8.184.491.320

KM, što je za 245.913.569 KM, odno-sno 2,92% manje u odnosu na pret-hodnu godinu. Vrijednost uvoza izno-sila je 14.938.376.905 KM, što je za 187.621.371 KM, odnosno 1,24% manje u odnosu na prethodnu godinu. Ove promjene rezultirale su smanjenjem nivoa pokrivenosti uvoza izvozom za 1,77% te je u 2012. godini iznosio 54,79%. Ukupan vanjskotrgovinski de-ficit je neznatno povećan i iznosio je 6.753.885.585 KM, što je za 0,87% više u odnosu na 2011. godinu.

Neznatno povoljniji rezultati ostva-reni su u posljednjem kvartalu 2012. godine, u odnosu na prethodni, što je dovelo do smanjenja deficita u tom pe-riodu za 8,62% i povećanja pokrivenosti uvoza izvozom za 3,79%. Ipak, istodob-no je smanjena i vrijednost izvoza za 0,92 , te se ne može govoriti o bitnom poboljšanj, već o periodičnim oscilaci-jama i nastavku stagnacije, kao uvodu u neizvjesnu godinu koja slijedi.

Najznačajniji vanjskotrgovinski par-tneri Bosne i Hercegovine u 2012. go-dini ostale su pojedine članice CEFTA 2006 (prije svega, susjedne zemlje) i Evropske unije, bez značajnijih pro-mjena strukture i poretka među vo-dećima. Prema grupama zemalja, naš najznačajniji vanjskotrgovinski par-tner je Evropska unija (57,43% izvoza i 49,46% uvoza), s blagim poboljšanjem u prethodnoj godini, dok se pojedi-načno ističu Hrvatska (15,40% izvoza i 18,97% uvoza), Njemačka (15,74% izvo-za i 9,61% uvoza), Srbija (9,13% izvoza i 11,37% uvoza), Italija (12,02% izvoza i 7,97% uvoza) i Slovenija (8,10% izvoza i 6,83% uvoza).

Najveće povećanje izvoza u ovom periodu ostvareno je na tržištima Saudijske Arabije (221,65%), Bugarske (105,20%), Rumunije (80,36%), SAD-a (43,04%), Španije (33,54%) i Turske (12,85%), a uvoza iz Poljske (58,43%), Švedske (26,62%), Mađarske (15,73%), Holandije (10,54%) i nekoliko ma-nje značajnih trgovinskih partnera. Saudijska Arabija se može označiti jedi-nim „novim“ tržištem, gdje smo u 2011. godini ostvarili respektabilan iskorak, s perspektivom daljnjeg poboljšanja. Većina ostalih poboljšanja odnosi se na unapređenje plasmana na postojećim izvoznim tržištima.

Najveće smanjenje izvoza odnosi se na tržišta Švicarske (41,37%), Mađarske

(30,66%), Srbije (28,08%), Slovačke (23,77%) Crne Gore (17,70%) i nekih drugih zemalja. Uvoz je najviše smanjen iz SAD-a (48,20%), Bugarske (24,01%), Češke (23,80%), Rumunije (22,82%), Austrije (11,06%) i nekih drugih zemalja.

Najveći je izvoz ostvaren na tržišti-ma SR Njemačke (1,29 milijardi KM), Hrvatske (1,26 milijardi KM) i Italije (984 miliona KM), a najveći uvoz iz Hrvatske (2,83 milijarde KM), Srbije (1,70 milijardi KM), SR Njemačke (1,44 milijardi KM) i Slovenije (1,41 milijardu KM).

Pokrivenost uvoza izvozom u vanj-skotrgovinskoj razmjeni s najznačajni-jim partnerima je povećana, ali suficit

Vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine u 2012. godini

Značajna poboljšanja u obimu i strukturi vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine ostvarena u većem dijelu 2011. godine uglavnom su anulirana pogoršanjima u njenom posljednjem kvartalu i početkom 2012. godine. Oporavak izvoza u određenim strateškim privrednim granama u drugoj polovini 2012. godine izbalansirao je godišnje pokazatelje te ublažio izrazito negativan trend i preokrenuo ga u svojevrsnu ukupnu privrednu stagnaciju.

ANALIZA


ostvarujemo samo u trgovini s Crnom Gorom (578,43%), UNMIK/Kosovom (2.305,40%), Španijom (115,30%) i nekim manje značajnim partnerima (Albanija, Kipar, Moldavija, Saudijska Arabija, Portugal i dr.). Respektabilan nivo pokrivenosti uvoza izvozom ostvaren je s Makedonijom (94,10%), Njemačkom (89,70%), Rumunijom (87,10%) i Italijom (82,70%), značajan još s Austrijom, Francuskom, Švedskom i nekim drugim zemljama, dok je odnos s ostalim značajnim partnerima ostao mnogo nepovoljniji i većinom znatno manji od 50%.

Problem posrednog uvoza robe još uvijek je aktuela, te se i dalje značajan dio našeg uvoza obavlja preko „trećih“ zemalja, posebno u široj regiji. Tako je pokrivenost uvoza izvozom robe porije-klom s pojedinih tržišta uglavnom znat-no viša od one ostvarene u trgovini (s CEFTA 2006 čak 70,24%, u odnosu na ukupnih 55,90%), što ukazuje na slabo-sti domaće trgovine i nedostatak jakih

uvoznika, kao i gubitke koje ovakva „za-obilazna“ trgovina podrazumijeva.

U strukturi vanjskotrgovinske raz-mjene ostvarene u 2012. godini, ana-liziranoj prema sektorima privrede, u većini sektora nije bilo velikih promje-na, osim drastičnog smanjenja vrijed-nosti izvoza električne energije i koksa, u odnosu na prethodnu godinu, kada je ostvaren rekordan izvoz ovih proizvoda.

Povećanje vrijednosti izvoza ostva-reno je u sektorima: „Mašine, apa-rati, mehanički uređaji, kotlovi i dr.“ (7,65%), „Agroindustrijski sektor“ (5,15%), „Koža, krzno, tekstil i proi-zvodi“ (3,82%) i „Drvo, papir i namje-štaj“ (2,72%), a smanjenje u sektorima: „Mineralna goriva i električna energija“ (čak 37,41%), „Kamen, kreč, cement, beton, keramika i proizvodi“ (2,49%), „Rude, metali i proizvodi“ (0,37%) i „Hemijski i farmaceutski proizvodi, đubriva, plastika, kaučuk, guma i dr.“ (0,11%).

Najveći izvoz tradicionalno je ostva-

ren u sektorima: „Rude, metali i proi-zvodi…“ (2.019.574.511 KM), „Drvo, papir i namještaj“ (1.528.124.225 KM), „Mašine, aparati, mehanički uređa-ji, kotlovi i dr.“ (1.289.157.880 KM) i „Koža, krzno, tekstil i proizvodi“ (1.037.226.114 KM), a najmanji u sek-toru „Kamen, kreč, cement, beton, ke-ramika i proizvodi“ (110.089.108 KM).

Uvoz je povećan u sektorima: „Hemijski i farmaceutski proizvodi, đubriva, plastika, kaučuk, guma i dr.“ (3,46%), „Agroindustrijski sektor“ (1,66%) i „Mašine, aparati, mehanički uređaji, kotlovi i dr.“ (0,05%), a sma-njena u sektorima: „Mineralna goriva i električna energija“ (6,24%), „Drvo, papir i namještaj“ (6,15%), „Rude, me-tali i proizvodi“ (4,76%), „Kamen, kreč, cement, beton, keramika i proizvodi“ (4,67%) i „Koža, krzno, tekstil i proizvo-di“ (0,35%).

Uvoz je bio najveći u sektorima: „Mineralna goriva…“ (3.130.293.786 KM), „Mašine, aparati, mehanički

Vanjskotrgovinska razmjena u 2012. godini

Mjesec Izvoz (KM) Uvoz (KM) Saldo (KM) Izvoz/Uvoz

I 581.067.573 954.323.937 -373.256.364 60,89 %II 532.135.805 912.922.109 -380.786.304 58,29 %III 707.477.794 1.431.066.187 -723.588.393 49,44 %IV 678.599.010 1.283.992.770 -605.393.760 52,85 %V 719.369.391 1.275.463.026 -556.093.635 56,40 %VI 754.593.488 1.271.226.751 -516.633.263 59,36 %VII 722.485.653 1.341.678.547 -619.192.894 53,85 %VIII 646.826.460 1.311.086.949 -664.260.489 49,34 %IX 746.037.575 1.342.648.959 -596.611.384 55,56 %X 723.987.828 1.445.680.407 -721.692.579 50,08 %XI 772.832.806 1.228.921.530 -456.088.724 62,89 % XII 599.077.937 1.139.365.733 -540.287.796 52,58 %UKUPNO 8.184.491.320 14.938.376.905 -6.753.885.585 54,79 %

Struktura vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine

Sektor Izvoz (KM)

2012. 2011.

Uvoz (KM)

2012. 2011.

Agroindustrija 653.475.538 5,15 % 2.789.555.744 1,66 %Mineralna goriva... 744.093.364 -37,41 % 3.130.293.786 -6,24 %Hem. i farm. proizvodi i dr. 740.014.597 -0,11 % 2.186.904.896 3,46 %Kamen, kreč, cement, beton... 110.089.108 -2,49 % 379.449.605 -4,67 %Koža, krzno, tekstil i proizvodi 1.037.226.114 3,82 % 1.371.993.775 -0,35 %Drvo, papir i namještaj 1.528.124.225 2,32 % 697.894.932 -6,15 %Rude, metali i proizvodi 2.019.574.511 -0,37 % 1.330.367.218 -4,76 %Mašine, aparati, meh. uređ... 1.289.157.880 7,65 % 2.875.376.188 0,05 %Ostali razni proizvodi 62.735.982 27,49 % 176.540.761 25,64 %UKUPNO 8.184.491.320 -2,92 % 14.938.376.905 -1,24 %

ANALIZA


uređaji, kotlovi i dr.“ (2.875.376.188 KM), „Agroindustrijski sektor“ (2.789.555.744 KM) i „Hemijski i far-maceutski proizvodi, đubriva, plastika, guma…“ (2.186.904.896 KM), a najma-nji u sektoru „Kamen, kreč, cement, be-ton, keramika i proizvodi“ (379.449.605 KM).

Konstantan problem u većini sekto-ra je nepovoljan odnos izvoza i uvoza, odnosno izraziti deficit. Pozitivan nivo pokrivenosti uvoza izvozom ostvaren je samo u sektorima „Drvo, papir i na-mještaj“ (218,96%) i „Rude, metali i proizvodi…“ (133,04%), dok je u osta-lim sektorima bio negativan i kretao se od 75,60% u sektoru „Koža, krzno, tekstil i proizvodi…“ do poboljšanih, ali još uvijek minimalnih, 23,43% u „Agroindustrijskom sektoru“.

Navedeni pokazatelji prikrivaju stvar-ne potencijale naših vodećih izvoznika

da u povoljnijim uvjetima iskoristi svoje prilike i konkurentno i uspješno posluje i na najzahtjevnijim tržištima. Naime, i u ovako nepovoljnim uvjetima poslova-nja, kakvi vladaju u Bosni i Hercegovini, uz sukcesivne „udare“ zimskih i ljetnih vremenskih neprilika, te negativno dje-lovanje recesijskih kretanja u okruženju, najveći dio pogoršanja u vanjskotrgo-vinskoj razmjeni odnosi se na svega ne-koliko proizvoda, odnosno kompanija. Riječ je o smanjenju izvoza i povećanju uvoza električne energije, te smanjenju izvoza koksa i uvoza kamenog uglja za njegovu proizvodnju. Bez poremećaja u trgovini ovim proizvodima, vanjskotr-govinski bilans Bosne i Hercegovine bi u 2012. godini bio čak i nešto povoljniji nego u prethodnoj.

Vanjskotrgovinska stagnacija u 2012. godine je, prije svega, odraz opće eko-nomske situacije u Bosni i Hercegovini,

stagniranja ili pogoršanja industrijske proizvodnje i (ne)zaposlenosti, (ne)li-kvidnosti, (pre)zaduženost, te ostalih ključnih makroekonomskih pokazate-lja. Sva ova ekonomska kretanja i nji-hove pozitivne ili negativne promjene u uzajamnoj su ovisnosti i uvjetovana su unutarnjim i vanjskim poslovnim okruženjem. Aktuelni trendovi ukazuju na nastavak relativne stagnacije u prvoj polovini 2013. godine, s periodičnim oscilacijama i blagim poboljšanjima i pogoršanjima u različitim privrednim sektorima, dok će se na kretanja u dru-goj polovini godine uveliko odraziti još uvijek nepredvidive i višeznačne po-sljedice promjene vanjskotrgovinskog režima između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.

Igor Gavran, dipl. oec. n

Vodeća uvozna tržišta u 2012. godini

Država/Područje 2011. Učešće 2012. Učešće

Hrvatska 2.721.806.255 17,99 % 2.834.101.641 18,97 %

Srbija (bez UNMIK/Kosova) 1.677.772.247 11,09 % 1.699.159.909 11,37 %

Njemačka 1.339.791.491 8,86 % 1.435.967.696 9,61 %

Slovenija 1.399.411.840 9,25 % 1.409.469.871 9,44 %

Švicarska 1.300.027.552 8,59 % 1.312.548.718 8,79 %

Italija 1.158.563.179 7,66 % 1.189.943.452 7,97 %

Austrija 1.147.690.317 7,59 % 1.020.769.076 6,83 %

Mađarska 473.197.782 3,13 % 547.625.000 3,67 %

Turska 407.012.057 2,69 % 389.627.545 2,61 %

Poljska 207.635.482 1,37 % 328.953.269 2,20 %

Ostale zemlje 3.293.090.074 21,77 % 2.770.210.728 18,54 %UKUPNO 15.125.998.276 100,00 % 14.938.376.905 100,00 %

Vodeća izvozna tržišta u 2012. godini

Država/Područje 2011. Učešće 2012. Učešće

Njemačka 1.261.090.015 14,96 % 1.287.829.740 15,74 %

Hrvatska 1.240.358.505 14,71 % 1.260.100.716 15,40 %

Italija 967.458.183 11,48 % 983.814.068 12,02 %

Srbija (bez UNMIK/Kosova) 1.039.453.968 12,33 % 747.539.336 9,13 %

Austrija 625.111.020 7,41 % 662.757.737 8,10 %

Slovenija 718.310.756 8,52 % 658.960.322 8,05 %

Crna Gora 325.599.644 3,86 % 267.979.085 3,27 %

Turska 162.259.196 1,92 % 183.111.325 2,24 %

UNMIK/Kosovo 168.589.396 2,00 % 181.298.987 2,22 %

Makedonija 133.086.908 1,58 % 128.550.544 1,57 %

Ostale zemlje 1.789.087.298 21,22 % 1.822.549.460 22,26 %

UKUPNO 8.430.404.889 100,00 % 8.184.491.320 100,00 %


Faktori rasta su oslabljeni uslijed finansijske krize koja je imala ogroman uticaj na sektor nekret-

nina i bankarski sistem. Očekivalo se da će se 2011. godine zabilježiti oporavak od krize, ali do toga nije došlo. Naprotiv, rast je bio još usporeniji te zemlja i u 2012. godini još uvijek bilježi krizni period.

Trenutna vladajuća struktura nasli-jedila je vrlo tešku situaciju: povećanje javnog duga, nizak rang Španije te la-bavo tržište koje je, i pored preduzetih mjera, ostalo labavo uslijed rizika uzro-kovanog sadašnjom dužničkom krizom u evrozoni.

Vlada je preduzela odlučne mjere te objavila rigorozan plan politike štednje - budžetske rezove (naročito u zdravstvu i obrazovnom sektoru, zamrzavanje zapošljavanja u javnom sektoru, plan podrške bankarskom sistemu putem udruživanja banaka, podrška poslov-noj zajednici i veći porezi). Španija je 2009. godine oborila nezavidan evrop-ski rekord stope nezaposlenosti, dok je u 2011. godini skoro petina njene radne snage bila nezaposlena, od čega je veći-na mladih ljudi. Kao posljedica trenutne krize i nesigurnosti, španski migracioni bilans je ponovo postao negativan.

Glavni industrijski sektori

Doprinos poljoprivrede španskom GDP-u iznosi oko 3%. Španija proizvo-di žito, šećernu repu, ječam, paradajz, masline, citrusno voće, grejp. Najveći je

svjetski proizvođač maslinovog ulja te treći po redu svjetski proizvođač vina. Također, najveći je proizvođač limuna, narandži i jagoda. Španija ima ograniče-ne mineralne izvore.

Prerađivačko-proizvodnom indu-strijom najviše prednjači tekstilna indu-strija, industrijska prerade hrane, čelik i željezo, pomorske mašine i inžinjering. Novi sektori kao što su relokacija pro-izvodnje elektroničkih komponenti, in-formacione tehnologije i telekomunika-cija pruža visoki potencijal rasta.

Turizam predstavlja španski najveći izvor prihoda i zemlja je postala druga svjetska turistička destinacija. Tercijalni sektor doprinosi dvije trećine GDP-a.

Pregled ekonomije Španije

Španija je dugo vremena zauzimala 13. mjesto u poretku svjetskih ekono-mija. Međutim, nakon skoro 15 godi-na ostvarivanja nadprosječnog rasta GDP-a, Španija je počela da usporava krajem 2007. godine te je ušla u recesiju u drugoj polovini 2008. godine. U 2009. godini GDP se smanjio za 3,7%, okon-čavajući time 16 godina dug period ra-sta GDP-a. Tokom 2010. godine, GDP je još zabilježio pad od dodatnih 0,1%. Tekje početkom 2011. godine zabilje-žen rast GDP-a, čime je Španija postala zadnja velika ekonomija koja je počela da izlazi iz globalne recesije. Preokret u španskom ekonomskom rastu reflekto-vao se značajnim padom u građevinar-stvu, nasuprot velikoj ponudi stanova i

sve nižoj potrošačkoj moći. Nastojanja Vlade da ojača ekonomiju putem stimu-lisanja trošenja, produženih beneficija za nezaposlene i davanja garancija za za-jmove ipak nije spriječila oštar skok sto-pe nezaposlenosti koja je skočila sa ni-skih 8% iz 2007. godine na 26% u 2012. godini. Budžetski deficit je porastao sa 3,8% GDP-a, koliko je iznosio 2008. go-dine, na 9,2% GDP-a u 2010. godini, što predstavlja tri puta veći deficit nego što je to limit evrozone. Španija je uspjela da skreše deficit na 8,5% GDP-a u 2011. godini. Veliki budžetski deficit Španije te slaba perspektiva ekonomskog rasta učinila je da Španija bude ranjiva u po-gledu finansijske zaraze koja je prijeti-la iz drugih, visoko zaduženih članica evrozone uprkos nastojanjima Vlade da sreže troškove, privatizuje industrije i poveća konkurentnost putem sprovođe-nja reformi tržišta rada.

Visoka izloženost španskih banaka kolabriranom domaćem građevinar-stvu i tržištu nekretnina takođe nameće kontinuiran rizik za ovaj sektor. Vlada je nadzirala restruktuisanje ušteđevi-na u bankarskom sektoru tokom 2010. godine te je obezbijedila oko 15$ mi-lijardi u kapitalu za različite instituci-je. Investitori su ipak zabrinuti da će Madrid morati da otkupi problematič-nije banke. Međutim, Banka Španije želi da ojača povjerenje u finansijski sektor vršeći pritisak na banke da transparen-tno iskažu svoje gubitke, te da se konso-liduju u snažnije grupe.

U FOKUSU

Kraljevina ŠpanijaIako je Španija dosegla ekonomski skok u zadnje dvije decenije te se pozicionirala među 20 najznačajnijih svjetskih ekonomija, ipak je njen oporavak od krize vrlo težak.

Stopa rasta industrijske proizvodnje (%)

1999. 2000. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

2,7 4,5 1,2 1,6 3 0,7 0,6 3,1 -2,3 -10,2 -2 -1,4Industrijska proizvodnja: obuhvata proizvodnju, rudarstvo i građevinarstvo

INFOKOM – broj 55 – mart/ožujak 2013.

Za pet posmatranih godina BiH je više od tri puta povećala izvoz koji je u 2008. godini iznosio

36,4 miliona KM, a u 2012. godini 97,5 miliona KM. Za isti taj period zabilježen je manji porast uvoza koji je u 2008. go-dini iznosio 65,5 miliona KM, a u 2012. godini 84,5 miliona KM.

Iz ovoga je vidljivo da je u proteklih pet godina Bosna i Hercegovina zabilje-žila veći porast izvoza nego uvoza, što je rezultovalo činjenicom da se pokrive-nost izvoza uvozom povećala sa 55,58% koliko je iznosila u 2008. godini, na 115,34% u 2012. godini.

Očigledno je da tržište Španije predstavlja pogodno tržište za Bosnu i Hercegovinu, ali je potrebno proširiti

ekonomsku saradnju, tj. povećati obim spoljnotrgoviske razmjene.

Spoljnotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine i Španije može se okarak-terisati kao „tradicionalna”. To znači da iz Španije najviše uvozimo kamen i keramičke pločice, agrume i ribu, šećer, kožu, krzno, tekstil i tekstilne proizvo-de. Uvoz tekstilnih proizvoda može se objasniti ulaskom INDITEX grupe na tržište BiH.

Grupe proizvoda kao što su metal i njihovi proizvodi; mašine, aparati i me-hanički uređaji; papir, celuloza, njihovi proizvodi i štampane knjige; vozila i nji-hovi dijelovi bilježe relativno konstan-tnu razmjenu, što znači da je u okviru ove grupe proizvoda uspostavljena sa-

radnja između BiH i španskih poslov-nih partnera.

Posmatrajući izvoz Bosne i Hercegovine u Španiju, pored gore na-vedenih grupa proizvoda, zabilježen je porast izvoza u grupi: namještaj, poste-ljina i madraci; hemijski proizvodi (or-ganski i neorganski).

Iz svega navedenog evidentno je da, iako Bosna i Hercegovina ima dobru pokrivenost uvoza izvoza sa Kraljevinom Španijom, treba proširi spektar međusobne ekonomske sarad-nje između privrednih subjekata dviju zemalja kako bi se dosegla diversifikaci-ja robne razmjene.

U tom smislu, neophodno je inten-zivirati upoznavanje poslovnih subje-

14

Spoljna trgovina Španije u ciframaSkoro 55% španskog GDP-a odnosi se na trgovinu (podaci WTO-a, prosjek za 2008.-2010.). Kao posljedica globalne finansijske krize, Španija u zadnje tri godine bilježi sve veći spoljnotrgovinski deficit. U 2011. godini zabilježeno je smanjenje deficita Španije, uslijed povećanja izvoza, ali negativan trend je ponovo zabilježen u 2012. godini. Glavni trgovinski partneri Španije su zemlje Evropske unije. Francuska predstavlja prvo izvozno tržište. Ona iz Španije uvozi hranu i prehrambene proizvode, automobile, hemijske i tekstilne proizvode. Španija, takođe, ima dobar spolj-notrgovinski odnos sa zemljama Magreba. Više od 70% španskih investicija u inostranstvu koncentrisane su u Turskoj, Poljskoj, Velikoj Britaniji i SAD-u. U 2011. godini Španija je bila rangirana kao 15. svjetska ekonomija koja je privukla najviše direktnih stranih investicija sa 1,65% tržišnog udjela.

Spoljnotrgovinska pokrivenost Španije (2011.): 82,23%Trgovinski bilans: (u hilj. evra) -46,337Varijacija (2011/2010) 11,4%Neto direktne investicije: (u mil. evra) 2010. 2011.Odlazne investicije 15,530 13,466Dolazne investicije 9,149 19,739

* Izvori: ICEX, Nacionalni Institut za statistiku (www.ine.es); US geološki pregled (geology.usgs.gov/); Centar za sociološko istraživanje (www.cis.es); Ministarstvo inostranih poslova Španije

Spoljnotrgovinski odnosi Bosne i Hercegovine i Španije

Posmatrajući podatke o uvozu i izvozu Bosne i Hercegovine u Kraljevinu Španiju evidentno je da se iz godine u godinu konstantno bilježi povećanje obima spoljnotrgovinske razmjene, što je posebno uočljivo u periodu 2010./2011. godina.


kata, kako sa mogućnostima tržišta Španije tako i sa mogućnostima tržišta Bosne i Hercegovine, pogotovo imajuću u vidu da će 1. jula 2013. godine Bosna i Hercegovina graničiti sa Evropskom unijom.

Kako je i navedeno u informaciji o investicijama Španije u inostranstvu, najviše španskih investicija zabilježeno je u Turskoj, Poljskoj, Velikoj Britaniji i SAD-u, iz čega proizilazi da španski investitori i nisu u dovoljnoj mjeri upo-znati sa investicionim mogućnostima u Bosni i Hercegovini.

Na osnovu podataka Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih od-nosa BiH u periodu od 1.1.2009. do 31.12.2012. godine, ulaganja iz Španije u BiH iznose 9.084.854,00 KM.

Bosna i Hercegovina je sa Kraljevinom Španijom potpisala Sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja; Sporazum o promociji i uzajamnoj zaštiti ulaganja.

Privremeni sporazum o trgovini i trgovinskim pitanjima Evropske unije i

Bosne i Hercegovine stupio je na snagu 1. jula 2008. godine i biće na snazi sve dok se Sporazum o stabilizaciji i pridru-živanju ne počne primjenjivati.

Imajući u vidu sve ove činjenice, nad-ležne institucije Bosne i Hercegovine (Savjet ministara BiH, MIP BiH, MVTEO BiH), kao i Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine i Ambasada Španije u BiH su za 2013. godinu planirale niz aktivnosti kako bi se unaprijedili segmenti privlačenja in-vesticija i unapređenja međusobne eko-nomske saradnje.

Kao prvi korak, Spoljnotrgovinska komora BiH, u saradnji sa Ambasadom Španije u BiH, 6. marta je organizo-vala seminar „Bosna i Hercegovina i Španija - poslovno ulaganje u buduć-nost“. Tokom seminara zainteresovani poslovni subjekti su se upoznali kako sa institucionalnim odnosima tako i sa mogućnostima razvijanja ekonomske saradnje Kraljevine Španije i Bosne i Hercegovine.

Predstavljene su i pojedinačne usluge

STK BiH, kao asocijacije privrednika sa teritorije cijele BiH, te primjeri dosa-dašnje uspješno realizovane ekonomske saradnje (predstavljanje relevantnih bh. i španskih kompanija).

Seminar je pobudio veliko intereso-vanje privrednih subjekata i instituci-ja iz Bosne i Hercegovine. Na samom seminaru je, pored govornika, prisu-stvovalo 93 predstavnika kompanija ili institucija.

Seminar je, prije svega, privukao ve-liku pažnju jer u skorijoj prošlosti trži-šte Španije nije bilo posebno tretirano u aktivnostima Komore. Dodatnu pažnju je privukao i sam koncept seminara organizovan tako da su se na jednom mjestu predstavile velike kompanije iz Španije koje su zainteresovane da za-počnu ili prošire već postojeću saradnju sa Bosnom i Hercegovinom.

Iz razgovora sa privrednicima, po-sebno je istaknut interes za saradnju sa španskim firmama iz sektora ener-getike, upravljanja vodnim resursima i građevinarstva-visokogradnja, pored

interesa naših izvozno ori-jentisanih sektora (drvna i metalna industrija).

Nakon zvaničnog dijela seminara, zainteresovani poslovni subjekti i rele-vantne institucije imale su priliku da u direktnim razgovorima uspostave međusobne kontakte.

Tokom seminara najav-ljena je i aktivnost oko pri-preme odlazne privredne delegacije u sklopu zvanič-ne posjete ministra spolj-ne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Kraljevini Španiji koja je okvirno planirana za period 24-26.3.2013. godine.

Ognjenka Lalović n

Pregled izvoza i uvoza Bosna i Hercegovina - Kraljevina Španija (u KM)

2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Izvoz 36.407.250,16 38.754.120,51 55.747.329,38 72.994.846,37 97.475.989,82Uvoz 65.508.491,33 76.094.027,64 69.483.229,09 98.863.901,87 84.512.050,69Obim 101.915.741,49 114.848.148,15 125.230.558,47 171.858.748,24 181.988.040,51Saldo -29.101.241,17 -37.339.907,13 -13.735.899,71 -25.869.055,50 12.963.939,13Pokrivenost% 55,58% 50,93% 80,23% 73,83% 115,34%

* Podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH obuhvataju izvoz i uvoz roba prema ICD i UCD po carinskim procedura-ma. Pripremio: CIS, STK BiH

Seminar je pobudio veliko interesovanje privrednih subjekata i institucija iz Bosne i Hercegovine.


Stambena izgradnja u Bosni i Hercegovini značajan je segment privredne aktivnosti zemlje, a po-

sebno kada je u pitanju građevinarstvo i industrija građevinskih materijala. S jedne strane, pored društvenog značaja stambene izgradnje u rješavanju egzi-stencijalnog pitanja stanovništva - kro-va nad glavom, rast obima stambene izgradnje značajno povećava privrednu aktivnost važne privredne grane - gra-đevinarstva. S druge strane, rast pri-vredne aktivnosti građevinarstva ima multiplikativno dejstvo na ostalu pri-vredu, jer rast njegove aktivnosti kao direktnog konzumenta proizvoda ostale privrede, značajno povećava aktivnost cjelokupne privrede, prvenstveno in-dustrije građevinskih materijala, metal-ne i elektroindustrije, drvne industrije, energetike, uslužnih djelatnosti, trgovi-ne i sl.

Kretanje stambene izgradnje ovisno je o visini investicija, tj. ekonomske sna-ge i spremnosti društvene zajednice da se investira u rješavanja egzistencijalnog pitanja svoje populacije, a prvenstveno mlađe i socijalno ugrožene populacije.

Kao što je to vidljivo i u tabeli, kreta-nja u stambenoj izgradnji imaju cikličan period koji se u pravilu ponavlja svakih 5 do 6 godina. U posmatranom periodu, rast stambene izgradnje zabilježen je do 2010. godine, nakon čega slijedi period njenog pada.

Cijene stanova su jedan od važnih faktora obima stambene izgradnje u BiH, ali uz opću ekonomsku situaci-ju u zemlji, ključni faktor koji reguliše potražnju za stanovima i nekretninama uopće. Kada su u pitanju prosječne ci-jene ovih stanova onda treba rećči da jedino Federacija BiH statistički prati cijene završenih stanova, dok se na ni-vou BiH i Republike Srpske to statistički ne evidentira. Zato se u nedostatku po-

dataka a radi ilustracije daju podaci za Federaciju BiH, s tim da treba napome-nuti da je situacija slična i u drugom en-titetu, ali su prosječne cijene nešto niže nego u Federaciji BiH.

U posljednjih šest godina prosječne cijene završenih stanova u Federaciji BiH su iznosile:

Cijene stanova i poslovnih prostora, kao i svuda u svijetu, ovisne su o nizu faktora. Ključni faktor u tome je lokacija stana ili nekretnine.

