1

DVD ĐURĐEVAC – 130 GODINA NA HUMANOM ZADATKU

O zamisli osnivanja prvog organiziranog vatrogasnog udruţenja u ĐurĎevcu, kao

uostalom i o mnogo čemu drugome, moţe se samo nejasno nagaĎati i pretpostavljati. Poţari i

druge elementarne nepogode nisu mimoilazile niti ĐurĎevac od najranijih vremena. I ono što

su ljetopisci zabiljeţili dovoljno snaţno govori o razornom djelovanju vatrene stihije, bilo da

je ona posljedica ratnih razaranja, prirodne nepogode ili ljudske nepaţnje. Tako barun Luka

Sekelj, kapetan četa u Koprivnici, Virju i ĐurĎevcu, odreĎenih za obranu Podravine od

provale Turaka, 6. kolovoza 1552. godine javlja iz Varaţdina: da su Turci spalili Grbonog,

vjerojatno današnji Kloštar Podravski. U povijesti ĐurĎevca zabiljeţeno je i nekoliko većih

poţara od kojih, do vremena osnivanja prvog (dobrovoljnog) vatrogasnog društva,

spomenimo samo dva: jedan iz 1822., a drugi iz 1877. godine.

Dana 22. srpnja 1822. godine u Topolčićevoj kući, koja se nalazila na Novom selu, na

putu prema Virju, buknula je vatra i uništila 8 kuća i 30 gospodarskih zgrada.

ĐurĎevac je, meĎutim, 15. listopada 1877. godine stradao od poţara više nego ikada.

O tom katastrofalnom poţaru, koji je buknuo u nekoj kovačnici, čitamo sa zaprepaštenjem:

„Silan vjetar raznese iskre i razvije se strahovita vatra, koja je trajala od 9 i po sati prije podne

do 4 sata poslije podne. U svemu su izgorjele 53 kuće i 127 godpodarskih zgrada. Bez krova

je ostalo 557 ţitelja. Šteta je tada bila procijenjena na 100.000 forinti, a nitko nije osigurao

zgrade. Za to se u cijelo Hrvatskoj sabiralo za pogorelce u Gjurdjevcu“ (R. Horvat: Povijest

Gjurgjevca, Zagreb, 1940.).

Ova velika nesreća zacijelo je potaknula pojedince na razmišljanje o ustrojbi

zajedničke protupoţarne zaštite, tim prije što je već do tog vremena u Hrvatskoj djelovalo

preko 20 dobrovoljnih vatrogasnih društava. MeĎutim, precizno odreĎivanje datuma osnutka

2

prvog (dobrovoljnog) vatrogasnog društva u ĐurĎevcu, zbog nedostatka povijesne

dokumentacije i arhivske graĎe, pomalo predstavlja izazov piscu povjesnice.

Naime, 5. kolovoza 1962. godine u ĐurĎevcu je proslavljena 75-obljetnica

Dobrovoljnog vatrogasnog društva, što govori o tome da je DVD ĐurĎevac osnovan 1887.

godine. Prije nekoliko godina, meĎutim, došlo je do vrijednoga otkrića – u „IZVJEŠTAJU

upravnog odbora i kr. ţupanijske oblasti ţupanije bjelovarsko-kriţevačke O STANJU

UPRAVE I NJIHOVOM DJELOVANJU ZA GODINU 1910“ pronaĎen je podatak da

„Vatrogasno društvo u ĐurĎevcu“ postoji od 1880. godine. Iste godine usvojena su i pravila

Društva. Prema tome, Vatrogasno društvo je utemeljeno ranije nego što se donedavno mislilo.

Velika je šteta jedino u tome što se još uvijek raspolaţe samo sa spomenutim podatkom, a bez

ikakvog drugog dokumenta. Moţe se, dakle, pretpostaviti da arhivski materijal o osnutku

Društva negdje leţi zabačen, izvan ĐurĎevca, i da će se još pronaći, ili je, na nesreću,

zauvijek izgubljen. Ovo drugo, naravno, ne lišava Dobrovoljno vatrogasno društvo ĐurĎevac

mogućnosti i potrebe da obljetnicu svog djelovanja i rada ne pomakne dalje u prošlost.

Spomenuti „Izvještaj upravnog odbora i kr. ţupanijske oblasti“, podnijet na proljetnoj

skupštini 1911. godine, predstavlja vjerodostojan dokument.

Ono što istodobno raduje i pomalo dovodi u nedoumicu, kad su u pitanju pisani

dokumenti ĎurĎevačkog vatrogastva, je postojanje knjige „SJEDNIČKI ZAPISNIK

VATROGASNOG DRUŢTVA U ĐURĐEVCU“ (od 30.3.1890. do 14.11.1909. godine). Ova

poţutjela tvrdoukoričena knjiga zapisnika, ispisana vještim (i uglavnom) čitkim rukopisom,

zajedno s „PRIJAVNOM KNJIGOM VATROGASNOG ZBORA U ĐURĐEVCU“ iz tog

vremena, pruţa obilje podataka s područja ĎurĎevačkog vatrogastva i začudo, kako rekosmo,

stvara na prvi pogled malo nejasnoće. U tim se knjigama, naime, prilično opširno i temeljito

prikazuje utemeljenje, djelovanje i rad Dobrovoljnog vatrogasnog društva ĐurĎevac, naravno,

od 1890. godine, kada je prema iskazu tih zapisnika DVD ĐurĎevac osnovan.

Prvi su listovi „SJEDNIČKOG ZAPISNIKA“, naţalost, otkinuti i izgubljeni, pa

najprije saznajemo da je na skupštini, bez nadnevka, izvršen izbor vatrogasnog vojvode, ali i

činjenicu da se je „predsjednik jošte zahvalio bivšem predsjedniku na svakom maru i

nastojanju, da je do kontituiranja društva došlo“. Ovaj je zapisnik potpisao Josip Boroš, tajnik,

i vjerojatno novoizabrani nadvojvoda Stjepan Kenfelj. Kao što se moţe zamijetiti prije tog

novoizabranog predsjednika nadvojvode postojao je i bivši predsjednik, što znači da je i prije

toga vatrogastvo u ĐurĎevcu bilo organizirano, samo što su se zapisnici zametnuli ili izgubili,

ako ih je uopće netko i pisao.

O kojem je to „bivšem predsjedniku“ riječ, zahvaljući kojemu je „do konstituiranja

Društva došlo“, teško je reći. U svakom slučaju, logično je pretpostaviti, da se ime tog

„bivšeg“ predsjednika nalazi na popisu članova utemeljitelja Vatrogasnog društva,

sačinjenom, u „PRIJAVNOJ KNJIZI“, 25. oţujka 1890. godine. Prema tom popisu

„utemeljiteljni“ članovi su bili:

1. Josip Banješ, 6. Josip Kohn, trgovac,

2. Emanuel Braun, 7. Josip Marenić,

3. Ferdo ml. Brener, trgovac 8. Ignac Hirschler,

4. Josip Boroš, činovnik 9. Mijo Maitz,

5. Franjo Quinz, trgovac. 10. Mijo Mihinić,

MeĎu članovima koji su omogućili osnivanje Vatrogasnog društva spominje se i

Franjo Quinz, po zanimanju trgovac, koji je, prije nego što je doselio u ĐurĎevac, bio

„natpobočnik“ u Dobrovoljnom vatrogasnom društvu u Bjelovaru. Na redovnoj sjednici

odbora Vatrogasnog društva ĐurĎevac, odrţanoj 15. oţujka 1896. godine, vojvoda Franjo

Quinz jednoglasno je imenovan „začasnim članom DVD-a“. Obrazloţenje za to imenovanje

glasi: „...pošto je samo njegovom inicijativom ovo društvo u ţivot stupilo, te da tako ostane

nezaboravni vojvoda ovoga društva. Imajući sve ovo u vidu moţemo, čini se, s dovoljno

3

opravdanja, Franju Quinza smatrati jednim od najvaţnijih članova utemeljitelja Vatrogasnog

društva u ĐurĎevcu.

Na toj skupštiti bez označenog datuma odrţavanja i s nepotpunim zapisnikom

izabrano je ravnateljstvo Vatrogasnog društva. Ono se sastojalo od 10 članova (uključujući

predsjednika i tajnika) i to:

1. Stjepan Kenfelj, predsjednik u časti nadvojvode,

2. Josip Boroš, (tajnik),

3. Franjo Quinz,

4. Šandor Hegedić (mjernik),

5. Martin Markač,

6. Karlo Grdan,

7. Eduard Sestrić (remenar),

8. Stjepan Trbuljak (kovač),

9. Marko Peršić (kovač) i

10. Josip Kohn, (član).

To je ravnateljstvo, kasniji upravni odbor, tijekom 1890. godine odrţalo pet sjednica i

pripremilo prvu glavnu skupštinu 20. srpnja 1890. godine na kojoj je Vatrogasno društvo

ĐurĎevac „svečanim načinom stupilo u ţivot“.

