društva ITdesk.info projekt računalne e-edukacije sa ... · ITdesk.info – projekt računalne e-edukacije sa slobodnim pristupom ITdesk.info is licensed under a Creative Commons

ITdesk.info –

projekt računalne e-edukacije sa slobodnim pristupom

- Priručnik za digitalnu pismenost

pokret računalnog

opismenjavanja

izgradnja modernog

društva

e - učenje

e - inkluzija

slobodan

pristup

ljudska prava na edukaciju

i informacije

Linux Lite 1.0.2 - Osnovno korištenje računala i

upravljanje datotekama

Priručnik

Autorica: Melani Max

Izvornik: Autorica:

Gorana Čelebić

Glavni naslov:

ITdesk.info – projekt računalne e-edukacije sa slobodnim pristupom - Priručnik za digitalnu pismenost

Podnaslov:

Osnovno korištenje računala i upravljanje datotekama – Windows 7, priručnik

Nakladnik:

Otvoreno društvo za razmjenu ideja (ODRAZI), Zagreb

Stručna recenzija:

Infokatedra, centar za obrazovanje, Zagreb Lektorica:

Ema Čišić

Mjesto i godina izdavanja: Zagreb, 2011.

Prilagodili za operativni sustav Linux Lite:

Autorica:

Melani Max

Glavni naslov:

ITdesk.info – projekt računalne e-edukacije sa slobodnim pristupom

Podnaslov:

Linux Lite 1.0.2 - Osnovno korištenje računala i upravljanje datotekama, priručnik

Stručna recenzija:

Frane Šesnić, mag.ing.elektrotehnike, EdukaCentar, ustanova za obrazovanje

Lektorica:

Ema Čišić

Nakladnik:

Otvoreno društvo za razmjenu ideja (ODRAZI), Zagreb

ISBN:

978-953-56758-1-5

Mjesto i godina izdavanja:

Zagreb, 2013.

Agencija za odgoj i obrazovanje Republike Hrvatske odobrila je uporabu ovog pomoćnog nastavnog sredstva u osnovnim školama rješenjem klasa: 602-09/14-01/0005 urbroj: 561-03-03/15-14-4 Zagreb, travanj 2014.

Autorsko pravo:

Slobodno kopirajte, tiskajte i dalje distribuirajte cijelu ili dio ove publikacije, uključujući i u svrhu organiziranih školovanja, bilo u javnim ili u privatnim edukacijskim organizacijama, ali isključivo u nekomercijalne svrhe (dakle bez naplate krajnjim korisnicima/cama za korištenje publikacije) te uz navođenje izvora (izvor: www.ITdesk.info - projekt računalne e-edukacije sa slobodnim pristupom). Izvedeni (derivirani) radovi nisu dopušteni bez prethodnog odobrenja nositelja autorskih prava (udruga Otvoreno društvo za razmjenu ideja - ODRAZI). Kontakt za traženje dozvole: [email protected].

http://www.infokatedra.hr/

http://www.edukacentar.hr/

http://www.itdesk.info/

mailto:[email protected]

i

PREDGOVOR

Današnje društvo obilježeno je naglim rastom i razvojem informacijske

tehnologije (IT), što je rezultiralo velikom ovisnošću društva, u širem smislu,

o znanju i kompetencijama osobe u IT području. I premda ta ovisnost raste

iz dana u dan, ljudsko pravo na obrazovanje i informacije nije prošireno

i na IT područje. Pojavili su se problemi koji utječu na društvo u cjelini, koji

stvaraju prepreke i udaljavaju ljude od glavnog razloga i motivacije za

napredak, od prilike. Biti računalno nepismena osoba, danas znači biti

osoba koja nije u mogućnosti sudjelovati u modernom društvu, biti osoba

bez prilike. Unatoč priznanju Europske komisije, UNESCO-a, OECD-a

i ostalih relevantnih institucija o neophodnosti i korisnosti informatičke

pismenosti, još uvijek postoje grupe ljudi s otežanim pristupom osnovnoj

računalnoj naobrazbi (npr. osobe s invaliditetom, osobe s poteškoćama u

učenju, radnice/i migranti, nezaposlene osobe, osobe koje žive na

udaljenim mjestima gdje nemaju pristup računalnoj edukaciji).

Ovaj priručnik, zajedno s ostalim materijalom objavljenim na stranici

ITdesk.info, predstavlja naš doprinos realizaciji i promociji ljudskog prava

na edukaciju i informacije u IT području. Nadamo se da će Vam ova

edukacija pomoći u savladavanju osnovnih računalnih vještina i s tom

nadom želimo Vam da naučite što više i tako postanete aktivni/a član/ica

modernog IT društva.

Iskreno Vaši,

ITdesk.info team Stručna recenzija:

ii

SADRŽAJ

1 OPERACIJSKI SUSTAV - OS ...............................................................................................1

1.1 OSNOVNE RADNJE ....................................................................................................1

Uključivanje računala.......................................................................................................1

Panel ...............................................................................................................................2

Ispravan postupak isključivanja i ponovnog pokretanja računala .....................................6

Gašenje računala i aplikacija koje ne reagiraju .................................................................6

Korištenje funkcije pomoći i podrške ...............................................................................7

1.2 OSNOVE SISTEMSKIH INFORMACIJA I POSTAVKE OPERATIVNOG SUSTAVA...............9

Sistemske informacije ......................................................................................................9

Radni prostori ................................................................................................................10

Glasnoća zvučnika .........................................................................................................11

Pozadina radne površine ...............................................................................................12

Čuvar zaslona ................................................................................................................14

Rezolucija ......................................................................................................................15

Odabir i dodavanje jezika tipkovnice .............................................................................16

Upravljanje programima ................................................................................................17

1.3 IKONE .....................................................................................................................21

Označavanje, pomicanje i otvaranje ikona .....................................................................21

Rad s prečicama ............................................................................................................22

Prečaci preko tipkovnice ................................................................................................22

1.4 OSNOVNE RADNJE S PROZORIMA ...........................................................................25

Prepoznavanje različitih dijelova prozora.......................................................................25

Dijaloški okvir ................................................................................................................26

Pomicanje prozora ........................................................................................................26

Promjena veličine prozora .............................................................................................26

Prebacivanje između više otvorenih prozora .................................................................27

2 RAD S DATOTEKAMA ....................................................................................................28

2.1 OSNOVNI POJMOVI ................................................................................................28

Pokretanje upravljanja datotekama ...............................................................................28

Navigacija po uređajima za pohranu ..............................................................................31

iii

Kreiranje prečaca...........................................................................................................33

Prikaz unutar operativnog sustava uređaja za pohranu podataka, mape, datoteke u

hijerarhijskoj strukturi ...................................................................................................34

2.2 DATOTEKE I MAPE ..................................................................................................36

Otvaranje prozora za prikaz svojstava mape ..................................................................36

Podešavanje pogleda na uređaje i mape........................................................................36

Kreiranje mape i podmape ............................................................................................36

2.3 RAD S DATOTEKAMA ..............................................................................................37

Odabir statusa datoteke ................................................................................................38

Sortiranje prikaza datoteka unutar mape ......................................................................39

Dobre prakse u imenovanju mapa i datoteka ................................................................41

Promjena naziva - Preimenovanje datoteka i mapa .......................................................41

2.4 OPERACIJE NAD DATOTEKAMA I MAPAMA .............................................................41

2.5 PRETRAŽIVANJE UREĐAJA ZA POHRANU PODATAKA ..............................................43

3 USLUŽNI PROGRAMI .....................................................................................................46

3.1 TEXT EDITOR...........................................................................................................46

3.2 RAD S PROGRAMOM ZA KOMPRIMIRANJE DATOTEKA ...........................................47

3.3 VIRUSI I ANTIVIRUSNI PROGRAMI ...........................................................................52

4 UPRAVLJANJE PISAČIMA I ISPISOM ..............................................................................53

4.1 ODABIR PISAČA S LISTE INSTALIRANIH ....................................................................53

Instaliranje/dodavanje novog pisača na računalo ..........................................................54

Ispis tekstualnog dokumenta iz aplikacije za obradu teksta ...........................................54

4.2 PROGRAM ZA KONTROLU ISPISA ............................................................................55

5 OPĆI UVJETI KORIŠTENJA ..............................................................................................57


ITdesk.info is licensed under a Creative Commons Attribution-

Noncommercial-No Derivative Works 3.0 Croatia License 1/57

1 OPERACIJSKI SUSTAV - OS

1.1 OSNOVNE RADNJE

Uključivanje računala

Računalo se uključuje pritiskom na gumb koji se nalazi na kućištu računala.

Potrebno je upisati Korisničko ime (Username) i Lozinku (Password). Prilikom prvog pokretanja operacijskog sustava Linux Lite 1.0.2 potrebno je unijeti korisničko ime root i pritisnuti tipku Enter za lozinku. Korisnik root ima sve administratorske ovlasti te može mijenjati operacijski sustav, vršiti nadogradnje i slično.

Nakon obavljenih radnji, otvara se Radna površina (Desktop) računala. Na radnoj površini se nalaze:

popis raspoloživih čvrstih diskova i priključenih USB stikova,

funkcija za Pomoć i podršku (Help & Support) i

traka s alatima Panel (Panel).

Sl. 1 – Radna površina (Desktop) računala




Panel

Panel (Panel) je traka s alatima. Alati se mogu brisati s panela i dodavati na panel.

Sl. 2 – Panel

Na Panelu (Panel) se nalazi:

gumb Meni (Menu) - za pristup glavnom izborniku s naredbama,

gumb Firefox Internet pretraživač (Firefox Web Browser) - za pristup internet

pregledniku,

gumb Početna datoteka (Home Folder) - prozor za upravljanje datotekama i

prikazivanje početnih datoteka Korisnika (User),

gumb Terminal (Terminal) - za unošenje naredbi preko tipkovnice,

minijature trenutno otvorenih prozora unutar odabranoga Radnog prostora

(Workspace),

prikaz svih Radnih prostora (Workspaces) ,

gumb Glavni (Master) zvučnik - za otvaranje vertikalnog klizača za podešavanje

glasnoće zvučnika,

gumb Spojen s (Connected to) - za otvaranje dijaloškog okvira Upravljanje sa

spojenom mrežom (Wired Network Manager) sa svojstvima i postavkama mreže,

gumb - za prikaz padajućeg izbornika s kalendarom i podešavanje trenutnog

vremena i/ili datuma. Padajući izbornik se zatvara ponovnim pritiskom na gumb

.

Nova se ikona dodaje na Panel (Panel) tako da se:

1. pritisne i zadrži pritisnutom lijevu tipku miša na ikoni koju se želi kopirati,

2. pozicionira na željeno mjesto na panelu (u lijevom ili desnom dijelu) i

3. otpusti lijevu tipku miša.

