148

Click here to load reader

Dw Nemacki - Zasto Da Ne - 1 (Integrisan Audio)

Embed Size (px)

DESCRIPTION

-

Citation preview

  • Inhalt Sadrzaj

    Einfhrung (Hinweise zur Benutzung des Begleitbuches) Uvod ( uputstva za koriscenje prirncnika) . . . . . . . . . .

    Einige Informationen I Nekoliko vaznih informacija 1. Geografska karta podrncja u kojima se govori nemacki jezik . 2. Slova . 3. Brojevi 4. Novac.

    Lektion 1: Das ist ein Lied

    7

    9 10 10 11

    Grammatik/ Gramatika: 3./icejednineglagola sein. 13

    Lektion 2:

    Lektion 3:

    Lektion 4:

    Lektion 5:

    Lektion 6:

    Lektion 7:

    Lektion 8:

    Lektion 9:

    Lektion 10:

    Lektion 11:

    Hallo, Taxi! .

    Hotel Europa Gr: 1. lice jednine glagola sein: ich bin .

    Wer sind Sie bitte? Gr: 2. lice jednine glagola sein: du bist/Sie sind .

    Das ist doch unhflich! Gr: glagol sein + pridev; recca doch.

    Was machen Sie? Gr: upitne recenice sa was I konjugacija glagola I 2. lice jednine-uCtivo oslovljavanje sa Sie . . . . .

    Du bist seltsam Gr: konjugacija glagola (1. i 2. lice jednine) .

    Woher kommst du? Gr: upitne recenice sa woher; predlog aus

    Das weit du doch! Gr: konjugacija glagola (3. lice jednine)/ licna zamenica er I predlog in . . . . . .

    Ist noch ein Zimmer frei? Gr: upitne recenice bez upitne zamenice .

    Schon wieder so ein Zimmer! Gr: odredeni i neodredeni Clan .

    15

    20

    23

    27

    30

    34

    37

    41

    45

    49

    3

    DW NEMAKI ZATO DA NE I

    sintos

  • Inhalt Sadrzaj

    Einfhrung (Hinweise zur Benutzung des Begleitbuches) Uvod ( uputstva za koriscenje prirncnika) . . . . . . . . . .

    Einige Informationen I Nekoliko vaznih informacija 1. Geografska karta podrncja u kojima se govori nemacki jezik . 2. Slova . 3. Brojevi 4. Novac.

    Lektion 1: Das ist ein Lied

    7

    9 10 10 11

    Grammatik/ Gramatika: 3./icejednineglagola sein. 13

    Lektion 2:

    Lektion 3:

    Lektion 4:

    Lektion 5:

    Lektion 6:

    Lektion 7:

    Lektion 8:

    Lektion 9:

    Lektion 10:

    Lektion 11:

    Hallo, Taxi! .

    Hotel Europa Gr: 1. lice jednine glagola sein: ich bin .

    Wer sind Sie bitte? Gr: 2. lice jednine glagola sein: du bist/Sie sind .

    Das ist doch unhflich! Gr: glagol sein + pridev; recca doch.

    Was machen Sie? Gr: upitne recenice sa was I konjugacija glagola I 2. lice jednine-uCtivo oslovljavanje sa Sie . . . . .

    Du bist seltsam Gr: konjugacija glagola (1. i 2. lice jednine) .

    Woher kommst du? Gr: upitne recenice sa woher; predlog aus

    Das weit du doch! Gr: konjugacija glagola (3. lice jednine)/ licna zamenica er I predlog in . . . . . .

    Ist noch ein Zimmer frei? Gr: upitne recenice bez upitne zamenice .

    Schon wieder so ein Zimmer! Gr: odredeni i neodredeni Clan .

    15

    20

    23

    27

    30

    34

    37

    41

    45

    49

    3

  • Lektion 12:

    Lektion 13:

    Lektion 14:

    Lektion 15:

    Lektion 16:

    Lektion 17:

    Lektion 18:

    Lektion 19:

    Lektion20:

    Lektion21:

    Student oder Portier? Gr: konjugacija glagola (1. lice mnoiine).

    Hier bitte- mein Schlssel! Gr: prisvojne zamenice 1. i 2. lica jednine

    Ihr kommt doch nach Aachen? Gr: konjugacija glagola (2. lice mnoiine)! subjekat u recenici kao dopuna glagola wohl

    Verkaufst du auch die Kassetten? Gr: mnoiina imeica na (e)n; licna zamenica 3. lica mnoiine: sie, direktan objekat kao dopuna glagola .

    Probieren Sie mal! Gr: imperativ glagola; licna zamenica 3. lica jednine: es; recca mal . . . . .

    Vier Tassen- das macht vier Mark Gr: konjugacijaglagola (3./ice mnoiine); licna zamenica 3. lica jednine- sie; direktan objekat kao dopuna glagola . . .

    Keine Sachen, kein Gepck Gr: glagola haben; negacija imenica kein/e .

    Ich mchte schlafen Gr: modalni glagol mgen/ich mchte; konstrukcija reeenice sa modalnim glagolima .

    Sind Sie krank? Gr:mnoiina prisvojnih zamenica: meine

    Ich war in Essen Gr: imperfekat glagola sein i haben; prilog da.

    Lektion 22: Und seine Frau?

    53

    56

    60

    64

    67

    71

    75

    79

    83

    86

    Gr: prisvojne zamenice 3./icajednine: sein/e, ihr/e. 90

    Lektion23: Wer spricht da? Gr: glagoli koji menjaju osnovni samoglasnik; negacija nichts, recca gar .......... . 93

    Lektion 24: Mchten Sie noch einen Kaffee? Gr: direktan objekat kao dopuna glagola/neodred.eni Clan u akuzativu: einen . . . . . . . . . . . . . . . . . 96

    Lektion 25: Ich bezahle den Rest Gr: direktan objekat kao dopuna glagola-akuzativ odred.eni Clan u akuzativu den i zamenica: ihn. . . . . . 100

    4

  • Lektion 26: Ich lade Sie ein Gr: glagoli sa odvojivim prefiksima

    Pregled gramatike.

    Resenja vezbanja

    Recnik . ..... .

    Prevodi dijaloga .

    104

    107

    117

    125

    134

    5

  • Einfhrung (Hinweise zur Benutzung des Begleitbuches)

    Uvod ( uputstvo za koriscenje prirucnika)

    Pred Vama je prirucnik uz radio-kurs nemackogjezika ''Nemacki- zasto da ne?" On ce Vam biti od pomoCi kad god budete hteli da nesto ponovo proCitate ili utvrdite nauceno.

    Ova knjiga, naravno, ne moze zameniti sam radio-kurs. Najbolje bi bilo da svaku lekciju najpre odslusate na radiju. Tu cete cuti zadatke koje bi trebalo da resite, kao i sama resenja. ZahvaljujuCi tome cete pri proom slusanju lekcije shvatiti o cemu se, uopste, radi: kakva je situacija u pitanju, gde se odigrava scena koju slusate, ko i 0 cemu govori i kako je raspolozen ... jednom recju, preporucujemo Vam de se skoncentrisete pre svega na razumevanje citave situacije, bez pokusaja da po svaku cenu odgonetate znacenje svake izgovorene reCi. Postoje i odred.ene tehnike slusanja koje ce Vam olaksati razumevanje novog i nepoznatogjezika. Te tehnike cete upoznati u proe tri lekcije naseg radio-kursa. Nas kurs ce Vam doneti vise istrac:Zivakog zadovoljstva ukoliko svaku lekciju najpre budete slusali na radiju. I ne samo to: sluzeCi se tom metodom, bolje cete upamtiti ono sto ste culi.

    Eva sta sve sadri:i Vas prirucnik:

    A Informacije o pojedinim lekcijama (str. 13-1 06)

    1. Pregled gramatike-njime su uvek obuhvacene gramaticke strukture i vazni izrazi.

    2. Dijalozi u okviru pojedinih lekcija-stampani su na nemackom, uz obavezna objasnjenja na stpskom jeziku. Ukoliko propustite neku emisiju, ovde cete moci da proCitate ono sto niste culi.

    3. ReCi i izrazi-ispod teksta svake lekcije imate objasnjenja reCi i izraza na nemackom i stpskom jeziku. Tu se nece ponavljati reCi i izrazi iz lekcija koje ste vec culi. Ali, ukoliko Vam zatreba neka takva rec, moCi cete da je potrazite u recniku na kraju knjige. Pored svake reei u recniku imate i broj lekcije u kojoj se ona proi put pojavljuje.

    4. Vezbanja-najvize vezbanja je posveeeno gramatici. Najbolje bi bilo da ih resavate sa olovkom u ruci, a ne "iz glave". Resenja vezbi se nalaze u odeljku C. Neki zadaci imaju vise moguCih resenja, na sta ce Vam u datim slucajevima, naravno, biti posebno ukazano.

    7

  • Nakon svih 26 lekcija u knjizi imate i:

    B Pregledgramatike (str. 107-116) Sve gramaticke ieme obrad'ene u pojedinim lekcijama ovde su date u vidu tabelarnog pregleda.

    C Resenja vezbanja (str. 117-124) Pomocu ovih resenja cete lako praveriti jeste Ii ispravno resili zadatke postaufjene u pojedinim lekcijama.

    D Recnik (str. 125-133) U reeniku se nalaze sve reCi koje se pojavljuju u nasoj prvo.f seriji, i to i na nemackom i na srpskom jeziku. I ovde se pored svake reCi nalazi broj lekcije u kojoj se pojavljuje prvi put.

    E Prevodi dijaloga (str. 134-150) Prevodi dijaloga ce Vam pomoCi pri razumevanju lekcija. Ne preporucujemo Vam da se njima sluiite samo da biste pronasli znacenje neke reei. Balje je da prevode koristite kaa celine koje Vam olaksavaju razumevanje originala kao celine.

    Na kraju ovog uvoda, jos jedna napomena: verovatno Vam je poznato da se nas kurs emituje za citav svet i to na mnogim jezicima. Zbog toga u njemu nema elemenata koji upucuju na ono sto je specificno za Vasu zemlju, Vasu kulturu i Vasjezik.

    Tecaj je usredsretf.en na nemacki jezik i nemacku svakodnevicu i nacin misljenja i u njemu cete se sresti cak i sa nemackom poezijom. Ukoliko tokom kursa osetite prisustvo nevidljivog pratioca kakvag ste nekad susretali u bajkama, znajte da je to duh i ne brinite zbog njega, vec mu se slobodno prepustite, jer su duh i jezik zapravo nerazdvajni. Puno uspeha i zadovoljstva u radu ieli Vam

    Herrad Meese

    PS. Ako nas udibenik i ne budete redovno koristili, preporucujemo Vam da ipak nikako ne preskoCite uputstva sadriana u prve tri lekcije, jer se u njima nalaze vaine informacije o samom naCinu ucenja.]os nesto: da biste ba/je razumeli pojavu pamenutog duha, obavezno proCitajte napomene uz osmu lekciju.

    8

  • Einige Informationen Nekoliko vaznih informacija

    D Geografska karta zemalja u kojima se govori nemac"'kijezik:

    OHannover Berlin

    0

    BUNDESREPUBLIK CEssen

    LelpzlgO

    0 Frankfurt DEUTSCHLAND

    0 Stuttgart

    Mnchen 0

    9

  • II Slova A Abend N Namen Kse a aber n nach unhflich B Bad 0 Orangensaft fr b bald 0 oder au glauben c Cafe p Portier u Verkufer c chic p probieren ai (Mai) D Diplomat Q (Quittung) ei Bein d da q (quer) eu Leute E Entschuldigung R Reportage ou Journalistik e er r rauchen Ch Chef F Flasche s Sachen eh chaotisch f fahren s sagen eh nicht G Geld T Taxi Sch Schachtel g genau t teuer sch schlecht H Herr u Uhr St Stimme h heien u unhflich st stimmt I Idee V Vater heien i ich V verheiratet J Journalistik w Wohnort j ja w wann K Kse X (Xanten) k kommen X Taxi L Lied y (Yoga) I lange y typisch M Mark z Zimmer m machen z zeigen

    IJ Brojevi 1 = eins 15 = fnfzehn 1000 = tausend 2 = zwei 16 = sechzehn 31 = einunddreiig 3 = drei 17 = siebzehn 42 = zweiundvierzig 4 = vier 18 = achtzehn 53 = dreiundfnfzig 5 = fnf 19 = neunzehn 64 = vierundsechzig 6 = sechs 20 = zwanzig 75 = fnfundsiebzig 7 = sieben 30 = dreiig 86 = sechsundachtzig 8 = acht 40 = vierzig 97 = siebenundneunzig 9 = neun 50 = fnfzig 200 = zweihundert

    10 = zehn 60 = sechzig 201 = zweihunderteins 11 = elf 70 = siebzig 210 = zweihundertzehn 12 = zwlf 80 = achtzig 10.000 = zehntausend 13 = dreizehn 90 = neunzig 100.000 = hunderttausend 14 = vierzehn 100 = hundert 1.000.000 = eine Million

    10

  • II Novac Nemacka novcana jedinica zove se marka, ili, tacnije, nemacka marka/ Deutsche Mark~jedna marka ima 100 pfeniga. Novcane jedinice u Nemackoj, Austriji, kao i u Svajcarskoj, gde jedan deo stanovnistva takode govori nemacki jezik, se razlikuju. Evo kako izgleda kovani novac u Nemackoj:

    Ein Pfennig zwei Pfennig fnf Pfennig zehn Pfennig jedan pfenig dva pfeniga pet pfeniga deset pfeniga

    eine Mark jednamarka

    zwei Mark dvemarke

    A postoje i sledece papirne novcanice:

    .!. =

    fnfzig Pfennig pedeset pfeniga

    fnf Mark petmaraka

    11

  • Svajcarska novcana jedinica je franak, odnosno: svajcarski franak /Schweizer Franken. jedan Jranak sadrii sto rapena.

    Austrijska valuta je siling, tacnije: austrijski siling I sterreichischer Schilling. jedan siling ima sto grosa.

