4
>STARl t PL ;\ .E A U GOT LJ. Put do pobjede ije sve do broja . aka i pokreti ne mo - aju biti jaki. Broj i mno š /1 o, odu še, mnogo ali ne sve. )ogadalo e da u na ratnim fro .n- ama z nali pobijediti odre - i koji su brojem bili slabiji od vojih pobjedenih neprijatelja . lrojem u bili slabiji, ali ne us- rajnom i nepoko/ehi - om v jerom u pobjedu . \ Borbenost i v jera u pobjedu! .- to je najviše vrijedi u ratu, i u vakoj duhovnoj borbi. l to, ne mogu svladati ja - e armije, to mo že izabrana manji - a, puna borbenoga duha i pobjed - vjere. Tako se mogu razumjeti i ra z- žiti mnogi povijesni okreti i ideje. Kad je nebo prekriveno oluj - im obladma, možemo, zastrvši ili zatvorivši se u podrum , sto- ponavljati : Ja oblaka ne vi - im - ipak oblaci su tu i krstare d razapetim nebeskim svodo, m. Makar ne znam kako vedro eda/i na svijet , pri - ati da je nebo našega vremena Ako to u svojoj na- nosti i oblaci se ra- . toga raspršati . - Stvar- st je kruta i nemilosrdna . l ona m kako tu prouzrokuju nekakvi mlitavci , go svijesni i pojedinci f)ji se udružuju i stvaraju zlokob- i pokrete. Na primjer: Komunizam. Ko je za nj i ko ga ne pozna! moramo priznati, da baš on , u mjeri, nagomilava oblake )d svodom društvenoga neba. - zašto ima toliko uspjeha? Za - o tako naglo osvaja dušu za du - m, selo za selom , kraj za kra- m? Zato , jer se na njegovoj strani re pojedinci koji prašfe kao gra - ta od silne borbenosti i zabijaju kao klin u hrastovo deblo po - jake vjere u ostvarenje sv<J- l pogubnih ideala. Zašto to Jer želimo da duh borbenosti 1jere zahvati i katolike, a osobito abrane vodrrike i za- avonoše, koji stvaraju nacrte za rbu, daju smjernice i upute. Sveti Duh je duh borbe i v je - l taj svoj duh On je danomice 1 jevao u duše apostola i u 11 adž organizam prvoga , 'B. Zato su apostoli osvajali/ 1 llto je prvo bez ma- "j l l ODI 1 /\ \' Ill. Bl iben ik, 26. ru,ina 1937. J 1Q. RUKOPISI SE NE - ADRESA UREDNffiTVA l UPRAVE: pp. 17. Poslije kongresa u Niirnbergu tendencije nacionalnog režima alikanski "0 er1•nlore Ronw- 11 0' od 15 t. mj. donio Je nak o vjerskim prilikama u Nje- ll k0.11e e upoLoruje na la lnu opa no:.t po Crkvu i kr·- od ke tendencije ideologa vl ,t daju C: e Iranke, relativne umjereno ti 1moga kon- gresa. Taj je ll vjet koj tampi izazvao Yeliki odjek i pri- daje mu e velika važno t, jer . pripi uje jednoj od najv 1·1 h s :i ka hi Jerarhije . Prena imo ga toga i mi dana u cijelo ti · . elika .. nacwnal OClJai izma u iirnbe rgu sad je završena. kru- go\ima · da e i korbtiti ta tako reprezentativna prilika u tu vrh u, d'a e sadašnje napeto tanje - da ne upotrijebimo izrat - u od- no ima izmedu Crkve i države do- vede do drama t -koga prekida, ru enjem ,_,BU!:2 " 2omur ou,p;:>f n:;>ourod 1 zadnjih mo t ova, koji po konkordat- ko m ugovoru jo po t oje u izmedu dViju ila. Tak --vo pot vrdio \anj - ki t ok kongresa . Iako u kraj no ivno pisanje te govora i vi oko polož nih ti prije kongre- sa davali povoda, da e vje- rovat nom - barem onima, kojima ni- je bilo poznato, vto e zbivalo iza kulisa - prognoza skori h na -ilni h u- dara, naprotiv iz razloga·, koje mo- žemo i pitivanju kojom dru- gom pr il ikom, na mom kongre u mo- gao e o jetiti upliv neke tanovite re- ž ij e, koja je vim upravljala, a prema e osnovama nije nilo kori ni m, da uznemiri niimber ki sa t ana k potezom u borbi proti tvu i Crk vi. )(ad bi ba zat t;r netko htio da po- iz t oga kakve optl rni ke za d'aljnji razvoj odnosa izmedu Crkve i d'ržave u pokazao bi , da e nije :nimalo okori tio poukama i i kwt vi na zad'njih godina . Re- lativna umj eren o t, koju ral.ja'njava za- m rv no t sada 'njega polo.laja, U gO\ or- manif e,., · cijama u rurnbergu ne može .1 i t) sa kon tati ra- mo doprinijdi, da zabora\ imo, kako :::-e prikr1vena i ot vor na borba protiv Cr- hc i protiv prava njoj u Konkordatu zapravo bez pre- kida na tavlja. Tome u do- kaz. izmed u toliko drugih, nepre tani "ere cendo" ,.e neumjerenije i - ma- lo je ve nepri tojnije •tampe te kora·nje proti' ukonkordat- ke naredbe obzirom na 'jer ku pou- ku. koji ma e ide za tim, da je e oduzme kompetentnim faktorima, to ili e od ovih traži, da obnove i reformiraju katekizam u r..tci . mi lu, koji, kao to lo proizlazi iz izja,·a njegovih naj- auktorita f vnijih ni- jekanje o. nO\nih i tina kr ke vjere. o talorn i sam niirnber ki kon- g_r_e pokazao je, da je proce penetra- CIJe nQ\•oga pogan tva 1 ,nordij ke" oz- nake u nacional ocijali pokret u nepre ·tanom pora tu te da e lužbeni pred ta ,.n i ci toga pokreta ne samo ne protive takvoj penetraciji, favo- je i njenu ek pan- zivno t, ve vi e zabora,· ljaju na one obzire, po kojima u neko vrijeme vlada l i. Tako, kad je veta tolica ranije bilo putem diplo- ma t , kih nota bilo putem izravnih raz- govora, ra pravu na borbu protiv tva, teoret ki i h· arno nadahnutu od Ro enberga, o- petovano je primala pi mena i u mena ja m t va, d'a je njegov rad privatni rad, za koji vlada Reicha ne preuzimlje ni- kakvu odgovorno t. vi oki vla- dini pred tavnici nije u ok li jevali, da otvoreno l jasno izjave crkven im vi a- tima voj ud u nedo tatku vake znan tvene važno ti i vrijed'no ti po- znate Ro enbergove knjige . To ipak ni je da lužbena propaganda i nametanje Ro enbergove ideologije zauzme ve maha, ela po t ane osnova vih za koji ovi e o d'ržavi i tranci, da bude uve- d'ena u državne kole, da " 1it dva- d etoga bude u1..idan u te- meljni kamen velike zgrade u . umber - gute da na taj ta ko obe krijep i1..jave i jam- tva vlade Reicha. I kao da je ta j niz trebao j ednu i krunu, da e, rekao bih, oh· ore i onima, koji u matra li udobnijim, da ih drže zahorene, u l u rnbergu Je nado 'la predaja prve narod11e nagrade lfredu Ro nbergu . Ovo progla'enJe Ro enberga, ne kao 11 pje-.nika", kao "ohunJe-- nog proroka'' nacional ocijali mi - l li i nacional ocijali d'ržave nica je, ra pr - šava ono dvo · truko vijetlo, kojim e godinama na t oj alo prikriti lužbeni ta\ nacionalso cijalizma naprama kr- h·u i rkvi. Tko e u vijetlu tih jeti E:.nciklike ",\lit brennen- der orge" i osobite važno ti, koju je na pridavala, u int ere u mi - ra Crkve i držaxe, raskid u • ud - bonosne eze državnih ti sa ila- ma, neprijateljskim t u, može pojmiti, kako je opasan put, kojim je krenuo kulturni razvitak prilika u je- nakon "to e d'rža,rna uprava tako i izjavila u naj- višem t epenu olidama sa literarnom produkcijom Ro enberga. i tinu nam je žao, to moramo kon tatirat i, da tal-.'Vo poi tovjetovanje teži, da pon i· i p::>trebite uvjete i pr et- po tavke za ono vjer ko mirenje, za kojim je veta tolica i kreno la i u intere u moga kog naroda, te ni tetnom vaku tvrdnju o dobrohotnom tavu naprama kr tvu. Tako, na primjer, kad' e u number 'kim govorima zai- ta tvrdnja , da nacional ocijali- revolucija "nije digla ni la i nijednome crkvenom licu", kao da re- alni u. sami po ebi nije u bili do ta žalo ni - iako e ne mogu u_ porediti sa krvavim do- crvene 'panjol ke - treba o- paziti, da j \'aka revolucija imala voje ukce ;; ivne faze. l u panjo l koj: knjiga bila j \'ije ni ili ne - vije ni ka nijih okrutno ti. Tko je upoznao panjol ku protuk lerikalnu tampu prije 19 6., vidi dana sa tra - nom kakve kr\'ave plodove je ona d nijela. o tko može zajam - dana·:njim via todr cima ........ a. ........................... u. .......................... ... i ubojite cijevi pobijedilo sve svoje gorde i oboru žane protivni - ke! - A Duh Sveti na isti djeluje i dana s, sa mo što ska srca više nisu srca prvih kr - više nisu podatna Njegovom uplivu. Katolici posvuda neš to, rade, ali ne onako kako bi se dolikovala Kristovim, Božjim sljedbenicima i ne kako bi morali. im ne- do. staje i prodornosti , su bez pouzdanja u svoju snagu, koja se uvijek mora osla- njati na neoborive stupove Božje a s kojom se , o.nda, mora pobijediti. što je sve, na primjer , uradio veliki i blagi Don Bo sco! Bez ik a- kvih fondova i kapit ala nic ali u pod nje go, vim vodstvom , kao pro - ljetn a tr ava na li vadi, ponosni za- vodi za u zgoj sirofne i zapuštene djece , prekrasne crkve, samos tani i mnogobrojne druge u tano ve . A li bio je ustraj an i pun v je - re. Ako smo u mnogim krajevima zaostali daleko i za leda svojih pro - tivnika , ako se gdjegdje moramo sastajati jedino medu za tv orene z idove , pa i sk ri va ti se , to je radi toga što tamo nije bilo oda koji bi bili sposobni vojo _m z dravom i povesti o- dane u boj do pobjede. Moda bi bilo bolj e, kad bismo se manje oslanjali na tatisfiku pripadnik a Crkve, na broj vje r skih organi za cija , šk ola, zav oda i u fanova , a vi'e naglaša- vali duh koji mor a pro žimafi sva- koga koji e pri zn aje ne i nepogrešive Crkve. Ima nas mno go. Tu su · mili - juni! Ali kad e tim milijunskim brojevima pridru ži jo i duh ono - cJa borbenog Taržanina , koji se uzdr žavao iz ša tore , i v je- ra bl ag og o alezi ja nske dru žbe, nad vim selima i grado - v ima istaknute na e, ke, zas tave . lg.