Ikona se uklanja s Panela (Panel) tako da se:

1. pritisne desnu tipku miša na ikonu koju se želi ukloniti,

2. iz brzog izbornika odabere naredbu Ukloni (Remove) i

3. u dijaloškom okviru Jeste li sigurni da želite ukloniti (Are you sure that you want to

remove ''Launcher'') naredba potvrdi pritiskom na gumb Ukloni (Remove).




Dimenzije panela mogu se podešavati ako se iz glavnog izbornika Meni (Menu) odabere

naredbu Postavke (Settings) i iz novootvorenog izbornika naredbu Panel (Panel). Otvara se

dijaloški okvir Panel (Panel) u čijoj se kartici:

Može odabrati Prikaz (Display):

o orijentacija panela - Okomita (Vertical) ili Vodoravna (Horizontal) i

o odrediti dimenzije panela - Veličina (Size) prikaza ikona i Duljina (Length)

panela;

Izgled (Appearance) uređuje boju pozadine panela;

Stavke (Items) dodaju i uklanjaju stavke panela (npr. Datum i vrijeme, Internet

pretraživač, i sl.) ili mijenjaju redoslijed stavki na panelu korištenjem gumba s desne

strane dijaloškog okvira.

Sl. 3 – Dijaloški okvir Panel




Glavni izbornik Meni

Glavni izbornik Meni (Menu) je polazišna točka sustava. Preko njega se pristupa programima,

konfiguriraju se postavke računala, pristupa funkciji Pomoć i podrške (Help & Support),

odjavljuje korisnik, ponovno pokreće ili gasi računalo…

Sl. 4 – Glavni izbornik Menu

Za dodavanje naredbi glavnom izborniku Meni (Menu) potrebno je iz glavnog izbornika Meni

(Menu) odabrati naredbu Postavke (Settings) te iz novootvorenog izbornika naredbu Glavni

meni (Main Menu). Otvara se dijaloški okvir Glavni meni (Main Menu) unutar kojeg se

odabiru i dodaju željene naredbe. Na lijevoj strani dijaloškog okvira se nalazi popis svih Menija

(Menus), u sredini dijaloškog prozora je popis raspoloživih Stavki (Items) za odabrani meni, a

na desnoj strani dijaloškog okvira su gumbi pomoću kojih se može:

dodati Novi meni (New Menu), ili

dodati Nova stavka (New Item) postojećem meniju, ili

umetnuti Novi odjeljivač (New Separator) stavki, ili

odrediti redoslijed prikazivanja stavki pomoću gumba Pomakni gore (Move Up) i

Pomakni dolje (Move Down), ili

urediti Svojstva (Properties) i

Obrisati (Delete) stavke Zatvori (Close).

Za prikazivanje neaktivne naredbe potrebno je:

1. među Stavkama (Items) pronaći neaktivnu naredbu,

2. lijevom tipkom miša pritisnuti na prazan kvadratić pored ikone u stupcu Prikaži (Show)

i

3. aktivaciju naredbe potvrditi pritiskiom na gumb.




Za skrivanje naredbe potrebno je u stupcu Prikaži (Show) ukloniti kvačicu iz kvadratića pored

imena naredba.

Sl. 5 – Dijaloški okvir Glavni meni (Main Menu)

Dijaloški okvir zatvara se pritiskom na gumb Zatvori (Close) , a radnje se

poništavaju pomoću gumba Vrati (Revert) koji postavlja izvorne postavke.




Ispravan postupak isključivanja i ponovnog pokretanja računala

Računalo se gasi ili ponovno pokreće preko glavnog izbornika Meni (Menu). Iz glavnog je izbornika Meni (Menu) potrebno odabrati naredbu Odjava (Log Out). Otvara se dijaloški okvir Odjava korisnika (Log out user). Odabirom naredbe

Odjava (Log Out) korisnik se odjavljuje

Ponovo pokreni (Restart) računalo se gasi i ponovno pokreće

Ugasi (Shut Down) računalo se gasi

Obustavi (Suspend) svi procesi se zaustavljaju i spremaju za sljedeće pokretanje računala, a računalo se gasi.

Sl. 6 – Dijaloški okvir Log out user

Gašenje računala i aplikacija koje ne reagiraju

Gašenje računala koje ne reagira

Gumb za Ponovno pokretanje (Reset) na kućištu računala koristi se ako računalo ne reagira na dane instrukcije („smrznulo se“). Obično se nalazi ispod gumba za pokretanje računala. Nakon što biva pritisnut, računalo se ponovno pokreće.

Ako na kućištu računala nema gumba za Ponovno pokretanje (Reset), potrebno je držati

pritisnutim gumb na kućištu računala par sekundi. Nakon što se gumb otpusti, računalo se gasi.

Gašenje aplikacije koja ne reagira („smrznute“, not responding)

Ako se aplikacija „smrzne“ i prestane reagirati, u većini slučajeva ta se situacija rješava pozivanjem naredbe Upravitelj zadataka (Task Manager).

Iz glavnog izbornika Meni (Menu) odabere se naredbu Dodaci (Accessories) i iz novootvorenog izbornika naredbu Upravitelj zadataka (Task Manager). Otvara se dijaloški okvir Upravitelj zadataka (Task Manager) u kojem je potrebno pronaći ''smrznutu'' aplikaciju.




Ako se desnom tipkom miša klikne na ''smrznutu'' aplikaciju, otvara se brzi izbornik pomoću kojeg se aplikacija može:

Zaustaviti (Stop) – proces se trenutno zaustavlja a može se kasnije nastaviti,

Prekinuti (Kill) – proces se trenutno prekida

Dokrajčiti (Terminate) – proces se postepeno prekida ili

promjeni joj Prednost (Priority) – drugim procesima se daje veća/manja prednost.

Sl. 7 – Dijaloški okvir Upravitelj zadataka (Task Manager)

Dijaloški okvir Upravitelj zadataka (Task Manager) zatvara se pritiskom na ikonu Odustani

(Quit) .

Korištenje funkcije pomoći i podrške

Funkcija Pomoć i podrške (Help & Support) poziva se dvostrukim klikom na ikonu

Pomoć i podrške (Help & Support) koja se nalazi na Radnoj površini (Desktop). Otvara se prozor Linux Lite pomoć i podrška (Linux Lite Help & Support) u čiji okvir za pretragu se upisuju, a zatim pretražuju pojmovi.

Pritiskom na tipku F1 u aktivnom prozoru nekog programa (npr. LibreOffice Writer), pozvat će se funkcija Pomoći vezana konkretno za taj program.

Drugi način pozivanja funkcije Pomoć i podrška (Help & Support) je putem glavnog izbornika Meni (Menu).




Za računalo koje je spojeno na mrežu, funkcija Pomoć i podrška (Help & Support) pretražuje pojmove pomoću tražilice Google. Ako računalo nije spojeno na mrežu, mogu se pretraživati samo pojmovi koji su prikazani u karticama prozora Linux Lite pomoć i podrška (Linux Lite Help & Support).

Sl. 8 . Dijaloški okvir Pomoć i podrška (Help & Support)

Funkcija Pomoć i podrška (Help & Support) može pružiti odgovore na osnovna pitanja vezana uz operacijski sustav. Korisnicima operacijskih sustava koji su izgrađeni na Linux platformi ipak se preporučuje korištenje foruma namijenjenih Linux korisnicima. Za početak se preporučuje posjećivanje foruma na hrvatskom jeziku: http://www.forum.hr/forumdisplay.php?f=92 ili foruma na engleskom jeziku: http://www.linuxforums.org/forum/forum.php.

Sl. 9 – Forum na hrvatskom jeziku

http://www.forum.hr/forumdisplay.php?f=92

http://www.linuxforums.org/forum/forum.php




1.2 OSNOVE SISTEMSKIH INFORMACIJA I POSTAVKE OPERATIVNOG SUSTAVA

Sistemske informacije

Dijaloški okvir sa sistemskim informacijama otvara se tako da se iz glavnog izbornika Meni

(Menu) odabere Sistem (System) i iz novootvorenog izbornika naredbu Sistemske informacije

(System Information). Otvara se dijaloški okvir Sistemske informacije (System Information) u

kojem se nalaze informacije o operativnom sustavu instaliranom na računalo te osnovne

informacije o računalu (tip procesora, instalirana memorija i dr.).

Odabirom neke od stavki iz lijevog okna: Računalo (Computer), ugrađeni Uređaji (Devices),

Mreža (Network) ili Pokazatelji (Benchmarks), u desnom oknu se prikazuju detaljne

informacije o odabranoj stavci.

Sl. 10 – Dijaloški okvir Sistemske informacije (System Information)

Sistemske informacije (System Information) se mogu Kopirati u međuspremnik (Copy to

Clipboard) te kasnije Zalijepiti (Paste) naprimjer u alat za obradu teksta LibreOffice Writer ili

se može Napraviti izvještaj (Generate Report) sa svim sistemskim informacijama.




Radni prostori

Radni su prostori zapravo virtualne Radne površine (Desktops). Minijature Radnih prostora

(Workspaces) nalaze se na desnoj strani Panela (Panel). Unutar svakoga radnog prostora je

prikazana minijatura i pozicija trenutno otvorenih prozora. Aktivni Radni prostor (Workspace)

ima plavu pozadinu, a neaktivni sivu pozadinu. Radni se prostor aktivira tako da se pritisne

lijevom tipkom miša na minijaturu radog prostora.

Ako se pritisne desnom tipkom miša na minijaturu radnog prostora, otvara se dijaloški okvir s

osnovnim tehničkim podacima o radnoj površini – tip radne površine koji se koristi (npr. xfce,

gnome, kde, i td), zasluge, dozvola i sl.

Sl. 11 – Dijaloški okvir s podacima o radnom prostoru

Ako se zadrži pritisnutu desnu tipku miša iznad radnog prostora, pojavljuje se padajući

izbornik s naredbama:

Svojstva (Properties) – za podešavanje svojstava radnog prostora i prelazak u drugi

radni prostor;

Pomakni (Move) - za premještanje radnog prostora;

Postavke radnog prostora (Workspace Settings) – otvara se dijaloški okvir Radni

prostori (Workspaces) u kojem se može zadati broj radnih prostora i margine radnog

prostora;

Ukloni (Remove) – za uklanjanje Radnog prostora (Workspace);

Panel (Panel) – za Dodavanje novih stavki (Add New Items), Odjavljivanje (Log Out)

korisnika i podešavanje postavki panela.

Otpuštanjem desne tipke miša iznad željene opcije, otvara se dijaloški okvir s karakteristikama

odabrane opcije.

Dijaloški okvir Radni prostori (Workspaces) može se pozvati i ako se iz glavnog izbornika Meni

(Menu) odabere naredbu Postavke (Settings) i iz novootvorenog izbornika naredbu Radni

prostori (Workspaces).




