DRŽAVNI ISPIT čpp

8/13/2019 DRAVNI ISPIT pp

1/86

Ustavno ureenje

Pripremili lanovi Dravne ispitne komisije koji ispituju Opi dio Dravnog strunogispita, predmet "Ustavno ureenje".

SADRAJ PREDMETA

1. Temeljne odrede!. a#tita ljudski$ prava i temeljni$ slooda%. ajednike odrede&. Osone i politike sloode i prava'. Ustrojstvo dravne vlasti(. )rvatski saor*. Predsjednik +epulike )rvatske. -lada +epulike )rvatske

. /udena vlast10. Ustavni sud +epulike )rvatske11. edini2e lokalne i podrune 3regionalne4 samouprave1!. 5eunarodni ugovori1%. 6uropska unija1&. Promjene Ustava1'. Dravna 7namenja

PRAVNI IZVORI I LITERATURA

1. Ustav +epulike )rvatske 3"8arodne novine"'910: proi#eni tekst4!. akon o gru, 7astavi i $imni +epulike )rvatske te 7astavi i lentipredsjednika +epulike )rvatske 3"8arodne novine" ''90, !(9%, !9&4

PITANJA I ODGOVORI ZA PONAVLJANJE

1. Koje su temeljne odredbe Ustava RH?

Temeljne odrede Ustava +epulike )rvatske su; +epulika )rvatska je jedinstvena i nedjeljiva demokratska i so2ijalna drava suverenitet je neotuiv, nedjeljiv i neprenosiv trodioa vlasti ustavnost i 7akonitost sloodno osnivanje politiki$ stranaka oruane snage #tite suverenitet i neovisnost te rane teritorijalnu 2jelovitost grani2e +epulike )rvatske mogu se mijenjati samo odlukom )rvatskog

saora 7arana progonstva, odu7imanja dravljanstva te 7a#tita interesa $rvatski$

dravljana u stranoj dravi gr, 7astava i $imna sluena upotrea $rvatskog je7ika i latininog pisma.

2. Kako narod ostvaruje vlast u Republici Hrvatskoj?

1
http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_07_85_2422.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_07_85_2422.htmlhttp://www.uprava.hr/UserDocsImages/narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1990_12_55_1067.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1993_04_26_447.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1994_04_29_514.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_07_85_2422.htmlhttp://www.uprava.hr/UserDocsImages/narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1990_12_55_1067.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1993_04_26_447.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1994_04_29_514.html


2/86

8arod ostvaruje vlast i7orom svoji$ predstavnika i neposrednim odluivanjem.

3. Koje su najvie vrednote ustavnog poretka?

8ajvi#e vrednote ustavnog poretka su; slooda, jednakost, na2ionalna ravnopravnost iravnopravnost spolova, mirotvorstvo, so2ijalna pravda, po#tivanje prava ovjeka,

nepovredivost vlasni#tva, ouvanje prirode i ovjekova okoli#a, vladavina prava idemokratski vi#estranaki sustav.

. Koje su !na"ajke suvereniteta Republike Hrvatske i gdje se prostire?

/uverenitet +epulike )rvatske je neotuiv, nedjeljiv i neprenosiv, a prostire se nadnje7inim kopnenim podrujem, rijekama, je7erima, prokopima, unutra#njim morskimvodama, teritorijalnim morem te 7ranim prostorom i7nad ti$ podruja.

#. Kako je ustrojena vlast u Republici Hrvatskoj?

-last u +epuli2i )rvatskoj je ustrojena na naelu dioe vlasti na 7akonodavnu,

i7vr#nu i sudenu, a ograniena je Ustavom 7ajamenim pravom na lokalnu iregionalnu samoupravu.

8ositelj 7akonodavne vlasti je )rvatski saor, i7vr#nu vlast oavlja -lada +epulike)rvatske, a sudenu sudovi.

$. Kako su !ati%ena prava nacionalni& manjina u Republici Hrvatskoj?

U +epuli2i )rvatskoj jami se ravnopravnost pripadni2ima svi$ na2ionalni$manjina. +avnopravnost i 7a#tita prava na2ionalni$ manjina ureuje se Ustavnim7akonom o pravima na2ionalni$ manjina, koji se donosi po postupku 7a dono#enje

organski$ 7akona. akonom se moe pored opeg irakog prava, pripadni2imana2ionalni$ manjina osigurati poseno pravo da iraju svoje 7astupnike u )rvatskisaor. Pripadni2ima svi$ na2ionalni$ manjina jami se slooda i7raavanja na2ionalne

pripadnosti, sloodno sluenje svojim je7ikom i pismom i kulturna autonomija.

'. Kako se ostvaruje bira"ko pravo?

)rvatski dravljani s navr#eni$ 1 godina 3irai4 imaju ope i jednako irako pravou i7orima 7a )rvatski saor, Predsjednika +epulike )rvatske i 6uropski parlamentte u postupku odluivanja na dravnom re


3/86

svi graani i stran2i jednaki su pred sudom i drugim dravnim i inim tijelakoje imaju javne ovlasti

svatko tko se 7akonito nala7i na teritoriju +epulike )rvatske ima pravosloodno se kretati i irati oravi#te

dom je nepovrediv jami se slooda mi#ljenja i i7raavanje misli jami se slooda savjesti i vjeroispovijesti i sloodno javno oitovanje vjere ili

drugog uvjerenja sve vjerske 7ajedni2e jednake su pred 7akonom i odvojene od drave svim graanima pri7naje se pravo na javno okupljanje i mirni prosvjed jami se pravo na sloodno udruivanje u sindikate i druge udruge svaki graanin ima pravo, pod jednakim uvjetima, sudjelovati u oavljanju

javni$ poslova i iti primljen u javne slue svi graani +epulike )rvatske s navr#eni$ 1 godina imaju irako pravo,

ope i jednako svaki graanin ima pravo slati predstavke i pritue, davati prijedloge

dravnim i javnim tijelima i doiti na nji$ odgovor vojna ove7a i orana +epulike )rvatske dunost je svi$ 7a to sposoni$

graana.

). *to je Hrvatski sabor?

)rvatski saor je predstavniko tijelo graana i nositelj 7akonodavne vlasti u+epuli2i )rvatskoj.

1+. Koliki je broj !astupnika u Hrvatskom saboru ?

)rvatski saor ima najmanje 100, a najvi#e 1(0 7astupnika koji se, na temelju opeg ijednakog irakog prava, iraju neposrednim tajnim glasovanjem na etiri godine 3po1& 7astupnika i7 10 i7orni$ jedini2a, 7astupni2i manjina i 7astupni2i dijaspore4.Pravo na sudjelovanje u dioi 7astupniki$ mjesta u i7ornoj jedini2i ostvaruju listekoje na i7orima doiju najmanje '> vaei$ glasova iraa.

Pripadni2i na2ionalni$ manjina u +epuli2i )rvatskoj imaju pravo irati osam7astupnika u )rvatski saor koji se iraju u posenoj i7ornoj jedini2i koju ini

podruje +epulike )rvatske.

U i7orima 7a )rvatski saor irai koji nemaju preivali#te u +epuli2i )rvatskoj

imaju pravo i7arati tri 7astupnika, u skladu sa 7akonom.

11. Kada Hrvatski sabor !asjeda redovito, a kad i!vanredno?

)rvatski saor redovito 7asjeda dva puta godi#nje; i7meu 1'. sijenja i 1'. srpnja tei7meu 1'. rujna i 1'. prosin2a.

)rvatski saor 7asjeda i7vanredno na 7a$tjev predsjednika +epulike, -lade +) iliveine 7astupnika. Predsjednik )rvatskog saora moe u7 pret$odno priavljenomi#ljenje kluova 7astupnika parlamentarni$ stranaka sa7vati i7vanredno 7asjedanje.

12. Koje su nadle-nosti Hrvatskog sabora?8adlenosti )rvatskog saora su;

%


4/86

odluuje o dono#enju i promjeni Ustava donosi 7akone donosi dravni proraun odluuje o ratu i miru donosi akte kojima i7raava politiku /aora donosi /trategije na2ionalne sigurnosti i /trategije orane +epulike )rvatske ostvaruje graanski nad7or nad oruanim snagama i sluama sigurnosti

+epulike )rvatske odluuje o promjeni grani2a +epulike )rvatske raspisuje re


5/86

u skladu s Ustavom i 7akonom, surauje s -ladom +epulike )rvatske uusmjeravanju rada sigurnosni$ slui

7a vrijeme trajanja ratnog stanja moe donositi urede sa 7akonskom snagomna temelju i u okviru ovlasti koje je doio od )rvatskog saora.

1$. ko "ini vladu Republike Hrvatske?-ladu +epulike )rvatske ine predsjednik, jedan ili vi#e potpredsjednika i ministri.

1'. 0piite postupak imenovanja lade Republike Hrvatske ?

Osoa kojoj je Predsjednik +epulike )rvatske povjerio mandat 3mandatar4 7a sastav-lade predlae lanove -lade.Odma$ po sastavljanju -lade, a najkasnije u roku od %0 dana od pri$vaanja mandata,mandatar je duan program -lade i -ladu predstaviti )rvatskom saoru i 7atraitiglasovanje o povjerenju. ?ko mandatar u roku od %0 dana ne sastavi -ladu,Predsjednik +epulike mu moe produiti mandat 7a jo# najvi#e %0 dana, ako ni tada

ne sastavi -ladu ili ta -lada ne doije povjerenje od )rvatskog saora tada ePredsjednik +epulike )rvatske povjeriti mandat 7a sastav -lade drugoj osoi. ?ko-lada +epulike )rvatske ne ude sastavljena ni tada Predsjednik +epulike)rvatske e imenovati privremenu nestranaku -ladu i istodono raspisati

prijevremene i7ore 7a )rvatski saor.

-lada stupa na dunost kad joj povjerenje iskae veina svi$ 7astupnika u )rvatskomsaoru.

1(. Koje su nadle-nosti lade Republike Hrvatske?

-lada +epulike )rvatske; predlae 7akone i druge akte )rvatskom saoru predlae dravni proraun i 7avr#ni raun provodi 7akone i druge odluke )rvatskog saora donosi urede 7a i7vr#enje 7akona vodi unutarnju i vanjsku politiku usmjerava i nad7ire rad dravne uprave rine o gospodarskom ra7vitku 7emlje usmjerava djelovanje i ra7vitak javni$ slui oavlja druge poslove odreene Ustavom i 7akonom raspisuje i7ore 7a predsjednika +epulike )rvatske.

1). ko obavlja sudbenu vlast i koji je najvii sud u Republici Hrvatskoj?

/udenu vlast oavljaju sudovi. /udena vlast je samostalna i neovisna.

-r$ovni sud +), kao najvi#i sud, osigurava jedinstvenu primjenu prava iravnopravnosti svi$ u njegovoj primjeni.

2+. ko mo-e biti biran i na koje vrijeme !a suca Ustavnog suda RepublikeHrvatske?

Ustavni sud +epulike )rvatske ini 1% suda2a koje ira )rvatski saordvotreinskom veinom glasova ukupnog roja 7astupnika, na vrijeme od godina, i7

'


6/86

reda istaknuti$ pravnika, osoito suda2a, dravni$ odvjetnika, odvjetnika isveuili#ni$ pro


7/86

2. Koja %e prava u-ivati dr-avljani Republike Hrvatske u 4uropskoj uniji, akoja graani 4uropske unije u Republici Hrvatskoj?

8akon pristupanja +epulike )rvatske 6uropskoj uniji dravljani +epulike )rvatske

su graani 6uropske Unije i uivaju prava koja im jami pravna steevina 6uropskeUnije, a osoito; sloodu kretanja i nastanjivanja na podruju svi$ drava lani2a aktivno i pasivno irako pravo na i7orima 7a 6uropski parlament i na

lokalnim i7orima u drugoj dravi lani2i, sukladno propisima te dravelani2e

pravo na diplomatsku i kon7ularnu 7a#titu ilo koje drave lani2e, jednaku7a#titi vlastiti$ dravljana kada se nala7e u treoj dravi u kojoj +epulika)rvatska nema diplomatsko:kon7ularno predstavni#tvo

pravo podno#enja peti2ija 6uropskom parlamentu, predstavki 6uropskomomudsmanu te pravo oraanja institu2ijama i savjetodavnim tijelima

6uropske Unije na $rvatskom je7iku, kao i na svim sluenim je7i2ima6uropske Unije, te pravo doiti odgovor na istom je7iku.

/va prava ostvaruju se u skladu s uvjetima i ogranienjima propisanima ugovorima nakojima se temelji 6uropska Unija te mjerama pri$vaenima na temelju ti$ ugovora.

U +epuli2i )rvatskoj sva prava 7ajamena pravnom steevinom 6uropske unijeuivaju svi graani 6uropske unije. 8avedena prava nastupaju ulaskom u 6uropskuUniju.

2#. ko ima pravo predlo-iti promjenu Ustava Republike Hrvatske i tkoodlu"uje i promjeni Ustava?

