E E N C OU R C I G L - Green Council

Green Council / Savjet za zelenu gradnju

Juni 2013, Sarajevo

Uspostava Ministarstva poljoprivrede, prehrane i rUralnog razvoja Bih i

drUgih strUktUra kao pUt ka ekonoMskoM napretkU Bih U procesU evropskih integracija

Uspostava Ministarstva poljoprivrede, prehrane i rUralnog razvoja Bih i

drUgih strUktUra kao pUt ka ekonoMskoM napretkU Bih U procesU evropskih integracija

GR

EEN COUN

CIL

www.green-council.org

2

zašto nam je potrebno državno ministarstvo ruralnog razvoja, poljoprivrede i prehrane

SADŽAJ

Lista skraćenica ...................................................................................................................................................... 3LISTA TABELA/GRAFIKONA ................................................................................................................................... 3Sažetak ................................................................................................................................................................... 51. Uvod.................................................................................................................................................................... 9

1.1. Metodologija .......................................................................................................................................................................................91.2. Pregled policy studije .....................................................................................................................................................................10

2. Policy problem ................................................................................................................................................. 112.1. Institucionalni i pravni okvir u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja u BiH ...........................................................112.2. Opće karakteristike stanja poljoprivrede u BiH i procesa evropskih integracija u ovoj oblasti ...........................142.3. Poljoprivredna politika u EU, standardi i programi podrške ............................................................................................19

2.3.1. Upravljačko tijelo ......................................................................................................................................................................202.3.2. IPARD Agencija ...........................................................................................................................................................................222.3.3. Šta očekivati nakon ulaska Republike Hrvatske u Evropsku uniju? .........................................................................23

2.4. Propuštene prilike i potencijalne mogućnosti .....................................................................................................................262.4.1. Napredovanje Hrvatske kroz proces pridruživanja........................................................................................................262.4.2. Finansiranje pred IPARD .........................................................................................................................................................282.4.3. IPARD program 2007-2013. ....................................................................................................................................................29

3. Rezultati istraživanja ....................................................................................................................................... 333. 1. Rezultati istraživanja – prikaz objedinjenih stavova ispitanika u istraživanju vezano za potrebu uspostavljanja Ministarstva poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja BiH ...........................................333.2. Stavovi EU na izostanak reformi u sektoru poljoprivrede..................................................................................................36

4. Policy opcije ..................................................................................................................................................... 39Policy opcija 1. Zadržavanje trenutačnog stanja – status quo .................................................................................................39Policy opcija 2. Uspostava Ministarstva za poljoprivredu, prehranu i ruralni razvoj BiH................................................39Policy opcija 3: Jačanje institucionalnih kapaciteta Ministarstva za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose tj. Sektora za poljoprivredu, prehranu, sumarstvo i ruralni razvoj ...........................................40Odabir policy opcije ................................................................................................................................................................................40

5. Preporuke ......................................................................................................................................................... 41Zaključak .............................................................................................................................................................. 43Bibliografija ......................................................................................................................................................... 44

Zakoni i podzakonski akti ......................................................................................................................................................................44Zvanični dokumenti EU ..........................................................................................................................................................................44Izvještaji i druge publikacije .................................................................................................................................................................44Web stranice ...............................................................................................................................................................................................45

DODACI ................................................................................................................................................................. 46Dodatak 1: Lista osoba s kojima su obavljeni intervjui ...............................................................................................................46Dodatak 2: Lista organizacija civilnog društva i donatora koji su popunili upitnik..........................................................46Dodatak 3: Lista osoba koje su učestvovale u konsultativnim sastancima .........................................................................46

3


LISTA SKRAćENICA

ASH Agencija za sigurnost hraneBD BiH Brčko distrikt Bosne i HercegovineCAP Common Agricultural Policy (Zajednička poljoprivredna politika Evropske unije)DEI BiH Direkcija za evropske integracije BiHDEU BiH Delegacija Evropske komisije u Bosni i Hercegovini EK Evropska komisijaEU Evropska unijaFBiH Federacija Bosne i HercegovineIPA Instrument pretpristupne pomoći (eng. Instrument for Preaccession Assistance) IPARD Instrument pretpristupne pomoći za ruralni razvoj (eng. Instrument for Preaccession Assistance for

Rural Development) FMPVS Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva MPSV RS Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske MVTEO Ministartsvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosaOCD Organizacija civilnog društvaPSP Proces stabilizacije i pridruživanjaRS Republika SrpskaSSP Sporazum o stabilizaciji i pridruživanjuUZZZB BiH Ured za zaštitu zdravlja bilja Bosne i HercegovineUzV Ured za veterinarstvoVM BiH Vijeće ministara Bosne i Hercegovine

LISTA TABELA/GRAFIKONA

Tabela 1 – Uvoz iz RH i izvoz u RH u periodu 2008-2010. godine

Tabela 2 – Upoređivanje vremenskih razdoblja u procesu pridruživanja za Hrvatsku i BiH od 2000. do 2013.

Grafikon 1 – Organizacijska struktura MVTEO sa naglaskom na strukture iz oblasti poljiprivrede i ruralnog razvoja

Grafikon 2 – Pregled podrške poljoprivrednim proizvođačima za period 2008-2010. po administrativnim nivoima u BiH

Grafikon 3 – Godišnja raspodjela CARDS sredstva za period 2001-2005.

Grafikon 4 – Kumulativno trošenje sredstava iz SAPARD & IPARD fondova 2007-2013.

Grafikon 5 – Pregled ulaganja međunarodnih donatora u sektor poljoprivrede i ruralnog razvoja u periodu 2007-2011. izražen u milionima eura

4


5


Bosna i Hercegovina nema jasno definiranu poljopri-vrednu politiku niti se sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja pristupa kao strateški bitnoj grani razvoja cjelo-kupne privrede. Trenutno se poljoprivredena politika vodi na nivou entiteta, ali su dometi i učinci te politike ograni-čeni. Domaći poljoprivrednici i domaća prozivodnja nisu dovoljno stimulisani niti zaštićeni obzirom da BiH nema razvijene mjere za zaštitu domaće proizvodnje od preko-mjernog uvoza određenih proizvoda, a za šta se ima legal-no uporište u CEFTA-i. Ovako stanja dovodi do nepovolj-nog polažaja domaćih poljoprivrednika na tržištu.

Općenito, sektor poljoprivrede i ruralnog razvoja u BiH karakteriziraju nedovoljni institucijski kapaciteti, preklapanje nadležnosti, nedefinirani lanci komunicira-nja i kontrole u skoro svim oblastima poljoprivrede, sla-ba komunikacija i koordinacija kao i dijeljenje informa-cija između različitih nivoa vlasti, neujednačeni sistemi poticaja na različitim administrativnim nivoima koji nisu dovoljni i koji nisu usklađeni sa poljoprivrednom politikom Evropske unije.

Donošenje važnih strateških poljoprivrednih i ruralnih odluka otežano je zbog nedostatka osnovnih informacija o sektoru, kvalitetnog prikupljanja i obrade podataka o poljoprivredi te izostanka pouzdane statistike kao i sa-radnje entitetskih statističkih agencija. Ove informacije su neophodne poljoprivrednicima da plasiraju adekvat-no svoj proizvod, ali isto tako, nedostak ovih informacija ne stimulira strane investitore za pokretanje razvojnih projekata u BiH.

Dodatno, zbog neuspostavljanja IPARD struktura (IPARD platne agencije i Upravljačkog tijela i donoše-nja Strategije za ruralni razvoj BiH) Bosna i Hercego-vina nije do sada bila u mogućnosti da koristi IPARD 2007-2013. nepovratna sredstva za poljoprivredu i ruralni razvoj koja idu direktno poljoprivrednicima. Ako donosioci odluka u Bosni i Hercegovini uskoro ne uspostave spomenute strukture, Bosna i Herecgovina neće biti u prilici da koristi ta sredstva za planirani pe-riod 2014-2020. godine. Pored toga, usljed kašnjenja u provođenju mjera i aktivnosti na ublažavanju poslje-dica ulaska Republike Hrvatske u Evropsku uniju, Bo-sna i Herecgovina je dovela u pitanje izvoz proizvoda biljnog i životinjskog porijekla nakon ulaska Hrvatske u EU i time direktno ugrozila položaj poljoprivrednika i privrednika iz BiH na inozemnim tržištima i cjelokupni ekonomski napredak države.

Provođenje reformi na putu evropskih integracija u sektoru poljorpivrede i ruralnog razvoja odvija se jako sporo. Primjera radi, u prvih 12 godina od uspostav-ljanja procesa stabilizacije i pridruživanja, Bosna i Hercegovina je ostvarila napredak koji je ekvivalent napretku Republike Hrvatske za prvih 12 mjeseci.

Sve ovo gore navedeno predstavlja veliku kočnicu bržem razvoju i napretku domaćeg poljoprivrednog sektora i upravo se ovo zaostajanje najviše odražava na ekonomsku situaciju građana BiH.

Istraživanje je pokazalo da rješenje problema opće neusklađenosti i nepostojanja koordinacije u implementaciji

sAžetAk

6


poljoprivredne politike u Bosni i Hercegovini, svakako treba tražiti u jačanju institucionalnoga ustroja i nadležnosti državne razine. Bitno je naglasiti da značajno mjesto u takvom institucionalnom ustroju i dalje bi imala entitetska i kantonalna nadležna tijela, ali ovaj put kao dio jasno definirane politike u kojoj su mjere međusobno usklađene i koordinirane. Sektor za poljoprivredu, prehranu, šumarstvo i ruralni razvoj u okviru Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa ne može da odgovori zahtjevnim uvjetima na uređenju poljoprivredne politike i koordinacije.

Uspostava ovog ministarstva bi garantirala najsigur-nije i trajne promjene. Naime, funkcionalan pravni i institucionalni okvir koji je usaglašen sa EU standardi-ma i najboljim praksama i koji podrazumijeva usku sa-radnju državnih, entiteskih i nižih institucija u sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja, osigurala bi jednakost poljoprivredne politike u cijeloj državi te i omogućila efikasnije upravljanje. Jedna dodirna tačka na državnoj razini između EU i BiH bi pojednostavila komunikaciju i spriječila dupliranja. Ministarstvo poljoprivrede, prehra-ne i ruralnog razvoja BiH ne znači prijenos nadležnosti, njegova uspostava samo pruža odgovarajuću struktu-ru za malu zemlju sa malim ali rascjepkanim tržištem i privredom uz i dalje jako prisustvo entitetskih ministar-stava. Dodatno, sva finansijska i druga sredstva koja su do sada utrošena i koji će se i dalje trošiti na uspostavu sistema koordinacije koji se pokazao neučinkovitim, mogu se bolje plasirati na uspostavu funkcionalnog mi-nistarstva sa jasnim nadležnostima.

Ipak, zbog nepostojanja političke volje u Republici Srp-skoj za uspostavom dodatnih ministarstava na državnom nivou, nije vjerovatno da će u skorijem vremenu doći do uspostavljanja Ministarstva poljoprivrede, prehrane i ru-ralnog razvoja BiH. Zbog toga, treba se raditi na jačanju kapaciteta Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, tj. Sektora za poljoprivredu, prehranu, šumarstvo

i ruralni razvoj ali sa jasnom vizijom da se tom rješenju pri-stupa kao isključivom prijelaznom rješenju uz zadržavanje krajnjeg cilja upostave Ministarstva poljoprivrede, prehra-ne i ruralnog razvoja BiH

U tom smislu, preporuke za unaprjeđenje situacije u sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja su sljedeće:

• Osnovati jedinstveno Ministarstvo poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja BiH, sa nadležnosti-ma za kreiranje, razvoj i koordinaciju agrarnih/po-ljoprivrednih politika i za postavljanje strateških ciljeva poljoprivrede i ruralnog razvitka BiH, kre-iranje mjera strukturnih poljoprivrednih politika, tržišno-cjenovnih, carinskih i vanjskotrgovinskih mjera, zemljišnih, poreznih i mjera podrške za po-ljoprivredu u skladu sa EU standardima, te druge dogovorene nadležnosti u vezi s poljoprivredom, veterinarstvom, zdravljem bilja, sigurnosti hrane, šumarstvom, vodoprivredom i ruralnim razvojem.

• Precizirati ulogu koju Sektor za poljoprivredu, prehra-nu, šumarstvo i ruralni razvoj u okrviru MVTEO treba da ima u okviru poljoprivredne politike i jačati njego-ve kadrovske i stručne kapacitete s ciljem preuzima-nja aktivnije koordinacione uloge sa jasnim koordina-cionim mehanizmima i planom komunikacije.

• Jačati kapacitete u svim relevantnim državnim i entitetskim institucijama, posebno analitičkih spo-sobnosti, te jačati koordinaciju i saradnju u cilju djelotvornijeg i efikasnijeg provođenja aktivnosti i izbjegavanja preklapanja u nadležnostima i aktiv-nostima.

• U potpunosti implementirati Zakon o poljoprivredi, prehrani i ruralnom razvoju Bosne i Hercegovine u smislu realizacije ciljeva i mjera politike poljoprivre-de, prehrane i ruralnog razvoja u BiH, uvažavajući nadležnosti na svim nivoima vlasti u sektoru poljo-privrede, prehrane i ruralnog razvoja.

7


• Hitno izraditi strategiju ruralnog razvoja za BiH kao prioritet i uvjet budućeg korištenja programiranja IPA 2 sredstava iz komponente 5.

• Hitno donošenje odluke o formiranju neophodnih IPARD struktura koje podrazumijevaju formiranje upravljačkog tijela, IPARD agencije za plaćanje. (Pri-jedlog rješenja IPARD struktura pripremljen od strane IPA 2008 projekta SAPIC.)

• Podržati rad Ureda za harmonizaciju i koordinaciju plaćanja u poljoprivredi, ishrani i ruralnom razvoju stavljanjem istog u punu funkciju sa planiranim ka-pacitetima, te preuzimanje njegove uloge buduće IPARD agencije za plaćanje.

• Uskladiti zakonodavstva i donijeti podzakonske akte posebno u oblastima veterinarstva, sigurno-sti hrane i zaštite zdravlja bilja, te jačati institucije odgovorne za poljoprivredu, prehranu i ruralni ra-zvoj, jasne strukture kontrole, inspekcija, sistema akreditacionih laboratorija uz formoranje odgovor-nog centralnog tijela koje garantira poštivanje svih standarda i kvaliteta.

• Uskladiti mjere ruralnog razvoja, poticaje i sistem podrške u poljoprivredi BiH u skladu sa Zajednič-kom poljoprivrednom politikom EU (CAP).

• U potpunosti uspostaviti Poljoprivredni tržišni in-formacioni servis BiH te jačati i dalje kapacitete za prikupljanje statističkih podataka i analizu politika u oblasti poljoprivrede u cilju boljeg strateškog pla-niranja na državnom nivou.

• Tražiti od DEU BiH da ostane dosljedan svojim prvobitnim stavovima i preporukama i obezbijedi konzistentnost preporuka u kojem se smjeru reformski procesi trebaju kretati.

• Osigurati okruženje u kojem OCD koje djeluju i rade u sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja mogu

biti neovisne i oslobođene od ikakvih političkih sta-vova te biti isključivo predstavnici struke.

• Uključiti predstavnike civilnog društva, naročito stručnjake iz BiH, u procese kreiranja javnih politika u oblasti poljoprivrede.

• Raditi na izgradnji kapaciteta, ulaganja u formalnu i neformalnu edukaciju posredničkh tijela (savjeto-davnih službi, razvojnih agencija, udruženja, zadru-ga, formalnih i neformalnih institucija za edukaciju i sl.) i krajnjih korisnika za buduće pripreme i pisanja projekata u skladu sa EU zahtjevima

• Ubrzati aktivnosti na realizaciji SSP-a i ispunjava-nju prioriteta Evropskog partnerstva i preuzimanju acquis-a u skladu s planom preuzimanjа acquis-a.

• Implementirati preostale aktivnosti iz “Akcionog plana za prevazilaženje posljedica pristupanja Republike Hrvatske Evropskoj uniji” kako bi se ubrzao izvoz u RH.

8


9


Cilj ovog dokumenta jeste iniciranje rasprave o potre-bi uspostavljanja centralnih struktura u sektoru poljo-privrede i ruralnog razvoja, prije svega Ministarstva za poljoprivredu, prehranu i ruralni razvoj Bosne i Herce-govine (BiH)1 i drugih neophodnih struktura u procesu evropskih integracija poput IPARD struktura.2

Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine je na 28. sjednici Zastupničkog doma, održanoj 29. aprila 2008. i na 17. sjednici Doma naroda, održanoj 15. maja 2008. godine usvojila Zakon o poljoprivredi, prehrani i ruralnom razvoju Bosne i Hercegovine. Usvajanjem ovog zakona, BiH se približila ispunjavanju uvjeta iz Evropskog partnerstva koji glasi: “Ojačati administrativni kapacitet na državnom nivou u pogledu poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja, kako bi se učinkovito koordinirala implementacija politika razvoja tržišta i ruralnog razvoja u cijeloj zemlji. Raditi na uspostavi Ministarstva poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja na državnom nivou sa dovoljnim resursima za provođenje svojih zadataka.”3

1 Kada se govori o ruralnom razvoju, najčešće se ovo pitanje veže is-ključivo za poljoprivredu, dok je ruralni razvoj mnogo širi termin koji, pored poljoprivrede, uključuje i infrastrukturu, obrazovanje, turizam, zdravlje, okoliš i mnogo više, te za krajnji cilj ima poboljšanje kvali-teta života u ruralnim zajednicama. Nažalost, BiH nema jasnu viziju razvoja ruralnih zajednica niti strategiju ruralnog razvoja na držav-nom nivou.