    12

  • I

    Lektion eins Lekcija

    Das ist ein Lied Ovojepesma

    PREGLED GRAMATIKE

    Ovo treba da znate:

    U nemackom jeziku najvainiji deo recenice je glagol (Verb). Glagoli menjaju oblik u zavisnosti od toga u kom licu se nalaze.

    je trece lice jednine glagola sein je infinitiv, oblik u kome se glagoli nalaze u recniku.

    ist sein das ist je izraz kojim se sluiimo da bismo nesto pokazali ili imenovali.

    Infinitiv jednina

    ~ lice 1. lice

    2. lice (prijateljski) (zvanicno)

    3. lice das

    Ovo mozete da kazete: ukoliko ielite da pokaiete sta vidite ili cujete:

    mnozina

    ~ lice

    ist

    Das ist ein Lied. Das ist ein Text. Das ist ... ( + imenica). Das ist ein Lied von Klaus Hoffmann.

    ~

    ukoliko jos ielite da dodate i cije je nesto, ili sta je neko napisao ili naCinio: Das ist ein Text von Goethe.

    Das ist ... ( + imenica) von . .. (+ licno ime).

    u prvoj lekciji cete cuti nekoliko recenica na nemackom jeziku da biste polako poceli da se navikavate na njegovo zvucanje. Nije vaino sto ne razumete pojedine reCi. Najpre cete cuti scenu pozdravljanja, zatim stih iz jedne brojalice kojom se koriste deca u igri, potom vesti nakon kojih je na redu jedna pesma, i na kraju- odlomak iz poznatog knjiievnog dela, Geteovog "Fausta ".

    13

  • WRTER UND WENDUNGEN

    RECI I IZRAZI

    Guten Tag. Liebe Hrerinnen und Hrer! dasist das Lied Das ist ein Lied. von der Text Das ist ein Text. Auf Wiederhren.

    Imena: Goethe Faust Klaus Hoffmann

    BUNGEN

    VEZBANJA

    Dobardan. Drage slusateljke i slusaoci! ovoje pesma Ovo je pesma. (od) tekst Ovo je tekst. Doslusanja.

    D Razdvojite pojedine reCi i napis"ite recenice ispravno:

    1. DAS I IST I EIN I LIED.__,D=as~ts= =t=e=in"'-Li=e=d"-. -------------2. DASISTEINTEXT. ___________________ _

    3. DASISTEINLIEDVONKLAUSHOFFMANN. ___________ _

    4. DASISTEINTEXTVONGOETHE. ______________ _

    14

  • -Lektion zwei Lekcija Hallo Taxi! Halo, taksi!

    U ovoj lekciji cete upoznati neke tebnike koje Vam mogu olaksati razumevanje stranogjezika. Vi u svom maternjem jeziku te tebnike upotrebljavate tako reCi nesvesno. One ce vas obrabriti u nastojanjima da upotrebite svoju sposobnost kombinovanja. Tako cete moCi da odgonetnete znaeenje nekib izraza iako ne razumete sve reCi od kojib su sastavljeni. Na primer, lako cete zakljueiti da jedna rec znaCi ''gol" ukoliko u pozadini prepoznajete zvuke fudbalske utakmice. Po zvucanju glasa moiete da odredite da Ii je neko veseo ili tuian. A u srpskom, ili nekom drugom jeziku koji znate, sigurno imate reCi koje su slicne nekim nemaekim reeima, na primer, "taksi". Konaeno, poznate su Vam i situacije koje se u mnogim razlieitim delovima sveta odvijaju na isti naein, tako da, bez obzira na to sta ne razumete sve, bar otprilike moiete pretpostaviti sto je sadriaj scene koju slusate.

    U sceni koja sledi, dr. Tirman, stalni gast botela "Evropa ", ulazi u taksi i vazacu (Taxifahrer) saopstava kuda ieli da ga odveze.

    Dr. Thrmann: Taxifahrer: Dr. Thrmann: Taxifahrer:

    Hallo, Taxi! Guten Tag. Guten Tag. Hotel Europa bitte. Hotel Europa, okay.

    WRTER UND WENDUNGEN

    RECI I IZRAZI

    Hallo! das Taxi das Hotel Hotel Europa bitte okay Also- bis bald!

    Halo! taksi botet botet "Evropa" mo/im okej Onda- da skorog videnja!

    15

  • ReCi koje moida vec znate iz srpskog iii nekog drngogjezika:

    die Philosophie die Medizin die Theologie studieren

    BUNGEN

    VEZBANJA

    fiiozofija medicina teoiogija studirati

    Vaine informacije koje jednom upamtite nikada necete zaboraviti. Vase razumevanje proCitanog, kao i onoga sto ste cuii bice bolje ukoliko povedete racuna 0 siedetim stvarima:

    Ne poiusavajte da po svaku cenu razumete svaku izgovorenu rec. Usredsredite se samo na ono sto je najvainije. Pokusajte da ova naceia primenite odmah, na primerima koji siede:

    D U kruziceupise odgovarajuce brojeve: 1. Koji znaci ukazuju na vreme? 2. Koji znaci ukazuju na pravce? 0

    16

    0 0

  • 111 U kruzice upisite odgovarajuce brojeve. Koja slika se odnosi na: 1. televizijski program 0 2. uputstvo za rukovanje 0 3. oglas 0 Ti'i'i'cfoMiaNDER

    -- = -- - -- - -

    -- - ------------ - - -9.11 T..,.m.u t 9.03 DaUu t 9.45 Medlziu n~teb Noten t 10.10 TllpSI[daau t 10.03 Bkber-Report Frhjahn-Neuerscbeinungen t 11.00 T..-cbau t 11.03 Die Goldeae 1 - ARD-Femsehlotterit t ll.58 T..UO Ein Fall ftir sieb I Veneidigung von Friedrichsbafen t U.SS Preuesc:bau t 13.00 TagesKilau 13.05 AJlD..Mittapmllpzin

    --------- ==---- ---

    17

  • 1J u kruzice upisite odgovarajuca slova. Za koje poslove se traze ljudi u dole prikazanim oglasima?

    1. posao u kancelariji 2. prodavaCica paifema 4. frizerka 0 5. telefonistkinja

    Ihr Wunsch: ein Job Im BOro ..................... --

    Caiffeur Jasmin suchtnette FriHuee Beste Bezahlung, Urlaubwird

    ~~~8c~s~~~~~st=i~~;Mf:r Str.

    I W1rstellenein: Schloe .. r Elektriker CENIS GmbH, Personalservice 'ltOIW/337766

    Zum 1.7.90 Junge, freundliche I Telefonistin m1t Enghsch- und SchreLbmaschLnenkenntmssen nach Bogenhausen gesucht Scoba Internatwna!, ~089/41 30 900

    0 3. elektricar 0 0 6. taksi-voiac 0

    II Upis'ite na prazne linije na srpskomjeziku nazive ustanova koje prepoznajete na ovim slikama.

    18

    KURKLINIK GOWMHLEN und PRI~ZE~BAO

  • 3. 1. -------- 2. 4. 5. 7.

    -------- 6. ---------

    IJ Pogodite s'la znac'i zaokruzena reC! Dr. Thrmann @ mit dem Taxi ins Hotel. (I Podvucite rec'i na osnovu kojih mozete da pogodite o cemu se radi u

    tekstu koji sledi

    Am 21. Dezember gegen 22.00 blieb im Anschlu an eine Taxifahrt von der Schubertstrae zur Stiftstrae 22 eine Fototasche mit einer "Nikon 501"-Kamera plus Zubehr im Taxi.

    19

  • Lektion drei Lekcija

    Hotel Europa Hotel ~~Evropa,,

    PREGLED GRAMATIKE

    Ovo treba da znate: bin -je prvo tice gtagota sein. ich -je ticna zamenica prvog tica jednine (''ja").

    Itifinitiv jednina

    ~ tice 1. tice ich

    2. tice (prijateljski) (zvanicno)

    3. tice das

    Ovo mozete da kazete: kada nekome predstavljate: - jednu ienu i to prezimenom:

    ~ bin

    ist

    - iensku osobu imenom i prezimenom: - muskarca prezimenom: - muskarca imenom i prezimenom: - muskarca sa titutom:

    mnozina

    lice ~

    Das ist Frau Berger. Das ist Hanna Clasen. Das ist Herr Schfer. Das ist Andreas Schfer. Das ist Herr Dr. Thrmann.

    U ovoj tekciji cete upoznati botet "Evropa ", u kome se odvija radnja naseg kursa. Osim toga, predstavljamo Vam i gtavne likove kursa:

    Gospoda ]Jerger: Andreas Sefer: Dr. Tirman: Hana Klazen: Ex:

    20

    je upraviteljka hoteta, koja rado peva; je hotetski portir; je statni gost hoteta ''Evropa ". On ne cuje bas najbolje. je sobarica. Eks je fantastican ienski tik, pa joj je i ime fantasticno. Eks na tatinskam znaCi "iz". Ona je nevidljiva, ati, ne brinite, dobro cete je cuti! Nesto vise o njoj cete saznati u osmoj tekciji.

  • Spiker je tu da Vam, zajedno sa svojom koleginicom, objasni gramatiku. On Vam predstavlja glavne likove kursa. (spiker =Sprecher)

    Sprecher: Das ist Herr Schfer. Andreas Schfer. Das ist Herr Dr. Thrmann. Das ist Frau Berger. Lisa Berger. Das ist Hanna. Hanna Clasen.

    Eks se predstavlja sama:

    Ex: Hallo! Hallo! Da bin ich.

    Eks ce Vam panaviti imena glavnih junaka, ali na svaj naCin:

    Ex: Ich - und Andreas und Frau Berger und Hanna und Dr. Thrmann.

    A ndreas se nalazi na recepciji hatela "Evrapa ", gde uprava telefanira:

    Andreas: Rezeption. Guten Abend. Hotel Europa, Rezeption.

    WRTER UND WENDUNGEN

    RECI I IZRAZI

    Das ist Herr Schfer. Doktor (Dr.) Das ist Herr Dr. Thrmann. Das ist Frau Berger. Da bin ich. da ich und die Rezeption Guten Abend.

    Ova je gaspadin Sefer. daktar ( dr.) Ovajedr. Tirman. Ova je gaspatla Berger. Ovdesam. avde, tu ja i recepcija Dabravece.

    ReCi kaje maida vec paznajete u srpskam ili nekam drugam jeziku:

    das Thema die Reportage der Student

    tema repartaia student

    21

  • BUNGEN VEZBANJA

    D Sastavite pet recenica od prilozenih rec"i i izraza: 1. Das ist Herr Schfer. 2.

    3. 4. 5 -----~

    (

    ~ Klaus Hoffmann I ich I da I von I das ist lbinf~ FraoBerger einLied I das ist I von I ein Text I Goethe I

    II Poreaajte sledece recenice po logicnom redosledu:

    1. Hotel Europa, okay. 2. Guten Tag. Hotel Europa bitte. 3. Guten Tag. 4. Hallo, Taxi!

    IJ Pronaaite cetiri imenice u ovoj ukrs"tenici ( mali savet: sve su poreaane uspravno!):

    F 0 D H N A s H T Rezeption R E z E p T I 0 N A p u R z A s T 8 u L K R D X 8 E M s p R G I c L V

    22

    das ist

  • Lektion vier Lekcija

    Wer sind Sie bitte? Ko ste Vi, molim Vas?

    PREGLED GRAMATIKE

    Ovo treba da znate:

    1. Glagol sein bist je drugo lice ovog glagola kada je rec o neformalnom obracanju sa

    "ti". sind je drugo lice ovog glagola kada je rec o zvanicnom obracanju sa "Vi ".

    2. Licne zamenice ich = je onaj koji govori ("ja") du = je onaj kome se neformalno obracamo ("ti'') Sie= je onaj kome seformalno (zvanicno) obracamo ("Vi'').

    itifinitiv jednina

    ~ lice

  • Ovo mozete da kazete Ukoliko u telefonskam razgovorn niste dobro culi ime sagovornika, ili Vam neko kuca na vrata: Wer ist da?

    Ukoliko ielite da saznate ko je, ili kako se zove, Vas sagovornik:

    Werbist du? Wer sind Sie?

    Dr. Tirman, stalni gost hotela ''Evropa ", stiie u botet, gde ga upraviteljka, gospot.la Berger, srdacno pozdravlja.

    Frau Berger:

    Thrmann: Frau Berger: Andreas: Ex: Andreas:

    Aah- Herr Dr. Thrmann! Einen wunderschnen guten Abend. Guten Abend. Herr Schfer, das ist Herr Dr. Thrmann. Guten Abend, Herr Dr. Thrmann. N'Abend. Pst- Ex- pst!

    Malo kasnije dr. Tirman poziva telefonom hotelsku recepciju da bi narnCio pivo. Ne zaboravite da on dosta slabo cuje! (Telefon zvoni i Andreas podiie slusalicu)

    Andreas: Thrmann: Andreas: Thrmann: Andreas: Thrmann: Andreas:

    Rezeption. Guten Abend. Wer ist da? Rezeption. Hotel Europa. Wie bitte? Wer? Hotel Europa. Rezeption. Aha. Ich mchte ein Bier. Ein Bier bitte! Ein Bier, okay. Und- wer sind Sie bitte?

    Andreas nije odmah prepoznao sagovornika po glasu, sto ljuti dr. Tirmana.

    Thrmann: Andreas: Thrmann: Andreas: Thrmann:

    Thrmann, Dr. Thrmann. Und Sie? Wer sind Sie? Ich bin der Portier. Wie heien Sie? Andreas Schfer. Aha. Schfer. Schfer- na ja ...

    A drska Eks se dr. Tirmanu obraca sa "ti"!

    Ex: Thrmann: Andreas:

    24

    Und wer bist du? Du? Und wer bist du? Hm ... Entschuldigung! Entschuldigung!

  • WRTER UND WENDUNGEN

    RECIIZRAZI

    wunderschn Einen wunderschnen guten Abend! Werist da? wer? Wie bitte? Aha. mgen/ich mchte das Bier Sie Wer sind Sie? der Portier wie? heien Na ja! du Entschuldigung!

