Upload
miroslav-pavlovic
View
128
Download
5
Embed Size (px)
Citation preview
C M Y CM MY CY CMY K
© URSA Insulation, S.A. Madrid (Spain) 2009
Zadržavamo sva intelektualna i materijalna prava. Bez prethodne pismene dozvole nikakvo elektronsko ili fizičkokopiranje, preštampavanje, menjanje ili distribucija ove publikacije nisu dozvoljeni niti u delovima niti u celini.
C M Y CM MY CY CMY K
04 • Džepni pr i ručnik o izolaci jama
C M Y CM MY CY CMY K
Zbog čega je izolacija uopšte potrebna?
1.1 Namena ovog priručnika 81.2 Osnovni principi 91.3 Globalna energetska slika 181.4 Evropa: energetska efikasnost zgrada 301.5 Uloga izolacije 371.6 Izolacija i održivi razvoj 471.7 Česta pogrešna ubeđenja o izolaciji 51
Šta je izolacija?
2.1 Namena poglavlja 622.2 Osnovni principi izolovanja objekata 632.3 Izolacija: kontekts i tipovi izolacije 972.4 Upotreba u građevinarstvu 1162.5 Označavanje sa CE oznakama 128
Zbog čega mineralna staklena vuna?
3.1 Namena poglavlja 1363.2 Zbog čega URSA preporučuje upotrebu mineralne staklene vune 1373.3 Glavni razlozi 1383.4 Česta pogrešna ubeđenja o mineralnoj staklenoj vuni 155
Zbog čega XPS?
4.1 Namena poglavlja 1744.2 Zbog čega URSA preporučuje upotrebu XPS-a 1754.3 Glavni razlozi 1804.4. Način upotrebe 1954.5 Česta pogrešna ubeđenja o XPS-u 200
C M Y CM MY CY CMY K
Zbog čega je izolacija uopšte potrebna?
C M Y CM MY CY CMY K
Zbog
čeg
a je
izol
acija
uop
šte
potre
bna?
Sadržaj
1.1 Namena ovog priručnika1.2 Osnovni principi1.3 Globalna energetska slika1.4 Evropa: energetska efikasnost zgrada1.5 Uloga izolacije1.6 Izolacija i održivi razvoj 1.7 Česta pogrešna ubeđenja o izolaciji
C M Y CM MY CY CMY K
Namena ovog priručnikaŠto bi trebali u ovome poglavlju saznati?
• Trend potrošnje energije i njegov uticaj na okolinu
• Udeo zgrada u ukupnoj potrošnji energije.
• Potencijal izolacije u poboljšanju energetske efikasnosti objekata.
• Kako opovrgnuti opšta pogrešna predubeđenja o izolaciji i ...
• ... končano, kako proceniti potrebe objekata za izolacijom:
Izolacija je najjeftiniji način za poboljšanje energetske efikasnosti objekata!
08 • Džepni pr i ručnik o izolaci jama
C M Y CM MY CY CMY K
Osnovna načelaUpoznajemo osnovna načela izolovanja
Energetski izvori, energetska efikasnost, energetske uštede, primarna energija, obnovljiva energija, emisija CO ......2
Osnovna načela • 09
Z
bog
čega
je iz
olac
ija u
opšt
e po
trebn
a?
Što zapravo znače ovi pojmovi?
C M Y CM MY CY CMY K
Vrste energetskih izvora
Obnovljivi izvori energije poseduju sposobnost regenerisanja i nemoguće ih je iscrpeti (sunce, vetar, biomasa i geotermalna energija).
Neobnovljivi energetski izvori crpe se iz zemlje u čvrstom, tečnom ili gasnom stanju. Ovi energetski izvori nemaju sposobnost regenerisanja te su stoga potrošni, odnosno prirodi je potrebno mnogo vremena da ih nadoknadi. Ove energetske izvore delimo na dve vrste:
• Fosilna goriva (nafta, ugalj i gas)
• Nuklearna energija
Sunčeva energija Energija vetra
Geotermalna energija Biomasa
10 • Džepni pr i ručnik o izolaci jama
C M Y CM MY CY CMY K
Neobnovljivi energetski izvori
Fosilna goriva su ugljo-vodonici, pre svega ugalj i nafta (lož ulje ili prirodni gasovi), nastali iz fosilnih ostataka izumrlih biljaka i životinja, više stotina miliona godina izloženi vrućini i pritisku zemljine kore. U prirodi se ne mogu naći elementi koji u sebi sadrže toliku količinu energije a da su pogodni za sagorevanje.
Nuklearne energetske izvore dobivamo cepanjem jezgra obogaćenog urana koji se u čistom stanju nalazi u prirodi.
Nafta Ugalj Prirodni gas
Osnovna načela • 11
Zbog
čeg
a je
izol
acija
uop
šte
potre
bna?
C M Y CM MY CY CMY K
Energetska potrošnja i emisije CO 2
Tržište energije
Ponuda Potražnja
Neobnovljivi izvori (92 %)
Fosilna goriva (94%)
Nuklearna energ. (6%)
Obnovljivi izvori (8 %)
Izvore emisija CO usled sagorevanja fosilnih goriva delimo na sledeće kategorije:
2
• Čvrsta goriva (npr. ugalj): 29 %
• Tečna goriva (npr. nafta): 39 %
• Goriva u gasnom stanju (npr. prirodni gas): 26 %
Izvor: Uprava za energetsko informisanje
12 • Džepni pr i ručnik o izolaci jama
Lož ulje
Ugalj
Prirodni gas
C M Y CM MY CY CMY K
OC 2 ciklus Emisije industrije
i saobraćaja
Ugljenik organskog izvora
Disanježivotinja
Disanje biljaka
Raspadanje organizamaMrtvi organizmi i otpadne materije
Fosili i fosilna goriva
Disanjekorena
Sunčeva svetlost
Fotosinteza
Ciklus ugljenika uključuje potrošnju ugljen-dioksida zbog fotosinteze biljaka te konzumacije organizama životinja. U prirodu se oslobađa izdisanjem i raspadom organskih materija. Čovek svojim delovanjem, kao npr. loženje fosilnih goriva, znatno doprinosi povećanju emisije ugljen-dioksida u atmosferu.
Osnovna načela • 13
Zb
og č
ega
je iz
olac
ija u
opšt
e po
trebn
a?
C M Y CM MY CY CMY K
Ugljen-dioksid: često ga nazivamo po njegovoj hemijskoj formuli CO . Ugljen-dioksid je prirodno prisutan u našoj atmosferi u malim količinama, međutim loženje fosilnih goriva te seča šumskih površina znatno su povećali njegov sadržaj u atmosferi.
2
Ugljen-dioksid je zbog sposobnosti zadržavanja određenih talasnih dužina infracrvenog zračenja sunčeve svetlosti značajan gas efekta staklene bašte. Ujedno je i ključan faktor u procesu fotosinteze biljaka. Povećanje količine CO u mnogome doprinosi globalnom zagrevanju i povećanju temperatura naše planete.
2
Povećanje količine CO u atmosferi prouzrokovalo je značajne klimatske promene. Mnogi naučnici pripisuju prosečno povećanje temperature naše planete u prošlom veku za 0,6°C upravo povećanju koncentracije CO u našoj atmosferi.
2
2
14 • Džepni pr i ručnik o izolaci jama
C M Y CM MY CY CMY K
CO2 i efekat staklene bašte
Efekat staklene bašte je prirodna pojava, koja zadržava toplotu sunca i održava potrebnu temperaturu zemljine površine na nivou koji je potreban za postojanje života na našoj planeti.
Sunce
EFEKAT STAKLENE BAŠTE
Veči deo zračenja apsorbuje površina zemlje koja se stoga zagreva
Infacrveni zraci odbijaju se od površine zemlje međutim sloj CO ih zadržava u atmosferi.
2
Zračenje sunca prolazi kroz atmosferu
Jedan deo infracrvenog zračenja prolazi kroz atmosferu a jedan deo apsorbuju molekuli gasova staklene bašte i emituju u svim smerovima. Posledica toga je zagrevanje zemljine površine i nižih slojeva atmosfere
AREFSOMTA
Jedan deo sunčevog zračenja odbija se od planete i njeneatmosfere
Osnovna načela • 15
Zb
og č
ega
je iz
olac
ija u
opšt
e po
trebn
a?
C M Y CM MY CY CMY K
Svetlosna energija Sunca se emituje zračenjem sa površine zemljeu obliku toplote. Veći deo se odbija u svemir, jedan deo zadrže gasovistaklene bašte u našoj atmosferi. Ovi gasovi održavaju toplotnu ravnotežu naše planete. Zbog tih gasova naša planeta je približno za 33 stepena toplija nego što bi bila bez njih.
• Međutim zadnjih decenija efekat staklene bašte se u poređenju sa stanjem u doba predindustiralizacije značajno povećao. Dokazano je da je to povećanje uzrokovao čovek sa svojim dejstvovanjem a naročito loženjem fosilnih goriva i krčenjem šumskih površina.
• Glavna posledica toga je pojava koju nazivamo globalno zagrevanje i zbog koje prosečna temperatura zemljine površine lagano ali sigurno raste.
16 • Džepni pr i ručnik o izolaci jama
C M Y CM MY CY CMY K
w4
Energetska efikasnost i energetska ušteda
Energetska efikasnost predstavlja smanjenje potrošnje energijei kao posledicu toga uštedu novca) a da se istovremeno ne smanjuje komfor i kvalitet života te istovremeno zaštitu naše okoline i očuvanje dugovečnosti naših energetskih izvora.
Energetska ušteda predstavlja razliku u potrošnji energije koja se troši nakon uvođenja efikasnih energetskih mera u poređenju sa potrošnjom energije pre uvođenja istih, pri čemu komfor i kvalitet života ostaju isti.
Osnovna načela • 17
Zb
og č
ega
je iz
olac
ija u
opšt
e po
trebn
a?
C M Y CM MY CY CMY K
Globalna energetska slika
Kakvo je trenutno stanje potrošnje energije u svetu?
18 • Džepni pr i ručnik o izolaci jama
C M Y CM MY CY CMY K
Poraspodela bogatstava i potrošnja energije
$45,000
$40,000
$35,000
$30,000
$25,000
$20,000
$15,000
$10,000
$5,000
$-
st
anov
nika
/P
DB
JapanSAD
KanadaVB
Nemačka Francuska Australija
Italija
Španija
Koreja
Saudijska Arabija
RusijaJužna Afrika
Ukupno u prosekuArgentina
Brazi
Kina
0 2 4 6 8 10 12kWh godišnje / stanovnika
Potrošnja energije po stanovniku u zavisnosti od BDP po stanovniku. Graf prikazuje više od 90% svetske populacije. Slika govori da potrošnja energije veoma zavisi od bogatstva društva.
Izvor: Ključni svetski statistički podaci za 2008, Međunarodna agencija za energiju
Globalna energetska sl ika • 19
Zbog
čeg
a je
izol
acija
uop
šte
potre
bna?
C M Y CM MY CY CMY K
Svaki region će ubuduće trošiti još više energije
Države u razvoju će ubuduće još više povećavati potrošnju energije. Globalni rast energetske potražnje (u milijardama barela naftegodišnje).
2005 2030 % = PROMENA
20.9
25.7
+23%
Severna Amerika
14.015.9
+13%
Evropa3.9
6.3+61%
Srednji Istok
8.711.9
+36%
FSU
11.6
26.8+131%
Kina
7.3
12.7+75%
Ostalo Azijsko-Pacifičko područje
2.85.7
+105%
Indija
2.54.1
+66%
Afrika
4.0
6.6
+64%
Latinska Amerika
Izvor: Međunarodna energetska slika 2008, Uprava za energetsko informisanje.
20 • Džepni pr i ručnik o izolac i jama
Svet ukupno: 2005 79.7 2030 119.8
Porast 50%
3.9 4.0
+4%
Japan
C M Y CM MY CY CMY K
Ekonomski rast po regionima sledećih decenija
Svetski rast BDP po regionima (2005. u poređenju sa 2030. u milijardama dolara).
Izvor: Međunarodna energetska slika 2008., Uprava za energetsko informisanje.
2005 2030 % = PROMENA
Globalna energetska sl ika • 21
Zbog
čeg
a je
izol
acija
uop
šte
potre
bna?
Svet ukupno: 2005 56.8 2030 150.2
Porast 164%
13.1
24.8
+89%
Sverna Amerika
11.4
20.1+75%
Evropa1.6 4.2+169%
Srednji Istok
3.6
10.4+191%
FSU
7.7
36.0
+368%
Kina
3.4 4.5
+30%
Japan
6.1
17.7
+188%
Ostalo Azijsko-Pacifičko područje
4.1
16.5+307%
Indija
2.36.9
+200%
Afrika
3.59.3
+162%
Latinska Amerika
C M Y CM MY CY CMY K
Potražnja energije na svetskom nivou će veoma porasti
Potrošnja energije će se i nadalje povećavati na svetskom nivou a naročito potrošnja fosilnih, neobnovljivih izvora.
18,000
16,000
14,000
12,000
10,000
8,000
6,000
4,000
2,000
0
naot .drlM
1970 1980 1990 2000 2010 2020 2030
Lož ulje
Ugalj
Gas
Nuklearna
DrugoObnovljivi izvori
Biomasa
Izvor: Globalna energetska slika. IEA, 2008.
U sledećih dvadesetipet godina energetska potražnja će, presvega za fosilnim gorivima, porasti za više od polovine.
22 • Džepni pr i ručnik o izolaci jama
energija
C M Y CM MY CY CMY K
Približavamo se vrhuncu energetske potrošnje ...
Nastavi li se povećanje potrošnje shodno sadašnjem trendu sve zalihe nafte biće dovoljne za nešto više od 40 godina...
Izvor: AEREN (Udruženje za istraživanja energetskih izvora), 2006
30
25
20
15
10
5
0
1930 1940 1950 1960 1970 1980 1990 2000 2010 2020 2030 2040 2050
Srednji istok
Drugi
Rusija
EvropaSAD (bez Aljaske)
G lobalna energe tska s l ika • 23
Zb
og č
ega
je iz
olac
ija u
opšt
e po
trebn
a?
Teška goriva
Rezerve u dubinama okeana
Polarna područja
Tekući gas
C M Y CM MY CY CMY K
17%29%
Severna Amerika
6%31%
7%
istok
61%6%19%
Evropa
1%
13%3%
Afrika
9%10%
30%
Azijsko-Pacifička područja
3%
8% 6%
Južna i SrednjaAmerika
9%
Svetske zalihe nafte: 1.238 miljardi barela
Proizvodnja na svetskom nivou: 81,53 mil barela / dan
Potrošnja na svetskom nivou: 85,22 mil barela / dan
Svetske zalihe nafte nalaze se na nestabilnim područjima
Potrošnja nafte je najveća na područjima sa niskim zalihama tog resursa.
Izvor: BP Globalni energetski statistički pregled, jun 2008.
Dnevna potrošnja nafte je već prerasla njenu proizvodnju što dovodi do neuravnoteženosti i visokog porasta cena tog energenta.
24 • Džepni pr i ručnik o izolaci jama
16%5%
FSU
10%
C M Y CM MY CY CMY K
Rezerve nafte, emisija CO i klimatske promene2
Povećana potrošnja energije smanjuje rezerve nafte i dovodi do skokovitog porasta emisije CO . 2
Izvor: AEREN (Udruženje za istraživanje energetskih izvora), 2006
... a visoke koncentracije ugljen dioksida u atmosferi uzrokuju porast prosečne temperature naše planete
120
100
80
60
40
20
01900 1925 1950 1975 2000
R
ezer
ve n
afte
u %
Rezerve nafte (%)
380
370
360
350
340
330
320
310
300O
C2
emis
ije u
ppm
CO2 emisije
2 Emisija CO u odnosu na rezerve nafte
0.6
0.3
0.0
-0.3
-0.61880 1900 1920 1940 1960 1980 2000
u s
tupn
jevi
ma
Cel
zija
.pmeT
Temperature u svetu
380
355
330
305
280
OC
2
(na
mili
jun
čest
ica)
Ugljen dioksid
Temperature u svetu i ugljen dioksid
Globalna energetska sl ika • 25
Zb
og č
ega
je iz
olac
ija u
opšt
e po
trebn
a?
C M Y CM MY CY CMY K
Posledice klimatskih promena
Otapanje leda na polovima
Poplave
Požari
26 • Džepni pr i ručnik o izolaci jama
C M Y CM MY CY CMY K
Suša
Izumiranje životinjskih vrsta
Globalna energetska sl ika • 27
Zb
og č
ega
je iz
olac
ija u
opšt
e po
trebn
a?
C M Y CM MY CY CMY K
Promena u godišnjim količinama (%)
Padavine
Porast temperatura i promena količine padavina
Glavne posledice klimatskih promena u Evropi do 2020. godine:
Izvor: Evropska komisija - Primer: Razvoj politike u vezi klimatskih promena u EU do 2020. godine.
Temperature
Promena prosečne godišnje temperature (°C)
28 • Džepni pr i ručnik o izolaci jama
C M Y CM MY CY CMY K
Efekti rasta temperature
Smanjenje dostupnosti vode i isušavanje
Stotinama miliona ljudi nedostaje voda
Opšte izumiranje korala
Ugrožen opstanak do 30% životinjskih vrsta
Povećano izumiranje vrsta naše planete
Večina korala postaju beli
Negativni lokalni uticaji na poljoprivredu i ribolov Smanjenje proizvodnje nekih žitarica na nižim nadmorskim visinama
Smanjenje proizvodnje svih vrsta žitarica na nižim nadmorskim visinama
U porastu šteta zbog poplava i vremenskih katastrofa
Plavljenje obala utiče na milione ljudi
Povećanje pothranjenosti, dijareje, kardio-respiratornih i infekcijskih bolesti.
Povećanje smrtnosti zbog poplava, toplotnih udara i isušivanja.
Tem
pera
turs
ke p
rom
ene
u od
nosu
na
pred
indus
trijsk
o do
ba
0.76 ºC2001 - 2005
prosek
Izvor: Rezimirano prema IPCC FAR, Sintetičan izveštaj, str. 11
Povećanje temperature za 2°C u odnosu na predindustrijsko doba predstavlja prag tolerancije naših prirodnih i ekonomskih sistema
Efekti koji su u porastu zbog povećanja temperature.
Efekti koji se odnose na specifičnu temperaturu
Globalna energetska sl ika • 29
Zb
og č
ega
je iz
olac
ija u
opšt
e po
trebn
a?
0ºC 1ºC 2ºC 3ºC 4ºC 5ºC
1- voda
2- ekosistem
3- hrana
4- obale
5- zdravlje
C M Y CM MY CY CMY K
Evropa : energetska efikasnost zgradaUpotreba energije: ubeđenja i realnost
Šta ljudi misle o njihovoj potrošnji energije? (Nemačka)
Ubeđenje Realnost
Auto 14 % 31 %
Sanitarna voda 18 % 8 %
Grejanje 25% 53 %
Električna oprema 39 % 8 %
Ne znam 3 % n. p.
30 • Džepni pr i ručnik o izolaci jama
C M Y CM MY CY CMY K
Potrošnja energije : uloga objekata
Energetska efikasnost zgrada - status
32% energije u EUse troši za transport
28% energije u EUse troši za industriju
40% energije u EUse troši u zgradama
2/3 potrošene energije u zgradama otpada na grejanje i hlađenje
2/3 potrošene energije u zgradama otpada na manje objekte < 1000 m 2
Izvor: EURIMA
Evropa: Energetska efikasnost zgrada • 31
Zb
og č
ega
je iz
olac
ija u
opšt
e po
trebn
a?
C M Y CM MY CY CMY K
Potencijal energetskih ušteda u EU
Sektorska analiza govori da zgrade (komercijalni i stambeni objekti) predstavljaju veći potencijal energetske uštede nego transport ili industrija.
Izvor: Evropska komisija " Primer: Razvoj politike klimatskih promena u EU do 2020. godine".
Zgrade = najveći potrošači energije —>Zgrade = najveći potencijal uštede
455
523.5
15%
Zgrade
365427
17%
Transport
320367.4
15%
Industrija
2005 polazište za 2020 polazište za 2020 Uštede
523.5
Zgrade
108.5
Industrija
367.4
16.5
427
Transport
62.6
Predviđena potrošnja energije2005 – 2020 (Mtoe)*
Potencijal energetskih uštedado 2020. - najbolji scenarijo (Mtoe)*
21%
16%5%
32 • Džepni pr i ručnik o izolaci jama
* Potrošnja energije je predstavljena u Mtoe (million tonnes oil equivalent-milioni tona lož ulja).
C M Y CM MY CY CMY K
Evropa je prihvatila zakonodavstvo o energetskoj efikasnosti objekata ...