Sl. 12 – Dijaloški okvir Workspaces

Glasnoća zvučnika

Za podešavanje glasnoće zvučnika potrebno je lijevom tipkom miša odabrati ikonu Glavni

(Master) u desnom kutu Panela (Panel). Pojavljuje se vertikalni i horizontalni klizač. Pomicanjem vertikalnog klizača na Panelu (Panel) ili pomicanjem horizontalnog klizača u gornjem desnom kutu Radne površine (Desktop) mijenja se glasnoća zvučnika.

Sl. 13 – Podešavanje glasnoće zvučnika – vertikalni i horizontalni klizač




Datum i vrijeme

Za promjenu datuma i vremena potrebno je pritisnuti desnom tipkom miša na ikonu vrijeme

prikazanu u desnom kutu Panela (Panel) i iz brzog izbornika odabrati naredbu Svojstva (Properties). Otvara se dijaloški okvir Svojstva datuma i vremena (Datetime properties) pomoću kojeg se može promijeniti:

Izgled (Layout) - hoće li se prikazati prvo datum pa vrijeme, ili prvo vrijeme pa datum,

ili samo vrijeme, ili samo datum;

Oblikovanje (Format) – način zapisivanja Datuma (Date) i Vremena (Time);

Font (Font) – veličina znakova Datuma (Date) i Vremena (Time).

Sl. 14 – Dijaloški okvir Datum i vrijeme (Datetime properties)

Pozadina radne površine

Izgled Pozadine radne površine (Desktop Backround) mijenja se tako da se pozicionira na nju i pritisne desnu tipku miša te iz brzog izbornika odabere naredbu Postavke radne površine (Desktop Settings).

U dijaloškom je okviru Radna površina (Desktop), pod karticom Pozadina (Background), potrebno odabrati neku od ponuđenih slika ili klikom na gumb Dodaj sliku popisu (Add an

image to the list) . Otvara se dijaloški okvir Dodaj sliku(e) (Add Image File(s)) pomoću kojeg je potrebno pronaći sliku pohranjenu na računalu i pritiskom na gumb Dodaj (Add)

dodati sliku.




Sl. 15 – Dijaloški okvir Radna površina (Desktop) – kartica Pozadina (Background)

Na raspolaganju je mogućnost odabira prikaza:

Jedne slike (Single image) – jedna slika će biti pozadina radne površine;

Više slika (Image list) – slike s popisa na koji se mogu dodati različite slike;

Nijedne slike (None) – pozadina će biti prazna.

Pozadini se može podesiti:

Svjetlina (Brightness) ili

Zasićenje (Saturation) boje – naglašavaju se topli ili hladni tonovi.

Iz dijaloškog se okvira Radna površina (Desktop) izlazi pritiskom na gumb Zatvori (Close)

.




Čuvar zaslona

Za podešavanje Čuvara zaslona (Screensaver) potrebno je iz glavnog izbornika Meni (Menu) odabrati naredbu Postavke (Settings) i iz novootvorenog izbornika naredbu Čuvar zaslona (Screensaver).

Sl. 16 – Dijaloški okvir Preferencije čuvara zaslona (Screensaver Preferences)

Otvara se dijaloški okvir Preferencije čuvara zaslona (Screensaver Preferences) u čijoj kartici:

Načini prikaza (Display Modes) valja odabrati neki od ponuđenih načina pritiskom na strelicu prema dolje pored polja Način (Mode):

o Onemogući čuvar zaslona (Disable Screensaver); o Samo crni zaslon (Black Screen Only); o Samo jedan čuvar zaslona (Only One Screen Saver); o Nasumični čuvar zaslona (Random Screen Saver).

Povlačenjem klizača, ispod popisa čuvara zaslona, prema dolje i odabirom jednog od ponuđenih čuvara zaslona može se s desne strane dijaloškog okvira vidjeti odabrani čuvar zaslona. Na ovaj se način može pogledati više čuvara zaslona za redom. Pritiskom na tipku Enter na tipkovnici ulazi se u Pretpregled (Preview), a pritiskom na bilo koju tipku na tipkovnici ili na mišu izlazi se iz Pretpregleda (Preview).

U Pretpregled (Preview) odabranog Čuvara zaslona (Screensaver) ulazi se i pritiskom na gumb Pretpregled (Preview) na desnoj strani dijaloškog okvira ispod odabranog čuvara zaslona.

Može se zadati nakon koliko vremena neaktivnosti će se pojaviti Čuvar zaslona (Screensaver) te nakon koliko vremena će se ponoviti ciklus animacije.




Napredno (Advanced) se može:

o Manipulirati slikom (Image Manipulation), ili o Manipulirati tekstom (Text Manipulation) – unosi se tekst koji će se prikazati

na Čuvaru zaslona (Screensaver), ili o odabrati Prikaz upravljanja napajanjem (Display Power Management) kako bi

se uslijed neaktivnosti: procesi postavili u Stanje pripravnost nakon (Standby After) zadanog

broja minuta – procesi se zaustavljaju i spremaju, aktivni dokumenti se ne zatvaraju a računalo ulazi u stanje minimalne potrošnje energije,

procesi Obustavili nakon (Suspend After) zadanog broja minuta – procesi se zaustavljaju i spremaju, aktivni dokumenti se ne zatvaraju a računalo se isključuje, ili

računalo Isključilo nakon (Off After) zadanog broj minuta – procesi se prekidaju, aktivni dokumenti se zatvaraju a računalo se isključuje.

o podesiti da se prilikom uključenja ili isključenja čuvara zaslona boje postepeno Izblijeđuju (Fading and Colormaps).

Rezolucija

Piksel (Pixel = picture element) je osnovni element od kojeg se sastoji slika na zaslonu monitora. Za monitor koji može prikazati više točaka, kaže se da je njegova slika bolja, tj. kvalitetnija. Kvaliteta slike monitora opisuje se pojmom rezolucija ili razlučivost. Kako je zaslon pravokutnog oblika, razlučivost se izražava s dvije brojke: vodoravnim i uspravnim brojem točaka (npr. 800 x 600). Monitor čiji zaslon može prikazati najviše 800 x 600 točaka ustvari može prikazati najviše 480 000 točaka, tj. piksela. Današnji se monitori proizvode u visokoj razlučivosti, npr. čak do 2 560 x 2 048 piksela.

Za podešavanje rezolucije potrebno je iz glavnog izbornika Meni (Menu) odabrati naredbu Postavke (Settings) i iz novootvorenog izbornika naredbu Postavke monitora (Monitor Settings).

Otvara se dijaloški okvir Prikaz (Display) u kojem valja kliknuti na strelicu prema dolje pored polja Rezolucija (Resolution) i iz padajućeg izbornika lijevom tipkom miša odabrati željenu vrijednost. Odabrati se može i Zakretanje (Rotation) ili Zrcaljenje (Reflection) zaslona. Dijaloški se okvir zatvara pritiskom na gumb Zatvori (Close)

. Osim pojma razlučivosti, postoji i pojam veličine zaslona monitora. Veličina zaslona monitora mjeri se duljinom dijagonale zaslona, obično izraženom u inčima (1 inch = 25,4 mm).

Sl. 17 – Dijaloški okvir Prikaz (Display)




Odabir i dodavanje jezika tipkovnice

Jezik tipkovnice potrebno je podesiti da bi se sva slova i znakovi koji su prikazani na tipkovnici mogli prikazati i na zaslonu računala.

Da bi se promijenio jezik tipkovnice, potrebno je iz glavnog izbornika Meni (Menu) odabrati naredbu Postavke (Settings) i iz novootvorenog izbornika naredbu Tipkovnica (Keyboard). Otvara se dijaloški okvir Tipkovnica (Keyboard) u čijoj je kartici Izgled (Layout) potrebno

pritisnuti gumb Dodaj (Add) . Otvara se dijaloški okvir Odabir izgleda tipkovnice (Keyboard layout selection) u kojem se pronalazi željeni jezik.

Obično je dovoljno da je jedan jezik aktiviran kako bi se svi znakovi s tipkovnice (posebno č, ć, ž, y, z) mogli prikazati.

Sl. 18 – Dijaloški okvir Tipkovnica (Keyboard)

Sl. 19 – Dijaloški okvir Odabir izgleda tipkovnice (Keyboard layout selection)




Ako neki od odabranih jezika nije instaliran, potrebno je iz glavnog izbornika Meni (Menu)

odabrati naredbu Postavke (Settings) i iz novootvorenog izbornika naredbu Podrška jezika

(Language Support). Otvorit će se dijaloški okvir Podrška jezika (Language Support) pomoću

kojeg će se instalirati željeni jezik. Pritiskom na gumb Instaliraj / ukloni jezike (Install /

Remove Langulages) otvorit će se dijaloški okvir Instalirani jezici (Installed Languages) s

popisom svih jezika. Instalirani jezici imaju kvačicu s desne strane dijaloškog okvira. Ako

traženi jezik nije instaliran, potrebno je postaviti kvačicu ispod stupca Instaliran (Installed) i

pritisnuti gumb Primijeni promjene (Apply Changes). Na ovaj će se način automatski preuzeti

jezik s interneta.

Sl. 20 – Dijaloški okvir Podrška jezika (Language Support)

Upravljanje programima

Instaliranje programa

Ne instaliraju se svi programi na isti način. Neki programi imaju datoteku s ekstenzijom exe

koja pokreće instalciju, a neke je programe potrebno instalirati preko Terminala (Terminal).

Za instalciju preko terminala potreno je poznavati naredbe koje treba unijeti da bi se program

nakon preuzimanja s interneta instalirao.

Uklanjanje programa

Iz glavnog izbornika Meni (Menu) odabire se naredba Sistem (System) i iz novootvorenog izbornika naredba Instaliraj/ukloni softver (Install/Remove Software). Otvara se dijaloški




okvir Upravljanje sinaptičkim paketom (Synaptic Package Manager) s popisom svih programa, bilo instaliranih, bilo preporučenih.

U lijevom se oknu odabere prikaz Instaliranih (Installed) programa. U desnom se oknu pronađe željeni program koji se želi ukloniti. Ako se pritisne desnom tipkom miša na željeni program, pojavljuje se brzi izbornik iz kojeg se odabere naredbu Označi za uklanjanje (Mark for Removal).

Nakon što su se odabrali svi programi koji se žele ukloniti, potrebno je pritisnuti gumb Primijeni (Apply) u osnovnom dijaloškom okviru Upravljanje sinaptičkim paketom (Synaptic Package Manager).

Sl. 21 – Dijaloški okvir Upravljanje sinaptičkim paketom (Synaptic Package Manager)

Korištenje tipke na tipkovnici - ispis ekrana

Tipkom Ispis ekrana (Print Screen ili PrntScr) poziva se dijaloški okvir Snimka ekrana (Screenshot) u kojem se može uhvatiti slika:

Cijelog zaslona (Entire screen),

Aktivnog prozora (Active window), ili

Odabranog dijela (Select a region).