    BUNGEN

    VEZBANJA

    divno Divno vece (ielim)! Koje tu? Koje to tamo? ko? Molim? Aha. ieleti/ieleo bih pivo Vi Koste Vi? porlir kako? zvatise Padobro! ti Izvinite!

    D Upotrebite odgovarajuci oblik glagola bist I sind I bin I ist.

    1. Wer das? 2. Das Dr. Thrmann. 3. Wer Sie? 4. Ich der Portier. 5. Wer du? 6. Ich Ex.

    II Kako glase pitanja na ponuilene odgovore? (Andreas- "A"-odgovara)

    1. Ex: 2. Dr. Thrmann: 3. Dr. Thrmann:

    __________ (A: Ich bin Andreas.) __________ (A: Ich bin der Portier.) __________ (A: Rezeption. Hotel Europa.)

    25

  • IJ Od ponuilenih reci sastavite ispravne recenice i unesite ih u tabelu. LVet'DJ

    1. ist wer da? Wer ist da? 2. Thrmann ist das Herr Dr. 3. bitte wer Sie sind 4. Sie sind wer 5. bin der Portier ich 6. ein Bier mchte ich 7. heien wie Sie 8. du wer bist

    II Upisite moguce odgovore ( resenje ovog ve:Zbanja se ne nalazi u udzeniku ):

    1. Wer sind Sie? Andreas Schfer I Dr. Thrmann. 2. Wer bist du? 3. Wer ist das?

    26

  • Lektion fnf Lekcija

    Das ist doch unhflich! Pa to je neuetivo!

    PREGLED GRAMATIKE

    Ovo treba da znate:

    1. sein + pridev Ich bin mde. I Das ist unhflich.

    2. Reccadoch doch ne menja smisao iskaza, ali mu da je malo jacu nijansu. Znacenje iskaza se pojacava: Das ist doch unhflich.

    Ovo mozete da kazete: Ukoliko nesto potvrtlujete/negirate: Ukoliko zahvaljujete/molite za nesto: Kada ielite da se izvinite:

    Kada ielite da kaiete svoje misljenje o necemu:

    Ja. I Nein. Danke. I Bitte. Entschuldigung!/ Entschuldigen Sie bitte! Ich bin erstaunt. Du bist unhflich. Das ist doch unhflich.

    Andreas nosi naruceno pivo dr. Tirmanu u sobu. Ovaj je iznenatlen zbog toga sto je oslovljen sa "ti", pa mu stavlja do znanja da je to neuetivo.

    (Kucanje na vrata)

    Thrmann: Andreas: Thrmann: Andreas: Thrmann: Andreas: Thrmann: Andreas:

    Ja? Bitte? Ihr Bier bitte. Danke. Sie sind doch der Portier, oder? Ja. Also- ich bin, ja, ich bin erstaunt. Warum sagen Sie ,du'? Wer? Ich? Nein, nein, nein. Das ist doch unhflich, junger Mann! Entschuldigung! Entschuldigen Sie bitte!

    Dr. Tirman, pola u sali, konstatuje da je A ndreas saljivCina, a zatim se rastaje od njega jer je umoran.

    27

  • Thrmann: Andreas: Ex: Thrmann:

    Andreas:

    Sie sind wohl ein Witzbold? Witzbold? Nein. Ein Kobold! Ich bin ein Kobold. Ach was- ein Kobold oder ein Witzbold oder- ich bin mde. Gute Nacht. Gute Nacht, Herr Dr. Thrmann.

    Sada Andreas konacno moie da objasni Eks da je njeno ponasanje bilo neuetivo.

    Andreas: Ex:

    Ex? Ex? Ja? Bitte?

    Andreas: Ex:

    Also- du bist unhflich. Ich? Unhflich?

    Andreas: Ja, du! Ex: Entschuldigung, ich ... Andreas: Ex:

    Das ist doch unhflich: ,Und wer bist du?' Ich bin mde.

    Andreas: Nein, du bist ein Kobold.

    WRTER UND WENDUNGEN

    RECI I IZRAZI

    ja IhrBier danke Das ist doch unhflich! oder also erstaunt Warum? sagen nein unhflich junger Mann Entschuldigen Sie bitte! Sie sind wohl ein Witzbold? der Witzbold der Kobold mde Gute Nacht!

    28

    da Vasepivo hvala Pa to je neuctivo! ili dakle zapanjen Zasto? reCi, kazati ne neuetivo mlad covek, mladic Izvinite, molim Vas! Vi ste zacelo saljivCina? saljivCina, saljivdiija duh (dobri duh) umoran Lakunoc.

  • BUNGEN

    VEZBANJA

    D Pojaeajte znacenje sledeCih iskaza unosenjem recce doch: 1. Sie sind der Portier? Sie sind doch der Portier?

    2. Das ist unhflich. 3. Ich bin erstaunt. 4. Das istAndreas Schfer. 5. Das ist ein Taxi.

    II Koje rekao koju recenicu? Upisite krstice u odgovarajuce kvadrate. Dr. Thrmann Andreas Ex

    1. Ihr Bier bitte. D ~ D 2. Sie sind doch der Portier? D D D 3. Warum sagen Sie ,du'? D D D 4. Ich bin ein Kobold. D D D 5. Du bist unhflich. D D D 6. Entschuldigen Sie bitte! 7. Das ist doch unhflich. D D D

    IJ Dopunite sledece recenice. Upotrebite reci unhflich, mde, erstaunt.

    1. Das ist ___________ _ 2. Dr. Thrmann ist _______ _ 3. Erist ____________ _

    II Upotrebite odgovarajuce glagole: 1. Sie doch der Portier, oder? 2. Warum Sie ,du'? 3. Das doch unhflich. 4. Sie wohl ein Witzbold? 5. Nein. Ich ein Kobold. 6. Ex, du unhflich. 7. Nein, ich mde.

    29

  • Lektion sechs Lekcija

    Was machen Sie? Cime se bavite?

    PREGLED GRAMATIKE

    Ovo treba da znate:

    1. Glagol studieren

    studier-

    Sie studieren

    je infinitiv glagola. Infinitiv je oblik u kome se glagoli nalaze u recnicima. je glagolska osnova. Ona se dobija kada se od infinitiva odbije nastavak -en. Glagoli u nemackom jeziku imaju razliCite nastavke koji se po potrebi dodaju na glagolsku osnovu. je drugo lice jednine (formalno oslovljavanje sa "Vi ".) Nastavak za to lice je -en.

    Uz sve oblike glagola mora stajati licna zamenica.

    irifinitiv jednina mnoZina

    ~ lice glagolska glag. lice glagolska glag osnova nastavak osnova nastaval

    1. lice

    2. lice (neformalno) (formalno) Sie studier en

    3. lice

    2. Upitne zamenice was = "sta ". Njome, na primer, moiemo da pitamo sta neko radi.

    Ovo mozete da kazete Kada ielite da zapodenete razgovor: Kada ielite nekoga nesto da pitate:

    30

    Sagen Sie mal: ... Was studieren Sie? Was arbeiten Sie? Was brauchen Sie?

  • Dr. Tirman je zamolio Andreasa da porazgovara sa njim. Interesuje ga cime se Andreas bavi, pa mu postavlja precizna pitanja. Andreas studira novinarstvo i pise reportaze. Dr. Tirmanu to izgleda vrlo zanimljivo.

    (Kucanje na vrata)

    Thrmann: Andreas: Thrmann: Andreas: Thrmann: Andreas: Thrmann: Andreas: Thrmann:

    Ja, bitte. Guten Morgen, Herr Dr. Thrmann. Morgen, junger Mann. Sagen Sie mal: Was machen Sie? Studieren. Studieren und keine Manieren, na ja. Was studieren Sie? Journalistik. Und was machen Sie da? Recherchieren, Reportagen schreiben ... Interessant, sehr interessant.

    Andreas zaraauje za zivot radom u hotelu "Evropa".

    Thrmann: Andreas: Thrmann: Andreas: Thrmann: Andreas:

    Und was machen Sie hier? Arbeiten. Was arbeiten Sie? Ich bin Portier. Die Arbeit ist neu fr Sie, oder? Ja.

    Thrmann: Also, Sie studieren Journalistik, und Sie arbeiten. Sie brauchen doch das Geld, oder?

    Andreas: Thrmann: Andreas:

    Ja. Klar. Interessant, na denn- auf Wiedersehen. Auf Wiedersehen, Herr Dr. Thrmann.

    Eksje zatim Citav razgovor prepricala sa par rimovanih stihova:

    Ex: Studieren und recherchieren- interessant, sehr interessant.

    WRTER UND WENDUNGEN

    RECI I IZRAZI

    Guten Morgen. Morgen! Sagen Sie mal: ... Was? machen studieren keine Manieren die Journalistik recherchieren

    Dobro jutro. Dobro jutro. Recite, ... Sta? raditi studirati bezmanira novinarstvo istrazivati

    31

  • die Reportage, die Reportagen schreiben interessant sehr hier arbeiten die Arbeit neu frSie brauchen das Geld Klar! Auf Wiedersehen!

    BUNGEN

    VEZBANJA

    reportaia, reportaie pisati zanimljivo vrlo ovde raditi rad;posao nov zaVas trebati novac jasno. Dovidenja.

    D PronaiJ.ite pravi odgovor na svako pitanje.

    1. Was machen Sie? a. Journalistik. 2. Was studieren Sie? b. Ja. 3. Was machen Sie da? c. Ich bin Portier. 4. Die Arbeit ist neu fr Sie? d. Studieren. 5. Und was machen Sie hier? e. Recherchieren, Reportagen schreiben.

    1. ~ 2. - 3. - 4. - 5. -

    II Sta se moze odgovoriti na sledeca pitanja?

    1. Was mchten Sie? 2. Was brauchen Sie? 3. Wer sind Sie? 4. Werbist du? 5. Was machen Sie? 6. Was schreiben Sie?

    Ex arbeiten ein Taxi studieren

    ein Bier I Frau Berger I I Dr. Thrmann I I Reportagen I ein Hotel Andreas

    32

  • IJ FormuliSite pitanja sluzeci se upitnim zamenicama wer iliwas.

    1. Was ist das? (ein Taxi) ______ (Ex)

    _______ (ein Lied) 3. 5.

    2.

    4. 6.

    ______ (Andreas) _______ (Frau Berger) ______ (ein Hotel)

    II Na svaki od ponuilenih odgovora postavite po dva pitanja: sa wer i sawas.

    1. Wer mchte ein Bier? Was mchte Dr. Thrmann? (Dr. Thrmann mchte ein Bier.)

    2. (Andreas braucht die Arbeit.)

    3. (Andreas braucht Geld.)

    4. (Dr. Thrmann braucht ein Taxi.)

    II Na ponuilene odgovore postavite odgovarajuca pitanja.

    1. Was machen Sie? (Journalistik studieren) ______________ (Reportagen schreiben) ______________ (Journalistik) ______________ (Reportagen) ____________ (Geld)

    2. 3. 4. 5.

    33

  • Lektion sieben Lekcija

    Du bist seltsam Ti si neobicna

    PREGLED GRAMATIKE

    Ovo treba da znate:

    Glagoli sind je trece lice mnoiine glagola sein.

    Glagoli imaju nastavke

    ich studiere: proo lice jednine. Glagol ima nastavak -e. Licna zamenica je ich.

    du studierst:

    du arbeitest:

    infinitiv

    ~~tudieren arbeiten

    1. lice

    2. lice ("ti'') ("Vi'')

    3. lice

    drugo licejednine (neformalno "ti"). Glagoslki nastavak je-st. glagoli cija se osnova zavrsava slovom "t" u drugom licu jednine (obracanje sa "ti'') dobijaju nastavak -est.

    jednina mnozina

    lice gl. osnova gl. nastavak lice gl. osnova gl. nastavak

    ich studier e

    du studier st du arbeit est! Sie studier en

    Ovo mozete da ka:Zete Ako nesto niste dobro razumeli: Ako nekome ielite da saopstite kakav je, ili kakva je neka druga osoba:

    Wie bitte?

    Du bist seltsam/neugierig/ ... Der Mensch ist sehr interessant.

    Andreas studira novinarstvo, a Eks kaie da ona studira -ljude.

    Ex: Hallo, Andreas! Andreas: Was machst du hier?

    34

  • Ex: Andreas: Ex: Andreas: Ex: Andreas: Ex: Andreas: Ex:

    Ich studiere. Wie bitte? Studieren? Ja. Ich studiere. Was studierst du? Menschen. Aha, du studierst Menschen. Ja! Ich mache Studien. Ich studiere Menschen. Ach, du bist seltsam. Menschen sind auch seltsam.

    Andreasfilozofira o ljudskojprirodi kojaje, kako vernje, neobicna i radoznala.

    Andreas: Ex: Andreas: Ex:

    Menschen, hm, der Mensch, hm ... Wie ist der Mensch? Unhflich, mde, interessant und seltsam. Wie bitte? Was? Der Mensch ist unhflich, mde, sehr interessant, seltsam und- neugierig.

    WRTER UND WENDUNGEN

    RECI I IZRAZI

    der Mensch I die Menschen Studien machen seltsam auch Was? neugierig

    BUNGEN

    VEZBANJA

    coveklljudi studirati neobicno takode Sta? radoznala

    D Upisite odgovarajuce glagolske nastavke. 1. Was mach ~ du hier? 2. Ich studier __ 3. Wasstudier __ du? 4. Ichmach __ Studien. 5. Wasmach __ Sie? 6. Ichstudier __ , undicharbeit __ 7. Was studier __ Sie? 8. Ich studier __ Journalistik.

    IJ Upotrebite odgovarajuce oblike glagola sein:

    1. Wie ___ der Mensch? 3. Du ___ seltsam. 5. Das ___ sehr interessant.

    2. 4. 6.

    DerMensch ____ neugierig. _____ auch seltsam.

    _______ wohl ein Witzbold. Menschen Sie

    7. Ich ___ mde.

    35

  • II Dopunite sledece recenice odgovarajuCim glagolima i glagolskim oblicima.

    1. Ich 3. Ich 5. Ich 7. Ich arbeite 9. Ich

    Menschen. ein Taxi. Reportagen. hier. mde.

