DVOPREDMETNI PREDDIPLOMSKI STUDIJ MAĐARSKOG JEZIKA I

1

DVOPREDMETNI PREDDIPLOMSKI STUDIJ MAĐARSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI – ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Filozofski fakultet Osijek Studij mađarskog jezika i književnosti

DVOPREDMETNI PREDDIPLOMSKI STUDIJ

MAĐARSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI

ELABORAT O IZMJENAMA I DOPUNAMA U STUDIJSKOM

PROGRAMU

Osijek, 2012.

2


SADRŽAJ PREDGOVOR………………………………………………………………................................ 5 1. UVOD………………………………………………………………………..…………………… 7 1.1. Podatci o visokom učilištu .............................................................................................................. 7

1.2. Odluke o izmjenama i dopunama studijskog programa.................................................................. 7

1.3. Autori elaborata studijskog programa............................................................................................. 8 2. INSTITUCIJSKE PRETPOSTAVKE 9 2.1. Strategija visokog učilišta ............................................................................................................... 9

2.2. Standardi i propisi za provjeru stečenih ishoda učenja ................................................................... 9

2.3. Sudjelovanje studenata u procesima vezanim za osiguranje kvalitete visokog učilišta..................9

2.4. Sudjelovanje predstavnika tržišta rada u razvoju visokog učilišta................................................ 10

2.5. Ustrojstvo informacijskog sustava ................................................................................................ 10

2.6. Standardi i propisi visokog učilišta o periodičnoj reviziji studijskih programa............................ 11

2.7. Standardi i propisi zaštite studentskih prava................................................................................. 11

2.8. Standardi i propisi trajnog usavršavanja zaposlenika visokog učilišta ......................................... 12

2.9. Osiguranje kvalitete rada stručnih službi visokog učilišta ............................................................ 12 3. OPĆENITO O STUDIJSKOM PROGRAMU 13 3.1. Naziv studija ................................................................................................................................. 13

3.2. Nositelj / izvođač studija............................................................................................................... 13

3.3. Tip studijskog programa ............................................................................................................... 13

3.4. Razina ........................................................................................................................................... 13

3.5. Znanstveno ili umjetničko područje.............................................................................................. 13

3.6. Znanstveno ili umjetničko polje.................................................................................................... 13

3.7. Znanstvena ili umjetnička grana ................................................................................................... 13

3.8. Uvjeti upisa na studij .................................................................................................................... 13

3.9. Trajanje studija.............................................................................................................................. 13

3.10. Ukupan broj ECTS bodova......................................................................................................... 13

3.11. Akademski naziv koji se stječe završetkom studija .................................................................... 13

3.12. - 3.14. Isprava o akreditiranom preddiplomskom sveučilišnom studiju ..................................... 13

3.15. Analiza usklađenosti studijskog programa sa strateškim ciljevima visokog učilišta ..................13

3.16. Kompetencije koje student stječe završetkom studija ................................................................ 15

3.17. Mehanizam osiguravanja vertikalne mobilnosti studenata ......................................................... 17

3.18. Povezanost predloženog studija s temeljnim modernim vještinama i strukom .......................... 17

3.19. Povezanost predloženog sveučilišnog studija s potrebama lokalne zajednice ............................ 18

3.20. Analiza zapošljivosti studenata nakon završetka studijskog programa ..................................... 19

3.21. Usporedba predloženog sveučilišnog studija s inozemnim programima .................................... 19

3.22. Dosadašnje iskustvo predlagača u izvođenju istih ili sličnih sveučilišnih studija……………...20

3


3.23. Partneri izvan visokoškolskog sustava koji sudjeluju u izvođenju programa............................. 21

3.24. Razvoj međunarodne suradnje na učilištu - izvođaču studija ..................................................... 22 4. OPIS PROGRAMA

4.1. Popis obveznih i izbornih predmeta s brojem sati nastave i brojem ECTS bodova......................23

4.1.1. Opis obveznih i izbornih predmeta ................................................................................ ...27 4.1.2. Opis izbornih predmeta 101 4.2. Struktura studija, ritam studiranja, uvjeti za upis 121

4.3. Način završetka studija 123

4.4. Uvjeti pod kojima studenti koji su prekinuli studij ili su izgubili pravo

studiranja najednom studijskom programu mogu nastaviti studij 123 5. UVJETI IZVOĐENJA STUDIJA ...................................................................................... 124

5.1. Mjesta izvođenja studijskog programa ....................................................................................... 124

5.2. Isprave o vlasništvu, pravu korištenja, zakupu ili drugoj valjanoj pravnoj osnovi ..................... 124

5.3. Dokaz o osiguranom prostoru za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja ........................... 124

5.4. Dokazi o osiguranoj vlastitoj opremi .......................................................................................... 125

5.5. Prostorni kapaciteti za izvođenje nastave ................................................................................... 126

5.6. Optimalni broj studenata............................................................................................................. 127

5.7. Popis nastavnika i suradnika koji će sudjelovati u izvođenju nastave ........................................ 127

5.8. Podatci o nastavnicima koji sudjeluju u izvođenju nastave ........................................................ 130

5.9. Procjena troškova studija po studentu......................................................................................... 144

5.10. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe studijskog

programa..............................................148

5.11. Potpora koju Filozofski fakultet u Osijeku pruža studentima ................................................... 148 POPIS TABLICA

Tablica 1. Popis obveznih predmeta s brojem aktivne nastave i brojem ECTS bodova...................... 23

Tablica 2. Popis izbornih predmeta s brojem sati aktivne nastave i brojem ECTS bodova ………….26

Tablica 3. Uvjeti za upis semestra na dvopredmetnom Preddiplomskom studiju mađarskog jezika i

književnosti .............................................................................................................................. 121

Tablica 4. Uvjeti za upis pojedinih predmeta .................................................................................... 122

Tablica 5. Opis prostornih i kadrovskih uvjeta za izvođenje studijskog programa ........................... 125

Tablica 6. Opis kadrovskih uvjeta...................................................................................................... 127

Tablica 7. Popis i opterećenje nastavnika zaposlenih na visokoobrazovnoj ustanovi koji sudjeluju u

izvedbi studijskog programa ..................................................................................................... 128

Tablica 8. Popis i opterećenje vanjskih suradnika koji sudjeluju u izvedbi studijskog programa ..... 130

Tablica 9. Projekcija osiguranih izvora financiranja rashoda predloženog programa

visokog

učilišta………………………………………………………………………………………….144

Tablica 10. Projekcija izvora financiranja programa visokog učilišta ............................................... 147 POPIS PRILOGA

Prilog 1. Odluka o prijedlogu izmjena i dopuna u programu dvopredmetnog Preddiplomskog studija mađarskog jezika i književnosti 149

4


Prilog 2. Dopusnica za izvođenje Preddiplomskog studija mađarskog jezika i književnosti 151 Prilog 3. Mišljenje organizacija koje podupiru postojanje studija 155 Prilog 4. Sporazum o suradnji s Filozofskim fakultetom u Pečuhu, Mađarska 159

5


PREDGOVOR

Društvo mađarskih znanstvenika i umjetnika u Hrvatskoj – koje objedinjuje mađarske istraživače sa znanstvenim stupnjem, znanstvenike i umjetnike u Hrvatskoj – dugo je vremena težilo tome da se pripadnicima mađarske nacionalne manjine, ali i pripadnicima većinskog i drugih naroda u Hrvatskoj otvori mogućnost studiranja mađarskog jezika i književnosti na više fakulteta u Hrvatskoj. Do 2007. godine ta je mogućnost postojala jedino na Katedri za hungarologiju Filozofskog Fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Inicijativi za pokretanje preddiplomskog Studija mađarskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Osijeku jednoglasnu je potporu dao Hrvatsko-mađarski mješoviti odbor za manjine. Na svojoj VI. sjednici, održanoj u Pečuhu 19. prosinca 2002. godine, pri provjeri realizacije prihvaćenih zaključaka na polju obrazovanja, obuhvaćenih prilogom br. 1 obostrano prihvaćenog i potpisanog protokola, ponovno je naglašeno da: „Hrvatsko-mađarski mješoviti odbor daje svoju potporu za utemeljenje Katedre za mađarski jezik i književnost na Sveučilištu u Osijeku.“ Jasno izražene obrazovne i kulturne potrebe mađarske nacionalne manjine te približavanje Hrvatske Europskoj Uniji, sredinom prošlog desetljeća aktualizirali su dugogodišnja nastojanja da se na Filozofskom fakultetu u Osijeku, na kojem je postojala tradicija njegovanja mađarskog jezika i kulture, između ostalog, zahvaljujući i vrlo angažiranom nastavnom i izvannastavnom radu stranih lektora za mađarski jezik, utemelji Studij mađarskog jezika i književnosti. Ta su se nastojanja ostvarila 2007. godine pokretanjem Preddiplomskog studija mađarskog jezika i književnosti što je pripadnicima mađarske nacionalne manjine otvorilo mogućnost obrazovanja na mađarskom jeziku i na visokoškolskoj razini, a svim drugim pristupnicima zainteresiranim za mađarski jezik i književnost te mađarsku povijest i kulturu, mogućnost studiranja mađarskog jezika i književnosti. Osnivanje Studija proteklih je godina potaknulo mobilnost studenata i nastavnika te pružilo snažan zamah razvoju prekogranične kulturnoobrazovne suradnje između Mađarske i Hrvatske.

Misija je Studija mađarskog jezika djelovanje u području visokoškolskog obrazovanja i znanstveno-istraživačkog rada s ciljem poučavanja i proučavanja mađarskog jezika, književnosti, povijesti i kulture općenito. Studij kao posebnu misiju ističe svoju ulogu nositelja znanstvene djelatnosti u krugu mađarske nacionalne manjine u Hrvatskoj i promoviranje mađarskog jezika i kulture u Republici Hrvatskoj kako prema široj javnosti tako i u užim krugovima djelovanja unutar Sveučilišta. Temeljna misija Studija je omogućiti studentima stjecanje općih znanja iz područja mađarskog jezika i književnosti na razini preddiplomskog studija te profesionalnih kompetencija i vještina u okviru dva usmjerenja – nastavničkog i komunikološkog – na razini diplomskog studija mađarskog jezika i književnosti.

Vizija Studija mađarskog jezika i književnosti je povećati postojeći interes za učenje i proučavanje mađarskog jezika i književnosti, obogatiti postojeće studijske programe novim sadržajima kako bi se držao korak s izazovima tržišta rada, te proširiti obrazovnu i znanstveno-istraživačku djelatnost na već postojeće i djelujuće obrazovne, znanstvene i umjetničke institucije i udruge te gospodarske subjekte koji bi mogli unaprijediti rad Studija, ali i pružiti studentima bolji uvid u mogućnosti primjene kompetencija koje stječu po završetku studija.

Posebnost Preddiplomskog studija mađarskog jezika i književnosti u Osijeku u odnosu na ostale studije hungarologije i mađarskog jezika i književnosti u regiji i šire razvidna je u tome što se uz zajednički sadržajni modul nude i posebni sadržaji u okviru dva modula usmjerenih na zadovoljavanje posebnih potreba studenata dvije skupine studenata:

6


studentima s predznanjem mađarskog jezika nude se jezični sadržaji primjereni visokoj razini poznavanja jezika, ali i sadržaji iz kulture kojima se govornici mađarskog jezika i pripadnici mađarske nacionalne manjine upoznaju s kulturom i književnošću Mađara u Hrvatskoj i Mađarskoj kao i kulturom Mađara izvan granica Mađarske, a studentima koji nemaju predznanje mađarskog jezika pruža se mogućnost intenzivnog učenja mađarskog jezika i upoznavanja s kulturom i književnošću mađarskog naroda s kojim Hrvati dijele višestoljetnu povijest. Takva programska koncepcija ujedno doprinosi njegovanju duge tradicije suživota mađarske nacionalne manjine s većinskim narodom.

Preddiplomskom studiju mađarskog jezika i književnosti cilj je osposobiti stručnjake za rad u kulturno-obrazovnim institucijama, medijima, manjinskim udrugama i općenito za sudjelovanje u javnom životu u svojstvu vrijednih članova zajednice koji će svojim znanjima i sposobnostima unaprjeđivati život zajednice, osobito mađarske nacionalne manjine te širiti osjetljivost za pojam različitosti kao i prihvaćanje različitosti u široj većinskoj zajednici. U tom je smislu cilj preddiplomskoga studija svojom kvalitetom privući što više studenata koji će stečenim kompetencijama stalno doprinositi njegovanju i širenju mađarskog jezika i kulture, razvoju manjinskog školskog sustava i javnog života u Hrvatskoj te održavanju i uspostavi dobrih političkih, gospodarskih, obrazovnih i kulturnih veza između Hrvatske i Mađarske.

Preddiplomskim studijem mađarskog jezika i književnosti razvijaju se sljedeće opće kompetencije: komunikacijske i jezične kompetencije u mađarskom jeziku, poznavanje književnosti i kulture zemalja mađarskog govornog područja (s geografskih, kulturno-povijesnih, društveno-političkih, gospodarskih i drugih aspekata), poznavanje strategija učenja mađarskog jezika i književnosti i prezentacijskih tehnika. Posebne sposobnosti koje se razvijaju preddiplomskim studijem su: sposobnost lingvističke analize i prikladne uporabe jezika, spobnost interpretacije raznih književnih i neknjiževnih tekstova, sposobnost primjene interkulturalnog pristupa u usporednim analizama kulturnih, povijesnih i geografskih veza između Hrvatske i Mađarske.

Preddiplomski studij mađarskog jezika i književnosti je po usmjerenosti svojih sadržaja na obrazovne potrebe pristupnika iz populacije pripadnika mađarske nacionalne manjine kao i na obrazovne potrebe svih drugih pristupnika zainteresiranih za studiranje mađarskog jezika i književnosti jedini te vrste u Republici Hrvatskoj. Nastava se od prve godine studija izvodi u zajedničkom modulu i dva posebna modula što studentima omogućuje njihovom znanju primjerenu izloženost mađarskom jeziku, a s ciljem ovladavanja mađarskim standardnim izričajem na najvišoj mogućoj razini. Suradnja s nastavnicima Filozofskog fakulteta u Pečuhu pomaže ostvarivanju toga cilja te ujedno omogućuje pristup najnovijim informacijama o visokom školstvu u Mađarskoj koje djelatnicima Studija mađarskog jezika i književnosti olakšavaju usmjeravanje na nove sadržaje i razvijanje kompatibilnost sa sličnim studijima u Mađarskoj. Studentima Preddiplomskog studija mađarskog jezika i književnosti se preko te i drugih vidova suradnje nudi mogućnost sudjelovanja u projektima mobilnosti studenata koje financiraju Vlada Mađarske, Europska unija, udruge Mađara u Hrvatskoj i visokoškolske institucije u Mađarskoj, u trajanju od dva tjedna do jednog semestra radi intenzivnog učenja jezika i upoznavanja sa sadržajima koja su u ponudi fakulteta i sveučilišta na koja odlaze. Na tržištu rada u Republici Hrvatskoj zamjetna je potražnja za stručnjacima koji se služe mađarskim jezikom. Tome u prilog govore podatci Zavoda za zapošljavanje u Osijeku prema kojima u posljednje dvije kalendarske godine niti jedna osoba s visokoškolskom kvalifikacijom i poznavanjem mađarskog jezika nije vođena kao nezaposlena.

7


1. UVOD 1.1. PODATCI O VISOKOM UČILIŠTU Sveučilište Josipa Jurja Strosmayera u Osijeku Filozofski fakultet u Osijeku L. Jägera 9,

31000 Osijek Trg Sv. Trojstva 3, 31000 Osijek Tel: (031) 211 400 Tel: (031) 224 102, 224 110, 224 120, 224 130 Fax: (031) 212 514 Fax: (031) 207 015 E-mail: [email protected] http://www.unios.hr http://web.ffos.hr 1.2. ODLUKE O IZMJENAMA I DOPUNAMA STUDIJSKOG PROGRAMA Dopusnica za izvođenje Preddiplomskog studija mađarskog jezika i književnosti izdana je 2. svibnja 2007. godine od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa (Šifra programa je 1324). Promjene: - Odlukom Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta o prihvaća se povećanje ECTS bodova na

predmetu Tjelesna i zdravstvena kultura s 0 na 1 ECTS bod. - Odlukom Senata Sveučilišta od 29. studenoga 2010. godine mijenja se sljedeće:

Promjena satnice obveznim predmetima:

Dosadašnja tjedna satnica

Nova tjedna satnica Predmet

P V S P V S Stara mađarska književnost 1 2 - 1 1 - 1 Stara mađarska književnost 2 2 - 1 1 - 1 Sintaksa 2 2 - 1 1 - 1 Promjena oblika izvedbe nastave izbornom predmetu:

Dosadašnja tjedna satnica

Nova tjedna satnica Predmet

P V S P V S Folklor 2 - - 1 - 1

Promjena statusa – obvezni predmeti postaju izborni predmeti Opća estetika (2+0+0) – 1 ECTS Zavičajne zbirke (1+0+1) – 2 ECTS Uvođenje novih izbornih kolegija:

Tjedna satnica Predmet P V S

ECTS

Jezične vježbe 1 - 2 - 3 Jezične vježbe 2 - 2 - 3 Jezične vježbe 3 - 2 - 3 Jezične vježbe 4 - 2 - 3

8


- Odlukom Senata Sveučilišta od 23. svibnja 2011. godine mijenja se sljedeće: Uvođenje novih izbornih kolegija:

Tjedna satnica Predmet P V S

ECTS

Komunikcijske vježbe I - 3 - 2 Komunikcijske vježbe II - 3 - 2 Komunikcijske vježbe III - 3 - 2 Komunikcijske vježbe IV - 3 - 2 Komunikcijske vježbe V - 3 - 2 Komunikcijske vježbe VI - 3 - 2 Opće prijevodne vježbe I - 2 - 2 Opće prijevodne vježbe II - 2 - 2 Fonetske vježbe I - 1 - 1 Fonetske vježbe II - 1 - 1

Odluku o prijedlogu izmjena i dopuna dvopredmetnog Preddiplomskog studija mađarskog jezika i književnosti donijelo je Vijeće Filozofskog fakulteta na 4. sjednici u akademskoj godini 2011./2012. održanoj 25. siječnja 2012. godine. Navedena je odluka u prilogu 1. ovog elaborata.

1.3. AUTORI ELABORATA STUDIJSKOG PROGRAMA Autori izmijenjenog studijskog programa: izv. prof. dr. sc. Károly Lábadi, znanstveno polje etnologija i antropologija, znanstvene grane etnologija, datum zadnjeg izbora 25. veljače 2010. doc.dr.sc. Zsombor Lábadi, znanstveno polje filologija, datum zadnjeg izbora 23. ožujka 2011. doc. dr. sc. Melita Aleksa Varga, znanstveno polje filologija, datum zadnjeg izbora 23. veljače 2011. Ana Lehocki-Samardžić, asistentica Hajnalka Kispéter, lektorica Suradnici iz Mađarske: doc.dr.sc. Éva Fancsaly, Sveučilište u Pečuhu, Filozofski fakultet doc.dr.sc. László Jankovits, Sveučilište u Pečuhu, Filozofski fakultet doc.dr.sc. Zoltan Medve, Pedagoški fakultet „Eötvös József“ u Baji doc.dr.sc. János Mekis, Sveučilište u Pečuhu, Filozofski fakultet doc.dr.sc. Róbert Milbacher, Sveučilište u Pečuhu, Filozofski fakultet doc.dr.sc. Ágnes Prodán, Sveučilište u Pečuhu, Filozofski fakultet dr.sc. Attila Dobó, predavač, Sveučilište u Pečuhu, Filozofski fakultet dr. sc. Pap Balázs, Sveučilište u Pečuhu, Filozofski fakultet

9


2. INSTITUCIJSKE PRETPOSTAVKE

2.1. STRATEGIJA VISOKOG UČILIŠTA

Filozofski fakultet u Osijeku usvojio je dokument Filozofski fakultet u Osijeku. Izvor znanja. Strategija razvoja 2011. - 2015. na 9. sjednici Vijeća Filozofskog fakulteta u Osijeku u akademskoj godini 2010./2011. održanoj 29. lipnja 2011. godine. Usvojenom je strategijom predviđeno da će Uprava Fakulteta godišnje „podnositi izvješća o provedbi ciljeva, zadataka i aktivnosti definiranih u Strategiji Filozofskog fakulteta u Osijeku". Također je predviđeno da će Fakultet „javno izvještavati o provedbi Strategije tijekom svake akademske/kalendarske godine te će donositi pokazatelje i mjerila koji će biti podlogom za praćenje zacrtanih postignuća".

2.2. STANDARDI I PROPISI ZA PROVJERU STEČENIH ISHODA UČENJA

Standardi i propisi za provjeru stečenih ishoda učenja (ispitni postupci), uključujući metode provjere osiguranja kvalitete, nepristranosti, transparentnosti, postupaka u slučajevima žalbi i drugim relevantnim područjima definirani su Pravilnikom o studijima i studiranju na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

U duhu zahtjeva Bolonjskoga procesa, a kako bi postupci za ocjenjivanje studenata bili oblikovani tako da mjere postignuća planiranog rezultata učenja i drugih programskih ciljeva, na Filozofskom se fakultetu teži postaviti težište na kontinuirano ocjenjivanje studentskih aktivnosti. Takav pristup omogućuje objektivnije vrednovanje, transparentnost provjere, bolju mogućnost kvantifikacije te kontinuirano praćenje uspjeha i napredovanja. Voditelje samostalnih ustrojbenih jedinica potiče se da za svaki kolegij unutar svojih studijskih programa osiguraju informiranost studenata o metodama, postupcima i kriterijima ocjenjivanja.

2.3. SUDJELOVANJE STUDENATA U PROCESIMA VEZANIM ZA OSIGURANJE

KVALITETE VISOKOG UČILIŠTA

Radnje i procesi vezani uz praćenje osiguranja kvalitete na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i njegovoj sastavnici, Filozofskom fakultetu u Osijeku, definirani su nizom dokumenata: Zakonom o osiguranju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju, Statutom Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Pravilnikom o ustroju i djelovanju sustava za osiguranje kvalitete na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Strategijom za uspostavljanje i unaprjeđenje kvalitete na Sveučilištu J. J. Strossmayera u Osijeku, Statutom Filozofskog fakulteta u Osijeku, Pravilnikom o ustroju i djelovanju sustava za osiguranje kvalitete visokog obrazovanja na Filozofskom fakultetu, Poslovnikom povjerenstva za unaprjeđivanje i osiguranje kvalitete visokog obrazovanja, Priručnikom za osiguravanje kvalitete obrazovanja na Filozofskom fakultetu i sl. Već je temeljnim dokumentom osiguranja kvalitete na Sveučilištu, Pravilnikom o ustroju i djelovanju sustava za osiguranje kvalitete na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, određeno da se u rad Sveučilišnog centra za unaprjeđenje i osiguranje kvalitete visokog obrazovanja Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku uključuju i studenti (članak 7). Strategijom za uspostavljanje i unaprjeđenje kvalitete na Sveučilištu J. J. Strossmayera u Osijeku predviđena je provedba studentskog vrjednovanja nastavnika, pri čemu su „rezultati provođenja studentske evaluacije osnova za daljnji rad na poboljšanju nastave." Postupak vrjednovanja detaljno je opisan: „Evaluacija se provodi pismeno na kraju nastave tako da studenti vrjednuju određene elemente obrazovnog procesa - organizaciju i strukturu kolegija, opterećenje kolegijem, ocjenjivanje i ispite, utjecaj predavanja na studente, područje kolegija i opće procjene. Rezultati evaluacije promatraju se u odnosu na prethodne rezultate (kako bi se pratio napredak od uvođenja promjena) i u odnosu na druge nastavnike."

Navedene su odredbe ugrađene i u dokumente Filozofskog fakulteta i kao takve implementiraju se na semestralnoj i godišnjoj razini. Studenti su, uz nastavnike i ostale djelatnike Fakulteta, uključeni u proces osiguravanja kvalitete na sljedeće načine:

10


- Ured za osiguranje i unaprjeđivanje kvalitete informira predstavnike studenata (Studentski zbor), nastavnike i ostale djelatnike o planiranim aktivnostima u tekućoj godini, načinu i vremenu provedbe aktivnosti i ishodima provedenih aktivnosti - studenti, nastavnici i ostali djelatnici Fakulteta svoje potrebe i ideje vezane uz kvalitetu obrazovanja iznose Uredu za osiguranje i unaprjeđivanje kvalitete, a voditelj Ureda potrebe i ideje studenata i djelatnika prenosi Povjerenstvu za unaprjeđivanje i osiguranje kvalitete visokoga obrazovanja; na sastancima Povjerenstva raspravlja se o prijedlozima i donose zaključci o daljnjem postupanju - Povjerenstvo predlaže upravi Fakulteta aktivnosti i postupke za promicanje kvalitete obrazovanja i kulture kvalitete na Fakultetu - na Fakultetskom se vijeću na redovitim ili tematskim sjednicama podnose izvješća o provedenim aktivnostima i raspravlja se o njima. Iz opisa sustava osiguravanja kvalitete obrazovanja te dokumenata na kojima sustav počiva razvidno je da odgovornost za razvoj kvalitete obrazovanja snose svi sudionici u procesu obrazovanja na Fakultetu - studenti, nastavnici i svi ostali zaposlenici. 2.4. SUDJELOVANJE PREDSTAVNIKA TRŽIŠTA RADA U RAZVOJU VISOKOG

UČILIŠTA

Povezivanje nastavnog procesa s tržištem rada predviđeno je Strategijom Filozofskog fakulteta i naglašeno u strategijskom cilju unaprjeđenja nastavnog procesa kroz izradu i izvođenje suvremeno koncipiranih interdisciplinarnih studija koji će, prije svega, imati zadaću osposobljavati buduće stručnjake za profesionalan i odgovoran individualan i timski rad u zajednici; cilj je plansko uvođenje novih studijskih programa sukladno potrebama tržišta rada i sukladno mogućnostima koje Fakultetu stoje na raspolaganju.

Zamjetna je potreba na tržištu rada za osobama koje vladaju mađarskim jezikom. Potreba za njima trenutno se javlja u gotovo svim granama gospodarstva. Kako je obrazovanje na Studiju mađarskog jezika i književnosti usmjereno na razvijanje gore navedenih kompetencija, kontakti na tržištu rada kojima analiziramo potrebe prema našima mogućnostima, usmjereni su prema institucijama i tvrtkama koje organizacijski potrebuju pojedince sa znanjem koje se stječe na dvopredmetnom Preddiplomskom studiju mađarskog jezika i književnosti u Osijeku. Studij mađarskog jezika i književnosti ima vrlo dobru komunikaciju s voditeljima i vlasnicima tvrtki, institucijama i drugim tijelima koja imaju potrebu za visokoobrazovanim pojedincima koji vladaju mađarskim jezikom (Prosvjetno-kulturni centar Mađara u RH-Osijek, Radio-Osijek, HunCro izdavačka kuća, OPEKA d.d.). Redovita i kvalitetna komunikacija s navedenim tvrtkama i institucijama daje nam pravovremeni uvid u potrebe tržišta koje se, sukladno mogućnositma, ugrađuju u studijske programe. S obzirom na već spomenute potrebe tržišta za pojedincima koji vladaju mađarskim jezikom, i studenti sa završenim preddiplomskim studijem imaju dobre mogućnosti za zapošljavanje. 2.5. USTROJSTVO INFORMACIJSKOG SUSTAVA ZA PRIKUPLJANJE, VOĐENJE,

OBRADU I IZVJEŠTAVANJE O STATISTIČKIM PODATCIMA VEZANIM UZ ORGANIZACIJU I PROVEDBU STUDIJSKIH PROGRAMA I ONIMA KOJI SU POTREBNI ZA OSIGURANJE KVALITETE

Filozofski fakultet kroz Informacijski sustav visokih učilišta (ISVU) ima stalan uvid i

ažurne podatke o studijima, studentima i nastavnicima, što omogućuje praćenje, objedinjavanje i obrađivanje podataka o broju prijavljenih u odnosu na broj upisanih studenata u I. godinu studija, prosječnoj ocjeni obrazovanja u srednjoj školi, vrsti škole iz koje dolaze pristupnici (gimnazija, strukovna škola i sl.), broju studenata koji se upisuju na poslijediplomski studij, broju studenta na kolegiju, prikupljenim ECTS bodovima, statusu studenta, broju upisanih u višu godinu studija i prolaznost, prosječnoj ocjeni studiranja, prolaznosti i ocjenama na ispitu, prosječnoj duljini studiranja, broju završenih i diplomiranih studenata u godini i sl. Stručne službe Fakulteta vode evidenciju u obliku dosjea o svim zaposlenicima Fakulteta u koji se pohranjuju sve informacije o

11


izborima u zvanja, izvješća stručnih povjerenstava s podatcima o znanstveno-nastavnom radu, podatci o usavršavanju i sl.

Uz navedeno, Povjerenstvo za osiguranje kvalitete organizira prikupljanje, analizu i korištenje relevantnih informacija o studijskim programima, nastavnom procesu, radu studentske službe, knjižnice i sustava za pomoć studentima, o informacijskom sustavu i drugim resursima učenja, o edukaciji osoblja, znanstveno-istraživačkom i stručnom radu, međunarodnoj suradnji i pokazateljima kvalitete, a u svrhu učinkovitoga upravljanja studijskim programima i drugim aktivnostima.

Informacije o podatcima vezanim uz organizaciju i provedbu studijskih programa i onima vezanim uz osiguranje kvalitete dostupne su na mrežnim stranicama Povjerenstva za osiguranje kvalitete (http://web.ffos.hr/povjerenstvo_za_kvalitetu/) i na intranetu Fakulteta, na mrežnim stranicama Fakulteta, a prema potrebi i na mrežnim stranicama pojedinih odsjeka.

2.6. STANDARDI I PROPISI VISOKOG UČILIŠTA O PERIODIČNOJ REVIZIJI

STUDIJSKIH PROGRAMA

Temeljni dokument kojim se regulira postupak odobravanja, ali i sustavne evaluacije i periodičke revizije studijskih programa na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku su Pravila za provedbu postupka vrednovanja studijskih programa sveučilišnih preddiplomskih, diplomskih i stručnih studija Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Filozofski fakultet poduzima učinkovite aktivnosti osiguranja kvalitete kojima se osigurava izrada kvalitetnih studijskih programa, njihova kontinuirana evaluacija i sustavna periodička revizija. Dva su prodekana zadužena za ova pitanja, prodekan za nastavu i prodekan za studijske programe i studente. Brinući o obliku i sadržaju studijskih programa, Fakultet je uz to poduzeo i aktivnosti poboljšanja kvalitete nastavničkih studija formiranjem Povjerenstva za nastavničke studije i Povjerenstva za nenastavničke studije.

Periodičke revizije programa provode se tijekom godišnjeg predlaganja i prihvaćanja izvedbenih programa za sljedeću akademsku godinu. Ovisno o potrebama, programi se revidiraju tako da svaka samostalna ustrojbena jedinica predlaže potrebne izmjene te ih upućuje Fakultetskom vijeću koje ih prosljeđuje na prihvaćanje Senatu Sveučilišta. U svrhu redovite periodičke revizije programa na svakom je pojedinačnom odsjeku, katedri ili studiju provedena samoanaliza studijskih programa tijekom akademske godine 2009./2010., a analiza prikupljenih podataka podloga je prijedloga za poboljšanja.

2.7. STANDARDI I PROPISI ZAŠTITE STUDENTSKIH PRAVA

Standardi i propisi zaštite studentskih prava definirani su nizom dokumenata, primjerice Pravilnikom o studijima i studiranju na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Pravilnikom o stegovnoj odgovornosti nastavnika i suradnika, Pravilnikom o stegovnoj odgovornosti studenata i sl. Najvažniji oblik potpore studentima, koji podrazumijeva i informiranje studenata o njihovim pravima i obvezama, konzultativni je rad mentora sa studentima. Mentorski je sustav na Filozofskom fakultetu ustrojen usporedo s implementacijom bolonjskog procesa. Kako bi zaživio u praksi, izrađen je Naputak o radu mentora sa studentima kojim se određuje tko može biti mentor, tko imenuje mentora, način i dinamika rada sa studentima, uloga mentora i sl. Mentori su studentima dostupni u vrijeme konzultacija i putem e-maila. Sve informacije vezane uz studijske programe, izvedbeni nastavni plan, pravilnike, odluke i naputke, studenti mogu pronaći i na mrežnim stranicama Fakulteta.

12


2.8. STANDARDI I PROPISI TRAJNOG USAVŠAVANJA ZAPOSLENIKA VISOKOG UČILIŠTA

Filozofski fakultet podržava profesionalni razvoj i trajno usavršavanje nastavnika na

različite načine: organizacijom besplatnog pedagoško-psihološko-metodičko-didaktičkog obrazovanja za nastavnike Fakulteta te predavanja i radionica u svrhu kontinuiranog unaprjeđivanja pedagoških kompetencija nastavnika, organizacijom nastupnih predavanja za pristupnike koji se prvi put biraju u znanstveno-nastavna zvanja, sukladno Odluci Rektorskog zbora o obliku i načinu provedbe nastupnog predavanja; organizacijom rada povjerenstava i recenzenata za ocjenu nastavnih materijala koji se objavljuju na mrežnim stranicama Fakulteta, sveučilišnih udžbenika i znanstvenih knjiga u izdanju Fakulteta; financiranjem sudjelovanja na seminarima, znanstvenim i stručnim skupovima i okruglim stolovima u zemlji i inozemstvu; financiranjem ili sufinanciranjem troškova doktorskih studija na drugim sveučilištima za djelatnike Fakulteta; podupiranjem organizacije znanstvenih skupova; omogućavanjem korištenja slobodne studijske godine ili semestra u svrhu znanstvenoga rada ili boravka na inozemnim sveučilištima i sl. Opći standardi i propisi trajnog usavršavanja zaposlenika na Filozofskom fakultetu utvrđeni su Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, uvjetima za izbor u znanstvena zvanja koje utvrđuje Nacionalno vijeće za znanost, minimalnim uvjetima za izbor u znanstveno-nastavna i nastavna zvanja koje propisuje Rektorski zbor i sl. 2.9. OSIGURANJE KVALITETE RADA STRUČNIH SLUŽBI VISOKOG UČILIŠTA

Osiguranje kvalitete rada stručnih službi na Filozofskom fakultetu u Osijeku detaljno je razrađeno u Priručniku za osiguravanje kvalitete obrazovanja na FFOS-u, proizašlom iz temeljnih dokumenata o osiguranju kvalitete na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera i na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Poglavlje 2.4.5. (Edukacija nastavnika i stručno-administrativnoga osoblja) za ciljeve postavlja sustavno praćenje potreba stručno-administrativnoga osoblja za osposobljavanjem i usavršavanjem, planiranje programa osposobljavanja i usavršavanja s obzirom na potrebe i zahtjeve stručno-administrativnog osoblja, organizaciju tematskih tečajeva, predavanja ili radionica i naposlijetku praćenje i evaluaciju rezultata osposobljavanja i usavršavanja svih djelatnika Fakulteta. U svrhu ostvarenja navedenih ciljeva predviđene su sljedeće aktivnosti: Povjerenstvo za unaprjeđenje i osiguranje kvalitete visokog obrazovanja provodit će ispitivanje interesa i potreba stručno-administrativnoga osoblja za usavršavanjem; na temelju provedene analize pripremit će plan usavršavanja osoblja; tijekom akademske godine organizirat će provedbu planiranih programa usavršavanja, analizirati rezultate usavršavanja i zadovoljstvo osoblja ponuđenim programima; ukoliko se tijekom akademske godine, a kao dopuna prije utvrđenoga plana usavršavanja, iskaže interes i potreba za usavršavanjem djelatnika na Fakultetu ili izvan njega, Povjerenstvo će i te potrebe razmotriti. Navedene aktivnosti provode se kontinuirano.

13


3. OPĆENITO O STUDIJSKOM PROGRAMU 3.1. NAZIV STUDIJA Dvopredmetni preddiplomski studij mađarskog jezika i književnosti 3.2. NOSITELJ / IZVOĐAČ STUDIJA Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, Studij mađarskog jezika i književnosti 3.3. TIP STUDIJSKOG PROGRAMA Sveučilišni studij 3.4. RAZINA Preddiplomski sveučilišni studij 3.5. ZNANSTVENO ILI UMJETNIČKO PODRUČJE 6. Humanističke znanosti 3.6. ZNANSTVENO ILI UMJETNIČKO POLJE 6.03.Filologija 3.7. ZNANSTVENA ILI UMJETNIČKA GRANA 6.03.11 ugrofinistika 6.03.18 teorija i povijest književnosti (mađarska književnost) 3.8. UVJETI UPISA NA STUDIJ Završeno četverogodišnje srednjoškolsko obrazovanje i položena državna matura. 3.9. TRAJANJE STUDIJA 6 semestara 3.10. UKUPAN BROJ ECTS BODOVA 90 ECTS-a 3.11. AKADEMSKI NAZIV KOJI SE STJEČE ZAVRŠETKOM STUDIJA Prvostupnik/ica (baccalaureus/a) mađarskog jezika i književnosti 3.12. - 3.14. Predloženi izmijenjeni studij je preddiplomski studij. Isprava o prethodno akreditiranom preddiplomskom sveučilišnom studiju Mađarskog jezika i književnosti iz znanstvenog polja Filologije je u prilogu 2. ovog elaborata. 3.15. ANALIZA USKLAĐENOSTI STUDIJSKOG PROGRAMA SA STRATEŠKIM

CILJEVIMA VISOKOG UČILIŠTA

Strategija razvoja Filozofskog fakulteta u Osijeku usvojena je na sjednici Vijeća Filozofskog fakulteta 29. lipnja 2011. godine. Predloženi studijski program u cijelosti je usklađen s navedenom strategijom, budući da se uklapa u misiju i viziju Filozofskog fakulteta i da promiče njegove temeljne vrijednosti. Temeljna je misija Filozofskog fakulteta obrazovanje studenata s mjerljivim i jasnim znanjima, profesionalnim kompetencijama i vještinama što je predloženim studijskim programom, kako je razvidno iz poglavlja 3. i 4. ovog elaborata, ostvareno. Program je u skladu s vizijom Fakulteta, koja anticipira sustavno razvijanje i unaprjeđivanje znanstveno-istraživačkih jedinica i izvedbu nastavnih programa koji studentima osiguravaju stjecanje znanja i vještina primjerenih izazovima suvremenog društva. Program je posebice u suglasju sa strategijskim ciljem neprestanog inoviranja,

14


unaprjeđivanja, poboljšavanja i aktualiziranja postojećih studijskih programa koji će, prije svega, imati zadatak osposobljavati buduće stručnjake za profesionalan i odgovoran individualan i timski rad u zajednici.

U točki 1.1. Strategije se kao ključni zadatci navode Unaprjeđivati i poboljšavati postojeće studijske programe i Trajno vrjednovati i osiguravati kvalitetu svih svojih studijskih programa i njihove izvedbe. Analiza programa Preddiplomskog studija mađarskog jezika i književnosti upozorila je da postojeći studijski program ne pruža značajnom broju zainteresiranih pristupnika bez predznanja mađarskog jezika mogućnost upisa i praćenja Preddiplomskog studija mađarskog jezika i književnosti. Stoga se, u suradnji s nastavnicima s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Pečuhu, pristupilo izradi izmijenjenog studijskog programa koji bi, u skladu sa strateškim ciljevima Fakulteta navedenim u Statutu Filozofskoga fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, svojim prilagođavanjem promjenama koje prati suvremeno društvo zadovoljilo obrazovne potrebe pojedinaca, poslodavaca i društva u cjelini.

