Dubrovnik 1

Dubrovnik

Dubrovnik

Država Hrvatska

Županija Dubrovačko-neretvanska

Površina

 - ukupna 143,35 km2

Stanovništvo (2001.)

 - ukupno 43.770 stan.

Gradonačelnik Andro Vlahušić (HNS)

Gradska naselja 32 naselja

Zaštitnik Sv. Vlaho

Poštanski broj 20000

Pozivni broj +385 020

Autooznaka DU

Službena stranica www.dubrovnik.hr [1]

Karta

Dubrovnik 2

DubrovnikDubrovnik na karti Hrvatske

Koordinate: 42°40′N 18°04′E42.66°N 18.07°E [2]

Dubrovnik (lat. Ragusa) je grad na jugu Hrvatske, administrativno središteDubrovačko-neretvanske županije i jedno od najvažnijih povijesno-turističkih središtaHrvatske. Prema popisu iz 2001. godine Dubrovnik je imao 43.770 stanovnika[3] , za razlikuod 49.728 stanovnika prema popisu iz 1991.[4] U popisu iz 2001., 88.39% stanovnikaizjasnilo se kao Hrvati.1979. godine grad Dubrovnik dodan je na UNESCO-ov popis Svjetske baštine.Prosperitet grada Dubrovnika oduvijek se temeljio na pomorskoj trgovini. U srednjem vijekupostao je kao Dubrovačka Republika jedini grad-država na istočnoj obali Jadrana koji jekonkurirao Veneciji. Uz svoje bogatsvo i diplomaciju, grad je postigao izvanredan stupanjrazvoja, posebno tijekom 15. i 16. stoljeća. Dubrovnik je bio jedan od središta razvojahrvatskoj jezika i književnosti te su u njemu stvarali mnogi značajni pjesnici, dramatičari,slikari, matematičari, fizičari i drugi učenjaci.

Gradska naseljaGrad Dubrovnik sastoji se od 32 naselja, to su: Bosanka, Brsečine, Čajkovica, Čajkovići,Donje Obuljeno, Dubravica, Dubrovnik, Gornje Obuljeno, Gromača, Kliševo, Knežica,Koločep, Komolac, Lopud, Lozica, Ljubač, Mokošica, Mravinjac, Mrčevo, Nova Mokošica,Orašac, Osojnik, Petrovo Selo, Pobrežje, Prijevor, Rožat, Suđurađ, Sustjepan, ŠipanskaLuka, Šumet, Trsteno i Zaton.

Povijest

Počeci i širenje

Dubrovnik 3

Zidine grada

Postoji nekoliko teorija o osnutku Dubrovnika (lat.Ragusa), a općeprihvaćena je, da je Grad osnovan u7. st., kada su se Latini iz grada Epidauruma (južnijeod Dubrovnika, na istom je položaju današnjiCavtat), sklonili pred navalom Avara i Slavena nahrid Laus, što znači stijena (Laus --> Lausium -->Rausium --> Ragusium --> Ragusa). Kasnije su ti istiSlaveni izgradili naselje na južnim padinama brdaSrđ, na kopnu preko puta hridi i nazvali ga Dubrava,što znači šuma duba (hrasta). Tijekom vremena suse naselja sve više povezivala, da bi se potpuno spojila u 11. st., nasuvši uski kanal, što ih jedijelio (današnja ulica Placa tj. Stradun), a u 12. st. i 13. st. zaštitivši se potpunoobrambenim zidinama. Prema nekim drugim teorijama i antičkim natpisima, Dubrovnik jemožda osnovan i prije 3. st., kao malo naselje na otočiću Laus.

Danas postoje nove nedoumice u pogledu nastanka Dubrovnika, jer su se obje gorespomenute teorije pokazale pogrešnima. Prilikom renoviranja Katedrale, duboko ispodtemelja današnjeg zdanja nađeni su ostaci dvije nekadašnje crkve, jedne za koju se i prijeznalo, i druge, još starije, datirane u 5. stoljeće. Kao dodatak promjeni teorije je i otkrićedijela dubrovačkih zidina, također datiran u isto razdoblje. Prilikom sondiranja Straduna,utvrđena je činjenica, da otočić Laus nikada nije postojao, jer sam Stradun nije nasip negoprirodna pješčana plaža, koja se prostirala između brda Srđ i hridinastog područja (rečeniLaus). Nove spoznaje, kao i otkriće grčkih novčića i keramike pod Malim mulom u luci, činise, potvrđuju teze nekih povjesničara, da počeci sežu davno prije 7. st., tj. u doba starihGrka. Postavka dr. Ničetića, kojom on dokazuje neminovnost postojanja jedne antičke lukeizmeđu Budve i Korčule dodatno je dala na vjerodostojnosti teze o nastanku naselja još ugrčko vrijeme.Dubrovnik je u početku bio u sastavu Dalmatinskog temata i priznaje vlast Bizanta. Prvi seputa u ispravama spominje 850. g. Oko 992. g. spalio ga je car Samuilo. Krajem 10. st.osniva se dubrovačka nadbiskupija i metropolija. Tada postaje crkveno neovisan od Splita.Od 1205. g. Mletačka Republika, koristeći križarski pohod, vlada Dubrovnikom, što traje do1358. g. U vrijeme mletačke vlasti, Dubrovčani dižu tri bune, ali se nisu mogli osloboditimletačkog gospodstva.Iako je priznavao mletačku vlast, Dubrovnik je uspio sačuvati autonomiju, jer je birao Malo iVeliko vijeće, Senat te ostale organe gradske samouprave. Komuna je 1272. g. dobila statut.U Dubrovniku se vrlo rano razvija trgovina, posebno sa zaleđem i to ponajprije s Bosnom udoba Kulina bana.Stanovništvo se dijeli na bogatu vlastelu: patricije (Nobiles cives), gradski puk - pučane,obično na poslovima trgovaca i kapetana, kao i pisara, i kmetove, seljake koji rade zavlastelu - obrađuju zemlju. Patriciji se pokušavaju zatvoriti unutar sebe, no posljedica togaje odumiranje vlastelinskih porodica. Morali su popustiti te sklapati brakove s pučanstvom.

Dubrovnik 4

Onofrijeva česma

U vrijeme uspona Raške uspješno se branio odnjenih napadaja. U 13. st. vlast Dubrovnika raste našire gradsko područje i susjedne teritorije. Tako seLastovo dobrovoljno priključuje Dubrovniku, a od1333. g. u sastavu Dubrovačke Republike je iStonski rat tj. Pelješac sa Stonom. Srpski Car Dušanprepustio je Dubrovniku kontrolu nad stonskim rtom(Pelješcem) uz naknadu od 500 perpera, plaćanjeporeza. Godine 1345. i Mljet ulazi u sastavRepublike.

Ston je imao veliko strateško značenje za Dubrovnik,jer je tako mogao kontrolirati plovidbu oko ušćaNeretve i u Mljetskom kanalu. Prostor od Stona do Zatona Dubrovnik je osigurao kada jepočetkom 15. st. od Bosne kupio Konavle (istočni dio s gradom Soko 24. lipnja 1419. tezapadni dio s Cavtatom i Obodom 31. prosinca 1426.). Tada su utvrđene granice Republikekoju od kraja 15. st. priznaju svi dubrovački susjedi.

Dubrovnik je potpisao brojne međunarodne ugovore s talijanskim gradovima (posebno sPisom) i ostalim susjedima u zaleđu (Bosna, Srbija), većinom osiguravajući prevlast ipovlašten položaj dubrovačkih trgovaca.Zadarskim mirom 1358. g., Mletačka Republika se odrekla svih posjeda na istočnoj obaliJadrana u korist Hrvatsko-Ugarske Kraljevine. Dubrovnik je, u uspješnom diplomatskompotezu, prihvatio simboličnu vrhovnu vlast kralja (Ludovika I.), koja nije Hrvatsko-Ugarskojdavala doslovno nikakav utjecaj nad komunom i plaćao danak od 500 dukata, čime seosigurao i od nasrtaja Venecije.Od tog vremena Dubrovnik sve više izgrađuje svoju samostalnost i neovisnost. Kneza birajusami Dubrovčani, a nakon smrti Ludovika I. 1380. g. razvija se u samostalnu i priznatuRepubliku.

Procvat Dubrovačke Republike

Crkva sv. Vlahe

Dubrovačka Republika je bila patricijskaaristokratska republika u kojoj je vlast imala vlastelasakupljena u Velikom vijeću (parlament). Velikovijeće je biralo gradsko činovništvo - Vijećeumoljenih (Senat) koje se brinulo za vanjskeposlove, te Malo vijeće (izvršna vlast). Knez se biraona 1 mjesec kako bi se spriječila ikakva korupcija.Nije bilo stalne vojske, već su bili samo redari istraža, a ako je bilo potrebno, uzimali su seplaćenici. Dubrovnik je donio uredbu o ukidanjuropstva i zabrani prijevoza robova 27. siječnja 1416.godine, što je prva zabrana ropstva u Europi. U 15.st. imao je oko 40.000 stanovnika, što ga je činilo jednim od većih gradova u Europi (Londonoko 50000, Firenca preko 100000).