    2. Was 4. Was 6. Was 8. Was

    10. Was

    ___ du? (Menschen!) ___ du? (ein Taxi) ___ du? (Reportagen) ___ du? (Ich bin Portier.) ___ du? (mde)

    II Pronailite u nasoj ukrs1enici pet priloga. (Mali savet: svi su napisani uspravno!)

    M I R z u s T s erstaunt F 0 I p N N E D R u N B E u L E R s T A u N T / M N B E z G H s R E z R T I A I N R E u E F M s u M s B R L p M E s s A I I M N u D A z G c H B p N w s H u N I E T 0 M s z

    36

  • Lektion acht Lekcija

    Woher kommst du? Odaklesi?

    PREGLED GRAMATIKE

    Ovo treba da znate: u avaj lekciji cema abnaviti ana sta je da sada naucena.

    Upitne zamenice woher= adakle.

    Ovo mozete da kazete aka nekaga ielite da upitate adakleje: Woher kommst du?

    Woher kommen Sie? aka hacete da kaiete da Vam je sve jasna/da se nesta sama pa sebi razume: Sowieso!

    U avaj lekciji imate pet scena kaje se adigravaju u sali za darncak hatela "Evropa ". Zatim cete saznati kaka su se Andreas i Eks uapste sreli.

    -

    U prvaj sceni cete upaznati Hanu Klazen, kaja u hatelu radi kaa sabarica. Pasluiavnik sa pasud.em jaj je paa na pad, ali jaj je jedan ljubazni gast pritekaa upamac.

    1. junge Frau 2. junge Frau 1. Hotelgast 2. Hotelgast JungerMann

    1. junge Frau: 2. junge Frau:

    1. devajka 2. devajka 1. gast 2. gast mladic

    Guten Morgen. Guten Morgen.

    (Pasluiavnik sa pasudem uz tresak pada na pad)

    Hanna: 1. Hotelgast: Ex: Hanna: Ex:

    0-nein! 0 -warten Sie! Au weia! Alles kaputt! Danke. Vielen Dank. Das ist sehr freundlich. Sehr freundlich.

    37

  • U drngoj sceni, u salu za dorncak ulazi jedan prilicno neispavani gast.

    Hanna: 2. Hotelgast: Hanna:

    (Gast ne reaguje)

    Hanna: 2. Hotelgast:

    Guten Morgen. Morgen. Tee oder Kaffee?

    Entschuldigen Sie, mchten Sie Tee oder Kaffee? Entschuldigung. Ich bin noch sehr mde. Kaffee bitte.

    U trecoj sceni u hotelu "Evropa" dolazi da slucajnog susreta dr. Tirmana i jednog njegovogprijatelja koga dugo nije video.

    1. Hotelgast: Thrmann: 1. Hotelgast:

    Thrmann: 1. Hotelgast: Thrmann:

    Guten Morgen. Guten Morgen. Wer ist das nur? Seltsam, seltsam. Ja klar, das ist doch ... Entschuldigen Sie bitte! Ja, was ist? Sie sind doch Herr Thrmann, oder? Ja. Und du, ja, du bist doch ... Stefan!

    U cetvrtoj sceni jedan mladic ieli da zapodene razgovor sa jednom gospotlom, pa joj postavlja kojekakva pitanja.

    Junger Mann:

    Journalistin: Junger Mann: Journalistin: Junger Mann: Journalistin: Ex:

    Sagen Sie mal: Sie sind also Journalistin und machen Reportagen? Ja. Interessant. Sehr interessant. Das ist sehr interessant. Ja. Stimmt. Sagen Sie mal: Was machen Sie da? Ach, recherchieren ... Recherchierenrecherchieren ...

    U petoj sceni dve devojke, od kojih je jedna studentkinja, otkrivaju da dolaze iz istog grada, naime, iz Augsburga, koji se nalazi blizu Minhena.

    1. junge Frau: 2. junge Frau= 1. junge Frau: Studentin: 1. junge Frau: Studentin:

    Und was machst du? Studentin: Ich bin Studentin. Und woher kommst du? Aus Augsburg. Echt?? Ich auch! Was?! Du kommst auch aus Augsburg?

    Onda i Eks pita Andreasa odakle je, na sta joj an odgovara- istim pitanjem.

    Ex: Andreas: Ex:

    38

    Andreas, woher kommst du? Ich komme aus Kln. Und du? Woher kommst du? Ich? Ich komme aus ...

  • U sedmoj sceni cete saznati kako su se nevidljiva Eks i Andreas uopste sreli. A ndreas je Citao knjigu o patuljcima iz Kelna koji, prema staroj priCi, uvek dolaze nocu, dok zanatlije spavaju, da bi dovrsili njihove poslove- na veliku radost gratlana Kelna. Andreas je, CitajuCi, duboko uzdahnuo, poielevsi da i on dobije takvu pomoc. Bio je, metlutim, uveren da su zlatna vremena iz takvih prica u svakom slucaju (sowieso) davno prosla. Ali, kada je izgovorio carobnu ree sowieso, iz knjige je iskoCila jedna mala ienska prilika, koju je on nazvao Eks, sto na tatinskam znaCi "iz", jer se ona pojavila "iz" knjige. Andreas nije ni znao da je izgovrio carobnu ree!

    Andreas: Ex:

    Ich mchte auch so ... Na ja- das ist sowieso vorbei! Hhmm, hhmm. Hallo! Hallo! Da bin ich.

    Andreas: Werbist du? Ex: Ich bin ... Andreas: Werbist du? Ex: Ich bin ich.

    WRTER UND WENDUNGEN

    RECI I IZRAZI

    warten 0-warten Sie! Auweia! Alles kaputt! Vielen Dank! freundlich der Tee oder der Kaffee noch Ja klar! Wer ist das nur? diejournalistin die Studentin woher? kommen aus (Berlin) Echt? Na ja. Das ist vorbei. vorbei Das ist sowieso vorbei. sowieso Ichbin ich.

    cekati 0- sacekajte! ]aoj! Sve je propalo! Mnogo Vam hvala. ljubazno caj ili kafa jos ]asno! Kolijeto? novinarka studentkinja odakle, otkud? doCi, dolaziti iz (Berlina) Zaista? (zargon) Pa da. Tojeproslo. proslo To je svakako proslo. svakako, nego sta; ionako jasamja.

    39

  • BUNGEN

    VEZBANJA

    D Sta su reklijunaci nasih scena u poslednjoj lekciji? Krsticem oznac"'ite izgovorene recenice.

    Ein Gast =gast

    Ex 0 Naja. 0 Alles kaputt. 0 Alles okay.

    EinGast

    Frau =iena

    Hanna 0 Das ist sehr interessant. 0 Das ist neu. 0 Das ist sehr freundlich.

    Frau 0 Ich bin Portier. 0 Ich bin mde.

    EinGast 0 Kaffee bitte! 0 Teebitte. 0 EinBier.

    0 Das ist doch Herr Thrmann. 0 Du bist doch Herr Thrmann. 0 Sie sind doch Herr Thrmann. 0 Ich bin Studentin.

    II Dopunite sledece recenice:

    Woher kommst du?

    40

    Ich ______________ Augsburg.

    ------------------ Berlin. __________________ Kln.

  • Lektion neun Lekcija

    Das weit du doch! Pa to bar znas1

    PREGLED GRAMATIKE

    Ovo treba da znate: 1. Glagoli Andreas wohnt in Aachen. wohnt - trece lice jednine. Glagolski nastavak je -t: Er arbeitet in Aachen. arbeitet - kod glagola cija se osnova zavrsava na -t, nastavak za 3. lice

    jednine glasi -et.

    irifinitiv jednina mnozina

    -

    -

    l/'"wohne~ !"-._arbeiten lice gl. osnova gl. nastavak lice gl. osnova gl. nastavak

    1. lice ich wohn e

    2. lice du wohn st ("it"') du arbeit est! ("Vi'') Sie wohn en

    Sie arbeit en

    3. lice er wohn t er arbeit et!

    2. Licne zamenice er= licna kzamenica treceg lica jednine ("on '').Er zamenjuje imenice

    muskog roda, to jest, imenice koje imaju odredeni Clan der. (tose odnosi i na muska imena)

    I ~: Thrmann 3. Predlozi

    wohnt in Berlin. wohnt in Berlin.

    in Er wohnt in Berlin. aus Er kommt aus Leipzig.

    I ~rerText ist von Goethe. ist von Goethe.

    41

  • Ovo mozete da kazete Ako pitate odakle neko dolazi: Woher kommt er?

    Woher kommst du? Kada Vi saopstavate odakle neko dolazi: Er kommt aus Leipzig.

    Er wohnt in Berlin. Das wei ich.

    Kada saopstavate gde neko stanjuje/iivi: Kada nesto znate: Kada nesto ne znate: Das wei ich nicht.

    Das weit du doch! Kada nekoga podsecate da zna neki podatak:

    Radoznala Eks zeli da sazna sto vise o dr. Tirmanu. Zato sa Andreasom zaviruje u hotelsku knjigu gostiju. Kada su naisli na Tirmanovo ime, najpre su poceli razgovor o sopstvenim imenima.

    Andreas: Ex: Andreas: Ex:

    Hier, also- Name: Thrmann. Das wei ich doch! Weiter! Vorname: Lukas. Vorname?

    Andreas: Ja. Vorname. Ex: Andreas: Ex: Andreas: Ex:

    Wie ist dein Vorname? Das weit du doch! Andreas. Und dein Vorname? Das wei ich nicht. Aber ich! Ich wei das! Vorname: Ex, Name: Hex. Nein-nein!

    Nakon ovih reCi ponovo obracaju painju na podatke o dr. Tirmanu. On je lekar, roden je u Lajpcigu, a iivi u Berlinu.

    Andreas: Ex: Andreas: Ex: Andreas: Ex: Andreas: Ex: Andreas:

    Also weiter: Beruf ... Was macht er? Er ist Arzt, er heit ja Dr. Thrmann. Was ist dein Beruf? Student und Portier. Ich studiere, und ich arbeite als Portier. Weiter: Geburtsort! Woher kommt er? Er kommt aus Leipzig. Weiter: Wohnort! Moment: hier- Berlin! Er wohnt in Berlin.

    WRTER UND WENDUNGEN

    RECI I IZRAZI

    der Name Das wei ich doch! weiter der Vorname Das weit du doch! dein Vorname Das wei ich nicht.

    42

    ime Patoznam! da/je ime Pa to bar znas! tvojeime Toneznam.

  • nicht aber Ich wei das. die Hex(e) derBeruf er der Arzt Er heit ja Dr. Thrmann. der Student Ich arbeite als Portier. der Geburtsort der Wohnort Moment! wohnen in (Berlin)

    BUNGEN

    VEZBANJA

    ne ali Znamto. vestica zanimanje; zvanje on lekar Paonsezovedr. Tirman. student ja radim kao portir. mesto rotten ja mesto stanovanja Trenutak! stanovati u(Berlinu)

    D Upotrebite odgovarajuce glagole- wohnen ili kommen -kao i odgovarajuce glagolske nastavke:

    1. Woher ___ _ Dr. Thrmann? 2. Dr. Thrmann ____ aus Leipzig. 3. Dr. Thrmann ____ in Berlin. 4. Woher ____ Andreas? 5. Andreas ____ aus Kln. 6. Andreas in Aachen.

    IJ Upotrebite pravu reC: in ili aus.

    1. Dr. Thrmann wohnt ____ Berlin. 2. Er kommt ____ Leipzig. 3. Andreas kommt Kln. 4. Er wohnt Aachen. 5. Die Studentin studiert Augsburg.

    IJ Upotrebite ponuilene licne zamenice i glagolske oblike:

    1. Andreas 3.

    ____ Portier im Hotel Europa. 2. ______ das Geld. auch. 4. Er ____ Journalistik. 5.

    ---- 6. ____________ . 7. Ex ____ Studien.

    43

  • II Posluzite se licnim zamenicama ich, du, sie, er.

    1. Dr. Thrmann ist Arzt. ____ wohnt in Berlin. 2. Sagen ____ mal: Was machen ____ ? 3. studiere Journalistik. 4. 6. 8.

    ____ schreibe Reportagen. 5. Ex, was machst ____ hier? ____ studiere Menschen. Und ? 7. arbeite. ____ arbeitet, ___ _ studiert, ____ ist Portier und Student.

    IJ Postavite pitanja i odgovorite na njih nekom od ponut1enih recenica ( resenje ovog vezvanja se ne nalazi u udzveniku ).

    Pitanja

    Woher kommst du? Woher kommen Sie? Was machst du? Was arbeitet er?

    44

    odgovori

    Das wei ich nicht. Das wei ich. Das weit du doch.

  • Lektion zehn Lekcija

    Ist noch ein Zimmer frei? Imate lijednu slobodnu sobu?

    PREGLED GRAMATIKE

    Ovo treba da znate: Pitanja na koja se moie odgovoriti samo sa "da" ili "ne "postavljaju se bez upitnih zamenica! U tom slucaju glagol se pomera na pocetak recenice.

    Du ~ arbeitest Arbeitest ..----.. du

    viel. viel?

    Ovo mozete da kazete ako pitate za cenu: Ako nekoga pitate koliko dugo ostaje:

    Andreas je u poslu, a Eks ga zasipa pitanjima.

    Ex: Andreas: Ex: Andreas: Ex: Andreas: Ex: Andreas: Ex: Andreas:

    Du, Andreas, arbeitest du? Ja. Du, Andreas, arbeitest du viel? Ja. Andreas, bist du glcklich? Hm. Was heit ,hm'? Ja oder nein? Fragst du immer so viel? Immer! Pst- da kommt jemand!

    Wie teuer ist das Zimmer? Wie lange bleiben Sie?

    U botet ulazi novi gast i pita da Ii je jos neka soba slobodna i koliko kosta. Ime mu je Majer i namerava da ostane dva ili tri dana.

    Andreas: Gast: Andreas: Gast: Andreas: Gast:

    Guten Abend. Guten Abend. Ist noch ein Zimmer frei? Ein Einzelzimmer oder ein Doppelzimmer? Ein Einzelzimmer bitte. Mit Bad? Ja.