Može se i odabrati Odgoda hvatanja (Delay before capturing) ili opcija da se na slici Prikaže pokazivač miša (Capture the mouse pointer) prilikom hvatanja slike. Odgoda hvatanja najčešće se koristi kada se želi namjestiti ekran za hvatanje.




Sl. 22 – Dijaloški okvir Snimka ekrana (Screenshot) – prije i poslije hvatanja slike

Nakon što je slika uhvaćena, otvara se dijaloški okvir Snimka ekrana (Screenshot) pomoću

kojeg se slika može:

Spremiti (Save) u određenu datoteku – otvara se dijaloški okvir Spremi snimku ekrana

kao ... (Save screenshot as...) pomoću kojeg se određuje lokacija na kojoj će biti slika

pohranjena, naziv i tip slike (za slikovne datoteke to je .png ili .jpg), ili

Kopirati u međuspremnik (Copy to clipboard) i kasnije Zalijepiti (Paste) npr. unutar

programa za obradu teksta LibreOffice Writer, ili

Otvoriti s (Open with) npr. programom za obradu slika GIMP, ili

poslati na Zimagez – besplatni Servis za razmjenu fotografija (Online image hosting

service).

Dijaloški okvir Snimka ekrana (Screenshot) može se pozvati i ako se u glavnom izborniku Meni

(Menu) odabere naredbu Dodaci (Accessories) i iz novootvorenog izbornika naredbu Snimka

ekrana (Screenshot).




Ako se naredba Snimka ekrana (Screenshot) može pozvati, ali se slika ne može spremiti

potrebno je obrisati datoteku xfce4-screenshooter koja se nalazi u Početnoj mapi (Home

Folder) među skrivenim datotekama Korisnika (User). Skrivene datoteke se prikazuju ako se iz

izbornika Prikaz (View) odabere naredbu Skrivene mape (Hidden Folders). Tada će se među

korisničkim mapama prikazati i skrivene mape. Potrebno je otvoriti mapu .config i pronaći

mapu .xfce4 iz koje je potrebno obrisati datoteku xfce4-screenshooter.

Početna mapa (Home Folder) → Korisnik (User) → Prikaz (View) i Skrivenih mapa (Hidden

Folders) → .config → .xfce4 → xfce4-screenshooter

~/.config/xfce4/xfce4-screenshooter




1.3 IKONE

Ikone su sličice (piktogrami) na zaslonu računala koje predstavljaju programe, mape, datoteke.

ili Ikona prečaca aplikacije LibreOffice Calc – program za obradu tabličnih podataka.

ili Ikona prečaca aplikacije LibreOffice Writer – program za obradu teksta.

Ikona prečaca aplikacije LibreOffice Impress – program za izradu prezentacija.

Ikona Nova mapa (New folder).

Ikona Početna mapa (Home Folder) – otvara se upravitelj datotekama.

/ Ikona Smeće (Trash) – ikona praznog/punog koša za smeće.

Označavanje, pomicanje i otvaranje ikona

Ikona se označava tako da se lijevom tipkom miša pritisne (klikne) na nju.

Grupa ikona može se označiti na jedan od sljedećih načina:

Pritisnuti i zadržati lijevu tipku miša na prazno mjesto na Radnoj površini (Desktop) i

vući pokazivač miša prema grupi ikona, dok se ne označe željene ikone te zatim

otpustiti tipku miša.

Sl. 23 – Označavanje grupe ikona




Označavanje uzastopnih ikona: potrebno je prvo označiti jednu ikonu, a zatim pritisnuti i zadržati tipku Shift i označiti krajnju ikonu u nizu te otpustiti tipku Shift.

Označavanje ikona koje nisu u nizu: potrebno je prvo označiti jednu ikonu, a zatim pritisnuti i zadržati tipku Ctrl i označiti ikone koje nisu u nizu te otpustiti tipku Ctrl.

Ikone se pomiču metodom „uhvati-povuci-pusti“ (drag and drop) – potrebno je označiti ikonu i držati pritisnutu lijevu tipku miša dok se ne odvuče pokazivač miša do mjesta gdje se ikonu želi premjestiti, nakon čega se otpusti tipku miša.

Moguća mjesta za smještaj ikone prikazuju se dok se ikona pomiče. Ako se želi, ikona se može smjestiti u ponuđeno polje (kvadrat).

Sl. 24 – Prikaz ikone koja se pomiče i polje za smještanje ikone

Ikone se otvaraju tako da se:

dva puta brzo pritisne lijevu tipku miša na ikonu, ili

označi ikonu i pritisne tipka Enter.

Rad s prečicama

Prečac (Shortcut) je ikona prepoznatljiva po znaku zakošene strelice koja je povezana s određenom datotekom, mapom ili programom. Prečac se obično koristi za pokretanje nekog programa ili datoteke koja se često koristi.

Bilo koji program instaliran na računalu može se pokrenuti preko glavnog izbornika Meni (Menu) gdje je potrebno pronaći i odabrati željeni program. No, ako će se često pokretati određeni program, praktično je napraviti prečac do tog programa s radne površine. Time će se omogućiti brzo pokretanje programa dvostrukim klikom na prečac, bez potrebe za glavnim izbornikom Meni (Menu).

Prečicu se pokreće tako da se lijevom tipkom miša dvaput brzo pritisne na nju.

Kreiranje prečaca je opisano u poglavlju 2.2.

Prečaci preko tipkovnice

Da bi se postavili prečaci preko tipkovnice, potrebno je iz glavnog izbornika Meni (Menu)

odabrati naredbu Postavke (Settings) te iz novootvorenog izbornika naredbu Tipkovnica




(Keyboard). Otvara se dijaloški okvir Tipkovnica (Keyboard) u čijoj je kartici Prečaci aplikacije

(Application Shortcuts) potrebno pritisnuti na gumb Dodaj (Add).

Sl. 25 – Dijaloški okvir Tipkovnica (Keyboard) – kartica Prečaci aplikacija (Application Shortcuts)

Otvara se dijaloški okvir Naredba za prečac (Shortcut Command) – za odabir naredbe kojoj se

želi dodijeliti prečac. Pritiskom na gumb Otvori (Open) otvara se dijaloški okvi Odaberi

naredbu (Select command) u kojem se pronađe željenu naredbu i pritisne gumb Otvori

(Open). U dijaloškom okviru Naredba za prečac (Shortcut Command) odabrana naredba

potvrđuje se pritiskom na gumb U redu (OK).

Sl. 26 – Dijaloški okvir Naredba za prečac (Shortcut Command)




Zatim se otvara dijaloški okvir Prečac naredbe (Command Shortcut) – za odabir prečaca

pomoću kojeg će se naredba pozvati. Potrebno je stisnuti željenu kombinaciju tipki. Kada se

otpuste tipke na tipkovnici, dijaloški okvir Prečac naredbe (Command Shortcut) će se zatvoriti.

Naredba s dodijeljenim prečacom će se pojaviti na popisu naredbi u dijaloškom okviru

Tipkovnica (Keyboard) pod karticom Prečaci aplikacije (Application Shortcuts).

Sl. 27 – Dijaloškli okvir Prečac naredbe (Command Shortcut)




1.4 OSNOVNE RADNJE S PROZORIMA

Moguće je imati više otvorenih prozora, a samo jedan aktivan:

aktivni prozor ima istaknuti okvir, dok neaktivni ima zasivljen;

otvoreni prozor postaje aktivan ako se pritisne lijevom tipkom miša na njega;

otvoreni prozor postaje aktivan i ako se pritisne lijevom tipkom miša na njegovu minijaturu na Panelu (Panel).

Prepoznavanje različitih dijelova prozora

Osnovni dijelovi prozora su: naslovna traka, traka s izbornicima, trake alata, statusna traka i

klizači.

Sl. 28 – Elementi prozora




Dijaloški okvir

Dijaloški okvir je specifična vrsta prozora koja se otvara nakon upotrebe pojedinih alata te nudi odabir mogućnosti za izvršavanje nekog zadatka. Odabir koji se napravi potvrđuje se

pritiskom na gumb Zatvori (Close) . Za razliku od standardnih prozora, veličina im je nepromjenjiva.

Manipulacijski gumbi nalaze se u desnom kutu naslovne trake prozora:

Gumb za skrivanje prozora iza naslovne trake – naslovna traka ostaje na početnoj poziciji

Gumb za spuštanje prozora na Panel (Panel)

Gumb za širenje prozora preko cijele Radne površine (Desktop)

Gumb za zatvaranje programa i uklanjanje prozora s Radne površine (Desktop)

Pomicanje prozora

Prozore se pomiče metodom „uhvati-povuci-pusti“ drag and drop) tako da se pritisne i zadrži

pritisnutu lijevu tipka miša na naslovnoj traci i vuče pokazivač miša do mjesta na koje se želi pomaknuti prozor te potom otpusti tipka miša.

Promjena veličine prozora

Potrebno je pozicionirati se na rub prozora i, kada pokazivač poprimi oblik , pritisnuti i zadržati lijevu tipku miša te ga, korištenjem metode „uhvati-povuci-pusti“ (drag and drop), smanjiti ili povećati do željene veličine.

Sl. 29 – Primjer dijaloškog okvira




Prebacivanje između više otvorenih prozora

Prebacivanje između više otvorenih prozora obavlja se:

pritiskom lijeve tipke miša unutar željenoga neaktivnog prozora – ovaj način je moguć samo ako su prozori barem djelomično vidljivi na Radnoj površini (Desktop);

pritiskom lijeve tipke miša na minijaturu željenog prozora na Panelu (Panel) – time se odabrani prozor pojavljuje iznad svih drugih i aktivan je;

kombinacijom tipki Alt + Tab pojavljuje se okvir s prikazom otvorenih prozora. Zadrži se pritisnutu tipku Alt, a pritiskom na tipku Tab premješta se između otvorenih prozora. Kada se pozicionira na željeni prozor, otpusti se tipku Alt.

Sl. 30 – Prebacivanje između otvorenih prozora - pomoću tipki Alt + Tab




2 RAD S DATOTEKAMA

2.1 OSNOVNI POJMOVI

Datoteka (File) je skup digitalnih podataka zapisanih u memoriji kao logička cjelina. Svaku datoteku karakterizira njen početak, kraj, veličina i ime. Datoteke se zbog bolje preglednosti (lakšeg snalaženja) smještaju u Mape (Folders).

Pokretanje upravljanja datotekama

U operacijskom sustavu Linux Lite upravljanje datotekama može se vršiti pomoću:

Početne mape (Home Folder) – jednostavna inačica aplikacije za upravljanje datotekama, ili

Upravitelja datotekom (File Manager) – aplikacija Thunar za upravljanje datotekama.