2 IPARD strukture podrazumijavaju uspostavljene i funkcionalne struk-ture koje svaka država u procesu pristupanja Evropskoj uniji treba imati kako bi se kvalificirala za povlačenje sredstava iz IPARD fondova.

3 Prioritet (EP3.KP.083)

Pitanje uspostavljanja Ministarstva za poljoprivredu, prehranu i ruralni razvoj na državnom nivou bilo je uvr-šteno u prijedlog ustavnih izmjena 2006. godine. Naime, u okviru predloženog “Aprilskog/travanjskog paketa ustavnih reformi” iz 2006. godine, pored postojećih de-vet ministarstava na državnom nivou, govorilo se i us-postavljanju još dva od kojih je jedno bilo Ministarstvo za poljoprivredu, prehranu i ruralni razvoj BiH. Međutim, u konačnici, ovaj paket ustavnih izmjena nije dobio po-trebnu većinu za usvajanje.4 Sada, u situaciji kad Republi-ka Hrvatska (RH) ulazi u Evropsku uniju (EU) i kada se već osjete posljedice nespremnosti države da odgovori či-njenici da će na svojim granicama uskoro za susjeda ima-ti Uniju, te kada je ekonomska kriza u BiH sve prisutnija, ovo pitanje se postavlja kao jedno od posebnog značaja za poljoprivrednike, ali i za cjelokupno društvo i sve gra-đane BiH i ekonomski napredak cijele države.

1.1. Metodologija

Istraživanje na temu: Uspostava Ministarstva poljoprivre-de, prehrane i ruralnog razvoja BiH i drugih struktura kao put ka ekonomskom napretku BiH u procesu evropskih integraci-ja je rađeno u periodu februar-maj 2013. i korišteni su, kako primarni, tako i sekundarni izvori informacija. Na samom početku prikupljeni su i analizirani dokumenti i postojeći

4 Predstavnici RS su podržali ovaj paket izmjena i tada bili spremni da glasaju, između ostalog i za uspostavljanje Ministarstva poljoprivre-de, prehrane i ruralnog razvoja BiH. Nedostajo je jedan glas iz FBiH.

1. Uvod

10


izvještaji, studije i ostali materijali vezani za sektor poljopri-vrede i ruralnog razvoja. Informacije i znanja koja su dobi-jena u ovoj fazi dali su ulazne informacije za terensko istra-živanje. Prilikom terenskog istraživanja održani su intervjui sa relevantnim predstavnicima institucija iz oblasti poljo-privrede i ruralnog razvoja, sa parlamentarnim zastupnici-ma, donatorima i organizacijama civilnog društva (OCD) s namjerom da se dobiju njihovi stavovi o trenutačnom sta-nju u sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja, izazovima u funkcioniranju ovog sektora, načinima za prevazilaženje tih izazova i njihove procjene o (ne)potrebnosti uspostave Ministarstva poljoprivrde, prehrane i ruralnog razvoja BiH.5

Pored toga, istraživački tim je pripremio polustruktuirani upitnik i uputio ga nekim OCD i donatorima na ispunjava-nje. Upitnik je poslan na ukupno 33 adrese a tačan spisak OCD i donatora koji su popunili upitnik se nalazi u Dodat-ku 2.

Nakon završetka ove faze istraživanja održani su konsultativni sastanci u 5 bosanskohercegovačkih gradova (Mostar, Foča, Banja Luka, Brčko i Zenica)6

gdje su lokalnim OCD, poljoprivrednicima, privrednici-ma i predstavnicima relevantnih institucija prezentirani preliminarni rezultati istraživanja, testirane preporuke i saslušani stavovi i mišljenja o ponuđenim policy op-cijama za unapređenje i funkcionalniji ustroj sektora poljoprivrede i ruralnog razvoja. Svi izneseni stavovi i mišljenja su objedinjeni u analizi koja slijedi.

1.2. Pregled policy studije

Ovaj dokument je podijeljen u 6 dijelova: prvi dio daje kratak uvod i namjeru kojom se vodila ova studija, u drugom dijelu je prezentiran policy problem sa osvrtom na institucionalni i pravni okvir u sektoru poljoprivrede 5 Lista osoba s kojima su obavljeni intervjui se nalazi u Dodatku 1.6 Lista osoba koje su učestvovale na konsultaivnim sastancima se na-

lazi u Dodatku 3.

i ruralnog razvoja, opće karakteristike ovog sektora te spremnost BiH za ulazak RH u EU kao i poljoprivredna politika EU, standardi i strukture. U trećem dijelu su prezentirani rezultati istraživanja sa posebnim osvrtom na poređenje uspješnosti povlačenja nepovratnih sred-stava EU od strane RH i BiH. Isto tako, u ovom dijelu su prezentirani stavovi ispitanika o (ne)potrebi uspostave Ministarstva poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja BiH i neka osnovna zapažanja vezano za stavove EU i OCD vezano se sektor poljoprivrede i ruralnog razvoja. U čevrtom dijelu prezentirane su policy opcije sa krat-kim osvrtom na njihove prednosti i ograničenja dok su preporuke prezentirane u petom dijelu studije. Konač-no, šesti dio studije sadrži opće zaključke.

11


U ovom dijelu dat je osvrt na trenutne izazove u sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja u smislu institucionalnog i pravnog okvira, saradnje nadležnih institucija te načina kako se to odražava na proces evropskih integracija sa posebnim naglaskom na pitanje spremnosti BiH za ulazak RH u EU. Također, ovdje će se dati kratak osvrt na poljoprivrednu politiku EU, standarde i neophodne strukture.

2.1. Institucionalni i pravni okvir u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja u BiH

BiH je, po ustavnom uređenju, suverena država s de-centraliziranom političkom i administrativnom struktu-rom. Izrazito kompleksno i specifično ustavno uređenje karakterizira se kroz postojanje dva entiteta: Federacije BiH (F BiH) i Republike Srpske (RS), te Brčko distrikta BiH (BD BiH), kao posebne administrativne jedinice. Dodat-no, F BiH je adminstrativno podijeljena na 10 kantona. Ustavni sistem BiH se sastoji od ukupno 13 ustava (BiH, F BiH, RS, i 10 kantona) dok je organizacija vlasti u Brč-ko distriktu uređena Statutom. Ovako složena državna struktura u velikoj mjeri se odražava i na pitanje nadlež-nosti u sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja u BiH.

Naime, institucionalni okvir u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja je uređen na način da je većina nad-ležnosti u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja na entitetima i BD. Tako su na nivou entiteta za upravljanje sektorom poljoprivrede i ruralnog razvoja ključna dva

ministarstva i to: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske (MPSV RS), Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (FMPVS), a u BD BiH je Odjel za poljoprivredu, šumar-stvo i vodoprivredu. Sitaucija je dodatno usložnjena na nivou FBiH gdje svih 10 kantona imaju uspostavljene nadležne uprave za pitanja poljoprivrede, veterinar-stva, šumarstva i vodoprivrede.

Na državnom nivou nadležnost u oblasti poljoprivre-de i ruralnog razvoj povjerena je Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa (MVTEO) i ona je defini-rana članom 9. Zakona o ministarstvima i drugim tije-lima uprave BiH.7 MVTEO BiH je zaduženo za saradnju sa EU i drugim međunarodnim organizacijama relevan-tnim za sektor poljoprivrede, ishrane i ruralnog razvoja, za međunarodnu poljoprivrednu trgovinu, stvaranje je-dinstvenog ekonomskog tržišta, opću legislativu, mje-re granične kontrole i inspekcijskog nadzora u oblasti veterinarstva, identifikaciju životinja kao i za harmoni-zaciju politika enititskih tijela i vlasti sa politikama na međunarodnom planu. U tom smislu, u okviru MVTEO BiH formiran je Sektor za poljoprivredu, prehranu, šu-marstvo i ruralni razvoj.

U okviru MVTEO-a se nalaze upravne organizacije i to: Ured za veterinarstvo BiH (UzV BiH) i Uprava BiH za zaštitu zdravlja bilja (UZZZB BiH) koje imaju svoje nadležnosti u pogledu zdravlja i njege životinja, odnosno zdravlja bilja. 7 Zakon o ministarstvima i drugim tijelima uprave BiH, Službeni gla-

snik BiH br. 5/03, 42/03, 26/04, 42/04, 45/06, 88/07, 35/09, 59/09 i 103/09.

2. Policy problem

12


Ove upravne organizacije odgovaraju direktno ministru, a Sektor poljoprivrede, ishrane, šumarstva i ruralnog ra-zvoja je nadležan za koordinaciju ovih upravnih jedinica. Dodatno, u okviru MVTEO se nalazi i Ured za harmonizaci-ju i koordinaciju sistema plaćanja u poljoprivredi, ishrani i ruralnom razvoju koji, između ostalog, ima nadležnost da razvija pravni okvir za uspostavu i razvoj institucionalnih struktura za podršku u provođenju mjera politike i privla-čenja sredstava EU i sredstava iz drugih međunarodnih fondova i da uspostavlja jedinstvene prakse i procedure odobravanja, izvršenja i računovodstvenih transakcija u sektoru poljoprivrede, ishrane i ruralnog razvoja, koje će biti primijenjene u entitetima i BD. Pored toga, nadležnost nad pitanjima sigurnosti hrane na nivou BiH ima Aencija za sigurnost hrane BiH (AzSH BiH). AzSH BiH je samostalna upravna organizacija pod ingerencijom Vijeća ministara BiH (VM BiH), a sa MVTEO BiH sarađuje u poslovima veza-nim za oblast ishrane.

Kad se ima na umu ovako složeno administrativno ure-đenje i podjela nadležnosti iz oblasti poljoprivrede po različitim nivoima, zatim upravne jedinice koje MTVEO treba koordinirati, usmjeravati i nadzirati sasvim je razu-mljivo postaviti pitanje koliko je taj sektor zaista u stanju da sa svojim kapacitetima (čiji ljudski resursi su u posljed-nje dvije godine smanjeni)8 koordinira entitetske politike, planove sa međunarodnim te dvije upravne organizacije sa kompleksnim aktivnostima i obavezama, posebno uzi-majući u obzir kontekst obaveza BiH u pristupanju EU.9

8 Ovaj sektor trenutno zapošljava svega 25 osoba i mnoge strukovne oblasti iz sektora poljoprivrede i ruralnog razvoja nisu pokrivene.

9 Koordinacija je dodatno usložena i usporena osnivanjem Ministarstva za ekonomske odnose u RS koje predstavlja pandan Direkciji za evrop-ske integracije (DEI) na entitetskom nivou i preko koga teče cjelokupna komunikacija kad je riječ o pitanjima koja se tiču EU integracija. Sasvim razumljivo, u tom ministarstvu nisu zaposleni stručnjaci za svaku pojedi-nu tematsku oblast pa tako ni za poljoprivredu i ruralni razvoj i ne mogu odmah reagirati i dati svoje mišljenje o traženoj temi, već traže dodatne konsultacije sa nadležnim tijelima te to dodatno usporava, i ovako već spor i slabo koordiniran, način rada.

Kad je u pitanju ostvarivanje koordinacije upravnih oragnizacija od strane Sektora poljoprivrede, ishrane, šumarstva i ruralnog razvoja (u kojem trenutno u posto-ji samo jedno radno mjesto za koordinaciju rada UZZB, UZV i ASH), neminovno se nameće zaključak da u ovom slučaju koordinacija ne može biti uspješna i treba je una-prijediti. Dalje, postavlja se pitanje hijerarhijskog ustro-ja u okviru ministarstva i upravih jedinica kojima Sektor treba koordinirati, tj. mogućnosti koordinacije upravnih jedinica kojima rukovode direktori, od strane Sektora (dr-žavnog službenika) kojim rukovodi pomoćnik ministra. Tu nastaju izazovi za vršenje koordinacije, ostvarivanje kvalitetne, brze i učinkovite komunikacije. Zbog toga se jasno pokazalo da Sektor poljoprivrede, ishrane, šumar-stva i ruralnog razvoja sa postojećim kapacitetima nije u mogućnosti izvršavati zakonom predviđene dužnosti. U nastavku slijedi organigram MVTEO sa naglaskom na strukture iz oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja.

13


Pokazalo se također da u sistemu sigurnosti hrane postoje problemi institucionalne saradnje, kako verti-kalno tako i horizontalano. Delegacija EU u BiH (DEU u BiH) već duži niz godina zahtijeva uspostavljanje jasnog lanca komandiranja u sistemu kontrole hrane i stočne hrane u zemlji po principu “od njive do stola” te defini-ranja jasne nadležnosti institucija u mreži hrane, kao jednog od preduvjeta za izvoz proizvoda životinjskog porijekla, ali ovo pitanje još uvijek nije riješeno i ne zna se kada će biti. Primjer tzv. higijenskog paketa10 za čije usvajanje je trebalo više od dvije godine jasno ilustrira postojanje nejasnoća u oblasti službenih kontrola proi-zvoda biljnog i životinjskog porijekla, te pitanja ko je za 10 “Higijenski paket” predstavlja set Uredbi EU kojima se daju osnovne

smjernice u oblasti sigurnosti hrane, a proizvođačima okvir kako proizvoditi hranu sigurnu za zdravlje potrošača, a nadležnim tije-lima u oblasti sigurnosti hrane instrukcije kako kontrolirati cjeloku-pan proces.

šta zadužen i nedovoljne koordinacije i saradnje izme-đu državnih i entitetskih institucija.11

S druge strane, u Sektoru poljoprivrede, ishrane, šumar-stva i ruralnog razvoja postoje primjeri dobre prakse poput onih koji se tiču ispunjavanja međunarodnih obaveza BiH kada je u pitanju zaključivanje bilateralnih sporazu-ma pri čemu entiteti i sve nadležne institucije na vrijeme

11 Koliko je čitava procedura komplicirana govori i sljedeći podatak: Propise koje su prethodno pripremili Agencija za sigurnost hrane BiH i Ured za veterinarstvo BiH iz oblasti službene kontrole hrane (“Higijenski paket”) odnosno pravni okvir za uspostavu službenog lanca kontrole hrane je najprije morao odobriti Upravni odbor Agencije, koji se sastoji od tri predstavnika nadležnih institucija BiH, devet predstavnika nadležnih institucija entiteta i Brčko distrikta BiH, kao i tri člana koje na osnovu posebnih propisa imenuje Vijeće ministara BiH. Danka Savić, Pripreme BiH za ulazak Hrvatske u EU, Evropski istraživački centar, Sarajevo. (Za vrijeme pisanja ovog rada, dokumenti koji još nisu objavljeni koriste se uz saglasnost Evrop-skog istraživačkog centra.)

Grafikon 1. Organizacijska struktura MVTEO sa naglaskom na strukture iz oblasti poljiprivrede i ruralnog razvoja.

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa

Agencija za sigurnost hrane

Uprava za zaštitu bilja

Ured za veterinarstvo

Ured za harmonizacijui koordinaciju

Sektor za vanjskotrgovinsku

politiku i strana ulaganja

Sektor za međunarodne

trgovinske odnose

Sektor za carinsku politiku i

tarife

Sektor za ekonomski

razvoj i poduzetništvo

Sektor za prave i opće

poslove

Sektor za poljoprivredu,

šumarstvo i ruralni razvoj

Inspektorat

Sektor za prirodne resurse,

energetiku i zaštitu okoliša

Odjel za međunarodne odnose i koordinaciju

projekata

Državni službenik za koordinaciju upravnih

jedinica

Odjel za analizu politike, monitoring,

evaluaciju i informiranje

Odjel za koordinaciju politike, poljoprivrede,

ishrane i ruralnog razvoja

Odjel za koordinaciju registrara platnih

sistema, inspekcijskih i savjetodavnih usluga

Ured ministra

Ured zamjenikaministra

Uredsekretara

14


dostavljaju tražene informacije i svoja očitovanja odno-sno mišljenja (koja su gotovo uvijek pozitivna) na pri-jedloge teksta ugovora. Isto tako, pozitivno se ocjenjuje saradnja u okviru Radne grupe za evropske integracije odnosno Pododbora za poljoprivredu i ribarstvo.

