ANALITIČKI INVENTAR

HR – DAZD – 343

OBITELJ ALBERTI

1603. – 1927.

Izradila: Dubravka Kolić, viši arhivist

ZADAR, 2008.

2

SADRŽAJ

OPIS FONDA

1. IDENTIFIKACIJA……………………………………………………..…...…………....3

2. KONTEKST ………………………………………………………………………….....3

3. SADRŽAJ I USTROJ …………………………………………………..……………...7

4. DOSTUPNOST …………………………………………………………………….......10

5. DODATNI IZVORI ………………………………………………………………..…....10

6. NAPOMENA ………………………………………………..……………………..…....13

7. KONTROLA OPISA ……………………………………………………………….…...13

INVENTARNI POPIS GRADIVA ………………………………………………………………14

3

1. IDENTIFIKACIJA

1.1. Identifikacijska oznaka HR DAZD 343

1.2. Naslov Obitelj Alberti

1.3. Vrijeme nastanka 1603. – 1927.

1.4. Razina opisa Fond

1.4. Količina i nosač zapisa 5 kutija, 0,5 d/m

2. KONTEKST

2.1. Stvaratelj Obitelj Alberti

2.2. Povijest

Alberti je stara plemićka obitelj iz Splita. U jednom dokumentu iz obiteljskog fonda

sami za sebe kažu da su članovi Plemićkog vijeća Splita «od kad Vijeće postoji».

Povjesničari pak nemaju usuglašeno mišljenje o prvim Albertijima u Splitu. Dok ih K.

Jiriček smješta u 13. st., Grga Novak misli da se ne može točno utvrditi članove

obitelji Alberti prije kraja 14. stoljeća. On smatra da je prvi član obitelji koji se

spominje između 1385. i 1387. s oblikom prezimena de Albertis, Dujam Teodosijev,

splitski rektor. Albert Alberti, posljednji Alberti koji se pojavljuje u dokumentima ovog

fonda, u svojim bilješkama o obiteljskoj povijesti1 ima teoriju, koju potkrjepljuje

literaturom, bližu Jiričekovoj, odnosno da je prvi poznati član obitelji Alberti bio sudac

u Splitu 1260., Leo de Albertis. Nije do kraja razriješan niti odnos splitske obitelji

Alberti s plemićkom obitelji Alberti iz Trogira. I povjesničari i obiteljska tradicija slažu

se da su Albertijevi u Dalmaciju došli iz Firence. Do 18. stoljeća, odnosno do

vremena iz kojega su dokumenti ovoga fonda, obitelj je dala istaknute državne

službenike, junake rata protiv Osmanlija, pjesnike i glazbenike. Marko Marulić, otac

hrvatske književnosti po majci potječe iz obitelji Alberti. Brat Dobrice, majke Marka

Marulića, Janko Alberti poznat je po iskazanom junaštvu u borbi protiv Turaka .

Početkom 19. st. članovi obitelji dodaju svom prezimenu padežni prijedlog degli, pa

Albert Alberti 1927. traži od Heraldičkog savjeta pri Predsjedništvu Vijeća ministara u

1 DAZD 343, Obitelj Alberti, 120

4

Rimu da mu se (najvjerojatnije nakon što mu je priznato plemstvo) traži da mu se

odobri korištenje padežnog prijedloga degli uz prezime.2

Dokumenti ovog fonda sadrže dokumente članova obitelji obitelji Alberti od konca 18.

st. do prve polovice 20 st. Prvi je Pietro Alberti, sin Gian Lorenza rođen 1768.

godine.3 Bio je aktivan u političkom životu Splita. Za vrijeme francuske uprave, 1810.

godine postao je načelnikom splitske općine, a na istom mjestu je ostao i nakon

ponovnog dolaska Austrijanaca. Godine 1816. došao je u sukob sa Vladom u Zadru

zbog načina izbora delegata za poklonstvo caru prilikom njegova dolaska u Trst.4

Obratio se izravno u Beč sa svojim zahtjevima što mu se u Zadru jako zamjerilo. Iste

te godine je suspendiran s dužnosti načelnika.5 Austrija je njemu i njegovom bratu

Gian Lorenzu potvrdila pravo na plemićku titulu čemu je prethodila korespondencija

sa Heraldičkom komisijom u Veneciji (I.R. Commissione Araldica per le provincie

Venete).6 U braku s Elenom iz splitske plemićke obitelji Capogrosso imao je devetero

djece: Gian Lorenza rođenog 1795., Girolama koji se i rodio i umro 1796., Girolama

rođenog 1797., Dojma rođenog 1798., Giuseppea rođenog 1799. koji je umro 1808.

godine, Cattarinu rođenu 1801., Antonija rođenog 1804. koji je umro slijedeće

godine, Elisabettu rođenu 1810. i Vincenza rođenog 1811. Pietro Alberti umro je

1822. godine. O njegovoj djeci ne znamo mnogo. Kćer Catterina udala se za

splitskog plemića Alessandra Martinis Marchija. Gian Lorenzo je na početku karijere

bio u službi na Prvostupanjskom sudu u Zadru, da bi se kasnije vratio u Split i postao

javni bilježnik. Aktivno se bavio politikom kao istaknuti pripadnik talijanske

autonomaške struje u Splitu. Na općinskim izborima 1849. postao je prisjednik

splitskog općinskog vijeća. Kao najstariji član općinske uprave , u ljeto 1865. vodio je

skup u kazalištu pri proglašenju Bajamontija za prvoga izabranog splitskog načelnika.

7 Najmlađi Vincenzo bio je direktor Financijske uprave u Zadru, a osim toga znamo

samo da u braku nije imao djece.

U dokumentima u fondu značajnije će se od njih devetero pojaviti Girolamo rođen

1797. godine. U molbi njegove majke Elene, upućenoj Vladi u Zadru, kojom traži

povlašteno mjesto u Terezijanskoj akademiji u Beču za najmlađeg sina Vincenza,

2 Alberti, 102 3 U Hrvatskom bibliografskom leksikonu (Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb 1983.) kao godina

njegovog rođenja navodi se 1771. , dok je po Izvodu iz Matične knjige (sign. 1) to ipak godina 1768. 4 DAZD 377, Miscellanea sv. 8/II, pozicija T. 5 Alberti, 11, Miscellanea, sv.23/XVII poz. 27 i 35. 6 Alberti, 93 -99 7 Hrvatski biografski leksikon, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb 1983., str. 61

5

nalazimo podatak da je 1822. godina radio kao pisar na Prvostupanjskom sudu u

Splitu.8 Oženio se Marijom iz ugledne splitske obitelji Bergelić. U tom braku je rođeno

petero djece: sin Pietro 1830. godine, sin Paolo 1835., kći Elena 1837., Anna 1838. i

Catterina rođena 1839. godine Paolo Alberti umro je kao trogodišnji dječak, a o

sudbini kćeri Girolama i Marije, ne znamo ništa. Njegov najstariji sin Pietro 1858.