Direktiva o energetskoj efikasnosti objekata (EPBD) je ključna zakonodavna komponenta aktivnosti za energetsku efikasnost u Evropskoj uniji. Prva verzija te Direktive stupila je na snagu 2002. godine; sve države članice morale su do 04.01.2004. godine ugraditi njene odredbe u lokalno zakonodavstvo. Prva verzija Direktive definiše četiri osnovna zahteva koja moraju da primene sve države članice:
Izračun
EPzahtevi
Sertifikati
Pregled
Uvođenje metodologije izračuna ukupne energetske efikasnosti zgrada, a ne samo njihovih pojedinih delova.
Uvođenje minimalnih standarda za nove i postojeće zgrade.
Energetski sertifikat zgrade.
Pregled i ocena primerenosti instalacija za grejanje i hlađenje objekata.
Evropa: energetska ef ikasnost zgrada • 33
Zbog
čeg
a je
izol
acija
uop
šte
potre
bna?
C M Y CM MY CY CMY K
Uprkos svemu tadašanje zakonodavstvo pokrivalo je samo 29% mogućeg potencijala energetske efikasnosti zgrada.
Prvobitna Direktiva EPBD pokrivala je samo 29% potencijala za poboljšanje energetske efikasnosti zgrada i to zbog toga što su iz zahteva Direktive u vezi adaptacija bili izuzeti stambeni objekti, manji od 1000 m2.
Pošto se Direktiva o energetskoj učinkovitosti zgrada odnosila na samo 29% ukupne površine zgrada odnosno na 26% emisije CO2 koja nastaje grejanjem prostorija, bilo je nužno da se Direktiva promeni.
28%
Industrija
32%
Transport
40%
Zgrade
Nep
okriv
eno
odre
dbam
a
prv
obitn
e D
irekt
ive
29%
34 • Džepni priručnik o izolacijama
Izvor: EURIMA
C M Y CM MY CY CMY K
Efikasnost pune primene prepravljene DirektiveEPBD
Dopuna Direktive EPDB uključuje zahteve za energetsku efikasnost renoviranih objekata, manjih od 1000 m .2
Odgovarajuće uvođenje Direktive EPBD značilo bi za Evropu:
• uštedu od 25 milijardi evra godišnje do 2020.,
• smanjenje emisije CO za barem 160 miliona tona godišnje,2
• ekonomsku konkurentnost,
• stvaranje novih radnih mesta (280.000 do 450.000) i
• smanjenje energetske zavisnosti.
Direktivom EPBD predviđen je bitno veći potencijal smanjenja emisije nego što iznosi evropska obaveza po Kyoto sporazumu. Kyoto sporazumom je predviđeno smanjenje emisije gasova staklene bašte na približno 340 miliona tona CO (od 2008. do 2012.).
2
Izvor: www.eurima.org
Evropa: energetska ef ikasnost zgrada • 35
Zb
og č
ega
je iz
olac
ija u
opšt
e po
trebn
a?
C M Y CM MY CY CMY K
36 • Džepni pr i ručnik o izolaci jama
Rezultati uvođenja strožjih propisa o energetskoj efikasnosti
Razvoj propisa o energetskoj efikasnosti novih zgrada najlakše ćemo videti na primeru Nemačke
Opšti trend je postupno smanjenje energetske potrošnje u zgradama. Veliki pad potražnje energije zabeležen je u godinama nakon uvođenja novog zakonodavstva. Najveći pad potražnje zabeležen jekod energije za grejanje prostorija što je regulisano sa najmanje75% propisa.
Upravo zbog toga izolacija ima tako veliki značaj!
© Horst P. Schetter, dipl. ing, Köhler
350
300
250
200
150
100
50
0
1970 1975 1980 1985 1990 1995 2000 2005 2010 2015
Energetsko potraživanje[kWh/(m2/god)]
Propisi o toplotnoj izolaciji 1977
Propisi o toplotnoj izolaciji 1984
Propisi o toplotnoj izolaciji 1994
20092012
Nemačka
Propisi o energetskoj efikasnosti2002/2004/2007
C M Y CM MY CY CMY K
Uloga izolacijeIzolacija zgrada, prikriveni potencijal energetske uštedeNajveći deo sveukupne energije u EU potroši se u zgradama...
.... sa druge strane zgrade međutim predstavljaju najveći potencijal energetske uštede.
Izolacija ima najveći potencijal za uštedu energije u Evropi!!
455
M / tona
524469
41540.0%
% ukupnoga pros.
39.7% 39.0% 39.0%
20052020 osnovna pretpost.2020 energ. šted. scen.2020 najbolji scenarijo
20052020 osnovna pretpost.2020 energ. šted. scen.2020 najbolji scenarijo
64%
9%
23%
5%
Grejanje / hlađenje San. vodaRasveta Ostalo
... grejanje i hlađenje predstavljaju 64% energetske potrošnje u zgradama. Pomoću raznih energetski efekasnih mera moguće je uštedeti barem polovinu te energije.
Izvor: DG TREN, 2005; Eurima, 2006
Uloga izolaci je • 37
Zbog
čeg
a je
izol
acija
uop
šte
potre
bna?
C M Y CM MY CY CMY K
Izolacija objekata je najjeftiniji način smanjenja potrošnje energije i emisije štetnih materija.
Od svih mogućih alternativa za povećanje energetske efikasnosti objekata upravo izolacija predstavlja najjeftiniji i najefikasniji način, odnosno najmanji trošak za najveću moguću uštedu energije!
Pored ostalog trošak ušteđene tone CO je najniži upravo kod upotrebe izolacije.
2
Primer: Ako nezavisno zamenite prozore na vašem objektu za svaku ušteđenu tonu CO , koja neće biti emitovana u okolinu, platićete sledećih 30 godina po 300 evra godišnje. Ako u obnovu objekta uključite i prozore (dodatna, udružena mera), ugradnjom novih prozora uštedećete dodatnih 46 evra na tonu CO . Za svaki kW ušteđene energije platićete 6,9 centa tako da će amortizacija troškova nezavisne zamene trajati 38 godina. Ako izvedete izolaciju krova finansijski efekat uštede iznosiće 4,2 centa a vek amortizacijesamo 4 godine!
Nezavisna mera: uključuje sve troškove ove mere energetske uštede.Dodatna ili udružena mera: Objekat se ionako obnavlja tako da se uzima u obzir samo direktan trošak dodatne mere energetske uštede.
2
2
Izolacija (umereno područje)Izolacija Zamena
Spoljni Šuplji sen- Unutarnji Krovovi Podovi Prozori Kotlovi zidovi dvič zidovi* zidovi
Troškovi smanjenja9 -187 - -185 -79 300 15(nezavisno) [ € /tCO2]
Troškovi smanjenja-131 -187 -159 - - -46 -217(udruženo) [€ /tCO2]
Trošak ušteđene energ.0.2 -4.3 - -4.2 -1.8 6.9 0.3(nezavisno) [cent/kWh]
Amortizacija18 4 - 4 12 38 14(nezavisno) [a]
Izvor: Ecofys, 2005-2006
38 • Džepni pr i ručnik o izolaci jama
* –šuplji sendvič zidovi (Cavity walls)- su spoljni zidovi koji su karakteristični za kuće u Evropi( naročito u Britaniji) i Kanadi koje su se gradile u 19. i prvoj polovini 20.veka, u vreme kada nisu postojale stroge regulative o toplotnoj zaštiti objekata i energetskoj efikasnosti. To su klasični sendvič zidovi ,čija je osnova betonski zid a obzid od pune opeke (pričvršćen sidrima za glavni zid), pri čemu se između nalazi sloj vazduha. Ovakav način gradnje je obezbeđivao zaštitu betonskog zida od prodora atmosferske vlage, koje je naročito velika za vreme jakih vetrova. Vlaga je mogla da prođe kroz obzid ali bi se slivala niz njega i kroz specijalne odvode u vazdušnom prostoru odvodila napolje. U današnje vreme, naknadna izolacija ovakvih spoljnih zidova predstavlja ogroman potencijal za uštedu energije.
C M Y CM MY CY CMY K
Izolacija je najefikasniji način povećanja energetske efikasnosti zgrade!
Navodimo konkretan primer ispitivanja, izvedenog od strane Ecofys-a, savetodavne kuće za okolinu iz 2006. godine:
• Trošak izolacije krova stambene zgrade sa jednim stanom u umerenom klimatskom području iznosi 30€/m . 2
• Godišnja ušteda zbog izolacije krova iznosiće 7,5 € po m godišnje što znaći da će se trošak povratiti u četiri godine.
2
• Za vreme trajanja životnog doba našeg krova uštedećemo tako 226 €/m , što znaći da će nam se svaki evro potrošen za izolaciju krova povratiti sedmostruko!
2
1 € uložen u izolaciju povrati nam se sedmostruko!
Za 1 € uložen u izolaciju krova povrati nam se 7 €!
Izvor: Ecofys VI, 2006
Uloga izolaci je • 39
Zb
og č
ega
je iz
olac
ija u
opšt
e po
trebn
a?
C M Y CM MY CY CMY K
50
40
30
20
10
0
2006 2010 2015
di g
odiš
nje)
rajilim(
Godišnji trošak Finansijski efekat godišnje uštede energije
18.00
45.49
9.71
24.28
2.89
7.10
Izvor: Ecofys VI, 2006
Godišnji trošak u poređenju sa uštedom energije (EU 25)
40 • Džepni pr i ručnik o izolaci jama
C M Y CM MY CY CMY K
Izolacija je najjeftiniji i najefikasniji način povećanja energetske efikasnosti zgrada!
Zgradama je potrebna enormna količina energije .....
... izolacija predstavlja rešenje tog problema...
... pa ipak, koja vrsta izolacije zgrada je najefikasnija?
Uloga izolaci je • 41
Zbog
čeg
a je
izol
acija
uop
šte
potre
bna?
C M Y CM MY CY CMY K
Princip "Energetskog trougla" govori nam kako se moramo generalno uhvatiti u koštac sa prekomernom energetskom potrošnjom.
Tri koraka za postizanje principa Energetskog trougla su::
• Najpre moramo smanjiti potražnju energije uvođenjem energetsko efikasnih mera.
• Kao drugo, umesto fosilnih goriva koristimo energiju iz obnovljivih izvora.
• I pod tri, fosilna goriva eksploatišemo i koristimo u što manjoj meri i što efikasnije.
Energetski trougao je način upravljanja energijom u cilju postizanja energetske uštede, smanjenja energetske zavisnosti te korišćenjapo okolinu ne štetnih tehnologija, a da pri tome ne smanjujemo komfor i kvalitet života.
Izvor: Globalni energetski pregled. IEA 2008
Primena ovog principa kod zgrada drugim rečima znači da je dobra izolacija preduslov za održiv razvoj zgrada!
Energetska efikasnost
Obnovljiviizvori
Fosilnagoriva
42 • Džepni pr i ručnik o izolaci jama
C M Y CM MY CY CMY K
Primerom pasivne kuće koncept Energetskog trouglapostao je stvarnost
Pasivnu kuću možemo generalno definisati kao kuću bez tradicionalnog sistema grejanja i bez sistema aktivnog hlađenja. To ujedno znači da ima dobru izolaciju te mehanički sistem ventilacije sa efikasnom rekuperacijom energije. Ovakve kuće nazivamo i kuće sa nultom potrošnjom energije ili kuće bez potrebe za grejanjem (Evropska komisija).
• Pasivne kuće imaju veoma niske toplotne gubitke. Takav koncept minimizuje režijske troškove i povećava komfor života uz jednake troškove izgradnje.
• To u stvari znači da se uštedazbog nekupovine skupog sistema grejanja ili hlađenja kompenzuje troškovima ugrađenih visoko kvalitetnih materijala.
• I više od toga! Zbog bitno niže potrošnje energije za vreme svogživotnog doba pasivna kuća ne samo da doprinosi očuvanju čovekove okoline nego i znatno nižim troškovima korištenja.
Super izolovana pasivna kuća
Izvor: Evropske pasivne kuće (www.passivhaus.de)
Koncept pasivne kuće usmeren je pre svega ka potpuno izolovanom i nepropusnom omotaču kuće te na efikasnu rekuperaciju.
Uloga izolaci je • 43
Zbog
čeg
a je
izol
acija
uop
šte
potre
bna?
C M Y CM MY CY CMY K
Potpuno izolovan omotač zgrade veoma niske energetske potrošnje - PASIVNA KUĆA
Izolacioniomotač
omotač, koji je nepropustan na vazduh
Ključna mesta na kojima se moraju uzeti u obzir pravila za sprečavanje nastanka toplotnih mostova.
Krov 25 %Šupljine oko vrata 15%
Zidovi 35%
Podovi 15%
Prozori 10%
Obična kuća (bez izolacije) Pasivna kuća
Energetski zahtevi: obično > 250 kWh / m 2 a Energetski zahtevi < 15 kWh/m 2 a
Kod pasivnih kuća, potrošnja energije je u poređenju sa standardnim kućama manja za približno 85%!
44 • Džepni pr i ručnik o izolaci jama
Izvor: www.solihull.gov.uk
C M Y CM MY CY CMY K
Energetske potrebe pasivnih kuća u poređenjus ostalim zgradama
Kvalitet zgrada s obzirom na njihove energetske zahteve
250
200
150
100
50
0pre 1978 nakon 1984 nakon 1995 nakon 2002 Pasivna kuća
go
dišn
je)
/ m( h
WK
i zah
tevi
kstegrenE
2
Sanitarna voda Grejanje
160
15
50
15
50
80
15
40
50
15
35
35
15
510
ventilacija
Uloga izolac i je • 45
Zbog
čeg
a je
izol
acija
uop
šte
potre
bna?
Izvor: www.passivhaus.de
C M Y CM MY CY CMY K
Izolacija predstavlja izuzetan potencijal u borbi protiv klimatskih promena, energetske zavisnosti te kod stvaranja konkurentnosti.
Izvor: Međunarodna agencija za energiju; Istraživanje Ecofys; Eurima
46 • Džepni pr i ručnik o izolaci jama
Problem Rešenje Potencijal izolacije
Potpuno uvođenje EPBD može dati bolje rezultate od onih za ko-je smo se obavezali u sporazu-mu iz Kyota. Smanjenje emisi- je CO2 za barem 160 m. tona.
Smanjenje emisije CO 2Uticaj na okolinu evropska obaveza prema
Kyoto sporazumu
Pomoću izolacije može se dnevno uštediti 3,3 miliona barela nafte odnosno do 2020. godine 25 milijardi godišnje.
Rast troškova Manja potrošnja energije
Povećana energetska efika-
Manja potrošnja = manjaenergetska zavisnost
snost smanjuje zavisnost od uvoza energenata.
Energetska zavisnost40% sveukupne energije potroši se u zgradama.
Investicia u izolaciju
Novac ušteđen za energiju može se nameniti drugim područjima ekonomije
( 1 investirani EUR = 7 EUR)
Ekonomska konkurentnost
Otvaranje od 280.000 do450,000 novih radnih mesta
Amortizacioni vek investicije u izolaciju zgrade s mineralnom vunom je 4-8 godina (istraživanje Ecofys-a).
C M Y CM MY CY CMY K
Izolacija i održivi razvoj Šta znači održivi razvoj?
Održivi razvoj znači razvoj u okvirima današnjih potreba a da pri tome ne budu ugrožene mogućnosti budućih generacija za ispunjavanje njihovih potreba.*
Okolina Ljudi Ekonomija
Održivi razvoj predstavlja dejstvovanje u sve tri dimenzije i traženje dugoročnih razvojnih rešenja koja istovremeno omogućavaju ekonomski rast i zaštitu okoline, te nam istovremeno nude uslove za ispunjavanje naših socijalnih potreba.
Izolacija i održivi razvoj • 47
Zbog
čeg
a je
izol
acija
uop
šte
potre
bna?
* Izvor: "Naša zajednička budućnost". Izveštaj Svetske komisije za okolinu i razvoj. Ujedinjene nacije, 1987.
Tri stuba održivog razvoja
C M Y CM MY CY CMY K
Kako izgleda naša budućnost?
Naša planeta poseduje ograničen potencijal da na primer u toku jedne godine regeneriše potrošene resurse te istovremeno apsorbuje naš otpad.
Trenutno je prirodi za to potrebna jedna godina i četiri meseca. U praksi dakle previše koristimo naše prirodne resurse te ih na taj način oduzimamo odnosno bukvalno krademo budućim generacijama.
Izvor: Global Footprint Network
48 • Džepni pr i ručnik o izolaci jama
Umereni scenariji Ujedinjenih nacija ukazuju da bi na osnovu trenutnihtrendova do sredine 2030. godine mogli da potrošimo toliko resursa da će planeti za njihovu regeneraciju biti potrebno dve godine. To znači da će nam za to vreme biti potrebno čak dve planete ako želimo zadržati naš stil života.
C M Y CM MY CY CMY K
Koji je dakle naš cilj?
Donji graf prikazuje relaciju između indeksa ljudskog razvoja (HDI) i ekološkog pečata pojedinca u različitim državama. Ekološki pečat pojedinca predstavlja površinu zemlje koja je potrebna za zadovoljavanje potreba populacije.
Na primer većina afričkih država nalazi se na levoj strani praga ljudskog visokog razvoja (HDI 0,8) dok je većina evropskih država na desnoj strani. Bez obzira na to vidimo da viši indeksi HDI iza sebe ostavljaju mnogo veće ekološke pečate pojedinca. Više od 3,5 milijardi ljudi ili približno 50% populacije živi ispod praga visokog ljudskog razvoja..Naš cilj je osiguravanje visokog indeksa ljudskog razvoja za svakoga a istovremeno i prihvatljivog ekološkog pečata pojedinca od 1,8 ha po pojedincu.
Sve države sveta moraju da se razvijaju i dalje međutim pri tome moraju da uzmu u obzir i prirodna ograničenja naše planete.
Izolaci ja i održ iv i razvoj • 49
Zb
og č
ega
je iz
olac
ija u
opšt
e po
trebn
a?
Izvor: Global Footprint Network
AfrikaAzijsko-Pacifičko područjeEvropa ostaliLatinska AmerikaSrednji istok / Centralna AzijaEvropa EUSeverna Amerika
0
2
4
6
8
1 0
12
14
0.2 0.3 1
E
kolo
ški p
ečat
poj
edin
ca
po p
ojed
incu
) ejl
mez ah v(
Prag visokog ljudskog razvoja prema UNDPSvetski prosečno dostupan kapacitet po pojedincu (bez uzimanja u obzir divljih životinjskih vrsta)
UN - Indeks ljudskog razvoja (HDI)0.4 0.5 0.6 0.7 0.8 0.9
CILJ
C M Y CM MY CY CMY K
OURSA
drživi razvoj predstavlja srž delovanja preduzeća
URSAproizvodi
URSA kao poduzeće
Održivi razvoj • Samom izola-cijom spoljnih zidova zgrade uštedi se toliko u emisiji CO da je efekat toga isti kao kada bi posadili 212 stabala.*
2
• Potencijal za-pošljavanja u građevinarskoj struci.
• Poboljšanje kvaliteta života.
• Energetska efikasnost znači uštedu energije.• Optimalni troškovi izvođenja.• Poboljšanje ekonomske konkurentnosti zbog manje energetske zavisnosti.
Okolina Ljudi Ekonomija
• Stroga politika zaštite životne sredine.
• Visok procenat upotrebe recikliranih materjala.
• Održiv razvoj i osposobljavanje osoblja.
• Društveno socijalna odgovornost preduzeća (CSR).
• Investiranje u lokalnu ekonomiju.
50 • Džepni pr i ručnik o izolaci jama
Izvor: Osnova za ovu kalkulaciju su podaci sa http://www.ecologyfund.com/ecology/info-pol-bg.html.Kuća se nalazi u Francuskoj. Fasada se sastoji od 4 zida dužine 15 metara i visine 3 metra. Kao izolacioni materijal korišten je panel od mineralne staklene vune lambda vrednosti 0,032 W/mk.
C M Y CM MY CY CMY K
Česta pogrešna ubeđenja o izolaciji
Najčešća pogrešna ubeđenja ili nepotrebna zabrinutost u vezi izolacije i kako ih opovrgnuti
Česta pogrešna ubeđenja o izolac i j i • 51
Zbog
čeg
a je
izol
acija
uop
šte
potre
bna?
C M Y CM MY CY CMY K
Troškovi i vreme povraćaja investicije u izolaciju
1. Izolacija je preskupa. Ako zamenim svoj kotao za grejanje uštedeću bitno više energije jer mogu odmah da vidim da je potrošnja bitno niža već od prvog dana.
netačno
• Istraživanja pokazuju da pravilno izvedena izolacija objekta uštedi više para i emisije ugljendioksida nego bilo koja druga mera štednje.
• Proizvodi URSA Glasswool na primer uštede 243 puta više primarne energije nego što je bilo upotrebljeno za njihovu proizvodnju, transport i razgradnju.*
• Svaki evro uložen u izolaciju može se povratiti sedmostruko. **
• Primer iz Nemačke: objekat (120m2) > uštedi 379.767 kWh u 50 godina; ako je cena lož ulja 0,6 centi/l = (379.767/10)* 0,6 = € 22.787 u 50 godina > odnosno € 455/godinu*.