Dubrovačka Republika doživljava svoj procvat u 16. st., kada Dubrovčani uspješno uspostavljaju trgovačke veze s Turcima (iako im plaćaju danak, zadržavaju slobodu,

Dubrovnik 5

neovisnost i povlastice slobodne trgovine na cijelom području Osmanskog Carstva.Dubrovčani su već od ranije imali svoja uporišta na Balkanu i uspješno razvijaju trgovinu sTurskom, ali i Italijom i Španjolskom.U bugarskom glavnom gradu Sofiji, postojala je crkva sv. Marije i sv. Vlaha, koju je puknazivao "Dubrovačka crkva", i koja je dugo vremena bila jedino mjesto u OsmanskomCarstvu u kojem je kršćanima bilo dopušteno služenje misa.

Grb Dubrovačke Republike i danasgrada

Trguje se rudarskim, poljodjelskim i stočarskimproizvodima, manufakturnom robom, solju i dr. U 16. st.Dubrovnik je imao jaku mornaricu (oko 180 brodova),po jačini i veličini treću u svijetu. Dubrovački su brodoviprevozili robu stranih trgovaca, plovili obalamaSredozemnog mora i stizali sve do Engleske, a postoji idokazani slučaj da je dubrovačka karaka došla do obaleSjeverne Amerike, gdje su se pomorci pomiješali slokalnim stanovništvom (Indijancima). Također jepoznata dubrovačka kolonija u mjestu Goa i Gvendolin uIndiji, gdje još postoji Crkva sv. Vlaha, zaštitnikaDubrovačke Republike i Dubrovčana i poneki potomcidubrovačkih trgovaca.

Temelj gospodarstva Dubrovnika činila je posredničkatrgovina i pomorstvo, ali i obrt i veleobrt. U 15. st.organiziraju se prve radionice za proizvodnju sukna,stakla i sapuna. U to vrijeme Dubrovnik je imao iprosvjetne, socijalne, komunalne i gospodarskeustanove. U 16. st. zahvaljujući trgovini i pomorstvu, uDubrovniku se akumuliraju znatna financijska sredstva.Utemeljuju se jača trgovačka i pomorska poduzeća, ali se i produbljuju socijalne razlikeizmeđu pučana, pa se bogatiji izjednačuju s vlastelom. Dubrovnik se izgrađuje prihodima odobrta i trgovine.

U Dubrovniku je najviše poštovana bila sloboda. Imao je svoju zastavu (s likom zaštitnika sv.Vlaha i drugu sa slovima "LIBERTAS - lat. Sloboda"), grb i vojsku. Uspostavio je razgranatumrežu diplomatskih i trgovačkih predstavništava u mnogim europskim zemljama. Njihoveinterese na dvorovima europskih vladara zastupaju njihovi poklisari, dok konzulati štiteinterese dubrovačkih pomoraca.Važan zaštitnik dubrovačke slobode bila je Španjolska, a najveći neprijatelj njegovojneovisnosti i slobodi Venecija. U drugoj polovici 16. st. opada moć Dubrovnika. Uzroci su uvelikim zemljopisnim otkrićima i revoluciji cijena koja obezvrjeđuje novac. Dubrovačkibankari manje ulažu u brodarstvo i obrt, jer nedostaje kapitala, a konkurencija francuskih,engleskih i nizozemskih pomoraca je sve veća.U Dubrovniku se između 1627. i 1701. godine kovao Artiluk, srebreni novac.

Dubrovnik 6

OpadanjeGodine 1667. Dubrovnik je gotovo uništio snažan potres u kojem je stradao velik brojDubrovčana, dok je mnogo zgrada porušeno.Potres 1667. nije bio jedini događaj koji je uzrokovao opadanje moći Dubrovačke Republike,naime otkrićem Amerike trgovački su se putevi premjestili na Atlantik, izgradnja splitskeskele od strane Mlečana te činjenica, da više nisu imali monopol na trgovinu s Turcimajedni su od glavnih uzročnika. Potres, a nedugo zatim i požar, samo su kruna svih nedaćakoje su u to doba zadesile Dubrovnik.

Stradun

Nakon višestoljetnog uspješnog balansiranja izmeđudviju velesila u svom okružju - Mletačke Republike iOtomanskog Carstva, opća europska ofenziva na Turke(poraz pod Bečom 1683., kod Mohača 1687.) odrazila sei na Dubrovnik, jer su Mlečani iskoristili slabost Turakai uzimanjem trebinjskog kotara posve odrezaliDubrovnik od Turskog Carstva i doveli ga u vrlo teškusituaciju. Međutim, mirom u Srijemskim Karlovcima1699. morala se Mletačka Republika povući iz Popovapolja i vratiti ga Turcima, a tom je prilikom provedenoprvo sustavno razgraničenje Turske i Venecije uDalmaciji. Dubrovčani su se još jednom, ponajprijevještom diplomacijom, oslobodili opasnosti, da ihMletačka Republika okruži i odvoji od zaleđa.

Mirom u Požarevcu 1718. Dubrovčani su napravilikoridor između Neuma i Kleka, koji je ostao Turcima.Tako su se Dubrovčani i fizički odvojili od mletačkihposjeda u Dalmaciji. Tijekom ratovanja s Turcima (1683.-1699.) Dubrovčani su se odlučiliponovno prihvatiti simboličnu vrhovnu vlast ugarsko-hrvatske krune i obnavljaju ugovor iz1358. g. U 18. st. ponovno jača dubrovačko gospodarstvo i Dubrovnik izgrađuje jakumornaricu. Orijentaciju velikih europskih pomorskih sila na Atlantik Dubrovnik koristi zatranzit na Sredozemnom moru, ali su njegovi brodovi plovili i preko Atlantika do Amerike.

U 18. st. Dubrovnik ima više od 85 konzulata. Najjači gospodarski činitelj bilo jegrađanstvo, jer se vlastela nakon potresa 1667. g. prorijedila.

Nestanak Dubrovačke Republike

Karta Dubrovačke Republike prije ukidanja1808. godine.

Početkom 19. st. na sceni Europe pojavljuje seNapoleon, što bitno utječe i na povijest Dubrovnika.Dana 26. svibnja 1806. u Dubrovnik ulazi vojskafrancuskog generala Lauristona, koja okupira Grad,a 31. siječnja 1808. maršal Auguste Frederic LouisViesse de Marmont ukida Dubrovačku Republiku,unatoč protivljenju vlasti Republike. Nakon propastiNapoleona, na Bečkom kongresu 1815. dubrovačkidiplomati pokušavaju obnoviti Republiku, no ne

Dubrovnik 7

uspijevaju zbog austrijskih težnji za širenjem teritorija. Pod vodstvom Điva NatalijaDubrovčani dižu bunu 1813. i oslobađaju se strane vlasti, ali za nekoliko mjeseci austrijskavojska ulazi u Grad i prekida pobunu.

Novija povijest

Karta grada s oštećenjima nastalim uDomovinskom ratu.

Kad je 1815. službeno prestala postojati DubrovačkaRepublika, njezin je teritorij pripojen Dalmaciji,kojoj je kulturno i povijesno oduvijek pripadao. Onaje zajedno s Hrvatskom i Slavonijom činila Trojednukraljevinu Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, koja je do1918. bila u sastavu Habsburške Monarhije,odnosno Austro-Ugarske.

Nakon Prvog svjetskog rata, raspadom HabsburškeMonarhije, Dubrovnik, zajedno sa cijelomHrvatskom, biva dijelom Države Slovenaca, Hrvata iSrba, koja 1. prosinca 1918. postaje Kraljevina SHS,te 1929., konačno Kraljevina Jugoslavija. Podjelomte zemlje na 33 oblasti, Vidovdanskim ustavom1921., osniva se 1923. dubrovačka oblast. Ona proglašenjem diktature postaje dijelomZetske banovine, sa sjedištem u Cetinju. Konačno, 1939., stvara se posebna BanovinaHrvatska, čiji su dijelovi i Dubrovnik i okolica.