godine vjenčao se s Filomenom plemenitom Vranicany Dobrinović iz Rijeke. Iz

malobrojnih službenih dokumenata iz njegova života u ovom fondu doznajemo da je

živio u Maslinici na otoku Šolti i bio načelnik općine Šolta9, te da ga je car odlikovao

ordenom Marijinog križa za dobrovoljno sudjelovanje u sanitetu 1875 godine. 10

Godine 1907. obratio se Vladi i Ministarstvu unutrašnjih poslova u Beču da mu se

potvrdi pravo članova obitelji na titulu grofa (conte).11 U literaturi stoji da je Pietro

Alberti koji je živio u 19. st. bio prisjednik splitske općinske uprave 1853., te da je

potpisao zahvalnicu grofu Franji Borelliju Vranskom za istup u autonomaškom duhu u

Pojačanom carevinskom vijeću u Beču 5. ožujka 1860.12 Bio je član deputacije koja

je početkom 1861. boravila u Beču s ciljem da spriječi sjedinjenje Dalmacije s

hrvatskim zemljama.13 O tome nema podataka u fondu. U bilježnici Alberta Albertija ,

u kojoj on bilježi podatke iz obiteljske povijesti iz razgovora s jednom svojom starijom

rođakinjom, upravo je Pietro pok. Girolama označen kao krivac za gubitak obiteljskih

dragocjenosti i dokumenata. Stoji da je živio iznad svojih financijskih mogućnosti i da

je do kraja života rasprodao obiteljsko nasljeđe. Iz istog izvora doznajemo da je imao

jednu kćer Mariju Christinu koja je umrla siromašna i bez potomaka.14 Obiteljsku

lozu nastavio je njegov rođak, sin njegovog strica Gian Lorenza i Anne Noncovich,

Girolamo rođen 1850. godine.15 On se 1880. godine vjenčao u zadarskoj Katedrali s

Marijom Zanchi.16 U tom braku dobio tri sina: Gain Lorenza 1882., Alberta 1885. i

Leon Battistu rođenog 1887. godine. Girolamo je sukladno obiteljskoj tradiciji bio

autonomaš, bio je član Lege Nazionale, organizacije koja se austrijskim pokrajinama

s talijanskim stanovništvom zalagala za promicanje talijanskog jezika i kulture.

Prigodom osnivanja splitske podružnice te organizacije izabran je za člana uprave. O

8 Alberti, 14 9 Alberti 41 10 Alberti, 39 11 Alberti, 100 12 HBL, str. 59 13 Vrandečić, Josip, Dalmatinski autonomistički pokret u XIX. stoljeću, Dom i svijet, Zagreb 2002. , str.104. 14 Alberti 120. 15 Alberti, 44 16 U fondu je sačuvana velika količina dokumenata njenog oca Francesca

6

njegovoj djeci i čini se zadnjoj generaciji Albertijevih u Dalmaciji znamo vrlo malo.

Alberto je živio u Zadru, a u jednom dokumentu iz 1932. godine stoji da je vice

prefekt Prefekture u Zadru.17. Leon Battista se oženio i živio u Cadizu u Španjolskoj .

O najstarijem Girolamovom sinu, Gian Lorenzu nemamo nikakvih podataka.

Nemamo konkretnih podataka o okolnostima nestanka loze Albertijevih iz Dalmacije.

Najvjerojatnije je da su se poput mnogih drugih talijanskih obitelji odselili nakon

kapitulacije Italije u Drugom svjetskom ratu. Iz članka Krune Prijatelja «Dva splitska

portreta iz 18. stoljeća» u kojem opisuje dva portreta članova obitelji Alberti

doznajemo da obitelj ima potomke u Italiji u Bressanoneu. Albertijevi iz Bressanonea

predali su na čuvanje bratovštini S. Giorgio degli Schiavoni (Scuola dalmata dei SS.

Giorgio e Trifone) u Veneciji neke predmete i dokumente koji dokazuju da su to

upravo potomci Albertijevih iz Splita.18

2.3. Povijest fonda

Obiteljski fond Alberti nastao je djelatnošću četiri generacije obitelji . Dio fonda

nastao je djelatnošću Francesca Zanchija koji je bio djed Alberta Albertija ,

posljednjeg u generacijskom nizu. O povijesti ovog fonda znamo vrlo malo. Obitelj je

dio obiteljskih dokumenata ponijela sa sobom u Italiju i tamo ih predala na čuvanje

bratovštini S. Giorgio degli Schiavoni (Scuola dalmata dei SS. Giorgio e Trifone).

Podatak o godini predaje nalazimo u rukopisu Enrica Böttnera: «Descrizione annesa

del I. R. Archivio di stato e della Biblioteca in Zara»19. On kaže da su dokumenti

preuzeti godine 1903., a da je iste godine napravljen i popis dokumenta. Isti nije

sačuvan, a o njegovu postojanju svjedoče brojčane oznake na dokumentima.

Poseban problem za definiranje povijesti fonda obitelji Alberti predstavlja činjenica da

on sadrži nekolicinu dokumenata Alberta Albertija rođenog 1885. godine koji je u

trenutku predaje dokumenata imao samo osamnaest godina. Jedino objašnjenje te

situacije jest da je fond kasnije nadopunjen tim dokumentima. Potvrde za to,

nažalost, nemamo.

17 DAZD 296, Arhivska administracija 1927. – 1943. (Priručni, važniji, većinom rezervirani spisi izvađeni sa

svojih pozicija) Spomenuti dokument je zapisnik o primopredaji četiri sanduka dokumenata Vojne komande

Dalmacije za vrijeme vojne okupacije između Albertija i upravitelja Državnog arhiva u Zadru Antonija Crechica. 18 Prijatelj, Kruno, Studije o umjetninama u Dalmaciji (IV), Društvo povjesničara umjetnosti SR Hrvatske,

Zagreb 1983., str. 129 – 132. 19 DAZD, Dokumentacijski centar

7

2.4. Akvizicija

U literaturi se kao vrijeme dolaska gradiva u Arhiv navodi raspon godina od 1895. –

1910. (Milošević, Chrechic, Foretić, Grgić). Pregledom urudžbenih zapisnika

Državnog arhiva u Zadru odnosno C.K. Arhiva starih spisa nije utvrđeno postojanje

primopredajnog zapisnika. Godinu 1903., kao godinu primitka ovog fonda doznajemo

iz rukopisa Enrica Böttnera: «Descrizione annesa del I. R. Archivio di stato e della

Biblioteca in Zara». Osim godine primitka Böttner ne donosi nikakav drugi podatak,

primjerice o okolnostima predaje (kupnja ili dar) ili o količini gradiva.

3. SADRŽAJ I USTROJ

3.1. Sadržaj

Gradivo obiteljskog fonda Alberti sadrži dokumentaciju četiri generacije obitelji Alberti

iz Splita u rasponu od 1603. do 1927. godine. Gradivo je sadržajno necjelovito.

Zahvaljujući činjenici da su neki članovi obitelji pri dokumentiranju molbi za

priznavanje plemstva sakupili velik broj osobnih dokumenata članova obitelji (rodnih

listova, krštenica, vjenčanih listova, smrtovnica) bilo je moguće oformiti 11

generacijskih podserija od kojih neke sadrže samo nekolicinu osobnih dokumenata.