U 2012.godini, a prema podacima prikupljenim od građevinskih firmi i agencija za nekretnine u BiH, najviše cijene, bilo novih bilo starih stanova i poslovnih prostora uobičajeno su zabi-lježene u većim urbanim centrima. Što se ide dalje od centra cijene su sve niže.

Cijene novih stanova u 2012. godini, zavisno od lokacije, kretale su se:U Sarajevu 1.200 – 4.300 KMU Mostaru 1.200 – 2.300 KMU Tuzli 1.600 – 2.000 KMU Zenici 1.600 – 1.800 KMU Banjoj Luci 1.300 – 4.000 KMIstočnom Sarajevu 1.350 – 1.500 KM

Kad su u pitanju cijene starih nekret-nina onda su one, kao i cijene neopre-mljenih poslovnih prostora, u pravilu za oko 20-25% niže u odnosu na gornje cijene.

U cijelom poratnom periodu, potre-ba za stanovima iz godine u godinu je rasla. Danas se može reći da je potreba za stanovima izuzetno velika, pogotovo kada je riječ o mlađoj i socijalnoj kate-goriji stanovništva. Međutim, zbog eko-nomske situacije u zemlji i izrazito slabe kupovne moći stanovništva, potražnja

Stambena izgradnja u BiHOd 2010. do danas postupno je padao obim stambene izgradnje u BiH, ali je daleko brže padala kupovna moć stanovništva. Po trenutnim procjenama, to je dovelo do toga da danas u BiH imamo 14–15 hiljada neprodatih stanova. Neprodati stanovi i poslovni prostori su mrtav kapital koji svakodnevno propada i skupo košta i njihove vlasnike i ovu zemlju.

Obim stambene izgradnje u periodu od 2008. do 2012. godine

Godina Završeno stanova

Površina stanova m²

Prosječna površi-na stana m²

Nezavršeni stanovi

2008. 2.362 134.756 57,05 4.1692009. 2.710 151.664 55,96 4.6942010. 3.669 196.276 53,50 3.5052011. 2.755 148.321 53,84 3.5362012. 2.976 150.219 50,48 3.279

Godina Prosječna cijena (KM)

Učešće troš-kova gradnje

2008. 1.668,2 75,4

2009. 1.603,6 77,1

2010. 1.573,4 77,1

2011. 1.499,3 77,0

2012. 1.521,4 77,6

ANALIZA


za stanovima i poslovnim prostorima je na vrlo niskom nivou. Ponuda starih i gradnja novih stanova sve do 2007. go-dine išla je u korak sa potražnjom da bi nakon toga, pojavom svjetske ekonom-ske krize koja se postupno prenijela na naše banke i na našu zemlju, ta ponuda bila djelimično precijenjena i tržištu je ponuđeno više stanova i poslovnih pro-stora nego što je ono objektivno moglo da prihvati.

Ekonomska kriza i problemi u ban-kama koji su uslijedili drastično su se odrazili na pad potražnje za nekretni-nama. To je za rezultat imalo značajan rast broja neprodatih nekretnina koje su postale balast njihovim prodavcima. Isto to može se konstatovati i kada je u pitanju prodaja ili iznajmljivanje po-slovnih prostora, jer bez obzira što ne postoje egzaktni podaci, svjedoci smo da nam je najveći dio poslovnih prosto-ra u većini slučajeva prazan.

Posljednja ekonomska kriza u svije-tu postupno se prelila i na našu zemlju,

a njene posljedice najdirektnije su se odrazile na našu ekonomiju, probleme u bankama i drastičan pad kupovne moći stanovništva u protekle tri godine. Od 2010. do danas postupno je padao obim stambene izgradnje u BiH, ali je daleko brže padala kupovna moć stanovništva. Po trenutnim procjenama, to je dovelo do toga da danas u BiH imamo 14–15 hiljada neprodatih stanova. Neprodati stanovi i poslovni prostori su mrtav ka-pital koji svakodnevno propada i skupo košta i njihove vlasnike i ovu zemlju.

Posljedica povećane ponude je i kon-tinuiran pad cijena nekretnina na trži-štu BiH posljednjih godina. U proteklih šest godine, sa izuzetkom 2012. godine, prosječne cijene novih i starih stanova bilježe pad. Procjene govore da se i u ovoj godini može očekivati izvjesno sni-ženje cijena stanova. Međutim, mnogi smatraju da je sadašnji nivo cijena no-voizgrađenih nekretnina dostigao dno ispod kog se objektivno niže ne može ići.

Pored ekonomske i političke krize u BiH, osnovni razlog za takvo stanje leži u nedostatku sistemskih rješenja stam-bene politike, prvenstveno društvenog podsticaja stambenoj izgradnji, ali i lo-šoj kreditnoj politici poslovnih banaka u finansiranju stambenih potreba stanov-ništva. Kakva su nam sistemska rješe-nja najbolje ilustruje činjenica da osim manjeg obima podsticanja stambenih potreba mladih i boračke populacije u velikim i bogatijim urbanim sredinama nema drugih oblika podsticajnog rje-šavanja izrazitih stambenih potreba. A kakva nam je kreditna politika banaka po pitanju kreditiranja stambenih po-treba stanovništva najbolje ilustruju po-daci da se samo najhrabriji sa solidnim porodičnim primanjima odlučuju na stambene kredite banaka u rješavanju egzistencijalnog pitana svoje porodice.

Džemal Kalajdžisalihović n

ANALIZA

Protokol je rezultat sjednice Komisije za privrednu saradnju između Bosne i Hercegovine i

Republike Slovenije na kojoj su delega-cije dviju zemalja, predvođene pomoć-nikom ministra za međunarodne trgo-vinske odnose u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine g. Midhatom Salićem i generalnim direktorom Direktorata za ekonomsku diplomatiju u Ministarstvu vanjskih poslova Republike Slovenije dr. Stanislavom Raščanom, razma-trale privredna kretanja između dviju zemalja i mogućnosti za unapređenje saradnje.

Zaključeno je, između ostalog, da je potrebno stvoriti kvalitetniji pravni okvir koji će još više otvoriti puteve saradnje privrednih subjekata iz obje zemlje. Obje strane su se složile da će raditi i na promoviranju bilateralnih privrednih odnosa i uspostavljanju

još jačih poslovnih veza. U tom kon-tekstu je Komisija prepoznala napore Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine i Gospodarske zbornice Slovenije kod intenziviranja napora ka koordiniranom djelovanju u korištenju predpristupnih fondova EU, kod inten-ziviranja ekonomske saradnje između dviju zemalja, kao i kod jačanja eduka-tivnih i izvoznih kapaciteta poslovnih subjekata iz BiH i Slovenije.

Na sastanku su razmijenjeni i mate-rijali o konkretnim problemima koji su evidentirani a tiču se poslovne saradnje firmi iz BiH i Slovenije. Konstatirano je da je tekst memoranduma o saradnji na trećim tržištima usaglašen i očekuje se, po završetku uobičajenih nacional-nih procedura, da isti bude potpisan.

Delegacija BiH je akcentirala dva razvojna pravca: razvoj institucija u oblasti sigurnosti hrane i aktivnosti vezene za korištenje IPA RD fondova.

Prepoznate su aktivnosti nadležnih veterinarskih institucija u obje zemlje koje koordinirano dobro sarađuju, na-ročito kod certifikacije proizvoda ani-malnog porijekla i izvoza istih, gdje je slovenačka strana izrazila spremnost da i dalje pruža ekspertnu pomoć u ovoj oblasti.

Izraženo je obostrano zadovoljstvo na polju mjeriteljstva kada se govori o saradnji nadležnih institucija iz obje države. Dva su projekta finansirana od strane Vlade R. Slovenije pomoću kojih je, između ostalog, otvoreno 6 labora-torija na teritoriji Bosne i Hercegovine.

Slovenačka strana je ponudila sa-radnju sa kompetentnim institucijama u Bosni i Hercegovini u razmjeni dobre prakse i iskustva kod javne administra-cije, kao što je e-socijalno osiguranje, e-finansije, e-porezi, e-sudstvo i sl. Konkretna saradnja bi se trebala do-govoriti na nivou nadležnih institucija dviju zemalja.

Slijedeće zasjedanje Komisije će se održati u Sloveniji 2014. godine.

Amir Hujić n

Usvojen Protokol Komisije za privrednu saradnju BiH i SlovenijeProtokol s Druge sjednice Zajedničke komisije za privrednu saradnju između Bosne i Hercegovine i Republike Slovenije, koji je potpisan na sjednici Komisije održanoj 13. i 14. decembra 2012. godine u Sarajevu, razmotren je i usvojen na 36. sjednici Vijeća ministara Bosne i Hercegovine održanoj 23. januara 2013. godine.


На Конститутивној сједници Скупштине Привредне коморе Републике Српске, одржаној 26.2.2013. године у Бањалуци, поново сте изабрани за предсједника Коморе. Како гледате на то?

‘’Да, ја сам већ дуго година присутан у коморском систему и, једноставно, људи су препознали моју улогу у томе те ми на основу досадашњих резултата мога рада указали повјерење за нови мандатни период од четири године. То сматрам и признањем за моје досадашње дјеловање, а истовремено и обавезом да у овако кризном времену што боље заступам интересе оних који су ми поново указали повјерење. Наравно, као озбиљан човјек, све ћу учинити да то повјерење оправдам на најбољи начин.’’Аналитичари најављују тешку годину за привреднике. Који су кључни проблеми привредника и шта то највише оптерећује привреду?

‘’Привредна комора РС је

упозоравала да ће 2012. година бити тешка, што се, нажалост, и потврдило, као и да ће 2013. година бити веома сложена и изазовна. Макроекономски показатељи говоре да смо у готово свим областима забиљежили негативне трендове. Анализирајући мјесечне, односно кварталне показатеље привредних кретања Републике Српске, видљиво је да се тренд негативних кретања пословања и даље наставља, на шта указују и најновији подаци. Наиме, према овим показатељима, индустријска производња у Републици Српској у 2012. години у односу на 2011. годину смањена је за 4,2%, а поред тога, остварена је и мања стопа извоза, уз истовремени раст увоза, што доводи до смањења покривености спољнотрговинске размјене. Такође, забиљежена је и негативна стопа раста кварталног бруто домаћег производа од 0,9% за трећи квартал 2012. године. Велика неликвидност, презадуженост привреде, скупи и тешко доступни кредити, као и сложени услови пословања и

низ фискалних и парафискалних оптерећења, представљали су и представљају велики проблем за привреду и у 2013. години.Наиме, неке од мјера Пословне заједнице РС, које су уграђене у Економску политику РС за 2012. годину али нису реализоване, односно нису адекватно реализоване, као што су доношење новог Закона о раду, благовремена реализација подстицајних мјера, реформа јавне управе, укидање неких фискалних и парафискалних намета (комуналне накнаде, накнаде за нотарске услуге, накнаде Геодетској управи, накнаде Централном регистру и берзи, накнаде које привредни субјекти плаћају приликом регистрације привредних возила те многобројне таксе и накнаде које прописују локалне заједнице и др.), могле су у извјесној мјери допринијети стварању бољих услова за привређивање, што би сасвим сигурно резултирало и вишим степеном привредне активности те превазилажењем и негативних трендова у привреди РС. То би, свакако, допринијело, како

ИНТЕРВЈУ >>> Борко Ђурић, предсједник Привредне коморе Републике Српске

2013. година биће веома сложена и изазовна

Директор бањалучког Грађевинског предузећа „Крајина“ Борко Ђурић поново је изабран за предсједника Привредне коморе Републике Српске, а од 1. марта 2013. године преузео је и дужност предсједника Управног одбора Спољнотрговинске коморе Босне и Херцеговине. Био је то повод за интервју и разговор о повјереним му мандатима, актуeлним проблемима у привреди и предстојећим активностима у циљу побољшања пословног амбијента у Босни и Херцеговини.


очувању домаће привреде, која је све мање конкурентна у односу на друге, тако и постојећих радних мјеста.’’

Шта приоритетно очекујете од власти да ураде у 2013. години како би се олакшало пословање и привукли инвеститори?

‘’Неке од приоритетних мјера односе се на доношење новог Закона о раду који би био прилагођен тржишним условима привређивања и којим би се поједноставиле процедуре закључивања и отказивања уговора о раду, односно постигла већа мобилност радне снаге, повећала одговорност према преузетим обавезама и радника и послодавца те смањило оптерећење привреде. Измјене Закона о порезу на доходак, у правцу враћања неопорезивог дијела дохотка те укидања опорезивања дивиденде и удјела у добити, али и укидања обавезе плаћања пореза на доходак (капитални добитак) који се оствари приликом промета пољопривредног земљишта у случајевима када се промет врши с циљем укрупњавања пољопривредних газдинстава. Измјене Закона о дјечијој заштити, са циљем системског рјешавања питања породиљског боловања, односно обезбјеђивања да се послодавцима рефундација породиљског боловања врши у бруто износу. Неопходно је донијети Закон о роковима измирења новчаних обавеза којим би се уредили рокови измирења новчаних обавеза у комерцијалним трансакцијама између јавног сектора и привредних субјеката, као и између привредних субјеката, са циљем спречавања кашњења у измирењу новчаних обавеза. Рјешавање неликвнидности фондова и привреде, повећање подстицаја и њихова благовремена расподјела, реформа јавне управе у циљу постизања веће ефикасности, ефективности и економичности, кроз рационализацију администрације. Реформа јавне управе у коначности мора резултирати смањењем јавне потрошње, односно прерасподјелом јавне потражње. Потребно је да контролни органи раде ефикасније и транспарентније, да контроле буду планске и свеобухватне а не кампањске и селективне, да се обезбједи и континуитет обављања дјелатности јавних предузећа, с обзиром да је ријеч о привредним субјектима од јавног интереса, те у случају поремећаја процеса рада увести радну

обавезу и тиме обезбједити минимум процеса рада и низ других мјера које се односе на растерећење привреде и унапређење пословног амбијента, а све у циљу повећања конкурентности домаће производње. Ту је, свакако, и питање заштите домаће производње, као и што виши степен коришћења домаћих производа и ангажовање домаћих фирми кроз јавне набавке.’’

На које пројекте ће се фокусирати ПК РС у предстојећем периоду како би помогла привредницима у превазилажењу њихових нагомиланих проблема?

‘’Скупштина Привредне Коморе РС је усвојила програм рада за 2013. годину који представља важан основ дјеловања органа Коморе. Заступање интереса привредних субјеката један је од трајних задатака Привредне коморе. Као што сам већ рекао, стварање повољнијег амбијента за привређивање растерећењем привреде, већим подстицајима производњи, повећање степена одговорности, ефикасности, ефективности, значајнија подршка привреди кроз благовремено рјешавање захтјева из привреде у јавној управи, судовима итд.Измјена једног броја закона, те доношење нових треба да обезбједи већу заинтересованост инвеститора за нова улагања. Пројекат промоције домаће производње „НАШЕ ЈЕ БОЉЕ“ је у потпуности оправдао своје постојање и као такав ће бити настављен у још значајнијем обиму.’’

На који начин ПК РС и ВТК БиХ могу допринијети побољшању пословног амбијента у Босни и Херцеговини?

‘’С обзиром да су привредне коморе субјекти који су искључиво у функцији потреба привреде те да је њихов примарни задатак заступање интереса привреде, као такве се морају наметнути органима власти као незаобилазан фактор у стварању услова привређивања. Благовремено

и квалитетно пружање услуга својим чланицама, заједничко дјеловање приликом креирања одређених законских рјешења од интереса за привреду, промоција домаће привреде кроз све доступне форме (сајмови, организовани сусрети привредних делегација итд.), само су неки од заједничких дјеловања у интересу привреде.

Имајући у виду сложеност државе у којој живимо, коморски систем се суочава са низом проблема заступајући интересе привреде и због тога је неопходан што виши степен сарадње и заједничког дјеловања према органима власти. Ми смо, у Комори Републике Српске, отворени за максималну сарадњу по свим питањима, наравно, крећући се у оквирима Закона и Статута, а у интересу привредника које представљамо.’’

‘’Члан сте Управног одбора Вањскотрговинске коморе БиХ. Како оцјењујете досадашњи рад Коморе?

‘’Да, од недавно сам члан Управног одбора СТК, а од 1.3.2013. године сам предсједник УО СТК. С обзиром да сам један од малобројних привредника који је учествовао у раду првог сазива Скупштине СТК, а који и сада има активну улогу у органима СТК, желио бих да се укратко осврнем на сами почетак рада ове Коморе.

У првом мандату, након оснивања, СТК је радила доста добро. Органи Коморе су радили у складу са Законом о Комори и осталим актима који поближе дефинишу њен рад. Касније, доласком неких људи у Комору дошло је до поремећаја у функционисању органа Коморе као посљедица самовоље и узурпирања овлашћења од стране појединаца, што је проузроковало велику штету за углед, развој и улогу Коморе. Промјене које су настале одласком тих људи омогућиле су консолидацију унутар органа Коморе и вратиле функционисање Коморе у Законом и Статутом дефинисан оквир.

Вјерујем, да ће овај састав органа Коморе, наравно уз пуно напора, неутралисати негативне посљедице претходног периода и створити услове за остваривање улоге Коморе у пуном капацитету, а све у интересу привреде БиХ.’’

Разговарала Аида Алић nПРИВРЕДНА КОМОРА РЕПУБЛИКЕ СРПСКЕ


Tri godine se čeka rješenje i dono-šenje Zakona o šumama Vlade Federacije Bosne i Hercegovine

na čelu sa premijerom i resornim mini-strom za šumarstvo. Grupacija šumar-stva i drvne industrije Privredne komo-re Federacije Bosne i Hercegovine je u protekle tri godine imala niz sastanaka na kojima se vodila rasprava u vezi sa problematikom u ovim oblastima, sa akcentom na donošenje Zakona o šu-mama Federacije Bosne i Hercegovine, nenamjensko trošenje OKFŠ-a, potica-jima za razvoj drvne industrije i šumar-stva, standardizaciji, izradi strategija šumarstva i drvne industrije.

Stanje u kome se šumarstvo sada na-lazi je zaista zabrinjavajuće i nema na-govještaja da bi se situacija mogla ubrzo popraviti, jer pravno neuređena oblast zaustavlja privredni razvoj i u konačni-ci proizvodi nesagledive i nepredvidive posljedice.

Razumijevanja radi, Zakon o šu-mama FBiH je stupio na snagu 1. juna 2002. godine ali je 14. aprila 2009. go-dine proglašen neustavnim jer su povri-jeđena prava općina na lokalnu samou-pravu. Obzirom da nadležno Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodopri-

vrede i šumarstva po presudi Ustavnog suda FBiH nije predložilo novi Zakon o šumama, Vlada FBiH je 23. decembra 2009. godine donijela Uredbu o šuma-ma kojom je definirana ova oblast. Ali, presudom Ustavnog suda od 23. aprila 2011. godine Uredba o šumama je stav-ljena van snage do donošenja novog za-kona. Međutim, do danas nije uspostav-ljen zakonski okvir iz oblasti šumarstva, što u praksi ima nesagledive posljedice po šumarstvo, organe uprave, privredu, pravosuđe i druge privredne grane koje koriste proizvode šumarstva.

Period bez zakona – interregnum - je doveo do toga da su sa stanjem u ovoj oblasti upoznati domaća javnost i me-đunarodni subjekti koji su oficijelno više puta putem medija upozoravali da je ovakvo stanje neodrživo jer ima ne-gativan trend na ugled struke, razvoj privrede i nauke koji bi morali svoja te-meljna načela, između ostalog, crpiti i iz zakona i razvojnih programa koje ovaj zakon treba da donese.

Bez zakona je nemoguće pratiti odr-živi razvoj šumarskog sektora, jer prak-tično niko od strane vlasnika nadležnih za upravljanje šumama i šumarskom politikom ne daje saglasnost na pla-

nove gazdovanja jer je i sama njihova opstojnost upitna sa aspekta zakona. Inspekcijski organi svih nivoa ne po-duzimaju ništa da se ovakvo stanje za-ustavi i sankcioniše, a privredni subjekti rade kao da je sve normalno, iako svi znamo da je to nezakonito.

Donošenje Zakona o šumama podra-zumijeva izradu dugoročne strategije šumarstva koja uključuje i međunarod-no zakonodavstvo o šumama. Trenutno, Nacrt zakona o šumama nalazi se u skupštinskoj proceduri, a zbog konfu-znog političkog zastoja na svim nivoima ne možemo sa sigurnošću tvrditi u kojoj je fazi njegovo usvajanje.

Posebnu grupu problema predstavlja nesigurnost u snabdijevanju sirovina-ma, kako po kvantitetu tako i po kvali-tetu privrednih subjekata iz oblasti drv-noprerađivačkog kompleksa, industrije celuloze i papira, farmaceutske i hemij-ske industrije, jer šumarstvo FBiH bez Zakona ne predstavlja ozbiljnog par-tnera u zaključivanju ugovora sa izvo-zno orijentiranim firmama gdje se zbog nesigurnosti alimentacijom sirovine us-porava izvoz, razvoj, novo zapošljavanje, kao i ulaganja u nove i postojeće pogone drvne industrije.

Iz Privredne komore Federacije Bosne i Hercegovine

Posljedice nedonošenja Zakona o šumama FBiH

Teško je shvatiti da na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine ne postoji zakon o šumama i drugi normativni akti koji definiraju i uređuju ovu oblast. Šume i šumska zemljišta zauzimaju oko 56,7% teritorije FBiH i zbog svog polivalentnog značaja predstavljaju jedan od najvažnijih prirodnih resursa koje FBiH posjeduje.


U cilju borbe protiv ilegalnih ak-tivnosti u šumarstvu, zaštite okoliša i sprječavanja klimat-

skih promjena, EU je 2003. godine do-nijela Akcioni plan FLEGT (Forest Law Enforcement Governance & Trade), prema kojem je 2005. godine donesena FLEGT Uredba. Uredba nalaže potre-bu sklapanja dobrovoljnih partnerskih ugovora (FLEGT VPAs) putem kojih se zemljama potpisnicama nameće pravna obaveza donošenja programa licencira-nja i reguliranja trgovine drvetom i drv-nim proizvodima utvrđenim FLEGT VPAs-om. Potrebno je naglasiti da se, prema FLEGT planu licenciranja, na tržište EU isključivo može uvoziti drvo koje je posječeno u skladu sa odgovara-jućim pozitivnim zakonskim propisima zemalja proizvođača, kao i proizvodi dobiveni od takvog drveta.

Kao rezultat FLEGT Akcionog pla-na, Evropski parlament i Vijeće EU su 20.10.2010. donijeli Uredbu o drve-tu EU TR (EU Timber Regulation) br. 995/2010 koja stupa na snagu 3.3.2013. godine.

Ova Uredba se odnosi na proizvode drvne industrije (tarifne oznake 4401, 4403, 4406, 4407, 4408, 4409, 4410, 4411, 4412, 4413, 4414, 4415, 4416, 4418), na-mještaj (tarifne oznake 9403 30, 9403 40, 9403 50, 9403 60 i 94 03 90 30), mon-tažne kuće od drveta, celulozu i papir (glava 47 i 48). Uredba se ne odnosi na reciklirano drvo i proizvode od recikli-ranog drveta i proizvode od bambusa. Prema ovoj Uredbi, morat će se dokaza-ti da drvo i proizvodi od drveta koji se uvoze na tržište EU potječu iz legalnih sječa, tj. da je sječa izvršena u skladu sa zakonskim propisima zemlje u kojoj je drvo posječeno.

Uslijed nepostojanja međunarodno usvojene definicije ilegalnih sječa, zakon-

ske odredbe zemlje u kojoj je drvo posje-čeno, zajedno sa relevantnim međuna-rodnim konvencijama verifikovanim od strane te zemlje, trebale bi biti osnova za definiranje pojma ilegalnih sječa.

Ministarstvo vanjske trgovine i eko-nomskih odnosa Bosne i Hercegovine je 21.1.2009. potpisalo Konvenciju o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje flore i faune (CITES), koja je ratifikovana 21.4.2009. godine. Činom ratifikacije Bosna i Hercegovina je prihvatila Međunarodnu konvenciju, ali je nije implementirala. Konvencija nalaže zemljama potpisnicama da iz-daju CITES dozvole,, tako da se za drvo i proizvode od drveta koji imaju CITES licencu smatra da su legalnog porijekla i u skladu sa EU TR. CITES funkcionira na principu kontrole me-đunarodnog prometa, što podrazumi-jeva da svaka aktivnost uvoza, izvoza ili re-exporta vrsta koje su navedene u Konvenciji mora biti popraćena određe-nim dokumentima.

Mnogi proizvodi od drveta prola-ze kroz brojne procedure prije i nakon njihovog prvog plasiranja na tržište EU. Kako bi se izbjegla nepotrebna admini-strativna opterećenja, operateri (fizič-ko ili pravno lice koje plasira drvo ili proizvode od drveta na tržište EU prvi put) jedini trebaju biti podvrgnuti si-stemu dužne pažnje (eng. due diligence system), dok trgovci iz tog lanca treba da obezbijede osnovne informacije o njegovom snabdjevaču i kupcu, kako bi se omogućila sljedivost. Sistem duž-ne pažnje sastoji se od sistema mjera i postupaka za minimiziranje rizika pla-siranja ilegalno posječenog drveta na tržište EU.

Sistem dužne pažnje se sastoji od tri elementa za upravljanje rizicima:

- pristup informacijama (naziv, vrsta

i količina proizvoda, zemlja u kojoj je drvo posječeno, ime i adresa dobavljača, naziv i adresa trgovca - u nekim sluča-jevima naziv niže administrativne jedi-nice gdje je drvo posječeno i dozvola o sječi, kao i dokazi o poštivanju zakon-skih propisa zemlje),

- procjena rizika, - smanjenje procijenjenog rizika ((u

slučajevima kada je rizik identificiran).Certificiranje ili bilo koja druga pro-

cedura koja podrazumijeva provjeru usklađenosti sa pozitivnim zakonskim propisima, mogu biti korišteni kod pro-cjene rizika.

Kako bi se omogućila provedba ove Uredbe i doprinijelo unapređenju dobre prakse, potrebno je prepoznati organi-zacije za nadzor. Uloga organizacije za nadzor je da uređuje i redovno ocjenjuje sistem dužne pažnje kako je propisano i da verifikuje pravilno korištenje siste-ma dužne pažnje od strane operatera. Priznavanje ili nepriznavanje organiza-cije za nadzor treba biti objavljeno na transparentan način.

U svim zemljama koje plasiraju drvo ili proizvode od drveta na trži-šte EU mora postojati institucionalni okvir - nadležna tijela za provođenje Uredbe EU TR. Vijeće ministara Bosne i Hercegovine bi trebalo da imenuje nad-ležno tijelo za provedbu Uredbe EU TR, a Ministarstvo vanjske trgovine i eko-nomskih odnosa Bosne i Hercegovine daimplementira CITES . Obzirom da su u Bosni i Hercegovini evidentne nezakonite aktivnosti u šumarstvu i da bespravne sječe uzimaju maha, bilo bi neophodno ponovo aktivirati enti-tetske akcione planove iz 2006. godine za suzbijanje nezakonitih aktivnosti u šumarstvu.

Selma Bašagić n

Iz Privredne komore Federacije Bosne i Hercegovine

Zbog sve veće potražnje za drvetom i drvnim proizvodima na globalnom nivou, institucionalnih i administrativnih nedostataka državnih tijela nadležnih za sektore šumarstva, velikog broja zemalja-proizvođača drveta, ilegalne sječe i ilegalna trgovina drvetom su postale teme od velike važnosti.

Uredba o drvetu EU (EU TR)REGULATIVA


Pred poslovne sisteme koji se bave gazdovanjem prirodnim resur-sima, a u osnovi imaju marke-

tinški orijentiranu poslovnu filozofiju, postavlja se pitanje društvene odgo-vornosti. Uslijed promjena u sistemu potrošačkih prioriteta, koje se ogledaju u povećanju ekološke svijesti i zaštiti okoline od zagađenja i uništavanja, za šumarske stručnjake se javljaju novi poslovni izazovi. Moderna marketing strategija gazdovanja prirodnim re-sursima ima za cilj da stabilnost eko-sistema istovremeno posmatra kao neophodan uvjet života na zemlji i kao trajnu osnovu za uravnoteženi privred-ni razvoj. Ovako definirana uloga mar-ketinga u okviru gazdovanja šumskim resursima opredjeljuje svakodnevne marketinške aktivnosti i postaje sred-stvo za provođenje principa konzi-stentne šumarske politike. Dosljedno provođenje tih principa ima za cilj dostizanje trajno održivog gazdovanja šumskim resursima.

Značaj certificiranja gazdovanja šumskim resursima

Zvanična izjava o principima globalnog sporazuma koja se odnosi na gazdova-nje, zaštitu i održivi razvoj svih tipova šuma, donesena na UNCED-ovom samitu u Rio de Janeiru 1992., pred-stavlja ishodišni dokument koncepta certificiranja.

Pod certificiranjem gazdovanja šum-skim resursima podrazumijeva se do-brovoljna procedura u kojoj nezavisno

tijelo za certificiranje izdaje pismenu potvrdu-certifikat da su performanse gazdovanja, koje se provode na odre-đenom šumskom području, usklađene sa unaprijed definiranim standardima. Certificiranje gazdovanja šumskim re-sursima podrazumijeva zadovoljavanje određenih, unaprijed definiranih stan-darda održivog gazdovanja. Standardi se donekle razlikuju u zavisnosti od programa certificiranja, ali se generalno može reći da su jedinstveni i zajednič-ki za većinu tipova šuma, bez obzira na karakter vlasništva i sistem gazdovanja. Većina standarda je izražena u formi kri-terija, principa i indikatora. Preduzeća čije performanse gazdovanja šumskim resursima ne zadovoljavaju zahtijevane standarde, kao i proizvodi šumarstva čije se porijeklo ne može dokazati, mogu biti izloženi određenim oblicima tržišno-ekonomskih sankcija, obično u formi nižih cijena ili ograničenog pristupa eko-loški zahtjevnim tržištima.

Interesne grupe u procesu certifici-ranja su svi pojedinci i organizacije koji imaju legitimno pravo interesovanja za ekonomski, ekološki ili sociološki aspekt šuma i aktivnosti koje se pro-vode u procesu gazdovanja šumama. Najvažnije interesne grupe su: šumarska preduzeća i preduzeća drvne industrije, organi vlasti, vlasnici šuma, izvođači ra-dova-kooperanti, lokalno stanovništvo, zaposleni, potrošači, trgovci, ekološke nevladine organizacije i javnost.

Glavni interes preduzeća šumarstva i drvne industrije, kao proizvođača, ogleda se u unapređenju vlastitih kon-kurentskih prednosti, što rezultira odr-

REGULATIVA

Certificiranje proizvoda šumarstva i drvne industrijeNarušenost ekosistema, koja se ogleda u smanjenju površina pod šumom, ekološkoj degradaciji šumskih područja i gubljenju biodiverziteta, te globalne društveno-ekonomske promjene, kao što su porast stanovništva, stalno povećanje potražnje za proizvodima šumarstva i tehnološki razvoj, utjecali su na pojavu modernih pristupa gazdovanju prirodnim resursima, posebno šumom.