Pravo predloiti promjenu Ustava +epulike )rvatske ima; najmanje 19' 7astupnika u )rvatskom saoru Predsjednik +epulike -lada +epulike )rvatske.

O promjeni Ustava odluuje )rvatski /aor !9% veinom glasova svi$ 7astupnika.Promjenu Ustava progla#ava )rvatski saor.

2$. 5avedite !namenja Republike Hrvatske, opiite grb Republike Hrvatske igdje se sve rabi?

Dravna 7namenja su gr, 7astava i $imna +epulike )rvatske.@r +epulike )rvatske je povijesni $rvatski gr u oliku #tita podijeljen udvadesetpet 2rveni$ i ijeli$ 3srerni$4 polja, prvo polje je 2rvene oje. A7nad #tita senala7i kruna s pet povijeni$ $rvatski$ grova; najstariji po7nati gr )rvatske, groviDurovake +epulike, Dalma2ije, Astre i /lavonije.

8ajstariji po7nati gr )rvatske sadri u #titu na plavom polju utu 37latnu4#esterokraku 7vije7du s ijelim 3srernim4 mladim mjese2om. @r Durovake+epulike sadri u #titu na modrom polju dvije 2rvene grede. Dalmatinski gr sadri u

#titu na plavom polju tri ute 37latne4 okrunjene leopardove glave. Astarski gr sadri u#titu na modrom polju utu 37latnu4 ko7u okrenutu u lijevo s 2rvenim pap2ima i

*


8/86

rogovima. /lavonski gr sadri u #titu na plavom polju dvije poprene ijele 3srerne4grede, a i7meu greda je 2rveno polje po kojem lagano stupa kuna na lijevo. Ugornjem plavom polju je uta 37latna4 #esterokraka 7vije7da.

@r +epulike )rvatske rai se u; peatima i igovima dravni$ tijela i drugi$ javni$ tijela u uredima -lade +epulike )rvatske u ino7emstvu na 7gradama u kojima su smje#tena dravna tijela i druga javna tijela u

+epuli2i )rvatskoj na sluenim aktima tijela dravne vlasti na diplomama i svjedodama o 7avr#enom #kolovanju.

2'. 0piite !astavu Republike Hrvatske, gdje se i kada isti"e, te tko je napisao iugla!bio &imnu Republike Hrvatske i kad se i!vodi?

astava +epulike )rvatske se sastoji od tri oje; 2rvene, ijele i plave s grom u

sredini. Omjer #irine i duine je 1;!. /vaka oja ini jednu treinu #irine 7astave.astava se istie;

stalno na 7gradama svi$ dravni$ tijela u dane pra7nika +epulike )rvatske u dane alosti +epulike )rvatske i vije se 7a trajanje alosti na pola stijega moe se isti2ati pri javnim skupovima u +epuli2i )rvatskoj 3politikim,

sportskim itd.4, na rodovima, plovilima.

)imna +epulike )rvatske je "Bijepa na#a domovina", a i7vornik teksta i napjev uvase u )rvatskom /aoru. Tekst $imne napisao je ?ntun 5i$anovi, a ugla7io osip

+unjanin.)imna se i7vodi sviranjem, pjevanjem ili sviranjem i pjevanjem;

na poetku 7asjedanja )rvatskog /aora pri sluenom dolasku u +epuliku )rvatsku, odnosno pri ispraaju #e


9/86

6ustav dr-avne uprave

Pripremili lanovi Dravne ispitne komisije koji ispituju Opi dio Dravnog strunogispita, predmet "/ustav dravne uprave".

SADRAJ PREDMETA1. Propisi kojima se ureuje sustav i ustrojstvo dravne uprave!. Osnivanje tijela dravne uprave%. Poslovi dravne uprave&. Ustrojstvo dravne uprave'. Upravljanje tijelima dravne uprave(. Unutarnje ustrojstvo tijela dravne uprave*. Ovlasti -lade prema tijelima dravne uprave, pravnim osoama s javnim

ovlastima i jedini2ama lokalne i podrune samouprave. 5eusoni odnosi tijela dravne uprave

. /redstva tijela dravne uprave10. Odnosi tijela dravne uprave i graana11. Ustrojstvo -lade1!. -ladini uredi1%. ?kti -lade1&. Djelokrug rada tijela dravne uprave1'. 8a7ivi unutarnji$ ustrojstveni$ jedini2a i uvjeti 7a osnivanje u tijelima dravne

uprave1(. 8ain upravljanja i ovlasti elnika unutarnji$ ustrojstveni$ jedini2a tijela

dravne uprave,1*. Unutarnje ustrojstvo ureda dravne uprave u upanijama


1. akon o sustavu dravne uprave 3"8arodne novine" 1'09114!. akon o -ladi +epulike )rvatske 3"8arodne novine" 1'09114%. akon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugi$ sredi#nji$ tijela dravne

uprave 3"8arodne novine"1'09114&. akon o i7mjenama i dopunama akona o ustrojstvu i djelokrugu

ministarstava i drugi$ sredi#nji$ tijela dravne uprave 3"8arodnenovine"!!91!4

'. Clanak (1. st. %. akona o upravljanju dravnom imovinom 3"8arodnenovine 1&'9104

(. Clanak (. i 10(. akona o radiolo#koj i nuklearnoj sigurnosti 3"8arodnenovine"!9104
http://www.uprava.hr/UserDocsImages/narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_12_150_3086.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_12_150_3084.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_12_150_3085.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_12_150_3085.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_02_22_568.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_02_22_568.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_12_145_3669.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_03_28_664.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_03_28_664.htmlhttp://www.uprava.hr/UserDocsImages/narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_12_150_3086.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_12_150_3084.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_12_150_3085.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_02_22_568.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_12_145_3669.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_03_28_664.html


10/86


1. Koji su poslovi dr-avne uprave?

Poslovi dravne uprave su; neposredna proveda 7akona dono#enje propisa 7a nji$ovu provedu oavljanje upravnog nad7ora te drugi upravni i struni poslovi.

Poslovi dravne uprave ureuju se 7akonom.

2. Koji su to drugi upravni i stru"ni poslovi tijela dr-avne uprave?

Drugi upravni i struni poslovi su; praenje stanja i7rada na2rta prijedloga propisa i drugi struni poslovi i7rada struni$ podloga priprema odgovora na 7astupnika pitanja ostvaruju domau i ino7emnu strunu suradnju.

3. ko obavlja poslove dr-avne uprave?

Poslove dravne uprave oavljaju tijela dravne uprave.Posenim 7akonom odreeni poslovi dravne uprave mogu se povjeriti tijelima

jedini2e lokalne i podrune 3regionalne4 samouprave ili drugim pravnim osoamakoje na temelju 7akona imaju javne ovlasti 3u daljnjem tekstu; pravne osoe kojeimaju javne ovlasti4.

. Koja su tijela dr-avne uprave?

Tijela dravne uprave su ministarstva, dravni uredi -lade +epulike )rvatske 3udaljnjem tekstu; dravni uredi4, dravne upravne organi7a2ije i uredi dravne uprave uupanijama.5inistarstva, dravni uredi i dravne upravne organi7a2ije sredi#nja su tijela dravne

uprave, a uredi dravne uprave u upanijama su prvostupanjska tijela dravne uprave.

#. Koje provedbene propise donose "elnici sredinji& tijela dr-avne i to se snjima ureuje?

5inistri, predstojni2i dravni$ ureda i ravnatelji dravni$ upravni$ organi7a2ijadonose pravilnike, narede i naputke 7a provedu 7akona i drugi$ propisa kad su nato i7rijekom ovla#teni, u grani2ama dane ovlasti.Pravilnikom se detaljnije ra7rauju pojedine odrede 7akona radi nji$ove primjene.

8aredom se nareuje ili 7aranjuje odreeno postupanje.8aputkom se propisuje nain rada u tijelima dravne uprave, tijelima jedini2a lokalnei podrune 3regionalne4 samouprave i pravnim osoama koje imaju javne ovlasti.

10


11/86

Pravilni2i, narede i naput2i ojavljuju se u 8arodnim novinamaE, a stupaju nasnagu najranije osmoga dana od dana ojave, ako tim propisima nije i7nimnoodreeno da 7og osoito vani$ ra7loga stupaju na snagu danom ojave.

$. *to se nad!ire u provedbi upravnog nad!ora?U provedi upravnog nad7ora tijela dravne uprave nad7iru provedu 7akona i drugi$

propisa te 7akonitost rada i postupanja tijela dravne uprave, tijela jedini2a lokalne ipodrune 3regionalne4 samouprave te pravni$ osoa koje ima javne ovlasti upovjerenim im poslovima dravne uprave.

'. Koje su mjere upravnog nad!ora?

5jere upravnog nad7ora su;

7a$tijevati i7vje#a, podatke i druge oavijesti o oavljanju poslova dravneuprave

raspraviti stanje i7vr#avanja poslova dravne uprave i predloiti mjere koje semoraju podu7eti radi i7vr#enja pojedini$ poslova dravne uprave

pokrenuti postupak 7a utvrivanje odgovornosti odgovarajui$ sluenika,odnosno namje#tenika

neposredno oaviti poslove u grani2ama svog djelokruga i7 nadlenosti tijeladravne uprave, tijela jedini2a lokalne i podrune 3regionalne4 samouprave,odnosno pravni$ osoa s javnim ovlastima na nji$ov tro#ak, kad o2ijene da sena drugi nain ne moe i7vr#iti 7akon ili drugi propis, a tijelo dravne uprave,tijela jedini2a lokalne i podrune 3regionalne4 samouprave, odnosno pravneosoe s javnim ovlastima nisu oavili odreeni posao dravne uprave u 7a to

ostavljenom ili primjerenom roku podu7eti i druge mjere propisane posenim 7akonom.

(. ko provodi upravni nad!or i nad kojim tijelom se provodi upravni nad!or?

U grani2ama svog djelokruga; ministarstva, dravni uredi i dravne upravne organi7a2ije nad7iru rad tijela

dravne uprave, tijela jedini2a lokalne i podrune 3regionalne4 samouprave tepravni$ osoa koje imaju javne ovlasti u povjerenim im poslovima dravneuprave

uredi dravne uprave u jedini2ama podrune 3regionalne4 samouprave nad7irurad tijela jedini2a lokalne i podrune 3regionalne4 samouprave te pravni$osoa koje imaju javne ovlasti u povjerenim im poslovima dravne uprave na

podruju upanije.

). ko provodi inspekcijski nad!or i to se nad!ire u inspekcijskom nad!oru?

Anspek2ijski nad7or provode inspektori i drugi dravni slueni2i ovla#teni 7aprovedu nad7ora, kad je to odreeno posenim 7akonom 3u daljnjem tekstu;inspektori4.

U provedi inspek2ijskog nad7ora, u skladu s posenim 7akonom, provodi se i7ravanuvid u ope i pojedinane akte, uvjete i nain rada nad7irani$ pravni$ i


12/86

1+. *to mo-e nalo-iti inspektor u provedbi inspekcijskog nad!ora?

Ukoliko nae da je povrijeen 7akon ili drugi propis, inspektor ima pravo i ove7u, uskladu sa 7akonom i drugim propisima;

narediti otklanjanje utvreni$ nedostataka, odnosno nepravilnosti uodreenom roku

podnijeti prijavu nadlenom dravnom tijelu 7og ka7nenog djela, odnosnoi7rei 7akonom ili drugim propisom utvrenu prekr#ajnu ka7nu

podu7eti i druge mjere, odnosno i7vr#iti druge radnje 7a koje je posenimpropisima ovla#ten.

11. *to sastavlja inspektor pri inspekcijskom pregledu?

O i7vr#enom pregledu, utvrenom stanju i podu7etim, odnosno nareenim mjerama iradnjama, inspektor sastavlja 7apisnik.

Primjerak 7apisnika o inspek2ijskom pregledu inspektor uruuje


13/86

1#. Koje su nadle-nosti glavnog tajnika ministarstva ?

@lavni tajnik ministarstva podu7ima mjere 7a osiguranje uinkovitosti u raduministarstva te u pravilu usklauje rad unutarnji$ ustrojstveni$ jedini2a ministarstva iupravni$ organi7a2ija u sastavu ministarstva, rine o strunom osposoljavanju,usavr#avanju i napredovanju dravni$ sluenika i namje#tenika u tijeku slue i o

urednom i pravilnom kori#tenju imovine i sredstava 7a rad.

@lavnog tajnika ministarstva imenuje -lada na prijedlog ministra, a na temelju javnognatjeaja.

1$. Kada se ustrojavaju dr-avni uredi i koje poslove obavljaju?

Dravni uredi ustrojavaju se 7a oavljanje poslova dravne uprave u jednom ili vi#eupravni$ podruja koja su od posenog 7naaja 7a uinkovitiji rad -lade.Dravni uredi oavljaju upravne i druge strune poslove i7 svog djelokruga.Dravni uredi jesu;

1. Dravni ured 7a trgovinsku politiku!. Dravni ured 7a sredi#nju javnu naavu%. Dravni ured 7a upravljanje dravnom imovinom.