Kad je u pitanju pravni okvir, Zakon o poljoprivredi, ishrani i ruralnom razvoju BiH12 je okvirni zakon i uređuje osnovne ciljeve, principe i mehanizme za razvoj politika i strategija, strukturu i nadležnosti na svim nivoima vlasti, njihove uloge i veze, mehanizme monitoringa i evaluacije, te upravni inspekcijski nadzor. Ovaj Zakon, također, treba olakšati napredak u procesu evropskih integracija i usklađivanja sektora, te pripremne faze za predpristupnu pomoć. Ipak, zakon ne predviđa nikakve mehanizme kontrole niti posljedice za nadležne organe koji ne ispunjavaju svoje obaveze. Nadalje, Strategija za ruralni razvoj na državnom nivou trenutno je u procesu izrade. Pripremljene su sektorske analize za 5 oblasti koje će služiti kao osnova za izradu strategije.13 Pregovori su u toku oko toga je li ona samo okvirna i hoće li imati jedan akcioni plan za implementaciju Strategije, kako će se ona vršiti – preko entiteta koji će sami razviti svoje akcione planove ili će kako je zakonom definirano, strategija predstavljati zajedničku platformu za cijelu državu dok će entiteti u skladu sa strategijom razviti operativne planove. Izrada Strategije ruralnog razvoja i izrada IPARD struktura i IPARD programa na osnovu

12 Službeni glasnik BiH, br. 50/0813 Ove analize su urađene u okviru projekta: Priprema IPARD sektor-

skih analiza u BiH, 2011-2012 Projekat je implementiran u okviru programa IPA 2009, a vrijednost istog iznosi 500.000 EUR. Ključni ko-risnici projekta su MVTEO BiH, FMPVŠ. MPŠV RS, OPŠV BD. Zadatak projekta je bio analiziranje trenutne situacije u ruralnim područima, odnosno da se izvrši dubinska analizu sektora mesa, mlijeka, žitari-ca, povrća, voća, vina i diverzifikacije ruralne ekonomije. Na završnoj konferenciji koja je održana 02. jula, 2012.godine, prezentovani su finalni Izvještaji analiza sektora: žitarica, mesa i mlijeka, voća i povr-ća, vina i diverzifikacije ruralnih aktivnosti.

tog strateškog plana bili su cilj već nekoliko projekata finansiranih iz EU IPA fondova.14

No nedostatak političke volje za usvajanjem doku-menta na državnom nivou je doprinio da projekti ne ostvare svoje ciljeve i da BiH ostane uskraćena za stra-teški dokument na osnovu kojeg se vrši programiranje IPARD-a i tako ne iskoristi dostupna sredstva iz IPARD fondova. U RS ova strategija postoji dok je na nivou F BiH proces izrade operativnog plana ruralnog razvoja u toku. Uvjet pristupa programiranju IPA 2 sredstava za 2014-2020. za BiH izme]u ostalog jeste dogovor o izradi sveobuhvatne višegodišnje državne strategije ruralnog razvoja i formiranje IPARD struktura te implementacija IPA mjera ruralnog razvoja u skladu sa državnom stra-tegijom, Programom ruralnog razvoja, u skladu sa IPA zahtjevima.

2.2. Opće karakteristike stanja poljoprivrede u BiH i procesa evropskih integracija u ovoj oblasti

Stanje u poljoprivrednom sektoru u BiH karakterizira različito pravno reguliranje određenih oblasti, zakonska preklapanja, ograničeni kapaciteti i kanali za komuni-kaciju, nepostojanje jasne vizije te izostanak potreb-nih reformi. Na državnom nivou ne postoji definirana poljoprivredna politika u pravom smislu te riječi, iako poglavlje II Zakona o poljoprivredi, definire okvirne ci-ljeve i mjere politike poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja, te njihove nosioce. Trenutno se poljoprivredna politika vodi na naivou entiteta ali su dometi i učinci te politike ograničeni.

14 Podrška implementaciji preporuka Funkcionalnog pregleda u sektoru poljoprivrede (SESMARD), 2006-2008. (finansiran iz CRDS sredstava u iznosu od 1 milion eura), IPA 2007. Jačanje kapaciteta za programiranje ruralnog razvoja (3P-BHRD) 2009-2011. u iznosu od 2,2 miliona eura.

15


Domaći poljoprivrednici i domaća prozivodnja nisu dovoljno stimulirani niti zaštićeni s obzirom da BiH nema razvijene mjere za zaštitu domaće proizvodnje od prekomjernog uvoza određenih proizvoda, a za šta se ima pravno uporište u CEFTA-i.15 Naime, iako Spora-zum CEFTA-e i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) s EU predviđaju određene mogućnosti za zaštitu domaće proizvodnje u slučajevima kada dolazi do na-rušavanja domaćega tržišta do sada nisu poduzimane mjere naše zemlje u tom pravcu. Rezultat takve pasiv-ne politike jeste nemogućnost prodaje domaćih proi-zvoda na našem tržištu po cijenama koje odgovaraju specifičnosti domaće proizvodnje, osobito nedovoljnu tehnološku razvijenost i nedostatne poticaje domaćoj proizvodnji.16

Stepen liberalizacije uvoza je bez presedana u našem okruženju, što se vidi iz činjenice da u okviru asocijacije CEFTA jedino BiH ima nultu carinsku stopu za sve pro-izvode dok ostale države imaju dogovorene koncesije 15 CEFTA je Sporazum o slobodnoj trgovini Centralne Evrope koji su

u decembru 1992. godine potpisale tadašnja Čehoslovačka, Ma-đarska i Poljska. CEFTA-i su 1996. godine pristupile Slovenija, 1997. Rumunija, 1999. Bugarska, 2003. Hrvatska te 2006. Makedonija. Osnovni ciljevi CEFTA-e su: usklađivanje razvoja ekonomskih od-nosa, osiguranje istovjetnog trgovinskog tretmana te uklanjanje trgovinskih prepreka između država potpisnica. Također, CEFTA je djelovala kao jedna od pripremnih aktivnosti država potpisnica na putu ka punopravnom članstvu u EU. Tako su država potpisnice kao uvjete pristupanja CEFTA-i postavili: potpisan Ugovor o pridruživa-nju sa EU, članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) i pri-stanak svih članica CEFTA-e. Stupanjem u članstvo u Evropskoj uniji 2004. godine Češka, Mađarska, Poljska, Slovačka i Slovenija povukle su se iz CEFTA-e. Članice su ostale Bugarska, Rumunija, Hrvatska i Makedonija Od 1. maja 2007. članice CEFTA-e su: Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska (članstvo u CEFTA-i Hrvatskoj prestaje 24 sata prije ulaska u EU), Makedonija, Moldavija, Srbija i Kosovo (UNMIK).

Više o ovome na: http://www.dei.gov.ba/dokumenti/?id=455316 Više o ovome: “Poljoprivreda i ruralni razvoj u BiH – Preporuke civil-

nog društva za brži put prema EU”; dostupno na: http://gradjaniza-europu.ba/sites/default/files/poljoprivreda_i_ruralni_razvoj_final-ne_preporuke_gradjana_za_europu.pdf

za proizvode od posebnog interesa za njih. Pored toga, BiH je ušla u ove aranžmane potpuno nepripremljenih institucija kojima se mogu uspostaviti recipročne van-carinske mjere, te osigurati izvoz naših proizvoda na zahtjevna tržišta poput EU. MVTO i Vijeće ministara BiH nemaju razvijene mjere za zaštitu domaće proizvodnje od prekomjernog uvoza određenih proizvoda, a za šta se ima legalno uporište u CEFTA-i. Ovakva pozicija naše zemlje u vanjskotrgovinskoj razmjeni nije u interesu Bo-sne i Hercegovine, a posebno njene poljoprivrede.17

Donošenje važnih strateških poljoprivrednih i rural-nih odluka otežano je zbog nedostatka osnovnih infor-macija o sektoru, kvalitetnog prikupljanja i obrade po-dataka o poljoprivredi te izostanka pouzdane statistike kao i saradnje entitetskih statističkih agencija. Naime, u BiH još uvijek nije usvojena informaciona strategija za poljoprivredu, kao ni zakon o poljoprivrednom popisu. Ovako nejasno i neuređeno stanje u sektoru poljopri-vrede i ruralnog razvoja ne privlači strane investitore i nove poslovne ideje s obzirom da nemaju potrebne informacije i sigurnost u slučaju investiranja u sektor poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Ove činjenice također, otežavaju i proces ulaska u Svjetsku trgovinsku organizaciju (World Trade Organi-zation – WTO) i kasnije pregovore sa EU u vezi sa po-glavljem poljoprivrede. Pretpostavka je da će se neke informacije moći prikupiti, barem djelimično, popisom stanovništva, planiranim za oktobar 2013. godine.18

17 Ibid.18 Zbog problema sa podacima osnovan je Odbor za koordinaciju po-

dataka o poljoprivredi kako bi se stvorio sistem za pružanje tačnih i standardizovanih statističkih podataka o poljoprivredi i tržištu, koji omogućava samo ograničenu analizu u poređenju sa prethodnom godinom.

16


Ovdje treba napomenuti da je EU putem projekta IPA 2007. “Jačanje i harmonizacija BiH informacionog siste-ma u sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja” pružala tehničku podršku BiH sa ciljem unapređenja prikupljanja ažuriranih i pouzdanih podataka iz ruralne ekonomije i poljoprivrednog sektora zasnovanih na metodologiji koja je standardizirana i usklađena sa EU, a koja će se ra-zviti tokom implementacije pilot projekta za prikupljanje podataka o poljoprivrednoj proizvodnji, ekonomskim performansama na farmama i dostupnost tačnih poda-taka i uzimanja uzoraka. U okviru ovog projekta izrađeni su različiti strateški dokumenti i analize koji nikad nisu usvojeni zbog nedostatka političke volje.

Ono što dodatno otežava implementaciju određenih reformskih procesa u sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja jeste činjenica da procesi i projekti koji u svrhu uređenja sistema u određenoj oblasti pa tako i u poljopri-vredi i ruralnom razvoju zahtijevaju dijeljenje i prijenos podataka u jedan zajednički registar ne nailaze na odo-bravanje u RS-u. Naime, Vlada RS je donijela Instrukciju institucijama Republike Srpske u pogledu pripreme i re-alizacije IKT projekata u kojoj se između ostalog kaže da: ”Realizacija projekata koji imaju za cilj pristup bazama ili prenos baza podataka pod ingerencijom organa i institu-cija RS na nivo Vijeća ministara BiH (VM BiH) ili koje insti-tucije izvan ustavno-pravnih okvira RS, a bez preciznog definisanja vlasništva, nadležnosti, prava i politika pristu-pa, predstavlja u suštini pokušaj rušenja ustavno-prav-nog poretka odnosno prenos nadležnosti.”19

Kad su u pitanju izdvajanja za poticaje poljoprivred-nicima, Izvještaj o napretku za BiH 2012.20 navodi da su 19 Instrukcija institucijama Republike Srpske u pogledu pripreme i

realizacije IKT projekata, Agencija za informaciono društvo, Vlada RS, 2013.; dostupno na: http://www.aidrs.org/wp-content//files/Instrukcija_institucijama_Republike_Srpske_u_pogledu_pripre-me_i_realizacije_IKT_projekata.pdf

20 Radni dokument osoblja Komisije, Izvještaj o napretku za BiH za 2012.; dostupno na: http://www.dei.gov.ba/dei/media_servis/vijesti/?id=10835

entitetski budžeti za poljoprivredu i ruralni razvoj i dalje mali, poticaji za poljoprivrednike uglavnom u vidu pro-izvoda i da nisu usklađeni sa acquis-om. Analizirajući dodjelu poticaja stiče se dojam da se oni najčešće kori-ste za održavanje socijalnog mira u zemlji, odnosno, ne-maju neku stratešku viziju na osnovu koje se odlučuje koje će se oblasti, na kojem geografskom području, na koji vremenski period i u kolikom obimu poticati. Vrlo često su odluke o dodjeljivanju poticaja za određenu proizvodnju ostavljene na diskrecionu ocjenu malom broju ljudi.

Ovakvi višestruki sistemi poticaja i različit ambijent kreiraju nepovoljan i vrlo često nepravedan položaj po-ljoprivrednika u BiH. Ovo je posebno vidljivo i frustrira-juće u entitetskim pograničnim poljoprivrenim oblasti-ma. Međutim, iako postoje višestruki sistemi poticaja na različitim administrativnim nivoima u BiH, Izvještaj iz oblasti poljoprivrede za BiH za 2010. godinu navodi da je budžetska podrška poljoprivrednim proizvođačima je-dini oblik iz seta mjera poljoprivredne politike koji funk-cionira u punom smislu u BiH. Drugi oblici kroz koje je

EU je finansirala projekt LPIS (Land Parcel Identifica-tion System) iz IPA 2009. Ovim sistemom identifikacije zemljišnih parcela se određuje lokacija i omogućava fizičko mjerenje zemljišnih parcela, kao i održavanje jedinstvene serije oznaka za zemljišne parcele. LPIS evidentira tipove sistema proizvodnje, korištena pod-ručja i osigurava osnovu za procjenu rizika koji je po-vezan sa plaćanjima. Jedan od ciljeva LPIS-a je da spri-ječi dupla plaćanja koja se mogu desiti za istu parcelu. Međutim, ovaj projekt je obustavljen od strane DEU u BiH s obzirom da nije postojao dogovor oko procesa prijenosa i pohranjivanja podataka i zbog toga sada BiH gubi mogućnost uspostavljanja ovog važnog in-formacionog sistema.

17


moguće pružiti podršku poljoprivrednicima u BiH, svedeni su na minimum ili uopće ne postoje. Ovo se posebno odnosi na tzv. nebudžetsku podršku koja se implementira kombinacijom mjera zaštite i intervencija na tržištu. Na zaštitu domaće proizvodnje u klasičnom obliku ne može se računati, dok su tržišna uređenost i mjere intervencija na tržištu nešto što u BiH nije nikada ni zaživjelo. Imajući u vidu spomenute činjenice, krea-tori politika nastoje nadomjestiti ove nedostatke kroz povećanje podrške putem budžeta. Stoga, ne čudi po-zitivan trend povećanja budžetskih izdataka na račun podrške domaćoj poljoprivrednoj proizvodnji posljed-njih godina.

Ukupna izdvajanja za poljoprivredu u 2010. godini iznosila su nešto više od 165,6 miliona KM, što pred-stavlja povećanje od oko 7 miliona KM, odnosno 4,5%, u odnosu na budžet iz 2009. godine.22

21 Ibid.22 Izvještaj iz oblasti poljoprivrede za BiH za 2010. godinu, Ministarstvo vanj-

ske trgovine i ekonomskih odnosa, maj 2011.; dostupan na http://www.mvteo.gov.ba/izvjestaji_publikacije/izvjestaji/BOS%20Izvjestaj%20iz%20oblasti%20poljoprivrede%20za%20BiH%20za%202010.%20godinu.pdf

U analiziranom periodu, u ukupnoj podršci poljopri-vredi BiH u gotovo istom omjeru učestvovala su oba en-titeta (FBiH i RS), za razliku od prethodnih godina kada to nije bio slučaj. To je rezultat, kako većeg izdvajanja za poljoprivredu u FBiH, tako i većeg izdvajanja na kan-tonalnim nivima, ali i posljedica zbira podrške na ova dva nivoa što u prethodnim izvještajima nije bio slučaj. Najmanji obim u apsolutnom iznosu je sa nivoa BD BiH, što je i razumljivo s obzirom na veličinu teritorije Distrik-ta. Ako bi se u obzir uzimali neki drugi odnosi, posebno iznos podrške prema hektaru dostupnog obradivog ze-mljišta, situacija bi bila potpuno obrnuta. Najveći obim podrške bi imali proizvođači u BD BiH, zatim u FBiH, a na kraju bi došli proizvođači u RS-u.23

Usljed različitih razloga, a prvenstveno zbog toga što se sektoru poljoprivrede ne pristupa kao strateškoj grani privrede, učešće poljoprivrede u bruto nacional-nom prihodu BiH je smanjeno u posljednjih dvanaestak godina sa oko 14% na oko 8%, što je rezultat njene stagnacije u odnosu na druge privredne grane u ko-

23 Ibid.

Grafikon 2. Pregled podrške poljoprivrednim proizvođačima za period 2008-2010. po administrativnim nivoima u BiH 21

18


jima se bilježi određeni napredak.24 BiH je od 2010. počela proces uspostave harmoniziranih Registara poljoprivrednih gazdinstava i klijenata (RPG, RK). Na-kon realizacije nabavke opreme za potrebe testiranja i pokretanja pilot projekta u FBiH (općine Hadzići i Ki-seljak) i RS (općina Gradiška) nastavljena je registracija poljoprivrednih gazdinstava i klijenata u 2010. godini što je u FBiH rezultiralo sa 34 587 podnijetih zahtjeva u 79 općina.25 No, ovo su tek prvi početni koraci u ovoj oblasti s obzirom da Izvještaj o napretku 2012. navodi da sistemi zemljišnih registara i dalje nisu usklađeni, a upravljanje zemljištem treba poboljšati.

Izvještaj o napretku 2012. navodi i dodatne nedosta-ke u sektoru poljprivrede i ruralnog razvoja gdje se iz-među ostalog kaže:

“Veća koordinacija između države i entiteta u približa-vanju acquis-u u oblastima higijene i nadzora nad hra-nom i dalje je od ključne važnosti. Ovlasti državnog Ure-da za veterinarstvo nisu dovoljne da bi Ured djelovao kao centralni nadležni organ. Državno zakonodavstvo nije usvojeno niti se implementira na entitetskom ni-vou. i dalje postoji preklapanje nadležnosti između sek-tora veterinarstva i sigurnosti hrane. Državni laboratoriji nisu dalje napredovali kako bi dobili akreditacije i uspo-stavili efikasne sisteme kontrole kvaliteta. Inspektorima i nosiocima prehrambene djelatnosti potrebna je daljnja obuka o posebnim zahtjevima EU vezanim za higijenu.