žavanjem stabilne pozicije na starim i boljim pristupom novim tržištima. Na ekološki zahtjevnim tržištima konku-rentske prednosti se ne baziraju na ni-skoj cijeni kao tradicionalnom obliku postizanja konkurentnosti, već na pouz-danom dokazu da se šumama, iz kojih proizvodi potječu, gazduje u duhu me-đunarodno prihvaćenih principa održi-vog gazdovanja šumskim resursima.

Krajnji potrošači, kao interesna gru-pa, kroz kupovinu certificiranih pro-izvoda, osim zadovoljenja svojih po-treba, ”kupuju” i osjećaj da doprinose očuvanju ekološke stabilnosti i zaštiti šumskih resursa. Postojanje tržišta sa ovakvim sistemom potrošačkih priori-teta ograničeno je na industrijski razvi-jene zemlje.

Ukupna površina svih certificiranih šuma u svijetu iznosi 394 miliona ha ili cca 10% svjetskih šuma (maj 2012.). Potencijal certificiranih šuma je procije-njen na 469 miliona m³, što je oko 27% ukupne svjetske proizvodnje oblovine (maj 2012.). Preko 90% certificiranih šuma je na sjevernoj hemisferi, a samo 2% tropskih šuma je certificirano.

80 zemalja svijeta je dobilo 1.172 FSC SFM certifikata, tako da je ukupna po-vršina FSC certificiranih šuma u svijetu 169.324.056 ha (maj 2012).

Iskustva zemalja koje su već razvile koncept certificiranja na nacionalnom nivou pokazuju da vlade predstavljaju vrlo bitne interesne grupe, nerijetko ini-cirajući vlastite programe certificiranja, pravdajući takav pristup nevjerodostoj-nošću međunarodnih programa i potre-bom primjene koncepta prilagođenog lokalnim (državnim) okolnostima.

Uslijed velikog broja interesnih gru-pa i krupnih razlika u njihovim zahtje-vima i očekivanjima, postizanje apso-lutnog zadovoljenja svih je vrlo teško. Postoje dva ključna efekta koji se oče-kuju od svakog uspješnog programa certificiranja:

– unapređenje gazdovanja sa ciljem dostizanja održivog gazdovanja šum-skim resursima;

– povećanje konkurentskih sposobnosti preduzeća u okviru drvnog kompleksa kroz očuvanje postojećih tržišta i bolji pristup novim i atraktivnim tržištima.

Aktivnosti u Bosni i Hercegovini

Imajući u vidu sve navedeno, na inici-jativu Šumarskog fakulteta iz Sarajeva, u Vanjskotrgovinskoj komori Bosne

i Hercegovine je krajem 2003. godi-ne organiziran okrugli sto na temu „Certificiranje gazdovanja šumskim resursima“ na kojem su predstavnici preduzeća šumarstva, drvne industrije, nadležnih ministarstava, komora, fakul-teta, nevladinih organizacija i ekoloških pokreta upoznati sa konceptom certifi-ciranja šuma. Tom prilikom je donesena odluka o osnivanju FSC državne radne grupe koja je gotovo dvije godine radila na donošenju draft verzije FSC državnih standarda za održivo upravljanje šuma-ma i certifikaciju šuma.

Projekat pod nazivom „Forestry Development and Conservation Project Development of national standards for sustainable forest management and fo-rest certification in the Federation of B&H and the Republic of Srpska“ im-plementirala je firma SAVCOR iz Finske u konzorciju sa firmom CETEOR iz Sarajeva. Nakon provedene javne ra-sprave, FSC Vijeće je prihvatilo konačni izvještaj te su se tako krajem 2006. go-dine stekli uvjeti za uvođenje FSC stan-darda u bh. firme i njihovu implementa-ciju na terenu.

Proces dobivanja certifikata u Bosni i Hercegovini je počeo 2009. kada su FSC SFM certifikat dobili: JP „Šume RS“ Sokolac, ŠPD „Sarajevo-šume“ Sarajevo, ŠGP „Gornjebosansko“ i ŠGD „Hercegbosanske šume“ Kupres, Šumarija Kupres. Za re-lativno kratko vrijeme certifika-te su izgubili: ŠPD „Sarajevo-šume“ Sarajevo, ŠGP „Gornjebosansko“ i ŠGD „Hercegbosanske šume“ Kupres, Šumarija Kupres.

Obzirom da se proces certificira-nja u Federaciji BiH odvijao uspore-no, USAID-Sida FIRMA projekat je 25.10.2010. organizirao FSC konferen-ciju na kojoj je donesen Akcioni plan

za otklanjanje ograničavajućih faktora za provođenje certifikacije u šumarstvu FBiH. Akcioni plan je podrazumijevao aktivnosti na tri nivoa vlasti (državnom, entitetskom i lokalnom).

Na državnom nivou ostvareni su kontakti sa Ministarstvom vanjske tr-govine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine i Direkcijom za evropske integracije Bosne i Hercegovine koji, osim deklarativne podrške, nisu poka-zali veći interes za uključivanje u proces certificiranja, aktiviranje državne FSC radne grupe, definiranje njenog statusa i obezbjeđenje sredstava za njen rad.

Na entitetskom nivou ostvareni su kontakti sa Ministarstvom energetike, industrije i rudarstva Republike Srpske, koje je formiralo fond za ove namjene, i Federalnim ministarstvom energije, ru-darstva i industrije koje, osim deklara-tivne, nije pružilo nikakvu podršku.

Ostvareni su kontakti i sa nadlež-nim kantonalnim ministarstvima koja, uglavnom, nisu pokazala poseban inte-res za učešće u projektima certifikacije. Za navedene aktivnosti, također, nisu bile posebno zainteresirane ni razvojne agencije.

U nemogućnosti da organi vlasti fi-nansijski pomognu proces certificiranja, šumarstva i preduzeća drvne industrije su ovaj proces vodila sama, uz pomoć poslovnih udruženja i konsultantskih kuća koje su im organizirale edukaci-je i tako ih osposobljavale za uvođenje certifikata.

Zaključno sa januarom 2013., u Bosni i Hercegovini je FSC certifici-rano 1.290.151 ha šume. Četiri pre-duzeća šumarstva su dobila FSC SFM certifikat („Unsko-sanske šume“, „Hercegbosanske šume“, „Šume Republike Srpske“ i „Šume Tuzlanskog kantona“). 130 preduzeća drvne indu-strije i 3 preduzeća iz oblasti papirne i grafičke industrije („Natron“ Maglaj, „Celex“ Banja Luka i „Grafotisak“ Grude) dobili su FSC CoC certifikat.

Na osnovu navedenih konstatacija se vidi da se proces certificiranja u pre-duzećima šumarstva, drvne i papirne industrije odvijao uglavnom vlastitim snagama firmi, a da je pomoć od strane organa vlasti izostala. U budućnosti bi finansijska podrška države bila neop-hodna da bi se proces certificiranja u Bosni i Hercegovini odvijao brže nego do sada.

Selma Bašagić n

REGULATIVA


Energetski sektor Bosne i HercegovineEnergetski sektor je jedan od najsnažnijih privrednih sektora Bosne i Hercegovine, sa dugom tradicijom i ogromnim potencijalima i mogućnostima za daljnji razvoj i ulaganja. Ukupna potrošnja energije u Bosni i Hercegovini je obezbjeđena iz sopstvene proizvodnje primarne energije i uvoza osnovne i transformisane energije.

Bosna i Hercegovina izvozi neke energetske forme, npr. struju i ugalj. Prvenstveno zbog uglja,

BiH je u mnogo boljem položaju od ve-ćine drugih zemalja iz regiona kada je u pitanju energetska nezavisnost. Ugalj čini preko 60% ukupnog snabdijevanja primarnom energijom.

Ugalj Ugalj, kao osnovni izvor primarne energije u BiH, koji čini 93% ukupnih energetskih potencijala BiH, na osnovu trenutno identifikovanih rezervi (mrki ugalj i lignit) ima procijenjene rezerve od 10x109 tona.

Do sada je identifikovano 110 nala-zišta uglja. Eksploatišu se samo lignit i mrki ugalj, i to u 14 rudnika. Kod razma-tranja bosanskohercegovačkih ugljenih ležišta moraju se razlikovati dva slučaja:

– ležišta u kojima se već vrši eksplo-atacija uglja, gdje postoji rudarska tradi-cija i gdje je rudarski rizik manji i

– ležišta gdje je moguće otvaranje novih rudnika, a tu je potrebno mnogo opreznije pristupiti procjeni energet-skog potencijala.

Značajna ležišta lignita i mrkog uglja se nalaze u Federaciji BiH i Republici Srpskoj. Rudnici sjeveroistočne i sred-nje BiH daju gorivo za dvije termoe-lektrane (TE) Federacije, TE Kakanj i TE Tuzla, u okviru JP Elektroprivrede Bosne i Hercegovine, a Rudnik i TE “Ugljevik“ A.D. u Ugljeviku i Rudnik i TE “Gacko“ A.D. u Gacku rade u sastavu Elektroprivrede Republike Srpske.

Rudnici uglja u Federaciji BiH: – Rudnik „Banovići“ (ugalj mrki) sa

površinskim kopovima Čubrić, Turija i Grivice i podzemnim rudnikom Omazići;

– Rudnik „Đurđevik“ (ugalj mrki) sa površinskim kopovima mrkog uglja

Višća II i Potočari i podzemnim rudni-kom Đurđevik;

– Rudnik „Kakanj“ (ugalj mrki) sa po-vršinskim kopom Vrtlište i podzemnim rudnikom Haljinići;

– Rudnik „Zenica“ (ugalj mrki) sa podzemnim rudnicima Stara jama, Raspotočje i Stranjani;

– Rudnik „Breza“ (ugalj mrki) sa pod-zemnim rudnicima Sretno i Kamenice;

– Rudnik „Bila“ (ugalj mrki) sa jamom i površinskim kopom Grahovčići;

– Rudnik „Kreka“ (ugalj lignit) u čijem se sastavu nalaze površinski kopovi li-gnita Šikulje i Dubrave, podzemni rud-nici lignita Mramor i Bukinje;

– Rudnik „Sanski Most“ (ugalj mrki) sa površinskom kopom Zlavuše i jamom Fajtovci;

– Rudnik „Livno“ (ugalj lignit) sa povr-šinskim kopom Tušnica;

– Rudnik „Gračanica“ G.Vakuf/Uskoplje (ugalj lignit) sa površinskom kopom Dimnjače.

Rudnici uglja u RS: – Rudnik „Ugljevik“ (mrki ugalj) sa

površinskim kopom „Bogutovo Selo“ i TE Ugljevik;

– Rudnik „Miljevina“ (mrki ugalj) sa površinskom i podzemnim eksploatacijom;

– Rudnik „Gacko“ (ugalj lignit) sa po-vršinskim kopom Gračanica i TE Gacko;

– Rudnik „Stanari“ (ugalj lignit) sa po-vršinskim kopom Raškovac.

Potencijalni rudnici – Površinski kop „Kongora“ za TE

„Duvno“; – Površinski kop „Kotezi„ za TE

„Bugojno“. – Površinski kop „Ugljevik-Istok“ za

snabdijevanje TE „Ugljevik“ za postoje-ći i novi blok;

– Površinski kop „Gacko“ za snabdi-

jevanje TE „Gacko“ postojećeg i novih blokova.

U BiH ima više rudnika koji snabdi-jevaju i koji se predviđaju za snabdije-vanje gorivom termoelektrana koje će se graditi. Trenutno prevladavaju ka-paciteti za površinsku eksploataciju. To su kod lignita rudnici “Kreka”, “Gacko”, “Stanari”, “Bugojno”, “Livno” i “Duvno” i kod mrkog uglja “Banovići”, “Đurđevik”, “Ugljevik”, kao i ostali rudnici u ma-njem obimu (“Kakanj”, “Zenica”, “Breza”, “Kamengrad”). Sadašnja ekonomika daje prednost površinskoj eksploata-ciji, ali zbog ograničenih rezervi, da bi se omogućila upotreba uglja kao gori-va u termoelektranama za duži period do 2030. godine i poslije, uz iskorišće-nje raspoloživog hidropotencijala BiH, potrebno je eksploatisati i koristiti dio uglja dobijenog podzemnom eksploata-cijom. To se odnosi na kvalitetniji mrki ugalj Banovići, Đurđevik, Kakanj, Breza, Bila kao i lignite iz krekanskog ugljenog basena.

Oko 80% uglja je proizvedeno u Tuzlanskom basenu, basenu Srednje Bosne, Ugljevičkom i Gatačkom basenu. Na ovim basenima se grade i termoe-lektrane. Sektor obuhvata 15 posebnih organizacionih jedinica. Mnoge od njih upravljaju nekolicinom odvojenih rud-nika. U RS su rudnici dio jedne kom-panije, zajedno sa TE. Nadležnosti za rudnike su u skladu sa nadležnim mi-nistarstvima: Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, a u RS Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva.

Sveobuhvatna reforma sektora uglja je neophodna u cilju: snižavanja troško-va proizvodnje uglja, povećanja produk-tivnosti, smanjenja zaposlenosti, pobolj-šanja uslova rada, podizanja životnog standarda zaposlenih i zaštite životne sredine.

ANALIZA


Takođe je neophodno i restrukturi-sanje sa diferenciranjem profitabilnih i neprofitabilnih rudnika, te uvođenje novih proizvodnih tehnologija, koje će povećati profitabilnost i obezbjediti bo-lju zaštitu životne sredine.

BiH raspolaže s više od 50 posto obnovljivih energetskih izvora, među kojima su dva osnovna: energija vode za proizvodnju električne energije i bi-omasa za proizvodnju toplotne energije.

HidropotencijalBiH raspolaže sa velikim hidropoten-cijalom (oko 6.000 MW) s približno hiljadu malih, srednjih i velikih rijeka. Procjenjuje se da je stepen iskorišćenosti hidropotencijala samo 40%. Razne stu-dije su identifikovale blizu 300 MW pla-niranih malih hidroelektrana (MHE).

Iskoristivi energetski potencijal ma-lih hidroelektrana BiH iznosi 1.004,63 MW snage i 3.520 GWh električne energije godišnje, što predstavlja 12,64% ukupnog hidropotencijala BiH.

U sistem Elektroprivrede BiH su pri-ključene 24 MHE, koje su u prvoj polo-vini ove godine naplatile 4,1 milion KM za oko 33 GW proizvedene struje.

Budući razvoj HE i MHE je prepo-znat kao najveći potencijal obnovljivih izvora energije u BiH zbog dobre ener-getske mreže, kao i zbog velikog neisko-rišćenog hidropotencijala. Teoretski hi-dropotencijal je 99.256 GWH/godišnje, što stavlja BiH na 8. mjesto u Evropi. Iako hidropotencijal uveliko zavisi od hidrologije godine, izvjesno je da HE mogu učestvovati sa više od 50% u proi-zvodnji električne energije u BiH.

Energija vjetraPrema dosadašnjim saznanjima, može se procijeniti da ukupan potencijal iz-gradnje vjetroelektrana na 18 posmatra-nih lokacija, na kojima je zabilježen inte-res i aktivnost nosioca projekata, iznosi oko 900 MW. Ukupan tehnički potenci-jal za korišćenje energije vjetra Bosne i Hercegovine znatno je veći i procjenjuje se na cca 2.000 MW, pri čemu treba vo-diti računa da je spomenuti iznos pro-izašao iz sagledavanja raspoloživosti prikladnih prostora za vjetroelektrane na prostoru BiH ne uzimajući u obzir eventualna ograničenja (priključak na mrežu, zaštita okoline i dr.).

Najveći potencijal energije vjetra je zabilježen na 27 lokacija u južnom di-jelu BiH, tako da je u 2012. godini ISO završio studiju koja se bavi mogućnosti-ma integrisanja sistema energije vjetra u BiH. Prema ISO indikativnom planu za period 2013-2022. investitori su prijavi-li 48 vjetroparkova, ukupne instalisane snage od 2.804 MW.

Trenutno u BiH ne postoje vjetro-elektrane ali je planirano da u 2013. godini bude puštena u rad prva vjetro-elektrana Mesihovina, koja će imati 22 turbine na vjetar, sa ukupnim instalisa-nim kapacitetom od 44-66 MW i oče-kivanom godišnjom proizvodnjom od 128-146 GWh.

Solarna energija Iz svih prikupljenih podataka i pro-vedenih analiza može se zaključiti da postoji značajan potencijal primjene sunčeve energije na području Bosne i Hercegovine koji iznosi 70,5 miliona

GWh od upadne energije od ukupnog iznosa sunčevog zračenja u toku godine.

Može se reći da BiH predstavlja jed-nu od povoljnijih lokacija u Evropi kada su uslovi za korišćenje solarne energije u pitanju. Dostupni podaci pokazuju da oblast oko Posavine može očekivati godišnje globalno horizontalno zra-čenje 1,25 -1,3 MWh/m². Zračenje se povećava prema jugu, tako da južna Hercegovina prima 1,5 – 1,55 MWh/m².

Tokom 2012. godine dva solarna po-strojenja su počela sa radom u Federaciji BiH, a u skladu sa ISO Indikativnim planom za period 2013-2022. godina investitori su prijavili jedno solarno po-strojenje instalisane snage od 10 MW. Korišćenje solarne energije za toplu vodu i grijanje u stambenom sektoru je neznatno.

Geotermalna energija Istraženost geotermalnih izvora u BiH je veoma niska. U cijeloj zemlji izbušeno je tridesetak dubokih bušotina, a na ma-lom broju njih su ispitani toplinski para-metri bušotinskih fluida. Toplinske ka-rakteristike stijena nisu nigdje ispitane.

Na osnovu Studije energetskog sek-tora u BiH, ukupan mogući potencijal instalisanih geotermičkih izvora na 42 lokacije iznosi 9.25 MWt, ukoliko se koristi samo za zagrijavanje prostorija, ili 90.2 MWt, ukoliko se koristi za zagri-javanje prostorija, rekreativne potrebe i banje.

Uz korišćenje svih navedenih izvora s faktorom iskorišćenja od 0,5 moguće je u jednoj godini proizvoditi 145,75 TJ energije samo za grijanje prostora, od-nosno ukupno 1421,75 TJ energije ako se posmatra zajedno grijanje prostora i kupanje.

Trenutno ne postoje geotermička postrojenja i nema prijavljenih novih geotermičkih postrojenja u ISO IDP za period 2013-2022.

Imajući na umu da su temperature na poznatim lokacijama ispod 90 stepeni, upotreba geotermičke energije u BiH može biti realizovana samo za zagrija-vanje prostorija, rekreativne potrebe i banje.

Biomasa BiH ima zavidne potencijale biomase, čemu ide u prilog i činjenica da je oko 50% teritorije BiH pokriveno šumama, pri čemu ne treba zanemariti i biomasu nastalu u poljoprivredi.

Ruralno stanovništvo je naročito za-visno od drveta kao izvora energije, jer

UGALJ – Proizvodnja 9,7 miliona tona u 2007. godini – Prosječna godišnja konzumacija iznosi oko 8 miliona tona – Glavni energetski izvor za proizvodnju električne energije ( oko 85% uglja

se koristi u TPP) – Od ukupnih bilansnih rezervi 65% čini lignit a 35% mrki ugalj.

Procjene rezervi uglja Vrsta uglja Bilansne Vanbilansne Potencijalne GeološkeLignit 2 634 122 682 001 2 468 434 5 786 560Mrki 1 363 516 214 142 1 647 601 2 726 643Ukupno 3 997 638 896 143 4 116 035 8 513 203

Kvalitet uglja

Vrsta Vlaga %

Pepeo%

Sumpor%

Toplotna vrijednost (000 kJ/kg)

Mrki 8-25 21-49 2-4 12-26Lignit 10-49 7-26 0,2-5 7-12

ANALIZA


ga koristi uglavnom u ruralnim i polu-urbanim sredinama kao primarni izvor za grijanje i kuhanje.

a) Biomasa iz šumarstva i drvne industrije

Od ukupne površine zemljišta od 51.219 km², šume i šumoviti krajevi po-krivaju oko 27.000 km² (oko 50% uku-pnog zemljišta popisanog tokom 60-ih i 70-ih godina prošlog vijeka), no zbog nekontrolisane sječe, miniranja, šum-skih požara, izgradnje rezervoara i sl. u proteklih deset godina, vjeruje se da je područje pod šumama smanjeno. Ipak, može se tvrditi kako su šume glavni pri-rodni resurs Bosne i Hercegovine, koja je jedna od najbogatijih država u Evropi prema pokrivenosti i raznolikosti šuma u odnosu na veličinu države.

Najznačajniji izvor sirovine za proi-zvodnju energije iz biomase je 1,5 milio-na m³ šumskih ostataka i ostataka drvne industrije (drvni otpad, piljevina, iver, otpad od tehničkog drveta itd).

Prema studiji koju je za Innotech HT GmbH, Berlin sproveo GTZ (Deutsche Gesselschaft für Tehnische Zusammenarbeit), neiskorišteni po-tencijali rezidualnog drveta i drvnog otpada za 2003. godinu su iznosili oko 1 milion m³/a što bi moglo osigurati to-plotnu energiju za 130.000 domaćinsta-va ili 300.000 građana.

b) Poljoprivredna biomasaResursi poljoprivredne biomase

uglavnom dolaze od poljoprivrednih ostataka, koji uključuju: kukuruz, pše-nicu, povrće, sjeme uljarica (sunco-kret, soja i repa) te ostatke iz voćnjaka

i vinograda.U skladu sa ISO IDP za period 2013-

2022. investitori su prijavili jedno po-strojenje na biomasu instalisane snage od 10 MW.

U cilju uklanjanja barijera na trži-štu biomase i barijera za uspostavljanje održivih energetskih usluga u ruralnim područjima Bosne i Hercegovine, 2012. godine je osnovana Asocijacija za bio-masu u BiH. Osnovni cilj je podizanje svijesti o beneficijama korišćenja bio-mase kao kućanskog izvora energije koji je ujedno povoljan za okolinu i troškov-no konkurentan.

Sektor nafte i gasa Bosna i Hercegovina je zavisna od uvo-za gasa i sirove nafte. Sve količine pri-rodnog gasa za BiH se uvoze iz Ruske

Federacije i transportuju preko tran-sportnih gasovodnih sistema Ukrajine, Mađarske i Srbije.

Sav prirodni gas BiH uvozi iz Rusije. Iako postoje ograničeni lokalni ka-paciteti za proizvodnju nafte, tržište je skoro 100% zavisno od uvoza iz Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Mađarske. Gasovodni sistem u BiH uključuje 191 km glavnih gasovodnih cijevi sa kapa-citetom od oko 1 milijarde kubnih me-tara. Međutim, dugoročna potreba za gasom u BiH se procjenjuje na 3 milijar-de kubnih metara, što znači da postoji veliki potencijal za razvoj distribucije i izgradnju gasovoda. Uz to, domaće re-zerve nafte ne prelaze nivo zaliha po-trebnih za 90 dana.

Može se reći da od tri dominantna energetska segmenta (električna ener-

- Svake godine svi ljudi svijeta potroše onoliko energije koliko bi se dobilo sagorijevanjem deset milijardi tona uglja (tamnoplavi krug);

- sve svjetske rijeke daju količinu energije koja je jednaka količini energije koju svi ljudi svijeta potroše tokom jedne godine (tamnoplavi krug);

- okeani daju duplo više energije (tirkiznoplavi krug), - iz geotermalnih izvora se može dobiti količina energije

koja je pet puta veća od trenutne potrošnje energije (narandžasti krug);

- biogas i bioenergija mogu osigurati 20 puta više energije u odnosu na trenutnu potrošnju (smeđi krug);

- vjetar 200 puta veću količinu (svijetloplavi krug);- sunce isija 2850 puta više energije u odnosu na naše

trenutne potrebe (žuti krug).

Zainteresovanost investitora za energetski sektor BiHPostoji veliko interesovanje domaćih i stranih investitora za ulaganje u energetski sektor BiH. Primjer zainteresovanosti je i dvodnevna posjeta zamjenika ministra energetike Republike Turske gospodina Hasana Murata Mercana i delegacije turskih privrednika iz oblasti energetike Bosni i Hercegovini. Naime, 31. januara 2013. godine u Spoljnotrgovinskoj komori BiH su održani Poslovni susreti turskih i bh. privrednika iz oblasti energetike, na kojima su članovi turske delegacije - predstavnici najuspješnijih turskih firmi (među kojima su predstavnici Generalne direkcije za obnovljive izvore, Instituta za istraživanje u oblasti rudarstva, Uprave za eksploa-taciju rudnika, Elektroprivrede Republike Turske, predstavnici naftne industrije) imali priliku razgovarati sa tridesetak predstavnika privatnog sektora i javnih institucija iz energetskog sektora BiH.Predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH Bruno Bojić, zamjenica ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Ermina Salkičević-Dizdarević i direktor Agencije za promociju stranih investicija u BiH Jelica Grujić su svojim obra-ćanjima i prezentacijama predstavili potencijalnim partnerima iz Turske energetski sektor BiH, njegove potencijale i mogućnosti za saradnju.Ministar Mercan je istakao da se dobri politički odnosi između dviju zemalja trebaju prenijeti i na polje ekonomije i izrazio spremnost turskog Ministarstva energetike da da doprinos tome. Naglasio je da je posjeta dobra prilika za istra-živanje mogućnosti koje pruža Bosna i Hercegovina, kao i načina za ostvarivanje zajedničkih investicija te mogućnosti davanja doprinosa unapređenju energetskog sektora BiH kroz investicije. Članovi turske delegacije su se susreli i sa predstavnicima nižih nivoa vlasti u BiH, odnosno sa federalnim ministrom energije, rudarstva i industrije Erdalom Trhuljem i ministrom industrije, energetike i rudarastva Republike Srpske Željkom Kovačevićem.


gija, tečni energenti i sektor gasa) gasni segment najviše zaostaje.

Zbog nepovoljne potrošnje prirod-nog gasa (relativno visoka potrošnja za grijanje i domaćinstva), dinamika po-trošnje je takođe nepovoljna (potrošnja u toku zime je značajno veća), rezultu-jući povećanjem cijena prirodnog gasa. Osim toga, gas se nabavlja preko jednog gasovoda i od jednog isporučioca, što predstavlja problem u smislu stabilnog napajanja.

Iako postoji određeni broj bušotina sa pojavama nafte i gasa, otkrivenih ko-mercijalnih ležišta nafte na području RS i FBiH još uvijek nema. Najnovije pro-cjene nagovještavaju potencijalnost re-zervi na teritoriji BiH od 10 do 12 mili-ona tona bilansnih rezervi nafte. Veoma obimna istraživanja nalazišta nafte u BiH provođena su i sedamdesetih go-dina prošlog vijeka, ali nikada nisu dala konkretne rezultate.

Sektor električne energije BiH ima značajan potencijal u sektoru električne energije koji je priznat kao jedan od glavnih pokretača ekonomije BiH.

Oblast električne energije jedna je od svijetlih tačaka u razvoju BiH. Imajući u vidu da je sektor izvozno orijentisan, da zemlje jugoistočne Evrope imaju značaj-ne probleme sa nedostatkom električne energije te da postoje neiskorišćeni zna-čajni prirodni resursi, orijentacija BiH prema rekonstrukciji i restrukturisanju sektora je potpuno opravdana.

Električna energija se proizvodi u BiH u hidro i termoelektranama. U ovom trenutku proizvodni kapaciteti prevazilaze domaće potrebe, tako da se ona izvozi u Hrvatsku, Sloveniju, Srbiju i Crnu Goru. Kada su u pitanju prirodni resursi, BiH ima značajne rezerve mr-kog uglja i lignita, koje se koriste kao gorivo za termoelektrane te veliki i ne-iskorišten hidropotencijal.

Ukupan instalisani kapacitet u BiH je 3.803 MW, HE su 54% (2058MW), a TE su 46% (1745MW).

Geotermalni potencijali Bosne i Hercegovine za grijanje prostora su pro-cijenjene na oko 33 MWth. Temperatura na lokacijama u Bosanskom Šamcu (85oC), Kaknju (54oC) i Sarajevu (58oC) je preniska za pokretanje proi-zvodnje električne energije što je glavni razlog zašto se ove rezerve uzimaju u razmatranje samo kada je u pitanju ek-sploatacija toplotne energije.

Ukupna proizvodnja električne ener-gije u BiH za 2011. godinu iznosila je 14049 GWH, što predstavlja smanjenje od oko 13% u odnosu na isti period prethodne godine. Glavni razlog sma-njenja je izrazito loša hidrološka situa-cija u odnosu na prethodnu godinu, što je rezultovalo smanjenjem proizvodnje električne energije u hidroelektranama

od oko 45% u odnosu na isti period prethodne godine. S druge strane, po-gonska spremnost termoenergetskih postrojenja bila je na zadovoljavajućem nivou, što je rezultovalo povećanjem proizvodnje u termoelektranama za oko 20% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupna potrošnja električne energije u BiH tokom 2011. godine na-stavila je trend rasta i iznosila je 3% u odnosu na prethodnu godinu.

Pad ukupne proizvodnje električne energije u BiH 2011. godine rezultovao je smanjenjem viškova i samim tim sma-njenjem izvoza električne energije od oko 20% u odnosu na prethodnu godinu.

Bosna i Hercegovina je člani-ca Energetske zajednice jugoistočne Evrope. Ugovor o formiranju Energetske zajednice zemalja jugoistočne Evrope potpisale su, 25. oktobra 2005. godi-ne u Atini, predstavnici Srbije i Crne Gore, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Bugarske, Rumunije, Albanije i privremena misija UN za Kosovo. Time je definisano tržište elek-trične energije i prirodnog gasa.

Stvoren je jedinstven, stabilan i re-gulatorni okvir za prekograničnu tr-govinu energijom jer su zemlje potpi-snice prihvatile važeća opšta pravila u oblasti energije koja se odnose i na zaštitu životne sredine i konkurenciju. Energetska zajednica ovog dijela Evrope obuhvata tržište od oko 150 miliona lju-di u koji će, u narednih 15 godina, biti uloženo više od 21 milijarde evra. Kada se Energetska zajednica jugoistočne Evrope (ECSEE) i formalno priključi EU biće stvorena treća najveća energet-ska zajednica posle OPEK-a i IAEA.