Dravnim uredom upravlja predstojnik, u poloaju 7amjenika ministra.

1'. Koji su poslovi dr-avne upravne organi!acije?

Dravne upravne organi7a2ije se ustrojavaju 7a oavljanje poslova dravne uprave u

jednom ili vi#e upravni$ podruja.

Dravne upravne organi7a2ije osnivaju se u pravilu kao dravne uprave, 7avodi iravnateljstva.Dravne upravne organi7a2ije oavljaju upravne, strune i druge poslove i7 svogdjelokruga, a osoito;

prouavaju i istrauju odreena pitanja koja 7a$tijevaju primjenu poseni$naina rada, a koje je nuno oavljati u okviru dravne uprave

vode propisane oevidnike rje#avaju u upravnim stvarima kad su na to i7rijekom 7akonom ovla#teni provode upravni, odnosno inspek2ijski nad7or pripremaju na2rte 7akona i prijedloge drugi$ propisa.

1(. Koje upravne organi!acije se mogu osnovati u sastavu ministarstva i tkonjima upravlja?

Upravne organi7a2ije koje se mogu osnovati u sastavu ministarstva su uprave, 7avodii ravnateljstva;

uprave se osnivaju, kad se ustrojavaju 7a upravno podruje i7 djelokrugaministarstva u kojem se oavljaju preteito upravni poslovi, s odreenim

stupnjem samostalnosti u radu

1%


14/86


15/86

Tijela jedini2a lokalne i podrune 3regionalne4 samouprave te pravne osoe kojeimaju javne ovlasti, u povjerenim im poslovima dravne uprave;

rje#avaju u upravnim stvarima u prvom i drugom stupnju kad su im ti poslovi7akonom i7rijekom stavljeni u nadlenost

vode oevidnike odreene 7akonom i drugim propisima i i7daju propisanauvjerenja i druge potvrde oavljaju i druge poslove dravne uprave koji su im 7akonom i7rijekom

stavljeni u nadlenost.

23. Kojim propisom se ureuje unutarnje ustrojstvo i uredsko poslovanje tijeladr-avne uprave i tko ga donosi?

8aela 7a unutarnje ustrojstvo, kao i uredsko poslovanje tijela dravne uprave,ureuju se uredom -lade.

Uredom -lade ureuje se i unutarnje ustrojstvo, na7ivi unutarnji$ ustrojstveni$jedini2a tijela dravne uprave i nji$ov djelokrug, nain upravljanja tim jedini2ama,okvirni roj potreni$ dravni$ sluenika i namje#tenika 7a oavljanje poslova i7nadlenosti ti$ jedini2a, nain planiranja poslova, radno vrijeme, odravanjeuredovni$ dana, kao i druga pitanja od osoitog 7naaja 7a rad tijela dravne uprave.

2. ko donosi pravilnik o unutarnjem redu tijela dr-avne uprave?

Pravilnik o unutarnjem redu donose; 7a ministarstvo : ministar 7a dravni ured : predstojnik 7a dravne upravne organi7a2ije : ravnatelj 7a ured dravne uprave u jedini2i podrune 3regionalne4 samouprave :

predstojnik.

8a temelju urede o unutarnjem ustrojstvu tijela dravne uprave pravilnikom ounutarnjem redu utvruje se roj potreni$ dravni$ sluenika i namje#tenika sna7nakom nji$ovi$ osnovni$ poslova i 7adaa i struni$ uvjeta potreni$ 7a nji$ovooavljanje, nji$ove ovlasti i odgovornosti te druga pitanja od 7naaja 7a rad tijeladravne uprave koja nisu ureena uredom -lade.

2#. ko provodi nad!or nad obavljanjem poslova dr-avne uprave?

-lada provodi nad7or nad oavljanjem poslova dravne uprave te moe;1. ukinuti propise tijela dravne uprave i jedini2a lokalne i podrune 3regionalne4

samouprave u povjerenim im poslovima dravne uprave!. podnijeti 7a$tjev Ustavnom sudu +epulike )rvatske 7a o2jenu suglasnosti

propisa pravni$ osoa koje imaju javne ovlasti u povjerenim im poslovimadravne uprave s Ustavom i 7akonom

%. raspraviti stanje u pojedinom tijelu dravne uprave, tijelu jedini2a lokalne ipodrune 3regionalne4 samouprave ili pravnoj osoi koja ima javne ovlasti teodrediti mjere koje su to tijelo, tijelo jedini2e lokalne i podrune 3regionalne4samouprave ili pravna osoa koja ima javne ovlasti duni podu7eti

&. pokrenuti postupak 7a utvrivanje odgovornosti sluenika i namje#tenika.

1'


16/86

/redi#nja tijela dravne uprave provode upravni nad7or nad radom ureda dravneuprave u jedini2ama podrune 3regionalne4 samouprave te u svom djelokrugu nad7irurad tijela jedini2a lokalne i podrune 3regionalne4 samouprave i pravni$ osoa s

javnim ovlastima u oavljanju poslova dravne uprave.

2$. 5a koji na"in su tijela dr-avne uprave du-na meusobno suraivati?Tijela dravne uprave duna su u oavljanju poslova dravne uprave suraivati stijelima jedini2a lokalne i podrune 3regionalne4 samouprave i uprave, i pravnimosoama koje imaju javne ovlasti te im pruati strunu pomo, a osoito strunooraivati pitanja i pojave u sve7i provede 7akona i drugi$ propisa, davati im strunami#ljenja i oja#njenja te odravati struna savjetovanja.

2'. Kako graani ostvaruju naknadu tete radi neobavljanja slu-bene radnjeradi koje su po!vani?

Fad se u upravnom postupku graani i pravne osoe, odnosno nji$ovi 7astupni2i ipunomoni2i oda7ovu po7ivu, a e7 nji$ove krivnje sluena radnja radi koje supo7vani nije oavljena, imaju pravo 7a$tijevati naknadu time nastali$ tro#kova.

2(. *to mogu podu!eti graani i pravne osobe radi nepravilnog postupanja tijeladr-avne uprave?

Tijela dravne uprave duna su omoguiti graanima i pravnim osoama podno#enjeprigovora i pritui na rad tijela dravne uprave, kao i na nepravilan odnos dravni$sluenika kad im se oraaju radi ostvarivanja svoji$ prava i interesa ili i7vr#avanjasvoji$ graanski$ dunosti.

8a podnesene prigovore i pritue, elnik tijela dravne uprave duan je graanima ipravnim osoama dati odgovor u roku od %0 dana od dana podno#enja prigovora,odnosno pritue.

2). ko ima pravo i!vjetavati javnost o obavljanju poslova dr-avne uprave?

A7vje#a o oavljanju poslova dravne uprave mogu davati elni2i tijela 3ministri,ravnatelji dravni$ upravni$ organi7a2ija, dravni tajni2i sredi#nji$ dravni$ ureda i

predstojni2i ureda dravne uprave u upanijama4 ili dravni slueni2i koje elniktijela ovlasti 7a davanje odgovarajui$ i7vje#a.

3+. 7dje se osiguravaju sredstva !a rad tijela dr-avne uprave i kako seosiguravaju sredstva !a rad tijela?

/redstva 7a rad tijela dravne uprave utvruju se dravnim proraunom.

Tijela dravne uprave duna su -ladi dostaviti 7a$tjev 7a osiguranje sredstava 7aiduu proraunsku godinu na temelju plana rada tijela s ora7loenjem najkasnije do%0. rujna tekue godine.

31. 5a koji na"in se koriste stvari opreme tijela dr-avne uprave?

Tijelo dravne uprave duno je odravati opremu, 7grade i drugu imovinu, osigurati jeu visini nje7ine vrijednosti i voditi o njoj prikladan oevidnik, u skladu s posenim

1(


17/86

propisima.

Tijelo dravne uprave moe odreene stvari opreme koristiti 7ajedno s drugim tijelomdravne uprave te s tijelom jedini2e lokalne i podrune 3regionalne4 samouprave,odnosno pravnom osoom koja ima javne ovlasti.

32. ko odlu"uje o rasporeivanju i koritenju sredstava tijela dr-avne uprave?

O rasporeivanju i kori#tenju sredstava tijela dravne uprave odluuje elnik tijeladravne uprave, u skladu s dravnim proraunom.+asporeivanje sredstava tijela dravne uprave oavlja se predraunom, a konanaraspodjela ti$ sredstava godi#njim oraunom tijela dravne uprave.

Predraun o rasporedu sredstava donosi se prije poetka godine na koju se odnosi, anajkasnije 1' dana nakon usvajanja dravnog prorauna.a 7akonito kori#tenje sredstava tijela dravne uprave odgovorni su elnik tijela

dravne uprave, kao i7vr#itelj, i raunopolaga.

33. ko "ini ladu Republike Hrvatske?

-ladu +epulike )rvatske ine predsjednik, jedan ili vi#e potpredsjednika i ministri3u daljnjem tekstu; lanovi -lade4.Ukoliko -lada ima vi#e potpredsjednika, predsjednik -lade moe odrediti prvog

potpredsjednika.

Predsjednik -lade i lanovi -lade moraju iti $rvatski dravljani.Predsjednik -lade i lanovi -lade su dravni dunosni2i.

3. Kad stupaju na du-nost predsjednik i "lanovi lade?

Predsjednik i lanovi -lade stupaju na dunost kad im povjerenje iskae veina svi$7astupnika u )rvatskom saoru.

8a temelju odluke )rvatskoga saora o iska7ivanju povjerenja -ladi, rje#enje oimenovanju predsjednika -lade donosi Predsjednik +epulike )rvatske u7 supotpis

predsjednika )rvatskoga saora, a rje#enje o imenovanju lanova -lade donosipredsjednik -lade u7 supotpis predsjednika )rvatskoga saora.

3#. Kome podnose ostavku "lanovi lade?Predsjednik -lade i lanovi -lade mogu podnijeti ostavku.Predsjednik -lade podnosi ostavku )rvatskom saoru.

Fad predsjednik -lade podnese ostavku, smatra se da su ostavku podnijeli svi lanovi-lade.Clan -lade podnosi ostavku predsjedniku -lade.?ko )rvatski saor pri$vati ostavku predsjednika -lade, -lada e oavljati te$nike

poslove do imenovanja nove -lade.

3$. Koja su osnovna !adu-enja lade i na koji na"in lada donosi odluke?

1*


18/86

Potpredsjedni2i -lade usklauju rad ministarstava i rinu o provedi programa -ladeu podrujima 7a koja su 7adueni na sjedni2ama -lade. /jedni2e -lade su javne.

-lada moe odluiti da e se sjedni2a, odnosno rasprava o pojedinim tokamadnevnog reda sjedni2e odrati e7 na7onosti javnosti.

Predsjednik -lade predstavlja -ladu, sa7iva sjedni2e i predsjedava im, upravljaradom -lade i potpisuje akte koje ona donosi.

3'. Kada lada RH odlu"uje dvotre%inskom ve%inom glasova svi& "lanovalade?

-lada odluuje dvotreinskom veinom glasova svi$ lanova -lade kad nadlenimdravnim tijelima predlae;

promjenu Ustava +epulike )rvatske udruivanje ili ra7druivanje s drugim dravama promjenu grani2a +epulike )rvatske

raspu#tanje )rvatskoga saora raspisivanje dravnog re


19/86

+je#enje -lade, odnosno, povjerenstva o upravnoj stvari je i7vr#no i protiv njega semoe pokrenuti upravni spor.

+je#enje je upravni akt protiv kojeg se ne moe i7javiti ala.

2. Koje akte donosi lada?-lada donosi urede u skladu s Ustavom i 7akonom.-lada donosi Poslovnik kojim, sukladno ovom akonu, ureuje ustrojstvo, nainrada, odluivanje -lade i vrste akata koje donosi -lada.

-lada donosi odluke, rje#enja i 7akljuke o pitanjima koja se ne ureuju uredama.Odlukom se ureuju pojedina pitanja i7 nadlenosti -lade ili odreuju mjere, dajesuglasnost ili potvruju akti drugi$ tijela i pravni$ osoa, te odluuje o drugim

pitanjima o kojima se ne donosi propis.akljukom se utvruju stajali#ta -lade u pitanjima provede utvrene politike te

odreuju 7adae tijelima dravne uprave.+je#enjem se odluuje o imenovanjima i ra7rje#enjima te o drugim pojedinanimstvarima i7 djelokruga -lade.

3. 7dje se objavljuju uredba i poslovnik lade?

Urede i Poslovnik ojavljuju se u 8arodnim novinamaE, a stupaju na snagu osmogadana od dana ojave, ako tim aktima nije odreen drugi rok nji$ovog stupanja nasnagu.

Odluke, rje#enja i 7aklju2i mogu se ojaviti u 8arodnim novinamaE, ako tako

odlui -lada prilikom dono#enja ti$ akata.

. ko odlu"uje o sukobu nadle-nosti i!meu tijela dr-avne prave?

-lada odluuje o sukou nadlenosti i7meu tijela dravne uprave.