U čemu je sve bilo riječi na sjednicama ravnateljstva do dana osnivanja Društva?

Na prvoj sjednici, odrţanoj 30. oţujka 1890. godine predsjednik nadvojvoda Stjepan

Kenfelja saopćava da se u Vatrogasno društvo prijavilo 111 „utemeljiteljnih, podupirajućih i

izvršujućih“ članova, što je s radošću prihvaćeno. Predsjednik takoĎer obavještava

ravnateljstvo o financijskoj situaciji: „društvena glavnica“ iznosi 1258 forinti, od toga se 1058

nalazi u bjelovarskoj štedionici, a 200 u općinskoj blagajni kao potpora za tu godinu.

Predsjednik zatim detaljno govori o „aĎustiranju“ (odjelu i opremi) svoje vatrogasne

momčadi. Prijedlog da „momčad i podčasnici“ kupe vatrogasno odjelo za svoj trošak nije

prihvaćen zbog slabog materijalog poloţaja članova Društva. To će učiniti samo „časnici“

(nadvojvoda, vojvoda, vodnici) te tajnik i blagajnik. Što se tiče opreme odlučeno je da se

naruči: 20 kaciga, podbradnici (3), zaštitne koţe za penjače (8), pojasevi sa sjekiricom (9),

jedna štrcaljka od Krausa iz Beča za 300 litara vode u minuti i s 200 m cijevi, ljestve s

kukama (3), krovne ljestve (3), petrolejske svjetiljke (4), vodenice (20), sjekire (2), motike

(2), lopate (4), krampovi (4), ţeljezne vile (2). Naručit će se takoĎer 37 znakova Društva i 26

hrvatskih grbova za kacige. Odlučeno je isto tako da se pravila Društva tiskaju u 200

primjeraka i da se od općine zatraţi besplatno gradilište za vatrogasno spremište (spremište se

tada, čini se, nalazilo u zgradi starog kotara, a zatim i u Starom gradu). Zbog loše financijske

situacije odlučeno je da se potpora traţi od Prve hrvatske štedionice u Zagrebu i

Osiguravajućeg društva „Croatia“.

Na drugoj sjednici ravnateljstva (25. svibnja) nadvojvoda Stjepan Kenfelj obavještava

prisutne da je Osiguravajuće društvo „Croatia“ postalo članom utemeljenim Vatrogasnog

društva i da je kao pripomoć poslalo 20 forinti.

Na trećoj sjednici (4. srpnja) ravnateljstvo zaključuje da se prva glavna (osnivačka)

skupština Vatrogasnog društva ĐurĎevac odrţi 20. srpnja. Kako se ozbiljno pripremalo za tu

skupštinu i kako joj se ţelio dati što svečaniji ton, najbolje se vidi iz zapisnika „Prijavne

knjige“ od 13. srpnja.

„I/ a) Svi izvršujući članovi kao i častnici zbora imaju se u podpunom broju i sjaju sa

kacigama, pojasom odnosno sabljom, sikirom ili penjači sa uţetom pred obćinskom

viećnicom u 7 i pol sati u jutro sakupiti. Ona gospoda koja si kravatelne nisu jošte pribavili

imaju si iste za 27 novč. kupiti jer bez njih ne smiju svečanosti pristupiti. Isto tako gosp.

častnici i činovnici imaju sa bielim koţnatim rukavicama doći.

4

Kacige, karike na pojasu, i ostalo, kao i odieća koja se mora dati oprati, moraju u

najvećoj čistoći i sjaju biti. Častnici i činovnici imaju u paradnom odielu bez znaka falinge i

prigovora se u točno vrieme kod viećnice nalaziti. Ona gospoda koja se ne bi u točno vrieme

sakupili se smatraju kao nečlanovi te budu se iz društva izklučila brez sakog daljneg pitanja.

I/ b) Točno u 8 satih se obdrţava svečano zavjeranje izvršujućih članovah pred

obćinskom viećnicom.

II/ U 8 i pol svečana sluţba boţja te posveta zbora.

III/ U 9 i pol vieţba zbora na vieţbalištnom tornju i mimohod.

IV/ U 10 i pol glavna skupština u čitaonici.

V/ U 12 sati banket u dvorani (gostionici) Ivana Nothiga.

VI/ U 2 i pol sata popodne izlet u Nothigov vinograd uz sudjelovanje virjanske

vatrogasne glazbe i tamburaškog društva ĎurĎevačkog“.

Poslije obavijesti da „izvršujući“ i „podupirajući“ članovi za zabavu ne plaćaju ništa, a

ostali plaćaju jedan forint, upozorava se: „Na dne 19. ovog mjeseca u subotu imade cieli zbor

u 6 satih u podpunom sjaju na pregled pred obćinski ured doći ... te se daljnja zapovied za

svečanost izdade.

Franjo Quinz, zapoviednik“.

Slučaj je, meĎutim, htio da prije svečana čina osnivanja Društva, samo nekoliko sati

prije predviĎene „generalne probe“, ĎurĎevački vatrogasci doţive prvo vatreno krštenje i

zaprljaju svoju vatrogasnu opremu i radna odijela. Baš 19. srpnja u pola dva popodne zapalio

se jedan štagalj u Virju i na glas trube 24 ĎurĎevačka vatrogasca, sa svojom novom

štrcaljkom, pohitaju u Virje gasiti poţar. Osim virovskih vatrogasaca poţar su pomogli ugasiti

ovi ĐurĎevčani:

Franjo Quinz, vojvoda, Šandor Hegedić, podvojvoda, Ferdo Brener, vodnik, Ivan

Nothig, vodnik, Dragutin Franz, podvodnik, Karl Grdan, podvodnik; penjači: Eduard Sestrić,

Đuro Marić, Marko Barkač, Jakob Rupnik, Mijo Zubanović, Josip Hanzl, Martin Čerček,

Koloman Oberreiter; štrcari: Martin Mihaljev, Štef Koren, Ivan Sivoš, Đuro Topljak,

Vatroslav Tomica, Gustav Hrţenjak, Đuro Kirin, Bolto Martinčić, Ignac Kovačić i trubač

Blaţ Walik.

Budući da nije bilo vjetra, poţar je bio ugašen i cijeli vatrogasni zbor vratio se u

ĐurĎevac u pola četiri sata. Bilo je, dakle, preostalo vremena da se ljudi pripreme za

predviĎeni pregled. „Generalna proba“ je vjerojatno odrţana u zakazano vrijeme, a i

osnivačka skupština čiji zapisnik, zbog njezina nemala značenja, donosimo u cijelosti:

Zapisnik

prve glavne skupštine Dobrovoljnog vatrogasnog društva u ĐurĎevcu odrţane 20.

srpnja 1890. pod predsjedanjem nadvojvode Stjepana Kenfelja.

1. Pošto se je propisani broj članovah skupio to bi sjednica, tj. skupština – u kojoj

su pridošli i gosti susjednog vatrogasnog društva Koprivnice, Virja, Novigrada te

Ferdinadovca, otvorenom proglašena te pozove predsjednik društvenog tajnika Josipa

Boroša da pročita svoj izvještaj o poslovanju od početka Društva do danas. On čita:

„Slavna skupštino!

Od kako je ovo društvo ustrojeno, i ravnateljstvo konštituirano, drţalo je potonje tri

sjednice i to: 30. oţujka, 25. svibnja i 4. srpnja ove godine. Kod ustroja našeg mladog društva

kojemu je najviše doprinio truda i skrbi naš mili nadvojvoda gospodin Stjepan Kenfelj – bila

5

je prva i najglavnija zadaća ravnateljstva da opremi zbor i nabavi im opreme (odiela) sve što

je potrebito za kompletna vatrogasca.

Zaključio je naime odbor na prvoj sjednici da si svaki član imade kupti o svom trošku

odielo što je i učinjeno, dočim je kapu za svakog izvršujućeg člana nabavilo društvo. Nu

exekutiva odbila je ipak zaključak odbora glede nabave odiela za izvršujuće članove o

njihovom trošku jednostavno gledom na materijalno stanje pojedinca i iz razloga jer je većina

izvršujući članovah izjavila da će iz društva izstupiti bude li si morao svaki odielo sam o

svom trošku nabaviti. Stoga je stavila exekutiva naknadno priedlog da ravnateljstvo odnosno

odbor nov zaključak stvori glede nabave odiela za izvršujuće članove.

Što se tiče gospode častnikah to su si ovi, kako se je i kod današnjeg čina uviditi

moglo, nabavili zvanja dostojno odielo o svom trošku.

