privredni vjesnik

3 6 8 5

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednikUtemeljen 1953.Ponedjeljak, 11. srpnja 2011.Godina LVIII / Broj 3685.www.privredni.hr

20102010

CARINA

DOUANE

PV analiza: Prehrambena industrija

samo u prošloj godini uvezli smo poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 2,17 milijardi usd

I tako smo pojelI mIlIjune...

>>16-17

MONETARNA POLITIKA / ŽETVA PŠENICE / JAVNE NABAVE / ZBOGOM CEFTO / PREDSTAVLJANJA / SVIJET FINANCIJA

Inovativna PepeljugaIz barake Tehnološkog parka nastalo je 50 tvrtki koje su razvile 11 patenata i sada izvoze u 48 zemaljaTEMA TJEDNA

STR. 4

Žetva na beljski načinNa žitnim poljima Todorić najavio: Iz Agrokora se u idućih nekoliko mjeseci mogu očekivati vrlo izazovne vijestiAKTUALNO

STR. 6-7

Pod prijetnjom zatvoraPoslodavci koji na vrijeme ne isplate plaće ili zakasne s uplatom doprinosa kažnjavat će se, i to strogoS MARKOVA TRGA

STR. 8

Intervju: DamIr BajsDobre najave su pozitivna stvar, ali samo se rezultati pamte. Ispred nas je još 80 posto sezone, kaže ministar turizma>> 12-13

Što smo IspregovaralI s unIjompregledan i sažet popis svega što je dogovoreno po poglavljima koja su od interesa za gospodarstvenike>> 18-21

broj

novinovibroj

Novi broj magazina Privrednog vjesnika za zeleno gospodarstvo, zaštitu okoliša i društveno odgovorno poslovanje.

na zmagazin@privredni.hr ili 01 56 000 27Osigurajte svoj primjerak

Zelenimagazin

SUD ČASTIPRI HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORIBroj: P-I-37/10Pula, 7. prosinca 2010.

P R E S U D A

Sud časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, u prvostupanjskom vijeću sastavljenom od sudaca Kri-stine Pavičić - Sirotić, kao predsjednice vijeća, te mr. sc. Bruna Ivinića i Ester Buić, kao članova vije-ća, uz sudjelovanje zapisničarke Ticiane Trošt, u pravnoj stvari prijavitelja JURAJA I VLASTE BAČIĆ iz Pule, Sisačka 6, protiv prijavljenika NOVA I.T.C. d.o.o. iz Kaštelira, Rogovići 35, nakon održane i zaklju-čene glavne rasprave 07. prosinca 2010. u prisutnosti punomoćnika prijavitelja i odsutnosti prijav-ljenika, istog dana

presudio je

Prijavljeni: ‘’NOVA I.T.C.’’ d.o.o. iz Kaštelira, Rogovići 35,

ODGOVORAN JE

što nije ispunio svoju ugovornu obvezu i prijaviteljima Juraju i Vlasti Bačić iz Pule, Sisačka 6, osigurao putovanje u Prag u primjerenom roku u kojem se isto obvezao učiniti, a niti izvršio povrat uplaćene akontacije na ime ugovorene cijene putovanja u primjerenom roku, iako se na to u telefonskom raz-govoru s prijaviteljima obvezao čime je postupio protivno odredbi čl. 4. Zakona o obveznim odnosima i povrijedio pravila morala (dobre poslovne običaje) iz čl. 5. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gos-podarskoj komori, pa mu se temeljem čl. 36. st. 1. toč. 3. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospo-darskoj komori izriče mjera

JAVNE OPOMENEUZ OBJAVLJIVANJE U TISKU I NA WEB STRANICI

HRVATSKE GOSPODARSKE KOMOREnakon pravomoćnosti ove presude.

Obrazloženjeizostavljeno kao nepotrebno.

SUD ČASTIPRI HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORIBroj: P-I-61/09Zagreb, 8. veljače 2011.

P R E S U D A

Sud časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Oreškovića, predsjednika vijeća, te Narcise Knežević i Vladmira Njegovana, članova vijeća, uz sudjelovanje zapi-sničara Blanše Ažić Manevski, povodom prijave prijaviteljice Ljiljane Krajter iz Zaprešića, Ljudevita Gaja 3K, protiv prijavljenog DOMIN-DOM d.o.o., Seget Donji, Hrvatskih žrtava 23, zastupano po puno-moćnici Mariji Božić, odvjetnici u Zagrebu, Vinogradska 6b, zbog povrede pravila morala (dobrih po-slovnih običaja), nakon rasprave održane i zaključene dana 8. veljače 2011., u prisutnosti prijavitelji-ce, a u odsutnosti prijavljenog,

presudio je

Prijavljeni: ‘’DOMIN-DOM’’ d.o.o. Seget Donji, Hrvatskih žrtava 23,

ODGOVORAN JE

što je nakon prodaje stana prijaviteljici u Zaprešiću, Ulica Ljudevita Gaja 3K i povodom reklamacije pri-javiteljice od 13. ožujka 2008. godine u vezi neispravne ventilacije i vlage u stanu i na terasi, obećao na ročištu 10. rujna 2010. godine kod ovog suda otkloniti uzroke prisutnosti vlage i to propustio učini-ti te što je predložio da se vještačenjem utvrdi uzrok prisutnosti vlage u stanu i na terasi, a nije uplatio predujam za vještačenje i nije se odazivao pozivima suda, čime je postupio protivno odredbi iz čl. 5. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (Narodne novine 66/06, 114/06, 129/07 i 8/08), što se smatra povredom pravila morala (dobrih poslovnih običaja), pa mu se temeljem čl. 36. stav. 1. t. 3 navedenog Pravilnika izriče

JAVNA OPOMENAUZ OBJAVLJIVANJE U TISKU I WEB STRANICI

HRVATSKE GOSPODARSDKE KOMORE, nakon pravomoćnosti ove presude.

Obrazloženjeizostavljeno kao nepotrebno.

SUD ČASTIPRI HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORIBroj: P-I-63/10Zagreb, 24. siječnja 2011.

P R E S U D A

Sud časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, u vijeću sastavljenom od sudaca Gorane Aralice Marti-nović, predsjednika vijeća, te Marije Dujković i Ksenije Koloman, članova vijeća, uz sudjelovanje za-pisničara Blanše Ažić Manevski, povodom prijave prijavitelja: Helmut Wollersberger iz Austrije, Tann-hofweg 14, kojeg zastupa punomoćnik Sanja Kraljević, odvjetnica u Zagrebu, Domagojeva 4, protiv prijavljenoga: Euroherc osiguranje d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, zbog povrede pravila mora-la (dobrih poslovnih običaja), nakon rasprave održane i zaključene dana 24. siječnja 2011., u prisut-nosti punomoćnika stranaka,

presudio je

Prijavljeni: ‘’Euroherc osiguranje’’ d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282,

ODGOVORAN JE

što je kao društvo za osiguranje povodom odštetnog zahtjeva Helmuta Wollersbergera iz Austrije, Ta-nnhofweg 14 postupao protivno odredbi članka 2.4., 3.2. i 3.4. Kodeksa poslovne osiguravateljne i re-osiguravateljne etike kao strukovnog kodeksa koji se primjenjuje na njega jer nije postupao na način kako bi stranka što jednostavnije i brže ostvarila svoje pravo čime je postupio i protivno odredbi iz čl. 5. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, što se smatra povredom pravila mora-la (dobrih poslovnih običaja), pa mu se temeljem čl. 36. stav. 1. t. 3 Pravilnika o Sudu časti pri Hrvat-skoj gospodarskoj komori, izriče

JAVNA OPOMENAUZ OBJAVLJIVANJE U TISKU I WEB STRANICI

HRVATSKE GOSPODARSDKE KOMORE, nakon pravomoćnosti ove presude.

Obrazloženjeizostavljeno kao nepotrebno.

3Broj 3685, 11. srpnja 2011. UVODwww.privredni.hr

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni,

financijski savjet? pvinfoZa Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Niste djeca, niste ma-loumni, sami birate što ćete sijati, stoga preuz-mite odgovornost. Seljak je nekada bio nedefini-rani pojam, vi ste danas poduzetnici i morate se znati nositi s rizicima. Prošla su vremena kada

je netko Ministarstvo mogao natjerati da utvrdi ot-kupnu cijenu pšenice. Nalazimo se u tržišnom gospo-darstvu i tržište će odrediti cijenu kilograma pšenice.

PETAR ČOBANKOVIĆ, MINIsTAR POljOPRIVREdE:

Seljaci su poduzetnici

S IFC-om kao partne-rom nastavit ćemo te-žiti najvišim standardi-ma u našim operacijama u Hrvatskoj i ostatku re-gije. Razvojni program C.I.O.S. Grupe usmjeren je na postizanje iste razi-ne suvremene tehnološke

opremljenosti i organizacijskih rješenja u svim člani-cama Grupe u regiji, odnosno na ostvarivanje usklađe-nosti s direktivama Europske unije u svim zemljama u kojima djeluje C.I.O.S. Grupa na isti način kako je to već sada postignuto u Hrvatskoj. IFC-ov zajam od 20 milijuna eura pokazuje povjerenje jedne od vodećih svjetskih financijskih institucija u C.I.O.S.-ovu po-slovnu strategiju i rezultate dvadesetogodišnjeg rada.

PETAR PRIPuZ, PREdsjEdNIK uPRAVE C.I.O.s.-a:

Zajam od 20 milijuna eura pokazuje povjerenje

U bitno promijenjenim okolnostima, kada je po-sve izvjesno da Hrvatska postaje 28. članicom EU-a, držim osobito važnim naglasiti potrebu da dr-žave regije ulože dodatne napore u traženju dobrih i racionalnih gospodarskih odnosa i urede ih u interesu građana naših država i na-ših kompanija. Da bismo održali naša gospodarstva i očuvali radna mjesta, morat ćemo podići razinu i zna-nja, i konkurentnosti, i samopouzdanja. U protivnom - ostat ćemo tek notorne adrese globalnih preuzimača.

ANTE VlAhOVIĆ, PREdsjEdNIK uPRAVE AdRIsA:

Nama treba znanje, konkurentnost i samopouzdanje

Z avršetkom anali-tičkog dijela pro-cesa izrade stra-

teškog pregleda obrane dobili smo temeljne obri-se izgleda naših Oruža-nih snaga 2020. godine. Kao zemlja s ograniče-nim proračunskim mo-gućnostima nećemo težiti razvoju ukupnog spektra obrambenih i vojnih spo-sobnosti. Bit će određe-ne samo one sposobnosti koje su kritične za inici-jalnu obranu i upravljanje krizama, odnosno spo-sobnosti na koje možemo računati u sklopu kolek-tivnih aranžmana NATO-a. Ostale sposobnosti koje su preskupe i neo-držive za samostalno iz-građivanje razvijat će se u suradnji sa saveznici-ma ili zemljama u regiji, a sukladno zajedničkim interesima, mogućnosti-ma i potrebama.

Naše Oružane sna-ge će, u najvećoj mogu-ćoj mjeri, biti opremljene domaćom opremom: od obalnih brodova izgra-đenih u hrvatskim bro-dogradilištima i oklo-pnih vozila proizvedenih u Hrvatskoj do doma-će jurišne puške, odore i ostale opreme. U tom smislu nastavit će se su-radnja obrambenog su-stava i domaćih tvrtki. Ulaganja u opremanje i modernizaciju uz surad-

nju s domaćim proizvo-đačima povećat će uku-pnu učinkovitost obrane. Opremanje Oružanih snaga dat će novi poticaj razvoju hrvatskog gospo-darstva, otvoriti moguć-nosti transfera naprednih tehnologija, usvajanja standarda, kao i izvoza domaće vojne opreme. Za najskuplje projekte, koje sami teško može-mo financirati ili to nije opravdano, istražit će se mogućnosti multinacio-nalnih i inovativnih rje-šenja. Tako, primjerice, za nabavu borbenih zra-koplova istražujemo mo-gućnosti zajedničke na-bave s ostalim članicama NATO-a koje, poput nas,

moraju u idućim godi-nama donijeti odluku o nabavi novih borbenih zrakoplova u uvjetima smanjenih obrambenih proračuna.

U idućem razdoblju razvoj infrastrukture pr-venstveno će se usmjeri-ti na optimiziranje vojnih nekretnina i osiguranje

standarda rada i smje-štaja. U svrhu povećanja učinkovitosti i smanje-nja troškova na perspek-tivnim lokacijama okrup-njavat će se smještajni, obučni i logistički kapa-citeti. U tom smislu, do 2020. godine provest će se značajna racionaliza-cija postojeće infrastruk-ture, što uključuje mo-gućnost smanjenja broja nekretnina za dodatnih 50 posto. Pri tome će se slijediti temeljno nače-lo da će se vojarne koje nemaju kapacitet razvo-ja za više od 2000 vojni-ka smatrati neperspektiv-

nim, slijedom čega se u njih neće ulagati, već će se ubrzati proces njihova napuštanja.