Sadržajno je najcjelovitija serija dokumenata Francesca Zanchija, djeda posljednjeg

Albertija koji se javlja u dokumentima fonda. Naročito je bogata serija njegovih

poslovnih dokumenata zahvaljujući nizu visokih funkcija koje je obavljao u austrijskoj

administraciji. Uz dokumente podijeljene u generacijske serije i podserije veća je

količina dokumenta sakupljenih za dokumentiranje molbi za potvrdu plemstva i titule

koje su podnošene u više navrata. Niz zanimljivih dokumenata i tekstova može se

naći u seriji Miscellanea. Jezik u dokumentima je pretežno talijanski, uz nešto

latinskog i njemačkog jezika. Dokumenti su pisani isključivo latinicom. Gradivo je

nakon sređivanja smješteno u pet kutija.

3.2. Valorizacija

Iako se radi o sadržajno vrlo manjkavom gradivu, u kojem je gotovo u potpunosti

izostala korespondencija i dokumentacija o posjedima obitelji, gradivo ovog fonda ne

može zaobići nitko koga zanima povijest stare splitske plemenite loze Alberti čiji su

članovi stoljećima imali važnu ulogu u političkom, društvenom i kulturnom životu

8

Splita. Osim za Albertijeve, u fondu se mogu iščitati i podaci o članovima srodnih

obitelji Bergelić, Marchi, Martinis i Capogrosso, ali i drugim plemićkim obiteljima kao

što su Marcocchia, Cindro, Cambi, Bergelić, Micheli – Vitturi, Fanfogna. Serija

Miscellanea u koju su razvrstani dokumenti koji ne pripadaju članovima obitelji Alberti

sadrži niz zanimljivih dokumenata i tekstova među kojima se može izdvojiti autograf

(po ocjeni više bibliotekarke Mirise Katić ) Alberta Fortisa pod naslovom

«Disseratazione sopra la pesca della Dalmazija», i knjiga s prijepisima pisama

raznih izvješća i dnevničkih zapisa neidentificiranog autora, koja sadrži vrlo vrijedne

podatke o prekidu opsade Sinja od Turaka, dubrovačkoj trgovini, zakonima i

proceduri postupanja prema banditima, povlasticama crkve i samostana, obraćanja

generalnog providura Pietra Civrana Senatu vezano za status pokrajina Dalmacije i

Albanije.

3.3. Odabiranje, izlučivanje i rokovi čuvanja

Iz fonda nije ništa izlučeno, a predviđeno je trajno čuvanje.

3.4. Plan sređivanja

Gradivo obiteljskog fonda Alberti obuhvaća vremenski raspon od 1770. do 1941.

godine. Prije sređivanja nalazilo se u 4 svežnja različite debljine pa je njegova

količina procijenjena na 0,6 dužnih metara. Nakon sređivanja smještano je u 5

arhivskih kutija standardne veličina. Prilikom prvog pregleda gradiva uočeno je da je

gradivo obilježeno brojevima, dakle popisano. U potrazi za podatkom o akviziciji

fonda u rukopisu Enrica Böttnera «Descrizione annesa del I. R. Archivio di stato e

della Biblioteca in Zara» nalazimo podatak da su spisi popisani iste godine kad su

primljeni, dakle 1903. Taj popis, nažalost, nije sačuvan. Gradivo je bilo djelomično

grupirano u četiri cjeline: najstariji dokumenti i dokumenti uvezani u knjige, spisi

Pietra Albertija, rođenog 1768., i njegovog unuka Pietra, rođenog 1830., bilješke i

dokumenti koji su prikupljeni za dokumentiranje molbi za potvrdu plemstva i naslova

conte te naposlijetku velika cjelina dokumenata Francesca Zanchija. Nakon što je

utvrđen sadržaj dokumenata pristupila sam rekonstrukciji genealoškog stabla, pri

čemu sam koristila izvorne skice koje je izradio najvjerojatnije Albert Alberti, rođen

1885. godine. Podatke koji su nedostajali nije bilo teško nadopuniti zahvaljujući

velikom broju rodnih listova članova obitelji koji su sakupljani vjerojatno kao prilozi

molbama za potvrdu plemstva. Upravo ta velika količina rodnih listova i nešto manje

9

smrtnih i vjenčanih, a od kojih su neki čak u dva ili tri primjerka, potaknula me da

pokušam strukturu inventara obogatiti generacijskim serijama i podserijama koje bi,

iako s malim brojem dokumenata, jasnije prikazala odnose četiri generacije

Albertijevih koje se javljaju u dokumentima ovoga fonda.

Nakon sređivanja gradivo je grupirano u sedam serija:

1. Obitelj Pietra Albertija i njegove žene Elene rođene Capogrosso

2. Obitelj Girolama Albertija i njegove žene Marije Bergelić

3. Obitelj Girolama ALbertija i njegove žene Marije Zanchi

4. Dokumenti Francesca Zanchija, oca Marije Zanchi

5. Dokumentacija za rodoslovlje i potvrdu plemstva

6. Dokumenti srodnih obitelji Bergelić i Capogrosso

7. Miscellanea

Prva serija sadrži sedam podserija. Podseriju Pietra Albertija rođenog 1768., sina

Gian Lorenza koja je sadržajno najcjelovitija i sadrži osobne, imovinsko pravne ,

poslovne dokumente i korespondenciju. Slijedi podserija s dokumentima njegove

žene Elene, sina Gian Lorenza rođenog 1795., Dojma rođenog 1798., kćeri Cattarine

rođene 1801., Elisabette rođene 1810 i sina Vincenza Albertija rođenog 1811.

godine.

Druga serija sadrži dvije podserije: Girolama, rođenog 1797. koja je podijeljena na

osobne i imovinsko pravne dokumente te sina Pietra i Pietra rođenog 1830., sina

Girolama. koja je podijeljena na osobne, poslovne dokumente i korespondenciju.

Generacijski niz nastavlja se Girolamom Albertijem rođenim 1850., sinom Gian

Lorenza. Girolamo rođen 1797. njegov je stric.

Treću seriju čine dokumenti njega i njegovog sina Alberta rođenog 1885. Alberto je

zadnji Alberti koji se javlja u dokumentima ovog fonda.

Četvrta serija formirana je od dokumenata Francesca Zanchija, oca Marije Zanchi

žene Girolama Albertija rođenog 1850. godine. To je najobimnija dokumentacija u

ovom fondu, a razvrstana je na osobne, psolovne dokumente i korespondenciju.

Gradivo pete serije odnosi se na rodoslovlje obitelji i potvrdu plemstva i plemićke

titule koju su članovi obitelji u više navrata tražili. Dijeli se na tri podserije: službenu

korespondenciju s nadležnim organima vlasti, dokumente članova obitelji sakupljene

u svrhu dokumentiranja molbi i bilješke o obiteljskoj povijesti.

Šesta serija sadrži dvije podserije: prva sadrži dokumente srodne obitelji Bergelić a

druga 1 dokument na pergameni srodne obitelji Capogrosso.