    45

  • Andreas: Gast:

    Wie lange bleiben Sie? Zwei oder drei Tage.

    Andreas: Okay. Zimmer zehn ist noch frei. Gast: Andreas: Gast:

    Wie teuer ist das Zimmer? Hundertzwanzig Mark. Mit Frhstck. Gut.

    Andreas: Gast:

    Ihr Schlssel- und einen schnen Abend noch, Herr Meier! Danke.

    Gospodin Majer je oCigledno muzicar, jer su se iz njegove sobe razlegli zvuci jlaute.

    Andreas: Ex:

    Wie schn! Ruhe! Ruhe bitte!

    WRTER UND WENDUNGEN

    RECI I IZRAZI

    viel glcklich fragen immer soviel jemand das Zimmer frei das Einzelzimmer das Doppelzimmer mit dasBad wie lange? bleiben zwei drei der Tag I die Tage zwei oder drei Tage zehn wie teuer? hundertzwanzig die Mark das Frhstck Gut. der Schlssel Einen schnen Abend noch! Wie schn! Ruhe!

    46

    mnogo,puno srecan pitati uvek takomnogo neko soba slobodna jednokrevetna soba dvokrevetna soba sa kupatilo koliko dugo? ostati dva tri dan/dani dva ili tri dana deset koliko kosta? sto dvadeset marka dorucak Dobro! kljuc Prijatno vece! Kako je lepo! Mir! (Tisina!)

  • BUNGEN

    VEZBANJA

    D Uz svako pitanje stavite pravi odgovor: 1. Ist noch ein Zimmer frei? a. Hundertzwanzig Mark. 2. Wie lange bleiben Sie? b. Zimmer zehn ist noch frei. 3. Wie teuer ist das Zimmer? c. Zwei oder drei Tage.

    1. ___ 2. 3.

    IJ Pitajte za cenu necega i sami smislite odgovor. ( resenje ovog vezanja se ne nalazi u udzeniku.)

    Wie teuer ist das Taxi I das Hotel I das Bier I der Tee I der Kaffee ... ?

    IJ Postavite nekom zamisgenom hotelskom gostu ili prijatelju koliko dugo zeli da ostane. Sami smislite odgovor ( resenje ovog vezanja se ne nalazi u udzeniku ).

    Wie lange bleiben Sie? Wie lange bleibst du?

    ____ Tage. ____ Tage.

    II Dopunite sledece recenice rec"ima koje nedostaju.

    1. Guten Abend. Ich mchte ein ____ . 2. Ist noch ein Zimmer ____ ? 3. Mchten Sie ein _________ oderein ________ _

    4. MchtenSieeinZimmermit ? 5. Hierbitte,Ihr _____ _ und einen schnen noch.

    IJ Ptetvorite sledece izraze u pitanja:

    1. Das ist das Hotel Europa. Ist das das Hotel Europa?

    2. Andreas arbeitet da. 3. Er ist Portier. 4. ErarbeitetvieL 5. Sie studieren Journalistik. 6. Sie brauchen das Geld. 7. Sie sind der Portier.

    47

  • 1!1 Rasporedite sledece recenice u odgovarajuce tabele. Obratite paznju na polozaj glagola u recenici.

    1. Ist noch ein Zimmer frei? 2. Wie lange bleiben Sie? 3. Herr Meier bleibt zwei oder drei Tage. 4. Wie teuer ist das Zimmer? 5. Bist du glcklich? 6. Andreas wei das nicht. 7. Er fragt Ex: 8. Fragst du immer so viel?

    I nocheinZimmerfrel?

    f~erb) Wielange bleiben Sie?

    II

    48

  • Lektion elf Lekcija

    Schon wieder so ein Zimmer! Opet ovaka soba!

    PREGLED GRAMATIKE

    Ovo treba da znate:

    Clanovi U nemackom jez[ku postoje Clanovi. To su kratke nesamostalne reCi koje stoje ispred imenica. Clanovima se ozna(ava gramaticki rod imenica. Moguca su tri roda: muski, srednji i ienski. Clan, pak, moie biti adretten ili neodreaen. Eva kako glasi odreaeni Clan

    za imenice muskog roda ( m.): za imenicesrednjeg roda (n.): za imenice ienskog roda (/.):

    a evo kako glasi neodredeni c7an za imenice muskog roda: za imenice srednjeg roda: za imenice ienskog roda:

    der- der Schlssel das- das Zimmer die- die Flasche

    ein- ein Schlssel ein- ein Zimmer eine- eine Flasche

    Neodreaeni Clan sa upotrebljava sa imenicama koje oznacavaju nesto sto nije bliie definisano. Tose desava kada u razgovoru nesto pominjemo prvi put. Odreaeni Clan stoji uz imenica koje oznacavaju nesto vec pomenuto, poznato, bliie definisano.

    Da ist eine Flasche- die Flasche ist ja noch halbvoll.

    jednina

    muskirod srednjirod zenskirod

    nominativ akuzativ nom. akk. nom akk. (nom.) (akk.)

    odreaeni der das die neodreaeni ein ein eine

    49

  • Ovo mozete da kazete Kada se zbog necega ljutite: So ein Mist! Ako nekoga podseeate da zna neki podatak: Das kennst du doch!

    Das kennen Sie doch!

    Hana, sobarica u hotelu "Evropa ", ljuti se zbog toga sto je soba jednog gosta Jako neuredna.

    Hanna: Frau Berger: Hanna: Frau Berger: Hanna: Frau Berger: Hanna:

    Hallo, Frau Berger! Guten Morgen, Hanna. Ach nein- schon wieder so ein Zimmer! So ein Mist! Was ist, Hanna? Ach- das Zimmer ist wirklich ein Saustall! Das kennst du doch. Stimmt.

    Hana poCinje da skuplja prazne boce i pune pepeljare, zaleCi se zbog tipicne podele uloga prema kojoj muskarac mirno pusi, dok zena- Cisti.

    Hanna:

    Ex: Hanna:

    Typisch- eine Flasche, noch eine- oh, die Flasche ist ja noch halbvoll. Der Aschenbecher- voll! Na klar: Der Mann raucht und trinkt, die Frau putzt. Und singt. Was? Ist da jemand?

    Eks, koja radoznalo proucava botet, sve je videla i cula, pa hotelskog gosta-muzicara, rugajuCi se, naziva- muzikantom.

    Frau Berger: Ex: Hanna: Frau Berger:

    Alles okay, Hanna? Oh- eine Flte! Ein Musikant- chaotisch und charmant. Ist da jemand? Ist da jemand? Komisch ...

    WRTER UND WENDUNGEN

    RECIIZRAZI

    schon wieder So ein Mist! Was ist? wirklich Das ist wirklich ein Saustall! kennen stimmt typisch

    50

    zaropet Kakavuzas! Staje? stvarno, zaista Ovo je stvarno svinjac! znati, poznavati takoje tipicno

  • die Flasche halbvoll der Aschenbecher voll Na klar! der Mann rauchen trinken die Frau putzen singen dieFlte der Musikant chaotisch charmant komisch Bis zum nchsten Mal!

    BUNGEN

    VEZBANJA

    boca,flasa polupuna pepeljara puna jasno! Nego sta! muskarac pusiti piti iena Cistiti pevati flauta muzikant neorganizovano, baoticno sarmantan cudno Do sledeCi put!

    D Svakoj od sledeCih imenica dodelite odgovarajuCi odreileni c1an, pa ih unesite u prilozenu tabelu:

    m. n. das Frhstck

    Rezeption CO Zimmer(n)

    Portier(m) Schlssel (m)

    f. Frhstck (n) Tee (m) Kaffee (m) Lied (n) Flte CO Text(m) Beruf(m) Arzt (m) Portier (m) Student (m) Studentin CO

    Mann (m) Geld (n)

    ~~Ma

  • II Na prazne linije upis'ite c1anove koji nedostaju.

    1. Das ist ein Taxi. 2. Das Taxiist neu. 3. Dasist Zimmer. 4. Zimmer ist frei. 5. Dasist Lied. 6. Lied ist wunderschn. 7. Das ist Flasche. 8. Flasche ist voll. 9. Dasist Arzt. 10. Arzt arbeitet viel.

    11. Dasist Frau. 12. Frau arbeitet im Hotel.

    II Na prazne linije upis'ite c1anove koji nedostaju, pa nastavite donji tekst.

    ___ Mann kommt in ___ Hotel. ___ Mann fragt: "Ist noch __ _ Zimmer frei?" ___ _ Portier fragt: " ____ Einzel- oder ___ _ Doppelzimmer?" Mann mchte ____ Einzelzimmer mit Bad. ____ Portier sagt: "Okay." ____ Mann mchte ____ Taxi. ____ Portier sagt: " ____ Taxi ist gleich hier." ____ Mann wartet, er raucht und sagt: "Vielen Dank."

    ___ Frau kommt in ____ Hotel. ______________ _

    52

  • Lektion zwlf Lekcija

    Student oder Portier? Student ili portir? PREGLED GRAMATIKE

    Ovo treba da znate:

    glagoli

    -

    wir studieren - prva lice mnaiine glagala studieren. Glagaslki nastavak je -en. Licna zamenica je wir.

    ,..- i1ifinitiv jednina

    studieren lice gl. osnova gl. nastavak

    1. lice ich studier e

    2. lice ("ti") du studier st ("Vi'') Sie studier en

    3. lice er studier t

    Ovo mozete da kazete Aka traiite ad nekaga razlag za neku tvrdnju: Kada ielite da saznate da li neka uvek gavari adreaenu stvar: Aka pretpastavljate (verujete) da ...

    mnozina

    lice

    wir

    gl.osnova gl. nastavak

    studier en

    Warum sagen Sie: ...

    Sagen Sie immer: ... Ich glaube: ...

    Andreas traii Eks. Napakan zacuje njen glas kad Hane. Taka sei an upazna sa Hanam. Zatim an abjasnjava gaspaai Berger !fta tu uap!fte radi.

    Frau Berger: Ex: Frau Berger: Ex: Andreas: Frau Berger: Ex: Hanna: Andreas:

    Komisch. Was ist komisch? Ist da jemand? Ja. Wir! Pst- sei doch still! Was machen Sie denn hier? Wir studieren. Wie bitte? Ja. Nein, also wir ... (mucajuci)- ich bin nur neugierig.

    53

  • Frau Berger: Interessant! Sagen Sie mal: Sie sind doch allein. Sagen Sie immer ,wir' und meinen ,ich'?

    Andreas: Nein, natrlich nicht. Andreas se Hani predstavlja kao student i portir. Hana se predstavlja kao sobarica. Sve to zabavlja gospoau Berger.

    Hanna: Andreas:

    Sie sind neu hier, oder? Ich glaube, Sie sind der Portier. Stimmt!

    Hanna: Andreas:

    Und warum sagen Sie ,wir studieren'? Ich bin Student.

    Hanna: Andreas:

    Was denn: Student oder Portier? Student und Portier.

    Hanna: Andreas:

    Ach so. Na ja- also, ich bin Hanna. Das Zimmermdchen. Und ich bin Andreas.

    Frau Berger: Also - an die Arbeit! Hanna: Okay. Tschs! Ex: Ciao!

    WRTER UND WENDUNGEN

    RECI I IZRAZI wir Sei doch still! still Was machen Sie denn hier? allein meinen Natrlich nicht! glauben Was denn: ... ? oder: Tee oder Kaffee? das Zimmermdchen An die Arbeit! Tschs! Ciao!

    BUNGEN

    VEZBANJA

    mi Budimirna! mirna, tiha Sta Vi radite ovde? sam moj Naravno da ne! misliti, verovati Sta? ... ili: caj ili kafa? sobarica Na posaal Z.dravo! (samo pri odlasku, rastanku) Cao!

    D Kako glase u inflnitivu glagoli dati u sledeCim recenicama? (Infinitiv je oblik u kome se glagoli nalaze u recniku)

    1. Wie heien Sie? heien 2. WersindSie? 3. Arbeitest du viel? 4. Ich arbeite und studiere.

    54

  • S. Das kennst du doch! 6. Der Mann trinkt Kaffee. 7. Wir brauchen Sie. 8. Herr Meier bleibt zwei oder drei Tage. 9. Wasglaubstdu:

    10. SingtHannagern? 11. Ich meine: ja! 12. Bist du mde?

    II Na prazne linije upisite odgovarajuce glagolske nastavke. 1. Hanna arbeiU1 als Zimmermdchen im Hotel Europa. 2. Frau Berger frag_ Andreas: 3. "Was mach___ Sie denn hier?" 4. Ex sag __ : 5. "Wir studier __ . " 6. Hanna frag __ : 7. "Warum sag __ Sie ,wir studier __ '?" 8. Da frag __ Frau Berger: 9. "Sag_ Sie mal: Sag __ Sie immer ,wir' und mein.._ ,ich'?" 10. Hanna mein.._ : "Ich glaub __ , Sie sind der Portier."

    IJ Na prazne linije najpre upisite reCi koje nedostaju, a zatim ih unesite u nasu ukrs1enicu. NajveCi broj reCi uzet je iz 12. lekcije. Ako sve pravilno popunite, u uspravnoj koloni ukrs1enice cete dobiti naziv Haninog zanimanja.

    1. Istnochein Zimmer frei? 1. Z I MMEIRI

    2. Ex sagt: studieren. 2. 3. Sagen Sie immer ,wir' und ,ich'? 3. 4. Wasist 4. 5. Ich : Sie sind der Portier. 5.

    I I I

    I I 6. sagen Sie: ,Wir studieren'? 6. 7. Stimmt! 7. 8. Andreas heit Andreas 8. 9. Er ist und Portier. 9.

    10. Was Sie denn hier? 10. 11. Siesindneu , oder? 11. 12. Sie sind doch 12. 13. Ich nur neugierig. 13. I

    Hannaist _____________________ __

    55

  • .. Lektion dreizehn Lekcija

    Hier bitte- mein Schlssel Izvolite -moj kljuC.