E A U GOT LJ.212.92.192.228/digitalizacija/novine/katolik_1937_39.pdfje bilo poznato, vto e zbiva lo iza kulisa - prognoza skori h na -i lni u dara, naprotiv iz razloga·, koje mo

  • Upload
    others

  • View
    0

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: E A U GOT LJ.212.92.192.228/digitalizacija/novine/katolik_1937_39.pdfje bilo poznato, vto e zbiva lo iza kulisa - prognoza skori h na -i lni u dara, naprotiv iz razloga·, koje mo

>STARl t PL ;\ .E A U GOT LJ.

Put do pobjede ije sve do broja . Brojčano

aka dru ~ tva i pokreti jo ~ ne mo­aju biti jaki. Broj i mnoš/1 o, oduše, znače mnogo ali ne sve. )ogadalo e da u na ratnim fro.n­ama znali pobijediti vojnićki odre­i koji su brojem bili slabiji od vojih pobjedenih neprijatelja. lrojem u bili slabiji, ali ne us­rajnom borbenošću i nepoko/ehi­om v jerom u konačnu pobjedu.

\

Borbenost i v jera u pobjedu! .- to je ~ to najviše vrijedi u ratu,

i u vakoj duhovnoj borbi. l to, ne mogu svladati brojčano ja­e armije, to može izabrana manji­a, puna borbenoga duha i pobjed­ičke vjere.

Tako se mogu razumjeti i raz­žiti mnogi povijesni događaji, okreti i ideje.

Kad je nebo prekriveno oluj­im obladma, možemo, zastrvši ~i ili zatvorivši se u podrum, sto-~t ponavljati : Ja oblaka ne vi ­im - ipak oblaci su tu i krstare d razapetim nebeskim svodo,m.

Makar ne znam kako vedro eda/i na svijet, moraćemo pri-ati da je nebo našega vremena oblačeno. Ako to u svojoj na­nosti i zaniječemo, oblaci se ra­. toga neće raspršati . - Stvar­st je kruta i nemilosrdna. l ona m tumači kako tu naoblačenost prouzrokuju nekakvi mlitavci,

go svijesni i odlučni pojedinci f)ji se udružuju i stvaraju zlokob­

i ruši/ačke pokrete. Na primjer: Komunizam. Ko

je za nj čuo, i ko ga ne pozna! moramo priznati, da baš on, u

jvećoj mjeri, nagomilava oblake )d svodom društvenoga neba. -

zašto ima toliko uspjeha? Za­o tako naglo osvaja dušu za du­m, selo za selom, kraj za kra­m?

Zato, jer se na njegovoj strani re pojedinci koji prašfe kao gra­ta od silne borbenosti i zabijaju kao klin u hrastovo deblo po­

oću jake vjere u ostvarenje sv<J­l pogubnih ideala.

Zašto to ističemo? Jer želimo hoćemo da sličan duh borbenosti 1jere zahvati i katolike, a osobito abrane katoličke vodrrike i za-

avonoše, koji stvaraju nacrte za rbu, daju smjernice i upute.

Sveti Duh je duh borbe i v je­l taj svoj duh On je danomice

1jevao u duše apostola i u čitav 11 adž organizam prvoga kršćan­, 'B. Zato su apostoli osvajali/

1llto je prvo kršćanstvo, bez ma-

"j l

l ODI 1/\ \ ' Ill. Bl

i ben ik, 26. ru,ina 1937. J 1Q. RUKOPISI SE NE VRAćAJU - ADRESA

URED NffiTVA l UPRAVE: ~IBENIK pp. 17.

Poslije kongresa u Niirnbergu

Protivukršćanske tendencije nacionalnog socijalističkog režima

alikanski "0 er1•nlore Ronw-110' od 15 t. mj. donio Je čla­nak o vjerskim prilikama u Nje­mačkoj, ll k0.11e e upoLoruje na la lnu opa no:.t po Crkvu i kr · ­

ćans 'vo od nekr~ć.tn ke tendencije ideologa vl ,tdaju C:e Iranke, un~toč re lativne umjereno ti 1moga kon­g resa. Taj članak je ll vjet koj tampi izazvao Yeliki odjek i pri­

daje mu e velika važno t, jer . pripi uje jednoj od najv1·1 h li čno­s :i ka oli čke hiJerarhije. Prena imo ga toga i mi dana u cijelo ti ·

. elika .. m~n i fe~taci ja njemačkoga nacwnal OClJai izma u iirnbergu sad je , ·eć završena. različitim kru­go\ima očektvalo, · da će e i korbtiti ta tako reprezentativna prilika u tu vrh u, d'a e sadašnje napeto tanje -

da ne upotrijebimo jači izrat - u od­no ima izmedu Crkve i države do­vede do dramat -koga prekida, ru enjem ,_,BU!:2 2_ou;:>~JA " 2omur ou,p;:>f n:;>ourod 1 zadnjih mo tova, koji po konkordat-kom ugovoru jo po toje u jemačkoj

izmedu dViju ila. Tak--vo očekiv.mje n ije potvrdio \anj ­

ki tok kongresa . Iako u kraj no agr~­ivno pisanje t e obi čajn i način govora i

vi oko polož nih lično t i prije kongre­sa davali povoda, da e pričini vje­rovat nom - barem onima, kojima ni­je bilo poznato, vto e zbiva lo iza kulisa - prognoza skori h na -ilni h u­dara, naprotiv iz razloga·, koje mo­žemo podVrći i pitivanju kojom dru­gom pr il ikom, na mom kongre u mo­gao e o jet iti upliv neke tanovite re­žije, koja je vim upravljala, a prema č i jim e taktičk i m osnovama nije uči­nilo kori n im, da uznemiri niimber ki sa tanak od'lu čn i m potezom u borbi proti hšćan tvu i Crkvi.

)(ad bi ba zat t;r netko htio da po­vuče iz toga kakve optl rni t i čke zak lju č­ke za d'aljnji razvoj odnosa izmedu Crkve i d'ržave u jemačkoj, pokazao bi , da e nije :nimalo okori tio poukama i i kwtvi na zad'njih četiri~u godina. Re­la t ivna umjeren o t, koju ral.ja'njava za-

m rv no t sada ' n jega polo.laja, U gO\ or­ničkim manife,., · cijama u rurnbergu ne može .1 i t) sa /.alo~ću kon tati ra­mo doprinijdi, da zabora\ imo, kako :::-e prikr1vena i ot vor na borba protiv Cr­hc i protiv prava njoj zajamčenih u večanom Konkordatu zapravo bez pre­

kida na tavlja. Tome u očiti do­kaz. izmed u toliko drugih, nepre tani "ere cendo" ,.e neumjerenije i - ma­lo je jo~ rečeno ve nepri tojnije •tampe te kora·nje proti' ukonkordat-ke naredbe obzirom na 'jer ku pou­

ku. koji ma e ide za t im, da je e oduzme kompetentnim faktorima, to će reći većenicima, ili e od ovih traži, da obnove i reformiraju katekizam u r..tci :~al (l ·ijalist .čkom . mi lu, koji, kao to lo proizlazi iz izja,·a njegovih naj­

auktoritaf vni jih tumača , uključuje ni­jekanje o. nO\n ih i t ina kr ćan ke vjere.

o talorn i sam niirnber ki kon­g_r_e pokazao je, da je proce penetra­CIJe nQ\•oga pogan tva 1,nordij ke" oz­nake u nacional ocijali ti čki pokret u nepre ·tanom pora tu te da e lužbeni pred ta ,.n i ci toga pokreta ne samo ne protive takvoj penetraciji, već, favo­ri zirajući je i promičući njenu ek pan­zivno t , ve vi e zabora,·ljaju na one taktične obzire, po kojima u neko određeno vrijeme vladali. Tako, kad je

veta tolica ranije bilo putem diplo­mat , kih nota bilo putem izravnih raz­govora, vraćala ra pravu na borbu protiv kr·ćan tva, teoret ki o~javljenu i h ·arno nadahnutu od Ro enberga, o­petovano je primala pi mena i u mena jam t va, d'a je njegov rad privatni rad, za koji vlada Reicha ne preuzimlje ni­kakvu odgovorno t. Dapače vi oki vla­dini pred tavnici nije u okli jevali, da otvoreno l jasno izjave crkven im via-tima voj ud u nedo tatku vake

znan t vene važno ti i vrijed'no ti po­znate Ro enbergove knjige. To ipak ni je priječilo, da lužbena propaganda i nametanje Ro enbergove ideologije zauzme ve većega maha, ela po tane osnova vih tečajeva za učite lje , koji ovi e o d'ržavi i tranci, da bude uve­d'ena u državne kole, da " 1it dva-

d etoga toljeća" bude u1..idan u te­meljni kamen velike zgrade u . umber­gute da na taj nači n, tako očevidn im činjenicama, obe krijep i1..jave i jam­tva vlade Reicha. I kao da je taj

niz čmjenica trebao j o~ jednu značajnu i simboličku krunu, da e, rekao bih , oh·ore oči i onima, koji u matrali udobnijim, da ih drže zahorene, u l u rnbergu Je nado 'la predaja prve narod11e nagrade lfredu Ro nbergu. Ovo večano progla'enJe Ro enberga, ne kao 11 pje-.nika", već kao "ohunJe-­nog proroka'' naciona l oci jali ti čke mi­l li i nacional ocijali tičke d'ržave činje­nica je, čije imboličko značenje ra pr­šava ono dvo ·truko vijetlo, kojim e godinama na t ojalo prikriti lužbeni ta\ nacionalsocijalizma naprama kr­ćan h·u i rkvi. Tko e u vijetlu tih

činjenica jeti E:.nciklike ",\lit brennen­der orge" i osobite važno ti, koju je

na pridavala, u intere u pravo~ mi­ra između Crkve i držaxe, raskidu • ud­bonosne eze državnih v~a ti sa ila­ma, neprijateljskim h~ćan t u, može pojmiti, kako je opasan put, kojim je krenuo kulturni razvitak prilika u je­mačkoj, nakon "to e d'rža,rna uprava tako objeručke i večano izjavila u naj­višem tepenu olidama sa literarn om produkcijom Ro enberga.

i t inu nam je žao, to moramo kon tatirati, da tal-.'Vo poi tovjetovanje teži, da pon i· i p::>trebite uvjete i pret­po tavke za ono vjer ko mirenje, za kojim je veta tolica i kreno čezn u­la i čezne u intere u moga njemač­kog naroda, te čini ni tetnom vaku tvrdnju o dobrohotnom tavu naprama kr ćan tvu. Tako, na primjer, kad' e u number'kim govorima pročitala zai­ta čudna tvrdnja, da nacional ocijali­tička revolucija "nije digla ni la i

nijednome crkvenom licu", kao da re­alni događaji u . jemačkoj sami po ebi nije u bili do ta žalo ni - iako e ne mogu u_ porediti sa krvavim do­gađaj i ma crvene 'panjol ke - treba o­paziti, da j \'aka revolucija imala voje ukce ;; ivne faze . l u panjol koj : bezbožnička knjiga bila j \'ije ni ili ne­vije ni pret 'Ča ka nijih okrutno ti. Tko

je upoznao panjol ku protuklerikaln u tampu prije 19 6., vidi dana sa tra -

nom jasnoćom, kakve kr\'ave plodove je ona d nijela. o tko može zajam­čiti dana·:njim via todr cima jemač-

........ a. ........................... u. .......................... ... ča i ubojite cijevi pobijedilo sve svoje gorde i oboružane protivni­ke! - A Duh Sveti na isti način djeluje i danas, samo što kršćan ­

ska srca više nisu srca prvih kr­šćana, više nisu podatna Njegovom uplivu.