24 Podaci preuzeti sa: “Poljoprivreda i ruralni razvoj u BiH – preporu-ke za brži put prema EU”, Građani za Europu, 2011.; dostupno na: http://gradjanizaeuropu.ba/sites/default/files/poljoprivreda_i_ru-ralni_razvoj_finalne_preporuke_gradjana_za_europu.pdf

25 Izvještaj iz oblasti poljoprivrede za Bosnu i Hercegovinu za 2010., Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, maj 2011.; dostupno na http://www.mvteo.gov.ba/izvjestaji_publikacije/izvje-staji/BOS%20Izvjestaj%20iz%20oblasti%20poljoprivrede%20za%20BiH%20za%202010.%20godinu.pdf

Odsustvo napretka je negativno utjecalo na trgovinu poljoprivrednim proizvodima, posebno sa EU.”26

Dalje, neusklađenost mjera poljoprivredne politike u Bosni i Hercegovini na svim nivoima je najveći izvor problema i izostanka stranih ulaganja u ovaj sektor. Naime, dok se s jedne strane na državom nivou potpisuju međunarodni ugovori, kojima se smanjuje ili u potpunosti ukida carinska zaštita za određene proizvode, na entiteskim nivoima se izdvajaju sredstva za poticaje upravo za te iste proizvode. Međutim, zbog nedostatka sredstava u proračunima i često visokih subvencija za proizvodne iz uvoza, dolazi se u situaciju da efekti navedenih mjera budu ispod očekivanja. Pored toga, sredstva entitetskih proračuna se utroše za poticaj proizvodnji a često su nedovoljna za izgradnju prerađivačkih kapaciteta, zbog čega su poljoprivredni proizvođači prinuđeni prodavati svoje proizvode u trenutku zasićenja tržišta istim proizvodima iz uvoza po tržišnim cijenama, bez mogućnosti njihove zaštite.

Sve gore navedeno onemogućava ozbiljno bavljenje sektorom poljoprivrede i ruralnog razvoja i zbog toga, sektor poljoprivrede i ruralnog razvoja veoma zaostaje u procesu pridruživanja EU kada govorimo o usklađi-vanju zakona sa pravnom stečevinom EU, procedura i traženih struktura koje će implementirati razvojne po-litike u ovom sekoru u skladu sa zahtjevima Evropske unije. Nedostatak institucijskih kapaciteta za razvoj, koordinaciju i monitoring poljoprivrednih politika i le-gislative, velika je kočnica bržem razvoju i napretku do-maćeg poljoprivrednog sektora i upravo se zaostajanje ovog sektora najviše odražava na ekonomsku situaciju građana BiH.

26 Radni dokument osoblja Komisije, Izvještaj o napretku za BiH za 2012. godinu; dostupno na: http://www.dei.gov.ba/dei/media_ser-vis/vijesti/?id=10835

19


(70%), ukoliko se pridržavaju pravila u vezi okoliša i kva-liteta proizvoda.29

U cilju pristupanja Evropskoj uniji, države moraju usvojiti i učinkovito implementirati pravnu stečevinu EU, koja se odnosi na cijelo tijelo evropskog prava.30 Po-glavlje 11 Pravne stečevine EU sadrži Zajedničku poljo-privrednu politiku CAP-a, koja regulira evropsko tržište za poljoprivredne proizvode.31

Skoro sve komponente CAP-a zahtijevaju jake državne poljoprivredne institucije i mehanizme koordinacije. EU za-htjeva od svih zemlja potencijalnih kandidatkinja usagla-šenost politika i izgradnju institucija u skladu sa CAP-om.

Konkretno, u slučaju BiH, kako bi se nastavilo sa pri-druživanjem EU, morat će se primijeniti CAP, a u toj pri-mjeni, Evropska unije je naročito istakla:

• razvoj jednolike administrativne strukture; • prikupljanje informacija; • administracija poticaja; • sigurnost hrane; • veterinarsku i fitosanitarnu politiku (zdravlje bilja); • ruralni razvoj.

Uprkos umjerenom napretku, EU je ocijenila da je na-por Bosne i Hercegovine na primjeni CAP-a ograničen slabom koordinacijom i mehanizmima primjene.32

29 Ostali dio sredstava se troši za ruralni razvoj (20%) i podršku tržištu (10%). Evropska Komisija, Zajednička poljoprivredna politika i po-ljoprivreda u Evropi – Česta pitanja, http://ec.europa.eu/agricultu-re/faq/index_en.htm#2 (pristupljeno 5. juna 2013. godine)

30 Evropsko vijeće, Santa Maria da Feira Evropsko vijeće 19-20. juni 2000.: Zaključci Predsjedništva, 16 (2000). Dostupno na: http://www.europarl.europa.eu/summits/fei1_en.htm.

31 Emil Erjavec i Dragi Dimitrievski, EU Common Agricultural Policy and Accession Tasks for Western Balkan’s Countries, u WESTERN BALKAN AGRICULTURE AND EUROPEAN INTEGRATION 1, 2. Dostupno na http://www.agroedu.net/basic/publication/English.pdf#page=6.

32 EU Standards for Regulation of Agriculture, December 2012.

2.3. Poljoprivredna politika u EU, standardi i programi podrške

Poljoprivreda je uvijek bila jedna od značajnijih po-litika EU i zbog toga je podignuta na nivo Zajednice odnosno postoji Zajednička poljoprivredna/agrarna politika EU (Common Agricultural Policy - CAP) kojom su postavljeni standardi za učešće u zajedničkom po-ljoprivrednom tržištu svih članica. Od njenog usvaja-nja, jedinstveno tržište i smanjenje tehničkih prepreka u trgovini su značajno utjecali na porast trgovine pre-hrambenim proizvodima u Evropi.27 Politike koje se tiču koordinacije, usklađivanja i konkurentnosti su uvijek bile prioritizirane od strane donosioca politika u EU. To slikovito ilustrira i činjenica da zakonodavstvo EU u oblasti poljoprivrede zauzima preko 50% ukupnog za-konodavstva. Također, jasan pokazatelj važnosti ovog sektora na nivou EU jesu i izdvajanja EU za sektor poljo-privrede. Naime, gotovo 35%28 svog budžeta EU izdva-ja upravo za oblast poljoprivrede i ruralnog razvoja. CAP ima dva stuba, koji su formulirani od strane EU i implementirani od strane država članica. Prvi stub se odnosi na poljoprivredna tržišta i proizvodne poticaje. Drugi stub se odnosi na održivi ruralni razvoj putem in-frastrukturalnih i okolišnih unapređenja. Prvi stub se u potpunosti finansira iz budžeta EU, dok se drugi stub fi-nansira iz budžeta EU i država članica. Najviše sredstava ide na direktnu podršku prihodima za poljoprivrednike

27 Bruno Henry de Frahan i Mark Vancauteren, Harmonisation of food regulations and trade in the Single Market: evidence from disaggre-gated data, 33 EUROPEAN REVIEW OF AGRICULTURAL ECONOMICS, 337, 337-360 (2006).

28 U 70-im godinama 20. st. ovaj iznos je bio još veći i ukupni iznos finan-siranja poljopivrednih politika iznosio je oko 70% ukupnog budžeta EU. Ovo smanjenje je uzrokovano ekspanzijom drugih nadležnosti EU ali i reformama štednje koju su omogućile da EU od 2004. primi dodatnih 12 članica. Više o ovome na http://europa.eu/pol/agr/in-dex_en.htm

20


Kako bi olakšala proces uspostave i korištenja sredsta-va EU pruža podršku državama na putu evropskih inte-gracija kroz IPARD program,33 primjenjiv za zemlje koje nisu članice Unije putem Okvirnog sporazuma, Sektor-skog sporazuma i Višegodišnjeg finansijskog sporazuma kojima se Komisija pravno obavezuje da će datim država-ma isplaćivati sredstva. IPARD je pretpristupni program EU za razdoblje 2007-2013. te IPA 2 za period 2014-2020. Sastavni je dio IPA-e (Instrument pretpristupne pomo-ći, eng. Instrument for Preaccession Assistance) odnosno njegova V. komponenta Ruralni razvoj. Glavni cilj IPARD programa je unapređenje poljoprivrednog sektora uz pomoć konkurentnosti poljoprivrednih proizvoda, a ima tri prioriteta:

1. Poboljšanje tržišne efikasnosti i implementacije EU standarda.

2. Pripremne aktivnosti za implementaciju poljopri-vredno-okolišnih mjera i LEADER-a (program koji omogućava da se u pojedinim regijama ili mikroregi-jama, bez obzira na postojeće administrativne grani-ce, stvaraju i sufinansiraju projekti koji uključuju što više interesnih motiva onih koji žive na tom prostoru.

3. Razvoj ruralne ekonomije.34

33 IPARD je zasnovan na Uredbi Savjeta 1085/2006. i Uredbi Komisije 718/2007.

34 Više o ovome na http://www.apprrr.hr/ipard-31.aspx

S ciljem osiguranja dosljednosti kod realizacije pret-pristupne pomoći za poljoprivredu i ruralni razvoj, te jednak tretman država, Komisija je usvojila standar-dni tekst Sektorskog sporazuma. On detaljno definira sistem upravljanja i kontrole.35 Usvojeni model Sek-torskog sporazuma je ustupljen vlastima BiH tokom posjete predstavnika DG AGRI u aprilu 2009. godine. Kako bi mogla započeti realizaciju IPARD-a, pod pret-postavkom da će isti principi pravnog okvira za realiza-ciju IPARD-a važiti i za novi finansijski okvir EU za pe-riod 2014-2020., BiH bi tako trebala zaključiti Sektorski sporazum sa Evropskom komisijom i ispuniti njegove zahtjeve. Sektorski sporazum definira da se operativna struktura za IPARD mora sastojati od Upravljačkog tijela i IPARD agencije. Također, za pristup IPARD programu neohodno je usvajanje Strategije za ruralni razvoj koja predstavlja viziju razvoja cijele države sa jasnim priori-tetima i ciljevima razvoja te mjerama koje je potrebno poduzeti da bi se osigurao ravnomjeran, pravičan i tran-sparentan razvoj na cijeloj teritoriji države.

Komisija povjerava upravljanje IPARD programom si-stemu upravljanja i kontrole koji je namjenski određen za IPARD u državi korisnici, pritom zadržavajući sveuku-pnu konačnu odgovornost za opće izvršenje budžeta. Nacionalni službenik za ovjeravanje (NAO) snosi uku-pnu odgovornost za finansijsko upravljanje sredstvima EU u državi koja ih koristi i odgovoran je za zakonitost i regularnost transakcija.

2.3.1. Upravljačko tijelo

Upravljačko tijelo je obično dio strukture državnog ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede i ru-ralnog razvoja i u njegovom se sastavu nalazi oko 10 osoba. Ovo tijelo ima sljedeće funkcije:

35 Naknadni sporazumi su zaključeni sa Hrvatskom, Bivšom Jugoslo-venskom Republikom Makedonijom i Turskom.

Primjena CAP-a zahtijeva od država da uspostve od-govarajuću i funkcionalnu administrativnu strukturu na državnoj razini. Učinkovita i brza apsorpcija podrš-ke EU zahtijeva adekvatnu institucionalnu sposob-nost. Štoviše, daljnje jačanje institucija neophodno je za potpunu primjenu CAP-a te nedostatak potrebnih institucionalnih kapaciteta može izazvati izravne ne-gativne posljedice za poljoprivrednike. (EU Standardi za regulaciju poljoprivrede)

21


• sačinjavanje IPARD programa,• praćenje i ocjenu realizacije programa,• promoviranje,• izvještavanje • i koordinaciju.

Osnovne funkcije Upravljačkog tijela su izrada IPARD programa i praćenje programa i ove funkcije se ne mogu delegirati. Kao dio struktura, predviđen je i Odbor za praćenje IPARD-a36 koji igra značajnu ulogu u koncipi-ranju i realizaciji programa. Odbor za praćenje se mora uvjeriti u djelotvornost i kvalitet realizacije IPARD progra-ma analizirajući pritom rezultate IPARD programa, naro-čito postizanje zadanih ciljeva u pogledu različitih mjera i toka korištenja finansijskih izdvajanja za te mjere, kao i izdvajanja za podmjere tih mjera. Upravljačko tijelo je dužno osigurati da sve relevantne informacije o napret-ku mjera i podmjera budu dostupne Odboru za praćenje. Odbor sačinjavaju predstavnici relevantnih organa vlasti i tijela, kao i odgovarajućih privrednih, socijalnih i partne-ra iz oblasti zašite životne sredine.37

Sektorski sporazum podrazumijeva obavezno postoja-nje jednog IPARD programa i jednog Odbor za praćenje.

Ukupna odgovornost za funkciju promoviranja bi trebala biti na centralnom nivou, bez delegiranja, kako bi se osigurala dosljednost distribuiranih informacija u svim administrativnim jedinicama i na svim nivoima. Međutim, mogli bi se delegirati određeni elementi realizacije aktivnosti promovisanja.

Kad je u pitanju funkcija izvještavanja, tu se radi o osiguranju da se o realizaciji programa i napretku poje-dinačnih projekata i mjera izvještava na način koji omo-gućava efektivnu i efikasnu realizaciju mjera, korište-njem adekvatnih sistema informiranja i komunikacije.

36 član 61Sektorskog sporazuma37 član 61.3 Sektorskog sporazuma

U slučaju da se smatra da se delegiranjem pojedinih zadataka prikupljanja podataka i sačinjavanja izvještaja može osigurati funkcionalniji sistem, onda se te funkci-je i mogu delegirati. Međutim, ukupna odgovornost za završni izvještaj zadržava se na centralnom nivou.

U skladu sa Sektorskim sporazumom, neke funkcije ocjene se mogu delegirati. Ipak, iskustva pokazuju da ovo i nije najbolji pristup. U slučaju delegiranja određe-nog dijela zadatka, Upravljačko tijelo i dalje zadržava potpunu odgovornost za efikasnost i ispravnost uprav-ljanja i realizacije ovih zadataka. Znači, mogu se preni-jeti određeni zadaci ali ne i odgovornosti.

22


2.3.2. IPARD Agencija

IPARD agencija38 je glavno tijelo koje je zaduženo za sljedeće funkcije:• realizacije i • plaćanja.

Osim funkcija realizacije, ona je direktno odgovorna za izbor aktivnosti i dijeli sa Upravljačkim tijelom funkciju promoviranja. U okviru funkcija plaćanja, ona je zadužena za odobravanje i kontrolu obaveza, odobravanje i kontro-lu isplata (ovu funkciju u određenoj mjeri može obavljati i Nacionalni fond),39 izvršenje plaćanja, te računovodstvo za obaveze i plaćanja (zajedno sa Nacionalnim fondom).

Što se tiče funkcije promoviranja ona je direktna od-govornost IPARD agencije, ali načini realizacije se mogu razlikovati, uključujući i delegiranje određenim podi-zvođačima.

Funkcija izbora podrazumijeva provjeru aktivnosti u skladu sa kriterijima, mehanizmima i pravilima koji se pri-mjenjuju na IPARD program, u skladu sa relevantnim EU i domaćim pravilima. Kriterije izbora kod uspostavljanja za program odobrava Komisija, kako bi se odredile aktivnosti IPARD-a koje najbolje odgovaraju potrebama države koje su definirane u programu. U tu svrhu, o ocjeni (bodovima) koji se dodjeljuju ovim kriterijima odlučuje Upravljačko ti-jelo nakon konsultacije sa Odborom za praćenje IPARD-a i Evropskom komisijom. Funkcija mora i dalje ostati odgo-vornost IPARD agencije i ne može se delegirati.

Izvršavanje funkcije plaćanja podrazumijeva izdava-nje instrukcija bankarima i operativne strukture da se odobreni iznos isplati. Računovodstvo za obaveze i pla-ćanja zajednički obavljaju IPARD agencija i Nacionalni

38 Funcije i nadležnosti IPARD agencije opisane su u članu 14. Sektor-skog sporazuma, te u Dodatku 1.

39 Finansiranje projekata iz IPARD sredstava odvija se uz sufinansira-nje koje treba osigurati država uplaćivanjem u Nacionalni fond. Taj omjer finansiranja iznosi 50% prema 50%.

fond. To podrazumijeva evidentiranje svih obaveza i plaćanja u posebnu računovodstvenu evidenciju za rashode IPARD-a i pripremu periodičnih pregleda po-trošnje, uključujući izjave o rashodima za Evropsku ko-misiju.40 Obje ove funkcije su centralne funkcije IPARD agencije i ne mogu se delegirati.

Odobravanje i kontrola obaveza41 i plaćanja podrazu-mijeva proces utvrđivanja da su zahtjevi za odobrava-nje projekata i naknadni iznosi koji se isplaćuju podno-siocu u skladu sa Okvirnim i Sektorskim sporazumom i da su kvalificirani za traženu pomoć EU.42

Osim, i uporedo sa navedenim funkcijama, IPARD agencija na centralnom nivou će tako morati: obavljati prateće radnje u cilju analize napretka projekata koji su u realizaciji, izvještavati o napretku mjera koje se rea-liziraju na bazi indikatora, osigurati informiranje o ne-pravilnostima i da NAO, Nacionalni fond i Upravljačko tijelo dobijaju sve informacije koje su im potrebne za obavljanje njihovih zadataka.

40 Član A.2.c Dodatka I Sektorskog sporazuma.41 Ove dvije funkcije tijesno su povezane i obuhvataju administrativnu

i terensku kontrolu. Kontrole moraju biti izvršene prije odobravanja projekta, prije svake isplate po ugovoru (član 20 Sektorskog spora-zuma) i naknadno (ex-post) u periodu do pet godina od momenta završnog plaćanja po projektu (član 21 Sektorskog sporazuma) i mogu obuhvatati provjere koje prethode izboru projekta, ponov-no mjerenje, provjere količine i kvaliteta isporučene robe ili usluga, provjere koje prethode plaćanju, provjere koje slijede nakon plaća-nja itd. (član A.2.a Dodatka I Sektorskom sporazumu).

42 Član A.2.a Dodatka I Sektorskog sporazuma

Određene institucije i mehanizmi kao što su IPARD strukture i fito- i veterinarske strukture sigurno da do-vode do direktnih gubitaka na sva tri nivoa. General-no, do sada smo utrošili mnogo novca na pripremu za EU ali bez dovoljno vidnih rezultata. Sve je to dovelo do neoptimističnog stanja u BiH, koje pak dovodi do toga da BiH gubi finansijere i investitore.