10

U Miscellaneu, posljednju, sedmu seriju, razvrstani su dokumenti koji ne glase na

članove obitelji Alberti. Tu su smješteni najstarije datirani dokumenti, a možda i

najinteresantniji u ovom fondu. Serija je podijeljena na dvije podserije: dokumente

koji se ne odnose na članove obitelji i zbirku tiskovina.

4. DOSTUPNOST

4.1. Uvjeti dostupnosti

Gradivo je dostupno sukladno Pravilniku o korištenju arhivskog gradiva i Pravilniku o

radu čitaonice Državnog arhiva u Zadru.

4.2. Uvjeti umnožavanja

Umnožavanje gradiva je dozvoljeno sukladno Pravilniku o korištenju arhivskog

gradiva i Pravilniku o radu čitaonice DAZD-a.

4.3. Jezik/pismo u gradivu

Jezik: talijanski, latinski

Pismo: latinica

4.4. Tvarne značajke

Papir. Pergamena. Gradivo je vrlo dobro sačuvano.

4.4. Obavijesna pomagala

Odmah nakon preuzimanja gradiva 1903. godine je izrađen arhivski popis, ali je

izgubljen.

Sada je izrađen analitički inventar.

5. DODATNI IZVORI

5.1. Postojanje i mjesto čuvanja izvornika

Izvornik se nalazi u Državnom arhivu u Zadru.

11

5.2. Postojanje i mjesto čuvanja preslika

Preslike ne postoje. Gradivo nije mikrofilmirano

5.3. Dopunski izvori

Zbirka matičnih knjiga Državnog arhiva u Splitu (DAST 179)

5.4. Bibliografija

Frano Carrara: Znameniti Spletjani, Danica horvatska, slavonska i dalmatinska, 12,

1846.

Carl Georg Heyer von Rosenfeld: Der Adel des Königreichs Dalmatien, Nürberg

1873.

Ante kuzmanić: Alberti i Cambi, Narodni list 15, 1876.

Konstantin Jiriček: Die Romanen in den Städten Dalmatiens während des

Mittelalters, Beč, 1/1901., 2/1903., 3/1904.

Ivan Ostojić Metropolitanski Kaptol u Splitu, Zagreb 1975.

Grga Novak: Povijest Splita 1- 4, Split 1978.

Marko Perić, Sinj i Cetinska krajina u borbi za slobodu, Sinj 1974.

Stjepan Antoljak, Bune pučana i seljaka, Zagreb 1956.

Ivan Ostojić: Nadbiskupsko sjemenište u Splitu (1700-1970.), Split 1971.

Paul Pisani: La Dalmatie de 1797 à 1815., Pariz 1893.

5.5. Dopune

Dokumenti obitelji Alberti koje je obitelj povjerila na čuvanje bratovštini S. Giorgio

degli Schiavoni u Veneciji20:

Dokumenti Zuanne (Giovanni) Albertija rođ. 1640., pukovnika i sopraintedenta

Teritorijalnih snaga splitskog područja

1. Ukaz dužda Alvisea Cornara kojim se Zuanni Albertiju za vjernu službu Republici

dodjeljuje povišica plaće (sa dva na četiri dukata). – 1661.

2. Ukaz Vlade Mletačke Republike kojim se Zuanni Albertiju, kao naknada za

pothvate u ratu u službi Republike i tursko ropstvo (iz kojeg se izbavio vlastitim

sredstvima), odobrava povišica plaće u venecijanskim dukatima. – 1688.

20 Prijatelj, Kruno, Studije o umjetninama u Dalmaciji (IV), Društvo povjesničara umjetnosti SR Hrvatske,

Zagreb 1983., str. 129 – 132.

12

3. Priznanje dužda Silvestra Valiera za zasluge u službi Republike Zuanni A. i dodjela

titule kavaljera sv. Marka. – 26. 06. 1693.

4. Diploma s potpisom i pečatom dužda Silvestra Valiera s koji se dodjeljuje

Giovanniju Albertiju iz Splita titulu kavaljera sv. Marka i povlastice koje iz nje

proizlaze za pothvate pod Sinjem, Herceg Novim i Kninom. – 1694.

5. Ukaz s pečatom dužda Alvisea Moceniga potvrđuje povećanje plaće za dvadeset

dukata Giovanniju Albertiju po ukazu od 4. travnja 1688. za posebne zasluge.

6. Ukaz s pečatom dužda Alvisea Moceniga kojim priznaje značaj pukovnika

Giovannija Albertija, nabraja njegove vojne pothvate, te za službu Republici «per

cinque anni e due di rispeto»plaću od 540 dukata godišnje plus već dodijeljenih

dvadeset. – 1704.

7. Ukaz s pečatom dužda Giovannija Cornara kojim potvrđuje sve priznato ukazom

dužda Alvisea Moceniga iz godine 1704. – 1712.

8. Izvod iz katastra nekretnina Giovannija Albertija, plemića iz Splita, «nacrtanih i

izmjerenih na njihovim pozicijama i granicama». – 1711.

Dokumenti Antonia Albertija, pukovnika i sopraintendenta , sina Giovannija

Albertija

1. Ukaz s pečatom dužda Alvisea Moceniga kojim Antoniu Albertiju, priznavajući mu

zasluge pukovnika, potvrđuje plaću.

2. Notarska kopija ukaza iz 1712. kojim dužd Giovanni Cornaro kapetanu Antoniju

Albertiju, za njegove zasluge koje su se pridružile zaslugama njegova oca dodjeljuje

naslov kavaljera sv. Marka.

3. Originalna diploma od 3. listopada 1712. s osobnim potpisom i pečatom dužda

Giovannija Cornara kojom Antoniju Albertiju za zasluge u službi Republike dodjeljuje

naslov kavaljera sv. Marka zajedno s povlasticama koje iz njega proizlaze.

4. Diploma Antonija Albertija o završenom studiju prava Sveučilišta u Padovi.

Razni dokumenti i dragocjenosti obitelji Alberti

1. Notarski dokument (notara Francesca Rosaria iz Splita) kojim se plemić Pietro

Alberti obvezuje dati 180 libri pšenice za utemeljenje crkve u Slatini na otoku Čiovu,

da bi zauzvrat narod Slatine održao misu sedam dana godišnje posvećenu Djevici

Mariji u kapelici kuće Albertijevih u Slatini.

2. Genealoško stablo obitelji Alberti od 1320. do 1772. s notarskom ovjerom.

3. Mač Zuanne Albertija poginulog 1596. pod Klisom (izvorna lama, držak iz kasnijeg

vremena).

13

Dokumenti srodne obitelji De Marchi

1. Diploma iz 1728. Collegia dei Conservatori Romani kojom se dodjeljuje naslov

rimskih patricija Giovanniju De Marchiju iz Splita.

2. Dopusnica Pietru de Marchiju za trgovinu između Italije i Njemačke s

potpisom Karla VI, austrijskog cara. – 1713.

3. Ukaz s potpisom Marije Terezije, austrijske carice, kojim se potvrđuju povlastice

već dodjeljeni Benediktinskom samostanu iz Erle , obnovljenih za Samostan klarisa u

Beču. – 1741.