#. 9o-e li se protiv "lana lade voditi ka!neni postupak?

Protiv lana -lade ne moe se voditi ka7neni postupak 7a vrijeme trajanja mandata7og ka7nenog djela 7a koje je 7aprijeena ka7na 7atvora do ' godina, e7 pret$odnog

odorenja -lade.

1


20/86

Upravni postupak i upravni sporovi

Pripremili lanovi Dravne ispitne komisije koji ispituju Opi dio Dravnog strunogispita, predmet "Upravni postupak i upravni sporovi".

SADRAJ PREDMETA1. /tranka u upravnom postupku!. 8aela u upravnom postupku%. 8adlenost i vrste nadlenosti&. /luena osoa'. Pokretanje i voenje upravnog postupka

postupak rje#avanja upravne stvari doka7ivanje radnje u postupku

rokovi

(. Oavje#ivanje

oli2i oavje#ivanja

*. +je#avanje upravne stvari

rje#enje

. Pravni lijekovi

ala

. Upravni spor


1. akon o opem upravnom postupku 3"8arodne novine" &*90.4!. akon o upravnim sporovima 3"8arodne novine" !0910.4


1. ko rjeava u upravnim stvarima?

U upravnim stvarima rje#avaju javnopravna tijela.

2. Koja su javnopravna tijela?

avnopravna tijela su; tijela dravne uprave druga dravna tijela

tijela jedini2a lokalne i podrune 3regionalne4 samouprave pravne osoe koje imaju javne ovlasti.

!0
http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_04_47_1065.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_02_20_483.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_04_47_1065.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_02_20_483.html


21/86

3. ko je stranka u upravnom postupku?

/tranka u upravnom postupku je svaka


22/86

). *to !na"i na"elo !akonitosti?

8aelo 7akonitosti 7nai da javnopravno tijelo rje#ava upravnu stvar na temelju7akona i drugi$ propisa te opi$ akata doneseni$ na temelju 7akona.

1+. *to !na"i na"elo pomo%i stranci?

8aelo pomoi stran2i 7nai da e sluena osoa upo7oriti stranku da ima osnovu 7aostvarenje nekog prava, kao i na posljedi2e nje7ini$ radnji ili propu#tanja, te da njenone7nanje i neukost ne udu na #tetu prava koja joj po 7akonu pripada.

11. *to !na"i na"elo materijalne istine?

8aelo materijalne istine 7nai da u postupku trea utvrditi sve injeni2e i okolnostikoje su itne 7a 7akonito i pravilno rje#avanje upravne stvari.

12. *to !na"i na"elo samostalnosti i slobodne ocjene doka!a?8aelno samostalnosti i sloodne o2jene doka7a 7nai da sluena osoa samostalnoutvruje injeni2e i okolnosti u postupku, a koje e injeni2e u7eti 7a doka7aneutvruje svojom sloodnom o2jenom svakog doka7a poseno i svi$ doka7a 7ajedno.

13. *to !na"i na"elo u"inkovitosti i ekonomi"nosti?

8aelo uinkovitosti i ekonominosti 7nai da se u upravnom postupku postupa #to jemogue jednostavnije u7 #to manje tro#kova, ali tako da se utvrde sve injeni2e iokolnosti itne 7a rje#avanje upravne stvari.

1. *to !na"i na"elo slu-bene uporabe je!ika i pisma?

8aelo sluene uporae je7ika i pisma 7nai da se postupak vodi na $rvatskomje7iku i latininom pismu. Postupak se moe voditi i na drugom je7iku i pismu ako jei taj je7ik u sluenoj uporai pri javnopravnom tijelu prema posenim propisima.

1#. *to je nadle-nost i koje su vrste nadle-nosti?

8adlenost je pravo i dunost javnopravnog tijela da rje#ava u odreenoj upravnojstvari.

Postoje dvije vrste nadlenosti; stvarna nadlenost 3odreuje se 7akonom kojim se ureuje pojedino upravno

podruje ili nadlenost javnopravni$ tijela4 mjesna nadlenost 3odreuje se propisima o upravno:teritorijalnoj podjeli,

odnosno o ustrojstvu javnopravni$ tijela4.

1$. ko je slu-bena osoba u upravnom postupku?

/luena osoa je osoa koja u javnopravnim tijelima vodi postupak i9ili rje#ava oupravnim stvarima.

!!


23/86

1'. Kako se pokre%e upravni postupak?

Upravni postupak moe se pokrenuti na tri naina;1. na 7a$tjev stranke!. po sluenoj dunosti

%. javnom ojavom.

1(. Koji su :akonom propisani na"ini rjeavanja upravne stvari?

akon o opem upravnom postupku propisuje dva naina rje#avanja upravne stvari;

1. neposredno rje#avanje!. ispitni postupak.

1). *to su sve doka!na sredstva doka!i?

Doka7na sredstva su; isprave, svjedo2i, vje#ta2i, oevid i i7java stranke.

2+. *to je javna isprava?

avna isprava je isprava koju je i7dao nadleni sud ili javnopravno tijelo u grani2amasvoje nadlenosti i u propisanom oliku.avne isprave doka7uju #to se njima utvruje ili potvruje.

21. ko mo-e biti svjedok?

/vjedok moe iti svaka


24/86

2$. Kakav mora biti podnesak i to mora sadr-avati da bi se po njemu moglopostupiti?

Podnesak mora iti ra7umljiv i sadravati sve #to je potreno da i se po njemu moglopostupiti, a osoito;

na7iv javnopravnog tijela kojem se upuuje na7naku upravne stvari na koju se odnosi osono ime osoe ovla#tene 7a 7astupanje ako je stranka ima adresa potpis.

2'. 5a koje sve na"ine stranka mo-e predati podnesak?

/tranka moe predati podnesak na sljedee naine; neposredno u pisanom oliku poslati po#tom dostaviti u oliku elektronike isprave i7raene sukladno 7akonu usmeno i7javiti na 7apisnik.

2(. ko ima pravo biti obavijeten o tijeku upravnog postupka i ra!gledati spise?

O tijeku postupka imaju pravo iti oavije#tene i ra7gledati spise stranke i drugeosoe koje dokau pravni interes.

2). Kako se ra"unaju rokovi?

+okovi se raunaju na dane, mjese2e i godine.

3+. Kad se ra"una po"etak roka odreenog na dane?

+ok odreen na dane poinje se raunati od prvog sljedeeg dana nakon dana kad jedostavljeno pismeno.

31. Utje"u li nedjelje, blagdani i neradni dani na ra"unanje rokova?

8edjelje, lagdani i neradni dani ne utjeu na poetak i na tijek rokova, ali ako 7adnjidan roka pada u nedjelju, na lagdan ili kad javnopravno tijelo ne radi, rok istjee

prvoga sljedeega radnog dana.

32. *to je dostava?Dostava je radnja kojom se pismeno uruuje 3dostavlja4 osoi na koju je naslovljeno.

33. *to je osobna dostava?

Osona dostava je dostava koja se oavlja osono naslovljenoj osoi kada odoavljanja dostave poinje tei rok koji se ne moe produiti ili kad je takva dostava

propisana.

!&


25/86

3. *to je rjeenje i o "emu se odlu"uje rjeenjem?

+je#enje je upravni akt kojim se odluuje o upravnoj stvari koja je predmet upravnogpostupka.

3#. Koji su sastavni dijelovi rjeenja?

/astavni dijelovi rje#enja su; 7aglavlje uvod i7reka ora7loenje uputa o pravnom lijeku potpis sluene osoe otisak sluenog peata javnopravnog tijela.

3$. 0 "emu se odlu"uje !aklju"kom?

akljukom se odluuje o postupovnim pitanjima ako akonom o opem upravnompostupku nije propisano dono#enje rje#enja.

3'. *to je -alba?

Gala je pravni lijek koji se moe i7javiti protiv rje#enja donesenog u upravnompostupku.

Gala se i7javljuje u roku od 1' dana od dana dostave rje#enja ako nije propisan duirok.

Gala se i7javljuje protiv prvostupanjski$ rje#enja, osim ako je 7akonom propisano daala nije dopu#tena. 5oe se podnijeti i 7og t7v. #utnje uprave, ako rje#enje nijedoneseno u roku u kojem je trealo iti doneseno.O ali rje#ava drugostupanjsko tijelo koje ispituje 7akonitost rje#enja koje se poija isvr$ovitost rje#enja.

3(. Kada se sastavlja !apisnik u upravnom postupku?

apisnik se sastavlja o usmenoj raspravi, oevidu ili drugoj vanijoj radnji u postupkute o vanijim usmenim i7javama stranaka ili trei$ osoa.

3). 6adr-aj !apisnika ; to se upisuje u !apisnik?U 7apisnik se upisuje;

na7iv javnopravnog tijela koje oavlja radnju mjesto gdje se radnja oavlja datum i sat kad se radnja oavlja upravna stvar o kojoj se vodi postupak osona imena slueni$ osoa osona imena na7oni$ stranaka i osoa ovla#teni$ 7a nji$ovo 7astupanje opis tijeka i sadraja u postupku provedeni$ radnji i dani$ i7java te isprava

koje su kori#tene.

!'


26/86

+. *to je slu-bena osoba koja vodi postupak obve!na u"initi prije !aklju"enja!apisnika?

Prije 7akljuenja 7apisnika sluena osoa ove7na je proitati 7apisnik na7onimosoama koje su sudjelovale u upravnoj radnji i pitati imaju li primjedi na 7apisnik.

8a kraju 7apisnika navest e se da je 7apisnik proitan i da nisu stavljene primjede, aako su primjede stavljene navest e se ukratko sadraj primjedi.

1. ko i na koji na"in potpisuje !apisnik?

apisnik potpisuju; sluena osoa H potpisuje se na kraju 7apisnika 7apisniar 3ako ga je ilo u postupku4 H potpisuje se na kraju 7apisnika osoe koje su dale i7jave H potpisuju se ispod svoje i7jave i na kraju

svake strani2e 7apisnika na kojoj se nala7i i7java.

2. Kad i na koji na"in se pokre%e upravni spor?

Upravni spor moe se pokrenuti protiv upravnog akta koji je donesen u drugomstupnju ili protiv prvostupanjskog upravnog akta protiv kojeg se ne moe i7javitiala.

Upravni spor moe se pokrenuti i kad nadleno tijelo nije o 7a$tjevu ili o alidonijelo odgovarajui upravni akt.

Pokree se tuom u roku %0 dana od dana dostave upravnog akta stran2i.

3. ko rjeava upravne sporove?Upravne sporove rje#ava Upravni sud +epulike )rvatske.

. ko su stranke u upravnom sporu?

/tranke u upravnom sporu su; tuitelj : moe iti pojedina2, pravna osoa, organi7a2ija, skupina osoa,

naselje i sl. koji smatra da mu je upravnim aktom povrijeeno kakvo pravo ilineposredni osoni interes utemeljen na 7akonu

tuena strana : tijelo iji se akt osporava

7ainteresirana osoa : trea osoa kojoj i poni#tavanje osporenog upravnogakta neposredno ilo na #tetu.

#. Koje akte sud donosi u upravnom sporu?

/ud u upravnom sporu donosi presude i rje#enja.

!(


27/86

Uredsko poslovanje

Pripremili lanovi Dravne ispitne komisije koji ispituju Opi dio Dravnog strunogispita, predmet "Uredsko poslovanje".

SADRAJ PREDMETA

1. Temeljni pojmovi uredskog poslovanja!. Primitak, otvaranje i pregled po#iljki%. Upisivanje pismena&. Dostava pismena u rad'. /astavni dijelovi neupravnog akta(. Otpremanje akata*. +a7voenje akata u upisniku predmeta upravnog postupka odnosno urudenom7apisniku

. +okovnik predmeta. /tavljanje predmeta u pismo$ranu i uvanje10. Peati, igovi i #tamilji11. 8atpisne ploe


1. Ureda o uredskom poslovanju 388 roj *904!. akon o peatima i igovima s grom +epulike )rvatske 388 %%9'4%. akon o upravnim pristojama

3889(, '9*, 1%19*,(9, **9(,((9,1&'9, %0900H Odluka Ustavnog suda+epulike )rvatske roj U:A:*&*9(, *&&9od 1. oujka !000. i 11(9004 e7odredaa o pristojenoj tari


28/86

2. *to je pisarnica?

Pisarni2a je posena unutarnja ustrojstvena jedini2a koja oavlja poslove primanja ipregleda pismena i drugi$ dokumenata, nji$ovog ra7vrstavanja i rasporeivanja,upisivanja u odgovarajue eviden2ije 3oevidnike4, dostave u rad, otpremanja,ra7voenja te nji$ova uvanja u pismo$rani.

3. *to je pismo&rana?

Pismo$rana je dio pisarni2e koja oavlja poslove uvanja i i7luivanja pismena tedrugi$ dokumenata.

A7luivanje je postupak i7dvajanja grae odloene u pismo$ranu nakon istekapropisanog roka uvanja, radi uni#tenja ili predaje nadlenom ar$ivu.