Godine 1941., proglašenjem Nezavisne Države Hrvatske, njezinim dijelom postajeDubrovnik. On je bio sjedište župe Dubrave. Većina Dubrovčana diže ustanak protivfašističke NDH, te se pridružuje ilegalnom antifašističkom pokretu kojeg su vodiliNarodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije. U Dubrovniku je bio prisutanfašistički teror. Nakon pada fašista, u listopadu i studenom 1944. godine na otocima Daksi,Korčuli i Jakljanu te poluotoku Pelješcu, kao i na Orsuli u Dubrovniku. komunisti sulikvidirali 109 civila i 78 pripadnika vojnih snaga. Većina ubijenih bili su članovi HSS-a uzsvećenike, među kojima je bio Petar Perica, autor crkvenih pjesama "Zdravo Djevo, KraljiceHrvata" i "Dok nebesa nek se ori" [5] .Završetkom rata i osnivanjem komunističke Demokratske Federativne Jugoslavije,Dubrovnik ulazi u njen sastav, te postaje dijelom Narodne/Socijalističke RepublikeHrvatske.Meteorit težak 1,9 kg pao je u Molunatu, 40 km od Dubrovnika, 20. veljače 1951. godine.Dobio je službeni naziv "Dubrovnik".U srednjoj i istočnoj Europi počinje slabiti sovjetski politički i društveni sustav. Tada uHrvatskoj počinje djelovati organizirani pokret kojemu je bio cilj slobodna demokratskaHrvatska, koju više nitko ne će gospodarski izrabljivati ni nacionalno ugnjetavati.

Dubrovnik 8

Most dr. Franje Tuđmana

Godine 1990. održani su višestranački izbori, kojomje srušen komunizam u Hrvatskoj. Najviše je glasovadobila Hrvatska demokratska zajednica, podvodstvom Franje Tuđmana. Iz Dubrovnika su uHrvatski sabor izabrani jedan nezavisni kandidat itrojica zastupnika s liste HDZ-a. 1991. održan jereferendum na kojem se većina Dubrovčanaopredijelila za neovisnu Hrvatsku.

Istovremeno je proveden i popis stanovništva, pokojem u dubrovačkoj općini živi 70 602 stanovnika,od toga 58 300 Hrvata, 4 735 Srba, te Muslimani idruge nacionalnosti. Znajući za skori rat, većina Srba seli u Republiku Srpsku i Crnu Goru.

Dana 1. listopada 1991., pripadnici JNA iz Trebinja, te crnogorski dobrovoljci - počinjuoružani napad na Dubrovnik, s ciljem stvaranja velike Srbije. Grad je svakodnevnobombardiran, a najžešće je bilo 6. prosinca 1991.Od granata je nepovratno stradao križ na Srđu. Isto tako, oštećena je Onofrijeva česma,franjevački i dominikanski samostan, crkva sv. Vlaha i druga svetišta, Arhiv, hoteli,električne instalacije i brojne druge zgrade. Međutim, vrlo brzo je došla pomoć UNESCO-a,te je grad savršeno obnovljen.Američki se zrakoplov USAF CT-43 srušio u blizini Dubrovnika, 3. travnja 1996. godine. Pritome je poginulo 34 putnika, među kojima je bio američki ministar trgovine Ron Brown inovinar New York Times-a Nathaniel Nash.

Administracija i politikaUpravna tijela Grada Dubrovnika su: Gradsko vijeće, gradonačelnica i Gradskopoglavarstvo. Gradonačelnica Grada Dubrovnika je Dubravka Šuica. Zamjenicigradonačelnice su: akademik Frano Kršinić i Antun Kisić. Gradsko poglavarstvo broji 9članova, osim troje navedenih, čine ga i Teo Andrić, Milivoj Bender, Milan Karlovac, MihoKatičić, Tonći Peović i Đuro Market Vlastelin. Gradsko vijeće ima 25 vijećnika. GradDubrovnik ima 7 upravnih odjela i 3 službe.

Zemljopisni položaj• Koordinate: 42°38'26" s.z.š., 18°06'35" i.z.d.• Površina: 143,35 km2

Dubrovnik se nalazi na južnom Jadranu. Grad se razvio na istočnoj obali Jadranskog mora,gdje prestaje niz jadranskih otoka i počinje otvoreno more. Leži na južnim padinama i upodnožju brda Srđ. Šire dubrovačko područje obuhvaća uski primorski pojas dug oko 250km, koji se proteže od Kleka na zapadu do Sutorine i rta Prevlaka na istoku.

Dubrovnik 9

Klima• Srednja godišnja temperatura: 16,4 °C• Srednja vrijednost temperature zraka najhladnijeg mjeseca (siječanj): 7,9 °C• Srednja vrijednost temperature zraka najtoplijeg mjeseca (kolovoz): 24,2 °C• Salinitet mora: 38 ‰Ima više od 250 sunčanih dana u godini. Srednja godišnja temperatura je 16,4 °C, a ljetna26 °C. Snijeg i niske temperature prava su rijetkost. Najhladniji mjesec u godini je siječanj,a najtopliji kolovoz. Sezona kupanja traje od travnja do listopada. U godini ima 109 kišnihdana, a ljeti smo 14. Grad od bure štiti brdo Srđ, od udara juga otočić Lokrum.

Klimatološki srednjaci za Dubrovnik

Mjesec Sij Velj Ožu Tra Svi Lip Srp Kol Ruj Lis Stu Pro Godina

Srednji maksimum,°C

11.2 11.8 14.2 16.8 21.3 25.2 28.4 28.0 25.2 20.8 15.5 12.5 19.1

Srednja dnevnatemperatura, °C

7.9 7.9 10.4 13.9 17.8 21.3 24.7 24.2 21.6 17.3 12.1 9.5 15.5

Srednji minimum, °C 4.6 5.0 7.0 9.5 13.6 17.4 20.1 19.9 17.2 13.1 9.0 6.2 11.8

Oborine, mm 95.2 89.2 97.7 90.9 76.1 48.6 24.1 59.0 78.7 109.9 141.9 125.3 1036.6

Izvor: Worldclimate.com[6] , podaci za razdoblje 1973.-1991.

Ekonomija

Dubrovačka luka u Gružu

U Dubrovniku su već u 11. stoljeću postajalaudruženja trgovaca i obrtnika razvrstanih podjelatnostima. Glavne gospodarske grane stoljećimasu brodogradnja, pomorstvo, trgovina, obrt, a unovije vrijeme i turizam. Trgovalo se rudarskim,poljodjelskim i stočarskim proizvodima,manufakturnom robom, solju i dr. Sol se dobivala uGružu i Slanom te na otocima Šipanu i Mljetu, anajvažnije središte prizvodnje soli bio je Ston. U 16.stoljeću, Dubrovnik je imao jaku mornaricu (oko 180brodova), po jačini i veličini treću u svijetu.Dubrovački su brodovi prevozili robu stranihtrgovaca, plovili obalama Sredozemnog mora i stizali sve do Engleske, a postoji i dokazanislučaj da je dubrovačka karaka došla do obale Sjeverne Amerike, gdje su se pomorcipomiješali s lokalnim stanovništvom (Indijancima).

U Dubrovniku je osnovana najstarija trgovačka komora u Hrvatskoj. Osnovali su je Francuzi1808. godine, nakon propasti Dubrovačke Republike, dok je Hrvatska gospodarska komorau Zagrebu osnovana tek 1852. godine. Danas postoji Županijska komora Dubrovnik, a gradje gospodarsko središte Dubrovačko-neretvanske županije.

Dubrovnik 10

Velika poduzeća• “Atlantska plovidba” - pomorski prijevoz• “Atlas” - putnička agencija• “Combis” - informatičko poduzeće• “GP Dubrovnik” - građevinsko poduzeće• “Libertas-Dubrovnik” - kopneni prijevoz• “Dubrovnik-Babin kuk” - turizam• “Hotel Dubrovnik Palace” - turizam• “Grand Villa Argentina” - turizam• “Hoteli Maestral” - turizam• “Hotel Excelsior” - turizam

Demografija

Popis 2001.Područje Grada Dubrovnika, prema popisu stanovništva iz 2001.[7] ima 43.770 stanovnika(uključujući i radnike u inozemstvu).Nacionalni sastav stanovništva prema popisu iz 2001.:• Hrvati: 38.690 (88,39%)• Srbi: 1.426 (3,26%)• Bošnjaci: 1.387 (3,17%)• Crnogorci: 242 (0,55%)• neizjašnjeni: 853 (1,95%)S obzirom na materinski jezik, 42.232 ili 96,49% izjasnilo se, da im je materinski jezikhrvatski. Prema vjeri, 37.015 ili 84,57% izjasnilo se kao rimokatolici, 2.310 ili 5,28% kaomuslimani, 1.697 ili 3,88% kao pravoslavci, 1.430 ili 3,27% kao agnostici ili neizjašnjeni, te935 ili 2,14% kao ateisti.

Popis 1991. Detaljniji članak o ovoj temi: Dodatak:Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991.: Dubrovnik

Spomenici i znamenitosti

Gradske zidine i utvrđenja

Dubrovnik 11

Tvrđava Lovrijenac

• Gradske zidine - građene su od 13. do 17. stoljećaza potrebe obrane i zaštite. Duge su 1940 m,visoke do 25 m, prema kopnu debljine 4-6 m, aprema moru 1,5-3 m. Na četiri strane svijeta,zaštićene su utvrdama.

