Upload
alaire
View
64
Download
2
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Društvo, privreda i kultura srednjevekovne Srbije. Društvo. Društvo srednjevekovne Srbije bilo je podeljeno na tri osnovna sloja Vlastelu Sveštenstvo Zavisno stanovništvo. Obaveza vlastele bila je obezbedjivanje vojnih odreda, služili su kao konjica - PowerPoint PPT Presentation
Citation preview
Društvo, privreda i kultura srednjevekovne Srbije
Društvo
• Društvo srednjevekovne Srbije bilo je podeljeno na tri osnovna sloja
• Vlastelu
• Sveštenstvo
• Zavisno stanovništvo
• Obaveza vlastele bila je obezbedjivanje vojnih odreda, služili su kao konjica
• Svoju moć vlastela je zasnivala na zemljišnim posedima
• Postojale su dve vrste feudalnih poseda u Srbiji
• Porodični nasledni posedi-baština• Posedi dobijeni od vladara na privremeno
korišćenje-pronija
• Vlastela se takodje delila na:
• Krupnu vlastelu-velmože
• Sitnu vlastelu-vlasteličiće
• Kada je kraljevstvo Nemanjića preraslo u carstvo, pored vlastele sa tradicijom stvorena je i nova vlastela, koja je stekla položaj osvajanjima
• Sveštenstvo takodje nije bilo jedinstveni sloj stanovništva
• Činili su ga: sveštenici, monasi i crkveni velikodostojnici
• Sveštenici i monasi su poticali iz nižih društvenih slojeva, dok su crkveni velikodostojnici uglavnom poticali iz vlastele i imali su veliki uticaj u društvu
• Crkva se izdržavala iz zemljišnih poseda
• Zavisno stanovništvo je činilo najbrojniji sloj stanovništva, njima su pripadali svi oni koji spadali u vlastelu, imali su različit položaj
• Jednim zajedničkim imenom zvali su se sebri • Najbrojniji sloj činili su meropsi; seljaci
zemljoradnici • Otroci su bili potpuno obespravljeni i imali su
status, sličan robovima• Stočarsko stanovništvo činili su vlasi, oni su
imali povoljniji položaj u odnosu na zemljoradnike
• U posebne kategorije stanovništva spadali su trgovci, rudari, zanatlije, koji su živeli u gradovima
• Dubrovački trgovci su imali poseban status, kao i nemački rudari-Sasi
Privreda
• Osnovna i najraširenija privredna grana bila je zemljoradnja
• Zemlju su obradjivali seljaci, pre svih meropsi
• Stočarstvom su se bavili Vlasi, potomci starosedelaca Balkanskog poluostrva, romanskog porekla
• Jedna od posledica upada Mongola, početkom 40-tih godina 13.veka, bila je dolazak nemačkih rudara Sasa u Srbiju, u vreme vladavine kralja Uroša I
• Oni su stigli iz Transilvanije i sa sobom su doneli nove tehnologije pronalaženja i prerade rude, pre svega srebra, bakra i olova
• Sasi su otvorili rudnike: Brskovo (kod Mojkovca), Rudnik, Trepča, Janjevo, Novo Brdo
• Procvat rudarstva omogućio je i razvoj trgovine
• Do 13.veka u Srbiji je u opticaju bio strani novac
• Prvi novac kovao je kralj Radoslav, to je bio bakarni novac
• Kralj Uroš I kovao je srebrni novac, po uzoru na Veneciju
Kulturna područja
• Razvoj kulture u srednjevekovnoj Srbiji bio je povezan sa glavnim uticajima iz različitih političkih, kulturnih i verskih centara, pre svih Rima i Carigrada
• Srpske zemlje bile su i pod uticajem Rima i Carigrada, primorski delovi bili su više izloženi rimskom katoličkom uticaju, dok su zemlje u unutrašnjosti bile deo pravoslavnog kulturnog područja
Književnost