DVD u ĐurĎevcu, 1892.g.

Kod konštituiranja društva bilo je prigodom prve sjednice ravnateljstva 10

utemeljiteljnih, 64 podupirajuća člana, dočim sada broji 10 utemeljiteljnih, 72 podupirajuća i

56 izvršujuća člana. O stanju blagajne izvjestit će podatnje gospodin blagajnik.

Molim slavnu skupštinu, da ovo moje izvješće na znanje primiti izvoli.“

2. Po pročitanju izvješća tajnika upita predsjednik da li skupština ovaj izvještaj

odobrava, a skupština ga primi sa odobrenjem na znanje.

3. Pošto je društveni blagajnik Josip Kohn slab u hrvatskom, to čita predsjednik sam

izvještaj o financijskom stanju društva, koji glasi:

Slavna skupštino!

Potrieba za osnutak zbora iznosi u cijelom .......................3273 f 78

Glavnica društva do danas iznosi .....................................1892 f 67

Potrošeno od ove na iztaknutu potriebu ...........................1271 f 29

Prema tomu uzpostavlja se gotovina .................................621 f 38

Odbije li se izdatak od pokrevene potrebe u naravi sa ......1271 f 29

Pokazuje se dugovina ........................................................2002 f 49

Nu jer ima pokrića u kasi za ..............................................621 f 38

Bilo bi jošte duga .............................................................1381 f 11

6

Uzme li se pako da na ovaj dug imadu blagajni vratiti godina. časnitci predujmice za

njihove opreme predmete .........................................................................1167 f 19

To bi bila faktična dugovina ............................................1264 f 92

koja je takove naravi da će se moći prema ugovoru sa dotičnimi tvrdkami podmiriti u

3 godine. Molim skupštinu da ovaj izvještaj na znanje primiti i odobriti izvoli, a skupština ga

odobrava.

4. Predsjednik pozivlje vojvodu Franju Quinza da pročita izvještaj o poslovanju

vatrogasnog zbora te inventar spravah, a vojvoda čita iz prikupljenog inventara i moli za

odobrenje svog izvještaja.

5. Predsjednik pita skupštinu da li ovo izvješće odobrava a ova ga prima na znanje.

Pošto od članovah nitko ništa predloţio nije, a dnevni red izcrpljen, to bi skupština

raspoštena.

Josip Boroš, v.r. tajnik.

Dobrovoljno vatrogasno društvo ĐurĎevac je, eto i s formalno-pravne strane, kako

bismo danas rekli, „svečanim načinom u ţivot prema Programu stupilo“. O toj svečanoj

prigodi vojvoda Franjo Quinz idućeg dana, 21. srpnja piše u „Prijavnoj knjizi“:

„Kod ove svečanosti moram da upišem moju zahvalu, svim vatrogascem, što su tako

točno i u čistoći kao i u podpunom broju pridošli, te osobito što su taktično stupanje i

tielokrete izvrstno kod parade izveli i takoĎer kod viţbe na vieţbalištnom tornju penjači a kod

štrcaljke štrcari osobitim mirom i točnostću sve izveli, te od stranah Deputacija osobitom

zahvalom izrečeno bilo, što kroz takvo kratko doba naučili jesu.

Ţelim da isto kako smo počeli u najvećoj slogi se uzdrţimo tako nam Bog pomozi.“

Iz svega ovoga proizlazi da se zaštiti ljudskih ţivota i materijalnih dobara od poţara u

ĐurĎevcu prišlo s mnogo volje i oduševljenja, premda su nedostajale materijalne pogodnosti.

Ljudi su na početku shvatili vaţnost i uzvišene ciljeve vatrogasne sluţbe pa su dobrovoljno

stupali u redove Društva, disciplinirano sudjelujući na redovnim vatrogasnim vjeţbama i

revno izvršujući svoje zadatke. No, kako s vremenom svako oduševljenje i gorljivost popusti,

u pojedinim se godinama pokaţe stagnacija pa i nazadovanje. U povijesti ĎurĎevačkog

vatrogastva, kao i kod drugih, bilo je i svijetlih i tamnih trenutaka, no uprkos svemu ono je

sačuvalo svoj kontinuitet i značenje koje ga i danas, kao i nekad, povezuje s osnovnim ciljem

– spašavanjem ljudskih ţivota i čovjekove imovine od vatrene stihije.

Osim tog osnovnog cilja, Dobrovoljno vatrogasno društvo ĐurĎevac je ostvarivalo i

jednu društveno-kulturnu funkciju prireĎivanjem zabava i godišnjih društvenih plesova. Svrha

tih često vrlo uspjelih priredbi s tombolom nije bila samo zabava i razonoda, već i

populariziranje ideje vatrogastva meĎu graĎanstvom te osiguravanje dijela sredstava za

potrebe Vatrogasnog društva i fondova za unesrećene vatrogasce i najbliţu rodbinu

pokojnika.

Sačuvane knjige zapisnika Dobrovoljnog vatrogasnog društva ĐurĎevac omogućuje

nam da mnogo toga saznamo iz ţivota ove stogodišnje organizacije. Izdvojit ćemo samo neke

trenutke, zgode i dogaĎaje iz te bogate vatrogasne povijesti, s namjerom da bolje razumijemo

značenje, svrhu i ciljeve ne samo ĎurĎevačkog, već i drugih dobrovoljnih društava.

7

Prva vatrogasna ručna štrcaljka DVD-a ĐurĎevac

Na proslavi u Lepoj Gredi, 1959. g.

8

DVD ĐurĎevac, 1948. g.

Izvršni članovi DVD-a ĐurĎevac, 5. 8. 1962. g.

Već 10. kolovoza 1890. vojvoda Franjo Quinz predlaţe da se Dobrovoljno vatrogasno

društvo ĐurĎevac učlani u Hrvatsko-slavonsku vatrogasnu zajednicu u Zagrebu koja je

osnovana 1876. godine s ciljem povezivanja i usklaĎivanja rada svih vatrogasnih društava u

Hrvatskoj, Slavoniji, Srijemu, Bosni, Hercegovini i Dalmaciji. TakoĎer je usvojen i prijedlog

da ta zajednica izda 200 članskih iskaznica za sve tri vrste članova DVD-a. Od općinskog

vijeća se traţi, da se vatrogasce oslobodi „podavanja obćinskih teţaka i odašiljanja u patrolu“.

Prvi predsjednik DVD ĐurĎevac, nadvojvoda Stjepan Kenfelj, koji je „dosti truda kod

ustrojenja druţtva uloţio“, ali i kasnije, prije odlaska iz ĐurĎevca krajem 1890. imenovan je

začasnim članom DVD-a. Od tada je sjednicama ravnateljstva predsjedao vojvoda Franjo

Quinz, a na izvanrednoj glavnoj skupštini DVD-a 15. veljače 1891. izabran je dr. Milan

Brezinščak, kraljevski kotarski predstojnik. Na toj skupštini ustrojena je blagajna (zadruga)

9

„za podporu bolesnih drugovah i u slučaju smrti da se njihovim članovima obitelji neka

podpora pruţi“. U tu svrhu sastavljena su i odreĎena pravila, a izabran je i odbor zadruge:

Ferdo Brener, predsjednik, Ivan Pavin, blagajnik i Šandor Hegedić, priglednik. Odbor je

dobio zadatak da se pobrine za dalji razvoj zadruge i realiziranje eventualne pomoći.

Poznato je da je DVD osnovan zahvaljujući materijalnoj potpori članova utemeljitelja

koji su „za osnutak i ostvarenje našeg druţtva prilične svote doprinieli“. Potrebe i izdaci

Društva bili su uvijek veliki, a sredstva nedostatna. Stalni izvor prihoda obećavalo je mjesno

općinsko poglavarstvo, godišnje 200 forinti iz blagajne uprave općine i 100 forinti iz mjesne

općine ĐurĎevac. TakoĎer je i imovna općina ĐurĎevac osigurala Društvu 100 forinti

godišnje, a nešto se sredstava ostvarilo redovitom članarinom, prihodima raznih ustanova i

udruţenja. Tako je u proljeće 1891. godine Prva hrvatska štedionica u Zagrebu poslala na

molbu Društva 130 forinti, a Osiguravajuće društvo „Croatia“ kao član utemeljitelj priloţio je

svotu od 20 forinti. Neznatna sredstva namirivala su se zahvaljujući društvenim zabavama s

tombolom. Svečani društveni ples s tombolom, upriličen je u Nothigovoj dvorani 10. siječnja

1891. godine, donio je čisti prihod od 17 forinti koji je stavljen u blagajnu za nabavu odijela.