Do 2020. godine uvjeti rada i smještaja standardizirat će se tako da će kopnene snage ras-polagati s pet do šest vo-jarni s infrastrukturom formiranom na principu vojne baze. Mornaričke snage će se, pored jedne pomorske baze, nastavi-ti oslanjati na civilne luč-ke kapacitete. Zrakoplov-ne snage će raspolagati s dvije zračne baze, dok će snage za potporu nastavi-ti razvijati logističke baze na dvije lokacije. Vojni poligoni Slunj i Gašinci bit će glavni obučni infra-strukturni objekti, a baza Divulje razvijat će se kao združena, međunarodna i međuresorna baza za ra-zvoj niza sposobnosti u širem regionalnom i me-đunarodnom kontekstu.

Imajući u vidu dale-kosežnost odluka koje se donose danas te nepred-vidljivost našeg šireg okružja, Hrvatska će mo-rati iskazivati dužnu dozu realizma, ali i vizionar-stva, te hrabrosti i razbo-ritosti, procjenjujući vla-stite financijske i ljudske potencijale. Moramo ra-zumjeti da će odluke koje donesemo danas imati dugoročne posljedice na naš obrambeni sustav.

G(h)OsT KOMENTATOR: dAVOR BOžINOVIĆ, MINIsTAR OBRANE

Opremanje Oružanih snaga - novi poticaj razvoju gospodarstvaNaše Oružane snage će, u najvećoj mogućoj mjeri, biti opremljene domaćom opremom: od obalnih brodova i oklopnih vozila do domaće jurišne puške, odore i ostale opreme

Vojarne koje nemaju kapacitet

razvoja za više od 2000 vojnika

smatrat će se neperspektivnim

IMPRESUM

GlavnI UREdnIk: darko Buković

IzvRšnE UREdnIcE: Vesna Antonić, Andrea Marić

novInaRI: dr. uroš dujšin, jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko latal, ljiljana lukić, Boris Odorčić, sanja Plješa, svetozar sarkanjac,Krešimir sočković, lada stipić-Niseteo, jozo Vrdoljak, Igor Vukić, drago živković

TajnIca REdakcIjE: Bruna Ivić BajamićTel: +385 1 4846 233, 5600 000Faks: +385 1 4846 232E-mail: redakcija@privredni.hr

lEkTURa: sandra Baksa, Nina lolić

FoToGRaFIja: Christian - david Gadler

Pv GRaFIka: stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović, siniša Paulić

MaRkETInG, PRETPlaTa I PRoMocIja:vodITEljIca: dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198Faks: +385 1 4923 168E-mail: marketing@privredni.hr

ažURIRanjE adRESaRa, PRETPlaTa I dISTRIbUcIja: Tel: +385 1 5600 000E-mail: pretplata@privredni.hr

Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

nakladnIk: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631

dIREkToR: Nikola Baučić

PoMoĆnIk dIREkToRa: Milan Vukelić

TajnIca GlavnoG UREdnIka I dIREkToRa: Ankica ČorakTel: +385 1 5600 001Faks: +385 1 4846 656E-mail: uprava@privredni.hr

TISak: slobodna dalmacija d.d.

4 Broj 3685, 11. srpnja 2011.TEMA TJEDNA Privredni vjesnik

Igor Vukić vukic@privredni.hr

T ehnološki park u Zagrebu nalazi se u oronuloj bara­

ci pokraj kompleksa tvor­nice Končar. Slično kao u legendi o Microsoftu ili HGspotu, tvrtkama koje su se razvile iz garaže, iz barake Tehnološkog parka nastalo je pedesetak tvrtki koje su razvile 11 patena­ta, svoje proizvode izvo­ze u 48 zemalja u svijetu i godišnje na tržište izba­ce tridesetak inovativnih proizvoda.

U ovoj baraci nastao je, primjerice, čuveni Alt­pro, ovdje posluje Utilis, ostvarujući svoje priho­de u Švicarskoj. Prve ko­rake u Tehnološkom par­ku napravili su Corvus, pa Navigo sistem i dru­ge uspješne tvrtke, koje su nakon nekoliko godina “inkubacije” otišle u nove poslovne prostore.

Na temelju svojih iskustava pokretači Teh­nološkog parka napisa­li su i Strategiju razvo­ja poduzetništva u Gradu Zagrebu do 2020., s po­sebnim osvrtom na malo i srednje poduzetniš­tvo. “Ne otkrivamo to­plu vodu, nego nudimo model koji je dosad po­kazao mnoge prednosti. Ne treba trošiti silni no­vac za strane konzultante za poduzetništvo, koji če­sto ni ne znaju gdje je Hr­vatska”, rekao je Marijan Ožanić, direktor Tehno-loškog parka Zagreb, na

prošlotjednom predstav­ljanju Strategije održa­nom u zagrebačkoj Grad­skoj skupštini.

Idemo graditiUz ostalo, predlažu da se uz glavne prometnice iz­grade tri tehnološka parka i jedan centar poduzetnič­ke izvrsnosti. Prvi objekt trebalo bi sagraditi na mjestu Sveučilišne bolni­ce Blato, i dati novu kori­snu funkciju poludovrše­nim zgradama koje ondje uglavnom propadaju. “Bilo bi idealno da ti teh­nološki parkovi budu teh­nološki specijalizirani ­ za informatiku, elektroniku, telekomunikacije, bioteh­nologiju i metaloprerađi­vačku tehnologiju, auto­matiku i robotiku”, ističe se u Strategiji.

Ožanić je svjestan da su njihovi prijedlozi po­malo idealistički, no želi potaknuti raspravu kako bi se barem promijenio sadašnji sustav potica­ja malim poduzetnicima. “Potpora ima, daju ih ra­

zličite institucije, ali očito na krivi način. Rezultata, u obliku inovacija i novih proizvoda, baš i nema pre­više”, kaže Ožanić.

Akademik Leo Budin smatra da ima premalo su­radnje između znanstve­nih institucija i inovativnih poduzetnika. Svojedobno su mali poduzetnici uspi­jevali surađivati s velikim državnim poduzećima, djelujući u pojedinim ra­zvojnim nišama, a sada je to rijedak slučaj. I Marijan Ožanić je naveo primjer zagrebačke tvrtke koja pa­tent nije uspjela prodati Hrvatskoj elektroprivredi, ali je potom kupca našla u – Australiji.

Nije čudo što nas ulagači zaobilazeHrvatski porezni sustav koči tvrtke zasnovane na znanju, koje zapošljava­ju visokoobrazovane, bo­lje plaćene stručnjake, istaknuo je Ante Man-dić, vlasnik kompanije IN2. Mandić zapošljava 400 mladih zaposlenika,

uglavnom inženjera. “Na njihove neto plaće u Hr­vatskoj moramo državi dati još 120 posto za do­prinose i poreze, dok je u Srbiji to 69 posto, a u Ma­kedoniji samo 48 posto. Drugdje takve tvrke imaju i niz olakšica, primjerice ne plaćaju poreze u prvih godinu ili dvije rada. Sto­ga nije čudno da nas inve­sticije tog tipa često zao­bilaze”, rekao je Mandić.

Vitomir Tafra iz Vi-soke škole za ekonomiju Zrinski smatra da bi tre­balo snažnije poticati stu­dentsko poduzetništvo. U njihovoj školi studenti osnivaju poduzeće na dru­goj godini i po završetku

školovanja mogu besplat­no nastaviti razvijati tu tvrtku, uz stručne savjete profesora iz škole.

Zagrebački Tehnološ­ki park, uz koji djeluje i Jamstvena agencija, gdje mladi poduzetnici, pa i studenti, mogu dobiti niz korisnih usluga, ima bit­no manje zaposlenih nego slične institucije u drugim županijama. Napisali su Strategiju, ali njihov vla­stiti primjer govori više od napisanih riječi.

StrategIja razVoja PoduzetnIštVa u zagreBu

Sveučilišnu bolnicu pretvoriti u tehnološki parkSlično kao u legendi o Microsoftu ili Hgspotu, koji su se razvili iz garaže, iz barake tehnološkog parka nastalo je pedesetak tvrtki koje su razvile 11 patenata, a svoje proizvode izvoze u 48 zemalja

Hrvatski porezni sustav koči tvrtke

zasnovane na znanju, ističe ante

Mandić, vlasnik tvrtke In2

“Ne otkrivamo toplu vodu, nego nudimo model koji je dosad pokazao mnoge prednosti. Ne treba trošiti silni novac za strane konzultante za poduzetništvo, koji često ni ne znaju gdje je Hrvatska.”

Marijan Ožanić, direktor Tehnološkog parka Zagreb

Badel 1862 objavio je po-ziv na Glavnu skupštinu iz kojeg se vidi da će tu kompaniju, osim same države kako je već na-javljeno, dokapitalizirati i državni Kapitalni fond.

Na skupštini sazva­noj za 20. kolovoza dio­ničari bi trebali donijeti odluku o pokriću gubitka iz 2009. koji je iznosio 130,5 milijuna kuna i di­jela gubitka iz 2010. od 19,9 milijuna kuna. Dug će se pokriti smanjenjem temeljnog kapitala za 150 milijuna kuna. No kako je prošlu godinu Badel zavr­šio u minusu od 261 mi­lijun kuna, ostatak gubit­ka planira pokriti budućim poslovanjem tvrtke koje bi se trebalo ostvariti ako se obistini Plan poslovanja koje je Uprava izradila za razdoblje do 2017. godine.

Temeljni kapital sma­njit će se na 75 milijuna kuna tako što će nominal­na vrijednost dionice biti smanjena sa 300 na 100 kuna.

Nakon smanjenja vri­jednosti dionice temeljni kapital Badela bit će po­većan za 238,6 milijuna kuna jer će država pore­zni dug tvrtke u iznosu od 207 milijuna kuna pretvo­riti u ulog u temeljni ka­pital, a državni Kapital­ni fond ući će u vlasništvo tvrtke unosom potraživa­nja od 32 milijuna kuna. Država će tako dokapitali­zacijom upisati 2.065.510 novih redovnih dionica Badela, a Kapitalni fond 320.000 dionica tog proi­zvođača pića. Nakon do­kapitalizacije temeljni ka­pital Badela 1862 iznosit će 313,8 milijuna kuna, te biti podijeljen na dionice nominalne vrijednosti 100 kuna. (K.S.)

dokaPItalIzacIja Badela 1862

Država ulazi u Badel

*vijesti

Novi poslovi Ericssona NT u BiH Ericsson Nikola Tesla i BH Telecom ugovorili su nove poslove vrijedne više od 10 milijuna kuna. Riječ je o modernizaciji i povećanju kapaciteta fik­sne mreže BH Telecoma, a završetak radova je pla­niran do kraja godine.

Dobri turistički rezultatiU šest mjeseci ove godi­ne na Jadranu i u Gradu Zagrebu ostvareno je više od 3,2 milijuna turističkih dolazaka, što je 11,4 po­sto više nego u lanjskom razdoblju, te 13,7 mili­juna noćenja ili 13 posto više, prvi su podaci su­stava turističkih zajedni­ca. Gotovo sve jadranske

županije i Grad Zagreb ostvarili su dvoznamen­kasti porast dolazaka i no­ćenja pri čemu je najve­će povećanje zabilježila Splitsko­dalmatinska žu­panija i to 18,6 posto. U lipnju je ostvareno gotovo 1,6 milijuna dolazaka što je 20 posto više te oko 8,3 milijuna noćenja, 21 po­sto više nego u istom lanj­skom mjesecu.

IGH: dokapitalizacija?Kako bi ojačali svoje po­slovanje na međunarod­nim tržištima kroz or­ganski rast i akvizicije te smanjenje financijskih rashoda, IGH je zapo­čeo razmatrati mogućno­sti povećanja temeljnog kapitala kroz izdavanje novih dionica. Suradnici IGH­a u tom procesu su američka investicijska sa­vjetnička tvrtka Nova Ca­pital Partners iz New Yor­ka te međunarodna tvrtka Weil, Gotshal&Manges kao pravni savjetnik.

5Broj 3685, 11. srpnja 2011.www.privredni.hr

*vijesti

Golem potencijal energetskih ušteda Nakon šest godina proved-be projekta Poticanje ener-getske efikasnosti u Hrvat-skoj, u 1070 zgrada sada se redovito prati potroš-nja energije te se dva puta tjedno očitavaju brojila za energente i vodu. U sklo-pu projekta, među ostalim, odrađeno je 1126 energet-skih pregleda u ukupno 30 gradova i sedam župani-ja, prilikom kojih su utvr-đena potencijalna ulaganja u mjere povećanja energet-ske učinkovitosti u izno-su od gotovo 1,6 miliju-na kuna. Uz provedbu tih mjera, potencijal za ušte-de iznosi 76 milijuna kuna.

Suradnja Ingre i BonattijaIngra je s talijanskom tvrt-kom Bonatti zaključila sporazum o poslovnoj su-radnji kojim su definirana tržišta od zajedničkog in-teresa za obje tvrtke. Ingra

i Bonatti će surađivati na projektima u Hrvatskoj, Iraku, Alžiru i Saudijskoj Arabiji gdje će udružiti znanja, resurse i referen-ce. Njihova suradnja se odnosi na projekte s po-dručja energetike, indu-strije i građevinarstva.