U posebnim ciljevima točke 2. Strategije stoji kako je njezina zadaća unaprijediti prepoznatljivost i reputaciju Filozofskog fakulteta u Osijeku kao regionalnog centra izvrsnosti za obrazovanje i znanstveni rad iz područja humanističkih i društvenih znanosti. Od samih početaka djelovanja Studija mađarskog jezika i književnosti teži se tomu da Studij postane nositeljem i promicateljem stručnog i znanstvenog rada na mađarskom jeziku te da preuzme ulogu poveznice hrvatskih i mađarskih visokoškolskih institucija što je i postignuto potpisivanjem Ugovora o suradnji sa Sveučilištem u Pečuhu 18. veljače 2011. godine. Izmijenjeni Preddiplomski studij mađarskog jezika i književnosti sadržajno je koncipiran tako da osim temeljnih jezičnih i književnih znanja, studentima nudi sadržaje koji ih upoznavaju s povijesnom, geografskom i etnološkom pozadinom mađarske kulture i javnog života. Zahvaljujući takvom programskom usmjerenju, Studij mađarskog jezika i književnosti Filozofskog fakulteta u Osijeku može preuzeti vodeću poziciju u obrazovanju stručnjaka koji će znanja i sposobnosti stečene na preddiplomskom studiju na visoko profesionalnoj razini primjenjivati u gospodarskom i kulturnom resoru javnog života. Dodatna prednost Studija mađarskog jezika i književnosti Filozofskog fakulteta u Osijeku geografska je blizina Mađarske i tradicionalna pogranična i šira regionalna suradnja između Republike Hrvatske i Mađarske. Od demokratskih promjena početkom devedesetih godina prošlog stoljeća, mađarski kapital i razni proizvodi i usluge ulaze na hrvatsko tržište zbog čega je sve veća potreba za stručnjacima koji se služe mađarskim jezikom u govoru i pismu te su sposobni posredovati u poslovnim i kulturološkim kontaktima dviju država. Sve je veća potreba i za profesionalnim prevoditeljima što je uvaženo pri izradi izmijenjenog programa Preddiplomskog studija mađarskog jezika i književnosti uvrštavanjem prijevodnih vježba koje imaju za cilj studente uvesti u svijet prevoditeljstva. Više prevoditeljske kompetencije razvijale bi se na Diplomskom studiju mađarskog jezika i književnosti. Prema dosadašnjim iskustvima studenti mađarskog jezika i književnosti zapošljavaju se već i na preddiplomskom studiju, a većina studenata diplomskog studija ima i prije završetka studija ugovorena radna mjesta u medijima, školama stranih jezika, te raznim odgojno-obrazovnim institucijama.

U točkama 3.4.3., 3.4.4. i 3.4.5. Strategije u posebnim ciljevima navodi se konstantna povezanost sa širom društvenom i znanstvenom zajednicom i promicanje prepoznatljivosti u istima. Studij mađarskog jezika i književnosti je od početaka svog djelovanja povezan sa svim tijelima manjinske uprave, a preko njih i s većinskom društenom strukturom zbog čega se iz prve ruke mogu saznati potrebe tržišta za kvalificiranim ljudskim resursima. Od posebne je važnosti ova suradnja i stoga što vrlo često potencijalni poslodavci i sami predlažu sadržaje koji bi njima bili od koristi i koji bi studentima otvorili i druge mogućnosti na tržištu rada. Primjer takve suradnje stipendiranje je studenata od strane više tvrtki iz Osijeka. Proteklih je godina interes za stipendiranjem naših studenata u porastu. U lipnju 2011. godine pri

15


Ministarstvu obrazovanja Mađarske imenovano je Povjerenstvo za poslove stipendiranja obrazovanja na mađarskom jeziku izvan granica Mađarske. U suradnji s dvama članovima navedenog Povjerenstva izrađen je prijedlog Ministarstvu u Budimpešti u kojem se iskazuje potreba za dodatnim stipendiranjem studenata koji studiraju mađarski jezik i književnost u Hrvatskoj, što će Preddiplomski studij mađarskog jezika i književnosti koji izvodi Studij mađarskog jezika i književnosti Filozofskog fakulteta u Osijeku, osim iz razloga već navedene visoke zapošljivosti završenih studenata, učiniti još atraktivnijim budućim studentima. 3.16. KOMPETENCIJE KOJE STUDENT STJEČE ZAVRŠETKOM STUDIJA I POSLOVI

ZA KOJE JE OSPOSOBLJEN

Cilj je Prediplomskog studija mađarskog jezika i književnosti osposobiti studente za rad u kulturnim institucijama, medijima, manjinskim udrugama, tvrtkama različitog profila, poslovima u turizmu i općenito za sudjelovanje u javnom životu u svojstvu vrijednih članovi zajednice koji će svojim znanjima i sposobnostima unaprjeđivati život zajednice, osobito mađarske nacionalne manjine te širiti osjetljivost za pojam različitosti kao i prihvaćanje različitosti u široj zajednici te time postati instrumentom povezivanja i uspostavljanja uske suradnje Republike Hrvatske i Mađarske u svim segmentima i na svim razinama javnog života.

Preddiplomski studij mađarskog jezika i književnosti želi razvijati sljedeće opće kompetencije: jezična i književno-znanstvena kompetencija te poznavanje kulture zemalja mađarskog govornog područja (s geografskih, kulturno-povijesnih, društveno-političkih, gospodarskih i drugih aspekata). Nadalje, na studiju se razvijaju i sljedeće posebne kompetencije: znanja i sposobnosti za lingvističke analize i adekvatnu uporabu jezika, sposobnost interpretacije raznih književnih i neknjiževnih tekstova, sposobnost primjene interkulturalnog pristupa u usporednim analizama kulturnih, povijesnih i geografskih veza između Hrvatske i Mađarske, početne prevoditeljske sposobnosti koje se kasnije razvijaju na specijalističkom stručnom studiju, a sve to uz nastojanje da se najbolje studente zadrži kao znanstvene novake ili asistente. Nastava se dijelom odvija u dva modula kako bi se postigla maksimalna učinkovitost u razvijanju jezičnih kompetencija. Prvi modul je za studente početnike bez predznanja mađarskog jezika, a drugi modul čine sadržaji predviđeni za razvoj jezičnih i kulturalnih kompetencija studenata s predznanjem mađarskog jezika.

Kompetencije koje studenti stječu na pojedinim kolegijima navedeni su u opisima kolegija u poglavlju 4. ovog elaborata.

Završetkom Preddiplomskog studija mađarskog jezika i književnosti student stječe

sljedeće ključne kompetencije: – komunikacijsku jezičnu kompetenciju na razini B1-B2 prema ZEROJ-u u

mađarskom jeziku (početnici koji uz zajednički sadržajni dio upisuju prvi modul) te komunikacijsku jezičnu kompetenciju na razini C1 prema ZEROJ-u u mađarskom jeziku (studenti s predznanjem jezika koji uz zajednčki sadržajni dio upisuju drugi modul). Studenti oba profila razvijaju i usavršavaju jezična znanja i komunikacijske jezične vještine kroz razne zajedničke kolegije kao i kolegije prilagođene njihovim jezičnim predznanjima.

- poznavanje mađarskog jezičnog standarda. Tom aspektu jezične kompetencije pridonose obvezni kolegiji iz zajedničkog sadržajnog dijela (npr. Fonetika i fonologija mađarskog jezika, Morfologija mađarskog jezika 1 i 2, Sintaksa mađarskog jezika 1 i 2), obvezni kolegiji iz pojedinih modula (npr. Jezične vježbe iz mađarskog jezika 1-6, Jezično izražavanje 1-4), ali i izborni kolegiji (npr. Leksikologija).

16


- poznavanje mađarske književnosti: Cilj je preddiplomskog studija pružiti uvid u mađarsku književnost preko originalnih tekstova, a dijelom i preko prijevoda, te ukazati na osnovne tehnike znanstvene obrade književnih tekstova. Kroz komparativno proučavanje mađarske i hrvatske književnosti, studentima se daje uvid u višestoljetnu kulturnu i povijesnu povezanost dviju država (Mađarske i Republike Hrvatske) i razvija se spoznaja o interkulturalnosti.

- sposobnost rada na tekstu: Studenti primjenjuju različite načine obrade književnih tekstova, ali i tekstova različitih stilova kako bi razvijali sposobnost razumijevanja tekstova različith žanrova te sposobnost produciranja istih.

- sposobnost prevođenja tekstova s hrvatskog na mađarski jezik i obrnuto: Cilj je kolegija prevoditeljske tematike upoznati studente s osnovnim tehnikama prevođenja. Prijevodne vježbe daju uvod u prevođenje tekstova različitih žanrova i sadržaja s posebnim naglaskom na stručnim tekstovima, a ujedno su i dobra vježba za razvijanje jezičnih kompetencija.

- poznavanje kulture mađarskog naroda u Mađarskoj i kulture pripadnika mađarske narodnosne zajednice u Republici Hrvatskoj: U obveznim i izbornim kolegijima, studenti se upoznaju s klasičnim djelima mađarske književnosti koja se analiziraju na način da ih se stavlja u povijesni kontekst razdoblja u kojima su nastala čime se dobiva uvid u povijesni razvoj mađarske kulture.

– primjenu strategija učenja i organizacijskih sposobnosti: S obzirom na interdisciplinarnost područja, studenti stječu vještine povezivanja različitih teorijskih pristupa i primjene istih pri ostvarivanju konkretnih zadaća, uče kako upravljati znanjem s ciljem realizacije zadaća i projekata.

– građanske kompetencije: Studenti razvijaju svijest o odgovornosti prema društvu, važnosti promidžbe kulturnih i znanstvenih postignuća, stječu svijest o interkulturalnosti i bogatstvu kojeg pruža kao preduvjetu napretka društva u cjelini, o važnosti pluraliteta mišljenja i ideja za razvoj demokratskih sustava i sl.

– sposobnost očuvanja nacionalnog identiteta, odnosno razvijanja svijesti o bogatstvu kulturološkog pluraliteta: Navedeno se postiže kroz sadržaje niza kolegija posvećenih upoznavanju studenta s mađarskim jezikom, književnošću i kulturom.

– prikladno i primjereno jezično izražavanje: Studenti stječu svijest o važnosti pravilnog i stilski uređenog te situacijski primjerenog pisanog i govornog diskursa, upoznaju se s mađarskom kulturom komparativnim pristupom te razvijaju kritički stav prema izraženim idejama i mišljenjima.

Završetkom Preddiplomskog studija mađarskog jezika i književnosti, student je

osposobljen za obavljanje sljedećih poslova: - stručno komuniciranje u pismu i govoru; - posredovanje u poslovnim susretima različitih vrsta te asistiranje pri sklapanju

poslova koja zahtjevaju poznavanje određene terminologije na mađarskom jeziku; - asistiranje pri organiziranju kulturnih događaja, poput književnih večeri,

promocija knjiga, susreta književnika i čitatelja, obilježavanje za Mađare važnih obljetnica (Dan državnosti, Dan revolucije i dr.);

- vođenje kulturnih programa; - prevođenje tekstova određenog sadržaja i stila.

17


3.17. MEHANIZAM OSIGURAVANJA VERTIKALNE MOBILNOSTI STUDENATA U NACIONALNOM I MEĐUNARODNOM PROSTORU VISOKOG OBRAZOVANJA

Raspodjela ECTS bodova na Preddiplomskom studiju mađarskog jezika i književnosti

sukladna je Pravilniku o studijima i studiranju na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i slijedi načela usuglašavanja visokoškolskog obrazovanja unutar europskog prostora visokog obrazovanja, u skladu sa Standardima i smjernicama osiguranja kvalitete europskog prostora visokog obrazovanja. Temeljem toga, dvopredmetni Preddiplomski studij mađarskog jezika i književnosti osigurava visoku pokretljivosti studenata, budući je dobro povezan sa srodnim studijima u zemlji i inozemstvu. Po završetku preddiplomskog studija, student mora imati najmanje 90 ECTS bodova, što iznosi 15 ECTS bodova po semestru koje student prikuplja iz planom ponuđenog obveznog i izbornog programa.

Filozofski fakultet u Osijeku potpisao je dokument o bilateralnoj suradnji sa Sveučilištem u Pečuhu u veljači 2011. godine u okviru kojeg se posebno razradila mobilnost studenata između ta dva Sveučilišta. Studenti imaju mogućnost provesti određeno vrijeme na studijima na Sveučilištu u Pečuhu pri čemu se prije odlaska na studijski boravak dogovaraju predmeti koje će student odslušati i položiti u okviru razmjene kao i način priznavanja odslušanih i/ili položenih predmeta po povratku na matično sveučilište. Studenti mađarskog jezika mogu koristiti stipendiju u Mađarskoj u trajanju od tri tjedna do jednog semestra, a ponuđene su im i ljetne škole jezika i kulture na kojima se produbljuju znanja sa studija.

Studenti Preddiplomskog studija mađarskog jezika i književnosti u Osijeku imaju mogućnost javljati se na sve ostale stipendije koje su na raspolaganju studentima Filozofskog fakulteta. Osim toga, postoje raznovrsne stipendije koje se raspisuju u Mađarskoj za studente mađarskog jezika u inozemstvu na koje se studenti redovito javljaju i dobivaju ih.

Struktura Preddiplomskog studija mađarskog jezika i književnosti proizlazi iz sadržaja koji se nude na studiju. Preddiplomski studij usmjeren je na ovladavanje jezičnim i komunikacijskim kompetencijama od najmanje više srednje razine (B1-B2) do visoke razine (C1) čime se stječu potrebna opća znanja i sposobnosti za obavljanje poslova navedenih u točki 3. 16. ovog elaborata. Osim jezičnih i komunikacijskih kompetencija usvajaju se i sadržaji iz kulturnih, književnih i povijesnih tema čime studenti stječu znanja istovrsna onima koja stječu studenti hungarologije na drugim europskim sveučilištima. Kako se mađarski jezik i književnost u Osijeku studira kao dvopredmetni studij u kombinaciji s engleskim ili hrvatskim jezikom i književnošću, kompatibilnost studija najveća je s tuzemnim i inozemnim studijima hungarologije, mađarskog jezika i književnosti te stranih jezika. Slijedom takve studijske strukture, osigurana je visoka pokretljivost studenata na razini Fakulteta i Sveučilišta, ali i na razini ostalih kompatibilnih fakulteta na drugim sveučilištima u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji. 3.18. POVEZANOST PREDLOŽENOG SVEUČILIŠNOG STUDIJA S TEMELJNIM

MODERNIM VJEŠTINAMA I STRUKOM

Temeljem ishoda učenja Preddiplomskog studija mađarskog jezika i književnosti (v. točku 3.16.) osnovne kompetencije koje student stječe tijekom studija mogu se staviti u pet skupina. Prva je jezično izražavanje, druga su sadržaji iz mađarske povijesti i kulture, treća objedinjuje sadržaje iz književnosti, četvrta sadržaje iz jezikoslovlja, a peta sadržaje vezane uz ostale posebne kompetencije. Sve skupine kompetencija usko su vezane uz osnovne potrebe poslova koji su predviđeni točkom 3. 16.

U prvoj skupini kompetencija navedenih u ovoj točki, a koje se stječu završetkom Preddiplomskog studija mađarskog jezika, istaknuto je jezično izražavanje koje se usmjerava jednim dijelom na nastavak u okviru diplomskog studija, a drugim dijelom na stručni jezik s raznih područja.

18


Druga skupina kompetencija objedinjuje sadržaje iz mađarske povijesti i kulture. Mnoge civilne udruge potrebuju ljude sa znanjem mađarskog jezika s dodatnim spoznajama iz mađarske kulture i povijesti kako bi bili posrednicima po pitanju financiranja prekograničnih projekata koji se javljaju u sve većem broju.

Posljednje dvije skupine kompetencija objedinjenje su pod nazivom spoznaje iz književnosti i spoznaje iz jezikoslovlja. Iako se i jedna i druga skupina nadovezuju na prethodne dvije i dopunjuju znanje studenata za obavljanje poslova iz točke 3. 16., prvenstveni im je cilj pripremiti studente za nastavak studiranja na diplomskom studiju. Kolegiji predloženog studija u potpunosti se oslanjaju na recentnu literaturu. Posebna važnost pridaje se dopuni knjižne građe na mađarskom jeziku iz fondova matične države kako bi se studentima pružile najnovije informacije s područja koja se obrađuju u programu studija.

Kako Studij mađarskog jezika i književnosti ima izrazito dobre veze s raznim institucijama i civilnim udrugama koje imaju potrebu za zapošljavanjem ljudi koji se na visokoj razini služe mađarskim jezikom u govoru i pismu, program preddiplomskog studija prilagođen je potrebama koje su potencijalni poslodavci naznačili kao potrebne (v. prilog 3). Prije svega se tu misli na gospodarski sektor kojima su trenutno najpotrebniji ljudi s poznavanjem mađarskog jezika. 3.19. POVEZANOST PREDLOŽENOG SVEUČILIŠNOG STUDIJA S POTREBAMA

LOKALNE ZAJEDNICE (GOSPODARSTVOM, PODUZETNIŠTVOM, CIVILNIM DRUŠTVOM I SLIČNO)

Programi na mađarskom jeziku u visokoškolskim institucijama u Republici Hrvatskoj

posljednji put su se izvodili prije demokratskih promjena u programu Pedagoškog fakulteta u Osijeku koji je posljednju generaciju ispratio akademske godine 1988/89. Bio je to učiteljski smjer s pojačanim mađarskim jezikom u kojem su sudjelovali vanjski suradnici s Visoke učiteljske škole u Novom Sadu, Vojvodina. Mnogi od studenata te posljednje godine rade u lokalnim školama kao njegovatelji mađarskog jezika, sudski tumači ili su zaposlenici neke od mađarskih civilnih udruga. Nakon dugih pregovora i osiguravanja humanih resursa za izvođenje nastave na mađarskom jeziku na Filozofskom fakultetu u Osijeku, tek je u jesen 2007. pokrenut Studij mađarskog jezika i književnosti.

Filozofski fakultet u Osijeku od samih početaka rada Studija iznimno veliki trud ulaže u upoznavanje javnosti s radom Studija mađarskog jezika i književnosti. Već prve godine djelovanja, izišao je veliki članak u dnevnom tisku (Glas Slavonije) koji je detaljno izvijestio o potrebama za studijem mađarskog jezika i književnosti, načinom upisa i sadržajima koji će se tijekom studija usvajati. Rezultat tog marketinškog pristupa bio je 21 upisani student na prvu godinu.

Kako su djelatnici Studija uključeni u javni život mađarske nacionalne manjine, česta su njihova pojavljivanja u manjinskim mađarskim medijima na tjednoj razini. Pored svakodnevnih obveza na Studiju, djelatnici Studija ulažu ogromnu energiju i u znanstveno i umjetničko napredovanje. Sve promocije knjiga i drugi kulturni programi koje organiziraju posjećeni su i zapaženi, ne samo u manjinskim krugovima, već i u krugovima većine. U njima sudjeluju i studenti kako bi bili u mogućnosti razvijati jezične i organizacijske sposobnosti i kako bi se po završetku studija lakše mogli uključiti u suvremene procese na tržištu rada. Studenti sudjeluju u jednostavnijim organizacijskim poslovima, vode programe, sudjeluju u marketingu pojedinih događaja i sl.

Studij mađarskog jezika i književnosti svakodnevno komunicira s raznim institucijama i predstavnicima istih radi postizanja što bolje kvalitete rada, zadržavanje postojeće kvalitete i unaprjeđivanje rada uopće. Na prvoj razini ističe se iznimno jaka i kvalitetna suradnja s Upravom Filozofskog fakulteta koja se ne ograničava samo na voditelje,

19


već je proširena na sve suradnike Studija. Studij održava jako dobre kontakte i sa Sveučilištem koje je pokazalo interes za urgentno rješavanje postojećih problema. Manjinski zastupnici za mađarsku nacionalnu manjinu u Saboru Republike Hrvatske pokazali su veliki interes za budućnost i opstojnost Studija, te uvijek pravovremeno reagiraju na svaku molbu koja stigne sa Studija. Hrvatsko-mađarsko mješovito povjerenstvo konstantno održava kontakte sa Studijem i pravodobno obavještava suradnike o najnovijim natječajima ili promjenama i dopunama zakona u obje države koje bi mogle utjecati na njihov rad. Studij surađuje i s mnogim manjinskim i većinskim kulturnim, znanstvenim i umjetničkim udrugama u RH i Mađarskoj s kojima često organizira i različita kulturna događanja. Znanstveni krugovi su također upoznati s radom Studija kao mjestom znanstvene radionice i kulturnog rasadnika mađarske nacionalne manjine, pa se tako suradnike Studija više puta godišnje zove na znanstvene skupove na kojima i sami sudjeluju, članovi su organizacijskih odbora za skupove i konferencije u domovini i inozemstvu, surađuju na uređivanju znanstvenih knjiga i časopisa u domovini i inozemstvu, pripremaju prijevode klasika mađarske književnosti kojima žele približiti mađarsku književnost široj hrvatskoj javnosti, članovi su upravljačkih tijela i predsjedništava raznih udruga (PRAGMA, NÉPKÖR i dr.), te kao gostujući predavači na Sveučilištima i visokim školama u Mađarskoj produbljuju veze s matičnom domovinom. Studij mađarskog jezika i književnosti i suradnici koji rade na njemu postavili su temelje suradnje Filozofskog fakulteta u Osijeku s Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Pečuhu, a koja je izrasla iz iznimno dobrih i gotovo prijateljskih veza koje njeguju unutar obje institucije.

3.20. ANALIZA ZAPOŠLJIVOSTI STUDENATA NAKON ZAVRŠETKA STUDIJSKOG

PROGRAMA Prema podatcima Zavoda za zapošljavanje za kalendarsku godinu 2010. i 2011. nema nezaposlenih osoba s poznavanjem mađarskog jezika. Prema tim podatcima potvrđuju se navodi iz točaka 3. 16. i 3. 18. o zapošljivosti studenata nakon završenog studija. Dodatna potvrda potrebe na tržištu rada za osobama koje vladaju mađarskim jezikom na srednjoj i visokoj razini su gotovo svakodnevni upiti koji pristižu djelatnicima Studija osobno, ali i službeno na adresu Fakulteta, kako je to učinio Radio-Osijek i Slavonska televizija. Isto tako su česti upiti za studente završne godine iz raznih odgojno-obrazovnih institucija u Županiji što još jednom potvrđuje potrebu za studijem mađarskog jezika i književnosti. Studenti koji su i dosada izrazili želju tijekom studija za povremenim poslovima, zahvaljujući dobroj povezanosti Studija s poslodavcima, svi su se upješno zaposlili i uz to izvršavali svoje studentske obveze. Sve to potvrđuje potrebu za studijem mađarskog jezika. 3.21. USPOREDBA PREDLOŽENOG SVEUČILIŠNOG STUDIJA S INOZEMNIM

AKREDITIRANIM PROGRAMIMA UGLEDNIH VISOKIH UČILIŠTA (SVEUČILIŠTA U REGIJI)

Studij mađarskog jezika i književnosti u Osijeku svojim sadržajima i ishodima učenja usporediv je s nekoliko sličnih programa u regiji, npr. Studijem hungarologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Studijem hungarologije u Beogradu i Studijem mađarskog jezika i književnosti u Novom Sadu. Studij hungarologije u Zagrebu sadržajno je usmjeren na razvijanje komunikacijskih i jezičnih sposobnosti. Zagrebački studij daje studentima osnovno znanje mađarskoga jezika, te elementarno poznavanje mađarske kulturne odnosno književne povijesti, kao i osnovno znanje o temeljnim strukturama mađarskog jezika. Studij

20


mađarskog jezika i književnosti u Osijeku pruža studentskim predznanjima prilagođeno (daljnje) razvijanje njihovih jezičnih kompetencija, više sadržaja iz povijesti i kulture Mađara te opširniji program iz književnosti koji u svojoj strukturi prati razvoj jezične kompetencije studenata. Studij hungarologije u Beogradu sličan je onome u Zagrebu, osim što dodatno ima obvezne sadržaje iz hungarologije čime je usklađeniji s predviđenim ciljevima i ishodima učenja. I osječki studij obuhvaća kolegije koji su, međutim, segmentirani po književnim razdobljima kojima prethode uvodni sadržaji iz znanosti o književnosti kako bi se lakše pratili sadržaji iz analize književnih djela. U izbornom programu beogradski je studij siromašniji i od osječkog i od zagrebačkog i koncentriran je samo na sadržaje opće kulture i ne pruža dodatne spoznaje iz mađarske kulture i povijesti. Studij mađarskog jezika i književnosti u Novom Sadu programom je prilagođen studentima koji imaju predznanje jezika, a iz sadržaja programa vidi se kako je on predviđen za studente kojima je mađarski materinski jezik. Iz kolegija pod nazivom Stilistika i retorika, Psihologija umjetnosti i sl., vidi se kako je taj program sadržajno postavljen na višu razinu znanstvenog proučavanja mađarskog jezika i književnosti, a po završetku studija, studenti su nastavnici mađarskog jezika i književnosti. Kako je područje Vojvodine tradicionalno mađarsko jezično područje, ne čudi da se ovakav program može izvoditi. Desetljećima unazad u Vojvodini postoji potpuna vertikala obrazovanja na mađarskom jeziku. Jezično su pokriveni svi aspekti javnog života, tako da je i na umjetničkoj akademiji moguće slušati kolegije na mađarskom jeziku. 3.22. DOSADAŠNJE ISKUSTVO PREDLAGAČA U IZVOĐENJU ISTIH I SLIČNIH

SVEUČILIŠNIH STUDIJA Prva iskustva predlagača u izvođenju studija datiraju iz 2007. kada je pokrenut Preddiplomski studij mađarskog jezika i književnosti. Prve godine izvođenja Studija upisan je dvadeset i jedan student, a svi su oni studirali u dvopredmetnom programu (mađarski jezik i književnost-povijest, mađarski jezik i književnost-hrvatski jezik i književnost, mađarski jezik i književnost-njemački jezik i književnost, mađarski jezik i književnost-engleski jezik i književnost). Te prve godine izvođenja, na Studiju je bio samo jedan stalno zaposleni djelatnik u zvanju višeg asistenta kojemu je u izvođenju nastave pomagalo pet vanjskih suradnika. Već iduće godine kadar se proširio jednim djelatnikom u zvanju asistenta, a akademske godine 2010. i jednim izvanrednim profesorom. Kako su se upisivale nove godine Preddiplomskog studija mađarskog jezika i književnosti, recipročno je rasla potreba za vanjskom suradnjom. Nova radna mjesta nisu odobravana dijelom i zbog sve manjeg broja studenta koji su u razdoblju od 2008.-2010. godine upisivali studij. Razlog tome bila je neprilagođenost postojećeg programa studentima bez predznanja mađarskog jezika. Tijekom 2010. godine pristupilo se iznalaženju potrebnih rješenja za daljnje nesmetano funkcioniranje Studija i kvalitetno izvođenje nastave koje se počelo narušavati i prevelikim opterećenjem zaposlenika. Problemi uzrokovani malim brojem upisanih studenata odrazili su se i na smanjenje broja kombinacija studijskih programa s mađarskim na samo dvije kombinacije koje se do danas izvode - mađarski jezik i književnost-engleski jezik i književnost, te mađarski jezik i književnost-hrvatski jezik i književnost. Studenti su nakon završenog preddiplomskog studija mogli nastaviti studij mađarskog jezika i književnosti na nastavničkom smjeru, a od akademske godine 2011./2012. i na komunikološkom usmjerenju. Prema potrebama tržišta rada planira se pokretanje programa komunikološko-prevoditeljskog usmjerenja koji bi u potpunosti pokrio potrebe potencijalnih poslodavaca. Kako bi se Studij mađarskog jezika očuvao i dalje razvijao u okviru Filozofskog fakulteta u Osijeku, bilo je potrebno preraditi postojeći programa preddiplomskog studija i

21


prilagoditi ga studentima bez predznanja mađarskog jezika. To, naravno, ne isključuje mogućnost upisa i obrazovanja onih koji imaju predznanje mađarskog jezika jer su kroz jedan od modula i izborni program predviđeni sadržaji koji će zadovoljiti potrebe tih studenta – pružiti im mogućnost da dodatno poboljšaju svoj izričaj i usvoje jezični standard mađarskog govornog područja te tako obogate svoje znanje. Istovremeno, studenti bez jezičnog predznanja usvajaju jezične temelje koji će ih do završetka preddiplomskog studija dovesti na razinu B1-B2 kojom će biti u mogućnosti potpuno pratiti nastavu na mađarskom jeziku u programu diplomskog studija. S obzirom da predlagač ima iskustva u izvođenju ovakvog studija te konstantno radi na usavršavanju i proširivanju programskih sadržaja, a potaknut prijedlozima potencijalnih poslodavaca i iskustavima iz svakodnevne prakse, jasno je da ovaj izmijenjeni program preddiplomskog studija predstavlja poboljšanje prijašnjeg programa. Izvedbom izmijenjenog Preddiplomskog studija mađarskog jezika i književnosti ne bi se prestalo osluškivati potrebe šire zajednice i potencijalnih poslodavaca jer se ta praksa i dosada pokazala izuzetno vrijednom i potrebnom pri povećanju kvalitete ponuđenih programa. Nastavnici uključeni u izvedbu programa imaju veliko iskustvo u radu sa studentima koji nemaju predznanje mađarskog jezika, a svi su dvojezične osobe koje su zbog toga sposobne prilagoditi sadržaje, ne samo jezično, već i kvalitetom, onim studentima koji imaju predznanje jezika, ali i onima koji to nemaju. Na Preddiplomskom studiju mađarskog jezika i književnosti glavni je cilj osposobiti studente za komunikaciju na mađarskom jeziku u govoru i pismu koja uključuje poznavanje stručne terminologije s više područja. Osim toga osnovnog cilja, studente se priprema i za književnu i jezičnu analizu s ciljem pripreme studenata na diplomski studij. Geografska blizina Mađarske te prednosti koje pruža smještaj Filozofskog fakulteta u Osijeku na području gdje živi najveći broj pripadnika mađarske nacionalne manjine, studentima pružaju dodatnu mogućnost izloženosti živom jeziku što može poslužiti i kao dodatna motivacija u učenju. Kako je veliki broj nastavnika uključen u javni život mađarske nacionalne manjine, pruža se mogućnost posjećivanja raznih kulturnih događanja, poput posjeta gostujućih kazališnih predstava, prisustvovanje izložbama i koncertima i tomu slično, što također može dati čvršće temelje za usvajanje i primjenu živog jezika. 3.23. PARTNERI IZVAN VISOKOŠKOLSKOG SUSTAVA (GOSPODARSTVO, JAVNI

SEKTOR I SLIČNO) KOJI SUDJELUJU U IZVOĐENJU PREDLOŽENOG STUDIJSKOG PROGRAMA

Prema dosadašnjem iskustvu, partneri izvan visokoškolskog sustava sudjelovali su u izvođenju studijskih programa i poboljšanju kvalitete istih na savjetodavnoj razini i kroz osobne kontakte sa zaposlenicima Studija. Kao najbolji savjetodavci za ponudu dodatnih sadržaja pokazali su se predstavnici lokalnih tvrtki od kojih se jedna odlučila i za stipendiranje studenata mađarskog jezika. Važno je napomenuti da se ti studenti zapošljavaju u tvrtkama koje ih trebaju zbog njihovih jezičnih kompetencija te se stoga razvijanje jezičnih kompetencija postavlja kao osnovni cilj Studija mađarskog jezika i književnosti. Od predstavnika lokalne manjinske zajednice i raznih civilnih udruga (ne samo manjinskih) oduvijek su pristizale vrijedne informacije za Studij jer oni izravno potražuju buduće zaposlenike s poznavanjem mađarskog jezika te tako imaju i konkretne zahtjeve u pogledu kompetencija studenata koje bi im bile od najveće koristi (prevoditeljstvo, poslovna komunikacija, organizacijske sposobnosti i sl.). Osluškivanjem ovakvih i sličnih prijedloga, Studij mađarskog jezika i književnosti može ostvariti najvažniji cilj strategije Fakulteta, a to je da svojom kvalitetom postane prepoznatljiv ne samo u regiji, već i šire.

22


3.24. RAZVOJ MEĐUNARODNE SURADNJE NA UČILIŠTU – IZVOĐAČU STUDIJA

Razvoj međunarodne suradnje strategijski je cilj Filozofskog fakulteta u Osijeku, što je razvidno i iz usvojene Strategije razvoja Filozofskog fakulteta. Cilj je poticanje svih oblika mobilnosti i međunarodne suradnje s inozemnim sveučilištima i institucijama. U svrhu ostvarenja tog cilja postavljena su četiri zadatka: 1. Poticanje mobilnosti studenata i nastavnika (organizacija info-dana, stvaranje preduvjeta za priznavanje ECTS-a, slobodan studijski semestar ili godina); 2. Povećanje broja studenata i nastavnika koji sudjeluju u programima mobilnosti; 3. Sklapanje strateških partnerstava sa sveučilištima i institucijama u zemlji i inozemstvu u cilju poticanja mobilnosti i provođenja zajedničkih istraživanja; 4. Praćenje međunarodne suradnje Fakulteta kroz Sustav osiguranja kvalitete (godišnja izvješća). Posebni je cilj međunarodne suradnje unaprjeđenje prepoznatljivosti i reputacije Filozofskog fakulteta u Osijeku kao regionalnog centra izvrsnosti za obrazovanje i znanstveni rad iz područja humanističkih i društvenih znanosti.

Filozofski je fakultet do sada uspostavio suradnju sa sveučilištima, fakultetima i drugim institucijama u zemlji i inozemstvu. Suradnja se ostvaruje kroz sudjelovanje u programima razmjene (Fulbright/Humphrey, DAAD, ÖAD, Erasmus), zajedničku organizaciju znanstvenih skupova i ljetnih škola, kroz rad na znanstvenim projektima, suradnju u izdavanju časopisa i znanstvenih publikacija, izvođenje preddiplomskih, diplomskih i doktorskih studija te kroz razmjenu studenata i nastavnika. Suradnja se temelji i na potpisanim ugovorima i sporazumima o suradnji. U svrhu intenzivnijeg promicanja regionalne suradnje u 2010. potpisani su sporazumi o suradnji s Filozofskim fakultetom u Novom Sadu i Filozofskim fakultetom u Skopju, te niz preliminarnih bilateralnih Erasmus ugovora (Pečuh, Pardubice, Poznan, Jena, Graz). Ugovor o suradnji između Filozofskog fakulteta u Osijeku i Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Pečuhu potpisan je 18. veljače 2011.

Budući da je namjera Filozofskog fakulteta u idućem razdoblju strateški prioritet dati međunarodno kompetitivnim tematskim područjima, predloženi izmijenjeni Preddiplomski studij mađarskog jezika i književnosti može pripomoći ostvarenju strategijskog cilja razvoja međunarodne suradnje. Ciljevi predloženog studija su upravo obrazovanje stručnjaka koji će razumjeti kulturološke razlike, ali istom ih i poticati i razvijati i koji će svojim poznavanjem mađarskog jezika i kulture biti prvi u pregovorima i poslovima na međudržavnoj razini i time promicati ime ustanove na kojoj su stekli potrebna znanja i kompetencije. Ostvarenje tog cilja povezano je s povećanjem vidljivosti i reputacije Filozofskog fakulteta na međunarodnoj razini.

23


4. OPIS PROGRAMA

4.1. POPIS OBVEZATNIH I IZBORNIH PREDMETA S BROJEM SATI AKTIVNE NASTAVE

POTREBNIH ZA NJIHOVU IZVEDBU I BROJEM ECTS BODOVA Tablica 1. Popis obveznih predmeta s brojem aktivne nastave i brojem ECTS bodova

Godina studija: 1 Semestar: 1

PREDMET NOSITELJ P V S Uk ECTS STATUSModul 1. Jezične vježbe mađarskog jezika 1.

Hajnalka Kispéter, lektorica

- 8 - 8 8 O

Modul 2. Jezično izražavanje 1. doc.dr.sc. Ágnes

Prodán - 4 - 4 5 O

Kulturna povijest Mađara u Hrvatskoj 1.

izv. prof. dr. sc. Károly Lábadi

2 - - 2 3 O

Modul 1. i 2. Uvod u jezikoslovlje za hungarologe

doc. dr. sc. Melita Aleksa Varga

1 - 1 2 3 O

Povijest i kultura Mađara doc. dr. sc. Árpád Hornyák

2 - 1 3 4 O

Strani jezik Dubravka Kuna, viša predavačica Gordana Todorović, viša predavačica

- 2 - 2 2 O

Tjelesna i zdravstvena kultura Željko Beissmann, predavač

- 2 - 2 1 O

Semestar: 2 PREDMET NOSITELJ P V S Uk ECTS STATUS

Modul 1. Jezične vježbe mađarskog jezika 2.


- 8 - 8 8 O

Modul 2. Jezično izražavanje 2. doc.dr.sc. Ágnes

Prodán - 4 - 4 5 O


izv. prof. dr. sc. Károly Lábadi

2 - - 2 3 O

Modul 1. i 2. Uvod u znanost o književnosti doc.dr.sc. Zsombor

Lábadi 2 - - 2 4 O

Fonetika i fonologija mađarskog jezika

doc. dr. sc. Melita Aleksa Varga

1 1 - 2 3 O

Strani jezik Dubravka Kuna, viša predavačica Gordana Todorović, viša predavačica

- 2 - 2 2 O


- 2 - 2 1 O

24



PREDMET NOSITELJ P V S Uk ECTS STATUSModul 1. Jezične vježbe mađarskog jezika 3


- 6 - 6 6 O

Modul 2. Stručna komunikacija 1. doc.dr.sc. Éva Fancsaly - 2 - 2 3 Razumijevanje teksta 1. doc.dr.sc. Zsombor

Lábadi - - 2 2 3 O

Modul 1. i 2. Moderna mađarska književnost i kultura 1.

doc.dr.sc Zoltán Medve 2 - 1 3 4 O

Morfologija mađarskog jezika 1. doc.dr.sc. Éva Fancsaly 1 2 - 3 4 O Strani jezik Dubravka Kuna, viša

predavačica Gordana Todorović, viša predavačica

- 2 - 2 2 O


- 2 - 2 1 O

Izborni kolegiji Studenti biraju onoliko izbornih kolegija iz ponude za tekući semestar koliko im je neophodno da bi ostvarili minimalno 15 ECTS bodova u semestru.




- 6 - 6 6 O

Modul 2. Stručna komunikacija 2. doc.dr.sc. Éva Fancsaly - 2 - 2 3 O Razumijevanje teksta 2. doc.dr.sc. Zsombor

Lábadi - - 2 2 3 O

Modul 1. i 2. Moderna mađarska književnost i kultura 2.

doc.dr.sc. Zsombor Lábadi

2 - 1 3 4 O

Morfologija mađarskog jezika 2. doc.dr.sc. Éva Fancsaly, 1 2 - 3 4 O Strani jezik Dubravka Kuna, viša

predavačica Gordana Todorović, viša predavačica

- 2 - 2 2 O


- 2 - 2 1 O


25



PREDMET NOSITELJ P V S Uk ECTS STATUS Modul 1. Jezične vježbe mađarskog jezika 5.