?kt o uni#tenju grae odnosno predaje nadlenom ar$ivu donosi elnik tijela,sukladno propisima o ar$ivskoj djelatnosti.

. *to je dokument?

Dokument je svaki podatak, odnosno svaki napisani, umnoeni, na2rtani, slikovni,tiskani, snimljeni, magnetni, optiki, elektroniki ili ilo koji drugi 7apis podatka,


29/86

1+. *to je prijemni tambilj, gdje se stavlja i to sadr-i?

Otisak prijemnog #tamilja stavlja se na i7vornike primljeni$ pismena koja se upisujuu upisnik predmeta upravnog postupka, odnosno u urudeni 7apisnik.

Otisak prijemnog #tamilja stavlja se na pismeno u gornjem desnom uglu prvestrani2e pismena, a ako tamo nema mjesta, na drugom pogodnom mjestu prvestrani2e. ?ko na prvoj strani2i nema dovoljno mjesta, otisak prijemnog #tamiljastavit e se na 7adnjoj strani2i pismena na pogodno mjesto. ?ko su sve strani2e

pismena u potpunosti popunjene, otisak prijemnog #tamilja stavit e se na papir kojie se privrstiti u7 pismeno.

Otisak prijemnog #tamilja ne stavlja se na priloge.

Prijemni #tamilj ima nepromjenjivi i promjenjivi sadraj.

8akon otiskivanja prijemnog #tamilja, na otisku ostaje ispisan nepromjenjiv sadraj;1. +6PU=BAF? )+-?T/F?!. =rojana o7naka tijela koje prima pismeno%. 8a7iv tijela koje prima pismeno&. Tekst IPrimljeno"'. Tekst IFlasi


30/86

12. *to o!na"ava klasi>ikacijska o!naka i kada se odreuje?

Flasi


31/86

U dostavnoj knji7i 7a po#tu oraunavaju se i evidentiraju tro#kovi otpreme po#te nanain utvren opim aktima po#tanske slue.

1). *to je dostavna knjiga !a mjesto i "emu slu-i?

Dostavna knjiga 7a mjesto je pomona eviden2ija u koju se upisuju svi akti i drugimaterijali koji se putem dostavljaa otpremaju drugim tijelima i osoama u istommjestu ili se, radi urnosti ili drugi$ ra7loga, moraju osono dostaviti.

Prijem po#iljke potvrdit e se potpisom u dostavnoj knji7i 7a mjesto i na dostavni2i.

2+. emu slu-i rokovnik predmeta?

U rokovnik predmeta stavljaju se predmeti 7a koje je odreeno da se dre u pisarni2ido odreenog roka, prema datumu koji je odredio ovla#teni sluenik.

21. *to je knjiga pismo&rane?

Fnjiga pismo$rane je pomona eviden2ija koju je duna voditi pisarni2a radi opegpregleda 2jelokupne grae odloene u pismo$ranu, ukoliko se elektronikim putem nevidi koji su predmeti u pismo$rani.

22. Kako se obavlja ra!voenje dovreni& predmeta?

+a7voenje dovr#eni$ predmeta oavlja se; u upisniku predmeta upravnog postupka odnosno urudenom 7apisniku prema uputi pisarni2i 3sluenika koji postupa po spisu4 upisivanjem datuma ra7voenja i stavljanjem o7nake; ,,a9a" i roka uvanja

3sukladno propisima o ar$ivskoj djelatnosti4

/luenik pisarni2e poslije oavljenog ra7voenja dovr#eni$ predmeta spis predmetaodlae u pismo$ranu.

23. Koji su sastavni dijelovi neupravnog akta?

/luena prepiska s drugim tijelima ili osoama oavlja se neupravnim aktima.

?ko posenim propisima nije drukije odreeno, neupravni akt mora sadravatisljedee osnovne dijelove;1. 7aglavlje!. osono ime odnosno na7iv i adresu primatelja%. kratku o7naku predmeta&. tekst akta'. potpis ovla#tene sluene osoe te(. otisak sluenog peata.

Osim osnovni$ dijelova, neupravni akt sadrava i druge podatke 3ako postoje4;

1. ve7u rojani$ o7naka

%1


32/86

!. na7naku priloga%. kome se akt dostavlja osim primatelju.

2. 7dje se stavlja !aglavlje akta i to sadr-i?

aglavlje se stavlja u gornjem lijevom uglu akta.

/adri dijelove propisane propisima o natpisnoj ploi i 7aglavlju akata tijela dravneuprave, lokalne, podrune 3regionalne4 i mjesne samouprave te pravni$ osoa kojeimaju javne ovlasti.

2#. emu slu-e pe"ati i -igovi s grbom Republike Hrvatske?

Peatom i igom s grom +epulike )rvatske tijela navedena akonom o peatima iigovima s grom +epulike )rvatske ovjeravaju vjerodostojnost akata.

2$. Kako i!gleda pe"at s grbom Republike Hrvatske?

Peat je okruglog olika, i7raen od gume ili drugog odgovarajueg materijala, a slui7a otiskivanje na papir ili drugu podlogu.

2'. Kako i!gleda -ig s grbom Republike Hrvatske?

Gig je okruglog olika, i7raen od metala ili drugog odgovarajueg materijala, a slui7a utiskivanje u papir ili drugu podlogu.

2(. ko sve rabi pe"at i -ig s grbom Republike Hrvatske?

Peate i igove s grom +) rae; Predsjednik +epulike )rvatske Ured predsjednika +epulike )rvatske )rvatski saor -lada +epulike )rvatske tijela dravne uprave sudovi druga tijela dravne vlasti Ustavni sud +epulike )rvatske Oruane snage +epulike )rvatske javni iljeni2i

puki pravoranitelj tijela jedini2a lokalne samouprave i uprave upravni odjeli te druga upravna tijela i strune slue navedeni$ tijela pravne osoe s javnim ovlastima.

2). ko i!rauje pe"ate i -igove s grbom Republike Hrvatske i na temelju "ijegovlatenja?

Peate i igove s grom +epulike )rvatske i7rauju; ovla#teni ortnik ovla#teno trgovako dru#tvo

na temelju ovla#tenja 5inistarstva unutarnji$ poslova.

%!


33/86

3+. Koje ovlasti ima, odnosno, !a to je nadle-no 9inistarstvo uprave u ve!i spe"atima i -igovima?

-e7ano u7 peate i igove, 5inistarstvo uprave; daje odorenje 7a i7radu peata i igova s grom +epulike )rvatske tijelima i

pravnim osoama s javnim ovlastima uni#tava peate i igove s grom +epulike )rvatske nadleno je tijelo 7a prijavu nestanka peata ili iga s grom +epulike

)rvatske.

31. emu slu-e tambilji?

U oavljanju poslova uredskog poslovanja mogu se koristiti #tamilji kao pomono:te$nika sredstva, koji mogu iti promjenjivog sadraja.

32. :a to se pla%aju upravne pristojbe?

Upravne pristoje plaaju se 7a spise i radnje pred; tijelima dravne uprave diplomatskim, kon7ularnim i drugim predstavnikim tijelima +epulike

)rvatske u ino7emstvu tijelima jedini2a lokalne i podrune 3regionalne4 samouprave te pravnim osoama koje imaju javne ovlasti.

33. 5a koji se na"in pla%a upravna pristojba?

Upravna pristoja plaa se; u dravnim ilje7ima i7nimno, i7ravno na propisani raun;

: ako pristoja i7nosi vi#e od 100,00 kuna

: ako je propisano da se pristoja uplauje i7ravno na propisaniraun, e7 o7ira na i7nos pristoje.

3. Kako se ponitavaju dr-avni bilje!i?

Dravni ilje7i poni#tavaju se peatom ili na drugi odgovarajui nain.

3#. Koji sadr-aj mora imati natpisna plo"a sukladno Uredbi o natpisnoj plo"i i!aglavlju akta tijela dr-avne uprave, lokalne, podru"ne regionalnesamouprave i mjesne samouprave, te pravni& osoba koje imaju javneovlasti?

8atpisna ploa, sukladno navedenoj Uredi, sadri; gr +epulike )rvatske na7iv; +epulika )rvatskaE na7iv tijela odnosno pravne osoe.

3$. 7dje se u pravilu isti"e natpisna plo"a sukladno Uredbi o natpisnoj plo"i i

!aglavlju akta tijela dr-avne uprave, lokalne, podru"ne regionalne

%%


34/86

samouprave i mjesne samouprave, te pravni& osoba koje imaju javneovlasti?

U skladu s navedenom Uredom, natpisna ploa u pravilu se istie na desnoj straniglavnog ula7a u 7gradu, gledano u proelje 7grade, u kojoj je smje#teno tijelo odnosno

pravna osoa.

%&


35/86

6ustav lokalne i podru"ne regionalne samouprave

Pripremili lanovi Dravne ispitne komisije koji ispituju Opi dio Dravnog strunogispita, predmet "/ustav lokalne i podrune 3regionalne4 samouprave".

SADRAJ PREDMETA

1. -rste i osnovna oiljeja jedini2a lokalne i podrune 3regionalne4 samouprave!. Djelokrug jedini2a lokalne i podrune 3regionalne4 samouprave%. Oli2i neposrednog sudjelovanja graana u odluivanju&. -rste i djelokrug tijela jedini2a lokalne i podrune 3regionalne4 samouprave'. -rste upravni$ tijela u jedini2ama lokalne i podrune 3regionalne4 samouprave(. Temeljni opi akt jedini2e lokalne i podrune 3regionalne4 samouprave 3dono#enje i#to ureuje4*. Oli2i mjesne samouprave

. Pri$odi jedini2a lokalne i podrune 3regionalne4 samouprave, proraun. /tatus @rada agrea10. Tijela @rada agrea


1. akon o lokalnoj i podrunoj 3regionalnoj4 samoupravi 3I8arodne novineK,roj%%901i (0901H vjerodostojno tumaenje lanka %1. stavka 1., lanka &(. stavka 1.i !., lanka '%. stavka &. i lanka 0. stavka 1.i1!90', 1090*, 1!'90,%(90, 1'0911, 1&&91!i 191%: proi#eni tekst4, u dijelu

koji se odnosi na;H vrste i osnovna oiljeja jedini2a lokalne i podrune 3regionalne4 samoupraveJH djelokrug jedini2a lokalne i podrune 3regionalne4 samoupraveJH olike neposrednog sudjelovanja graana u odluivanju 3re


36/86

Opina je jedini2a lokalne samouprave koja se osniva, u pravilu, 7a podruje vi#enaseljeni$ mjesta koja predstavljaju prirodnu, gospodarsku i dru#tvenu 2jelinu, te kojasu pove7ana 7ajednikim interesima stanovni#tva.

3. *to je grad?

@rad je jedini2a lokalne samouprave u kojoj je sjedi#te upanije te svako mjesto kojeima vi#e od 10.000 stanovnika, a predstavlja uranu, povijesnu, prirodnu,gospodarsku i dru#tvenu 2jelinu.

U sastav grada kao jedini2e lokalne samouprave mogu iti ukljuena i prigradskanaselja koja s gradskim naseljem ine gospodarsku i dru#tvenu 2jelinu te su s njim

pove7ana dnevnim migra2ijskim kretanjima i svakodnevnim potreama stanovni#tvaod lokalnog 7naenja.

. *to je -upanija?

Gupanija je jedini2a podrune 3regionalne4 samouprave ije podruje predstavljaprirodnu, povijesnu, prometnu, gospodarsku, dru#tvenu i samoupravnu 2jelinu, austrojava se radi oavljanja poslova od podrunoga 3regionalnog4 interesa.

#. ko donosi statut temeljni op%i akt op%ine, grada i -upanije te to se njimeureuje?

/tatut donosi predstavniko tijelo opine, grada i upanije.

/tatutom se podronije ureuje samoupravni djelokrug opine, grada, odnosnoupanije, njena oiljeja, javna pri7nanja, ustrojstvo, ovlasti i nain rada tijela, nainoavljanja poslova, oli2i kon7ultiranja graana, provoenje re


37/86

'. Koji je samoupravni djelokrug -upanije?

Gupanija u svom samoupravnom djelokrugu oavlja poslove od podrunoga3regionalnog4 7naaja, a osoito poslove koji se odnose na;

ora7ovanje

7dravstvo prostorno i uranistiko planiranje gospodarski ra7voj promet i prometnu in


38/86

13. Koje poslove obavlja predstavni"ko tijelo?

Predstavniko tijelo oavlja sljedee poslove; donosi statut jedini2e lokalne, odnosno podrune 3regionalne4 samouprave

donosi odluke i druge ope akte kojima ureuje pitanja i7 samoupravnogdjelokruga jedini2e lokalne, odnosno podrune 3regionalne4 samouprave osniva i ira lanove radni$ tijela vijea, odnosno skup#tine te imenuje i

ra7rje#uje druge osoe odreene 7akonom, drugim propisom ili statutom ureuje ustrojstvo i djelokrug upravni$ tijela jedini2e lokalne, odnosno

podrune 3regionalne4 samouprave osniva javne ustanove i druge pravne osoe 7a oavljanje gospodarski$,

dru#tveni$, komunalni$ i drugi$ djelatnosti od interesa 7a jedini2u lokalne,odnosno podrune 3regionalne4 samouprave

oavlja i druge poslove koji su 7akonom ili drugim propisom stavljeni udjelokrug predstavnikog tijela.