Katolici posvuda nešto, rade, ali ne onako kako bi se dolikovala Kristovim, Božjim sljedbenicima i ne kako bi morali. često im ne­do.staje odlučnost; i prodornosti, često su bez pouzdanja u svoju snagu, koja se uvijek mora osla­njati na neoborive stupove Božje moći, a s kojom se, o.nda, mora pobijediti.

što je sve, na primjer, uradio

veliki i blagi Don Bosco! Bez ika­kvih fondova i kapitala nicali u pod njego,vim vodstvom , kao pro­ljetna trava na livadi, ponosni za­vodi za uzgoj sirofne i zapuš tene djece, prekrasne crkve, samostani i mnogobrojne druge u tanove . A li bio je o,dlučan , ustrajan i pun v je­re.

Ako smo u mnogim krajevima zaostali daleko i za leda svojih pro­tivnika, ako se gdjegdje moramo sastajati jedino medu za tvorene zidove, pa i skriva ti se, to je r adi toga što tamo nije bilo oda koji bi bili sposobni vojo_m zdravom smionošću i odlučnošću povesti o­dane čete u boj do pobjede.

Mo,žda bi bilo bolje, kad bismo se manje oslanjali na tatisfiku pripadnika katoličke Crkve, na broj vje rskih organizacija, škola, zavoda i u fanova, a vi'e naglaša­vali duh koji mora prožimafi sva­koga koji e priznaje članom vječ­ne i nepogrešive Crkve.

Ima nas mnogo. Tu su ·mili­juni! Ali kad e tim milijunskim brojevima pridruži jo i duh ono­cJa borbenog Taržanina, koji se uzdržavao iz radujući šatore , i v je­ra blagog o nivača alezi janske družbe, nad vim selima i grado­v ima biće istaknute na e, katolič­ke, pobjedničke zastave.

lg.

Page 2: E A U GOT LJ.212.92.192.228/digitalizacija/novine/katolik_1937_39.pdfje bilo poznato, vto e zbiva lo iza kulisa - prognoza skori h na -i lni u dara, naprotiv iz razloga·, koje mo

Str. 2.

ke, da sjeme mržnje i ocrnjivan;a -va­ke ·vetc tvari, koje :,e pod' okom vla-ti razvija uvijek Jače i ja~e, ne ć i u njemačkoj i'Cmlji __ rodtb plodove, koji moraju da ultJU trah vakom pravom prijdelju njemačk0ga naroth i njcgO\·e buduL·nm-ti.

t Or MHRI]O Mfl!U llć J 17. t. mj. nenad'no i nag! je

umro u cvijdu voje muževne dobe 0'\a\'lli urednik .,llrv. ke lraž~:" u lagrcbu i \r.ni ka tolički radnik -dr ,\\arijo .\\alulić. 1 akon nci'llatne 0peraciJe u ,\ erkurO\om ·ana t r ju bi­lo mu je \'ak im danom colje, imao je \eĆ i1al:i i; ::materija, kad je najed­nom nad Jv la k2ta. ttofa, otrO\·anj kr­,·i. rcvka bole t tri dana lamala je nj gO\ organi;am, dok ga nije lo­mila. mro je u krugu v j ill milih, pnmt\· ·1 ve utjehe ele vjere i po-ebni pap'n ki blago !o,, pogledom u­

prtim u ,·cti križ. On ga je hrabrio i ,·odio z .. a života, za nj ·e Žrtvovao i radio, pak mu je ch bio i po ljedn;a utjeha.

Dr .\lal ijo 1\hlul ć raden je u Bo­lu (na Braču) ll:.\96. Gimnaziju je odličnim uspj h')nt H io u • plitu, 1 ak je g. 191 b. kao mladi ~tudent do~ao u Za()'reb, gdje ga je pk. Pogulja u­zeo (; urednbtvo 11 1 evina", gdje e brzo pokai"tO njegov novinar~ki polet. Pcčdkom 1 o l o. pk. Rogulja pokrenuo je nO\ i dne' n ik 11 Narodnu Politiku", kojoj je pk. 1\ latulić bio duš:J.. 2ivo je . udjelovao u radu 'aroclnoga \'ije­ća. Radi daljnje trui:ne naobrazbe po­šao je u l ariz, gd'je je o lao dvije godine i vrvio vi oku političku ~ ko­lu. Doktorirao je prav na 7.agrebač­kom veučili"'tu, nakon "to je . vr"'io tri fakulteta: filozof l1t i pravni u Za­grebu te politički u Parizu. za \'tl

tu tru čnu naobrazbu nikada do mr­ti nije o (avio knjigu. Vazda je učio i čitao. Poznavao je vu političktr,-i dru­gu literaturu, koja je zanimala iru ja,·no t. a koja je iza "la na francu kom, talijan kom i njen,ačkom jeziku. !(ad je početkom g. 1929. počela izlazili 11 !-lrvatska traža", on je na čelu kao glavni urednik i daje joj mjern ico, i to o_ taje do voje prerane mrt i.

Bio je vrlo ak tivan u raznim ka­tol ičkim organ izacijama, naročito đač­kim. Dugo vremena bio je tajnik e­niorata. uradi,·ao je ll katoličkom đač­kom li tu "Luči", " ll rvatskoj Pro vje­ti", almanahu " elo i grad", l l -u i drugim ča opi ima. Upravo e spe­cijalizirao kao o "tro uman razotkri,·ač • lobodno;idar kih dru"'b.va i pothvata te kao neumoljiv kritik marksi tickih i d'rug ih I'ro lu katoličkih nauka.

ijeli voj život po vetio je radu zaBoga, alijei najvećom robožnovću vrvio ne samo voje obične krvćan-ke dužno ti, nego je u vojoj du"'i

proživljavao veličinu kr~ćan ke a ke-7e i pctpune odano ti ll volju Božju. Bio je čovj k i. pitivanja savj st i i mo-

Točkice s putovanja S. Asiz

Ima u životu ča Jva, koji e ne mogu pmjeriti papiru, a da e ne naruvi njihova o:.ebujno t. l aptr ll ta­hirn ča ·ovima je samo jena onoga, što e prvživljuje, dok je i :::.0-karatno zlatno pero vrlo hrapavo za njihovo prelijevanje na papir.

Takvih časova imamo svi. l rznut ću . e ipak, da barem prividnu sj nu nekih takvih ča 0\a prelijem na papir.

iz - sama četiri slova, a ipak ime, koje u milijunima rdaca velike fra­njevačke obite! j i /vuči ko la vu l je v dah, ko pčelinji zuj. dok shže u "aće med! Ime puno mi ti čn g u hil.a i sa­nja, puno u pomena ko;e jećaju na doba, kad je o pod po 1emlji hodao. ~je to, u komu u u redotočcne mi li

i srce tisuća l tisuća ljedbcnil\a ra -petoga l(ric;ta. Mje. to, z.a kojim leže premnogi, i dan, kad bl ga pJhodili, držali bi za dan izvann.:dne milo ti.

,\ ci; - rodno rnje to maloga bra­ta J-=ranje, velikoga patnjarhe, erafa lju bavi, oca mi ija l Kablii:·kc ,\kcije,

bnov.telja kršća n koga žtvota, pravog

,,K A T O L I K"

litve. i" pula j obav io cl'uhovne ,·je.ll::e, če to i ~ o k sto lu ospodli novu. Tu je nalazio nagu i okr pu u naj ­težim ča ovima. lako je njegova pole­mika bila obično vrlo lem pera m n tn a . on nije ipak nikoga mr7io. nego je i prema najvećim prctivnicima vr<:io U\ i jek ,.e du.lno ti kr"'ćan. ke ljubavi i kr {·an kog o. obnog ·u n tanja.

'jeren i smo. da njcg:lVom mrću gubimo 'rl vje"'tog i talenti ranog ka­to! ičkog novinara. Zato tim viŠie i o­plakujcmo O\ u nj govu preramL i nec­čeki van u mrt.

Iza be O!::tavlja mladu udovu, gdu Idu rod. \laclineo, • kojom e oženio 1932., i dvoje nejake djece.

19. t. mj. prireden mu je vrlo li­jep i dirljiv provod, kojom pr ilikom e najbolje vidjelo, )mliko ue bio

"'tO\an i uvažavan u vim hrvat kim i ka toličk im kruge ima. provod' je vo­d'io hvar ld bi kup J\ lon . lušić, ko­j i e njim i opr tio lij epim i to­plim govorom. j o u e njim opro-tili po ebnim gO\orima ravnatelj ,1-! rv. ' traže" dr Janko "imrak, u ime nov i­nar kog clru'ha dr Jo ip ndrić, u ime domag.ojaea i don agojk i p1ed jc.d­nik 11 Domag· ja" late .Jeličić, veuč . prof. 1\ton . dr tj pan Bakšić , u ime cniora dr tjepan Podolšak, u ime

J(at. Dačke Lige pred jeclnik Vice Ba­rić te u ime pokojnikov ih drugova iz Dalmacije revizor Zadružne N\a tice iz

pli ing. Luka l(r linić. U provedu je nošeno 'i:ce de-daka vijenaca. Tu u se na:-cl i brojni njegovi prijatelji , to­vaoci i znanci iz Zagre a; i pokraj ine. pr cbtavnici kulturnih in tilmija , kate ­ličkih organizacija, vjebvno i redov­no većen tvo, njegovi tale;ki d'rugovi i pred tavnici crkvenih u lanova.

Obi telji, rodbini i ,,1-lrvat koj tl a ' i ' 1 a;e ·s kren ) au e će, a dobrom

i vrlom pokojniku že1imo od Oo poda vječni pokoj!

ŽIVOT S CRKVOl\1 Crkveni kafendnr

, 'edjelja, 26. IX. : Dei'CJtLesfa nca'jelja po Duhol'ima. - v. Cipr jan i sv. Ju stina, mucemc1. v. Ciprijan bij1še najprrje po­ganski vrač i čarobnjak. Zaljubiv~r se u kr'ćan ku cljtvojku justin u S\'e je moguće učinio, da br je o vojio z:t se. No uzalud.

ip rijan z~divljen uslrajnovću i repopu l! j i­vo:ću mlade djevice, oduvwi SIC za kr'ćan-lvo i primi sv kr ·t. Obojica malo zali m

radi v. v jer e bijahu bačeni u tamnicu, bi­čevani, u vreo kotao bačeni i zatim otsje­kom gl::tve srn.1knuti u vrijeme cara Dio­klecijana.