4. Knjiga ukrašena minijaturama iz 1487. sa popisom obitelji i grbova venecijanskih

plemića.

6. PODRUČJE NAPOMENA

6.1. Napomena

Prilikom citiranja ovoga arhivskog fonda navodi se: naziv ustanove/kratica naziva

ustanove, matični identifikacijski broj fonda, te signatura, npr. HR – DAZD 343,

Obitelj Alberti, 78.

7. PODRUČJE KONTROLE OPISA

7.1. Napomena arhivista

Opis sastavila: Dubravka Kolić

7.2. Pravila i propisi

Inventar je izrađen po pravilima Opće međunarodne norme

za opis arhivskog gradiva ISAD (G).

7.3. Nadnevak izrade opisa

2008. godina

14

Inventarni popis obiteljskog fonda Alberti

Kutija Signatur

a Sadržaj Vremenska

oznaka Napomena

A 1 Skica za obiteljsko stablo i grb

1. 1. OBITELJ PIETRA ALBERTIJA I NJEGOVE ŽENE ELENE ROĐENE CAPOGROSSO

1. 1.1. Pietro Alberti rođ. 1768. sin Gian Lorenza

1. 1.1.1. Osobni dokumenti

1. 1 - Izvod iz Matične knjige rođenih 1768. (1903.)

1 list

1. 2 - Putovnica 1816. 1 list

1. - Potvrda o pripadanju Plemićkom vijeću Splita od kad vijeće postoji

1818. 1 list

1. 3 - Potvrda o vjernosti austrijskoj carskoj kući

1816. 2 l.

1. 4 - Potvrda da se P. Alberti oženio u skladu sa svojim plemićkim statusom

1818. 2 l.

1. 5 - Testament 1818. 2 l.

1. 6 - Izvod iz Matične knjige mrtvih 1822. (1904.)

1 l.

1. 7 - Knjižica sa zapisima o važnim događajima koja počinje s datumom vjenčanja Pietra i Elene Capogrosso koju kasnije je nastavlja voditi sin Girolamo

1794.-1842.

1 kom

1. 8 - Elegija Niccolòa Ivellia u povodu smrti Pietra Albertija

1822. 1 kom tiskano

1. 1.1.2. Imovinsko pravni dokumenti

1. 9 - Kupoprodajni ugovor sa tetom Annom Capogrosso za polovicu kuće u Vodicama

1814. 2 l.

1. 10 - Dopis guvernera Tomašića Okružnom kapetanatu Splita koji se odnosi na molbu Pietra Albertija, posjednika terena u okolici Kaštela i Trogira za obeštećenje

1819. 1 l

1. 1.1.3. Dokumenti nastalim obavljanjem funkcije načelnika općine

1. 11 - Dokumentacija o suspenziji Pietra Albertija zbog njegovog neslaganja s načinom biranja delegata za poklonstvo caru prilikom njegova dolaska u Trst

1816.-1817.

410 l. tal. i njem. jezik

1. 1.1.4. Korespondencija

1. 12 - Pismo Francesca Sanferma iz Zadra - Koncept dva upućena pisma nekom

2. 03. 1821.

1 l. 1 l.

15

grofu 1821.

1. 1.2. Elena Alberti rođ. Capogrosso

1. 1.2.1. Imovinsko pravni dokumenti

1. 13 - Nasljeđivanje imovine supruga Pietra i skrbništva nad dvoje malodobne djece

1822. 148 l.

Kutija Signatura Sadržaj Vremenska oznaka

Napomena

1. 14 - Molba E. Alberti za mjesto u Terezijanskoj akademiji za svog sina Vincenza i odgovor Vlade u Zadru

1822., 1823.

4 l.

1. 1.3. Gian Lorenzo Alberti, sin Pietra i Elene, rođ. 1795. godine

1. 15 - Izvod iz Matične knjige izdan 1822. 1795. 1 l.

1. 1.4. Dojmo Alberti, sin Pietra i Elena, rođ. 1798. godine

1. 16 - Izvod iz Matične knjige izdan 1823. 1798. 1 l.

1. 1.5. Cattarina Alberti udata Martinis Marchi, kći Pietra i Elene, rođ. 1801.

1. 17 - Izvod iz Matične knjige rođenih izdan 1823.

1801. 1 l.

1. 18 - Testamenti Cattarininih sinova, Antonia, Ottavia i Gio Pietra

1854., 1856.

6 l.

1. 19 - Podatci o obitelji Marchi iz matičnih knjiga splitske župe

sine dato 12 l.

1. 1.6. Elisabetta Alberti kći Pietra i Elene , rođ. 1810.

1. 20 - Izvod iz Matične knjige izdan 1822. godine

1810. 1 l.

1. 1.7. Vincenzo Alberti sin Pietra i Elene, rođ. 1811.

1. 21 - Izvod iz Matične knjige 1811. 1 l.

1. 22 - Svjedodžba osnovne škole 1820. 1 l.

1. 23 - Potvrda liječnika o dobrom zdravlju 1823. 1 l.

1. 24 - Zahvala V. Albertiju na pomoći siromašnima

1847. 2 l.

1. 25 - Plakati u povodu smrti 1866. (?) 2 l.

2. 2. OBITELJ GIROLAMA ALBERTIJA I NJEGOVE ŽENE MARIJE BERGELIĆ

2. 2.1. Girolamo Alberti, sin Pietra i Elene rođen 1797. godine

2. 2.1.1. Osobni dokumenti

2. 26 - Izvod iz Matične knjige 1797. 3 l.

2. 27 - Tekst dr. A. Bajamontija u povodu smrti Girolama Albertija

1856. 5 l.

2. 28 - Izvodi iz matičnih knjiga za kćeri Girolama i Marije Elenu rođenu 1837., Annu rođenu 1838. i Cattarinu rođenu 1839. godine

1837.-1839.

2. 29 - Izvod iz Matične knjige za suprugu 1810. 2 l.

16

Mariju Bergelić

2. 30 - Izvod iz Matične knjige mrtvih za sina Paola rođenog 1835.

1838. 1 l.

2.1.2. Imovinsko pravni dokumenti

2. 31 - Testament punca Paola Bergelića 1824. 2 l.

2. 32 - Priznanica na ime Girolma Albertija kao tutora maloljetne Antoniette pokojnog Gain Lorenza Albertija

1853. 2 l.

Kutija Signatura

Sadržaj Vremenska oznaka

Napomena

2. 2.2. Pietro Alberti, sin Girolama i Marije rođen 1830. godine

2. 2.2.1. Osobni dokumenti

2. 33 - Izvodi iz Matične knjige iz 1877. i 1903. 1830. 2 l .

2. 34 - Dotalni ugovor za Filomenu Vranicany Dobrinović pred udaju za Pietra ALbertija

1858., 1866.

4 l.

2. 35 - Izvod iz Knjige vjenčanih za Pietra i Filomenu Vranicay Dobrinović

1858. 2 l.

2. 36 - Prijepis iz 1870. testamenta punca Mattea Vranicany Dobrinovića

1867. 1 l.