H&M u dva mjeseca utržio 50 milijuna kunaŠvedski tekstilni gigant H&M je tijekom nepuna dva mjeseca poslovanja u Hrvatskoj - i to u samo dvije zagrebačke trgovine - ostvario prodaju od čak 50 milijuna kuna, poka-zuju podaci polugodišnjih rezultata H&M Grupe (za razdoblje od 1. prosinca do 31. svibnja). H&M je u Sloveniji ostvario prodaju u iznosu od 26,45 milijuna eura u 13 trgovina, a u od-nosu na ranije razdoblje na tom mu je tržištu prodaja pala za 3,4 milijuna eura.

Drago Živković zivkovic@privredni.hr

Ciljati inflaciju ili tečaj – ključna je dilema kojom su

se bavili sudionici me-đunarodnog foruma Mo-netarna politika u proce-su ulaska Hrvatske u EU, koji je u Zagrebu organi-zirala Hrvatska gospodar-ska komora. Za kreatore

hrvatske monetarne poli-tike već gotovo 18 godina nema dileme: stabilan te-čaj je sveta krava. S jedne strane tako imamo rigid-nu monetarnu politiku, a s druge strane fiskalna nam je politika populistička. U tim je škarama stradao re-alni sektor, pa nije ni čudo da nam je robni izvoz samo 19 posto BDP-a, a proizvodnja na razini od prije tridesetak godina, upozorio je domaćin foru-ma, predsjednik HGK-a Nadan Vidošević. U stva-ranju modela održivog ra-sta presudna je uloga mo-netarne politike, pa nije slučajno da o tome raz-govaraju i američki pred-

sjednik Obama i kineski mu kolega Hu Jintao, re-kao je Vidošević.

Ni Kina niti SADHrvatska nije ni Kina niti SAD, odmah je uzvrati-la ministrica financija Martina Dalić, ne samo Vidoševiću, nego i Me-đunarodnom monetarnom fondu, s kojim su Mini-starstvo financija i Hrvat-ska narodna banka nedav-no ušli u otvoreni sukob. Hrvatska je mala, otvore-na i visokoeurizirana ze-mlja, čija se monetarna po-litika ne može promatrati s pozicije mainstream eko-nomske teorije, kaže mi-nistrica. U tu zamku upa-daju i institucije čija se ekonomska znanja inače ne dovode u pitanje, doda-la je, aludirajući na MMF. U Hrvatskoj je samo 20 posto novčane mase pod kontrolom HNB-a, osta-lo su devize, zato je tečaj

glavni indikator uspjeha ekonomske politike, poja-snila je ministrica. Ključna zadaća HNB-a i prema za-konu je očuvanje stabilno-sti cijena, što ne znači da je monetarna politika nemoć-na, već da je treba staviti u kontekst Hrvatske, zaklju-čila je Martina Dalić.

Slovenija regijaZa razliku od Hrvatske, Mađarska, Poljska i Slove-nija iskušavale su različi-te modele monetarne poli-tike, a rezultati su šaroliki. Lekcija koju je Mađarska naučila, prema riječima guvernera mađarske sre-dišnje banke Andrasa Si-mora, jest da prije ulaska u EU treba smanjiti ne samo inflaciju nego i inflatorna očekivanja. Prikladnijom Simor smatra politiku ci-ljane inflacije jer dugoroč-no donosi veću stabilnost od fiksnog tečaja. Stabil-nost cijena, ističe mađar-

ski guverner, jest nužna, ali nije dovoljna - potrebno je i dodatno regulirati rad banaka, povećanjem obve-znog kapitala i ograničava-njem kreditiranja. Susjed-

na Slovenija je do 2005. imala dobra iskustva s po-litikom plivajućeg tečaja i stabilan rast od oko četiri posto godišnje. A onda je u tri godine kreditne ekspan-zije i “kazino kapitaliz-ma’’ poništeno sve dobro što se napravilo u 15 godi-na do tada, ustvrdio je po-znati slovenski ekonomist Jože Mencinger. Zato da-

nas Slovenija muku muči s visokim proračunskim deficitom zbog kojega ne može provesti nužne refor-me. Od ulaska u EU, a po-tom i eurozonu, Slovenija je u ekonomskom smislu prestala biti država i po-stala regija EU-a, a položaj njene središnje banke sli-čan je položaju u Jugosla-viji. Tako Slovenija više ne može utjecati ne samo na tečaj nego niti na inflaciju.

Bez valutnog rizikaPoljska još nije u eurozo-ni, a poljski profesor eko-nomije Dariusz Rosati smatra da bi što prije tre-bala ući. Nacionalna valu-ta je luksuz koji državu ko-šta između 1,5 i dva posto BDP-a, a od nje nema ve-like koristi u uvjetima fik-snog tečaja i niske inflaci-je, tvrdi Rosati. Ulazak u eurozonu smanjuje tran-sakcijske troškove i kamat-ne stope, uklanja valutni rizik, a cijene postaju tran-sparentnije. Poljska je do 1998. godine vodila mije-šanu politiku ciljane infla-cije i stabilnog tečaja, koja je uglavnom donijela loše rezultate. Od tada se vodi politika samo ciljane infla-cije, a tečaj je u potpunosti prepušten tržištu. Ipak, os-cilacije tečaja zlota dugo-ročno su razmjerno male, pa za Rosatija nema dvoj-be: efikasna monetarna po-litika mora se temeljiti na plivajućem tečaju.

Monetarna politika

U škarama između rigidnog i populističkogHrvatska nije ni Kina niti SAD, nego je mala, otvorena i visokoeurizirana zemlja, čija se monetarna politika ne može promatrati s pozicija mainstream ekonomske teorije. U tu je zamku upao i MMF, poručuje ministrica financija Martina Dalić

Stabilnost cijena jest nužna, ali nije dovoljna - potrebno je i dodatno regulirati rad banaka

cijena nacionalne valute

između 1,5 i 2% BDP-a(

U tri godine “kazino kapitalizma” Slovenija je poništila sve što se napravilo u 15 godina

Problem Hrvatske je mnogo dublji od di-leme između plivajućeg i fiksnog tečaja, upozorio je Ivan Lovrinović sa zagrebač-kog Ekonomskog fakulteta. Sada se na-lazimo u mrtvoj zoni jer su i monetarna i fiskalna politika restriktivne, a to nije put izlaska iz recesije nego ulaska u depresi-ju, u kojoj se, prema Lovrinoviću, već na-lazimo. Novi investicijski ciklus mora biti usmjeren prema kapitalnim dobrima, ne prema potrošnji, a kreditne kanale tre-ba usmjeriti u tehnološki razvoj, inače ćemo zapasti u ono što Lovrinović nazi-

va konzumerističkim idiotizmom. Mone-tarna politika u Hrvatskoj je nadređena ekonomskoj, umjesto da bude obratno, a HNB se ponaša kao da živimo u ambi-jentu stalne inflacije. Lovrinović ima niz konkretnih prijedloga: prvi je već poznat, ukidanje valutne klauzule, jer ona samo potiče negativna očekivanja. Drugi je iz-davanje državnih investicijskih obvezni-ca koje bi mogao upisivati i HNB. Tako bi se monetarna politika upregnula u eko-nomski razvoj, posebno u projektima koji nisu zanimljivi privatnim investitorima.

Konzumeristički idiotizam

6 Broj 3685, 11. srpnja 2011.AKTUALNO Privredni vjesnik

Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

V elikoj većini sla-vonskobaranjskih poljoprivredni-

ka žetva pšenice i danas predstavlja jedan od naj-važnijih događaja u pro-izvodnoj sezoni. Simbo-lički, ali i stvarno. Stoga ne iznenađuje primjer Be-lja, kada je prošloga tjed-na upriličio prezentaciju ovogodišnje žetve pšenice kojoj su, uz poslovni vrh Agrokora i Belja, nazočili predstavnici svih važnijih seljačkih udruga, Poljopri-vredne komore i poslovni partneri Agrokora iz Hr-vatske i susjednih zemalja.

Na parceli beljske po-slovne jedinice Širine-Kneževo veličine 120 hektara, na sjeveru Bara-nje, prezentirana su naj-suvremenija tehnička do-stignuća kojima danas raspolaže hrvatska poljo-privreda. Ne skrivajući za-dovoljstvo, čelni čovjek

Agrokora Ivica Todorić istaknuo je kako će žetvu obavljati trenutačno naj-bolji kombajni na svijetu.

Sila na poljimaO kakvoj je mehaniza-ciji riječ objasnio je Go-ran Pajnić, predsjednik Uprave Belja. “Ova me-hanizacija između ostalo-ga omogućava izuzetnu brzinu žetve. Šest kombaj-na Class Lexion u pratnji dvije univerzalne priko-lice Annaburger za samo sedam do osam sati oba-vit će kompletnu žetvu na 120 hektara. Kombaj-ni imaju sinkronizirani rad pražnjenja, što znači da od trenutka kada kombaj-ni uđu u tablu, ne zaustav-ljaju se sve dok ne oba-ve kompletnu žetvu. Time smo postigli stopostotnu iskorištenost mehanizaci-je”, kaže Pajnić.

On je istaknuo kako je od ulaska Agrokora u Be-lje samo u poljoprivrednu mehanizaciju uloženo oko

170 milijuna kuna. Kuplje-no je 130 snažnih traktora, 40 vrhunskih kombajna, te mnoga širokozahvatna i visokoučinkovita mehani-zacija, za koju je osigura-na vlastita servisna služba Belje Remonta.

“Važno je reći da iskorištenost ovih vrhun-

skih traktora iznosi više od 2000 sati godišnje. Na-ime, njihova aktivnost počinje žetvom ječma, pa uljane repice, pšeni-ce i sve do vađenja šećer-ne repe i berbe kukuruza u kasnu jesen. Dakle, Be-lje ima iskorištenost oko 2000 sati, dok je europski prosjek oko 600 sati. Zna-či, efikasnost beljske me-hanizacije sada je daleko ispred europske”, poenti-rao je Ivica Todorić.

A što kad smo maliNjegov prošlotjedni posjet Baranji mnogi su novina-ri iskoristili kako bi sazna-li kakvi su budući planovi Agrokora. Naravno, u sre-dištu pažnje bila su pitanja razvoja i perspektive hr-vatske poljoprivrede.

“Poljoprivreda je jedan od velikih potencijala hr-vatske države i ona može osigurati konkurentnost, proizvodnju i stvaranje no-voga proizvoda i dodane vrijednosti. Takvu priliku

moramo svi zajedno isko-ristiti. Međutim, činjenica je da su unazad 20 godina selo i seljaci preuzeli dosta veliku odgovornost za pro-mjene. Radi se o velikom naporu i još većem riziku da naš seljak postane kon-kurentan na otvorenom tr-žištu. U tranzicijskim uvje-tima, te u uvjetima kada naši seljaci posjeduju male površine i male količine, to je dodatna teškoća u tržiš-nom natjecanju”, rekao je Todorić.

Kako bi potkrijepio tu tvrdnju, čelnik Agroko-ra naveo je primjer jed-

ne ukrajinske kompani-je koja obrađuje milijun hektara zemlje, dok čita-va hrvatska poljoprivreda radi na 750.000 hektara.

”Europa, kao i Hrvat-ska, sve je vrijeme podr-žavala selo i nije podrža-vala velike konglomerate. Međutim, čitava europ-ska poljoprivreda danas ima ozbiljan problem jer je cijeli svijet otvoren, pa takve male površine više ne mogu biti konkuren-tne. Današnja Europa sa svojim malim površinama nasuprot velikih proizvo-đača iz Brazila, Rusije, Amerike i ostalih, teško može biti konkurentna. I onda, što? Europa je pri-siljena svojim proizvođa-čima davati sve veće sub-vencije kako bi oni uopće mogli opstati. Sada su to sve veći izdaci za poljo-privredu i razmišlja se na koji način podizati konku-rentnost”, govori Todorić.