Por·edjcljak, 27. lX. : v. Kuww i [)amjan. Bijahu braĆ1 rodom iz Arabije . Inai:e ro z;tnimanju bili u lrječnici. Uje­či li u ljude u ljubav l(rislovu i s time mnoge obratili. Mučenr čku smrt pretrpjeli su za progonstva cara Dioklecijana

!orak, 28. l X.· v. V cfe lal' . češki voj,·oda i mučenik. l1v.o je u l O v. Po· magno je siromahe Vi ·e bi pula s1m na svojim plelima nos o drvlje 7.J ogrijev i

hranu Pokopavao je mrtve, pohad'lO bo-

i nepatvorenog komuni !e. '\je to si­rorna~noga l "ranje, koji je ljubio vc, 7~1. kojim .u i~li vi, koga u do tigl i r ijetki. Ije to umbrijskoga poverela, koji je prolazio vijclom pjeva jući i koji je ni'- b ne imajući ve p::, jedovao.

~iz - mje to male .e lre l lare. \jerne ljeclbenice l'ranjinih topa. u­čiteljice pokore i zahorenoga kontc­plafvnog fvol:> , btaniteljice euhal'i ti j­skoga l(ri h i djc\'ii:anskoga vela.

taj sam A iz. dakle, Ugao, koj i je dao elva potp rn;a, dva andela ka toličkoj rkvi, koji su po po ebnoj Božjoj pro\ idno t i in ali da obnove Cr­kvu koja se ru ila. J ošao sam u iz, kolijt:vku najveć ga i najgranati j ga Reda; u A. iz, ;.a kojim . am žudio od \oga djdinj tva, koji ni arn ni u nu mislio, da ću tako brzo tje.e nim

očima gleda t i. '1 u e putnici nadvi li kroz

prozorčićc vlaka motreći ga raLdragana i na rnijana kao nekada na žaru unca, al i rni lim, da nikomu nije tilra l r­ee kao meni od' ganuća. malrah e ne­do tojnim, pa kao l je velik i sv. I o­minik iz ponizno ti , tako am ja s r ra­vom opetovao njegove riječi: " Bože, ne uperi o;tricu srdžb voj na ova j grad' radi toga, šlo u nj ulazi ovo liki grješnik !"

le nike. Obnoć zavukao bl se u crkvfu i lu bi na satove molio . ve ovo n1je mogao podnijeli njegov bral Bolesl av. l ana 28. rujna 935, kad je Veće lav po svom obi­čaju išao u crkvu, na pulu, iz zasj<:!de, zaskoči na nj Boleslav sa svojim o rlacima i ubije ga. T1jclo svečevo s1 h ranj~no je u Pragu u crkvi v. Vida.

ri jeda, 29. IX.: v. Miltov:o, arhan­dco. ,\ lihov io u na· m jeziku lll:lČi: tko je kao l3og? U ča u, kad su e neki andeli uzoholili 1 pobunrli na čelu s Ludfc· rom, zagrmio je Mihovio iz svega g lasa: "Tko je kao Bog" --, i zajedno s dobri/n andclima oborio ohole andele .

Cclvrlak, O. IX.: v. Jerolim. Dika i ponos v. majke Crkve. Bio je Da lmatinac. Dakle na<e gore list. Dugo je živ.o u B tle­mu. l u je prevodio S\'. Pi mo, pi~ao uče­ne knjige i trapio oje ti j elo . Umro je g. -120.

Petak, 1. X.: Sl'. Rcmig.j, bi kup u gradu Reimsu Njegovim nastojanjem po­gansk i francu ki kralj l(lo.v .g primio je krš­ćanstvo. Sjedio je na biskup koj stolici pune 61 godine. Umro je 13. l. 533. g.

ubola, 2. X.: v. Ande/i Cuvui. au-ka je v. Crkve, da svaki čovjek ima vog andela čuvara. Dana~nji dan neka

bude dan z.rhvalnosti i molitve na"'em an­delu čuvaru.

XIX nedje1ja po Duhovima Ci/anje po~lwicc blažmoga P(ll'/n apo-

tola r t ržanima ( 4. 23-28): - Braćo ! Obnovi le e duhom uma svojega i obucite novoga čovjeka, koji je po Bogu stvoren u pravednos!i i S\e:o~ li sl.nlloj . Zalo od­bacile laž i govorile istinu vaki sa vo­jim bližnjim, jer mo udovi jedan drugomu.

rdite se, ali nemojte griješili, uncc da ne zađe n ld rdžbom vašom . 'emajle dati rnje la daviu . !(o je krao, da ne krade više, nego neka e radije trudi radeći svojim rukama, što je dobro, da ima vto davali potrebnom u

t lijcdi v. E1tantlcljr po A/aleju (22, /'-4 ) . - U ono vrijeme govoraše l us poglavican'a većeničkim i forizcj'm1 u pr:­čama veleć i: Kraljevs tvo je nebe ko . lično nekom kralju koji načini svadbu sinu vo­jemu. I po la luge voje d :1 zovu pozva­ne na sv1dbu1 i ne htjedoše dot! . Opet po-la druge sluge govoreći: Recite pozvanima:

Eto sam objed svoj pripravio, junci me ji i ulovljenici poklani su, i sve je gotovo: d o­dile na pir! Ali oni ne m:mšc, nego o­tido"'e jedan u polje svoje, a drugi k tr­govini svojoj . A ostali uhvati e luge nje­gove i izruživvi ubi'e Ih . !(ad to ču kralj, razljuti sc i posla vojsku svoju te pogubi one ubojice, a grad njihov spali. Tada re­če slugama vojim: Pir je i lina pripravljen, ali koji bij ahu pozvani, nije u bili dostoj ­ni. Idile dakle na ra kršća i koje god nadete, zovite na pir! I izi~av·i luge nje­gove na putove, s1braše ·vc koje nađoše, zle i dobre; i napuni se svadba go tiju. \ kad je po lije u~ao kralj da vidi go le, ugleda ondje čovjeka koji nije bio u svad­ber om ruhu. I reče mu: l rija telju, kako i u no amo nemajući vadbcnoga ruha?

A on zamuknu. Tada reče kralj slugama: Svežite mu ruke i noge, pa gt b.tcilc u lamu n.l jkr;l jnju, ondje će biti plač i vkri­panje wba. Jer su mnogi zvani, ali je malo odabrnnih.

10 . U Porciuukuli

Tko nije čuo za iško proštenje, za sv. 1\larij u nel o ku, Oo pu od' Andela il i Porciunku lu ? 'talena je to crkv ita po red veli čajne, ogrom ne ba­zilike, koja je svu obuzima tako ela bi po red toga goro la<a morala' biti jedva zapažena, da nije to bi lo, ko­je kuca, du a tog ogromnog hrama koja ga oži\'ljuje, ree k je privlači­voxću i ljubavl ju i punja i ogrija a mramo rn e dupove, koj i d!·.le svodo,·e orijaške građev i ne bazilike v. '1ari je

ndeo ke, po vel iči ni scdrne crkve na vij ·tu.

C'ud'an e osjećaj ću ti, kad . e u­de u tu baziliku. e glecl'a e njezi­nu širinu i vi inu, ne mo tre e ogro­mn i - tupovi , koji bi dovolini bi li za zvonike na ih crkava, ne divi e e­l i čajno ti hrama, već e jedino hiti k reu, bil u i duši njegovoj, k pripro­

~ to j, a tako milo j, t:1.ko uzvi eno j cr l vici Por iunkulc.

toji lu već edam toljeća uvijek pripro ta i ironw.šl"'a, kao to je bi i njezin naj revniji p llod'i lac A i ki

ir tan. , ko liko kra nih u pomena dočarava J orciunkula! B tla je najdraže ?.b ~ava_li--:t e ra ~skoga v. hanj , ko­JI JU Je po tav!o za temelj i maj ku voga Reda. jedna u pornena nacl-

max uje ve ...

Milost Djetetu nije clbsta da ga majka

samo jedamput opomene. Iz elana u dan mora mu ponavljati jedmL i i tu tvar, ako žel i da jednoga elana počne

.livjeti po njezin im napucima. . mi mo prema Bogu d~eca. Ma­

la, neisku na i lakoumna djeca. Zna(; je to Kri t, pa je prema tome i gfovorio apo tol ima, učenicima i ostalom ~luša ­telj stvu. Tako On u razn im prilikama i u razn im likama gov(. ri o kraljev tvu Bo.ljemu u dušama, o neprocjenjivoj ljepcti Bužje mi lo ti.

Zašto je kralj nared'io slugama d'a vežu ruke i noge onom gostu i da ga bace u tam u naj krajnju? - ]Cl je bio bez svadbenoga ruha, bez mi· losti Božje !

Dobar je i blag na' Kri t Kralj On na dnevno poziva na s,·o ~ e ras košne ~ozbe, ali kada mi zlorabim tu jegovu cllobrotu, nimalo se ne tru deći da dodemo preda j u čisto n vadbenom ruhu milo ti, onda nam l.

pret tavlja kao trogi udac ko ji va koga po pravdi kažnjava.

ve nam na o podin da~ e . samo što nam udj elju~e milo t. neg nam daje i svoju JX>mOĆ da lakše igurnije doC.: eme do te mi lo ti !

Trt:ba amo zavapiti k . jemu, n će nas usli · t i. - "Ja sam pa enj

puka, iz ko jegod ne,·olje zavapite l meni, u lišaću vas l biću vam Go pa cl'in zauvijek" - čitamo u početno p je mi dana ' nje Mi e. Ali i za t< mo preli jeni.

veta lisa je gozba koju nan na' dlobri i vel iki l 'ralj vaki dan pri prav lja. Al i ko liko irra kr ćana koj e, samo da u nedjelju ne dodu nt

tu kraljev ku gozbu, izvinjavaju b je kakvim tricama. ve im je prvo: pol je, i blago, i zabava! Pa i onct kada već dodu - dođu u 7aprljano od ijelu, puni grijeha i niskih žel ja.

"Ti i zapovjed'io da e zapo vi jedi Tvoje dobro čuvaju: o da b se pu tovi moji upravili d'a ču,·am od recite Tvoje!" (l riče na pje ma. )

Izvršavajući zapovijedi Božje, st i čemo milo t. li ni je ve u tome da il izvršujemo samo dana ili utra. Uvi jek i vugdje! Tako živeći, nećem nikada doživjeti udbinu onoga ne retnog gosta koj i . e u ud1io doći n

kralj v ku gozbu l::ez vad'b nog odi jela. Litar

PORAZUJ\1 e R I ATIK 1 1

Vatikan_ki " Ossen atore R.om01w' od' 6. t. mj. objelodanio ~ e bulu v Oca. kojom e odreduju no\e granic( bi kupija u čehoslovačkoj republici. · taj način e dakle o !varuje prvi člat "mod u vivendi" izmedu atikana e R.