2
52 • Džepni pr i ručnik o izolaci jama
* Istraživanja Forschungszentruma Karlsruhe: Analiza proizvoda od mineralne staklene vune za krovnu izolaciju, uzimajući u obzir životni ciklus proizvoda, rukovanje i montažu.
** Izvor: Eurima
C M Y CM MY CY CMY K
Izolacija i kondenz
1. Zbog dodatne izolacije objekta može da dođe do stvaranja kondenza, što dovodi do znatnog pogoršanja kvaliteta vazduha u prostorijama.
netačno
• Velika je razlika između izolacije i provetravanja. Provetravanjem se reguliše protok vazduha dok izolacija reguliše protok toplotne energije.
.
• Pravilno izvedena izolacija znači istovremeno i primeran nivo provetravanja koji omogućava kruženje vazduha u objektu.
• Toplotna izolacija i provetravanje nisu suprotni pojmovi nego semeđusobno dopunjuju. Omotač zgrade mora da ima izolacijukoja sprečava isticanje vazduha iz objekta, međutimodgovarajuće provetravanje mora da bude omogućeno jer onoosigurava razmenu vazduha.
Česta pogrešna ubeđenja o izolaci j i • 53
Zbog
čeg
a je
izol
acija
uop
šte
potre
bna?
• Dodavanjem dodatne izolacije povećava se temperatura na unutrašnjoj površini spoljašnjeg zida ,čime se smanjuje rizik od pojave kondenza na istoj, a samim tim i buđi i gljivica.
C M Y CM MY CY CMY K
Toplotna i zvučna izolacija
1. Jedna vrsta materijala ne osigurava istovremeno toplotnu i zvučnu izolaciju.
netačno
• Postoje materijali koji u sebi udružuju obe karakteristike. Takav materijal je na primer mineralna staklena vuna. Ovaj izolacioni material štiti nas od hladnoće ili vrućine a istovremeno i od neželjene buke.
54 • Džepni pr i ručnik o izolaci jama
C M Y CM MY CY CMY K
Izolacija ili obnovljivi izvori energije
1. Sama izolacija i nije tako bitna kao činjenica da li koristimo čiste i/ili obnovljive izvore energije.
netačno
• Izolacija i obnovljivi izvori energije nisu suprotni pojmovi. Uprkos svemu najpre je potrebno izolovati objekat (vidi princip Energe-tskog trougla).
• Tek izolacija omogućava efikasno korišćenje obnovljivih energetskih izvora. Izolacija sprečava nepotreban odliv energije zato je za isti efekat potrebna bitno manja količina energetskog izvora.
Česta pogrešna ubeđenja o izolaci j i • 55
Zbog
čeg
a je
izol
acija
uop
šte
potre
bna?
C M Y CM MY CY CMY K
Stepen izolovanosti objekta
1. Dovoljna je mala količina izolacionog materijala na mom krovu, sve ostalo kompenzuje se preko ostalih, različitih energetsko efikasnih rešenja u mojoj kući.
netačno
• Istraživanja pokazuju da željeni ekonomski efekat dobijemo tek viskim stepenom izolovanosti objekta. To svakako zavisi od specifičnih klimatskih uslova.
• U umerenim klimatskim uslovima toplotna izolacija se uvek isplati. Ekonomski optimum dostiže se već kod U- vrednosti između 0,32 i 0,14 W/m K (...). Uporedivo rešenje je takođe izolacija objekta u toploj klimatskoj zoni. Tu je moguće dostići ekonomski optimum U-vrednostima između 0,50 i 0,20 W/m K. (...). U severnoj Evropi izolacija krova je ekonomski isplativa kod optimalne debljine izolacije između 10 i 20 cm kojom se osigurava U-vrednost između 0,12 do 0,22 W/m K. *
2
2
2
56 • Džepni pr i ručnik o izolaci jama
* Ecofys, 2005
C M Y CM MY CY CMY K
Izolacija i topli klimatski uslovi
1. Kod nas izolacija kuća nije potrebna jer kod nas nikad nije hladno.
netačno
• Uprkos tome ...., izolacija se itekako isplati...
• U mnogim zemljama potrošnja energije je leti veća nego zimi (hlađenje je naime energetski zahtevnije i skuplje od grejanja). Toplotna izolacija štiti objekat kako od hladnoće tako i od vrućine.
• Primer: Naknadnom izolacijom krova i fasade na kući s jednim stanom u Sevilji, koja pre toga nije bila izolovana, uštedeli smo 75% energije koja je bila potrebna za hlađenje odnosno održavanje objekta na temperaturi od 25°C.
• Izolacija dakle štiti i od pregrevanja za vreme leta.
* Izvor: Ecofys VIII
Česta pogrešna ubeđenja o izolaci j i • 57
Zbog
čeg
a je
izol
acija
uop
šte
potre
bna?
C M Y CM MY CY CMY K
58 • Džepni pr i ručnik o izolaci jama
C M Y MC YM YC YMC K
• Sa izolacijom krova vaše kuće pomoću mineralne staklene vune možete godišnje uštedeti do 550 litara lož ulja.
2
• Ova energetska ušteda pored toga za okolinu znači smanjenje emisije CO za jednu tonu za vreme životnog veka krova!
Izolujte svoju kuću, štedite novac i pomozite okolini!
C M Y MC YM YC YMC K
Šta je izolacija?
Dali ste znali da ...?vam izolacija pomaže:
da štedite novac i istovremeno •
štitite našu okolinu i planetu •
Zbog
čeg
a je
izol
acija
uop
šte
potre
bna?
Jeste li vlasnik kuće
C M Y CM MY CY CMY K
Sadržaj
2.1 Namena poglavlja2.2 Osnovna načela izolovanja objekata2.3 Izolacija: kontekst i tipovi izolacije2.4 Upotreba u građevinarstvu2.5 Označavanje sa CE oznakom
Š
ta je
izol
acija
?
C M Y CM MY CY CMY K
Namena poglavljaOsnovne namene izolacije
U ovom poglavlju saznaćete ključne pojmove
... toplotne izolacije
• prenos toplote
• toplotna izolacija
• toplotna provodljivost
• toplotna otpornost
• prolaz toplote
… zvučne izolacije
• apsorpcija zvuka
• zvučna izolacija
• curenje zvuka
… požarnih karakteristika izolacionih materijala
• gorivost
• protivpožarnost
62 • Džepni pr i ručnik o izolaci jama
C M Y CM MY CY CMY K
Osnovni principi izolovanja objekata Prenos toplote
Prenos toplote predstavlja prenos toplote sa toplijeg na hladnije telo.
Prenos toplote u praksi izvodi se na sledeće načine:
• Kondukcijom - prenos toplote kroz čvrste / tečne materijale preko direktnog kontakta njihovih čestica.
Tim procesom dolazi do izjednačavanjanjihove temperature. Prenos toplote kroz čvrsta tela koja ne propuštaju zračenje odvija se samo putem provođenja toplote.
• Konvekcija – prenos toplote kroz fluide koje se kreću (tečnosti i gasovi) . Dolazi do razmene(kretanja) čestica između područja različitih temperatura.
Primeri: grejanje posude s vodom na plamenu, topao vazduh se u prostoriji diže, ohladi se i nakon toga pada.
• Zračenjem - prenos toplote pomoćuelektromagnetnih talasa ili pomicanjem osnovnih delića atoma.
Primeri: Sunce prenosi svoju toplotu putem elektromagnetnih talasa; isti princip prenosa toplote koristi se i u mikrotalasnim rernama.
Presek područja = A
Vruće Protok toplote Hladno
L
SunceZemlja
L
Osnovni pr incipi izolovanja objekata • 63
Šta
je iz
olac
ija?
Spirala za hlađenje
C M Y CM MY CY CMY K
Prenos toplote i toplotna izolacija {1/2}
Toplotna izolacija = smanjenje prenosa toplote.
Izolacioni mater jali deluju na principu zarobljavanja vazduha u male ćelije ,što smanjuje konventivnu i konduktivnu funkciju prenosa toplote.*
To smanjenje zavisi od:
• Stepena do kojeg smo uspeli ograničiti kretanje vazduha (u suviše velikim ćelijama uhvaćeni vazduh ima sopstveno kretanje, zbog čega se povećava prenos toplote konvekcijom, zbog toga su primernije manje vazdušne ćelije).
• Postojanje što manje tvrdog materijala oko zarobljenog vazduha (velike količine vazduha u malim ćelijama su bolje jer to smanjuje puteve prenosa tolote kondukcijom u materijalu). Zbog toga svi efikasni izolacioni materijali imaju manju gustinu.
* Prenose radijacijom (zračenjem) izbegavamo refleksijom na nivou ćelije.
64 • Džepni pr i ručnik o izolaci jama
C M Y CM MY CY CMY K
Prenos toplote i toplotna izolacija {2/2}
Stepen do kojeg su karakteristike nekoga materijala primerne za korištenje istog kao izolatora:
• Stabilnost na radnim temperaturama.
• Mehanička svojstva (npr. otpornost na pritisak, sposobnost komprimovanja).
• Životni vek (zbog termičkih šokova, vodootpornosti ili otpornosti na mikrobiološku razgradnju).
Najčešće korišćeni izolacioni materijali imaju vlaknastu (npr. mineralna staklena vuna), ćelijsku (npr. plastične pene) ili zrnastu strukturu (npr. perlit).
Vlaknasta struktura mineralne staklene Ćelijska struktura
XPSZrnasta struktura
perlita
Osnovni pr incipi izolovanja objekata • 65
?ajicalozi ej
Šta
vune
C M Y CM MY CY CMY K
Kako se meri prenos toplote?Toplotna provodljivost / Lambda vrednost
Proračun prenosa toplote veoma je komplikovan zbog toga za njegov izraču koristimo toplotnu provodljivost materijala.
• Toplotna provodljivost je sposobnost materijala, da provodi topotu.
• Toplotna provodljivost predstavlja količinu toplote koja u jedinici vremena prođe kroz 1 metar debeo sloj materijala površine 1 m2, pri čemu je razlika temperatura s obe strane materijala jedan stepen Kelvina. Ovu karakteristiku materijala označavamo grčkim slovom λ (lambda) a označavamo je pomoću sledećih jedinica:
W/mK Što znači:
W = količina toplote u jedinici vremenam = debljina materijalaK = razlika u temperaturi izmerena u stepenima Kelvina
Jedinica Kelvin: merna jedinica za temperaturu izvedena na osnovu Celzijus stepena, koja počinje sa apsolutnom nulom (-273,15 ºC), što je najniža moguća temperatura; K - C + 273,15
Što je λ niža, bolji je kvalitet izolacionog materijala.
66 • Džepni pr i ručnik o izolaci jama
C M Y CM MY CY CMY K
Kako može da se interpretira vrednost lambda
Da bi razumeli značaj raspona lambda vrednosti kod različitih materijala, pogledajmo sledeću tabelu:
Vrednost lambda kod tipičnih izolacionih materijala iznosi okoλ = 0.03 - 0.06 W/m K .
Osnovni pojmovi kod izolovanja objekata • 67
?ajicalozi ej
Šta
Materijal Lambda
Čelik (ugljenik) 36-54
Armirani beton(beton/kamen 1.70-1.80
Opštii
2400 kg/m3)
građevinskiZid od klinkera 1.05-1.15
materijalSilikatni zid 1.00-1.10
Staklo 0.8-1.10
Beton (ekspandirana glina0.72-.0.801400 kg/m3)
Voda 0.6
Penjeno staklo 0.05-0.07
Staklena vuna 0.030-0.045
IzolacioniKamena vuna 0.032-0.045
materijal EPS 0.032-0.045
XPS 0.029-0.040
PUR/PIR 0.022-0.035
Aerogelovi 0.003-0.010
Vazduh Vazduh 0.026
C M Y CM MY CY CMY K
Ograničenje prenosa toplote u materijalima: toplotna otpornost
Toplotna otpornost je sposobnost materijala da se odupre protoku toplote kroz njega.
• Toplotnu otpornost obično označavamo kao R vrednost.
• R vrednost zavisi od lambda vrednosti materijala i njegove debljine.
• R vrednost izračunava se pomoću sledeće formule:
R = d / λ [m2 K/W] gde je:
d= debljina materijala (u metrima)
Pošto je R=d/λ, veća debljina i/ili manja lambda vrednost davaće veću R vrednost.
Izolacija je bolja što je veća R vrednost!
68 • Džepni pr i ručnik o izolaci jama
C M Y CM MY CY CMY K
Ograničenje prenosa toplote u delovima zgrade: Prolaz toplote
Prolaz toplote: U(K)-vrednost
• Koeficijent prolaza toplote predstavlja količinu toplote, u jedinici vremena, koja prođe kroz 1 m2 površine građevinskog elementa zgrade (npr. spolnji zid), zbog temperaturske razlike na obe strane te konstrukcije od 1K .
• Vrednost se može izračunati po formuli:
U = 1/RT [W/m2 K] gde:
RT predstavlja R vrednost koja se dobije sabiranjem pojedinih R vrednosti svih elemenata komponente.
Izolacija je bolja što je U vrednost niža!
Osnovni pojmovi kod izolovanja objekata • 69
?ajicalozi ejŠ
ta
C M Y CM MY CY CMY K
Prolaz toplote / U (K) vrednost
Zahtevi odnosno preporuke za U(K) vrednosti mogu se razlikovati jer to zavisi od tipa zgrade, starosti zgrade, itd. Upravo zbog toga se kod pojedinih komponenata (zid, krov i pod) navode se samo vrednosti "visoka" i "niska". To su granične vrednosti datih U vrednosti.
Izvor: EURIMA, informacija iz Aprila 2007
Postojeći zahtevi u vezi U vrednosti {W/m 2 K]Zid Krov Pod
Grad Država niska visoka niska visoka niska visokaBrisel BE 0.6 0.6 0.4 0.4 0.9 1.2Prag CZ 0.3 0.38 0.24 0.3 0.3 0.45Berlin DE 0.3 0.3 0.2 0.2 0.4 0.4Kopenhagen DK 0.2 0.4 0.15 0.25 0.12 0.3Madrid ES 0.66 0.66 0.38 0.38 0.66 0.66Pariz FR 0.36 0.36 0.2 0.2 0.27 0.27Atina GR 0.7 0.7 0.5 0.5 1.9 1.9Budimpešta HU 0.45 0.45 0.25 0.25 0.5 0.5Dablin IR 0.27 0.37 0.16 0.25 0.25 0.37Rim IT 0.5 0.5 0.46 0.46 0.46 0.46Amsterdam NL 0.37 0.37 0.37 0.37 0.37 0.37Varšava PL 0.3 0.5 0.3 0.3 0.6 0.6Lisabon PT 0.5 0.7 0.4 0.5 - -Štokholm SE 0.18 0.18 0.13 0.13 0.15 0.15London UK 0.25 0.35 0.13 0.2 0.2 0.25
70 • Džepni pr i ručnik o izolaci jama
C M Y CM MY CY CMY K
Toplotni mostovi
Toplotni most nastaje kad se dotiču materijali koji su slabi izolatori (npr. spoljašnji vazduh, zid od cigle i beton) te tako kreiranim putem omogućavaju protok toplote.
Tipični efekti toplotnih mostova su:
• Smanjenje temperature unutrašnje površine konstrukcije; u najgorem slučaju dolazi do kondenzacije i pojave buđi na unutrašnjoj strani konstrukcije
• Znatno povećani toplotni gubici.
Kako se mogu izbeći toplotni mostovi?
• Ugradnjom dodatne izolacione komponente koja stvara toplotnu barijeru.
Osnovni pr incipi izolovanja objekata • 71
?ajicalozi ej Š
ta
Izolacionisloj
Sloj vazdušneizolacije
Ključna mesta na kojima je potrebno voditi računa o pravilima za izbegavanje toplotnih mostova.
Toplotni gubici
C M Y CM MY CY CMY K
Rezime: osnovni toplotni parametri
Naziv Simbol Zaključak
Niža λ vrednost
Toplotna Vrednost zanči, da su
provodljivost lambda λ izolacionasvojstva
materijala bolja
Toplotna R-vrednostViša R vrednost
otpornost znači boljuizolaciju
Prolaz U(K)-vrednostNiža U (K)
toplote vrednost značibolju izolaciju
72 • Džepni pr i ručnik o izolaci jama
C M Y CM MY CY CMY K
Rezime: toplotna izolacija
• Prenos toplote znači prenos toplote sa toplijeg tela na hladnije. Postoje tri načina prenosa toplote: provođenje, konvekcija i zračenje.
•
Toplotna izolacija
Toplotna izolacija se bazira na izbegavanju prenosa toplote poprincipu zarobljenog vazduha u male zapremine u cilju smanjenja mogućnosti konvekcije, provođenja i zračenja toplote.
• Toplotna provodljivost (λ ) je sposobnost materijala da provoditoplotu.
Izolaciona sposobnost materijala je bolja što je niža λ vrednost.
• Toplotna otpornost (R vrednost) je sposobnost materijala da se odupre protoku toplote kroz njega. Zavisi od debljine i λ vrednosti.
Izolacije je time bolja što je R vrednost viša.
• Prolaz toplote (U vrednost) je količina toplote koja prolazikroz komponentu zgrade (npr. spoljni zid) zbog temperaturnihrazlika na obe strane. U korelaciji je sa R vrednošću.
Što je niža U(K) - vrednost, to je bolja izolacija.
• Toplotni most je put kojim odlazi više toplote nego u ostalom delu konstriukcije i nastaje kada dođu u dodir materijali koji su slabi izolatori (npr. spoljni vazduh, zid od cigle i beton) te je tako omogućen protok toplote. Toplotni mostovi se mogu izbećisamo dodatnim izolacionim merama.
Osnovni pr incipi izolovanja objekata • 73
?ajicalozi ej Š
ta
C M Y CM MY CY CMY K
Namena poglavljaOsnovne namene izolacije
U ovom poglavlju saznaćete ključne pojmove
... toplotne izolacije
• Prenos toplote
• Toplotna izolacija
• Toplotna provodljivost
• Toplotna otpornost
• Prolaz toplote
…zvučne izolacije
• Apsorpcija zvuka
• Zvučna izolacija
• Curenje zvuka
… požarnih karakteristika izolacionih materijala
• Gorivost
• Protivpožarnost
74 • Džepni pr i ručnik o izolaci jama
C M Y CM MY CY CMY K
Osnove zvučne izolacije: zaštita od buke
Zagađivanje bukom u zgradama zavisi od postojanja izvora uznemiravajuće buke. Izvori buke su npr.:
• Spolnji izvori (recimo saobraćaj),
• Unutrašnji izvori (npr. aktivnosti u drugoj prostoriji, servisne usluge, itd.).
Posmatrano sa stanovišta zvučne zaštite u zgradama postoje dva tipa prostorija:
• Prostorije koje emituju buku ili bučna okolina (npr. kuhinja, dnevna soba, soba za muziku, itd.),
• Prostorije u koje buka prodire ili područja za odmor (npr. spavaća soba, itd.).
Osnovni pr incipi izolovanja objekata • 75
?ajicalozi ej Š
ta
VIBRACIJE I BUKA SAOBRAĆAJA
VIBRACIJE I BUKA IZ STAKLENE BAŠTE
BUKA IZ VENTILACIONIH CEVI
BUKA AVIONA
BUKA SA DJEČJEG IGRALIŠTA
BUKA OD ATMOSFERSKIH PADAVINA I VREMENA
BUKA IZ VODO-VODA
BUČNI HODNICI
ULAZ I IZLAZ ZVUKA KROZ CEVI
BUKA KROZ ZID I VRATA
ULAZ BUKE KROZ OTVORENE PROZORE
BUKA VENTILACIJE
C M Y CM MY CY CMY K
Nivo buke i komfor
Tabela nivoa buke L s pritiscima i intenzitetom zvuka
Primer Nivo zvučnog Zvučni pritisak p Intenzitet zvuka Ipritiska Lp dBSPL N/m2 = Pa W/m 2
Avion na reaktivni pogon, na 50 m 140 200 100
Prag bola 130 63.2 10
Prag nelagodnosti 120 20 1
Motorna testera na 1 m udaljenosti 110 6.3 0.1
Disko, 1m od zvučnika 100 2 0.01
Dizel kamion, na 10 m 90 0.63 0.001
Pločnik prometne ulice, na 5 m 80 0.2 0.0001
Usisivač na udaljenosti 1 m 70 0.063 0.00001
Razgovor na udaljenosti 1 m 60 0.02 0.000001
Prosečna kućna buka 50 0.0063 0.0000001
Tiha biblioteka 40 0.002 0.00000001
Tišina spavaće sobe noću 30 0.00063 0.000000001
Pozadina u TV studiju 20 0.0002 0.0000000001
Šum lišća 10 0.000063 0.00000000001
Prag čujnosti 0 0.00002 0.000000000001
76 • Džepni pr i ručnik o izolaci jama
C M Y CM MY CY CMY K
Beleška: RMS ili prosek kvadrata (root mean square, kratica RMS ili rms) je statističko merenje magnitudepromenljivih količina. To je naročito korisno kada imamo pozitivna i negativna odstupanja, npr. kod zvučnih talasa.