Prikaz prozora upravitelja datotekama može se podešavati preko izbornika pojedinog

izbornika. Prozoru se može mijenjati:

prikaz Staze (Path),

prikaz Bočnog okna (Side pane).

POČETNA MAPA

Pokretanje upravljanje datotekama pomoću Početne mape (Home Folder) vrši se na nekoliko načina:

pritiskom na ikonu Početna mapa (Home Folder) na Panelu (Panel),

pokretanjem prečice koja se obično nalazi na Radnoj površini (Desktop) računala, ili

preko glavnog izbornika Meni (Menu) odabirom naredbe Dodaci (Accessories) i iz novootvorenog izbornika Početna mapa (Home Folder).




Sl. 31 – Prozor Home Folder – root

U upravitelju datotekama Početna mapa (Home Folder) ima ikonu a naziv sukladno s korisničkim imenom. U ovom slučaju korisnik je root pa se tako zove i ova mapa. Korisničke datoteke su:

Mapa radne površine (Desktop) – za prikaz mapa i datoteka na radnoj površini. Ovu se mapu može pozvati ako se na Radnoj površini (Desktop) pritisne desnu tipku i iz brzog izbornika izabere naredbu Otvori u novom prozoru (Open in New Window),

Mapa dokumenata (Documents) – koristi se za organizaciju i pohranjivanje dokumenata (tekstualne datoteke, radne knjige, prezentacije…),

Mapa preuzeto s interneta (Downloads) – koristi se za pohranjivanje dokumenata i programa preuzetih s interneta,

Glazbena mapa (Music) – koristi se za organizaciju i pohranjivanje glazbe,

Mapa slika (Pictures) – koristi se za organizaciju i pohranjivanje slika,

Mapa javno (Public) – koristi se za pohranjivanje dokumenata i programa koji su vidljivi drugim korisnicima s kojima smo u mreži (npr. u tvrtkama su računala često spojena na lokalnu mrežu računala),

Mapa predložaka (Templates) – koristi se za organizaciju i pohranjivanje predložaka,

Mapa videozapisa (Videos) – koristi se za organizaciju i pohranjivanje video materijala.

Kreiranje nove mape u mapi Glazba (Music):

1. Potrebno je otvoriti Početnu mapu (Home Folder) pritiskom na ikonu Početna mapa

(Home Folder) na Panelu (Panel). 2. U dijaloškom okviru upravljanja datotekama potrebno je otvoriti mapu Glazba (Music). 3. Unutar mape Glazba (Music) potrebno je ili pritisnuti kombinaciju tipki Shift + Crtl + N

ili iz izbornika Datoteka (File) odabrati naredbu Napravi novu (Create New) i odabrati Mapa (Folder).




4. U dijaloškom okviru Napravi novu... (Create New...) potrebno je imenovati mapu i u nju pohraniti datoteke, podmape, programe. Dijaloški okvir zatvara se pritiskom na gumb U redu (OK).

Sl. 32 – Dijaloški okvir Napravi novu... (Create New…) za unos imena datoteke

UPRAVITELJ DATOTEKOM

Upravljanje datotekama Upravitelj datotekom (File Manager) pokreće se na nekoliko načina:

pritiskom na ikonu Otvori mapu s Thunarom (Open Folder with Thunar) na Panelu (Panel), ili

pokretanjem prečice koja se obično nalazi na Radnoj površini (Desktop) računala.

Sl. 33 – Upravitelj datotekom (File Manager)




Ako se ikona Otvori mapu s Thunarom (Open Folder with Thunar) ne nalazi na Panelu

(Panel), na Radnoj površini (Desktop) ili u glavnom izborniku Meni (Menu), potrebno ju je

dodati.

Naredba se dodaje u glavni izbornik tako da se iz glavnog izbornika Meni (Menu) odabere

naredbu Postavke (Settings) i iz novootvorenog izbornika naredbu Glavni meni (Main Menu).

U dijaloškom okviru Glavni izbornik (Main Menu) pronalazi se naredbu Otvori mapu s

Thunarom (Open Folder with Thunar) i lijevom tipkom miša se pritisne na prazan kvadrat

pored ikone da bi se ikona dodala u glavni izbornik. Dijaloški se okvir zatvara pritiskom na

gumb Zatvori (Close).

Navigacija po uređajima za pohranu

Rad s datotekama i mapama pomoću upravitelja podataka

Upravitelji datotekama (File Managers) koriste se zbog hijerarhijskog prikaza mapa i datoteka unutar uređaja za pohranu podataka.

Sl. 34 – Prozor Upravitelja datotekama – File Manager i Home Folder

Glavni dijelovi prozora upravitelja datotekama su:

Traka s izbornicima (Menu bar) – prikaz raspoloživih izbornika.

Traka staze (Path bar) – adresa lokacije u kojoj se trenutno korisnik nalazi. Svaka datoteka/mapa ima svoju Stazu (Path) – adresu lokacije na kojoj je smještena. U Upravitelju datotekom (File Manager) iz izbornika Prikaz (View) odabire se naredbu Odabir lokacije (Location Selector) i željeni prikaz alatne trake: Stil trake staze (Pathbar Style) ili Stil alatne trake (Toolbar Style).




Sl. 35 – Adresna traka – Pathbar i Toolbar

Pored adresne trake, ovisno o upravitelju datotekama, nalaze se gumbi za:

o prikaz razine ovlaštenja korisnika (npr. You are in super user mode),

o otvaranje Nove kartice (New Tab) ,

o kretanje među mapama ,

o povratak na Početnu mapu (Home Folder) .

Bočno okno (Side Pane) – za prikaz glavnih mapa, raspoloživih diskova i USB priključaka i korisničkih prečaca. Ako se pritisne lijevom tipkom miša na neku mapu, u desnom dijelu prozora pokazuje se sadržaj te mape.

Glavno područje (Main area) – prikazuje sadržaj mapa, diskova ili USB priključaka odabranih iz Bočnog okna (Side Pane). Mape u desnom dijelu prozora se otvaraju dvostrukim klikom lijeve tipke miša.

Sl. 36 – Upravitelj datotekom (File Manager) – prikaz detalja prozora

Adresna traka

Navigacijski gumbi

Manipulacijski

gumbi

Bočno

okno

Alatna

traka

Statusna

traka




Kreiranje prečaca

Prečac za neku mapu kreira se u Upravitelju datotekom (File Manager) tako da se zadrži

pritisnutu desnu tipku miša na mapi i iz brzog izbornika desnom tipkom miša odabere se

Pošalji na (Send To) i:

Bočno okno (Side Pane) - unutar dijaloškog okvira Upravitelj datotekom (File

Manager) s lijeve strane pojavljuje se veza s izvornom mapom,

Radnu površinu (Desktop) - pojavljuje se veza s izvornom mapom na radnoj površini,

neko drugo mjesto za smještaj prečaca Čvrsti disk (Hard drive), Primatelju

elektroničke pošte (Mail Recipent) i dr.

Sl. 37 – Kreiranje prečaca

Ako se npr. na Radnoj površini (Desktop) želi izraditi prečac do mape Glazba (Music), to se

može napraviti i na sljedeći način:

1. pritisne se desnu tipku miša na Radnu površinu (Desktop) i iz brzog izbornika odabere naredbu Otvori u novom prozoru (Open in New Window),

2. u dijaloškom okviru Radna površina (Desktop) iz bočnog okna odaberu se mape Korisnika (User) i desnom tipkom miša pritisne se na mapu Glazba (Music),

3. u brzom izborniku odabere se naredbu Pošalji (Send to), 4. iz novootvorenog izbornika odabire se Radna površina (napravi vezu) (Desktop

(Create Link)).




Sl. 38 – Izrada veze na mapu Music

Prikaz unutar operativnog sustava uređaja za pohranu podataka , mape,

datoteke u hijerarhijskoj strukturi

Svaki uređaj posjeduje ikonu i dodijeljeni naziv.

Može biti jedan Čvrsti disk (Hard Disk Drive), može ih biti više ili jedan može biti podijeljen na Više dijelova (Partitions).

Uređaji koje operativni sustav koristi za pohranu podataka označeni su ili zadanim nazivom

(npr. Moj stik, Radni disk), ili kapacitetom uređaja (npr. 360 GB File System) i dostupni su

preko upravitelja datotekama. Naziv priključenog uređaja mijenja se tako da se pritisne

desnom tipkom miša na ikonu uređaja i iz brzog izbornika odabere naredbu Svojstva

(Properties). Otvara se dijaloški okvir Svojstva (Properties) u čijoj kartici Općenito (General)

valja unijeti novi Naziv (Name).

Uređaji za pohranu podataka su:

Disketa (Floppy disk),

Tvrdi disk (Hard Disk) – mjesto trajne pohrane podataka,

Mrežni disk – tvrdi disk spojen na lokalnu mrežu računala pristup: otvaranjem prozora Upravitelj datotekom (File Manager) i

odabirom Mreže (Network) iz Bočnog okna (Side pane),

USB stick,

CD-RW (Compact Disk ReWritable),

DVD-RW (Digital Versatile Disc ReWritable).




Mjerna jedinica veličine datoteka i mapa: KB, MB, GB

1 KB (kilobyte) - 1024 bajta (približno tisuću bajta)

1 MB (megabyte) - 1024 kilobajta (približno milijun bajta)

1 GB (gigabyte) - 1024 megabajta (približno milijardu bajta ili tisuću megabajta)

Zašto raditi dodatnu kopiju na prijenosne uređaje za pohranu podataka

Rezervne kopije (Backups) datoteka preporuča se pohraniti na neki od prijenosnih medija te

na taj način osigurati originalni izvor podataka u slučaju gubitka ili oštećenja.

Prednosti čuvanja podataka na mrežnim uređajima

Ako je računalo spojeno na mrežu računala, može se pristupiti zajedničkim podacima i

uređajima dijeljenima s ostalim računalima u mreži. U prozoru Upravitelja datotekama (File

Manager) iz izbornika Kreni (Go) odabere se naredbu Mreža (Network). U prozoru upravitelja

datotekama je prikazan popis mrežnih uređaja (npr. printeri) i mreže na koju je računalo

spojeno.

Sl. 39 – File Manager - Network

Čuvanje podataka na mrežnim ili on-line uređajima omogućava dostupnost podataka:

istodobno svim korisnicima koji imaju dozvolu pristupa,

korisnicima na udaljenim lokacijama,

trajno čuvanje podataka.




2.2 DATOTEKE I MAPE

Otvaranje prozora za prikaz svojstava mape

Nakon što se pritisne desnu tipku miša na mapu, u brzom izborniku odabire se naredbu Svojstva (Properties). U otvorenom dijaloškom okviru Svojstva (Properties), pod karticom Općenito (General), dostupne su informacije o nazivu i veličini mape.