Pra ki lUovi od u evljeno u po zd'ravi li progla "'en~ e Papine bule. 'H nb tar va njskih po lova d'r l(rofta Sl -zvao je od'mah u.lu v'adinu komi ij koja e sa tala u mini tar h·u vanj kil po 10\·a, da primi na znanje noYo raz djeljenje bi kupija. ve čehoslovačk

1 rad io. tanice pro .avi'e u voga večernjega prenosa

ove papin ke bule.

f'ranjo je bio j ed~1oga dana sa~ zane_en u molitvi. a jednom tane pre da nj PrečLta Djevica sa vojim bo žan kim Sinom u raj kom jaju i o kružena mnoštvom andela. "Franjo reče nebeska Kraljica - traži milost koj u najv i--:e želiš" . Franjo e zbuni ,·~Ji ka mu . tvar ine pred' oči i pom i l1, kako Je zgodan ča , da nadar

- ~oj u dragu Porciunkulu, koja je je cima znala za mnoge njegove probdje· vene noli u m lttvi i pokori. Zato mjerno sagne pred vizijom i zaželi

da vaki koji ude u Porciunkulu do­bije potptLno opro te.nje vih kazn:~ fa učinj ne grijehe. ebeskoj !\ \aje 1 božan kom pasi telju svid'i e ova Franjina pro"'nja, jer niJe tražio nn za e be, već za pa čovje ča n tva lc mu u li e pro nju. '

<Iran• za ozna

1Tiiedno·t rubu ove

natplS n ~tl.:O;

na koma. 3 na

Porciunkula je i dalje o tala si· ...,. .. _ roma vna i kromna, a li ne vi e ne­poznata i za puštena, jer narod'i sa vih trana kroz vjekove hrlili u i

hrle k njoj kao izvoru opro tenja svih kazna za počinjene gri jehe.

jekovi u pod'igli nad Porciun­kulom db tojni pomenik. I ja iću­~n tvor tom ogromnom hramu ej . ~1y~o _am. dlovz:atke zahvaljujući Bo­ZJOJ Prov1cl'no tl koja je, preko Porci­unkule, v. Franje i njegovoga Reda tolikom milov(u nacl'arila čovj čanstva

F. Deny.

Page 3: E A U GOT LJ.212.92.192.228/digitalizacija/novine/katolik_1937_39.pdfje bilo poznato, vto e zbiva lo iza kulisa - prognoza skori h na -i lni u dara, naprotiv iz razloga·, koje mo

Po dr:avi 01 '0 POR Z l\1 U SA SO K.

tdbor troJitc, tlr Laz.t ,\\arkovi (·, l3ol.idar !aji ć i dr A\ll :t n Gavrilo\· t ć, Lav r' tl ( su OSilO oko s.t !avlj.tnj.l tek !:t po r.tzuma , Jji je l ". !. mj n:ttelno po tig nul ·t drom \ai:ekorn 1 ato u ta tr i tld ega ta L'tlruicnc tpozicije rcfen r;tl.t vojun grupanv1 i pod'­ijeli im na r e td ta l ch l spor aw n a upu­!1\ je Aci lanojeviću , koji treba d.t dade o jemu svoj ml'ljct je l tom ond.t t'C e stnti beog rad ki ·crovi , da zajcd 111čki tspravc o kOt;a(noj redakciji tek ta, pr je go li bude up uć~ n dru ,\tačeku, koji

tda nalaz i n.1 odmoru op01 :\\'ku u l,o-t'koj lati ni .

KLP "ll 1A B. ll . Pl [ l( . 10. mj . odr/ana je u Preku velii'ajna kup•li­

l b. l l ~ . Pri u h·ova lo joj je oko hi­ada ljudi iz cijele ·jcvernte D tl maCije. a skup tini je gm·orilo vi'e hrvat ki h \rodnih z tslttpr ika dr !(arlo 2unj~vić, sip i!obrC: ir, Dane Sk.t rica, l aško l( tli­rna, Tomo Ba bu ri ·, tipe J\lattjwić, za-jeni k nar. z·t f . dr Edo Bulat i konačn slani k dra ,\ \al'eka, pot pred ·jedni k in l..

ugust K o u 1 i ć. vi su govo rn ici govori­narodu o borbama, koje je izdržao i

je će jo· izdržati, d·t po t igne ;voja pr .l-i tako cbi omogući žh·ot, d stojan lo­

>dna čovjek.! i !obodna na rod.1. vi su )vari bllt b()rbeni, stvarni { precizni. U ima e tzrazt la volja hrva koga narod.t, t usprkos vih pote~koć:t i vth prottvno­t nastavi borbu do pobjede, u ime na­onalne s!obode i ocijalnc pravde. Pnje up' ti t.e župnik preč. don tn ko R as o l ago lovto Je 2' zastava orglllilactja b.

OTI{RlcE '- PO ;'o.\ LN JK PK. DO DRA­l BO ILJE CU. l\. t. mj. otkriven je u varu r-orret ik pk. don Dragi Bosiljevcu, ećen i ku Yel ika duha i srca. ~Ion . Ba­ni ć otči t ao je na groblju sv. ,\\ tsu. /atim

pred jedni k Odbora za podignuLe po­enika g. prof. j. Pia evolt optsao povi­t akcije i zahva! to pri utni m ila ·Jani­a i predstavnicima preč. kaptola, di­

klon i na tavnika rcdn jih ~kola, iza­nici ma spltt kog đačkog i bogo·lovnog mer i·ta, opć. načeli iku, učen ctma i da­

\·ateljima. U ime splitskog pro1e arskog u'tva položio je vijenac i održao govor

prof. Rapanić. U ime pri utne om ladi­govorio je vl č. g. prof. don t\Uaden

ajbeg. J\laturan t Dobrov ić recilovao je igodnu pjesmu kanonika preč. don Jure ulč i ća. pomenik je krasno umjetničklo elo g. tirkovića.

OD BEOGRAD DO O OG ADA 54 ,\1! 1 UT s·igao je mađarski motor­

vlak, !·oji je, pn !tkom beograd ·kog aj­i bio inače izložen na beognd ·koj že­zn ičkoj stanici. Njegova brtma izno Ha bl izu 11 5 kilometara na sa t

25-0RICI It\ \E OV Ill SL :\l ORA iče mandat 9. siječnja 1938., pak ot-. đaju i mjesto nj ih će biti imenovano 25 vi h senatora, ako tko od starih ne bude movr.o imenoYan. [sto ' ako 3. iječ1 ja istii:e ndat 20-trojici senatora, koji su b:li iza­

ani, pak će se u siječnju 193 . izvrš~ti )Or i za 23 nova senatora, u koliko koji

s tarih ne bude ponovno bi ran.

POPRAV K DAKOV CKE KATEDRA­poslije onoga 1 jenog st1 a,;nog požara, sta­je ok 4 i po milijuna ainara. vi ra-

izveden i su vrlo savjesno, tako da je a opet do bi la onaj svoj stari umjet-

izgl ed. ATJ ECAJ Z ,\\ODEL t OVC . Mi­Ivo fmancija ra pisalo je natječaj za

ele novoga metalnog novca od 50 i 20 tara, koji će imati ovakav oblik: , a

njoj strani lik , ' j. V. !(ralja, a unaoko-natpis Petar IL Kralj j ugoslav1je, na

j s tran i na sredini grb J ugo ·lavlje, eve strane "19", a s dest.e sf ran!C grba ' za oznak u godine, dok je ispod gr­vrijed nos t 50 Din, odnosno 20 Din. rubu ovoga obojeg novca stavi t će

natpis " Cog čuva Jugoslavi ju". Svi nat­i na komad ima od 50 Din bit će u ć!­

a na komadima od 20 Din u la-

Ueli~o sniženje cijena omogućujerno svakome da se opskrbi za zimu dobrim, a

ipak jeftinim cipelama

fEKO

11K A T O L I K"

Što hoćctno i tro žitno:

Dolje Zna le li, koja je p gr~c' l;a do­

brih ljudi? Da 11 puno obzi1 ni prema ,·a­

l om u. Btti prb lojan, l j u bo~1.n i rrija­

za n, to nije gn jeh, nego odl ika; to ntJ ne: to lo ponizuje, nego ~ lo ll.l­

c\ ižc. Ali, pre,cli ki obzi ri u pi tanji­ma koja za obom n ~e \el ik po.,ljc­el icc, ll nax im orillla ll j} gqcška, a ne klepo~ t.

iko nije tol iko obziran kao ka­toličk i odgajani pojedinci i ~kupine. l mi ka to l i ci, čin i e, kao da ec mo e U\ ijek zadovoljavati tin e da molimo milo t, a n da p čn mo tavljati za­htje\ e. li posta,·ljamo druge na vrh, i onda, 111je to da od njih od l učno tra­/ imo pra,·a, mi mo "!"dn i da na e ne napada, barem ne ol\·oreno.

U tomu je naša pogrješka, ve li­ka labo t, n opro tivi grijeh, koj im " mora prekinu ti jednom za uvijek.

l ad bi ka tolicizam bio nekakav pol i tičko- tranački program, onda bi

moglo mi liti, da sva ne ugla Ja dolaze odu t' e ~ to po toji neko takmi­čen je za pn· en l vo, izm d u d a, tri ili ' i e političko- tranačk i h programa. 1 o ka toličk i rrogram nije tak\e narav i ela bi mo ga lavili u red p litičko-5 tranačk i h programa. fo je program to ga je zem l; i dala \'jcčna r tina. i

on je ječan ka što je vječan 13og, dok je Ye drugo prolazno, kao trava koja dana je t, a utra ~e u·i i u oganj baca. l atolicizam je nnz r na vijet, t. j. on nam tačno go,·ori oda­

kle život i koja je njegova 5vrl·a. l a­tol icizam je clan za ljud~.: i radi ljudi, a ne za andele i rad i andela .. \ ljudi . u na zem lji, ovdje na O\ Oj zemlji. l atol icizam je dan za O\C ljude - na , koj i iivimo tjele nim ži\otom. Kato­licizm u je ovaj živ t na zemlji prolaz kojim e ide k ii,otu vječno ti iza mrt i.

Jer je to lako, katolici7.am ne mo­ic, ba~, biti indiferentan - kako će bi t i ljudima na zt:mlji ko,a ~ e prolaz koj im e ide u vječnost. 1 'o katolicizam bi bio pre i tan i sa \im nešto drugo . kada bi on pr tanko odrcđi\ao kako će čovjek uredi ti voj život na ovom prolazu koji vod i k vječno t i. To je po ao raznih program,l vto ih je tvo­rio čovjek, zva li e oni : poli tički, tra­nački , ocijaln i, kul turni , naciona lni ili bilo kako drukčije.

l atolicizam kao akav, i mi kao njego\ i no :oci, ne će ni a drugo, ne-

Dnevni Životni p robl e tni

--------

obziri! g da program i, bil i ne ;:nam kak\i, ne tav ljaju z.aprcke čovjeku na putu k vječno ti, pal' da ga na lomu putu i pomažu.

l o i n'išta drugo je l što tražimo, i oci Čl'ga ne ot tupamo. lo J na zah tje\', zahtjev ko,i ne može, j r n· mije na IlJanJe doći. i kablicizam ni

nj •govi nm,:oci ni~·ta drugo od nika­kv ih rrograma ne traže, niti bi . nji­ma do lazili u okr<aj, kad;t bi s on i d'ržali gore i~taknuto~;,a nal' la.

ii\'<;( Je ·vakakav. njemu e i L ll i radaj U ra;:n i prograitQi i pokre­

ti. Ima pojcd'naca i o; kuptna ko;e idu mimo i 1 r tiv katoličkoga nazora na vijL t, a li pri vemu tomu imajmo je­

dno na umu. ni pojedinci ni skupi­ne, pa hil ne znam kakve naravi, ni u sa zvi juda rale, nego ih je dala na ' 'a redina, odgojili u <e u naš m kri­

lu, u krilu ljudi koji Žt\ u na ovoj zemlji, i lo upra,·o dana . Ako mi li­m da je opravdan na ... r rigovor pro­ti tim kupinama i pojedincima, on­da dobro znajmo da najprije ebi a­mima moramo reći: am i kriv vo jo j zloj <>udbini. I ako . e nll-;l i ozbiljno na popra\ak, onda e mora duboko ~1grabi t i i pol'eti nanovo zidati zgradu ljud koga dru<h·a, ra ten elj ima poY. le­nja i ljubavi.