- 4 - 4 4 O

Modul 2. Mađarska manjinska književnost u Karpatskom bazenu

doc.dr.sc. Zoltán Medve 1 - 1 2 3 O

Modul 1. i 2. Klasična mađarska književnost i kultura 1.

doc.dr.sc. Zsombor Lábadi

2 - 1 3 4 O

Sintaksa mađarskog jezika 1. doc. dr. sc. Éva Fancsaly 1 1 - 2 3 O

Prijevodne vježbe 1. doc.dr.sc. Zoltán Medve - 2 - 2 2 O





- 4 - 4 4 O

Modul 2. Dijalektologija doc.dr.sc. Ágnes Prodán - - 2 2 3 O

Modul 1. i 2. Klasična mađarska književnost i kultura 2.

doc.dr.sc. Zoltán Medve 2 - 1 3 4 O

Sintaksa mađarskog jezika 2. doc.dr.sc. Éva Fancsaly 1 1 - 2 3 O Prijevodne vježbe 2. doc.dr.sc. Zoltán Medve - 2 - 2 2 O Završni rad - - - - - 3 O Izborni kolegiji Studenti biraju onoliko izbornih kolegija iz ponude za tekući

semestar koliko im je neophodno da bi ostvarili minimalno 15 ECTS bodova u semestru.

26


Tablica 2. Popis izbornih predmeta s brojem sati aktivne nastave i brojem ECTS bodova Godina studija: 1.-3.

PREDMET NOSITELJ P V S Uk ECTS STATUS Komunikacijske vježbe 1. Hajnalka Kispéter,

lektorica - 2 - 2 2 I

Komunikacijske vježbe 2. Hajnalka Kispéter, lektorica

- 2 . 2 2 I

Suvremena mađarska književnost

doc.dr.sc. Zoltán Medve

- - 2 2 2 I

Stara mađarska književnost doc.dr.sc. Zoltán Medve

1 - 1 2 2 I

Analiza književnih tekstova 1. doc.dr.sc. Zsombor Lábadi

- - 2 2 2 I

Analiza književnih tekstova 2. doc.dr.sc. Zsombor Lábadi

- - 2 2 2 I

Komparatistika: mađarska književnost u europskom kontekstu

doc.dr.sc. Zoltán Medve

1 - 1 2 3 I

Leksikologija doc.dr.sc. Ágnes Prodán

- - 2 2 2 I

Povijest hrvatsko-mađarskih veza 1.

doc.dr.sc. Ágnes Prodán

1 - 1 2 3 I


doc.dr.sc. Ágnes Prodán

1 - 1 2 3 I


27

4.1.1. OPIS OBVEZNIH PREDMETA

MODUL 1

Opće informacije

Nositelj predmeta Hajnalka Kispéter, lektorica

Naziv predmeta Jezične vježbe mađarskog jezika 1.

Studijski program Dvopredmetni preddiplomski studij mađarskog jezika i književnosti

Status predmeta obvezni predmet

Godina 1.

ECTS koeficijent opterećenja studenata 8 Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Broj sati (P+V+S) 0+120+0

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Cilj je kolegija upoznati studente s primarnim vokabularom, osnovama mađarske gramatike, pravilima izgovora i pisanja, razviti osnovne komunikacijske sposobnosti studenata na mađarskom jeziku u jezičnim djelatnostima govorenja i pisanja, upoznati ih s ključnim razlikama između mađarskog i hrvatskog jezičnog sustava.

Uvjeti za upis predmeta

Nema.

Očekivani ishodi učenja za predmet

Nakon uspješno završenog kolegija, studenti će moći razumjeti sadržaj jednostavnih pisanih i usmenih tekstova na mađarskom jeziku; voditi jednostavan razgovor na mađarskom jeziku u vezi s poznatim, svakodnevnim aktivnostima i situacijama te pritom rabiti osnovne formulaične izraze; rabiti osnovni vokabular i jednostavne glagolske oblike u usmenim i pisanim oblicima jezičnih aktivnosti.

Sadržaj predmeta

Kolegij je koncipiran kao uvod u mađarski jezik za studente mađarskog jezika i književnosti. Teme koje se obrađuju su: abeceda mađarskog jezika; izgovor i pisanje; tematske skupine riječi (nazivi dana, mjeseci, brojevi, države, narodi itd.); imenice: jednina, množina, akuzativ; posvojni oblici; zamjenice; glagoli: prezent, futur, perfekt, konjugacija, infinitiv, imperativ.

Vrste izvođenja nastave

predavanja seminari i radionice

X vježbe obrazovanje na daljinu terenska nastava

samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad ostalo ___________________

Komentari

Obveze studenata

Studenti su obvezni redovito pohađati nastavu (80% prisutnost na nastavi – uvjet za potpis), aktivno sudjelovati u radu izvršavanjem postavljenih zadataka na nastavi i izvan nje, položiti kolokvije kojima se prati i provjerava razina usvojenosti obrađenih sadržaja.


28

Praćenje rada studenata

Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

3 Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

Usmeni ispit Esej Istraživanje

Projekt Kontinuirana provjera znanja

5 Referat Praktični rad

Portfolio

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Konačna ocjena proizlazi iz sljedećih elemenata: izvršavanje postavljenih zadataka na nastavi i izvan nje – 40% bodova kolokviji – 60 % bodova.

Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)

Görbe T.-Szita Sz.: Gyakorló magyar nyelvtan, Akadémiai Kiadó Zrt., 2009. Hadrovics L.-Nyomárkay I.: Magyar-Horvát Szótár/Mađarsko-hrvatski rječnik, Akadémiai Kiadó, Budapest, 2003 Hadrovics L.-Nyomárkay I.: Horvát-Magyar Szótár/Hrvatsko.mađarski rječnik, Akadémiai Kiadó, Budapest, 2003 Kovácsi Mária: Itt magyarul beszélnek I-II., Nemzeti Tankönyvkiadó, 1999.

Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)

Durst P.: Lépésről lépésre magyarul, Szegedi Tudományegyetem, 2003. Erdős J.-Prileszky Cs.: Halló, itt Magyarország!, Akadémiai Kiadó Zrt., 2010. Juhasz G.-Kovács J.: Lako i brzo mađarski, Forum, Novi Sad, 1979.

Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu

Naslov Broj primjeraka Broj studenata Gyakorló magyar nyelvtan 4 10

Magyar-Horvát Szótár/Mađarsko-hrvatski rječnik

4 10

Horvát-Magyar Szótár/Hrvatsko.mađarski rječnik

4 10

Itt magyarul beszélnek I-II. 4 10

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija

Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Priručnikom za osiguravanje kvalitete obrazovanja i znanstveno-istraživačkog rada na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima sa svrhom vrednovanja rada nastavnika. Praćenje i analiza kvalitete sadržaja predmeta u skladu s procjenom izvođača kolegija i sustručnjaka na Studiju mađarskog jezika i književnosti.


29

Opće informacije





Godina 1.

ECTS koeficijent opterećenja studenata 8 Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Broj sati (P+V+S) 0+120+0 OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Cilj je kolegija razvijati kod studenata osnovni vokabular, vježbati osnovne gramatičke strukture, primjenu pravila izgovora i pisanja, razvijati osnovne komunikacijske sposobnosti studenata na mađarskom jeziku u jezičnim djelatnostima govorenja i pisanja, osvješćivati ih o razlikama između mađarskog i hrvatskog jezičnog sustava.


Nema.


Po završetku kolegija, studenti će moći rabiti mađarski jezik na osnovnoj razini u usmenim i pisanim oblicima komunikacije; razumjeti i pratiti jednostavne slušne i pisane tekstove na mađarskom jeziku; rabiti jednostavne glagolske oblike i osnovni vokabular te svakodnevne formulaične oblike u konverzaciji.

Sadržaj predmeta

S posebnim naglaskom na gramatici (pridjevi, antonimi, komparacija, posvojne i povratne zamjenice) i ortografiji, kolegij obrađuje svakodnevne komunikacijske teme kao što su, primjerice situacije u gradu i opis grada, školovanje, putovanje (kolodvori, zračna luka, hoteli, znamenitosti) itd.





Komentari

Obveze studenata



Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

3 Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit


Projekt Kontinuirana provjera



30

znanja Portfolio










4 10


4 10





31

Opće informacije





Godina 2.


Ciljevi predmeta

Cilj kolegija je osposobiti studente za usmeno i pismeno služenje mađarskim jezikom te pružiti potrebno leksičko i gramatičko znanje za praćenje kolegija na mađarskom jeziku kao i za aktivno sudjelovanje na istima.


Uspješno položen kolegij Jezične vježbe mađarskog jezika 1.


Po završetku kolegija, studenti će moći uspješno sudjelovati u komunikaciji, slagati proširene i složene rečenice, izraziti se u pisanoj formi, te razumjeti pisani i izgovoreni tekst; samostalno tvoriti jednostavne tekstove u usmenom i pisanom obliku; voditi razgovor o svakodnevnim temama na mađarskom jeziku; opisati razlike između mađarskog i hrvatskog jezičnog sustava na svim jezičnim razinama.

Sadržaj predmeta

Ovaj se kolegij nadovezuje na Jezične vježbe 1. i 2. U njemu se naglasak stavlja na razvoj komunikacijskih kompetencija, na uvježbavanje gramatičkih struktura mađarskog jezika, te na proširenje vokabulara, s posebnim osvrtom na jezične elemente kao što su kolokacije, prepozicijske fraze, idiomatski izričaji i sl. Intenzivno se radi na uvježbavanju i razvijanju svih jezičnih vještina - receptivnih: slušanja i čitanja, te produktivnih: govora i pisanja.





Komentari

Obveze studenata



Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

2 Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit





32

znanja Portfolio










4 10


4 10





33

Opće informacije





Godina 2.


Ciljevi predmeta

Cilj je ovog kolegija osposobiti studenate za usmeno i pismeno služenje mađarskim jezikom te pružiti im potrebno leksičko i gramatičko znanje za praćenje kolegija na mađarskom jeziku kao i za aktivno sudjelovanje u istima.




Po završetku kolegija, studenti će moći uspješno sudjelovati u komunikaciji, slagati proširene i složene rečenice, izraziti se u pisanoj formi te razumjeti pisani i izgovoreni tekst; moći će samostalno tvoriti jednostane tekstove u pisanom i usmenom obliku; bit će sposobni voditi razgovor o svakodnevnim temama na mađarskom jeziku; moći će opisati razlike između mađarskog i hrvatskog jezičnog sustava na svim jezičnim razinama.

Sadržaj predmeta

U ovom se kolegiju naglasak stavlja na razvoj jezične kompetencije, na uvježbavanje gramatičkih struktura mađarskog jezika (određena i neodređena glagolska konjugacija, eliptična rečenica, imperativ itd.) te na proširenje vokabulara s posebnim osvrtom na jezične elemente kao što su kolokacije, prepozicijske fraze, idiomatski izričaji i sl. Intenzivno se radi na uvježbavanju i razvijanju svih jezičnih vještina – receptivnih - slušanja i čitanja te produktivnih – govorenja i pisanja.


predavanja seminari i adionice



Komentari

Obveze studenata



Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

2 Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit


Projekt Kontinuirana 4 Referat Praktični rad


34

provjera znanja

Portfolio










4 10


4 10





35

Opće informacije





Godina 3.


Ciljevi predmeta

Cilj kolegija je dalje razvijati komunikacijske sposobnosti i vještinu pisanja, uključujući i pravopis te proučiti sve aspekte mađarske gramatike; osposobiti studente za komunikaciju s izvornim govornikom mađarskog jezika te im omogućiti da nesputano vode razgovor na mađarskom jeziku o temama vezanima za studij, ali i svakodnevni život; vježbama usavršiti uporabu gramatičkih struktura, s posebnim naglaskom na sintaksi.




Po završetku nastave iz navedenog kolegija, student će moći komunicirati u svim komunikacijskim situacijama na razini B1-B2 i pritom rabiti sve glagolske oblike; vladati aktivno vokabularom opsega oko 3 tisuće elemenata; sudjelovati u razgovoru s izvornim govornikom; razumjeti sadržaj književnih i stručnih tekstova na mađarskom jeziku.

Sadržaj predmeta

Kolegij je koncipiran kao nastavak kolegija Jezične vježbe 4. za studente Mađarskog jezika i književnosti. Teme koje se obrađuju putem konkretnih jezičnih zadataka su morfološke, sintačke i frazeološke prirode. Radi se na autentičnim tekstovima koji obuhvaćaju široki spektar stilova i rječničkog blaga. Studenti po uzoru na unaprijed zadane tekstove samostalno stvaraju slične tekstove. Simuliraju se situacije za konverzaciju u kojima sudjeluju studenti.





Komentari

Obveze studenata



Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

1 Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni Usmeni ispit Esej Istraživanje


36

ispit



Portfolio


Konačna ocjena proizlazi iz sljedećih elemenata: izvršavanje postavljenih zadataka na nastavi i izvan nje – 30 % bodova kolokviji – 70 % bodova.


Görbe T.-Szita Sz.: Gyakorló magyar nyelvtan, Akadémiai Kiadó Zrt., 2009. Hadrovics L.-Nyomárkay I.: Magyar-Horvát Szótár/Mađarsko-hrvatski rječnik, Akadémiai Kiadó, Budapest, 2003 Hadrovics L.-Nyomárkay I.: Horvát-Magyar Szótár/Hrvatsko.mađarski rječnik, Akadémiai Kiadó, Budapest, 2003 Kiss G.-Molnár I.: Jó szórakozást magyarul!, Molilla Kiadó, 2009.


A magyar nyelv szava-borsa, Inforg, 2002. Bp. Keresztes László: Gyakorlati magyar nyelvtan, Debreceni nyári egyemetem, 1995. Helyesírási kéziszótár, Akadémiai Kiadó, Budapest, 1998. Barics, Ernő: Magyar-Horvát Szótár – horvát (kisebbségi) önkormányzatok számára, HTKE, 2002. Pécs




4 10


4 10

Jó szórakozást magyarul! 4 10




37

Opće informacije





Godina 3.


Ciljevi predmeta

Cilj kolegija je dalje razvijati komunikacijske sposobnosti i vještinu pisanja, uključujući i pravopis te proučiti sve aspekte mađarske gramatike; osposobiti studente za komunikaciju s izvornim govornikom mađarskog jezika te im omogućiti da nesputano vode razgovor na mađarskom jeziku o temama vezanima uz studij, ali i svakodnevni život; vježbama usavršiti uporabu gramatičkih struktra, s posebnim naglaskom na sintaksi.




Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći komunicirati u svim komunikacijskim situacijama na razini B1-B2 i pritom rabiti sve glagolske oblike; vladati aktivno vokabularom opsega oko 3-4 tisuće elemenata; sudjelovati u razgovoru s izvornim govornikom; razumjeti sadržaj književnih i stručnih tekstova na mađarskom jeziku.

Sadržaj predmeta

Kolegij je koncipiran kao nastavak kolegija Jezične vježbe 5. za studente Mađarskog jezika i književnosti. Teme koje se obrađuju putem konkretnih jezičnih zadataka su morfološke, sintačke i frazeološke prirode. Radi se na autentičnim tekstovima koji obuhvaćaju široki spektar stilova i rječničkog blaga. Studenti po uzoru na unaprijed zadane tekstove samostalno stvaraju slične tekstove. Simuliraju se situacije za konverzaciju u kojima sudjeluju studenti.





Komentari

Obveze studenata



Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

1 Seminarski rad

Eksperimentalni rad



38

ispit



Portfolio


Konačna ocjena proizlazi iz sljedećih elemenata: izvršavanje postavljenih zadataka na nastavi i izvan nje – 30 % bodova kolokviji – 70 % bodova.


Görbe T.-Szita Sz.: Gyakorló magyar nyelvtan, Akadémiai Kiadó Zrt., 2009. Hadrovics L.-Nyomárkay I.: Magyar-Horvát Szótár/Mađarsko-hrvatski rječnik, Akadémiai Kiadó, Budapest, 2003 Hadrovics L.-Nyomárkay I.: Horvát-Magyar Szótár/Hrvatsko.mađarski rječnik, Akadémiai Kiadó, Budapest, 2003 Kiss G.-Molnár I.: Jó szórakozást magyarul!, Molilla Kiadó, 2009.


A magyar nyelv szava-borsa, Inforg, 2002. Bp. Barics, Ernő: Magyar-Horvát Szótár – horvát (kisebbségi) önkormányzatok számára, HTKE, 2002. Pécs Helyesírási kéziszótár, Akadémiai Kiadó, Budapest, 1998. Keresztes László: Gyakorlati magyar nyelvtan, Debreceni nyári egyemetem, 1995.




4 10


4 10

Jó szórakozást magyarul! 4 10




39

MODUL 2

Opće informacije

Nositelj predmeta doc.dr.sc. Ágnes Prodán

Naziv predmeta Jezično izražavanje 1.



Godina 1.


Ciljevi predmeta

Cilj je kolegija razvijanje jezične kulture i svjesne uporabe jezika, upoznavanje jezičnog standarda mađarskog jezika i primjena u praksi.


Nema.


Nakon uspješno završenog kolegija, studenti će moći pravilno se izražavati na standardnom mađarskom jeziku; definirati pojam jezičnog izražavanja i nabrojati najveće probleme u izražavanju na mađarskom jeziku te ponuditi rješenja za iste.

Sadržaj predmeta

Pojam jezičnog izražavanja kao znanosti u mađarskom jezikoslovlju; sredstva i pomagala pri jezičnom izražavanju (rječnici, priručnici, pravila i gramatike od 16. stoljeća do danas); jezično izražavanja u XX. stoljeću (utjecaj globalizacije na jezično izražavanje u mađarskom jeziku, uporaba tuđica i novotvorenica); jezično izražavanje u XXI. stoljeću (obrana jezičnog blaga, obogaćivanje jezika); fizičke i stilske odrednice teksta (akustične, semantičke, frazeološke, stilske karakteristike i dr.); sažet izričaj u mađarskom jeziku (vježba na primjerima); gramatičke i semantičke jezične poveznice u tekstu - vježba na publicističkim tekstovima. Problemi u jezičnom izražavanju dijalekatnih govornika (Mađari u Hrvatskoj) i moguća rješenja istih: pretjerana uporaba prefikasa; izostavljanje prefikasa; uporaba nastavaka -ban/- ben i –ba/-be; rješenja za pojavu „suk/sükölés”i „szuk/szükölés”, tj. uporabe imperativa umjesto indikativa i nepravilno konjugiranje glagola koji završavaju na -t; pravilna uporaba sufiksa –nák u odnosu na sufiks –nék; -vježbe na primjerima).




samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad ostalo

___________________

Komentari

Obveze studenata


40

Studenti u obvezni redovito pohađati nastavu (80 % prisutnost na nastavi – uvjet za potpis), izvršavati zadatke na nastavi i izvan nje.


Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

2 Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit




Portfolio


Konačna ocjena proizlazi iz sljedećih elemenata: izvršavanje zadataka na nastavi izvan nje – 40 % bodova kontinuirana provjera znanja u obliku kolokvija – 60 %


Grétsy László: Nyelvművelő kéziszótár. Tinta Kiadó. Budapest, 2005. Grétsy László: Nyelvművelő kézikönyv. Nyelvtudományi Intézet, Akadémiai Kiadó, 1985. Hernádi Sándor: Beszédművelés. Osiris Kiadó. Budapest, 1999.


Balázs Géza: Magyar nyelvhelyességi lexikon. Corvina Kiadó, 2002. Jakab István: Anyanyelv és magyarságtudat: nyelvi ismeretek és nyelvhasználati tanácsok. Madách Posonium, Pozsony, 2006. Pannon Enciklopédia. Magyar nyelv és irodalom. Dunakanyar Kiadó. Budapest. 2000; 140-143.p. Szabó László: Nyelvművelés, beszédtechnika. Gazdasági Akadémia. Budapest, 2003. Szeli István: Nyelvünk, kultúránk, nyelvi kultúránk. Fórum. Újvidék, 1997.


Naslov Broj primjeraka Broj studenata Magyar nyelvhelyességi lexikon 2 10

Nyelvművelő kézikönyv 2 10 Beszédművelés 2 10




41

Opće informacije

Nositelj predmeta izv. prof. dr. sc. Károly Lábadi

Naziv predmeta Kulturna povijest Mađara a Hrvatskoj 1.



Godina 1.


OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Cilj je predmeta dati pregled iznimno bogate i razgranate kulture Mađara u Hrvatskoj od dolaska Mađara u Karpatski bazen pa sve do 19. stoljeća.


Nema.


Nakon uspješno završenog kolegija, studenti će moći smjestiti izvanredna poglavlja kulture Mađara u Hrvatskoj, koja u sebi čuvaju mnoge starine, u kontekst opće kulture Mađara. Uz pomoć tema kao što su mađarski autori u Hrvatskoj, redovnici, pisci, razna izdanja, dobit će saznanja o takvim vrijednostima koje su obogatile ne samo mađarsku kulturu, već i europsku. Nakon usvajanja novih spoznaja i pregleda stručne literature, moći će samostalno vršiti istraživanja na temelju obrađenih tema.

Sadržaj predmeta

Intelektualne sredine. Autor po starosti druge poetične jezične uspomene: Demeter Laskai. Osvát Laskai, pisac govora poznat širom Europe. Utemeljitelj barokne književnosti, Mihály Vörösmarti. Utjecaj reformacije u Baranji i Slavoniji. Izvanredni mađarski pisci u razdoblju reformacije u krugu Mađara u Hrvatskoj. Kanoni iz Kneževih Vinagrada. Iznimno poznate ličnosti u razdoblju nakon turske vlasti. Autori 18. i 19. stoljeća.


X predavanja seminari i radionice vježbe obrazovanje na daljinu terenska nastava

X samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad ostalo

___________________

Komentari

Obveze studenata

Studenti tijekom semestra pišu dva kolokvija.



42

Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

Usmeni ispit 1 Esej Istraživanje



Portfolio


Kontinuirana provjera znanja provodi se pismeno u obliku dva kolokvija i vrijedi 2 ECTS-a. Studenti su obvezni položiti i ispit u pisanom obliku koji vrijedi 1 ECTS bod.


Baranyai Júlia, Vizbe vesző nyomokon. Újvidék, Forum Könyvkiadó, 1977. (Tragovima izgubljenih u vodi, Novi Sad, Naklada Forum, 1997.) Lábadi Károly, Drávaszög Lexikon. HunCro–ZIMP, Eszék–Budapest, 2008. (Leksikon Dravskog trokuta (Baranje). HunCro, Osijek–Budimpešta, 2008.) Lábadi Károly, Istennek népei a Drávaszögben. Eszék, 2000. (Božji narodi u Dravskom trokutu, Osijek, 2000.)


Pataky András, Baranya titkokat rejtegető földrajzi nevei. JMT–Forum Könyvkiadó, Újvidék, 1992. (Zemljovidni nazivi Baranje koji skrivaju tajne, JMT–Naklada Forum, Novi Sad, 1992.) Lábadi Károly, Oskolák a régi Drávaszögben. Pannónia Könyvek–Pécsi Tudománytár. Pécs, 1993. (Škole u davnašnjem Dravskom trokutu. Knjige Panonije–Znanstvena riznica Pečuha. Pečuh, 1993. Lábadi Károly, Kopács, a víz melletti falu. HunCro, Eszék, 2010. (Kopačevo, selo kraj vode, HunCro, Osijek, 2010.)


Naslov Broj primjeraka Broj studenata Vizbe vesző nyomokon 2 10

Drávaszög Lexikon 2 10 Istennek népei a Drávaszögben 2 10




43

Opće informacije


Naziv predmeta Jezično izražavanje 2.



Godina 1.


Ciljevi predmeta

Cilj je kolegija razvijanje jezične kulture i svjesne uporabe jezika, upoznavanje jezičnog standarda mađarskog jezika i primjena u praksi.


Nema.


Nakon uspješno završenog kolegija, studenti će moći pravilno se izražavati na standardnom mađarskom jeziku; definirati pojam jezičnog izražavanja i nabrojati najveće probleme u izražavanju na mađarskom jeziku te ponuditi rješenja za iste.

Sadržaj predmeta

Slojevi u jeziku, okomito i vodoravno raslojavanje jezika; stilovi u jeziku; razine i nijanse stila; službena uporaba jezika u govorenoj i pisanoj formi – vježbe na primjerima; medijski žanrovi – vježbe na primjerima; stručni tekstovi iz javnog života – gramatičke i stilske vježbe; samostalno stvaranje stručnih tekstova na zadanu temu; osnovni principi mađarskog pravopisa u odnosu na hrvatski (uočene razlike svjesno koristiti u cilju izbjegavanja pogrješaka); služenje pravopisnim pomagalima (priručnici i njihova uporaba); jezični bonton (pozdravi, oslovljavanje i titule). Problemi u jezičnom izražavanju dijalekatnih govornika (Mađari u Hrvatskoj) i moguća rješenja istih: pretjerana uporaba glagolskih pridjeva po uzoru na hrvatski jezik; stvaranje pasivnih oblika po uzoru na hrvatski jezik i rješenja za izbjegavanje istog; pravilna uporaba odnosnih zamjenica aki, ami, amely; ugradnja stranih riječi u mađarski izričaj, npr. feeling, happy...načini izbjegavanja stranih riječi; „mađariziranje“ stranih riječi, npr. spray-permet, grapefruit-citrancs, hot-dog-pornóka, body-building-testépítés, solarium-fényfürdő, jet-ski-vizi-robi, surf-szélvitorlás, snack-bar-gyors harapó; izbjegavanje pleonazma i tautologije; psovke u jeziku; hiperkorektnost (prenaglašavanje slogova, uporaba indikativa na mjestu imperativa); nepravilna uporaba člana (nema ga ispred osobnih imena, a u razgovornom jeziku je stalno prisutan na tim mjestima), nepravilna i pretjerana uporabama glagolskih prefikasa.





___________________

Komentari

Obveze studenata

Studenti u obvezni redovito pohađati nastavu (80 % prisutnost na nastavi – uvjet za potpis), izvršavati zadatke na nastavi i izvan nje.


44


Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

2 Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit




Portfolio


Konačna ocjena proizlazi iz sljedećih elemenata: izvršavanje zadataka na nastavi izvan nje – 40 % bodova kolokviji – 60 %


Grétsy László: Nyelvművelő kéziszótár. Tinta Kiadó. Budapest, 2005. Grétsy László: Nyelvművelő kézikönyv. Nyelvtudományi Intézet, Akadémiai Kiadó, 1985. Hernádi Sándor: Beszédművelés. Osiris Kiadó. Budapest, 1999.


Balázs Géza: Magyar nyelvhelyességi lexikon. Corvina Kiadó, 2002. Jakab István: Anyanyelv és magyarságtudat: nyelvi ismeretek és nyelvhasználati tanácsok. Madách Posonium, Pozsony, 2006. Pannon Enciklopédia. Magyar nyelv és irodalom. Dunakanyar Kiadó. Budapest. 2000; 140-143.p. Szabó László: Nyelvművelés, beszédtechnika. Gazdasági Akadémia. Budapest, 2003. Szeli István: Nyelvünk, kultúránk, nyelvi kultúránk. Fórum. Újvidék, 1997.


Naslov Broj primjeraka Broj studenata Magyar nyelvhelyességi lexikon 2 10

Nyelvművelő kézikönyv 2 10 Beszédművelés 2 10




45

Opće informacije

Nositelj predmeta izv. prof. dr. sc. Károly Lábadi

Naziv predmeta Kulturna povijest Mađara a Hrvatskoj 2.



Godina 1.


OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Cilj je predmeta dati pregled iznimno bogate i razgranate kulture Mađara u Hrvatskoj od dolaska Mađara u Karpatski bazen pa sve do današnjih dana.


Nema.


Nakon uspješno završenog kolegija, studenti će moći smjestiti izvanredna poglavlja kulture Mađara u Hrvatskoj, koja u sebi čuvaju mnoge starine, u kontekst opće kulture Mađara. Uz pomoć tema kao što su mađarski autori u Hrvatskoj, redovnici, pisci, razna izdanja, dobit će saznanja o takvim vrijednostima koje su obogatile ne samo mađarsku kulturu, već i europsku. Nakon usvajanja novih spoznaja i pregleda stručne literature, moći će samostalno vršiti istraživanja na temelju obrađenih tema.

Sadržaj predmeta

Mađarska pisana kultura u Hrvatskoj. Prva izdanja na mađarskom jeziku. Kalendari, tjednici i mjesečnici, dječja književnost i tiskovine za djecu. Mađarska regionalna književnost i znanstvena djela u Hrvatskoj. Zavičajne i muzejske zbirke. Nastanak i razvoj mađarskih kulturnih institucija do danas. Povijesni pregled mađarske dramske umjetnosti u Hrvatskoj. Tijela za zaštitu interesa po pitanju kulture Mađara u Hrvatskoj. Izdavači knjiga i tiskovina. Moderni mađarski pisci i njihova djela.




___________________

Komentari

Obveze studenata

Studenti tijekom semestra pišu dva kolokvija.


Pohađanje Aktivnost u Seminarski Eksperimentalni


46

nastave nastavi rad rad Pismeni ispit




Portfolio


Kontinuirana provjera znanja provodi se pismeno u obliku kolokvija i vrijedi 1 ECTS-a. Usmeni ispit vrijedi 2 ECTS-a.


Baranyai Júlia, Vizbe vesző nyomokon. Újvidék, Forum Könyvkiadó, 1977. (Tragovima izgubljenih u vodi, Novi Sad, Naklada Forum, 1997.) Lábadi Károly, Drávaszög Lexikon. HunCro–ZIMP, Eszék–Budapest, 2008. (Leksikon Dravskog trokuta (Baranje). HunCro, Osijek–Budimpešta, 2008.) Lábadi Károly, Istennek népei a Drávaszögben. Eszék, 2000. (Božji narodi u Dravskom trokutu, Osijek, 2000.)


Pataky András, Baranya titkokat rejtegető földrajzi nevei. JMT–Forum Könyvkiadó, Újvidék, 1992. (Zemljovidni nazivi Baranje koji skrivaju tajne, JMT–Naklada Forum, Novi Sad, 1992.) Lábadi Károly, Oskolák a régi Drávaszögben. Pannónia Könyvek–Pécsi Tudománytár. Pécs, 1993. (Škole u davnašnjem Dravskom trokutu. Knjige Panonije–Znanstvena riznica Pečuha. Pečuh, 1993. Lábadi Károly, Kopács, a víz melletti falu. HunCro, Eszék, 2010. (Kopačevo, selo kraj vode, HunCro, Osijek, 2010.)


Naslov Broj primjeraka Broj studenata Vizbe vesző nyomokon 2 10

Drávaszög Lexikon 2 10 Istennek népei a Drávaszögben 2 10




47

Opće informacije

Nositelj predmeta doc.dr.sc. Éva Fancsaly

Naziv predmeta Stručna komunikacija 1.



Godina 2.


Ciljevi predmeta

Cilj je kolegija upoznati stučnu terminologiju raznih struka te se služiti njome u pisanom i usmenom obliku.


Nema.


Nakon uspješno završenog kolegija, studenti će moći služiti se stručnom terminologijom raznih struka (školstvo, pravo, ekonomija, javna uprava i dr.) u pisanom obliku te stvarati tekstove koji sadrže stručne izraze. Samostalno će moći prepoznati poslovni stil jezične komunikacije. Studenti će moći u raznim situacijama poslovnog života služiti se stručnom terminologijom raznih struka, te upotpuniti govorne akte neverbalnim aspektima komunikacije. Moći će samostalno stvarati prezentacije prema kriterijima poslovnog svijeta te iste procijenjivati temeljem pravila konstruktivne kritike.

Sadržaj predmeta

Sadržaj je predmeta podijeljen u dvije velike cjeline, jedan je usvajanje stručne terminologije, a drugi poslovna komunikacija (primjena usvojene terminologije). U prvom semestru obrađuju se sljedeće teme iz stručne terminologije: moderan ured; životopis (klasični i moderni); motivacijsko pismo i preporuke; natječaj (pojam i izrada); posao i radno mjesto; „od prvog seminara do diplome“; intervju (tipovi interjvua, pojam i osnovne odlike poslovnog intervjua, načini provođenja poslovnog intervjua); tajnik i asistent (pojam, djelokrug radnog mjesta, razlika tajnika i asistenta); tvrtke (pojam i tipovi); ustrojstvo tvrtki (odjeli, djelatnici, djelokrug, proizvodi, proizvodnja, voditelji i dr.). U dijelu poslovne komunikacije obrađuju se sljedeće teme (vježbanje primjene stručne terminologije): dopisivanje osobne prirode; pozdravi i titule; popunjavanje radnog mjesta; intervju za posao (pitanja i odgovori, način provedbe intervjua za posao); razvoj i inovacije; proizvodne faze; traženje i pisanje ponude; narudžba.


predavanja seminari i radionice X vježbe

obrazovanje na daljinu terenska nastava


Komentari

Obveze studenata

Studenti su obvezni redovito pohađati nastavu (80 % prisutnost na nastavi – uvjet za potpis) i u njoj aktivno sudjelovati te izvršavati zadatke na nastavi i izvan nje.


48


Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

1.5 Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit



1.5 Referat Praktični rad

Portfolio


Završna ocjena proizlazi iz izvršavanja zadataka na nastavi i izvan nje – 50 % bodova, te kontinuirane provjere znanja kroz zadaće – 50 % bodova.


Laczkó Tibor – Rácz Edit: Magyar üzleti nyelvkönyv. Lingua Hungarica. Debreceni Nyári Egyetem, Debrecen 2004. Németh Katalin-Szakonyi Eszter: Magyar-angol üzleti kommunikáció. Lexika Kiadó. Székesfehérvár, 2005.


Ernest Barić: Hrvatsko-mađarski i mađarsko-hrvatski rječnik za hrvatske (manjinske) samouprave u Mađarskoj, Hrvatski znanstveni zavod, Pečuh, 2002.


Naslov Broj primjeraka Broj studenata Magyar üzleti nyelvkönyv 2 10

Magyar-angol üzleti kommunikáció 2 10




49

Opće informacije

Nositelj predmeta doc.dr.sc. Zsombor Lábadi

Naziv predmeta Razumijevanje teksta 1.



Godina 2.


OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Cilj je kolegija analizirati opća pitanja percipiranja teksta. Pripremiti studente na analizu i razumijevanje jednostavnih tekstova. Posredstvom temeljitih metodičkih spoznaja pridonijeti praktičnoj primjeni interpretacije.


Nema


Nakon uspješno završenog kolegija, studenti će moći opisati što je tekst, nabrajati karakteristike pojedinih jezičnih izražaja. Bit će upoznati metodama pomoću kojih se, polazeći od čitanja, stvaraju značenjski uzorci.

Sadržaj predmeta

Što je tekst? Osnovne karakteristike tekstova. Odnos verbalne i pismene komunikacije. Osnove tekstologije. Vrste tekstova. Tekstualna gramatika i njezina promjena. Fokusi u tekstu. Mjesto padeža u mađarskim tekstovima. Označavanje prostora. Označavanje vremena. Označavanje namjere.


predavanja X seminari i radionice

vježbe obrazovanje na daljinu terenska nastava


___________________

Komentari

Obveze studenata

Studenti moraju obavezno pohađati nastavu i položiti pismeni i usmeni ispit.


Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

1 Usmeni ispit 1 Esej Istraživanje


Referat Praktični rad

Portfolio


50


Konačna ocjena proizlazi iz sljedećih elemenata: pismeni ispit – 50% bodova usmeni ispit - 50% bodova.


Hadrovics László − Nyomárkay István, Magyar-horvát kisszótár. Mađarsko-hrvatski riječnik, Akadémiai Kiadó, Budapest, 2003. Hadrovics László − Nyomárkay István, Horvát-magyar kisszótár. Hrvatsko-mađarski riječnik, Akadémiai Kiadó, Budapest, 2003. Kiss Gabriella − Molnár Ilona: Jó szórakozást magyarul! Fun Reading Exercises, Olvasókönyv magyarul tanulóknak, Molilla Könyv, Budapest, 2009. Szikszainé Nagy Irma: Leíró magyar szövegtan. Osiris Kiadó, Budapest, 2004


Budaváriné Béres Erszébet − Kelecsényi Zoltán, Szövegértés, szövegalkotás. Corvina Kiadó, 1999, 15−88. Pléh Csaba, Mondatmegértés a magyar nyelvben. Pszicholingvisztikai kísérletek és modellek. Osiris Kiadó, 2000.


Naslov Broj primjeraka Broj studenata Jó szórakozást magyarul! 2 10 Leíró magyar szövegtan 2 10




51

Opće informacije


Naziv predmeta Stručna komunikacija 2.



Godina 2.


Ciljevi predmeta

Cilj je kolegija upoznati stučnu terminologiju raznih struka te se služiti njome u pisanom i usmenom obliku.


Nema.


Nakon uspješno završenog kolegija, studenti će moći služiti se stručnom terminologijom raznih struka (školstvo, pravo, ekonomija, javna uprava i dr.) u pisanom obliku te stvarati tekstove koji sadrže stručne izraze. Samostalno će moći prepoznati poslovni stil jezične komunikacije i stvarati tekstove istog stila. Studenti će moći u raznim situacijama poslovnog života služiti se stručnom terminologijom raznih struka, te upotpuniti govorne akte neverbalnim aspektima komunikacije. Moći će samostalno stvarati prezentacije prema kriterijima poslovnog svijeta te iste procijenjivati temeljem pravila konstruktivne kritike.

Sadržaj predmeta

Sadržaj je predmeta podijeljen u dvije velike cjeline, jedan je usvajanje stručne terminologije, a drugi poslovna komunikacija (primjena usvojene terminologije). U prvom semestru obrađuju se sljedeće teme: tipovi tvrtki; poslovni plan; udruživanje tvrtki; trgovina na malo; trgovački centri (pojam i ustrojstvo); porez (pojam, vrste); banka (pojam i načini poslovanja); kredit (pojam i zahtjevi za kredit); vanjska trgovina; marketing (pojam, vrste, načini marketinškog poslovanja); prezentacija (pojam i načini pripreme i izvođenja prezentacija); marka proizvoda; poslovni sastanci i pregovori. U dijelu poslovne komunikacije obrađuju se sljedeće teme: marketing i prodaja; internet i internetska prodaja; sajmovi i izložbe; reklamacije; porezi; telefoniranje; faksovi; prezentacije i izvještaji; poslovni sastanci i pregovori.


predavanja seminari i radionice X vježbe



Komentari

Obveze studenata

Studenti su obvezni redovito pohađati nastavu (80 % prisutnost na nastavi – uvjet za potpis) i u njoj aktivno sudjelovati te izvršavati zadatke na nastavi i izvan nje.


Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

1.5 Seminarski rad

Eksperimentalni rad


52

Pismeni ispit



1.5 Referat Praktični rad

Portfolio


Završna ocjena proizlazi iz izvršavanja zadataka na nastavi i izvan nje – 50 % bodova, te kontinuirane provjere znanja kroz zadaće – 50 % bodova.


Laczkó Tibor – Rácz Edit: Magyar üzleti nyelvkönyv. Lingua Hungarica. Debreceni Nyári Egyetem, Debrecen 2004. Németh Katalin-Szakonyi Eszter: Magyar-angol üzleti kommunikáció. Lexika Kiadó. Székesfehérvár, 2005.


Ernest Barić: Hrvatsko-mađarski i mađarsko-hrvatski rječnik za hrvatske (manjinske) samouprave u Mađarskoj, Hrvatski znanstveni zavod, Pečuh, 2002.


Naslov Broj primjeraka Broj studenata Magyar üzleti nyelvkönyv 2 10

Magyar-angol üzleti kommunikáció 2 10




53

Opće informacije


Naziv predmeta Razumijevanje teksta 2.



Godina 2.


OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Cilj je kolegija analizirati opća pitanja percipiranja teksta. Pripremiti studente na analizu i razumijevanje jednostavnih tekstova. Posredstvom temeljitih metodičkih spoznaja pridonijeti praktičnoj primjeni interpretacije.