2. 37 - Prijepis testamenta supruginog strica Giorgia Vranicany Dobrinovića

1868. 2 l.

2. 38

2. 39 - Povelja o odlikovanju Marijinim križem za dobrovoljno sudjelovanje u sanitetu

1875. 2 l. njem. jezik

2. 2.2. 2.Poslovni dokumenti

2. 40 - Prepiska sa splitskom općino vezano za sukob kolona sa Šolte i općine

1869. 20 l.

2. 41 - Prepiska Pietra ALbertija, načelnika općine Šolte sa višim instancama vezano za putovanje cara po Dalmaciji

1875. 8 l. (jedan dokument na njemačkom jeziku )

2. 42 - Odbijenica Namjesništva molbi Pietra Albertija da budu na popisu obitelji koji mogu uživati dobra zaklade sv. Dimitrija

1905. 2 l.

2. 2.2.3. Korespondencija

2. 43 - Pisma prof. Giorgia Politea iz Venecije 1882.-1884.

8 l.

2. 3. OBITELJ GIROLAMA ALBERTIJA I NJEGOVE ŽENE MARIJE ZANCHI

2. 3.1. Girolamo Alberti rođen 1830., sin Gian Lorenza i Anne Nonković

2. 44 - Izvod iz Matične knjige iz 1900. 1850- 1 l.

2. 45 - Izvod iz Matične knjige iz 1854. godine za suprugu Mariju Zanchi

1853. 1 l.

2. 46 - Najava vjenčanja u katedrali sv. Stošije vjenčanja Girolama Albertija i Marije de

1880. 2 l.

17

Zanchi

2. 47 - Račun za majčin pogreb 1892. 1 l.

2. 48 - Obavijest o maturi i maturalna svjedodžba za sina Lea

1905. 4 l.

2. 49 - Pozivnica na otvaranje sirotišta Zaklade Martinis-Marchi

1913. 2 l.

2. 3.2. Alberto Alberti rođen 1885., sin Girolama i Marije

2. 50 - Dvije obavijesti o ženidbi rođaka 1919., 1920.

2 l.

Kutija Signatura

Sadržaj Vremenska oznaka

Napomena

2. 51 - Dopis Odbora za obilježavanje 8. godišnjice smrti Francesca Rismonda

1923. 1 l.

2. 52 - Dozvola Konzervatorskog ureda za Dalmaciju za iznošenje slike iz države u Zadar i opis slike iz 1823. godine

1926. 3 l.

2. 53 - Dvije priznanice za novac 1927. 2 l.

2. 4. DOKUMENTI FRANCESCA ZANCHIJA, OCA MARIJE ZANCHI

2. 4.1. Osobni dokumenti

2. 54 - Izvodi iz Matične knjige za sina Roberta izdani 1852. i ovjereni 1868.

1850. 3 l

2. 55 - Svjedodžba s mature za sina Roberta 1868. 2 l.

2. 56 - Potvrda Svučilišta u Beču da je Roberto Zanchi student Upravno-pravnog fakulteta

1868.

2. 57 - Ovjerena izjava F. Zanchija da mu je sin student Sveučilišta u Beču

1870. 1 l.

2. 4.2. Poslovni dokumenti F. Zanchija kao savjetnika u Namjesništvu, Okružnog kapetana Splita i Administratora Preture Pag i Skradin

2. 58 - Dokumenti skradinske Preture 1822.-1849.

76 l.

2. 59 - Dokumenti paške Preture 1829.- 1852.

48 l.

2. 60 - Dva sudska spisa Preture Drniš i Prvostupanjskog suda u Splitu na uvid i mišljenje F. Zanchiju (u oba slučaja se radi o malodobnim oštećenicima)

1841., 1842.

32 l.

2. 61 - Anagrafi 1851., 1854., 1857.

21 l, jez. tal. i njemački, jedna tabela trojezična

2. 62 - Uputstva za službenike okružnih ureda 1852. 4 l.

2. 63 - Dokumenti Poreznog ureda 1855. 11 l.

18

2. 64 - Opis Knina i okolice sa opisom općinskog ureda i njegovog administrativnog funkcioniranja i stanju registrature i podacima o lokalitetima, crkvama, građevinama, vodi, vojsci, opskrbi i sl.

1856. 109.

2. 65 - Uputstva za organe uprave i policiju u vezi primjene carskih odredbi od 9. 02. 1857. o putovanjima

1857. 14 l. (uvezano)

2. 66 - Elaborat za Komisiju u Beču o reorganizaciji rada općinski organa

1857. 91 l. njemački jezik

2. 67 - Napomene i uputstva za izradu anagrafa

1857., 1901.

25 l.

Kutija Signatura

Sadržaj Vremenska oznaka

Napomena

2. 68 - Carska odluka o pravu Židova na posjedovanje nekretnina

18. 02. 1860.

1 l.

2. 69 - Molba stanovnika Silbe Pokrajinskoj skupštini, Pokrajinskom odboru i Ministarstvu države da se na otoku uspostavi Pretura potpisana od Gio Fanfogne i F. Zanchija

1864. 8 l.

2. 70 - Okružnica Namjesništva nižim organima vlasti u Pokrajini o troškovima uredskog poslovanja i službenih putovanja

28. 12. 1865.

2 l.

2. 71 - Dokumentacija četrdesete godišnjice službe namjesnika Lazara Mamule

1865. 14 l.

2. 72 - Zapisnik sa 15. sjednice Skupštine 30. 01. 1866.

8 l.

2. 73 - Razni službeni dokumenti F. Zanchija + omotić potsjetnica i propusnica (11 kom)

1866.-1868.

23 l.

2. 74 - Pregled poslovanja Kotarskog poglavarstva Zadar za godine 1869., 1870., 1871.

1869.- 1871.

3 tablice

2. 75 - Podatci korišteni za putovanja i inspekcije namjesnika i kotarskog poglavara u razna mjesta Kotara Zadar

1870., 1871.

59 l.

2. 76 - Pregled poljoprivrednih površina po kulturama za zadarski okrug Poreznog ureda

1871. 8 l.

3. 77 - Zapisnici o predaji knjiga, spisa i raznih državnih depozita Kotarskih poglavarstava Zadar i Split Namjesništvu u Zadru

1872., 1876.

122 l.

3. 78 - Rad Izborne komisije 1873. 12 l.

3. 79 - Dokumentacija o sudjelovanju na Svjetskoj izložbi u Beču

1874. 70 l.

3. 80 - Zapisnik sa sjednice za izbor delegata u 20. 10. 4 l.

19

Carevinsko vijeće u Splitu 1875.

3. 81 - Dokumentacija o carskom posjetu Kotaru Split

1875. 25 l.

3. 82 - Dokumentacija nastala radom Komisije za podjelu močvarnih zemljišta u dolini Neretve između Carske blagajne, općina i privatnika

1875.-1880.

223 l.

3. 83 - Zapisnik sa sjednice Kotarskog poglavarstva Split

20. 02. 1876.

5 l.

3. 84 - Generalni obračun sudjelovanja Dalmacije na Svjetskoj izložbi u Beču 1873. godine

1876. 248 l.