Zaključci – Generisanje električne energije zado-

voljava potrebe BiH, BiH je neto izvo-znik električne energije

– Bosna i Hercegovina je bogata zna-čajnim vodnim resursima koji treba da predstavljaju ključni faktor za ekonom-ski razvoj u većini područja u bliskoj budućnosti

– Od ukupne generacije električne energije približno 40% električne ener-gije dobija se iz hidropotencijala

– 40% vodnog potencijala je iskorište-no do danas

– Geološke rezerve uglja procijenjuju se na 5.6 milijardi tona

– Vjetropotencijal i potencijal biomase je značajan

Ivana Dobrilović n

- Proizvodnja energije 4,47 Mtoe- Neto uvoz 1,59 Mtoe- Ukupno snabdijevanje primar-

nom energijom 5,95 Mtoe- Proizvodnja električne energije

15,67 TWh- Potrošnja električne energije

10,80 TWh- Emisija CO2 19,09 MT - Potrošnja električne energije /

stanovništvo 5,07 kWh/stanovni-ku – 3 puta niža nego u zemljama OECD-a

Hidroelektrane Instalisani kapacitet (MW)

Trebinje I 180Trebinje II 8Dubrovnik (BiH+Hr.) 216Čapljina 420Rama 160Jablanica 180Grabovica 115Salakovac 210Mostar 72Mostarsko blato 60Jajce I 60Jajce II 30Bočac 110Višegrad 315Peć - Mlini 30

Termoelektrane Instalisani kapacitet (MW)

Tuzla 715G3 100G4 200G5 200G6 215Kakanj 450G5 110G6 110G7 230Gacko 300Ugljevik 280

- Godišnja potrošnja oko 1,5 mili-ona tona (2010.)

- Rafinerija nafte Bosanski Brod (uvezeno skoro 1,2 miliona T si-rove nafte u 2010.)

- Tržište nafte u BiH je djelimično zavisno od uvoza naftnih deri-vata iz okolnih zemalja (u 2010. gotovo 650 hiljada tona)


Lider je u proizvodnji elek-trične energije u regionu. JP Elektroprivreda BiH snabdijeva

više od 716 hiljada kupaca (od čega oko 653 hiljade domaćinstava) u Federaciji BiH. Instalirani kapaciteti za proizvod-nju električne energije od 1.682 MW čine skoro polovinu ukupno raspoloži-vih proizvodnih kapaciteta u BiH.

Od maja 2004. godine JP Elektroprivreda BiH funkcionira kao dioničko društvo u mješovitom vla-sništvu, sa 90% učešća državnog kapi-tala (u vlasništvu Federacije BiH kojim upravlja Ministarstvo energije, rudar-stva i industrije) i 10% učešća privatnog kapitala.

JP Elektroprivreda BiH - Vladajuće društvo Koncerna EP BiH

Javno preduzeće Elektroprivreda Bosne i Hercegovine d.d. - Sarajevo je po kapi-talu povezano u Koncern EP BiH sa više zavisnih društava iz oblasti rudarstva i proizvodnje opreme, u kojem ima status Vladajućeg društva.

Koncern EP BiH, kao oblik poveziva-nja privrednih društava, uspostavljen je u novembru 2009. godine, zaključenjem

ugovora o vođenju poslova između JP Elektroprivreda BiH d.d. – Sarajevo, zajedno s dotadašnjim supsidijarnim društvima i sedam rudnika uglja u Federaciji BiH - zavisnih društava:

- Rudnik mrkog uglja „Kakanj“ d.o.o. Kakanj,

- Rudnik mrkog uglja „Breza“ d.o.o. Breza,

- Rudnik uglja „Gračanica“ d.o.o. Gornji Vakuf - Uskoplje,

- Rudnik mrkog uglja „Abid Lolić“ d.o.o. Travnik - Bila,

- Rudnici „Kreka“ u Tuzli,- Rudnik mrkog uglja „Đurđevik“

d.o.o. u Đurđeviku,- Rudnik mrkog uglja „Zenica“ d.o.o

Zenica.Povezivanje privrednih društava u

Koncern EP BiH omogućava pouzdano snabdijevanje postojećih i planiranih proizvodnih kapaciteta neophodnim količinama uglja potrebnog kvalitata, optimizaciju cijene električne energije sa aspekta cijene uglja kao ključnog ula-znog energenta, projektiranje karakteri-stika novih proizvodnih kapaciteta pre-ma kvalitetu postojećih vrsta uglja i dr.

Trendovi i aktivnosti u 2012. godini

JP Elektroprivreda BiH je u 2012. godi-ni proizvela 6.509 GWh električne ener-

JP Elektroprivreda BiH d.d. SarajevoJP Elektroprivreda Bosne i Hercegovine d.d. - Sarajevo je preduzeće za proizvodnju, distribuciju, snabdijevanje i trgovinu električnom energijom. Najveća je kompanija u Bosni i Hercegovini po broju potrošača, ukupnoj proizvodnji električne energije i vrijednosti kapitala.

PREDSTAVLJAMO BH KOMPANIJE


gije, uredno snabdjela sve svoje kup-ce i ostvarila dobit od 7,1 milion KM. Ukupan prihod kompanije u protekloj godini iznosi 926 miliona KM.

U procesu dokapitalizacije rudnika uglja koji su u sastavu Koncerna EP BiH uloženo je 75 miliona KM, u fazi nabav-ke je 65 miliona KM. Tokom 2012. go-dine izvršena je nabavka uglja u količini 6,23 miliona tona.

JP Elektroprivreda BiH je jedan od najvećih investitora u BiH na čijim pro-jektima je u kontinuitetu angažiran veli-ki broj domaćih kompanija, a u struktu-ri ulaganja dominiraju vlastita sredstva.

U protekloj i početkom ove godine, JP Elektroprivreda BiH je uspješno okon-čala realizaciju velikih investicionih projekata kao što je revitalizacija Bloka 6 u TE „Kakanj“, snage 110 MW, za koji je izdvojila 94,4 miliona KM vlastitih sredstava. Ulazak u pogon Bloka 6 omo-gućio je TE „Kakanj“ proizvodnju 600 GWh električne energije na godišnjem nivou, a rudnicima za ovu proizvodnju isporuku više od 500 hiljada tona uglja. Radni vijek Bloka, koji je prethodno bio u funkciji 35 godina, revitalizacijom je produžen za dodatnih 15 godina, čime je poboljšana pogonska spremnost, po-većan stepen korisnog djelovanja i sma-njena emisija polutanata.

Početkom tekuće godine pu-šten je u rad revitalizirani Blok 6 u Termoelektrani „Tuzla“, snage 215 MW. Godišnja proizvodnja Bloka 6 iznosi 1.100 GWh, što će omogućiti pouzda-no i kvalitetno snabdijevanje kupaca električnom energijom, a rudnicima plasman uglja. Elektroprivreda BiH je za revitalizaciju Bloka 6 u „TE Tuzla“ izdvojila 125 miliona KM vlastitih sred-stava. Primjenom najmodernijih tehno-logija, kroz proces revitalizacije je posti-gnuto povećanje energetske efikasnosti, značajni ekološki efekti, smanjena emi-sija NOx i prašine, a radni vijek Bloka produžen za dodatnih 15 godina.

Plan poslovanja za period 2013. – 2015. godine

Strateški ciljevi, utvrđeni Planom poslo-vanja JP Elektroprivreda BiH za period 2013.-2015. godine, su: izgradnja novih zamjenskih termokapaciteta i novih proizvodnih objekata iz obnovljivih izvora energije, prestrukturiranje i mo-dernizacija rudnika i JP EP BiH, te po-stepeno usmjeravanje sa rekonstrukcije i revitalizacije postojećih proizvodnih objekata na izgradnju novih objekata

sa savremenim tehnološkim procesima proizvodnje električne energije.

Planirana investiciona ulaganja u narednom trogodišnjem periodu izno-se 1,69 milijardi KM, od čega je u dje-latnost proizvodnje električne energije planirano ulaganje 212,3 miliona KM, distribuciju 187,8 miliona KM, snab-dijevanje 2,6 miliona KM, kapitalna ulaganja 1,058 milijardi KM, dokapita-lizaciju rudnika uglja i rudnika mrkog uglja koji su u sastavu Koncerna EP BiH 156,4 miliona KM i zajedničke projekte 72,9 miliona KM.

Novi projekti - povećanje proizvodnje električne energije

U proteklom periodu JP Elektroprivreda BiH je intenzivirala aktivnosti na pri-premi izgradnje novih objekata. U 2013. godini planirano je ulaganje od 390 mi-liona KM i početak izgradnje tri elek-troenergetska objekta HE ¨Vranduk, malih hidroelektrana na Neretvici i Vjetroparka „Podveležje“. Nastavljaju se i aktivnosti na modernizaciji i pre-strukturiranju JP Elektroprivreda BiH i rudnika.

U toku su pripremne aktivnosti za iz-gradnju Bloka 7 TE „Tuzla“, vrijednosti 1, 646 milijarde KM, što uključuje izbor projektnog partnera i zatvaranje finan-sijske konstrukcije te eksproprijaciju na lokaciji izgradnje. Do sada su urađeni izvedbeni projekti za pripremne radove i obezbijeđene saglasnosti.

Model izgradnje Bloka 7 - 450 MW u Termoelektrani „Tuzla“ definiran je Odlukom Vlade FBiH. Partnerstvo JP Elektroprivreda BiH s izabranim par-tnerom bit će uređeno posebnim ugo-vorom i isključivo zasnovano na obave-

zujućim principima, koje je definirala Vlada FBiH. Između ostalog:

– Prirodni resursi ostaju u vla-sništvu Federacije BiH i ne mogu biti predmet privatizacije kroz zajedničko ulaganje.

– Privredno društvo koje će biti for-mirano vodit će pripremu, izgradnju i eksploataciju izgrađenog objekta i biti vlasnik nad objektom.

– Vlasnička struktura privrednog društva je predmet pregovora i modela partnerstva, odgovarat će udjelima par-tnera, s tim da JP EP BiH ne može imati manjinski udio tokom cijelog trajanja Ugovora o partnerstvu.

– Zajedničko vlasništvo nad osno-vanim privrednim društvom se ogra-ničava na određeni vremenski period, nakon čega se očekuje da JP EP BiH preuzme 100% vlasništva.

Dokapitalizacija rudnika uglja

JP Elektroprivreda BiH provodi kon-tinuirani proces dokapitalizacije rud-nika uglja u Koncernu EP BiH, pru-žajući konkretnu finansijsku pomoć za modernizacije i poboljšanje uvjeta rada i standarda rudara. Provode se i druge aktivnosti usklađene s ciljevi-ma osnivanja Koncerna EP BiH, a od-nose se na unaprjeđenje poslovanja JP Elektroprivreda BiH i rudnika uglja kroz povećanje produktivnosti i obima poslovanja, pronalaženje jedinstvenih strategijskih rješenja i optimizacije pla-niranja, modernizaciju i racionalizaciju upravljanja, poboljšanje sigurnosti na radu i održavanje energetskog sistema.

Za dokapitalizaciju rudnika JP Elektroprivreda BiH je planirala uku-pno izdvojiti 204.100.000,00 KM vlasti-tih sredstava.



Posljednjih petnaestak godina i ovu, kao uostalom i sve ostale grane privrede, karakteriše po-

kušaj obnavljanja proizvodnje. Ovaj proces je tim teži jer je u međuvremenu Bosna i Hercegovina zaostala u primje-ni novih tehnologija. Pored gubitka trži-šta, BiH je izgubila i sirovinsku bazu za proizvodnju osnovnih repromaterijala, pa čak i pomoćnih materijala. Danas je za bilo koju proizvodnju u oblasti odje-će, kože ili obuće neophodno obezbije-diti sav uvozni repromaterijal.

Na ovakvim temeljima, a pod krajnje nepovoljnim uslovima ubrzane libera-lizacije tržišta koji su omogućili uvoz nekvalitetnih ali za stanovništvo BiH cjenovno prihvatljivih proizvoda, proi-zvodnja tekstila, kože i obuće pokušava opstati i zauzeti pripadajuće mjesto u privredi BiH.

Već nekoliko godina industrija tek-stila, kože i obuće u spoljnotrgovinskoj razmjeni bilježi konstantan rast, tako da je sa 840 miliona KM u 2010. godini

izvoz Bosne i Hercegovine u 2012. godi-ni ostvaren u iznosu od 1,035 milijardi KM. U odnosu na prethodnu 2011. go-dinu izvoz je porastao za 3,82%, uz isto-vremeni pad uvoza za 0,35%. Značajno je napomenuti da se preko 70% izvoza ostvaruje u zemlje Evropske unije, pri čemu se posebno ističu Italija sa 323,1 miliona KM, Njemačka sa 181,2 miliona KM i Austrija sa 158,8 miliona KM. Ovi podaci ukazuju na činjenicu da doma-ća industrija postiže evropski kvalitet u proizvodnji. Iako navedeno uliva izvje-sno ohrabrenje, ipak industrija tekstila, odjeće, kože i obuće stoji na veoma sla-bim temeljima.

Nažalost, najznačajniji dio izvoza ostvaren je u tzv. lohn poslovima u ko-jima se izrađuju proizvodi za poznatog kupca od njegovog repromaterijala i pribora, pri čemu se uglavnom naplaću-je samo usluga za živi rad. Budući da su prosječne plate u ovoj grani privrede ni-ske, nizak je i nivo zarade koji ostvaruju naše kompanije. Ovakav način privre-

đivanja ne ostavlja skoro nikakav pro-stor za akumulaciju, a naše kompanije konstantno drži u neizvjesnoj poziciji obezbjeđenja poslova u okviru globalne tendencije dodatnog smanjivanja na-knada za uslugu.

Po karakteru, ovakvi poslovi su ne-stalni, jer se naručioci rukovode cije-nom rada (podrazumijeva se da traženi kvalitet mora biti zadovoljen, jer u su-protnom nema niti ugovora niti plaća-nja), koja posebno u uslovima svjetske recesije drastično pada, pa je nerijetka pojava da naši proizvođači zbog niske cijene rada, prvenstveno u istočnim ze-mljama, ne mogu ugovoriti posao.

Ohrabruje činjenica da je uvoz pro-izvoda od tekstila i kože u 2012. godi-ni zaustavljen i da bilježi blagi pad od 0,35% u odnosu na prethodnu godinu. Dugi niz godina, a i još uvijek, domi-nantnu ulogu na domaćem tržištu imali su proizvodi iz uvoza, tako da je tržiš-ni udio domaćih proizvoda bio zane-marljiv. Međutim, u posljednje vrijeme

Perspektive razvoja tekstilne industrije

Bosna i Hercegovina je u prijeratnom razdoblju u skoro svim opštinama imala neku od proizvodnji iz oblasti tekstila, odjeće, kože i obuće. Ovakvom politikom razvoja i disperzijom proizvodnje planska ekonomija prethodnog sistema obezbjeđivala je dodatnu zaposlenost, tako da je ova grana privrede u nekim periodima zapošljavala čak i oko 100.000 radnika. Stoga, može se konstatovati da je proizvodnja tekstila, odjeće, kože i obuće i u prijeratnom periodu imala značajno mjesto u privrednom sistemu.

ANALIZA


nekoliko domaćih kompanija stvorilo je prepo-znatljive brendove koji su se uspjeli nametnuti na domaćem tržištu. Svakako da plasman njihovih proizvoda i dugoročni opstanak na tržištu BiH može značajno doprinijeti popravljanju uvozno-izvoznog debalansa, a što je jedini ispravan put razvoja ove grane privrede. Samo stvaranje proi-zvoda više dodate vrijednosti i njegovo etablira-nje, prije svega na domaćem, a u perspektivi i na svjetskom tržištu, može obezbijediti opstanak.

Tržišno repozicioniranje tekstilno kožarske industrije ne mogu iznijeti same kompanije. Zbog niske akumulativne sposobnosti, u posto-jećim uslovima privređivanja, kompanije koje trenutno obavljaju lohn poslove nisu u mo-gućnosti tako brzo restukturisati proizvodnju u pravcu stvaranja vlastitog proizvoda. U tom smislu, neophodno je preduzeti niz sinhronizo-vanih mjera koje će stvoriti povoljan ambijent privređivanja, u okviru koga će se postepeno re-strukturisati proizvodnja.

Ovakav pristup predviđen je i u Nacrtu stra-tegije razvoja industrije tekstila, odjeće, kože i obuće u Federaciji BiH za period 2013.-2023. go-dine, koja je nedavno promovisana u Privrednoj komori FBiH, a čije se usvajanje očekuje od stra-ne nadležnih organa Federacije BiH.

Strategijom se predviđa usvajanje akcionog plana sa konkretnim mjerama, rokovima i nosi-ocima, čijom će se realizacijom obezbijediti pret-postavke za kvalitetnije pozicioniranje ove grane privrede. Prema Nacrtu strategije, u najkraćem neophodno je:

– stvoriti uslove za obnavljanje bazne proi-zvodnje i proizvodnje pratećih materijala;

– kroz zakonsku regulativu stvoriti povoljni-ji poslovni ambijent čime će se obezbijediti uslo-vi za veća strana ulaganja;

– rasteretiti privredu od previsokih fiskalnih i parafiskalnih davanja;

– povećati stepen konkurentnosti domaćih proizvođača kroz modernizaciju proizvodnje, edukaciju i usavršavanje postojećih kadrova, prilagođavanje sistema obrazovanja potrebama privrede;

– stvarati brendove domaćih proizvođača; – proizvodnju organizovati uz primjenu si-

stema kvaliteta i evropskih standarda.U Republici Srpskoj na snazi je Sektorska

strategija razvoja industrije Republike Srpske za period 2009.-2013. godine koja tretira i industri-ju tekstila, kože i obuće, a u pripremi je sličan dokument za naredno srednjoročno razdoblje.

Poslovna zajednica s pravom očekuje od nad-ležnih organi vlasti Federacije BiH i Republike Srpske usvajanje strateških dokumenata, a što je najvažnije i njihovu realizaciju.

Zdravko Marinković n

EUROSTATEurostat je statistički ured Evropske zajednice čiji je zadatak obrada i objavljivanje uporedivih statističkih podataka na nivou Evropske unije. Države članice EU skupljaju statističke podatke koje analizira ovlašteno statističko tijelo na nivou države, na-kon čega se podaci šalju Eurostatu. Eurostat ih dalje sistemati-zira, sjedinjava uz osiguranje njihove uporedivosti, te objavljuje. Statističke pokazatelje Eurostat objavljuje u formi štampanih ili elektronskih publikacija („Evropa u brojkama – Europe in Figures“). Redovno se analiziraju i prate podaci vezani za opću statistiku, ekonomiju i finansije, demografiju i socijalne uvjete, industriju, trgovinu i usluge, poljoprivredu i ribarstvo, vanjsku trgovinu, transport, okoliš i energiju, nauku i tehnologiju itd.Ove analize i predviđanja koriste institucije EU za kreiranje i provođe-nje zajedničkih politika. Osim država članica EU, Eurostat pokri-va i zemlje Evropskog ekonomskog prostora (Island, Norvešku i Lihtenštajn) koje su dio evropskog statističkog sistema. Uz to, ra-zvijena je i bliska saradnja s međunarodnim organizacijama (UN, OECD, IMF, WB), a aktivnosti Eurostata usmjerene su i na razvoj i koordinaciju statističkog sistema u trećim zemljama (nečlanica-ma), posebno zemljama kandidatkinjama za članstvo u EU.

Eurostat je osnovan 1953. godine, a njegovo sjedište je u Luksemburgu.

EUROZONA

(EURO ZONE/ZONE EURO)Eurozona je naziv za grupu država članica EU koje su kao doma-ću uvele jedinstvenu evropsku valutu - euro. Danas eurozonu čini 17 država članica EU: Austrija, Belgija, Finska, Francuska, Grčka, Holandija, Irska, Italija, Kipar, Luksemburg, Malta, Njemačka, Portugal, Slovenija, Slovačka, Estonija i Španija te francuske pre-komorske teritorije Gvadalupe, Francuska Gvajana, Martinike na Karibima i Reunionu u Indijskom okeanu, portugalski Madeir i Azurska ostrva i španska Kanarska ostrva u Atlantskom okeanu. Izvan eurozone su Danska i Velika Britanija koje na osnovu izuze-ća (opt–out clause) nisu obavezne da preuzmu euro kao domaću valutu, zatim Švedska čiji su građani dva puta na referendumu odbili uvođenje eura, te sedam novih država članica (Bugarska, Češka, Letonija, Litvanija, Mađarska, Poljska, Rumunija) koje nisu zadovoljile kriterije konvergencije. Također, van eurozone su i ze-mlje nečlanice EU, a u kojima je euro uveden kao domaća valuta (Monako, San Marino, Vatikan, Andora, Crna Gora i Kosovo pod Rezolucijom Vijeća UN-a 1244/99, francuske prekomorske teri-torije Sveti Petar i Mikelon na istočnoj obali Kanade i Mayotte u Indijskom okeanu). Uvođenje eura i ulazak u eurozonu je, izu-zev Danske i Velike Britanije, obaveza za sve sadašnje, uključujući Švedsku, i sve buduće države članice Evropske unije.

POJMOVNIK EVROPSKIH INTEGRACIJA


Prepoznavši značaj sigurnosti hrane i prihvativši novi koncept sigurnosti hrane po uzoru na

zemlje EU, Bosna i Hercegovina je kre-nula putem usvajanja novih propisa. Zakonodavni okvir za sigurnu i kvali-tetnu hranu pruža Zakon o hrani (Sl.gl. BiH br. 50/04) usklađen sa Uredbom EC br. 178/202 koji jasno propisuje proved-bene propise iz oblasti higijene i zdrav-stvene ispravnosti hrane te zahtjeve si-stema samokontrole.

Nedavno usvojen Pravilnik o mikro-biološkim kriterijima za hranu (uskla-đen sa Uredbom EC br. 2073/2005) sadrži mikrobiološke kriterije koji tre-ba da osiguraju proizvodnju hrane pod dobrim higijenskim uslovima, razdvoje prihvatljiv od neprihvatljivog proizvoda ili da odvoje prihvatljivu od neprihvat-ljive proizvodne prakse i da osiguraju siguran proizvod za konzumiranje. U Pravilniku su predloženi mikrobiološki kriteriji za hranu koji su zasnovani na na-učnoj procijeni rizika i značajno se razli-kuju od propisa koji su trenutno na snazi.

Takođe, uvedeni su novi kriteriji koji se primjenjuju na određenu grupu hra-ne, kao i mikroorganizme, a koji nisu

bili sastavni dio starijih pravilnika. Kao novi kriteriji posebno se izdvajaju ispi-tivanja na bakterije Listeria monocyto-genes u pojedinoj vrsti hrane spremnoj za konzumiranje i Salmonella spp. koja može biti prisutna na mesu trupova i kriteriji za sječeno voće i povrće.

Pravilnikom o mikrobiološkim kri-terijima za hranu utvrđuju se proved-bena pravila koja subjekti u poslovanju sa hranom moraju poštovati prilikom primjene opštih i posebnih higijenskih mjera zasnovanih na analizi opasno-sti kritičnih kontrolnih tačaka HCCP (engl. Analysis Critical Control Points). Osnovni principi na kojima su zasnova-ni pomenuti mikrobiološki kriteriji su Zakon o hrani, kao i smjernice preuzete iz Codex alimentariusa.

Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine je u sklopu pomenutog pravilnika izradila i 6 vodiča (Vodič dobre higijenske prakse u proizvodnji mlijeka, Smjernice za mikrobiološko uzorkovanje i ispitivanje hrane u okviru službenih kontrola, Vodič o higijenskom minimumu za osobe u kontaktu sa hra-nom, Smjernice o mikrobiološkim krite-rijima za hranu, Vodič sigurnosti hrane

za primarne proizvođače, Vodič za slje-divost, povlačenje i opoziv hrane) kako bi proizvođačima, subjektima u poslo-vanju sa hranom, kao i službenim kon-trolama olakšali implementaciju samog Pravilnika o mikrobiološkim kriteriji-ma za hranu.

Pravilnik o mikrobiološkim kriteri-jima za hranu je neodvojivi dio cjeline pod nazivom „higijenski paket“ koji je, takođe na prijedlog Agencije za sigur-nost hrane Bosne i Hercegovine, usvo-jen od strane Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. Higijenski paket sastoji se od četiri pravilnika: Pravilnik o hi-gijeni hrane (usklađen sa Uredbom EC br. 852/2004), Pravilnik o higijeni hra-ne životinjskog porijekla (usklađen sa Uredbom EC br. 853/2004), Pravilnik o organizaciji službenih kontrola proizvo-da životinjskog porijekla namijenjenih ishrani ljudi (usklađen sa Uredbom EC br. 854/2004) i Pravilnik o službenim kontrolama koje se provode radi veri-ficiranja postupanja u skladu sa odred-bama propisa o hrani i hrani za živo-tinje, te propisa o zdravlju i dobrobiti životinja (usklađen sa Uredbom EC br. 882/2004).

Pomenuti set propisa zatvara krug usvajanja legislative u oblasti sigur-nosti hrane preuzete po preporukama Evropske unije. Međutim, implementa-cija nove legislative za subjekte od pri-marne proizvodnje do onih koji se bave distribucijom, tzv. „od njive do stola“ će zahtijevati dosta promjena i unaprjeđe-nja higijenskog statusa. Nadamo se da će proizvođači, prije svega oni primar-ni, na vrijeme početi sa unaprjeđenjem proizvodnje kako bi se bosanskoherce-govački proizvodi nesmetano izvozili u zemlje Evropske unije.

Tijana Slagalo n

REGULATIVA

Pravilnik o mikrobiološkim kriterijima za hranu

Danas kada se u svijetu sve više pažnje poklanja zdravstvenoj ispravnosti hrane, sprovodeći je kroz različite regulative, direktive i standarde, u Bosni i Hercegovini su još uvijek na snazi i neki zastarjeli provedbeni propisi, kojim su definisane odredbe zakona i podzakonskih akata bivše SFRJ. Konkretno, kada se radi o mikrobiologiji hrane još uvijek su na snazi i u primjeni Pravilnik o mikrobiološkoj ispravnosti namirnica u prometu i Pravilnik o metodama vršenja mikrobioloških analiza i superanaliza životnih namirnica.


REGULATIVA

Strategija turizma živi u budućnosti te je plan razvoja turizma sastav-ljen najmanje 10 godina unaprijed.

Ponude postaju suvremenije i nisu više samo za odabrane. Svatko može pronaći nešto za sebe u širokoj paleti ponude pa samim time i broj turista svake godine raste. Prema podacima Svjetske turistič-ke organizacije tijekom 90-ih godina prošlog stoljeća stopa međunarodnih putovanja je rasla u prosjeku 4,3% go-dišnje. Godine 2005. broj međunarod-nih putovanja diljem svijeta premašio je 800 milijuna. Prema predviđanjima koja su izradili u WTO –u, u 2020. go-dini moglo bi se ostvariti 1,6 milijardi putovanja, što je dvostruko više nego 2005. godine. Ostvareni bruto prihod od međunarodnog turizma bi bio više od 2 bilijuna američkih dolara.

Prema predviđanjima prve top 3 destinacije se ne bi trebale mijenja-ti, na prvom mjestu i dalje bi bilo pu-tovanje Europom, na drugom istočna Azija i Pacifik, dok su na trećem mjestu Sjeverna i Južna Amerika.

Promjene na tržištima

Proteklih desetak godina na turističkom tržištu stvorila se potpuno nova situaci-ja. Razvoj tehnologije unosi promjene u strukturi tržišta i primjeni marketinga. Zbog sve veće konkurencije konkurira se i cijenom i kvalitetom, što potrošaču olakšava usporedivost cijena i destina-cija, skraćuje vrijeme potrebno za pri-kupljanje informacija. Standardizacija na različitim razinama odnosa cijena i usluga je sve više prisutna u hotelijer-stvu. Uočavaju se i razlike strategije spe-cijalizacije smještajnih objekata: well-ness, all inclusive, romantični, klupski, umjetnički, za tenis, za golf, jahanje itd. Klasični turistički objekti bez dodatne i

konkurente ponude više na zauzimaju važno mjesto u turizmu.

Glavni motivi putovanja su kupanje i odmor, međutim sve značajnije mjesto u tržišnoj potražnji i motivaciji zauzima intenzivni užitak, aktivnosti u priro-di, naglašena potreba za doživljajima, emocije, rekreacija, zdravlje. Turist želi osjetiti svijet koji se razlikuje od njegove svakodnevice. Veća očekivanja turista potpomognuta su razvojem tehnologije, prethodnim iskustvom, obrazovano-šću i znanjem. Razvojem konkurencije različite destinacije nude sve sličnije proizvode za sličnu cijenu pa su lako zamjenjive. Ako neki turist traži pro-sječne cijene za odmor na suncu i plaži široka je ponuda od Španjolske, Grčke, Turske… Turisti se sve manje zadovolja-vaju klasičnom ponudom sunca i mora. Upravo to tjera mnoge države da budu drugačiji od konkurencije. Mnoge desti-nacije razvijaju široke programe marke-tinga i „brandiranja“ s ciljem privlačenja turista. Zemlje koje imaju bogatu povi-jest i prirodnu baštinu trude se stvoriti priče, mitove, oživjeti običaje kako bi bili što zanimljiviji. Pa će one kreativnije i originalnije biti nadmoćnije na tržištu.

Zemlje koje nemaju prirodne ljepote ili kulturna bogatstva trude se ulagati u mar-keting i malo drugačiju ponudu, a najbolji primjer za to je Dubai. Destinacija koja nudi moderan i drugačiji oblik turizma od, primjerice, Grčke ili Turske.

Suvremena smještajna ponuda

Danas u svijetu postoje takve ponude, da ih naša mašta ne bi mogla ni zami-sliti. U Njemačkoj tako postoji Propeller Island City Lodge hotel koji je zamišljen kao visionmachine i living work ofart. Postoje sobe opremljene simbolima, ogledalima, oblacima i bojama. U po-

nudi su još soba galerija u kojoj se oko kreveta koji se okreće nalaze prazni okviri za slike koje gosti mogu sami popuniti. Za ljubitelje šumskog carstva Ariau Amazon Towers u Brazilu ponu-dit će vam carstvo od 228 soba i mostova na visini od 21 m, nebodere u obliku ta-njura izrađenih od drva koji strše iznad brazilske prašume. Bez ometanja ekosu-stava može se promatrati biljno i živo-tinjsko carstvo najveće šume na svijetu.

Woodlyn park na Novom Zelandu pruža nam dvije zanimljive atrakcije: motel Hobit inspiriran bajkovitim bi-ćima iz Gospodara prstenova nalazi se pod zemljom s okruglim prozorima i bajkovitim namještajem. Za one željne pravog luksuza i neobičnosti je Burj Al Arab, hotel u Dubaiju za sedam zvjez-dica i vjerojatno najskuplji na svijetu. Najmanja soba se prostire na 167 m². Jedan od restorana se nalazi na dnu hotela i prilazi mu se iz simulirane pod-mornice, okružen je akvarijima, prepun morskih životinja i smatra se jednim od najelitnijih u svijetu.

Naravno, turizam ima i svojih mana. Postoje stajališta da turizam šteti oko-lišu i lokalnim kulturama. Usprkos ve-likoj zaradi od turizma, njome se ne rješavaju problemi u državi. Država bi trebala najprije riješiti svoje probleme – prometnu infrastrukturu, stabilnost i sigurnost, smještajne kapacitete i zaštitu prirode, kako bi mogla uspješno usmje-ravati novac od turizma i voditi turizam.