• Kula Minčeta - utvrda na sjeveru gradskih zidina,monumentalna je i okrugla, dovršena je 1464.godine, gradili su je brojni graditelji, među njima iJuraj Dalmatinac. Povod za izgradnju bula je vijesto padu Carigrada 1453. godine.

• Kula Bokar - utvrda na zapadu gradskih zidina,naziva se i Zvjezdan, građena je od 1461. do1463. prema projektu firentinskog graditeljaMichelozza Michelozzija.

• Tvrđava Sv. Ivan - utvrda na jugoistoku gradskih zidina iz 16. stoljeća. Štitila je ulaz ustaru gradsku luku. Djelo je dubrovačkog graditelja Paskoja Miličevića.

• Tvrđava Lovrijenac - utvrda koja se nalazi kraj vanjskih zapadnih zidina grada, 37 miznad razine mora. Tvrđava je poznata po svojim predstavama i vjenčanjima te najvažnijekao povijesni simbol otpora Mletačkoj republici. šire poznata kao Gibraltar Dubrovnika.

• Tvrđava Revelin - utvrda na istoku gradskih zidina. Građena je 1462. godine predturskom opasnošću.

• Utvrda Imperial - utvrda na brdu Srđ sjeverno i iznad Dubrovnika.• Gradska vrata od Pila - zapadna vrata kroz koja se ulazilo u grad. Sagrađena su 1537.

godine. Na njima je bio pokretni most, koji se svake noći zatvarao.• Gradska vrata od Ploča - istočna vrata kroz koja se ulazilo u grad iz 15. stoljeća.

Crkve i samostani

Dubrovnik 12

Katedrala Uznesenja Blažene DjeviceMarije na nebo

• Dubrovačka katedrala - posvećena je UznesenjuBlažene Djevice Marije na nebo (Velika Gospa).Nastala je na mjestu bizantske i romaničkekatedrale, koja je uništena u velikom potresu1667. godine. Sadašnja barokna katedralagrađena je od 1671. do 1713. godine. Riznicakatedrale čuva zlatne i srebrne relikvijare,križeve, crkveno posuđe i slike talijanskih (Tizian,Raffael i dr.), flamanskih i hrvatskih slikara.

• Crkva sv. Vlaha - izgrađena je na mjesturomaničke crkve, koja je preživjela veliki potres1667., ali je uništena u požaru 1706. godine. Novabarokna crkva izgrađena je od 1706. do 1715.godine. Na glavnom oltaru nalazi se kip sv. Vlahaod pozlaćenog srebra rad dubrovačkih majstora iz15. stoljeća. U rukama drži maketu grada prijepotresa 1667.

• Franjevački samostan i crkva Male braće - potječuiz 14. stoljeća. Vrata crkve su nasvođenaraskošnim gotičkim portalom, koji se jedini preživio potres 1667. Kasnoromaničkiklaustar iz 1360. godine, izgradio je Mihoje Brajkov iz Bara. U sklopu samostana od 1317.godine do danas djeluje ljekarna, treća po starosti u Europi.

• Dominikanski samostan i crkva sv. Dominika - građeni u 14. stoljeću. Južni portal izradioje kipar Bonino iz Milana 1419. godine. Ističe se gotičko-renesanski klaustar. Muzejsamostana sadrži vrijedne rukopise i inkunabule, slike dubrovačkih slikara iz 15. i 16.stoljeća: Lovre Dobričevića, Mihajla Hamzića i Nikole Božidarevića, veliko oslikanoraspelo Paola Veneziana iz 14. stoljeća i oltarnu palu sv. Magdalena, rad talijanskogslikara Tiziana iz 1550. godine.

• Isusovački samostan i crkva sv. Ignacija - barokne građevine iz 17. i 18. stoljeća. Uzcrkvu je glasovito dubrovačko učilište "Collegium Ragusinum".

• Samostan sv. Klare - izgrađen je uz same gradske zidine u 13. i 14. stoljeću. U njemu je1434. godine otvoreno prihvatilište za napuštenu djecu.

• Crkva sv. Josipa - sagrađena je 1667. godine na mjestu, u potresu, srušene crkve sv.Jakova.

• Crkva sv. Nikole - iz 11. stoljeća, jedna od najstarijih sačuvanih crkvi u gradu.• Crkva sv. Spasa - iz 1520. godine, ostala je neoštećena u velikom potresu 1667. godine.

Ova renesansna crkva djelo je korčulanskog majstora Petra Andrijića. Sagrađena je kaozavjetna crkva nakon velikog potresa 1520. godine.

• Crkva sv. Roka - renesansna crkva iz 16. stoljeća.• Crkva sv. Marije - u njoj se čuvaju vrijedne slike dubrovačkih slikara "Poliptih" Lovre

Dobričevića i "Triptih" Nikole Božidarevića.• Sinagoga - jedna od najstarijih u Europi s počecima u 14. stoljeću.• Srpska pravoslavna crkva - izgrađena 1877. godine• Mesdžid - islamski vjerski objekt u ulici Mihe Pracata.

Dubrovnik 13

Palače

Knežev dvor

• Knežev dvor - nekada je bio sjedište vlade i knezaDubrovačke Republike, danas jeKulturno-povijesni muzej.

• Palača Divona tj. Sponza - gotičko- renesansnapalača izgrađena prema projektu dubrovačkogmajstora Paskoja Miličevića.

• Palača Skočibuha (Restićeva 1) - vrhunskapatricijska palača, danas zanemarena.

• Palača Stay (ul. Između Polača 9-11) - pogođena uratu 1991., predviđena za obnovu.

• Palača Isusović-Braichi (Prijeko 24) - jedan je odnajljepših primjera renesansne stambenearhitekture u gradu.

• Palača Ranjina (Ul. braće Andrijića 10) -gotičko-renesansa palača građena je krajem 15.stoljeća i dio je velikog, devastiranog stambenogbloka.

• Palača Sorkočević (Držićeva poljana 3) - građenakrajem 17. i početkom 18. stoljeća.

• Palača Pucić (Od puča 1) - barokna palača iz 17. stoljeća, danas luksuzni hotel [8] [9] .• Palača Trifoni-Đorđić (Od puča 17, Široka 5) - predviđena za obnovu.

Ljetnikovci• Ljetnikovac Petra Sorkočevića na Lapadu - izgrađen je u vremenu od 1472. do 1535.

godine. Kombinacija je gotičko-renesansnog stila. Nalazi se na lapadskoj obali, okrenutprema zaljevu Gruž.

• Ljetnikovac Bunić-Kabužić na Batahovini - izgrađen je u 16. stoljeću. Značajan je poglavnom pročelju u prizemlju, koje cijelom dužinom ima trijem sa sedam arkada.

• Ljetnikovac Stay na Batahovini - obnovljeni ljetnikovac u kojem je sada Konzervatorskiodjel.

• Ljetnikovac Rastić u Rožatu, Rijeka Dubrovačka - zapušteni ljetnikovac građen u drugojpolovici 16. stoljeća.

• Ljetnikovac Klementa Gučetića u Obuljenom - građen od 1575. do 1581. godine, danaszapušten [10] .

• Ljetnikovac Vice Skočibuhe na Boninovu - ima odličan pogled na gruški zaljev i otoke.Obnavljan od 1938. do 1941. godine.

• Ljetnikovac Crijević-Pucić na Gradcu - s kraja 16. stoljeća, smješten je na Gradcu iznadVrata od Pila.

• Ljetnikovac Pucić na Pilama - među najljepšim građevinama u gradu. Obnovljen je i sadaje poslovni prostor.

• Ljetnikovac Bunić-Gradić u Gružu - gotičko-renesansni ljetnikovac.

Dubrovnik 14

Ostale znamenitosti• Stradun ili Placa - najveća je i najpoznatija gradska ulica. Pruža se od ulaza u grad kroz

vrata od Pila do trga Luža i predstavlja jedinstveni urbani element koji karakterizira gradDubrovnik.

• Velika i mala Onofrijeva česma - dvije fontane okruglog oblika i ujedno mogu služiti i kaospremnik za vodu. Na većoj voda teče iz figura 16 maskiranih likova. Graditelj je Onofriodella Cava iz Napulja.

• Orlandov stup - kameni je prikaz legendardnog viteza Orlanda. Služio je kao mjesto nakojem su glasnici čitali obavijesti. Dugo vremena je bio jedini svjetovni spomenik u gradu.

• Gradski zvonik - prvotni je izgrađen 1444. godine, a današnji je iz 1929. godine.• Sklop gradske vijećnice sa žitnicom i arsenalom - u području gradske luke. U arsenalu su

se gradile i održavale galije.• Lazareti na Pločama - građevina koja je služila kao karantena, ispred gradskih zidina.• Groblje Boninovo - glavno gradsko groblje.• Porporela - lukobran i gradsko kupalište.