Na sjednici ravnateljstva 6. lipnja 1891. odlučeno je da se ravnateljstvo obrati „Njegovom

Veličanstvu caru i kralju“ za pripomoć, a i prigodom ţetve po mjestu će se kupiti ljetina. Od

skupljenog i prodanog ţita DVD je početkom 1892. dobilo 67 forinti što je uloţeno u

društvenu blagajnu, dok je na zabavi na staru godinu 31. prosinca 1890. zaradilo 37 forinti, od

čega je 20 poloţeno u zadrugu za bolesne, a 17 je odreĎeno za nepredviĎene troškove

Društva.

DVD ĐurĎevac traţi pomoć općinskog poglavarstva u mnogim prigodama, a ponekad

se nešto i dobije. Tako je na trošak spomenuta poglavarstva štrcarski meštar Đuro Kirin

poslan na vatrogasni tečaj Vatrogasne zajednice u Zagreb, što se zacijelo isplatilo investirati u

unaprjeĎenje obrazovanja. Da je DVD bio skromno opremljen u to vrijeme, pokazuje i zahtjev

upućen općinskom poglavarstvu 11. studenog 1891. Ravnateljstvo traţi da poglavarstvo u

slučaju poţara omogući drţanje „predprege“ u pripravi, da postave „lampaš“ pred spremište,

da nabavi i popravi „kvade“, zatim 30 posuda za vodu, jedna nosila i dvije ručne štrcaljke.

Godine 1893. općinsko vijeće je odobrilo DVD-u zajam za kupovinu vatrogasnih odijela u

iznosu od 400 forinti uz 6% kamata u šest godišnjih rata, a Visoka kraljevska vlada u Zagrebu

je iste godine poklonila Društvu potporu od 150 forinti.

Najodgovornije funkcije u DVD-u su predsjednik, tajnik i blagajnik koji su istodobno i

odbornici Društva (članovi redateljstva). Predsjednik, tajnik, blagajnik, odbornici te članovi

„u časti“, nadčasnici, časnici, liječnik i dušobriţnik biraju se svake tri godine. Prema

pravilima Društva, koja naţalost nisu sačuvana (trebalo bi ih ipak negdje pokušati pronaći!),

svaki član DVD-a mogao je biti iz opravdanih razloga isključen, što se ponekad i dogaĎalo.

Vrijedno je ovdje zabiljeţiti i datum 14. travnja 1894. godine kada je na sjednici

ravnateljstva vatrogasna jedinica Kalinovac pristupila Dobrovoljnom vatrogasnom društvu u

ĐurĎevcu u svojstvu pridruţnice. Uvjeti za osnivanje „filialke“ bili su priznavanje uprave

DVD-a ĐurĎevac, zapovjedništva i tajništva, te obavezno prisustvovanje sastancima odbora.

Kalinovačka „filialka“ je uskoro (6. svibnja 1894.), a s posebnom upravom, blagajnom i

podvojvodom stupila u ţivot. To je ujedno bio i početak djelovanja i rada kalinovačkog

Dobrovoljnog vatrogasnog društva.

U listu za gospodarstvo, pouku i zabavu „Podravac“ (Virje-ĐurĎevac) često imamo

priliku saznati mnogo pojedinosti iz ţivota DVD-a ĐurĎevac iz tog najranijeg razdoblja

njegova postanka. Tako, na primjer, u broju 4/5 od 1. oţujka 1895. čitamo da je

„Dobrovoljnom vatrogasnom društvu u ĐurĎevcu pristupio veleučeni g. dr. Izo Lichtenberg,

kao član utemeljitelj.“ U broju 14 od 15. srpnja 1895. pak saznajemo nešto opširnije o

petogodišnjem jubileju DVD-a ĐurĎevac negoli iz zapisnika. U „Podravcu“ piše:

10

„Petogodišnji jubilej vatrogasnog društva u ĐurĎevcu proslavljen je 7. ov. mj. Tom

zgodom odlikovani su ujedno članovi, koji 5 i 10 godina neprekidno sluţe. U 9 sati sluţila se

sv. misa, poslie vatrogas. mise dielila su se odlikovanja. Poslije toga odputi se cieli zbor u

gostionu g. I. Nothiga, gdje je nadvojvoda g. Martin Starčević drţao prigodni govor, iztičuć

vaţnost tog svečanog dana, a zatim odlikova kolajnom vojvodu g. F. Quinza. Na to je vojvoda

g. F. Quing porezdielio ostale počasne vrpce, iztaknuv i on u svom govoru da i ostali, koji

nisu dobili sada nagradu, nastoje da ju ubuduće dobe. Na to pozdraviše brzojavno svog prvog

nadvojvodu, poglavitog gosp. Stjepana Kenfelja, kot. predstojnika u Slatini, koji se brzojavno

zahvalio. Mi od naše strane ţelimo druţtvu najljepši procvat.“

„Podravac“ br. 16 iz 1895. godine podrobno opisuje poţar koji je 20. kolovoza buknuo

u štaglju Martina Kolara iz ĐurĎevca. Iako je tom prigodom štagalj s pet vozova sijena

izgorio do temelja, ovo je bila jedna od vrlo uspjelih protivpoţarnih akcija DVD-a ĐurĎevac,

ali i jednog spretnog pojedinca. Evo izvještaja iz novina:

„U utorak oko 10 sati prije podne, porodila se je vatra u štaglju ţitelja Martina Kolara,

koji je do temelja izgorio. Kako je to baš središtu mjesta i u najtjesnijoj ulici, u kojoj su sve

kuće pokrite daskom, sva je sreća da nije bilo vjetra i što su se vatrogasci mogli brzo sakupiti

sa štrcaljkama. Na garište stigao je odmah kr. kot. pristav g. Ivan pl. Oţegović i obć. načelnik

g. Vatroslav Ciganić te se vatrogasnim zborom sva nuţdna oko lokaliziranja vatre činili.

Iztaknuti nam je navlastio veleuč. g. dra. Luju Harazima, koji je prvi na garište stigao i sam

jednom štrcaljkom rukovodio i od velike nesreće sve bliţnje kuće sačuvao. Bijaše već naime

vatra zahvatila i drveni krov kuće istog ţitelja, koja nije ni 3-4 metra od susjednih kuća

udaljena, a koje su takoĎer daskom pokrite. Gosp. dr. Harazim obranio je sam tu kuću,

ravnajuć štrcaljkom i polijevajuć već zapaljen krov. Čast mu zato! Ne manju hvalu zasluţuje i

cieli vatrogasni zbor, kao i narod, koji je sva moguća oko obrane činič“.

Iz 1896. godine čini nam se zanimljivim jedno mišljenje o DVD-u ĐurĎevac

objavljeno u „Podravcu“ br. 21 od 23. svibnja. Izrekao ga je Radeta Cerovski, domaći kapelan

i dušobriţnik DVD-a prigodom proslave imendana kr. kot. predstojnika gosp. dra Milana

Brezinščaka: „Humanitarno naše društvo prem još mlado kao što god s ponosom moţe

zagledati u prošlost svoju, tako sa zabrinutošću izgleda svoju budućnost – pošto predstoji

istomu široko polje djelatnosti ... Društvo ozbiljno misli na ustrojenje stalne vatrogasne

glazbe.“ Ova je posljednja izjava, naravno, značajna po tome što nešto slično, u svezi s

osnivanjem vatrogasne glazbe, prije toga nismo čuli.

Završimo ovaj kratak pregled rada i djelovanja DVD ĐurĎevac u 19. stoljeću s ova tri

podatka:

Članovi upravnog i nadzornog odbora DVD-a ĐurĎevac, 1962. g.

11

S proslave 90. godišnjice DVD-a ĐurĎevac

Godine 1899. za petogodišnje sluţbovanje u DVD-u sa ţutom svilenom vrpcom

nagraĎeni su vatrogasci: AnĎelko Zrelec, Matija Pokec, Ivan Pozder, Štefan Djerdji, Mijo

Dumbović, Đuro Jendruša, Jakob MeĎimurec i Petar Benko.

Za osobito zalaganje i rad kod poţara svilenom ţurom vrpcom su nagraĎeni: Martin

Čerček, Josip Harastija, Štefan Kolarić, Milan Ţagi, Đuro Dokuš, Franjo Jendraček, Franjo

Pavliček, Mijo Dumbović, Tomo Kovačević, Ivan Kucel, Stjepan Djerdji, Đuro Jendruša i Ivo

Vratan.

Odbornici DVD-a 25. srpnja i 27. kolovoza 1899. godine upućuju zahtjev Josipu

Gladu, poznatom ĎurĎevačkom organisti, da se zauzme za osnivanje glazbe DVD-a.