Materijal koji neka država posjedu-je treba samo oblikovati na neki novi i privlačan način. Potrebni su ljudi s ide-jama, ambicijom i energijom koji tre-baju potporu, moral i financije kako bi sirovinu pretvorili u bogatu, privlačnu i drugačiju turističku ponudu.

Mirko Bošković n

Turizam - vodeća svjetska industrija

Turizam je jedan od najvažnijih pokretača gospodarstva u svijetu i pretpostavlja se jedina djelatnost koja povezuje sve narode i zemlje bez predrasuda. Od Drugog svjetskog rata do danas je postao globalni fenomen i najmasovnija ponuda u svjetskim relacijama, te je danas „vodeća svjetska industrija“. Kao djelatnost obećava mnogo za cjelokupno gospodarstvo te generira oko 12% svjetskog GDP-a i oko 200 milijuna radnih mjesta, stalnih i sezonskih.


Izlagači iz Bosne i Hercegovine, koje je predvodio Igor Gavran u ime Vanjskotrgovinske komore Bosne i

Hercegovine, održali su brojne sastan-ke sa potencijalnim kupcima i razgo-varali o cijenama, uvjetima transporta, količinama, kapacitetima, načinima promocije…

Bosanskohercegovačke kompa-nije, učesnice najvećeg azijskog saj-ma hrane i pića, Vinarija „Čitluk“ d.d. Čitluk, Podrumi Andrija d.o.o. Čitluk, Vinogradi Nuić d.o.o. Ljubuški, Podrumi manastira Tvrdoš d.o.o. Trebinje i Sava Semberija d.o.o. Bijeljina, ostvarile su više stotina kontakata sa potencijalnim kupcima, najvećim dijelom iz Japana i drugih azijskih zemalja, i s optimizmom

očekuju prve narudžbe za isporuku proizvoda.

Tokom četiri dana sajma štandovi izlagača iz Bosne i Hercegovine su bili među najposjećenijim, a svi konzumen-ti hercegovačkih vina i prerađevina od povrća bijeljinskog proizvođača „Sava Semberija“ bili su oduševljeni kvalite-tom. Bh. proizvodi su se pokazali kao izuzetno kvalitetni, čime su domaće kompanije pokazale da se mogu takmi-čiti i na velikom tržištu poput japanskog.

Između ustalih, bh. izlagače je posje-tilai prva dama Japana, gospođa Akie Abe, supruga premijera g. Shinta Abea, koja je probala bh. proizvode i izrazila oduševljenje njihovom kvalitetom. Tom prilikom je g. Miroslav Ćorić, predsjed-

nik Grupacije vinara Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, dragoj gošći uručio i prigodan poklon - vrhun-sko hercegovačko vino Žilavka.

Bh. proizvodi hit u “Tasting Corneru”

U okviru sajma je za izlagače iz Bosne i Hercegovine organizirano predstav-ljanje proizvoda u “Tasting Corneru”, specijalnom kutku za degustaciju za goste i posjetioce iz japanskih institu-cija i predstavnika distributerskih kuća koje se bave prodajom vina i hrane u Japanu. Degustaciju je otvorio ambasa-dor Bosne i Hercegovine u Japanu Pero Matić, nakon čega je japanska someli-

Nastupom na sajmu “FOODEX JAPAN 2013”

Kompanijama iz BiH otvoren put na azijsko tržište

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, u suradnji sa Ambasadom Japana u Bosni i Hercegovini i Japanskom organizacijom za vanjskuu trgovinu (JETRO), organizirala je nastup pet bosanskohercegovačkih kompanija na 38. međunarodnom sajmu hrane i pića “Foodex Japan 2013”, koji je održan od 5. do 8. marta 2013. godine u Tokiju.

SAJMOVI


Štandovi bh. izlagača su bili među najposječenijim

Veliki interes za bh. vinima

Akie Abe, prva dama Japana i Miroslav Ćorić

jerka stručno predstavljala svako vino i vinariju, dok su bh. vinari posluživali impozantan broj onih koji su došli de-gustirati bh. proizvode.

Vinarije iz Bosne i Hercegovine prihvaćene su i u poseban sajamski program “One Pallet Wine Export” za dodatnu promociju i otvaranje moguć-nosti izvoza.

Izlagači iz naše zemlje posjeti-li su Ambasadu Bosne i Hercegovine u Japanu i sa ambasadorom Perom Matićem i njegovim savjetnikom Fuadom Đidićem razgovarali o moguć-nostima izvoza bh. proizvoda na japan-sko tržište.

BiH jedina iz regije u programu JETRO

Učešće bh. kompanija na sajmu „Foodex Japan 2013” u Tokiju organiziran je za-hvaljujući posebnom programu podrš-ke pod nazivom “JETRO zona” koji je namijenjen kompanijama iz zemalja u razvoju koje se bave proizvodnjom hra-ne i pića. Ovaj program proizvođačima nudi priliku da svoje proizvode prvi put predstave na japanskom tržištu u cilju uspostavljanja kontakta sa potencijal-nim poslovnim partnerima. Kompanije koje su odabrane za ovaj program dobi-le su priliku da izlažu na spomenutom sajmu uz znatno niže troškove učešća, priliku da se konsultuju sa japanskim stručnjacima za tržište hrane i pića, kao i da besplatno koriste mnoge druge us-luge tokom trajanja sajma.

Iako je konkurs za ovaj program bio otvoren i za izvoznike iz drugih zema-lja jugoistočne Evrope, pet kompanija iz BiH odabrane su kao jedine iz regi-je koje će izlagati u sklopu programa “JETRO zona” na sajmu “Foodex Japan 2013”.

FOODEX Japan najveći je azijski sajam hrane i pića koji ima tradiciju dugu 37 godina. Sajam godišnje privu-če oko 75.000 profesionalnih kupaca iz cijelog svijeta. Mnogi od najvećih azij-skih distributera hrane i pića iz Kine, Koreje, Tajvana posjećuju sajam sa ci-ljem uspostavljanja poslovne saradnje sa izlagačima.

FOODEX Japan može biti ulaznica ne samo za japansko nego i za azijsko i svjetsko tržište.

Igor Gavran n

SAJMOVI


Izražen je rast internacionalnosti strukture poslovnih posjetilaca od čak 13% pa se pored tradicionalno

brojne posjete kupaca iz zemalja poput Nizozemske, Belgije, Austrije, Italije i Švicarske, osobito povećao broj posjeti-laca iz zemalja istočne Evrope i Azije - a to su tržišta od velikog značaja za sektor namještaja i interijera.

Na sajmu imm cologne 2013 je naj-novije trendove za nastupajuću godinu prikazalo 1.250 izlagača iz 50 zemalja. “Ovakav ishod je važan signal i dokaz da imm cologne zadržava i učvršćuje poziciju vodećeg međunarodnog saj-ma u ovoj oblasti”, riječi su direktora Koelnmessea, Geralda Bösea. “Ove go-dine, Koeln je apsolutna tačka fokusa za industriju namještaja, uključujući i kuhinjskog, posebno u smislu ostvare-nja poslovnih kontakata i ugovaranja konkretnih aranžmana.“

Dirk-Uwe Klaas, izvršni direk-tor Asocijacije industrije namještaja Njemačke, (Verband der Deutschen Möbelindustrie), također izražava izu-zetno zadovoljstvo njemačkih proizvo-đača namještaja ovogodišnjim sajmom koji je još jednom pokazao da je nje-mačko i evropsko tržište namještaja, usprkos krizi, i dalje veoma atraktivno kako za izlagače/ponuđače tako i za po-sjetioce/kupce širom svijeta.

Novi segmenti predstavljanja – nove mogućnosti za izlagače

Recept uspjeha i etabliranja imm colo-gnea kao modernog sajma namještaja i interijera jest opredijeljenost za stalno razvijanje postojećih i uvođenje no-vih koncepata prezentiranja proizvoda i ideja. Npr., segment Pure koji nudi izlaganje u najatraktivnijim halama

izlagačima orijentiranim ka dizajnu ve-oma je popularan i znatno je evoluirao posljednjih godina – sada su tu, pored najjačih svjetskih brandova, zastuplje-ni i mali proizvođači ili individualni dizajneri sa svježim idejama. Tako je podsegment Pure Village već ugostio nekoliko bosanskohercegovačkih na-mještajaca ovjenčanih nagradama za inovacije u dizajnu na prethodnim imm cologne manifestacijama. Budu li se u Bosni i Hercegovini neki proizvođa-či strateški opredijelili za proizvodnju dizajniranog, high-end namještaja od punog drveta, ciljajući pritom na tržišta Njemačke i EU, svakako bi trebali na-stojati osigurati prisustvo na segmentu Pure Village – jer to je siguran put do željenih kupaca i izgradnje branda proi-zvoda i kompanije.

Želja Koelnmessea da njemačkim i evropskim kupcima na jedinstvenom

Izvrsni rezultati i blistava budućnost IMM COLOGNE

U posljednjih nekoliko godina, imm cologne je nadrastao svoj prvobitni karakter sajma namještaja i razvio se u sajam sveobuhvatnih koncepata interijera i stilova življenja. U sedam sajamskih dana, ‘dvostruka’ manifestacija imm cologne /Living Kitchen, koja je održana od 14. do 20. januara 2013. godine, zabilježila je vrlo dobre rezultate po svim pokazateljima privukavši 142.000 posjetilaca iz 137 zemalja.

SAJMOVI


prostoru ponudi kvalitetnu i cjenovno prihvatljivu alternativu stalno rastućoj ponudi iz azijskih zemalja, rezultirala je kreiranjem novog segmenta - European Lifestyles. Segment je u potpunosti posvećen predstavljanju najrazličitijih vrsta namještaja iz, mahom, istočno-evropskih zemalja prezentiranih kroz grupne nacionalne izložbe Rumunije, Estonije, Hrvatske, Švicarske, Njemačke, Nizozemske te Bosne i Hercegovine. Kako je upravo lansirani segment polu-čio velik uspjeh, dogodine se očekuje i učešće Mađarske, Slovenije, Bugarske te drugih zemalja.

Naša tradicija, ali i budućnost

Paviljon Bosne i Hercegovine koji je organizirala Vanjskotrgovinska komo-ra Bosne i Hercegovine/ Agencija za promociju izvoza BiH - BHEPA, u par-tnerstvu i ko-sponzorstvu sa USAID-Sida FIRMA Projektom i Švicarskim programom za promociju uvoza u EU (SIPPO), isticao se kako izvrsnim diza-jnom štanda (u realizaciji prof. Saliha Teskeredžića) tako i širokim asortima-nom vrlo kvalitetnog namještaja.

Sedam bh. kompanija: ECONOMIC d.o.o. – Vitez, FIS d.o.o. - Vitez, GMP KOMPANI d.o.o. – Laktaši, IP KRIVAJA d.o.o. – Zavidovići, IZAZOV d.o.o. – Kalesija, PRAKTIK d.o.o. – Vogošća i STANDARD a.d. – Prnjavor, pokazalo je, na relativno malom prosto-ru površine 250 m², mogućnosti indu-strije namještaja Bosne i Hercegovine: tradicionalni bukov i hrastov masiv, po-sebno dizajnirane kolekcije namještaja od punog drveta, moderne tapecirane garniture, pločasti namještaj za dnevne, spavaće sobe i kupaone, kao i trendy na-mještaj u kombinaciji metal – drvo.

Nastupajući pod sloganom Tradition for Future, bosanskohercegovačka po-stavka privukla je veliki broj posjetila-ca i dobila pohvale organizatora dru-gih nacionalnih štandova, pa i samih predstavnika Koelnmessea. U odnosu na prošlogodišnji nastup ostvaren je znat-no veći broj kontakata - njih gotovo 300 iz 49 zemalja sa svih kontinenata. Prema komentarima bh. izlagača, ovo je sajam na kojem je moguće ostvariti kontakte i zaključiti konkretne poslove i sa kup-cima iz Sjeverne Afrike (Libija, Alžir, Maroko), Azije (Korea, Japan, Kina), Bliskog istoka te Amerike. Pored toga, ovdje su uvijek prisutni i kupci iz gotovo svih evropskih zemalja.

Ostvareni kontakti i ugovoreni poslovi

Naše firme smatraju da je ovaj sajam pravo mjesto za promociju bh. namje-štaja na tržištu Njemačke i EU, da su proizvodni programi bh. firmi kompa-tibilni sa potražnjom, kapaciteti proi-zvodnje odgovarajući, a kvalitet i cijene prihvatljivi za evropskog kupca.

‘’Smatramo da je veliko interesovanje za proizvodima iz Bosne i Hercegovine i da je sajam u Kelnu donio odlične re-zultate, ispunio naša očekivanja i plano-ve da proširimo saradnju sa evropskim zemljama. Mi smo ostvarili 42 kontaka-ta većinom iz evropskih zemalja, mada

smo imali interesovanja iz Alžira, Rusije, Albanije, Palestine, Latvije i Moldavije. Počeli smo saradnju sa kupcem iz Njemačke, a vrijednost ugovorenog po-sla na mjesečnom nivou je oko 15.000 eura. Sklopili smo posao i sa kupcem iz Holandije za 500-700 garnitura godišnje. Trenutno smo u ozbiljnim pregovorima sa kupcima iz Italije, Njemačke, Alžira i Latvije’’, kazao nam je Bojan Tovilović iz firme GMP Kompani.

Organizacijom sajamskog nastupa i ostvarenim rezultatima zadovoljni su i Dragana Šarić i Karlo Gavrić, predstav-nici kompanije FIS d.o.o. Vitez.

‘’Ovom prilikom, želimo još jed-nom da se zahvalimo organizatorima

Na sajmu je svoje proizvode prezentiralo sedam bh. kompanija: ECONOMIC d.o.o. – Vitez, FIS d.o.o. - Vitez, GMP KOMPANI d.o.o. – Laktaši, IP KRIVAJA d.o.o. – Zavidovići, IZAZOV d.o.o. – Kalesija, PRAKTIK d.o.o. – Vogošća i STANDARD a.d. – Prnjavor.

Izazov d.o.o. u pregovorima sa kupcima iz Libije

SAJMOVI


nastupa na sajmu što su i ove godine pokazali visok stupanj profesionalnosti kako u samim pripremama organizaci-je sajma tako i tijekom njegovog traja-nja. Izuzetnom ljubaznošću i stručnom pomoći organizatora, svi mi učesnici – izlagači na BiH štandu osjećali smo se kao pravi ambasadori svoje zemlje, što je i pokazala velika posjećenost našem štandu, kao i brojni kontakti koje smo ostvarili. Mi smo ostvarili kontakte sa više od 30 firmi iz cijele Europe, a i šire. Za manje od mjesec dana sa desetinom firmi već smo razmijenili konkretne po-nude namještaja, a neke od njih i ugosti-li u našem trgovačkom centru. Kupcima je najinteresantniji naš namještaj od pu-nog drveta, konkretno program stolova i stolica, ali sve više je i firmi kojima je interesantna linija pločastog namještaja. Nadamo se da će ove naše ponude biti i realizirane, a ne samo na papiru raz-mijenjene adrese i vizit karte’’, kazali su predstavnici FIS-a.

Imajući u vidu da je Njemačka prvi partner Bosne i Hercegovine u izvozu drvenog namještaja sa vrijednošću izvo-za od oko 59 miliona eura u 2012. godi-ni, kao i stalan porast tog izvoza (izvoz drvenog namještaja iz BiH u Njemačku je na kraju 2012. godine u odnosu na 2011. godinu porastao za 20%), razu-mljiv je interes bh. firmi da i dalje una-prjeđuju svoje promotivne aktivnosti na ovom tržištu.

‘’Na sajmu imm cologne 2013 smo uspjeli napraviti veliki broj kontakata koji su nam nakon sajma pomogli da sklopimo poslove koji su od velikog značaja za našu kompaniju. S kupicma iz Libije smo trenutno u pregovorima za dalju saradnju, a sklopili smo posao sa kompanijom Mima iz Hrvatske za koju je roba već isporučena. Zadovoljni smo reakcijama kupaca na sajmu, kao i broj-nim upitima koji svakodnevno stižu na našu adresu’’, kazala je Emina Jakubović iz firme Izazov. Trendovi u sektoru namještaja i interijera za 2013. godinu

Imm cologne je bio prava pozornica no-viteta okupljenih oko centralne teme NATURE koju je projektom ‘Das Haus’ adresirao venecijanski dizajner i arhi-tekt Luca Nichetto, dajući vlastito viđe-nje budućeg prostora za življenje.

Boje prirode - izražajan kolorit pro-ljetnih tonova žute, zelene, narandžaste, plave i sive - prisutne su u kolekcijama svih vodećih ponuđača.

Neobične tkanine s diskretnim lini-jama, cik-cak mustrama, apstraktnim i geometrijskim uzorcima i osvježava-jućim cvjetnim motivima, dominantne su teme predstavljenog tapeciranog na-mještaja. Zbog svoje multifunkcional-nosti i fleksibilnosti, hit ove godine jest kompaktan, komadni namještaj manjih

dimenzija i mehkih, zaobljenih rubova. Sve što se može uklopiti u manje, eko-loški prilagođene i racionalno projek-tirane stambene cjeline, trend je koji u potpunosti podržava življenje u uvjeti-ma klimatskih promjena i ekonomske recesije.

Vrijednost potencijalnih ugovora 12 miliona eura Iako je od održavanja sajma imm cologne 2013 prošlo relativno kratko vrije-me, prvi utisci su se slegli i rezimiran je i “Krivajin” nastup.

‘’Prije svega, željela bih istaći da je organizacija nastupa bh. izlagača bila na visokom nivou, što nesumnjivo potvrđuju svi izlagači na zajedničkom bh. štandu. “Krivaja” je na sajmu u Kelnu na najbolji način iskoristila svoju priliku. Uspješno smo se predstavili našim prepoznatljivim proizvodima, ali i novim programom “Ena” koji je za nas dizajnirao prof. Salih Teskeredžić i za koji je vladao veliki interes kupaca. Tokom sajma obavljeni su razgovori sa 40 kupa-ca, kao i sa 20 zainteresiranih samo za program “Ena”. Vrijednost potencijalnih ugovora procjenjuje se na 12 miliona eura, a u toku je realizacija već ugo-vorenog’’, istakla je Jasna Duraković, rukovoditeljica Sektora Izvoz i jedan od predstavnika “Krivaje” na ovom sajmu.

Kod namještaja od drveta raste popularnost hrasta u svim vari-jacijama – vidjeli smo ga u obliku high-end masivnog trpezarijskog namještaja, regala za dnevne sobe i biblioteke, furniranog namješta-ja, stolica od otpresaka itd. Drvo je u velikom broju kreacija kom-binirano s metalom ili staklom, s ugrađenim odgovarajućim LED osvjetljenjem.

Na Living Kitchenu su se mogle vidjeti najnovije kolekcije kuhinj-skog namještaja koje prate tren-dove prirodnosti i funkcionalno-sti – čemu su prilagođeni modeli ugradbene bijele tehnike, asesoar i druga inovativna tehnološka rješe-nja. Nakon višegodišnje dominacije trenda lijepo dizajnirane ‘kuhinje za gledanje’, današnja kuhinja teži povratiti svoju prvobitnu namjenu spremanja hrane i bliske komuni-kacije ukućana. Tom dojmu pri-donose elementi retro stila koje u kolekcije kućanskih aparata uvode pojedini proizvođači (npr. Gorenje). Kako bi dodatno popularizirao ovaj trend, Koelnmesse je organizirao i nekoliko atraktivnih prezentacija ‘kuhanja uživo’ pred zainteresira-nim posjetiocima sajma.

U biznisu podugovaranja, tako-đer su prisutni aktuelni trendovi. Današnji hoteli, npr., trebaju biti ‘ambijent s karakterom’ i odražava-ti različite stilove življenja. Danas gosti biraju hotel ne samo prema destinaciji ili kategoriji već i prema tome koje usluge nudi i kako je di-zajniran, jer se u njemu žele osjećati ‘kao kod kuće’. Kod uređenja barova i restorana na cijeni je prirodnost i otvoren prostor. U skladu s tim, konvencionalan raspored stolova više nije u trendu, a nastoji se kre-irati atmosfera druženja i povezi-vanja gdje više grupa gostiju sjedi sa dugim stolovima, oživljavajući, tako, neki zaboravljeni, intimniji, način života i komunikacije.

S ovakvom koncentracijom ino-vacija, optimalnom kombinacijom dizajna i kvaliteta, imm cologne zadržava ulogu predvodnika u po-stavljanju trendova kojeg, pri plani-ranju svojih poslovnih aktivnosti, s povjerenjem prate proizvođači i tr-govci diljem Evrope i svijeta.

Pripremile: Lejla Međedović i Aida Alić

Na prostranom štandu Bosne i Hercegovine, veličine 250 m², na 18. međunarodnom sajmu

turizma i pratećih oblasti GAST 2013, održanom od 6. do 10. marta 2013. go-dine u Splitu, svoju ponudu i proizvode predstavile su kompanije Eden Garden d.o.o. Istočno Sarajevo, FIS d.o.o. Vitez, Malagić d.o.o. Živinice, Propak d.o.o. Tuzla, Rattan Sedia d.o.o. Brčko i UNIS d.d. Sarajevo, te Turistička zajednica Federacije BiH sa kantonalnim turistič-kim zajednicama i Stari zanati iz Tuzle.

Tokom sajma kompanije iz Bosne i Hercegovine su ostvarile više poslov-nih kontakata, a vrijednost očekivanih narudžbi procjenjuje se na oko 120.000 eura.

Pored samog izlaganja, učesnici saj-ma iz BiH učestvovali su i na B2B su-sretima koje je organizirala Hrvatska gospodarska komora i Evropska po-duzetnička mreža. U okviru poslovnih susreta, na kojima su učestvovali i pri-vrednici iz Srbije, Njemačke, Mađarske, Ruminije i Poljske, upriličena je i pre-zentacija mogućnosti ulaganja u bosan-

skohercegovačku privredu.Sajam GAST se afirmirao kao ključ-

no regionalno mjesto susreta brojnih proizvođača i trgovaca iz sektora hrane, pića, hotelske i ugostiteljske opreme. Također, u poslovnim krugovima pre-poznat je i kao mjesto ugovaranja opre-me i logistike za nastupajuću turističku sezonu. Najznačajniji je sajam ovog tipa u regiji koji bilježi stalni trend rasta, kako izlagačkog prostora, broja izlagača i posjetitelja, tako i broja sklopljenih i ugovorenih poslova.

Ovogodišnji nastup bh. izlagača na GAST-u je logičan nastavak uspješ-nih aktivnosti povezivanja bh. firmi sa atraktivnim tržištima koje su ostvarene proteklih godina kada je sklopljen zna-čajan broj korisnih poslovnih kontakata i prodajnih ugovora.

Štand Bosne i Hercegovine, pored brojnih poslovnih ljudi, posjetili su i predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović i gradonačelnik Grada Splita Željko Kerum.

Zajednički nastup bh. industrije na sajmu GAST 2013

Ovogodišnji zajednički nastup bh. privrednika na GAST-u organizirala je i sufinansirala Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, u partnerstvu sa USAID-Sida FIRMA projektom i Kantonalnom privrednom komorom Tuzla.



Na bosanskohercegovačkom izložbenom štandu predstavile su se četiri naše kompanije, i to

Inox Ajanović iz Tešnja (proizvodi od nehrđajućeg, tzv. inox čelika - ograde, ugostiteljska oprema, medicinska opre-ma, dijelovi za jahte i sl.), MP Pandurević iz Modriče (proizvodnja i montaža svih vrsta kovanih ograda, balkona, krilnih i kliznih kapija, rešetki, prozora,te ele-menata za kovanu bravariju), Ingplast d.o.o. iz Cazina (proizvodnja i montaža PVC i aluminijske stolarije) i Hering d.d. iz Širokog Brijega (visokogradnja i niskogradnja, izgradnja krovnih kon-strukcija, proizvodnja betona, tehničko savjetovanje).

Na sajmu, koji slovi za informacijsku i komunikacijska platformu broj jedan za planere, arhitekte i građevinske inže-njere iz cijeloga svijeta, izlagači iz BiH su održali brojne poslovne sastaake sa potencijalnim partnerima i vek nekoli-ko sedmica nakon sajma počeliu dobi-

jati prve narudžbe i slati prve pošiljke proizvoda.

Da se prvi zajednički nastup bo-sanskohercegovačkih firmi na ovom najprestižnijem sajmu građevinarstva može ocijeniti izuzetno uspješnim mi-šljenje je i Dženan Ajanović, direktora firme INOX Ajanović.

‘’Za nas se izlaganje na sajmuopo-kazalo veoma uspješnim jer smo imali neočekivanu posjetu i interes za naše proizvode. Posjetilo nas je 165 partnera iz naše branše koji su i potencijalni kup-ci. Uglavnom su to firme iz Njemačke, Holandije, Austrije, Švicarske, Slovenije, Norveške… Odmah nakon povratka u Bosnu i Hercegovinu počeli su dolaziti upiti od strane navedenih firmi. Do sada ih je bilo 13, od čega smo za tri već po-slali prve pošiljke proizvode, a ostalih 10 je u fazi pregovaranja.’-

Nastupom na Sajmu zadovoljni su i u firmi MP Pandurević.

‘’Izuzetno sam zadovoljan sajmom.

Pronašli smo partnera koji će raditi daljnju prodaju naših proizvoda iomo-mentalno smo u fazi izrade uzoraka. Već smo ugovorili 5 isporuka koje se trenutno realiziraju, a imamo i je jednu veću narudžbu za Norvešku. Osio toga, pripremili smo još desetak ozbiljnih ponuda na zahtjev potencijalnih klije-nata. Sve u svemu, zadovoljan sam kako sajmom tako i samom organizacijom sajma od strane organizatora’’- kazao je Dragan Pandurević, direktor firme MP Pandurević.

Između ostalih,Zzajednički bosan-skohercegovački štand su posjetil i pred-stavnici Generalnog konzulata Bosne i Hercegovine u Minhenu koji su pružili svesrdnu pomoć u animiranju potenci-jalnih poslovnih partnera u toj regiji.

Inače, sajam BAU je obavezna odred-nica najvećih svjetskih brendova u obla-sti građevinarstva i arhitekture. Broj izlagača na sajmu premašuje dvije hilja-de, a dolaze iz cijeloga svijeta. Koliki je interes pokazuje i činjenica da je Sajam već od 2005. godine trajno rezerviran, a da se na listi čekanja trenutno nalazi čak 400 kompanija. Kompanije iz BiH su se do sada uglavnom samostalno pojavlji-vale na sajmU, tako da je ovo bio njihov prvi kolektivni nastup.

Izlagači su na sajmu predstavili arhi-tekturu, materijale i sisteme za poslov-nu i stambenu gradnju, kao i enterijer u novim i starim objektima. Glavne teme Sajma bile su održiva gradnja, inter-generacijska gradnja (za sve starosne strukture stanovnika nekog objekta), energetski efikasna gradnja i razvoj gra-dova u 21. stoljeću. Vodeći stručnjaci razmatrali su pitanja u vezi sa budućno-šću svjetskog građevinarstva, inteligen-tnim povezivanjem objekat, i demograf-skim promjenama.

Tarik Kovač n

Minhenski sajam BAU 2013, održan od 14. do 19. januara 2013. godine, okupio je 2.060 izlagača iz 41 zemlje svijeta na 180.000 kvadratnih metara izložbenog prostora i zabilježio rekordnih 235.000 posjetitelja. Izlagači iz Bosne i Hercegovine su na sajmu uspostavili brojne kontakte s potencijalnim partnerima, primili više zahtjeva za ponudu i zaključili ugovore o prodaji.

Prvi zajednički nastup bh. firmi na sajmu BAUVanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, u partnerstvu sa USAID-Sida FIRMA projektom, organizirala je i sufinansirala prvi zajednički nastup firmi iz Bosne i Hercegovine na sajmu građevinarstva, arhitekture, građevinskih materijala i sistema BAU 2013.


Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine i USAID/Sida FARMA projekat su po

četvrti put zajednički organizirali na-stup bosanskohercegovačkih kompa-nija na sajmu organske hrane Biofach koji je održan u periodu 13.-16. 2. 2013. u Nirnbergu- Njemačka. Na štandu Bosne i Hercegovine nastupile su firme: Anđelić d.o.o. Trebinje, Elmar d.o.o. Trebinje, Elmar Aroma Care d.o.o. Bileća, Heko d.o.o. Bugojno, Smrčak d.o.o. Zvornik i Halilović d.o.o. Ilijaš. Osim izlagača, sajam su posjetili pred-stavnici bh. kompanija Eden Arome d.o.o. iz Kladanja, Arome iz Mostara i Udruge za poticanje ekološke proi-zvodnje iz Širokog Brijega. Na sajmu je prvi put predstavljen i Katalog lje-kovitog bilja i šumskih plodova koji su pripremili USAID/Sida FARMA pro-jekt u saradnji sa Sektorom Privrede Vanjskotrgovinske komore BiH.

Tokom sajma bh. kompanije su ostva-rile preko 400 kontakata s potencijalnim kupcima. Ugovorena je prodaja roba u vrijednosti od preko 590.000 KM, dok potencijalna vrijednost očekivane pro-

daje nakon sajma iznosi 3,15 miliona KM. Najveći interes pokazale su kompa-nije iz zapadne Evrope, ali su ostvareni i kontakti sa firmama iz Sjeverne i Južne Amerike, Azije i Afrike. Još jedanput se pokazalo da je ovaj sajam pravo mjesto na kojem se bh. privreda može i treba predstaviti ukoliko želi svoje proizvode plasirati na evropsko tržište.

BioFach je jedan od najznačajnijih svjetskih sajmova organske proizvod-nje koji se svake godine održava u Nirnbergu. Ove godine, sajam je odr-žan po 24. put pod pokroviteljstvom IFOAM-a (International Federation of Organic Agriculture Movements) i BÖLW-a (German Federation of the Organic Food Industry).

2.200 izlagača iz cijeloga svijeta ima-lo je na raspolaganju 88.477 m² pro-stora za predstavljanje najsavremenijih dostignuća u organskoj proizvodnji, kao i visokokvalitetnih organskih pro-izvoda. Sajam je obišlo 40.000 posjeti-laca - predstavnika poslovne zajednice, obzirom da je BioFach otvoren samo za poslovne posjete, izuzev posljednjeg dana kada je otvoren za širu javnost.

Od ukupnog broja izlagača 70% dolazi iz inostranstva, dok 38% od ukupnog broja posjetilaca čine posjetioci iz dru-gih zemalja.

BioFach je izuzetno značajan, a time i pogodan za uspostavljanje poslovnih kontakata sa proizvođačima i kupcima koji dolaze iz inostranstva. Upravo na ovom mjestu organizira se promocija kompanija iz svih oblasti organske pro-izvodnje i stvara prilika za produbljiva-nje postojećih poslovnih odnosa i krei-ranje novih.

BioFach jamči konstantno visoku kvalitetu proizvoda koji se izlažu na sajmu kroz poštivanje veoma striktnih pravila sajma, a kojih se jednostavno morate pridržavati ukoliko želite uče-stvovati na ovom prestižnom događaju. Upravo zbog toga, izlagati na BioFachu mogu samo kompanije koje posjeduju organski certifikat za svoje proizvode, izdat od strane priznatog certificiraju-ćeg tijela.