    PREGLED GRAMATIKE

    Ovo treba da znate:

    Prisvojne zamenice Prisvojnom zamenicom oznacavamo pripadnost nekog predmeta ili osobe nekoj drugoj osobi, na primer: mein Geld = "moj novac" meine Arbeit = "moj posao" dein Hotel = "moj botel"

    Prisvojna zamenica stoji ispred imenice. Ona se menja vec prema tome kakav je Clan koji pripada toj imenici: der/ein/mein Schlssel; die/eine/meine Arbeit das/ein/mein Hotel

    jednina muskirod zenskirod mnoiina srednjirod

    l.lice mein meine 2./ice (du) dein deine

    (Sie) Ihr Ihre 3./ice (mask.)

    (fern.)

    Ovo mozete da kazete Kada nekome nesto dajete: Ako nekoga pitate kako je: Kada odgovarate na pitanje kako ste:

    Hier bitte- Ihr Pa/Ihre Brille. Wie geht es Ihnen? !Wie geht's? Danke. Gut./Gut./Es geht.

    Scene kojesiede odigravaju se na recepciji hotela ''Evropa ". 1. scena: Gospodin Majer predaje kljuc svoje botelske sobe.

    Andreas: Meier:

    Guten Morgen, Herr Meier. Wie geht's? Danke. Gut.

    (Majer ostavlja kljuc na pultu recepcije)

    Meier: Andreas: Meier:

    56

    Hier- mein Schlssel! Danke. Und einen schnen Tag noch. Auf Wiedersehen.

  • 2. scena: Andreas vraca jednoj gosCi njen pasos.

    Andreas: Frau: Andreas: Frau: Andreas:

    Guten Morgen. Guten Morgen. Hier bitte - Ihr Pa! Ach ja, danke. Auf Wiedersehen. Auf Wiedersehen.

    3. scena: Andreas predaje dr. Tirmanu jedno pismo. Tirman ne vidi dobro sta je napisano posto ne moie da pronaae svoje naocari koje su mu- na nosu!

    Andreas: Thrmann: Andreas: Thrmann:

    Guten Morgen, Herr Dr. Thrmann. Wie geht es Ihnen? Morgen. Danke, es geht. Hier ist ein Brief fr Sie. So -ein Brief. Meine Brille- meine Brille ist weg! Woher kommt denn der Briet?

    Andreas: Aus Berlin. Entschuldigen Sie bitte, Herr Dr. Thrmann, da ist ja Ihre Brille!

    Thrmann: Na, so was ... ich bin doch alt.

    4. scena- Ex ljutiAndreasa, koji mora da obavijos neke poslove.

    Ex: Hm,hm. Andreas: Das ist mein Fller! Ex: Dein Fller? Ach so, das wei ich doch nicht. Ist das auch

    deine Brille? Andreas: Nein! Ex, sei still! Ich arbeite. Ex: Arbeiten, arbeiten, der Mensch arbeitet immer ...

    WRTER UND WENDUNGEN

    RECI I IZRAZI

    Wiegeht's? Gut. mein Schlssel Einen schnen Tag noch! derPa IhrPa Wie geht es Ihnen? Morgen. (=Guten Morgen.) Es geht. derBrief die Brille meine Brille weg Da ist ja Ihre Brille! Na, so was ...

    Kakoste? Dobro. moj(kljuc) Prijatan dan (ielim)! pasos Vaspasos Kakoste? Dobro jutro. Dobroje ... pismo naocari moje naocari nema! Eva Vasih naocara! Ab, svasta ...

    57

  • alt der Fller dein Fller

    BUNGEN

    VEZBANJA

    star naliv-pero tvoje naliv-pero

    D Obelezite krstiCima recenice koje su izgovorene u scenama iz poslednja lekcije.

    1. Sta odgovara g. Majer?

    "Wie geht's?" 0 Ja. 0 Alles okay. 0 Danke. Gut.

    3. StajeAndreasrekaogosCi?

    0 Hier bitte- Ihr Pa. 0 Hier bitte- Ihr Schlssel. 0 Hier bitte- Ihr Brief.

    5. Kako je reagovao dr. Tirman?

    0 Ich bin doch neugierig. 0 Ich bin doch erstaunt. 0 Ich bin doch alt.

    11 nopunite sledece recenice: Eks pitaAndreasa:

    Ist das dein Fller? Ist das ____ Briet? Ist das Kaffee? Ist das Arbeit? Ist das Geld?

    Andreas je hotelskam gostu rekao:

    a. Bitte, das ist Pa. c. Bitte, das ist Flte. e. Taxiistda. g.

    58

    ____ Arzt ist da.

    2. Sta je odgovorio dr. Tirman?

    "Wie geht es Ihnen?" 0 Nein. 0 Gut. 0 Danke. Es geht.

    4. StajeAndreasrekaodr. Tirmanu?

    0 Da ist ja Ihre Flte. 0 Da ist ja Ihre Frau. 0 Da ist ja Ihre Brille.

    6. Sta je upitala Eks?

    0 Ist das auch dein Briet? 0 Ist das auch deine Brille? 0 Ist das auch dein Taxi?

    Andreas odgovara:

    Ja, das ist mein Fller.

    b. Bitte, das ist ____ Schlssel. d. Bitte, das ist Tee. f. Brille ist da.

  • IJ Na prazne linije upis"'ite prisvojne zamenice koje se slazu sa odgovarajuCim licnim zamenicama. 1.. Das ist mein Geld.

    Das ist ____ Reportage. Das ist Arbeit.

    2 . Das ist Flasche. Das ist Arbeit. Das ist Kaffee.

    3.11 Das ist Arbeit. Das ist Frhstck. Das ist Zimmer.

    59

  • Lektion vierzehn Lekcija

    Ihr kommt doch nach Aachen? Hocete li doci u Ahen?

    PREGLED GRAMATIKE

    Ovo treba da znate:

    1. Glagoli

    ihrkommt

    irifinitiv

    je drugo lice mnoiine glagola kommen. Glagolski nastavak je -t. Licna zamenica drugog lica mnoiine je ihr.

    jednina mnozina

    ~ lice gl. osnova gl. nastavak lice gl. osnova gl. nastavak 1. lice ich komm e wir komm en

    2. lice ("ti'') du .komm st ihr komm t ("Vi'') Sie komm en

    3. lice er komm t

    2. Subjekat recenice

    Svaka recenica ima subjekat. To moie biti Clan, licno ime, imenica, zamenica itd.

    subjekat @) EinStudent braucht immer Geld. DieArbeit ist neu. Dr. Thrmann kommt aus Berlin. Ihr kommt doch nach Aachen? Das ist sehr teuer.

    60

  • Recce: wohl Wohl je ree kojom se sluiimo da bismo izrazili nagadanje ili pretpostavku. Er raucht und trinkt wohl gern znaCi: ich g]aube: er raucht und trinkt gern. OVo mozete da kazete Ako ielite da dobijete potvrdu Vaseg misljenja: Ako nesto odbijate: Ako nesto slutite/pretpostavljate/nagadate:

    Ihr wit doch: ... Das geht doch nicht! Das istwohl (+ pridev)

    Andreas pise pismo roditeljima. Pise o svom poslu u hotelu "Evropa" i o ljudima sa kojima se tamo susreo, kao sto su dr. Tirman i gospodin Majer.

    Liebe Eltern, Ihr wit doch: Ein Student braucht immer Geld. Ich arbeite also wieder- als Portier im Hotel Europa in Aachen. Die Arbeit ist neu und interessant. Immer kommt jemand und mchte ein Zimmer, ein Bier oder ein Taxi ... Oder jemand fragt: "Wo ist mein Geld, meine Brille, mein Pa ... ?" Die Leute glauben wohl: Ein Portier wei alles. Da mache ich Studien, studiere Menschen: Da ist z. B. Dr. Thrmann, ein Arzt aus Berlin. Er ist nett, aber er fragt sehr viel. Und da ist noch Herr Meier, ein Musiker. Er raucht und trinkt wohl gern ... Auch ich rauche immer noch, und das ist sehr teuer, leider. Ihr kommt doch nach Aachen?

    U tom trenutku Eks prekida Andreasa pitanjem ko to treba da dobe u Ahen, a i buni se sto ne pise nista 0 njoj.

    Ex: Andreas: Ex: Andreas:

    Wer denn? Meine Eltern. Und ich? Wo steht: Ex ist meine Freundin? Ach so, du meinst ...

    Eks smatra da bi Andreas roditeljima trebalo i nju da pomene, ali on to odbija.

    Ex: Andreas: Ex:

    Ja! Ach, Ex, das geht doch nicht! Warum nicht?

    Na ovo pitanje Andreas vise nije hteo da odgovori, vec je dovrsio svoje pismo.

    Bis bald Euer Andreas

    WRTER UND WENDUNGEN

    RECI I IZRAZI Liebe Eltern! Ich arbeite wieder. wieder

    Dragi roditelji! ja ponovo radim. ponovo, opet

    61

  • die Leute Die Leute glauben wohl ... Er wei alles. das Beispiel z. B. =zum Beispiel nett gern der Musiker immernoch leider nach (Aachen) Wo steht. .. ? die Freundin Das geht doch nicht. Warum nicht? bisbald Euer Andreas

    BUNGEN

    VEZBANJA

    ljudi Ljudi miste da ... Onznasve. primer z.B. = naprimer fin, ljubazan rado muzicar josuvek naialost u (pravcuAhena), u (Ahen) Gde stoji .. . ? (gde se nalazi?) prijateljica, ( necija) devojka Tonemoie. Zasto da ne?, Zasto ne? da skorog vitlenja vasAndreas

    D Podvucite glagole u Andreasovom pismu.

    II Na prazne linije upisite subjekte koji nedostaju ( radi se o Andreasovom pismu ):

    arbei0 mein@ 1. lice a. f. wir 2. lice

    ("ti'') b. memi g. ("Vi") c. Sie brauch n 3. lice d. braue t h.

    e. raue t

    II Na prazne linije upisite odgovarajuce subjekte:

    1. Andreas arbeitet als Portier. ______ ist interessant. ______ heit Dr. Thrmann.

    komm{L)

    glaub

    2. 3. 4. 5. 6.

    ______ fragt Andreas: " ____ brauchen das Geld, oder?" ______ studiert Menschen. ______ macht Studien.

    62

  • 7. Ex sagt:" studieren." 8. glauben: wei alles.

    II Izrazite nagadanje ili pretpostavku reccom wohl.

    Andreas glaubt: 1. Herr Meier raucht gern. Herr M. rauchtwohl gern. 2. Hanna ist nett. 3. Frau Berger singt gern. 4. Musiker sind chaotisch. 5. Menschen sind neugierig. 6. FrauBergerarbeitet viel. 7. Dr. Thrmann ist seltsam.

    63

  • Lektion fnfzehn Lekcija

    Verkaufst du auch die Kassetten? Prodajesli i kasete?

    PREGLED GRAMATIKE

    Ovo treba da znate:

    1. Mnozina imenica NajveCi broj imenica u nemackom jeziku menja svoj oblik u mnoiini i to na pet moguCih naCina. Evo jednog od njih: imenica u mnoiini dobija nastavak -n ili -en. Clan predimenicama u mnoiini je uvek die: die Kassette- die Kassetten I der Mensch- die Menschen

    2. Licne zamenice Trece lice mnoiine glasi sie. U mnoiini sve imenice u nominativu i akuzativu mogu biti zamenjene zamenicom sie.

    I ~ie Kassetten I Ste

    sind alt. sind alt.

    Ich verkaufe Ich verkaufe I

    die Schallplatten. I sie.

    3. Negacija sa nicht Recju nicht se sluiimo da bismo negirali neki izraz. Nicht uvek dolazi poste glagola koji se negira: Ich hre die Kassetten doch nicht.

    Ovo mozete da kazete Kada nesto ne znate: Kada u nesto niste sigurni:

    Ich wei nicht. Ich glaube nicht.

    Andreas kod kuce slaie stare stvari koje bi hteo da proda na buvljoj pijaci. Tamo ljudi prodaju stvari koje im vise nisu potrebne. Eks posmatra Andreasa zabavljenog slaganjem.

    Ex: Andreas: Ex: Andreas: Ex: Andreas: Ex:

    64

    Warum liegen die Sachen da? Ich verkaufe sie. Was? Verkaufen? Wo denn? Morgen ist Flohmarkt. Flohmarkt? Flohmarkt? Verkaufst du Flhe? Nein. Ich verkaufe- die Ex Hex. Nein, bitte nicht!

  • Eks pita Andreasa da li ce na buvljoj pijaci prodavati i ploce i kasete. On to jos nije odluCio.

    Ex: Andreas: Ex: Andreas: Ex: Andreas: Ex: Andreas:

    Verkaufst du auch die Kassetten? Ja- sie sind alt. Ich hre sie doch nicht. Und die Schallplatten? Verkaufst du auch die Schallplatten? Ich wei nicht. Ich glaube nicht. Sind sie neu? Nein, natrlich nicht! Spielst du eine Schallplatte? Na gut.

    WRTER UND WENDUNGEN

    RECI I IZRAZI

    liegen die Sachen verkaufen sie

    leiati; stajati ( neki predmet stoji na .. .) stvari

    Wo denn? morgen der Flohmarkt der Floh/ die Flhe Bitte nicht! die Kassette hren die Schallplatte/die Schallplatten Ich wei nicht. Ich glaube nicht. Natrlich nicht! eine Schallplatte spielen Na gut. (izraz) Ich hre sie doch nicht.

    BUNGEN

    VEZBANJA

    prodavati ona; nju Gdeto? sutra buvlja pi jaca buvalbuve Nemoj, molim tel kaseta slusati, cuti gramofonska ploca/gramofonske ploce Neznam. Ne verujem, ne bib rekao Naravno da ne! pustiti plocu ( na gramofonu) Padobro. ja Vas ne cujem.

    D Sta treba ubaciti u recenicu: ist iU sind?

    Die Flaschen DerMann Menschen DieSachen Der Aschenbecher DieFlasche

    voll. unhflich. neugierig. alt. halbvoll. voll.

    Die Flaschen sind voll.

    65

  • II Odgovorite na pitanja sluzeCi se pridevima datim u zagradama.