Podešavanje pogleda na uređaje i mape

Ponekad se, kada prozor nije maksimiziran, ne vide sve informacije o uređajima i mapama. Tada se pojave vertikalni i/ili horizontalni klizači koji se koriste za pregled cijelog sadržaja prozora. Također, može se prilagoditi veličina prozora tako da je cijela visina i/ili dužina prozora vidljiva na način da se:

1. pokazivačem miša valja pozicionirati na rub prozora koji se želi pomaknuti, 2. kada pokazivač miša promijeni oblik u strelice koje pokazuju u kojem se smjeru može

pomaknuti rub prozora, porebno je metodom „uhvati-povuci-pusti“ (drag and drop) pritisnuti i zadržati lijevu tipku miša, odvući rub prozora do željenog mjesta te otpustiti lijevu tipku miša.

Istovremeno mijenjanje visine i širine prozora radi se tako da se pokazivač miša pozicionira u bilo koji kut prozora te također metodom Povuci i pusti odredi veličina prozora.

Kreiranje mape i podmape

Kreiranje mape

Za kreiranje mape na Radnoj površini (Desktop), pritisne se desnu tipku miša i pozove brzi izbornik u kojem se odabere naredbu Napravi mapu (Create Folder). U dijaloškom okviru Napravi novu mapu (Create New Folder) unosi se naziv. Pritiskom na gumb Napravi (Create) otvara se nova mapa.

Kreiranje podmape

Podmapa se u Upravitelju datotekom (File Manager) može kreirati tako da se otvori bilo koju mapu (dvostrukim pritiskom lijeve tipke miša na nju) te se:

iz izbornika Datoteka (File) odabere naredbu Napravi mapu (Create Folder), ili

pritisne desnu tipku miša i iz brzog izbornika odabere naredbu Napravi mapu (Create Folder).

Podmapa se u upravitelju datotekama Početna mapa (Home Folder) može kreirati tako da se:

iz izbornika Datoteka (File) odabere naredbu Napravi novu (Create New) te iz

novootvorenog izbornika odabere Mapa (Folder),




pritisne kombinacija tipki Shift + Crtl + N, ili

pritisne desnu tipku miša i iz brzog izbornika odabere naredbu Napravi mapu (Create Folder).

2.3 RAD S DATOTEKAMA

Datoteka je određena imenom i ekstenzijom ili nastavkom. Ekstenzija upućuje na tip datoteke (tekstualna, multimedijalna...), tj. govori kojom je aplikacijom datoteka izrađena.

Datotečni nastavci (ekstenzije) često korištenih datoteka:

.exe – izvršne

.sys, .dll – sistemske

.tmp, .temp – privremene

.rar, .zip, .7z – sažete (komprimirane)

.jpg, .jpeg, .gif, .png – slikovne

.mp3, .wav, .wma – audio

.avi, .wmv, .mpg, .mp4 – video

.txt – tekstualna npr. Text Editor

.rtf, .odt, .ott – LibreOffice Writer

.ods, .ots – LibrOffice Calc

.odp, .otp – LibreOffice Impress

.odb – LibreOffice Base

.pdf – (Portable Document Format) - Adobe Acrobat

.htm, .html, .asp, .aspx, .php - web




Odabir statusa datoteke

Datoteku/mapu je potrebno označiti i pritisnuti desnu tipku miša te iz brzog izbornika odabrati naredbu Svojstva (Properties). U otvorenom dijaloškom okviru Svojstva (Properties) u kartici Dopuštenja (Permissions) mogu se zadati sljedeći pristupi dokumentu:

Za čitanje i pisanje (Read and Write) – moguće je raditi sve promjene nad originalnom datotekom.

Samo za čitanje (Read Only) – datoteku je moguće otvoriti i raditi promjene u njoj, ali kada se želi spremiti otvorit će se dijaloški okvir Spremi kao (Save As). Nova datoteka se sprema pod drugim imenom, a originalna datoteka neće biti promijenjena jer je dostupna samo za čitanje.

Samo za pisanje (Write Only) – svaki put se otvara prazna datoteka i sadržaj se ne može vidjeti sve dok se dopuštenja na promijene.

Nijedan (None) – nije moguće ni čitanje ni pisanje.

Odabir se potvrđuje gumbom Zatvori (Close).

Sl. 40 – Dijaloški okvir Svojstva (Properties) mape – kartica Dopuštenja (Permissions)

Ako se datoteci/mapi želi ukloniti odabrana opcija, potrebno je u dijaloškom okviru Svojstva (Properties) odabrati neku drugu opciju.




Sortiranje prikaza datoteka unutar mape

Prikaz datoteka u Upravitelju datotekom (File Manager)

U izborniku Prikaz (View) na traci s izbornicima mogu se odabrati naredbe za:

Slaganje stavki (Arrange Items) i jedan od načina slaganja datoteka:

o Sortiraj po imenu (Sort by Name) o Sortiraj po veličini (Sort by Size) o Sortiraj po tipu (Sort by Type) o Sortiraj po datumu izmjene (Sort by Modification Date) o Rastući (Ascending) – popis po abecedi od A do Ž o Padajući (Descending) – popis po abecedi od Ž do A

Sl. 41 – Sortiranje datoteka

povećavanje veličine ikona:

o Uvećaj (Zoom in) ikone o Smanji (Zoom out) ikone o Normalna veličina (Normal Size) ikona

prikaz dokumenata pomoću:

o Prikaza poput ikona (View as Icons) – ispod ikone je prikazan samo naziv dokumenata. Naredba se može izvršiti i pritiskom kombinacije tipki Ctrl + 1.

o Prikaza poput detaljne liste (View as Detailed List) – uz ikonicu su prikazani detalji o dokumentu (veličina, tip dokumenta i sl.). Naredba se može izvršiti i pritiskom kombinacije tipki tipki Ctrl + 2.

o Prikaza poput kratke liste (View as Compact List) – uz ikonicu je prikazan naziv. Naredba se može izvršiti i pritiskom kombinacije tipki tipki Ctrl + 3.




Sl. 42 – Izbornik Prikaz (View)

Prikaz datoteka u Početnoj mapi (Home Folder)

U izborniku Prikaz (View) na traci s izbornicima mogu se odabrati naredbe za:

prikaz dokumenata:

o Prikaz ikona (Icon View) – ispod ikone je prikazan samo naziv dokumenata o Prikaz ikona (Thumbnail View) – prikaz velikih ikona o Kompaktni prikaz (Compact View) – uz ikonicu je prikazan samo naziv o Detaljni popis (Detailed List) – uz ikonicu su prikazani detalji o dokumentu

(veličina, tip dokumenta i sl.)

Sortiranje datoteka (Sort Files) i jedan od načina slaganja datoteka u Rastući (Ascending) ili Padajući (Descending) niz:

o Po imenu (By Name) o Po vremenu izmjene (By Modification Time) o Po veličini (By Size) o Po tipu datoteke (By File Type)

Sl. 43 – Sortiranje datoteka




Dobre prakse u imenovanju mapa i datoteka

Prilikom imenovanja datoteka i mapa valjalo bi koristiti suvisle nazive koji će ukazivati na njihov sadržaj.

Promjena naziva - Preimenovanje datoteka i mapa

Da bi se preimenovalo mapu/datoteku, potrebno je:

pritisnuti desnom tipkom miša na ikonu mape/datoteke i iz brzog izbornika odabrati naredbu Preimenuj (Rename) te u dijaloškom okviru Preimenuj (Rename) unijeti novi naziv, ili

pritisnuti desnom tipkom miša na ikonu mape/datoteke i iz brzog izbornika odabrati naredbu Svojstva (Properties) te u dijaloškom okviru Svojstva (Properties) u polje Naziv (Name) unijeti naziv, ili

označiti datoteku/mapu, pritisnuti tipku F2 i u dijaloškom okviru Preimenuj datoteku (Rename File) upisati novi naziv. Pritiskom na gumb U redu (OK) dijaloški okvir se zatvara.

2.4 OPERACIJE NAD DATOTEKAMA I MAPAMA

Označavanje datoteka i mapa

Datoteke/mape se označavaju tako da se pokazivačem miša pozicionionira na mapu i pritisne lijevu tipku miša. Ako se želi označiti više datoteka/mapa:

pritisne se i zadrži lijevu tipku miša te se vuče pokazivač miša dok se ne označi željena grupa datoteka/mapa;

u nizu: nakon što se označi prva datoteka, drži se pritisnuta tipka Shift i označi se krajnja datoteka u nizu. Otpusti se tipka Shift.

koje nisu u nizu: drži se pritisnuta tipka Ctrl sve dok se mišem ne označe željene datoteke/mape;

označavanje svih ikona (datoteka, mapa, programa, prečica): kombinacijom tipki Ctrl + A ili se iz izbornika Uredi (Edit) na alatnoj traci odabere naredba Odaberi sve (Select All Files).

Kopiranje sadržaja datoteka i mapa

Kopiranje se sadržaja izvodi tako da se u upravitelju datoteka:

1. u Bočnom oknu (Side Pane) pronađe mapa koju se želi kopirati, a u desnom dijelu prozora označi datoteka koju se želi kopirati,

2. pritisne desna tipka miša i u brzom izborniku odabere naredbu Kopiraj (Copy), ili se pritisne kombinacija tipki Ctrl + C,

3. putem Bočnog okna (Side Pane) pozicionira na mjesto gdje se želi smjestiti kopija, 4. pritisne desnu tipku miša i iz brzog izbornika odabere naredbu Zalijepi (Paste), ili se

pritisne kombinacija tipki Ctrl + V.




Kopiranje metodom „uhvati-povuci-pusti“ (drag and drop):

1. označi se datoteka ili mapa koju se želi kopirati,

2. na označenoj datoteci ili mapi potrebno je pritisnuti i zadržati lijevu tipku miša te

pritisnuti i zadržati tipku Ctrl,

3. vući pokazivač miša do željene pozicije,

4. otpustiti tipku miša i potom tipku Ctrl. Kopija je zalijepljena na novu poziciju.

Premještanje datoteka i mapa

U upravitelju datoteka premještanje datoteka ili mapa izvodi se tako da se:

1. u Bočnom oknu (Side Pane) pronađe i označi datoteku/ mapu koju se želi premjestiti, 2. zadrži pritisnutu desnu tipku miša i odabere iz brzog izbornika naredbu Izreži (Cut), 3. putem navigacijskog okna pozicionira se na mjesto gdje se želi premjestiti

datoteku/mapu 4. pritisne desnu tipku miša i odabere iz brzog izbornika naredbu Zalijepi (Paste).

Premještanje metodom „uhvati-povuci-pusti“ radi se na isti način kao i kopiranje, ali se pritom ne koristi tipku Ctrl.