• Nivo zvučnog pritiska (SPL) ili nivo zvuka Lp jeste logaritamska mera efektivne vrednosti zvučnog pritiska u odnosu na referentne vrednosti. Meri se u decibelima (dB).
• Decibel (dB): merenje nivoa zvučnog pritiska je u decibelima gde je 0 dBSPL referentna vrednost za prag čujnosti.
• Zvučni pritisak je odstupanje pritiska od pritiska lokalne okoline kojeg prouzrokuje zvučni talas. Jedinica za zvučni pritisak je paskal (simbol Pa). Kalibracija se često izvodi tako što je 1 paskal jednak 94 dBSPL.
• Intenzitet zvuka Intenzitet zvuka je akustička ili zvučna snaga u (W) po jedinici površine. SI jedinica za intenzitet zvuka je W/m .
2
• Snaga zvuka je količina energije - energija zvuka u jedinici vremena (jedinice J/s, W po Sl sistemu ) koja dolazi od izvora zvuka.
• dB su izraženi u logaritamskoj tablici; čovekovo uvo prepoznajesmanjenje zvuka za 10 dB kao smanjenje buke za polovinu -dakle buku od 40 dB subjektivno doživljavamo kao upola manjunego buku od 50 dB.
Osnovni pr incipi izolovanja objekata • 77
?ajicalozi ej Š
ta
C M Y CM MY CY CMY K
U zgradama se javlja dva tipa zvuka:
Zvuk koji se prenosi kroz vazduh: radi se o širenju zvuka nastalog vibracijom strukture pod uticajem vazduha: ljudski govor, muzika, itd.,uk jučujući i prenos u druge prostorije i reverberaciju (odbijanje zvuka) u istom prostoru.
Zvuk udara: nastaje kad je izvor zvuka neka dinamička sila koja deluje direktno na konstrukciju: predmet koji padne, pomicanje stolica, hod ljudi po spratovima, sanitarna oprema pričvršćena na zidove i pod, zvučnici pričvršćeni na zidove, i sl.
Širenje zvuka
zvuk koji se prenosi po vazduhu
zvuk udara
78 • Džepni pr i ručnik o izolaci jama
C M Y CM MY CY CMY K
Osnove zvučne izolacije: apsorpcija zvuka
Apsorpcija: kad zvučni talas udari o površinu konstrukcije, deo tog zvuka će se odbiti, a ostatak će apsorbovati sama površina.
Zvučna apsorpcija je sposobnost materijala da smanji (apsorbuje)akustičku energiju (zvuk) i njen prenos na druge površine.(na primer plafon).
• Akustički parametri nekog prostora (kao što su: nivo zvuka, vreme reverberacije) mogu se poboljšati korišćenjem materijala koji dobro apsorbuju zvuk.
• To je veoma bitno kod spuštenih plafona, plivajućih podova, zidova u bioskopskim salama, auditorijima, studijima za snimanje, itd.
Osnovni pr incipi izolovanja objekata • 79
?ajicalozi ejŠ
ta
C M Y CM MY CY CMY K
Akustičko podešavanje prostora
Poboljšanje kvaliteta čujnosti.
Smanjenje nivoa buke u bučnim prostorijama.
Koeficijent akustičke apsorbcije = α Sabine
α = apsorbovana energijapostojeća energija ako je
α = 0 bez apsorpcije
α = 1 potpuna apsorpcija
80 • Džepni pr i ručnik o izolaci jama
Odbijeni zvuk Apsorbovani zvuk
C M Y CM MY CY CMY K
Sposobnost apsorbovanja zvuka kod materijala od mineralne staklene vune zavisi od različitih parametara:
• frekvencije
• gustine
• eventualnog spoljnog sloja (obloga kojom je kaširan)
• punoće
• kompaktnosti (ili gustine)
1.2
1
0.8
0.6
0.4
0.2
0
Koe
ficije
nt
100 125 160 200 250 315 400 500 630 800 1000 1250 1600 2000 2500 3150 4000 5000Frekvencija u Hz
Primer akustičko-apsorpcione krivulje
Osnovni pr incipi izolovanja objekata • 81
?ajicalozi ej
Šta
Akustička apsorpcija se koristi za podešavanje vremena reverberacije zvuka u prostoru (a ne za zvučnu izolaciju između prostorija).
C M Y CM MY CY CMY K
Da li je materijal primeran za zvučnu izolaciju zavisi od dve karakteristike: dinamičke krutosti i otpornosti strujanju vazduha.
• Dinamička krutost: sposobnost materijala da provodi zvučne talase { s´=EqyN/d i MN/m }. Zavisi od elastičnosti materijala zato su gušći (ili krući) materijali bolji provodnici zvuka (npr. kucanje na drvena vrata čuje se glasnije nego kucanje na panel od mineralne staklene vune).
3
• Otpornost strujanju vazduha: Otpornost strujanju vazduha { u KPa˙s/m } daje nam informaciju o apsorpcijskoj sposobnosti materijala na osnovu merenja količine vazduha koja prođe kroz neki materijal za dati protoka vazduha. Zavisi od poroznosti ili otvorenosti ćelija i gustine.
2
• Lagana mineralna staklena vuna u rolnama ima idealne karakteristike* Rs >5 KPa·s/m2
• Obično deblja izolacija znači i bolje zvučno-izolacione karakteristike
Dinamička krutost i otpornost strujanju vazduha
Beleška: Ta vrednost bi kod idealne izolacije morala da iznosi između 5 i 10 KPa˙s/m2 . Povećanjem kompaktnosti iznad potrebne granice, s namerom dostizanja Rs vrednosti više od 5 KPa˙s/m2, neće se poboljšati izolacione karakteristike dvoslojne konstrukcije. Kod vrednosti iznad 10 KPa˙s/m2 prenos zvuka odvija se kao da se radi o čvrstom telu (pregustom), a u slučaju vrednosti ispod 5 KPa˙s/m2 materijal poseduje preniske apsorbcijske karakteristike.
82 • Džepni pr i ručnik o izolac i jama
C M Y CM MY CY CMY K
Zvučna izolacija u zgradi predstavlja razliku između pritiska zvuka jednog prostora (odašiljača) i susednog prostora (prijemnika).
• U modernoj arhitekturi to se najlakše postiže primenom principa masa-opruga-masa, gde se elastičan material postavi između dva čvrsta materijala te se na taj način oslabe zvučne vibracije a time i prenos zvuka između dva prostora.
• Na smanjenje zvučnog prenosa (ili na indeks redukcije zvuka) utiču brojni faktori zgrade a najbitniji su:
Zvučna izolacija: princip masa-opruga-masa
Količina i tip mineralne vune u samoj konstrukciji
Tip nosača, korišćenih kod izgradnje
Pažljiv rad i briga o detaljima
Osnovni pr incipi izolovanja objekata • 83
?ajicalozi ej
Šta
C M Y CM MY CY CMY K
Osnove zvučne izolacije: zvučni mostovi
Zvučni most: to je akustička provodnost kroz šupljinu, rupu ili čvrsti spoj. U šupljini bez mase zvuk se proizvodi (npr. gitara).
Ako u zgradi želimo da dostignemo dobru zvučnu izolaciju moramo sprečiti sve neželjene prenose zvuka. Do prenosa zvuka dolazi na dva načina:
Curenje: prenos zvuka kroz kanale za ventilaciju, zajedničke instalacione cevi za TV, električnu i drugu instalaciju. Izbegavamo ga dobrim planiranjem i izvođenem.
Bočni prenos: radi se o prenosu zvuka između dva prostora kroz bočni elemenat smešten između njih, npr. kroz spoljni zid ili plafon. Izbegnemo ga pravilnom instalacijom te uzimanjem u obzir uputstava proizvođača.
84 • Džepni priručnik o izolaci jama
C M Y CM MY CY CMY K
Karakteristike koja određuju sposobnost materijala za zvučnu izolaciju
• Dinamička krutost: ova karakteristika se odnosi na sposobnost materijala da provodi zvučne talase. To je povezano s elastičnošću materijala.
• Otpornost strujanju vazduha: otpornost strujanju vazduha daje nam informaciju o apsorpcijskoj sposobnosti materijala na osnovu merenja količine vazduha koja prođe kroz neki materijal kod zadatog protoka vazduha. Zavisi od poroznosti ili otvorenosti ćelija i gustine.
Što je izolacija deblja to su bolje njene karakteristike kao zvučne izolacije.
Rezime: Zvučna izolacija [1]
Osnovni pr incipi izolovanja objekata • 85
?ajicalozi ej Š
ta
C M Y CM MY CY CMY K
Rezime: Zvučna izolacija [2]
Zvučna izolacija neke konstrukcije predstavlja razliku pritiska zvuka između jednog prostora (odašiljača) i susednog prostora (prijemnika).
Masa-opruga-masa je princip na osnovu kojeg između dva čvrsta materijala postavimo elastičan materijal te tako smanjujemo zvučne vibracije a time i prenos zvuka između dva prostora.
Zvučni mostovi su mesta prolaska zvuka kroz šupljine, rupe ili druge čvrste spojeve. Šupljina bez mase proizvodi zvuk. Postoje dva tipa neželjenog prenosa zvuka:
• Curenje: prenos zvuka kroz kanale za ventilaciju, instalacione cevi, itd..
• Bočni prenos prenos zvuka između dva prostora kroz bočni građevinski element koji je smešten između njih, kao npr. kroz spoljni zid ili plafon.
86 • Džepni pr i ručnik o izolaci jama
C M Y CM MY CY CMY K
Namena poglavljaOsnovne namene izolacije
U ovom poglavlju saznaćete ključne pojmove
... toplotne izolacije
• Prenos toplote
• Toplotna izolacija
• Toplotna provodljivost
• Toplotna otpornost
• Prolaz toplote
…zvučne izolacije
• Apsorpcija zvuka
• Zvučna izolacija
• Curenje zvuka
… požarnih karakteristika izolacionih materijala
• Odaziv na vatru
• Otpornost na vatru - protivpožarnost
Osnovni pr incip i izolovanja objeka ta • 87
?ajicalozi ejŠ
ta
C M Y CM MY CY CMY K
Vatra: definicija
Vatra je hemijska reakcija koja uključuje brzo oksidiranje ili sagorevanje goriva. Vatra nastaje kad su pod pravim uslovima i u pravilnoj razmeriprisutna tri elementa. Sagorevanje započinje kada gorljiv i/ili zapaljiv materijal izložimo dovoljno visokoj temperaturi uz dovoljnu količinu kiseonika ili nekog drugog oksidanta. Ova svojstva generalno nazivamo požarni trougao.
• :Gorivo: bilo koji zapaljivi materijal, bilo u čvrstom, tečnom ili gasovitomstanju.
• Toplota : energija, potrebna za povećanje temperature goriva do tačke paljenja.
• Kiseonik : vazuh koje udišemo sadrži približno 21% kiseonika. Vatri je za gorenje potrebno približno samo 16% kiseonika iz vazduha.
Skica: Požarni trougao
88 • Džepni pr i ručnik o izolaci jama
TOPL
OTA
KISEONIK
GO
RIVO
C M Y CM MY CY CMY K
Razlika između gorenja i topljenja
Gorenje je oksidacioni proces sagorevanja , što znači da gorivo (materija koja gori) i kiseonik (obično iz vazduha) reaguju i transformišuse u produkt oksidacije, toplotu, svetlost.
Topljenje je proces kojim neka materija promeni agregatno stanje iz čvrstog u tečno. Unutrašnja energija čvrste materije se poveća (obično uz pomoć toplote) do specifične temperature (koju nazivamo tačkom topljenja) na kojoj se uz pritisak od 1 atmosfere promeni u tečno stanje.
Tačka topljenja kristalne čvrste materije je temperaturno područjeu kojem materija pređe iz čvrstog u tečno stanje.
Primeri: 1,535ºC - tačka topljenja gvožđa, 1,510ºC - tačka topljenja običnog građevinskog čelika.
Gorenje je hemijska reakcija kojom se menja sastav materijala dok kod promena agregatnog stanja, kao npr. topljenja, nikada ne dolazi do promene sastava materijala.
Tačka topljenja je u većini slučajeva kod upotrebe izolacije u građevinarstvu nebitna karakteristika, tamo gde je bitna pre svega otpornost neke građevinarske komponente na vatru - protivpožarnost a ne i njen odaziv na vatru.
Osnovni pr incipi izolovanja objekata • 89
?ajicalozi ej Š
ta
C M Y CM MY CY CMY K
Požarne karakteristike izolacionih materijala:Odaziv na vatru - definicija
Odaziv na vatru je karakteristika materijala kojom se opisuje kako materijal reaguje ako ga izložimo vatri.
To svojstvo meri se standardizovanim testovima kojima se ocenjuje odaziv materijala na vatru prema sledećim elementima:
• stepen oslobađanja toplote,
• stepen širenja plamena,
• stepen nastajanja dima, toksičnih gasova i
• stepen nastajanja gorućih kapi / čestica.
Ovi parametri mogu se proveriti testom negorivosti, testom sagore-vanja nekog materijala ili testom zapaljivosti. Koji od ovih testova će se uraditi zavisi od klasifikacije materijala shodno jedinstvenom sistemu testiranja (Evropske požarne klase).
90 • Džepni pr i ručnik o izolaci jama
C M Y CM MY CY CMY K
Požarne karakteristike izolacionih materijala:Odaziv na vatru - Evropske požarne klase - {1/3}
Građevinski materijali dele se na klase zavisno od toga, kako utiču na stvaranje plamena, širenje vatre i nastanak dima.
Klasa Opis Požarni Toplotni Primer materijalascenarijo udar
A1Ne doprinosi Jak požar u Barem 60 kw/m 2
Proizvodi od stakla i staklene vune, prirodnog kamena i kamene vune, betona, cigle, keramike, čelika i mnogih drugih metala.stvaranju vatre prostoru
A22 Materijali slični onima u klasi A1 a
koji sadrže male količine organskih materija.
BVeoma malo Slab požar 40 KW/m 2 na Gipsane ploče sa različitim
doprinosi u prostoru području (tankim) površinskim slojevima.stvaranju vatre
CSlab požar 40 kW/m 2 na Fenol pene i gipsane ploče sa
različitim površinskim slojevima (debljim nego u klasi B). u prostoru području
DZnatno doprinosi Samo vatra 40 kW/m 2 na
Proizvodi od drveta debljine manje od 10 mm i gustinom manjom od 400 kg/m (zavisi od namene).stvaranju vatre gori u prostoru području 3
EZnatno Slab udar Visina plamena Lesoniti niske gustine, plastični
izolacioni materijal. doprinosi plamena 20 mm.
F Bez zahteva u vezi pož. karakt.
Netestirani materijali (ne postoje zahtev za protivpožarnim karakter.)
Osnovni pr incipi izolovanja objekata • 91
?ajicalozi ej Š
ta
Ne doprinosi Jak požar u Barem 60 kw/mstvaranju vatre prostoru
Veoma malodoprinosi
stvaranju vatre
C M Y CM MY CY CMY K
Požarne karakteristike izolacionih materijala:Odaziv na vatru - Evropske požarne klase [2/3]
Dim i padajuće kapljice:
Sistem Evropske požarne klasifikacije deli izolacione proizvode u sedam klasa, zavisno od odaziva na vatru. Podatak o dimu i oslobađanju padaju-ćih kapljica dodat je u prilogu (npr. A2 s1 d0).
Evropska klasa A1 A2 B C D E F
Dim
Padajuće kapljice
s1 s2 s3
Oslobađanje dima Malo ili slab dim Dosta dima Velika količina dima
d0 d1 d2
Stepen oslobađanja Bez Poneka Značajnopadajućih čestica/kapljica
92 • Džepni pr i ručnik o izolaci jama
C M Y CM MY CY CMY K
Požarne karakteristike izolacionih materijala:Odaziv na vatru - Evropske požarne klase [3/3]
Energetski doprinos vatri A-B-C-D-E-F Oslobađanje dima s1, s2, s3 Padajuće kapljice d0-d1-d2
A1 Nezapaljivo Test nije potreban Test nije potreban
A2 s1 Malo ili slab d 0 U 10 minutadim bez kapljica
B
s2 Dosta d1 Nešto gorućih kapljica u manje od 10 sekundi
C
Ds3 Prilično dima d2 Značajno
E E Test nijepotreban
E Bez podataka ili d2
F Nema podataka o karakteristikama
Nezapaljivo
Duža izloženost manjem plamenu; objekat se ne upali ako je trajanje izloženosti plamenu ograničeno.Kratkta izloženost manjem plamenu; objekat se ne pali ako je trajanje izloženosti plamenu ograničeno. Podnosi kratku izloženost manjim plamenovima ako je trajanje izloženosti pla-menu i gorenju ograničeno.Kratka izloženost vatri uz ograničenje izloženosti plamenu.
Evropske požarne klase A2, B, C i D dopunjuju se i oznakama o oslobađanju dima i padajućih, gorućih čestica - kapljica.
Evropska klasa E može da ima i dodatno pripisanu pojavu d2.
Osnovni pr incip i izolovanja objekata • 93
?ajicalozi ej Š
ta
C M Y CM MY CY CMY K
Požarne karakteristike izolacionih materijala:Odaziv na vatru - materijali URSA
Mineralna staklena vuna
Evropska požarna klasa A1 & A2s1d0
XPS
Evropska požarna klasa E
Mineralna staklena vuna može da dostigne najvišu moguću evropsku požarnu klasu: A (A1 & A2s1d0); XPS je klasifikovan u klasu E.
94 • Džepni pr i ručnik o izolaci jama
C M Y CM MY CY CMY K
Požarne karakteristike izolacionih materijala:Odaziv na vatru - kamena vuna i EPS
Kamena vuna
Evropska požarna klasa A1
EPS
Evropska požarna klasa E
Kamena vuna može da dostigne klasu A, EPS je klasifikovan u evropske klase E i F.
Osnovni pr incipi izolovanja objekata • 95
?ajicalozi ejŠ
ta
C M Y CM MY CY CMY K
Požarne karakteristike građevinskih konstrukcija:Otpornost na požar
Otpornost na požar je karakteristika građevinskih materijala.
Tipična oznaka za otpornost na požar je - REI - klasa.
• R - Izloženost opterećenju. To je minimalno vreme (npr. 30 min) u kojem konstrukcija izdrži određeno požarno opterećenje.
• E - Integritet - to je minimalno vreme (npr. 30 min.) u kojem konstru-kcija sprečava širenje požara.
• I - Izolacija - to je minimalno vreme koje je potrebno da hladna strana konstrukcije dostigne određenu temperaturu, npr. 140°C.
REI faktor se meri i navodi u minutama: 15, 30, 45, 60, 90, 120, 180,240.
Požarna klasa građevnog materijala (npr. konstrukcije suve gradnje) ne zavisi od tipa ugrađene mineralne vune nego od broja gipsanih ploča i preciznosti izrade. Između mineralne staklene i kamene vune nema razlika po pitanju otpornosti na požar. Kod jednakih sistema - normalnih građevinskih elemenata - oba izolaciona materijala imaju jednak REI faktor.
Građevinske komponente koje koriste mineralnu vunu imaju visoke REI faktore - npr. REI 120. Kod tih komponenata i mineralna kamena vuna i mineralna staklena vuna dostižu jednak REI.
96 • Džepni pr i ručnik o izolaci jama
C M Y CM MY CY CMY K
Izolacija: kontekst i tipovi izolacije Izolacija: kontekst i tipovi izolacije: namena poglavlja
U ovom delu upoznaćete ....
• konkurentne prednosti izolacije u kontekstu energetske efikasnosti
Direktive u građevinarstvu.....
… kao i različite kategorije izolacionih materijala ....
• Mineralna vuna
• Plastične pene
• Ostalo
... i materijale u okviru svake kategorije:
• staklena i kamena vuna
• XPS, EPS, PUR/PIR
• perlit, vermikulit, penjeno staklo, itd.
Izolaci ja: kontekst i t ipovi izolaci je • 97
?ajicalozi ej
Šta
C M Y CM MY CY CMY K
Konkurentne prednosti izolacije: energetska efikasnost zgrada
40 % sveukupne evropske potražnje za energijom potoši se u zgradama.
U okvirima aktuelnog evropskog zakonodavstva postoje različite mogućnosti poboljšanja opšte energetske efikasnosti zgrada (Direktiva o energetskoj efikasnosti zgrada).
Nezavisna istraživanja pokazuju da je izolacija najjeftiniji način poboljšanja energetske efikasnosti zgrada.