Poslije deset godina prilično uspješna djelovanja, DVD na pragu 20. stoljeća, na

odborskoj sjednici 15. oţujka 1900. godine donijeta je iznenaĎujuća odluka. Odbornici su

prihvatili prijedlog vojvode F. Quinza da se DVD raspusti „jer obć. poglavarstvo uzprkos

mnogogodišnjim molbam, neće da sagradi vjeţbalački toranj bez kojega druţtvo ne moţe biti

jer se nema gdje vjeţbati“. Općina je, dapače, uzela drvo od srušenog tornja, koji se nalazio

na sajmištu i prodala ga uzevši sav novac.

DVD, ipak nije raspušten, ali od vatrogasnog tornja idućih osam godina neće biti ništa.

Molbe se šalju na sve stranke, ali pomoći ni od kuda. Dopisom općinskog poglavarstva br.

3244 od 23. svibnja 1903. obavještava se DVD da općinskog poglavarstvo ne moţe podići

toranj jer nema za to „proračunom osigurano svotu.“ Tek je 1908. godine šumsko-gospodarski

ured imovne općine ĎurĎevačke odobrava sječu 4 hrastova stabla za izgradnju vatrogasno

tornja. U rujnu iste godine Franjo Ho(h)ić preuzima gradnju novog tornja uz cijenu od 90

kruna.

Nego da se vratimo proslavi 10-obljetnice DVD-a ĐurĎevac, upriličenoj 24. i 25.

kolovoza 1901. godine. O tome nekoliko dana prije same proslave, 18. kolovoza piše u

„Podravcu“ broj 13. ovo:

„Dobrovoljno vatrogasno druţtvo u Gjurgjevcu proslavit će posvetu druţtvenog

barjaka i desetogodišnjicu obstanka na dan 24. i 25. kolovoza 1901.

Razpored svečanosti posvete vatrogasnog barjaka i desetogodišnjice DVD-a u

Gjurgjevcu:

12

U subotu, dne 24. kolovoza 1901,;

1. Doček gostiju u Gjurgjevcu na velikom sajmištu u pol 5 sati poslie podne s

glasbom.

2. Povorka ide do vojvodinog stana.

3. Ukonačenje stranih vatrogasaca.

4. Kolima dolazeći gosti, neka se izvole prijaviti kod g. vojvode.

5. U 8 sati na večer sastanak svih vatrogasaca kod spremišta Vatrogasnog društva,

zatim bakljada, serenada kod milostive gospoĎe kume Olge Sabolić roĎ. Starčević,

poslie toga bratinski sastanak kod vojvode.

U nedjelju, dne 25. kolovoza 1901.;

1. U 4 sata u jutro budnica sa glasbom.

2. U pola sedam sati u jutro glavna vjeţba gjurgjevačkog Vatrogasnog društva kod

sv. Rozalije.

3. U pola devet sati u jutro sastanak svih vatrogasaca kod spremišta od kuća polazi

povorka do nadvojvodinog stana po vatrogasni barjak kojim će krenuti s svetoj

misi.

4. Poslie svete mise dieljenje kolajna domaćim vatrogascima prema pravilima, zatim

mimohod pred zgradom banke za Podravinu te predaja barjaka u stanu

nadvojvode.

5. U pola pet po podne sastanak kod vojvode, odakle polaze sva vatrogasna društva

sa glasbom u kolinjak na izlet.

Odbor za svečanost i doček: trobojnica preko ramena.

Odbor za stanove. Kokarda sa sva kraka.

Odbor gospodarstveni: vez od trobojnice sa sva traka na lievom ramenu.

Umoljava se slavna druţtva da izvole javiti svoje prisustovanje 8 dana prije radi

stanova:

Na toj svečanoj proslavi posvete barjaka prisustvovala su ova Dobrovoljna vatrogasna

društva: Virje, Lipik, Bjelovar, Pitomača, Kriţevci, Virovitica, Kalinovac, Koprivnica,

Ferdinandovac i Molve, a podijeljena su i odlikovanja za desetogodišnji rad ovim

pojedincima: Martin Starčević, Martin Zubanović, Martin Čerček, Josip Đumbir, Milan Ţagi,

Ivo Kucel, Franjo Pavliček, Josip Kudumija, Bolto Martinčić, Josip Mihaljević, Štefo Kolarić,

Štefo Patačko i Karlo Grdan.

U godinama koje slijede, čini se, pomalo opada zanimanje ljudi za dobrovoljnu

vatrogasnu sluţbu. Godine 1904. DVD ĐurĎevac ima 16 penjača, 29 štrcara i 11 čuvara, a

onda svake godine taj broj opada. Čini se da je ta pojava u uskoj vezi s pojačanom

ravnodušnošću sredine za ţivot i rad Dobrovoljnog vatrogasnog društva. Još 1906. na glavnoj

skupštini DVD-a (20. svibnja) tajnik se ţali što i pojedinci i općina malo paţnje i pomoći

pruţaju DVD-u, „a ono je potrebno ne samo pojedincima nego i cijeloj zajednici“. Dokaz za

to je dugogodišnje traţenje općinskog poglavarstva da se izgradi toranj za vjeţbanje, na to je

uvijek „glas vapijućeg u pustinji“. Društvo sada ima 20 članova utemeljitelja i 48

podupirajućih članova, „što je takoĎer vrlo malo za naše veliko mjesto“, konstatirao je

13

zdvojno tajnik. Mnogi su članovi u to vrijeme isključeni iz DVD-a zbog nedolična ponašanja,

zbog nedolaţenja na vjeţbe ili zbog nediscipline.

Podruţnica vatrogasne jedinice Čepelovac spominje se na glavnoj skupštini odrţanoj

4. svibnja 1907. godine, a sastojala se od 4 štrcara. Ludvig Kolar je tek 1909. godine

imenovan njezinim voĎom. Polovicom 1921. godine javile su se prve teţnje za

osamostaljivanjem Dobrovoljnog vatrogasnog društva u Čepelovcu, što se i ostvarilo iduće

1922. godine. Iz postojećih zapisnika je vidljivo da DVD ĐurĎevac nikad nije sprečavao

osamostaljivanje svojih podruţnica ako su za odvajanje postojali minimalni uvjeti.

U godinama neposredno prije Prvog svjetskog rata, za vrijeme rata, a i još dugo

vremena poslije njega, ulaţu se veliki napori da se poboljša nezavidni poloţaj u kome se

DVD ĐurĎevac našao. Spremište prokišnjava, oprema propada, općinska potpora izostaje,

mobilizacija i rad oduzima Društvu najvitalniji dio članstva. Dana 20. prosinca 1914. godine,

u jednoj beznadnoj situaciji, upravni odbor DVD-a, na prijedlog Stjepana Dolenčića, sastavlja

proglas za pučanstvo da u što većem broju pristupi DVD kao izvršujući članovi jer je

„povodom mobilizacije velik dio izvršujućih članova otišao na bojište, a potrieba izvršujućih

članova jest u ovo ratno doba veća negoli ranije“.

Kako je vidljivo iz knjige zapisnika upravni odbor DVD u ratnim godinama satojao se

samo jednom godišnje. Nije odrţana ni jedna skupština, a na sjednicama su se rješavali

problemi koje je nametnuo ţivot u ratnom stanju. Sjednicama odbora je predsjedao

nadvojvoda dr. Petar Majer. Prema zapisničkom izvještaju u to vrijeme odrţana je svega jedna

„glavna zaključna vjeţba“ i to 7. studenog 1916. godine. Sjednica odbora 12. kolovoza 1917.

je iz nepoznatih razloga prekinuta, „obustavljena“, a na idućoj, iste godine, raspravlja se o

financijskoj problematici.

Posljednja „ratna“ izvanredna sjednica upravnog odbora odrţana je pod predsjedanjem

društvenog nadvojvode dra Petra Majera 20. listopada 1918. godine, a većim je dijelom

posvećena uspomeni na preminulog vojvodu Martina Pavca (umro 1. listopada 1918.), koji je

svojim nesebičnim radom i zalaganjem zaduţio mnoge naraštaje DVD-a. Još 1915. godine

(17. studenog) nadvojvoda predlaţe „da se od strane odbora izrazi vojvodi Martinu Pavcu

toplo priznanje što je svagda pa i u vrieme rata i u svojoj bolesti uviek radio neumorno u

interesu ovoga društva. Prijedlog je bio jednoglasno usvojen. Sada pak, na toj sjednici 20.

listopada 1918., nadvojvoda Majer ističe „da je pokojnik kroz 24 godine bio revni i točni

izvršujući član društva, a kao društveni vojvoda jest i u svojoj bolesti od posljednje 4 godine

pokazivao za društvo takav mar i brigu, da moţe u tom smjeru sluţiti kao uzor budućim

pokoljenjima ... Zato se predlaţe da se na ovoj odborskoj sjednici zaključi, a u zapisnik

ubiljeţi: „SLAVA USPOMENI NEZABORAVNOG I RAVNOG I VJERNOG VOJVODE

MARTINA PAVEC.“ Tako je i učinjeno, a njegovoj supruzi dodijeljena je potpora u iznosu

od 100 kruna. Na istoj sjednici voĎenje društvenih poslova povjereno je društvenom

podvojvodi Bolti Martinčiću, a odborniku Miji Balatincu pojverene su društvene stvari koje

su do tada bile pod nadzorom pokojnog vojvode Pavca.