Šejla Delić n

Uspješan nastup bh. kompanija na sajmu BioFach 2013

Bosna i Hercegovina ima značajan izvoz iz oblasti ljekovitog bilja i šumskih plodova u zemlje EU. Koncept nastupa na sajmovima u EU, a posebno u Njemačkoj, pokazao se veoma uspješnim i rezultirao je povećanjem izvoza.


Jubilarni 80. međunarodni poljopri-vredni sajam, koji će se održati od 18. do 24. maja, ima reputaciju jed-

nog od najznačajnijih događaja iz obla-sti agrobiznisa u Evropi. Spada među pet vodećih sajmova u Evropi i deset u svijetu, a ove godine okupit će najzna-čajnije firme, udruženja i kompanije iz oblasti agrobiznisa, koje će predstaviti proizvode i usluge iz više od 50 zema-lja svijeta. Ovogodišnji partner sajma je Hrvatska, zemlja koja će upravo 2013. godine postati novi član Evropske unije, što je bitno za čitav region.

Kako je kazano na prezentaciji sajma upriličenoj početkom februara 2013. go-dine u prostorijama Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine u Sarajevu, ove godine se očekuje veći broj izlagača iz Bosne i Hercegovine, a najavljen je i trilateralni susret BiH, Srbije i Turske u svjetlu činjenice da je turska ekonomija narastajuća u dijelu Bliskog istoka, ali i sve prisutnija i u Evropi.

Bogata ponudaMeđunarodni poljoprivredni sajam u Novom Sadu poznat je i po velikoj izlož-bi poljoprivredne mehanizacije koja svake godine predstavlja najnovije linije i modele. Tako će i ove godine biti za-stupljene robne marke iz cijelog svijeta. Inače, poljoprivredne mašine, oprema i dijelovi čine više od 30% svih izloženih

eksponata. Između ostalog, u ponudi će se naći i

plastenici, sistemi za navodnjavanje, ra-znovrsne mašine i oprema za prehram-benu i klaničnu industriju, preradu voća i povrća, pakovanje, silosi, oprema za stočnu industriju i izgradnju stočnih i namjenskih objekata stranih i domaćih proizvođača.

Izrazito interesovanje i pažnju, kako domaće tako i međunarodne stručne javnosti, pobuđuje „Nacionalna izložba stoke” na kojoj će biti prikazani repre-zentativni primjerci.

Inovacije i nagradeJedan od projekata sajma je i NO-BLE Ideas projekat u koji je uključena Privredna komora Srbije, u saradnji sa 13 partnera iz regiona, a koji će biti dio Izložbe agroinovacija, s obzirom na to da je cilj projekta „Mreža mladih inova-tora za održive ideje u prehrambenom sektoru“ da se kroz implementaciju ino-vacija u poljoprivredno-prehrambenom sektoru doprinese održivom rastu ove privredne grane u jugoistočnoj Evropi.

Sajam je prepoznatljiv i po ocje-njivanju kvaliteta proizvoda i usluga te specijalnim projektima u saradnji s Privrednom komorom Vojvodine. Pred stručnim komisijama koje okuplja i angažuje Novosadski sajam naći će se uzorci u 31 robnoj grupi.

Više informacija o sajamskim ma-nifestacijama Novosadskog sajma zain-teresovani mogu naći na web stranici www.sajam.net

Vanjskotrgovinska razmjena BiH sa Srbijom

Srbija se na listi izvoznih tržišta Bosne i Hercegovine nalazi na 4. mjestu sa uče-šćem od 9,13% u ukupnom bh. izvozu u 2012. godini. Kada je riječ o zemlja-ma iz kojih BiH najviše uvozi proizvode za domaće tržište, Srbija se nalazi na 2. mjestu sa učešćem u ukupnom bh. uvo-zu od 11,37% u 2012. godini.

U odnosu na 2011. godinu, u 2012. je ukupan izvoz naše zemlje u Srbiju sma-njen za 28%, dok je zabilježen rast uvoza iz Srbije od 1,27%.

Zabrinjavajuća je suma deficita u vanjskotrgovinskoj razmjeni Bosne i Hercegovine sa Srbijom u periodu od 2010. do 2012. godine. U ovom trogo-dišnjem periodu suma ostvarenog de-ficita (2,29 milijardi KM) skoro da se izjednačila sa zbirnim bh. izvozom u na-vedenom periodu (2,71 milijarda KM).

Pokrivenost uvoza izvozom u 2012. godini iznosila je 43,99%, za razliku od 61,95% koliko je iznosila u 2011. godini. Ovakav pad pokrivenosti prvenstveno je izazvan značajnim smanjenjem izvo-za Bosne i Hercegovine, jer uvoz BiH iz

Novosadski sajam 2013. obilježava 90 godina uspješnog radaNovosadski sajam u 2013. godini obilježava dva značajna jubileja - 90 godina uspješnog rada i osam decenija održavanja Međunarodnog poljoprivrednog sajma. U godini jubileja bit će priređeno 16 sajamskih priredbi u devet termina.

Tabela 1. Ukupna vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine sa Srbijom

2010. (KM) 2011. (KM) 2012. (KM) SUMA (KM)(2010. – 2012.)

IZVOZ 925.057.923,71 1.039.453.967,53 747.539.336,01 2.712.051.227,25UVOZ 1.627.242.003,50 1.677.772.246,85 1.699.159.908,95 5.004.174.159,30OBIM 2.552.299.927,21 2.717.226.214,38 2.446.699.244,96 7.716.225.386,55SALDO -702.184.079,79 -638.318.279,32 -951.620.572,94 -2.292.122.932,.05Pokrivenost U/I 56,85% 61,95% 43,99%


Srbije u promatranom trogodišnjem pe-riodu zadržava približno iste vrijednosti.

Najveći procentualni rast izvoza BiH u 2012. godini ostvaren kod određene skupine prehrambenih proizvoda (čo-kolada 95%, mlijeko i pavlaka 66%, voće i orašasti plodovi 62%, lijekovi 32%, namještaj i dijelovi 28%, karton 25%, mrki ugalj 20%, ostali pripremljeni ili konzervirani proizvodi 10% i sl.). Bez obzira na rast izvoza ovih proizvoda, ukupan izvoz BiH u Srbiju je smanjen iz razloga što su neki drugi proizvodi sa većim nominalnim vrijednostima izvo-za ostvarili značajan pad izvoza u Srbiju u 2012. u odnosu na 2011. godinu. Tako je izvoz koksa i polukoksa ostvario pad od 78%, izvoz naftnih ulja pao je za 51%, električne energije za 40,5%, željeznih i čeličnih šipki za 25%, toplo valjane žice za 19% i dr.

Hilva Pezo n

Tabela 2. Izvoz Bosne i Hercegovine u Srbiju 2012. i 2011. godine

Tar. broj Naziv proizvoda 2012.

Izvoz (KM)2011.

Izvoz (KM)Rast izvoza 2012./2011.

2710 Naftna ulja i ulja dobivena od bitumenskih minerala 81.578.590,71 168.663.466,73 -51,63%2702 Mrki ugalj, aglomerirani ili neaglomerirani 47.948.923,72 39.978.239,12 19,94%4407 Drvo obrađeno po dužini piljenjem, glodanjem 44.767.897,66 44.489.982,99 0,62%2716 Električna energija 44.508.751,55 74.818.314,83 -40,51%2704 Koks i polukoks od kamenog ugljena, mrkog ugljena 41.845.709,51 192.984.185,77 -78,32%7213 Toplo valjana žica od željeza ili nelegiranog čelika 33.292.293,63 40.876.945,74 -18,55%7214 Šipke od željeza ili nelegiranog čelika 25.356.836,98 33.745.286,29 -24,86%3004 Lijekovi 18.450.926,15 13.920.941,25 32,54%0401 Mlijeko i pavlaka, nekoncentrirani 15.933.637,68 9.614.934,75 65,72%7314 Tkanine 12.887.468,97 13.878.517,71 -7,14%

PRVIH 10 IZVOZNIH PROIZVODA BIH U SRBIJU 366.571.036,56 632.970.815,18 -42,09% Ostali 380.968.299,45 406.483.152,35 -6,28% UKUPAN IZVOZ BIH U SRBIJU 747.539.336,01 1.039.453.967,53 -28,08%

Tabela 3. Uvoz Bosne i Hercegovine iz Srbije 2012. i 2011. godine

Tar. broj Naziv proizvoda 2012.

Uvoz (KM)2011.

Uvoz (KM)Rast uvoza

2012./ 2011.2203 Pivo dobijeno od slada 72.109.944,84 75.169.493 -4,07%1005 Kukuruz 57.215.248,38 62.467.219 -8,41%1905 Kruh, peciva, kolači, keksi i ostali pekarski proizvodi 52.280.012,46 52.594.480 -0,60%1806 Čokolada i ostali prehrambeni proizvodi 40.274.382,42 42.748.292 -5,79%1512 Ulje od sjemena suncokreta, šafranike ili pamuka 38.702.912,60 23.740.038 63,03%0102 Žive životinje vrste goveda 35.585.683,98 39.586.156 -10,11%2309 Preparati koji se koriste za prehranu životinja 34.446.505,86 26.713.098 28,95%2202 Vode, uključujući mineralne i gazirane vode 33.047.987,34 30.152.787 9,60%7208 Toplo valjani plosnati proizvodi od željeza ili ne 29.651.754,12 45.835.169 -35,31%3004 Lijekovi (izuzev proizvoda iz tar. br. 30.02, 30.0) 26.966.808,68 23.822.815 13,20%

PRVIH 10 UVOZNIH PROIZVODA BIH IZ SRBIJE 420.281.240,68 422.829.547 -0,60% Ostali 1.278.878.668,27 1.254.942.699,85 1,91% UKUPAN UVOZ BIH IZ SRBIJE 1.699.159.908,95 1.677.772.246,85 1,27%


TRŽIŠTA

Posjeta je organizirana u okvi-ru zvanične posjete zamjenika predsjedavajućeg Vijeća mini-

stara i ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine dr. Zlatka Lagumdžije ovim zemljama u periodu od 6. do 11. marta 2013. godine.

Privrednu delegaciju Bosne i Hercegovine činili su predstavni-ci Vanjskotrgovinske komore BiH, Agencije za unapređenje stranih inve-sticija u BiH (FIPA), Privredne komore Republike Srpske, Privredne komore Federacije BiH te 68 predstavnika iz 46 bh. firmi koje posluju u oblasti elektro-energetike, građevinarstva, metalopre-rade, drvoprerade, prehrane, bankar-stva, turizma i usluga.

Cilj posjete UAE i Kataru je bio prezentacija potencijala Bosne i

Hercegovine i održavanje poslovnih foruma privrednika iz BiH i zemalja domaćina.

Prvog dana boravka u UAE orga-niziran je susret sa predstavnicima Udruženja za razvoj izvoza Dubaija gdje su prezentirani uvjeti ulaganja i poslovanja u BiH, odnosno Dubaiju. U Dubaiju je održan i sastanak sa bh. di-jasporom, a istom je prisustvovalo više od 20 bh. biznismena koji posluju na tim prostorima.

Na Poslovnom forum Abu Dhabi – Bosna i Hercegovina, koji je održan dru-gi dan posjete, upriličeno je obraćanje dr. Zlatka Lagumdžije, ministra vanj-skih polsova, Nj.E. Mohameda Thani Murshid Al Rumaithija, predsjednika Privredne komore Abu Dabija, te doc.dr.sc. Brune Bojića, potpredsjednika

VTK BiH. Tom prilikom predstavnici bh. delegacije su naglasili da je Bosna i Hercegovina zemlja u tranziciji, otvore-na za inostrane investicije, i zemlja koja posjeduje veliki ekonomski potencijal te u tom smislu predstavili sektore koji bi katarskim biznismenima mogli biti za-nimljivi za investiranje i uspostavljanje privredne saradnje. Također, bh. pred-stavnici su ukazali i na neke od predno-sti koje BiH posjeduje, poput mogućno-sti pristupa tržištima zemalja CEFTA-e, neposredne blizine Evropske unije i mogućnosti poslovanja sa istom i viso-ko kvalifikovanoj radnoj snazi. Nakon plenarnog dijela uslijedili su bilateralni susreti bh. i privrednika Abu Dabija.

Poslovni forum u Kataru (Doha) je okupio više od 70 katarskih biznisme-na. Nakon plenarnog dijela i obraća-nja zvaničnika, ministra Lagumdžije, Nj.E. Sheikha Khalifa bin Jassim bin Mohammad Al Thania, potpredsjedni-ka Privredne komore Katara i potpred-sjednika Bojića, uslijedili su bilateralni razgovori privrednika. Tom prilikom privrednici iz BiH su velikom broju predstavnika katarskih kompanija oku-pljenih oko Katarske trgovinske i indu-strijske komore, koja je bila domaćin foruma, predstavili bosanskohercego-vačku privredu, mogućnosti bh. kompa-nija i projekte za investiranje u BiH.

Bh. kompanije, učesnice bh. privred-ne delegacije, po povratku u našu ze-mlju izrazile su zadovoljstvo ostvarenim poslovnim kontaktima, uz uvjerenje da će u narednom periodu ostvariti po-slovnu saradnju na visokom nivou.

Nermana Bičakćić n

Kompanijama iz BiH otvorena tržišta UAE i Katara

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, u saradnji sa Ministarstvom vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, organizirala je poslovnu posjetu privrednika naše zemlje Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Kataru.


Razvoj profesionalnog lobiranja u regijiInstitut za edukaciju Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine (ECOS) je krajem 2012. godine organizirao prvi seminar o temi lobiranja pod nazivom „Percepcija lobiranja u biznis, javnom i građanskom sektoru - Iskustva država u regionu’’.

Zbog velikog interesa članica Komore, kao i šire javnosti, za fenomen lobiranja, odlučili smo da u novom broju Infokoma objavimo sažetak izlaganja nekih od predavača na seminaru. Integralne tekstove izlaganja možete naći na web stranici

Instituta za edukaciju www.ecos.ba. Nadamo se da će predočeni tekstovi pobuditi Vaš interes za fenomen lobiranja koji je već postao neizostavan dio poslo-

vanja modernog razvijenog svijeta.

Lobiranje je ustaljena organizovana i regulisana praksa za ostvarivanje interesa grupa i pojedinaca u razvi-jenim društvima sa demokratskom političkom i tržišno ekonomskom orijentacijom.

Lobiranje je nastalo i razvija se upore-do sa razvojem ljudskog društva i razli-čitih sistema njegovog organizovanja. Obzirom da se vezuje za postojanje različitih interesa, može se reći da u nekom obliku postoji koliko i različiti oblici organizovanja države i njenih institucionalnih nadležnosti. Ipak, o lobiranju kao pojmu i svemu što ono podrazumijeva možemo govoriti tek sa nastankom savremenih demokrat-skih društava i političkih i ekonomskih uređenja kakva postoje danas.

Lobiranje nastaje u praksi iz potrebe da se zastupaju interesi, a u cilju po-stizanja povoljnog pravnog okruženja za obavljanje određenih djelatnosti. Zakonske odredbe i obavezujuće odluke, kao krajnji rezultat aktivnosti lobiranja, proizilaze iz ukrštanja razli-

čitih interesa. Utemeljivanjem lobira-nja u praksi i pokretanjem zahtjeva o transparentnom obavljanju ove dje-latnosti, vremenom nastaje i potreba za regulisanjem lobističkih aktivnosti. Tako su danas u Americi na snazi akta kojima se propisuje da su podaci o novčanim izdavanjima za aktivnosti lobiranja javni. Uslijed negativnih konotacija koje ova profesija nosi, ra-đena su i istraživanja o etici lobiranja koja kao jedan od postulata naglašava integritet profesije lobiranja, odnosno obavezu lobiste da promoviše profesi-ju i radi na edukaciji javnosti u vezi sa mjestom i ulogom lobiranja u zakono-davnim procesima.

Uključenje i integracija u sistem Evropske unije i evroatlantskih inte-gracija podrazumijeva učenje, prihva-tanje i primjenu u praksi koncepata za ostvarivanje uticaja na donošenje pojedinih odluka.

- Zemlje istočne Evrope koje su pri-padale socijalističkom sistemu nisu poznavale praksu lobiranja ili su je

smatrale društveno neopravdanom, pa je u procesu tranzicije neophodno i upoznavanje metoda i tehnika lobira-nja i njegovo usvajanje kao poslovne, političke, državne i druge prakse u društvu.

- Najbrža i najuspješnija tranzicija se vezuje za zemlje (i privredne subjekte) koje su najefikasnije i na najbolji način koristile svoje lobističke resurse.

Lobiranje predstavlja jedan od neop-hodnih metoda kojima se ostvaruju odgovarajući interesi, ali je prvo po-trebno da se ti interesi jasno definišu, da se izvrši odgovarajuća analiza, tar-getiraju značajne pozicije i ulože ne-ophodna sredstva, kako bi cijeli proces bio izveden na način koji je dovoljno brz i koji građanima donosi najveći boljitak. To su pitanja na kojima će se utvrđivati zrelost političkih i drugih elita u zemlji i od čijeg će rješavanja zavisiti priključenje Evropskoj uniji i ostvarivanje ambijenta koji je povolj-niji za napredak društva i bolji i kvali-tetniji život građana.

Prof. dr. Kostadin Pušara, predsjednik Udruženja lobista Crne Gore

Lobiranje u praksi

SEMINAR


U Hrvatskoj i jugoistočnoj Europi pro-fesionalnih lobista je malo, lobističke tvrtke su rijetke, na fakultetima se tek počelo učiti o lobiranju, ali ono što je najvažnije nema tradicije i razvijene prakse dobrog profesionalnog lobira-nja. Dakle, dok u Europskoj uniji do-minira profesionalno lobiranje, u dr-žavama Jugoistočne Europe dominira političko. Za uspješno lobiranje u regiji potrebno je imati pristup ključnim lju-dima ili njihovim najbližim suradni-cima. Posljednjih je nekoliko godina učinjeno mnogo na legitimizaciji i ra-zvoju prakse lobiranja u jugoistočnoj Europi. Sve zemlje regije izuzev BiH imaju profesionalna lobistička udru-ženja (nadam se da će se i to promije-niti nakon ovog skupa). Makedonija, Slovenija i Crna Gora otišle su i korak dalje te su zakonski regulirale lobira-nje, a sličan zakon bit će usvojen i u Hrvatskoj početkom 2013. godine.

Lobiranje u HrvatskojHrvatska je prva u regiji, u lipnju 2008., osnovala profesionalno lobističko udruženje, Hrvatsko društvo lobista,

koje radi na razvoju prakse i standarda za lobiranje, edukaciji i promociji lobi-ranja. HDL je jedno od najaktivnijih lo-bističkih udruženja u Europi, a u svom radu ima podršku Europske komisije i OECD-a. Društvo trenutno ima 100 članova koji su potpisali etički kodeks, identičan europskom, kojim se obve-zuju na djelovanje u skladu s najvišim etičkim i strukovnim standardima te rade i sklapaju poslove isključivo na temelju ugovora.

Jedan od strateških ciljeva HDL-a je donošenje zakona o lobiranju. HDL je od Vlade Republike Hrvatske službeno zatražio da se lobiranje u Hrvatskoj re-gulira po uzoru na najbolje europske standarde. Oni uključuju uvođenje ob-veznog javnog registra pri Hrvatskom saboru koji će osigurati da svaki lobist koji želi djelovati prema državnim in-stitucijama bude akreditiran i njegovo ime dostupno javnosti. Uključuju i uspostavu standarda ponašanja u odnose lobista i državnih službenika – uvođenje Kodeksa dobrog ponaša-nja između predstavnika interesnih

skupina i državnih institucija -, kao i uspostavljanje odgovarajućeg zako-nodavnog okvira za lobiranje s ciljem definiranja pitanja i odnosa kao što su: što se smatra lobiranjem, tko je lobist, odnosno, tko se sve može smatrati legitimnim lobistom, koje lobističke aktivnosti su dozvoljene, a koje nisu te koje su sankcije za nedozvoljeno lobističko djelovanje.

ZaključakLobiranje je ozbiljna, dobro defini-rana, legalna i legitimna profesija koja pridonosi kvaliteti poslovnih i političkih odluka. U Bruxellesu se ni jedna odluka, direktiva ili smjernica ne donosi bez lobiranja, a danas se tom profesijom bave mladi, odlično educi-rani stručnjaci za određeno područje zakonodavstva ili regulatorna pitanja.Profesionalni lobisti rade uvijek na temelju ugovora. Danas se ni jedan ozbiljan posao, niti jedna velika strana investicija ne može realizirati bez lobi-ranja. Strana ulaganja bez ozbiljnih lo-bista i konzultanta nisu realna i ozbilj-na te vrlo brzo upadaju u probleme.

Prof.dr.sc. Mate Granić, predsjednik Hrvatskog udruženja lobista

Lobiranje u regiji

46


Dr. Marjan Tanuševski, rukovodilac Makedonskog centra za lobiranje

Lobiranje - faktor za efikasno kreiranje javnih politika

Lobiranje u Makedoniji je legalna i legitimna djelatnost, re-gulisana Zakonom o lobiranju, koji je Skupština Republike Makedonije donijela 2008. godine. Zakonom o lobiranju nije dozvoljeno profesionalno lobiranje izabranih ili imeno-vanih funkcionera, tj. poslanika, ministra, gradonačelnika, savjetnika i direktora javnih preduzeća na državnom ili lo-kalnom nivou. Međutim, i pored ove zabrane, u Makedoniji skoro svakog dana funkcioneri javno izjavljuju: „Ja lobiram“, „Ja ću da lobiram“ ili „Ja sam lobirao“.Stanje je takvo zato što u Zakonu nije navedena jasna di-stinkcija između profitabilnog i neprofitabilnog lobiranja, ili između komercijalnog lobiranja i lobiranje za opštu korist. Ta situacija je omogućila da se govori o lobiranju, da se analizira i kritizira, ali i da se uči o lobiranju, o pravil-nom primjenom metoda i tehnike za lobiranje, povećanje transparentnosti - što je bio glavni cilj zakonodavca, tj. da poboljša javnost lobi-procesa, uredi lobiranje kao profesija, da smanji korupciju i sukob interesa osobito pri kreiranju javnih politika. Monitoring nad zakonom o lobiranju obavlja Državna agencija za sprečavanje korupcije koja od donošenja Zakona do danas nije konstatirala niti jedan korupcijski skandal koji je direktno ili indirektno vezan uz neko lobiranje.

Lobiranje je dio mondijalizacije u svim porama i na svim nivoima u društvu i s lobiranjem se poboljšava kompetitiv-nost biznis, javnog i građanskog sektora, posebno u dijelu komunikacijskih i menadžerskih osobina. Sposobnost jed-ne organizacije da generira planove na srednjem ili dugom roku je presudna za njen razvoj i zato je potreban kapacitet za procesne vještine kao što je fenomen lobiranje.Naša istraživanja su pokazala da se efikasnost lokalne upra-ve povećava ako primjenjuje lobiranja u praksi. Isto tako, naša su istraživanja pokazala da građanske organizacije lobiranjem efikasnije sprovede i realiziraju svoju misiju.

Zaključak:Lobiranje nije epitet nit pridjev za ljepšu rečenicu. Lobiranje nije talenat već znanje. To je interdisciplinarna nauka koja se uči. Lobiranje na temeljima znanja ima imunitet da se efikasnije bori protiv korupcije i svih neprijatnih asocijacija koje javnost percipira.Menadžersko lobiranje u Makedoniji je u embrionalnoj fazi, ali zato smo ubjeđeni da se mora pravilno odgajati još od prvog dana. Svima je potrebno lobiranje iznad, a ne ispod stola, jer ćemo samo na taj način moći da potvrdimo naš angažman za transparentno lobiranje i borbu protiv korupcije i politiziranje ove vještine. Lično, smatram da je akademska zajednica na potezu, jer ona mora da pomogne u edukaciji i time da pomogne da lobiranje u praksi bude pravilno, transparentno, prepoznatljivo, da stimuliše profe-sionalizam, efikasnost i efektivnost ove djelatnosti.

Mr. sci. Elma Kovačević-Bajtal

Lobiranje u BiHSam pojam lobiranja u Bosni i Hercegovini još uvijek nije sasvim jasan. Još uvijek se za lobiranje ponegdje vežu negativne konotacije. Međutim, u uređenim društvima stvari stoje sasvim drugačije. Iako nomi-nalno nov fenomen, to ne znači da kod nas lobiranja nije bilo i ranije. Prema kazivanju bivših jugoslaven-skih državnika, lobiranje je postojalo kao praktična aktivnost samo se nije tako imenovalo.

Problem lobiranja na domaćem planu je otprilike sljedeći: Prije nego vlade donesu konačne odluke, tj. prije nego što usvoje određene zakone potrebno je čuti mišljenja zastupnika privrede, nevladinih orga-nizacija i ostalih zainteresiranih strana za provođenje zadate politike. U BiH to nije čest slučaj. Sa nacrtima novih zakona naši privrednici su najčešće neblago-vremeno upoznati ili im se ne ostavlja dovoljno vre-mena da daju vlastita mišljenja i prijedloge. Također, svjedoci smo da sami privrednici, putem svojih za-stupnika (kao što su komore), rijetko predlažu neka nova zakonska rješenja. A kada se ta rješenja i pred-lože nije lako naći pravi kanal za njihovo usvajanje. Na toj mogućnosti se mora znatno više raditi. Odatle i činjenica neorganiziranog lobiranja u BiH danas. Nažalost, jer poznato je da su upravo lobiji bitni akte-ri odlučivanja u savremenom društvu.

O kojim akterima se radi?

Akteri lobiranja mogu biti države, diplomatska pred-stavništva, entiteti, gradovi, lokalne zajednice, nevla-dine organizacije, licencirani lobisti, kao i svi oni čije djelovanje nije ograničeno zakonom. Danas je lobi-ranje legitimno sredstvo u međunarodnim odnosima u borbi za državne interese. Najvažnija nevladina institucija u BiH koja daje veliki doprinos ekonom-sko-privrednom pozicioniranju BiH u inostranstvu je Vanjskotrgovinska komora BiH. Ali, osnivaju se i neka druga udruženja kojima je cilj lobiranje i ona su uglavnom usmjerena na vladu, donatore i komer-cijalne aktere. Konačno, kao jedan od potencijalnih aktera lobiranja koji ne smijemo zaboraviti jeste bh. dijaspora. Dijaspora kao iskoristiva lobistička grupa-cija prisutna je širom svijeta.

Smatra se da zakonsko uređenje lobističke aktivno-sti doprinosi transparentnijem donošenju odluka te istovremeno utiče na korupciju po kojoj se zemlje regiona redovno i negativno spominju u međuna-rodnim izvještajima. Zakon o lobiranju treba da se poveže sa borbom protiv korupcije i kriminala, i to je jedna vrsta obaveze koja se nameće BiH pri pristupa-nju EU. Cilj lobiranja je regulirati odnose uticaja čineći ih transparentnim i kontroliranim. Pored zakona bh. lobisti trebaju i edukaciju. Vanjskotrgovinska komora BiH, Institut za edukaciju, pravo su mjesto za sticanje lobističkih znanja, kako teorijskih tako i praktičnih.


The Banker je Sberbank progla-sio i “bankom godine“, dok ju je ugledni The Economist svr-

stao na drugo mjesto prema pokazate-lju ukupnog povrata na dionice u po-sljednjih 10 godina. Istraživanje Brand Financea uključuje čitav niz kriterija, a analizi vrijednosti brenda podvrgnuto je 500 banaka koje posluju na global-nom tržištu.

Najveća ruska banka i treća u Evropi prema tržišnoj vrijednosti, Sberbank u septembru 2012. godine preuzela je tursku DenizBank. To je bilo najveće preuzimanje u njenih 170 godina dugoj historiji, a banci će omogućiti da zauz-me vodeću poziciju na brzo rastućem turskom tržištu.

To nije bila jedina akvizicija u proš-loj godini. Na bh. tržište dolazi preuzi-manjem bivše Volksbank International grupacije u februaru 2012., čime je stekla novih 296 poslovnica i više od 600.000 klijenata u osam zemalja jugo-istočne Evrope – Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Slovenija, Srbija, Mađarska, Slovačka, Češka, Ukrajina - sa sjedištem

grupacije u Austriji. Radi se o akvizici-ji vrijednoj više od pola milijarde eura. Okončanjem akvizicije ujedno je otpo-čeo i proces rebrendinga svih banaka - kćeri sa strateškim ciljem da se stvori vodeća bankarska grupacija u regiji cen-tralne i istočne Evrope.

Bivši Volksbank BH je oficijelno pro-mijenio naziv u Sberbank BH 20. febru-ara 2013. godine i trenutno intenzivno vrši uspješnu integraciju svih poslovnih jedinica u Sberbank grupaciju. Prva re-novirana poslovnica otvorena je u srcu Sarajeva krajem februara.

Iako segment poslovanja sa stanov-ništvom zauzima bitnu komponentu u biznis strategiji, Sberbank BH je sada, sa novim imenom i brendom, daleko više fokusirana na poslovanje sa prav-nim licima nego u prošlosti. Upravo su rezultati Odjela za poslovanje sa prav-nim licima porasli za 50% neto u 2012. godini, što predstavlja najznačajniji rast u poslovanju banke ikada. Navedeni podatak pokazuje koliko je banka spre-mna da podrži lokalnu privredu i njene subjekte.

Kao što navodi predsjednik Uprave Sberbank BH Edin Karabeg: „Mi želi-mo biti više od samo banke. Želimo se posvetiti svakom klijentu, dati prioritet njihovim potrebama, graditi odnose - ne samo prodavati proizvode. Želimo biti banka koja nikada ne prestaje una-prjeđivati sebe i svoje poslovanje za do-brobit svojih klijenata“.

Gospodin Karabeg rođen je u Austriji gdje je dugi niz godina obavljao nekoli-ko funkcija u Unicredit grupi u Beču, a zatim i Zagrebu, prije prelaska u Hypo Investmentbank na poziciju predsjedni-ka Uprave u makedonskoj Capital Bank. Posljednje dvije godine Karabeg je radio u Hypo Alpe-Adria Bank International AG gdje je bio zadužen za restrukturi-ranje velikih izloženosti te radio kao direktor Hypo Alpe-Adria Leasing Holdinga i direktor društva Leasing Makedonija.

Uzevši u obzir navedene činjenice, izvjesno je da Sberbank BH ostvaruje i zadržava kontakt podjednako sa zapa-dom i istokom Evrope. U kombinaciji sa lokalnom stručnošću i usmjerenosti uposlenika na klijente, Sberbank BH gradi mostove prema poslovima na Istoku i jedinstven je bankarski par-tner u regiji centralne i istočne Evrope, Rusije i Zajednice nezavisnih država.

„Svjesni smo da jačanjem privrede dolazi do povećanja priliva stranih ula-ganja, a samim tim i boljih uslova života za sve naše građane“, ističe Karabeg.