(AECD, Banja luka, popunjeni upitnik u istraživanju)

23


Važnost uspostave IPARD struktura je bitno, ne samo radi povlačenja sredstava iz IPARD fondova, već i zbog postajanja tih struktura kad su državi dostupni struktuirani fondovi koji su puno veći a za koje je upravljačka struktura ista kao i IPARD struktura. Ono što treba navesti jeste da su to sredstva koja idu direktno poljoprivrednicima i koja bi tim putem značajno doprinijeli ekonomskom i socijalnom napretku, razvoju ruralnih zajednica te općenito podizanju kvaliteta života u ruralnim sredinama.

BiH još nije uspostavila tražene IPARD strukture i svakim dodatnim odlaganjem poljoprivrednici, građani i cijela država trpe enormne ekonomske gubitke.

Projekt “Podrška poljoprivrednoj politici i strukturama usklađenim s IPARD-om” (SAPIC) koji se finansira iz EU IPA 2008. sredstava je, prije nekog vremena, uputio prijedlig rješenja uspostave IPARD struktura kojim je predloženo da upravljačko tijelo bude MVTEO, konkretno Sektor za poljoprivredu, prehranu, šumarstvo i ruralni razvoj, a da Ured za harmonizaciju i koordinaciju plaćanja u poljoprivredi, ishrani i ruralnom razvoju preuzme ulogu IPARD agencije za plaćanje. Kad je u pitanju prijedlog vezano za IPARD agenciju za plaćanje, ovo se nameće kao logično i prirodno rješenje. Naime po svojim, već utvrđenim, nadležnostima ovaj Ured se može posmatrati kao začetak IPARD agencije za plaćanje a dodatno Evropsko pratnerstvo isto tako predviđa uspostavu ovog Ureda kao prijela-znog rješenja dok ne preuzme funkciju IPARD Agencije za plaćanje.43

2.3.3. Šta očekivati nakon ulaska Republike Hrvatske u Evropsku uniju?

Republika Hrvatska je, pored Srbije, najznačajniji vanjskotrgovinski partner BiH kada je u pitanju trgovina po-ljoprivredno-prehrambenim proizvodima. Ukupan uvoz iz Hrvatske je u 2010. godini predstavljao 24% ukupnog uvoza poljoprivrednih proizvoda, dok je izvoz u Hrvatsku u 2010. godini činio 28% ukupnog izvoza poljoprivred-no-prehrambenih proizvoda BiH. 44

OPIS 2008. 2009. 2010.Rast/pad

2009/2008Rast/pad

2010/2009

Uvoz iz Hrvatske 625,36 595,83 609,73 –4,72% 2,33%

Izvoz u Hrvatsku 153,48 154,41 171,72 0,61% 11,21%

Deficit –471,88 –441,42 –438,01 –6.46% –0.77%

Pokrivenost 24,54% 25,92% 28,16% 5,59% 8,68%

Tabela 1. Uvoz iz RH i izvoz u RH u periodu 2008-2010.45

43 Akcioni plan za realizaciju prioriteta iz dokumenta Evropsko partnerstvo sa Bosnom i Hercegovinom, kod EP3.KP.082. “Usvojiti Odluku o uspostavljanju Ureda za harmonizaciju sistema plaćanja BiH (kao prijelazno tijelo do dogovora o uspostavljanju platne agencije (agencija)).”

44 Izvještaj iz oblasti poljoprivrede za BiH za 2010. godinu, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, maj 2011.; dostupan na: http://www.mvteo.gov.ba/izvjestaji_publikacije/izvjestaji/BOS%20Izvjestaj%20iz%20oblasti%20poljoprivrede%20za%20BiH%20za%202010.%20godinu.pdf

45 Tabela preuzeta iz: Izvještaj iz oblasti poljoprivrede za BiH za 2010. godinu, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, maj 2011.; do-stupan na: http://www.mvteo.gov.ba/izvjestaji_publikacije/izvjestaji/BOS%20Izvjestaj%20iz%20oblasti%20poljoprivrede%20za%20BiH%20za%202010.%20godinu.pdf

Izvor: Agencija za statistku BiH*Poljoprivredni proizvodi su

razvrstani u skladu sa WTO klasifikacijom

24


Uprkos važnosti RH kao vanjskotrgovinskog partnera i pravovremenih saznanja o njenom ulasku u EU, BiH to dočekuje nespremno. Zbog tog kašnjenja u implemen-taciji pravnog okvira i osposobljavanju nadležnih tijela da obavljaju svoje poslove, brojke o kojima se spekulira oko potencijalnih gubitaka kako proizvođača tako i dr-žave su izrazito velike.

Vijeće ministara BiH je na 3. sjednici održanoj 07. 03. 2012. godine usvojilo dokument “Akcioni plan za pre-vazilaženje posljedica pristupanja Republike Hrvatske Evropskoj uniji“ (u daljnjem tekstu: Akcioni plan). Ovaj Akcioni plan, između ostalog, sadržava mjere iz oblasti imovinsko-pravnih odnosa, obrazovanja, trgovinskih odnosa, rada i zapošljavanja, energetike i drugo. Oblast koja se tiče poljoprivrede regulirana je u dijelu trgovin-skih odnosa i aktivnosti iz Akcionog plana u ovom dijelu adresiraju problematiku pravnog i institucionalnog okvi-ra sa ciljem osiguravanja uvjeta za izvoz industrijskih i poljoprivrednih proizvoda u EU. Ova oblast je ujedno i najveća u samom Akcionom planu i predviđa ukupno 29 aktivnosti nadležnih institucija. Od ovog broja, veliki dio aktivnosti i podaktivnosti se tiče usvajanja zakon-skih akata, pravilnika i odluka. Mnogi akti su usvojeni dok u nekima ne postoji zajednički stav svih nadležnih institucija i te aktivnosti nisu ostvarene. Ovo se, između ostalog, odnosi na pitanje laboratorija i izrade Držav-

nog plana laboratorija, što EU zahtijeva od BiH, a gdje je RS stavila rezervu na ovu aktivnost zastupajući stav da su laboratoriji u nadležnosti entiteta i nije potrebno donošenje ovog plana na državnom nivou. Isto tako, kad su u pitanju neke nadležnosti Agencije za sigurnost hrane i obaveze koje su za ovu Agenciju predviđene Ak-cionim planom i Zakonom o hrani (npr. monitoring Go-dišnjeg plana hrane, izrada određenih pravilnika), RS je osporavala ove nadležnosti Agencije pa ove aktivnosti, shodno tome, nisu ostvarene.

Ono što posebno zabrinjava jeste činjenica da se i po-red ogromne tehničke podrške od strane Evropske uni-je, jako kasno krenulo sa pripremanjem BiH za ulazak RH u EU.46 Naime, čak i svi potezi koje je VM BiH uradilo u proteklom periodu, ne mogu biti dovoljni da se na-doknadi izgubljeno vrijeme, ostvare sve norme, usvoji potrebna regulativa i ispune svi uvjeti sa stanovišta si-gurnosnih standarda. Upravo zato što BiH nije poduze-la potrebne mjere da uspostavi lanac sigurnosti hrane prema evropskim standardima, došla je u situaciju da njen izvoz proizvoda biljnog i životinjskog porijekla bude doveden u pitanje nakon što RH postane članica EU, u julu 2013. godine.47

46 Evropska unija je u svrhu temeljite pripreme BiH tokom deset po-sljednjih godina osigurala tehničku pomoć, investicije, podršku i savjete u vrijednosti od 19 miliona eura. Za tehničku pomoć (sigur-nost hrane, veterinarska, fitosanitarna kontrola) EU je izdvojila tri miliona eura, za laboratorije (opremu za potrebe kontrole sigurnosti hrane, veterinarske i fitosanitarne kontrole) 1,5 mil. eura, kontrolu bolesti životinja 6 mil. eura, granični prijelaz Bijača – južna granica sa Hrvatskom (uključujući i kapacitete za veterinarsku, fitosanitarnu inspekciju) 6 mil. eura, i za sistem za označavanje i praćenje životi-nja tokom 2001-2002. 2,3 mil. eura. Više o ovome u: Danka Savić, Pripreme BiH za ulazak Hrvatske u EU, Evropski istraživački centar, Sarajevo. (Za vrijeme pisanja ovog rada, dokumenti koji još nisu objavljeni koriste se uz saglasnost Evropskog istraživačkog centra.)

47 Danka Savić, Pripreme BiH za ulazak Hrvatske u EU, Evropski istra-živački centar, Sarajevo. (Za vrijeme pisanja ovog rada, dokumenti koji još nisu objavljeni koriste se uz saglasnost Evropskog istraži-vačkog centra.)

“Bosna i Hercegovina nije poduzela sve potrebne mjere kako bi ublažila negativne posljedice koje će uslijediti ulaskom Hrvatske u EU; nije usaglasila svoje sisteme zdravstvene, veterinarske i fitosanitarne is-pravnosti namirnica s pravilima EU, tako da je dovela u pitanje izvoz proizvoda biljnog i životinjskog pori-jekla iz BiH nakon ulaska Hrvatske u EU.” Danka Savić, Pripreme BiH za ulazak Hrvatske – Radni materijal za sastanak “Uticaj ulaska Hrvatske u EU na BiH”, Evropski istraživački centar, Sarajevo.

25


Dodatni problem za izvoz predstavlja nedovoljan broj akreditiranih laboratorija za ispitivanje hrane. Naime, Izvještaj o stanju opreme i procesu akreditacije u laboratorijima BiH, koji je UNDP radio zajedno sa UzV BiH jasno ukazuje na to da je jedan od glavnih nedostataka kapacitet laboratorija za kontrolu hrane animalnog porijekla i njenog testiranja za izvoz. Izvještaj je potvrdio da postojećih 13 laboratorija u sustavu Ureda za vetrinarstvo nije u stanju prihvatiti ogroman zadatak testiranja tih rezidua, ni kadrovski i operativno.48 Ovo znači da se ovakve vrste testiranja šalju u susjedne ili druge zemlje čime BiH direktno gubi svoja novčana sredstva.

Trenutna situacija je takva da je Institut za akreditira-nje - BATA ušao u sistem akreditatora i da može vrši ti akreditaciju laboratorija u BiH.49 Određena očekivanja i prognoze su da ćemo za 12 mjeseci od sada uz pomoć IPA sredstva i SIDA podrške imati neophodne akredi-tirane laboratorije. Uz to, moramo imati plan praćenja rezidua uz laboratorija. Npr. sada imao plan praćenja rezidua za ribu ali nemamo akreditovan laboratorij. Do-datno se treba raditi na organizaciji praćenja rezidua za ostale proizvode životinjskog porijekla uz akreditacije laboratorija za iste proizvode. Pred toga, dodatni pro-blem u kompleksnom sistemu laboratorija jeste ned-statak komunikacije između laboratorija, nejasan lanac odgovornosti kao i izostanak struktura praćenja od po-četka do finalnog proizvoda.

Kad je u pitanju nadzor nad veterinarskim sektorom, UzV ima ograničen nadzor i ne može dati garancije da će potencijalni izvozni kapaciteti ispoštovati standarde 48 Više o ovome u: “Vlastima otkucava vrijeme za usklađivanje pro-

pisa: Izvoznici panično traže druga rješenja”. http://www.abrasmedia.info/content/vlastima-otkucava-vrijeme-za-uskla%C4%91ivanje-pro-pisa-izvoznici-pani%C4%8Dno-tra%C5%BEe-druga-rje%C5%A1enja. Pristupljeno 29.april 2013

49 Više o Institutu za akreditiranje na: http://www.bata.gov.ba/index.php?lang=bs

Evropske unije. Ovaj ured, recimo, trenutno ne radi di-rektno na odobravanju privrednih subjekata koji žele izvoziti u EU, to rade entitetska ministarstva i inspekcije ili organi Brško distrikta. Zbog toga se postavlja pitanje kako UzV može garantirati da su evropski standardi za-ista i primijenjeni. Evropska unija je dala preporuku da kontrolni sistem treba izgledati kao piramida, s jasnim nadležnostima centralnog nadležnog tijela i ostalih koji su zaduženi za ovu oblast. Ovo se treba riješiti dono-šenjem određenih zakonskih akata, tehničkih rješenja, tako da nije potreban prijenos nadležnosti nego samo pojačana saradnja, koordinacija i razmjena podataka u vertikalnom lancu. Međutim, po ovom pitanju još ništa nije urađeno. Također, iz EU stižu konkretni uvjeti koji kažu da je potrebno postoji centralna baza podataka, pouzdana strategiju za laboratorije, obuka inspektora i veterinara te plan kontrole.50

50 Danka Savić, Pripreme BiH za ulazak Hrvatske u EU, Evropski istraži-vački centar,Sarajevo. (Za vrijeme pisanja ovog rada, dokumenti koji još nisu objavljeni koriste se uz saglasnost Evropskog istraživačkog centra.)

26


Sve su ovo jasni pokazatelji da BiH nespremna do-čekuje ulazak RH u EU kad je u pitanju oblast poljo-privrede a koliki će tačno gubici biti za poljoprivred-nike ostaje da se vidi. Ono što je vec sada poznato jeste da od 1. jula 2013. BiH neće izvoziti proizvode animalnog porijekla (osim ribe51 i meda) u RH odnsno EU. Ovim se zatvara jedno već uhodano i razvijeno i značajno tržište za izvoz BiH i upitno je koliko će BiH proizvođači biti u prilici i kad država stvori uvjete za izvoz na tržište EU, da se jednako uspješno vrate na tržište Hrvatske.

Isto tako, Hrvatska je za sada potencijalno izgublje-no tržište ali pretpostavka je da će se vrlo slična situ-acija postepeno dešavati i sa svim drugim tržištima zemalja u regionu – članicama CEFTA-e 2006.52 koje brže napreduju na putu ka Evropskoj uniji i samim tim i u primjenjivanju EU standarda.

51 Za izvoz ribe četiri ribarnice već imaju dozvole za izvoz u EU.52 CEFTA je Sporazum o slobodnoj trgovini Centralne Evrope koji

su u decembru 1992. godine potpisale tadašnja Čehoslovačka, Mađarska i Poljska. CEFTA-i su 1996. godine pristupile Slovenija, 1997. Rumunija, 1999. Bugarska, 2003. Hrvatska te 2006. Ma-kedonija. Osnovni ciljevi CEFTA-e su: usklađivanje razvoja eko-nomskih odnosa, osiguranje istovjetnog trgovinskog tretmana te uklanjanje trgovinskih prepreka između država potpisnica. Također, CEFTA je djelovala kao jedna od pripremnih aktivnosti država potpisnica na putu ka punopravnom članstvu u EU. Tako su država potpisnice kao uvjete pristupanja CEFTA-i postavili: potpisan Ugovor o pridruživanju sa EU, članstvo u Svjetskoj trgo-vinskoj organizaciji (WTO) i pristanak svih članica CEFTA-e. Stu-panjem u članstvo u Evropskoj uniji 2004. godine Češka, Mađar-ska, Poljska, Slovačka i Slovenija povukle su se iz CEFTA-e. Članice su ostale Bugarska, Rumunija, Hrvatska i Makedonija Od 1. maja 2007. članice CEFTA-e su: Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska (članstvo u CEFTA-i Hrvatskoj prestaje 24 sata pri-je ulaska u EU), Makedonija, Moldavija, Srbija i Kosovo (UNMIK).

Više o ovome na: http://www.dei.gov.ba/dokumenti/?id=4553

2.4. Propuštene prilike i potencijalne mogućnosti

U ovom dijelu će se prezentirati propuštene prilike i potencijalne mogućnosti u uporednoj analizi uspješno-sti povlačenja sredstava iz EU fondova, između RH i BiH. RH je uzeta kao primjer obzirom da je u proces evropskih integracija krenula u isto vrijeme kao i BiH i koja je ostva-rila značajan napredak u tom procesu. Svjesni smo da se ustavno uređenje RH ne može porediti sa uređenjem BiH, međutim ovdje želimo staviti naglasak na propuštene pri-like i gubitke koji su opipljivi a za koje nije toliko ključno državno uređenje već usaglašena politička volja za napret-kom zemlje.

2.4.1. Napredovanje Hrvatske kroz proces pridruživanja

U nastojanju da se razumiju razlozi bosanskoherce-govačkog neuspjeha da se kvalificira za IPARD sredstva, korisno je porediti nedavnu bosanskohercegovačku historiju sa onom u Hrvatskoj; posebno u pogledu od-nosa svake države u procesu pridruživanja. Pridruži-vanje je proces sačinjen od brojnih koraka i od svake države se zahtijeva usaglašenost s ciljem uspješnog upravljanja tim procesom. Hrvatska se pridružuje EU u julu 2013. godine što će biti kulminacija od gotovo de-set i po godina zajedničkog napora. Poređenja radi, BiH je napravila nekoliko koraka naprijed u istom razdoblju, premda je Proces stabilizacije i pridruživanja (PSP) po-krenut u isto vrijeme, kao što se može vidjeti u tabeli u prilogu.