U razdoblju izmeĎu dva svjetska rata, kada su presjednici DVD-a osim nadvojvode

dra Petra Majera, još bili dr. Vladimir Sabolić i Josip Kreszinger, i nadalje dolaze do izraţaja

nesreĎene materijalne i novčane (ne)prilike DVD-a i nedostatak najnuţnijih društvenih

prostorija. Vatrogasna se oprema često popravlja zahvaljujući dobrovoljnim prinosima

graĎanstva, jer skromni prihodi DVD-a nisu bili dostatni.

Posebice je ovdje zanimljivo istaknuti velike napore i teţnje DVD-a da na duţe

vrijeme riješi problem svog spremišta i stalnih društvenih prostorija. Štrcaljke i oprema bili su

pohranjeni na neodgovarajućim mjestima, izloţeni propadanju, a drveni toranj se još uvijek

nalazio na velikom sajmištu. Od ratnih nedaća Društvo se pomalo počinje oporavljati i jačati,

pogotovu u ljudstvu, oko 1921. godine. Na redovnoj skupštini 4. svibnja 1921. iznijet je

podatak da DVD broji 58 članova utemeljitelja i 50 podupirajućih članova, što je više nego do

14

tada. Na uloţnicama se nalazi 8270, a u blagajni 139 kruna. Iste godine poduzimaju se prvi

koraci za organiziranjem glazbe Društva, a javljaju se i prve inicijative za osiguranjem

prostorija (zgrade) za DVD.

Još 1920. godine Hrvatski sokol u ĐurĎevcu iznosi pred općinsko zastupstvo prijedlog

o izgradnji prosvjetnog doma, u kojem bi sva postojeća društva, pa i DVD, imala svoje

društvene prostorije, a tu bi se još moglo izgraditi vatrogasno spremište i vatrogasni toranj.

Dana 11. oţujka 1921. izabran je jedan odbor sastavljen od predstavnika DVD-a, „Sokola“,

„Zrinskoga“, Saveza obrtnika, Saveza trgovaca, Prosvjetnog saveza, društva „Preradović“, II.

i III. obrtne zadruge, ali se ne vidi da je išta konkretno postignuto u ostvarenju zajedničkog

cilja. Mjesna organizacija hrvatskih obrtnika u ĐurĎevcu 1923. godine predlaţe da se pristupi

izgradnji društvenog doma „koju gradnju bi imala izvesti sva društva obstojeća u

Gjurgjevcu“. Mogućnost realizacije ovakvog projekta, i uopće cjelokupnu situaciju u DVD-u,

prilično jasno ilustrira odgovor vatrogasnog odbora na primljeni dopis Mjesne organizacije

hrvatskih obrtnika:

„Odgovarajući na velecijenjeni Vaš Dopis od 10/XI 23. čast nam je uzvratiti Vam, da

Dobrovoljno vatrogasno društvo uviĎa prieku potriebu gradnje društvenog doma u

Gjurgjevcu, ali kraj svega toga obzirom na imovinske prilike našega društva, obzirom ne

velike potriebe kojima naše društvo neodgodivo udovoljiti mora u interesu vlasitog obstanka,

nadalje, obzirom na veliku skupoću koja još uvijek postoji, drţi ovo društvo, da je za sada

preuranjena misao o gradnji društvenog doma. Prema svojim silama spremni smo u gornju

plemenitu svrhu doprinjeti sve što nam bude moguće“.

Upravni odbor DVD je, naţalost, vrlo rano otkrio da izgradnja društvenog doma u

ĐurĎevcu, pogotovo izgradnja Vatrogasnog doma, predstavlja samo kule u oblacima, jer će

proći desetljeća da se te prvotne ideje ostvare. Niti konstituiranje novog Radnog odbora za

gradnju društvenog doma (15. siječnja 1925.g.), niti sakupljanje i ulaganje sredstava za tu

svrhu, niti sporazum sa Zemljišnom zajednicom u svezi s korištenjem jedne zgrade u starom

gradu, (1936.g.) ne rješavaju spomenute probleme. Vrhunac svih tih uglavnom verbalnih

priprema za gradnju doma predstavlja stav odbora za gradnju (1939.g.) da se za trgovačka i

zanatlijska udruţenja grade posebne prostorije „dok za vatrogasce nije predviĎena ni

najnuţnija prostorija.“

Dopisom Hrvatsko-slavonske vatrogasne zajednice od 20. veljače 1929. g. obavještava

se DVD ĐurĎevac da moţe Ţupu vatrogasnih društava sa sjedištem u ĐurĎevcu. Osnivačka

skupština Ţupe upriličena je 7. travnja 1929.g., a predsjedao joj je nadvojvoda DVD-a

ĐurĎevac dr. Petar Majer. Ţupi vatrogasnih društava pristupilo je Dobrovoljno vatrogasno

društvo iz Virja, DVD Pitomača, DVD Molve, DVD Ferdinandovac, DVD Podravske

Sesvete, DVD Kalinovac, DVD Kloštar Podravski, te podruţnice u Prugovcu, Dinjevcu,

Šemovcima, Čepelovcu, Budrovcu i Sirovoj Kataleni, Za ţupskog predsjednika izabran je dr.

Petar Majer, a potpredsjednika Mijo Balatinec.

Dobrovoljno vatrogasno društvo ĐurĎevac ne prestaje s djelovanjem ni tijekom

Drugog svjetskog rata. Društvenih aktivnosti je manje, članstvo je pozvano u vojsku, a oni

koji nisu bili povojničeni morali su prihvatiti vatrogasnu organizaciju onako kako je to

okruţnicama vlasti bilo utvrĎeno. Fluktuacija članstva je u to ratno vrijeme bila velika:

priličan broj članstva je istupio iz DVD-a, ali ih je mnogo i pristupilo Društvu. Mnogi su

članovi odlikovani za predani 20-godišnji i 10-godišnji rad u DVD-u. Nemali broj aktivnog

članstva sudjelovao je u NOB-u. Neki su u partizane otišli s vatrogasnim odijelom i

glazbenim instrumentima.

Poslije rata, 1946. godine, konstituiran je nadzorni odbor DVD u koji su izabrani:

Mijo Fusić, Ivan Švaco i Franjo Jezerčić. Za predsjednika je izabran Mijo Balatinec, a tajnika

Ivan Klarić. Predsjednici DVD postaju Mijo Šegrt, Lujo Janaček, Ivan Mišulin i Vinko

Martinčić.

15

Oduševljenje koje je zahvatilo narodne mase u obnovi razorene zemlje prenijelo se i

na ĎurĎevačke vatrogasce. PrireĎivanjem zabava i uz pomoć društvene zajednice riješili su

problem koji ih je tištio više od pola stoljeća. DVD je 1948. g. kupio zgradu koja je bila

vlasništvo Dujmovića i Stanešića i u njoj adaptirali društvedne radne prostorije: jednu

prostoriju za odrţavanje sastanaka, a drugu za inventar i vatrogasnu opremu. Osposobljena je

garaţa, jedna prostorija za cisternu i drveni toranj. DVD ĐurĎevac je koristio taj prostor sve

do 1963. godine kada je upravni odbor donio odluku o izgradnji novog vatrogasnog doma.

Izabran je Reţijski odbor za gradnju doma: Ivan Mišulin, predsjednik, Vinko Martinčić,

tajnik, Mato Lenardić, blagajnik i ostali članovi.

Sudionici proslave DVD-a ĐurĎevac, 1968. g.

DVD ĐurĎevac gradio je vatrogasni dom svojim vlastitim sredstvima do 1965. godine,

kada su sva sredstva bila iscrpljena i DVD se za pomoć obratio skupštini općine i društveno-

političkim organizacijama. Potrebna financijska sredstva su odobrena i dom je dovršen, s time

da je DVD bio prinuĎen dio prostora ustupiti na korištenje društveno-političkim

organizacijama: Općinskom komitetu SKH ĐurĎevac, Općinskoj konferenciji SSOH,

Općinskog konferenciji SSRNH i Općinskom vijeću saveza sindikata. U vatrogasnom domu

bio je smješten sada Vatrogasni savez općine, SIZ za zaštitu od poţara općine ĐurĎevac i

Centar za zaštitu od poţara općine ĐurĎevac, u čijem sastavu je djelovala i profesionalna

vatrogasna jedinica. Uz vatrogasni dom, koji raspolaţe s velikim garaţnim prostorom,

izgraĎen je i moderni vatrogasni toranj, koji je srušen 1987. godine.