3. 85 - Uputstva za članove Komisije za istraživanje i očuvanje povijesnih građevina

1877.– 1881.

7 l. + 3 brošure, njemački jezik

4. 4.3. Korespondencija

4 86 - Pošiljatelj: Roberto Zanchi, sin – Beč 1868.–1869.

157 l.

4. 87 - Anton Müller – Pula 1889.-1890.

16 l.

4. 88 - rođak Busa (?) – sine loco 1869. 2 l. Kutija Signatur

a Sadržaj Vremensk

a oznaka

Napomena

4. 89 - conte Fanfogna 1870. 2 l.

4. 90 - Tri upućena pisma 1869.-1870.

5 l.

4. 91 - Pisma sina Roberta majci Carlotti 1865.-1869.

7 l.

4. 5. DOKUMENTACIJA ZA RODOSLOVLJE I POTVRDU PLEMSTVA

5.1. Službena korespondencija s organima vlasti vezana uz potvrdu plemićke titule

4. 92 - Korespondencija obitelji s različitim organima vezano uz potvrdu plemićke titule

1805.-1832.

23 l.

4. 93 - Skupno obraćanje splitskog Plemićkog vijeća Heraldičkoj komisiji ( I.R. Commissione Araldica per le Provinzie Venete) u Veneciji u kojem traže potvrdu plemstva za sebe i nasljednike

8-03. 1818. 2 l.

4. 94 - Potvrda Heraldičke komisije u Veneciji da je Pietro Alberti pok. Gian Lorenza predao predmet s prilozima (originalima) i slikom grba

10. 09. 1821.

1 l.

4. 95 - Potvrda Heraldičke komisije u Veneciji plemstva obitelji Alberti na ime Pietra

1822. 2 l.

20

Albertija pok. Gian Lorenza

4. 96 - Molba Alberta Albertija Heraldičkoj komisiji pri Državnom arhivu u Veneciji da se obitelji potvrdi pravo na upotrebu obiteljskog grba i odgovor

1825. 9 l.

4. 97 - Uputstva Okružnog kapetanata o potrebnim prilozima molbi za upis u maticu plemenitih obitelji

1828. 5 l.

4. 98 - Prijepis izvještaja Uprave arhiva u Veneciji Heraldičkoj komisiji o svojstvima titule conte

3. 11.1833. 20 l. uvezano

4. 99 - Potvrda Namjesničkog arhiva u Zadru da je Pietro Alberti pok. Gian Lorenza 1822. dobio potvrdu plemstva

1902. 2 l.

4. 100 - Molba Pietra Albertija pok. Girolama Vladi i Ministarstvu unutrašnjih poslova i potvrda austrijskih vlasti prava obitelji Alberti na titulu conte

1907. 25 l. jezik njemački i talijanski

4. 101 - Molba Alberta ALbertija pok. Gian Lorenza Heraldičkom savjetu pri Predsjedništvu Vijeća ministara u Rimu za uvrštavanje obitelji u popis talijanskog plemstva

30.12. 1924.

15 l.

4. 102 - Molba Alberta Albertija Predsjedništvu Vijeća ministara u Rimu – Tajništvu Heraldičkog ureda da mu se odobri korištenje padežnog prijedloga – degli uz prezime

1927. 5 l.

4. 5.2. Obiteljska dokumentacija prikupljena u svrhu dokazivanja plemstva

Kutija Signatura

Sadržaj Vremenska oznaka

Napomena

4. 103 - Izvod iz Matične knjige rođenih za Antonija Albertija , sina pukovnika Gia i Domenice

1691. 1 l.

4. 104 - Izvod iz Matične knjige rođenih za Giovannija, sina Daniela i Girolame iz 1900.

1701. 1 l.

4. 105 - Dva izvoda iz Matične knjige za Gian Lorenza Albertija izdana 1903. godine

1734. 2 l .

4. 106 - Potvrda o primanju u plemićko vijeće Splita Antonija Albertija i njegovog brata Pietra, sinova Gian Lorenza

1750., 1773., 1789.

4 l.

4. 107 - Izvod iz Matične knjige rođenih za Elenu Ivellio, kći Giuseppea i Marije Fenzi

1768. 2 l.

4. 108 - Izvodi iz Matične knjige rođenih i mrtvih za Gian Lorenza, sina Pietra i Elene izdani 1903. i 1924.

1795. 1879.

2 l.

4. 109 - Izvod iz Matične knjige Za Gian Lorenza, sina Antonija i Marije Micheli

1794. 2 l.

21

Vitturi iz 1818.

4. 110 - Izvod iz Matične knjige vjenčanih za Paula Bergelića i Elenu Ivellio

1809. 2 l.

4. 111 - Izvod iz Matične knjige za Annu Nonkovich izdan 1842.

1815. 1 l.

4. 112 - Potvrda kanonika Andree Maneghettija o izvornosti obiteljskog stabla Alberti

6.03. 1818. 2 l.

4. 113 - Potvrda načelnika splitske općine da je obiteljska kuća Albertijevih 1784. godine bila pogođena bolestima i povrgnuta rigoroznom sanitarnom raskuživanju

1. 06. 1818.

2 l.

4. 114 - Potvrda načelnika splitske općine da Gian Lorenzo pok. Gain Lorenza nije oženjen

18. 06. 1818.

2 l

4. 115 - Izvod iz Matične knjige rođenih i mrtvih za Pietra, sina Gian Lorenza i Anne

1845., 1850.

2 l

4. 116 - Izvod iz Matične knjige za Francesca, sina Gian Lorenza i Anne Nonković izdan 1847.

1847. 1 l.

4. 117 -Dva izvoda iz Matične knjige rođenih za Elenu, kći Gian Lorenza i Anne Nonković

1848. 3 l.

4. 118 - Izvodi iz Knjige rođenih Girolama, sina Gian Lorenza i Anne Nonković izdani 1868. i 1905. godine.

1850. 3 l.

4. 119 - Izvodi iz Matične knjige za Gian Lorenza, sina Girolama i Marie Zanchi izdani 1892. i 1897.

1882. 2 l.

4. 120 5.3. Bilješke o obiteljskoj povijesti (najvećim dijelom to su zapisi Alberta Albertija rođ. 1885.)

75 l. 3 bilježnice

Kutija Signatura

Sadržaj Vremenska oznaka

Napomena

4. 121 5.4. Skice genealoških stabala i bilješke o raznim splitskim i trogirskim plemićkim obiteljima kao što su Marchi, Martinis Marchi, Jeličić Martinis Marchi, Marcocchia, Cindro, Cambi, Bergelić, Micheli – Vitturi, Fanfogna

23 l.

4. 6. DOKUMENTI SRODNIH OBITELJI BERGELIĆ I CAPOGROSSO

4 6.1. Obitelj Bergelić

4. 122 - Knjiga s prijepisima dokumenata koji se odnose na naslove, posjede i službe članova obitelji Bergelić

1694.–1736.

1 kom kožni uvez

4. 123 - Sudski spor između Radoša i Gianbattiste Ivellia kao tužitelja i tuženog

1700.-1741.

41 l.