    1. Sind die Kassetten neu? (alt) Nein, sie sind alt. 2. Sind die Flaschen voll? (halbvoll) 3. Sind Menschen unhflich? (hflich) 4. Sind "Musikanten" chaotisch? (charmant)

    IJ Odgovorite na pitanja ne ponavljajuCi imenice koje sadr:Ze: 1. Brauchst du die Sachen? Nein, ich brauche sie nicht.

    2. Verkaufst du die Schallplatten? 3. Hrst du die Kassetten? 4. Schreibst du die Reportagen? 5. Kennst du die Namen?

    II Postavite pitanja i odgovorite na njih.

    nicht verkaufen { die Flaschen die Brillen die Flten die Kassetten

    Verkauft ihr die Flaschen? Nein, wir verkaufen sie nicht.

    IJ Sta Vi mislite? Postavite pitanja i odgovorite na njih sluzeCi se ponudenim odgovorima.

    Was meinst du? Was meinen Sie?

    Ex- charmant? Dr. Thrmann- interessant? Hanna- neugierig? Andreas- raucht? Dr. Thrmann- singt gern? FrauBerger-spielt Flte?

    Was meinst du? Ist Ex charmant?

    66

    Ich wei nicht. Ich glaube nicht. Natrlich. Natrlich nicht. Ja.

  • Lektion sechzehn Lekcija

    Probieren Sie mal! Probajte!

    PREGLED GRAMATIKE

    Ovo treba da znate:

    1. Glagoli: bitte ("Molim Vas ") zahteva glagol u imperativu. Ako zelite nekoga za nesto da zamolite, ili ako nesto zahtevate, mozete da upotrebite imperativ glagola. Pri formalnom obracanju sa "Vi "glagoli ne menjaju oblik, ali, kao i kod upitnih recenica, prelaze na prvo mesto u recenici. Probieren Sie das Tuch!

    2. Reccamal Mal je recca kojom se sluzimo da bismo molbu ili zahtev izrazili nesto blaze i ijuhaznije: Probieren Sie mal das Tuch!

    3. Licne zamenice es je licna zamenica treceg lica jednine koja se koristi za srednji rod. Jmenice srednjeg roda imju Clan das i mozemo ih zameniti zamenicom es.

    ~istchic. ~istchic.

    Ovo mozete da kazete

    Ich nehme I das Buch. I Ich nehme es.

    Ako nekoga zelite za nesto da zamolite, ili ako nesto zahtevate:

    Sehen Sie mal! Probieren Sie mal! Zeigen Sie mal!

    Andreas je dosao na huviju pijacu i izlozio svoje stvari za prodaju. Pijacom slucajno seta i gospoaa Berg er. A ndreas pokusava da je nagovori da kupi jednu maramu.

    Andreas: Frau Berger: Andreas:

    Tag, Frau Berger. Wie geht's? Tag. Danke, gut. Mchten Sie vielleicht ein Tuch? Hier- sehen Sie mal: Es ist sehrchic.

    67

  • Frau Berger: Andreas: Frau Berger: Andreas:

    Nein, danke. Probieren Sie mal- hier ist ein Spiegel. Nein. Wirklich nicht. Vielen Dank. Schade!

    U jednom trenutku, gospoaa Berger meau Andreasovim stvarima otkriva knjigu koju vec dugo traii, pa ieli da je kupi.

    Frau Berger: Andreas: Frau Berger: Andreas: Frau Berger:

    Oh- das ist ja toll! Genau das Buch suche ich! Zeigen Sie mal! Ach, die "Heinzelmnnchen" ... Was kostet es? Eine Mark. Gut, ich nehme es.

    Ali, Eks ne ieli da Andreas proda knjigu zahvaljujuCi kojoj su se upoznali.

    Ex: Frau Berger: Andreas:

    Frau Berger: Andreas: Ex:

    Nein! Das Buch verkaufst du nicht! Wie bitte? Tja, Entschuldigung, Frau Berger. Ich verkaufe es doch nicht. Entschuldigung. Warum liegt das Buch dann da? Na- dann tschs! Ex-was ist? Das ist doch ... Das ist doch unser Buch! Ich liebe es.

    WRTER UND WENDUNGEN

    RECI I IZRAZI

    Tag. ( = Guten Tag!) vielleicht das Tuch Sehen Sie mal! sehen chic probieren der Spiegel Wirklich nicht. Schade! toll suchen dasBuch genau das Buch zeigen kosten es nehmen unserBuch lieben

    68

    dan (Dobardan.) moida marama Pogledajte! videti, gledati sik probati ogledalo Zaistane. Steta! odlicno, izvrsno traiiti knjiga bas ta knjiga pokazati kostati (licna zamenica srednjeg roda) uzeti nasaknjiga voleti

  • BUNGEN

    VEZBANJA

    D Rasporedite sledece recenice u odgovarajuce tabele: 1. Ich sehe das Tuch. 5. Mchten Sie vielleicht ein Tuch? 2. Sehen Sie das Buch? 6. Probieren Sie mal das Tuch! 3. Sehen Sie mal: ... 7. Frau Berger probiert das Tuch nicht. 4. Das Tuch ist sehr chic. 8. Was ist?

    (!erb) Ich sehe das Tuch.

    li

    II Zamolite nekoga ljubazno da nes"to ucini.

    1. ein Bier trinken Trinken Sie mal ein Bier! 2. ein Tuch probieren 3. eine Reportage schreiben 4. Flte spielen 5. mein Geld nehmen 6. ein Lied singen

    IJ Odgovorite na pitanja punim recenicama zapocetim sa ja ili nein.

    1. Ist das Taxi frei? Ja, es ist frei. Nein, es ist nicht frei.

    2. Ist das Zimmer frei?

    69

  • 3. Ist das Hotel gut?

    4. Ist das Lied schn?

    5. Ist das Buch interessant?

    6. Ist das Tuch chic?

    7. Ist das Frhstck teuer?

    II Postavite pitanja i odgovorite na njih sluzeCi se ponuilenim kombinacijama recl:

    1.~{ das Lied

    2.~{ die Kassetten

    die Menschen das Tuch dasBuch die Schallplatten

    3.~{ das Hotel

    4.~{ das Hotel

    die Sachen dasBuch das Taxi die Schallplatten

    1. lieben Sie das Lied? Ja, ich liebe es.

    2.

    3. Nehmen Sie das Hotel? Nein, ich nehme es nicht.

    4.

    70

  • Lektion siebzehn Lekcija

    Vier Tassen- das macht vier Mark Cetiri solje -to iznosi cetiri marke

    PREGLED GRAMATIKE

    Ovo treba da znate:

    I. Glagoli Die Deutschen finden Gartenzwerge toll. Sie f"mden -je trece lice mnozine glagola finden.

    Glagolski nastavak je -en. Uz trece lice mnozine uvek ide imenica u mnozini ili zameica sie.

    Zeig mal! Komm! - Ovakose ozrazava molba ili zahtev.

    infinitiv

    Vstudiere:::> ~rbeiten

    1. lice

    2. lice ("ti") (''Vi")

    3. lice

    Molba ili zahtev mogu biti iskazani glagolom u imperativu. U prijateljskom oslovljavanju sa du upotrebljavamo samo glagolsku osnovu, dok du otpada.

    jednina mnozina

    lice gl. osnova gl. nastavak lice gl. osnova gl. nastavak

    ich studier e wir studier en

    du studier st ihr studier t du arbeit est! ihr arbeit et Sie studier en Sie studier en

    er studier t sie studier en er arbeit et!

    2. Licne zamenice sie = je licna zamenica treceg lica jednine za zenski rod. Imenice zenskog

    roda imaju Clan die i mogu biti zamenjene zamenicom sie.

    DieBluse Sie

    isttoll. ist toll.

    Ichnehme Ichnehme

    die Bluse. sie.

    71

  • 3. Direktan objekat glagola Postoje glagoli uz koje, da bi recenica bila ispravna, osim subjekta uvek mora stajati i neki direktan objekat.

    subjekat

    DieFrau

    Ich Die Deutschen Er Er

    Ovo mozete da kazete Ako imate molbu ili zahtev Ako ielite da kaiete svoje, ili prenesete tutie misljenje:

    direktan objekat

    die Bluse. sie das Buch. Gartenzwerge die Kassetten. sie

    Komm!/Zeig mal!

    Ich finde die Bluse toll. Andreas findet das toll.

    mal!

    toll.

    nicht.

    Sada cete cuti cetiri scene sa buvlje pijace, mesta na koje ljudi dolaze da bi kupili nesto jevtino ili neobicno. U prvoj sceni ce jedna devojka pokusati da snizi cenu bluze koju bi ielela da kupi. (Verkufer= prodavac)

    Junge Frau: Freundin: Junge Frau: Verkufer: Junge Frau: Verkufer: Junge Frau: Verkufer:

    Ich finde die Bluse toll. Zeig mal! Hm. -Probier sie mal! Ja. Gut. Was kostet die Bluse? Zwlf Mark. Zwlf Mark? Das ist sehr teuer. Acht Mark. Elf Mark. Ich nehme sie - fr zehn Mark. Okay. Zehn Mark.

    u drugoj sceni se prodaju solje.

    Junger Mann: Freundin: Junger Mann: Verkufer: Junger Mann: Verkufer:

    Wie findest du die Tassen? Es geht. Was kostet eine Tasse? Eine Tasse eins fnfzig. Zwei Tassen kosten zwei Mark. Ich nehme vier Tassen. Vier Tassen- das macht vier Mark.

    U trecoj sceni jedno dete traii svoju majku.jedna iena ce pokusati da mu pomogne.

    Kind: Frau: Kind: Frau:

    72

    Mama! Mama! Mama, wo bist du? Wo ist deine Mama? Ich wei nicht. Komm, wir suchen sie.

  • U cetvrtoj sceni Eks otkriva bastenskog patuljka, za koga je najpre pomislila da je duh iz bajke ...

    Ex: Andreas: Ex:

    Andreas, schau mal: ein Kobold! Nein, Ex, das ist ein Gartenzwerg. Wie bitte?

    Andreas: Ex:

    Du weit doch: Die Deutschen finden Gartenzwerge toll. Ich auch. Bitte, ich mchte auch ...

    WRTER UND WENDUNGEN

    RECI I IZRAZI

    finden (etwas/toll/finden) die Bluse Zeigmal! die Tasse Das macht vier Mark. die Mama Komm! Schau mal! der Gartenzwerg

    BUNGEN

    VEZBANJA

    smatrati ( nesto/izvrsniml) bluza Pokazi! so !ja To iznosi cetiri marke. mama Dotli!, Hodi! Pogledaj! bastenski patuljak

    D Upisite recenice kojima odgovarate na ponuilenu cenu.

    1. Was kostet die Bluse?- Fnf Mark. Gut. Ich nehme sie.

    2. Was kostet das Buch?- Eine Mark.

    3. Was kostet die Brille?- Zwei Mark.

    4. Was kosten die Kassetten?- Acht Mark.

    5. Was kosten die Tassen?- Vier Mark.

    6. Was kostet das Tuch?- Eins fnfzig.

    73

  • IJ Koji glagol treba upotrebiti: probieren ili spielen? Na prazne linije upisite odgovarajuce molbe/zahteve.

    1. Wie findest du die Bluse? Probier sie mal! 2. Wie findest du die Schallplatten? 3. Wie findest du die Flte? 4. Wie findest du das Frhstck? 5. Wie findest du die Brille? 6. Wie findest du die Kassetten?

    II Jzaberite po jedan od moguCih odgovora na sledeca pitanja:

    1. Wie findest du die Bluse? (toll) Ich f"mde sie toll. I Ich finde sie nicht toll I Es geht.

    2. Wie findest du die Studentin? (nett)

    3. Wie findest du Ex? (neugierig)

    4. Wie findest du das Buch? (interessant)

    5. Wie findest du die Tassen? (schn)

    6. Wie findest du das Hotel? (wunderschn)

    7. Wie findest du deine Arbeit? (interessant)

    II Stavite ponudene glagole u odgovarajuce glagolsake oblike.

    1. Warum 2. Ich

    _____ die Sachen da? (liegen) _____ sie nicht mehr. (brauchen) _____ sie. (verkaufen) 3.

    4. 5. 6. 7. 8. 9.

    74

    Ich Die Deutschen _____ Gartenzwerge toll. (finden)

    _____ sie auch toll. (finden) Ex Wo _____ meine Mama? (sein) Komm, wir Eine Tasse VierTassen

    _____ sie. (suchen) _____ eins fnfzig. (kosten) _____ vier Mark. (kosten)

  • Lektion achtzehn Lekcija

    Keine Sachen, kein Gepck Nema stvari, nema prtljaga

    PREGLED GRAMATIKE

    Ovo treba da znate:

    1. Negacija imenica kein i keine - su reCi kojima se negiraju imenice. One stoje ispred

    imenica i ponasaju se kao neodred.eni Clan ein/ eine. U stpskom jeziku imenice nemaju Clanove, pa se nemacki izraz kein + imenica prevodi negiranjem glagola koji se odnosi na datu imenicu, npr. ich habe kein Buch = "ja nemam knjigu '; gde negiramo zapravo glagol "imati ".

    muskirod srednjirod zenskirod mnoiina

    Clan ein Rasierapparat einBuch eine Zahnbrste negacija kein Rasierapparat keinBuch keine Zahnbrste keine

    2. Glagol haben

    infinitiv jednina mnozina

    CD lice ~ lice ~ 1. lice ich habe

    2. lice ("ti") du hast

    3. lice er hat

    Ovo mozete da kazete Ako za nesto nemate volje ili vremena: Ako nemate nikakvu ideju:

    Ich habe keine Lust/keine Zeit. Ich habe keine Idee.

    Ako se raspitujete sta se desava: Was gibt's? Ako pitate da Ii neko zna neki podatak: Wei das die Chefin schon?

    Rano je jutro. Nakon slobodnog vikenda, Andreas je doruckovao i iuri na posao. Eks nije raspoloiena da krene sa njim.

    Andreas: Ex:

    Ex, ich fahre jetzt. Kommst du? Ich habe keine Lust.

    75

  • Andreas:

    Ex:

    Okay. Du hast keine Lust, und ich habe keine Zeit. Dann bleib zu Hause! Tschs! Andreas, bitte warte doch. Ich komme ja.