Iz upravitelja datotekama metodom ''uhvati-povuci-pusti'' datoteke i mape se trajno premještaju. Međutim, metodom ''uhvati-povuci-pusti'' datoteke i mape se kopiraju u upravitelja datotekama.

Brisanje datoteka i mapa premještanjem u Smeće (Trash) radi se na neki od sljedećih načina:

putem upravitelja datotekama: u bočnom oknu potrebno je naći lokaciju na kojoj se nalazi datoteka ili mapa te u desnom prozoru označiti datoteku ili mapu koja se želi obrisati. Iz izbornika Uredi (Edit) valja odabrati naredbu Obriši (Delete);

putem miša: o pritisnuti desnu tipku miša na mapu ili datoteku i iz brzog izbornika odabrati

naredbu Obriši (Delete) , ili o metodom „uhvati-povuci-pusti“ (drag and drop): zadržati pritisnutu lijevu tipku

miša na datoteci ili mapi koju se želi obrisati te je odvući do Smeća (Trash);

putem tipkovnice: označiti mapu ili datoteku i pritisnuti tipku Delete na tipkovnici.

Vraćanje obrisanih datoteka i mapa iz smeća

Obrisane datoteke/mape koje se nalaze u Smeću (Trash) mogu se vratiti na njihovu prvobitnu lokaciju na računalu. U upravitelju datotekom potrebno je u Bočnom oknu (Side Pane) odabrati Smeće (Trash). U desnom dijelu prozora pojavi se sadržaj smeća. Potrebno je pronaći datoteku/mapu koja se želi vratiti na prvobitnu lokaciju i pritisnuti desnu tipku miša te iz brzog izbornika odabrati naredbu Vrati (Restore).




Pražnjenje Smeća

Za trajno brisanje Smeća (Trash) potrebno je u upravitelju datotekom:

iz bočnog okna odabrati Smeće (Trash) i izbornika Datoteka (File) naredbu Isprazni smeće (Empty Trash);

desnim klikom na ikonu Smeće (Trash) iz brzog izbornika odabrati naredbu Isprazni smeće (Empty Trash).

2.5 PRETRAŽIVANJE UREĐAJA ZA POHRANU PODATAKA

Da bi se mogli pretraživati uređaji za pohranu podataka, potrebno je prvo instalirati alat za

pretraživanje podataka. Potrebno je iz glavnog Izbornika (Menu) odabrati naredbu Sistem

(System) te iz novootvorenog izbornika Sistem (System) naredbu Instaliraj pretraživač

datoteka i mapa (Install File & Folder Search). Otvara se prozor Terminala u kojemu je

potrebno odobriti pokretanje instalacije upisivanjem lozinke.

Sl. 44 – LXTerminal

Instalacija se odvija automatski. Nakon što je instalacija gotova, Program za pretraživanje

(Catfish) može se pronaći u glavnom Meniju (Menu), pod izbornikom Dodaci (Accessories).




Sl. 45 – Program za pretraživanje Catfish

U prazno polje ispod naslova Catfish upisuje se pojam koji se pretražuje. Može se odabrati:

opcija za traženje Točnog naziva (Exact match), među Skrivenim datotekama (Hidden

files) ili Ograničiti potragu (Limit results) na zadani broj rezultata pretrage,

Vrsta datoteke (File type) – Dokumenti (Documents), Slike (Images), Glazba (Music) ili

Videozapisi (Videos),

Mapa (Folder) koja se pretražuje,

Vrsta pretrage (Search method) – Pronađi (Find).

Na kraju je potrebno pritisnuti gumb Pronađi (Find). U desnoj strani prozora bit će prikazani

svi dokumenti i sadržaj datoteke sa zadanim imenom.

Sl. 46 – Primjer pretraživanja




Pretraživanje uređaja za pohranu podataka koristeći se zamjenskim znakovima: vrste

datoteka, prvo slovo imena datoteke

Ako se ne možete sjetiti imena tražene datoteke, koriste se zamjenski znakovi umjesto slova:

zvjezdica (*). Ako se u polje za unos naziva upiše ekstenziju dokumenta koji se želi pronaći:

*.*txt izlistat će se sve datoteke s ekstenzijom .txt,

*.*bmp izlistat će sve datoteke s ekstenzijom .bmp, itd.

Pretraživati se može i koristeći pojedina slova imena datoteke, npr.:

*t.* izlistat će sve datoteke čije ime završava slovom t.




3 USLUŽNI PROGRAMI

3.1 TEXT EDITOR

Text Editor je jednostavni tekstualni editor, limitiranih mogućnosti oblikovanja teksta. Aplikacija Text Editor pokreće se preko glavnog izbornika Meni (Menu). U glavnom izborniku Meni (Menu) odabere se naredbu Dodaci (Accessories) i iz novootvorenog izbornika pokrene se Text Editor.

Prazni dokument Text Editor može se otvoriti ako se pritisne desnu tipku miša i iz brzog izbornika odabere naredbu Napravi iz predloška (Create From Template) te iz novootvorenog izbornika naredbu Praznu datoteku (Empty File).

Sl. 47 – Text Editor – glavni dijelovi prozora

Kada se želi datoteku prvi puta spremiti, iz izbornika Datoteka (File) potrebno je odabrati naredbu Spremi kao (Save As). Otvara se dijaloški okvir Spremi kao (Save As) u kojem se upisuje naziv datoteke u polju Naziv (Name) i lokacija na kojoj će se datoteka spremiti pomoću polja Spremi u mapu (Save in folder). Dijaloški okvir Spremi kao (Save As) otvara se i pritiskom na kombinaciju tipki Shift + Ctrl + S.

U slučaju da je datoteka već spremljena na određeno mjesto i pod određenim imenom, za spremanje promjena dovoljno je kliknuti na naredbu Spremi (Save), ili koristiti kombinaciju tipki Ctrl + S .




3.2 RAD S PROGRAMOM ZA KOMPRIMIRANJE DATOTEKA

Komprimiranjem (sažimanjem) se smanjuje prostor koji ti podaci zauzimaju na disku. Programe za komprimiranje također se koristi i za spajanje velikog broja datoteka i mapa u jednu komprimiranu datoteku. Neki od popularnih programa za komprimiranje datoteka su: 7zip, Zipeg, tar.gz i sl.

Dodavanje datoteke u komprimiranu mapu

Za komprimiranje (sažimanje) datoteke ili mape, potrebno je iz glavnog izbornika Meni (Menu) odabrati izbornik Dodaci (Accessories) te Program za komprimiranje (Unzip/Compress Files). Otvara se dijaloški okvir programa za komprimiranje Xarchiver 0.5.2.

Sl. 48 – Osnovni prozor programa za komprimiranje

Pritiskom na ikonu Otvori arhivu (Open an archive) može se otvoriti postojeća arhiva pomoću dijaloškog okvira Otvori arhivu (Open an archive).

Pritiskom na ikonu Napravi novu (Create a new archive) može se napraviti nova arhiva pomoću dijaloškog okvira Napravi novu arhivu (Create a new archive).




Sl. 49 – Dijaloški okvir Napravi novu arhivu (Create a new archive)

U dijaloškom okviru Napravi novu arhivu (Create a new archive) određuje se:

Naziv (Name) arhive,

preko bočnog okna mjesto gdje će se arhiva pohraniti: o Pohrani u mapi (Save in folder) – ako mapa u koju se arhiva želi spremiti

postoji, potrebno ju je preko bočnog okna pronaći, ili o Napravi mapu (Create foder) – ako mapa u koju se arhiva želi spremiti ne

postoji, potrebno je preko bočnog okna odrediti mjesto gdje će se nova mapa pohraniti te pritisnuti gumb Napraviti mapu (Create Folder),

Vrsta arhive (Archive Type) – ekstenzija koju će arhiva imati (npr. .zip, .rar i sl.).

Pritiskom na gumb Napravi (Create) otvara se nova prazna arhiva.

Sl. 50 – Ikona arhive




U prozoru programa za komprimiranje, koji sada nosi zadani naziv arhive, pritiskom na ikonu

Dodaj datoteke (Add files) otvara se dijaloški okvir Dodaj datoteke (Add files) u čijoj se kartici Odabir (Selection) pronalaze datoteke koje će se dodati arhivi. U kartici Mogućnosti (Opcije) može se podesiti stupanj Komprimiranosti (Compression) i zadati Lozinka

(Password). Odabir se potvrđuje pritiskom na gumb Dodaj (Add) .

I u dijaloškom okviru programa za komprimiranje može se postaviti lozinka preko izbornika Postupci (Actions), odabirom naredbe Unesi lozinku (Enter password) ili kombinacijom tipki Ctrl + R.

Pritiskom na manipulacijski gumb izlazi se iz arhive.

Sl. 51 – Dijaloški okvir prozora za komprimiranje Xarchiver 0.5.2

Ako se komprimiranoj datoteci želi dodati datoteka ili mapa, potrebno je otvoriti arhivu ili dvostrukim pritiskom na lijevu tipku miša ili iz brzog izbornika odabirom Otvori (Open).

Prikazuje se sadržaj arhive. Pritiskom na ikonu Dodaj datoteke (Add files) preko dijaloškog okvira Dodaj datoteke (Add files) pronalaze se i dodaju novi dokumenti.




Raspakiravanje komprimirane mape

Sl. 52 – Brzi izbornik arhive

Da bi se raspakirala komprimirana mapa, potrebno je pritisnuti desnu tipku miša na ikonu

komprimirane mape i iz brzog izbornika odabrati naredbu Otvori (Open).

Otvara se dijaloški okvir programa za komprimiranje koji nosi naziv arhive. Potrebno je

pritisnuti gumb Izdvoji datoteke (Extract files) . Otvara se novi dijaloški okvir Izdvoji

datoteke (Extract files) u kojem se određuje:

Sl. 53 – Dijaloški okvir Izdvoji datoteke (Extract files)

Mjesto izdvajanja (Extract to) datoteka ili mapa iz arhive,




Datoteke (Files) koje se izdvajaju - sve ili samo neke, te

dodatne Opcije (Options):

o Prebriši postojeće datoteke (Overwrite existing files),

o Osvježi postojeće datoteke (Freshen existing files),

o Ažuriraj postojeće datoteke (Update existing files), ili

o Lozinka (Password) – unijeti lozinku ako je arhiva zaštićena lozinkom.

Dijaloški okvir Izdvoji datoteke (Extract files) može se otvoriti ako se iz brzog izbornika

odabere naredbu Izdvoji u (Extract To).

Ako se datoteke žele izdvojiti u datoteku u kojoj se nalazi arhiva, iz brzog izbornika je potrebno

odabrati naredbu Izdvoji ovdje (Extract Here).