27


Hrvatska BiH

Vremenski okvir za pristupanje Fondovi Vremenski okvir za pristupanje Fondovi

2000.Pokrenut Proces stabilizacije i pridruživanja

CARDSPokrenut Proces stabilizacije i pridruživanja

CARDS

Zemlja postaje potencijalni kandidat za članstvo u EU

Zemlja postaje potencijalni kandidat za članstvo u EU

2001.Potpisan Privremeni Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP)

2003. Aplikacija za članstvo u EU

2004.EU potvrđuje zahtjev za članstvo – država postaje kandidat

2005.Na snagu stupa SSP Počinju pregovori

SAPARD

2006. Završen screening legislative

2007. Pokrenut IPA Program IPA (I-V)IPA (samo

komponente I & II)

2008.Pregovori o acquis poglavljima se nastavljaju

Potpisan Privremeni SSP

2011. Potpisan Pristupni ugovor

2012. Referendum

2013. Planirani ulazak u EU

Tabela 2. Upoređivanje vremenskih razdoblja u procesu pridruživanja za Hrvatsku i BiH od 2000. do 2013. godine (glavne faze su naglašene istom bojom)

28


2.4.2. Finansiranje pred IPARD

U postratnom periodu dominirale su fizičke rekonstrukcije uglavnom finansijski podržane od strane Evropske unije. Sredstva namijenjena za države bivše Jugoslavije do 2000. godine iznosila su u totalu 5,5 mlrd. eura, a Bosni i Hercegovini je dodijeljena gotovo polovina tih sredstava (2,16 mlrd. eura).53

SAP je naprije ponuđen 1999. godine s namjerom da posluži kao sredstvo da se stvori put ka procesu pridruži-vanja za sve države u regionu (Albanija, BiH, Hrvatska, Makedonija, i Srbija/Crna Gora). Konstatovano je da svaka država ima svoje specifične okolnosti ali se očekivalo da bi svaka država trebala biti u stanju da napravi uglavnom podjednak napredak u kandidaturi i pridruživanju.

Godine 2000. EU je uspostavila CARDS program da osigura sredstva za podršku procesu stabilizacije i pridruživanja; sa budžetom u iznosu od 4,65 mlrd. eura do 2006. godine. CARDS program je bio namijenjen uglavnom za izgradnju državnih kapaciteta i relativno malo je uključivao trošenja u poljoprivrednom i ruralnom sektoru. Međutim, napredak Hrvatke u procesu pridruživanja je značio da je bila sposobna opravdati povećanje nivoa investicija tokom trajanja tog programa, uključujući sredstva za veterinarsku inspekciju, sigurne kontrole na granicama i za jačanje poljopri-vrednih i ruralnih kapaciteta, dok je nivo sredstava namijenjen za BiH opadao, kao što to pokazuje grafikon 3.

Grafikon 3. Godišnja raspodjela CARDS sredstva za period 2001-2005.

Hrvatska je ostvarila stabilan napredak u procesu stabilizacije i pridruživanja uspješnim uklanjanjem svih tehnič-kih i političkih faza, uključujući završetak pregovora oko 33 poglavlja koja su u zahtjevu za pridruživanje. U prvih 12 godina od uspostavljanja procesa stabilizacije i pridruživanja, BiH je ostvarila napredak koji je ekvivalent napretku RH za prvih 12 mjeseci. Implikacije lošeg nivoa napretka prema navedenim ciljevima pridruživanja nisu samo jednostavno politički ili tehnički; postoje također, i to je najvjerovatnije najvažniji efekat, finansijske implika-cije za svaku ruralnu zajednicu, svakog farmera, svakog poreskog obveznika u BiH. Priča o lošim rezultatima Bosne 53 CARDS Assistance programme to the Western Balkans – Regional Strategy Paper 2002-06; Evropean Commission External Relations DG, exe-

cuted under Council Regulation (EC) No 2666/2000, December 5 2000.

29


i Hercegovine u poređenju sa Hrvatskom još uvijek traje. Dok je Hrvatska s druge strane poduzela i niz teških odlu-ka da bi svojim građanima donijela dobrobit članstva u EU, BiH je napravila malo ili nimalo napretka.

2.4.3. IPARD program 2007-2013.

Grafikon 4 pokazuje sredstva koja su angažirana i isplaćena farmerima i drugim ruralnim preduzećima u Hr-vatskoj od 2007. godine, stupanjem IPARD programa na snagu. Ukupna investicija tokom trajanja IPARD progra-ma (2007-2013) planirana je da prelazi cifru od €300 miliona koja će biti isplaćena direktno farmerima i ruralnim zajednicama u Hrvatskoj. Pored toga, kroz SAPARD program u periodu od 2005-2006, izdvojeno je €25 miliona; znači da će €325 eura biti direktno dostupno hrvatskim farmerima i ruralnim zajednicama u periodu od 2005. do 2013. dok u isto vrijeme EU sredstva nisu na raspolaganju bh. kolegama. Prema Eurostat podacima postoji 132 000 poljoprivrednih gazdinstava (preko €1200 godišnje proizvodnje); što znači da su EU sredstva koja su do danas na raspolaganju u prosjeku iznose €2 462 po gazdinstvu.

Postoji jednostavan odnos između hronologije odnosa Hrvatske sa EU (prikazano u Tabeli 1) i sredstava koja su postala dostupna u Hrvatskoj. To znači da, neuspjehom da postigne status za kandidaturu, Bosna i Hercegovina nije stekla pravo na raspolaganje sredstvima iz IPARD fondova. Nasuprot tome, Hrvatska je ostvarila dovoljan na-predak od 2001. godine da bi mogla konkurirati za korištenje IPARD fondova u 2008. godini i time obezbjediti da sredstva namijenjena farmerima neometano pristižu od tog momenta pa nadalje.

Grafikon 4. Kumulativno trošenje sredstava iz SAPARD & IPARD fondova 2007 - 2013

Sličan grafikon mogao bi biti konstruiran da prikaže i koliko je EU sposobna da više investira u poljoprivredu i ruralni razvoj uprave u Hrvatskoj nego što je to moguće u BiH. To će pokazati sličnu sliku, kao i hrvatski tehnički i politički napredak te sporazum koji su omogućili direktno investiranje Unije u strukture neophodne da upravljaju fondovima.

Treba naglasiti da je IPA program podržao mala investiranja (u totalu €5.5m) u razvoj BiH poljoprivredne i ruralne administracije/uprave, što je značajno manje nego što je bilo dostupno u Hrvatskoj i postigao znatno manji napredak –

30


hrvatski Ured za harmonizaciju i sistem kontrole plaćanja je akreditiran za pokretanje svih dostupnih mjera dok BiH mora da savlada veoma značajne izazove prije nego postigne taj nivo kompetencija/stručnosti.

Ukupne posljedice

Posljedice trenutne situacije u vezi sa PSP i IPARD su:• Dok BiH farmeri i ruralne zajednice nisu bile u mo-

gućnosti pristupiti IPARD sredstvima do danas, hr-vatski farmeri imaju pristup u protuvrijednosti u iznosu od €2,462 po domaćinstvu.

• Sredstva koja su mogla biti na raspolaganju BiH farmerima i ruralnim zajednicama su izgubljena, reapsorbirana u EU budžet bilo da su potrošena na druge zemlje Zapadnog Balkana, npr. Hrvatsku, ili negdje drugo u EU.

• Krajnji korisnici imaju malo ili nimalo iskustva o EU investiranju u poljoprivredni i ruralni razvoj te, u skladu s tim, ne razumiju njihove potencijalne vri-jednosti

• Već od iduće godine hrvatskim farmerima i rural-nim zajednicama će biti omogućeno da pristupe mnogo većim fondovima; iako iznosi nisu još dogo-voreni, godišnje količine sredstava ići će hrvatskim poljoprivrednim i ruralnim programima i rast će ek-sponencijalno.

• Sve dok se ne postigne sporazum o IPARD struktu-rama neće biti moguć protok sredstava; farmeri i ruralne zajednice će i dalje biti u nemogućnosti da pristupe ovim sredstvima koja imaju namjenu da unaprijede njihove socijalne i ekonomske prilike.

• Nizak je nivo povjerenja u sposobnosti BiH institu-cija da postignu sporazum usklađen sa zahtjevima EU. U odsustvu promjena neophodnih za ispunja-vanje tehničkih zahtjeva EU, koraci u procesu pri-druživanja prikazani u tabeli 2 neće se rješavati i

ulaganja dostupna BiH farmerima i ruralnim zajed-nicama će ostati prikovana na €0.

Kad su u pitanju finansijski gubici u smislu nepovla-čenja IPA sredstava, neophodno je napomenuti da će predviđena sredstva za IPA 2 2014-2020. za BiH biti manja nego ona za period 2007-2013. Naime, za ovaj prvi period IPA 1 2007-2013. je bilo predviđeno oko 655 miliona eura za BiH međutim, zadnje procjene pokazuju da će BiH od ovih sredstava do kraja programskog peri-oda ukupno povući oko 300 miliona eura što znači da će preko 355 miliona eura ostati nepotrošeno u BiH. Mnogi su razlozi za neutrošak ovih planiranih sredstava u BiH, ipak je nemogućnost da se postigne tehnički dogovor za uspostavu traženih struktura u sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja značajan faktor za to.

Zbog toga, iako konačni iznosi za programski period 2014-2020. još nisu utvrđeni u potpunosti, predviđanja su da će oni biti duplo manji nego za period 2007-2013.znači oko 300 miliona eura. Ovo je ogromni gubitak za BiH ako se ima na umu da se ovdje radi o nepovratnim sredstvima koja idu direktno poljoprivrednicima i za na-predak sektora poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Pored ovih konkretnih pokazatelja o propuštenim prili-kama za BiH i povlačenje EU sredstava, kao gubitke treba svakako navesti i projekte koji su bili predviđeni i za koja su bila osigurana sredstva ali koji su na kraju morali biti otkazani zbog nepostojanja političke volje da se uspo-stave sistemi i strukture na državnom nivou. Isto tako, u BiH se implementiralo više projekata sa istim ili sličnim projektnim zadacima koji su imali za cilj pripremu za po-vlačenje IPARD sredstava i općenito unapređenje razvoja u sektoru poljoprivrede (npr. izrada Strategije za ruralni razvoj na osnovu koje bi se napravio IPARD program kao osnova za povlačenje IPARD sredstava).54 54 To su projekti Podrška implementaciji preporuka Funkcionalnog pre-

gleda u sektoru poljoprivrede (SESMARD), 2006-2008. (finansiran iz

31


Međutim, zbog politike nepodržavanja ikakvog insti-tucionalnog ili pravnog razvoja na državnom nivou nisu uspijevali da ostvare svoje projektne ciljeve te je EU više puta za ove ili slične projekte izdvajala finansijska sred-stva koja na kraju nisu utrošena na planirani način i od kojih svi poljoprivrednici i općenito BiH, nisu imali koristi.

Dodatno, ovo je samo jedan dio cjelokupne slike jer su fondovi za ovaj sektor u BiH snačajno smanjeni i od ostalih međunarodnih finansijskih institucija i dona-tora. I dok je neizvodivo dati tačnu procjenu tih broj-ki, činjenica je da su izgubljeni milioni eura s obzirom da odluke da su ulaže u BiH ili nikad nisu sprovedene ili su zaustavljene i ta finansijska sredstva usmjerena na druge države. Naime, neuspostavljanje potrebnih struktura, neprovođenje reformi i nepostojanje jasnog opredjeljenja za napretkom rezultirali su stvaranjem negativnog okruženja za ulaganje u ovaj sektor ali op-ćenito i u BiH. Isto tako, izostanak reformi i određiva-nje novih strateških pravaca donatora, ali i ostavljanje

CRDS sredstava u iznosu od 1 milion eura) , IPA 2007. Jačanje ka-paciteta za programiranje ruralnog razvoja (3P-BHRD) 2009-2011. u iznosu od 2,2 milion eura i trenutni projekt Podrška poljoprivrednoj politici i strukturama usklađenim s IPARD-om SAPIC u iznosu od 1,8 miliona eura i IPA 2010. Pilot podrška IPA merama ruralnog razvoja (PSIPARD) u iznosu od 3,2 miliona eura koji tretiraju iste teme po treći put u periodu od 7 godina ne napredovanja na istim pitanjima.

prostora Evropskoj uniji da djeluje kao najveći donator u BiH, doprinijelo je primijetnom povlačenju međuna-rodnih donatora i smanjenja njihovog ulaganja u sektor poljoprivrede i ruralnog razvoja u BiH.

Sljedeći grafikon ukazuje na trend smanjenja ulaganja od strane međunarodnih donatora u sektor poljoprivre-de i ruralnog razvoja u BiH u periodu 2007-2011.

Grafikon 5. Pregled ulaganja međunarodnih donatora u sektor poljoprivrede i ruralnog razvoja u periodu 2007-2011.

izražen u milionima eura55

Pored finansijskih implikacija koje je ovaj dokument imao za cilj da sagleda neophodno je te implikacije staviti i u širi kontekst – u smislu unapeđenja socijalne slike u Bosni i Hercegovini. Naime, neprovođenjem reformi i nemogućnošću za povlačenje kako IPARD sredstava tako i sredstava drugih međunarodnih donatora, BiH je propustila adresirati pitanje svog siromaštva i razvoja ruralnih zajednica. Socijalne prilike u BiH su i dalje vrlo ograničene i kvalitet života u ruralnim zajednicima ali i cijeloj BiH je na niskom nivou i ostavlja dosta prostora za unapređenje. Sve navedeno ukazuje na ignorantski pristup donosilaca odluka u državi prema sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja i cjelokupnom socio-ekonomskom napretku Bosne i Hercegovine.

55 Grafikon preuzet sa: “Pregled aktivnosti donatora 2010-2011.”, Ministar-stvo finansija i trezora BiH; dostupno na: http://www.mft.gov.ba/bos/images/stories/medjunarodna%20saradnja/koordinacija_medjuna-rodne_pomoci/DMR_2010-2011_BOS.pdf

“Trenutni gubici koji nastaju se teško mogu izraču-nati, više zbog nedovoljno razvijenog sistema praće-nja pozicija koje dovode do gubitaka ili dobitaka, ali činjenica da smo postali otvoreno tržište za mnoge zemlje, a zauzvrat nemamo pristup na njihovo tržište ide u prilog tome da smo u velikom gubitku. Gubici farmera danas možda nastaju i indirektno jer posto-jeći mehhanizmi podrške ih ne stimuliraju da podižu nivo svoje proizvodnje na viši stepen.”

ACED, Banja Luka, popunjeni upitnik

32


33


3. 1. Rezultati istraživanja – prikaz objedinjenih stavova ispitanika u istraživanju o potrebi uspostavljanja Ministarstva poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja BiH

U ovom dijelu dat će se prikaz stavova ispitanika u istraživanju o potrebi uspostavljanja Ministarstva poljopri-vrede, prehrane i ruralnog razvoja BiH kao i osnovna zapažanja o stavovima EU i OCD-a u sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Naime, u procesu prikupljanja podataka za ovo istraživanje rađeni su intervjui ili su poslani upitnici za ispunjava-nje predstavnicima relevantnih institucija u sektoru poljoprivrede, parlamentarnim zastupnicima i predstavnicima OCD-a. Između ostalog, ispitanici su zamoljeni da iznesu svoje stavove o potrebi postojanja Ministarstva za poljopri-vredu, prehranu i ruralni razvoj u BiH.

Ispitanici koji su zastupali stanovište o potrebi uspostavljanja Ministarstva za poljoprivredu, prehranu i ruralni razvoj u BiH naveli su sljedeće razloge za to:

• Potrebno nam je ministarstvo na državnom nivu koje će kreirati cjelokupnu agrarnu politiku u BiH i koje će osigurati jednak tretman svih poljoprivrednika na ci-jeloj teritoriji BiH i osigurati pravnu sigurnost.

• U postojećem sistemu teško je da se stvari iskoordi-niraju, jedini način da se stvari centraliziraju na držav-nom nivou, ali uz postojanje entitskih ministarstava kao isto tako ključnih institucija. Ta centralizacija tre-ba da se desi i u FBiH.

• Potrebno nam je državno ministarstvo zbog što veće koordinacije i harmonizacije na ostavrivanju strategije razvoja poljoprivrede i ostvarivanju međunarod-ne saradnje

• S postojanjem Ministarstva za poljoprivredu, prehranu i ruralni razvoj BiH bilo bi mnogo lakše raditi. • Ovaj trenutni institucionalni sistem nije sistem logike i sistem koji unapređuje napredak u sektoru poljoprivre-

de i ruralnog razvoja.

“Opći stav agronomske struke je da nam itekako tre-ba Ministarstvo poljoprivrede, prehrane i ruralnog ra-zvoja BiH. Ako EU ima CAP (Zajednička poljoprivredna politika) i cca 45-50% ukupnog zakonodavstva, po-stavlja se pitanje zašto BiH (cca 4 milijuna ljudi) nema uopće postavljenu agrarnu politiku BiH.”

Prof. dr. sc. Marko Ivanković, direktor Federalnog agro-mediteranskog zavoda Mostar (konsultativni sastanak održanu u Mostaru 20. 05. 2013. godine)

3. rezUltAti istrAživAnjA

34


• Stvari će se same nametnuti – logično je kad se počne ozbiljno raditi na razvoju da će se pojaviti potreba za postojanjem državnom ministarstva za poljoprivredu.

• Potrebno nam je ministarstvo na državnom nivou jer je proces pristupanja EU složen proces i u njemu je jako bitno imati jedno centralno tijelo, uz entitetske, koje će biti u prilici da iskoordinira sektor poljoprivrede.

• Postojanje državnog ministarstva je čak puno potrebnije u samom procesu približavanju EU nego nego kad je država već članica Evropske unije.

• Poljoprivreda je jedna od značajnijih politika EU i ona u BiH treba imati posebno mjesto s obzirom na poljopri-vrednu strukturu naše zemlje.

• Ako je nešto u nadležnosti entiteta to ne znači da tu nema države.• Puno je lakše kreirati politike i implementirati mjere kad je sve stavljeno u jednu instituciju, takav sistem je

puno funkcionalniji, brži, troši se manje vremena i novca. • Grade se paralelni sistemi koji nisu kompatibilni.