16

Zgrada vatrogasnog doma, 1982. g.

Društvo je odmah neposredno poslije Drugog svjetskog rata veliku paţnju poklonilo

modernizaciji i popunjavanju vatrogasne opreme. Najprije je 1953. g. u Mariboru kupljen

auto-tenk (cisterna), koji su vozili: Ivan Posavec, Marijan Kruţić i Ivan Nikša. Zatim je 1963.

godine kupljena nova kombinirana cisterna TAM 4500 G (2200 1itara vode, rezervoar s

pjenom od 160 litara). Godine 1975. kupljeno je takoĎer vatrogasno vozilo TAM 5500 G

(zračno hlaĎeni Diesel-motor F 6 L 614 s 125 KS). Zapremnina cisterne za vodu je 2200

litara, a zapremnina rezervoara za pjenu je 160 litara. DVD takoĎer danas raspolaţe s

aparatom za gašenje poţara na prah S-250, jednim aparatom monitorom bacačem pjene te s

motornim pumpama kapaciteta 800-1200 litara vode u minuti („Magirus“ i „Rosenbauer“) i s

automobilskim okretnim izvlačnim ljestvama. DVD ima i dva kombija IMV „Vatrogasac“

1600 super B.

Opremljenost DVD ĐurĎevac sredinom sedamdesetih godina bila je na zavidnoj razini

za ono vrijeme, što je omogućavalo suočavanje s najvećim vatrenim stihijama toga vremena i

spašavanje ugroţenih ljudskih ţivota i imovine, što je u svom dugom vijeku rada i djelovanja,

Društvo bezbroj puta uspješno i učinilo.

U tom periodu dolazi do osnivanja i prve profesionalne jezgre Društva i prvi začeci

profesionalnog vatrogastva, koji će detaljnije biti opisani u poglavlju koje opisuje nastanak i

rad Profesionalne vatrogasne postrojbe početkom osamdesetih godina.

DVD ĐurĎevac ima i svoj mješoviti podmladak koji nastavlja bogatu i uspješnu

tradiciju svojih prethodnika.

17

Doprema prve autocisterne iz Maribora, 5. 7. 1957. g.

Ţensko odjeljenje DVD-a ĐurĎevac, 1982. g

18

Rukovodstvo DVD ĐurĎevac 1982. g.

Sudionici 100-te godišnje redovne skupštine DVD-a ĐurĎevac, 1982. g.

Osnivanjem Profesionalne vatrogasne postrojbe, početkom osamdesetih godina, koja

postaje glavna operativna snaga u protupoţarnoj zaštiti, umanjila se uloga DVD-a ĐurĎevac

kao nositelja i organizatora protupoţarne zaštite. Stoga je DVD svoj rad nastojao prilagoditi

novonastaloj situaciji, povezujući rad profesionalaca i dobrovoljaca, pri tome ne narušivši

kontinuitet i tradiciju dobrovoljnog vatrogastva, ostavši nositelj tradicije organizacije

dobrovoljnog vatrogastva na području grada ĐurĎevca.

Izgradnjom novog vatrogasnog centra i stavljanjem u funkciju sredinom rujna 1994.

godine, vatrogastvo u ĐurĎevcu dobiva posve novu dimenziju. Ovaj novi suvremeni prostor

predstavlja prije svega mogućnost kvalitetnijeg funkcioniranja profesionalnih vatrogasaca kao

19

nositelja operativnih funkcija u protupoţarnoj zaštite, a za dobrovoljne vatrogasce predstavlja

veći prostor i mogućnost na jednom mjestu provoditi aktivnosti edukacije, uvjeţbavanja svih

ekipa mladeţi, seniora, kao i Puhačkog orkestar na jednom mjestu.

Sukladno nastalim okolnostima djelatnost dobrovoljnog vatrogastva usmjerena je na

preventivu, okupljanje i osposobljavanje mladih za vatrogasnu mladeţ i vatrogasce, tako da

osim operativnih članova imamo ekipe mladeţi od 6 do 12 godina, ekipu mladeţi od 12 do 16

godina ( muški ) te seniorsku ekipu ( muški ) za vatrogasna natjecanja. Ţelja nam je da u

skoroj budućnosti okupimo i ţenske ekipe.

Razvoj i unaprjeĎenje Dobrovoljnog vatrogasnog društva u gradu ĐurĎevcu razvijamo

sukladno s Procjenom opasnosti i Planom zaštite od poţara. Redovito sudjelujemo sa svojim

ekipama na gradskim i ţupanijskim natjecanjima s različitim uspjehom. Najbolje rezultate

dosad smo postigli s ekipom mladeţi od 12 do 16 (muški ) 4 mjesto na drţavnom natjecanju.

U našem DVD-u formirana je središnja postrojba s 20 operativnih vatrogasaca koji su

osposobljeni za obavljanje vatrogasne djelatnosti. Uz poštivanje zakonskih obveza svake

dvije godine obavljaju se liječnički pregledi, pri čemu se utvrĎuje tjelesna i duševna

sposobnost za obavljanje vatrogasne djelatnosti.

DVD ĐurĎevac posjeduje vatrogasnu opremu prema Pravilniku o minimumu tehničke

opreme i sredstava vatrogasnih postrojbi. Postojeće stanje vatrogasne opreme i tehnike koja se

nalazi na upotrebi u vatrogasnoj postrojbi DVD-a ĐurĎevac i profesionalnoj Javnoj

vatrogasnoj postrojbi ĐurĎevac u potpunosti zadovoljava. Potpisan je Ugovor s JVP

ĐurĎevac o zajedničkom korištenju opreme prema ukazanoj potrebi, a prosjek starosti

vatrogasne opreme i vozila kreće se u prosjeku ispod 6 godina i u potpunosti zadovoljava

intervencijsku spremnost.

Rukovodstvo DVD ĐurĎevac 1995. godine:

Vinko Martinčić, predsjednik

Vinko Štefinec, tajnik

Josip Mandić, zapovjednik

Vlado Turbelija, dozapovjednik

Mladen Jakupčić, blagajnik

Mato Lenardić, predsjednik Nadzornog odbora

Boţidar Škurdija, dirigent puhačkog orkestra.

Sudionici redovne godišnje skupštine DVD-a ĐurĎevac, 1995. g.