Kultura

Sveti Vlaho, zaštitnik Dubrovnika

Festivali

Dubrovačke ljetne igre

Dubrovačke ljetne igre su festival utemeljen 1949.godine. U jedinstvenom ambijentu zatvorenih iotvorenih scenskih prostora renesansno-baroknoggrada → Dubrovnika u vremenu od 10. srpnja do 25.kolovoza održavaju se brojne glazbene, dramske iplesne priredbe. Okosnica festivala su djela MarinaDržića, Ivana Gundulića, Ive Vojnovića, WilliamaShakespearea, Carla Goldonija, grčkih tragičara i dr.Glazbeni dio programa predstavlja najboljih domaćeskladatelje, soliste i orkestre te njihove strane goste.Prikazuju se i opere, naročito komične.

Festa Sv. Vlaha

Detaljniji članak o ovoj temi: Sveti Vlaho iDubrovnikŠtovanje sv. Vlaha najbolje se očitovalo prigodomproslave njegovog blagdana 3. veljače, kada su ljudimasovno dolazili u grad. To je bio blagdan svihstanovnika Republike. Da se omogući svimasudjelovati, uvedena je 'Sloboština Sv. Vlaha', dankada je svaki prekršitelj, kažnjenik i prognanik mogao 2 dana prije i 2 dana poslije blagdanaslobodno doći u grad, a da ga nitko nije smio pozvati na odgovornost (ta se sloboština

kasnije proširila na 7 dana prije i 7 dana poslije blagdana). Za blagdan je cijela Republika hrlila u grad - tko nije mogao ići, slavio je kod kuće, sa svojim crkvenim barjacima i u

Dubrovnik 15

narodnoj nošnji, da se svome svecu pokloni i pomoli, da mu zahvali za zaštitu u prošlosti ipreporuči sebe i svoje za ubuduće. Tako je to i danas, pa se ljudi dugo i temeljito pripremajuza ovu svečanost.

Glazbeni festival "Julian Rachlin i prijatelji"

Detaljniji članak o ovoj temi: Julian Rachlin i prijateljiTo je festival komorne glazbe koji se od 2000. godine tradicionalno, krajem ljeta odvija napozornici u atriju Kneževog dvora. Na festivalu uz utemeljitelja festivala, poznatog violinistai violista Juliana Rachlina nastupaju brojni poznati svjetski glazbenici.

Filmski festival LibertasLibertas Film Festival započeo je 2005. s idejom, da se festivalska kulturna ponudaDubrovnika proširi i filmskom. Festival se odvija tijekom ljeta, a na reportoaru se prikazujuigrani i dokumentarni filmovi nezavisnih produkcija posvećeni promociji slobode iz zemaljadiljem svijeta. U natjecateljskom dijelu izabrani filmovi bore se za nagradu Dubravka kojudodjeljuje stručni žiri u kategorijama najbolji igrani film, najbolji dokumentarni film inajbolji kratki film. Film najbolje ocijenjen od strane publike dobiva posebnu nagradupublike.Projekcije se održavaju u dubrovačkom kinu Sloboda, gradskom kazalištu Marin Držić,obnovljenom ljetnom kinu Jadran unutar dubrovačkih gradskih zidina i ljetnom kinu nakrovu tvrđave Revelin [11] .

Dubrovački međunarodni filmski festivalDubrovnik International Film Festival (DIFF) je međunarodni filmski festival koji se u →Dubrovniku održava od 2003. godine. Projekt je započet kao inicijativa međunarodneorganizacije Dubrovnik Film Institut. Festival je natjecateljskog karaktera. Stručni žiridodjeljuje nagrade DIFF-a u kategoriji igranog, dokumentarnog i kratkog filma. Osim tihnagrada dodjeljuju se i nagrada publike za najbolji film festivala, nagrada Libertas zaživotno djelo i nagrada Argosy za izvanredan pojedinačni doprinos u području filmskogstvaralaštva [12] .

KarantenaFestival suvremenih scenskih umjetnosti Karantena iniciran je 1997. od strane Artradionice Lazareti, dubrovačke udruge koja u svojim kontinuiranim programima želi stvoritikulturni centar u kojem bi se posjetioci mogli upoznati sa suvremenim umjetničkimizričajem. Festival donosi različita oblike suvremenog alternativnog umjetničkogizražavanja od raznovrsnih performansa, multimedijalnih instalacija te suvremenih plesnih,glazbenih i scenskih radova. Festival od svog početka ima međunarodni karakter te poreddomaćih umjetnika na njemu sudjeluju i brojni gosti iz inozemstva.

Kazalište Marin DržićDubrovnik je u svojoj povijesti imao bogatu kazališnu tradiciju, brojne pisce, glumce ipozornice. Gradsko kazalište Marin Držić s vlastitim umjetničkim ansamblom osnovanoje krajem 2. svjetskog rata. Na svom repertoaru teži uprizorenju djela starih dubrovačkih idrugih zavičajno, tematsko i jezično bliskih autora, uz povremene odmake u smjerusuvremenijih tema. Kazalište povremeno svoja djela prikazuje u sklopu Dubrovačkih ljetnihigara te gostovanja u drugim gradovima.

Dubrovnik 16

Dubrovačka književnost

Naslovnica knjige Ivana Gundulića "Suzesina razmetnoga" iz 1622. godine.

Književnost grada Dubrovnika u velikoj je mjeriutjecala je na razvoj hrvatskog književnog jezika.Ljudevit Gaj i ilirci izabrali su jezik u djelima IvanaGundulića i kasnijih dubrovačkih pisaca, zastandardni jezik. Dubrovačka književnost bila je vrloopsežna u odnosu na broj stanovnika. Sačuvan jemali dio, jer je tiskarski stroj bio teško dostupan i jervelik broj djela poput ljubavne poezije nije bionamijenjen širokoj publici. Neke knjige ostale su urukopisima ili ih znamo samo po imenima. U 16.stoljeću, Dubrovčani su tiskali samo 12 knjiga, odkojih su 7 bile vjerske. Prva dva znamenitadubrovačka pisca su Šiško Menčetić i Džore Držić,koji su pisali pod utjecajem Francesca Petrarce. Njihove pjesme su objavljene u Ranjininomzborniku, u kojem je bilo čak 820 pjesama, ali original nije sačuvan. Istaknut je bio MavroVetranović, koji je pisao pjesme, drame i domoljubna djela. Jedan od najistaknutijih inajpopularnijih dubrovačkih književnika je Marin Držić. Napisao je velik broj vrijednihpastoralnih drama i komedija, među kojiam se ističu "Dundo Maroje", "Skup" i "Novela odStanca". Već u Držićevo vrijeme, postojale su glumačke družine, koje su izvodile njegovadjela. U Dubrovniku je postojala i humanističko-latinistička književnost čiji su predstavnicibii Ilija Crijević, Jakov Bunić i dr. U 17. stoljeću pojavio se Ivan Gundulić, koji predstavljavrhunac dubrovačke književnosti sa svojim epom "Osmanom", pastoralnom dramom"Dubravkom" i religioznom poemom "Suze sina razmetnoga". U "Dubravki" slavi ljubavprema slobodi: “O lijepa, o draga, o slatka slobodo!”. Poslije Gundulića značajan je IvanBunić Vučić, koji je pisao pastoralne i religiozne pjesme. Dramski pisac Junije Palmotićtemeljio je pisanje na klasičnim uzorima, pokazivao je mentalitet društva u kojem je živio iobogatio je dubrovačko kazalište svoga vremena.

Muzeji• Kulturno-povijesni muzej - nalazi se u sklopu Kneževa dvora, ima stalne i povremene

izložbe, preparatorsku radionicu, knjižnicu i muzejsku trgovinu.• Muzej Dominikanskog samostana - sadrži vrijedne rukopise i inkunabule, slike

dubrovačkih slikara iz 15. i 16. stoljeća, veliko oslikano raspelo Paola Veneziana iz 14.stoljeća i oltarnu palu talijanskog slikara Tiziana iz 1550. godine.

• Muzej Franjevačkog samostana - sadrži slike starih majstora, izvorni inventar ljekarne iz1317. i zlatarske predmete

• Dom Marina Držića - memorijalni muzej Marina Držića, ima kazališnu zbirku.• Riznica Katedrale - čuva zlatne i srebrne relikvijare, križeve, crkveno posuđe i slike

talijanskih (Tizian, Raffael i dr.), flamanskih i hrvatskih slikara.• Pomorski muzej - ima stalni postav i knjižnicu, osnivač je HAZU.• Akvarij i Institut za more i priobalje - nalazi se u tvrđavi sv. Ivana. U 27 akvarija su ribe,

spužve, koralji i ostale morske životinje. Zaštitni znak akvarija je morski konjic.• Arheološki muzej - ima prethistorijsku, antičku, ranosrednjovjekovnu zbirku, zbirku od

13. stoljeća do 1667., zbirku vaza, egipatsku zbirku i numizmatičku zbirku.• Etnografski muzej - sadrži stalni etnografski postav, preparatorsku radionicu i knjižnicu.