    U hotelu ga, prilicno uzbutiena, ceka sobarica Hana. Izgleda da je gospodin Majerotputovao, a nije platio racun.

    Hanna: Andreas: Hanna: Andreas: Hanna:

    Andreas, komm schnell! Was gibt's? Herr Meier ist weg! Was? Er hat nicht bezahlt! Komm, schnell!

    Hana pokazuje Andreasu praznu sobu. Tu je samo jos jlauta. Odlucuju da se abrate upraviteljki.

    Hanna: Andreas: Hanna:

    Hier- das Zimmer ist leer. Keine Sachen mehr, kein Gepck. Das Bad ist auch leer: kein Rasierapparat, keine Zahnbrste. Derist weg!

    Andreas: Hanna:

    Das glaub' ich nicht! Hey, schau mal: Die Flte ist noch da! Und jetzt? Hast du eine Idee?

    Ex: Kommt Zeit, kommt Rat. Andreas: Wei die Chefin das schon? Hanna: Nein. Andreas: Komm, wir fragen die Chefin.

    WRTER UND WENDUNGEN

    RECI I IZRAZI

    Ich fahre jetzt. fahren jetzt Kommst du? Ich habe keine Lust. Lusthaben haben Ich habe keine Zeit. Zeithaben die Zeit keine Zeit dann Bleib allein zu Hause! zuHause Ich komme ja. schnell Wasgibt's? Er hat nicht bezahlt.

    76

    !dem sada ( nekim prevoznim sredstvom) voziti sada Idesli? Neidemise. biti voljan da se nesto ucini imati Nemam vremena. imati vremena vreme nema vremena; nije vreme onda Ostani sama kod kuce! kodkuce dolazim brzo Stase desava? On nije platio.

  • bezahlen leer mehr das Gepck kein Gepck der Rasierapparat die Zahnbrste Kommt Zeit, kommt Rat .... die Chefin

    BUNGEN

    VEZBANJA

    platiti prazno vise prtljag nema prtljaga aparat za brijanje cetkica za zube Vreme je najbolji savetnik. (poslovica) sefica; upraviteljka

    D Upotrebite odgovarajuce oblike glagola haben-

    1. Ex ~ keine Lust. 2. Andreas ___ keine Zeit. 3. Hanna fragt Andreas: " ___ du eine Idee?" 4. Andreas ___ keineidee. 5. Hanna ___ auchkeineidee. 6. Dann sagt Andreas: "Ich ___ doch eine Idee: Wir fragen die Chefin."

    II Kako biste odgovorili na sledeca pitanja? U odgovorima upotrebite izraze: keine Lust I keine Zeit I keine Idee haben

    1. Komm, Wirtrinken Kaffee. Danke. Ich habe keine Zeit. 2. Komm, Wirtrinken Tee. 3. Komm, wir singen ein Lied. 4. Komm, wir rauchen eine Zigarette. 5. Komm, wirschreibeneine Reportage.

    IJ Dopunite recenice tako da njima izrazite negaciju recenica na levoj strani.

    1. Hier ist ein Zimmer frei. Hierist kein Zimmer frei. 2. ] etzt ist ein Taxi frei. Jetzt ist leider Taxi frei. 3. Herr Meier hat eine Arbeit. Herr Huber hat Arbeit. 4. Dr. Thrmann braucht eine Brille. Andreas braucht Brille. 5. Hanna hrt Kassetten. Ex hrt Kassetten. 6. Andreas kauft eine Zahnbrste. Ex kauft Zahnbrste. 7. Dr. Thrmann hat Gepck. Hannahat Gepck.

    77

  • II Na prazne linije upisite dodatne informacije kojima se mogu dopuniti recenice.

    Svaki tekst, kao i razgovor, ima odreaenu "graau '~ elementi koji su najvainiji za datu temu ili radnju su glavne informacije recenice; ostale informacije su jednostavno dopuna glavnih. U prvoj koloni se nalaze recenice koje sadrie samo glavne informacije. U drugoj koloni su recenice koje treba da dopunite dodatnim informacijama.

    Hanna: Hier- das Zimmer ist leer. Keine Sachen mehr, kein Gepck. Andreas: Das Bad ist auch leer: kein Rasierapparat, keine Zahnbrste. Hanna: Derist weg! Andreas: Das glaube ich nicht! Hey, schau mal: Die Flte ist noch da! Hanna: Und jetzt? Hast du eine Idee? Andreas: Wei die Chefin das schon? Hanna: Nein. Andreas: Komm, wir fragen die Chefin.

    78

    1. 2.

    ____ Sachen ___ Gepck ____ Rasierapparat

    Zahnbrste

  • Lektion neunzehn Lekcija

    Ich mchte schlafen Zeleo bih da spavam

    PREGLED GRAMATIKE

    Ovo treba da znate: Modalni glagol mgen/ich mchte glagolom mgen izraiavamo neku ielju: Ich mchte schlafen. Modalni glagoli u nemackom jeziku imaju sledece osobine:

    1. Prvo i trece lice jednine imaju isti oblik ich mchte I er mchte 2. Modalni glagoli zahtevaju dopuni u vidu a) direktnog objekta: Ich mchte ein Zimmer. b) nekog drugog glagola: Ich mchte schlafen.

    3. U recenicama sa modalnim glagolima drugi glagol ( dopuna) se uvek nalazi u in.finitivu i stoji na kraju reeenice.

  • Andreas: Frau Berger: Andreas: Frau Berger:

    Ex: Frau Berger: Andreas:

    Aber die Flte ist noch da! Ach so ... Er sucht sie doch sicher. Bestimmt! So eine Flte ist sehr teuer. Er kommt bestimmt noch mal. Sowieso! So? Na ja, warten wir noch ein bichen. Na gut.

    Majer se uvece vraca u hotel, i to sasvim premoren.

    Ex: Andreas: Ex: Andreas:

    Meier:

    Andreas: Meier:

    Andreas: Meier: Andreas: Meier: Ex: Andreas:

    Schau mal: Da kommt Herr Meier! Gott sei Dank. Vielleicht mchte er jetzt bezahlen? Pst- Ex- pst. Guten Abend, Herr Meier. Wie geht's? Schlecht. Ich bin sehr mde. Ich mchte schlafen, schlafen ... Ich mchte noch eine Nacht bleiben, geht das? Moment bitte! Ja. Gott sei Dank! Ach, noch etwas: meine Flte ... Haben Sie meine Flte? Ja- Frau Berger hat Ihre Flte. Gott sei Dank! Dann schlafen Sie gut. Oh- danke, danke! Und wann bezahlt er? Pst, Ex!

    WRTER UND WENDUNGEN

    RECI I IZRAZI

    die Aufregung Keine Aufregung! einbichen Derist weg! frimmer sicher Bestimmt! noch mal ( = noch einmal) Gott sei Dank! schlecht (Jemandem geht es schlecht) schlafen eine Nacht bleiben dieNacht Geht das? nochetwas Wann?

    80

    uzbuaenje Ne uzbuaujte se! malo, malCice Otisaoje!; Nemaga! zauvek sigurno Svakako! josjednom Hvalabogu! lose ( nekome je lose) spavati ostati jednu noc noc Mozelito? josnesto Kada?

  • BUNGEN

    VEZBAN]A

    D Svakoj recenici na levoj strani dodajte jedan od moguCih komentara nadesnoj.

    1. Ich mchte noch eine Nacht bleiben. 2. Warum hat Herr Meier nicht bezahlt? a. Das wei ich nicht. 3. Herr Meier ist weg! Fr immer. b. Gehtdas? 4. Warum ist die Flte von Herrn Meier noch im Hotel? c. Das glaube ich nicht. 5. Herr Meier ist ein bichen chaotisch.

    1. b 2. 3. 4. --- 5.

    II Odgovorite sa ja ili nein.

    Mchten Sie 1. ein Taxi? Ja, ich mchte ein Taxi.

    Nein, ich mchte kein Taxi.

    2. ein Bier?

    3. ein Zimmer?

    4. ein Buch?

    5. eine Flte?

    81

  • II Od ponuilenih elemenata sastavite recenice i unesite ih u tabelu:

    1. noch eineNacht HerrMeier bleiben mchte 2. Frau Berger warten mchte noch 3. jetzt bezahlen HerrMeier mchte vielleicht 4. morgen Hanna eine Bluse kaufen mchte 5. trinken er jetzt ein Bier mchte 6. vielleicht der Mann die Tassen mchte verkaufen 7. hren Schallplatten Ex mchte die

    : : :s inifinitiv 1. HerrMeier I mchte I noch eine Nacht I bleiben. 2. I I I 3. I I I

    4. : : : 5. I I 1 6. I I I 7. I I I

    I I I

    II Izaberite neku od ponuilenih mogucnosti da biste izrazili pretpostavku ili nagailanje.

    Tvrdnja

    Herr Meier ist weg.

    Er sucht die Flte. Er kommt noch mal. Er ist chaotisch. Die Flte ist sehr teuer.

    82

    pretpostavka/nagailanje

    a. Er hat wohl kein Geld. b. Ich glaube: Er hat kein Geld. c. Er hat bestimmt kein Geld. d. Er hat sicher kein Geld.

  • --Lektion zwanzig Lekcija Sind Sie krank?

    Jeste Ii bolesni?

    PREGLED GRAMATIKE

    Ovo treba da znate: Mnozina prisvojnih zamenica meine = prisvojne zamenice u mnoiini uvek imaju nastavak -e.

    Ovo mozete da kazete Ako nekoga ielite da pitate kakomuje: Wie geht es Ihnen? MoguCi odgovori su: Danke/Danke, gut/Schlecht/Es geht Pitanja koja moiete da postavite nekome koje bolestan: Sind Sie krank?

    Haben Sie Schmerzen? Was tut Ihnen weh?

    Gospotia Berger ieli da porazgovara sa gospodinom Majerom. Nalazi ga u njegovoj sobi u krevetu, oCigledno bolesnog. (Gtia Berger kuca na vrata)

    Frau Berger:

    Herr Meier:

    Herr Meier? Herr Meier, sind Sie noch da? Herr Meier? Ja.

    ( Gtia Berger pita gospodina Majera ima Ii bolove.)

    Frau Berger: Herr Meier: Frau Berger: Herr Meier: Frau Berger: Herr Meier:

    Was ist, Herr Meier? Sind Sie krank? Ja. Haben Sie Schmerzen? Ja, ja. Wo haben Sie Schmerzen? berall. Alles tut weh.

    Frau Berger: Ich glaube: Sie haben Fieber. Moment bitte! Ich komme gleich wieder.

    Dr. Tirman pregleda Majera i utvrduje da muzicar ima grip.

    Dr. Thrmann: Na, Herr Meier, wie geht es Ihnen denn?

    83

  • Herr Meier: Dr. Thrmann:

    Schlecht. Wirklich schlecht. Was tut Ihnen weh?

    Herr Meier: Dr. Thrmann:

    Mein Kopf, meine Augen, mein Hals- alles, alles tut weh. Tutdas weh?

    Herr Meier: Ja. Dr. Thrmann: Und das? Herr Meier: Dr. Thrmann: Herr Meier:

    Nein. Aber meine Beine, meine Beine sind so schwer. Nun, Sie haben eine Grippe. Das ist nicht so schlimm. Gott sei Dank!

    Dr. Thrmann: Herr Meier:

    Gute Besserung, Herr Meier! Danke. Vielen Dank!

    WRTER UND WENDUNGEN

    RECI I IZRAZI

    krank Schmerzen berall Alles tut weh. wehtun das Fieber gleich wiederkommen Ich komme gleich wieder. der Kopf das Auge der Hals das Bein schwer Meine Beine sind schwer. die Grippe schlimm Gute Besserung!

    BUNGEN

    VEZBANJA

    bolestan bolovi svuda Svemeboli. boleti povisena temperatura odmah ponovodoCi Odmah dolazim. glava oko grlo noga tesko Nage su mi tako teske. grip lose Brzo ozdravite!

    D Spojite odgovore sa odgovarajuCim pitanjima.

    1. Wie geht es Ihnen? a. Alles tut weh. 2. Haben Sie Schmerzen? 3. Was tut Ihnen weh?

    b. Mein Kopf, meine Beine. c. berall.

    4. Tutdasweh? d. Ja./Nein. 5. Wo haben Sie Schmerzen? e. Schlecht. Wirklich schlecht.

    1. e 2. 3. __ _ 4. __ _ 5.

    84

  • II Na prazne linije unesite reCi koje nedostaju, a zatim ih unesite i u tabelu. U poljima koja su jace uokvirena cete dobiti jednu novu reC.

    1. Mein KOPF tut weh. 1. IK 0 p F 2. Nun, Sie haben eine 2. 3. Mein Kopf, meine 3.

    allestut weh. 4. I

    I 4. Meine sind so schwer. 5. I I I 5. HabenSie 6. 6. Was ist, Herr Meier? Sind Sie i

    Ich glaube, Sie haben ________ _

    IJ Sledece reCi povezite tako da dobijete niz recenica u kome cete moCi da upotrebite sve ponu4ene reCi ( resenje ovog vezanja se ne nalazi u udzeniku ).

    U nasoj radio-emisiji smo Vam dali sledeCi primer: Bolesfan krank ---+ grip Grippe ---+ temperatura Fieber ---+ bolovi Schmerzen ---+ sve me boli alles tut weh: glava- Kopf, nage- Beine, grlo- Hals ...

    I weh tun II Schmerzen II Beine II Fieber II Kopf II Hals II Grippe II Augen I I krank I

    85

  • -Lektion einundzwanzig Lekcija Ich war in Essen Bio sam u Esenu

    PREGLED GRAMATIKE

    Ovo treba da znate:

    1. Imper:fekatglagola sein ihaben

    infinitiv jednina mnoiina jednina mnoiina

    ~ 1. lice ichwar ichhatte wirhatten 2. lice

    ("Vi'') Siewaren Siehatten 3. lice er war siewaren

    in Essen. da.

    2. Prilogda da zamenjuje naziv Vfi: pomenutog mesta: M