1. Koja su i!vrna tijela u op%ini, gradu i -upaniji?

A7vr#no tijelo u opini je opinski naelnik, u gradu gradonaelnik, a u upaniji upan.

1#. 5a koji na"in se biraju op%inski na"elnik, gradona"elnik, -upan i nji&ovi!amjenici?

Opinski naelnik, gradonaelnik, upan i nji$ovi 7amjeni2i iraju se na neposrednimi7orima sukladno posenom 7akonu.

1$. Kada prestaje mandat op%inskom na"elniku, gradona"elniku, odnosno,-upanu i nji&ovim !amjenicima po sili !akona?

Opinskom naelniku, gradonaelniku, odnosno upanu i nji$ovom 7amjenikumandat prestaje po sili 7akona;

danom podno#enja ostavke danom pravomonosti sudske odluke o odu7imanju poslovne sposonosti danom pravomonosti sudske presude kojom je osuen na e7uvjetnu ka7nu

7atvora u trajanju duem od jednog mjese2a, danom pravomonosti sudske presude kojom je osuen radi poinjenja

ka7nenog djela protiv sloode i prava ovjeka i graanina, +epulike )rvatskei vrijednosti 7a#tieni$ meunarodnim pravom

danom odjave preivali#ta s podruja jedini2e danom prestanka $rvatskog dravljanstva smru.

1'. Kojim putem se mo-e ra!rijeiti op%inskog na"elnika, gradona"elnika,odnosno -upana i nji&ovog !amjenika?

Opinskog naelnika, gradonaelnika, odnosno upana i nji$ovog 7amjenika moe sera7rije#iti putem re


39/86

Opinski naelnik, gradonaelnik, odnosno upan; priprema prijedloge opi$ akata i7vr#ava ili osigurava i7vr#avanje opi$ akata predstavnikog tijela usmjerava djelovanje upravni$ tijela jedini2e lokalne, odnosno podrune

3regionalne4 samouprave u oavljanju poslova i7 nji$ovoga samoupravnogdjelokruga te nad7ire nji$ov rad

upravlja nekretninama i pokretninama u vlasni#tvu jedini2e lokalne, odnosnopodrune 3regionalne4 samouprave kao i nje7inim pri$odima i ras$odima, uskladu sa 7akonom i statutom

odluuje o stje2anju i otuivanju pokretnina i nekretnina jedini2e lokalne,odnosno podrune 3regionalne4 samouprave ija pojedinana vrijednost ne

prela7i 0,'> i7nosa pri$oda e7 primitaka ostvareni$ u godini koja pret$odigodini u kojoj se odluuje o stje2anju i otuivanju pokretnina i nekretnina, anajvi#e do 1.000 000 3jedan milijun4 kuna, te ako je stje2anje i otuivanjenekretnina i pokretnina planirano u proraunu, a stje2anje i otuivanje

pokretnina i nekretnina provedeno u skladu sa 7akonskim propisima oavlja i druge poslove utvrene statutom.

1). Koja su upravna tijela jedinica lokalne i podru"ne regionalne samoupravevrste, upravljanje upravnim tijelima?

Upravna tijela mogu iti upravni odjeli i slue.

Upravnim tijelima upravljaju proelni2i koje na temelju javnog natjeaja imenujeopinski naelnik, gradonaelnik, odnosno, upan.

2+. Koji su oblici mjesne samouprave ?Oli2i mjesne samouprave mogu iti mjesni odor, gradske etvrti i gradski kotarevi.

5jesni odor osniva se statutom jedini2e lokalne samouprave kao olik neposrednogsudjelovanja graana u odluivanju o lokalnim poslovima od neposrednog isvakodnevnog utje2aja na ivot i rad graana.

U gradovima se mogu statutom osnivati gradski kotarevi ili gradske etvrti kaoposeni oli2i mjesne samouprave.

21. Koja su tijela mjesnog odbora?Tijela mjesnog odora su vijee mjesnog odora i predsjednik vijea mjesnog odora.

%


40/86

22. *to "ini imovinu jedinice lokalne i podru"ne regionalne samouprave i nakoji na"in se njome upravlja i raspola-e?

/ve pokretne i nepokretne stvari te imovinska prava koje pripadaju jedini2i lokalne,odnosno podrune 3regionalne4 samouprave ine nje7inu imovinu.

edini2a lokalne, odnosno podrune 3regionalne4 samouprave mora upravljati, koristitise i raspolagati svojom imovinom panjom dorog domaina.

23. Koji je temeljni >inancijski akt jedinice i tko ga donosi?

Temeljni


41/86

2(. ko mo-e birati "lanove predstavni"ki& tijela i tko se mo-e kandidirati bitibiran !a "lana predstavni"kog tijela?

Clanove predstavniki$ tijela iraju $rvatski dravljani s navr#eni$ 1 godina kojiimaju preivali#te na podruju jedini2e 7a ije se predstavniko tijelo i7ori provode.

a lana predstavnikog tijela jedini2e moe se kandidirati i iti i7aran $rvatskidravljanin s navr#eni$ 1 godina ivota koji ima preivali#te na podruju jedini2e 7aije se predstavniko tijelo i7ori provode.

Clanovi predstavniki$ tijela nisu opo7ivi, a prava i dunosti 7apoinju im danomkonstituiranja predstavnikog tijela. Takoer, lan predstavnikog tijela ne moe iti

po7van na ka7nenu i prekr#ajnu odgovornost 7a i7govorene rijei, niti 7a glasovanje uradu predstavnikog tijela.

2). Kako se biraju op%inski na"elnici, gradona"elnici, -upani i gradona"elnici

7rada :agreba na"in i!bora, trajanje mandata, raspisivanje i!bora?Opinski naelni2i, gradonaelni2i, upani i gradonaelnik @rada agrea te nji$ovi7amjeni2i iraju se neposredno na i7orima, tajnim glasovanjem na mandat od etirigodine. Opinski naelni2i, gradonaelni2i, upani i gradonaelnik @rada agreaimaju 7amjenike koji se iraju 7ajedno i istovremeno, na isti nain i po istom

postupku.

+edoviti i7ori opinski$ naelnika, gradonaelnika, upana i gradonaelnika @radaagrea odravaju se svake etvrte godine, istodono s i7orima 7a lanove

predstavniki$ tijela jedini2a lokalne i podrune 3regionalne4 samouprave.

A7ore raspisuje -lada +epulike )rvatske odlukom kojom odreuje datum nji$ovaodravanja.

3+. ko mo-e birati i tko se mo-e kandidirati biti biran !a op%inskog na"elnika,gradona"elnika ili -upana?

Opinskog naelnika, gradonaelnika, upana i gradonaelnika @rada agrea imajupravi irati svi irai s preivali#tem na podruju jedini2e lokalne, odnosno podrune3regionalne4 samouprave u kojoj se provodi i7or.

Pravo iti iran 7a opinskog naelnika, gradonaelnika, upana i gradonaelnika@rada agrea imaju svi irai koji na dan raspisivanja i7ora imaju najmanje (mjese2i prijavljeno preivali#te na podruju jedini2e lokalne, odnosno podrune3regionalne4 samouprave u kojoj se provodi i7or.

8itko ne moe istovremeno iti kandidat i 7amjenik kandidata, te se nitko ne moeistovremeno kandidirati u jedini2i lokalne samouprave i u jedini2i podrune3regionalne4 samouprave.

&1


42/86

0snove sustava 4uropske unije

Pripremili lanovi Dravne ispitne komisije koji ispituju Opi dio Dravnog strunogispita, predmet "Osnove sustava 6uropske unije".


1. "6uropa u 1! lek2ija",Pas2al Lontaine, Delega2ija 6uropske komisije u +epuli2i)rvatskoj, !011.!. "-a# vodi kro7 Bisaonski ugovor", Delega2ija 6uropske unije u +epuli2i)rvatskoj, !00.%. ")rvatska na putu u 6U : od kandidature do lanstva", 3(. i7danje4, 5-6P, !01!.


1. *to je 4uropska unija?

6uropska unija je regionalna organi7a2ija europski$ drava kro7 koju lani2eostvaruju 7ajednike 2iljeve kao #to su uravnoteen gospodarski i dru#tveni ra7voj,visoka ra7ina 7aposlenosti, te 7a#tita prava i interesa graana. 6U vi#e je odkon


43/86

od 1. sijenja !00!. u veem roju drava lani2a 6U uveden je euro kaoplateno sredstvo 3veina europljana vodi raune i #tedi u eurima, 2ijene sui7raene u eurima, potro#ai mogu usporeivati 2ijene i7ravno od 7emlje do7emlje4.

a$valjujui /2$engenskom spora7umu 3kojem i na kraju treale pristupiti sve7emlje 6U:a4, ukinuta je kontrola na veini grani2a i7meu drava lani2a, #tograanima takoer daje osjeaj pripadnosti jedinstvenom 7emljopisnom podruju.

. Koji su to osniva"ki ugovori 4U;a, a spadaju u t!v. primarno !akonodavstvo4U;a?

Osnivaki ugovori 6uropske unije su;

Pariki ugovor (191!"

Schumanova deklaracijapredlae uspostavljanje 4uropske !ajednice !augljen i "elik36UC4, koja je postala stvarnost Pari#kim ugovorom od 1.travnja 1'1. Time je #est drava osnivai2a 3=elgija, /ave7na +epulika

8jemaka, Lran2uska, Atalija, Buksemurg i 8i7o7emska4 uspostavilo7ajedniko tri#te ugljena i elika. U ra7dolju nakon Drugoga svjetskog rata2ilj je io osigurati mir meu pojednikim i poijeenim narodima 6urope tei$ pove7ati kao jednake suradnjom kro7 7ajednike institu2ije. Ova ajedni2a

je uga#ena na svoju pedesetogodi#nji2u 3!00!.4.

+oert /2$uman, ministar vanjski$ poslova +epulike Lran2uske predstavio jesvoj prijedlog


44/86

#. /ored osniva"ki& ugovora postoje i drugi ugovori koji spadaju u t!v. primarno!akonodavstvo ; koji su to ugovori?

Pored Pari#kog i +imski$ ugovora postoji jo# nekoliko ugovora koji spadaju u t7v.primarno 7akonodavstvo, to su;

Aedinstveni europski akt 1)($.

Ovim ugovorom i7mijenjen je Ugovor o 66:u i otvoren put 7a dovr#etakjedinstvenog tri#ta te pro#irivanje ovlasti 6uropske komisije 3na nove politike;7a#tita okoli#a, 7nanost i te$nologija, so2ijalna politika4 i 6uropskog

parlamenta 3postupak suradnje4. Takoer, ovim ugovorom stvoreni su temelji7a kasnije uspostavljanje 6konomske i monetarne unije te ajednike vanjske isigurnosne politike.

Ugovor i! 9aastric&ta 1))2.

Adeja 6uropske unije ostvarena je ugovorom i7 5aastri2$ta te pored gospodarskeintegra2ije 36konomska 7ajedni2a4 ukljuuju se nove 7ajednike politike kao #to suora7ovanje, 7dravstvo, a 6U poiva na tri stupa 3grupe4 7ajedniki$ politika;

A. stup; 6konomska 7ajedni2a 3preteno gospodarska suradnja sa 7ajednikimorganima i postupkom odluivanja4,AA. stup; ajednika vanjska i sigurnosna politika 3u poetku ukljuuje samousklaivanje na2ionalni$ stajali#ta4 te,AAA. stup; /uradnja na podruju pravosua i unutarnji$ poslova.

Ugovor i! Bmsterdama 1))'.

Ovim ugovorom se nadopunio ugovor i7 5aastri2$ta odnosno 7ajednikisuverenitet pro#irio na dodatna podruja koja ukljuuju prava graana te liusuradnju na dru#tvenim pitanjima i politi2i 7apo#ljavanja.

Ugovor i! 5ice 2+++.

Potpisivanjem ovog ugovora oti#lo se dalje u i7mjenama dosada#nji$ ugovoraime je unaprjeen nain dono#enja odluka u 6U, kako i moglo nastavitiuinkovito


45/86


46/86

@r-ava "lanica 4U Droj glasova

8jemaka, Lran2uska, Atalija, -elika =ritanija !

Mpanjolska, Poljska !*

+umunjska 1&

8i7o7emska 1%=elgija, Ce#ka, @rka, 5aarska, Portugal 1!

?ustrija, =ugarska, Mvedska 10

Danska, Arska, Bitva, /lovaka, Linska *

6stonija, Nipar, Batvija, Buksemurg,/lovenija

&

5alta %

Ukupno 3#

Od !01&. sustav e se na7ivati dvostruka veina, odnosno odluke -ijea treat epotporu najmanje ''> drava lani2a, koje pritom 7astupaju najmanje ('>stanovni#tva 6U.