Nema.


Na kraju semestra studenti će moći pomoću usvojenih metoda razumjeti najvažnije segmente tekstualne komunikacije. Biti će u mogućnosti prepoznati i kontekst raznih tekstova.

Sadržaj predmeta

Tekst i rečenica. Razine teksta. Oblici i optika tekstova. Tipografija. Linearna i globalna kohezija. Logičke i sadržajne veze. Struktura zavisnih i nezavisnih rečenica. Ukazivanje: endofora i exofora. Implikacije. Zaključci.





___________________

Komentari

Obveze studenata

Studenti moraju obavezno pohađati nastavu i položiti pismeni i usmeni ispit.


Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit





54

znanja Portfolio


Konačna ocjena proizlazi iz sljedećih elemenata: usmeni ispit – 50% bodova pismeni ispit - 50% bodova.


Hadrovics László − Nyomárkay István, Magyar-horvát kisszótár. Mađarsko-hrvatski riječnik, Akadémiai Kiadó, Budapest, 2003. Hadrovics László − Nyomárkay István, Horvát-magyar kisszótár. Hrvatsko-mađarski riječnik, Akadémiai Kiadó, Budapest, 2003. Szikszainé Nagy Irma: Leíró magyar szövegtan, Osiris Kiadó, Budapest, 2004.


Budaváriné Béres Erszébet − Kelecsényi Zoltán, Szövegértés, szövegalkotás. Corvina Kiadó, 1999, 15−88. Pléh Csaba, Mondatmegértés a magyar nyelvben. Pszicholingvisztikai kísérletek és modellek. Osiris Kiadó, 2000.


Naslov Broj primjeraka Broj studenata Szövegértés, szövegalkotás 2 10

Leíró magyar szövegtan 2 10




55

Opće informacije

Nositelj predmeta doc.dr.sc. Zoltán Medve

Naziv predmeta Mađarska manjinska književnost u Karpatskom bazenu



Godina 3.


OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Kolegij Mađarska manjinska književnost u Karpatskom bazenu upoznaje studente s pojmom i općom problematikom manjine, kulture i književnost manjine: što čini nacionalnu manjinu; s posebnim pitanjima manjine i književnosti manjine u Srednjoj Europi. U centru pažnje kolegija se nalazi mađarska manjinska književnost u Rumunjskoj/Erdelju, u Srbiji/Vojvodini i u Hrvatskoj/Baranji/„Dravski kut“. Kolegij upoznaje studente sa sličnostima i različitostima mađarske manjinske književnosti u navedenim državama te daje opći pregled o književnosti Mađara u Zapadnoj Europi i u ostalim susjednim državama. Obraća pažnju i na prijašnje i sadašnje recepcije književnosti na mađarskom jeziku u zemlji i izvan Mađarske. Pregledava najvažnija djela autora mađarske nacionalne manjine.


Nema.


Studenti će moći dati opći pregled o pojmu i roblematici manjine; razumijet će posebna pitanja manjine u Srednjoj Europi. Moći će se orientirati u manjinskim književnostima susjednih država, osobito u Hrvatskoj, Srbiji i Rumunjskoj. Imat će opći pregled o književnostima koje su nastale u Zapadnoj Europi. Prepoznat će karakteristike najvažnijih autora mađarske manjine.

Sadržaj predmeta

- upoznavanje sa sadržajem kolegija, literaturom, načinom rada, ocjenjivanja i vrednovanja - pojam manjine, jezične politike, manjinske književnosti - Srednja Europa i nacionalne manjine; mađarska manjinska književnost - mijenjajuća recepcija mađarske manjinske književnosti u Mađarskoj i izvan Mađarske - autori i djela mađarske manjinske književnosti


X predavanja X seminari i radionice



___________________

Komentari

Obveze studenata


56

Aktivno sudjelovanje u nastavi, položen usmeni ispit.


Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

1.5 Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

Usmeni ispit 2.5 Esej Istraživanje



Portfolio


Konačna ocjena proizlazi iz sljedećih elemenata: aktivnost na nastavi - 30% bodova usmeni ispit - 70% bodova.


Gilles Deleuze – Felix Guattari: Kafka. A kisebbségi irodalomért. Quadmon Kiadó, Budapest, 2009. (određena poglavlja) – ili Gilles Deleuze, Kafka. Treći program Hrvatskog radija, (1999), 55/56 ; str. 92.-99. Thomka Beáta, Déli témák. zEtna, Zenta, 2009. (određena poglavlja) Virág Zoltán, A szomszédság kapui. zEtna, Zenta, 2010. (određena poglavlja) Kontra Ferenc, Horvátország magyar irodalma. A kezdetektől napjainkig. HunCro, Eszék, 2011.


Bodor Ádám, A börtön szaga. Magvető Kiadó, Budapest, 2007. Tolnai Ottó, Költő disznózsírból. Kalligram, Pozsony, 2004.


Naslov Broj primjeraka Broj studenata Kafka. A kisebbségi irodalomért 2 10

Déli témák 2 10 A szomszédság kapui 2 10

Horvátország magyar irodalma 2 10




57

Opće informacije


Naziv predmeta Dijalektologija



Godina 3.


Ciljevi predmeta

Cilj je kolegija staviti dijalekt kao unutarnju pojavu u jeziku u centar pozornosti proučavanja na temelju spoznaja studenata o vlastitom dijalekatnom govoru, a sve u cilju utemeljenja novostečenih spoznaja o dijalektologiji. Upoznati se s posebnostima različitih govora, posebno s onima izvan granica Mađarske u koji pripadaju i mađarski govori u Hrvatskoj, prije svega iz aspekta fonologije, morfologije, rječničkog korpusa, sintakse i semantike. Regionalno prikazati područja određenih dijalekata na području današnje Mađarske i izvan granica Mađarske, upoznati studente s reprezentativnim rječnicima, opisima dijalekata i metodama proučavanja dijalekata.


Nema.


Nakon uspješno završenog kolegija, studenti će moći: definirati pojam dijalektologije i nabrojati osnovne postupke proučavanja dijalekata; nabrojati glavna polja proučavanja u današnjoj dijalektologiji; definirati svakodnevni jezik i dijalekt te uočiti razlike; opisati osnovne karakteristike mađarskih govora u Hrvatskoj; definirati i opisati fonološke, morfološke i sintaktičke dijalekatne pojave mađarskih govora u Hrvatskoj; definirati pojam rječničkog korpusa i opisati njegovo proučavanje; navesti i pokazati regionalne granice dijalekata s posebnim naglaskom na mađarske govore u Hrvatskoj; opisati metodiku rada u proučavanju dijalekata; navesti klasifikaciju dijalekata; objasniti pojam regionalne uporabe jezika i opisati njegovo proučavanje; upoznati se s metodama prikupljanja građe u proučavanju dijalekata i primijeniti znanja na konkretnoj građi mađarskih govora u Hrvatskoj; objasniti uporabu jezika u dijalekatnom govoru: nabrojati prednosti i nedostatke; opisati poveznicu između dijalekata i jezičnih kontakata; upoznati se s različitim oblicima svakodnevne uporabe jezika po regijama; definirati pojam dijalektologije u gradovima; definirati pojam primjenjene dijalektologije na primjeru dijalekata u nastavi materinskog jezika.

Sadržaj predmeta

Osnovni postupci u dialektologiji. Glavna polja proučavanja u današnjoj dijalektologiji. Svakodnevni jezik i dijalekt. Mađarski govori u Hrvatskoj. Govori Mađara izvan granica Mađarske i usporedba s govorima Mađara u Hrvatskoj. Opće dijalekatne pojave i primjena na govorima Mađara u Hrvatskoj: fonološke, morfološke, sintaktičke. Rječnički korpus i njegovo proučavanje. Regionalne granice mađarskih dijalekata u odnosu na mađarske govore u Hrvatskoj. Metodika rada u proučavanju dijalekata. Metodološka obrada građe na jezičnom korpusu mađarskih govora u Hrvatskoj. Klasifikacija dijalekata. Regionalna uporaba jezika i njegovo proučavanje. Prikupljanje građe u proučavanju dijalekata i pravilna obrada. Uporaba jezika u dijalekatnom govoru: prednosti i nedostatci. Svijest o dijalektu Mađara u Hrvatskoj. Govore li Mađari u hrvatskoj dijalekt ili „iskrivljeni mađarski jezik?“ Jezični stav: stav prema dijalektima i jeziku svakodnevice. Dijalekti i jezični kontakti. Svakodnevna uporaba jezika po regijama. Dijalektologija na primjerima govora u gradovima. Primjenjena dijalektologija: dijalekti i nastava materinskog jezika Mađara u Hrvatskoj.

Vrste izvođenja nastave predavanja

X seminari i radionice vježbe

samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij


58


mentorski rad ostalo ___________________

Komentari

Obveze studenata

Studenti su obvezni prisustvovati nastavi (80 % prisutnost na nastavi – uvjet za potpis) i izraditi seminarski rad.


Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Seminarski rad

3 Eksperimentalni rad

Pismeni ispit




Portfolio


Konačna ocjena proizlazi iz seminarskog rada – 100 % bodova.


KISS Jenő (szerk.) 2001. Magyar dialektológia. Osiris Kiadó, Bp. Penavin Olga: Horvátországi (szlavóniai) magyar nyelvjárási atlasz. Magyar Nyelv, Irodalom és Hungarológiai Kutatási Intézet. Újvidék, 1984. Penavin Olga: Nyelvjárás és köznyelv: A nyelvjárás hatása a köznyelvre. Fórum Könyvkiadó. Újvidék, 1986.


BALOGH Lajos: A területi nyelvváltozatok fonetikai-fonológiai leírásának problémái. Magyar Nyelv, 410-415. Balogh Lajos: A városi nyelvjárások. In: Élőnyelvi tanulmányok. Szerk. Balogh Lajos, Kontra Miklós. Bp., 1990. 197-200 BALOGH Lajos (szerk.) Szöveggyűjtemény a táji nyelvváltozatoké köréből. Linguistica. Series B. Document 2., Bp. MTA, Nyelvtudományi Intézet, 1993. BALOGH Lajos: A magyar nyelvjárások osztályozása. In SZABÓ Géza – MOLNÁR Zoltán (szerk.) 1982. Deme László: A magyar nyelvjárások hangjainak jelölése. MNyj. 1953. 18-37; Deme László-Bárczi Géza: Hangjelölési útmutató az önkéntes nyelvjárási gyűjtők számára. Nyr. 94: 94-98. nyelvjárási szótárak, regionális szótárak ( ÚMTsz., MNyA., RMNyA. stb.) Dialektológiai Szimpozion. Veszprém, VEAB Értesítő, II: 94-100., GUTTMANN Miklós:. A nyelvi környezet és az anyanyelvoktatás. Bp., MNyTK, 207. 1996: 108-113. HAJDÚ Mihály: Regionális szótárak, szakszótárak, tájszótárak. In: SZABÓ Géza – MOLNÁR Zoltán (szerk.) 1982. Dialektológiai Szimpozion. Veszprém, VEAB Értesítő, II: 149-161. IMRE Samu: A mai magyar nyelvjárások rendszere. Budapest, 1971. KISS Jenő: Nyelvjárási tanulmányok. Bp., 1981. MNyTK, KISS Jenő: Társadalom és nyelvhasználat., Bp. Nemzeti Tankönyvkiadó, 1995. KISS Jenő: A magyar dialektológia s újabb feladatai az ezredfordulón. Magyar Tudomány, 929-935. (1998) KISS Jenő: Magyar nyelvjárástani kalauz. Magyar Nyelvészeti Továbbképzési Füzetek 3., Bp., ELTE Mai Magyar Nyelvi Tanszék, 2000. Magyar Nyelvjárási Hangoskönyv (Hajdú Mihály és mtsai. Bp., 2005-2009) Pannon Enciklopédia. Magyar nyelv és irodalom. Dunakanyar Kiadó. Budapest. 2000; 82-83.; 128-172. Penavin Olga: Szlavóniai kórógyi szótár. Fórum Könyvkiadó. Novi Sad, 1967. Szabó József: Magyarországi és jugoszláviai nyelvjárásszigetek. Békéscsaba, Kecskemét, Szeged, 1990.


Naslov Broj primjeraka Broj studenata


59

Magyar dialektológia 2 10 Horvátországi (szlavóniai) magyar

nyelvjárási atlasz 2 10

Nyelvjárás és köznyelv 2 10




60

MODUL 1 i 2

Opće informacije

Nositelj predmeta doc.dr.sc. Melita Aleksa Varga

Naziv predmeta Uvod u jezikoslovlje za hungarologe



Godina 1.

ECTS koeficijent opterećenja studenata 3 Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Broj sati (P+V+S) 30 OPIS PREDMETA

Ciljevi kolegija

Cilj je ovoga kolegija studentima dati uvod u teorijske i metodološke temelje jezikoslovlja s naglaskom na ugrofinsku jezičnu skupinu te ih upoznati s osnovnim pojmovima i predmetom istraživanja lingvistike. Studentima će se kontrastivno prikazati sustav aglutinativnih i fleksijskih jezika te obraditi temeljni lingvistički pojmovi.


Redovito pohađanje (80 % prisutnost na nastavi – uvjet za potpis) i položen ispit.


Nakon uspješno završenog kolegija, student je u mogućnosti samostalno prepoznati gramatičke razlike mađarskog i hrvatskog jezika. Može obrazložiti razlike u jezičnim opisima i granama jezikoslovlja. Poredbenom metodom može identificirati osnovne fonetske, fonološke, morfološke, tvorbene, sintaktičke i pravopisne razlike mađarskoga i ostalih jezika. Sposoban je samostalno utvrditi osnovne karakteristike aglutinativnih i fleksijskih jezika te pojasniti značenja gramatičkih odrednica: jezik, komunikacijaska kompetencija, denotativno i konontativno značenje, teorija valentnosti, generativna teorija, kognitivna, kontaktna i primijenjena lingvistika

Sadržaj predmeta

Ovaj kolegij predstavlja uvod u teorijske i metodološke temelje jezikoslovlja s naglaskom na ugrofinsku jezičnu skupinu. Studenti se upoznaju s osnovnim pojmovima i predmetom istraživanja lingvistike. U kolegiju se daje pregled sljedećih područja: fonetika i fonologija, morfologija, sintaksa, semantika, pragmatika, leksikologija, sociolingvistika, pragmalimgvistika, računalna i korpusna lingvistika, primijenjena lingvistika. Teme koje se obrađuju su: jezik i njegova uloga u društvu, komunikacija, komunikacijska kompetencija, jezik kao sustav znakova, denotativno i konotativno značenje jezičnoga znaka, promjene u jeziku, tipologija jezika, arealne razlike mađarskoga jezika, kratki povijesni pregled razvoja mađarskoga jezika i njegove varijante, položaj mađarskog jezika u odnosu na druge jezike u Karpatskom bazenu, jezična srodnost, normativna i deskriptivna gramatička terorija, teorija valentnosti, generativna teorija, kognitivna i kontaktna lingvistika, aglutinativni i fleksijski jezici. Obrađuju se pitanja leksika s naglaskom na mađarski jezik, proširenje leksika, međujezično posuđivanje, tipovi rječnika, jezični činovi, implikature.


x predavanja seminari i radionice vježbe obrazovanje na daljinu terenska nastava

samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad ostalo ______________


61

Komentari

Obveze studenata

Studenti su obvezni redovito pohađati nastavu (80 % prisutnost na nastavi – uvjet za potpis) i položiti ispit.


Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

3 Usmeni ispit Esej Istraživanje



Portfolio


Konačna ocjena proizlazi iz sljedećih elemenata: Pismeni ispit – 100% bodova.


Glovacki-Bernardi/Kovačec/Mihaljević/Halwachs/Sornig/Penzinger/Schrodt, 2001. Uvod u lingvistiku, Školska knjiga, Zagreb. Dezső László: Tipológiai vizsgálatok, Hungarológia Intézet, Újvidék, 1971. Giesswein Sándor: Az összehasonlító nyelvészet fő problémái, Győr, 1890.


Antal László A világ nyelvei, Budapest, Gondolat, 1970. Areális nyelvészeti tanulmányok (uredio i napisao predgovor: Balázs János), Tankönyvkiadó, Budapest, 1983 Bereczki Gábor: A magyar nyelv finnugor alapjai, Budapest, Universitas, 2003. David Crystal: A nyelv enciklopédiája, Osiris, Budapest, 2003. Fejér Ádám, Bognár Ferenc, H. Tóth Imre, Bibok Károly (szerk.) Magyarok és szlávok, JATE Szláv Filológiai Tanszéke, Szeged, 1993. Hock, Hans Henrich: Language history, language change, and language relationship : An introduction to historical and comparative linguistics, 2. rev. ed. Berlin ; New York : Mouton de Gruyter, cop. 2009. Hrvati i Mađari u svjetlu prozimanja kultura i jezika: Priopcenja hrvatskih sekcija III. međunarodnog slavističkog skupa pod naslovom "Teorija i praksa nastave slavenskih jezika": Pečuh, 26-27. travnja 1996 / [uredio Stjepan Blazetin], Hrvatski znanstveni zavod, Pečuh, 1996. Pannon Enciklopédia. Magyar nyelv és irodalom. Budapest.2000. 20-25.p. Ranko Matasović: Uvod u poredbenu lingvistiku, Matica hrvatska, Zagreb 2001. Roman Jakobson: O jeziku; priredile Linda R. Waugh, Monique Monville-Burszon; s engleskoga preveo Damjan Lalović, Biblioteka Thesaurus, Zagreb, 2005.


Naslov Broj primjeraka Broj studenata Uvod u lingvistiku 4 20

Az összehasonlító nyelvészet fő problémái 4 20 Tipológiai vizsgálatok 4 20




62

Opće informacije

Nositelj predmeta doc. dr. sc. Árpad Hornyák

Naziv predmeta Povijest i kultura Mađara



Godina 1.


OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Upoznati se s mađarskom poviješću i kulturom od najstarijih vremena do danas.


Nema.


Nakon uspješno završenog kolegija studenti će imati uvid u povijest i kulturu Mađara i u dugodišnji zajednički život Mađara i Hrvata. Razumjet će neke osnovne karakteristike mađarskog političkog i duhovnog života.

Sadržaj predmeta

Povijest Mađara od najstarijih vremena – geneza i seoba mađarskog naroda. Ostvarenje Kraljevine Mađarske. Mađarska za vrijememe Arpadovića. Borba protiv Turaka. Rascjepljenje Kraljevine Mađarske. Pod turskom vlašću. Kneževina Erdelj. Reformacija i humanizam. Doba obnove nakon Turaka (1686.-1765.). Rađanje građanske države (1765.-1830.). Formiranje nacije i osamostaljenje (1830.-1867.). Borba brotiv Habsburskog absolutizma. Nacionalni preporod i doba reforma. Revolucija 1848./1849. Vrijeme dualizma i prvi svijetski rat. Razvoj i stvaranje građanstva nakon Nagodbe (1867.-1890.). Doba procvata i unutarnjih napetosti (1980.-1918.). Mađarska i Trianonski mir (1918.-1945.). Sovjetsko doba (1945.-1990.). Promjena režima u Mađarskoj (1990.-1995.). Mogućnosti i perspektive u okvirima Europske unije (2004.).




___________________

Komentari

Obveze studenata

Studenti tijekom semestra pišu dva kolokvija i polažu ispit.


Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Seminarski rad

Eksperimentalni rad


63

Pismeni ispit




Portfolio




Romsics Ignác: Magyarország története. Akadémia Kiadó Budapest, 2007. Szakály Ferenc: Virágkor és hanyatlás 1440-1711. Holnap Kiadó, 2006. Engel Pál: Beilleszkedés Európába a kezdetektől 1440-ig. Holnap Kiadó, 2003. Kosáry Domokos: Újjáépítés és polgárosodás. Holnap Kiadó, 2001.


Romsics Ignác: Magyarország története a 20. században. Osiris Kiadó, 2005. Magyarország története. Akadémiai Kiadó, Bp. Magyar Kódex I-VI. Budapest, 2001 Magyarország történeti kronológiája I–IV. Akadémiai Kiadó, Bp., 1983.


Naslov Broj primjeraka Broj studenata Romsics Ignác: Magyarország története.

Akadémia Kiadó Budapest, 2007 4 20

Szakály Ferenc: Virágkor és hanyatlás 1440-1711. Holnap Kiadó, 2006

4 20

Engel Pál: beilleszkedés Európába a kezdetektől 1440-ig. Holnap Kiadó, 2003. 4 20

Kosáry Domokos: Újjáépítés és polgárosodás. Holnap Kiadó, 2001.

4 20




64

Opće informacije

Nositelj predmeta Dubravka Kuna, viša predavačica

Naziv predmeta Engleski jezik 1.



Godina 1.


OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Cilj je ovog kolegija utvrđivanje usvojenih znanja, osobito gramatičkih i jezičnih struktura te upoznavanje studenata s akademskim obrazovanjem u zemljama engleskoga govornog područja. Također, studenti se upoznaju s osnovama pismenog izražavanja na akademskoj razini te s razlikama između svakodnevnog i akademskog diskursa.


Nema.


Nakon uspješno završenog predmeta student će moći objasniti uporabu glagolskih vremena i složenijih gramatičkih struktura (pasiv, kondicional, infinitivne

ili participne konstrukcije) u engleskom jeziku te ih pravilno rabiti opisati školski sustav u anglosaksonskim zemljama s posebnim naglaskom na akademsko obrazovanje usporediti hrvatski školski sustav sa sustavom u zemljama engleskog govornog područja prepoznavati karakteristične leksičke i gramatičke strukture te rečenična vezna sredstva u akademskom

diskursu razlikovati opći leksik od akademskog opisati ustroj svog studija, predmete koje sluša te način njihove evaluacije.

Sadržaj predmeta

U prvom se dijelu kolegija utvrđuju i nadograđuju gramatičke strukture engleskog jezika (glagolska vremena, pasiv, kondicionalne rečenice...). U drugom se dijelu kolegija govori o sveučilišnim sustavima u zemljama engleskoga govornog područja te o vokabularu koji ga prati. Ukazuje se na razlike između govornog i pisanog registra te provode vježbe slušanja i razumijevanja u različitim situacijama (razgovor u knjižnici, dogovor/konzultacije, tema i predaja seminarskog rada…) .





___________________

Komentari

Obveze studenata


65

Redovito pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje na satu, pisanje domaćih zadaća.


Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit




Portfolio


Studenti dobivaju ocjenu na osnovi dva kolokvija koji polažu tijekom semestra (90%) te redovitog pohađanja nastave i zalaganja (10%). Studenti koji ne polože ispit putem kolokvija polažu pismeni ispit.


Cox, K. & Hill, D (2004). EAP now!. Pearson/Longman (selected units). Vince, M. (2003). Advanced Language Practice. Oxford: Macmillan. Excerpts from textbooks, newspapers, video clips etc.


O'Driscoll, J (1995): Britain, Oxford: OUP McCarthy, M. and O'Dell, F. (1994). English Vocabulary in Use (Advanced). Cambridge: CUP.


Naslov Broj primjeraka Broj studenata EAP now!. 4 20

Advanced Language Practice 4 20


Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Priručnikom za osiguravanje kvalitete obrazovanja i znanstveno-istraživačkog rada na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima sa svrhom vrednovanja rada nastavnika. Praćenje i analiza kvalitete sadržaja predmeta u skladu s procjenom izvođača kolegija i sustručnjaka.


66

Opće informacije

Nositelj predmeta Gordana Todorović, viša predavačica

Naziv predmeta Njemački jezik 1. – 4.



Godina 1. i 2. (1.- 4. semestar)

ECTS koeficijent opterećenja studenata 2 (po semestru) Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Broj sati (P+V+S) 0+30+0 (u semestru)

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Čitanje i slušanje tekstova koji omogućavaju nadgradnju jezične kompetencije u području struke i njezine uže specijalizacije. Odabir tekstova provodi se na osnovi stručnih kolegija. U sklopu svih aktivnosti naglasak je na razumijevanju i razvijanju vokabulara, te gramatičke točnosti. Provode se govorne i pismene vježbe. Proširuju se znanja studenata iz područja kulture i civilizacije zemalja njemačkog govornog područja.


Nema.


savladana vještina čitanja za bolje i lakše razumijevanje teksta-na višem stupnju jezične složenosti i uže specijalnosti i usvajanje stručnog vokabulara

vještina pisanja za potrebe reproduciranja teksta u obliku sažetka i postavljanje pitanja za bitne informacije u tekstu

-sposobnost vođenja diskusija i razumijevanja tema iz kulture i civilizacije njemačkog govornog područja.

Sadržaj predmeta

Rad na odabrani aktualnim tekstovima, općim i vezanim za struku, iz knjiga, časopisa i s interneta.





___________________

Komentari

Obveze studenata

Studenti su obvezni redovito pohađati nastavu (80% prisutnost na nastavi), aktivno sudjelovati u radu izvršavanjem postavljenih zadataka na nastavi i izvan nje, položiti kolokvije kojima se prati i provjerava razina usvojenosti obrađenih sadržaja.


Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

0,5 Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

0,5 Usmeni ispit 0,5 Esej Istraživanje


67


0,5 Referat Praktični rad

Portfolio


Konačna ocjena proizlazi iz sljedećih elemenata: izvršavanje postavljenih zadataka na nastavi kontinuirano praćenje napredovanja studenata na nastavi, kolokviji i ispiti


Wahrig, Gerhard (2006) : Deutsches Wörterbuch. Gütersloh, München. Jakić, Blanka / Hurm, Antun (2004) : Hrvatsko-njemački rječnik. Zagreb. Šamšalović, Gustav (1995) : Njemačko-hrvatski rječnik. Zagreb. Helbig, Gerhard / Buscha, Joachim (2008) : Deutsche Grammatik. Ein Handbuch für den Ausländerunterricht. München.


Helbig, Gerhard / Buscha, Joachim (2002) : Deutsche Übungsgrammatik. München. Buscha, Annerose / Friedrich, Kirsten (2007) : Deutsches Übungsbuch. München Dreyer, Hilke / Schmitt, Richard (2009) : Lehr- und Übungsbuch der deutschen Grammatik. Ismaning. Hall, Karin / Scheiner, Barbara (2009) : Übungsgrammatik für Fortgeschrittene. Ismaning. Földeak, Hans (2001) : Sag's besser. 2 Teile. Ismaning. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu Dostatan.




68

Opće informacije

Nositelj predmeta Željko Beissmann, predavač

Naziv predmeta Tjelesna i zdravstvena kultura


Status predmeta Obvezni predmet

Godina 1. i 2. (1.-4. semestar)

ECTS koeficijent opterećenja studenata 1 (po semestru) Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Broj sati (P+V+S) 0+30+0 (u semestru)

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Raznim oblicima i metodama rada stalno podizati kondicijsku i psihomotornu sposobnost organizma, razvijati stvaralačke sposobnosti, izgrađivati čvrste i trajne navike tjelesnog vježbanja kao i aktivan odnos prema fizičkoj kulturi, kineziološkom aktivnošću postići rekreativno-korektivni učinak, utjecati na daljnje razvijanje aerobnih sposobnosti, postići kineziološku transformaciju osnovnih psihomotornih i funkcionalnih dimezija, osposobiti studente da mogu samostalno organizirati aktivnosti fizičke kulture koje su u funkciji zdravlja, radnih sposobnosti i što korisnijeg korištenja slobodnog vremena.


Nema.


Po završetku nastave tjelesne i zdravstvene kulture student će moći:

usavršiti specifična kineziološka teorijska i motorička znanja iz određenih sportova i sportske rekreacije pratiti i ponavljati zadane vježbe izvoditi vježbe za razvoj i jačanje svih mišićnih skupina uz instrukciju profesora samostalno izvoditi vježbe koje još nisu precizne i automatizirane. steći znanje o najvišoj razini odgovornosti za osobno zdravlje i zdravlje drugih usvojiti osnovna motorička znanja u funkciji učinkovite prilagodbe.

Sadržaj predmeta

Omogućiti studentima izbornu nastavu TZK iz područja gimnastike, športova, športskih igara, i plesa. Opća tjelesna priprema: stjecanje višeg stupnja znanja, umijeća i navika kretanja, upoznavanje zakonitosti i međusobne uvjetovanosti gibanja iz raznih područja športske aktivnosti. Sadržaje rada prilagoditi prethodnoj osposobljenosti studenata u sadržajima izabrane športsko-rekreativne djelatnosti.

Športovi: Teoretski dio (šport i njegovo mjesto i položaj u fizičkoj kulturi Praktični dio: stavovi i tehnika kretanja, usavršavanje pokreta: uočavanje pogrešaka. Povećanje motoričkih sposobnosti, povezivanje elemenata u cjelovitost ekonomičnog kretanja. Upotreba opreme, sprava, pomagala. Sportske igre: rukomet, nogomet, odbojka, košarka. Značaj igre, pravila i suđenje. Tehnika kretanja u mjestu i kretanju, taktika igre u napadu i obrani, protunapad, indiviudalna i kolektivna taktika, te igra. Elementi klasičnih i modernih plesnih oblika I narodni plesovi (izbor). Natjecajnja. Sudjelovanje u fakultetskim, međufakultetskim i ostalim prigodnim natjecanjima.


69





___________________

Komentari

Obveze studenata

Studenti su obvezni redovito pohađati nastavu (80% prisutnosti na nastavi), aktivno sudjelovati u radu izvršavanjem postavljenih zadataka.


Pohađanje nastave

1 Aktivnost u nastavi

Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit




Portfolio


Ispit se na ovom kolegiju ne polaže, nego se dobiva potpis u Indeks.


Nema.


Nema.






70

Opće informacije

Nositelj predmeta doc. dr. sc. Melita Aleksa Varga

Naziv predmeta Fonetika i fonologija mađarskog jezika



Godina 1.


Ciljevi predmeta

Ciljevi kolegija su upoznati studente s mađarskim fonetskim i fonološkim sustavom, objasniti njegove principe djelovanja. Uz pomoć prikaza konkretnih problema, upoznati studente s metodama i postupcima ovladavanja fonetskim sustavom mađarskog jezika kao i metodama proučavanja suvremene fonetike i fonologije. Na vježbama iz fonetike cilj je usvojiti pravilan izgovor mađarskih glasova te kroz razne fonološke vježbe ovladati širokim spektrom i posebnostima mađarskog sustava otvornika i udvojenih zatvornika.


Nema.


Nakon uspješno završenog kolegija studenti će moći definirati pojam fonetike i fonologije i opisati osnovne značajke tih grana jezikoslovlja; opisati mađarski fonološki sustav; prepoznati izgovorne razlike unutar skupina otvornika i zatvornika; opisati glasovne promjene koje nastaju pri izgovoru; definirati dinamičnu fonologiju, opisati i objasniti na primjerima njezina glavna pravila; navesti tipove osnova u mađarskom jeziku i glasovne promjene prilikom dodavanja nastavaka. Studenti će nakon rada na vježbama biti u mogućnosti pravilno izgovarati mađarske glasove.

Sadržaj predmeta

Uvod u problematiku fonetike i fonologije. Fonem, fon, alofon. Fonološki sustav suvremenoga mađarskoga standardnog jezika. Pismo i govor kao dva pojavna oblika jezika, predmeti istraživanja fonetike i fonologije i njihovo mjesto među ostalim gramatičkim disciplinama, povijest mađarske fonetike i fonologije; fonetski opis: zvuk i glas, fiziološke osnove govora, artikulacijska i akustička fonetika, distinktivna obilježja fonema, kombinatorika; glas i njegov zapis. Organi koji sudjeluju u nastajanju glasa i proces nastajanja glasa. Izgovor mađarskih zatvornika i njihova razlikovna obilježja. Izgovor mađarskih otvornika i njihova razlikovna obilježja. Paradigmatski sustav fonema mađarskog jezika. Zamjene glasova. Vrste jednačenja glasova. Osnove dinamične fonologije, utvrđivanje pravila. Suprasegmentalni elementi. Tipovi osnova riječi u mađarskom jeziku. Promjene prilikom dodavanja nastavaka. Osnove fonologije mađarske rečenice: akcent(i) u rečenici, intonacija, ostala suprasegmentalna obilježja (jačina, pauze, tempo, ritam); usporedba hrvatskoga i mađarskoga glasovnog sustava i osnovnih fonoloških pravila, komparativna fonologija hrvatske i mađarske rečenice (glavne sličnosti i razlike). Na temelju raznih fonoloških vježba usvajanje pravilnog izgovora glasova.


X predavanja seminari i radionice



Komentari


71

Obveze studenata

Redovito prisustvovanje nastavi (80% prisutnost na nastavi – uvjet za potpis), aktivno sudjelovanje u nastavi, izrada zadataka na nastavi i izvan nje.


Pohađanje nastave

0,5 Aktivnost u nastavi

2 Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

1,5 Usmeni ispit Esej Istraživanje



Portfolio


Konačna ocjena proizlazi iz sljedećih elemenata: izvršavanje postavljenih zadataka na nastavi i izvan nje – 60% bodova pismeni ispit – 40 % bodova.


Gósy Mária: Fonetika, a beszéd tudománya, Osiris Tankönyvkiadó, Budapest, 2004 Kassai Ilona: Fonetika. Nemzeti Tankönyvkiadó, Budapest, 2005. (könyvtár) Pannon Enciklopédia. Magyar nyelv és irodalom. Dunakanyar Kiadó. Budapest. 2000; 86-87.p.; 122-123.p. Vuletić, Branko. Lingvistika govora. Zagreb: FFPress, 2007.


Kassai Ilona: A fonetikai háttér. In: Kiefer Ferenc szerk.: Strukturális magyar nyelvtan I. Fonológia. Bp., 1994. 581–665. Siptár Péter (szerk.), Szabálytalan fonológia. Bp., 2001. Szilágyi N. Sándor, Világunk, a nyelv. Bp., 2000. 11–73. Telegdi Zsigmond, Fonetika. Fonológia. In: Bevezetés az általános nyelvészetbe. Bp. 129–139.


Naslov Broj primjeraka Broj studenata Lingvistika govora 4 20

Fonetika, a beszéd tudománya 4 20 Fonetika 4 20

Pannon Enciklopédia. Magyar nyelv és irodalom

2 20




72

Opće informacije


Naziv predmeta Uvod u znanost o književnosti



Godina 1.


OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Cilj je predmeta objasniti pojam književne znanosti, prikazati različite škole teorije književnosti od početka do danas s posebnim naglaskom na važnije sastavnice književnosti: na autora, teksta i čitatelja. Kolegij daje uvid i u kontekstulni okvir književnosti, u percepciju i recepciju.


Nema.


Nakon uspješno završenog kolegija, studenti će moći opisati osnovne značajke i obilježja književnog sustava, te određene pravce i grane znanosti; moći će utvrditi pojedine razlike i sličnosti između njihovih metoda. Biti će u mogućnosti pratiti osnovnu književno-znanstvenu logiku i terminologiju.

Sadržaj predmeta

Osnovni okvir književnosti. Povijest i književna terminologija. Književne vrste i njezine primjene. Povijesne promjene: namjera autora, autorska prava. Povijest knjige. Tekstualno-filološki problemi. (Post)moderni oblici. Knjižnice i pravila evidentiranja. Retoričke i stilske značajke književnog izražavanja. Participacija autora i čitatelja.




___________________

Komentari

Obveze studenata

Studenti pišu dva kolokvija na kojima se provjerava primjena usvojenih znanja i polažu usmeni ispit.


Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit


Projekt Kontinuirana 1 Referat Praktični rad


73

provjera znanja

Portfolio


Konačna ocjena proizlazi iz sljedećih elemenata: usmeni ispit – 50% bodova kolokviji - 50% bodova.


Zdenko Škreb −Ante Stamać: Uvod u književnost,Globus, Zagreb, 1998. Irodalom, irodalomtudomány, irodalomi elemzés, {meki.niif.hu/05400/05477/05477.pdf} Lábadi Zsombor: Irodalom, beszéd, szöveg. Pragma-Huncro. Osijek, 2011.


Milivoj Solar: Teorija književnosti, Školska knjiga, Zagreb, 1998. Bókay Antal: Irodalomtudomány a modern és a posztmodern korban. Osiris Kiadó, Budapest, 1997. Bevezetés a régi magyar irodalom filológiájába (ur.Hargittay Emil), Universitas Kiadó, Budapest, 2003. 9-22. A magyar irodalom filológiája, {http://www.tankonyvtar.hu/konyvek/magyar-irodalom/magyar-irodalom-081028-108} Irodalmi fogalmak kisszótára (ur.Bárdos László, Szabó B. István, Vasy Géza), Korona Kiadó, Budapest, 1996.


Naslov Broj primjeraka Broj studenata Bevezetés a régi magyar irodalom

filológiájába 4 20

Irodalom, irodalomtudomány, irodalomi elemzés

4 20

Irodalom, beszéd, szöveg 4 20




74

Opće informacije





Godina 1.


OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Cilj je ovog kolegija upoznati studente sa strukturom i osnovama pisanja eseja. Studenti uče temeljne značajke jezika struke.


Nema.


Nakon uspješno završenog predmeta student će moći opisati i razlikovati različite vrste i dijelove eseja napisati uvodni odlomak koji sadrži uvodnu rečenicu, definiciju, hipotezu i pregled argumentirati hipotezu i napisati potpore (u bilješkama) napisati kratak zaključak s eventualnom preporukom/vlastitim mišljenjem opisati predmet studija i discipline od kojih se sastoji objasniti i opisati određeno područje struke .

Sadržaj predmeta

Studenti uče o planu i dijelovima eseja. Govori se o argumentima i argumentnim potporama te razlikovanju između jakih i slabih potpora. Uči se o postizanju kohezije putem diskursnih obilježivača. Diskutira se o pouzdanosti i točnost podataka na internetskim stranicama te mogućim predrasudama. Također, govori se o različitim vrstama tekstova i jezičnim obilježjima različitih diskursa. Naglasak se stavlja na vježbe čitanja i govorenja, a provode se na tekstovima koji se odnose na izabrani studij. Izbor tekstova načinjen je u skladu s nastavnim planom pojedinih odsjeka i sadržajima određenih kolegija. Govori se o prepoznavanju značenja iz konteksta, uče se kolokacije svojstvene za različita područja znanosti. Diskutira se o kulturološkim razlikama.





___________________

Komentari

Obveze studenata



75


Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit




Portfolio













76

Opće informacije


Naziv predmeta Moderna mađarska književnost i kultura 1.



Godina 1.


OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Kolegij Moderna mađarska književnost i kultura 1. upoznaje studente s općim stanjem suvremene kulture u Mađarskoj, s osnovnim pojmovima, strujanjima i karakteristikama moderne mađarske književnosti i kulture, vremenskim i postornim aspektima kulturne i književne suvremenosti. Kolegij se pretežno bavi književnošću, ali osim nje obuhvaća i druga područja umjetnosti vezana uz nju (multimedije, film, kazalište). Studenti se upoznaju s izvanknjiževnim temeljima suvremene mađarske književnosti, pojmovima „visoke“, popularne i trivijalne književnosti (s posebnim osvrtom na hrvatsku književnost) te njihovim međusobnim vezama i utjecajima.


Nema.


Studenti će moći: - dati opći pregled mađarske književnosti i kulture - vladati terminologijom moderne mađarske književnosti, kulture - razumjeti pojmove, sadržaje, strujanja i karakteristika moderne mađarske književnosti i kulture - prepoznati sličnosti i razlike u obilježjima europske i mađarske književnosti i kulture - razlikovati rodove, žanrove i podžanrove te prepoznati njihovih prepletanja.