3.3 VIRUSI I ANTIVIRUSNI PROGRAMI

Virus je zlonamjeran program s mogućnošću auto replikacije. U računalu traži druge datoteke nastojeći ih inficirati, a krajnji cilj mu je širenje na druga računala. Ovisno o zlonamjernom kodu koji sadrži, uzrokuje veće ili manje štete na računalu. Virus se širi prenošenjem i otvaranjem zaraženih datoteka (e-mail privici, zaražene datoteke na prijenosnim medijima i sl.).

Iako virusi za računala s operacijskim sustavom Linux nisu toliko popularni, preporučuje se instalacija antivirusnog programa. Antivirusni programi koriste se za pronalazak i uklanjanje malicioznih softvera. Na tržištu postoji čitav niz besplatnih antivirusnih programa namijenjenih i za operacijski sustav Linux. Neki od njih su:

Avas! – Linux Home Edition

BITDefender – Antivirus Scanner for Unices

Clam AntiVirus

AVG Antivirus Free – For Linux

Ako se npr. uz pomoć antivirusnog softvera ClamAV želi pregledati (skenirati) uređaj, mapa ili

datoteka, to se može napraviti tako da se s Panela (Panel) odabere Terminal (Terminal) i

upiše naredbu:

sudo apt-get install clamtk – naredba za instaliranje programa ClamAV;

sudo apt-get install clamav-freshclam – naredba za ažuriranje programa;

clamscan – za skeniranje;

freshclam – naredba za ažuriranje programa.

Antivirusni program potrebno je redovito ažurirati, odnosno preuzimati s interneta nove definicije virusa (najbolje je postaviti ga na način da to radi automatski prilikom spajanja). Ako se to ne napravi, antivirusni program postaje beskoristan jer ne može detektirati nove vrste zloćudnog softvera.

Više o zaštiti od virusa i drugih malicioznih programa možete saznati u priručniku Osnovni

pojmovi informacijske tehnologije, u poglavlju Zaštita prilikom korištenja ICT tehnologije,

objavljenom na sljedećem linku:

www.itdesk.info/prirucnik_osnovni_pojmovi_informacijske_tehnologije.pdf.

http://www.itdesk.info/prirucnik_osnovni_pojmovi_informacijske_tehnologije.pdf




4 UPRAVLJANJE PISAČIMA I ISPISOM

4.1 ODABIR PISAČA S LISTE INSTALIRANIH

Ako postoji više pisača, samo je jedan glavni koji automatski preuzima sve naredbe ispisa. Promjena zadanog pisača obavlja se preko glavnog izbornika Meni (Menu). U glavnom izborniku potrebno je odabrati Sistem (System) te iz novootvorenog izbornika naredbu Tiskanje (Printing). Otvara se dijaloški okvir Tiskanje – (Printing – localhost) s popisom svih printera na koje je računalo spojeno.

Sl. 54 – Dijaloški okvir Tiskanje – (Printing – localhost)

Potrebno je označiti željeni pisač i u izborniku Pisač (Printer) odabrati naredbu Postavi kao zadani pisač (Set As Default). Otvara se dijaloški okvir Postavi zadani pisač (Set Default Printer) u kojem se postavlja hoće li zadani pisač biti dostupan svim korisničkim računima na računalu (Set as the system-wide default printer) ili samo trenutnom korisničkom računu (Set as my personal default printer).

Sl. 55 – Dijaloški okvir Postavi zadani pisač (Set Default Printer)




Instaliranje/dodavanje novog pisača na računalo

Putem glavnog izbornika Meni (Menu) odabere se naredbu Sistem (System), a iz

novootvorenog izbornika naredbu Tiskanje (Printing). Otvara se dijaloški okvir Tiskanje

– (Printing – localhost) u kojem je potrebno pritisnuti gumb . U novootvorenom

izborniku Novi pisač (New Printer), među dostupnim Mrežnim pisačima (Network

Printers), pronađe se željeni pisač, pritisne gumb Dalje (Forward) i slijede

upute za dodavanje pisača.

Sl. 56 – Dijaloški okvir Novi pisač (New Printer)

Preko instalacijskog CD-a pisača.

Ispis tekstualnog dokumenta iz aplikacije za obradu teksta

U izborniku Datoteka (File) potrebno je odabrati naredbu Ispis (Print). U dijaloškom okviru

Ispis (Print) podese se postavke (broj kopija, ispis određenih stranica itd.) i pritisne gumb Ispis

(Print).




4.2 PROGRAM ZA KONTROLU ISPISA

Ako se želi provjeriti što se trenutno ispisuje, potrebno je kliknuti na ikonu u desnom kutu

Panela (Panel). Otvara se dijaloški okvir Stanje ispisa dokumenta (Document Print Status) u

kojem su prikazani trenutni zadaci poslani na ispis.

Sl. 57 – Dijaloški okvir Stanje ispisa dokumenta (Document Print Status)

Ako se želi trenutno zaustaviti ispis nekog dokumenta potrebno je dokument koji čeka svoj red

za ispis označiti i pritisnuti gumb Zaustavi odabrane poslove (Hold selected jobs) ili desnom

tipkom miša pozvati brzi izbornik u kojem se odabere naredbu Zaustavi (Hold). Za nastavak

ispisa zaustavljenog dokumenta potrebno je odabrati naredbu Nastavi (Resume).

Ako se želi prekinuti s ispisom dokumenta potrebno je označiti dokument i desnom tipkom

miša pozvati brzi izbornik u kojem se odabere naredbu Odustani (Cancel) te pritiskom na

gumb Da (Yes) potvrditi odabir.

Ako se želi dokument, koji čeka svoj red na ispis, ispisati na drugom pisaču potrebno je

označiti dokument i desnom tipkom miša pozvati brzi izbornik u kojem se odabere naredbu

Premjesti na (Move To) i iz novootvorenoga brzog izbornika jedan od ponuđenih printera.




Ovaj priručnik je namijenjen za učenje uz materijale

objavljene na sljedećim linkovima:

* Skripta:

www.itdesk.info/Koristenje racunala skripta.pdf

* Video prezentacije koje prikazuju osnovno korištenje računala i upravljanje datotekama:

www.itdesk.info/hrvatski/osnove-racunala-1/



* Probni ispit:

www.itdesk.info/primjeri ispita/primjer ispita modul 2.pdf

* Video-prezentacija koja prikazuje rješavanje primjera ispita:

www.itdesk.info/hrvatski/koristenje-racunala-upravljanje-datotekama-video-rjesenje-ispita/

* Kvizovi koje korisnici/ce sami rješavaju:

www.itdesk.info/hr/e-edukacija/modul-2-koristenje-racunala-i-upravljanje-

datotekama/koristenje-racunala-upravljanje-datotekama-kviz-1/





http://www.itdesk.info/Koristenje%20racunala%20skripta.pdf

http://www.itdesk.info/hrvatski/osnove-racunala-1/



http://www.itdesk.info/primjeri%20ispita/primjer%20ispita%20modul%202.pdf

http://www.itdesk.info/hrvatski/koristenje-racunala-upravljanje-datotekama-video-rjesenje-ispita/

http://www.itdesk.info/hr/e-edukacija/modul-2-koristenje-racunala-i-upravljanje-datotekama/koristenje-racunala-upravljanje-datotekama-kviz-1/









5 OPĆI UVJETI KORIŠTENJA

Web–stranicu www.ITdesk.info je pokrenula udruga „Otvoreno društvo za

razmjenu ideja - ODRAZI“ u sklopu aktivnog promoviranja ljudskog prava na

slobodan pristup informacijama te ljudskog prava na edukaciju.

Slobodno kopirajte i distribuirajte ovaj dokument, uz uvjet da ne mijenjate ništa u

njemu!

Nad svim programima i uslugama navedenim na web–stranici ITdesk Home na web adresi ITdesk.info isključivo pravo posjeduju njihovi autori/ce. Microsoft, Windows, i Windowsxx su registrirani zaštitni znakovi tvrtke Microsoft Corporation. Ostali zaštitni znaci korišteni na ITdesk Home web–stranicama su isključivo vlasništvo njihovih vlasnika/ca. Ako imate pitanja vezana uz uporabu ili redistribuciju bilo kojeg programa, molimo kontaktirajte autore/ice dotičnog programa. Sva dodatna pitanja pošaljite na [email protected].

Ove web–stranice sadržavaju linkove na ostale web–stranice ili izvore. ITdesk.info tim NIJE odgovoran za tekstualni i/ili reklamni sadržaj, odnosno za proizvode koji su na tim web–stranicama /izvorima ponuđeni, kao što NIJE odgovoran niti za sadržaj koji je putem njih dostupan; mogućnost korištenja ili točnost sadržaja. Linkove koristite na vlastitu odgovornost. Također, ITdesk.info tim ne garantira:

da je sadržaj na ovim web–stranicama oslobođen od pogrešaka ili pogodan za svaku svrhu,

da će ove web–stranice ili web usluge funkcionirati bez pogrešaka ili prekida,

da će biti odgovarajući za Vaše potrebe,

da implementacija takvog sadržaja neće narušavati patente, autorska prava, zaštitni znak ili ostala prava neke treće strane.

Ako se ne slažete s ovim općim uvjetima korištenja ili ako niste zadovoljni web–stranicama koje pružamo, prekinite s korištenjem ovih web–stranica i web usluga. ITdesk.info tim nije odgovoran Vama, niti trećim osobama za bilo koju nastalu štetu, bila ona direktna, indirektna, slučajna ili posljedična, povezana s ili proizlazeći iz Vaše uporabe, pogrešne uporabe ovih web–stranica ili web usluga. Iako Vaše potraživanje može biti bazirano na garanciji, ugovoru, prekršaju ili nekom drugom pravnom uporištu, neovisno o našoj obaviještenosti o mogućnosti nastanka takve štete, oslobađamo se svake odgovornosti. Prihvaćanje ograničenja naše odgovornosti nužan je preduvjet korištenja ovih web–stranica i web usluga.

Svi softveri navedeni u ovom ili drugim dokumentima objavljenim na stranici ITdesk.info su navedeni samo za edukativne svrhe ili kao primjer te mi, na bilo koji način, ne preferiramo navedeni softver u odnosu na neki drugi softver. Bilo koju izjavu da neki navedeni softver preferiramo više u odnosu na drugi, koji se spominje ili ne spominje u materijalima, smatrat će se kao lažni iskaz. Našu izravnu i bezrezervnu podršku imaju jedino softveri otvorenog koda (open source) koji omogućuju korisnicima/cama da bez prepreka postanu digitalno pismeni, koriste računalo i sudjeluju u modernom informatičkom društvu.

http://www.itdesk.info/

mailto:[email protected]




Nakladnik: Otvoreno društvo za razmjenu ideja

(ODRAZI), Zagreb

ISBN: 978-953-56758-1-5