Šta gubimo bez izolacije
Izvor: Ecofys, 2005
98 • Džepni pr i ručnik o izolaci jama
Krov 25 %Šupljine kod vrata 15%
Zidovi 35%
Podovi 15%
Prozori 10%
C M Y CM MY CY CMY K
Tržište energije
Ponuda Potražnaja
Neobnovljivi izvori (92%) Saobračćaj (32%)
Obnovljivi izvori (8%) Industrija (28%)
Zgrade (40%)
Energetska efikasnost zgrada
Prozori Osvetljenje
Grejanje i hlađenje Sistem za pravljenje senke-zatamnjivanje
Izolacija
Mineralna vuna Plastične pene Ostalo
Izvor: Međunarodna agencija za energiju. Uprava za energetsko informisanje
Izolaci ja: kontekst i t ipovi izolaci je • 99
?ajicalozi ejŠ
ta
C M Y CM MY CY CMY K
Konkurentno okruženje: nove tehnologije prozora
Prozori koji se danas ugrađuju u moderne zgrade moraju zbog novih zahteva imati niže U(K) vrednosti po celoj svojoj površini, uključujući i okvire. Ti prozori obično imaju troslojno izolaciono zastakljenje (sa dobrim koeficijentom iskorišćenja solarne energije), između staklenih površina je gas aragon ili kripton, opremljena su vazdušnim zaptivači-ma te posebno konstruisanim okvirima koji sprečavaju nastajanje toplotnih mostova.
Energetsku efikasnost postojećih prozora možemo poboljšati sa:
• dodavanjem trećeg stakla (smanjuje prolaz vazduha i prenos toplote)
• zaptivanjem (smanjuje prolaz vazduha oko prozora)
• upotrebom premaza za prozore ili pokrivke (smanjuje gubitke i/ili dobitke).
100 • Džepni pr i ručnik o izolac i jama
C M Y CM MY CY CMY K
Konkurentno okruženje: HVAC (grejanje, ventilacija i klimatizacija)
Grejanje vodom je godinama predstavljajo standardni način grejanja objekata, međutim danas su sve popularniji sistemi grejanja prinudnom cirkulacijom vazduha. U današnje vreme najefikasniji način grejanja predstavlj takozvano geotermalno grejanje.
• U sistemima grejanja na vodu termostati regulišu ventile pozonama.
• U vazdušnim sistemima grejanja termostati regulišu zonske dampere u ventilacionom sistemu i selektivno blokiraju protok vazduha.
Energetska efikasnost sistema centralnog grejanja ili hlađenjamože se dodatno poboljšati ugradnjom sistema zonskog grejanjai hlađenja koga reguliše više termostata.
Izolaci ja: kontekst i t ipovi izolaci je • 101
?ajicalozi ejŠ
ta
POVRATNI VOD VAZDUHA
GLAVNI VOD
VAZDUŠNI FILTER
VENTILATOR
GORIONIK
POSUDA POD PRITISKOM
C M Y CM MY CY CMY K
Konkurentno okruženje: Rasveta i električni uređaji
Korišćenje uređaja za rasvetu i drugih električnih uređaja (kao npr. kancelarijske opreme, kućnih aparata, itd) predstavljajednako kao i kod grejanja i hlađenja značajnu i rastuću potrošnju energijeu zgradama.
Sijalice koje štede energiju: potroše čak do 80% manje struje nego standardne sijalice, međutim proizvedu istu količinu toplote.
Kompaktne fluorescentne lampe (CFL), svetleće diode (LED): potroše manje energije nego što je potrebna standardnim električnim sijalicama za istu količinu svetlosti i njihov vek trajanja je duži od 6 do 10 puta.
Kod najnovije generacije frižidera uvodi se energijski razred A+ što je oznaka za aparate koji potroše osetno manje energije.
4w
102 • Džepni pr i ručnik o izolac i jama
C M Y CM MY CY CMY K
Konkurentno okruženje: ostale alternative
Sistemi za stvaranje senke koriste se za smanjenje i povećanjedirektnih toplotnih efekata sunčevog zračenja te tako smanjujupotrebu za grejanjem i hlađenjem.
Domotics je način korišćenja kompjuterske i robotske tehnologije za kontrolisanje kućnih aparata.
Izolac i ja: kontekst i t ipovi izolac i je • 103
?ajicalozi ej Š
ta
C M Y CM MY CY CMY K
Izolacija
Izolacija štiti omotač zgrade i njene unutrašnje elemente odtoplotnih i zvučnih gubitaka / dobitaka.
Izolacija poseduje najveći potencijal za smanjenje energetske zavisnosti i emisije CO .2
Energija koju uštedimo upotrebom izolacije daleko nadmašuje količinu energije koja je potrebna za proizvodnju i ugradnju izolacije.
104 • Džepni pr i ručnik o izolaci jama
C M Y CM MY CY CMY K
Mineralna vuna
Mineralna vuna je anorganska materija koja se koristi pretežno za izolaciju.
• Pod pojmom mineralna vuna podrazumeva se materijal čija su vlakna mineralnog porekla.
• U mineralne vune spadaju:staklena vuna, vuna od šljake kao i kamena vuna
Izuzetno dobre karakteristike proizvoda od mineralne vune omogućavaju jedinstevenu kombinaciju toplotne i zvučneizolacije, koja je nadgrađena izuzetnim protivpožarnim karakteristikama.
Izolaci ja: kontekst i t ipovi izolaci je • 105
?ajicalozi ej Š
ta
C M Y CM MY CY CMY K
Staklena vuna - opis materijala
Staklena vuna je mineralna vuna:
• izrađena je od miliona staklenih vlakana koji su međusobno povezana vezivom. Vazdušni džepići, uhvaćeni između vlakana, u velikoj meri sprečavaju prenos toplote.
Staklena vuna se proizvodi u procesu fibrizacije:
• Proces proizvodnje staklene vune počinje topljenjem u peći, kvarcnog peska, recikliranog stakla i potrebnih aditiva u staklenuotopinu.
• Nakon toga fibrizacijskim procesom velike brzine se rastopljeno staklo razdeli u milione vlakana koja se prskaju rastopinom veziva te se oblikuju na tekućoj traci.
• Ovaj poluproizvod se potom trakom transportuje kroz peći za sušenje i nakon toga se reže u željene dimenzije.
• U nekim slučajevima se na površinu staklene vune kaširaju dodatni materijali - obloge (Alu-folija, stakleni voal, natron papir..).
Detalj strukture vlakana staklene vune
106 • Džepni pr i ručnik o izolaci jama
C M Y CM MY CY CMY K
Silo
s
Vag
a
Mik
ser
Prih
vat s
irovi
na
Pak
ovan
je n
a pa
lete
Pro
ces
proi
zvod
nje
stak
lene
vun
e Izolaci ja: kontekst i t ipovi izolaci je • 107
?ajicalozi ej
Šta
Rol
anje
K
omor
a za
učv
ršći
vanj
e i s
ušen
je
ajicazirbiF
Kom
ora
za to
plje
nje
Peć
za
topl
jenj
e
rotarepukeR
C M Y CM MY CY CMY K
Plastične pene (EPS, XPS, PUR..)
Imamo četiri glavna tipa tvrdih plastičnih pena koje se koriste u građevinarstvu i industriji: ekstrudirani polistiren (XPS), ekspandirani polistiren (EPS), poliuretan (PUR) i pena od poliizocianurata (PIR).
XPS
EPS
PUR
108 • Džepni pr i ručnik o izolaci jama
XPS: ekstrudirani polistiren, je cenjen zbog dugovečnosti i izuzetne otpornosti na elementarne prirodne uticaje - vreme, vodu, hladnoću, toplotu i pritisak.
EPS: osnovna karakteristika izolacije od ekspandiranog polisterena (stiropora) je sprečavanje prenosa toplote. Predstavlja jeftiniju i manje kvalitetnu izolaciju.
PUR: PUR i PIR koriste se za toplotnu izolaciju u građevinarstvu kao tvrde panel ploče ili se nanose sprejevima direktno na mesto aplikacije.
C M Y CM MY CY CMY K
Ekstrudirani polisteren [XPS] - opis materijala
XPS je penjena plastika
• Sadrži milione zatvorenih ćelija sa vazduhom što smanjuje prenos toplote.
XPS se proizvodi postupkom ekstrudiranja:
• Proces ekstrudiranja znači topljenje plastike na temperaturi i pod pritiskom.
• U rastopinu se pod pritiskom uprskava tečni gas.
• Kada gas koji se pod pritiskom dodaje u plastičnu mešavinu uđe u deo proizvodne linije gde vlada običan atmosferski pritisak, on promeni agregatno stanje iz tečnog u gas (paru) i zapeni plastičnu masu.
Detalj ćelijske strukture XPS
Izolaci ja: kontekst i t ipov i izolaci je • 109
?ajicalozi ej Š
ta
C M Y CM MY CY CMY K
Pro
ces
proi
zvod
nje
ekst
rudi
rano
g po
listir
ena
- XP
S
S
irovi
ne
Dod
atak
za
spre
čava
nje
nast
anka
va
tre
i boj
e
110 • Džepni pr i ručnik o izolaci jama
Eks
trudi
ranj
e:to
plje
nje
plas
tike
na te
mpe
ratu
ri i
pod
priti
skom
Stv
aran
je p
ene:
po
moć
u pr
omen
e pr
itisk
a i h
lađe
njem
Pre
thod
ni
ra
zrez
Siro
vine
- kr
ista
lizov
ani p
olis
tere
n
Teku
ća tr
aka
P
akov
anje
i sl
agan
je n
a pa
lete
Siro
vine
- re
cikl
irani
mat
erija
li
Teku
ća tr
aka
C M Y CM MY CY CMY K
Ostali izolacioni materijali
Izolacioni materijali od organskih materija:
• Ovčija vuna
• Celuloza
• Laneni omotači i rolne
• Omotači od konoplje
• Ploče od drvenih vlakana
• Izolacija od perja
• Pluta
• Slama (koristi se takođe za unutrašnje pregradne zidove)
Izolacioni materijali od anorganskih materija:
• Penjeno staklo
• Perlit
• Eksfolovani vermikulit
• Agregati od ekspandirane gline
Izolaci ja: kontekst i t ipovi izolaci je • 111
?ajicalozi ej
Šta
C M Y CM MY CY CMY K
112 • Džepni pr i ručnik o izolaci jama
Ostali izolacioni materijali: "zelena izolacija"
Sa ekonomskog aspekta i aspekta zaštite okoline svi izolacioni materijali su dobri i odgovarajući. Za vreme svog životnog doba, uštede mnogo više energije nego što je potrebno za njihovu proizvodnju, transport i montažu.
Neki proizvođači organskih izolacionih materijala izjavljuju da su ti materijali bolji za okolinu nego materijali od anorganskihmaterija.
Međutim analiza životnog ciklusa tih proizvoda kazuje, da nepostoje bitne razlike u uticaju organskih ili anorganskih materija na okolinu.
Takozvani ''bio'' izolacioni materijali podvrgnuti su prirodnim ograničenjima koji su posledica njihovog organskog izvora. Često su meta parazita, zapaljivi su i veoma osetljivi na vlagu.
U cilju prevazilaženja ovih prepreka proizvođači često dodaju hemijske materije kao npr. bicide (pesticide, fungicide i baktericide). U nekim slučajevima ove dodatne hemikalije klasifikovane su kao štetne supstance.
C M Y CM MY CY CMY K
Ostali izolacioni materijali: super-izolacioni materijali
Ključ za dobru izolaciju je toplotna provodljivost - što je niža, to je bolja izolacija - a super izolacione materijale cenimo upravo zbog njihove izuzetno niske toplotne provodljivosti.
• Vakumski sistemi* veoma smanjuju toplotnu provodljivost jer prenos toplote nije moguć ako nema materije.
* Vakum je prostor bez ikakve materije, zbog čega je gasni pritisak u njemu niži od standardnog atmosferskog pritiska.
MaterijaliHV SV NV
(visoki vakum) (meki vakum) (bez vakuma)
Mikro-fiberglas •
Fini perlit •
LCI (Slojevita kompozitna izolacija) • •
Vakumske panelne ploče • •
Aerogelovi • • •
Izolaci ja: kontekst i t ipovi izolaci je • 113
?ajicalozi ej Š
ta
C M Y CM MY CY CMY K
* Referenca: Fraunhofer Instiut Bauphysik IBP, izveštaj br. ES/01/2008; Fraunhofer Instiut Bauphysik IBP, izveštaj br. ES/02/2008; CSTB Merenja upoređivanjem potrošnje energije dve ćelije u spoljnjoj okolini, 13. juna 2007.
** Referenca: idem.
MRF folije su konstruisane za izolaciju od toplotnog zračenja, koji predstavlja jedan od tri načina prenosa toplote. To je naročito upotrebljivo u svemiru gde nema konvekcije i provođenja toplote zbog izuzetnih vakumskih uslova.
Kod izolacije zgrada te se folije mogu koristiti samo nameštanjem uz vazdušne slojeve konstrukcije, i uz uslov da nisuuprljane česticama prašine. Međutim i u tim slučajevima je rezultat sistema, R vrednost (MRF + vazdušna šupljina) prilično manji nego što to deklarišu proizvođači.
Na nekim tržištima je korišćenje MRF folija postalo pravi hit, naročito od strane potrošača bez stručnog znanja ....Pa ipak:
1. Izjave proizvođača o efikasnosti MRF folija bile su proveravane na mnogim tržištima. Priznati postupci testiranja, bilo na terenu ili u laboratorijima ** kazuju da je toplotna izolaciona sposobnost MRF folije + vazdušna šupljina samo cca. 1,75 m K/W, što ne odgovara propisima o toplotnim izolacijama. Ovi propisi bi se mogli zadovoljiti tek sa 200 mm mineralne staklene vune, čija R vrednost iznosi 5 m2K/W.
2
2. Ako ovu vrstu izolacije uporedimo sa proverenim klasičnim materijalima (npr. mineralnom vunom) dolazimo do zaključka da je ukupan trošak za vreme životnog doba izolac je dosta viši kod MRF folija.
Ostali izolacioni materijali: višeslojne reflektirajuće folije (MRF)
114 • Džepni pr i ručnik o izolaci jama
C M Y CM MY CY CMY K
Izolacioni materijali, pregled karakteristika
Postoje brojne važne karakteristike izolacionih materijala.
U donjoj tablici je pregled nekih najvažnijih,kao i relativno dejstvorazličitih izolacionih materijala:
Materijali Staklena Kamena XPS EPS PUR MRFvuna vuna
Toplotna otpornost •
Zvučna izolacija • •
Odaziv na vatru • •
Otpornost na sabijanje •
Otpornost na vodu •
Komprimovanje • n.p.
Jednostavnost korišćenja i ugradnje • •
Izolaci ja : kontekst i t ipovi izolaci je • 115
?ajicalozi ej Š
ta
Najbolji u klasi
Dobre performanse
Osrednje performanse
Slabe performanse
C M Y CM MY CY CMY K
Upotreba u građevinarstvuUpotreba u građevinarstvu: namena poglavlja
U ovom delu upoznaćemo vas sa ...
• Upotrebom na području građevinarstva.
116 • Džepni pr i ručnik o izolaci jama
C M Y CM MY CY CMY K
Upotreba u stambenim objektima
1 3 7
2
6
4
11
12 13
9 10
8
5
1 Izolacija između rogova2 Izolacija ispod rogova3 Spušteni plafoni4 Unutrašnji i spoljni zidovi5 Podovi
URSA GLASSWOOL
6 Ravni obrnuti krovovi7 Izolacija balkona i terasa8 Izolacija toplotnih mostova9 Izolacija podruma i temelja10 Spoljašnji zidovi u dodiru sa
zemljom11 Podovi12 Podovi podruma u dodiru sa
zemljom13 Temeljna ploča
URSA XPS
Upotreba u građev inarstvu • 117
?ajicalozi ej Š
ta
C M Y CM MY CY CMY K
Upotreba u nestambenim poslovnim zgradama
1
2
3
4
109
7
812
6
5
11
1 Ventilisane fasade2 Unutrašnji suvo-
montažni pregradni zidovi
3 Zvučna izolacija
4 Podovi5 A/C sistemi
URSA GLASSWOOL
6 Krovovi-parkirališta7 Spoljni zidovi u
kontaktu sa zemljom8 Industrijski podovi9 Podovi u podrumima
u kontaktu sa zemljom
10 Temeljne ploče11 Zeleni krovovi
URSA XPS
12 Cevni vodovi
URSA TECH
118 • Džepni pr i ručnik o izolaci jama
plafona
C M Y CM MY CY CMY K
3 1
6
4
15
2
1 Industrijske fasade2 Sendvič zidovi3 Kosi krovovi od
trapeznog lima
URSA GLASSWOOL
4 Obrnuti neprohodniravni krovovi posutigranulatom
5 Industrijski podovi
URSA XPS
6 Ravni krovovi sa peskom kao slojem za razdvajanje
URSA SECO
Upotreba u industrijskim zgradama
Upotreba u građevinarstvu • 119
?ajicalozi ej Š
ta
C M Y CM MY CY CMY K
Upotreba u građevinarstvu I (izolacija kosih krovova)
Zidani ili betonski krov:
1. Neopterećena izolacija između rogova sa potkonstrukcijom.
2. Izolacija koja razdvaja potkonstrukciju i spoljni krovni pokrivač.
Limeni krovovi:
3. Izolacija između dva sloja lima.
4. Izolacija koja razdvaja rogoveod krovnog pokrivača.
5. Izolacija spuštenih industrijskih plafona.
Drveni krov:
6. Neopterećena izolacija između rogovasa potkonstrukcijom.
7. Izolacija koja rogove razdvaja od spoljnog krovnog pokrivača (npr. postavljanje izolacionih folija na rogove pre letvi i krovnog pokrivača).
8. Izolacija ispod rogova.
120 • Džepni pr i ručnik o izolaci jama
C M Y CM MY CY CMY K
Upotreba u građevinarstvu II [ravni krovovi]
Zidani ili betonski krovovi
9. Obrnuti krovovi, izolacija iznad krovne mebrane (hidroizolacije) za krovne vrtove i parkirališta
10. Klasični krovovi, izolacija ispod krovne mebrane (hidroizolacije).
Limeni krovovi:
11. Izolacija na limenoj površini ispod krovne membrane (hidroizolacije).
Drveni krovovi:
12. Izolacija između elemenata noseće konstrukcije ili greda.
Upotreba u građevinarstvu • 121
?ajicalozi ej Š
ta
C M Y CM MY CY CMY K
Upotreba u građevinarstvu III [Spoljni zidovi]
Zidani ili betonski zidovi:13. Zidan ili betonski zid sa spoljnom izolacijom prekrivenom malterom.
14. Zidan ili betonski zid sa unutrašnjom izolacijom i konstrukcijom koja nosi lake unutrašnje obloge (npr. unutrašnju keramiku), koja može biti montirana s metalnim ili drvenim nosećim elementima.
15. Zidani ili betonski zid sa unutrašnjom izolacijom sa zaštitnom oblogom, koje delimično pridržavaju noseći elementi.
16. Ventilisane fasade - izolacija između sloja vazduha za ventilacijui osnovnog zida.
17. Sendvič fasade bez ventilacije - izolacija između nosećeg zida iobzida. Obzid može biti malterisan ili nemalterisan.
18. Zidani ili betonski zid - izolacija postavljena na osnovni zid, a iza nje sloj vazduha za ventilaciju i viseći fasadni omotač.
19. Izolacija između dve zgrade.20. Podrumi i podzemni prolazi te dvorane u direktnom kontaktu sa
zemljom, unutrašnja izolacija sa ili bez oblaganja.
Metalni zidovi:21. Konstrukcija od metalnih profila obložena panelima, unutrašnja
izolacija između profila.22. Konstrukcija od metalnih profila obložena panelima, izolacija
se nalazi u panelima.
Drveni zidovi:23. Konstrukcija od drvenih nosača sa spoljnom izolacijom i
malterom.24. Konstrukcija od drvenih nosača, izolacija sa unutrašnje strane
i malterom.
25. Konstrukcija od drvenih nosača obloženih pločama, izolacija se nalazi u panelima.
122 • Džepni pr i ručnik o izolaci jama
C M Y CM MY CY CMY K
Upotreba u građevinarstvu IV [unutrašnji zidovi]
Zidani ili betonski zidovi:
26. Zidana ili betonska konstrukci-ja, na izolaciju su direktno nanešene lake završne obloge ili malter, a moguće je izvođenjei sa nosećom podkonstrukcijom koja nosi završnu oblogu, a između njih je postavljena izolacija.
27. Izolacija između dve jedinice iste zgrade.
Suvomontažni zidovi:
28. Metalna i drvena zidna konstrukcija sa lakim oblogama.
Upotreba u građevinarstvu • 123
?ajicalozi ej Š
ta
C M Y CM MY CY CMY K
Upotreba u građevinarstvu V [podovi / plafoni]
Zidana ili betonska konstrukcija:
29. Izolacija ispod noseće konstrukcije podova.
Drvena konstrukcija:
30. Izolacija iznad potkonstrukcije ili između nosećih elemenata.
124 • Džepni pr i ručnik o izolaci jama
C M Y CM MY CY CMY K
Upotreba u građevinarstvu VI [plafoni]
Zidana ili betonska konstrukcija:
31. Izolacija ispod konstrukcije.
32. Spušteni plafoni, direktno ili indirektno poduprti nosećom potkonstrukcijom koja je pričvrćena na osnovnu konstrukciju (ploča, krov, tramovi i zidovi) s podesivim nosećim elementima.