Sadržaj predmeta

- upoznavanje sa sadržajem kolegija, literaturom, načinom rada, ocjenjivanja i vrednovanja - pojam kulture, karakteristične crte mađarske kulture - modernizam u svjetskoj i u mađarskoj kulturi i književnosti - osnovne povijesne i teorijske odrednice moderne mađarske književnosti - književnost i film, kazalište, multimedija





___________________

Komentari

Obveze studenata



77


Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

1.5 Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

Usmeni ispit 2.5 Esej Istraživanje



Portfolio




Kósa László (szerk.), Magyar művelődéstörténet. 10. fejezet. Osiris Kiadó, Budapest, 2006. Medve A. Zoltan, Tradicija, jezik, pripovijedanje. MH, Osijek, 2008. (uvodna poglavkja) Beáta Thomka, Oblikovanja. In Stjepan Lukač – Jolán Mann - Neven Ušumović (prired.), Zastrašivanje strašila. Zagreb, Naklada MD, 2001., str. 5.-10.Gintli Tibor (főszerk.), Magyar irodalom. Akadémiai Kiadó, Budapest, 2010.


Gintli Tibor (főszerk.), Magyar irodalom. Akadémiai Kiadó, Budapest, 2010. Gintli Tibor – Schein Gábor, Az irodalom rövid története, II. Jelenkor Kiadó, Pécs, 2007. Grendel Lajos, A modern magyar irodalom története. Kalligram, Pozsony, 2010.Kulcsár Szabó Ernő, A magyar irodalom története 1945-1991. Argumentum, Budapest, 1993. Kulcsár Szabó Ernő, A magyar irodalom története 1945-1991. Argumentum, Budapest, 1993. Szegedy-Maszák Mihály – Veres András (szerk.), A magyar irodalom történetei III. Budapest, Gondolat Kiadó, 2007.


Naslov Broj primjeraka Broj studenata Magyar művelődéstörténet 4 20

Tradicija, jezik, pripovijedanje 4 20 Zastrašivanje strašila 4 20




78

Opće informacije


Naziv predmeta Morfologija mađarskog jezika 1.



Godina 2.


Ciljevi predmeta

Cilj kolegija je upoznati studente s trima osnovnim područjima morfologije: s deklinacijama i konjugacijama, tvorbom riječi i slaganjem riječi, koja će se prikazati najprije kroz vezu sa sintaksom i morfologijom, a onda kroz vezu fonologije i morfologije. Na vježbama iz morfologije cilj je na konkretnim primjerima pravilno odrediti oblike riječi te pravilno tvoriti nove oblike na temelju usvojenih znanja na predavanjima.


Nema.


Nakon uspješno završenog kolegija, studenti će moći definirati pojam morfologije i navesti vrste morfema u mađarskom; objasniti funkcije morfema i teorije o njihovom razlikovanju; razlikovati različite tipove morfema i opisati njihov povijesni razvoj; navesti vrste riječi u mađarskom jeziku; objasniti načine rastavljanja riječi; pojasniti ograničenja distribucijske analize; razlikovati osnovu od nastavka; objasniti razliku infleksijskog i derivacijskog morfema te njihove važnosti u morfologiji; navesti pravila u poretku morfema i vrste osnova; nabrojati zatvorene i otvorene razrede tipova osnova; objasniti pojam otvaranja osnova; obrazložiti vezu sintakse i morfologije; na primjeru tvorbe riječi objasniti vezu izrade rječnika i morfologije. Kroz vježbe na konkretnim primjerima studenti će moći samostalno tvoriti točne oblike imenskih riječi i glagola te morfološkim sredstvima tvoriti nove riječi.

Sadržaj predmeta

Pojam i vrste morfema. Teorije vezane uz razlikovanje morfema. Funkcije morfema. Pravila o povezivanju morfema. Povijesni razvoj osnovnih tipova morfema (osnova, interfiks, infiks i nastavak). Sustav vrsta riječi u modernom mađarskom jeziku. Problemi rastavljanja riječi. Ograničenja distribucijske analize. Nastavci (afiksi). Osnova i nastavak. Granice tipova morfema-nastavaka. Gramatički znak i sufiks. Infleksijski i derivacijski morfem. Pravila o poretku morfema. Padežni sufiksi. Padežni sufiksi u odnosu na hrvatske padežne nastavke. Trojno izražavanje smjera u mađarskom jeziku. Vrste osnova. Zatvoreni i otvoreni razredi tipova osnova. Otvorne osnove. Veza sintaksa i morfologije (relacijske veze). Rječnik i morfologija-tvorba riječi. Razlika određene i neodređene glagolske promjene. Konjugacija glagola na -ik. Promjena postpozicija po osobama. Komparacija pridjeva i priloga načina. Na vježbama se na konkretnim primjerima i rješavanju zadataka na nastavnim listićima primjenjuju spoznaje usvojene na predavanjima te se usvajaju metode kojima se služimo prilikom uporabe raznih morfema.






79

Komentari

Obveze studenata

Redovito prisustvovanje nastavi (70% prisutnost na nastavi – uvjet za potpis), aktivno sudjelovanje u nastavi, izrada zadataka, pisanje dva kolokvija.


Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit




Portfolio


Konačna ocjena proizlazi iz sljedećih elemenata: Kontinuirana provjera znaja (kolokviji) – 50 % bodova pismeni ispit – 50 % bodova


Keszler Borbála (szerk.), Magyar grammatika. Bp., 2000. Kiefer Ferenc: Alaktan. In: A magyar nyelv kézikönyve. Szerk. Kiefer Ferenc–Siptár Péter. Akadémiai Könyvkiadó, Bp., 2003. 185–204. Mai magyar nyelvi gyakorlatok I. (Szóalak-, szófaj-, szószerkezet-, mondattan) Szerk. Balogh Judit. Bp., 1994.


Kenesei István: Szavak, szófajok, toldalékok. In: Strukturális magyar nyelvtan 3. Morfológia. Szerk. Kiefer Ferenc, Akadémiai Könyvkiadó, Bp., 2000. 75–135. Kiefer Ferenc: A ragozás. In: Strukturális magyar nyelvtan 3. Morfológia. Szerk. Kiefer Ferenc, Akadémiai Könyvkiadó, Bp., 2000. 569–619. Pannon Enciklopédia. Magyar nyelv és irodalom. Dunakanyar Kiadó. Budapest. 2000; 90-106. T. Somogyi Magda, Toldalékrendszerezésünk vitás kérdései. Tinta Könyvkiadó, 2000


Naslov Broj primjeraka Broj studenata Magyar grammatika 4 20

Alaktan 4 20 Mai magyar nyelvi gyakorlatok I. 2 20




80

Opće informacije





Godina 2.


OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Cilj je ovog kolegija samostalno pisanje eseja, sa svim njegovim sastavnim dijelovima, na engleskom jeziku. Rad na stručnim tekstovima treba studentima omogućiti uporabu jezika struke.


Nema.


Nakon uspješno završenog predmeta student će moći napisati esej u cijelosti tekst jezično i logički povezati koristeći različite tipove diskursnih obilježivača sudjelovati u diskusijama i koristiti izraze kojima izražava svoje prijedloge, slaganje ili neslaganje objasniti i opisati određeno područje struke koristeći se pri tome karakterističnim vokabularom.

Sadržaj predmeta

U prvom dijelu kolegija naglasak je stavljen na vještine važne za pisanje eseja: registar, nominalizacija, izražavanje modalnosti, navođenje literature. Govori se o glagolima koji se koriste u citiranju i parafraziranju te o metodama razvijanja odlomaka. U drugom se dijelu kolegija govori o globalnom ispitivanju teksta te kritičkom čitanju. Ukazuje na razlike između činjenica i mišljenja. Studenti koriste raznovrsne jezične strukture za izražavanje vlastitog mišljenja o različitim vrstama tekstova, identificiraju se i uče se tehnike uvjeravanja sugovornika. Slušaju se tekstovi, predviđaju i identificiraju glavni fokusi, zapisuju najvažniji podatci. Proširuje se vokabular iz područja jezika struke.





___________________

Komentari

Obveze studenata




81

Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit




Portfolio













82

Opće informacije


Naziv predmeta Moderna mađarska književnost i kultura 2.



Godina 2.


OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Upoznati studente s razdobljima i vodećim rodovima te žanrovima moderne mađarske književnosti; s općim strujanjima i individualnim kanonima autora epike, lirike i drame; s društvenom, estetskom, filozofskom i kulturološkom pozadinom epohe. Na temelju kniževnih tekstova analizirati djela, ukazati na prirodu i uzroke zajedničkih karakteristika i raznolikosti suvremene mađarske književnosti.


Nema.


Studenti će moći: - vladati terminologijom moderne mađarske književnosti - prepoznati tematske i stilske oznake književnih djela epohe - samostalno analizirati književnih djela moderne mađarske književnosti - razumjeti pozadine glavnih kulturoloških i književnih tendencija epohe - imati pregled o djelima i „ars poeticama“ autora.

Sadržaj predmeta

- upoznavanja s kolegijem, literaturom, načinom rada, ocjenjivanja i vrednovanja - opći pregled prethodnica suvremene mađarske književnosti - karakteristike i najvažniji autori te djela „moderne“ književnosti: Füst Milán, Márai Sándor, Déry Tibor, Mészöly Miklós, Mándy Iván, Ottlik Géza, Örkény István; Pilinszky János, Weöres Sándor, Nemes Nagy Ágnes. - opći pregled suvremenog razdoblja mađarske književnosti s težištem na vodećem žanru, na proznim djelima mađarske književnosti





___________________

Komentari

Obveze studenata

- aktivno sudjelovanje u nastavi - referat - položen usmeni ispit


83


Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

1 Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit



Referat 1 Praktični rad

Portfolio


Konačna ocjena proizlazi iz sljedećih elemenata: aktivnost na nastavi: 25% bodova referat: 25% bodova usmeni ispit: 50% bodova.


Kappanyos András, A magyar irodalom képes atlasza. Holnap Kiadó, Budapest, 2008. Grendel Lajos, A modern magyar irodalom története. Kalligram, Pozsony, 2010. Vasy Géza, Az 1945 utáni magyar irodalom alkotói. Korona Kiadó, Budapest, 2000.


László Bengi, Književna javnost i kanonizacijske težnje u nedavnoj povijesti mađarske književnosti. In Kolo, 3-4./2008. Gintli Tibor (főszerk.), Magyar irodalom. Akadémiai Kiadó, Budapest, 2010. Gintli Tibor – Schein Gábor, Az irodalom rövid története, II. Jelenkor Kiadó, Pécs, 2007. Grendel Lajos, A modern magyar irodalom története. Kalligram, Pozsony, 2010. Kulcsár Szabó Ernő, A magyar irodalom története 1945-1991. Argumentum, Budapest, 1993. Szegedy-Maszák Mihály – Veres András (szerk.), A magyar irodalom történetei III. Budapest, Gondolat Kiadó, 2007.


Naslov Broj primjeraka Broj studenata A magyar irodalom képes atlasza 4 20

A modern magyar irodalom története 4 20 Az 1945 utáni magyar irodalom alkotói 4 20




84

Opće informacije


Naziv predmeta Morfologija mađarskog jezika 2.



Godina 2.


Ciljevi predmeta

Cilj kolegija je upoznati studente s trima osnovnim područjima morfologije: s deklinacijama i konjugacijama, tvorbom riječi i slaganjem riječi, koja će se prikazati najprije kroz vezu sa sintaksom i morfologijom, a onda kroz vezu fonologije i morfologije. Na vježbama izmorfologije cilj je na konkretnim primjerima pravilno odrediti oblike riječi te pravilno tvoriti nove oblike na temelju usvojenih znanja na predavanjima.


Uspješno položene Jezične vježbe mađarskog jezika 1. Jezične vježbe mađarskog jezika 2.


Nakon uspješno završenog kolegija, studenti će moći definirati pojam promjene riječi i razlikovati promjene imenskih riječi i glagola te samostalno primijeniti znanja na konkretnim primjerima. Moći će samostalno tvoriti nove riječi određenim formantima, te odrediti vrstu riječi. Moći će samostalno tvoriti složenice različitih tipova. Moći će samostalno i pravilno kombinirati i tvoriti sintagme po principu sročnosti. Kroz vježbe na konkretnim primjerima studenti će moći samostalno tvoriti točne oblike imenskih riječi i glagola te morfološkim sredstvima tvoriti nove riječi.

Sadržaj predmeta

Pojam i sustav tvorbe riječi u mađarskom jeziku. Infleksijski sufiks (pojam i uporaba). Formanti glagolskih pridjeva. Pridjevske konstrukcije s obveznim proširenjima. Formanti za tvorbu imenica, pridjeva, glagola, priloga, glagolskih priloga i pridjeva. Pravilan položaj formanta u riječi i pravilan poredak u odnosu na ostale sufikse. Pojam i načini slaganja riječi (endocentrički, egzocentrički i neovisni spojevi riječi). Tipologija mađarskih složenica. Osnovne karakteristike složenica s deverbalnom osnovom. Zavisne složenice s jednakim sastavnicama.





Komentari

Obveze studenata

Redovito prisustvovanje nastavi (70% prisutnost na nastavi – uvjet za potpis), aktivno sudjelovanje u nastavi, izrada zadataka, pisanje dva kolokvija.



85

Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit




Portfolio


Konačna ocjena proizlazi iz sljedećih elemenata: Kontinuirana provjera znanja (kolokviji) – 50 % bodova pismeni ispit – 50 % bodova


Keszler Borbála (szerk.), Magyar grammatika. Bp., 2000. Kiefer Ferenc: Alaktan. In: A magyar nyelv kézikönyve. Szerk. Kiefer Ferenc–Siptár Péter. Akadémiai Könyvkiadó, Bp., 2003. 185–204. Mai magyar nyelvi gyakorlatok I. (Szóalak-, szófaj-, szószerkezet-, mondattan) Szerk. Balogh Judit. Bp., 1994.


Kenesei István: Szavak, szófajok, toldalékok. In: Strukturális magyar nyelvtan 3. Morfológia. Szerk. Kiefer Ferenc, Akadémiai Könyvkiadó, Bp., 2000. 75–135. Kiefer Ferenc: A ragozás. In: Strukturális magyar nyelvtan 3. Morfológia. Szerk. Kiefer Ferenc, Akadémiai Könyvkiadó, Bp., 2000. 569–619. Pannon Enciklopédia. Magyar nyelv és irodalom. Dunakanyar Kiadó. Budapest. 2000; 90-106. T. Somogyi Magda, Toldalékrendszerezésünk vitás kérdései. Tinta Könyvkiadó, 2000


Naslov Broj primjeraka Broj studenata Magyar grammatika 4 20

Alaktan 4 20 Mai magyar nyelvi gyakorlatok I. 2 20




86

Opće informacije





Godina 2.


OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Cilj je kolegija samostalno pisanje izvještaja o provedenom istraživanju te usmena prezentacija tijeka i rezultata provedenog istraživanja. Nastavak rada na jeziku struke omogućuje opis i tumačenje određenog područja na engleskom jeziku.


Nema.


Nakon uspješno završenog predmeta student će moći postaviti problem, sastaviti sasvim jednostavan upitnik, provesti mini anketu te napisati izvještaj o

provedenom istraživanju koristiti se vokabularom karakterističnim za navedenu vrstu pismenog izražavanja prezentirati provedeno istraživanje koristeći se odgovarajućim jezičnim izrazima te različitim

vizualnim pomagalima objasniti i opisati određeno područje struke.

Sadržaj predmeta

U prvom se dijelu kolegija govori o strukturi izvještaja te o vokabularu i kolokacijama karakterističnim za tu vrstu pismenog izražavanja. Usvajaju se jezični izrazi i prezentacijske vještine potrebne za usmeni prikaz provedenog istraživanja na engleskom jeziku. U drugom se dijelu govori o morfološkom ustroju engleskog jezika te o leksičkim i gramatičkim posebnostima jezika struke.





___________________

Komentari

Obveze studenata




87

Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit




Portfolio


Studenti dobivaju ocjenu na osnovi dva kolokvija koji polažu tijekom semestra (90%) te redovitog pohađanja nastave i zalaganja (10%). Studenti koji ne polože ispit putem kolokvija pristupaju pismenom i usmenom ispitu.











88

Opće informacije


Naziv predmeta Klasična mađarska književnost i kultura 1.



Godina 3.


OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Cilj je kolegija prenijeti osnovne spoznaje s područja mađarske književnosti klasicizma i romantizma. Upoznati okruženje, strukturu i povijesne mijene u književnosti. Upoznati se s uzorcima autorova života i opusa te vrste tekstova i metode razumijevanja tekstova.


Nema.


Po završetku kolegija, student će ovladati osnovnim saznanjima o autorima i reprezentativnim djelima 18. stoljeća te ista djela znati detaljno analizirati prema utvrđenim metodama; primijenit će saznanja o svjetonazorima ranog romantizma i klasicizma; primijeniti osnovne pojmove i zaključke utvrđene o smjerovima i književnim spoznajama ranog romantizma i klasicizma; moći će detektirati i primijeniti saznanja o osnovnim ideološkim sustavima spomenutog razdoblja.

Sadržaj predmeta

Prosvjetiteljstvo i modernizam. Problematika godine 1772. kao prijelomne godine za početak razdoblja i osnovna pitanja ostalih periodizacijskih modela. Književne spoznaje o mađarskom prosvjetiteljstvu i aspekt povijesne kritike razdoblja. Pitanja o ukusima u povijesnim razdobljima. Književna obnova u svjetlu emocionalnosti. Bessenyei György i njegovi prijatelji pjesnici. Lirika prosvjetiteljstva prije Csokonaija. Obnova pjesništva. Pitanje jezika. Promjena funcije mađarske drame. Škola i kazalište. Rođenje mađarskog romana. Kármán József i suvremenici. Csokonai Vitéz Mihály i njegovi prijatelji pjesnici. Devedesete: kontinuitet ili prevrat? Procesi u mađarskom klasicizmu i romantizmu (jezična obnova, književne prepirke, književni krugovi) i važniji autori: Kazinczy, Berzsenyi, Kölcsey, Vörösmarty, Petőfi.





___________________

Komentari

Obveze studenata

Kolokvij, ocjena iz seminara, aktivno sudjelovanje na nastavi, položen pismeni ispit.



89

Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

1 Seminarski rad


Pismeni ispit




Portfolio


Konačna ocjena proizlazi iz sljedećih elemenata: aktivnost na nastavi - 25% bodova seminarski rad – 25% bodova usmeni ispit - 50% bodova.


Nagy Imre, Ágistól Bánkig. A dramaturgia nyelve és a nyelv dramaturgiája. 2001. Guglielmo Cavallo, Roger Chartier (szerk.), Az olvasás kultúrtörténete a nyugati világban. 2000. Szauder József, Az éj és a csillagok. 1980. Bíró Ferenc, A felvilágosodás korának magyar irodalma. Bp., 1994.


Csetri Lajos, Nem sokaság hanem lélek. Berzsenyi-tanulmányok. Bp. Szépirodalmi, 1986. Horváth János, A nemzeti klasszicizmus irodalmi ízlése (in: H.J.: Tanulmányok. Bp., 1956. 272-458. Dávidházi Péter, „Per passivam resistentiam.”Bp., 1998. 29-51. Németh G. Béla (szerk.), Forradalom után — kiegyezés előtt. Bp., 1988. 79-99. Dávidházi Péter. Hunyt mesterünk. Arany János kritikusi öröksége. Bp., 1992. 73-111., 185-190. Németh G. Béla (szerk.), Az el nem ért bizonyosság. Bp., 1972. Horváth Károly (szerk.), Madách-tanulmányok. Bp., 1978. 133-164. Imre László, A magyar verses regény. Bp., 1990. Bíró Ferenc, A felvilágosodás korának magyar irodalma. Bp., 1994. Csetri Lajos, Egység vagy különbözőség? Bp., Akadémiai, 1990. Debreczeni Attila, Csokonai, az újrakezdések költője. 1993. Rohonyi Zoltán, "Úgy állj meg itt pusztán": Közelítés XIX. századi irodalmunkhoz: Tanulmányok és esszék. Bp., Balassi, 1996.


Naslov Broj primjeraka Broj studenata Ágistól Bánkig. 4 20

Az olvasás kultúrtörténete a nyugati világban. 4 20 Az éj és a csillagok 4 20

A felvilágosodás korának magyar irodalma 4 20




90

Opće informacije

Nositelj predmeta doc. dr. sc. Éva Fancsaly

Naziv predmeta Sintaksa mađarskog jezika 1.



Godina 2.


Ciljevi predmeta

Upoznati se s rečeničnim konstrukcijama, tradicionalnim i modernim teorijskim pitanjima jednostavnih i složenih rečenica. Na vježbama je cilj primijeniti usvojena znanja na konkretnim primjerima.


Nema.


Nakon uspješno završenog kolegija studenti će moći: klasifikacirati rečenice na osnovi njezine strukture; opisati strukturu jednostavne rečenice, rastavnih i nerastavnih zavisnih dijelova rečenice, složene rečenice, glavne značajke zavisno složenih rečenica. Moći će nabrojati osnovne funkcionalne sastavnice zavisno složenih rečenica, definirati odnosnu riječ i veznik, te opisati razlike među njima. Moći će objasniti poredak zavisnih rečenica i definirati kategorizacijsku zavisnost. Moći će opisati strukturu jednostavnih rečenica, rastavnih i nerastavnih zavisnih dijelova rečenice. Nadalje će moći definirati neutralne i neneutralne rečenice, nabrojati i opisati glavne značajke neutralnih rečenica; prepoznati i definirati pojam regenta, refleksije, slobodne dopune glagolskog modifikatora i predikata.

Sadržaj predmeta

Klasifikacija rečenica na osnovi njihove strukture. Struktura jednostavne rečenice i rastavnih i nerastavnih zavisnih dijelova rečenice. Struktura složene rečenice. Zavisno složene rečenice i funkcionalne sastavnice zavisno složenih rečenica. Odnosna riječ. Veznik. Poredak zavisnih rečenica. Kategorizacijska zavisnost. Neutralne i neneutralne rečenice. Neutralne rečenice. Regent, refleksija, slobodna dopuna, glagolski modifikatori, predikat. Na vježbama se na konkretnim rečenicama uvježbavaju sadržaji koji se usvajaju na predavanjima tradicionalnom i generativno-transformacijskom metodom.





Komentari

Obveze studenata

Redovito prisustvovanje nastavi (80% prisutnost na nastavi – uvjet za potpis) i aktivno sudjelovanje u nastavi, izvršavanja postavljenih zadataka na nastavi i izvan nje.


91


Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

2 Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit




Portfolio


Konačna ocjena proizlazi iz sljedećih elemenata: izvršavanje zadataka na nastavi i izvan nje – 70 % bodova pismeni ispit – 30 % bodova.


É. Kiss Katalin: Mondattan. In: A magyar nyelv kézikönyve. Szerk. Kiefer Ferenc–Siptár Péter. Akadémiai Könyvkiadó, Bp., 2003. 205–242. K. Balogh Judit (szerk.), Mai magyar nyelvi gyakorlatok. I. Bp., 1998. 98–255. Kálmán László szerk.: Magyar leíró nyelvtan: Mondattan I. Tinta Könyvkiadó, Budapest. 2001. http://budling.nytud.hu/~kalman/arch/konyv01.pdf


Alberti Gábor–Medve Anna: Generatív grammatikai gyakorlókönyv. Magyar transzformációs generatív nyelvészeti elemzések. III. A háttérelmélet. HEFOP Bölcsész Konzorcium, 2006. http://mek.oszk.hu/04800/04892/ É. Kiss Katalin–Kiefer Ferenc–Siptár Péter: Új magyar nyelvtan. Osiris, Budapest, 1998. 17–183. Kálmán László –Trón Viktor: Bevezetés a nyelvtudományba. Tinta, Budapest, 2006. Keszler Borbála (szerk.): Magyar grammatika. Nemzeti Tankönyvkiadó, Bp., 2000. 347–555. Keszler Borbála (szerk.), Mai magyar nyelvi gyakorlatok I. Bp., 1992. 134–275. Kiefer Ferenc szerk.: Strukturális magyar nyelvtan I., Mondattan. Budapest, 1992. Pannon Enciklopédia. Magyar nyelv és irodalom. Dunakanyar Kiadó. Budapest. 2000; 104-120.p. Rácz Endre–Szemere Gyula: Mondattani elemzések. Tankönyvkiadó, Bp., 1972. Szemere Gyula (szerk.), Mai magyar nyelvi gyakorlatok I. Bp., 1989. 53–107.



Mondattan 4 20

Mai magyar nyelvi gyakorlatok 4 20

Magyar leíró nyelvtan: Mondattan I 2 20




92

Opće informacije

Nositelj predmeta doc. dr. sc. Zoltán Medve

Naziv predmeta Prijevodne vježbe 1.



Godina 3.


Ciljevi predmeta

Definirati vrste tekstova. Imenovati i postupiti prema četiri pripremna postupka koja obavljamo prije prijevoda. Grupirati i koristiti sredstva i pomagala za prijevod (rječnici, leksikoni i ostalo). Identificirati specifičnosti pojedinih tekstova. Usvojiti stručnu terminologiju prevođenja i poredbenog jezikoslovlja. Prevoditi jednostavne tekstove na oba jezika.


Nema.


Nakon uspješno završenog kolegija, student će biti u mogućnosti samostalno prepoznati sadržajno jednostavnu vrstu teksta i samostalno ga prevesti. U skladu s vrstom teksta student će moći identificirati potrebna sredstva i pomagala pri prijevodu, skupiti ih i pravilno se služiti njima u procesu prevođenja. Kroz prijevodne vježbe upoznat će se sa stručnom terminologijom prevođenja i poredbenog jezikoslovlja. Usvojiti gramatičke i pravopisne sadržaje poredbenom metodom na zadanim jednostavnim tekstovima i zadatcima. Studenti će biti u mogućnosti prevesti jednostavne tekstove žurnalističkog tipa i stila svakodnevnog govora i pisma.

Sadržaj predmeta

Usvajanje strukture mađarskog jezika kroz vježbe prevođenja na jezično jednostavnim tekstovima različitih žanrova. Prevodeći i formirajući jednostavne tekstove o sebi i svojoj okolini, upoznavanje sa specifičnostima mađarskog jezika u odnosu na hrvatski jezik. Prevode se tekstovi žurnalističkog tipa (novinski članci, obavijesti, natječaji, reklame, brošure i sl.) i svakodnevnog razgovornog tipa (pisma, životopisi i sl.). Svakoj prijevodnoj vježbi prethode zadatci pripreme za prijevod (preliminarno čitanje, vađenje riječi i izrada glosara, sadržajno ciljane vježbe pravopisa i gramatike). Nakon prijevoda, slijede vježbe poredbenog tipa kada se usvajaju i rezimiraju sličnosti i razlike mađarskog i hrvatskog pravopisa i gramatike. Stručna terminologija prevođenja i poredbenog jezikoslovlja obrađuje se prema tematskim cjelinama. Usvaja se pojam pomagala u prijevodu i načini služenja istima. Gramatički sadržaji usmjereni su na jednostavne morfološke zadatke, a iz sintakse se obrađuju samo jednostavne i nezavisno složene rečenice.





Komentari

Obveze studenata

Studenti su obvezni redovito pohađati nastavu (80 % prisutnost na nastavi – uvjet za potpis) kako bi se ocijenile vježbe prijevoda na tekstovima i mogućnost rješavanja problema u simuliranim situacijama. Studenti izrađuju


93

domaće zadatke na kojima se provjerava primjena obrađenih i usvojenih sadržaja.


Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

1 Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit




Portfolio


Konačna ocjena proizlazi iz sljedećih elemenata: izvršavanje zadataka na nastavi i izvan nje – 50 % bodova kontinuirana provjera znanja (testovi) – 50 % bodova.


Ana Lehocki-Samardžić: A fordítástudomány elmélete és gyakorlata, Pragma, Osijek, 2011. Hadrovics-Nyomárkay: Magyar-horvát kisszótár, Akadémiai Kiadó, Budapest, 2003. Hadrovics-Nyomárkay: Horvát-magyar kisszótár, Akadémiai Kiadó, Budapest, 2003.


Banczerowski Janusz: A világ nyelvi képe, Tinta Könyvkiadó, Budapest, 2008. Bart István: EU Fordítóiskola, Corvina, Budapest, 2003. Ernest Barić: Hrvatsko-mađarski i mađarsko-hrvatski rječnik za hrvatske (manjinske) samouprave u Mađarskoj, Hrvatski znanstveni zavod, Pečuh, 2002. Istraživanja, izazovi i promjene u teoriji i praksi prevođenja (ur.: Omazić-Karabalić), Filozofski fakultet J.J.strossmayera, 2008. V.Anić-Ivo Goldstein: Rječnik stranih riječi, Novi liber, Zagreb, 2004. Kaudy Kinga: Fordítás II. Bevezetés a fordítás gyakorlatába. Scholastica, Budapest, 1997. Više autora: Magyar értelmező kéziszótár, Akadémiai Kiadó, Budapest, 1994. Vladimir Anić: Veliki rječnik hrvatskog jezika s pravopisnim priručnikom, Novi liber, Zagreb, 2004.


Naslov Broj primjeraka Broj studenata A fordítástudomány elmélete és gyakorlata 10 20

Magyar-horvát kisszótár 2 20 Horvát-magyar kisszótár 2 20




94

Opće informacije


Naziv predmeta Klasična mađarska književnost i kultura 2.



Godina 3.


OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Cilj je kolegija predati osnovne spoznaje s područja mađarske književnosti klasicizma i romantizma. Upoznati okruženje, strukturu i povijesne mijene u književnosti. Upoznati se s uzorcima autorova života i opusa; vrste tekstova i metode razumijevanja tekstova.


Nema.


Po završetku kolegija, student će moći detaljno analizirati i primijeniti metode analize na pojedinačne autore ili na reprezentativna djela; primijeniti osnovne pojmove i zaključke utvrđene o smjerovima i književnim spoznajama; moći će detektirati saznanja i utjecaj ovog književnog razdoblja na druge.

Sadržaj predmeta

Opći sadržaji o ideološkim i mentalno-povijesnim tendencijama (ideja smrti nacije, pasivni otpor, prosuđivanje činjenica itd.). Pitanja povijesti književnih vrsta: položaj lirike (Arany, Tompa, Vajda); procvat romana (Jókai, Kemény, Mikszáth); problem romana u stihovima. Povijesni razvoj medija i institucija u tom razdoblju. Pitanja estetike tog razdoblja (npr. rasprave o tragikumu). Polemike spomenutog razdoblja (rasprave o materijalizmu, spor Vadrózsa itd.). Pojašnjavanje termina povijesti kritike za to razdoblje. Stajališta pojedinih kritičara (Erdélyi, Gyulai, Greguss, Salamon). Madách i njegov kult. Životno djelo Arany Jánosa i njegov kult. Životno djelo Jókai Móra i njegov kult. Posebno mjesto Kemény Zsigmonda. Mikszáth Kálmán kao romanopisac i novelist.





___________________

Komentari

Obveze studenata

Kolokvij, ocjena iz seminara, aktivno sudjelovanje na nastavi, položen pismeni ispit.


Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

1 Seminarski rad


Pismeni 2 Usmeni ispit Esej Istraživanje


95

ispit



Portfolio


Konačna ocjena proizlazi iz sljedećih elemenata: aktivnost na nastavi - 25% bodova seminarski rad – 25% bodova usmeni ispit - 50% bodova.


Nagy Imre, Ágistól Bánkig. A dramaturgia nyelve és a nyelv dramaturgiája. 2001. Guglielmo Cavallo, Roger Chartier (szerk.), Az olvasás kultúrtörténete a nyugati világban. 2000. Cserti Lajos, Egység vagy különbözőség? Bp., Akadémiai, 1990. Rohonyi Zoltán, "Úgy állj meg itt pusztán": Közelítés XIX. századi irodalmunkhoz: Tanulmányok és esszék. Bp., Balassi, 1996.


Dávidházi Péter, Hunyt mesterünk. Arany János kritikusi öröksége. Bp., 1992. 73-111., 185-190. Németh G. Béla (szerk.), Az el nem ért bizonyosság. Bp., 1972. Horváth Károly (szerk.), Madách-tanulmányok. Bp., 1978. 133-164. Imre László, A magyar verses regény. Bp., 1990. Szegedy-Maszák Mihály, Kemény Zsigmond. Bp., 1989.


Naslov Broj primjeraka Broj studenata Ágistól Bánkig. 4 20

Az olvasás kultúrtörténete a nyugati világban. 4 20 Egység vagy különbözőség? 4 20

"Úgy állj meg itt pusztán": Közelítés XIX. századi irodalmunkhoz: Tanulmányok és

esszék. 4 20




96

Opće informacije

Nositelj predmeta doc. dr. sc. Éva Fancsaly

Naziv predmeta Sintaksa mađarskog jezika 2.



Godina 2.


Ciljevi predmeta

Upoznati se s rečeničnim konstrukcijama, tradicionalnim i modernim teorijskim pitanjima jednostavnih i složenih rečenica. Na vježbama je cilj primijeniti usvojena znanja na konkretnim primjerima.


Nema.


Nakon uspješno završenog kolegija, studenti će moći: nabrojati i definirati rečenične dijelove, te definirati i nabrojati vrste rečeničnih dijelova, opisati razlike strukturalnih tipova rečeničnih dijelova (jednostavni, složeni, nagomilani, višestruki, vezani, udvojeni). Odrediti i definirati vrste predikata i njihov međusobni odnos kroz zavisnu i nezavisnu podređenost, te definirati i primijeniti jednačenje u broju i osobi. Moći će opisati ulogu naglaska i reda riječi u rečenici, objasniti podjelu rečenice na topik i predikat. Definirati unutarnju strukturu predikata. Prepoznati i objasniti ulogu imenskih i pridjevskih konstrukcija u rečenici.

Sadržaj predmeta

Pojam i vrste rečeničnih dijelova. Strukturalni tipovi rečeničnih dijelova (jednostavni, složeni, nagomilani, višestruki, vezani, udvojeni). Struktura rastavnih i nerastavnih zavisnih dijelova rečenice. Predikat i njegove vrste. Subjekt i njegove vrste. Odnos subjekta i predikata: zavisna ili nezavisna podređenost. Jednačenje u broju i osobi. Objekt i njegove vrste. Povezanost objekta i priložne oznake. Jednačenje po određenosti i neodređenosti. Priložne oznake i njihova klasifikacija. Atribut i strukturalni tipovi atributa. Posvojni atribut i problemi izražavanja posvojnosti prilozima. Klasifikacija rečenica prema namjeri izrečenog. Uloga naglaska i reda riječi u rečenici. Red riječi u mađarskim rečenicama. Podjela rečenice na topik i predikat. Na vježbama se na konkretnim rečenicama uvježbavaju sadržaji koji se usvajaju na predavanjima tradicionalnom i generativno-transformacijskom metodom.





Komentari

Obveze studenata

Redovito prisustvovanje nastavi (80% prisutnost na nastavi – uvjet za potpis) i aktivno sudjelovanje u nastavi, izvršavanja postavljenih zadataka na nastavi i izvan nje.



97

Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

2 Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit




Portfolio




É. Kiss Katalin: Mondattan. In: A magyar nyelv kézikönyve. Szerk. Kiefer Ferenc–Siptár Péter. Akadémiai Könyvkiadó, Bp., 2003. 205–242. K. Balogh Judit (szerk.), Mai magyar nyelvi gyakorlatok. I. Bp., 1998. 98–255. Kálmán László szerk.: Magyar leíró nyelvtan: Mondattan I. Tinta Könyvkiadó, Budapest. 2001. http://budling.nytud.hu/~kalman/arch/konyv01.pdf


Alberti Gábor–Medve Anna: Generatív grammatikai gyakorlókönyv. Magyar transzformációs generatív nyelvészeti elemzések. III. A háttérelmélet. HEFOP Bölcsész Konzorcium, 2006. http://mek.oszk.hu/04800/04892/ É. Kiss Katalin–Kiefer Ferenc–Siptár Péter: Új magyar nyelvtan. Osiris, Budapest, 1998. 17–183. Kálmán László –Trón Viktor: Bevezetés a nyelvtudományba. Tinta, Budapest, 2006. Keszler Borbála (szerk.): Magyar grammatika. Nemzeti Tankönyvkiadó, Bp., 2000. 347–555. Keszler Borbála (szerk.), Mai magyar nyelvi gyakorlatok I. Bp., 1992. 134–275. Kiefer Ferenc szerk.: Strukturális magyar nyelvtan I., Mondattan. Budapest, 1992. Pannon Enciklopédia. Magyar nyelv és irodalom. Dunakanyar Kiadó. Budapest. 2000; 104-120.p. Rácz Endre–Szemere Gyula: Mondattani elemzések. Tankönyvkiadó, Bp., 1972. Szemere Gyula (szerk.), Mai magyar nyelvi gyakorlatok I. Bp., 1989. 53–107.



Mondattan 4 20

Mai magyar nyelvi gyakorlatok 4 20

Magyar leíró nyelvtan: Mondattan I 2 20




98

Opće informacije

Nositelj predmeta doc. dr. sc. Zoltán Medve

Naziv predmeta Prijevodne vježbe 2.


Status predmeta izborni predmet

Godina 1.-3.


Ciljevi predmeta

Poredbenom metodom ovladati jezičnom normom materinjeg i stranog jezika. Kroz vježbe prijevoda i vježbe iz poredbenog jezikoslovlja na unaprijed zadanim tekstovima prevoditi tekstove različitih žanrova.


Nema.


Nakon uspješno završenog kolegija, student je u mogućnosti samostalno prepoznati sadržajno složeniju vrstu teksta i samostalno ga prevesti. Primjenom primjerenih sredstava i pomagala pri prijevodu moći će točno prevesti tekstove. Bit će sposoban primjenjivati elektronička i druga pomagala u procesu prevođenja. Samostalno će revidirati grube prijevode i prilagoditi ih jezičnim normama ciljnog jezika. Uočit će gramatičke i pravopisne sličnosti i razlike hrvatskog i mađarskog jezika. Kroz prijevodne vježbe upoznat će se sa stručnom terminologijom prevođenja i poredbenog jezikoslovlja te usvojiti osnovne metode prevoditeljskog rada. Usvojit će gramatičke i pravopisne sadržaje poredbenom metodom na zadanim tekstovima. Bit će u mogućnosti prevesti sadržajno složenije tekstove.

Sadržaj predmeta

Kolegij se nadovezuje na Opće prijevodne vježbe 1. Tekstovi koji se obrađuju su primjeri jednostavne poslovne komunikacije u pisanoj formi (internetsko dopisivanje, narudžbe, oglašavanje, dopisi i sl.). Svakoj prijevodnoj vježbi prethode zadatci pripreme za prijevod. Kroz vježbe poredbenog tipa rezimiraju se sličnosti i razlike mađarskog i hrvatskog pravopisa i gramatike. Gramatički sadržaji su iz morfologije usmjereni su na slaganje riječi (kongruenciju), a iz sintakse na zavisno složene rečenice.




samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad ostalo _________________

Komentari

Obveze studenata

Studenti su obvezni redovito pohađati nastavu (80 % prisutnost na nastavi – uvjet za potpis) kako bi se ocijenile vježbe prijevoda na tekstovima i mogućnost rješavanja problema u simuliranim situacijama. Studenti izrađuju domaće zadatke na kojima se provjerava primjena obrađenih i usvojenih sadržaja.



99

Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

1 Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit




Portfolio




Ana Lehocki-Samardžić: A fordítástudomány elmélete és gyakorlata, Pragma, Osijek, 2011. Hadrovics-Nyomárkay: Magyar-horvát kisszótár, Akadémiai Kiadó, Budapest, 2003. Hadrovics-Nyomárkay: Horvát-magyar kisszótár, Akadémiai Kiadó, Budapest, 2003.