• Državno ministartsvo je potrebno jer je ovo trenutno iracionalna politika i ona najviše košta građane a da oni toga nisu ni svjesni, jer se ciljano plasiraju informacije na osnovu kojih se drže u zabludi.

• Državno ministarstvo treba, također, imati nadležnost nad regulacijom tržišta jer je to u okviru CAP-a.

Ovdje je zanimljivo naglasiti da su neki ispitanici iz RS-a, stručnjaci iz oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja a koji se nalaze na rukovodećim funkcijama nadležnih institucija u sektoru poljoprivrede i koji su na te funkcije po-stavljeni na političkoj osnovi i rade na osnovu smjernica političke opcije koju predstavljaju, ipak jasno dali do zna-nja da je ovako uređen sektor poljoprivrede i ruralnog razvoja kočnica za razvoj u oba entiteta i da bi uz postojanje Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja BiH bilo dosta lakše raditi i osigurati napredak i razvoj ovog sektora.

Ispitanici koji su zastupali stanovište da nije potrebno uspostaviti Ministarstvo za poljoprivredu, prehranu i rural-ni razvoj BiH naveli su sljedeće razloge za to:

• To nije u skladu sa ustavnim uređenjem BiH.• Nismo ubjeđeni da bi državno ministarstvo kao in-

stitucija donijelo značajnije pomake– napredak bi se sigurno postigao kad bi se trenutni rad postoje-ćih relevatnih institucija jasnije definirao i unaprije-dio, te kada bi se sektoru poljoprivrede pristupilo kao strateškoj grani privrede a ne stavci u budžetu koja je najčešće podložna umanjivanju na uštrb dru-gih prioriteta.

• Dovoljno je samo da se pojača komunikacija izme-đu donosilaca odluka.

• Mi se apsolutno protivimo uspostavi novih državnih ministarstava.

Najčešći razlog za neuspostavljanje Ministarstva po-ljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja BiH koji je istican tokom istraživanja bio je da to direktno krši ustavni po-redak BiH jer je u Ustavu jasno naglašeno koje su kompe-tencije države a koje entiteta i po toj podjeli nadležnost nad sektorom poljoprivrede leži na entitetima. Međutim, član III stav 5, jasno definira dodatne nadležnost države gdje se kaže da će država preuzeti nadležnost, između ostalog, nad onim stvarima oko kojih se saglase entiteti. U tom smislu potrebna je politička volja entiteta za pre-uzimanje dodatnih nadležnosti od državne razine vlasti i izostanak te volje ne može se pravdati argumentima o navodnom narušavanju ustavnog poretka.

35


• Ne mora biti jedna adresa sa kojom EU može da razgovara, dovoljno je da entitetska ministarstva usaglase i usvoje jedinstvene kriterije za rad a izvještavanje prema EU da rade entiteti naizmjenično na mjesečnoj osnovi.

• Za BiH nije neophodno da ima državno ministarstvo.• Ne želimo novo ministarstvo jer mislimo da će značajan dio sredstava biti zarobljen u Sarajevu.• Ne želimo dodatnu administraciju.

Neki od ispitanika koji su bili protiv uspostavljanja ikakvih državnih struktura u sektoru poljoprivrede i ru-ralnog razvoja, posebno ministarstva za poljoprivredu i IPARD struktura, zagovarali su ideju o preslikavanju modela Belgije u sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja na BiH kontekst. Međutim, primjer Belgije ne može se nikako posmatrati kao primjer dobre prakse i kao iskustvo koje se može prenijeti na druge države. Štaviše Belgija se smatra krajnje disfunkcionalnom zemljom u tom smislu.

Naime, Belgija je federacija koja se sastoji od dvije regije (jedinice) u okviru kojih se nalazi dosta nadležnosti i koje unutar sebe veoma slabo sarađuju i po tome je jedino slična BiH. Međutim, po ustavnom uređenju Belgija je parlamentarna ustavna i nasljedna monarhija sa preko 12 miliona stanovnika. S druge strane, federalni nivo vlasti funkcionira bolje od regionalnog i na federalnom nivou se nalaze između ostalog i ministarstvo za poljo-privredu i druge institucije. Belgija ima dvije IPARD platne agencije, međutim to se pokazalo kao neuspješan i skup model i nešto se ne može prihvatiti za države potencijalne kandidate za članstvo u EU koje treba da doka-žu svoje kompetencije za upravljanjem ovim procesom. S druge strane, i u Belgiji postoji jedna zajedička platna agencija koja se između ostalog stara i za transparentnost objavljivanja podataka i informacija o plaćanju.

Ono što je najvažnije, Belgija, kao jedna od osnivača Evropske unije, nije imala potrebe da radi usklađivanje svog zakonodavstva sa pravnom stečevinom Unije niti da implementira sveobuhvatan proces koordinacije kakav treba da implementiraju države kanditati i potencijalni kandidati za članstvo u EU. U tom procesu je od ključne važnosti jedno centralno ministarstvo sa jasnim kompetencijama koje će u saradnji sa nadležnim mini-starstvima na nižim nivoima vlasti biti u mogućnosti iznijeti proces koordinacije.

Dodatno, sve preopruke koje dolaze iz zvaničnog Brisela ukazuju na to da BiH treba konsulturati primjere i iskustva država iz regiona i prilagoditi ih svom kontekstu.

36


Tokom istraživanja pokazalo se da većina OCD koje rade u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja nisu oslobođene političkih stavova i da su značajno uda-ljene od djelovanja kao civilna društva koje su po svo-joj definiciji nezavisna od bilo kojih vanjskih utjecaja, posebno političkih. Štaviše, u svom radu, vrlo jasno zagovaraju političke ideje i zadržavanje postojećeg stanja iako se slažu da nije funkcionalno i ne donosi dobrobit i napredak sektora poljoprivrede i ruralnog razvoja. Isto tako, neke OCD su uplašene i nemaju potrebnu snagu da se usprotive većini i zaista daju kvalitetan doprinos u smislu prepouka i smjernica za funkcionalno uređenje sektora poljoprivrede i ru-ralnog razvoja jer su uvjetovani podjeljenim lokalnim fondovima. Ovom ide u prilog i činjenica da je u okvi-ru civilnog društva pokrenuta inicijativa za uspostav-ljanje mreže OCD za ruralni razvoj koju podržava EU ali da su organizacije na kraju odlučile da se formiraju dvije entiteske mreže za ruralni razvoj.

Dobiveni stavovi u istraživanju pokazali su se potpu-no suprotstavljenim i na prvi pogled teško pomirljivim. Međutim, zanimljiva je činjenica da su argumenti protiv uspostavljanja ministarstva isključivo političke prirode i gotovo da nemaju tako jako stručno uporište usmjereno ka boljem funkcioniranju sektora poljoprivrede koje će doprinijeti razvoju ovog sektora i kompletne privrede BiH.

3.2. Stavovi EU na izostanak reformi u sektoru poljoprivrede

Predmetom istraživanja također je bio i pristup Evrop-ske unije sektoru poljoprivrede u BiH, odnosno stavovi prema pitanju uspostave Ministarstva poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja BiH te način kako su se oni vremenom mijenjali.

Naime, analizom službenih Izvještaja o napretku Bo-sne i Hercegovine u zadnjih nekoliko godina vidljivo je da je Evropska unija kroz ove izvještaje uvijek za-govarala te snažno i odlučno ohrabrivala formiranje Ministarstva poljoprivrede, prehrane i ruralnog ra-zvoja BiH. Konkretno, ovi stavovi bili su jasni zaključ-no sa Izvještajem o napretku za 2010. godine. Uprkos izostanku bilo kakvih reformskih procesa i smislenog i sistematičnog uređenja sektora poljoprivrede i ru-ralnog razvoja, prvi put u Izvještaju o napretku 2011. Evropska unija je propustila da Bosni i Hercegovini preporuči uspostavu spomenutog ministarstva i na neki način pitanje uspostave ministarstva na držav-nom nivou gurnula u drugi plan. Umjesto toga, pre-poručeni su neiskristalizirani mehanizmi koordinacije i harmonizacije.

Isto tako, u zadnje tri godine promijenio se jezik koji se koristi u službenim izvještajima u dijelovima koji se tiču sektora poljoprivrede i koji je uvijek imao određenu imperativnu notu. Ova imperativna nota se vremenom značajno umanjila.

Naime, iako imperativni jezik nikad nije korišten veza-no za konkretno uspostavu spomenutog ministarstva, od 2005. nepostojanje ovog ministarstva je označeno kao ozbiljan razlog za brigu. Jasno umanjivanje impera-tivnog tona po pitanju stanja poljoprivrede u BiH ozna-čava ili umanjenje angažmana ili umanjenje očekivanja za sprovođenje reformi.

Štaviše, kad se posmatra u kontekstu ključnih politič-kih zbivanja, učestalost korištenja imperativnog tona upravo reflektira politička zbivanja u BiH. Naime, jezik i ton je bio najsnažniji u periodu pregovaranja “Aprilskog paketa ustavnih izmjena” koje su podrazumijevale i us-postavu Ministarstva poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja BiH, zatim se taj imperativni ton značajno uma-njio dok se opet za vrijeme tzv. “Prudskih i Butmirskih

37


reformskih procesa” ponovo povećao, nakon čega je ponovo smanjen.56

Upravo izostanak konzistentnosti u davanju preporu-ka i smjernica za provođenje reformi je zasigurno ne-što što zabrinjava i unosi nejasnoće kod ključnih aktera koji se bave poljoprivrednom problematikom. Isto tako, stiče se dojam da Evropska unija u Bosni i Hercegovini povremeno i postepeno odstupa od svojih prvobitnih stavova. Takvo odstupanje od stavova i izostanak jasne i konzistentne vizije razvoja BiH, odgovara domaćim političarima i donosiocima odluka koji jasno opstru-iraju bilo kakvu vrstu napretka u BiH. Ipak, najnovija dešavanja usmjerena na suspenziju IPA 2010. fondova projekata “Pilot podrška IPA mjerama za ruralni razvoj (PSIPARD)” i IPA 2008. “Podrška poljoprivrednoj politici i strukturama usklađenim s IPARD-om” (SAPIC) finansi-ranog iz ovih sredstava, ukazuju na to da Unija u BiH pokušava ovim putem alarmirati domaće političare i donosioce odluka o hitnosti uspostavljanja neophod-nih struktura, konkretno IPARD struktura. Ipak, pored svega, pitanje uspostave Ministarstva poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja BiH za sada ostaje izvan li-ste prioriteta.57

56 Vise o ovome pogledati na: Requirements and Reforms, Cause and Effect: A Review of the Evropean Union Progress Reports for Bosnia and Herzegovina for the Fulfillment of the Copenhagen Criteria by Patrick Dick, Sarajevo, November 2012.; dostupno na: http://demo-cratizationpolicy.org/images/policynote/dpc_policy_note_new_series_final.pdf

57 U momentu pisanja ovog dokumenta DEU u Sarajevu je donijela odluku o suspenziji dva projekta zbog neuspjeha vlasti BiH da okon-ča neophodne pripreme. Trenutno se radi o gubitku od 5 miliona eura, a nedostatak dogovora mogao bi rezultirati gubitkom od ne-koliko desetina miliona eura namijenjenih sektoru poljoprivrede za period 2014-2020.

38


39


U ovom dijelu bit će prikazane potencijalne policy opcije kojima bi se na jedan učinkovit i smislen način uredilo pitanje poljoprivrede i ruralnog razvoja. Pružit će se osvrt na njihove prednosti ali i ograničenja u implementaciji. Tri opcije koje će biti prezentirane su:

• Zadržavanje trenutačnog stanja – status quo;• Uspostava Ministarstva za poljoprivredu, prehranu

i ruralni razvoj BiH;• Jačanje institucionalnih kapaciteta Ministarstva za

vanjsku trgovinu i ekonomske odnose, tj. Sektora za poljoprivredu, prehranu, šumarstvo i ruralni razvoj

Policy opcija 1. Zadržavanje trenutačnog stanja – status quo

Iz svega navedenog u ovom dokumentu, jasan je zaključak da ova policy opcija ni u kom slučaju ne može odgovoriti zahtjevima funkcionalnog ustroja sektora poljoprivrede. Naime, ova opcija je obilježena stalnim odugovlačenjem procesa evropskih integracija, neusvajanjem potrebnih reformi, slabom koordinacijom u institucionalnom sistemu i, naposlijetku, ogromnim gubicima kako za poljoprivrednike tako i za cjelokupni ekonomski razvoj Bosne i Hercegovine. Na kraju, ovakvo stanje je prisutno više od jedne decenije i rezultati su poražavajući kako za poljoprivrednike tako i općenito za Bosnu i Hercegovinu.

4. Policy opcije

Policy opcija 2. Uspostava Ministarstva za poljoprivredu, prehranu i ruralni razvoj BiH

Ova opcija bi garantirala najsigurnije i trajne promje-ne. Naime, funkcionalan pravni i institucionalni okvir koji se usaglašen sa EU standardima i najboljim praksa-ma i koji podrazumijeva usku saradnju državnih, entite-skih i nižih institucija u sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja osigurala bi jednakost poljoprivredne politike u cijeloj državi i omogućila efikasnije upravljanje. Jedna dodirna tačka na državnoj razini između EU i BiH bi po-jednostavila komunikaciju i spriječila dupliranja.

To bi se moglo uspostaviti ili izmjenama Ustava ili po-stizanjem saglasnosti između entiteta.

Prvi pristup može stabilizirati poljoprivredne institucije i agencije učinkovitije od običnog zakonodavstva. Na-primjer, ovaj pristup može umanjiti učinke budućih po-litičkih sukoba na poljoprivredu i implementaciju CAP-a. Nadalje, takva struktura može pomoći u unapređenju prilikom odlučivanja i sprovođenja zakona. Ministarstvo poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja BiH ne znači prnos nadležnosti, njegova uspostava samo pruža od-govarajuću strukturu za malu državu sa malim i rascjep-kanim tržištem i privredom uz, i dalje jako, prisustvo en-titetskih ministarstava. Dodatno, sva finansijska i druga sredstva koja su do sada utrošena i koja će se i dalje trošiti na uspostavu sistema koordinacije koji se pokazao neu-činkovitim mogu se bolje plasirati na uspostavu manjeg ali funkcionalnog ministarstva sa jasnim nadležnostima.

40


Drugi pristup, odnosno, postizanje saglasnosti među entitetima može osigurati manju stabilnost nego ustav-na reforma, jer entiteti mogu pokušati ponovo usposta-viti svoj autoritet ili opozvati svoju saglasnost za uspo-stavom Ministarstva poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja BiH. Ograničenje ove policy opcije predstavlja činjenica da nema političke volje iz Republike Srpske za uspostavom ikakavih dodatnih tijela na nivou države.

Policy opcija 3: Jačanje institucionalnih kapaciteta Ministarstva za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose tj. Sektora za poljoprivredu, prehranu, šumarstvo i ruralni razvoj

Ova opcija dopušta entitetima da zadrže značajan au-toritet nad poljoprivrednom politikom i ona ne može proizvesti toliko ujednačenosti i učinkovitosti kao al-ternative. Ova opcija ne može garantirati efikasnost u postizanju usklađenosti za CAP niti ikakave smislene i trajne promjene.

Odabir policy opcije

Nakon sagledavanja ponuđenih policy opcija, njiho-vih prednosti i ograničenja, nameće se zaključak da je za funkcionalno uređenje sektora poljoprivrede i ruralnog razvoja, uspostave sistema koji će doprinijeti stvarnom razvoju ovog sektora i tako doprinijeti konkrektnim koristima kako za poljoprivrednike tako i za cjelokupni ekonomski napredak, jedina stvarna opcija je upravo uspostava Ministarstva za poljoprivredu, prehranu i ruralni razvoj BiH. Međutim, imajući na umu trenutnu političku situaciju u BiH, ova opcija u ovom datom mo-mentu nije izvediva. U tom smislu, kao trenutno realno rješenje, nameće se opredjeljenje za treću policy opciju, odnosno za jačanje institucionalnih kapaciteta Sektora

za poljoprivredu, prehranu, šumarstvo i ruralni razvoj i samostalnih upravnih jedinica (UZV i UZZB) te Ureda za harmonizaciju platnih sistema u okviru MVTEO, uz pret-postavku i pod uvjetom da se vrlo brzo uspostavi efika-san mehanizam koordinacije koji obuhvata i uspostavu efikasne koordinacije u sekotoru poljoprivrede. U pro-tivnom, svaka vrtsa IPA podrške planirana za program-ski period IPA II 2014-2020. dolazi u pitanje. Međutim, ova policy opcija ne može donijeti trajne stabilne i funk-cionalne promjene i nalazi istraživanja i trenutna situa-cija dokazuju neophodnost ustavnih reformi u sklopu kojih treba istrajati na uređenje sektora poljoprivrede i ruralnog razvoja kao važne poluge ukupnog ekonom-skog razvoja BiH. U tom smislu, ne smije se iz vida iz-gubiti uspostava Ministarstva poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja BiH kao krajnji cilj te jačanje kapaciteta MVTEO tretirati isključivo kao prijelazno rješenje.

41


Rješenje problema opće neusklađenosti i nepostojanja koordinacije u implementaciji poljoprivredne politike u Bosni i Hercegovini svakako treba tražiti u jačanju institu-cionalnog ustroja i nadležnosti na državnom nivou. Bitno je naglasiti da značajno mjesto u takvom institucional-nom ustroju bi i dalje imala entitetska i kantonalna nad-ležna tijela, ali ovaj put kao dio jasno definirane politike u kojoj su mjere međusobno usklađene i koordinirane.