·r o je načelo općenite naravi, i vri jedi za vaki narod i kupinu , i \e ljude koji ž,nt na 0\ 0j zemlji.

to , e t iče na , izno im o ovo: ! !rv, t ki je narod u vom slo­

po to tnom prorentu katolički, i ka.o načelo od koga ne mijemo, jer ne moL:emo, t turati je t: U n i j e d n o j grani ja,noga L.ivota ne mi­je po tajati kupina il i po­k r et koji bi bio u neprij<l!­t el j kom s tavu prema o nov­n i m k a t o l i č k i m n a č e l i m a . e­ka znaju i pojedinci i c; kupi­ne da Je ži,otni za datak ka ­tolički organiziranih snaga ela će biti tražari, odlučni i borbeni , proti vima i va ­komu koji bi dolazil i ili i t u­pali protiv tih o novnih na ­č e l a k a t o l i č k o g a k r • ć a n t v a .

1ikoga ne ćemo trpjeti i prema nikomu ne ćemo imati obzira, jer su natela izvan i i7!1 \ega.

t\1i ne ćemo klipsati z.a nikim. .\li mo u pravu; a ko je u pra­

\'11 neka ima mje to koje mu id'. Junicr

Treće pismo mladom prijatelju \lad i pr i Ja td j u,

Potpuno Va · lwaćam kad a~ mlada du;a kl i če za čl t im zrakom . za uncem . i ne voLte tm urn ih oblaka

ni oiO\ noga neba. Vaša duša žudi za nečim ljepxim i ye elijim . Je en ko ne­bo budi u Vama čudnu melanholiju . ..

Tako je ! ,\\lado j duši treba ve­drine .• ~ llad.ć. koj i tmurna . lica i zlo­voljna pogleda hoda po ulicama grad­skim, sličan je ispijenom 5brcu. )e­ga ne; to u du ... i tišti; oblak je .nek ~ pri ti nuo njegovu savje t. e elJ 1

pje ma moraj u pra ti ti život pravoga mlad ića. I takvim mladićima je život ugodan i oni u uvijek premni na plemen i b djela. Rad je za 11iih 'e-elje i jedino od bkvih mladila domo­

dna e može nadati sretnoj budu(·no ti. Dakle, nikad ne bud te pe imi ta, već ved'ra i poletna d ul a!

- ,, Bio am u loven j gradcu, da bmo provedem nekol iko dana pr ije nego počne ta nesretna ško'a. e ka­žem za to "nesret na" jer mrzim tudij, već jer e bojim onog načina života i rad'a, ko j i nam pruža. škola . .... "

Razumijem Va , prija te l ~ u, i ža­lim Va ! Ja vrlo dobro znam, da Vi ne mrzi te nauk, jer mi je poznala Vaša želja i na ta janje za tud'ijem . Znam, to u mi p riča l i Va' i kolege, da te odličan učen ik . i pak ~ e bojite ko­le i naziva te je "ne retnom". To je strašna tragika moderne pcdagogike ! To znač i bankro t na wim lin ijama. 0 ;\ . bankrot i tragi ka, jer ta ko, nažalo t, mi li vel ika većina u čen ika. Moderna p eud'opedagogi ka ub ila je u učen ic ima ljubav do kole, a kod već i ne uopće lj ubav za naukom. leni je vrlo db­bra poznato, da u čen i c i preko koi-

kill sa tova čuj u iz u tiju t.anovitih na-ta\'11Ha rune tirade i propagancli-tičke govore za razne ideolo·kc mje­

rO\·c, koji su u dijametralnoj opreci sa ' kol kim programom i odgojem u­opće . Bez ikakvoga i ten a izno e e razne hipoteze kao teze, prhalna mi'­lj nja kao dokazane činjenice, a \'e je to protkana tn n Jvilom tenc.lencom. Predavanja jednoga na- twnika u biti ~ e ko e ~a predavanjima drugbg i ta­ko ~e u mlade i još nepokvarene duve uvlali k'ica pogubnol:.a skept i iZtTa, najvećega neprijatelja i tine. To u trahoviti atentati na intelekt mlado-

ga čovjeka . aša. e ~kol ka om ladina intelektualno kvari.

' to je et i čkom tranom? Ka-ko je zavtićena či-to(a duve kod na­še 'kol ke omladine? Prijatelju, Vi vr­lo dobro znate, da je tu jov gore.

traxno je to u h rd iti, a li očito izgle­da, kao da či tav istem "moderne · ko­le" ide za. t im, da u mladim duxama ubije vaki polet, vaki idealizam. čin i se, kao da sav i tem moderne "pe­dagogi ke" icle za tim da degen rira modern u generaciju. Da joj ubije du~u . da oci nje učini i kvaren~ak koji ne

l i če ljudima. Rezultati tah.·ve odgoje nam to polvrduj u.

rc \'el im, ela je takva va omla­dina, niti tvrdim, da su takve ve ško­le, svi nastavnic i. 1e! Ima mlad ih du­ša, koje se grčevi to u vom ic\'eali­zm u odupiru navalama brutal noga ma­terijalizma i nih ilizma. I111a idealn ih na tavnika, koji &'l teškim bolom u du i ,gledaj u kamo rija naxa omla­d ina i či n e grčevi te napore, ela je zau tave pred trašnim ponorom. Ima ih i treba ih poštivati ! I \ 'i, prijale-

Str. 3.

Iju , ta kv' po...:nf!jd '. čuli ste ih i v.­djl·li na pr. na Vai;i,u sa hncitn.:! i lbo­rova!l}in~a: f ,1 i ;.a vnjern~ lj ·t J~~jih ~kof J losk th .dana . .. /\ lt Vt rxu.naJcte 1 drug·. kojtma kao ela niJe na srcu prava od'goJa povJtrenc im omlaclne. l ja ih poznam On i do ·lovce -­k\are na'u mlade/. I'oznam na"t"vnika koji gura u ruke utenic1n,a lahu lekti~ tu, koja ih m<>/e •tmo io.;kvariti i u­propa liti. [>od vi dom umjetno ti na<:a dj n gu taju o tr<H, koji ih <lu'e,no usmr(uje. l rljav~tine sa dna /ivoh ne mogu od'gojno dJ ·10\·ali na mlade tl u­~ . 1-?ž ne. mo/e odgajati, ona za'Yada 1 truje. Isttna, Dobr.:>la i Ljepo'a gur­n~~c u. u poz.adinu . .J e li e onda ču­dttt S\ tm onim kandali ma ko i sc d'nc\no dogaclaju po na'im' školama? J~ im e ne čud'irn, dapače za me bi btlo pravo čudo, kad e ne bi do­gada! i!

y /~1 .te, da .vam vlogod kažem o ud~bcntctm~? Prtj~tlelju, vc je kod nas u r•tom ltlu. \11 ste O\ ih dana i­gurno č . ~1li pJ novinana ra/Jle gla-0\~c, k.OJl u_ e c.li;:al.i proti 'kol kim

udzbLntCltra. Zabnnutl rodi elji ~auču nad udbtnom voje d ·ece. čudu e P!~1ju:. Za .to moraju' naša djeca ra­bttr udzbentke, u kojima se na n 'bru­~alniji natin vriJedaJu na·e S\'et inje, tzno~e prave pravcatc l1ž1 i blastemije ! r kao d l e namJerno ide za tim iz­bacuju e iz naših ' kola dobri ud.lbe­nici, a r od 'idom neke central i1acije

U\'Ode , e kroz na kroz neznan tve­na djela. T mlade/ nal;a to guta. Ona _e "odgaja" ... - Paš <;am 0\ ih da­~a ČUO ll jednoj xkoli gO\'Oriti od Jedrwga na ta\'nika ela e amo na i•tini može graditi re na budućno t i pojedinaca i nar- da. A pratilica i ti­~e Je-t pra,·da !" l(ra na je to misao 1 ona je j .. tinila. \li treba preći k djelu!

t.? J \ladi [)rtj~ telju! Zar ćete klon u-t. a znam, ela \'am je te ko. rekada am i ja bio u tom v rtloO"u i znam

kako je. Bura bjesni, lom"ata i ru i itno i labo drYeće, a li ilan hrast

po no ~o. t j i i. pr ko i burantt i oluja­ma. tlm valovt propinju e i traho­vito udaraju u obalu, odno e itni pije~.k i ma~o kamenje, ru"i se krhka po\:~·t_na, all tvrda litica nepomično - tOJI 1 prko no bulji u utrobu mora .

Prijatelju, je li me hvaćale? Optimi ta t udite ! 'eu tra~ivo na­

prije?, )er u Va i ideali visoko po­-ta vl jent, a da bi ih valovi i kvareno­ga vrerrena mogli ru'i ti!

Budite hrast po red travne bu­re i morte l(ri ta neka \'a On clr7i urr· \ni i \lkim!

~ ibenik, 23. IX. 37. Peč

Po svijetu i\' AC JOt \l l Tl PROBILI 2ELJE7NI

OI RLC PRED GlJOi\'0.\L t aciona l 'stičkim i'e ama uspjelo j..: probiti že j zni obrambeni obruč pri Rit>a de Ila te u u stinom na­letu zapo e' i 17 n1 elja u ·prkos provalt: oblaka, koj:.. je ometala vojne operacije. Njiho\·o t apredovanje traje, dok j ~; 1 prija­teljsk i otpor svuda uzbtjen uz ogromne gubitke prot vt ika.

N \PRI DO\-Ai\'JE t\10:\lGOL Kil l I JAPAN !(l l l cETA. ,\\onho'ske čete, poja­čane japanskim odredima, napreduju u prav­cu uijan~, dok u japan ke čc·e, koje o~-1 iraju du/. željezničke lin je l jping- Han­ka u, zau e~e Cučujang i oda t'e m predovale 20 kilon•ean prema z:tp·tdu tigle u do ri ekc Ji u i. Posl.je žc,loiJe bori e z:t posjeli u kir' ke polož:ljc Ttčcn~ le ~ela Tung­

cijacio \'an~ i Bofang BROJNI PROC..E I U LC JI GR,\ -

0 . U Lenjingradu otpočeo je cio niz no­vih enzacionalnih suđenja protiv raznih trocktst.čhih grura Pti'O sut'el je , a, r' ero je o udom na , mrt o am o oba, op tužem h 7:1 abotai.u . O ud:t je izvr'cna. 1 a drugom sudenju udtt će e petnaestorici in.lin(ra i raanika, optužen ih zbog abo!Ji.e i trocki­sti čke djelatno lt.