Nova strategija AgrokoraNa pitanje kako u takvoj konstelaciji vidi Agrokor, odnosno kako će ta kom-panija funkcionirati u su-stavu EU-a, Ivica Todorić naglašava kako Agrokor danas razvija izrazito mo-deran i konkurentan sustav poslovanja i zato je uvje-ren da su u toj kompaniji danas puno konkurentniji od Europe. “A što se našeg sela tiče, unatoč stalnom nezadovoljstvu, hrvatsko je selo posljednjih godina napravilo veliki iskorak”, napominje. “Ljudima je teško, ušli su u velike in-vesticije i kredite i treba im se i dalje davati velika potpora kako bi u idućih

IvIcA TodorIć, predSjedNIk koNcerNA Agrokor, NA prezeNTAcIjI žeTve BeljA

PoljoPrivreda je Prilika koju moramo svi zajedno iskoristitiNaša je odgovornost da ova država nema BDP minus ili nulu, nego da ima četiri ili šest posto plusa. To su pomaci koje mogu ostvariti razumne investicije i stručni ljudi, kaže Ivica Todorić

Iz Agrokora se u idućih nekoliko

mjeseci do godinu dana mogu

očekivati vrlo izazovne vijesti. Pri

tome se ne radi o kupnji Mercatora

žetva obavljena za 7-8 satina 120 hektara(

iskorištenost strojeva u Belju (EU prosjek: 600 sati)2000 sati godišnje(

Za Privredni vjesnik Ivica Todorić poja-snio je kakvi su planovi daljnjeg razvoja poljoprivredne djelatnosti u sklopu nje-gova koncerna, bar kad je riječ o hrvat-skom istoku.Na području Slavonije i Baranje Agro-kor upravlja s nekoliko većih sustava među kojima su Belje, Vupik, PIK Vinkov-ci... nekadašnji kombinati na najplodni-joj zemlji. Kakvi su sinergijski efekti na tom mikroplanu?- Tu nas očekuje još dosta posla. Najvi-še se, naravno, odmaklo na Belju i tu se došlo do razine konkurentnosti i poslo-vanja koju danas s ponosom pokazuje-mo i drugima. Kao što sam već i rekao, poljoprivreda u Hrvatskoj ima veliku pri-liku, ali zahtijeva i velika ulaganja. Što se tiče kvalitete zemlje, to su bili kombinati

kojima je uzeto 50 posto zemlje. U većini je pri tome uzeta dobra zemlja, a ostalo je ono lošije. Sada imamo veliki problem i veliki posao da tu zemlju, te površine, dovedemo u red.Ovo što je do sada napravljeno u Belju, pokazuje da poljoprivredna djelatnost itekako može biti konkurentna.- Da, ali to ne ide bez velikih ulaganja. U zemlju, objekte, mehanizaciju, tehnolo-giju i naravno - u ljude. Samo u dijelu ra-tarstva, na beljskim smo površinama po-red drenaže tla, rada na sustavu precizne gnojidbe od 2005. godine uredili i 260 ki-lometara kanalske mreže. To su, dakle, velika, ali i racionalna ulaganja. Jer ne može se kupiti veliki skupi traktor koji skupi samo 150 sati rada godišnje. To je neisplativo i rađa novu nekonkurentnost.

dovesti svoju zemlju u red

7Broj 3685, 11. srpnja 2011.www.privredni.hr

desetak godina i naše selo došlo do razine svjetske konkurentnosti. S obzirom na realne potencijale koje imamo, uvjeren sam da to možemo očekivati”, kaže Todorić koji je obznanio i da stručnjaci Agrokora u posljednje vrijeme inten-zivno rade na nekim oz-biljnim strategijama.

“Iz Agrokora se u idu-ćem periodu mogu oče-kivati vrlo izazovne vi-jesti. Pri tome se ne radi o kupnji Mercatora. Ne mogu biti neozbiljan i go-voriti o konkretnim stva-rima u uvjetima prego-

varanja, ali je sigurno da ćemo se za šest mjeseci do godinu dana bitno pro-mijeniti. Činjenice govo-re da je Agrokor lider u ovoj regiji i to doživlja-vamo kao određenu obve-zu. Spremni smo pomoći da se cijela regija restruk-turira jer su tržišta pre-mala. Mora doći do ve-

ćih koncentracija i većih promjena. Slikovito reče-no, nešto će koncentrirati Poljaci, Mađari, Rumunji, Ukrajinci ili Slovenci, ali je sigurno da nešto mo-raju koncentrirati i Hrva-ti. Na čitavom području imamo puno malih tvrt-ki koje su nekonkurentne. Moraju se spajati i pove-ćavati i time dizati kon-kurentnost na europskom i svjetskom tržištu. Biznis sinergijama mora stva-rati nove stvari i povući svjetsku ekonomiju na-prijed. Naša je odgovor-nost da ova država nema BDP minus ili nulu, nego da ima četiri ili šest posto plusa. To su pomaci koje mogu ostvariti razumne investicije i stručni ljudi. Agrokor upravo promo-vira takvu poslovnu filo-zofiju u praksi i zato ove godine očekujemo rast iz-među osam i 10 posto”, zaključio je.

PoljoPrivreda je Prilika koju moramo svi zajedno iskoristitiNaša je odgovornost da ova država nema BDP minus ili nulu, nego da ima četiri ili šest posto plusa. To su pomaci koje mogu ostvariti razumne investicije i stručni ljudi, kaže Ivica Todorić

Ljudima je teško, ušli su u velike

kredite i treba im se i dalje davati

velika potpora, kaže Todorić

očekivani rast Agrokora ove godineizmeđu 8 i 10%(

Očekujemo poštenu cijenu pšenice

Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

O vogodišnja žetva pšenice trebala bi donijeti plus u

novčanike seljaka, najav-ljuju u Ministarstvu poljo-privrede, ribarstva i rural-nog razvoja.

Ovo će biti dobra go-dina za poljoprivredu i se-ljaci će zaraditi na pšenici, rekao je na sastanku s pred-stavnicima seljačkih udru-ga i otkupljivačima mini-star Petar Čobanković.

“Ministarstvo poljo-privrede nije mjesto ni in-stitucija koja će odredi-ti otkupnu cijenu pšenice niti diktira uvjete i cije-nu otkupa, već je tržište to koje je regulator cijene”, nastavio je Čobanković. “Stvorene su pretpostav-ke da seljaci smjeste pše-nicu u licencirane silose, za to dobiju skladišnicu s kojom u banci mogu traži-

ti kredite čekajući povolj-niji trenutak za prodaju. Vremena se mijenjaju, se-ljaci su dio poduzetništva i moraju preuzeti određeni rizik”, kaže Čobanković.

U Ministarstvu vjeru-ju kako će otkupna cijena biti viša od prošlogodiš-njih 1,2 kune.

Slabo povjerenjePrema podacima koji-ma raspolaže Ministar-stvo, pšenicom je zasijano 130.000 hektara i očeku-je se urod između 650.000 i 700.000 tona. No pred-stavnici poljoprivrednih proizvođača smatraju kako ti podaci nisu točni i kako je ipak riječ o manjim po-vršinama. Tržišne cijene i dalje su nepoznanica, pa ni najveći otkupljivači još nisu izašli s cijenama.

Predsjednik Udru-ge poljoprivrednika sre-dišnje Hrvatske Stjepan Kunovec smatra kako ci-

jena nije objavljena jer je želi kontrolirati krupni ka-pital. “Argumente za to mi je dao Ivica Todorić ovo-tjednom izjavom tijekom žetve u Belju kada je rekao da će cijena pšenice biti poznata za desetak dana. Nemojte dozvoliti da moć-nici ucjenjuju seljake jer se prije desetak dana lanj-ska pšenica tržila po dvije kune”, kaže Kunovec.

Mario Talajić iz Agrokora je kazao kako još uvijek ne mogu iza-ći s otkupnom cijenom jer se prate svjetski trendo-vi po kojima cijena pada. “Ne postoji nikakav do-govor među otkupljivači-ma o otkupnoj cijeni kao što tvrde neki predstavni-ci udruga seljaka”, dodao je Talajić.

Koordinacija udruga Slavonije i Baranje traži 1,6 kuna po kilogramu, a Sindikat hrvatskih seljaka 1,8 kuna po kilogramu.

OTKuP PšeNIce

Tržište formira cijenu

traže za pšenicu seljačke udruge 1,6 do 1,8 kn/kg(

Vijeće Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja utvr-dilo je kako državno jam-stvo tvrtki Hrvatske ceste za kreditno zaduženje u iznosu od 155 milijuna eura nije državna potpo-ra jer je riječ o ulaganju u izgradnju i održavanje dr-žavnih cesta, odnosno ob-vezi države o izgradnji i održavanju infrastrukture. Ono se provodi sukladno odredbama Zakona o jav-nim cestama i odluci Sabo-ra o davanju suglasnosti na Financijski plan HC-a za 2011. godinu.

Uz to, Vijeće AZTN-a je odobrilo i državnu pot-poru u obliku subvenci-je u iznosu od 14 miliju-na kuna, koju Grad Zagreb namjenjuje poticanju audi-ovizualne djelatnosti. Pot-pora je sadržana u Odluci

Grada Zagreba o subven-cioniranju proizvodnje i emitiranja audiovizualnih i/ili radijskih programskih sadržaja u programima na-kladnika televizije i radi-ja za 2011. godinu. Cilj je tih potpora usmjerenih na nakladnike iz kategorije malih i srednjih poduzet-

nika poticanje proizvod-nje i emitiranje kvalitet-nih programskih sadržaja (informativnih, kulturnih, umjetničkih, stručnih, znanstvenih, kreativnih) od interesa za Grad Zagreb i njegove građane.

Nakon što je Vijeće AZTN-a donijelo rješenje kojim je utvrđeno da Ina primjenom različitih kri-terija pri određivanju ci-jena mlaznoga goriva za različite poduzetnike zlo-upotrebljava vladajući po-ložaj na tržištu opskrbe zrakoplova u Hrvatskoj, Ina je obavijestila AZTN da je uskladila servisne sporazume s propisima o zaštiti tržišnog natjecanja. Agenciji je dostavila na uvid i izmijenjene ugovo-re o prodaji mlaznoga go-riva. (B.O.)

AZTN: DržAvNO jAmSTvO NIje POTPOrA

Subvencija od 14 milijuna kuna za audiovizualne djelatnosti

Što se financijskih očekivanja od žetve tiče, Ivica Todorić izražava optimizam.“Mislim da svi možemo biti zadovolj-ni iako je zasijano manje pšenice nego ranijih godina. Očekujemo, u najma-nju ruku, prosječan prinos što znači da će Hrvatska ove godine za svoje potre-be imati posve dovoljno pšenice, a vje-rojatno će nešto malo ostati i za izvoz. Cijene pšenice su, nažalost, posljed-njih tjedana na burzama pale, a to ote-žava očekivanja svih nas proizvođača. Ipak, mislim da ćemo morati doći do ci-jene koja će odražavati nekakav profit seljaku. No, hrvatski proizvođači mora-ju postati svjesni činjenice da se cije-ne poljoprivrednih proizvoda utvrđuju na svjetskim burzama. Prvenstveno na američkim, te na francuskoj burzi MA-TIF. Selo može nastojati da dobije što bolju cijenu, ali mora zadovoljiti i potro-

šače zbog kojih se uopće i radi. U svemu tome se mora pronaći odgovarajući od-nos da robe dobro prođu u trgovini, ali i da selo bude zadovoljno. S obzirom na sve to, mislim da će se ove godine dobi-ti jedna poštena cijena”, rekao je Todo-rić te podsjetio kako je upravo Agrokor najveći hrvatski proizvođač pšenice - “i logično je da upravo mi očekujemo što više cijene pšenice jer će time i naše kompanije ostvariti bolje rezultate”.

8 Broj 3685, 11. srpnja 2011.S MARKOVA TRGA Privredni vjesnik

*vijesti

Splitski proračun u minusuObračun proračuna Gra-da Splita za 2010. poka-zao je da je Grad upri-hodio oko 350 milijuna kuna manje od planira-nog, da su komunalni do-prinosi prepolovljeni, te da je na kraju ostva-ren minus od 40 milijuna kuna dijelom saniran ko-rištenjem 37 milijuna pro-računske rezerve iz 2009. godine. Prošle se godine Grad umjesto za planira-nih 13 zadužio za čak 38 milijuna kuna. Izvješće o proračunu nije prihvaće-no jer vladajuća koalici-ja nije imala natpolovič-nu većinu svih vijećnika jer je jedan zastupnik s li-ste gradonačelnika Željka Keruma bio bolestan.

Adria Design otvorio bivše Turbo limače Adria Design ponovno je otvorio svoja prodaj-na mjesta i sve zaposle-nike vratio na posao. Pre-ma priopćenju iz tvrtke, sudskim rješenjem ima-ju zabranu korištenja zna-ka Turbo limač i još šest brendova koje je tvrt-ka Adria Design otkupi-la od Magme. Proizvodi

tih robnih marki su povu-čeni iz prodaje (Turbo li-mač, Bubu, Coconut girl, Budi moj medo, Bearfo-ot, BOYZ Inc, BTS, Co-conut baby, GIRLS Inc, X-KID), a tvrtka ih neće koristiti do sudskog odo-brenja. U tvrtki ističu kako su zbog zatvorenih trgovina dnevno gubili u prosjeku 300.000 kuna.

Jadranski luksuzni hoteli odustali od festivalaJadranski luksuzni hoteli izlaze iz projekta Dubrov-nik Film Meetinga, festiva-la koji je u proteklih pet go-dina prerastao u jedan od najznačajnijih regionalnih filmskih događaja. Kako kažu, nije se uspio osigu-rati kvalitetan program koji bi opravdao financijska ulaganja u projekt.

Jasminka Filipas, Drago Živković

H rvatska udru-ga poslodavaca djelomično je

zadovoljna Vladinim Pri-jedlogom izmjena i do-puna Kaznenog zako-na. Poslodavci su svjesni svoje odgovornosti za is-punjavanje svih obveza među kojima je, naravno, i isplata plaća radnicima. Slažemo se s time da oni koji ne ispunjavaju svo-je obveze moraju biti ka-žnjeni, a moguće ih je ka-zniti i prema postojećim zakonskim propisima. Smatramo da se kazneno treba procesuirati samo one poslodavce koji ui-stinu počine kazneno, kri-minalno djelo. Zato smo zadovoljni što je promije-

njena formulacija Zakona koja sada kaže da se ka-zneno kažnjava samo one poslodavce koji ne isplate plaće radi stjecanja protu-pravne imovinske koristi - navodi se u prošlotjednom priopćenju HUP-a, koje je poslano nakon sjednice Vlade, tj. kada se dozna-lo da bi zatvorska kazna zbog neisplate plaće u ta-kvim okolnostima mogla biti do tri godine.