(. Kakva je uloga i koji je sastav 4uropskog parlamenta?

6uropski parlament 3engl.!uropean %arliament4 je i7arano je tijelo koje predstavljagraane 6U:a 3od 1*. opim pravom glasa4. =udui da je politiki legitimitet togtijela rastao, jaala je i njegova uloga u politikom i pravnom sustavu 6U. /jedi#teParlamenta je u /trasourgu, a neka 7asjedanja i sastan2i parlamentarni$ odoraodravaju se i u =ruRellesu. Dio parlamentarni$ slui smje#ten je i u BuRemourgu.

6astav i >unkcioniranjeBisaonski ugovor utvruje maksimalan roj 7astupnika od *'0, plus jedan 7astupnik3koji predstavlja Predsjednika 6uropskog parlamenta4 koji se iraju na mandat od petgodina. +aspodjela 7astupniki$ mjesta u Parlamentu ovisi o roju stanovnika svakedrave lani2e.Aako se 7astupni2i iraju prema na2ionalnim kvotama, oni na europskoj ra7ini nisu

politiki organi7irani na na2ionalnom kriteriju, ve prema politikim opredjeljenjima.Fao i svaki parlament, i 6uropski parlament djeluje kro7 odore. 8ji$ov roj i

podruja koja pokrivaju prati podruja nadlenosti 6U i trenutano i$ je !0.

0vlasti6uropski parlament ima nekoliko


47/86

Predsjednik 6uropskog parlamenta je do sijenja !01!. io er7S =u7ek i7 Poljske, anakon njega 8ijema2 5artin /2$ul7.

). Kako je sastavljena i koje su ovlasti 4uropske komisije?

6uropska komisija 3engl.!uropean Commi$$ion4 predstavlja trei dioinstitu2ionalnog trokuta koji vodi Uniju i upravlja njome. Temeljna 7adaa 6uropskekomisije je pripremanje i predlaganje propisa.Fomisija odgovara Parlamentu, a ako joj Parlament i7glasuje nepovjerenje, 2ijelaFomisija mora odstupiti s dunosti.

6astav6uropska komisija se sastoji se;

politi"ke ra!ine 3predsjednik i !( povjerenika koji dola7e i7 drava lani2a4 upravne ra!ine,tj. ope uprave, odnosno, generalne direk2ije 3irectorate$

*eneral, esto 7vane skraeno*4, glavno tajni#tvo na elu s glavnim

tajnikom 6uropske komisije, privremeni i stalni odori strunjaka savjetnika,ostale 7ajednike slue i uredi.

0vlasti pripremanje i predlaganje propisa : koje #alje drugim nadlenim tijelima

3-ijeu i 6uropskom parlamentu4 na odluivanje i7vr#ne i nad7orne ovlasti : Fomisija donosi rojne provedene propise koji

omoguuju provedu propisa -ijea 6U, ima veliku ulogu u upravljanju7ajednikim politikama Unije 3vie o +ajedni&kim politikama pod pitanjem br.1,4 kao i proraunom ti$ politika. Fomisija ima vanu nad7ornu ovlast uodnosu na drave lani2e time #to i$ moe tuiti 6uropskom sudu pravde 7a

povredu odredi osnivaki$ ugovora. og toga se na7iva i &uvaricomu-ovora 3i inte-racije4.

uloga u vanjskoj politi2i 6U : oituje se u koordina2iji unkcionira?

6uropsko vijee 3en-l. !uropean Council4 je politiko tijelo i ima kljunu ulogu u

usugla#avanju interesa i stajali#ta drava lani2a, a s Bisaonskim ugovorom postajeinstitu2ija 6U.Celni2i drava ili vlada 7emalja 6U sastaju se najmanje dva puta u godini 7ajedno s

predsjednikom 6uropske komisije kako i raspravljali o pitanjima itnim 7a Uniju, tedali politike poti2aje 7a daljnje aktivnosti. -ijee moe donositi pravno ove7ujueakte 3rijetko to ini4.+otirajue predsjedni#tvo 7amijenjeno je


48/86

11. *to radi 6ud pravde 4U?

/ud pravde 6U 3engl. he Court o /u$tice o the !uropean "nion 4 sastoji se od !*suda2a i glavni$ odvjetnika koje spora7umno imenuju drave lani2e na ( godina,mogu iti ponovo imenovani. /jedi#te /uda je u BuRemourgu.

0vlasti/ud osigurava po#tivanje 7akona u tumaenju, primjeni i provedi UgovoraJ odluujeu sluajevima kad je neka drava lani2a propustila djelovati u skladu s nekom odove7a preu7etim potpisivanjem UgovoraJ provjerava podudarnost pravni$ postupakaorgana Unije sa 7akonskim odredamaJ odluuje oko propusta u radu 6uropskog

parlamenta, -ijea ili Fomisije.og preoptereenosti /uda, 1. godine osnovan je Prvostupanjski sud 6uropski$7ajedni2a 3danas Opi sud4. /ve do Ugovora i7 8i2e 3!001. godina4, ovaj je /uddjelovao kao pridrueno tijelo 6uropskog suda, a ne kao 7asean sud.

12. *to radi 4uropska sredinja banka 46D?

6uropska sredi#nja anka ima 7adau upravljati eurom3jedinstvenom valutom 6U4,te je odgovorna 7a utvrivanje i provedu gospodarske i monetarne politike 6U. 6/=

je potpuno neovisna, a institu2ije 6U:a i vlade drava lani2a moraju po#tivati ovonaelo i ne smiju poku#avati utje2ati na nju, niti na na2ionalne sredi#nje anke.6/= radi s "6uropskim sustavom sredi#nji$ anaka" 36/N=4 koji pokriva svi$ !*7emalja 6U. 5eutim, samo 1* od nji$ je dosad usvojilo t7v. euro podru"je, anji$ove sredi#nje anke, 7ajedno s 6uropskom sredi#njom ankom, inet7v.4urosustav.

13. *to radi 4uropski revi!ijski sud?

6uropski revi7ijski sud je posena kontrolna institu2ija 6U, koja ima pravo ispitivatisve pri$ode i ras$ode svi$ tijela koje je osnovala Unija, ukoliko to nije iskljuenonekimu$tavotvornimdokumentom. +evi7ijski 3ili revi7orski4 sud kontroliraispravnost i 7akonitost, te regularnost svi$ transak2ija.+evi7orski sud ima !* lanova koje imenuje -ijee 6U, u7 pret$odno mi#ljenje6uropskog parlamenta i djeluju potpuno neovisno.

1. /ored glavni& institucija 4U postoje i pomo%ne institucije. Koje?

6uropski gospodarski i so2ijalni odor ima savjetodavnu ulogu u pro2esu pripreme36uropska komisija4 i dono#enja odluka 3-ijee 6U i Parlament4. 8jegovi lanovi

predstavljaju ra7ne interesne skupine koje 7ajedno ine Iorgani7irano 2ivilnodru#tvo, a imenuje i$ -ijee na mandat od etiri godine.Odor regijaima savjetodavnu ulogu u pro2esu pripreme 36uropska komisija4 idono#enja odluka 3-ijee 6U i Parlament4 a sastoji se od predstavnika regionalni$ ilokalni$ vlasti 3predlau i$ drave lani2e, a imenuje i$ -ijee na mandat od etirigodine4.

&


49/86

6uropska investi2ijska ankadaje 7ajmove i jamstva 7a pomo u ra7voju manjera7vijeni$ regija 6U:a te pomae oljoj konkurentnosti mali$ podu7ea.

1#. Kako 4U donosi odluke t!v. institucionalni trokut odlu"ivanja?

Pro2es dono#enja odluka na ra7ini 6U ukljuuje ra7ne institu2ije 6U:a, meutim tri suglavne institu2ije koje sudjeluju u ovom pro2esu; -ijee 6U, 6uropski parlament i6uropska komisija.U naelu, 6uropska komisija predlae novi pravni akt, dok -ijee i Parlamentusvajaju pravne akte prema pravilima i postup2ima koji su propisani u ugovorima;

postupak suodluivanja H ovo je postupak kojim se sada donosi veinaeuropskog 7akonodavstva u kojem Parlament dijeli 7akonodavnu ovlast s-ijeemJ

postupak savjetovanja H na temelju prijedloga 6uropske komisije, -ijee sesavjetuje s Parlamentom, kao i s 6uropskim gospodarskim i so2ijalnim

odorom i Odorom regijaJ postupak davanja pristanka H 7nai da -ijee mora doiti pristanak 6uropskog

parlamenta prije nego li donese neke vrlo vane odluke. Pristanak je isti kao usluaju savjetovanja, osim #to Parlament ne moe i7mijeniti prijedlog; mora gaili pri$vatiti, ili oditi.

1$. Kakve odluke se donose na ra!ini 4U i to je t!v. pravna ste"evina?

Pravna steevina 6U 3


50/86

%. val 1(. : Mpanjolska i Portugal &. val 1'. : ?ustrija, Linska, Mvedska '. val !00&. : Ce#ka, 6stonija, Nipar, Batvija, Bitva, 5aarska, 5alta, Poljska,

/lovaka i /lovenija.

@odine !00*. +umunjska i =ugarska pristupaju 6U, kao dio petog vala pro#irenja.

1(. *to su to :ajedni"ke politike 4U i kako >unkcioniraju?

@ospodarska i politika integra2ija meu dravama lani2ama 6U 7nai da te 7emljemoraju donositi i provoditi 7ajednike odluke o mnogim pitanjima; tako su se ra7vile7ajednike politike.U ranim danima, panja je ila usmjerena na 7ajedniku trgovaku politiku 7a ugljen ielik te na 7ajedniku poljoprivrednu politiku, a druge politike dodavane su postupno,kako se pojavljivala potrea. 8pr. 2ilj poljoprivredne politike vi#e nije proi7voditi #to

je vi#e mogue $rane #to je


51/86

edinstveno tri#te veinom se oslanja na tri#no natje2anje i regulatorna tijela kojatreaju odravati ra7inu pogodnu 7a sloodno kretanje roe i usluga. /loodnokretanje ljudi 7ajameno je /pora7umom i7 /2$engena 3njime se uklanjaju provjerena veini unutarnji$ grani2a 6U:a, a jaaju se kontrole na vanjskim grani2ama 6U:a./loodno kretanje unutar 6U:a ovisi o sigurnim vanjskim grani2ama4.

edinstveno tri#te predstavlja jedno od najvei$ postignua 6U:a.

2+. Kako se ostvaruje regionalna politika 4U?

@lavna svr$a politike solidarnosti jest podrati ostvarenje jedinstvenog tri#ta teispravljanje neuravnoteenosti unutar 6U putem strukturni$ mjera kojima se pomaeregijama koje 7aostaju kao i industrijskim sektorima koji su 7apali u te#koe. 6Umora odigrati ulogu u restrukturiranju gospodarski$ sektora te#ko pogoeni$ r7orastuom meunarodnom konkuren2ijom.

+egionalna politika 6U:a temelji se na prijenosu sredstava i7 ogati$ u siroma#nije7emlje kro7 t7v. strukturne


52/86

novim dravama lani2ama Unije.

8a sastanku 6uropskog vijea u =erlinu 31. godine4, odlueno je da se pokrenure


53/86

2. Kako se provodi politika !atite okolia 4U?

Tijekom ra7dolja vi#e od %0 godina postavljanja standarda, 6U je uspostavilaopsean sustav 7a#tite okoli#a ukljuujui poolj#anje kvalitete ivota te poveanjaekolo#ke uinkovitosti, ouvanja prava udui$ nara#taja na 7drav okoli# i osiguranjauravnoteenog kori#tenja 7ajedniki$ prirodni$ resursa.

Podruja djelovanja politike de


54/86

prijevo7a P?NT 3%romotion o Combined ran$port4 i program 7a istraivanja ite$nolo#ki ra7voj prometa.

2'. *to je cilj politike tr-inog natjecanja 4U?

Nilj ove politike je sprjeavanje dogovaranja i7meu poslovni$ sujekata, kaodogovora s javnom vlasti, kao i nepo#ten monopol nastao manipuliranjem sloodnognatje2anja na jedinstvenom tri#tu.Tvrtke ili ukljuena tijela moraju svaki spora7um podloan Ugovoru prijaviti6uropskoj komisiji. Fomisija moe odrediti ka7nu tvrtkama koje prekr#e propise osloodnom tri#nom natje2anju ili ne prijave spora7um Fomisiji.

U sluaju ne7akonite javne pomoi Fomisija moe 7atraiti povrat od stranke koja jepomo primila. /vako spajanje ili preu7imanje tvrtki koje i moglo dovesti doostvarivanja dominantnog poloaja u odreenom sektoru mora se prijaviti Fomisiji.