Banczerowski Janusz: A világ nyelvi képe, Tinta Könyvkiadó, Budapest, 2008. Bart István: EU Fordítóiskola, Corvina, Budapest, 2003. Ernest Barić: Hrvatsko-mađarski i mađarsko-hrvatski rječnik za hrvatske (manjinske) samouprave u Mađarskoj, Hrvatski znanstveni zavod, Pečuh, 2002. Istraživanja, izazovi i promjene u teoriji i praksi prevođenja (ur.: Omazić-Karabalić), Filozofski fakultet J.J.strossmayera, 2008. V.Anić-Ivo Goldstein: Rječnik stranih riječi, Novi liber, Zagreb, 2004. Kaudy Kinga: Fordítás II. Bevezetés a fordítás gyakorlatába. Scholastica, Budapest, 1997. Više autora: Magyar értelmező kéziszótár, Akadémiai Kiadó, Budapest, 1994. Vladimir Anić: Veliki rječnik hrvatskog jezika s pravopisnim priručnikom, Novi liber, Zagreb, 2004.


naslov Broj primjeraka Broj studenata A fordítástudomány elmélete és gyakorlata 10 20

Magyar-horvát kisszótár 2 20 Horvát-magyar kisszótár 2 20



284


101

4.1.2. OPIS IZBORNIH PREDMETA

Opće informacije


Naziv predmeta Komunikacijske vježbe 1.



Godina 2.


Ciljevi predmeta

Cilj ovog kolegija je osposobiti studenate za usmenu i pismenu uporabu mađarskog jezika te im pružiti potrebno leksičko i gramatičko znanje za praćenje kolegija na mađarskom jeziku kao i za aktivno sudjelovanje u nastavi studija, također upoznati studente sa strukturom i logikom mađarskog jezika kako bi se mogli kreativno koristiti njime u komunikaciji s izvornim govornicima.


Nema.


Nakon uspješno završenog kolegija studenti će moći uspješno sudjelovati u usmenoj komunikaciji u osnovnim životnim situacijama, slagati proširene i složene rečenice, izraziti se pisano, te pratiti pisani i izgovoreni tekst. Moći će razumjeti tijek misli složenijeg, misaonog teksta, izražavati vlastite misli o svakodnevnim temama te onima vezanima uz studij, osobno zanimanje, posao itd. Bit će u mogućnosti o istim temama napisati opširan, jasan tekst i voditi nevezan razgovor s izvornim govornikom.

Sadržaj predmeta

Kolegij obrađuje komunikacijske teme i situacije, posebno tekstove u razgovornom stilu te književni jezik i publicistički stil. Tijekom semestra obrađuju se različite teme usmeno i pisano, utvrđuje se gramatika s posebnim naglaskom na sintaksi te se obraća pozornost na kreativnu uporabu jezika putem specifičnih usmenih i pismenih vježbi. Intenzivno se koriste autentični audiovizualni materijali. Čitaju se novinski članci i kraća književna djela.





Komentari

Obveze studenata

Studenti su obvezni redovito pohađati nastavu (80 % prisutnost na nastavi – uvjet za potpis), izvršavati zadatke na nastavi i izvan nje.


Pohađanje Aktivnost u 1 Seminarski Eksperimentalni


102





Portfolio




Durst P.: Lépésről lépésre magyarul, Szegedi Tudományegyetem, 2003. Görbe T.-Szita Sz.: Gyakorló magyar nyelvtan, Akadémiai Kiadó Zrt., 2009. Hadrovics L.-Nyomárkay I.: Magyar-Horvát Szótár/Mađarsko-hrvatski rječnik, Akadémiai Kiadó, Budapest, 2003 Hadrovics L.-Nyomárkay I.: Horvát-Magyar Szótár/Hrvatsko.mađarski rječnik, Akadémiai Kiadó, Budapest, 2003 Kiss G.-Molnár I.: Jó szórakozást magyarul!, Molilla Könyv, 2009. Kovácsi Mária: Itt magyarul beszélnek I-II., Nemzeti Tankönyvkiadó, 1999.


Durst Péter: Lépésenként magyarul, Második lépés - Első lépés Tankönyv II. SZTE Hungarológia Központ, 2004. Durst Péter: Lépésenként magyarul. Nyelvtani feladatok haladóknak. SZTE Hungarológia Központ, 2004. Helyesírási kéziszótár, Akadémiai Kiadó, Budapest, 1998.


Naslov Broj primjeraka Broj studenata Lépésről lépésre magyarul 2 10 Gyakorló magyar nyelvtan 2 10


2 10


2 10

Jó szórakozást magyarul! 2 10 Itt magyarul beszélnek I-II. 2 10




103

Opće informacije


Naziv predmeta Komunikacijske vježbe 2.



Godina 2.


Ciljevi predmeta

Cilj kolegija je pružiti studentima potrebno leksičko i gramatičko znanje za praćenje ostalih kolegija na mađarskom jeziku kao i za aktivno sudjelovanje u nastavi studija, također upoznati studente sa strukturom i logikom mađarskog jezika kako bi se mogli kreativno koristiti njime u komunikaciji s izvornim govornicima.


Nema.


Student će nakon uspješno završenog kolegija moći razumjeti tijek misli složenijeg, misaonog teksta, izražavati vlastite misli o svakodnevnim temama te onima vezanima uz studije, osobno zanimanje, posao itd. Bit će u mogućnosti o istim temama napisati opširan, jasan tekst i voditi nevezan razgovor s izvornim govornikom.

Sadržaj predmeta

Kolegij se nadograđuje na Komunikacijske vježbe 1. Tijekom semestra obrađuju se različite teme usmeno i pisano, utvrđuje se gramatika s posebnim naglaskom na sintaksi te se obraća pozornost na kreativnu uporabu jezika putem specifičnih usmenih i pismenih vježbi. Intenzivno se koriste autentični audiovizualni materijali. Čitaju se novinski članci i kraća književna djela.





Komentari

Obveze studenata

Studenti su obvezni redovito pohađati nastavu (80 % prisutnost na nastavi – uvjet za potpis), izvršavati zadatke na nastavi i izvan nje.


Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

1 Seminarski rad

Eksperimentalni rad



104

ispit



Portfolio




Durst P.: Lépésről lépésre magyarul, Szegedi Tudományegyetem, 2003. Görbe T.-Szita Sz.: Gyakorló magyar nyelvtan, Akadémiai Kiadó Zrt., 2009. Hadrovics L.-Nyomárkay I.: Magyar-Horvát Szótár/Mađarsko-hrvatski rječnik, Akadémiai Kiadó, Budapest, 2003 Hadrovics L.-Nyomárkay I.: Horvát-Magyar Szótár/Hrvatsko.mađarski rječnik, Akadémiai Kiadó, Budapest, 2003 Kiss G.-Molnár I.: Jó szórakozást magyarul!, Molilla Könyv, 2009. Kovácsi Mária: Itt magyarul beszélnek I-II., Nemzeti Tankönyvkiadó, 1999.


Durst Péter: Lépésenként magyarul, Második lépés - Első lépés Tankönyv II. SZTE Hungarológia Központ, 2004. Durst Péter: Lépésenként magyarul. Nyelvtani feladatok haladóknak. SZTE Hungarológia Központ, 2004. Helyesírási kéziszótár, Akadémiai Kiadó, Budapest, 1998.


Naslov Broj primjeraka Broj studenata Lépésről lépésre magyarul 2 10 Gyakorló magyar nyelvtan 2 10


2 10


2 10

Jó szórakozást magyarul! 2 10 Itt magyarul beszélnek I-II. 2 10




105

Opće informacije


Naziv predmeta Suvremena mađarska književnost



Godina 1.-3.


OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Upoznati studente s razdobljima i vodećim rodovima te žanrovima i podžanrovima suvremene mađarske književnosti; Opisati situaciju mađarske kulture i književnosti od šezdesetih do devedesetih godina prošloga stoljeća i pozicije od devedesetih godina prošloga stoljeća do danas. Naglasiti najvažnije tematske i/ili stilske jedinice: „jezičnost“, pseudo-povijesni roman, žensko pismo, objektivizacija lirike, društvena usmjerenost u dramaturgiji, ludizam u raznim žanrovima itd. Upoznati studente s problematikom moderne – postmoderne – post-postmoderne. Dotaknuti se sličnosti i razlika između zapadnoeuropske i srednjoeuropske (prije svega mađarske i hrvatske) kulture i književnosti, upoznati studente s mađarskom književnošću izvan Mađarske: u Erdelju i u Vojvodini.


Nema.


Studenti će moći: - vladati terminologijom suvremene mađarske književnosti - prepoznati poetske i retoričke oznake književnih djela epohe - samostalno analizirati književna djela suvremene mađarske književnosti - razumjeti glavne kulturološke i književnih tendencija epohe - opisati pojam popularna, trivijalna i „visoka“ književnost, njihove međusobne veze.

Sadržaj predmeta

Upoznati ars poeticu pojedinih autora (Bodor ádám, Darvasi László, Kovács András Ferenc, Kukorelly Endre, Tolnay ottó, Térey János, Tóth Krisztina).





___________________

Komentari

Obveze studenata

Aktivno sudjelovanje u nastavi, referat, položen ispit



106

Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

0.5 Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit



Referat 0.5 Praktični rad

Portfolio


Konačna ocjena proizlazi iz sljedećih elemenata: aktivnost na nastavi – 25 % bodova referat - 25 % bodova usmeni ispit - 50% bodova.


Grendel Lajos, A modern magyar irodalom története. Kalligram, Pozsony, 2010. Medve A. Zoltan, Tradicija, jezik, pripovijedanje. MH, Organak Osijek, 2008. (neka poglavlja u autorima) Péter P. Müller, Od rituala do medija. MH, Organak Osijek, 2009. (neka poglavlja u autorima)


László Bengi, Književna javnost i kanonizacijske težnje u nedavnoj povijesti mađarske književnosti. In Kolo, 3-4./2008. Gintli Tibor – Schein Gábor, Az irodalom rövid története, II. Jelenkor Kiadó, Pécs, 2007. Medve A. Zoltán, Fejezetek a kortárs magyar prózáról. Pragma, Eszék, 2011. Szegedy-Maszák Mihály – Veres András (szerk.), A magyar irodalom történetei III. Budapest, Gondolat Kiadó, 2007. Zoltán Virág, Odnosi i glasovi u tranziciji. MH, Organak Osijek, 2007.


Naslov Broj primjeraka Broj studenata A modern magyar irodalom története 2 10

Tradicija, jezik, pripovijedanje 2 10

Od rituala do medija 2 10




107

Opće informacije


Naziv predmeta Stara mađarska književnost



Godina 1.-3.


OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Cilj je kolegija prenijeti osnovne spoznaje o srednjovjekovnoj, renesansnoj i baroknoj mađarskoj književnosti na sljedećim poljima: okruženje, struktura i povijesne mijene u književnosti; položaj književnosti u odnosu na ostale suvremene znanstvene sustave; retorička i poetička učenja određenih razdoblja; uzorci autorova života i opusa; vrste tekstova i metode razumijevanja tekstova.


Nema.


Po završetku kolegija, student će ovladati osnovnim saznanjima iz srednjovjekovne, renesansne i barokne mađarske književnosti; moći će pravilno uporabiti terminologiju stare mađarske književnosti; primijeniti saznanja o osnovnim pojmovima, smjerovima i književnim spoznajama o staroj mađarskoj književnosti; detektirati i povezati sustav veza između mađarske i europske književnosti; primijeniti metode proučavanja reprezentativnih književnih vrsta starih mađarskih autora.

Sadržaj predmeta

Kronološki pregled tema s područja stare mađarske književnosti.





___________________

Komentari

Obveze studenata



Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

0.5 Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

1.5 Usmeni ispit Esej Istraživanje


108



Portfolio




Tarnai Andor, Madas Edit (szerk.), Szöveggyűjtemény a régi magyar irodalom történetéhez: Középkor. Tankönyvkiadó, Bp. 1992. Ács Pál, Jankovics József, Kőszeghy Péter (szerk.), Régi magyar irodalmi szöveggyűjtemény, I: Humanizmus. Balassi, Bp., 1998. Jankovics József, Kőszeghy Péter, Szentmártoni Szabó Géza (szerk.), Régi magyar irodalmi szöveggyűjtemény, II: A 16. század magyar nyelvű világi irodalma. Balassi, Bp., 2000. Tarnai Andor, Bitskey István (szerk.), Szöveggyűjtemény a régi magyar irodalom történetéhez: Reneszánsz kor. Tankönyvkiadó, Bp., 1990. Kovács Sándor Iván (szerk.), Szöveggyűjtemény a régi magyar irodalomból, I: Késő-reneszánsz manierizmus és kora barokk – II: Barokk és késő-barokk rokokó. Osiris, Bp., 2000.


-


Naslov Broj primjeraka Broj studenata Szöveggyűjtemény a régi magyar irodalom

történetéhez: Középkor. 2 10

Régi magyar irodalmi szöveggyűjtemény, I: Humanizmus

2 10

Régi magyar irodalmi szöveggyűjtemény, II: A 16. század magyar nyelvű világi irodalma

2 10

Szöveggyűjtemény a régi magyar irodalom történetéhez: Reneszánsz kor.

2 10

Szöveggyűjtemény a régi magyar irodalomból, I: Késő-reneszánsz manierizmus és kora

barokk – II: Barokk és késő-barokk rokokó. 2 10




109

Opće informacije


Naziv predmeta Analiza književnih tekstova 1.



Godina 1.-3.


OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Kolegij je usredotočen na pitanja književno-povijesnih pojmova. Želi pripremiti studente na analizu i korištenje književnih tekstova. Naglašava se aktivno sudjelovanje u stvaranju jezičnih značenja i konteksta književnosti.


Nema.


Nakon uspješno završenog kolegija, student će prepoznati i shvatiti oblike i značenje pojedinih književnih tekstova. Razumjet će osnovna obilježja pojedinih književnih vrsta i žanrova. Ujedno će upoznati i stručnu terminologiju.

Sadržaj predmeta

Što je književnost? Sustav književnih rodova i vrsta. Osnovni pojmovi interpretacije književnosti. Odnos poezije i proze. Jednostovni književni oblici. Segmentacija teksta. Književni tropi. Književne sintagme. Teškoće književne interpretacije i prevođenja.





___________________

Komentari

Obveze studenata

Studenti moraju obavezno pohađati nastavu i položiti usmeni i pismeni ispit.


Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit





110

znanja Portfolio


Konačna ocjena proizlazi iz sljedećih elemenata: pismeni ispit - 50% bodova usmeni ispit - 50% bodova.


Budaváriné Béres Erszébet − Kelecsényi Zoltán, Szövegértés, szövegalkotás. Corvina Kiadó, 1999. Irodalom, irodalomtudomány, irodalomi elemzés (digitalna knjiga) {meki.niif.hu/05400/05477/05477.pdf} Szabó B. István, Irodalmi fogalmak kisszótára A-Zs. Korona Kiadó, Budapest, 2001. Razni tekstovi iz mađarske beletristike (Kosztolányi, Ady, Illyés, Pilinszky, Háy)


László Bengi, Književna javnost i kanonizacijske težnje u nedavnoj povijesti mađarske književnosti. In Kolo, 3-4./2008. Gintli Tibor (főszerk.), Magyar irodalom. Akadémiai Kiadó, Budapest, 2010. Gintli Tibor – Schein Gábor, Az irodalom rövid története, II. Jelenkor Kiadó, Pécs, 2007. Grendel Lajos, A modern magyar irodalom története. Kalligram, Pozsony, 2010. Kulcsár Szabó Ernő, A magyar irodalom története 1945-1991. Argumentum, Budapest, 1993. Szegedy-Maszák Mihály – Veres András (szerk.), A magyar irodalom történetei III. Budapest, Gondolat Kiadó, 2007.


Naslov Broj primjeraka Broj studenata Szövegértés, szövegalkotás 2 10

Irodalmi fogalmak kisszótára A-Zs 2 10




111

Opće informacije


Naziv predmeta Analiza književnih tekstova 2.



Godina 1.-3.


OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Cilj je kolegija pripremiti studente za usvajanje i korištenje temeljnih književnih pojmova. Dati uvid u moderne sustave analize književnosti. Posredovati u upoznavanju konkretnih metoda koje će osposobiti studente za aktivno sudjelovanje u stvaranju značenja.


Nema.


Po završetku studija, student će moći koristit osnovna načela književne interpretacije. Moći će razumjeti i pratiti pojedine razine književnih tekstova na mađarskom jeziku, bit će upoznati s pojedinim tehnikama estetskog izražavanja.

Sadržaj predmeta

Književna komunikacija. Oblici pripovijedanja. Opis i pripovjetke. Tehnike citiranja. Monolozi. Dijalozi. Stilske figure. Metafora, ironija. Retoričko oblikovanje teksta. Osnovni pojmovni poetike.





___________________

Komentari

Obveze studenata

Studenti moraju obavezno pohađati nastavu i položiti usmeni i pismeni ispit.


Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit





112

znanja Portfolio


Konačna ocjena proizlazi iz sljedećih elemenata: pismeni ispit - 50% bodova usmeni ispit - 50% bodova.


Budaváriné Béres Erszébet − Kelecsényi Zoltán, Szövegértés, szövegalkotás. Corvina Kiadó, 1999. Irodalom, irodalomtudomány, irodalomi elemzés (digitalna knjiga) {meki.niif.hu/05400/05477/05477.pdf} Szabó B. István, Irodalmi fogalmak kisszótára A-Zs. Korona Kiadó, Budapest, 2001. Razni tekstovi iz mađarske beletristike.


1. Szörényi László − Szabó Zoltán, Kis magyar retorika. Helikon Kiadó, Budapest, 1997. 2. Lábadi Zsombor, Irodalom − beszéd − szöveg. Pragma-Huncro, Osijek, 2011. 3. Alakzatlexikon (gl.ur. Szathmári István), Tinta Kiadó, Budapest, 2008. 4. A Világirodalmi lexikon címszavai (gl.ur. Király István), Akadémiai Kiadó, Budapest, 1970-1995.


Naslov Broj primjeraka Broj studenata Kis magyar retorika 2 10

Irodalom − beszéd − szöveg 2 10 Alakzatlexikon 2 10

Világirodalmi lexikon 2 10




113

Opće informacije


Naziv predmeta Komparatistika: mađarska književnost u europskom kontekstu



Godina 1.


OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Upoznati studente s pojmom i osnovama poredbene književnosti i pitanjima prevođenja; teorijom i granama komparatistike, načinima komparatističkih istraživanja. Studenti se upoznaju s paralelama i različitostima mađarske i europske kulture i književnosti (po mogućnosti s posebnim osvrtom na srednjoeuropsku, unutar toga na hrvatsku kulturu i književnost), s istodobnošću i raznodobnošću; s dodirnim točkama i stranputicama te njihovim pozadinama i uzrocima istaknutih književnopovijesnih razdoblja.


Nema.


Studenti će moći: - primijeniti komparatističke metode u usporedbi i analiziranju književnih djela - vladati terminologijom komparatistike, osnovnom terminologijom prevođenja - smjestiti mađarsku književnost u europski kontekst - razumjeti važnije karakteristike raznih razdoblja mađarske i europske književnosti - prepoznati sinkroniju i asinkroniju mađarske i europske književnosti - razumjeti uzroke asinkronije mađarske i europske književnosti.

Sadržaj predmeta

- upoznavanja s kolegijom, literaturom, načinom rada, ocjenjivanja i vrednovanja - pojam, teorija i grane komparatistike - pitanje malih jezika/književnosti vs. velikih jezika/književnosti - opći pregled povijesti europske i mađarske književnosti - opći pregled veza između europske i mađarske književnosti - prijevodi djela europske književnosti na mađarski - prijevodi mađarske književnih djela na strane jezike - sinkronije europske i mađarske književnosti i njihovi uzroci - asinkronije europske i mađarske književnosti i njihovi uzroci - osnovna pitanja komparitistike mađarske i hrvatske književnosti





___________________

Komentari


114

Obveze studenata



Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

1 Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit




Portfolio




Beáta Thomka, Déli témák. zEtna, Újvidék, 2009. (određena poglavlja) Lőkös Itván, Kilenc évszázad horvát–magyar kapcsolatai. Árgus, 2003/5, 39-47. Gintli Tibor - Schein Gábor, Az irodalom rövid története I-II. Jelenkor Kiadó, Pécs, 2003, 2007. (određena poglavlja)


Babits Mihály, Az európai irodalom története. Bilo koje izdanje. (određena poglavlja) Berkes Tamás (szerk.), Keresztirányok. Közép-és kelet-európai összehasonlító kultúrtörténet. Balassi Kiadó, Budapest, 1999. Miroslav Beker, Uvod u komparativnu književnost. Školska knjiga, Zagreb, 1995. D. Dukić-Z. Blažević-L. Plejić Poje-I. Brković (prir.), Kako vidimo strane zemlje. Uvod u imagologiju. Srednja Europa, Zagreb, 2009. Stjepan Lukač, Marginalije uz hrvatsko-mađarske književne odnose. Kolo, 3/2002. István Lőkös, Croatohungarica. MH, Zagreb, 2008. Medve A. Zoltán, Kontextusok és annotációk. Kijárat Kiadó, Budapest, 2009. Dubravka Oraić Tolić – Ernő Kulcsár Szabó (ured.), Kulturni stereotipi: Koncepti identiteta u srednjoeuropskim književnostima. Zagreb, FF press, 2006. Szegedy-Maszák Mihály, Nemzeti irodalom és világirodalom a 21. században. http://mindentudas.hu/elodasok-cikkek/item/66-nemzeti-irodalom-%C3%A9s-vil%C3%A1girodalom-a-21-sz%C3%A1zadban.html Thomka Beáta, A kulturális azonosság poétikája. In Thomka Beáta, Prózai archívum. Szövegközi műveletek. Budapest, Kijárat Kiadó, 2007., 131.-153. Virág Zoltán, A szomszédság kapui. zEtna – Basilicus, Újvidék, 2010.


Naslov Broj primjeraka Broj studenata Déli témák 2 10

Kilenc évszázad horvát–magyar kapcsolatai. 2 10 Az irodalom rövid története I-II. 2 10




115

Opće informacije

Nositelj predmeta doc. dr. sc. Ágnes Prodán

Naziv predmeta Leksikologija



Godina 1.-3.


Ciljevi predmeta

Cilj kolegija je predočiti posebnosti rječničkog korpusa mađarskog jezika kroz prikaz osnovnih leksikoloških kategorija, otkrivajući kronološku i sociološku raslojenost mađarskog jezika i dinamičke sinkronije kako bi se utvrdile osnovne leksikološke spoznaje i prikaze.


Nema.


Nakon uspješno završenog kolegija, studenti će moći; definirati pojam leksikologije i opisati glavne osobine te jezične discipline; opisati osobitosti mađarskog rječničkog korpusa; opisati slojevitost mađarskog leksičkog sustava po porijeklu; objasniti slojevitost mađarskog leksičkog sustava po sociolingvističkim standardima na primjerima; nabrojati regionalizme i njihovu raslojenost po porijeklu; objasniti strukturu, funkcionalne tipove, morfološku promjenljivost mađarskih osobnih imena i toponima; definirati pojam slenga; definirati pojam dinamične sinkronije rječničkog korpusa na primjeru arhaizama i neologizama.

Sadržaj predmeta

Uvod u leksikologiju. Leksikologija i njezin predmet pručavanja: riječ. Osobitosti mađarskog rječničkog korpusa. Slojevitost mađarskog leksičkog sustava po porijeklu. Slojevitost mađarskog leksičkog sustava po sociolingvističkim standardima. Regionalizmi i njihova raslojenost po porijeklu. Struktura, funkcionalni tipovi, morfološka promjenljivost mađarskih osobnih imena i toponima. Proučavanje slenga. Dinamična sinkronija rječničkog korpusa: arhaizmu i neologizmi.





___________________

Komentari

Obveze studenata

Studenti su tijekom semestra obvezni pohađati nastavu (80 % prisutnost na nastavi – uvjet za potpis), izvršavati zadatke na nastavi i izvan nje, položiti ispit.


Pohađanje Aktivnost u 1,5 Seminarski Eksperimentalni


116


0,5 Usmeni ispit Esej Istraživanje



Portfolio




Bencédy József–Fábián Pál–Velcsov Mártonné, A mai magyar nyelv. Bp., 1991. 459–501, 503–544. A. Jászó Anna (főszerk.): A magyar nyelv könyve. Bp., 1991. 159–186, 419–457. Pannon Enciklopédia. Magyar nyelv és irodalom. Dunakanyar Kiadó. Budapest. 2000; 95-103; 155-163.p.


Balázs János (szerk.), Nyelvünk a Duna-tájon. Bp., 1989. 7–46, 95–140, 231–90. Borbély Anna (szerk.), Nyelvek és kultúrák érintkezése a Kárpát-medencében. Bp., 2000. 165–72. Fludorovits Jolán, A magyar nyelv latin jövevényszavai. Bp., 1937. Gecső Tamás, Lexikális jelentés, aktuális jelentés. Bp., 2000. Gerstner Károly: A magyar nyelv szókészlete. In: Magyar nyelv. Főszerkesztő: Kiefer Ferenc. Bp., 2006. 437–480; Kálmán Béla, A nevek világa. 4. kiadás. Debrecen, 1989. 9–110. Kelemen József, Hány szó van nyelvünkben? Nyr. 78: 68–74; Keszler Borbála: A mai magyar nyelv (Cikk- és tanulmánygyűjtemény) II. Bp., 1993. Kiss Jenő, Pusztai Ferenc (szerk.): Magyar nyelvtörténet. Osiris, Budapest, 2003. Kiss Lajos, Szláv tükörszók és tükörjelentések a magyarban. Bp., 1976. Kniezsa István: A magyar nyelv szláv jövevényszavai. Bp., 1955. Lexikalista elméletek. Szerk. Kálmán László, Trón Viktor, Varasdi Károly. Bp., 2002. Lőrincze Lajos, A magyar szókészlet kérdései. In: Magyar nyelvhelyesség. Szerk. Deme László és Köves Béla. Bp., 1967. 60–78; Papp Ferenc, A lexémák alaki szerkezete, szófaja és jelentésgazdagsága. MNy. 68 : 23–33. Papp Ferenc, A lexémák szófaja, alaktani szerkezete és eredete. MNy. 70: 55–68. Péntek János, A tájszók leíró szempontú osztályozásáról. NyIrK. 16 : 231–40. A szlengkutatás útjai és lehetőségei. Szerk. Kis Tamás. Debrecen, 1997.


Naslov Broj primjeraka Broj studenata A mai magyar nyelv 2 10

A magyar nyelv könyve 2 10 Pannon Enciklopédia 2 10




117

Opće informacije


Naziv predmeta Povijest hrvatsko-mađarskih veza 1.



Godina 1.-3.


OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Cilj je kolegija dati kompleksna znanja o međusobnim književnim i kulturnim dodirima dvaju naroda, Mađara i Hrvata, o bogatstvu i zanimljivosti te književnopovijesne i komparatističke građe.


Nema.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći: objasniti književne i kulturnopovijesne veze kroz povijest, analizirati posljedice višestoljetnog suživota Mađara i Hrvata, prepoznati u kolikoj su mjeri mađarsko-hrvatski dodiri oblikovali dvije književnosti i izreći stručno mišljenje o kvaliteti prevedenih književnih djela.

Sadržaj predmeta

Kolegij daje pregled povijesti mađarsko-hrvatskih književnih i kulturnih dodira. Najvažnija razdoblja i reprezentativni predstavnici pojedinih razdoblja. Recepcije u doba renesanse i baroka. O književnim vezama u doba klasicizma i romantizma. Preokret u hrvatsko-mađarskim odnosima (19. st.). Književne interferencije i recepcije u 20. stoljeću. Miroslav Krleža u Mađarskoj. Hrvatska drama na mađarskoj pozornici. Kazališne kritike. Prijevodna književnost. Uloga prijevoda u razvoju hrvatsko-mađarskih književnih veza. Osnove umjetničkog prevođenja. Čitanje tekstova, prevođenje i uspoređivanje originala i prijevoda.





___________________

Komentari

Obveze studenata

Studenti tijekom semestra pišu 1 kolokvij.


Pohađanje Aktivnost u 1 Seminarski Eksperimentalni


118





Portfolio




Croato-Hungarica. Uz 900 godina hrvatsko-mađarskih povijesnih veza/A horvát-magyar történelmi kapcsolatok 900 éve. Zagreb, 2002. Hrvatska/Mađarska. Stoljetne književne i likovno-umjetničke veze/Évszázados irodalmi és képzőművészeti kapcsolatok. Biblioteka Relations, Zagreb, 1995. István Lőkös, Kroatističke i croatohungarološke teme. Croatica, Budimpešta, 2007. István Lőkös, Hrvatsko-mađarske književne veze. Matica hrvatska, Zagreb, 1998. Janja Prodan, Dijalogom kroz stoljeća. Radovi iz poredbene kroatistike. ZZHM, Pečuh, 2008.


Hrvatska/Mađarska/Europa. Stoljetne likovno-umjetničke veze/Évszázados képzőművészeti kapcsolatok. Društvo mađarskih znanstvenika i umjetnika u Hrvatskoj, Zagreb, 2000. Đorđe Zelmanović, Kadet Krleža. Školske novine/Liber, Zagreb, 1987. Đuro Šarošac: Tisućstogišnje veze Hrvata i Mađara/ Ezerszázéves horvát-magyar kapcsolatok. Hrvatska matica iseljenika, Zagreb,1999. István Lőkös: A horvát irodalom története. Tankönyvkiadó, Budapest, 1996.


Naslov Broj primjeraka Broj studenata Croato-Hungarica. Uz 900 godina hrvatsko-

mađarskih povijesnih veza 2 10

Hrvatska/Mađarska. Stoljetne književne i likovno-umjetničke veze/

2 10

Kroatističke i croatohungarološke teme 2 10 Hrvatsko-mađarske književne veze 2 10

Dijalogom kroz stoljeća. Radovi iz poredbene kroatistike




119

Opće informacije


Naziv predmeta Povijest hrvatsko-mađarskih veza 2.



Godina 1.-3.


OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Cilj je kolegija dati kompleksna znanja o međusobnim književnim i kulturnim dodirima dvaju naroda, Mađara i Hrvata, o bogatstvu i zanimljivosti te književnopovijesne i komparatističke građe.


Nema.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći: objasniti književne i kulturnopovijesne veze kroz povijest, analizirati posljedice višestoljetnog suživota Mađara i Hrvata, prepoznati u kolikoj su mjeri mađarsko-hrvatski dodiri oblikovali dvije književnosti i izreći stručno mišljenje o kvaliteti prevedenih književnih djela.

Sadržaj predmeta

Kolegij daje pregled povijesti mađarsko-hrvatskih književnih i kulturnih dodira. Najvažnija razdoblja i reprezentativni predstavnici pojedinih razdoblja. Recepcije u doba renesanse i baroka. O književnim vezama u doba klasicizma i romantizma. Preokret u hrvatsko-mađarskim odnosima (19. st.). Književne interferencije i recepcije u 20. stoljeću. Miroslav Krleža u Mađarskoj. Hrvatska drama na mađarskoj pozornici. Kazališne kritike. Prijevodna književnost. Uloga prijevoda u razvoju hrvatsko-mađarskih književnih veza. Osnove umjetničkog prevođenja. Čitanje tekstova, prevođenje i uspoređivanje originala i prijevoda.





___________________

Komentari

Obveze studenata

Studenti tijekom semestra pišu 1 kolokvij.


Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

1 Seminarski rad

Eksperimentalni rad


120

Pismeni ispit




Portfolio




Croato-Hungarica. Uz 900 godina hrvatsko-mađarskih povijesnih veza/A horvát-magyar történelmi kapcsolatok 900 éve. Zagreb, 2002. Hrvatska/Mađarska. Stoljetne književne i likovno-umjetničke veze/Évszázados irodalmi és képzőművészeti kapcsolatok. Biblioteka Relations, Zagreb, 1995. István Lőkös, Kroatističke i croatohungarološke teme. Croatica, Budimpešta, 2007. István Lőkös, Hrvatsko-mađarske književne veze. Matica hrvatska, Zagreb, 1998. Janja Prodan, Dijalogom kroz stoljeća. Radovi iz poredbene kroatistike. ZZHM, Pečuh, 2008.


Hrvatska/Mađarska/Europa. Stoljetne likovno-umjetničke veze/Évszázados képzőművészeti kapcsolatok. Društvo mađarskih znanstvenika i umjetnika u Hrvatskoj, Zagreb, 2000. Đorđe Zelmanović, Kadet Krleža. Školske novine/Liber, Zagreb, 1987. Đuro Šarošac: Tisućstogišnje veze Hrvata i Mađara/ Ezerszázéves horvát-magyar kapcsolatok. Hrvatska matica iseljenika, Zagreb,1999. István Lőkös: A horvát irodalom története. Tankönyvkiadó, Budapest, 1996.


Naslov Broj primjeraka Broj studenata Croato-Hungarica. Uz 900 godina hrvatsko-

mađarskih povijesnih veza 2 10

Hrvatska/Mađarska. Stoljetne književne i likovno-umjetničke veze/

2 10

Kroatističke i croatohungarološke teme 2 10 Hrvatsko-mađarske književne veze 2 10

Dijalogom kroz stoljeća. Radovi iz poredbene kroatistike



121


4.2. STRUKTURA STUDIJA, RITAM STUDIRANJA, UVJETI ZA UPIS STUDENATA U

SLJEDEĆI SEMESTAR, UVJETI ZA UPIS POJEDINIH PREDMETA Struktura studija i ritam studiranja

Studij traje šest semestara, a završetkom se stječe 90 ECTS bodova. Sadržaji na studiju organizirani su na sljedeći način: zajednički sadržajni dio i posebni sadržajni dio koji se nudi u dva modula. Moduli su prilagođeni studentima bez predznanja mađarskog jezika i studentima koji imaju predznanje mađarskog jezika, bilo da su mađarski naučili u nekom institucionaliziranom okviru ili u obitelji što je slučaj s pripadnicima mađarske nacionalne manjine. U prvoj godini studija studenti oba profila slušaju zajednički dio sadržaja na hrvatskom jeziku, a u okviru posebnih modula na mađarskom jeziku. U drugoj godini se svi kolegiji predaju na mađarskom jeziku. Dvojezičnost svih nastavnika olakšava studentima koji su studij upisali bez predznanja mađarskog jezika usvajanje sadržaja.

Program studija pokriva četiri osnovne tematske i sadržajne cjeline: jezične kompetencije, povijest i kultura Mađara, mađarska književnost i jezikoslovlje. Sve su te cjeline prisutne u svakom semestru, a sadržaji iz njih se nadograđuju se iz semestra u semestar. Modularni pristup osigurava zastupljenost jezičnih vježbi kroz osam sati za početnike, a naprednima se nude složeniji jezični sadržaji kroz kolegije Jezično izražavanje i Stručna komunikacija. Broj sati jezičnih vježbi usklađen je s potrebama navedenih profila studenata, a opada iz godine u godinu na način da ih zamjenjuju i ujedno dopunjuju drugi jezikoslovni ili književnoznanstveni sadržaji. U okviru zajedničkog dijela sadržaja, studenti u prvoj godini slušaju uvodni jezikoslovni kolegij i kolegij koji studente uvodi u povijest i kulturu Mađara. Od drugog semestra prve godine pa sve do šestog semestra u trećoj godini studenti slušaju po jedan obvezni kolegiji iz jezikoslovlja i književnosti. U jezikoslovnom dijelu obrađuju se progresivno sadržaji iz fonetike i fonologije, morfologije i sintakse, a književnoznanstveni dio počinje uvodom u znanost o književnosti i proučavanjem moderne književnosti jer je ona izričajem bliska onom jezičnom izričaju koji studenti usvajaju na jezičnim vježbama. Studenti su, k tome, obvezni slušati jedan strani jezik (ako nisu studenti stranog jezika), te su obvezni pohađati nastavu tjelesne i zdravstvene kulture. Potonja se dva predmeta protežu do kraja druge godine studija. Izborni kolegiji omogućuju studentima proširivanje kompetencija stečenih kroz obvezne kolegije. Pored posebnih izbornih kolegija, izbornost je u studijskom programu osigurana i kroz mogućnost izbora određenog modula. Preddiplomski studij završava završnim radom koji nosi 3 ECTS boda. Uvjeti upisa studenata na sljedeći semestar

Uvjeti upisa studenata na sljedeći semestar studija utvrđuju se sukladno Pravilniku o studijima i studiranju na Sveučilištu J. J. Strossmayera u Osijeku. Uvjeti upisa semestra na dvopredmetnom studiju mađarskog jezika i književnosti utvrđeni su u tablici 3., a uvjeti za upis pojedinih kolegija u tablici 4. Tablica 3. Uvjet za upis semestra na dvopredmetnom preddiplomskom studiju mađarskog jezika i

književnosti Semestar Uvjeti za upis semestra

Prvi semestar

Uvjeti upisa u prvi semestar istovjetni su onima koji definiraju upis na studij u poglavljima 3.8. i 3. 17.

Drugi semestar

Student može upisati drugi semestar studija ako su svi nastavnici potpisom u indeksu ovjerili uredno izvršenje studijskih obveza propisanih studijskim programom na prvom semestru studija.

122


Treći semestar

Student upisuje treći semestar sukladno odlukama Senata Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku.

Četvrti semestar

Student može upisati četvrti semestar studija ako su svi nastavnici potpisom u indeksu ovjerili uredno izvršenje studijskih obveza propisanih studijskim programom na trećem semestru studija.

Peti semestar

Student može upisati peti semestar studija ako su svi nastavnici potpisom u indeksu ovjerili uredno izvršenje studijskih obveza propisanih studijskim programom na četvrtom semestru studija.

Šesti semestar

Student može upisati šesti semestar studija ako su svi nastavnici potpisom u indeksu ovjerili uredno izvršenje studijskih obveza propisanih studijskim programom na petom semestru studija.

Tablica 4. Uvjeti za upis pojedinih predmeta Predmet Uvjeti upisa predmeta Jezične vježbe mađarskog jezika 1. i 2., Uvod u jezikoslovlje za hungarologe, Kulturna povijest Mađara u Hrvatskoj 1. i 2., Fonetika i fonologija mađarskog jezika, Jezično izražavanje 1. i 2., Morfologija mađarskog jezika 1., Sintaksa mađarskog jezika 1. i 2., Uvod u znanost u književnosti, Moderna mađarska književnost i kultura 1. i 2., Klasična mađarska književnost i kultura 1. i 2., Stručna komunikacija 1. i 2. , Prijevodne vježbe 1. i 2., Dijalektologija, Povijest i kultura Mađara, Mađarska manjinska književnost u Karpatskom bazenu, Komunikacijske vježbe 1. i 2., Suvremena mađarska književnost, Stara mađarska književnost, Analiza književnih tekstova 1. i 2., Komparatistika: mađarska književnost u europskom kontekstu, Leksikologija, Povijest hrvatsko-mađarskih veza 1. i 2.

Nema

Morfologija mađarskog jezika 2. Uspješno položeni kolegiji Jezične vježbe mađarskog jezika 1. i 2.

Jezične vježbe mađarskog jezika 3. Uspješno položen kolegij Jezične vježbe mađarskog jezika 1.


Jezične vježbe mađarskog jezika 5. Uspješno položen Jezične vježbe mađarskog jezika 3.