Upotreba u građevinarstvu • 125
?ajicalozi ej Š
ta
C M Y CM MY CY CMY K
Upotreba u građevinarstvu VII [temelji - perimetar]
Vertikalno:
33. Zidovi pod zemljom, spoljna izolacija iza hidroizolacije sa mehaničkom zaštitom.
34. Zidovi pod zemljom, spoljna izolacija u direktnom kontaktu sa zemljom.
Horizontalno:
35. Beton, izolacija ispod ploče u direktnom kontaktu sa zemljom.
36. Beton, izolacija postavljena naploču, iznad hidroizolacije,ispod noseće konstrukcije poda.
37. Beton, izolacija ispod ploče i iznad hidroizolacije.
38. Izolacija za zaštitu od smrzavanja u ili na zemlji.
126 • Džepni pr i ručnik o izolaci jama
C M Y CM MY CY CMY K
Upotreba u građevinarstvu VIII [klima]
Kanali od mineralne staklene vune:
39. Konstrukcija kanala.
Metalni kanali:
40. Spoljna izolacija kanala.
41. Unutrašnja izolacija kanala.
Upotreba u građevinarstvu • 127
?ajicalozi ej Š
ta
C M Y CM MY CY CMY K
Označavanje sa CE oznakamaNamena poglavlja
U ovom delu saznaćete neke činjenice i pozadinu označavanja sa CE oznakom
• Osnovni zahtevi za građevinske proizvode, navedeni u Direktivi o građevinskim proizvodima.
• Harmonizovani evropski standardi i uloga CE oznake.
• Razlika između CE oznake i nacionalnih sertifikata na dobrovoljnoj bazi.
128 • Džepni pr i ručnik o izolaci jama
C M Y CM MY CY CMY K
Direktiva za građevinske proizvode
CPD* ili Direktiva o građevinskim proizvodima definiše "građevinskiproizvod" kao bilo koji proizvod koji je bio proizveden s namerom trajne ugradnje u zgrade, uzimajući u obzir gradnju objekata kao i ostale radove u građevinarstvu.
Države članice su dužne obezbediti da na tržište dođu samo takvi građevinski proizvodi koji odgovaraju nameni, a to je da imaju takve karakteristike da će objekti u koje budu ugrađeni, instalirani ili uključeni, u slučaju pravilne ugradnje i izvođenja radova, odgovarati osnovnim zahtevima Direktive u vezi takvih objekata.
Osnovni zahtevi Direktive propisuju u šest poglavlja osnovne bezbednosne uslove:
• Mehanička otpornost i stabilnost• Bezbednost u slučaju požara• Higijenski, zdravstveni i ekološki uslovi• Bezbednost pri upotrebi• Zaštita od buke• Energetska efikasnost i toplotna izolacija.
Označavanje sa CE oznakom • 129
?ajicalozi ej Š
ta
* Evropska komisija predlaže zamenu trenutno važeće Direktive o građevinskim proizvodima (89/106/EEC) sa novim propisima o građevinarskim proizvodima. Cilj novih propisa je da učine jasnijim zahteve sadašnje Direktive, da pojednostave procese i poboljšaju kredibilnost označavanja sa CE oznakom uvođenjem strožih normi za organe koji su uključeni u proces atestiranja i sertifikovanja.
Predlog obuhvata: 1. nove osnovne zahteve za održivo korišćenje prirodnih resursa; 2. Korekciju sadašnjeg propisa o "higijenskim, zdravstvenim i zahtevima za očuvanje okoline" vezano za gradnju objekata i ostale građevinske radove. Propis će direktno uticati na lokalna zakonodavstva država članica, za razliku od Direktive koja od pojedinih država članica zahteva prenos njenih zahteva u pojedina nacionalna zakonodavstva. Novi propis će postati zakonski obavezujući sredinom 2011. godine.
C M Y CM MY CY CMY K
CE oznaka
Zbog čega je označavanje CE oznakom potrebno?
• Zbog pojednostavljenja protoka dobara u Evropskoj uniji Evropska komisija je uvela harmonizovane standarde za mnoge proizvode koje može stavko da ponudi na EU tržištu bez nacionalnih ograničenja.
• Standardi za toplotno izolacione proizvode propisuju odgovarajuće karakteristike tih proizvoda. Uvedene su referentne metode testiranja kao i oznake te nivoi zahtevanih karakteristika i to kao granične vrednosti ili još češće kao klase materijala.
Označavanje CE oznakom obezbeđuje da karakteristike proizvoda budu testirane i deklarisane na isti način na području cele EU
130 • Džepni pr i ručnik o izolaci jama
Standardi za termo izolacione materijale
Mineralna staklena vuna
• Za proizvode od mineralne vune koja se koristi za toplotnu izolaciju zgrada važi Evropski standard EN 13162.
XPS
• Za proizvode od ekstrudiranog polisterena koji se koristi za toplotnu izolaciju zgrada važi Evropski standard EN 13164
C M Y CM MY CY CMY K
Pre
gled
sis
tem
a st
anda
rdiz
ovan
ja i
serti
fikov
anja
u E
U
ajisimoK aksporvE
Dire
ktiva
o gr
ađev
inskim
proiz
vodim
atadna
m
Or
gani
zasta
ndar
dizac
ijuitakifitreS
emroN
avač
dzIajirtsudnI
atakifitres
)CT( NEC
aksporvE udru
ženja
Prija
vljen
i
EC akanzOHa
rmon
izira
niiksporvE
i/ili ..
. inagro
idradnats-ats az eti
mokzo
vanje
idradn).dti ,abiXE ,a
miruE(
ATEGATE
ATOE
ATOE E
vrop
ski
proiz
vođa
či
)PAUC( aksporvE
Evro
pska
tehn
ička
odob
renja
ekčinhet eksporvE
az ecinrems
renja
bodo
az ajicazinagro tehn
ička
odob
renja
Dobr
ovolj
ni se
rtifik
ati
za p
roizv
ode
anlanoicaN ud
ruže
nja
Prija
vljen
i or
gani
i/ili ..
.
...OMOK ,I
MRECANa
ciona
lne te
hničk
eejicakificeps
Loka
lne vl
asti
)SE( TID :Up
otre
ba)RF( euqinhceT SIVA
)ED( gnussaluZ
Lokalni nivoEvropski nivo
(obavezno) (Dobrovoljno) (Dobrovoljno)
Označavanje s CE znakom • 131
?ajicalozi ej Š
ta
C M Y CM MY CY CMY K
132 • Džepni pr i ručnik o izolaci jama
C M Y MC YM YC YMC K
Uvođenjem mineralne staklene vune u vaš program zaradićete više para po m skladišta.2
• Zbog visoke sposobnosti komprimovanja mineralna staklena vuna:- zahteva manje prostora u skladištu, - omogućava niže troškove transporta materijala, koji su potrebni za izolaciju jednake površine izolovanja.
C M Y MC YM YC YMC K
Zašto upotrebiti mineralnu staklenu vunu?
... dali ste znali, da ...pomoću mineralne staklene vune:
štedite na prostoru u vašem skladištu i •
dostižete veču zaradu po kvadratnom metru vašeg lagera? •
Šta
je iz
olac
ija?
jeste li distributer...
C M Y CM MY CY CMY K
Sadržaj
3.1 Namena poglavlja3.2 Zašto URSA preporučuje mineralnu staklenu vunu?3.3 Glavni razlozi3.4 Česta pogrešna ubeđenja o mineralnoj staklenoj
vuni
Zb
og če
ga m
ineral
na st
aklen
a vun
a?
C M Y CM MY CY CMY K
Namena poglavljaŠta bi morali znati nakon ovog dela priručnika?
Zbog čega da izaberemo baš mineralnu staklenu vunu kao izolacioni materijalza objekat?
• Zašto URSA preporučuje mineralnu staklenu vunu?
• Četiri glavna razloga za preporuku.
• Kako opovrgnuti najčešća "pogrešna ubeđenja" o mineralnoj staklenoj vuni?
136 • Džepni pr i ručnik o izolaci jama
C M Y CM MY CY CMY K
Zbog čega URSA preporučuje upotrebu mineralne staklene vuneMineralna staklena vuna ima dosta poželjnih karakteristika kao izolacioni materijal, i kada ih poznajemo ona sigurno postaje najbolji izbor za izolaciju objekta.
Na sledećim stranicama ćemo objasniti zašto URSA preporučujeupotrebu mineralne staklene vune.
Ciljna područja upotrebe: kosi krovovi, unutrašnji zidovi, spoljni zidovi.
Mineralna staklena vuna je najefikasniji i za korisnika najpraktičniji materijal za toplotnu i zvučnu izolaciju objekta, za ciljna područjaupotrebe*, kako sa stanovišta troškova tako i sa stanovišta zaštite okoline.
Zbog čega URSA preporučuje upotrebu mineralne staklene vune • 137
Zbog
čeg
a m
iner
alna
sta
klen
a vu
na?
C M Y CM MY CY CMY K
Razlozi za upotrebu mineralne staklene vune kao izolacionog materijala
Mineralna staklenavuna nudi najbolji odnos cene iefikasnosti(2)*
* Istraživanja instituta Forschungszentrum Karlsruhe: " Analiza proizvoda od mineralne staklene vune kod izolacije kosih krovova uz uzimanje u obzir životnog ciklusa, manipulacije i postavljanja".
(1) Na osnovu istraživanja(2) Za odgovarajuće načine upotrebe
Glavni razlozi
Mineralna staklenavuna je idealan materijal za zvučnu izolaciju
Mineralna staklenavuna obezbeđujeizuzetnu ekološkuravnotežu u pogledu emisijeCO (1)(2)*2
Mineralna staklenavuna obezbeđuje najniže troškovelogistike i instalacije(1)(2)*
138 • Džepni pr i ručnik o izolaci jama
C M Y CM MY CY CMY K
Mineralna staklena vuna daje najbolji odnos cene i efikasnostiizolacionog materijala.
Postoje različiti pogledi na cenu i trošak
Tačka gledišta proizvođača
trošak / cena po kg
Tačka gledišta distributera
trošak / cena po m 3
Tačka gledišta krajnjeg potrošača
trošak / cena po m 2
Glavni razlozi • 139
Zbog
čeg
a m
iner
alna
sta
klen
a vu
na?
C M Y CM MY CY CMY K
Uloga debljine i lambda faktora u odnosu na troškove krajnjeg potrošača
Debljina izolacije obično zavisi od propisa i građevinskih pravila,koji zahteve za toplotnom izolacijom izražavaju u R i U(K) vrednostima.
Osnovni parametri za postizanje zahtevane R vrednosti su lambda idebljina. Što je lambda vrednost bolja (niža) to je potrebna manja debljina izolacije.
12345
1 m3 sa 5 200 mm ploča
5*002 = m
m 0001
1 m3 sa 8125 mm ploča
Primer izolacije od mineralne staklene vune: lambda 0,04 i zahtevana
R-vrednost 5
Primer izolacije s materijalom PUR: lambda 0,025 i zahtevana R-vrednost 5
Debljina = * R => 0.040*5 =0.200 (m) => 5 ploča
Debljina = * R => 0.025*5 =0.125 (m) => 8 ploča
12345678
140 • Džepni pr i ručnik o izolaci jama
C M Y CM MY CY CMY K
Mineralna staklena vuna daje najbolji odnos cene iefikasnosti izolacionog materijala
Kod konačne cene prema potrošaču uvek se uzima u obzir vrednostlambda. Mineralna staklena vuna je najbolji izbor za predviđenu aplikaciju.
Primer:Debljina = λ × R → 0,040 × 5 = 0,2 mPreračun iz debljine u €/m : 3,9 × (1000/200)Prikaz izrađen na osnovu prosečnih cena. Model izračuna. U nekim primerima izračunate debljine ne mogu se nabaviti na tržištu.
3
iIustrativno
Glavni razlozi • 141
Zbog
čeg
a m
iner
alna
sta
klen
a vu
na?
Proizvod od Proizvod od XPS CO2 XPS HR EPS PURstaklene v. kamene v.
Prosečna prodajna cena u € / m 2 3.9 4.9 15 14 6.75 13
Lambda 0.040 0.040 0.034 0.029 0.035 0.025
R=5 debljina u mm 200 200 170 145 175 125
Izračunata cena u € / m 3 19.5 24.5 88.2 96.6 38.6 104.0
Skuplje od mineralne staklene vune (u %) n.a 26% 352% 395% 98% 433%
C M Y CM MY CY CMY K
Mineralna staklena vuna je idealan materijal za zvučnu izolaciju
Mnogi detalji određuju efikasnost nekog sistema u pogledu zvučne izolacije:
• Izolacioni materijal mora da se odabere prema svojoj strukturi koja je od ključnog značaja za karakteristike materijala u pogleduzvučne izolacije. Idealne karakteristike poseduju materijali sa elastičnom strukturom.
• Sposobnost izolacionong materijala da u potpunosti popuni prazan prostor pozitivno utiče na izolacione karakteristike sistema.
• Pravilno postavljanje izolacije na mestima gde po pravilu nastaju zvučni mostovi.
142 • Džepni pr i ručnik o izolaci jama
C M Y CM MY CY CMY K
Zvučna izolacija i gustina
• Elastičnost i struktura mineralne staklene vune obezbeđuju apsorbciju i efekat opruge ili rasipanja. Što je materijal krući to je njegova zvučna izolovativnost niža. Zbog toga plastične pene nisu dobri zvučni izolatori.
• Veća gustina ne povećava zvučnu izolaciju. Kamena vuna velikegustine nije sasvim elastična i zato u poređenju sa staklenom vunom ne nudi dodatne prednosti u pogledu zvučne izolacije.
Donji graf pokazuje potencijal dva materijala ugrađena u isti sistem, u pogledu redukcije zvuka. Ukupna prosečna redukcija zvuka kod mineralne staklene vune iznosi 59 dB. To znači da ima za 12% bolji rezultat od kamene vune, koja dostiže 52 dB.
Glavni razlozi • 143
Zbog
čeg
a m
iner
alna
sta
klen
a vu
na?
Zvučno-reduktivni potencijal
Kamena vuna
Staklena vuna
Brojevi testovaLGAI 97779LGAI 97821
Brojevi testovaAC3-D12-02-XIVAC3-D12-02-XIX
Brojevi testovaLabein 90.4432.0-III-CT-08/33Labein PO 0906-III-CM PDOBLE
0
10
20
30
40
50
60
gipsana ploča gipsana ploča + keramika zid od cigle
4040
5151
5952
C M Y CM MY CY CMY K
Mineralna staklena vuna se širi i popunjava prazan prostor, što je uslov za dobru zvučnu izolovanost.
Ako prazan prostor nije upotpunosti ispunjen izolacionimmaterijalom, određeni prostor ostaje nepopunjen i doprinosi prenosu zvuka.
144 • Džepni pr i ručnik o izolaci jama
Detalj izolacije pregradnog zida
Kod ugradnje zvučne izolacije obično nailazimo na prepreke u zidu.
• Ako koristimo mineralnu vunu velike gustine, moramo je na takvimmestima obrezati zbog izvesne krutosti, jer u suprotnom u sistemunastaju zvučni mostovi.
• Mineralna staklena vuna međutim upravo je zbog svoje elastičnosti pogodna je za postavljanje oko prepreke. Tako se smanjuje mogućnost nastanka zvučnih mostova kroz koje zvuk prodire.
Mineralna staklena vuna je jednostavna za rad. U poređenju sadrugim materijalima lakše se pravilno ugrađuje te se na taj načinpostižu bolji efekti zvučne izolacije sistema.
• Mineralna staklena vuna popunjava prazan prostor bolje od bilo kojeg drugog izolacionog materijala. Pošto je elastična, širi se i sama se prilagođava dimenzijama praznog prostora.
C M Y CM MY CY CMY K
Vatrootpornost u pregradnim zidovima
Pored izuzetnih karakteristika u pogledu zvučne izolacije mineralna staklena vuna, korišćena u pregradnim zidovima, ima i dodatne prednosti jer odgovara najstrožim protivpožarnim propisima.
Testiranja pokazuju da mineralna staklena vuna u pregradnim zidovima ima iste protivpožarne karakteristike kao i kamena vuna.*
Korišćenjem kamene ili staklene mineralne vune u sistemima pregradnih zidova postižu se jednako visoke klase po REI klasifikaciji.
Glavni razlozi • 145
Zbog
čeg
a m
iner
alna
sta
klen
a vu
na?
Izvor: Referenca testiranja APPLUS, br. 5042796
REI 120
C M Y CM MY CY CMY K
Mineralna staklena vuna ima najbolji bilans po pitanju okoline (uzimajući u obzir emisiju CO 2 ).
Ocena proizvoda za vremene njegovog celokupnog veka trajanja (LCA) je proces ocene dejstvovanja proizvoda na okolinu u celom životnom veku. Koristi se za procenu uticaja proizvoda na okolinu ili funkcije za koju je napravljen. LCA se obično naziva i analiza proizvoda "od kolevke do groba".
Ključni elementi LCA analize:
(1) Identifikacija i određivanje nastalih uticaja na okolinu, npr. potrošena energija i sirovine, dostignuta emisija štetnih materija te nastali otpaci;
(2) procena potencijalnog uticaja na okolinu zbog tih uticaja;
(3) procena mogućnosti za smanjenje uočenih uticaja
Analiza "od kolevke do groba" odnosno LCA analiza proizvoda uzima u obzir sve faktore - od eksploatisanja materijala i energije do njihovogvraćanja nazad u prirodu kad proizvod konačno postane otpad.
Izvor: Evropska agencija za okolinu EEA
Proizvodnja Logistika Postavljanje Upotreba zgrade Odbacivanje
146 • Džepni pr i ručnik o izolaci jama
C M Y CM MY CY CMY K
Glavni razlozi • 147
Zbog
čeg
a m
iner
alna
sta
klen
a vu
na?
URSA je naručila nezavisno ispitivanje zbog proceneuštede koja je nastala upotrebom mineralnestaklene vune
U cilju procene uštede koja je rezulat korišćenja mineralne staklenevune URSA je institutu Forschungszentrum Karlsruhe iz Nemačkedala narudžbu za izradu nezavisnog ispitivanja. Cilj ispitivanja je bilaprocena funkcionalne jedinice mineralne staklene vune, postavljene u referentnoj okolini za vreme trajanja životnog veka.
• Funkcionalna jedinica je definisana kao kvadratni metar izolacije, R vrednost 5, koja je bila korišćena kao izolacija kosog krova.
• Analiza upoređuje potrošnju energije i emisiju CO , koji nastaju proizvodnjom jedne funkcionalne jedinice, sa uštedom koja se postiže ugradnjom te jedinice
2
Dobijanje Proizvodnja Logistika Ugradnja
LCA
sirovina
C M Y CM MY CY CMY K
Mineralna staklena vuna ima najbolji bilans po pitanju okoline (uzimajući u obzir emisiju CO 2 ).
Glavni razlozi ovog izuzetnog rezultata su:
Mineralna staklena vuna
Mineralnoj staklenoj vuni je potrebna veoma mala masa za jednu funkcionalnu jedinicu
Sposobnost komprimovanja mineralne staklene vune omogućava značajne uštede energije u logističkom lancu.
URSA za proizvodnju mineralne staklene vune koristi 50% recikliranog stakla.
148 • Džepni pr i ručnik o izolaci jama
C M Y CM MY CY CMY K
Mineralna staklena vuna poseduje izvanredan bilans po pitanju očuvanja okoline jer se za vreme njenog životnog ciklusa u okolinu emituje veoma malo CO 2.
Npr. u Francuskoj mineralna staklena vuna uštedi 243 puta više energije nego što je bilo potrebno za njenu izradu, transport i ugradnju.
URSA eco-balans: energija
-1 = +243
Dobijanje Proizvodnja Logistika Ugradnja
LCA
* Ispitivanje instituta Forschungszentrum Karlsruhe: Analiza proizvoda od mineralne staklene vune za izolaciju kosog krova, uzimajući u obzir ceo životni vek, manipulaciju i ugradnju.
Glavni razlozi • 149
Zbog
čeg
a m
iner
alna
sta
klen
a vu
na?
sirovina
C M Y CM MY CY CMY K
Glavni rezultati nezavisnog ispitivanja
Rezultati istraživanja proizvoda od mineralne staklene vune:
1 potrošena jedinica energije = 243 jedinica ušteđene energije
1 jedinica emisije CO u okolinu = 121 ušteđenih jedinica emisija CO
Vreme povrata uložene energije = 1,47 meseci
Vreme povrata uloženih emisija CO = 4,96 meseci
22
2
* Ispitivanje instituta Forschungszentrum Karlsruhe: Analiza proizvoda od mineralne staklene vune za izolaciju kosog krova, uzimajući u obzir ceo životni vek, manipulaciju i ugradnju.
* Udeo proizvodnog procesa u ukupnoj potrošnji energije iznosi 98%..