I kašnjenje vodi u zatvorU priopćenju dodaju i kako nisu zadovoljni što će se moći završiti u za-tvoru (godinu dana) već i za jedan mjesec kašnjenja s uplatom doprinosa. Na-glašavaju i kako će nasta-viti inzistirati da se u dalj-njoj proceduri donošenja

ovog zakona izmijene i ostale sporne odredbe jer, kako ističu, ne mogu do-pustiti da se donosi zakon koji će i dalje pogoršava-ti poduzetničku klimu jer će rezultat toga biti dalj-nji pad zapošljavanja i in-vesticija te izostanak gos-podarskog rasta, a to nije dobro ni za poslodavce ni za radnike. Ne navode koje su to sporne odredbe (za pretpostaviti je kako je riječ o zatvorskim ka-znama od šest mjeseci do pet godina za ilegalno za-pošljavanje stranca, do tri godine za mobing, otkaz radniku zviždaču ili štraj-kašu, te ako se spriječi po-vratak radnika na posao po pravomoćnoj presudi), ali su potvrdili da ostaju u Gospodarsko-socijalnom vijeću, iz kojeg su bili na-javili izlazak zbog prvo-bitnih prijedloga izmjena KZ-a koje je Vlada pu-štala u javnost kao prob-ne balone.

Podsjećamo, prvobit-na je formulacija glasila: “Tko, iako je imao sred-stva, ne isplati dio ili ci-jelu plaću ili naknadu pla-će ili ne uplati doprinos za mirovinsko ili zdravstve-no osiguranje ili osigura-nje od nezaposlenosti bez obzira je li isplatio pla-ću radniku ili tko ne izvr-

ši sudsku odluku u vezi s tim pravima, kaznit će se kaznom zatvora do tri go-dine.’’ Ta je formulacija poslodavce bila digla na noge.

Što s tvrtkama u vlasništvu države?Premda ih je ministar pravosuđa Dražen Boš-njaković na radnom ruč-ku koji je održan po-četkom prošlog tjedna

uvjeravao da nitko neće u zatvor ako nema novca, već se prijedlogom želi kažnjavati one koji nov-cem tvrtke kupuju luksu-zne stvari, a ne isplaćuju plaće radnicima - na kra-ju je prvobitni prijedlog znatno ublažen, a konač-ni će se primjenjivati od 1. srpnja 2013., dakle od ulaska Hrvatske u Europ-sku uniju.

Poslodavci su pitali Bošnjakovića i što će biti s odgovornima u tvrtkama koje su u državnom vla-

sništvu a koje također ne isplaćuju plaće i ne upla-ćuju doprinose (po njiho-vim procjenama, trenu-tačno je oko 8000 radnika u takvom položaju), ali konkretan odgovor nisu dobili na radnom ručku. U strahu od mogućeg za-tvora zbog neisplate plaća neki su poduzetnici tada najavljivali da će sami sebi davati otkaze kako ne bi bili odgovorne osobe ili da neće plaćati dobavlja-čima pa neka dobavljači idu u zatvor.

Komentirajući sve ovo, profesor zagrebač-kog Pravnog fakulteta Viktor Gotovac kazao je kako su i do sada neispla-ta plaća, kao i druga rad-na prava, bila dobro re-gulirana, ali je problem što se zakoni ne provo-de. Primjerice, Porezna uprava bi trebala reagi-rati zbog neuplate dopri-nosa, ali se umjesto pra-vodobne reakcije velikim dužnicima dozvoljava da dug otplaćuju na rate. Problem je i jako veli-ka nelikvidnost (više od 30 milijardi kuna), zbog čega se poslodavci htjeli-ne htjeli nalaze u velikim problemima. Po Gotovcu je ključ u većem poštiva-nju i boljoj provedbi svih zakona.

IzmJene Kaznenog zaKona

Dvije godine prilagodbe, a onda oštrije kazne za poslodavce

Do tri godine zatvora poslodavac će moći dobiti zbog neisplate plaća, za otkaz zviždaču ili zbog zlostavljanja radnika, kao i za otkaz radniku koji je sudjelovao u štrajku

za ilegalno zapošljavanje stranaca moći

će dobiti od šest mjeseci pa do čak

pet godina zatvora

stupaju na snagu odredbe Kaznenog zakonaod 1. srpnja 2013.(

S prijedlogom koji je poslan u saborsku proceduru nisu zadovoljni ni sindikati, pa je za očekivati kako će do ko-načne primjene KZ-a biti još puno rasprave o svemu. Naime, kako piše u pismu koje je predsjednik Nezavi-snih hrvatskih sindikata Krešimir Sever poslao premi-jerki Jadranki Kosor, taj se sindikat ne slaže ni s da-tumom primjene Zakona, a ni s formulacijom po kojoj ispada da “poslodavac s radnikovom zarađenom pla-ćom može podmirivati razne druge obveze, kao na pri-mjer plaćanje komunalija, dobavljače i drugo, što za-sigurno neće biti pribavljanje protupravne imovinske koristi za njega ili drugoga, ali će za radnika biti poslje-dično isto jer mu poslodavac neće isplatiti plaću”.

Nisu zadovoljni ni sindikati

9Broj 3685, 11. srpnja 2011.www.privredni.hr

*vijesti

Cemexov beton za zadarsku lukuIzgradnja zadarske luke Gaženica bit će potpo-mognuta materijalom koji će isporučiti Cemex Be-ton. Predstavnici Straba-ga i izvođača radova pot-pisali su ugovor o isporuci 100.000 metara kubičnih betona tijekom sljedećih 30 mjeseci, a isporuke be-tona započele su počet-kom ovog mjeseca.

Cemexov beton koristit će se u prvoj fazi za postav-ljanje blokova u more, a nakon toga u izgrad-nji otočnog i trajektnog terminala, terminala duž obalne te međunarodne plovidbe, glavnog luko-brana i ribarske luke.

CIOS-u zajam od 20 milijuna euraTvrtka C.I.O.S. i Međuna-rodna financijska korpora-cija (IFC), članica grupe Svjetske banke, potpisali su ugovor o zajmu od 20 milijuna eura za financi-ranje modernizacije i rad-nog kapitala u poslovanju C.I.O.S. Grupe u Hrvat-skoj, Srbiji, Bosni i Herce-govini, Kosovu, Makedo-niji, Crnoj Gori i Albaniji. Potpisani ugovor prvi je dio zajma od ukupno odo-brenih 37 milijuna eura.

Hrvatska druga po nezaposlenosti mladih u EuropiHrvatska stopa nezaposle-nosti mladih približila se udjelu od čak 40 posto te je prema podacima Eurostata druga najveća takva stopa u Europi - više nezaposle-nih mladih ljudi od Hrvat-ske ima jedino Španjolska. Broj nezaposlenih mla-dih ljudi je najmanji u Ni-zozemskoj, a samo je Nje-mačka značajnije smanjila taj broj. Među novim člani-cama EU-a najmanje neza-poslenih mladih ima Češka.

stranih državljana za povrat imovine

primljeno 4122 zahtjeva(

Igor Vukić vukic@privredni.hr

I zmjenom Zakona o kreditnim unijama, koju je prošli tjedan

predložila Vlada, kredit-ne unije moći će obavljati platni promet za svoje čla-nove ako za tu djelatnost dobiju odobrenje Hrvat-ske narodne banke. Osim toga, moći će primati i novčane depozite od sin-dikata, obrtničkih komo-ra te bespovratna sredstva iz inozemstva. Tom ovla-sti Vlada nastoji potaknu-ti kreditne unije da kroz mikrokreditiranje pota-knu djelatnost svojih čla-nova – obrtnika, poljopri-vrednika, fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost i drugih koji po zakonu mogu biti članovi kreditne unije.

Nove ovlasti kredit-nih unija omogućio je novi Zakon o platnom prometu. Po starom za-konu platni promet mogli su obavljati samo HNB i Hrvatska pošta. Nadzor

nad radom kreditnih unija obavlja Hrvatska narod-na banka. HNB daje odo-brenje za članove uprave, propisuje tzv. kontni plan i nadzire njihove financij-ske izvještaje, te provodi druge nadzorne mjere.

Novi rok za legalizacijeU Konačnom prijedlogu zakona o legalizaciji be-

spravnih građevina, Vlada je izmijenila rok do kojeg će se provoditi postupci legalizacije. U prvoj ver-ziji zakona bio je to stude-ni 2009. godine, no prema riječima ministra gradi-teljstva Branka Bačića, u međuvremenu je dovr-šena nova digitalna orto-foto karta Hrvatske. Stoga će u postupak legalizaci-je moći ući svi nelegalni

objekti izgrađeni do 21. lipnja 2011. godine. Pre-ma zakonskom prijedlo-gu, jedna polovina iznosa prikupljenog naknadom za legalizaciju pripast će državnom proračunu, dok će druga ići jedinici lokal-ne samouprave na kojoj se nalazi građevina. Taj će novac lokalna samou-prava trošiti na poboljša-nje infrastrukture u nele-galnim naseljima. Trećina novca koja ode u državni proračun iskoristit će se za izradu katastra nekret-nina i povećanje energet-ske učinkovitosti zgrada.

Prihvaćen je i Konač-ni prijedlog zakona o pro-

stornom uređenju i gradnji. Ministar Bačić odbacio je prigovore da se tim zako-

nom potiče “apartmani-zacija obale”. “Etažiranje apartmana u turističkim zonama omogućit će bo-lje upravljanje tim objekti-ma i poticaj investitorima. No turističke zone neće se proširivati i sustav će biti očuvan”, rekao je Bačić.

Odštete strancimaU skladu s ranijom od-lukom Ustavnog suda, Vlada je propisala da pravo na naknadu za imo-vinu oduzetu u jugosla-venskom razdoblju imaju i strani državljani. Prema podacima iz Ministarstva pravosuđa, zaprimljeno je 4122 zahtjeva stranih dr-žavljana za povrat imovi-ne. Za ispunjavanje tih za-htjeva država će morati osigurati oko 750 milijuna kuna, od toga oko 145 mi-lijuna kuna u novcu i oko 600 milijuna kuna u ob-veznicama Republike Hr-vatske. Zahtjev za odštetu strani će državljani moći podnijeti najkasnije godi-nu dana od stupanja tog zakona na snagu.

SjednIca hrVatSke Vlade

kredItne unIje moćI će oBaVljatI platnI prometnovom ovlasti Vlada nastoji potaknuti kreditne unije da potaknu djelatnost svojih članova – obrtnika, poljoprivrednika i fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost

prihvaćen je i konačni prijedlog zakona o prostornom uređenju i gradnji

Mađarski MOL poslao je priopćenje s izjavom potpredsjednika Nad-zornog odbora Ine Györ-gyja Mosonyja, u kojoj objašnjava kako je za-dovoljan time što je Nad-zorni odbor Ine konačno raspravljao o srednjo-ročnoj strategiji tvtke.

“Temeljem predložene strategije Ina će u sljedećih pet godina utrošiti rekor-dnih dvadestak milijardi kuna na ulaganja i razvoj,

od čega bi se dvije trećine trebale odnositi na Hrvat-sku. Ovime će Ina i dalje ostati najveći ulagač u Hr-vatskoj”, kaže Mosony.

U predloženim ula-ganjima najveći dio zau-zima sektor istraživanja i proizvodnje ugljikovodi-ka. Proračun za ulaganja

vezana uz istraživanje bi do 2015. trebao dosegnu-ti pet puta veću razinu od iznosa prosječnih godiš-njih kapitalnih ulaganja u proteklom desetljeću.

Uprava predlaže ula-ganja od milijardu do-lara u dvije rafinerije, uključujući unaprjeđenje riječke rafinerije do europ-skih standarda. Daljnji ra-zvoj sisačke rafinerije ko-štao bi dodatnih milijardu dolara, što nikada neće biti

održiva i profitabilna opci-ja i stoga je predloženo ne-koliko alternativnih scena-rija razvoja.

“Jasno smo rekli da se Sisak ne smije zatvarati i da neće biti zatvoren. Za-tvaranje nije bilo predvi-đeno nijednim planom jer je rafinerija važna za Hr-vatsku, lokalno gospodar-stvo i za Inu. To je jedan od Ininih strateških adu-ta”, dodao je Mosony.

Nadzorni odbor je od Uprave kompanije zatra-žio da se strategija usugla-si s predstavnicima velikih dioničara. (K.S.)

Srednjoročna StrategIja Ine

Do 2015. godine 20 milijardi kuna investicijaZatvaranja rafinerije

u Sisku neće biti

10 Broj 3685, 11. srpnja 2011.PREDSTAVLJAMO Privredni vjesnik

S amo pedesetak metara od oba-le Dunava, u mje-

stu Dalj na krajnjem hr-vatskom istoku, nedavno je otvorena vinarija i ku-šaona čiji je vlasnik i vo-ditelj - jedna dama. Osje-čanka rodom, Daljanka po podrijetlu, diplomira-na ekonomistica po struci i poduzetnica po vokaci-ji, Jasna Antunović Turk sada je i ponosna nosite-ljica “titule” – vinarka.