Dubrovnik 17

• Muzej suvremene povijesti - ima povremene izložbe i knjižnicu.• Muzej Sinagoge - religijski eksponati, arhivski materijal, zbirka Tori od 13. do 17.

stoljeća.• Muzej samostan Sigurata - sadrži zbirku sliku od 16. do 19. stoljeća, pokaznice,

procesijski križ iz 14. stoljeća, crkveno posuđe, čipke itd.• Memorijalna kuća Ronalda Browna - otvorena u spomen na tragičnu smrt američkog

ministra trgovine Ronalda Browna i njegovih suradnika. Sadrži stalnu izložbu slike trojicedubrovačkih slikara: Ive Dulčića, Antuna Masle i Đure Pulitike.

Dubrovački simfonijski orkestar Detaljniji članak o ovoj temi: Dubrovački simfonijski orkestar

To je profesionalni glazbeni orkestar grada → Dubrovnika i glavni je nositelj glazbenihzbivanja u → Dubrovniku. U svom djelovanju nastavlja glazbenu tradiciju koja se počelarazvijati još u vrijeme rane Dubrovačke republike. Orkestar redovito nastupa u sklopuDubrovačkih ljetnih igara. Na svom repertoaru veliku pozornost posvećuje dubrovačkimklasicima iz 18. stoljeća, posebno skladateljima Luki Sorkočeviću i Ivanu Mani Jarnoviću.Tijekom koncertne sezone nastupa na koncertima u atriju Kneževog dvora i ljetnikovcuCrijević-Pucić, a ostvaruje i zapažena gostovanja po Hrvatskoj i inozemstvu.

SportDubrovnik je poznat kao vaterpolski grad. Vaterpolski klub Jug 3 puta je bio prvak Europe,osvajač LEN kupa, europskog Superkupa, ima 21 naslov prvaka bivše Jugoslavije, 5 naslovaprvaka Hrvatske, 2 kupa bivše Jugoslavije i 9 kupova Hrvatske. Više dubrovačkihvaterpolista osvajali su olimpijske medalje poput Veselina Đuhe, Gorana Sukna i dr.Dubrovačka plivačica Sanja Jovanović osvajala je medalje na svjetskim i europskimplivačkim prvenstvima i ima svjetski rekord na 50 m leđno. Ženski odbojkaški klub"Dubrovačka banka" bio je prvak Europe i proglašen je za najbolju hrvatsku žensku ekipu u1998. godini u izboru Sportskih novosti.Vaterpolo:• "VK Jug"• "ŽVK Jug"• "VK Dubrovnik"• "Dubrovački veterani"Divlja liga je prvenstvo dubrovačkih kupališta u vaterpolu: Pobjednik 2008. je Solitudo.Nogomet:• NK GOŠK DubrovnikŠah:• Šahovski klub Dubrovnik, osnovan 1933. godine.Boćanje:• Boćarski klub "Signalizacija"• Boćarski klub " Strijelac"• Boćarski klub "Gromača"• Boćarski klub "Dubank"Ragbi:

Dubrovnik 18

• Ragbi klub "Dubrovnik"Košarka:• "KK Dubrovnik"• "ŽKK PGM Ragusa"Rukomet:• "RK Dubrovnik"Odbojka:• "OK Dubrovnik"• "Ženski odbojkaški klub Nova Mokošica"Plivanje:• "Plivački klub Jug"

Obrazovanje

Osnovne škole

Koncertna dvorana Umjetničke škole LukeSorkočevića

• OŠ Marina Getaldića• OŠ Lapad• PŠ Montovjerna• OŠ Marina Držića• OŠ Ivana Gundulića• OŠ Mokošica• Umjetnička škola Luke Sorkočevića

Srednje škole

Ulaz u Biskupijsku klasičnu gimnazijuRuđera Boškovića

• Obrtnička škola Dubrovnik• Klasična gimnazija Ruđera Boškovića• Ekonomska i trgovačka škola Dubrovnik• Gimnazija Dubrovnik• Medicinska škola Dubrovnik• Pomorsko-tehnička škola Dubrovnik• Turistička i ugostiteljska škola Dubrovnik• Umjetnička škola Luke Sorkočevića

Sveučilište u Dubrovniku

Detaljniji članak o ovoj temi: Sveučilište uDubrovniku

Povijest visokog obrazovanja u Dubrovniku je duga i započinje 1624. godine, kada su jezuiti osnovali "Collegium Rhagusinum". Senat Dubrovačke Republike 1654. godine proglasuje ga

Dubrovnik 19

javnim visokim učilištem na kojemu se izučavala umjetnost i prirodne znanosti. Na tomučilištu obrazovali su se mnogi Dubrovčani toga vremena, među njima i Ruđer Bošković,najpoznatiji dubrovački znanstvenik onoga vremena, koji je obrazovanje poslije nastavio napoznatom "Collegium Romanum" u Rimu.U moderno doba, visoko obrazovanje u Dubrovniku počinje s Višom pomorskom školom,Fakultetom za vanjsku trgovinu i turizam i Pomorskim fakultetom. Do osnivanjadubrovačkog Veleučilišta i Sveučilišta visokoobrazovne institucije bile su u sklopuSveučilišta u Splitu.Godine 1994., Sabor Republike Hrvatske donio je novi Zakon o visokim učilištima u kojemse razdvajaju dva smjera u visokom obrazovanju: znanstveni (sveučilišni) odvaja se odstručnog (veleučilišnog). U Dubrovniku se 1996. osniva stručni veleučilišni studij. Nakon štosu stvoreni uvjeti za osnivanje sveučilišta, 16. prosinca 2003. osnovano je Sveučilište uDubrovniku. Danas sveučilište ima veći broj dodiplomskih i poslijediplomskih studija.

ACMTAmerican College of Management and Technology (ACMT) je visoko obrazovna institucijaosnovana međunarodnom suradnjom američkog sveučilišta Rochester Institute ofTechnology, Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske i Veleučilišta uDubrovniku. Institucija je osnovana 1997. godine i to je jedina obrazovna institucija uRepublici hrvatskoj koja nudi završenim studentima diplome, koje su ravnopravno priznateu SAD-u i Hrvatskoj.

Udruge mladih• Udruga hrvatske mladeži Hrvatski Front• Udruga mladih Orlando

Poznati Dubrovčani i Dubrovkinje

Ruđer Bošković

• Ivan Gundulić, pjesnik• Ivan Siskov Gundulić, pjesnik• Mario Kopić, filozof i publicist• Marin Držić, pisac• Džore Držić, pjesnik• Mavro Vetranić, pisac• Junije Palmotić pjesnik i dramatičar• Ivo Vojnović, pisac• Ignjat Đurđević, pisac• Joakim Stulli (Stulić), hrvatski leksikograf• Marin Getaldić, znanstvenik• Ruđer Bošković, znanstvenik• Ivan Bunić Vučić, pjesnik• Frano Supilo, političar• Šiško Menčetić, pjesnik• Luka Sorkočević, skladatelj• Nikola Božidarević, slikar• Lovro Dobričević, slikar

Dubrovnik 20

Junije Palmotić

Ivan Bunić Vučić

• Mihajlo Hamzić, slikar• Vlaho Bukovac, slikar• Milan Milišić, književnik i prevoditelj• Eduard Miloslavić, liječnik i znanstvenik• Miho Klaić, hrv. preporodni političar• Andro Knego, košarkaš• Mario Bonić, nogometaš• Veselin Đuho, vaterpolist, osvajač olimpijskih

medalja• Goran Sukno, vaterpolist, osvajač olimpijskih

medalja• Božo Vuletić, vaterpolist, osvajač olimpijskih

medalja• Luko Paljetak, književnik akademik• Vlaho Paljetak, pjesnik, šansonijer i skladatelj• Đelo Jusić, skladatelj i dirigent• Ibrica Jusić, kantautor• Petar Kriste, političar• Josip Ivanović, kipar• Tereza Kesovija, pjevačica• Milo Hrnić, pjevač• Slaven Tolj, umjetnik• Sanja Jovanović, plivačica• Mihovil Španja, plivač

Konzulati u Dubrovniku• Danska• Nizozemska• Austrija• Ujedinjeno Kraljevstvo (Velika Britanija)

Gradovipobratimi/prijatelji/suradnici• Bad Homburg (Njemačka), od 2002.• Helsingborg (Švedska), od 1998.• Graz (Austrija), od 1994.• Vukovar (Hrvatska), od 1993.• Ravenna (Italija), od 1969.• Ragusa (Italija), od 2000.• Monterey (Kalifornija, SAD), od 2007.• Sarajevo (Bosna i Hercegovina), od 2006.