150 • Džepni pr i ručnik o izolac i jama
C M Y CM MY CY CMY K
Mineralna staklena vuna ima najniže troškove logostikei ugradnje
Ako pogledamo celokupni lanac isporuke videćemo još mnogo više dodatnih prednosti mineralne staklene vune.
Proizvod GW Drugi proizvod* Drugi vs.GW
Skladište izolacionog materijala (jedan sprat) 378 m2 180 m2 52.4%**manje m2
Vreme potrebno za transport na radno mesto 19.38 min 77.54 min 300.1%
Vreme potrebno za ugradnju 125.02 min 183.49 min 46.8%
Ukupni troškovi ugradnje 80.04 m 135.7 m 69.5%
Troškovi specifičnog rada 0.73 m/m2 1.23 m/m2 68.5%
• Referentni uslovi skladištenja: kosi krov 2×6×10 m ; =120m 2 2
izolacija između elementata nosača krova, širina: noseći elementi 60 mm, izolacija 600 mm.
• Referntni uslovi instalacije: regali za skladištenje: 7,5 m , rolne mineralne staklene vune 21; druge rolne 84; vreme po rolni 1,08 min.; cena radnog sata kod ugradnje = 35€
2
* "drugi proizvod" je mineralna vuna koja se ne može komprimovati..** S obziroma na dimenziju m = 1,32 m po rolni za drugi proizvod; mineralna staklena vuna = 5,4 m po rolni.
2 2 2
Glavni razlozi • 151
Zbog
čeg
a m
iner
alna
sta
klen
a vu
na?
C M Y CM MY CY CMY K
Studija o vremenskom poređenju
URSA je naručila nezavisno ispitivanje o potrošnji vremena kod izolovanja iste površine s različitim materijalima.
Izabrani su bili sledeći materijali:
• Visoko komprimovane rolne mineralne staklene vune
• Nekomprimovane rolne mineralne vune
• Nekomprimovane ploče mineralne vune
Kako bi zaista dobili uporedive rezultate bila su izabrana dva identična objekta u Austriji. Obe kuće su imale istu površinu krova (79,6 m ) koji je bio predmet izolovanja.
2
Studija je ukazala na značajne prednosti u vremenu instalacije komprimovanih rolni mineralne staklene vune URSA u poređenju s drugim nekomprimovanim proizvodima od mineralne vune.
152 • Džepni pr i ručnik o izolac i jama
C M Y CM MY CY CMY K
Kod primera testiranja bilo je potrebno 278 minuta da ekipa u kosi krov instalira panele minerlane vune koji nisu komprimovani.
Na jednaku površinu kosog krova instalacija mineralne staklene vune trajala je 145 minute. To ukazuje na nesumnjivu prednost rolni mineralne staklene vune u poređenju sa nekomprimovanim panelima mineralne vune.Iz primera se vidi da smo upotrebom rolni mineralne staklene vune u poređenju s nekomprimovanim panelima mineralne vune uštedeli 48% vremena.
Poređenje sa rolnama nekomprimovane mineralne vune daje kaorezultat uštedu vremena 32 %. To znači da je za istu površinu izolovanja sa mineralnom staklenom vunom potrebno 67 minuta manje.
Rezultati ispitivanja
Rolne mineralne staklene vune Druge rolne Drugi paneli
Vreme (min) 145 212 278
% ušteđenog vremenu
sa mineralnom staklenom vunom n/p 32 % 48 %
Glavni razlozi • 153
Zbog
čeg
a m
iner
alna
sta
klen
a vu
na?
C M Y CM MY CY CMY K
Zaključak
Glavni razlozi ovih značajnih prednostimineralne staklene vune su:
• Rolne mineralne staklene vune mogu se mnogo više komprimovati nego rolne ili paneli drugih mineralnih vuna koje nisu toliko elastične.
Posledica toga je da je za izolaciju iste površine potrebno manjerolni mineralne staklene vune.
To ujedno znači manje pakovanja kojeje potrebno preneti u potkrovlje. Pored toga mineralna staklena vuna je mnogo lakša.
• Ako želimo da pravilno ugradimo mineralnu vunu koja se ne može komprimovati moramo je pre rezanja precizno izmeriti, što zahteva dosta vremena.
• Samoprilagodljiva mineralna staklena vuna sa visokim stepenom komprimovanja ne zahteva precizna merenja, što kod montaže znači veliku uštedu u vremenu.
154 • Džepni pr i ručnik o izolaci jama
C M Y CM MY CY CMY K
Česta pogrešna ubeđenja o mineralnoj staklenoj vuni
Požarne karakteristike
1. Kamena vuna je bolja jer ne gori.
netačno
• Gledano sa stanovišta odaziva na vatru, nema nikakve razlike između mineralne staklene i kamene vune: oba materijala su nezapaljiva (A1).
• Dodavanje obloga sa jedne strane pogoršava tu karakteristiku kod oba materijala u istoj meri.
2. Kamena vuna ima bolju vatrootpornost
netačno
• Vatrootpornost nije karakteristika pojedinog materijala nego građevinske komponente ili sistema instalacija.
• Ove građevinarske komponente su klasifikovane u klase RE130, RE160 i RE190 bez obzira da li se koristi kamena ili mineralna staklena vuna, zbog toga ne postoje razlike vezane uz upotrebu jednog ili drugog materijala.
Česta pogrešna ubeđenja o mineralnoj stakleno j vuni • 155
Zbog
čeg
a m
iner
alna
sta
klen
a vu
na?
C M Y CM MY CY CMY K
Tačka topljenja
1. Temperatura tačke topljenja je kod kamene vune viša.
tačno , međutim to je nebitno za sva područja korišćenjamineralne staklene vune!
Zgrada se sruši pre nego što se toplotna izolacija istopi!
• Moramo da uzmemo u obzir jasnu razliku između protivpožarnih i vatrootpornih karakteristika materijala.
• Protivpožarni materijali koriste se za zaštitu strukturnih elemenata zgrade (metalni stubovi, itd.) te za tehničke namene (kotlovi, visoko temperaturni cevovodi, itd.).
• Kod glavnih područja upotrebe mineralne staklene vune vatrootpornostje ključni koncept, pored ostalog to je karakteristika građevinske komponente a ne izolacionog materijala!
• Na ovim područjima upotrebe izolacioni materijal ne štiti strukturu zgrade od vatre odnosno požara ...
156 • Džepni pr i ručnik o izolaci jama
C M Y CM MY CY CMY K
Česta pogrešna ubeđenja o mineralnoj stakleno j vuni • 157
Zbog
čeg
a m
iner
alna
sta
klen
a vu
na?
Odaziv na vatru, vatrootpornost i tačka topljenja
Tačka topljenja čvrste materije je temperatura na kojoj se menja agregatno stanje iz čvrstog u tečno.
Odaziv na vatru je karakteristika materijala, kojom se opisuje kako se materijal ponaša ako je direktno izložen plamenu.
Vatrootpornost je karakteristika građevinskih komponenata: požarna klasa građevinarske komponente (npr. suvomontažne zidne konstrukcije) ne zavisi od tipa upotrebljene mineralne vune nego pre svega od broja gipsanih ploča i preciznosti izrade.
Kod glavnih područja upotrebe mineralne staklene vune vatrootpornostima ključni značaj. Tu ne postoje bitne razlike između mineralne staklene i kamene vune.
Protivpožarne karakteristike nikako nemaju bitan značaj kad se radi oizolacijama i uštedama energije.
Građevinarske komponente koje sadrže mineralnu vunu dokazano dostižu visoke požarne klase REI, npr. REI 120!. Tu vrednost dostižu i mineralna staklena i kamena vuna.
C M Y CM MY CY CMY K
158 • Džepni pr i ručnik o izolaci jama
Gustina i težina
1. Kamena vuna je bolja jer ima veću gustinu
netačno
• Gustina nije bitna za izolacione karakteristike materijala. Kod poređenja izolacionih vrednosti materijala potrebno je pre svega obratiti pažnju na vrednost lambda te na toplotnu otpornost materijala.
• Velika težina nije sinonim za efikasnost. U stvari danas su svi visoko tehnološki materijali i aparati sve lakši (pogledajmo samo bolide)!. Kamena vuna mora da bude barem dva puta teža da bi dostigla jednake karakteristike izolativnosti kao mineralna staklena vuna.
C M Y CM MY CY CMY K
Česta pogrešna ubeđenja o mineralnoj stakleno j vuni • 159
Zbog
čeg
a m
iner
alna
sta
klen
a vu
na?
Kamena vuna mora da ima bitno veću gustinu za iste izolacione karakteristike
Veća težina ne znači da je izolacija bolja.
Da bi dostigla jednaku lambda vrednost kamena vuna mora da ima skoro duplu gustinu!
0,05
0,045
0,04
0,035
0,030 50 100 150 200
adbmaL Kamena vuna
Upotreba staklene vune u građevinarsvtu
Upotreba kamene vune u tehničke namene
Ispitivanje Švedskog nacionalnog instituta za terstiranje i istraživanje materijala: materijali za toplotnu izolaciju (B.Jonsson), 1995
Staklena vuna kg/m 3
kg
C M Y CM MY CY CMY K
Gustina / težina i dugovečnost
1. Zbog velike gustine kamena vuna ima duži vektrajanja.
netačno
• Ako su materijali pravilno ugrađeni gustina i vek trajanja nisu međusobno povezane karakteristike.
• Ako su uslovi normalni oba će materijala, kamena i mineralna staklenavuna, da traju približno 50 godina.
Gustina / težina i požarne karakteristike
1. Pošto kamena vuna ima veću gustinu u poređenjusa staklenom vunom, ima i, bolju nezapaljivost.
netačno
• Nezapaljivost mineralne staklene i kamene vune je posledica njihovog anorganskog porekla.
• Gustina materijala nije bitna za karakteristiku nezapaljivosti.
160 • Džepni pr i ručnik o izolaci jama
C M Y CM MY CY CMY K
Toplotna i zvučna izolacija
1. Karakteristike toplotne i zvučne izolacije nemoguće je udružiti u jednom materijalu.
netačno
• Moguće je da jedan materijal sam poseduje obe karakteristike. Tako je npr. mineralna staklena vuna izolacioni materijal koji nas štiti od hladnoće ili toplote kao i od neželjene buke.
Česta pogrešna ubeđenja o mineralnoj staklenoj vuni • 161
Zbog
čeg
a m
iner
alna
sta
klen
a vu
na?
C M Y CM MY CY CMY K
100
0,1
d/NygE
2m/
NM
GW
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100
SW EPS
100
10
1
aPk sR.
m/s2
GW SWGustina kg/m310 100
Modul dinamičke elastičnosti / Otpor protoku vazduha
Kamena vuna je manje elastična od staklene vune pa zbog togaomogućava manje elastične apsorpcije. Za dostizanje istog Rspotrebna nam je bitno veća gustina kod kamene vune.
2. Kamena vuna poseduje bolje zvučno izolovativne karakteristike.
netačno
• Za isti Rs /otpor linearnom strujanju vazduha kamena vuna treba veću gustinu. Upravo zbog toga je njen apsorpcioni elasticitet niži. To znači da morate za isti efekat platiti više.
162 • Džepni pr i ručnik o izolaci jama
Toplotna i zvučna izolacija
krutost
C M Y CM MY CY CMY K
Voda / para
1. Staklena vuna apsorbuje više vode od kamene vune
netačno
• Niti jedan od ovih materijala nije hidrofilan što znači da ne apsorbuju vodu.
• Pored toga mineralna staklena vuna proizvedena u URSI sadrži neke dodatke koji je čine vodoodbojnom (hidrofobnom). Ta karakteristika je dobrodošla u nekim područjima upotrebe (npr. ventilisane fasade, sendvič zidovi, itd.).
2. Za mineralnu staklenu vunu potrebna je parna brana
netačno
• Oba materijala od mineralne vune imaju isti nivo difuzije vodene pare, označen simbolom μ.
• Kod oba materijala mora se postaviti parna brana u slučajevima gde se to zahteva (omotač zgrade).
Česta pogrešna ubeđenja o mineralnoj staklenoj vuni • 163
Zbog
čeg
a m
iner
alna
sta
klen
a vu
na?
C M Y CM MY CY CMY K
Stabilnost materijala
1. Kamena vuna je bolja jer je stabiljnija.
netačno
• Ako zbog nepravilne instalacije ili upotrebe vlaga dospe u izolaciju postoji opasnost da izolacija splasne.
• Ako su rukovanje i instalacija pravilni neće se urušiti nijedan od ova dva materijala (kamena ili staklena vuna).
164 • Džepni pr i ručnik o izolaci jama
C M Y CM MY CY CMY K
Rukovanje
1. Instalacija kamene vune je jednostavnija.
netačno
• Mineralna staklena vuna se lako reže jer nam nisu potrebne precizne mere.
• Mineralna staklena vuna je elastična i prilagođava se svakoj neravnini.
• Vlakna mineralne staklene vune se ne lome prilikom rada na gradilištu.
• Mineralna staklena vuna zahteva manje truda za prenos do mesta postavljanja.
• Mineralna staklena vuna ima mnogo manje otpada prilikom instalacije nego paneli kamene vune.
Staklena vuna Kamena vuna
Česta pogrešna ubeđenja o mineralnoj staklenoj vuni • 165
Zbog
čeg
a m
iner
alna
sta
klen
a vu
na?
C M Y CM MY CY CMY K
Otpornost na pritisak
1. Mineralna staklena vuna nije otporna na pritisak.
tačno, međutim nebitno ...
• Otpornost na pritisak nema nikakav značaj za glavna područja upotrebe mineralne staklene vune (kosi krovovi, spoljni i unutrašnji zidovi).
• Ako uprkos tome želite ugraditi materijal koji ima visoku otpornostna pritisak, onda je idealan izbor URSA XPS.
166 • Džepni pr i ručnik o izolac i jama
C M Y CM MY CY CMY K
Energija / okolina
1. Za proizvodnju mineralne staklene vune potroši se previše energije i dolazi do prevelike emisije CO2.
netačno
• Analizom jedne funcionalne jedinice (definisane kao kvadratni metar sa određenim toplotnim otporom) pomoću testa procene proizvoda u njegovom životnom veku, dobijeni rezultat jasno pokazuje da mineralna staklena vuna pozitivno utiče na okolinu.
• Gledano generalno mineralna staklena vuna uštedi mnogo više energije nego što je potrebno za njenu proizvodnju (243x)*.
• Poređenjem efikasnosti i bilansa uticaja na okolinu mora se uzeti u obzir funkcionalna jedinica. Poređenja na osnovu kg nisu pravilna i suprotna su važećem zakondavstvu.
Eko bilans URSA: CO2
* Ispitivanja instituta Forschungszentrum Karlsuhe: Analiza izolacionog proizvoda od mineralne staklene vune za izolaciju kosog krova uzimajući u obzir životnu dob proizvoda te troškove manipulacije i ugradnje.
-1 = +121 Ekološki bilans emisije CO2
Česta pogrešna ubeđenja o mineralnoj staklenoj vuni • 167
Zbog
čeg
a m
iner
alna
sta
klen
a vu
na?
C M Y CM MY CY CMY K
Energija / okolina
2. Kamena vuna je više "ekološka" jer je izrađena od bazalta.
netačno
• I staklena vuna je mineralna vuna i njena glavna sirovina je kvarcni pesak koji je prirodan materijal, koji se na našoj planeti nalazi unajobilnijim količinama.
Kvalitet vazduha u prostorima
1. Kamena vuna je bolja od staklene vune zbog toga što sadrži manje formaldehida.
netačno
• Neke grupe proizvoda kod obe vrste mineralne vune sadrže male količine formaldehida koje dokazano ne utiču negativno na kvalitet vazduha u prostorijama.
168 • Džepni pr i ručnik o izolaci jama
Izvor: Tehnički listovi URSA.
C M Y CM MY CY CMY K
Zdravlje
Evropska direktiva 97/69/CE klasifikuje mineralne vune među nekancerogene materije.
IARC ne klasifikuje biotopne mineralne vune među kancerogene materije.
Biotopnost materije potvređana je zaštitnim znakom EUCEB.
Pored toga izolacija od mineralne vune odgovara Primedbi Q Direktive o opasnim supstancama → nije kancerogena.
Obe mineralne vune podležu istoj Evropskoj direktivi.Biotopne mineralne vune nisu kancerogene.
Česta pogrešna ubeđenja o mineralnoj staklenoj vuni • 169
Zbog
čeg
a m
iner
alna
sta
klen
a vu
na?
1. Kamena vuna je "zdravija" jer ne izaziva nastanak raka.
netačno
• Obe mineralne vune podležu istoj Direktivi i deklarisane su kao ne štetne po zdravlje (nekancerogene) jer su obe biotopne.
EVROPSKI ODBOR ZA SERTIFIKOVANJE PROIZVODA OD MINERALNE VUNE
C M Y CM MY CY CMY K
170 • Džepni pr i ručnik o izolaci jama
C M Y MC YM YC YMC K
Mineralna staklena vuna omogućava značajno brži i efikasniji rad
• Zbog izuzetne sposobnosti komprimovanja mineralna staklena vuna olakšava prenos, merenje, rezanje i ugradnju.
• U poređenju sa drugim konkurentnim materijalima vreme instalacije mineralne staklene vune je kraće za približno 40%.
C M Y MC YM YC YMC K
Zbog čega XPS?
Dali ste znali, da ...?mineralna staklena vuna bitno doprinosi većoj rentabilnosti vašeg posla?
Zbog
čeg
a m
iner
alna
sta
klen
a vu
na?
Ako ste izvođač radova ...
C M Y CM MY CY CMY K
Sadržaj
4.1 Namena poglavlja4.2 Zbog čega URSA preporučuje upotrebu XPS-a4.3 Glavni razlozi4.4 Načini upotrebe4.5 Česta pogrešna ubeđenja o XPS-u
Zb
og č
ega
XP
S?
C M Y CM MY CY CMY K
Namena poglavljaŠta ćete saznati u ovom delu priručnika?
• Zbog čega URSA preporučuje upotrebu XPS-a.
• Tri glavna razloga za preporuku.
• Izuzetna prikladnost XPS-a za izolaciju obrnutih ravnih krovova i temelja (perimetara zgrade).
• Česta “pogrešna ubeđenja“ o XPS-u.
174 • Džepni pr i ručnik o izolaci jama
C M Y CM MY CY CMY K
Zbog čega da odaberete upravo XPS kao izolacioni materijal?
Zbog čega preporučujemo XPS
Zbog čega preporučujemo XPS • 175
Zbog
čeg
a X
PS
?
C M Y CM MY CY CMY K
Zbog čega URSA preporučuje upotrebu XPS-a
XPS je proizvod izuzetnih kvaliteta. Ni jedan drugi izolacioni materijal ne može se uporediti sa XPS-om po pitanju mehaničkih karakteristika.
Na sledećim stranicama ustanovićete da ...
... stoga je URSA XPS proizvod za tehnički zahtevne primere upotrebe kao što su temelji (perimetar) i obrnuti ravni krovovi.
je XPS izolacioni materijal koji jedini kombinuje visoku toplotnu sposobnost izolacije sa izuzetno dobrom čvrstoćom na pritisak, neverovatnu vodootpornost kao i otpornosti na cikluse smrzavanja / odmrzavanja te je naročito jednostavan za ugradnju
176 • Džepni pr i ručnik o izolaci jama
C M Y CM MY CY CMY K
Šta je XPS?
Struktura XPS
100 % zatvorena ćelijska struktura XPS
Karakteristike XPS
• Izuzetno dobra toplotna izolacija
• Izuzetna vodootpornost
• Veoma nizak nivo propusnosti vodene pare
• Izuzena otpornost na ponavljajuće cikluse smrzavanja / odmrzavanja
• Veoma visoka otpornost na pritisak
• Jednostva upotreba i ugradnja
• Provereno dug vek trajanja
• Otpornost na koroziju
Zbog čega preporučujemo XPS • 177
Zbog
čeg
a X
PS
?
C M Y CM MY CY CMY K
...EPS i PUR?
EPS
Pretežno zatvorena ćelijska struktura sa vazdušnim džepovima
• Dobra toplotna izolacija
• Dobra otpornost
• Jednostvna upotreba i ugradnja
PUR
Više od 90%zatvorena
ćelijska struktura PUR
• Veoma dobra toplotna izolacija
• Otpornost na koroziju
• Jednostvna upotreba i ugradnja
178 • Džepni pr i ručnik o izolaci jama
C M Y CM MY CY CMY K
Glavne prednosti XPS-a
XPS ima neuporedivu otpornost na pritisak
XPS je najefikasniji po pitanju apsorbcije vode i ciklusa smrzavanje / odmrzavanje*
XPS poseduje izuzetne toplotno izolacione karakteristike
TOPLOTNAIZOLACIJA
VODOOTPO- RNOST
MEHANIČKE KARAKTERISTIKE
Glavne prednosti XPS-a u poređenju sa drugim čestim izolacionim materijalima
Zbog čega preporučujemo XPS • 179
Zbog
čeg
a X
PS
?
* Napomena: od svih ostalih često upotrebljavanih izolacijskih materijala.