123


4.3. NAČIN ZAVRŠETKA STUDIJA

Preddiplomski studij mađarskog jezika i književnosti završava polaganjem svih ispita te

izradom završnog rada u skladu sa studijskim programom. 4.4. UVJETI POD KOJIMA STUDENTI KOJI SU PREKINULI STUDIJ ILI SI IZGUBILI

PRAVO STUDIRANJA NA JEDNOM STUDIJSKOM PROGRAMU MOGU NASTAVITI STUDIJ

Uvjeti pod kojima studenti koji su prekinuli studij ili su izgubili pravo studiranja na

jednom studijskom programu mogu nastaviti studij i utvrđuju se sukladno Pravilniku o studijima i studiranju na Sveučilištu J. J. Strossmayera u Osijeku. Zahtjev za odobrenjem nastavka studija student može podnijeti do 15. rujna tekuće akademske godine. Uz zahtjev student mora priložiti indeks ili odgovarajuću studentsku ispravu, ovjeren prijepis ocjena i ECTS bodova. Nastavak studiranja ili prijelaz studentu odobrava Vijeće Filozofskog fakulteta u Osijeku na prijedlog voditelja Studija.

124


5. UVJETI IZVOĐENJA STUDIJA

5.1. MJESTO IZVOĐENJA STUDIJSKOG PROGRAMA Dvopredmetni preddiplomski studij mađarskog jezika i književnosti izvodit će se na Filozofskom fakultetu u Osijeku, L. Jägera 9, 31000 Osijek. 5.2. ISPRAVE O VLASNIŠTVU, PRAVU KORIŠTENJA, ZAKUPU ILI DRUGOJ

VALJANOJ PRAVNOJ OSNOVI Zgrada Filozofskoga fakulteta u Osijeku vlasništvo je Filozofskoga fakulteta. 5.3. DOKAZ O OSIGURANOM PROSTORU ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI

VISOKOG OBRAZOVANJA Zgrada Filozofskoga fakulteta u Osijeku izgrađena je 1897., a rekonstruirana 1978. godine. Već je desetljećima prepoznatljiva kao obrazovna institucija koja zadovoljava obrazovne potrebe stanovništva istočnoga dijela Hrvatske, ali i šire. Ukupna površina zgrade Fakulteta iznosi 4.417,88 m, a u planu je izgradnja nove zgrade u dvorišnom prostoru Fakulteta. Fakultet raspolaže s 23 predavaonice i svečanom dvoranom u kojoj se također svakodnevno održava nastava (v. tablicu 5). Tijekom proteklih nekoliko godina temeljito je obnovljeno pet predavaonica, a još pet opremljeno je novim namještajem i tehničkom opremom. U sve je predavaonice instalirana suvremena tehnička oprema, te se u svakoj predavaonici Fakulteta nalazi računalo s projektorom. Dvije su predavaonice računalne učionice s funkcionalnim računalima i instaliranom odgovarajućom programskom podrškom za izvođenje nastave. U planu je uređenje još jedne računalne učionice. Knjižnica Fakulteta sastoji se od glavne knjižnice i knjižnice za strane jezike. Glavna je knjižnica smještena na ukupnoj površini od 250m2 sa sljedećim sastavnicama: čitaonica za tihi rad (30 radnih mjesta za individualni rad i 6 računalno opremljenih radnih mjesta), čitaonica za skupni rad (24 radna mjesta za rad u skupinama i 8 radnih mjesta opremljenih računalnom opremom), odjel monografskih publikacija, periodike i referente literature te posudbeni odjel. Knjižnica za strane jezike (za potrebe Studija engleskoga jezika i književnosti, Studija njemačkoga jezika i književnosti i Studija mađarskoga jezika i književnosti) smještena je na prostoru od 88m2 na kojem se nalaze čitaonica sa četiri radna mjesta s računalima i jednim pisačem, 18 radnih mjesta za učenje te posudbeni odjel. Knjižnica posjeduje i skladišni prostor gdje je smještena građa koja se rjeđe koristi. Obvezna literatura za potrebe izvođenja dvopredmetnog Preddiplomskog studija mađarskog jezika i književnosti smještena je u Knjižnici za strane jezike Filozofskog fakulteta. Detaljan prikaz broja primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji pohađaju nastavu na predmetu za svaki je kolegij dan u opisu obvezatnih i izbornih predmeta. Obvezna literatura za Studij mađarskog jezika i književnosti nabavlja se iz raznih fondova u Mađarskoj. Od početka djelovanja Studija, nabavljen je 341 naslov, od toga 130 od privatnih darovatelja.

125


5.4. DOKAZI O OSIGURANOJ VLASTITOJ OPREMI Tablica 5. Opis prostornih i kadrovskih uvjeta za izvođenje studijskog programa

PROSTOR I OPREMA

Zgrada visokog učilišta

Identifikacija zgrade

Lokacija zgrade Godina izgradnjeGodina

dogradnje ili rekonstrukcije

Ukupna površina u m2

L. Jägera 9 L. Jägera 9 1897. 1978. 4.417,88 m2

Predavaonice Identifikacija zgrade

Redni broj ili oznaka predavaonice

Površina u m2 Broj sjedećih mjesta za studente

Broj sati korištenja u tjednu

Ocjena opremljenosti* (od 1 do 5)

L. Jägera 9 7 58,38 17 + 22 55 5

L. Jägera 9 9 66,43 48 + 8 60 4

L. Jägera 9 15 64,77 55 + 8 60 4

L. Jägera 9 16 68,64 21 60 5

L. Jägera 9 25 67,08 30 50 5

L. Jägera 9 31 68,64 50 + 2 60 3

L. Jägera 9 32 68,64 54 70 5

L. Jägera 9 34 64,08 17+10 45 5

L. Jägera 9 42 64,80 50 + 2 50 5

L. Jägera 9 44 64,80 52 + 2 70 5

L. Jägera 9 46 67,72 31 + 10 70 5

L. Jägera 9 47 67,08 56 80 4

L. Jägera 9 53 67,08 90 + 5 65 3

L. Jägera 9 54 67,08 95 75 3

L. Jägera 9 56 64,08 50 65 3

L. Jägera 9 58 60,84 54 60 4

L. Jägera 9 60 208,06 190 50 5

L. Jägera 9 62 64,80 56 + 4 60 5

L. Jägera 9 66 67,72 90+12 65 4

L. Jägera 9 67 68,25 41 + 10 65 3

L. Jägera 9 82 72,00 28 + 20 65 3

L. Jägera 9 84 53,64 24 + 20 65 3

L. Jägera 9 96 53,64 28 + 10 65 3

L. Jägera 9 UKUPNO 1695,93 1275+147=1422

*pod opremljenošću predavaonice podrazumijeva se kvaliteta namještaja, tehničke i druge opreme

126


Oprema računalnih učionica

Broj novijih računala (do 3

godine)

Broj starijih računala od 3 godine

Ocjena funkcionalnosti

(od 1 do 5)

Ocjena održavanja (od 1 do 5)

Ocjena mogućnosti

korištenja izvan nastave

38 - 5 5 ne koriste se

- 38 3 3 5

Nastavnički kabineti

Identifikacija zgrade

Broj nastavničkih kabineta

Prosječna površina (u m2)

Ocjena opremljenosti (od 1

do 5)

Prosječna površina u m2

po stalno zaposlenom nastavniku/suradniku*

L. Jägera 9 47* 15,02 3 4,29

*ili broj nastavnika/suradnika koji dijele nastavnički kabinet

Knjižnični prostor i njegova opremljenost a) podatci o knjižničnom prostoru

Ukupna površina (u m2)

Broj zaposlenih Broj sjedećih

mjesta Broj studenata koji koriste knjižnicu

Postoji li računalna baza podataka vaših knjiga i

časopisa

338 6 90 većina (oko 1.500

studenata) DA

b) podatci o opremljenosti knjižničnog prostora

Broj naslova knjiga

Broj udžbenika*

Ocjena suvremenost

i knjiga i udžbenika (od 1 do 5)

Broj naslova

inozemnih časopisa

Broj naslova domaćih časopisa

Ocjena funkcionalnosti kataloga

knjiga i časopisa (od

1 do 5)

Ocjena opremljenosti (od 1 do 5)**

Ocjena kvalitete i

dostupnosti elektroničkih sadržaja***

45.000 229 4 tekućih 40;

ukupno 140

tekućih 40; ukupno

325 4 4 4

* Pod brojem se udžbenika misli na sve naslove bez obzira na broj primjeraka. ** Mogućnosti umnožavanja za nastavnike i studente, nabava kopija iz drugih knjižnica, katalozi radova nastavnika i sl. *** Pod elektroničkim se sadržajima podrazumijevaju elektronička izdanja knjiga i časopisa, baze podataka, ali i katalozi vlastite i vanjskih knjižnica.

Studentska referada

Ukupna površina (u m2) Broj zaposlenih Radno vrijeme

40 5 7.30-14.00

5.5. PROSTORNI KAPACITETI ZA IZVOĐENJE NASTAVE U akademskoj godini 2009./2010. na Fakultetu je studiralo ukupno 1445 studenata, a prostorni su kapaciteti u predavaonicama iznosili 1695,93 m2 upotrebljivog prostora. Toj se

127


površini može dodati i 175 m2 upotrebljivog prostora u čitaonicama (prostor za učenje), što ukupno iznosi1870,93 m2 upotrebljivog prostora. Stavljanjem broja studenata u odnos prema veličini upotrebljivog prostora proizlazi da na svakog studenta dolazi 1,17 m2 upotrebljivog prostora. 5.6. OPTIMALNI BROJ STUDENATA Optimalan broj studenata koji mogu upisati dvopredmetni preddiplomski studij mađarskog jezika i književnosti s obzirom na prostor, opremu, broj nastavnika i specifičnosti studija je 15-20. 5.7. POPIS NASTAVNIKA I SURADNIKA KOJI ĆE SUDJELOVATI U IZVOĐENJU

NASTAVE PRI POKRETANJU STUDIJA Popis nastavnika i suradnika koji će sudjelovati u izvođenju nastave i ostali relevantni podatci predočeni su u tablici 5. (Opis prostornih i kadrovskih uvjeta za izvođenje studijskog programa), tablici 6. (Opis kadrovskih uvjeta), tablici 7. (Popis i opterećenje nastavnika zaposlenih na visokoobrazovnoj ustanovi koji sudjeluju u izvedbi studijskog programa), tablici 8. (Popis i opterećenje vanjskih suradnika koji sudjeluju u izvedbi studijskog programa) i tablici 9. (Popis i kvalifikacije suradnika iz nastavnih, istraživačkih i stručnih baza (radilišta). Bitno je napomenuti da se Preddiplomski studij mađarskog jezika i književnosti izvodi temeljem posebnog sporazuma o suradnji između Filozofskog fakulteta u Osijeku i Filozofskog fakulteta u Pečuhu (v. prilog 4.)

Tablica 6. Opis kadrovskih uvjeta

TABLICA UKUPNOG BROJA NASTAVNIKA I STUDENATA

Godina izvođenja studijskog programa 1. 2. 3.

1. Ukupni broj nastavnika 3 3 2

1.1. Stalno zaposleni nastavnici 8 8 5

1.2. 30% ugovorni odnos – – –

1.3. 50% ugovorni odnos – – –

2. Ukupni broj redovitih studenata 20 20 20

2.1. Uz potporu MZOS-a – – –

2.2. Samostalno financiranje studenata – – –

3. Ukupan broj izvanrednih studenata – – –

4. Ukupan broj studenata (2 + 3) 20 20 20

128


Tablica 7. Popis i opterećenje nastavnika zaposlenih na visokoobrazovnoj ustanovi koji sudjeluju u izvedbi studijskog programa

NASTAVNICI ZAPOSLENI NA VISOKOOBRAZOVNOJ USTANOVI

Zna

nstv

eno-

nast

avno

zv

anje

Ime i prezime Predmet SemestarPlan

P+V+SIzvedba P+V+S

Nor

ma

sati

Uku

pno

opte

reće

nje

na s

tudi

jsko

m

prog

ram

u

Uku

pno

opte

reće

nje

na v

isok

o ob

razo

vnoj

us

tano

vi


1. (zimski)

2+0+0 2+0+0

Károly Lábadi* Kulturna povijest Mađara u Hrvatskoj 2.

2. (ljetni)

2+0+0 2+0+0

0 = 2,00

6

Moderna mađarska književnost i kultura 1.

3. (zimski)

2+0+1 2+0+1

Klasična mađarska književnost i kultura 2.

6. (ljetni)

2+0+1 2+0+1

Stara mađarska književnost izborni kolegij

1+0+1 1+0+1

Suvremena mađarska književnost

izborni kolegij

0+0+2 0+0+2

Komparatistika: mađarska književnost u europskom

kontekstu

izborni kolegij

1+0+1 1+0+1

IZV

AR

ED

NI

PR

OF

ES

OR

I

Zoltán Medve**

Mađarska manjinska književnosti u Karpatskom

bazenu

5. (zimski)

1+0+1 1+0+1

O = 3,625 I = 2,5

6

Moderna mađarska književnost i kultura 2.

4. (ljetni)

2+0+1 2+0+1

Klasična mađarska književnost i kultura 1.

5. (zimski)

2+0+1 2+0+1

Uvod u znanost o književnosti 2.

(ljetni) 2+0+0 2+0+0

Razumijevanje teksta 1. 3.

(zimski)0+0+2 0+0+2

Razumijevanje teksta 2. 4.

(ljetni) 0+0+2 0+0+2

Analiza književnih tekstova 1. izborni kolegij

0+0+2 0+0+2

Zsombor Lábadi

Analiza književnih tekstova 2. izborni kolegij

0+0+2 0+0+2

O = 5,25 I = 1,5

6

Uvod u jezikoslovlje za hungarologe

1. (zimski)

1+0+1 1+0+1

DO

CE

NT

I

Melita Aleksa Varga***

Fonetika i fonologija mađarskog jezika

2. (ljetni)

1+1+0 1+1+0 1,625 6

Morfologija mađarskog jezika 1.3.

(zimski)0+2+0 0+2+0

Morfologija mađarskog jezika 2.4.

(ljetni) 0+2+0 0+2+0

Sintaksa mađarskog jezika 1. 5.

(zimski)0+1+0 0+1+0


(ljetni) 0+1+0 0+1+0

Stručna komunikacija 1. 3.

(zimski)0+2+0 0+2+0


(ljetni) 0+2+0 0+2+0

ASI

STE

NT

I

Ana Lehocki-

Samardžić

Leksikologija izborni kolegij

0+0+2 0+0+2

O = 3,5 I = 0,75

3

129


Prijevodne vježbe 1. 5.

(zimski)0+2+0 0+2+0

Prijevodne vježbe 2. 6.

(ljetni) 0+2+0 0+2+0

Jezične vježbe mađarskog jezika 1.

1. (zimski)

0+8+0 0+8+0


2. (ljetni)

0+8+0 0+8+0 lektor *


3. (zimski)

0+6+0 0+6+0

O = 5,5

9


4. (ljetni)

0+6+0 0+6+0


5. (zimski)

0+4+0 0+4+0


6. (ljetni)

0+4+0 0+4+0

Jezično izražavanje 1. 1.

(zimski) 0+4+0 0+4+0

Jezično izražavanje 2. 2.

(ljetni) 0+4+0 0+4+0

Komunikacijske vježbe 1. izborni kolegij

0+2+0 0+2+0

LE

KT

OR

I

Hajnalka Kispéter

Komunikacijske vježbe 2. izborni kolegij

0+2+0 0+2+0

O=5,5 1=1,0

9

Engleski jezik 1. 1.

(zimski)0+2+0 0+2+0

Engleski jezik 2. 2. (ljetni)

0+2+0 0+2+0

Engleski jezik 3. 3. (zimski)

0+2+0 0+2+0 Dubravka Kuna

Engleski jezik 4. 4. (ljetni)

0+2+0 0+2+0

O = 2,00 9

Njemački jezik 1. 1.

(zimski)0+2+0 0+2+0

Njemački jezik 2. 2. (ljetni)

0+2+0 0+2+0

Njemački jezik 3. 3. (zimski)

0+2+0 0+2+0

VIŠ

I P

RE

DA

VAČ

I

Gordana Todorović

Njemački jezik 4. 4. (ljetni)

0+2+0 0+2+0

O = 2,00 9

Tjelesna i zdravstvena kultura 1.

(zimski)0+2+0 0+2+0

Tjelesna i zdravstvena kultura2.

(ljetni) 0+2+0 0+2+0


(zimski)0+2+0 0+2+0

PR

ED

AV

AČ

I

Željko Beissmann


(ljetni) 0+2+0 0+2+0

O = 2,00 9

* Izv. prof. dr. sc. Károly Lábadi odlazi u mirovinu završetkom akademske 2011./2012., a na njegovo radno mjesto planira se primiti lektor. **U postupku zasnivanja radnog odnosa na Filozofskom fakultetu u Osijeku. ***Veći dio norme ostvaruje na diplomskom studiju Njemačkog jezika i književnosti.

130


Tablica 8. Popis i opterećenje vanjskih suradnika koji sudjeluju u izvedbi studijskog programa

VANJSKI SURADNICI

Zna

nstv

eno-

nast

avno

zv

anje

Ime i prezime Predmet SemestarPlan

P+V+SIzvedba P+V+S

Nor

ma

sati

Uku

pno

opte

reće

nje

na s

tudi

jsko

m

prog

ram

u

Uku

pno

opte

reće

nje

na v

isok

o ob

razo

vnoj

us

tano

vi

Morfologija mađarskog jezika 1.

3. (zimski)

1+0+0 1+0+0

Morfologija mađarskog jezika 2.

4. (ljetni)

1+0+0 1+0+0


(zimski)1+0+0 1+0+0

Éva Fancsali


(ljetni) 1+0+0 1+0+0

O = 2,5


(zimski)0+0+2 0+0+2


(ljetni) 0+0+2 0+0+2


izborni kolegij

1+0+1 1+0+1


izborni kolegij

1+0+1 1+0+1

Dijalektologija izborni kolegij

0+0+2 0+0+2

Ágnes Prodán

Leksikologija izborni kolegij

0+0+2 0+0+2

I = 3,25

DO

CE

NT

I

Árpád Hornyák

Povijest i kultura Mađara 1.

(zimski) 2+0+1 2+0+1

I = 1,35

5.8. PODATCI O NASTAVNICIMA KOJI SUDJELUJU U IZVOĐENJU NASTAVE

Ime i prezime nastavnika Károly Lábadi

Naziv kolegija Kulturna povijest Mađara u Hrvatskoj 1. i 2.

Matični broj istraživača 275303

E-mail klabadi@ffos

Web stranica http://www.ffos.hr/madjarski

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen Filozofski fakultet, Osijek

Zvanje nositelja kolegija izvanredni profesor

Datum zadnjeg izbora u zvanje 25. 02. 2010.

Kratki životopis Károly Lábadi rodio se 15. veljače 1950. u Bácsgyulafalva. Osnovnu školu je završio u rodnom selu, a maturirao je u Subotici 1969. godine. Iste godine se upisao na Odsjek mađarskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Na sveučilištu Janus Pannonius u Pečuhu održao je nastupno predavanje 1995. godine i tako je stekao diplomu mađarskog sveučilišta. Na sveučilištu u Debrecenu je 1997. godine doktorirao iz područja etnografije s kvalifikacijom summa cum laude PH. D. Tema je bila : Pučki život i interetničke veze Mađara u Dravskom trokutu. Od 1. siječnja 1994. vodio je istraživanja u okviru Mađarske

131


akademije znanosti. Od 1999 do 2001 godine vodio je istraživanje pod nazivom “Raspršenost”. Od 1991. je godine član Društva mađarski znanstvenika i umjetnika u Hrvatskoj. Mađarska ga Akademija je 2003. godine izabrala za člana Javnog tijela Mađarske akademije. Mađarsko mu je etnografsko društvo odalo priznanje i dobio je nagradu Ortutay za istraživački rad ELTE sveučilišta u Budimpešti. Savez poznavanja domovine ga je odlikovao zlatnom medaljom. Popis radova u posljednjih pet godina

Várdaróc – a rét melletti falu. HunCro, Eszék–Várdaróc, 2008., 108. p. Drávaszög Lexikon. HunCro, Eszék– TIMP, Budapest, 2008., 576 p. Élet a háború után. Etnikai, néprajzi és kulturális jelenségek a horvátországi magyarság körében

az 1991-es déli szláv háború után. Mackensen, Budapest, 2009., 122 p. Kopács, a víz melletti falu. Második, átdolgozottt, bővített kiadás. HunCro Sajtó- és Nyomdaipari

Kft. Eszék, 2010, 632 p. Laskó könyve. Helyi választmány, Laskó, 2011. 315 p.

Popis radova relevantnih za izvođenje kolegija A megtartó emlékezet és hagyomány a drávaszögi magyaroknál (Naodna baština i ustrajnost u

očuvanju iste kod baranjskih Mađara) In Acta Hungarica Universitatis Essekiensis 1. Eszék, 2008. 111–120.

«Csak az láthatja meg igazán a világot, aki távozni készül» Govorkovich János levélváltása a 125 esztendeje született Kosztolányi Dezsővel (Dopisavanja Govorkovich Jánosa s Kosztolányi Dezsőom). In Acta Hungarica Universitatis Essekiensis 2. Eszék, 2010. 80–106.

Kossuth Lajos a nép emlékezetében. Acta Hungarica Universitatis Essekiensis 3. Eszék, 2011. 78–86.

Kárpát-medencei-ismeretek. Pragma, Eszék, 2011, 152 p.

Ime i prezime nastavnika Zoltán Medve

Naziv kolegija

Moderna mađarska književnosti i kultura 1., Klasična mađarska književnost i kultura 2., Suvremena mađarska književnost, Stara mađarska književnost, Komparatistika: mađarska književnost u europskom kontekstu, Mađarska manjinska književnost u Karpatskom bazenu

Matični broj istraživača -

E-mail [email protected]

Web stranica -

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen Pedagoški fakultet u Baji, Mađarska

Zvanje nositelja kolegija docent


Kratki životopis Zoltán Medve rođen je u Pečuhu (Mađarska) 25. lipnja 1961. Studij Mađarskog i ruskog jezika i književnosti završio je 1984. godine na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta Janusa Pannoniusa u Pečuhu, studij Mađarskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Eötvösa Lóránda u Budimpešti 1986. godine. Sa „summa cum laude“ je doktorirao (dr. univ.) iz ruske književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Janusa Pannoniusa u Pečuhu 1993. godine (O pogledu na svijet romana M. Bulgakova Majstor i Margarita) te također sa „summa cum laude“ obranio je PhD disertaciju na Filozofskom fakultetu Pečuškog Sveučilišta 2008. godine (Doprinosi komparativnom istraživanju suvremene hrvatske i mađarske proze). Radio je kao lektor za mađarski jezik na Pedagoškom (sada Filozofskom) fakultetu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku (1999.-2004.); kao adjunkt 2 (2004.-2009.) i docent (2009.-2012.) na Katedri mađarskog jezika i književnosti na Pedagoškom fakultetu Eötvösa Józsefa u Baji. Od 2009. godine vanjski

132


je suradnik u docentskom zvanju na Odjelu za Kulturologiju i od 2010. godine na Katedri za mađarski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. Popis radova u posljednjih pet godina

Janko Polić Kamov, Géza Csáth i Sándor Bródy: dekadencija, demitologizacija i deziluzionizam. In C. Pavlović, V. Glunčić-Bužančić i A. Meyer-Fraatz (ured.): Poetika i politika kulture nakon 1910. godine. Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova XIII. Književni krug, Split, 2011., 126.-134.

(De)mitologizacija, pamćenje i trenutak povijesti. Nekoliko aspekata Leksikona YU mitologije. In Stjepan Blažetin (ured.): IX.Međunarodni kroatistički znanstveni skup. Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj, Pečuh, 2010. 197.-201.

Tematizirati izazove zbilje – „zbiljatizirati“ izazove teme. Nacrt o novijim hrvatskim i mađarskim dramama. In Branko Hećimović (prired.): Krležini dani u Osijeku 2009. Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU – Odsjek za povijest hrvatsog kazališta – Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku, Filozofski fakultet, Osijek, Zagreb – Osijek, 2010., 245.-250.

Uskladiti radnju s riječima, riječi s radnjom. Isto a ipak različito: o prozi Ede Popovića i Lászlóa Garaczija. In C. Pavlović, V. Glunčić-Bužančić i A. Meyer-Fraatz (ured.): Istodobnoost raznodobnog. Tekst i povijesni ritmovi. Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova XII. Književni krug – Filozofski fakultet, Zagreb, Split – Zagreb, 2010., 384.-393.

„Treći jezik“ i kanon. In Stjepan Lukač (prired.): Kanoni doma i vani. ELTE, Bubimpešta, 2010., 145.-154.

Novo i pseudo. „Povijesni romani“ Nedjelka Fabrija i Lászlóa Mártona. Književna republika, 10.-12./2009., 125.-147.

Ludizmus, nosztalgia, identitás Dubravka Ugrešić műveiben. Jelenkor, 7-8/2009., 799.-808. Új és pszeudo. Nedjeljko Fabrio és Márton László történelmi témájú regényeiről. Jelenkor,

4/2009., 442-460. Paralele i asimetreije: o nekim pitanjima kanonizacije hrvatske književnosti u Mađarskoj. In C.

Pavlović i V. Glunčić-Bužančić (ured.): Smjerovi i metodoligije komparativnog proučavanja hrvatske književnosti. Komparativna književnost. Zbornik radova X. Književni krug, Split, 2008. 345.-357.

Popis radova relevantnih za izvođenje kolegija Monografije

Fejezetek a kortárs magyar prózáról. Pragma, Eszék, 2011. Kontextusok és annotációk. Adalékok az újabb horvát próza történeti-komparatív vizsgálatához.

Kijárat Kiadó, Budapest, 2009. Struktúrák, nyelviség, hagyomány. A huszadik század végének magyar (próza)irodalmáról.

Eötvös József Főiskolai Kiadó, Baja, 2009. - Tradicija, jezik, pripovijedanje. Suvremena mađarska (kratka) priča. MH, Osijek, 2008.

Ime i prezime nastavnika Zsombor Lábadi

Naziv kolegija Moderna mađarska književnost i kultura 2., Klasična mađarska književnost i kultura 1., Uvod o znanost o književnosti, Razumijevanje teksta 1. i 2., Analiza književnih tekstova 1.i 2.



Web stranica -




Kratki životopis

133


Rođen sam u Osijeku 1974. godine. Srednju školu pohađao sam u Pečuhu. Godine 1994. upisao sam se na Odsjek mađarskog jezika i književnosti Sveučilišta Janus Pannonius u Pečuhu. Nakon završetka studija upisao sam se na postgradualni program komparativne književnosti i umjetnosti Doktorske škole Filozofskog fakulteta u Pečuhu. Doktorsku disertaciju napisao sam o poetici Jánosa Sziveria, značajnog člana književne generacije Symposion. U travnju godine 2007. uspješno sam obranio doktorsku radnju ocjenom summa cum laude. Od 2003. sudjelovao sam u oblikovanju i pokretanju studija mađarskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Autor sam prvog plana i programa preddiplomskog i diplomskog studija mađarskog jezika i književnosti. Popis radova u posljednjih pet godina

Lábadi, Zs. Irodalom, beszéd, szöveg. Pragma – Horvátországi Magyar Tudományos és Művészeti Kör. Eszék, 2011. (knjiga)

Lábadi, Zs. A várost pedig ne féltsétek, a város végig ott volt bennetek” (Helena Sablić Tomić – Goran Rem: Kortárs horvát irodalom. Költészet és rövidtörténet 1968-tól napjainkig). // Alföld. 6(2011),str.122–128.

Lábadi, Zs.cSzent Ágoston elmélkedései a hazugságról. //Acta Hungarica Universitatis Essekiensis 3.2011. str. 5–13.

Lábadi, Zs. A hit hallásból vagyon. Vörösmarti Mihály megtérése. // Rovátkák. 1(2011),str.34–43. Lábadi, Zs. Az univerzalitás alapjai Babits Mihály és Alain Badiou irásaiban. // Vigilia. 7(2010),str.537–544. Lábadi, Zs. Partikularitas, esemény, elkülönböződés (Žižek, Derrida, Badiou). // Magyar Lettre.

1(2010),str.72–75. Lábadi, Zs. Testek, események, világ (Alain Badiou inesztétikaja). // Thomka–symposion. Ünnepi

kötet Thomka Beata köszöntésére. Kalligram Kiadó, Pozsony, 2009. str.385–390. Lábadi, Zs. Művészet az igazságban. Vázlat a babitsi humanitásról. // Acta Hungarica

Universitatis Essekiensis 2. 2009.str. 37–45. Lábadi, Zs. A lebegés iróniája. Sziveri-szinopszis. Vajdasági Magyar Felsőoktatási Kollégium.

Újvidék, 2008. (knjiga) Lábadi, Zs. Odakünn a lélekben. Sziveri János Magánterület című kötetéről. // Magyar Szó (2008)

Kilátó, str. 22–23. Lábadi, Zs. A Másik Balkán. Tolnai Ottó Balkáni babér kötetéről. // Jelháló. Kontextus Könyvek,

VMFK, Újvidék. 2008.str.49–64. Lábadi, Zs. Az eszéki Magyar Nyelv és Irodalom Tanszék indulása és jelentősége. // Eruditio –

Educatio. János Selye University, 4(2008).str.63–66. Lábadi, Zs. Az eszéki Magyar Tanszék megnyitásának története. // Acta Hungarica Universitatis

Essekiensis 1. 2008.str.7–10. Lábadi, Zs. Az irodalom fogalma és szerepe. // Acta Hungarica Universitatis Essekiensis 1. 2008.

str.43–53. 15. Lábadi Zs. Test és szellem nyugtalansága. Sziveri János költészete és társkontextusai. //

Puskin utca. 2-3(2007),str.32–37. Popis radova relevantnih za izvođenje kolegija

Lábadi, Zs. Irodalom, beszéd, szöveg. Pragma – Horvátországi Magyar Tudományos és Művészeti Kör. Eszék, 2011. (knjiga)

Lábadi, Zs. Az irodalom fogalma és szerepe. // Acta Hungarica Universitatis Essekiensis 1. 2008. str.43–53.

Lábadi, Zs. A lebegés iróniája. Sziveri-szinopszis. Vajdasági Magyar Felsőoktatási Kollégium. Újvidék, 2008. (knjiga)

Lábadi, Zs. Élettörténet és önazonosság. // Hungarológiai Közlemények, (1)2001.str.95-100. Lábadi, Zs. Közösségek, nyelvek, maximák. // Hungarológiai Közlemények (2)2001 str.124-130.

134


Ime i prezime nastavnika Melita Aleksa Varga

Naziv kolegija Uvod u jezikoslovlje za hungarologe, Fonetika i fonologija mađarskoga jezika



Web stranica -

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen Filozofski fakultet Osijek


Datum zadnjeg izbora u zvanje 23.02.2011.

Kratki životopis Rođena 8. travnja 1978. godine u Đakovu, Republika Hrvatska. Materinski su joj jezici hrvatski i mađarski. Na Doktorsku školu za lingvistiku, smjer Primijenjene lingvistike pri Filozofskom fakultetu u Pečuhu upisuje se 2001. godine, doktorski rad brani 2009. godine i steče titulu doktora znanosti s ocjenom summa cum laude. Od 2000. do 2003. godine zaposlena je u Prosvjetno-kulturnom centru Mađara u Republici Hrvatskoj na radnome mjestu profesora engleskoga i njemačkoga jezika, a od 1. rujna 2003. godine na Filozofskome fakultetu u Osijeku na Odsjeku za germanistiku. Povjeravane su joj vježbe i seminari iz sljedećih kolegija: Metodika nastave njemačkoga jezika, Tvorba riječi u suvremenom njemačkom jeziku, Glotodidaktika, Izrada nastavnih materijala u nastavi njemačkoga jezika, Nastava njemačkoga jezika u ranoj školskoj dobi, Strojno prevođenje i Dvojezičnost. Voditeljica je metodičke izobrazbe za nastavnike u trajanju od 30 školskih sati pod nazivom Poučavanje mađarskoga kao stranoga jezika učenicima 1.-4. razreda, 2006. godine. Popis radova u posljednjih pet godina

o "A horvát melléknévi rendszer nyelvtani leírása és automatikus számítógépes kezelése". U: Heltai Pál (ur.) (2007). MANYE XVI. Nyelvi modernizáció. Vol 3/2. Pécs-Gödöllő, 1257-1263.

o "Kontár szótár: Horvát-magyar kifejezésszótárak vizsgálata". U: Lendvai Endre (ur.) (2007). Kultúrák dialógusa a soknyelvű Európában III.

(http://translat.btk.pte.hu/downloads/translat/translat_2007_nov.pdf) o "Die Problematik des bilingualen Erstspracherwerbs bei kroatisch- ungarischen Schülern:

Eine Untersuchung der schriftlichen Korpora in kroatischer Sprache". U: Balaskó Maria, Szatmári Petra (ur.) (2007). LE 59: Sprach- und Literaturwissenschaftliche Brückenschläge - Vorträge der 13. Jahrestagung der GESUS in Szombathely, 12.-14. Mai 2004 Szombathely. München: Lincom Verlag, 209-217.

o "Az interkulturális kommunikációról és nehézségeiről". U: Lendvai Endre (ur.) (2007). Kultúrák dialógusa a soknyelvű Európában II. (http://translat.btk.pte.hu/downloads/translat/translat_2007_nov.pdf) (suautor: Hrisztova-Gotthardt Hriszalina).

o "A humor jelentéskörébe tartozó kifejezések horvát nyelvű kollokációi, és ezek taxonómiai rendszerben való elhelyezése". U: Daczi Margit , T. Litovkina Anna, Barta Péter (ur.) (2008): Ezerarcú humor. Budapest: Tinta Könyvkiadó, 186-196.

o "HUMOR als Basis für maschinelle Übersetzungsprogramme: Morphologische Analyse der kroatischen und deutschen Adjektivformen". U: Karabalić, Vladimir, Omazić, Marija (ur.) (2008). Istraživanja, izazovi i promjene u teoriji i praksi prevođenja – Explorations, Challenges and Changes in Translation Theory and Practice – Theorie und Praxis des Übersetzens: Alte Fragen und neue Antworten. Osijek: Sveučilište J.J.Strossmayera – Filozofski fakultet, 219-232.

o "Finding Anti–Proverbs in Large-Scale Corpora". U: Soares, Rui J.B., Lauhakangas, Outi (ur.) (2008). ICP07 Proceedings, Tavira, 298-308.

o "Zu einer computergestützten Bearbeitung es kroatischen Deklinationssystems". U: Karin Pittner (ur.) (2008). Beiträge zu Sprache und Sprachen 6. Vorträge der 16. Gesus-Tagung in Bochum. München: Lincom Europa, 131-141.

o "The Language Learning Context: Beginning of a Research in Croatia". U: Lendvai Endre,

135


Wołosz Robert (ur.) (2009). Translatologia Pannonica I., 222-230. (suator: Vesna Bagarić).

o "Antiproverbiumok fogadtatása német nyelvű területen" U: Lendvai Endre, Wołosz Robert (ur.) (2009). Translatologia Pannonica I., 239-245. (suautori: Hrisztova-Gotthardt Hrisztalina, T. Litovkina Anna)

o "Automatische Suche nach phraseologischen Einheiten in kroatischen und polnischen Texten." U: Födes Csaba (ur.) (2009). Disciplinary and Interdisciplinary Phraseology (CD-ROM). Veszprém: University of Veszprém, 79-88. (suautor: Wołosz Robert)

o "The Reception of Anti-Proverbs in the German Language Area". U: Soares, Rui J.B., Lauhakangas, Outi (ur.) (2009). ICP08 Proceedings, Tavira, 83-98. (suautori: T. Litovkina Anna, Hrisztova-Gotthardt Hrisztalina)

o "Befolyásolható-e a humorérzékünk? Német antiproverbiumok fogadtatásának értékelése". U: T. Litovkina Anna, Barta Péter, Hidasi Judit (ur.) (2010). A humor dimenziói. Budapest: Tinta könyvkiadó-BGF Külkereskedelmi Kar, 104-110. (suatori: Hrisztova-Gotthardt Hrisztalina, T. Litovkina Anna)

o "Methoden und Tools zur Erstellung eines korpusbasierten Kollokationsworterbuchs (am Beispiel des Kroatischen)". U: Stefaniya Ptashnyk, Erla Hallsteinsdóttir, Noah Bubenhofer (ur.) (2010). Korpora, Web und Datenbanken. Corpora, Web and Databases: Computergestützte Methoden in der modernen Phraseologie und Lexikographie. Computer-Based Methods in Modern Phraseology and Lexicography. Hohengehren: Schneider Verlag Gmbh, 151-162.

o Discourse and Dialogue – Diskurs und Dialog / Karabalić, Vladimir; Aleksa Varga, Melita; Pon, Leonard (ur.). Frankfurt am Main, Berlin, Bern, Bruxelles, New York, Oxford, Wien : Peter Lang Verlag, 2012 (zbornik).

o Diskurs i dijalog: teorije, metode i primjene / Karabalić, Vladimir; Aleksa Varga, Melita; Pon, Leonard (ur.). Osijek : Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku i Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2011 (zbornik)

Popis radova relevantnih za izvođenje kolegija

o "A horvát melléknévi rendszer nyelvtani leírása és automatikus számítógépes kezelése". U: Heltai Pál (ur.) (2007). MANYE XVI. Nyelvi modernizáció. Vol 3/2. Pécs-Gödöllő, 1257-1263.

o "Kontár szótár: Horvát-magyar kifejezésszótárak vizsgálata". U: Lendvai Endre (ur.) (2007). Kultúrák dialógusa a soknyelvű Európában III. (http://translat.btk.pte.hu/downloads/translat/translat_2007_nov.pdf

o "Az interkulturális kommunikációról és nehézségeiről". U: Lendvai Endre (ur.) (2007). Kultúrák dialógusa a soknyelvű Európában II. (http://translat.btk.pte.hu/downloads/translat/translat_2007_nov.pdf) (suautor: Hrisztova-Gotthardt Hriszalina).

Ime i prezime nastavnika Ana Lehocki-Samardžić

Naziv kolegija Morfologija mađarskog jezika 1. i 2., Sintaksa mađarskog jezika 1. i 2., Prijevodne vježbe 1. i 2., Leksikologija, Stručna komunikacija 1. i 2. (suradnik u izvedbi kolegija)



Web stranica -


Zvanje nositelja kolegija asistentica


Kratki životopis

136


Ana Lehocki-Samardžić rođena je 4. studenog 1978. u Osijeku gdje je maturirala 1996. godine u Klasičnoj gimnaziji - Osijek. Nakon mature, počinje studij u Mađarskoj na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Janus Pannonius u Pečuhu (kasnije: Sveučilište u Pečuhu). Na Katedri za hrvatski jezik i književnost diplomirala je 2003. na temu prve hrvatske gramatike, na Studiju klasične filologije diplomirala je 2006. s temom usporedbe starogrčkog i staroslavenskog glagolskog sustava prikazanom na sakralnim tekstovima, te će na Katedri za mađarski jezik i književnost diplomirati 2012. godine. Doktorsku školu lingvistike pohađala je na Filozofskom fakultetu Eötvös Loránd u Budimpešti, a disertacija joj je na na temu utjecaja klasičnih gramatičnih uzora na prvu hrvatsku i prvu mađarsku gramatiku u svjetlu imenskih kategorija riječi. Disertacija je dovršena, predana i u postupku je vrednovanja. Od 2008. godine radi kao asistentica na Studiju mađarskog jezika Filozofskog fakulteta u Osijeku, u 2012., po obrani doktorskoga rada, predviđen je izbor u višeg asistenta. Popis radova u posljednjih pet godina Knjiga:

Lehocki-Samardžić, Ana: A fordítás elmélete és gyakorlata. Pragma – Horvátországi Magyar Tudományos és Művészeti Kör. Osijek, 2011. (120 stranica)

Studije: Ana Lehocki-Samardžić. Szófaj vagy beszédrész? A hagyományos nyelvtani kategóriák mai

szemmel. U izdanju Acta Hungarica Universitatis Essekiensis 4. Lehocki-Samardžić, Ana. Padežni sustav Kašićeve gramatike u odnosu na opis padežnih sustava

europskih gramatika humanizma i reprezentativnih djela antičke gramatikografije. U izdanju Hrvatskog znanstvenog zavoda u Pečuhu.