300 tiJI J \0,\ 1-R \Nt\1(. \ Z \ Jf­DA OBJED. U francuskom grad t ću Pau aošao je jednoga d:tn:t u neku gostionicu gradanin Pierre Charpentier i ebo go­s tioničaru, da već tri dana nije ni ta jeo.

aclodao je, da Ima srećku drž..wne lutrije, kojom je pripravan platiti narui:-eno jdo, ako je gostioničar s lim pora?uman. Go-lioničaru se ahlio gladan čovjek te mu je

dao objed, a Sr<.'ćku je premio u svoju lis­nicu. ekoli~o dana kasnije ta je rećka doi ta i;rvučcna ·a dobitkom od 300 hilja­da franaka. csrcfni harpentier skupo je platio jecfan jedini objed !

v

Page 4: E A U GOT LJ.212.92.192.228/digitalizacija/novine/katolik_1937_39.pdfje bilo poznato, vto e zbiva lo iza kulisa - prognoza skori h na -i lni u dara, naprotiv iz razloga·, koje mo

tr . ~~·------------------------------- " K A T O L I K"

l' L 'l l Bl /HO i. lil l PPOD \j CR-l\ \ 1 N /Li\ l · JI\' L. Centralno VIj'{ ru­skih berboi111ka dob-ilo je dozvolu od o­' ;ct~kc 'lad.:, tla može posjcdo,·a 11 voj v l.:l . lile acri;c tu ~vrhu će biti prodani u ino ·cms'' u zlatni i ~rcbrni pred m ti fz crk.11.1. koJI su ukupno proc;cn;l'ni na 5-nul J lli .1 Julalja, ali i-c ;.J >-ad.t bili pro­tlant ~.11110 z:t (l i po mi l1juna rubalja.

Krizarske vijesti

PD ' Jll t l i>R LD \ ANJ\ ubotu 4 L\ po j clio je l\ B , o v a 13 u k o 1 1 e a brat l'ctroci D. h·ic.t.

OD IU ANL I' IH Rt.DBI Na ,\\l iu Oo­~pu bila je wlo lijcph i dobro spremljena križar·k;t manlll: 'aci j 1 u cdcii;ću, gdje JC go1·ono dr Ctcak. L' ncti;Liju 12 rujna bih je , 1·cčana pro · 1.1\ a krii.ll'~ko­g:t d.tna u l) o n j e 111 \l i h o l J e u za mje­sto i okolicu, gdje j' od okružja u O.tkovu bio prel' g Rudolf vcrcr, :1 od \ 1\B br.t t dr Protultpac. l aj dan je b1o knžar. k i l:m u ''o p r i 1 n i e 1 , gdje u bi l i gd a

prof .\l. 'tanko\'ić i dr icak. - g u-11 n u je na Ltmo"njoj pro !avi kr iž:tr. da­na bio prof Caov1c i IZ Zagreba g l;lzba J\ la lih 1\r iž.t r.t l C1 o r i č a n u je na 1<~­

mo'njoj prosl;wi kr iž tr. kog dana b.o kao iza. lan ik brat h·e Tubak01 ić. - • 1 . 1\\ a­r ij i p o d O k 1 e e m je b1o na pro ·lav} kril . d:tna br;tt (Jrgl( T-ran.: I· t1 dan 12. IX . ·u bile 1·eće kri/.ar~kc p r i rcdb~ u Za v i d o v illl i l e l J ću.

PI~ IPRL Alf· / A KRI / 1\R l l DA ' ZAG Rt B . Po pu no je izr:tdcn program z.1

,·eliki kr ižar k1 dan u l agrebtt, kako je o-bjelodanjen 11 .. 'edjelji' .' lznimno (-e • moći uvaži tt JOŠ neke prijave za popodnevnu h ižar ku molru, ali e tc prijave treba hit no do · taviti na \ KB. Na v. mi i pro­povijedat će olae Poglajen O. 1., a kr iža ri će recitirati li lurgijsku v. mbu. Dan pri­je, l. j . u ubo tu 2. l i l opada, uvcC:-e odi -9 bil će kri ža r·ko ,·eče na rad ios1:1mci

Zagreb . Program e posebno objelodanjuje . Križari iz pokraj ine, koj i kane doćf u Za­greb, neka dol aze na am d.tn prircd lx! uj u ro , a 11110 u iznim'nim lučaj cv ima mo­že doći dan prije. Iza lanici d ru"'lava mogu doći dan prije, ali e moraju javtl i na

KB najkasnije do 2 . rujna. Za njli1 će e premiti, kol iko bude moguće, priv:t ln i sla­

no i, inače spavanje na slami. - 1 a sam dan pro lave 3. l i lo pada _vi se kr iž~'l ri

sastaju u sati ujutro kod oo. J usovaca, tc polaze u tolnu crl·:vu . U Zboru je pri-redba u ll ati kao veli ki kr ižar ki zbor, a poslije podne u pola 5 i lo u Zboru kao križa r ka motra . Iza 1i e svi z.'ljedno polaze u Zagrebački Zbor. a prog ramu je niz recitaci ja i l. d ., glazba le govor gde !ankovi ć i dra Prolulipca. l opodne na lupaju dru•tva iz Zagreba i pokrajine.

če nici iz pokraj ine neka dodu a ncdjre lj ­rlOm karlom . J\1\edu!im možda će dobili 1 drug i popu l. Koj i nije u delegati na kon­feren cije, neka 11.e dol aze u ubotu uveče , već u nedjelju ujutro .

KRI/. R Kl CIJ L I D J EK. U Zagrebu je o nova n kr i'7..ar ki ocijalni oaL jek. Zadaća je tom od jeku, da vodi bri­

gu o bespo !enim l(rlžarJm'a i ~sred1uje kod nalaž nja rada. Za đake će taj od jek po­moći kod traienja in lrukcija, lana, hra­ne ita'. - vaki besposleni zagrebački Kri­žar e prijavlj uje kod Od jeka, a po lo­davci e mol , da za sva mj ta, koja imaju prazna, tra/e namj tcn i'ke od l(ri /a r kog Soc. od ·jeka, Zagre b, Palmoli'ćeva 3, te l. 7139. 17 pokraj ine Kri 'žari neka ne clolaz , kada u bez po la, u 7..agreb, a da ih soc. od jek nije pozvao, jer mještenja _ ne mogu lako prov ti . l ične oc. od jeke osnovat će l(rižar ka bral Iva u svim vc­ćim gradov ima. - moljavarno roditelje, koji trebaju in lru klorc, da e jave na krizarskt oc od jek.

Naši dopisi Ž man

I.I.J PRI 1jt.P Prilikom dijeljenja prve ve ~e l r itiC. ti

dobrt i hvalcvrijcd\1i na' župn ik v l č. don St mc 'l a r o n i ć pre poruči<> je ovogodW.. nj im prvopri česn i ci ma, da n 1.a borave t:-c-lo prwnati d ragoga pa itelja. Hvala dra-

gome Bogu, ova njegova preporuka nije os· la la neplodna 1 aši ovo~odi nj i prvopr i čcsn i ­ci se ·vake mlade nedjelje i povijedaju i primaju dragoga pasllelja tl voja ne-4 vina prsa.

1 ašc cio 1ma ova vjcr ·ka dh.1 ' lva : J ćeri Marij ine, Treći Red i Bratov trnu v. !(rl/a lc lako koro cUclo cio ČC! lo pr~ s tupa stolu Go pod njemu

Po ma/ral

Protiv bezbožnog komunizma

Papina enciklika "D ivini Red em ptoris" (t a ta,·o.k 19.)

D u ž no s ti li::ršćanske ržavc

P omaga t i r k\ i 73. Izložili ·mo do:ad, ča"tt:l Hra-

ćo , la lnu i odrcc.l cmt zadaću , koja uj edno odno: i i na nauku i na

ži,·otno dj lov,tnjc. rkva ju j pr im ila na e od l ri b, \ oga o · n i ,·ača i za­konoda\ ea, • nalogom da ljud l o drtt­... h o pro/mc 1\r"ćan ki m duh om le da u dana::;njc Hi Jem uzbije na lajanja J.·omu11i ta. Na . urac.lnj u oko lc z.ada­ć: po;, a li , mo -, e talcžc ljudi . l o tt toj , l\·ari treba da · udjel uje i kr"­(·an ka dr/ .... 1\a pomažu ć i rkvi na t m pod ru čj u , koja pomoć, ia ko će . e iz­raziti njoj -,·oj ·h·'-·ni m v,m j kim -red­· l\·ima, ni Je ipa k mo u ć , d'a ne će u pn·om redu kord tti dušama.

7 -l. lo9'a on i, ko j i u na vod t nl

d'ržm .1 , neka vc v je ·ile i na to janje ulože u l ), da p ri ječe , kako ncča na be;božn i čka zaraz .. a, koja prijeti pro­pa·ću . vakom ljudskom clru · tvtt. ne bi zah vat ila i njihove narod , kad medu ljud ima nema ,.i·e o p..,hnka nikakvom auktori tetu , a ko . e odstrani Božji a­uklori\ ct, niti •to vrij el i r.a kletva, a­ko nije položena u im živ ga Boga . f'oua radi č ini nam 1goclnim, ela

d'a ponov imo ono, •t o mo to lik\Q pu­ta i tolikom brižlji vo ću nagla ili o obito u .nciklici arita te hri ti : " . . . l ako m gu po t ja li kakv i po lov­ni odn ošaj i medu ljudima , koj u će nagu ima t i ugO\·nri , gcl j nema nik~­

kvoo-a jam tva savje ti , gd'je nema nt­kakve vjer u Bo9'a, nikakvoga t raha BožjeQ'čl ? l(ad . e nai m digne ,·aj te­melj, tada propada vak i ćudoredni zakon te n i· ta ne može pr i ječ it i . da . e po tepeno al i nu žno u propa t tro-a l narod'i, obi telji, država i sama

lj ud ka kul tura ." ( ncik lika Carita te Chri ti , . vibnja 1932.: rl . A. S ., v. XX IV., l 032., t r. 190.)

Briga za op će d'ob r o 75. O im toga javni upra\11ici tre­

ba d'a e o obito br inu oko t ga, da vojim gradanima provid' ona ži ,·otna

pomagala, bez kojih, ako oni budu, igurno je, da će tt·adati i sama dr-

7..ava, makar i nače ona bila ured na; da naime poglavib oč vima b i te l~i i mla­dićima pri krbi rada . Da to dr7..avni poglavar i po t ign u, treba d'a po jedni­k dobara pr i ile, da, radi opće kori-ti vih, preuzm u one terete, koje, a­

ko odbiju. n može bi t i igurno n i ljud' ko dru"tvo ni 1 t i ti po j d'nici .

o mj ere, koje ' u tu vrh u poduzeli cl'rža vni upravnic i, moraj u z..a i ta bit i takve, da e one uistinu ti ču oni h, koji obil uju blagom i imanj em te ih vagdano povećavaj u na te ku tetu

bližnjih.