20

POPIS AKTIVNIH ČLANOVA DOBROVOLJNOG VATROGASNOG DRUŠTVA

ĐURĐEVAC 1995. GODINE

1. Vinko Martinčić

2. Antun Sedmak

3. Mato Lenardić

4. Ivan Nikša

5. Zvonko Perica

6. Martin Horvat

7. Đuro Horvat

8. Ivan Fucak

9. Đuro Kelić

10. Franjo Posavec

11. Vinko Štefinec

12. Ivan Dobravec

13. Ivan Fucak

14. Vinko Hajduković

15. Ignac Gregar

16. Ivan Štefanov

17. Martin Štefanov

18.Petar Vuković

19. Tomo Vugrinec

20. Antun Roštan

21. Luka Jakupčić

22.Petar HuĎek

23. Đuro HuĎek

24. Đuro Petrović

25. Vlado Turbelija

26. Valent Jančijev

27.Tomo Šostarec

28.Franjo Vokšan

29.Ivan Peroković

30.Stjepan Kranjčev

31.Davor Martinčić

32.Luka Vugrinec

33.Miroslav Kucel

34. Josip Mandić

35. Dragutin Mlinjarić

36. Petar Nikša

37. Ignac ReĎep

38. Josip Vogrinčić

39. Ivan Pavec

40. Franjo Barberić

41. Petar Kelić

42. Ivan ReĎep

43. Đuro ReĎep

44. Ivan Ivandija

45. Petar Šostarec

46. Martin Šiptar

47. Martin Markovica

48. Mirko Bednaić

49. Đuro Flanjek

50. Marijana Mandić

51. Ignac Česi

52. Ivan Nikša

53. Vinko Krajačić

54. Boţidar Škurdija

55. Vlado Imbriša

56. AnĎelko Lončar

57. Marijan Fuček

58. Vlado Fuček

59. Branko Babec

60. Petar Markovica

61. Slavko Večerić

62. Josip Kremer

63. Franjo Vidaković

64. Ţeljko Šiptar

65. Mijo Sinjeri

66. Mladen Megec

67. Slavko Mesić

68. Boško Mikulić

69. Mato Kovačić

70. Đuro Zvonar

71. Slavko Rajić

72. Ivan Sokač

73. Boţidar Peić

74. Marijan Gašpar

75. Zvonko Šiptar

76. Boţidar MeĎimorec

77. Vlado Nikša

78. Stjepan Šterfanov

79. Vesna Nikša r. Kremer

80. Ivan Štefanov

81. Damir Magdić

82. Mirjana Miholek

83. Boţidar Konjarek

84. Mladen Jakupčić

85. Mijo Kolar

86. Ignac Peroković

87. Draţen Vugrinec

88. Josip Miholek

89. Ivan HaĎija

90. Florijan Švaco

91. Slavko Bartolić

92. Valent Kovačić

93. Luka Kralj

94. Marijan Kicivoj

95. Ivica Šimunic

96. Vjekoslav Đurišević

97. Draţen Jakupčić

98. Boţidar Tomica

99. Draţen Štefanić

100. Siniša Kremer

101. Marija Raknić

102. Milan Begović

103. Dragutin Švaco

104. Dragutin Spahija

105. Boţidar Bobovčan

106. Ţeljko Turbelija

107. Marijan Roštan

108. Zvonko Matejak

109. Zvonko Zlatec

110. Draţen Kovačić

111. Draţen Matkov

112. Miroslav Glavinić

113. Alen Golub

114. Alen MeĎurečan

115. Davor Jendrašić

116. Kristijan Fuček

117. Veljko Legradi

118. Robert Jendrašic

119. Ţeljko Štefoković

120. Ţeljko Lacković

121. Valent Kovač

122. Ivan Tomašek

123. Darko Stankir

124. Ţeljko Vranić

125. Vlado Lenhard

126. Marijan Konjarek

127. Andrija Puhač

128. Ţeljko Koţarić

129. ĐurĎa Juračić

130. Mirko Sabol

131. Darko Kuzmić

132. Stjepan Černok

133. Ivana Jaklin

134.Draţen Kucel

21

MLADEŢ DOBROVOLJNOG VATROGASNOG DRUŠTVA ĐURĐEVAC

1995. GODINE

Mladež DVD-a Đurđevac, 1995. g

18. Marina Mandić

19. Ivana Tomrlinţ

20. Ivan Mandić

21. Goran Zlatec

22. Alen MeĎurečan

23. Mladen Lisjak

24. Ivan Petrović

25. Danijel Martinčić

26. Marijan Stanešić

27. Ivica Zlatec

28. Tomislav Šiptar

29. Zoran Patačko

30. Vedran Matica

31. Zdravko Tomica

32. Tomislav Flanjek

33. Ivan Makar

34. Tomislav Markovica

35. Josip Baković

1. Zlatko Topolčić

2. Ţeljka Kišić

3. Mario Blaţević

4. Josip Šojat

5. Martin Šostarec

6. Ţeljko Ivančin

7. Damir Roštan

8. Ivica Drakšić

9. Draţen Hodić

10. Mario Petrović

11. Danijel Sokač

12. Matija Kelić

13. Draţen Svetec

14. Zlatko Štefanec

15. Dalibor Jozek

16. Ivana Jaklin

17. Zoran Jančijev

22

Upravni i Nadzorni odbor DVD-a ĐurĎevac, 1995.g.

Izgradnjom novog vatrogasnog centra i stavljanjem u funkciju sredinom rujna 1994.

godine vatrogastvo u ĐurĎevcu dobiva posve novu dimenziju. Ovaj novi suvremeni prostor

predstavlja prije svega mogućnost kvalitetnijeg funkcioniranja profesionalnih vatrogasaca kao

nositelja operativne sluţbe, a za dobrovoljne vatrogasce predstavlja veći prostor i mogućnost

na jednom mjestu provoditi aktivnosti edukacije, uvjeţbavanja svih ekipa mladeţi, seniora,

kao i Puhačkog orkestra.

Osnivanjem profesionalne vatrogasne postrojbe, koja postaje glavna operativna snaga

u protupoţarnoj zaštiti, umanjila se uloga DVD-a ĐurĎevac kao nositelja i organizatora

protupoţarne zaštite. Stoga je DVD svoj rad nastojao prilagoditi novonastaloj situaciji

povezujući rad profesionalaca i dobrovoljaca, pri tome ne narušivši kontinuitet i tradiciju

dobrovoljnog vatrogastva ostavši nositelj tradicije organizacije dobrovoljnog vatrogastva na

području grada ĐurĎevca.

Djelatnost dobrovoljnog vatrogastva usmjerena je na preventivu, okupljanje i

osposobljavanje mladih za vatrogasnu mladeţ i vatrogasce, tako da osim operativnih članova

imamo odjeljene mladeţi od 6 do 12 godina, od 12 do 16 godina, ( muški ) te seniorsku ekipu

( muški ) za vatrogasna natjecanja. Ţelja nam je da u skoroj budućnosti okupimo i ţenska

odjeljenja.

23

Natjecateljsko odjeljenje na gradskom natjecanju

Razvoj i unaprjeĎenje Dobrovoljnog vatrogasnog društva u gradu ĐurĎevcu razvijamo

sukladno s Procjenom opasnosti i Planom zaštite od poţara.

Redovito sudjelujemo sa svojim natjecateljskim odjeljenjima na gradskim i

ţupanijskim natjecanjima s različitim uspjehom. Dosad najbolje rezultate postigli smo s

odjeljenjem mladeţi od 12 do 16 (muški ) 4. mjesto na drţavnom natjecanju u Rijeci.

Odjeljenje mladeţi od 12 do 16 na drţavnom natjecanju u Rijeci 1996.g

s rukovodstvom

U našem DVD-u formirana je središnja postrojba s 20 operativnih vatrogasaca koji su

osposobljeni za obavljanje vatrogasne djelatnosti, uz poštivanje svih zakonskih obveza za

obavljanje vatrogasne djelatnosti, od liječničkih pregleda do zaštitne opreme.

Društvo posjeduje vatrogasnu opremu prema Pravilniku o minimumu tehničke opreme

i sredstava vatrogasnih postrojbi. Postojeće stanje vatrogasne opreme i tehnike koja se nalazi

na upotrebi u vatrogasnoj postrojbi DVD-a ĐurĎevac i profesionalnoj Javnoj vatrogasnoj

24

postrojbi ĐurĎevac u potpunosti zadovoljava. Potpisan je Ugovor s JVP ĐurĎevac o

zajedničkom korištenju opreme prema ukazanoj potrebi, a prosjek starosti vatrogasne opreme

i vozila kreće se u prosjeku ispod 6 godina i u potpunosti zadovoljava intervencijsku

spremnost.

U prosjeku članovi DVD-a godišnje se aktiviraju na gašenju do tri poţara na

stambenim ili gospodarskim objektima u ĐurĎevcu i u otklanjanu posljedica od elementarnih

nepogoda.

Osim kontinuiranog pregleda ispravnosti opreme, urednosti spremišta članovi Društva

sudjeluju na ureĎenju objekta i okoliša starog Vatrogasnog doma. Tijekom ţetvenih radova

od srpnja do kolovoza članovi deţuraju kod kuće i ukoliko se ukaţe potreba aktiviraju se

kao ispomoć profesionalnim vatrogascima.

Upravni odbor kao izvršno tijelo Skupštine Društva odrţava redovne sjednice na

kojima se raspravlja o realizaciji Plana i programa rada DVD-a izmeĎu dvije Skupštine i

donose potrebni zaključci i usmjerenja da se taj Program realizira. Na većini sjednica

Upravnog odbora nazočni su i svi članovi Nadzornog odbora.

U tijeku "Mjeseca zaštite od poţara" organiziramo niz aktivnosti koje počinjemo

obiljeţavanjem Dana svetog Florijana, svetom misom, koja se odrţava u ţupnoj Crkvi svetog

Jurja u ĐurĎevcu.

Sveta misa u povodu Svetog Florijana 1990. g.

Na trgu u ĐurĎevcu odrţavamo povremeno tehnički zbor gdje graĎani mogu

razgledati vatrogasna vozila i opremu, a ekipe mladeţi DVD-a izvode pokazne vatrogasne

vjeţbe.

Svake godine u suradnji s Osnovnom školom Grgura Karlovčana, Dječjim vrtićem

Maslačak i drugim ustanovama odrţavamo pokazne vatrogasne vjeţbe zajedno s Javnom

postrojbom.

25

Zajednička vjeţba s profesionalnom Postrojbom na Osnovnoj školi 2009. g.

Članovi našeg Društva redovito sudjeluju na hodočašću u Mariju Bistricu, kao i u radu

redovnih godišnjih skupština, proslavama i obiljeţavanjima obljetnica prijateljskih društava.

DVD ĐurĎevac, osim s nekoliko društva iz RH, u suradnji s JVP-om ĐurĎevac

odrţava prijateljske odnose s postrojbom profesionalnih vatrogasaca grada Salzgittera iz

Njemačke.

Prijem ĎurĎevačkih vatrogasaca kod gradonačelnika Salzgittera 2001.g.