• Vizantija je dozvoljavala bogosluženje na narodnom jeziku, tako da je narodni slovenski jezik bio zvanični i bogoslužbeni jezik u Srbiji
• Dokumenti srpskih vladara bili su pisani staroslovenskim jezikom srpske redakcije
• Pismenost i širenje kulture bili su povezani sa delovanjem manastirskih skriptorijuma, tj. prepisivanjem starih knjiga
• Posle smrti Stefana Nemanje (Sv.Simeona), pojavila su se prva žitija-životopisi svetaca
• Preko njih je učvršćivan kult vladarske dinastije, preduslov za pisanja žitija bila je kanonizacija
• Prva žitija bila su žitija Sv.Simeona, koja su napisali Sava Nemanjić i Stefan Nemanjić
• Zatim su nastala Žitija Sv.Save, koja su napisali Domentijan i Teodosije
• Jedan od najvažnijih izvora srpske srednjevekovne istorije je zbornik žitija srpskih kraljeva i arhiepiskopa, arhiepiskopa Danila II i njegovih nastavljača (tzv.Danilov zbornik) u kojem se nalaze žitija kraljice Jelene Anžujske, kraljeva Dragutina i Milutina
• Pored žitija pisane su službe i pohvale, koje su takodje veličale svece i istorijske ličnosti
• Najpoznatija pohvala je posvećena knezu Lazaru • U 15.veku Konstantin Filozof napisao je biografiju
despota Stefana Lazarevića• Krajem 14.veka kao poseban oblik istorijskih spisa
pojavljuju se rodoslovi, u kojima je prikazano porodično stablo Nemanjić
• Pored rodoslova pojavljuju se i letopisi, nastali po uzoru na vizantijske hronike, u kojima su beleženi hronološki svi najvažniji dogadjaji
Pravni spisi
• Prvi zakoni koji su primenjivani u srednjevekovnoj Srbiji bili su vizantijski.
• Sava Nemanjić je sa grčkog preveo, početkom 13.veka, zbornik crkvenog i gradjanskog prava: Nomokanon (Krmčija, Zakonopravilo)
• Ovaj zbornik je poslužio kao uzor kod pisanja Dušanovog zakonika
• Dušanov zakonik usvojen je na saboru u Skoplju 1349.god. a dopunjen je na saboru u Seru 1354.god.
• Sadrži ukupno 201 član• Original nije sačuvan, ali postoji preko 20
prepisa, od kojih je najpoznatiji prizrenski.• Najpoznatiji pravni spis iz 15.veka je
Rudarski zakonik despota Stefana Lazarevića
Arhitektura
• U crkvenoj arhitekturi razlikuju se tri stila gradnje:
• Raški
• Srpsko-vizantijski
• Moravski
• Najstarije zadužbine Nemanjića gradjene su raškim stilom; mešavinom vizantijskog uticaja i zapadnog (romaničkog) stila
• Pripadaju mu manastiri, gradjeni od druge polovine 12.veka do kraja 13.veka
• Najpoznatiji manastiri ovog stila gradnje su: Djurdjevi Stupovi, Studenica, Hilandar, Žiča, Mileševa, Sopoćani, Gradac, Sv.Ahilija
• Srpsko-vizantijski stil počinje sa osvajanjima kralja Milutina, sa kojima se širi i uticaj vizantijske arhitekture
• Obuhvata period od kraja 13.veka do sredine 14.veka i geografski obuhvata prostor Kosova i severne Makedonije
• Najznačajniji manastiri ovog stila su: Gračanica, Kraljeva crkva u Studenici, Bogorodičina crkva u Hilandaru, Dečani, Bogorodica Ljeviška, Dečani, Sv.Arhandjela u Prizrenu (zadužbina cara Dušana)
• Moravski stil gradnje nastao je u drugoj polovini 14.veka i trajao je do pada srpske despotovine
• To su manastiri gradjeni u vreme kneza Lazara i despota Stefana Lazarevića
• Najznačajniji manastiri ovog stila su: Ravanica (knez Lazar), Lazarica (knez Lazar), Manasija (despot Stefan Lazarević), Ljubostinja (kneginja Milica), Kalenić ( Bogdan, velmoža despota Stefana Lazarevića)