C M Y CM MY CY CMY K
Otpornost na pritisak i zatezna čvrstoća su važne karakteristike građevinskih materijala. Predstavljaju podatak o ograničenjima materijala kod dugotrajnih i kratkotrajnih opterećenja.
Glavni razloziMehaničke karakteristike
180 • Džepni pr i ručnik o izolaci jama
C M Y CM MY CY CMY K
Otpornost na pritisak
Otpornost na pritisak pokazuje sposobnost XPS-a da izdržikratkotrajan pritisak uz 10% deformacije.
• Deformacija znači smanjenje debljine proizvoda
• Taj kapacitet materijala izražen je u kpa.
• 1 kpa = 0.01 kg/cm2 = 100 kg/m2
CS (10/Y)
URSA XPS NW 250
URSA XPS HR 300
URSA XPS N III 300
URSA XPS NV 500
URSA XPS NVII 700
URSA XPS poseduje takvu otpornost na pritisak koja mu omogućava da bez problema izdrži više tona pritiska po m .2
XPS poseduje fleksibilnost, potrebnu za neravne i nehomogene površine. To znači da nema bojazni da će doći do loma. Lokalna opterećenja dakle apsorbuje lokalnim deformacijama.
Glavni razlozi • 181
Zbog
čeg
a X
PS
?
Izvor: Tehnički listovi URSA.
C M Y CM MY CY CMY K
Poređenje otpornosti na pritisak kod različitih materijala
Otpornost na pritisak (maks.) u kpa
URSA XPS 700
EPSh (hidrofoban) 350
PUR 175
EPS 190
MW 120
Penjeno staklo 1200
XPS ima od svih uobičajenih izolacionih materijala najveću otpornost na pritisak.
182 • Džepni priručnik o izolaci jama
Izvor: Tehnički listovi proizvođača.
C M Y CM MY CY CMY K
Puzanje pod pritisnim opterećenjem
Puzanje pod pritisnim opterećenjem, “CC(i1/i2/y)s” predstavlja kapacitet XPS-a da se odupre stalnim ili dugotrajnim opterećenjima:
• i1 = početna deformacija u %
• i2 = deformacija nakon y godina u %
• y = godine
• s = konstantno opterećenja u kPa
CC (2/1.5/50)
URSA XPS NIII 125
URSA XPS HR 125
URSA XPS NV 175
URSA XPS NVII 250
Primer: CC(2/1,5/50)125= za vreme upotrebe od 50 godina i pod konstantnim opterećenjem od 125 kPa ova pena neće se deformisati više od 2%, a deformacija rastezanja (puzanja) biće manja od 1,5%.
Glavni razlozi • 183
Zbog
čeg
a X
PS
?
Izvor: Tehnički listovi proizvođača.
C M Y CM MY CY CMY K
Voda i smrzavanje / odmrzavanje. Vlaga u zgradama i efikasnost izolacije
Vlaga u zgradama: deo zgrade može biti izložen vlazi zbog kondenzovanja, apsorpcije vlage iz zemlje ili zbog propuštanja. Svi materijali dolaze u kontakt sa vodenom parom iz vazduha i na taj način apsorbuju određene količine vlage. Za vreme gradnje konstrukcija je izložena velikim količinama vode koju nazivamo i građevinarska vlaga.
Vlaga je neprijatelj broj jedan svakog izolacionog materijala. Sa koeficijentom lambda 10 - 20 puta većim nego kod većine izolacinih materijala voda može da digne vrednost lambda u izolacionom materijalu i snizi njegovu dugoročnu izolacionu efikasnost. Zbog toga je izbor vodootpornog izolacionog materijala od ključnog značaja kod nekih specifičnih namena upotrebe.
Što je apsorbcija vlage manja to će biti manji gubitak toplotnoizolacionih karakteristika materijala.
184 • Džepni pr i ručnik o izolaci jama
C M Y CM MY CY CMY K
Vodootpornost i XPS
Vodootpornost: ključna karakteristika koja utiče na dugoročnu sposobnost izolacionog materijala da se odupre prodoru vode.
Zatvorena ćelijska struktura i nedostatak praznina u XPS-uomogućavaju ovom materijalu da se odupre prodoru vlage mnogo više nego bilo koji drugi tip izolacionog materijala.
Glavni razlozi • 185
Zbog
čeg
a X
PS
?
C M Y CM MY CY CMY K
Apsorpcija vode I/II
Apsorpcija vode WL(T) kod potapanja: je sposobnost XPS-a da dok je dugoročno izložen konkatku sa vodom ne menja svoje izolativne karakteristike. Indikator u donjoj tabeli pokazuje procenatapsorbovane vode nakon 28 dana.
URSA XPS NW WL(T)0,7
URSA XPS NIII WL(T)0,7
URSA XPS NV WL(T)0,7
URSA XPS NVII WL(T)0,7
URSA XPS HR WL(T)0,7
Testiranje potapanjem: XPS se testira u vodenoj kupki temperature 23°C.Trajanje testiranja je 28 dana. XPS ne apsorbuje više od 0,7 vol. -% vode.Oznaka CE za apsorbovanje vode kod potapanja shodno standarduEN 1316 4 je WL(T)0,7.
186 • Džepni pr i ručnik o izolac i jama
Izvor: Tehnički listovi URSA.
C M Y CM MY CY CMY K
Poređenje XPS sa EPS: uticaj apsorpcije vode na toplotnu provodljivost
0.044
0.043
0.042
0.041
0.040
0.039
0.038
0.037
0.036
0.035
0.034
0.033
0.032
0.031
0.030
Topl
otna
pro
vodl
jivos
t W/m
/k
0.0% 1.0% 2.0% 3.0% 4.0%Apsorpcija vode (%)
maksimalna apsorpcijavode XPS
maksimalna apsorpcijavode EPSh
apsorpcija vodeEPS
EPS EPSh XPS
Glavni razlozi • 187
Zbog
čeg
a X
PS
?
ISO 10456 Građevinarski materijali i proizvodi - Hidrotermičke karakteristike - Tabelarni prikaz početnih vrednosti i postupci za procenu deklarisanih početnih termičkih vrednosti.
C M Y CM MY CY CMY K
Apsorpcija vode kod različitih materijala
Apsorpcija vode kod materijala (maks. vrednosti) u %
URSA XPS 0,7
EPSh 2
PUR 2-3
EPS 3-5
Penjeno staklo 0
XPS ima apsorpciju vode manju od 0,7% što predstavlja daleko najbolju vrednost od ostalih najčešće upotrebljavanih izolacionih materijala.
188 • Džepni pr i ručnik o izolaci jama
Izvor: Tehnički listovi proizvođača.
C M Y CM MY CY CMY K
Apsorpcija vode II/II
Apsorpcija vode WD(V) sa difuzijom: Sposobnost XPS-a da se dugoročno odupre apsorbovanju vode difuzijom.
• Ova karakteristika izražava količinu vode koju proizvod apsorbuje kada je izložen visokoj relativnoj vlažnosti (oko 100% sa jedne strane ploče) i dugoročnom pritisku vodene pare. Testiranje se izvodi za svaku stranu ploče posebno.
• Vrednost je izražena u %.
URSA XPS NW -
URSA XPS N III WD(V)3
URSA XPS NV WD(V)3
URSA XPS NVII WD(V)3
URSA XPS HR WD(V)3
Zatvorena ćelijska struktura XPS-a praktično u potpunostionemogućava kapilarnu apsorbciju vode.
G lavni raz lozi • 189
Zbog
čeg
a X
PS
?
Izvor: Tehnički listovi URSA.
C M Y CM MY CY CMY K
Apsorpcija vode difuzijom kod različitih materijala
Apsorpcija vode difuzijom kod različitih materijala (maks.) vn %
URSA XPS <3
EPSh <5
PUR <8
EPS 5-20
Penjeno staklo 0
U pogledu apsorpcije vode difuzijom , XPS poseduje značajnobolje karakteristike nego EPSh, EPS i PUR.
190 • Džepni pr i ručnik o izolaci jama
Izvor: Tehnički listovi proizvođača.
C M Y CM MY CY CMY K
Prenos vodene pare
Prenos vodene pare/paro-propusnost: bezdimenzioni koeficijent μpredstavlja otpornost materijala na prolaz vodene pare kroz njega.
• Ova karakteristika predstavlja odnos paropropusnosti datog materijala i vazduha istih debljina; Vazduh je najparopropusniji materijal i ima μ = 1.
• Što je vrednost μ niža to je materijal otvoreniji (propusniji) za vodenu paru.
XPS je visoko otporan na prenos vodene pare. Za namene upotrebe u građevinarstvu kod XPS-a nije potrebna dodatna parna brana.
Prenos vodene pare kroz materijal (maks. vrednosti) u μ URSA XPS 80-250
PUR 30-100
EPS 20-100
Penjeno staklo -
Glavni razlozi • 191
Zbog
čeg
a X
PS
?
Izvor: Tehnički listovi proizvođača.
C M Y CM MY CY CMY K
XPS i ciklusi smrzavanje /odmrzavanje
Smrzavanje / odmrzivanje (FT): opisuje postojanost XPS-a u ekstremnim vremeskim prilikama.
• Smrzavanje / odmrzavanje znači smrzavanje materijala nakon čega sledi odmrzavanje (voda se pretvori u led i nazad iz leda u vodu).
• XPS dostiže nivo 2, što znači da dolazi do smanjenja otpornosti na pritisak za <10% te povećanja apsorpcije vode za <1% nakon 300 ciklusa smrzavanja / odmrzavanja.
URSA XPS NIII FT2
URSA XPS NV FT2
URSA XPS NVII FT2
URSA XPS HR FT2
XPS je termootporan i zadržava oblik. Koristi se u temperaturnomrasponu od -50 °C do +75 °C.
192 • Džepni pr i ručnik o izolaci jama
Izvor: Tehnički listovi URSA.
C M Y CM MY CY CMY K
Uticaj smrzavanja / odmrzavanja na apsorpciju vode i na otpornost na pritisak
Smrzavanje / odmrzavanje (FT): Materijali mogu biti izloženi različitim ciklusima smrzavanja / odmrzavanja. To može imati uticaj na neke bitne karakteristike materijala.
XPS ima bolje karakteristike nego EPSh,EPS i PUR po pitanju reakcije na izloženost ciklusima smrzavanja/odmrzavanja
Absorpcija vodene pare obzirom na cikluse odmrzavanja/smrzavanja po materijalima u %
Promene otpornosti na pritisak prema cikl. odmrzavanje / smrzavanje u %
URSA XPS <1 <10
EPSh <10 <20
PUR <15 <20
EPS 10-20 <20
Penjeno staklo 0 0
* FPX: informacija o izolaciji perimetra.Izvor: Tehnički listovi proizvođača.
Glavni razlozi • 193
Zbog
čeg
a X
PS
?
C M Y CM MY CY CMY K
Toplotna provodljivost: Toplotna provodljivost λ ,pokazujesposobnost materijala da provodi toplotu.
Što je λ niža materijal ima bolje karakteristike toplotne izolacije
Toplotna provodljivost različitih izolacionih materijala.
URSA XPS poseduje izvanredne toplotno izolacione karakteristike.Ovaj materijal svoje karakteristike zadržava i nakon njegovog izlaganja ekstremnim uslovima: pritisku, vlazi i temperaturi.
Toplotne karakteristike - XPS poseduje izvanredne toplotno izolacione karakteristike
194 • Džepni priručnik o izolac i jama
0.08
0.07
0.06
0.05
0.04
0.03
0.02
0.01
0.00
Topl
otna
pro
vodl
jivos
t
Aerogelovi PUR/PIR URSA XPS EPSh EPS GW SW Penjeno staklo
0.0100.003
0.035
0.022
0.045
0.037 0.0450.030
0.0450.032
0.070
0.0450.038
0.029
0.040
0.032
Izvor: Tehnički listovi proizvođača.
C M Y CM MY CY CMY K
Efikasnost i trajnost ravnih krovova zavisi od različitih faktora uključujući i položaj izolacije u njegovoj konstrukciji.
Ako je izolacija postavljena ispod strukturne ploče (hladna krovna konstrukcija), struktura će da ostane hladna zato postoji opasnost kondenza; takve krovne konstrukcije nisu preporučljive.
Kod izolacije iznad strukturne ploče a ispod vodootpornog sloja (topla krovna konstrukcija) značajno se smanjuje opasnost od nastanka kondenza. Međutim, pošto je vodootporni sloj toplotno izolovan od ostalog dela krovne konstrukcije izložen je velikim temperaturskim razlikama te stoga posledično i opasnosti od prebrzog starenja.
Područja upotrebeIzolacija ravnog i obrnutog ravnog krova
Kod obrnutog ravnog krova taj problem smo rešili postavljanjemtoplotne izolacije iznad vodootpornog sloja, održavajući ga tako na približno konstantnim temperaturama koje su blizu temperaturaunutrašnjosti zgrade, te smo ga tako zaštitili od štetnogdejstva UV zračenja i od mehaničkih oštećenja.
sloj za popločavanje na nosačima
krovnahidroizolacija
šljunak
sloj za filtriranjetoplotna izolacija (ekstrudirani polisteren)
Područja upotrebe XPS-a • 195
Zbog
čeg
a X
PS
?
C M Y CM MY CY CMY K
Primeri upotrebe URSA XPS kod obrnutih ravnih krovova
Neprohodni krov (šljunak)
Obrnuti ravni krovovi
Prohodni krov
Zeleni krov / Krovna bašta Platforma za parkiranje
196 • Džepni pr i ručnik o izolaci jama
C M Y CM MY CY CMY K
Izolacija obrnutog ravnog krova:
• mora da bude dobar toplotni izolator
• mora da poseduje dobru otpornost na pritisak
• ne sme da apsorbuje vodu
• ne sme da bude osetljiva na česte cikluse smrzavanja / odmrzavanja
• mora da podnosi opterećenje - manipulacije na njenoj površini
• mora dugoročno da štiti hidroizolacioni sloj
• mora da bude nerazgradljiva
Zahtevi kod izolacije obrnutog ravnog krova
Samo XPS odgovara svim navedenim kriterijumima!
ukratko
Nač in i upotrebe XPS • 197
Zbog
čeg
a X
PS
?
C M Y CM MY CY CMY K
Izolacija temelja - perimetar
Izolacija koja dolazi u kontakt sa zemljom izložena je ekstremnim uslovima:
• Dugotrajna izloženost vodi
• Visoka vlažnost zemlje
• Smrzavanje / odmrzavanje
• Kisela zemlja, razvoj buđi i gljivica
• Razgradnja ili korozija
Navedeni faktori okoline mogu značajno da umanje efikasnost izolacije.
XPS je neosetljiv na uticaj zemlje i vode i zato kod izloženostitakvim uslovima ne gubi svoje izolovativne karakteristike.
XPS je idealan za izolaciju temelja
198 • Džepni priručnik o izolacijama
C M Y CM MY CY CMY K
XPS je izolacioni materijal koji u sebi kombinujekarakteristike dobre toplotne izolacije, izvanrednuotpornost na pritisak, odličnu vodootpornost i otpornostna česte cikluse smrzavanje /odmrzavanje kao ijednostavnu upotrebu.
Glavne prednosti XPS-a
XPS poseduje jako dobru otpornost na pritisak sa kojom ne mogu da se porede iste karakteristike bilo kojeg drugog izolacionog materijala.
XPS od svih izolacionih materi- jala poseduje najbolje karakteri- stike po pitanju apsorbcije vode i otpornosti na česte cikluse smrzavanje / odmrzavanje
XPS ima veoma dobre karakteristike toplotne izolacije
Samo XPS istovremeno ispunjava sve zahteve. Upravo zbog toga je URSA XPS idealan materijal za izolaciju obrnutih ravnih krovova, temelja kao i podova koji su izloženi velikim pritiscima.
Nač in i upotrebe XPS • 199
Zbog
čeg
a X
PS
?
C M Y CM MY CY CMY K
Česta pogrešna ubeđenja o XPS-uXPS i EPS
1. EPS je jeftiniji od XPS-a iako ima iste karakteristike i jednaku efikasnost.
netačno
• XPS ima bolje karakteristike u pogledu otpornosti na pritisak, vodootpornost i otpornosti na česte ciklusesmrzavanje / odmrzavanje. Pored toga ima veomadobre karakteristike kao toplotna izolacije.
• Kod tehnički zahtevnijih namena, kao npr. kodizolacije temelja ili obrnutih ravnih krovova, upotreba XPS-a je idealno i cenovno bolje rešenje s’obzirom na prednosti koje nudi.
200 • Džepni pr i ručnik o izolac i jama
C M Y CM MY CY CMY K
XPS i okolina
1. XPS je materijal koji loše utiče na okolinu
netačno
• XPS nema negativnih utjicaja na okolinu.
• Pre svega XPS je koji se 100% reciklira. materijal
• Ušteda energije i smanjenje emisije CO2 gasova u okolinu, za vreme exploatacije ugrađenog XPS-a, daleko su veće (za više od 100 puta) od energije potrošene na proizvodnju materijala i emisije CO2 u procesu proizvodnje istog.
• Kao primer navodimo da u novoj zgradi, izolovanoj sa 16-18 cm debelim slojem XPS-a, možemo da uštedimo godišnje 343 kWh/m . U starijim kućama sloj od 10 - 16 cm, pričvrćen između tavanice i konstrukcije, godišnje može da uštedi između 94 i 103 kWh/m .
2
2
* Izvor: PlasticsEurope.
Česta pogrešna ubeđenja o XPS-u • 201
Zbog
čeg
a X
PS
?
C M Y CM MY CY CMY K
XPS i okolina
2. XPS se ne može reciklirati
netačno
• XPS je izrađen od polistirenske smole koja je termoplastičan materijal. To znači da se može topiti i ponovno upotrebiti u proizvodnom procesu za izradu nove XPS izolacije.
• Činjenica je, da postrojenja za izradu XPS ne proizvode praktičnonikakve otpatke ili otpadni materijal, zahvaljući tome što realno100% industrijskih otpadnih ploča XPS-a može da se samelje ipretopi u polisterensku smolu i ponovno koristi u proivodnom procesu.
202 • Džepni pr i ručnik o izolaci jama
C M Y CM MY CY CMY K
XPS i okolina
3. Kod proizvodnje XPS-a koriste se gasovi staklene bašte
tačno, međutim samo gasovi neutralnog dejstva na okolinu
• URSA XPS ne sadrži najštetnije gasove CFC ili HCFC (freoni); u većini slučajeva radi se o dodavanju CO .2
• Kao što smo već naveli uštede CO2 za vreme životnog veka XPS ploče uveliko premašuju emisiju CO2 koja nastaje za vreme proizvodnje i ugradnje.
Česta pogrešna ubeđenja o XPS -u • 203
Zbog
čeg
a X
PS
?
C M Y CM MY CY CMY K
XPS i zvučna izolacija
1. Materijal XPS je bolji zvučni nego toplotni izolator.
netačno
• XPS poseduje jako dobre karakteristike, upotrebljive namnogim područjima. Međutim XPS nije materijal namenjen zvučnoj izolaciji. Činjenica je međutim, da za specifična područjaupotrebe XPS-a karakteristike zvučne izolacije nisu ni potrebne.
• Ako želite ugraditi dobru zvučnu izolaciju preporučujemo vamupotrebu mineralne staklene vune URSA GLASSWOOL koja poseduje izvanredne karakteristike kao zvučna izolacija.
XPS i protivpožarne karakteristike
1. XPS doprinosi širenju požara
netačno
• Pravilno ugrađene XPS ploče ne utiču na protivpožarne karakteristike građevinskih komponenata.
• URSA XPS je otporan na vatru i njegove protivpožarne karakteristike su usklađene sa važećim propisima i zakonodavstvom na tom području.
204 • Džepni pr i ručnik o izolaci jama
C M Y CM MY CY CMY K
XPS i voda
1. Rad sa XPS-om šteti zdravlju
netačno
• XPS odgovara svim zahtevima za očuvanje zdravlja i zaštite radnika prillikom ugradnje. Radnici ne moraju da nose posebnu zaštitnu opremu jer za vreme instalacije izolacionog materijala nisu izloženi štetnim uticajima po zdravlje.
1. Ako nam je potreban vodootporan izolacioni materijal ne znači da moramo upotrebiti XPS. Naše zahteve zadovoljiće i EPS.
netačno
• Vlaga je neprijatelj broj jedan bilo kojeg izolacinog materijala. Sa vrednošću lambda koja je 10 do 20 puta veća nego kod drugih izolacionih materijala voda može da poveća vrednost lambda i tako smanji dugoročnu izolacionu efikasnost kod izolacionih materijala. Zbog toga je od ključnog značaja da se odabere vodootporan izolacioni materijal
• Zatvorena ćelijska struktura XPS-a praktično onemogućavakapilarnu apsorpciju vode. Apsorpcija vode materijala EPS je u poređenju sa materijalom URSA XPS barem 4 do 7 puta veća.
XPS i zdravlje (sigurnost)
Česta pogrešna ubeđenja o XPS-u • 205
Zbog
čeg
a X
PS
?