Pojačanje vanjskotrgovinskih od-nosa, privlačenje stranih investicija i poticanje investitora u zemlji na dalja ulaganja ostvarit će se kroz izgradnju stabilnih mostova prema Rusiji i dru-gim državama, a sve u cilju oživljavanja i podržavanja domaće privrede.

Sberbank, drugi najvredniji brend u Evropi, podržava privredu BiHSberbank brend proglašen je drugim najvrjednijim brendom u Evropi u istraživanju časopisa The Banker, što odražava napredak koji je banka postigla na evropskom tržištu u protekloj godini.

Edin Karabeg, predsjednik Uprave Sberbank BH

PREDSTAVLJAMO


PREDSTAVLJAMO

Ova velika investicija je od po-četka odražavala ambiciju da se ostvari uspjeh na domaćem

i tržištima šireg regiona te da se ostvari dinamičan razvoj konstantnim ulaga-njima u inovacije.

Kako dugoročni razvoj nije moguć bez veoma dobrog proizvoda koji se pravi u uslovima u kojima se poštuju najstrožiji standardi kvaliteta, tako je od početka privatizacije posvećena po-sebna pažnja tome da sva oprema i teh-nička rješenja u koja se investira pred-stavljaju posljednju riječ tehnologije u oblasti proizvodnje celuloznog papira i papirne konfekcije.

Iz fabrike u Banjaluci svakodnevno izađe 10 do 30 kamiona gotovih proi-zvoda i poluproizvoda.

Od gotovih proizvoda SHP Celex proizvodi toaletni papir, kuhinjske ubruse, džepne maramice i salvete, pod matičnim brendom Harmony.

Bitno za spomenuti je da je Harmony domaći brend koji se proizvodi u fa-brici u Banjaluci te da je to brend koji izražava harmoniju, nježnost, mekoću, sklad i pozitivne emocije. Paralelno se održava i brend Celex.

SHP Celex zapošljava oko 350 radni-ka te je najveći proizvođač i prerađivač papira u BiH sa kapacitetom cca 35.000 t/god. Jedan je od najvećih izvoznika iz BiH (izvozi oko 80% svoje ukupne proi-zvodnje u više od 20 zemalja svijeta), što svakako ohrabruje i stvara optimizam da i BiH može biti konkurentna zemlja-ma u okruženju.

Da je SHP Celex jedna od jako dobro pozicioniranih kompanija govori i či-njenica da je od 2003. do danas povećan nivo prodaje za 400% i da je učešće na tržištu oko 15%, čime je svakako pove-ćana i zaposlenost u Republici Srpskoj i

BiH. Time je, takođe, ojačana i domaća ekonomija i smanjen uvoz, što svakako povoljno utiče na ekonomsko jačanje BiH.

U nizu dobrih primjera odnosa pre-ma zaposlenima ističe se činjenica da kompanija SHP Celex stipendira, usa-vršava, edukuje i afirmiše svoje zapo-slene na visokoškolskim ustanovama, stručnim školama i u svojim radnim sektorima, stvarajući visokoškolovani i profesionalno orijentisan kadar u in-teresu same kompanije ali i u interesu ljudi u okruženju sa kojima SHP Celex živi, radi i sarađuje.

U 2002. godini u SHP Celexu je radi-lo 260 radnika i njihova prosječna plata je bila 300 KM. Iz godine u godinu broj radnika se znatno povećavao, kao i nji-hova prosječna plata, pa je u 2011. godi-ni taj broj porastao na 355 radnika koji su prosječno zarađivali oko 750 KM.

Ovo su neke od činjenica iz kojih jasno vidimo da je SHP Celex jedna od zaista rijetkih kompanija koja konstan-tno investira u svoje proizvode, novitete na tržištu, ljudske resurse, odnose pre-ma radnicima, zaštitu na radu, ekologi-ju i zaštitu životne sredine.

Kako je SHP Celex članica SHP Groupe čija je matična država člani-ca EU, to se i poslovi vezani za zaštitu na radu usklađuju sa propisima EU. Primarni zadatak zaštite na radu je stal-no unapređivanje uslova radne sredine i stvaranje optimalnih uslova za rad. U tom smislu je urađen Elaborat o mjestima sa po-sebnim uslovima rada i 2010. godine izrađen Akt o procjeni ri-zika na svim rad-nim mjestima. Postoji briga za

sve radnike; oni se upućuju na periodi-čne ljekarske preglede, a posebna briga se iskazuje za pripadnice nježnijeg pola za koje se organizuju specijalistički pre-gledi za žene. Radnicima se dodjeljuje lična zaštitna oprema, redovno se vrše pregledi svih sredstava i uređaja, kao i mjerenja uslova radne sredine.

Sve su ovo pokazatelji uspješnog ostvarivanja dugoročne poslovne stra-tegije kompanije SHP Celex, koja se ogleda u konstantnom rastu, razvoju i unapređenju poslovanja, kao i u praće-nju svjetskih trendova. Ali istovremeno se mora naglasiti da SHP Celex sa gledi-šta profitabilnosti i rezultata poslovanja još ne postiže parametre koji su upore-divi sa vodećima u svojoj grani. Da bi kompanija SHP Celex istrajala u jakoj konkurentnoj sredini i dalje napredo-vala, biće potrebno dalje koncetrisano zalaganje.

Posjeta predsjednika Republike Slovačke SHP Celexu 28.11.2012. go-dine je izraz interesa Slovačke za dugo-ročnu privrednu saradnju sa ekonom-ski povezanim preduzećima u Bosni i Hercegovini. Istodobno, posjeta ispolja-va povjerenje koje ima SHP Grupacija u okviru dugoročnih ekonomskih intere-sai izraz je podrške i interesa za razvoj vlastite kompanije SHP Celex.

SHP CelexKompanija SHP Celex je osnovana davne 1966. godine kao tada najmodernija fabrika papira u bivšoj Jugoslaviji. Privatizovana je 2001. godine od strane Eco-Investa iz Slovačke i tako postala članica SHP Groupe, najveće papirne grupacije u jugoistočnoj Evropi. SHP GROUP je članica Eco-Investa, a do sada je investirala preko 24 miliona evra u SHP Celex.


Strategija Evropa 2020 iznosi viziju evropske socijalne tržišne ekonomije tokom perioda 2010.-2020. te poči-va na tri međusobno povezana pod-ručja prioriteta koja se međusobno podupiru:

– pametan rast (čime se potiče zna-nje, inovacije, obrazovanje i digitalno društvo)

– održiv razvoj (čime će proizvod-nja postati učinkovitija u iskorištava-nju resursa uz istovremeno povećanje konkurentnosti)

– rast uključenosti (povećanjem su-djelovanja na tržištu rada, stjecanjem vještina te borbom protiv siromaštva)

Evropa 2020 je strategija koja ima 5 ciljeva:1. Zaposlenost

– 75% građana dobi od 20 do 64 godine treba da budu zaposleni

2. Istraživanje i razvoj (R&D) – 3% BDP-a Evropske unije tre-

ba biti investirano u istraživanje i razvoj

3. Klimatske promjene i energetska održivost

– Emisija stakleničkih plinova 20% (ili čak 30%, ako postoje od-govarajući uvjeti) niža nego u 1990. godini

– 20% energije iz obnovljivih izvora energije

– 20% povećanje energetske efikasnosti

4. Obrazovanje – Smanjenje stope ranog napu-

štanja škole ispod 10% – Minimalno 40% građana sta-

rosti od 30 do 34 godine ima završen treći nivo obrazovanja

5. Borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti

– Minimalno 20 miliona ljudi manje u siromaštvu ili riziku od siro-

maštva i socijalne isključenostiU ovom članku posebna pažnja će

se posvetiti energetskoj efikasnosti koja predstavlja sastavni dio prioriteta 3 (kli-matske promjene i energetska održi-vost) Strategije Evropa 2020.

Pravno naslijeđe Evropske unije, odnosno energetski acquis koje se od-nosi na energetsku efikasnost se sastoji od određenog broja uredbi i direktiva koje se pretežno odnose na energetsko označavanje uglavnom kućanskih apa-rata. Pored toga, 25.10.2012. godine je usvojena Direktiva o energetskoj efika-snosti (2012/27/EU) koja uspostavlja zajednički okvir za mjere promocije energetske efikasnosti u Evropskoj uniji sa namjerom da osigura postizanje cilja od 20% povećanja energetske efikasno-sti (Evropa 2020 strategija) i otvori put

za daljnja unaprjeđenja energetske efi-kasnosti i nakon tog datuma. Direktiva postavlja pravila za uklanjanje barijera na energetskom tržištu i za prevazila-ženje nedostataka tržišta koji ometaju efikasnost snabdijevanja i korištenja energije i postavlja indikativne državne ciljeve energetske efikasnosti za 2020. godinu.

Krajem 2010. godine usvojena je Strategija za konkurentnu, održivu i si-gurnu energiju, tzv. Energija 2020 koja se sastoji iz 5 prioriteta:1. Postizanje energetski efikasne Evrope2. Izgradnja istinskog panevropskog

energetskog tržišta3. Podrška potrošačima i postizanje

najvišeg nivoa sigurnosti4. Širenje evropskog vodstva u energet-

skim tehnologijama i inovacijama5. Jačanje vanjske dimenzije energet-

skog tržišta Evropske unije

U okviru prioriteta 1 centralno mje-sto zauzimaju energetski efikasne gra-đevine, bilo da je u pitanju novogradnja ili obnavljanje starih objekata, što je posebno obrađeno u Direktivi 2010/31/EU koja se odnosi na energetski efika-sne građevine. Pored toga, neophodno je ojačati konkurentnost industrije pu-tem energetske efikasnosti na način da se prošire zahtjevi za eko dizajn za ener-giju, da se uvede sveobuhvatnije ener-getsko označavanje kako bi se napravila značajnija razlika između energetski efikasnih proizvoda i onih koji to nisu. Industrijski i uslužni sektor bi trebali, također, da implementiraju šeme ener-getskog upravljanja kao što su energet-ski auditi, planovi i energetski menadže-ri. Posebna pažnja se treba obratiti na

EU STRATEGIJA ZA RAST - Evropa 2020

Energetska efikasnost

U promjenjivom svijetu, mi želimo da postanemo pametna, održiva i sveobuhvatna ekonomija. Ova tri uzajamno povezana prioriteta trebaju pomoći EU i državama članicama da postignu visok nivo zaposlenosti, produktivnosti i so-cijalne kohezije.Konkretno, Unija je postavila pet ambicioznih ciljeva - zapošlja-vanje, inovacije, obrazovanje, socijalna uključenost i klima/energija- koji se trebaju postići do 2020. godine. Svaka država čla-nica je usvojila svoje državne ci-ljeve u svakom od ovih područja. Konkretne akcije na nivou EU i na nivou država članica podržavaju ovu Strategiju.

José Manuel Barroso, Predsjednik Evropske komisije


mala i srednja preduzeća (MSP). Da bi napori koji se poduzimaju u oblasti podizanja energetske efikasnosti privre-de i društva u cjelini bili struktuirani, strateški postavljeni i sistematični, ne-ophodno je da se sačini državni plan za energetsku efikasnost koji bi omogućio praćenje progresa u području energet-ske efikasnosti, uključujući mjerljive ciljeve i indikatore za nadgledanje na-pretka, imajući u vidu polaznu situaciju u ovoj oblasti. Napredak u ovoj oblasti bi se trebao pratiti na godišnjem nivou.

Bosna i Hercegovina i energetska efikasnost

Izvještaj o progresu za 2012. godinu Delegacije Evropske unije koji se od-nosi na napredak Bosne i Hercegovine na putu evropskih integracija navodi: „Postignut je mali napredak u pogle-du obnovljive energije. Entiteti su uveli podsticaje (garantovane tarife) za ob-novljive izvore energije koji nisu ujed-načeni, te mogu da dovedu do neefi-kasnosti u zemlji. Ne postoji državna strategija za promovisanje obnovljive energije. Bosna i Hercegovina još uvijek nije izradila državni plan aktivnosti za obnovljivu energiju, kojim bi se krei-rala mapa puta za realizaciju obavezu-jućeg cilja o udjelu obnovljive energije u konačnoj potrošnji energije u zemlji 2020. u okviru Energetske zajednice, te osiguralo preduzimanje mjera za unap-ređenje korištenja biogoriva u transpor-tu. Složenost organizacione strukture i sistema donošenja odluka ugrožava djelotvorno promovisanje obnovljive energije. Potrebni su značajni napori da se stvori regulatorno okruženje koje će podsticati veću upotrebu obnovljivih izvora energije u svim sektorima, kao i u svrhu olakšavanja administrativnih procedura za izdavanje dozvola i licenci.

Postignut je mali napredak u oblasti

energetske efikasnosti. Iako su zakoni izrađeni, ne postoji državni akcioni plan za energetsku efikasnost i kredibilna mapa puta za preuzimanje odgovara-jućeg zakonodavstva EU o energetskoj efikasnosti s ciljem ispunjavanja obave-za iz Ugovora o Energetskoj zajednici.„

PACE (2010-2012) projekat koji je vodila Eurokomora, a u kojem je uče-stvovala Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, se jednim dije-lom odnosio na energetsku efikasnost u kompanijama.

Nakon završetka projekta došlo se do zaključaka da kompanije u Bosni i Hercegovini još uvijek ne vide energet-sku efikasnost kao važan faktor u posti-zanju finansijske efikasnosti.

Pored ekonomskog okruženja i ne-dostatka finansijskih i ljudskih resursa, zakonodavni okvir može biti odlučujući faktor u ponašanju kompanija prema energetskoj efikasnosti. Konstruktivan dijalog između poslovne zajednice i onih koji donose odluke je neophodan kako bi potrebe preduzeća bile uzete u obzir prilikom donošenja politika i za-kona. Na ovaj način bi se pomoglo da Bosna i Hercegovina postigne ciljeve današnje politike EU u oblasti energije i, paralelno sa tim, omogućilo podiza-nje konkurentnosti kompanija, u prvom redu malih i srednjih preduzeća (MSP).

Nedavno usvojena EU direktiva o energetskoj efikasnosti obavezuje velike kompanije da redovno provode ener-getske audite, dok se MSP ohrabruju da provode energetske audite. Direktiva o energetskoj efikasnosti nastoji da posti-gne više energetske efikasnosti koja di-rektno stimulira konkurentnost i rast, a istovremeno utječe na otvaranje radnih mjesta ako se uspostavi efikasno par-tnerstvo između distributera i onih koji pružaju energetske usluge.

Najlakši način za postizanje pozi-tivnih rezultata u području energetske

efikasnosti je “mudro” upravljanje kori-štenjem energije.

Nadležne institucije bi trebale: – obezbijediti “kvalitetne” inicijative

za radove adaptacije objekata (sa ciljem efikasnog korištenja energije),

– usvojiti strategije da se suoči sa neefikasnim korištenjem energije u iznajmljenim objektima,

– obezbijediti podršku provođenju mjera koje bi omogućile energetsku efi-kasnost u malim kompanijama,

– omogućiti da su energetski auditi što lakše dostupni MSP (npr. putem jav-nog finansiranja).

Program Evropske unije - Intelligent Energy Europe

Intelligent Energy Europe (IEE), u pe-riodu 2007.-2013. sa budžetom od 730 miliona €, pomaže da se postignu ciljevi vezani za klimatske promjene i energiju koje je postavila Evropska unija.

Ovaj program podržava konkretne projekte, inicijative i najbolje prakse na način da dodjeljuje finansijska sredstva putem projekata koji se kandidiraju na pozive za dostavu projektnih prijedloga koji se objavljuju jednom godišnje.

Primjeri projekata koji se finansiraju u okviru ovog programa uključuju:

– obuke o novim tehnikama gradnje koje mogu dovesti do 50% ili više uštede energije u poređenju sa tradicionalnim građevinama,

– unaprjeđenje efikasnosti šema po-drške za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije u Evropi,

– pomoć evropskim gradovima da razviju energetski efikasniji i čišći transport.

Očekuje se da ovaj program osta-ne aktivan i u finansijsko-planskom periodu 2014.-2020. godine. Bosna i Hercegovina može učestvovati u ovom programu nakon plaćanja ulazne karte i uspostavljanja odgovarajuće imple-mentacijske strukture. Formalni korak u ovom procesu je zaključivanje me-moranduma o razumijevanju izme-đu Evropske komisije i Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine (u ime Bosne i Hercegovine) koje je nadležno mini-starstvo za energetiku.

Mr. Senad Hromić n


Ukoliko Vam je potrebna pomoć iz oblasti tehnologije i inovacija, odnosno ukoliko je Vaša firma primalac tehnologija, pomoću pretraživača tehnoloških zahtjeva i ponuda koji je dostupan na web stranici Evropske poduzetničke mreže u Bosni i Hercegovini (www.een.ba) možete doći do liste ponuda koje su već objavljene i koje bi mogle odgovarati Vašem tehnološkom zahtjevu. U ovom broju Infokoma objavljujemo nekoliko ponuda.

Ukoliko ste zainteresirani za neku od ponuda, ispunite obrazac “Expression of Interest” koji možete naći na spomenutoj web stranici i pošaljite na e-mail adrese [email protected] ili [email protected]. Za sve dodatne informacije možete kontaktirati Sanju Krezić (Tehnološki park INTERA Mostar; 036 327 972) ili Neiru Delić (Metalurški institut „Kemal Kapetanović“ Zenica; 032 402 723).

EICC BiH TO 1 – januar 2013.Portugalska kompanija je razvila inovativne višekratne pelene za bebe. Pelene su izrađene od prozračnog, vodootpornog interijera sastavljenog od meke vune koja upija, pružajući veću udobnost za dijete. Ove pelene imaju apsorbere od mikrovlakana koji sma-njuju vlažnost i rast bakterija, ne sadrže hemikalije i imaju manji rizik od iritacije. Firma traži tehničku saradnju sa firmama specijali-ziranim za brigu o djeci kako bi se dodale i druge inovativne karakteristike u pelenama.

EICC BiH TO 2 – januar 2013.Španski javni istraživački institut je razvio tehnologiju stvaranja metalnog kompaktnog praha za aluminijske legure s visokom kon-centracijom elementa legiranja (preko 93%) i visokim specifičnim površinama. To povećava brzinu otapanja u metalnim odljevcima, a zadržavajući pri tom mehanička svojstva potrebna u industriji. Postupak mijenja konvencionalni kompaktni oblik (disk ili briket) izbjegavajući rubove uglova ispod 90º. Traže se partneri zainteresirani za ugovor o patentu.

EICC BiH TO 3 – januar 2013. Dvije javne istraživačke organizacije i univerzitet iz Španije su dizajnirali uređaj za mjerenje volumena tjelesnih tekućina bolesnika. Karakterističan je po tom što su uključeni procesi (mjerenje toka i pražnjenje receptora) u potpunosti automatizirani i ne zahtijevaju ljudski nadzor. Osim toga, nije uposlen nikakav pogon, pa nema potrebe za vanjskom energijom. Traže se partneri zainteresirani za ugovor o patentu.

EICC BiH TO 4 – januar 2013. Njemačko preduzeće aktivno u razvoju softvera nudi integriranu informacijsku tehnologiju za potpunu analizu sigurnosti i uprav-ljanje rizicima industrijskih objekata i postrojenja prema Seveso-III smjernicama. Sistem upravljanja na temelju ove tehnologije je autarkičan višejezični sistem i kreiran je prema najnovijim znanstvenim saznanjima, inženjeringa i razvoja softvera. Preduzeće traži partnere za komercijalne ugovore uz tehničku pomoć.

EICC BiH TO 5 – januar 2013. Turski firma razvila je inovativni „real-time“ B2B, B2E, B2S & B2C on-line rezervacijski sistem za hotele, avio operatere, putne agencije bilo koje vrste, prijevoz, trajekte, krstarenja i sl. Sistem omogućava pravljenje rezervacija putem interneta na 23 različita jezika, uk-ljučujući i turski. Ovo inovativno rješenje omogućava partnerima da prošire poslovanje i donosi novi način na koji turistički sektor danas funkcionira. Firma traži partnere zainteresirane za tehničku saradnju, ugovore o licenci i ugovore o zajedničkom ulaganju.

EICC BiH TO 6 – januar 2013. Norveška firma je razvila mali električni gradski automobil. Prednosti nad drugim električnim vozilima su veličina i inovativan proi-zvodni proces. Vozilo ne zahtjeva nikakav tretman protiv hrđanja, baterije su bez održavanja. Školjka se sastoji od robusnog plastič-nog materijala, sintetičnog telena a okvir i sigurnosni prostor od pocinčanog čelika. Kompanija traži partnere koji mogu proizvesti i prodati električna vozila na odgovarajućem tržištu.

EICC BiH TO 7 – januar 2013. Manja mađarska firma razvija mobilni sistem zaštite okoliša. Njegova glavna prednost je to što je moguće kontinuirano uzimanje uzoraka. Tehnologija se uglavnom može koristiti za ispitivanje povremene zagađenosti i za pripremu projekata. Kompanija je u potrazi za uslužnim firmama koje bi ovu tehnologiju prilagodile procesima upravljanja građevinama (kontrola energije, gradnja-automatizacija).

EICC BiH TO 8 – januar 2013. Sistem napredne optimizacije za povećanje učinkovitosti i ekonomičnosti u području upravljanja resursima, logistike i transporta. Kompanija može pružiti napredni sistem optimizacije radi rješavanja zahtjevnih zadataka upravljanja resursima, logistike i prijevo-za, kako u industriji tako i u drugim sektorima. Sistem ima za cilj povećanje učinkovitosti rješenja, smanjenje vremenske potrošnje i troškove za složene aplikacije. Traže se partneri za korištenje i zajednički razvoj ad hoc verzije sistema.

EICC BiH TO 9 – januar 2013. Izraelsko privatno preduzeće razvilo je pouzdanu web platformu za precizno i sveobuhvatno istraživanje javnog mnijenja. Projekt pruža jedinstven način integriranja sa sistemima upravljanja sadržajem, društvenih mreža i “blogging” usluga, prikuplja podatke od posjetitelja web stranice i analizira prikupljene podatke. Kompanija traži saradnju sa internetskim medijima, izdavačima, akadem-skim/istraživačkim institucijama radi daljnjeg razvoja sistema općenito i pojedinačno po kompanijama.

Tehnološka saradnja EVROPSKA PREDUZETNIČKA MREŽA


Poštovani čitaoci,

putem Evropske preduzetničke mre-že (EEN), čiji smo član, pruža nam se mogućnost da vam pronađemo odgova-rajućeg poslovnog partnera u inostran-stvu. Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine je putem Euro info kores-pondentnog centra BiH, kao jednog od svojih sektora, članica ove mreže od 2009. godine. Mreža broji preko 600 organizaci-ja u 51 zemlji, među kojima su sve zemlje Evropske unije.

U ovom broju Infokoma predstavljamo vam osam novih ponuda za poslovnu sa-radnju. Riječ je o ponudama preduzeća iz različitih zemalja koja su iskazala interes za pronalaskom poslovnog partnera u na-šoj zemlji.

Sve ove ponude dostupne su nam pu-tem baze poslovne saradnje mreže EEN kojoj imaju pristup sve članice ove mreže. Na taj način se pruža mogućnost i predu-zećima iz Bosne i Hercegovine da dostave ponude, koje će biti dostupne u ovoj za-jedničkoj bazi podataka.

Bilo da želite stupiti u kontakt s pre-duzećima čije ponude objavljujemo u na-stavku ili želite da se ponuda Vašeg pre-duzeća nađe u bazi podataka EEN mreže, molimo da nas kontaktirate putem e-mai-la: [email protected].

Ukoliko se odlučite da se ponuda Vašeg preduzeća objavi na EEN mreži, nakon ispunjavanja obrasca koji možete dobiti putem gore navedene e-mail adre-se, ponudu Vašeg preduzeća unosimo u bazu podataka poslovne saradnje mreže EEN, koja se dalje objavljuje u poslovnim magazinima ili internet stranicama centa-ra u zemljama u kojima tražite poslovnog partnera. Zainteresirana preduzeća se pu-tem centara u svojim državama obraćaju nama radi dobijanja podataka i na taj na-čin Vas direktno povezujemo s poslovnim partnerom. Ove usluge su u potpunosti besplatne.

Pripremila Stanislava Sorajić n

EICC BiH PS 1 – februar 2013.Firma iz Hrvatske zainteresirvana je za saradnju sa firmama iz BiH čije je poslova-nje u ekspanziji, a koje su zainteresirane za proširenje svog poslovanja u Hrvat-skoj. Firma nudi poslovni prostor na najam ili prodaju. Prostor se nalazi na pro-metnoj lokaciji, moderno je uređen, klimatiziran, zaštićen alarmnim sistemom, ima vlastiti parking. Firma, također, nudi/traži zajedničku prodaju. Djelatnost po-tencijalnog partnera nije važna, već samo njena spremnost za rastom i razvojem u Republici Hrvatskoj.

EICC BiH PS 2 – februar 2013.Kompanija iz Velike Britanije traži proizvođače DIY alata (alati „uradi sam“), gra-đevinskih proizvoda i podnih proizvoda. Kompanija ima mrežu prodajnih age-nata širom svijeta i nudi firmama iz BiH plasiranje proizvoda na svjetsko tržište.

EICC BiH PS 3 – februar 2013.Ruska kompanija specijalizirana u proizvodnji unutrašnjih furniranih vrata traži trgovačke partnere i razmatra mogućnosti zajedničkog ulaganja.(Roba se može primijeniti na industrijski sektor kao i na domaćinstvo.)

EICC BiH PS 4 – februar 2013.Turska kompanija specijalizirana u proizvodnji roletni (kao što su vertikalne rolet-ne, roletne od tkanine, PVC, drvene i alu roletne), automatike i rješenja za zaštitu od sunca. Također, proizvodi vatrostalne, antibakterijske i ekološke proizvode koji štite ljudsko zdravlje i životnu sredinu. Kompanija je u potrazi za distribu-terima, nudi da bude distributer i zainteresirana je za recipročnu proizvodnju i zajedničko ulaganje. Kompanija sarađuje sa vodećim svjetskim kompanijama.

EICC BiH PS 5 – februar 2013.Britanska firma koja se bavi pružanjem IT rješenja za preduzeća i klijente iz jav-nog sektora traži partnera (koji želi razviti tržište u Velikoj Britaniji) za zajedničko ulaganje. Kompanija je zainteresirana za uspostavljane dugoročne saradnje sa kompanijama čija je osnovna djelatnost iz sljedećih oblasti: IT servis provajde-ri, firme koje se bave uslugama održavanja IT-a, uslugama preko ICT kablova i informatičke infastrukture. Nudi se i saradnja sa softverskim kućama, IT proi-zvođačima hardvera, IT Outsourcing kompanijama... Kompanija je u potrazi za partnerom za zajednička ulaganja, a koji imaju iskustvo u radu sa korporativnim klijentima ili institucijama. Poželjno je i iskustvo na prosječnim ili većim projekti-ma i da trenutno nisu značajno prisutni na tržištu Velike Britanije.

EICC BiH PS 6 – februar 2013.Slovenačka firma specijalizirana za poslovno savjetovanje zainteresirana je za saradnju sa inostranim kompanijama koje žele da prošire svoje tržište u Slove-niji, Hrvatskoj, Srbiji i drugim zemljama bivše Jugoslavije. Kompanija nudi svoje usluge (analizu tržišta, marketinške strategije, pomoć u investicionim projekti-ma, osnivanje novih preduzeća...) izvoznim kompanijama koje žele da poboljša-ju svoj poslovni potencijal na stranim tržištima, kao što su slovenačko, hrvatsko, srbijansko i druga ex-jugoslavenska tržišta. Kompanija je također zainteresira-na za recipročnu saradnju/partnerstvo sa stranim konsultantima i institucijama koje rade na poslovnoj internacionalizaciji preduzeća.

EICC BiH PS 7 – februar 2013.Slovenačka kompanija koja se bavi razvojem, projektiranjem, proizvodnjom, in-stalacijom, servisiranjem i tehničkim savjetovanjem za metalne konstrukcije i nji-hove sklopove, koja se bavi ekološkom opremom, uređajima za filtriranje, posu-dama pod pritiskom, proizvodnjom tehnoloških ventilatora, antizvučnih barijera, rezervnim dijelovima opreme za asfaltne baze i drugom industrijskom opremom nudi posredničke usluge (zastupnika, distributera), zajedničko ulaganje, spajanje, prodaju cijele kompanije ili dijela iste, kao i kooperantske aktivnosti.

Poslovna saradnja

www.een.ba


Od 2007. godine Energopetrol je članica MOL grupe, jedne od najrespektabilnijih naf-

tnih konzorcija centralne i jugoistočne Evrope. Razvoj Energopetrola kao bu-duće bosanskohercegovačke karike u evropskom lancu naftnih proizvođača i snabdjevača je naš glavni cilj.

Maloprodajna mreža

Naša maloprodajna mreža uključuje 64 benzinske stanice na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine, od kojih je 29 re-konstruirano, a planiramo i obnavljanje ostatka naše mreže. Sve Energopetrolove benzinske stanice nude sve vrste vi-

sokokvalitetnih go-riva standarda

( E 4 5 ) ,

kao i tečni naftni gas i plin u bocama, a pojedine imaju i autopraonice i savre-mene kafe barove.

Energopetrolove benzinske stanice nude kompleksna poslovna rješenja fir-mama koje posjeduju Energopetrolove kartice za plaćanje, omogućavajući im da putem naše web stranice na interne-tu prate svoju potrošnju. Obnova ben-zinskih stanica je usklađena s visokim standardima koji vladaju u Evropskoj uniji, uz uvažavanje lokalne zajednice i zaštitu okoliša.

Avioservis

Energopetrol je jedina naftna kom-panija koja ima svoje vlastite instala-cije i vrši usluge punjenja aviona na Međunarodnom aerodromu Sarajevo gorivom JET A-1, za što posjeduje i odo-brenje od Međunarodnog udruženja

avioprijevoznika IATA. Plaćanje se može vršiti na odgo-

du (potpisivanjem ugovora), go-

tovinski ili karticama.

Kartice za gorivo

Od izuzetne nam je važnosti da svojim

partnerima pružimo najširu paletu profesi-onalnih usluga i viso-kokvalitetnog goriva i zagarantiranu pogod-nost korištenja naših usluga preko među-

narodne maloprodajne mreže MOL grupe.

EP Gold i Silver kartice: Za kompani-je čija mjesečna potrošnja goriva prelazi 200 litara MOL je razvio Gold i Silver kartice koje Energopetrol izdaje svojim kupcima kako bi im omogućio sigurniji, ekonomičniji i praktičniji način kupovi-ne goriva.

EP Green kartica: EP Green kartica je avansna kartica za gorivo. Korisnici karticom mogu na bezgotovinski način plaćati gorivo, usluge na benzinskim stanicama i robu u trgovinama.