Dubrovnik 21

Zanimljivosti• Dubrovački i engleski ljetopisci bilježe, da je anglo-normanski kralj Rikard I. Lavljeg Srca

došao u Dubrovnik u jesen 1192. godine nakon povratka iz križarskog rata. Našao jezaklon pred olujom kod Lokruma.

• Dubrovačka Republika napravila je 1296. jedan od prvih srednjovjekovnih sustavakanalizacije, koji je i danas u upotrebi.

• Ljekarna u dubrovačkom franjevačkom samostanu koja kontinuirano djeluje od 1317.godine do danas, treća je po starosti u Europi.

• Prva karantena u svijetu nastala je u Dubrovniku 1377. godine. Karantena je mjesto, gdjese odvajaju osobe, koje stižu iz krajeva gdje ima zaraznih bolesti, dok se ne pokaže, da suzdrave.

• Dubrovnik je donio uredbu o ukidanju ropstva i zabrani prijevoza robova 27. siječnja1416. godine, što je prva zabrana ropstva u Europi.

• Sirotište koje je osnovano u sklopu samostana sv. Klare, 1432. godine je jedno od prvihtakvih ustanova u svijetu.

• Prilikom gradnje kule Minčete 1464. godine, nedostajalo je kamena, pa je naređeno, dasvatko tko dolazi u Dubrovnik iz smjera Gruža ili Ploča mora sa sobom donijeti kamen uskladu sa svojom tjelesnom građom.

• Arboretum Trsteno u blizini Dubrovnika, osnovan je u 15. stoljeću i najstariji jearboretum na svijetu. Najstarije dvije platane imaju oko 400 godina.

• Dubrovački pomorski zakon o osiguranju ("Ordo super assecuratoribus", 1568.) najstarijije takav zakon na svijetu.

• Pomorska flota Dubrovačke Republike u 16. stoljeću imala je oko 40000 pomoraca i višeod 180 velikih brodova, bila je među najjačima na Mediteranu.

• U djelima Williama Shakespearea, "Mletački trgovac" i "Ukroćena goropadnica" javlja setermin "argosy" koji znači "dubrovačka lađa".

• Dubrovačka Republika prva je država u svijetu, koja je priznala Sjedinjene AmeričkeDržave. To je bilo 1783. godine.

• Ljudevit Gaj i Ivan Mažuranić boravili su u Dubrovniku 25 dana 1841. godine. Gaj ga jenazvao "ilirski Parnas". Kasnije su Gaj i ilirci izabrali jezik u djelima Ivana Gundulića ikasnijih dubrovačkih pisaca, za standardni hrvatski jezik, a Ivan Mažuranić je nadopisaoizgubljena pjevanja Gundulićeva epa Osmana.

• Irski dramatičar George Bernard Shaw izjavio je: “Oni koji traže raj na zemlji morali bidoći i vidjeti Dubrovnik”.

Galerija

Dubrovnik noću Dubrovačke gradskezidine Portal Franjevačke crkve

iz 15. stoljećaVrata od Pila

Dubrovnik 22

Brdo Srđ iznad grada

Orlandov stup

Arboretum TrstenoFranjevački samostan

Literatura• Dubrovački statut iz 1272.g., Državni Arhiv u Dubrovniku, 2002.• Vinko Foretić: Povijest Dubrovnika do 1808., NZMH, Zagreb 1980.• Vesna Čučić: Posljednja kriza Dubrovačke republike, MH Dubrovnik, Zagreb-Dubrovnik

2003.• Josip Bersa: Dubrovačke slike i prilike, MH Dubrovnik, Dubrovnik 2002. (drugo izdanje)• Dubrovačka država u međunarodnoj zajednici – Ilija mitić, Matica Hrvatska, Zagreb 1988.• Dubrovačka diplomacija u Istambulu – Vesna Mijović, HAZU/Zavod za povjesne znanosti

u Dubrovniku, Zagreb-Dubrovnik 2003.• Robin Harris: Povijest Dubrovnika, Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb 2006.• Marko Margaritoni: Sveti Vlaho - Povjestice i legende, KS, Dubrovnik-Zagreb 1998.• Vinko Foretić: Studije i rasprave iz hrvatske povijesti, KK Split, Split 2001.• Nenad Vekarić: Stanovništvo Konavala, I.-II., Zagreb-Dubrovnik 1998.• Katarina Horvat Levaj: Barokne palače u Dubrovniku, Institut za povijest umjetnosti,

Zagreb-Dubrovnik, 2001.• Nada Grujić, Ladanjska arhitektura dubrovačkog područja, Institut za povijest umjetnosti

i Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1991.• Dubrovnik, Male turističke monografije, broj 1, Turistička naklada, Zagreb 2000.• Zlatno doba Dubrovnika XV. i XVI. stoljeće, katalog, Muzejski prostor i Dubrovački muzej,

Zagreb-Dubrovnik 1987.

Povezani članci• Dubrovačke gradske zidine• Dubrovački tramvaj• Opsada Dubrovnika• Libertas (Dubrovnik)

Vanjske poveznice• Službene stranice grada Dubrovnika [1]

• Dubrovačka biskupija [13]

• Dubrovnik portal [14]

Dubrovnik 23

• Publikacija "Dubrovnik: rat za mir" o opsadi Dubrovnika 1991. godine u izdanjuHelsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji [15]

Gradovi i općine Dubrovačko-neretvanske županije

Gradovi

→ Dubrovnik | Korčula | Metković | Opuzen | Ploče

Općine

Blato | Dubrovačko primorje | Janjina | Konavle | Kula Norinska | Lastovo | Lumbarda | Mljet | Orebić | Pojezerje |Slivno | Smokvica | Ston | Trpanj | Vela Luka | Zažablje | Župa dubrovačka

Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.

References[1] http:/ / www. dubrovnik. hr[2] http:/ / stable. toolserver. org/ geohack/ geohack. php?pagename=Dubrovnik& params=42. 66_N_18. 07_E_[3] City of Dubrovnik (http:/ / www. dubrovnik. hr/ web_grad_eng/ city. htm). Dubrovnik.hr. Accessed on July 2,

2007[4] Dubrovnik (http:/ / www. history. com/ encyclopedia. do?articleId=207947). History.com Encyclopedia.

Accessed on July 2, 2007[5] O Petru Perici http:/ / 209. 85. 129. 132/ search?q=cache:_iQad3nnUUYJ:www. ffdi. hr/ mep/ 07-srce_isusovo/

SRCE-perica. htm+ Petar+ Perica& hl=hr& ct=clnk& cd=3& gl=hr[6] Worldclimate.com (http:/ / www. worldclimate. com/ cgi-bin/ grid. pl?gr=N42E018)[7] Državni zavod za statistiku. Popis stanovništva 2001. (http:/ / www. dzs. hr/ Hrv/ censuses/ Census2001/

census. htm).[8] Palača Pucić http:/ / www. thepucicpalace. com/[9] Vjesnik o obnovi Palače Pucić http:/ / www. vjesnik. com/ html/ 2002/ 09/ 08/ Clanak. asp?r=kul& c=3[10] Slobodna Dalmacija o ljetnikovcima u Rijeci Dubrovačkoj http:/ / arhiv. slobodnadalmacija. hr/ 20020621/

feljton01. asp[11] Službena web stranica Libertas Film Festivala http:/ / www. libertasfilmfestival. com[12] Službena web stranica Dubrovačkog međunarodnog filmskog festivala http:/ / www. libertasfilmfestival. com[13] http:/ / dubrovnik. hbk. hr/[14] http:/ / www. dubrovnik. li/[15] http:/ / www. helsinki. org. yu/ doc/ pubs/ chronicles/ srp/ Svedocanstva24. pdf

Article Sources and Contributors 24

Article Sources and ContributorsDubrovnik  Source: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?oldid=1968674  Contributors: AleksandarP, Andrej Šalov, Ante Perkovic, Belirac, BorisGodunov, Bracodbk, Branka France, Cartman, Chiqui Teo, Cloudwalker, Dalibor Bosits, Damirux, Dmilosev, Donatus, Dtom, Duh Svemira, Fhms, Fiume,Flegmatik, Flopy, Fraxinus, Index, Jolo Buki Original, Jure Grm, Kal-El, Kiso, Kubura, Kurtelacić, Lasta, Leona, Luka Krstulović, Marijan, MayaSimFan,Mecky, Mir Harven, Mmm-studio, Nikolina, Nuada, Ori, Philos, Pp, Prof saxx, Ragusinus, Rlicul, Roberta F., Roman, Sanja Simat, Sanya, Satyr, Saxum,Saša, Sombrero, SpeedyGonsales, Suradnik13, TNevena, Tycho Brahe, Vatrena ptica, Vodomar, Vukmirović Igor, Zeljko, Zmaj, 96 anonymous edits