22

kanonika don Francesca Bergelića za vlasništvo na terenima Golo Brdo i Oblučje

4. 124 - Kupoprodajni ugovor za vinograd između braće Zuanne i Antonia Zuanicha i kanonika don Francesca Antonia Bergelića

3. 05. 1742.

8 l.

4. 125 - Formiranje i raspuštanje čete kapetana Antonija Bergelića iz Splita

1743.–1746.

10 l.

4. 126 - Ugovori kojima Gio Domenico Stratico, hvarski biskup iznajmljuje Paulu Bergeliću desetinu sv. Giovannija na Braču na tri godine

1793.-1795. 1799.-1801.

4 l.

4. 127 - Izlaganje monsignora Orazia Bergelića sa jedne od sjednica Gospodarskog društva Splita

1794. 16 l.

4. 128 - Odgovori Paula Bergelića na zahtjeve (pitanja) Gustava Maurija (?) senatora i savjetnika Kraljevstva Italije

1808. 10 l.

4. 129 - Žalbe prokuratora splitske katedrale na izbor skradinskog biskupa i zaključci monsignora Orazia Bergelića prezentirani Vladi u Zadru vezani uz taj izbor

12. 1813. – 07. 1814.

28 l. uvezano

4. 6.1. Obitelj Capogrosso

4. 130 - Presuda u sudskom sporu između Zuanne Capogrossa pok. Francesca i njegovog nećaka Francesca Capogrossa pok Geronima zbog diobe nekretnina (dućana, magazina i kuće u Veneciji, te dva dućana u Trevizu)

8.08. 1729. 1 perga-mena

5. 7. MISCELLANEA

5. 7.1. Dokumenti koji se ne odnose članove obitelji

5. 131 - Prijepisi dokumenata koji se odnose na podjelu župa Kaštel Kambelovac i Kaštel Gomilica

1603. – 1604.

1 knjiga, latinski jezik

5. 132 - Terminacije koje reguliraju korištenje zajedničkih pašnjaka na otoku Braču

23.05.1625. 07.03.1625.

6 l.

Kutija Signatura

Sadržaj Vremenska oznaka

Napomena

5. 133 - Obavijest o odluci o carinama za Brač i Omiš

1638.-1650.

2 l.

5. 134 - Ovlaštenje kneza kapetana Splita Lorenza Tiepola vikaru katedrale sv. Duje, Tomaseu koje se odnosi na dug vezan za crkvene građevine

1655. 2 l.

5. 135 - Knjiga sa prijepisima pisama, raznih 1706. – 1 knjiga

23

izvješća i dnevničkih zapisa nepoznatog autora, vojnog časnika u službi Venecije koji sadrže vrlo vrijedne podatke o prekidu opsade Sinja od Turaka, dubrovačkoj trgovini, zakonima i proceduri postupanja prema banditima, povlasticama crkve i samostana, obraćanja generalnog providura Pietra Civrana Senatu vezano za status pokrajine Dalmacije i Albanije itd

1773. s naznakom da je preuzeto nekompletno

5. 136 - Dukale koje reguliraju vrijednost venecijanskog cekina u lirama

1.03.1732. 8.02.1734.

2 l.

5. 137 - Odluke generalnog providura Francesca Grimanija o prodaji i obradi zemljišta u vlasništvu države – tzv. Grimanijev zakon

1755. 12 l.

5. 138 - Tekst Alberta Fortisa naslovljen «Dissertazione sopra la pesca della Dalmazia» predstavljen pred delegacijom za regulaciju znata i trgovine

1774. 16 l. uvezano autograf

5. 139 - Priča o događaju koji se dogodio na Krfu kad je jedan plemić pravoslavne vjere zaveo i oteo židovsku djevojku

1776. 8 l.

5. 140 - Terminacija generalnog providura Paula Boldua o odredbama Bračkog statuta

1781. 8 l.

5. 141 - Ugovor o osnivanju društva za otkup i prodaju vina između Gian Luce Garagnina i Vincenza Ghena

6.12. 1786. 2 l.

5. 142 - Fragment skice pisma nadbiskupa Cippica primasu splitske katedrale

1806. 8 l.

5. 143 - Tiskano izvješće o zakletvi dalmatinskih biskupa Napoleonu

8.05.1808. 2 l tiskano

5. 144 - Izvještaj o događajima uoči bitke kod Wagrama

3. 07. 1809.

4 l

5. 145 - Dopis talijanskom konzulu nepoznatog pošiljatelja

6. 03. 1913.

3 l.

5. 7.2. Zbirka tiskovina

5. 146 - Tiskani službeni proglasi 1608.-1869.

8 kom.

5. 147 - Karta Novigrada i okolice koju je izradio javni vještak za topografske nacrte Giuseppe Grandis

1761. 1 kom.

5. 148 - Anagrafska tablica cijele Dalmacije

1781. 1 kom.

Kutija Signatura

Sadržaj Vremenska oznaka

Napomena

5. 149 - Tablica različitih mjera koje se upotrebljavaju u različitim trgovačkim centrima Europe koju je izradio Nicolla de Giovanni iz Đenove

1822. 1 kom.

5. 150 - Plan zadarskog poluotoka 1. 1 kom.

24

pol.19.st.

5. 151 - «Classificazione degli scolari dell' Imp. Reggia Capo-Scuola normale di Zara» za školske godine 1856/7., 1857/8. i 1858/9.

1856.-1859.

3 kom.

5. 152 - Pjesma Pier Marie Grisogona u povodu zaruka Angioline Alberti i Fortunata Karamana

1872. 6 l.

5. 153 - Plakati u povodu služenja prve mise don Gregoria Locice

4.11.1874. 3 l.

5. 154 - Jelovnici za večere u travnju 1875. (možda za vrijeme carskog posjeta) i propusnice za lože za četiri osobe

1875. 7 kom + omotnica

5. 155 - Brošura tiskana u povodu jedanaeste godišnjice smrti Nicoloa Tommasea

1885. 1 kom.

5. 156 - Novine: Wehr Zeitung – 1879. - dio novina Agramer Zagblatt - Il Dalmata – 3.11. 1910.

- Neue Freie Presse – 21. 01. 1913.

1879.-1913.

10 kom.

5. 157 - Osmrtnica Vladimira pl. Barca Repenjskog

27.03.1903.

1 kom.

5. 158 - Naslovnica Illustrierte Zeitunga sa slikom s godišnjice mature Terezijanske akademije u Beču na kojoj je jedan od slavljenika grof Alfred Alberti (možda Albert)

3.08.1913. 1 kom

5. 159 - Pjesma o Splitu Fortunata Karamana sine dato 1 l.

5. 160 - Nacrti za nadgrobni spomenik sine dato 4 l.

5. 161 - Topografska karta Visa sa razmještajem brodova u bitci talijanske i Austrijske mornarice kod Visa 20. 07. 1866.

sine dato 1 kom.

5. 162 - Genealogija obitelji Bonaparte uz dodatak svih važnih događaja iz života Napoleona i njegove obitelji izdavača Francesca Pagnonija

sine dato 1 kom.

5. 163 - Istrgnute stranice iz nekog njemačkog leksikona

2 l.