Razb o rit a i t r i j zna u pra v a 76. j avna pa k uprava same drža­

žav , za koj u će jednom morati da od'o"ovara pr d Bogom i d ru t vom, tre­ba d'a je ta ko razbor iba. i t ri jezna, da je vi g radani uzmu ebi za pri mjer. Dand'ana , vi nego li ikada ran ije, pre te ~ ka ekonom ka kr iz..a, ko ja ti t i

- ~

S\ C na rod , lraži , da oni, koj i obiluj u golem im blagom, koje u tekli tru­dom i znojem tolikih ugradana , i­maj u u,·ij k pred oč i ma o pću kori t tc ela je, kolik mogu, najrevnije promi­č u. 1 elm t tkoder vi državn i u pravn ici ~)a k i niž ga red'a č inovnici ' 'jern o, ne­seb i čno i a\' je n o vr~c voju d'užno t, na l jedujuć i u lome pri mj er nilt !av­nih ljudi , koji e, po j ečanJ u na" ih očeva iii na·ern, nije u oti ma li , da ra-lom i t rud om po rade za kor i t i do­

bro domovine. izm jeni čnim po IO\'­nim odn o ima medu narodi ma čim pri­je t reba ukl oniti ,.e umj elne za prek• go. poda r. ke naravi, ko je u tu• i tamo nastal o obi to iz o.: je-'·aja mr/ n ;\ i ne­povj r nja , kad vi narod i ipak t.vo rt: jednu samu obitelj, koja c.lakako po­t ječe od Boga.

p Lt s t i t i l o b o d Lt e r k \' i 1 1. o i t tako drža v n i p g la \'ari

treba da doz\ ole rkvi , da bude lo­bodna. ela d .Boga po,·jerenu ;..ada ću n i na pa duša . ako h oće , Ul. voju pripomoć, da i ovim putem efektno izbave narode iz tra ~ n e o luj e na ih dana. potpun im pravom se u ov0 na e dbba po vim zemljama uprav lja topli po1.iv vim d uhovn im ilama . jer zlo, koje t reba pobijati, ako . e i pita, odakle pn ·otno na taj , tr ba r ći, da porrla,,it du zahvaća. Jz toga otrov­nog iz,·ora nekom ln nuždom proiz­laze zlokobne i bezbožn na i rano ti komtulizma. 1\\edu vim pak ilama, koj e odno e na pr mica nje vjere i u:cgajanje ću cloreda , bez umnje i t iče e ka tol i čka rkva. Ba" za to pa a-

moga l j ud koga roda traži, da e ne pra ,·c pote·koće d'jelovanju ) utj ecaj u

rkve. 7 . ko se pak dru kč ije radi.

tc e i ta vrha na toji po li ' i mo č i to go podar kim i pol i t ičk im red-tvima, izvan umnje je, da e nužno

upada u \TIO opa nu z..abl uclu . l ad e ,·jera i k l ju ču j e iz literat ur iz od1go­ja om ladine, iz morala ja\'TIOga života; kad e ruglu izvrgavaj u lužbenici ka­toLi čke Crkve i eti obred'i, zar ne p rom i ču z..a. de mateniolizma1 odakle vuku voj korj en načela i uredbe ko­munizma ? l u i t inu ni ka kva ljud'ska i­la, i najbolje oprem ljena, ni zemalj ke težnj , pa bile one najveće i na juzvi ­·eni je, ne mogu obuzdat i on razuzda­ne pokrete, koj i odatle proizlaze, to pretj rano hl pe za cPobri ma ovoga . mrt noga života.

79. 1 acl'amo e, da '·e , ipak o­ni , u č i j i m rukama je udb ina naro­ela, a ko , mo budu ima li pred očima prete ku o pa no t, ko joj u d1ana iz­vrgn ut i vi narod'i, za i ta danom ice e , ·j i vi e uvjerit i. da im je dužno t, d'a rkvu ne omehju u \T. n ju njezine z..adać . l to tim vi e, to ona, dok na toj i oko p t ign uća vječnoga bla­žen tva lj ud i. ujedno rad i, da l judima providi i . p oveća i pravo vremeni te blago tanje.

( vr· it će .)

Zivot Sibenik.a l IF DA1 P l · L . BI K PA. U

četvrta k, 30. l. mj. na blagdan v. Jeron ima na• preuzv. bi kup slavi voj imendan. l rc­peru ča e vjern icima na ih biskupija, d.1 lo­ga dana prika/u Bog u sv Misu i v. pn­če. ! , kao i o !_ala dobrJ djela Z<'l preuzvi­<;c noga ~vcča ra , eda bi i(a dragi Bog po zagovoru sv. jeronima jo dugo poživio i zadržao na kormil u naših bi ku pija. l · krc-11irn i vru ćim čestiikama viju vje rn fka i prijatclj.t pridružuje se i ur d~Ftlvo " 1 a­tolika" .

PRO l V l RIZAR. I DA A .

l(riiari i l( ri/a ri cc ibenika pro l avfć u ned jelju 26 l. mj . svoj i(ri/arsk i dan. Toga dana uj utro tt 6 i po .a li a lanak je vih č l anova l<aloli č' kih društava tt l a l. l omu, odak le sc ide u d'ol ačku /upsku crkvu v. !(rila, gdje C-c u 7 i po . ali biti sv. Nl! a i zajedni č ka v Prirc t 1 blago lov ;a-tave dol ačkog novoosnovanog i( ri/ar kog

Bral Iva l I. l O sn li je u l(al. Dom u erani S1 lanak vih mje nih ka to l ičk i h dru­

štava neko liko prigodnih govora . 5 sati rorodnc je u l al Domu sveča na aka-

demija uz ove cijene : l. mjJC. lo Di n 5, l l. mje lo Din 3, stajanje Din 2. a program u u d •a govora, alo-pjevanje, zborne de­

klamacije. i mboli čke vježbe, j dan lijepi rodoljubni komad, koj i daju Križarice, n i. ivom likom na kraju . 7a • vc čla nove i ' lanke udjclovanjc na pro !avi je . lrogo obavezno! !ali dobro do li ! Bog živi! -Oa1bor.

/. /\1 US l r ZA DRA SIM U L -SiCA. pro ' li utora k na drugu godi njicu m rli neza bora noga h rv a t skog znsl upni ka

dra s ime i<t i ća rl rval1 gracia ~tbcn ika pri­redili · u svečan z~du nic la l' pokoj po­kojnikove du' ' 7adušnicama rri ll tvov:t la je pokojnikova obitelj , hrv. n trodni za up­nik g. D. 'karica tc broj ni pokoj nikovi prijatelji i slovaoci.

PRIVRFMc I: ZA\ ' j ErF položile u 23. l. mj . č . . /\gnesa R e l ja n o vi ć i l-. . el ina B o r o v:t e, franje ke u Varo u.

1,\\ C:L TJ M " ZIV A Vl-J l'TL " javljam, da je nakann klanj lllj ll za lijedeći tjcd:1n (od 27 . IX . 3. X.): z a n a ega p r e u zv . b i s k upa, pri l i-

kom nje g ovog i mend a n a , d a g1 vcvi ' n ji još du g o p oživi l e kri

j e p i i j a č a , d a b u d e š t o b o J j ' p a , l i r v o m e s l a d u . - Don Ant. R naVl.

Z PO ' U il J !VANJ l-do br i lo je J\111t • lars•vo šum.t t od hilp d 1 d inara

I· O, l) : Sl (JA Ll . TA darov.1o jo don J- rane Ora ndov Din 20 mje lo ~ i.a lni e pri likom s nrl1 dra ~\ a rija i\'l a tuli fa. pr.wa harna z~ ltva ljujc.

Ul AG J V ZA D BI i\ ll~l Za dnjc nedjelj e ruj na 21\ . t. mj . bi 6e po obi raju u 'to l n o j c rkv i blngoslov za do bru mri l o~ i nje u 5 . popodne.

S\ l( L / .\ \A l DAJ\ l.) A ' Ia,·e e ponedjeljak ~7. t. mj . Bili u liječn i c· i loga ih lijc( nici časte kao voje za ' litn ke. \ 'n r o š k a župska crkva o im Bl. Dj vici ,\!anj i po većen a je i v. !(uzm i Damjanu

V. ,\l l liO\ JO Rli '\ DEO, za ti tni na~ega grnd 1 i bi ku pije !.tvi se u crkvi 2 l. mj . 1 o izvlllj b ·"e·ano t pro lavi C:e s u nedjelju 20. l. m. l oga dana biće

k a t e d r a l i u j u tro u 51 2 s ž u p ka Mi a. Zatim u 7, 9 . tihe sv. J\ li

l l veča n a 1'. Usa prcu zv. bi kupa . Popodne u za dobru mrt

Bl GDAN \' . JI R Nl l , za tit nik Dalmacije, !avi e u četvrtak 30. l. m u lolnoj crkvi . Red v. ~\i a j ovaj : jutro u 51 2 . župska v. •\i a. ~

7, i 9 s. tihe v. Mi e. U 11 s. pje,'an sv. Mi a. Popod'rie u 5 . blago lov sa Pr< velim.

PRV I P T J( ima ' l( rižarire jcdničku v. . Pričes l u cr\.;v i s L u e e u 61 z . ujutro. vcćer blago lov Pr velim u 7 . Za !(riža re i !(at. ,\t ževe bi će lt l o\' o j er k v j lt s bla lov a l re velim .

Ll l PAD I( A POB0 2. '0 r u p e l a k l. li !opada. crl\v i v. D o m i n i k a bi će ake večer i u 6 . ruzarij 1

blagO lov. Nedjeljom u 4 s. ruzarij, pr~

povij ed i blago lov. k a t e d r aJ, i i a' o l a č k o j žup koj crkv i v. Križa u 6 ruza rij i bh go lov. U a r o· k o j župsk crkvi u 61 ::! • ruzari j ' u o v o j e r k v va ke večeri u 6 . ruzar ij i blago lov.

G RE u Bludan na najo triji način od bio je nacr'l ngl ke kom i ije o podjeli Pal t ine . jednog! ' no je za klju ·eno, d.1 arapski vij et prek

ne avez i aku arad nju s Engleskom, · ko ona o tane pri lome, da treba proves nacrt o podjeli. I ongre je us tanov io, e pa lesl in ko pi tanje može da rije·i

mo na l ijcdećoj o novi: 1. Uktdanje ma dala Dru Iva 1 aroda; 2. zak lj učenje ugov·or o savezu izmedu Palestine i Velike Brit• nije ; 3. obu la a u elj ivanja 2id'ov:t i ukidanje 'ih izvanredni h mjera le u p lava pune slobode kretanja za ve ra

u Palesti ni. rapski svijet spreman je n mirn u nradnju 1 Zidovima, ako oni pov ku voje politi čke za htjeve u pogkdu P le liM i ako sc zadovolje, da u njoj ži kao prizna la ma njina. 1edutim Palesli mora da o lane arap ka zemlja i dužno je rapa pred vima mu li man kirn zemlj · ma, da e bore za laj voj ideaL

RAJ E\' Kl Z - L 1 " milio ner Ružić o udcn je na d ij e godine !rogo zatvora zalo, "'to je vi okim kamatama mn ge saraj ske trgov d'oveo do pro j ačk ga . lapa.

L 7 1 "T DNJ kod banaka i tedion ica porn li u za prvih o'am mje ci ove godi ne sko ro za jedn milijaro'u dinara .

proizvađa

jedino

ŠIBENIK

VLASNIK l ODGOVORNI URED N IK: DON ANTE RADIC -S/BENI)(, Ulica 11l. Nllwle Tavelit. JO'IJ. - T&sar. .JK..ACIC": ~O. B. 'Bili.J.ev'U.