Kažu, zasigurno jedina vinarka u hrvatskom Podu-navlju, a vjerojatno i jed-na od rijetkih žena u Hr-vatskoj koja se odlučila za zahtjevno zanimanje vinar-ke i vinogradarke. Muškoj ekipi u tom vinogradar-skom kutku Hrvatske ta či-njenica nimalo ne smeta. Dapače, izabrali su je za predsjednicu Udruge vina-ra i vinogradara Erdut-Po-dunavlje Erdutski vinari.

Vlastiti OPG Jasna Antunović Turk osnova-la je 2004., točno 102 go-dine otkako je zabilježeno da se daljska obitelj An-tunović počela baviti vi-nogradarstvom. Vješto kombinirajući vlastitu po-duzetničku crtu s obitelj-skim nasljeđem i agro-nomskim iskustvom oca Tome, ovog je proljeća po-

sadila i posljednji od pla-niranih sedam hektara vi-nograda. Posađeni su na lokacijama Šušnjar i Busi-ja, na idealnim južnim pa-dinama Daljske planine, na tlima izuzetnih pedoloških svojstava za vinovu lozu s naglaskom na bijele sorte. Stoga i ne iznenađuje njen sortni odabir: čak 75 posto vinograda čine bijele sor-te (graševina, chardonnay, zeleni silvanac, muškat ottonel i pomalo zaborav-ljena tradicionalna ple-menka). “Manjinske” crne sorte predstavljaju crni pi-not, cabernet sauvignon i cabernet franc.

Butik vinarijaGrožđe se prerađuje u su-vremenoj vinariji kapaci-teta 75.000 litara vina. U sklopu objekta izgrađen je i rustikalni prostor kušao-ne za pedesetak gostiju i to prema standardima Pravil-nika o pružanju ugostitelj-skih usluga na OPG-ima. Upravo je OPG Antunović prvi s takvim rješenjem u Osječko-baranjskoj župa-niji. Pored domaćih go-stiju, OPG Antunović u Dalju uskoro bi trebali po-hoditi i stranci koji bi dola-zili dunavskim cruiserima.

Projekt vrijedan oko 3,5 milijuna kuna ostva-

ren je vlastitim i kreditnim sredstvima uz djelomič-nu financijsku pomoć Mi-nistarstva poljoprivrede, Osječko-baranjske župani-je i Općine Erdut koja poti-če ovu djelatnost.

“Tržišni i proizvod-ni princip rada vinarije je ‘butik vinarija’, što znači da radimo male serije vr-hunskih i viskokvalitet-nih vina za prave vinoljup-ce. Oko 85 posto vina je u buteljama, a ostalo u rinfu-zi za poznate kupce”, ističe Jasna Antunović Turk.

Iako spada među naj-mlađe hrvatske vinare, iz njezine su vinarije izaš-la čak četiri vrhunska vina: graševina sur lie i crni pinot barrique iz ber-be 2009., te muškat otto-nel i chardonnay iz berbe 2010. Uslijedila su i broj-na domaća zlatna i srebrna odličja, ali i međunarodna, od kojih Jasna Antunović ističe Villany (Mađarska 2008. šampionska titula za graševinu 2007.) i Be-owine (Srbija 2011. zlatna medalja za muškat ottonel 2009.). (S.S.)

T vrtka Adriatiq Islands Group od početka poslova-

nja u Hrvatskoj usmjere-na je na investicije u tu-rizmu. U portfelju ima 1994 hotelske sobe, 189 apartmana i 653 nautič-ka veza u marinama. Sve je počelo željom mađar-skih investitora da una-prijede turističke kapaci-tete u Hrvatskoj gdje su vidjeli veliki potencijal. Danas grupacija broji 271 zaposlenog i oko 230 se-zonskih radnika. Sjedi-šte tvrtke nalazi se u Za-grebu, a hoteli i marine duž cijele jadranske oba-le. Predsjednik Adriatiq Islands Groupa i većinski vlasnik je Tamás Vitézy, jedan od najuspješnijih poslovnih ljudi u Mađar-skoj. U 2000. godini po-staje poslovni partner s tr-govcem brodova Laszlom Kerekesom. Zajedno po-kreću ulaganja u hrvatsko gospodarstvo, ponajprije u turizam.

Darovi mještanimaTanja Kurilić, vodite-ljica ključnih kupaca u ovoj tvrtki, ističe kako su ulaskom mađarskog kapi-tala revitalizirane marine u Primoštenu i Tribunju, hoteli Labineca, Laguna

u Gradcu, hotel Faraon na Pelješcu, hoteli Hvar i Fontana Resort na Hva-ru, hotel Zora te Adriatik autokamp u Primoštenu.

“Adriatiq Islands Group, osim što je najveći ino-zemni ulagač u turizam Šibensko-kninske župa-nije, ulagao je sredstva i mimo ugovornih obave-za. U sklopu gradnje tada nedovršene Marine Tri-bunj 2002. godine ulože-na su dodatna sredstva od milijun eura za izgradnju sustava odvodnje otpad-nih voda ne samo za ma-rinu već za cijeli Tribunj. Izgradnja kanalizacijskog

sustava, prilaznih promet-nica, sanacija tribunjske rive, izgradnja cvjetnjaka, šetnica i novog boćališta bili su darovi mještanima Tribunja”, napominje Ta-nja Kurilić.

Online agencijaUnatoč različitim mišlje-njima, tvrdi ona, strana ulaganju u Hrvatsku su itekako važna za gospo-darstvo. “Osim ljudskih potencijala koji su važan faktor za uspjeh i vlasti-ta snaga za promociju hr-vatskog turizma u svijetu, bitna je vizija i dugoroč-no razmišljanje. Pri dola-sku mađarskog investito-ra, hotelsko poslovanje se nalazilo u velikim poteš-koćama jer se bivši način poslovanja morao tran-sformirati. Posao koji je trajao godinama doveo je hotele na višu razinu kon-kurentnosti na međuna-rodnom turističkom trži-štu”, kaže.

Novost u poslovanju grupacije je online agen-cija Adriatiq travel koja nudi čitavu lepezu uslu-ga za dobar odmor u Hr-vatskoj, Europi i svijetu. Agencija organizira razne vrste putovanja, krstare-nja, team building te rent a car usluge. (B.O.)

Dama koja zna s vinima

Boćalište na dar

OPG Antunović u Dalju vodi jedina vinarka u hrvatskom Podunavlju, a vjerojatno i jedna od rijetkih žena u Hrvatskoj koja se odlučila za zahtjevno zanimanje vinarke i vinogradarke

Pri dolasku mađarskog investitora hotelsko poslovanje se nalazilo u velikim poteškoćama

Iz OPG-a Antunović dolaze čak četiri vrhunska vina

Adriatiq Islands Group je najveći

inozemni ulagač u turizam Šibensko-

kninske županije

ima Adriatiq Islands Group( 1994 hotelske sobe

investicija u vinarsku proizvodnju( oko 3,5 mil kn

ADRIATIQ ISLANDS GROUP, ZAGREB VINARIJA ANTUNOVIĆ TURK, DALJ

11Broj 3685, 11. srpnja 2011. PRIČA S RAZLOGOMwww.privredni.hr

*vijesti

Milijuni za biološku i krajobraznu raznolikostPutem natječaja Fonda za zaštitu okoliša i energet-sku učinkovitost iz 2010. omogućeno je korištenje 1,5 milijuna kuna za pro-vedbu 28 projekata. Ri-ječ je o projektima jav-nih ustanova nacionalnih parkova i parkova prirode te, među ostalim, projek-tima županijskih javnih ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vri-jednostima. FZOEU je od 2004. sudjelovao u pro-vedbi 126 projekata koji-ma se pruža podrška oču-vanju i zaštiti biološke i krajobrazne raznolikosti, za što je dodijeljeno više od 18 milijuna kuna.

HNB: Rast od jedan postoStanje javnih financija u 2011. nastavit će se po-goršavati, pa bi manjak opće države mogao do-segnuti 5,8 posto BDP-a, objavio je HNB u novom Biltenu. Ukupni fiskal-ni manjak, prema sadaš-njim Vladinim planovi-ma, u 2012. bi trebao biti smanjen na 4,4 posto, no javni će dug i dalje rasti te će iznositi 44,1 posto BDP-a, a 2012. 46 posto. Uz to, dugovi brodogra-dilišta u javnom vlasniš-tvu povećali bi iznos jav-nog duga za oko tri posto BDP-a. HNB u ovoj go-dini očekuje rast domaće-ga gospodarstva od samo jedan posto.

Rekordan booking Croatia AirlinesaCroatia Airlines zabilje-žio je u 26. tjednu ove godine rekordni booking na razini jednog tjed-na pa je tako od 27. lip-nja do 3. srpnja bilo uku-pno 48.427 rezervacija ili 21,7 posto više nego u istom razdoblju lani. Bo-oking je već sada nad-mašio onaj u 30. tjednu prošle godine, koji tradi-cionalno predstavlja vr-hunac sezone.

Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

N a temelji-ma agenci-je za marketing

osnovane davne 1989. go-dine, u Novoj Gradiški od sredine devedesetih po-sluje obiteljska tvrtka Ši-mićevih - Clarum, speci-jalizirana za proizvodnju suhe tjestenine, te listo-va za pite i savijače. Sre-dinom devedesetih, sve je započelo s troje zaposle-nih, u preuređenoj gara-ži pokraj obiteljske kuće. Utemeljitelj tvrtke Dra-go Šimić tada je bio di-rektor, menadžer, vozač, skladišni radnik, proda-vač... Sve u jednoj osobi.

Nepunih 15 godina kasnije, u proizvodnim halama Claruma na pro-storu novogradiškog In-dustrijskog parka (površ-ne oko 3000 četvornih metara), radi više od 50 zaposlenika. Posljednja u nizu važnih investici-ja ove tvrtke - nova linija

za proizvodnju tijesta, vri-jedna 5,8 milijuna kuna - završena je sredinom lip-nja, a u pogon ju je pustio hrvatski predsjednik Ivo Josipović.

Orijent i Beč zajednoTvrtku je utemeljio Drago Šimić, a danas je vodi nje-gov sin Ivan, koji je sliko-vito odgovorio na pitanje kako su se odlučili baš na proizvodnju tjestenine.

”U tome je maj-ka imala presudnu ulo-

gu. Rekla je ocu - ‘Hajde Drago, ostavi se ti koje-kakvih poslova i politi-ke i radi nešto što ljudima treba svaki dan’. I tako je krenulo”, govori Ivan Ši-mić. “Uz tjesteninu, od 1997. godine proizvodi-mo listove za pite i savija-če. Taj proizvod je spasio tvrtku od propadanja. Na-ime, nakon Domovinskog rata došlo je do promje-ne u demografskoj struk-turi Hrvatske, posebno u ovom posavskom dijelu

Slavonije, gdje se nase-lio veliki broj izbjeglica iz BiH. Listovi za pite i sa-vijače postali su vrlo tra-ženi, a Clarum je u tome vidio priliku te ponudio gotov proizvod. Mnogo se napora utrošilo dok su se domaćice uvjerile da u trgovini postoje gotovi li-stovi koji su i kvalitetni-ji od onih domaće izrade. U ovom proizvodu kom-binirana su dva kulturna utjecaja, i to turski koji su donijeli Hrvati iz BiH (listovi za pitu), ali i au-strijski (listovi za savija-če, štrudle). Danas proi-zvodimo gotove (ready to bake) pite, baklave i savi-jače namijenjene mlađoj generaciji, koja nema vre-mena za pripremanje hra-ne”, objašnjava Šimić.

Dobra tržišna nišaProizvodi tvrtke Clarum prisutni su u gotovo sva-kom trgovačkom centru u Hrvatskoj, a desetak po-sto proizvodnje plasira se u susjedne države, ali i na prostor Europske unije.

“Što se Europe tiče, prvenstveno smo prisutni na tzv. etničkim tržištima

EU-a, gdje smo se probili poznanstvima - preko pri-jatelja, naših ljudi koji su trbuhom za kruhom zavr-šili u stranim zemljama. Danas pregovaramo di-rektno s velikim trgovač-kim lancima ili uvoznici-ma”, kaže Šimić.

Proizvodi tvrtke Cla-rum doslovno se mogu naći od Irana do Islanda: prodaju se u Teheranu i u Reykjaviku. Na pitanje kako zadovoljavaju spe-cifičnosti tih prilično ra-zličitih tržišta, Ivan Šimić podsjeća na već naučeno u Hrvatskoj.

“Clarum kombinira kulture, prilagođavamo se svakom pojedinom tr-žištu, pa čak i kupcu. Sa sobom nosimo svoje vri-jednosti i kvalitete, ali isto tako poštujemo i tuđe”, ističe.