Energopetrol svojim klijentima pruža visokokvalitetna goriva i široku paletu usluga putem svoje izvanred-ne mreže benzinskih stanica u Bosni i Hercegovini. U inozemstvu je našim kli-jentima kupnja omogućena putem Gold kartice koja je prihvaćena u široj regiji - u devet evropskih zemalja na više od 3200 benzinskih stanica u sklopu MOL mreže u Mađarskoj, Rumunjskoj, Srbiji i Sloveniji; Slovnaft mreži u Slovačkoj, INA i Tifon mreži u Hrvatskoj; MOL i Rothbenzinskim stanicama u Austriji, Energopetrolovim mrežama, a uskoro i na svim Holdina benzinskim stanicama, te brzorastućoj mreži API/IP u Italiji.

Naša misija je stvaranje visokokva-litetnih usluga s markom koja osva-ja povjerenje klijenata i potrošača. Cjelokupno poslovanje Energopetrola je zasnovano na poštovanju savreme-nih tržišnih zahtjeva iz oblasti pružanja usluga, koristeći se savremenim tehno-logijama i vodeći računa o zaštiti okoli-ša i društvenoj korisnosti.

Energopetrol d.d. SarajevoEnergopetrol d.d. Sarajevo je vodeća kompanija za distribuciju nafte i naftnih proizvoda koja posluje od 1947. godine izdvajajući se po tradiciji, znanju, odnosu s potrošačima i prihodima među vodećim kompanijama u Bosni i Hercegovini, koja prepoznatljivim partnerskim pristupom ostvaruje više.




M A R T 13. – 18. 3. 2013.

INTERIO 201331. međunarodni sajam šumarstva, drvne industrije, namještaja, uređenja i prateće drvne industrijeOrganizator: Centar Skenderija d.o.o. - Sarajevski sajam Mjesto održavanja: Sarajevo, Centar Skenderija E-mail: [email protected]; [email protected]: www.skenderija.baProgram izlaganja: namještaj za stanovanje; kupaonički namještaj; podne i zidne obloge za unutarnje i vanjsko uređenje; uredski namještaj i namještaj za opremanje objekata; madraci, podloge i ulošci za ležajeve; rasvjeta i rasvjetna tijela; proizvodi i oprema za unutarnje i vanjsko uređenje; montažne kuće i građevinska stolarija; repromaterijal za drvnu industriju; šumarstvo - strojevi i alati za šumsku i drvnu industriju; oprema za zaštitu šuma; oprema za projektovanje u šumarstvu; lovno gospodarstvo; sjemenarstvo; HTZ oprema, odjeća i obuća za šumarstvo; stručna literatura; antikviteti i umjetnine.Prateći program: međunarodni seminar o šumarstvu i drvnoj industriji, prezentacija najboljih dizajnerskih radova u okviru međunarodnog takmičenja “Quercus”, B2B susreti, tematski work shop o razvoju radne snage u drvnoj industriji i šumarstvu, godišnja šumarska konferencija, stručna savjetovanja, predavanja i okrugli stolovi.

13. – 18.3.2013.

17. međunarodni sajam građevinarstva - GRAMES17. međunarodni sajam dostignuća u elektro- mašinskoj industriji i inovacija - DEMIOrganizator: Banjalučki velesajam d.o.o. Mjesto održavanja: „Banjalučki velesajam” Banja Luka E-mail: [email protected]; [email protected]: www.banjalukafair.comProgram izlaganja: građevinarstvo, industrija građevinskog materijala, oprema i alati, inženjering, projektovanje, građevinske mašine, elektronika, mašinstvo, informatika u građevinarstvu, materijali za mjerenje, alati i pribor, inovacije, mala privreda, bijela tehnika, kućanski aparati, posuđe, akustika, rasvjeta i klimatizacija...Prateći program: B2B susreti privrednika, stručna savjetovanja, predavanja i okrugli stolovi.

21. - 27.3. 3. 2013.

EXPO BOSNE I HERCEGOVINE 20131. generalna nacionalna sajamska izložba Organizator: Međunarodni poslovni forum “PERSPEKTIVE” Mjesto održavanja: Sarajevo E-mail: [email protected]; [email protected]; Web: www.promo-perspektive.com Program izlaganja: prezentacija cjelokupnog domaćeg ekonomskog i društvenog sektora, industrijska proizvodnja, mala i srednja preduzeća, obrtništvo, organska proizvodnja, poslovne usluge, nauka, obrazovanje, kultura, sport, nevladine organizacije (NGO).Prateći program: forumi, stručna savjetovanja, tematski dani sajma, predavanja i okrugli stolovi.

27. - 29.3.2013.

S A G R A 2013 - Sarajevski sajam građevinarstva 38. međunarodni sajam plastike i gume PLAGRAM 35. međunarodni sajam građevinarstva i prateće građevinske industrije

17. međunarodni sajam grijanja, hlađenja klimatizacije i sanitarija - INTERKLIMA 8. međunarodni sajam ekologije, komunalne opreme i opreme za zaštitu okoline 1. međunarodni sajam energetske efikasnosti u zgradarstvu1. međunarodni sajam građenja i urbanog življenja – DOM I VRT Organizator: Centar Skenderija d.o.o. - Sarajevski sajam Mjesto održavanja: Sarajevo, Centar Skenderija E-mail:[email protected]; [email protected] Web: www.skenderija.baProgram izlaganja: građevinarstvo i prateća građevinska industrija (visokogradnja i niskogradnja); proizvodi od gumenih i plastičnih elemenata i primjena u građevinarstvu; prezentacija primjene visoko energetskih građevinskih materijala; energetska efikasnost i certifikacija građevinskih materijala i objekata; korištenje obnovljivih izvora energije u zgradarstvu; građenje objekata u urbanim zajednicama i način njihovog uređenja; opremanje eksterijera objekata; hortikulturno uređenje okućnica, dvorišta ljetnih i zimskih vrtova; komunalna oprema i oprema za zaštitu okoliša; istraživanje i razvoj novih projekata; ponuda i potražnja na polju investicija, bankarstva i osiguranja; grijanje, hlađenje i klimatizacija; primjena i korištenje softvera informatičke tehnologije u građevinarstvu; industrijska elektronika i instalacije. Prateći program: 3. međunarodna konferencija “Dani energetske efikasnosti u zgradarstvu” (tematske cjeline: energetsko certificiranje zgrada; ekonomija energetske efikasnosti; mogućnosti proizvodnje i otkupa el.energije i zakonski propisi; primjena obnovljivih izvora energije; EU propisi o energetskoj efikasnosti u zgradarstvu; tretman građevinskog otpada).

27. - 29. 3. 2013.

DANI TURIZMA 36. međunarodni sajam turizma i turistička berza 3. sajam hotelsko – ugostiteljske opreme i cateringa Organizator: Centar Skenderija d.o.o. - Sarajevski sajam Mjesto održavanja: Sarajevo, Centar Skenderija E-mail: [email protected]; [email protected] Web: www.skenderija.baProgram izlaganja: prezentacija domaće i inozemne turističke ponude, promocija domaćih turističkih potencijala i nacionalnih suvenira, promocija inostranih turoperatora i turističkih kompanija, promocija banjskih i zdravstvenih turističkih centara, promocija seoskog turizma, promocija i ponuda zimskih turističkih centara i zemlji i regionu, turističke agencije, zajednice i organizacije, hoteli, turistički centri, oprema za turizam i ugostiteljstvo, proizvođači i distributeri hrane i pića, hotelsko-ugostiteljski namještaj, tehnika, oprema i prateći mobilijar, gastro program prehrambenih proizvoda i pića, ugostiteljska odjeća i obuća, etno i tradicionalna odjeća, organizovani kolektivni nastupi i prezentacije. Prateći program: međunarodna turistička berza, stručna savjetovanja, predavanja i okrugli stolovi.

27. - 29. 03. 2013.

SARAJEVO ESPRESSO SPEZIALISTA 20132. međunarodni sajam kafe Organizator: Centar Skenderija d.o.o. - Sarajevski sajamMjesto održavanja: Sarajevo, Centar Skenderija E-mail: [email protected]; [email protected] Web: www.skenderija.baProgram izlaganja: proizvođači, prerađivači, distributeri, zastupnici i uvoznici u industriji kafe, proizvođači opreme za preradu i pakovanje kafe, ugostitelji i pržionice kafe, prateća oprema. Prateći program: promocija i degustacija različitih sorti kafe.

KALENDAR SAJMOVA I IZLOŽBI U BOSNI I HERCEGOVINI - 2013.


APRIL 9. – 13.4.2013.

MEĐUNARODNI SAJAM GOSPODARSTVA MOSTAR 201316. međunarodni sajam turizma 16. međunarodni sajam knjige i grafičke industrije Organizator: Mostarski sajam d.o.o. Mjesto održavanja: Mostar - hale prostora SOKO Mostar - Rodoč E-mail: [email protected]; [email protected]; [email protected] Web: www.mostarski-sajam.comProgram izlaganja: građevinarstvo, automobilska industrija, poljoprivreda i prehrana, drvna i kemijska industrija, komunalna oprema, telekomunikacije i tehnologija, bankarstvo i osiguranja, turističke zajednice, turističke agencije, davatelji turističkih usluga, turističke destinacije, prateća industrija u turizmu, vinarije i vinoteke, hoteli i moteli, restorani i ugostiteljstvo, sport i rekreacija, tradicionalni proizvodi, knjige i učila, izdavačke kuće, edukativni sadržaji, grafička i prateća industrija, grafičke usluge, štamparije i oprema, ambalaža i materijali, medijske kuće. Prateći program: konferencije, gospodarski forumi, B2B susreti, prezentacije, stručna savjetovanja, predavanja i okrugli stolovi, dodjela sajamskih priznanja.

17. – 22. 4. 2013.

SAJAM KNJIGA 201325. međunarodni sajam knjiga 12. bijenale knjigeOrganizator: Centar Skenderija d.o.o - Sarajevski sajam Mjesto održavanja: Sarajevo, Centar Skenderija E-mail: [email protected]; [email protected]: www.skenderija.baProgram izlaganja: udžbenici, beletristika, naučna i teološka literatura, stripovi, monografije, karte, literatura iz oblasti umjetnosti, promocija izdavačkih kuća, književnih dijela i autora, prezentacija savremenih učila, nastavnih pomagala, školskog i laboratorijskog namještaja, uredska i oprema za školske radionice, informatičke kabinete i fonolaboratorije; muzička produkcija.Prateći program: “Bosanska kuća” svakodnevne promocije književnih djela i autora, kongres bibliotekara, susreti sa laureatima književnih nagrada, dodjela nagrada iz oblasti knjižarstva i književnosti stručna savjetovanja, organizacija okruglih stolova na aktuelne teme iz oblasti knjižarstva i književnosti.

18 – 21. 4. 2013.

BIZNIS 2013 - TEŠANJ 9. sajam privrede, auto industrije i pratećih djelatnostiOrganizator: „Udruženje/Udruga privrednika – Biznis centar”, Jelah/TešanjMjesto održavanja: Industrijska zona “BUKVA”, TešanjE-mail: [email protected] Web: www.biznistesanj.baProgram izlaganja: Predstavljanje proizvodnih potencijala MSP-a, malih obrtnika i kućne radinosti, a posebno proizvoda namijenjenih za izvoz, te programi za zapošljavanje mladih.Prateći program: svakodnevne promocije i stručna savjetovanja, organizacija okruglih stolova na aktuelne teme iz oblasti privrede i auto industrije, kulturno-zabavni program.

23 - 26. 4. 2013.

GRAPOS EXPO - GRAČANICAMeđunarodni sajam poduzetništva i obrtaOrganizator: U.D. BOMS - expo d.o.o, GračanicaMjesto održavanja: Gračanica - sajmišteE-mail: [email protected] Web: www.graposexpo.com.baProgram izlaganja: izložba i prezentacija male privrede i obrtnika, izložba starih i umjetničkih zanata, prezentacija poslovnih zona, izložba organske i poljoprivredne proizvodnje, prezentacija integrativne medicine, prezentacija proizvoda sa halal certifikatom, promocija i prezentacija klastera plastičara.Prateći program: okrugli stolovi o: energetskoj efikasnosti, halal certificiranju, integrativnoj medicini, poduzetništvu i obrtu, svakodnevne promocije i stručna savjetovanja, organizacija okruglih stolova na aktuelne teme iz oblasti privrede i auto industrije, kulturno-zabavni program.

M A J 9. – 11. 5. 2013.

LIST 201311. lukavački sajam turizma Organizator: Lukavački sajam d.o.o., LukavacSuorganizatori: Općina Lukavac; Turistička zajednica Kantona Tuzla Mjesto održavanja: LukavacE-mail: [email protected] Web: www.lukavacki-sajam.com.ba Program izlaganja: cjelokupna turistička ponuda Bosne i Hercegovine; eko–etno turizam, avanturistički turizam, vjerski turizam, gastro i eno turizam, planinski turizam (ljetni i zimski), banjski turizam, oprema za lov i ribolov, prateće turističke djelatnosti.Prateći program: konferencije, stručni seminari, okrugli stolovi, panel diskusije, promocije i savjetovanja, tematske prezentacije i predavanja, festival hrane i pića, novinarska kotlićijada, dodjela sajamskih nagrada.

15 – 17. 5. 2013.

SAHAF 20131. međunarodni sajam halal proizvoda 2. međunarodni „Halal Forum” Organizatori: GHB INVEST d.o.o., Dž. Bijedića 2, 71000 SarajevoCentar Skenderija d.o.o.- Sarajevski sajam Mjesto održavanja: Sarajevo, Centar Skenderija E-mail: [email protected]; [email protected]; [email protected]: www.sahaf.ba; www.ghbinvest.ba; www.skenderija.baProgram izlaganja: prehrambena halal industrija, halal proizvodi i oprema za halal proizvodnju, halal certificiranje, islamsko bankarstvo i finansije, farmaceutski proizvodi i kozmetika u halal industriji, halal proizvodi u turizmu i ugostiteljstvu, transport i logistika halal proizvoda, međunarodni distributeri.Prateći program: međunarodni “Halal forum”, svakodnevne stručne panel diskusije, promocije i savjetovanja, tematske prezentacije i predavanja o halal industriji, halal certificiranju i globalnom halal tržištu, dodjela sajamskih nagrada i priznanja.

22. – 27. 05. 2013.

TUZLANSKI MEĐUNARODNI SAJAM KNJIGA 20134. međunarodni sajam knjige Mjesto održavanja: Tuzla - prostor TC Merkator Organizator: Forma Nuova d.o.o., Tuzla, “Mercator BiH” Sarajevo, i IKD “University press” SarajevoE-mail: [email protected] Web: www.formanuova.bih.net.baProgram izlaganja: knjige, beletristika, stručna literatura, udžbenici, izdavaštvo, grafičke usluge, prezentiranje suvremenih učila, nastavnih tehnologija i pomagala, kancelarijska oprema i pribor, oprema za školske radionice, video i audio produkcija...Prateći program: promocija izdavačkih kuća, autora i knjižnih ostvarenja u okviru tuzlanske knjižne scene, organiziranje razgovora i panela iz oblasti knjižne produkcije zemalja iz regiona, posebni programi za najmlađe posjetitelje u okviru interaktivne Dječije radionice, susreti bibliotekara iz regiona u okviru Bibliotečke radionice u suorganizaciji sa Narodnom i univerzitetskom bibliotekom “Derviš Sušić” Tuzla i Fondacijom za unapređenje bibliotečkih znanosti “Kemal Bakaršić” Sarajevo.

J U N I 4. – 7. 6. 2013.

MEĐUNARODNI SAJAM ENERGETIKE 20133. međunarodni sajam energije i obnovljivih izvora energije3. međunarodna konferencija “ENERGA”Mjesto održavanja: SPC “Mejdan”, Tuzla Organizator: Tuzlanski sajam d.o.o., TuzlaE-mail: [email protected] Web: www.tuzlanskisajam.ba Program izlaganja: električna energija, rudarstvo, gas i nafta, obnovljivi izvori energije, biomasa i kruti otpad, energetska efikasnost.Prateći program: “ENERGA” - Međunarodna konferencija o energetici


5. – 9. 6. 2013.

S A N 2013 17. međunarodni sajam namještaja Organizator: Banjalučki velesajam d.o.o. Mjesto održavanja: „Banjalučki velesajam” Banja Luka E-mail: [email protected]; [email protected]: www.banjalukafair.comProgram izlaganja: namještaj, oprema, mašine za obradu drveta, alati, unutrašnja dekoracija, repromaterijal, oprema za hotele…Prateći program: promocije, B2B susreti privrednika, stručna savjetovanja, predavanja i okrugli stolovi

A U G U S T 28. – 31. 8. 2013.

SAJAM ŠLJIVE GRADAČAC 40. međunarodni sajam poljoprivrede i prehrambene industrije Organizator: „Gradačački sajam“ d.o.o.Mjesto održavanja: Gradačac – Sportska dvoranaE-mail: [email protected] Web: www.gradacackisajam.com.ba Program izlaganja: primarna poljoprivredna proizvodnja, prerada voća, povrća, mesa, mlijeka, alkoholna i bezalkoholna pića, zaštitna sredstva, gnojiva itd.Prateći program: promocije, B2B susreti privrednika, stručna savjetovanja, predavanja i okrugli stolovi.

S E P T E M B A R 6 – 7. 9. 2013.

SAJAM PRIVREDE MODRIČA 4. regionalni opći sajamOrganizator: Općinska agencija za razvoj malih i srednjih preduzeća - ModričaMjesto održavanja: JU Kulturno-sportski centar, Modriča E-mail: [email protected] Web: www.armsp.orgProgram izlaganja: predstavljanje proizvodnog programa malih i srednjih preduzeća sa regije Modriče, prezentacija proizvoda male privrede i kućne radinosti, turističke organizacije, poljoprivredne zadruge, proizvođači meda i ljekovitog bilja.Prateći program: stručna predavanja i prezentacije: „Nove tehnologije u službi proizvodnje mlijeka i mesa“, „Vizija poduzetništva i brendiranje regije“, „Razvoj tipičnih proizvoda u sjeveroistočnoj Bosni i Zlatiborskom okrugu u Srbiji“, „Seoski turizam“.

11. – 15. 9. 2013.

A G R O S 201317. međunarodni sajam poljoprivrede i prehrambene industrije Organizator: Banjalučki velesajam d.o.o. Mjesto održavanja: „Banjalučki velesajam” Banja Luka E-mail: [email protected]; [email protected]: www.banjalukafair.comProgram izlaganja: hrana, piće, mliječni proizvodi, konditorski proizvodi, sjemenski i sadni materijal, poljoprivredne mašine i oprema, rezervni dijelovi…Prateći program: promocije, B2B susreti privrednika, stručna savjetovanja, predavanja i okrugli stolovi.

12. – 15. 9. 2013.

E K O B I S 2013 11. međunarodni ekološki sajam Organizator: Privredna komora Unsko–sanskog kantonaMjesto održavanja: Gradska otoka, BihaćE-mail: [email protected] Web: www.pkusk.com.ba; www.ekobis.info Program izlaganja: proizvodnja hrane i pića, proizvodnja ekološke hrane, šumarstvo, drvna i papirna industrija, tekstil i tekstilni proizvodi, koža i proizvodi od kože, ekološka sredstva za pranje i čišćenje, ekološka ambalaža, građevinarstvo i industrija građevinskih i elektromaterijala, ekologija i primjena standarda u oblasti zaštite okoliša, vode, zraka i zemlje, prerada i recikliranje otpada i sekundarnih sirovina, sredstva i sistemi za prečišćavanje voda, kanalizacioni i drugi sistemi, izložbe eko društava i organizacija, turistička ponuda – predstavljanje

turističkih zajednica i agencija, eko turizam i opremanje ugostiteljskih objekata, sportovi u prirodi, oprema za sportove na vodi i ekstremne sportove, lovni i ribolovni eksponati, oprema za lov i ribolov, projekti iz oblasti turizma, ekologije i proizvodnje organske hrane, obrt, suveniri i proizvodi kućne radinosti, projekti suradnje regionalnog i interregionalnog značaja, kulturni i sportski sadržaji, tradicionalni narodni običaji…Prateći program: međunarodna konferencija “Energetska efikasnost i okoliš”, stručna konferencija “Šumarstvo i drvoprerada u Unsko-sanskom kantonu”, prezentacije, promocije, B2B susreti privrednika, stručna savjetovanja, predavanja i okrugli stolovi, izložba sitnih životinja. 12. – 14. 9. 2013.

DANI ZDRAVSTVA 15. međunarodni sajam medicine i medicinske opremeOrganizator: Centar Skenderija d.o.o. - Sarajevski sajamMjesto održavanja: Sarajevo, Centar Skenderija E-mail: [email protected]; [email protected]: www.skenderija.baProgram izlaganja: proizvodi i usluge iz oblasti medicine, farmacije, stomatologije, laboratorijske tehnike, opreme i optike, medicinska oprema, informaciono-komunikacijska tehnologija u zdravstvu, zdravstvene ustanove, zdravstveno osiguranje... Prateći program: kongres stomatologa, seminar o informatizaciji u zdravstvu, stručna i edukacijska savjetovanja, predavanja i okrugli stolovi.

12. – 14. 9. 2013.

INFO 2013Međunarodni sajam informacionih tehnologijaOrganizator: Centar Skenderija d.o.o. - Sarajevski sajam Mjesto održavanja: Sarajevo, Centar Skenderija E-mail: [email protected]; [email protected]: www.skenderija.baProgram izlaganja: noviteti iz oblasti hardverske i softverske proizvodnje, telekomunikacijska oprema i usluge, internet usluge i kapaciteti, hosting provajderi, izrada web stranica i umrežavanje, promocija dostignuća i opreme iz oblasti komunikacija, SAT i kablovski TV operateri, promocija usluga za implementaciju i integraciju poslovnih informacijskih sistema, upravljanje dokumentima i informacijama, digitalna zabava i kompjuterske igre, e-learning, kompjuterski treninzi i seminari, on line sadržaji (učenje, igrice, filmovi, zabava...) baze podataka i aplikacije, navigacijski sistemi, prateća hardverska i softverska oprema.Prateći program: stručna i edukacijska savjetovanja o aktuelnim temama: stanje informatičke pismenosti u društvu; internet oglašavanje; razvoj i implementacija raznih aplikacija; predavanja i okrugli stolovi.

18. – 21. 9. 2013

INTERAGRO 201312. međunarodni poljoprivredni sajam Organizator: Akcionarsko Društvo „GRAD“, d.d., Bijeljina Mjesto održavanja: Bijeljina - Agrotržni centar „Knez Ivo od Semberije“ E-mail: [email protected] Web: www.adgradbn.com; www.bnfair.comProgram izlaganja: prehrambeni proizvodi; sjemenska roba; sadni materijal; sredstva za zaštitu bilja; stočarstvo; stočna hrana i aditivi; med i proizvodi od meda; poljoprivredna mehanizacija i rezervni dijelovi.Prateći program: promocije, B2B susreti privrednika, stručna savjetovanja, predavanja i okrugli stolovi.

25. – 29. 9. 2013.

IFATEX 201329. međunarodni sajam mode, tekstila, odjeće, kože, obuće i prateće opremeOrganizator: Centar Skenderija d.o.o. - Sarajevski sajam Mjesto održavanja: Sarajevo, Centar Skenderija E-mail: [email protected]; [email protected]; [email protected] Web: www.skenderija.ba


Program izlaganja: muška, ženska i dječija moda za sve prilike, svečana odjeća, haljine, odijela, vjenčanice i prateća oprema, čarape, donji veš, pidžame, trikotaža, bikini, kupaći kostimi, torbe i pribor, kozmetika i proizvodi za osobnu njegu, šeširi i kape, nakit i ukrasi, sportska i rekreativna odjeća i obuća, odjeća i obuća za slobodno vrijeme, tekstil, tkanina, svila, pamuk i dodaci u tekstilnoj industriji, cipele, koža i kožni proizvodi, oprema i dodaci za laku i tešku tekstilnu industriju.Prateći program: modne revije, prezentacije svih vrsta prateće tehnologije i opreme, ocjenjivanje kvaliteta proizvoda i dodjela sajamskih priznanja, stručna i edukacijska predavanja, savjetovanja i radionice o aktuelnim temama.

O K T O B A R 1. – 5. 10. 2013.

GENERALNI BH SAJAM Z E P S 2013 20. međunarodni opći sajam Organizator: DD Poslovni sistem RMK, Zenica Mjesto održavanja: Sajmište Kamberovića polje, ZenicaE-mail: [email protected]; [email protected]; [email protected]; [email protected];Web: www.zeps.comProgram izlaganja: kolektivne izložbe, rudarstvo, oprema i tehnologije, građevinarstvo: materijali, mašine, alati, projektovanje; proizvodnja i prerada metala, mašinogradnja, saobraćajna sredstva: auto-industrija, šinska i druga vozila i plovila, dijelovi, oprema, pneumatici, goriva, maziva; elektroindustrija: energetska i procesna oprema, aparati, komponente, telekomunikacije, audio i video uređaji; Informatika: hardver, softver i projektovanje; šumarstvo i drvoprerada: šumske mašine i oprema, industrija namještaja, celuloze i papira; hemijska industrija: bazna hemija, sredstva za pranje i čišćenje, plastika i guma; medicinska oprema, farmacija i kozmetika; grafika, izdavaštvo, foto oprema; tekstil, koža, obuća; poljoprivreda i prehrana, ambalaža i ambalažni materijali, oprema za ugostiteljstvo; široka potrošnja; sport, rekreacija, turizam; banke, osiguranja, agencije; ekotehnologija,: oprema i projektovanje, komunalna higijena; zaštita i sigurnost: mehanička, elektronska i protivpožarna, zaštitarske agencije, specijalizovana oprema za policiju i agencije; maloprodaja Prateći program: seminari, stručna savjetovanja, međunarodne konferencije, prezentacije, promocije kompanija, berze, B2B susreti privrednika i okrugli stolovi.

1. – 5. 10. 2013.

ZEPS INTERMETAL 201310. međunarodni sajam metalaOrganizator: DD Poslovni sistem RMK, Zenica Mjesto održavanja: Sajmište Kamberovića polje, ZenicaE-mail: [email protected]; [email protected]; [email protected]; [email protected]; Web: www.zeps.comProgram izlaganja: kolektivne izložbe grupacija i udruženja metalne industrije, rude i sirovine za proizvodnju metala, oprema za rudnike, vatrostalni materijali i oprema, metalurške mašine i postrojenja, poluproizvodi i finalni proizvodi od metala, mašine, alati i linije za obradu metala, oprema i materijali za spajanje metala, oprema za kontrolu kvaliteta materijala, spojeva i konstrukcija, oprema i sredstva za zaštitu metala, antikorozivna sredstva, oprema i sredstva za ličnu zaštitu i zaštitu okoline, oprema za manipulaciju i transport, oprema za montažu i održavanje postrojenja, informatička i procesna oprema u metalnoj industriji, inženjering, projektovanje i konsalting, stručna literatura i časopisi. Prateći program: forum metalaca, seminari, stručna savjetovanja, prezentacije, promocije kompanija, B2B susreti privrednika, predavanja i okrugli stolovi.

9. – 13.10. 2013.

S A M 2013 17. međunarodni sajam automobila Organizator: Banjalučki velesajam d.o.o. Mjesto održavanja: „Banjalučki velesajam” Banja Luka E-mail: [email protected]; [email protected]: www.banjalukafair.comProgram izlaganja: automobili, kamioni, rezervni dijelovi, gorivo, mazivo, autokozmetika.Prateći program: promocije, prezentacije i okrugli stolovi.

11. – 12. 10. 2013.

„DANI JABUKE” GORAŽDE 2013Regionalna privredno–kulturna manifestacijaOrganizator: Udruženje privredno kulturna manifestacija “DANI JABUKE”Mjesto održavanja: Sportska dvorana „Mirsad Hurić“, GoraždeE-mail: [email protected] Web: www.dani-jabuke.baProgram izlaganja: proizvodnja voća, proizvodnja sjemenskog i sadnog materijala, prerada voća i povrća, proizvodnja i prerada mesa i mlijeka, proizvodnja i prerada žitarica i proizvodnja pekarskih proizvoda, proizvodnja alata i mehanizacije, proizvodnja mineralnih đubriva i zaštitnih sredstava, proizvodnja ambalaže za prehrambenu industriju, linije za hlađenje voća i povrća, turistički sektor, mikrokreditne organizacije.Prateći program: promocije, susreti privrednika, stručna savjetovanja, okrugli stolovi, kviz znanja.

16 – 19. 10. 2013.

DOBOJ EXPO 201315. međunarodni sajam malih i srednjih preduzeća, preduzetništva i firmi u osnivanju Organizator: PK RS, Područna privredna komora DobojMjesto održavanja: Doboj - sportska dvorana E-mail: [email protected]; [email protected]; [email protected];Web: www.sajam.doboj.net Program izlaganja: sve proizvodne i uslužne djelatnosti malih i srednjih preduzeća, preduzetništva i firmi u osnivanju, zanatstvo, trgovina, mašine za obradu drveta i metala, alati, proizvodi od plastike, drveta, metala, kamena, stakla, prehrambeni proizvodi, ugostiteljstvo i turizam, cvjećarstvo, hemijski proizvodi, tekstil, proizvodi od kože i obuća, namještaj, informacione tehnologije, automatika i elektronika, kućna radinost, umjetnički zanati.Prateći program: promocije, prezentacije te stručni prateći program i okrugli stolovi

N O V E M B A R 7. – 10. 11. 2013.

L O R I M E S 201317. međunarodni sajam lova, ribolova, ekologije i sporta17. međunarodni sajam turizma i ugostiteljstva Organizator: Banjalučki velesajam d.o.o. Mjesto održavanja: „Banjalučki velesajam” Banja Luka E-mail: [email protected]; [email protected]: www.banjalukafair.comProgram izlaganja: oprema i rekviziti za rekreaciju, lov i ribolov, sportska oprema i rekviziti, sportska odjeća i obuća, organizovani nastupi i prezentacije, oprema za ekologiju, turističke zajednice, turističke agencije, davatelji turističkih usluga, turističke destinacije, prateća industrija u turizmu, hoteli i moteli, restorani i ugostiteljstvo.Prateći program: promocije, prezentacije te stručni prateći program i okrugli stolovi.

14 – 17. 11. 2013.

BRČKO 2013 12. međunarodni sajam privrede Organizator: Privredna komora Brčko distrikt BiHMjesto održavanja: Luka Brčko d.o.o, Brčko DC E-mail: [email protected]; [email protected]; Web: www.brcko-pkomora.comProgram izlaganja: Metalna industrija, prehrambena industrija, građevinarstvo, visoka tehnologija, turizam, gastronomija, inovacije, mali biznis, tekstil i koža, bankarstvo, osiguravajuće kuće itd.Prateći program: međunarodni susreti lučkih gradova, promocije, prezentacije te stručni prateći program i okrugli stolovi.


СПОЉНОТРГОВИНСКА КОМОРА БОСНЕ И ХЕРЦЕГОВИНЕVANJSKOTRGOVINSKA KOMORA BOSNE I HERCEGOVINE

��

Documents

dr. sc. Ismet Kumalić, predsjednik Vanjskotrgovinske Komore BiH