Image Sources, Licenses andContributorsSlika:Dubrovnik (grb).gif  Source: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Dubrovnik_(grb).gif  License: unknown  Contributors:Suradnik13Slika:Dubra.JPG  Source: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Dubra.JPG  License: unknown  Contributors: Eric OstermannSlika:Flag of Croatia.svg  Source: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Flag_of_Croatia.svg  License: Public Domain  Contributors: AntePerkovic, AnyFile, Denelson83, Denniss, Dijxtra, Klemen Kocjancic, Kseferovic, Minestrone, Multichill, Neoneo13, Nightstallion, O, PatríciaR, Platonides,R-41, Rainman, Reisio, Rocket000, Suradnik13, Zicera, Zscout370, 5 anonymous editsSlika:Zastava dubrovacko-neretvanske zupanije.gif  Source:http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Zastava_dubrovacko-neretvanske_zupanije.gif  License: unknown  Contributors: MayaSimFan,Roberta F., Suradnik13Slika:Croatia location map.svg  Source: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Croatia_location_map.svg  License: unknown Contributors: User:NordNordWestSlika:Red_pog.svg  Source: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Red_pog.svg  License: Public Domain  Contributors: User:AnduxDatoteka:Dubrovnik-L04-1.jpg  Source: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Dubrovnik-L04-1.jpg  License: GNU Free DocumentationLicense  Contributors: Airunp, AndreasPraefcke, Suradnik13, Thuresson, VbergerDatoteka:GreatOnufrio.jpg  Source: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:GreatOnufrio.jpg  License: Public Domain  Contributors:User:PufaczDatoteka:Dubrovnik DSC00127.JPG  Source: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Dubrovnik_DSC00127.JPG  License: Public Domain Contributors: Veselin AtanasovDatoteka:Dubrovnik grb.png  Source: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Dubrovnik_grb.png  License: unknown  Contributors: UserUrednikDatoteka:Stradun, Dubrovnik, Croatia.JPG  Source: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Stradun,_Dubrovnik,_Croatia.JPG  License:Public Domain  Contributors: Neoneo13Datoteka:Ragusa.png  Source: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Ragusa.png  License: Public Domain  Contributors: User:ChrisODatoteka:Dubrovnik, Information-Panel retouched.jpg  Source:http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Dubrovnik,_Information-Panel_retouched.jpg  License: unknown  Contributors: User:ModzzakDatoteka:Accesonortedubrovnik001.jpg  Source: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Accesonortedubrovnik001.jpg  License: PublicDomain  Contributors: User:Pablo EnzoDatoteka:View Dubrovnik-2.jpg  Source: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:View_Dubrovnik-2.jpg  License: Public Domain Contributors: User:Beyond silenceSlika:Vista-xmag.png  Source: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Vista-xmag.png  License: GNU General Public License  Contributors:Cpro, Rocket000, Sasa Stefanovic, 1 anonymous editsDatoteka:Dubrovnik-Lovrijenac.jpg  Source: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Dubrovnik-Lovrijenac.jpg  License: unknown Contributors: User:KadellarDatoteka:Cathedral of the Assumption of the Virgin Mary.jpg  Source:http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Cathedral_of_the_Assumption_of_the_Virgin_Mary.jpg  License: Public Domain  Contributors:User:Beyond silenceDatoteka:Sponza Palace-Dubrovnik-4.jpg  Source: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Sponza_Palace-Dubrovnik-4.jpg  License:Public Domain  Contributors: User:Beyond silenceDatoteka:Sv vlaho.jpg  Source: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Sv_vlaho.jpg  License: unknown  Contributors: KisoDatoteka:Tears of the Prodigal Son.jpg  Source: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Tears_of_the_Prodigal_Son.jpg  License: PublicDomain  Contributors: Mir HarvenDatoteka:Dubrovnik Art School concert hall.jpg  Source: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Dubrovnik_Art_School_concert_hall.jpg License: Public Domain  Contributors: User:PhilosDatoteka:Klasična gimnazija Dubrovnik.jpg  Source: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Klasična_gimnazija_Dubrovnik.jpg  License:Public Domain  Contributors: User:PhilosDatoteka:Rudjer Boskovic.jpg  Source: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Rudjer_Boskovic.jpg  License: unknown  Contributors:Nikola Smolenski, The Dark MasterDatoteka:Palmotic.jpg  Source: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Palmotic.jpg  License: Public Domain  Contributors: Originaluploader was Ragusino at en.wikipediaDatoteka:Bunic.jpg  Source: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Bunic.jpg  License: Public Domain  Contributors: MayaSimFan, MirHarvenSlika:Flag of Denmark.svg  Source: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Flag_of_Denmark.svg  License: Public Domain  Contributors:User:MaddenSlika:Flag of the Netherlands.svg  Source: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Flag_of_the_Netherlands.svg  License: Public Domain Contributors: Anarkangel, Bawolff, Dbenbenn, Fibonacci, Klemen Kocjancic, Madden, Ms2ger, Odder, Pumbaa80, RaakaArska87, Reisio, Rfc1394, SBJohnny, Upquark, Urhixidur, Wisg, Zscout370, 21 anonymous editsSlika:Flag of Austria.svg  Source: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Flag_of_Austria.svg  License: Public Domain  Contributors:User:SKoppSlika:Flag of the United Kingdom.svg  Source: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Flag_of_the_United_Kingdom.svg  License: PublicDomain  Contributors: User:Zscout370Datoteka:Flag of Germany.svg  Source: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Flag_of_Germany.svg  License: Public Domain Contributors: User:Pumbaa80

Image Sources, Licenses and Contributors 25

Datoteka:Flag of Sweden.svg  Source: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Flag_of_Sweden.svg  License: Public Domain  Contributors:Hejsa, Herbythyme, J budissin, Jon Harald Søby, Klemen Kocjancic, Lefna, Mattes, Meno25, Odder, Peeperman, Quilbert, Reisio, Sir Iain, Str4nd,Tabasco, Tene, Thomas Blomberg, Thuresson, Wiklas, 31 anonymous editsDatoteka:Flag of Austria.svg  Source: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Flag_of_Austria.svg  License: Public Domain  Contributors:User:SKoppDatoteka:Flag of Croatia.svg  Source: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Flag_of_Croatia.svg  License: Public Domain  Contributors:Ante Perkovic, AnyFile, Denelson83, Denniss, Dijxtra, Klemen Kocjancic, Kseferovic, Minestrone, Multichill, Neoneo13, Nightstallion, O, PatríciaR,Platonides, R-41, Rainman, Reisio, Rocket000, Suradnik13, Zicera, Zscout370, 5 anonymous editsDatoteka:Flag of Italy.svg  Source: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Flag_of_Italy.svg  License: Public Domain  Contributors: seebelowDatoteka:Flag of the United States.svg  Source: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Flag_of_the_United_States.svg  License: PublicDomain  Contributors: User:Dbenbenn, User:Indolences, User:Jacobolus, User:Technion, User:Zscout370Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg  Source: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Flag_of_Bosnia_and_Herzegovina.svg License: Public Domain  Contributors: Dead-pain, Denelson83, DzWiki, Editor at Large, George McFinnigan, Himasaram, Klemen Kocjancic, Kseferovic,MKay, Madden, Mattes, Neq00, Nightstallion, Quahadi, SKopp, Sojah, Torstein, Zscout370, 17 anonymous editsSlika:Dubrovnik by night.JPG  Source: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Dubrovnik_by_night.JPG  License: unknown  Contributors:User:Bolo1729Slika:Walls of Dubrovnik.jpg  Source: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Walls_of_Dubrovnik.jpg  License: unknown  Contributors:User:Beyond silenceSlika:Pieta, Dubrovnik.JPG  Source: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Pieta,_Dubrovnik.JPG  License: unknown  Contributors:User:Peter ClarkeSlika:Port of Pile03516.JPG  Source: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Port_of_Pile03516.JPG  License: Public Domain  Contributors:Aradic-esSlika:Dubrovnik-muralles laterals.jpg  Source: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Dubrovnik-muralles_laterals.jpg  License: GNUFree Documentation License  Contributors: Jolle, Maartenvdbent, Veliki KategorizatorSlika:Dubrovnic-orland column.JPG  Source: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Dubrovnic-orland_column.JPG  License: unknown Contributors: japusSlika:Arboretum Trsteno, Kapelle.JPG  Source: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Arboretum_Trsteno,_Kapelle.JPG  License: PublicDomain  Contributors: User:ModzzakSlika:Dubrovnik-francisk1.JPG  Source: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Dubrovnik-francisk1.JPG  License: Public Domain Contributors: User:Luu

LicencijaCreative Commons Attribution-Share Alike 3.0 Unportedhttp:/ / creativecommons. org/ licenses/ by-sa/ 3. 0/