2(. *to regulira potroa"ka politika 4U?Potro#aka politika 6U omoguava nje7inim graanima da s povjerenjem kupuju u

ilo kojoj dravi lani2i. /vi potro#ai imaju korist od iste, visoke ra7ine 7a#tite.Drugim rijeima, proi7vodi koje kupujete i $rana koju jedete provjereni su i testiranikako ismo osigurali da su sigurni koliko god je to mogue. 6U podu7ima aktivnostikako i osigurala da vas ne prevare nepo#teni trgov2i niti da postanete rtvom lanogili omanjujueg ogla#avanja. -a#a su prava 7a#tiena. Amate pravo na naknadu iloda ste u 6U, ili i7van nje, i e7 o7ira na to jeste li proi7vod kupili u prodavaoni2i,

putem po#te, telei"nosti prora"una 4U?/vaki godi#nji proraun 6U dio je proraunskog 2iklusa u trajanju od * godina koji sena7iva i I : pri$od od ukupnog pri$oda PD-:a drava lani2a 1 > : neutro#ena sredstva i7 prija#nje proraunske godine.

'&


55/86

3+. *to predstavlja t!v. 6c&engenski prostor?

/loodno kretanje ljudi unutar 6U:a predstavlja sigurnosno pitanje 7a vlade dravalani2a, jer se vi#e ne kontroliraju unutarnje grani2e Unije. Fako i to kompen7irali,morale su se uvesti dodatne sigurnosne mree na vanjske grani2e 6U:a. Osim toga,

udui da i kriminal2i mogu iskoristiti sloodu kretanja unutar Unije, dravnepoli2ijske snage i pravosudne vlasti moraju raditi 7ajedno kako i se orile protivprekograninog kriminala.@odine 1'., vlade =elgije, Lran2uske, 8jemake, Buksemurga i 8i7o7emske

potpisale su ugovor u malom luksemur#kom gradiu /2$engenu o ukidanju kontroleljudi, e7 o7ira na dravljanstvo, na 7ajednikim grani2ama, te postignuv#i dogovoro ujednaavanju kontrola grani2a 6U:a s dravama koje nisu lani2e 6U:a i dogovoro uvoenju 7ajednike politike o vi7ama.

Po /2$engenskom spora7umu, dravljani drava u 6uropskoj uniji mogu se sloodno

kretati po drugim lani2ama 3e7 putovni2a ili osoni$ iska7ni2a4. Tako je nastalopodruje e7 unutarnji$ grani2a po7nato kao Schen-en$ki pro$tor.

/2$engenski paket i sekundarno 7akonodavstvo nastalo i7 njega postali su integralnimdijelom Ugovora 6U, a /2$engenski prostor postupno se #iri te je njime ou$vaenaveina lani2a 6U 3i7van ovog prostora su =ugarska, Arska, +umunjska i -elika=ritanija4 kao i nelani2e 6U:a : Asland, 8orve#ka i Mvi2arska.

31. Koji su uvjeti kriteriji !a "lanstvo u 4uropskoj uniji?

a$tjev 7a lanstvo u 6U moe podnijeti svaka europska drava ije ureenje poiva

na naelima po#tivanja ljudskog dostojanstva, sloode, demokra2ije, jednakosti,vladavine prava i po#tivanja ljudski$ prava te prava manjina.Postavljena su tri kriterija 3t7v. kriteriji i! Kopen&agena, 1))3. g.4 koje svi uduikandidati moraju ispunjavati prije primanja u punopravno lanstvo 6U:a;1. politi"ki 3demokra2ija, stailnost institu2ija koje osiguravaju demokra2iju,vladavinu prava, po#tivanje ljudski$ prava i prava manjina, i pri$vaanje politiki$2iljeva Unije42.gospodarski postojanje djelotvornog tri#noga gospodarstva te sposonost tri#ni$imenika da se nose s konkurentskim pritis2ima i tri#nim 7akonitostima unutar 6U:

a43.pravniEusvajanje 2jelokupne pravne steevine 6U:a 3vie o pravnoj $te&evini podpitanjem br.14.Postoji i etvrti kriterij, donesen u 5adridu 1'. godine;. administrativni t!v. madridski kriterijprilagoda odgovarajui$administrativni$ struktura s 2iljem osiguravanja uvjeta 7a postupnu i skladnuintegra2iju 3jaanje administrativne sposonosti, stvaranje uinkovitog sustavadravne uprave s 2iljem osiguravanja uinkovitog pro2esa usvajanja i provede

pravne steevine 6U:a4.

Dodatni uvjeti 7a drave/rocesa stabili!acije i pridru-ivanja ; 6U je utvrdila

''


56/86

posene politike kriterije 7a drave Pro2esa staili7a2ije i pridruivanja 3vie podpitanjem br. 374, odrediv#i da one moraju ostvariti;

potpunu suradnju s 5eunarodnim ka7nenim sudom 7a iv#u ugoslaviju vidljiv napredak u povratku i7jegli2a te 7a#titi manjina i manjinski$ prava napredak u re


57/86

$.otvaraju se pregovori o %1 poglavlju 3%' u sluaju )rvatske4 pravne steevine 6U3ac0ui$4.8c0ui$je skup europski$ 7akona i7 koji$ proi7la7i pravna osonost Unije,7akonsko opravdanje njeni$ aktivnosti(vie pod pitanjima br. 34. 3.4. Poetkom10:i$ godina 6uropska je komisija 2jelokupnu pravnu steevinu podijelila na %1

poglavlje 3u sluaju )rvatske roj poglavlja je ra7dvojen u %'. poglavlja4, kako ipro2es usklaivanja 7akonodavstava 7emalja kandidata io pregledniji i jasniji.'.potpisuje se Ugovor o pristupanju u 4U ;8akon 7akljuenja pregovora o svim

poglavljima re7ultati pregovora ugrauju se u odrede Ugovora o pristupanju, u ijoji7radi i odoravanju konanoga teksta sudjeluju predstavni2i drava lani2a iinstitu2ija 6uropske unije te predstavni2i drave kandidatkinje.akljuenjem pregovora i potpisivanjem Ugovora o pristupanju drava kandidatkinja

postaje drava pristupni2a te stjee pravo sudjelovanja u radu tijela -ijea i6uropskoga parlamenta kao aktivni promatra.

(."ekaonica ; Ugovor o pristupanju ne stupa na snagu samim potpisivanjem, ve je7a to potreno da ga potvrde 3rati


58/86

Pristupni pregovori ve7ani su u7 uvjete pod kojima drava kandidatkinja pristupa 6U,odnosno odnose se na dono#enje, primjenu i provedu propisa 6U. Njelokupna pravnasteevina 6U je 7a potree pregovora o pristupanju podijeljena u %1, odnosno %'tematski$ poglavlja, koja se ujedno smatraju i poglavljima pregovora. Dravakandidatkinja ne pregovara o pravnoj steevini 6U, nego o uvjetima i rokovima

nje7ina preno#enja u na2ionalno 7akonodavstvo te nainu nje7ine primjene. Upravo sei7 ti$ ra7loga esto pregovori o pristupanju i ne smatraju klasinim pregovorima, ve

pro2esom prilagode drave kandidatkinje vrijednosnomu, politikomu, pravnomu,gospodarskomu i dru#tvenomu sustavu 6U.

3#. emeljem kojeg "lanka Cisabonskog ugovora dr-ava mo-e podnijeti !a&tjev!a "lanstvo u 4uropskoj uniji?

8a temelju lanka &. Bisaonskog ugovora, svaka europska drava koja po#tujenaela sloode, demokra2ije, ljudski$ prava, temeljni$ slooda i vladavine pravamoe podnijeti 7a$tjev 7a lanstvo u 6uropskoj uniji. a$tjev 7a lanstvo podnosi se

-ijeu 6uropske unije, koje o njemu odluuje jednoglasnom odlukom svi$ dravalani2a 6uropske unije, nakon doivanja mi#ljenja 6uropske komisije i suglasnosti6uropskoga parlamenta.

3$. Kako se i o "emu pregovara u pregovorima s 4U?

Dvije su


59/86

3'. *to predstavlja /roces stabili!acije i pridru-ivanja?

/tvaranje /rocesa stabili!acije i pridru-ivanjapredloila je 6uropska komisija usvinju 1. s 2iljem posti7anja sveou$vatne staili7a2ije tran7i2ijski$ drava

jugoistone 6urope.Pro2esom su ou$vaeni; ?lanija, =osna i )er2egovina, Nrna @ora, )rvatska,Fosovo, 5akedonija i /rija. U ovom trenutku )rvatska, Nrna @ora i 5akedonijaimaju status kandidata 7a lanstvo, a ?lanija, =osna i )er2egovina, Fosovo i /rijastatus poten2ijalni$ kandidata.

3(. *to je 6pora!um o stabili!aciji i pridru-ivanju?

6pora!um o stabili!aciji i pridru-ivanju3//P4 posena je vrsta spora7uma opridruivanju koje je 6U ponudila dravama ou$vaenim Pro2esom staili7a2ije ipridruivanja. //P dravi potpisni2i daje status pridruenog lana i poten2ijalnogkandidata 7a lanstvo u 6U. Ovaj je spora7um 7a +epuliku )rvatsku prvi i jediniugovorni korak na putu do pristupanja u lanstvo u 6U.Nilj je //P:a uspostava politikog dijaloga, usklaivanje 7akonodavstva, promi2anjegospodarski$ odnosa, ra7voj 7one sloodne trgovine, osiguravanje regionalnesuradnje te poti2anje suradnje u ni7u drugi$ podruja.5akedonija i )rvatska su //P potpisale !001., ?lanija !00(., Nrna @ora !00*.,a =osna i )er2egovina te /rija !00.//P s )rvatskom je s )rvatskom stupio na snagu 1. veljae !00'. Cinjeni2a da //P

do tada jo# nije io stupio na snagu, nije ila prepreka da )rvatska podnese 7a$tjev 7alanstvo u 6U !1. veljae !00%., te da stekne status kandidata u lipnju !00&.Da i stupio na snagu, //P moraju potvrditi 3rati


60/86


61/86

!1. Transeuropske mree!!. +egionalna politika i koordina2ija strukturni$ instrumenata!%. Pravosue i temeljna ljudska prava!&. Pravda, slooda i sigurnost!'. nanost i istraivanje

!(. Ora7ovanje i kultura!*. Okoli#!. a#tita potro#aa i 7dravlja!. Narinska unija%0. -anjski odnosi%1. -anjska, sigurnosna i oramena politika%!. Linan2ijski nad7or%%. Linan2ijske i proraunske odrede%&. Anstitu2ije%'. Ostala pitanja

8?PO568?; 8e moraju se uiti sva poglavlja napamet, trea i$ 7nati narojatinekoliko i ra7umjeti nji$ovu ulogu u pro2esu pregovora s 6U.Pregovore su vodili na strani 6U:a predstavni2i 6uropske komisije, a na $rvatskojstrani kako slijedi;

@r-avno i!aslanstvo Republike Hrvatske !a pregovore o pristupanju RH4U na elu s ministrom vanjski$ poslova i europski$ integra2ija,

/regovara"ka skupina!a voenje pregovorana elu s glavnimpregovaraem.

-lada +epulike )rvatske u travnju !00'. donijela je dluku o u$po$tavljanju

$trukture +a pre-ovorekoja, osim navedeni$ tijela, ukljuuje jo#i Koordinaciju !a pregovore, radne skupine !a pripremu pregovora popojedinim poglavljima pregovoraH pravne steevine 6U, Ured glavnogpregovara"a i ajnitvo /regovara"ke skupine.

Dodatno, u pro2es pregovaranja io je ukljuen i )rvatski saor.

6tanje pregovora8a sastanku 5euvladine kon


62/86

sudjelovati u radu tijela -ijea 6uropske unije i 6uropskoga parlamenta kao aktivnipromatra.Da i Ugovor o pristupanju stupio na snagu, treaju ga potvrditi 3rati


63/86

Osim toga, )rvatska je od svinja !00&. korisni2a usluga T?A6W:a 3Te2$ni2al?ssistan2e and An


64/86

6lu-beni"ki odnosi

Pripremili lanovi Dravne ispitne komisije koji ispituju Opi dio Dravnog strunogispita, predmet "/lueniki odnosi".

SADRAJ PREDMETA

1. Dravni slueni2i i namje#teni2i!. Osnovna naela postupanja dravni$ sluenika%. Prava i dunosti dravni$ sluenika&. 8alo7i'. /uko interesa(. Prijam u dravnu sluu*. Dravni struni ispit. Odluivanje o pravima i ove7ama dravni$ sluenika

. Premje#taj10. O2jenjivanje11. 8apredovanje1!. A7ora7a dravni$ sluenika1%. Povrede sluene dunosti1&. Odgovornost 7a #tetu1'. /tavljanje na raspolaganje1(. Prestanak dravne slue1*. 6tiki kodeks dravni$ sluenika1. Folektivni ugovor 7a dravne sluenike i namje#tenike1. +adno vrijeme, odmori i dopusti

!0. Plae i doda2i na plae!1. 5aterijalna prava sluenika!!. a#t

Documents

DRŽAVNI ISPIT čpp