PoSlovni uSPjeh izgrađen na rezancima i Savijačama

Clarumovi proizvodi od islanda do iranaclarum se prilagođava svakom pojedinom tržištu, pa čak i kupcu. Sa sobom nosimo svoje vrijednosti i kvalitetu, ali isto tako poštujemo i tuđe, ističe direktor ivan Šimić

Što se europe tiče, prvenstveno smo

prisutni na tzv. etničkim tržištima,

kaže ivan Šimić

Tvrtka Clarum ponosni je dobitnik pri-znanja Zlatna kuna za najbolja mala tr-govačka društva HGK-ŽK-a Slavonski Brod. Svoje proizvode (nekoliko vrsta tjestenina, listova za pite i savijače, go-tovih zamrznutih savijača i štrukli - uku-pno stotinjak artikala!) izvozi u BiH, Ma-đarsku, Austriju, Njemačku, Švicarsku, Island i Iran. Clarum ima i certifikate Halal i Internatio-nal Food Standard. “Certifikati su potvrda našeg rada i zalaganja, ali i odlična počet-na točka u pregovorima. Konkretno, Halal je za našu tvrtku i zaposlenike puno više od samog certifikata. Mi ga doživljavamo kao priznanje naše izvrsnosti. Da je nešto halal, to u islamskom svijetu znači da je dozvoljeno. Zapadni svijet Halal certifikat

doživljava kao nešto zdravo, bioproizvod. Tako u Engleskoj imate šest milijuna po-trošača halal proizvoda, od tog su dva mi-lijuna muslimani, a ostalo nemuslimani koji izabiru halal kao potvrdu sigurnosti i zdravstvene ispravnosti hrane. IFS cer-tifikat pak predstavlja polazišnu točku u pregovorima sa svim trgovačkim lancima u EU-u. Taj certifikat govori o mnogim as-pektima proizvodnje, obuhvaća tvornicu od ulaznih vrata do istovarne rampe na skladištu”, pojašnjava Ivan Šimić.U Clarumu ističu kako prema zaposlenici-ma, bankama, dobavljačima i državi ured-no ispunjavaju sve obveze te da im, kao poslovnom subjektu, kroz dvadesetdvo-godišnju povijest žiro-račun nije bio blo-kiran niti na jedan dan.

Certifikati HALAL i IFS

clarum izvozi svoje proizvodeu 7 država(

ukupno u ponudi clarumaoko 100 artikala(

12 Broj 3685, 11. srpnja 2011.INTERVJU Privredni vjesnik

Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

P rema analizi jav-ne nabave u zdravstvu koju je

provela tvrtka Briefing e-servisi, država je lani za opremanje bolnica i la-boratorija potrošila naj-manje 1,5 milijardi kuna. Kažemo najmanje jer, kako je priopćeno iz Brie-finga, analiza je provede-na na temelju dokumenata objavljenih u Elektronič-kom oglasniku javne na-bave za 2010. godinu, te je obuhvatila 84 posto po-znatih rezultata nadmeta-nja, a njih 16 posto osta-lo je nepoznato.

“U procijenjenu i uku-pnu vrijednost ugovo-ra nisu uračunati ugovo-ri sklopljeni na temelju okvirnog sporazuma u tra-janju duljem od godine dana i oni ne ulaze u ovu detaljnu analizu. Ako bi-smo i te ugovore uključili u ukupnu vrijednost naba-

ve, tada bi ona iznosila go-tovo dvije milijarde kuna, što je porast od čak 54 po-sto u odnosu na 2009. go-dinu kada je ukupna vri-jednost ugovora bila 1,3 milijarde kuna”, navodi se.

Najveći naručitelj bio je KBC Zagreb (Re-bro) utrošivši nešto više od 219 milijuna kuna, što je 14 posto ukupne vrijed-nosti nabave. Slijedi ga KBC Rijeka s nabavom nešto većom od 213 mi-lijuna kuna. Tvrtke Me-dika i Medical Intertrade bile su najuspješnije u po-slovanju s državom jer su sklopile ugovore u vrijed-nosti od gotovo 122 mili-juna kuna svaka, ili po oko osam posto ukupno utro-šenih sredstava. Najče-šće birani ponuditelj bila je tvrtka Medical Intertra-de s ukupno 552 skloplje-na ugovora. U analizi se navodi kako se najviše na-bavljala medicinska opre-ma i potrošni materijal (72 posto), na što je utrošena milijarda kuna. Slijede la-boratorijska oprema i po-trošni materijal sa 22 po-sto ili 332 milijuna kuna, te lijekovi, otopine i cjepi-va na koje otpada šest po-sto ili 98 milijuna kuna.

Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

I zlaz iz gospodarske krize još uvijek nije na vidiku, a sve su

oči uprte u turizam koji bi, prema mnogima, trebao spasiti državni proračun i na kraće vrijeme smanjiti nezaposlenost otvaranjem sezonskih radnih mjesta. Za razliku od ostalih me-diteranskih zemalja, Hr-vatska je bilježila dobre turističke rezultate u pro-teklim godinama, a resor-no ministarstvo i ostali su-bjekti u turizmu sve svoje napore i želje usmjerava-ju da tako bude i ove godi-ne. Kakvo je zapravo sta-nje na terenu i što se sve očekuje od turističke se-zone upitali smo ministra turizma Damira Bajsa.

S obzirom na dobar po-četak predsezone, što očekujete od ovogodiš-nje glavne turističke se-zone i općenito cijele tu-rističke godine? Hoće li ona biti na razini 2010. ili nešto bolja?- Tijek sezone ide onako kako smo najavili i oče-kivali. Imamo dva osnov-na cilja, a to je da četvrtu godinu zaredom budemo

bolji od prosjeka Europe i pritom povećamo tržiš-ni udio te da učinimo sve napore kako bismo vratili domaćeg gosta u naša tu-ristička odredišta. Sudeći prema statističkim poda-cima, travanj je bio rela-tivno dobar, a očekujemo i dobre rezultate za lipanj.

Naši najveći napori bili su usmjereni na to da se izbjegne svibanjska rupa. Nju smo uspjeli prebroditi s prihvatljivim minusom koji je ukupan zbroj prvih pet ovogodišnjih mjese-ci ostavio u plusu. S pozi-tivnim turističkim rezulta-tima očekujemo da ćemo ući u glavnu sezonu, no ipak ne možemo očekivati nikakve dvoznamenkaste brojke. Pred nama je još 80 posto sezone i svi za-

jedno još moramo mnogo toga odraditi kako bismo zaključili ovu godinu. Do-bre najave su pozitivna stvar, ali samo se rezul-tati pamte, pa sukladno tome vjerujemo da će ova sezona biti bolja od lanj-ske. No, ne treba zabo-raviti da Europa očekuje porast od dva do četiri po-sto, a mi želimo biti bolji od toga. Ipak, Europa još uvijek nije vratila brojke iz 2009., pa čak ni priho-de. Naši konkurenti, Fran-cuska, Španjolska i Italija, su u minusima i u ovoj go-dini, te se i mi suočavamo s njihovim nastojanjima da vrate rezultate i priho-de iz prijašnjih pozitivnih godina. Uzdamo se u mje-re koje smo poduzeli još u studenome prošle godine, ali moramo odraditi sezo-nu do kraja. U ovom tre-nutku Ministarstvo turiz-ma i svi u turizmu rade svoj posao kako bi sezo-na bila što uspješnija. Uz to, moram istaknuti kako smo već sada u tijeku pri-prema za turističku 2012.

Smatrate li da je ipak turizam taj sektor koji će nas izvući iz gospo-darske krize, ali na-ravno u kombinaciji s

Damir BaJS, miniStar turizma

Dobre najave su pozitivna stvar, ali samo se rezultati pamteu ovom trenutku svi rade svoj posao kako bi ovogodišnja sezona bila što uspješnija, no ministarstvo turizma ništa ne prepušta slučaju, pa su već započele pripreme za turističku 2012. godinu

imamo dva osnovna cilja, a to je da

četvrtu godinu zaredom budemo bolji od prosjeka

Europe te da vratimo domaćeg

gosta u naša turistička odredišta

očekuju na turističkim tržištima Europe porast od 2 do 4%(

Kakve akcije predviđate u posezoni?- U sklopu priprema za ovogodišnju turi-stičku sezonu imali smo dvije velike ak-tivnosti. Jedna od njih je partnerstvo sa TUI-jem, tzv. TUI Inside akcije, koja je iza nas jer je održana u predsezoni dok nam druga tek predstoji, a to je Prvi međuna-rodni kongres Mediji i turizam koji će se održati 11. i 12. rujna u Zagrebu u surad-nji sa Svjetskom turističkom organiza-cijom (UNWTO). Očekujemo dolazak od

300 do 400 sudionika. Uz Ministarstvo turizma očekujemo da će u suorganizaci-ji biti posebno oglašeni CNN i Google. Tih dana Hrvatska će biti medijski pokrivena i zanimljiva, pa ćemo to nastojati maksi-malno iskoristiti. To je prva svjetska ma-nifestacija takvog tipa koja se ikada odvi-jala u Hrvatskoj te se stoga nadam da će svjetla reflektora biti tih dana uperena u našu zemlju. Očekujemo dolazak stranih novinara, medijskih kuća i PR agencija.

Aktivna turistička jesen

analiza JavnE naBavE u 2010. goDini

Nabava u zdravstvu veća za 54 postoDržava je lani za opremanje bolnica i laboratorija potrošila najmanje 1,5 milijardi kuna

najveći naručitelj bio je KBC zagreb

(rebro) utrošivši nešto više od 219

milijuna kuna

vrijednost ugovora tvrtke medika s državomoko 122 mil kn(

Zdravstveni i medicinski turizam trenutačno u svi-jetu ostvaruje više od 100 milijardi američkih dola-ra prihoda i bilježi godiš-nji rast veći od 15 posto. Taj oblik turizma i u Hrvat-skoj ima veliki potencijal te može omogućiti produ-ljenje turističke sezone na 365 dana. Kako bi se una-prijedio medicinski turi-zam, proteklog su tjedna potpisani sporazumi o su-radnji između predstavnika Udruge za razvoj medicin-

skog turizma i pet institu-cija. Pojedinačne sporazu-me Udruga je potpisala s predstavnicima zagre-bačkog Ekonomskog fakulteta, Instituta za tu-rizam, Udruge hrvatskih putničkih agencija, Udru-ge poslodavaca u hotelijer-stvu Hrvatske te hrvatske zrakoplovne tvrtke Croatia Airlines. Tom je prigodom istaknuto kako su ti spora-zumi iznimno važni zbog zajedničkog djelovanja tu-rističkih institucija i orga-

nizacija, posebice u pri-vlačenju stranih klijenata u naše zdravstvene tvrtke, ustanove i hotele. (S.P.)

SPorazumi o SuraDnJi u mEDiCinSKom turizmu

Zdravstvenim uslugama produljiti turističku sezonu na 365 dana u godini

13Broj 3685, 11. srpnja 2011.www.privredni.hr

ostalim gospodarskim granama?- Turizam je važan dio gospodarstva i čini zna-čajan dio bruto domaćeg proizvoda. Taj sektor ima i dvije posebnosti, a to je da čini apsolutni preteži-ti dio deviznog prihoda i radno je intenzivan što znači da zapošljava ve-liki dio djelatnika. Turi-zam je u prijašnjim godi-nama, primjerice u trećem kvartalu 2010. u BDP-u imao porast od 4,8 posto, pa je nakon dugo vremena BDP bio u plusu i to 0,2 posto. Vjerujem da turi-zam sigurno već sada su-djeluje u gospodarskom oporavku, ali onoliko ko-liko može, no tek u kom-binaciji s ostalim mjera-ma koje provodi Vlada možemo očekivati izla-zak iz krize. S udjelom od 15 posto u BDP-u turizam može pridonijeti razvitku ukupnog gospodarstva.

Koliko je u proteklih ne-koliko godina investi-rano u turizam, u koje objekte te koje su još in-vesticije u planu do kra-ja ove i 2012. godine? - U zadnje tri godine inve-stirano je više od šest mi-lijardi eura u hrvatski tu-rizam. Od toga su po tri milijarde eura uložili dr-žava i hotelijeri. Tu nisu uračunata ulaganja u pri-vatne objekte, apartma-ne, marine... tj. u sve ono što nije u velikim susta-vima turističkih lanaca. U relativno kratko vrije-me više smo nego udvo-stručili broj hotela s četiri i pet zvjezdica, a u ovom trenutku jedna trećina na-ših hotelskih kapaciteta

ima te kategorije. Uspo-redbe radi, u Europi pro-sječno samo 10 posto ho-tela ima kategoriju četiri i pet zvjezdica. Nakon tako velikog proteklog investi-cijskog ciklusa, ove je go-dine nešto usporeniji taj ciklus, ali treba naglasiti kako ipak nije prestao. To pokazuje da postoji kon-senzus privatnog i javnog sektora tj. da se Hrvatska mora boriti kvalitetom na tržištu te da samo kvalite-ta može dosegnuti dugo-ročne ciljeve.

Zašto nema više inoze-mnih ulaganja u hrvat-ski turizam? Koliko ih je bilo do sada te koji su razlozi da pojedine stra-ne investicije još uvijek stagniraju? - Postoje strana ulaga-nja u hrvatski turizam i to nije sporno. Zaključe-njem pregovora i određi-

vanjem datuma ulaska Hr-vatske u EU, što je ova Vlada uspjela završiti na čelu s njenom predsjed-nicom Jadrankom Kosor, očekujem da će se još više pojednostaviti ulaganja u našu zemlju. Možemo reći

da imamo pojačan interes za ulaganja baš u turizam. Dio stranih investicija, prije svega zbog proble-ma s pitanjem vlasništva, ne ide onako brzo kako bi-smo svi željeli. Vlada radi na tome da se to riješi u

suradnji s lokalnom upra-vom i samoupravom.