Posebnu pažnju svakako treba posvetiti izradi strate-gije za ruralni razvoj BiH i uspostavi IPARD struktura.

U tom smislu preporuke su sljedeće:

• Osnovati jedinstveno Ministarstvo poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja BiH sa nadležnostima za kreiranje, razvoj i koordinaciju agrarnih/poljo-privrednih politika i za postavljanje strateških ciljeva poljoprivrede i ruralnog razvitka BiH, kreiranje mjera strukturnih poljoprivrednih politika, tržišno-cjenovnih, carinskih i vanjskotrgovinskih mjera, zemljišnih, poreznih i mjera podrške za poljoprivredu u skladu sa EU standardima, te druge dogovorene nadležnosti u vezi s poljoprivredom, veterinarstvom, zdravljem bilja, sigurnosti hrane, šumarstvom, vodoprivredom i ruralnim razvojem.

• Precizirati ulogu koju Sektor za poljoprivredu, ishranu, šumarstvo i ruralni razvoj unutar MVTEO-a treba imati u okviru poljoprivredne politike i jačati njegove ka-drovske i stručne kapacitete s ciljem preuzimanja ak-tivnije koordinacione uloge sa jasnim koordinacionim mehanizmima i planom komunikacije.

5. preporUke

• Jačati kapacitete u svim relevantnim državnim i entitetskim institucijama, posebno analitičke spo-sobnosti, te jačati koordinaciju i saradnju u cilju djelotvornijeg i efikasnijeg provođenja aktivnosti i izbjegavanje preklapanja u nadležnostima i aktiv-nostima.

• U potpunosti implementirati Zakon o poljoprivredi, prehrani i ruralnom razvoju Bosne i Hercegovine u smislu realizacije ciljeva i mjera politike poljoprivre-de, prehrane i ruralnog razvoja u BiH, uvažavajući nadležnosti na svim nivoima vlasti u sektoru poljo-privrede, prehrane i ruralnog razvoja.

• Hitno izraditi strategiju ruralnog razvoja za BiH kao prioritet i uvjet budućeg korištenja programiranja IPA 2 sredstava iz komponente 5.

• Hitno donošenje odluke o formiranju neophodnih IPARD struktura koje podrazumijevaju formiranje upravljačkog tijela, IPARD agencije za plaćanje. (Pri-jedlog rješenja IPARD struktura pripremljen od stra-ne IPA 2008. projekta SAPIC)

• Podržati rad Ureda za harmonizaciju i koordinaciju plaćanja u poljoprivredi, ishrani i ruralnom razvoju stavljanjem istog u punu funkciju sa planiranim ka-pacitetima te preuzimanje njegove uloge buduće IPARD agencije za plaćanje.

• Uskladiti zakonodavstva i donijeti podzakonske akte posebno u oblasti veterinarstva, sigurnosti hrane i zaštite zdravlja bilja, te jačati institucije odgovorne za poljoprivredu, prehranu i ruralni razvoj, jasne


strukture kontrole, inspekcija, sistema akreditiranih laboratorija uz formiranje odgovornog centralnog tijela koje garantira poštivanje svih standarda i kvaliteta.

• Uskladiti mjere za ruralni razvoj, poticaje i sistem podrške u poljoprivredi BiH u skladu sa Zajedničkom poljo-privrednom politikom EU (CAP).

• U potpunosti uspostaviti Poljoprivredni tržišni informacijski servis BiH te dalje jačati kapacitete na državnom nivou za prikupljanje statističkih podataka i analizu politika u oblasti poljoprivrede s ciljem boljeg strateškog planiranja.

• Tražiti od DEU BiH da ostane dosljedna svojim prvobitnim stavovima i preporukama i osigura konzistentnost u preporučavanju u kojem se smjeru reformski procesi trebaju kretati.

• Osigurati okruženje u kojem OCD koje djeluju i rade u sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja mogu biti ne-zavisne i oslobođene od ikakvih političkih stavova te biti isključivo predstavnici struke.

• Uključiti predstavnike civilnog društva, naročito stručnjake u Bosni i Hercegovini, u procese kreiranja javnih politika u oblasti poljoprivrede.

• Raditi na izgradnji kapaciteta, ulaganja u formalnu i neformalnu edukaciju posredničkh tijela (savjetodavnih službi, razvojnih agencija, udruženja, zadruga, institucija za formalno i neformalno obrazovanje i sl.) i krajnjih korisnika za buduće pripreme i pisanje projekata u skladu sa EU zahtjevima.

• Ubrzati aktivnosti na realizaciji SSP-a i ispunjavanju prioriteta Evropskog partnerstva i preuzimanju acquis-a u skladu s planom preuzimanjа acquis-a.

• Implementirati preostale aktivnosti iz “Akcionog plana za prevazilaženje posljedica pristupanja Republike Hr-vatske Evropskoj uniji” kako bi se ubrzao izvoz u RH.

42


Bosna i Hercegovina je nedovoljno razvijena i siro-mašna zemlja koja sektoru poljoprivrede i ruralnog ra-zvoja ne pristupa kao strateški bitnoj grani razvoja cje-lokupne privrede. Ovome u prilog govori neprovođenje potrebnih reformi, neuspostavljanje traženih struktura za povlačenje nepovratnih IPARD fondova za poljopri-vrednike i razvoj ruralnih zajednica te stavljanje doma-ćih proizvođača u nepovoljan položaj usljed neprimje-njivanja mjera zaštite predviđenih CEFTA sporazumom.

Dosta vremena i napora je izgubljeno na isključi-vo kozmetičke promjene u sektoru a bez konkretnih i vidljivih rezultata i krajnje je vrijeme da se donosioci

zAkljUčAk

43

odluka posvete ovom sektoru i pristupe njegovom una-pređenju na smislen i funkcionalan način. Ovo između ostalog podrazumijeva uspostavu Ministarstva poljo-privrede, prehrane i ruralnog razvoja BiH i nepohodnih IPARD struktura za povlačenje nepovratnih EU sredsta-va za period 2014-2020. godine. Proces približavanja Evropskoj uniji i implementacija obaveza iz ugovora sa WTO-om koji bi uskoro trebao biti potpisan su zahtjev-ni procesi u kojima Bosna i Hercegovina mora djelovati ako jedinstvena cjelina u čemu državni nivo mora preu-zeti liderstvo i odigrati odlučnu ulogu.

44


Zakoni i podzakonski akti

• Zakon o ministarstvima i drugim tijelima uprave BiH, Službeni glasnik BiH br. 5/03, 42/03, 26/04, 42/04, 45/06, 88/07, 35/09, 59/09 i 103/09)

• Zakon o poljoprivredi, ishrani i ruralnom razvoju BiH, Službeni glasnik BiH, br. 50/08• Instrukcija institucijama Republike Srpske u pogledu pripreme i realizacije IKT projekata, Agencija za informa-

ciono društvo, Vlada RS, 2013.; dostupno na: http://www.aidrs.org/wp-content//files/Instrukcija_institucija-ma_Republike_Srpske_u_pogledu_pripreme_i_realizacije_IKT_projekata.pdf

Zvanični dokumenti EU

• Radni dokument osoblja Komisije, Izvještaj o napretku za BiH za 2012. godine; dostupno na: http://www.dei.gov.ba/dei/media_servis/vijesti/?id=10835

Izvještaji i druge publikacije

• Akcioni plan za realizaciju prioriteta iz dokumenta Evropsko partnerstvo sa Bosnom i Hercegovinom; dostu-pno na: http://www.dei.gov.ba/bih_i_eu/najvazniji_dokumenti/?id=554

• Danka Savić, Pripreme BiH za ulazak Hrvatske u EU, Evropski istraživački centar, Sarajevo• ”Poljoprivreda i ruralni razvoj u BiH – Preporuke civilnog društva za brži put prema EU”; dostupno na: http://

gradjanizaeuropu.ba/sites/default/files/poljoprivreda_i_ruralni_razvoj_finalne_preporuke_gradjana_za_europu.pdf• Izvještaj iz oblasti poljoprivrede za BiH za 2010. godinu, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odno-

sa, maj 2011.; dostupno na: http://www.mvteo.gov.ba/izvjestaji_publikacije/izvjestaji/BOS%20Izvjestaj%20iz%20oblasti%20poljoprivrede%20za%20BiH%20za%202010.%20godinu.pdf

• ”Pregled aktivnosti donatora 2010 -2011”, Ministarstvo finansija i trezora BiH; dostupno na: http://www.mft.gov.ba/bos/images/stories/medjunarodna%20saradnja/koordinacija_medjunarodne_pomoci/DMR_2010-2011_BOS.pdf

• Emil Erjavec i Dragi Dimitrievski, EU Common Agricultural Policy and Accession Tasks for Western Balkan’s Co-untries, u Western Balkan Agriculture and Evropean Integration 1, 2; dostupno na: http://www.agroedu.net/basic/publication/English.pdf#page=6.

bibliogrAfijA

45


• Requirements and Reforms, Cause and Effect: A Review of the Evropean Union Progress Reports for Bosnia and Herzegovina for the Fulfillment of the Copenhagen Criteria by Patrick Dick, Sarajevo, November 2012, dostu-pno na: http://democratizationpolicy.org/images/policynote/dpc_policy_note_new_series_final.pdf

• CARDS Assistance programme to the Western Balkans – Regional Strategy Paper 2002-06; Evropean Commis-sion External Relations DG, executed under Council Regulation (EC) No 2666/2000, December 5 2000

Web stranice

• http://www.apprrr.hr/ipard-31.aspx• http://www.bata.gov.ba/index.php?lang=bs• http://www.dei.gov.ba/dokumenti/?id=4553• http://europa.eu/pol/agr/index_en.htm• http://ec.europa.eu/agriculture/faq/index_en.htm#2,• http://www.abrasmedia.info/content/vlastima-otkucava-vrijeme-za-uskla%C4%91ivanje-propisa-izvozni-

ci-pani%C4%8Dno-tra%C5%BEe-druga-rje%C5%A1enja. • http://www.eutrio.be/sabine-laruelle• http://www.belpa.be/pub/EN/index.html

46


Dodatak 1: Lista osoba s kojima su obavljeni intervjui• Hamdija Čivić, Ured za harmonizaciju i koordinaciju

plaćanja u poljoprivredi, ishrani i ruralnom razvoju BiH• Seid Uzunović, Uprava za zaštitu zdravlja bilja BiH,• Sandra Memišević, DEI• Dragan Brenjo, Agencija za sigurnost hrane BiH• Halid Genjac, Zajednička komisija za EU integracije• Dušan Nešković, Ministarstvo vanjske trgovine i

ekonomskih odnosa BiH• Šefik Džaferović, poslanik u Parlamentu BiH• Pejo Janjić, Federalno ministarstvo poljoprivrede,

vodoprivrede i šumarstva• Ermina Salkičević-Dizdarević, Ministartsvo vanjske

trgovine i ekonomskih odnosa BiH• Dženana Hodžić, DEU BiH EUSR• Pavo Radić, zamjenik direktora, Kancelarija za

veterinarstvo• Humphrey Abbott i Constantin Leonte, SAPIC projekt• Martin Raguž, poslanik u Parlamentu BiH• Lazar Prodanović, poslanik u Parlamentu BiH• Palle Persson, SIDA• Benjamin Torić, voditelj projekta USAID FARMA• Nagib Hadžić, Zadružni savez BiH• Zihnija Bošnjaković, Zadružni savez FBiH,• Marko Srdić, MPŠV RS,• Mersida Musabegović, OK,• Gordana Đurić, Predsjednica odbora za poljoprivredu

Narodne skupštine RS• Zara Halilović, DEI• Miodrag Matavulj i Slaviša Jovanović, ACED

dodAci

Dodatak 2: Lista organizacija civilnog društva i donatora koji su popunili upitnik• ACED• SERDA• REDAH• ECO Line• REZ• LIR• OXFAM• Zadružni savez RS• Zadružni savez F BiH• EU Delegacija u BiH, bivši Task manager za poljoprivredu

i ruralni razvoj, Timea Makra• Ambasada Republike Češke

Dodatak 3: Lista osoba koje su učestvovale u konsultativnim sastancima

Konsultativni sastanak u Mostaru, 20. maj. 2013. godine

1. Danijel Kordić, Privredna/Gospodarska komora F BiH2. Admir Đelmo, Savez poljoprivrednih udruženja, Jablanica3. Edin Gorančić, Savez poljoprivrednih udruženja, Jablanica4. Frano Planinčić, Turistički informativni centar, Ljubuški5. Refik Boloban,Savez poljoprivrednih udruženja, Konjic6. Amra Murtić, Savez poljoprivrednih udruženja, Konjic7. Perica Bulić, pomoćnik ministra, Ministarstvo

poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Hercegovačko- -neretvanska županija

8. Marko Ivanković, Federalni Agromediteranski zavod Mostar9. Đula Kozarić, Građansko Udruženje žena “Duvanke”10. Danka Zelić, NVO Udruženje građana, Grahovo11. Brankica Ćavar, Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo

Ćavar12. Ivica Sivrić, Regionalna razvojna agencija za ekonomski

razvoj, Mostar

47


Konsultativni sastanak u Foči, 21. maj 2013. godine

1. Igor Ćurčić, načelnik Odjeljenja za privredu i društvene djelatnosti, Opština Foča

2. Milanka Vladičić, Opština Foča 3. Vitomir Vilotić, Nevladina organizacija 4. Milanko Stanojević, Humanitarno udruženje građana

“Zelengora”5. Verica Drakul, Udruženje poljoprivrednika6. Milanka Stanojević, Humanitarno udruženje građana

“Zelengora”7. Jelena Dostić, Euro Regija Drina8. Zijad Kunovac, načelnik Općina Foča-Ustikolina9. Vasilije Čančar, Udruženje pčelara”Polen”10. Radmila Voljević, Glas Srpske

Konsultativni sastanak u Brčkom, 22. maj 2013. godine

1. Miralem Ikanović, Udruženje poljoprivrednika BiH Općinsko udruženje Kalesija

2. Mevludin Ikanović, Udruženje poljoprivrednika BiH Tuzlanski Kanton

3. Abdulah Ribić, Odjeljenje za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Vlade Brčko Distrikta BiH

4. Vesna Katić, Nevladina organizacija “Sistem”5. Boro Ilić, Udruženje Građana “Trka za život”6. Mirela Hanušić, Omladinski centar “Vermont”7. Jovana Živak, Forum građana8. Slađana Birčaković, Omladinski centar “Vermont”9. Suzana Ilić, Omladinski centar “Vermont”10. Olivera Tadić, Omladinski centar “Vermont”11. Dejan Joveljić, Vlada Brčko Distrikta BiH12. Milan R., Omladinski centar “Vermont”13. Damir Radenković, Omladinski centar “Vermont”14. Marina Kojić, Omladinski centar “Vermont”15. Blaženka Blagojević, Omladinski centar “Vermont”16. Marina Lucić, Omladinski centar “Vermont”17. Aleksandar Marković, Omladinski centar “Vermont”18. Mladen Lazić, Udruženje Građana “Razred”19. Boro Ristić, S.O.S.20. Drago Knežević, Udruženje poljoprivrednika Zeničko-

-dobojskog kantona (ZDK)

Konsultativni sastanak u Banja luci, 23. maj 2013. godine

1. Ostoja Šinik, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske

2. Jovanka Salatić, Privredna komora Republike Srpske, Područna komora Banja Luka

3. Gordana Rokvić, Poljoprivredni fakultet, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske

4. Maja Vujasinović, Opština Laktaši5. Mira Jović, “Eko Pliva” Jajce6. Snežana Ružičić, “Dijalog centar” Jezero7. Edi Haneš, Poljoprivredna škola Banja Luka8. Miroslav Kozomara, Centar za istraživanje i razvoj, Banja

Luka 9. Alma Mesić, Poljoprivredni zavod Unsko-sanski kanton10. Edham Hodžić, Poljoprivredni zavod Unsko-sanski kanton11. Nenad Kesić, Narodna skupština Republike Srpske

Odbor za poljoprivredu12. Rade Lekić, Udruženje za ruralni razvoj “Ruralna mreža”

Gradiška13. Slaviša Jovanović, Agencija za saradnju, edukaciju i

razvoj, Banja Luka14. Nevenko Granolić, Poljoprivredna zadruga “VIP Krajina”-

Laktaši15. Danica Bartolić, Udruženje Žena “Osmjeh Laktaši”

Konsultativni sastanak u Zenici, 24. maj 2013. Godine

1. Zejnir Halilović, Udruženje pčelara “Pčela” Nemila2. Senada Sejmenović, Općina Zenica3. Adžem Mecavica, Naša Riječ4. Abdulah Tutmić, Udruženje “Bistričak”5. Agan Valentić, Udruženje građana “Bistričak” Nemila6. Drago Knežević,Udruženje poljoprivrednika, Žepče7. Sedin Biogradlija, Udruženje poljoprivrednika ZDK8. Senad Hodžić, Udruženje poljoprivrednika ZDK9. Durmiš Redžip, Poljoprivredna zadruga Briznik10. Mujo Garanović, Udruženje poljoprivrednih proizvođača,

Doglodi Šerići11. Meliha Muharemović, Privredna Komora ZDK12. Hamzalija Mandžukić, Privredna Komora ZDK13. Indira Buza, Privredna Komora ZDK

48

GR

EEN COUN

CIL

Documents

E E N C OU R C I G L - Green Council