Lehocki-Samardžić, Ana. Kategorija gramatičkog roda u europskim jezicima u odnosu na hrvatski jezik i prvu hrvatsku gramatiku // Hrvatski bez kompleksa. Jubilarni zbornik posvećen Ernestu Bariću /ur.: Timea Bockovac: Filozofski fakultet Sveučilišta u Pečuhu, Katedra za kroatistiku-Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj. Pečuh. (2011.), str.134-143.

Lehocki-Samardžić, Ana. A grammatikai nem kategóriája az indoeurópai nyelvekben //Acta Hungarica Universitatis Essekiensis /ur.: Karolj Labadi/: Filozofski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayer u Osijeku, Osijek. (2011.), str. 134-143.

Lehocki-Samardžić, Ana. A magyar és a horvát grammatikográfia kezdetei a klasszikus európai nyelvtanirodalom tükrében //Acta Hungarica Universitatis Essekiensis/ur.: Karolj Labadi: Filozofski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayer u Osijeku, Osijek. (2010.), str. 52-66.

Lehocki-Samardžić, Ana. Kultúrális különbség jelei az üdvözlési formulákban és ebből következett fordítási és értelmezési nehézségek, // Acta Hungarica Universitatis Essekiensis /ur.: Karolj Labadi): Filozofski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayer u Osijeku, Osijek. (2008.), str. 95.-111.

Lehocki-Samardžić, Ana. Dvojezičnost i prevođenje. // Istraživanja, izazovi i promjene u teoriji i praksi prevođenja /ur.: Vladimir Karabalić i Marija Omazić: Filozofski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayer u Osijeku, Osijek. (2008.), str. 337.-359.

Lehocki et alii: A család fogalma a világ magyar nyelvi képében (egy kérdőíves anyag tükrében.) // Segédkönyvek a nyelvészet tanulmányozásához 86./ ur. Nyomárkay István. Budapest: Tinta Kiadó. 2008. str. 202.-212.

Popis radova relevantnih za izvođenje kolegija Knjiga:

Lehocki-Samardžić, Ana: A fordítás elmélete és gyakorlata. Pragma – Horvátországi Magyar Tudományos és Művészeti Kör. Osijek, 2011. (120 stranica)

Studije: Ana Lehocki-Samardžić. Szófaj vagy beszédrész? A hagyományos nyelvtani kategóriák mai

szemmel. U izdanju Acta Hungarica Universitatis Essekiensis 4. Lehocki-Samardžić, Ana: A fordítás elmélete és gyakorlata. Pragma – Horvátországi Magyar

Tudományos és Művészeti Kör. Osijek, 2011. (120 stranica) Lehocki-Samardžić, Ana. Padežni sustav Kašićeve gramatike u odnosu na opis padežnih sustava

europskih gramatika humanizma i reprezentativnih djela antičke gramatikografije. U izdanju Hrvatskog znanstvenog zavoda u Pečuhu.

Lehocki-Samardžić, Ana. Kategorija gramatičkog roda u europskim jezicima u odnosu na

137


hrvatski jezik i prvu hrvatsku gramatiku // Hrvatski bez kompleksa. Jubilarni zbornik posvećen Ernestu Bariću /ur.: Timea Bockovac: Filozofski fakultet Sveučilišta u Pečuhu, Katedra za kroatistiku-Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj. Pečuh. (2011.), str.134-143.

Lehocki-Samardžić, Ana. A grammatikai nem kategóriája az indoeurópai nyelvekben //Acta Hungarica Universitatis Essekiensis /ur.: Karolj Labadi/: Filozofski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayer u Osijeku, Osijek. (2011.), str. 134-143.

Lehocki-Samardžić, Ana. A magyar és a horvát grammatikográfia kezdetei a klasszikus európai nyelvtanirodalom tükrében //Acta Hungarica Universitatis Essekiensis/ur.: Karolj Labadi: Filozofski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayer u Osijeku, Osijek. (2010.), str. 52-66.

Lehocki-Samardžić, Ana. Kultúrális különbség jelei az üdvözlési formulákban és ebből következett fordítási és értelmezési nehézségek, // Acta Hungarica Universitatis Essekiensis /ur.: Karolj Labadi): Filozofski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayer u Osijeku, Osijek. (2008.), str. 95.-111.

Lehocki-Samardžić, Ana. Dvojezičnost i prevođenje. // Istraživanja, izazovi i promjene u teoriji i praksi prevođenja /ur.: Vladimir Karabalić i Marija Omazić: Filozofski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayer u Osijeku, Osijek. (2008.), str. 337.-359.

Ime i prezime nastavnika Hajnalka Kispéter

Naziv kolegija Jezične vježbe mađarskog jezika 4.-6., Jezično izražavanje 1. i 2., Komunikacijske vježbe 1. i 2.



Web stranica -


Zvanje nositelja kolegija lektorica


Kratki životopis Hajnalka Kispeter rođena je 13. prosinca 1981. godine u Šiklošu. Srednjoškolsko obrazovanje završila je 2001. u Pečuhu. Iste je godine upisala Filozofski fakultet Sveučilišta u Pečuhu gdje je diplomirala 2007. na Odsjeku za mađarski jezik i književnost i – usmjerenje hungarologija i Odsjeku za hrvatski jezik i književnost (diplomski rad: O prevođenju- kritički). 2008. godine upisala je doktorski studij na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Pečuhu. Od 2009. godine radi kao strani lektor na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Popis radova u posljednjih pet godina

Megszólítási stratégiák a magyar és a horvát nyelvben. In: Pečuški horizont. 2009/1. 3., Pécs. Az általános intelligencia és nyelvi képeségek összefüggésének vizsgálata horvátországi óvodák

nagycsoportjában. In: Nyelvészeti Doktorandusz Füzetek 7. 2009., Pécs Dundo Maroje na mađarskoj pozornici. In: IX. međunarodni kroatistički znanstveni skup. Pécs,

2010. Popis radova relevantnih za izvođenje kolegija

Ime i prezime nastavnika Dubravka Kuna

Naziv kolegija Engleski jezik 1.-4.



Web stranica http://www.ffos.hr/~kuna

138



Zvanje nositelja kolegija viša predavačica


Kratki životopis avka Kuna rođena je 8. lipnja 1966. godine, osnovnu i srednju školu (CUO «Braća Ribar», smjer

inokorespondent) završila je u Osijeku. Godine 1985. upisuje studij engleskog i njemačkog jezika i književnosti na Pedagoškom fakultetu u Osijeku. Dobitnica je stipendije ljetne škole njemačkog jezika u Augsburgu 1986. te jednosemestralne stipendije u Halleu 1990. Diplomirala je 1991. godine nakon čega je radila na zamjeni u nekoliko osnovnih škola te u osječkoj Ekonomskoj školi. Godine 1993. dobiva stalni posao kao predavač engleskog i njemačkog jezika na Pučkom otvorenom učilištu u Osijeku gdje drži tečajeve općeg jezika te pripremne tečajeve za upis na studij engleskog i njemačkog jezika kao i pripremne tečajeve za polaganje Cambridge Certificate ispita. Godine 2004. počinje držati nastavu engleskog jezika na Filozofskom fakultetu u Osijeku kao vanjski suradnik, a 1. ožujka 2005. dobiva stalni posao kao predavač. Predaje engleski jezik kao jezik struke na prvoj i drugoj godini preddiplomskog studija. Izabrana za šeficu Katedre za zajedničke sadržaje 2007. i 2010. godine. Godine 2010. izabrana u zvanje višeg predavača. Upisala poslijediplomski studij Jezikoslovlje na Filozofskom fakultetu u Osijeku 2008. godine. Popis radova u posljednjih pet godina

Kuna, D. 2006. Prikaz rječnika Oxford Business English Dictionary for Learners of English. Strani jezici 35/4, str. 487-490.

Kuna, D. 2007. Gledišta studenata Filozofskog fakulteta u Osijeku o nastavi engleskoga kao stranoga jezika. Život i škola 17/1, str. 28-35.

Kuna, D. 2007. Načini leksikografske obrade eufemizama u engleskom jeziku. Strani jezici 36/4, str. 317-325.

Kuna, D. 2008. O ustroju dvojezičnih stručnih ječnika. U Karabalić, V. i Omazić, M. (ur.) Istraživanja, izazovi i promjene u praksi prevođenja. Osijek: Filozofski fakultet, str. 155-165.

Kuna, D. 2009. Pragmatika etnonima u engleskom jeziku. U J. Granić (ur.) Jezična politika i jezična stvarnost. Zagreb: HDPL, str. 578-586.

Varga, M., Kuna, D. 2009. Novotvorenice u psihologijskom nazivlju. U Omazić, M., Karabalić, V. i Brdar, M. (ur.) Lingvistika javne komunikacije: Translatološki, terminološki, međukulturni i problemi jezika struke. Zagreb–Osijek: HDPL, Filozofski fakultet Sveučilišta J.J.Strossmayera, str. 49-60.

Kuna, D. i Varga, M. 2009. Rodna osjetljivost u hrvatskom i engleskom jeziku. Strani jezici 38/2, str. 179-188.

Kuna, D. i Kuna, B. 2010. Naming Strategies and Neighbouring Nations in the Croatian Media. U Šarić, Lj., Musollf, A., Manz, S., Hudabiunigg, I. (ur.) Contesting Europe's Eastern Rim. Bristol, Buffalo, Toronto: Multilingual Matters.

Popis radova relevantnih za izvođenje kolegija Kuna, D. 2007. Gledišta studenata Filozofskog fakulteta u Osijeku o nastavi engleskoga kao

stranoga jezika. Život i škola 17/1, str. 28-35. Kuna, D. 2007. Načini leksikografske obrade eufemizama u engleskom jeziku. Strani jezici

36/4, str. 317-325. Kuna, D. 2008. O ustroju dvojezičnih stručnih ječnika. U Karabalić, V. i Omazić, M. (ur.)

Istraživanja, izazovi i promjene u praksi prevođenja. Osijek: Filozofski fakultet, str. 155-165. Kuna, D. 2009. Pragmatika etnonima u engleskom jeziku. U J. Granić (ur.) Jezična politika i

jezična stvarnost. Zagreb: HDPL, str. 578-586. Varga, M., Kuna, D. 2009. Novotvorenice u psihologijskom nazivlju. U Omazić, M.,

Karabalić, V. i Brdar, M. (ur.) Lingvistika javne komunikacije: Translatološki, terminološki, međukulturni i problemi jezika struke. Zagreb–Osijek: HDPL, Filozofski fakultet Sveučilišta J.J.Strossmayera, str. 49-60.

Kuna, D. i Varga, M. 2009. Rodna osjetljivost u hrvatskom i engleskom jeziku. Strani jezici 38/2, str. 179-188.

139


Ime i prezime nastavnika Gordana Todorović

Naziv kolegija Njemački jezik 1.-4.



Web stranica http://web.ffos.hr/kzs/


Zvanje nositelja kolegija viša predavačica


Kratki životopis Gordana Todorović rođena je 8. studenog 1949. godine u Sarajevu. Osmogodišnju školu i gimnaziju završila je u Derventi. 1968. godine upisala se na Filološki fakulteti fakultet u Beogradu gdje je i diplomirala 1974. godine na katedri za Njemački jezik i književnost). Sedmi i osmi semestar odslušala je na Humboldt-Universitätu u Berlinu. Prvi radni odnos zasnovala je 1973. godine na Ekonomskoj školi u Brčkom, a od 9. veljače 1977. prelazi na Pedagošku akademiju u Osijeku, poslije Pegagoški fakultet, a danas Filozofski fakultet. Do 1986. predaje studentima germanistie morfologiju i sintaksu, a poslije toga Njemački jezik 1 i 2 (kao jezik struke) na skoro svim fakultetima Sveučilišta u Osijeku. Sada predaje na skoro svim odsjecima Filozofskog fakulteta i na Odjelu za fiziku. Popis radova u posljednjih pet godina

„Fachsprache Chemie für Anfänger und Fortgeschrittene“ (2009). http://web.ffos.hr/kzs/?id=14

Popis radova relevantnih za izvođenje kolegija Textauswahl für das Fach "Deutsche Sprachübungen".Osijek: Pedagoski fakulet, 1984. Deutsch für Studenten der Medizin, Zahnmedizin und Biologie. Osijek: Pedgoski fakultet,

2002. „Fachsprache Chemie für Anfänger und Fortgeschrittene“ (2009).

http://web.ffos.hr/kzs/?id=14

Ime i prezime nastavnika Željko Beissmann

Naziv kolegija Tjelesna i zdravstvena kultura



Web stranica -


Zvanje nositelja kolegija predavač


Kratki životopis Željko Beissmann rođen je 14. travnja 1964. godine u Osijeku gdje je završio osnovnu i srednju

školu te diplomirao u siječnju 1988. godine na Pedagoškom fakultetu u Osijeku Tjelesnu i zdravstvenu kulturu, osposobljen i za program kineziterapije. U nastavno zvanje predavača za znanstveno polje Kineziologija za predmet Tjelesna i zdravstvena kultura izabran je 2008. Od 1988. god. radio je u suvremeno opremljenom Fitness centru. Sudjelovao je u radu ljetnih škola pedagoga kineziologije u Rovinju i Poreču. Radio je kao vanjski suradnik na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Osim toga radio je i kao vanjski suradnik pri Učiteljskom fakultetu i na Umjetničkoj akademiji. Radio je u I. Gimnaziji u Osijeku i u OŠ Laslovo u Laslovu. Od 2008. god. radi u nastavnom zvanju predavača, grana kineziologije na Filozofskom fakultetu u Osijeku.

140


Popis radova u posljednjih pet godina Beissman, Ž.; Schussler, A.; Pšihistal, D.(2009). Procjena ITM i postotka masnog tkiva učenika i

učenica I. gimnazije u Osijeku. Zbornik radova 18. ljetne škole kineziologa Republike Hrvatska, Poreč, str. 364 – 369.

2. Beissman, Ž.; Škrinjarić, Z.; Pšihistal, D.; Beissmann, Z.(2010). Utjecaj rekreativnog vježbanja na postotak masnog tkiva i mišićne mase u ciljanih skupina odraslih muškaraca i žena. Zbornik radova 19. ljetne škole kineziologa Republike Hrvatska, Poreč, str. 408 – 412.

Pšihistal, D.;Beissmann, Ž.(2011). Individualni i grupni pristup kineziterapiji i rehabilitaciji ratnih vojnih invalida. Međunarodna znanstveno-stručna konferencija, Sportska rekreacija u funkciji unapređivanja zdravlja, Osijek, str. 321 – 326.

Beissman, Ž.; Pšihistal, D.; Schussler, A.; Beissmann, Z.(2011). Spolne i dobne razlike u motivaciji za rekreacijsko vježbanje. Zbornik radova 20. ljetne škole kineziologa Republike Hrvatska, Poreč, str. 222 – 226.

Popis radova relevantnih za izvođenje kolegija Beissmann, Ž.; Filipović, V.; Kraljević, Z. (2005). Pilates vježbanje u rekreaciji i edukaciji.

Časopis za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja, Škola i život, str. 146 - 150 Rastovski, D.; Szabo, I.; Beissmann, Ž.(2005). Metode i postupci usavršavanja kraul tehnike u

plivanju. Informativno stručno glasilo udruge kineziologa grada Rijeke, ERS, Rijeka, str. 50 – 56. . Beissman, Ž.; Schussler, A.; Pšihistal, D.(2009). Procjena ITM i postotka masnog tkiva učenika i

učenica I. gimnazije u Osijeku. Zbornik radova 18. ljetne škole kineziologa Republike Hrvatska, Poreč, str. 364 – 369.

4. Beissman, Ž.; Škrinjarić, Z.; Pšihistal, D.; Beissmann, Z.(2010). Utjecaj rekreativnog vježbanja na postotak masnog tkiva i mišićne mase u ciljanih skupina odraslih muškaraca i žena. Zbornik radova 19. ljetne škole kineziologa Republike Hrvatska, Poreč, str. 408 – 412.

Pšihistal, D.;Beissmann, Ž.(2011). Individualni i grupni pristup kineziterapiji i rehabilitaciji ratnih vojnih invalida. Međunarodna znanstveno-stručna konferencija, Sportska rekreacija u funkciji unapređivanja zdravlja, Osijek, str. 321 – 326.

Beissman, Ž.; Pšihistal, D.; Schussler, A.; Beissmann, Z.(2011). Spolne i dobne razlike u motivaciji za rekreacijsko vježbanje. Zbornik radova 20. ljetne škole kineziologa Republike Hrvatska, Poreč, str. 222 – 226.

Ime i prezime nastavnika Éva Fancsali

Naziv kolegija Morfologija mađarskog jezika 1. i 2., Stručna komunikacija 1. i 2., Sintaksa mađarskog jezika 1. i 2.



Web stranica -

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen Filozofski fakultet, Pečuh

Zvanje nositelja kolegija docentica

Datum zadnjeg izbora u zvanje 1998.

Kratki životopis Éva Fancsali diplomirala je na Filozofskom fakultetu ELTEa u Budimpešti 1978. godine (knjižničarstvo, ugrofinski jezici), a doktorirala (dr. univ.) 1981. godine iz područja ugrofinskog komparativnog jezikoslovlja. 1993. godine stekla je zvanje Magister i dr. Phil. (Universitat Wien), 1997. godine obranila je PhD disertaciju na Filozofskom fakultetu ELTEa. Radila je kao znanstvena suradnica na Instituciji za jezikoslovlje Mađarske Znanstvene Akademije (1980-1984), kao viša asistentica na Studiju Uralistike Pedagoškog fakulteta Sveučilišta Janusa Pannoniusa u Pečuhu (1984-1991); kao stipendistica ÖAAD i lektorica na Instituciji za Ugrofinske jezike Sveučilišta u Beču (1991-1994). Od 1994. godine zaposlena je na Katedri za jezikoslovlje Filozofskog fakulteta Pečuškog Sveučilišta, od 1998. godine radi kao docent.

141


Popis radova u posljednjih pet godina A magyar nyelv rokonsága. In: Lábady Károly (szerk.) Acta Hungarica Universitatis Essekiensis

2. Osijek:2010. pp. 46-52. (ISBN:ISSN 1847-0890) Bemerkungen deverbalen Verbbildung in Nenzischen. In: Fancsali Pécs: Dialóg Campus Kiadó,

2009. pp. 43-51. (Studia Linguistica) 1. (ISBN:9789639950191) Die Verben vom Typ jonc und der PlGen in Nenzischen. In: Zaicz Gábor (szerk.)Uralistics from

Hungary: Uralistika iz Vengrii. Piliscsaba: Pázmány Péter Katolikus Egyetem BTK, 2010. pp. 39-43. (ISBN:978-963-308-018-4)

A finnugor nyelvrokonság megjelenése tankönyveinkben. In: Szűcs Tibor, Nádor Orsolya (szerk.) Hungarológiai Évkönyv. Pécs: Dialóg Campus Kiadó, 2008. pp. 146-158. (Hungarológiai Évkönyv; 9..) (ISBN:ISSN 1585-9673)

A magyar nyelv tőtípusai és kialakulásuk. In: Lábady Károly (szerk.) Acta Hungarica Universitatis Essekiensis 1. Osijek: Timp Kiadó, 2008. pp. 85-94.

Popis radova relevantnih za izvođenje kolegija A finnugrisztika az anyanyelvi nevelésben. In: Molnár Z, Zaicz G (szerk.) Permistica et uralica:

ünnepi könyv Csúcs Sándor tiszteletére. Piliscsaba: Pázmány Péter Katolikus Egyetem BTK Finnugor Tanszék, 2003. pp. 58-66. (Fenno-ugrica Pázmániensia; 1.) (ISBN:963-9296-68-6)

A cseremisz nyelv vetlugai nyelvjárása. NYELVTUDOMÁNYI KÖZLEMÉNYEK 85: pp. 21-28. (1983)

A finnugrisztika az anyanyelvi nevelésben. In: Molnár Z, Zaicz G (szerk.) Permistica et uralica: ünnepi könyv Csúcs Sándor tiszteletére. Piliscsaba: Pázmány Péter Katolikus Egyetem BTK Finnugor Tanszék, 2003. pp. 58-66. (Fenno-ugrica Pázmániensia; 1.) (ISBN:963-9296-68-6)

Az I. és II. igeragozás tanításának problémái külföldiek számára. In: Cs Jónás Erzsébet, Székely Gábor (szerk.) Nyelvek és nyelvoktatás Európa és a Kárpát-Medence régióiban: XIV. Magyar Alkalmazott Nyelvészeti Kongresszus előadásai. Nyíregyháza ; Pécs: Bessenyei György Kiadó, 1996. pp. 84-97.

Az I. és II. igeragozás tanításának problémái külföldiek számára. In: Cs Jónás Erzsébet, Székely Gábor (szerk.) Nyelvek és nyelvoktatás Európa és a Kárpát-Medence régióiban: XIV. Magyar Alkalmazott Nyelvészeti Kongresszus előadásai. Nyíregyháza ; Pécs: Bessenyei György Kiadó, 1996. pp. 84-97.

A jurák deverbális igeképzésről. In: Mészáros E (szerk.) Ünnepi könyv Mikola Tibor tiszteletére. Szeged: JATE Finnugor Tanszék, 1996. pp. 88-94. (ISBN:963-482-099-9) A jurák denominális igeképzésről. In: Terts I (szerk.) Nyelv, nyelvész, társadalom: Emlékkönyv

Szépe György 65. születésnapjára barátaitól, kollégáitól, tanítványaitól. Budapest: Keraban Kiadó, 1996. pp. 61-65. 1-2. kötet. (ISBN:963-8146-40-0)

(ISBN:978-953-314-040-7) Über das Konsonatensystem des PU/PFU. In: Congressus Septimus Internationalis Fenno-

Ugristarum 3A ,. Debrecen, Magyarország, 1990.08.27-1990.09.02. Debrecen: pp. 97-103.(ISBN:963-471-691-1)

Das Konsonantenverbindungen -Ck-, - kC- und PS Grundsprache. In: Materialy VI Mezhdunarodnogo kongressa finno-ugrovedov (=Congressus Sextus Internationalis Fenno-Ugristarum). Syktyvkar, Szovjetunió, 1985.07.24-1985.07.30. Moskva: Nauka, pp. 252-255.(ISBN:5-02-007260-5)

Wortanlautende Sibilanten und Affrikaten im Tscheremissischen. In: Rédei Károly (szerk.) Studien zur Phonologie und Morphonologie der uralischen Sprachen. Wien: Verband der Wissenschaftlichen Gesellschaften Österreichs, 1987. pp. 255-264. (Studia Uralica; 4.) (ISBN:3-85369-680-5)Éva (szerk.)

Tanár és tanítvány.: Írások Györke József Hajdú Péter tiszteletére 2002-2007. Budapest

Ime i prezime nastavnika Ágnes Prodán

Naziv kolegija Povijest hrvatsko-mađarskih veza 1. i 2., Leksikologija, Dijalektologija

142




Web stranica -


Zvanje nositelja kolegija docentica

Datum zadnjeg izbora u zvanje 1997.

Kratki životopis Doc. dr. sc. Ágnes Prodan (Hercegszántó, Mađarska, 1951.) školovala se u Mađarskoj: osnovno obrazovanje je stekla u Santovu, a gimnaziju je pohađala u Mohaču, smjer latinski i ruski. Nakon mature studirala hrvatski i ruski jezik i književnost u Pečuhu i Budimpešti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta ELTE. Diplomirala i magistrirala u Budimpešti na istom fakultetu. Po završetku studija dvije godine je radila na Visokoj tehničkoj školi u Pečuhu, zatim na Visokoj nastavničkoj školi u Pečuhu. Doktorirala je 1996. godine na temu poredbene kroatistike. Predaje na Katedri za hrvatski jezik i književnost Slavističkog instituta pri Sveučilištu u Pečuhu. Bavi se pitanjima mađarsko-hrvatskih književnih i kulturno-povijesnih veza te umjetničkim prevođenjem. Redovno sudjeluje i izlaže na znanstvenim skupovima u Hrvatskoj, Vojvodini i Mađarskoj, a svoje znanstvene radove objavljuje uglavnom na hrvatskom i mađarskom jeziku. Kao član Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj aktivno surađuje u organizaciji kroatističkih skupova u Pečuhu, u uređivanju i recenziranju književnih časopisa, znanstvenih zbornika i biltena. Trenutno je voditeljica projekta Hrvatsko-mađarski rječnik, a sudjelovala je i u projektu Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Mađarsko-hrvatski rječnik. Poznavanje jezika: mađarski, engleski, ruski, španjolski i latinski. Popis radova u posljednjih pet godina Knjiga:

Dijalogom kroz stoljeća. Radovi iz poredbene kroatiskite. Pečuh, ZZHM, 2008., 247 str. Studije:

Premijerna izvedba Dunda Maroja u pečuškom Narodnom kazalištu 1979. (1.) Krležini dani u Osijeku 2008. Zbornik. Zagreb-Osijek, 2009. , str. 25.-31.

Premijerna izvedba Dunda Maroja u pečuškom Narodnom kazalištu 1979. (2.) IX. Međunarodni kroatistički znanstveni skup 2010. Zbornik. Pečuh, ZZHM, 2010., str. 19.- 27.

Suvremena mađarska novela u diskursu prevoditeljstva. Hrvatski bez kompleksa. Jubilarni zbornik. Pečuh, ZZHM, 2011., str. 172.-182.

Likovi u novelama Antuna Karagića. Etnografija Hrvata u Mađarskoj. Pečuh- Budimpešta, 2007., str. 181.-185.

Sjećanje na Nikolu Tordinca (1858.-1888.) Etnografija Hrvata u Mađarskoj. Pečuh- Budimpešta, 2008., str. 181.-185.

A horvát irodalom magyar recepciója a bibliográfia tükrében. VIII. Nemzetközi Szlavisztikai Napok 2006. Studia Slavica Savariensia 1-2., Szombathely, 2007., str. 324.-330.

Adalékok a pécsi horvátok történetéhez. Pécsi Horizont, 2008/1., str. 115.-121. Popis radova relevantnih za izvođenje kolegija

Spomenici pisane hrvatske riječi na ugarskom prostoru. Hrvatski znanstveni zbornik. Pečuh, ZZHM, 1999., str. 5.-18.

Hrvatska i mađarska književnost od renesanse do baroka. Hrvatski znanstveni zbornik. Pečuh, ZZHM, 2000., str. 44.-53.

Endre Ady na hrvatskom jeziku. Bibliotheca Croatica Hungariae. Knj. 1, Pečuh, ZZHM, 1996.,str. 121.- 128.

Ugarski vladari i junaci u hrvatskoj književnosti od 16. do 18. stoljeća. Bibliotheca Croatica Hungariae. Knj. 2, Pečuh, ZZHM, 1997., str. 107.-114.

Hrvatska i mađarska proza s kraja 19. st. u kontekstu europskih književnosti. Bibliotheca Croatica Hungariae. Knj. 3/1, Sambotel - Pečuh, 1998., str. 408.- 413.

Martin Hoblik u Slavoniji. Bibliotheca Croatica Hungariae. Knj. 4, Pečuh, ZZHM, 2000., str.

143


160.- 166. Mađarska kulturna i književna pregnuća u Slavoniji. Martin Hoblik, književni i kulturni

promicatelj. Književnost u Osijeku i o Osijeku od početaka do danas. Zbornik. Osijek 1996. str. 199. – 207.

Mađarska književnost u hrvatskoj periodici (1860.-1920.) Zbornik Stanislava Marijanovića, Zavičajnik. Osijek, 2005., str. 399.-408.

Stilotvornost dijalektizama u originalu i prijevodu. Zbornik radova sa znanstvenih skupova 2002.-2005. Subotica, 2006., str. 87. -92.

Uvod u svijet hrvatske i mađarske bajke. Zbornik radova Zlatni danci 3, Osijek, 2001., str. 37.- 45. Délszláv népballadák Csuka Zoltán tolmácsolásában. III. Međunarodni slavistički dani. Zbornik

Sambotel, 1988., str. 43.- 49. Tko su bili prevoditelji Petőfijevih stihova. Klasje naših ravni. Časopis za književnost, umjetnost i

znanost. Subotica, 2005., str. 64. –69. Počeci stvaranja mađarske drame u kontekstu mađarsko-hrvatskih povijesnih i književnih dodira.

Riječki filološki dani. Zbornik. Rijeka, 1998., str. 341. – 347.

Ime i prezime nastavnika Árpád Hornyák

Naziv kolegija Povijest i kultura Mađara



Web stranica -

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen Filozofski Fakultet Pečuh



Kratki životopis Árpád Hornyák diplomirao je povijest i političku znanost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Pečuhu 1996. godine. Na istom je Sveučilištu 2011. godine obranio PhD disertaciju iz područja suvremene povijesti pod naslovom Diplomatski odnosi između Mađarske i Jugoslavije 1918.-1927. Od 2011. godine radi na Katedri suvremene povijesti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Pečuhu, od 2011. godine kao docent. Stipendije i nagrade: Stipendija „Soros” Zaklade „Short Study and Field Trip” – 1998. godine; Stipendija „Soros” Zaklade „The Inner Ph.D. Program Support for Finishing Ph.D. Theses” – 1999. godine; Stipendija Mađarske države „Eötvös”” – 2001. godine (4 mjeseca u londonskom “Public Record Office”) Gostujući istraživač na University of Edinburgh, Institute for Advanced Studies in the Humanities Istraživačka nagrada “Bolyai János” Mađarske Akademije Znanosti– 2002. godine; Stipendija “Deák Ferenc” Ministarstva Obrazovanja Mađarske – 2004./2005. godine. Popis radova u posljednjih pet godina

Meetings and Clashes – Chapters from the History of Hungarian-Serbian Relations in the 20th Century, Pécs, 2010. 192 pp.

The Image of Hungarians and Hungary in Yugoslavian Political Thought 1918-1945. IN: Limes, 2008/2 57-71.pp.

Die in Jugoslawien lebende Ungarische Minderheit in der Ungarischen Aussenpolitik zwischen den beiden Weltkriegen (1919-1938) IN: Razprave i gradivo. Revija za narodnosna vprašanja. Institut za narodnosna vprašanja 2007 (53-54.) 322-340 pp.

Southern Slav Plans and Territorial Demands against Hungary in the World War II. and at Paris Peace Conference. IN. Századok 2007/1. 57-86. pp

The Balkan Federation 1866-1948 with special regard on Serbian/Yugoslavian views. IN:

144


Bulgarian Historical Review 2007/1-217-232. pp. Occupation of Pécs as seen by a Serbian Journalist. Memoirs of Milan Glibonjski. Translated, the

introduction the notes and the index of personalities made by Árpád Hornyák. Pécs Története Alapítvány, Pécs, 2006. 156. pp

Popis radova relevantnih za izvođenje kolegija The Double-owners along the Hungarian-Yugoslavian Border after the World War I. 1918-1941.

IN: Tradició és modernizáció Europában a 18-20. században. Debrecen, 2008.167-182 pp. (in Hungarian)

Hungarian Minority in Yugoslavia in the Hungarian Foreign Policy 1918-1938 IN: Világtörténet 2007/2. 53-63 pp.(in Hungarian)

Hungarians in the Second Yugoslavia 1945-1989. IN: Határon túli magyar kisebbségtörténet a 20. században. MTA Etnikai és Kisebbségkutató Intézet, Budapest 2008. 256-265. pp. (in Hungarian)

Occupation of Pécs as seen by a Serbian journalist. Memoirs of Milan Glibonjski. Translated, the introduction the notes and the index of personalities made by Árpád Hornyák. 157. pp. Pécs Története Alapítvány, Pécs, 2006. (in Hungarian)

Diplomatic Relationships between Hungary and Yugoslavia 1918-1927. 355 pp. Forum, Novi Sad, 2004 (in Hungarian)

Clashes and meetings. Chapters from the History of Hungarian-Serbian Relations in the 20th Century, 192 pp. Pécs, Bocz Nyomda és Kiadó, 2010 (In Hungarian)

5.9. PROCJENA TROŠKOVA STUDIJA PO STUDENTU: FINANCIJSKA

EVALUACIJA

Tablica 9. Projekcija osiguranih izvora financiranja rashoda predloženog programa visokog učilišta

Prva godina – t

državni

proračun

proračun lokalne jedinice

vlastiti prihodi (bez

školarina)

školarine prodaja

nefinancijske imovine

drugo (navesti izvor):

Ukupno

osigurano

potrebno/zahtjev 3 RASHODI POSLOVANJA

ukupno

osigurano

potrebno/zahtjev 403.966,20 403.966,20 31

Rashodi za zaposlene (plaće, doprinosi i ostali rashodi za zaposlene) ukupno

osigurano


Materijalni rashodi (naknade troškova zaposlenima, materijal i energija, rashodi za usluge i ostali rashodi) ukupno

osigurano

potrebno/zahtjev 34 Naknada troškova zaposlenima

ukupno

osigurano

potrebno/zatjev 35 Materijal i energija

ukupno

145


osigurano

potrebno/zahtjev 36 Rashodi za usluge

ukupno

osigurano

potrebno/zahtjev 37 Financijski rashodi (kamate i ostali financijski rashodi)

ukupno

osigurano

potrebno/zahtjev 38 Ostali rashodi

ukupno

osigurano

potrebno/zahtjev 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine

ukupno

osigurano

potrebno/zahtjev 502.315,10 502.315,10 Ukupno

ukupno

Druga godina t+1

državni

proračun



školarina)

školarine prodaja



Ukupno

osigurano

potrebno/zahtjev 424.362,82 424.362,82 3 RASHODI POSLOVANJA

ukupno

osigurano



osigurano

potrebno/zahtjev 32


osigurano


ukupno

osigurano


ukupno

osigurano


ukupno

146


osigurano


ukupno

osigurano


ukupno

osigurano


ukupno

osigurano


ukupno

Treća godina t+1

državni

proračun



školarina)

školarine prodaja



Ukupno

osigurano

potrebno/zahtjev 454.042,82 454.042,82 3 RASHODI POSLOVANJA

ukupno

osigurano



osigurano

potrebno/zahtjev 32


osigurano


ukupno

osigurano


ukupno

osigurano


ukupno

osigurano


ukupno

147


osigurano


ukupno

osigurano


ukupno

osigurano


ukupno

Tablica 10. Projekcija izvora financiranja programa visokog učilišta

tekuća godina -t t+1 t+2 t+3

1. DRŽAVA UKUPNO

a) Proračun MZOS-a 124.100,00

b) Druga mjerodavna ministarstva i državne institucije

c) jedinice lokalne i regionalne (područne) samouprave)

2. Vlastiti prihodi UKUPNO

a) školarine (participacija studenata)

b) istraživački projekti

c) nakladnička djelatnost

d) ostali poslovi iz vlastite djalatnosti

3. DONACIJE

4. OSTALO

SVEUKUPNO (1+2+3+4) 124.100,00

148


5.10. NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE STUDIJSKOG PROGRAMA

Kvaliteta strukture i izvedbe studijskih program na Filozofskom fakultetu kontinuirano se prati kroz sljedeće pokazatelje: opravdanost izvođenja studijskoga programa; usklađenost studijskog programa s poslanjem i strateškim ciljevima Fakulteta; prikladnost naziva studijskog programa i ishoda učenja (općih i posebnih kompetencija) koji su definirani u studijskom programu; kvaliteta strukture studijskoga programa; kvaliteta opisa kolegija u studijskom programu; kvaliteta izvedbe studijskoga programa (studenti, nastavnici, prostor, oprema i novčana sredstava koja su potrebna za izvođenje studijskoga programa, suradnja s drugim ustanovama); razina usporedivosti studijskoga programa s akreditiranim srodnim studijskim programom u Hrvatskoj i u zemljama Europske unije. Na semestralnoj se razini kvaliteta izvedbe studijskoga programa prati kroz tematske razgovore nastavnika (nositelja i izvođača kolegija te mentora) sa studentima o: sadržajima kolegija i ishodima učenja (svrha odabranih sadržaja, količina sadržaja); načinu obrade sadržaja, tj. prenošenja znanja i vještina; načinu provjere stečenih znanja i vještina i opterećenju studenata. Na kraju semestra provodi se interna ili sveučilišna studentska anketa koja je anonimna. Studentska anketa nastavnicima pruža dodatne podatke o kvaliteti izvedbe kolegija. Periodično se provodi i nastavnička anketa. Usporedbom rezultata studentske i nastavničke ankete nastavnici dobivaju uvid u pouzdanost procjene kvalitete svoga rada. Na godišnjoj se razini na sastancima Odsjeka razmatra kvaliteta studijskoga programa i predlažu promjene manjih opsega koje su u skladu s naputkom Senata Sveučilišta J. J. Strossmayera. Sveobuhvatna analiza kvalitete strukture i izvedbe studijskih programa provodi se u ciklusu od pet do osam godina. U akademskoj 2010./2011. godini provedena je sveobuhvatna analiza kvalitete preddiplomskih i diplomskih studijskih programa. Izvješća po samostalnim ustrojbenim jedinicama pohranjena su u Uredu za unaprjeđenje i osiguranje kvalitete, a izvješće na razini Fakulteta dostupno je djelatnicima Fakulteta na internetskoj stranici Povjerenstva za kvalitetu. Navedeno je izvješće i sastavni dio Unutarnje prosudbe sustava za kvalitetu na Filozofskom fakultetu u 2010. godini. 5.11. POTPORA KOJU FILOZOFSKI FAKULTET U OSIJEKU PRUŽA

STUDENTIMA Potporu studentima u procesu studiranja pružaju nastavnici, mentori, Knjižnica, Ured za studentska pitanja (referada), Ured za potporu studentima te Studentski zbor. Nastavnici u vrijeme redovnih tjednih konzultacija pružaju studentima potporu u procesu razumijevanja gradiva i pripreme za provjeru razine usvojenosti ishoda učenja u okviru pojedinoga kolegija. Knjižnica s paletom svojih usluga čini sljedeću važnu kariku u lancu potpore studentima u studiranju, osobito u procesu stjecanja i proširivanja znanja. Ured za potporu studentima pomaže studentima ponajprije u prevladavanju problema nastalih u procesu učenja. Tim Ureda čini 9 asistenata Katedre za psihologiju. Mentori studentima pružaju pomoć u procesu učenja, odabira izbornih kolegija, pri pronalaženju informacija o mogućnostima stručnog i znanstvenog usavršavanja i sl. Studentski zbor na Filozofskom fakultetu pruža studentima potporu u procesu studiranja na najširoj osnovi, a djeluje uglavnom kao mehanizam poticaja za poboljšanje uvjeta studiranja, ostvarivanje studentskih prava i slično. Na Fakultetu aktivno djeluju 4 studentska kluba.

149

P R I L O G 1

151

P R I L O G 2

284

155

P R I L O G 3

159

P R I L O G 4

Documents

DVOPREDMETNI PREDDIPLOMSKI STUDIJ MAĐARSKOG JEZIKA I