Zašto još uvijek nisu ko-mercijalizirana stara odmarališta i vojni hote-li te kada će se to dogo-diti? Na koji će se način odvijati ta komercijali-zacija, npr. kroz zakup, najam ili možda čak prodaju za jednu kunu?- Pitanja turističkih kapa-citeta koji su u državnom vlasništvu nisu bila do sada riješena jer u konač-nici problem na koji sam i sam nailazio je to što se prema Zakonu o Hrvat-skom fondu za privatiza-ciju nije mogla realizirati ponuda koja je bila zani-mljiva investitorima. Po-nekad je dobro prodati za jednu kunu, ali samo oni-ma kojima je turizam core business i koji su spremni uložiti u to. Imali smo slu-čajeve da smo na tri-četiri

natječaja prodavali niz ta-kvih hotelskih kuća, ali se nitko nije javio jer to očito nije bilo zanimljivo.

Je li Zakon o turistič-kom zemljištu polučio očekivane rezultate?- To je za mene strateš-ka odrednica koja se rje-šavala više od 20 godina. Rješavanje pitanja zemlji-šta koje su turističke tvrt-ke koristile a nisu platile, a koje je ušlo u elaborat o pretvorbi, je strateško pi-tanje hrvatskog turizma. Vlada je zauzela stav i ri-ješila na način koji je u nacionalnom interesu, a to je da najatraktivnije po-vršine koje uopće imamo neće biti prodane. One se daju na koncesiju po mo-delu kojim se signalizira produljenje sezone i po-većanje kvalitete ponude. Tvrtkama je u interesu da što dulje rade jer je tada

manji postotak koji pla-ćaju od ukupnog prihoda. U kontaktu smo sa zainte-resiranim hotelskim kuća-ma jer su one čekale ovo rješenje niz godina. Omo-gućit ćemo novo investi-ranje, a naravno očekuje-mo da se pravi učinci vide tek 2012. Treba naglasi-ti kako nije interes države da bude vlasnik komerci-jalnih turističkih objekata.

Procjenjujete li da će možda u ovoj godini biti još akvizicija i spajanja turističkih tvrtki kao što je to bio slučaj s po-rečkom Rivierom, Rap-cem i Zlatnim otokom? Kako gledate na takva spajanja?- Proces spajanja više tvrt-ki u jednu je nešto što se događa i u ostalim gospo-darskim granama. Turizam je jedan od zadnjih sekto-ra u kojem se to počelo provoditi. Razlozi preuzi-manja više tvrtki i stvara-nja jedne nove su činjeni-ce da veliki sustavi imaju svoje prednosti, primjerice jedinstveni nastup na trži-štu te razne povoljne uvje-te za poslovanje. Ako se to sve iskoristi, to može i tre-ba biti dobra vijest za tu-rizam. Vjerojatno će i da-lje biti takvih akvizicija jer za to postoji još prosto-ra. Međutim, ima i situa-cija poput onih u Dubrov-niku gdje su svi očekivali spajanje hotela iz vlasniš-tva Gorana Štroka i Lukšić Grupe, ali treba imati na umu da u novim odgovor-nostima takve tvrtke preu-zimaju odgovornost koja nadilazi uobičajenu, a to je prije svega odgovornost prema destinaciji.

Dobre najave su pozitivna stvar, ali samo se rezultati pamteU ovom trenutku svi rade svoj posao kako bi ovogodišnja sezona bila što uspješnija, no Ministarstvo turizma ništa ne prepušta slučaju, pa su već započele pripreme za turističku 2012. godinu

S pozitivnim rezultatima ćemo ući u glavnu sezonu, no ne možemo očekivati dvoznamenkaste brojke

imao domaći turizam u trećem kvartalu 2010. porast od 4,8% u BDP-u(

u zadnje tri godine investirano u hrvatski turizam

više od 6 mlrd €(

14 Broj 3685, 11. srpnja 2011.AKTUALNO Privredni vjesnik

Zdravko Latal latal@privredni.hr

N akon EU-a, Bo-sna i Hercegovi-na najveći trgo-

vinski promet ostvaruje sa zemljama Cefte, ali kon-stantno, otkako je članica ove asocijacije, ima i naj-više problema. Naročito s Hrvatskom, s kojom, izu-zevši Rusiju, ima najveći trgovinski deficit, koji je u samo četiri mjeseca do-segnuo 294,1 milijun kon-vertibilnih maraka (KM).

Ništa bolji nisu ni tr-govinski odnosi sa Srbi-jom: deficit u četiri mje-seca iznosi 98,3 milijuna maraka, a “zahvaljuju-ći” specijalnim odnosima sa Srbijom veliki deficit ostvario je srpski entitet, dok Federacija BiH ima pozitivnu bilancu. Iako je Cefta zamišljena kao bescarinsko tržište, najvi-še primjedbi odnosi se na brojne necarinske barije-re koje poskupljuju i koče bosanskohercegovačke izvoznike da ostvare bo-lje rezultate.

Iste primjedbe na sr-bijanske i hrvatske vlasti uputila je i službena Pod-gorica jer, iako je bilo pot-pisano da će se u 2010. godini ukinuti sve barijere na granicama, one i dalje postoje, a kako je nedavno rečeno na sastanku pred-

stavnika gospodarskih ko-mora zemalja članica Cef-te u Sarajevu, sada su čak i veće. Trgovinski ratovi upravo zbog tih barijera nisu zaboravljeni i njima se i danas prijeti.

Uvoz bez granicaDrugi veliki problem s Ceftom u gospodarstvu BiH je nekontrolirano ve-lik uvoz i onih proizvoda koji se u BiH proizvode u dovoljnim količinama za potrebe domaćeg trži-šta. Iz Tuzlanske, Sarajev-ske, Banjalučke i Bihaćke pivovare upozorili su sve

vlade u zemlji, a ima ih 14, da se godišnje u pro-sjeku uveze oko 1,4 mili-juna hektolitara piva, po čemu je BiH europski li-der po uvozu piva u odno-su na broj stanovnika. Pri-rodna voda iz BiH je po svojim svojstvima sigur-no jedna od najzdravijih u regiji, puni se u dovoljnim količinama za domaće tr-žište, a prošle godine uve-zeno je vode za 120 mili-juna maraka, a izvezeno za 17,6 milijuna maraka.

Ogorčeni su i proizvo-đači voća i povrća zbog prekomjernog uvoza iz Hrvatske i Srbije. Od dr-žavnih vlasti zatražili su da se u sezoni ograniči ili zabrani uvoz, ali kako BiH nema državnu vladu, niti se zna kad će je do-biti, najavili su blokadu graničnih prijelaza.

Nakon susreta s fede-ralnim premijerom Ner-minom Nikšićem, uz obe-ćanja da će dobiti veće poticaje za proizvod-nju, da će im biti isplaće-no oko 12 milijuna mara-ka duga iz prošle godine i da će, kad se formira vi-jeće ministara BiH, po-držati njihov prijedlog o kontroliranom uvozu, privremeno se odustalo od radikalnih poteza. U Vanjskotrgovinskoj i en-titetskim komorama još ozbiljno ne razmišljaju o mjerama koje će predlo-žiti državi kad Hrvatska, zbog ulaska u EU, uvede carine članicama Cefte, što zbog toga što su zapo-čeli godišnji odmori, a što zbog toga što ne vjeru-ju da će se tako nešto do-goditi. Naime, BiH s ve-ćinom članica EU-a ima bescarinske odnose zbog čega, uostalom, ima bo-lji omjer uvoza i izvoza nego s Hrvatskom, a to je posebice slučaj s Njemač-kom i Italijom.

Najviše Prometa i Najviše ProBLema

BiH zbog Cefte u deficitutrgovinski ratovi zbog necarinskih barijera nisu zaboravljeni i njima se i danas prijeti

trgovinski deficit BiH s Hrvatskom preskočio je 294

milijuna Km

hrvatski izvoz u zemlje Cefte u 5 mjeseci ove godine650,4 mil €(

igor vukić vukic@privredni.hr

U laskom Hrvat-ske 2013. godi-ne u punopravno

članstvo Europske unije prestat će njeno članstvo u Cefti koje je mnogim hrvatskim poduzećima donijelo brojne koristi. Cefta, odnosno, Srednjoe-uropski ugovor o slobod-noj trgovini, omogućio je trgovinu bez carina pa je relativno snažnijim hrvat-skim proizvođačima po-mogao da ostvare dobre izvozne rezultate u osta-lim članicama: Bosni i Hercegovini, Srbiji, Ma-kedoniji, Kosovu, Crnoj Gori, Moldaviji i Albaniji.

Od ulaska u Ceftu 2006. godine hrvatski je izvoz u tu grupu zemalja neprekidno rastao, a ujed-no je ostvarivan i poziti-van saldo robne razmje-ne. U 2010. godini ukupni izvoz Hrvatske u zemlje Cefte iznosio je 1,665 mi-lijardi eura, dok je uvoz bio 811,6 milijuna eura. Pozitivan trend nastavio se i u prvih pet mjeseci ove godine. Ukupan izvoz u zemlje Cefte iznosio je 650,4 milijuna eura, ili 11 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Izvoz u zemlje Cefte raste po višoj stopi nego uku-

pni hrvatski izvoz koji je u tom razdoblju rastao za 3,7 posto.

Nove tarifeUlaskom u Europsku uni-ju za hrvatske proizvođa-če više neće vrijediti bes-carinski propisi iz Cefte, već će u pojedinim sek-torima biti suočeni s ca-rinskim tarifama koje se u tim zemljama naplaću-ju za uvoz iz članica EU-a. To će se prvenstveno odnositi na prehrambene i poljoprivredne proizvo-de. Kako objašnjavaju u Ministarstvu gospodar-stva, kod industrijskih proizvoda neće doći do bitnih promjena jer će do ulaska Hrvatske u EU, ze-mlje Cefte koje su potpi-snice Sporazuma o sta-

bilizaciji i pridruživanju (SSP) postupno ukinu-ti svoje carine. To su Al-banija i Makedonija (cari-ne već ukinute 1. siječnja

2011.), zatim BiH i Crna Gora (carine se ukidaju 1. siječnja 2013.) te Srbi-ja (carine se potpuno uki-daju 2014., a u 2013. go-dini ostaju za sapune i ostale pripravke za čišće-nje tri posto, za proizvo-de od stakla četiri posto i šest posto te za električ-ne pogonske strojeve tri posto). Od zemalja Cefte SSP nisu potpisale jedino Moldavija i Kosovo i za njih će se trgovinski reži-mi znatno izmijeniti i ote-žati hrvatski izvoz.

ULasKom U eU HrvatsKa iZLaZi iZ Cefte

Ima li razloga za žaljenje?od ulaska u Ceftu 2006. hrvatski je izvoz u tu grupu zemalja stalno rastao, a ujedno je ostvarivan i pozitivan saldo robne razmjene. U 2010. ukupni izvoz Hrvatske u zemlje Cefte iznosio je 1,665 milijardi eura, a uvoz 811,6 milijuna eura. Ulaskom u eU za hrvatske proizvođače više neće vrijediti bescarinski propisi iz Cefte

Država najviše može napraviti

pomaganjem susjedima da se što prije približe eU-u,

smatra predsjednik HGK-a

Robna Razmjena sa zemljama Cefte (u tisućama euRa)

Izvoz Uvoz

2009. 2010. Indeks 10./09. 2009. 2010. Indeks 10./09.

Albanija 26.646 60.338 226,4 2.151 4.133 192

BiH 956.852 1,033.934 107 406.502 461.767 114

Crna Gora 120.500 81.365 67 37.927 2.711 7

Makedonija 86.803 86.641 97,5 127.455 106.905 84

Moldavija 1.291 1.278 99 3.318 2.854 88

Srbija 400.793 349.179 87,1 201.585 230.544 114

ukupno 1,601.855 1,665.439 104 778.939 811.698 104

Izvor: Državni zavod za statistiku

15Broj 3685, 11. srpnja 2011.www.privredni.hr

nego u istom razdoblju prošle godineto je 11% više(

istodobni rast našeg ukupnog izvoza samo 3,7%(

Ima li razloga za žaljenje?Od ulaska u Ceftu 2006. hrvatski je izvoz u tu grupu zemalja stalno rastao, a ujedno je ostvarivan i pozitivan saldo robne razmjene. U 2010. ukupni izvoz Hrvatske u zemlje Cefte iznosio je 1,665 milijardi eura, a uvoz 811,6 milijuna eura. Ulaskom u EU za hrvatske proizvođače više neće vrijediti bescarinski propisi iz Cefte

U strahu da će nove ca-rine ugroziti njihove izvo-zne rezultate, pojedini po-duzetnici iz prehrambenog sektora počeli su poziva-ti Vladu da pokrene nove pregovore s vladama su-sjednih zemalja. Primje-rice, Neno Pivac, vlasnik mesne industrije Pivac, izjavio je Jutarnjem listu da bi ministri iz ekonom-skih resora trebali ići u Be-ograd i Sarajevo i dogova-rati nastavak bescarinskog režima. I prema njegovim riječima, BiH i Srbija po-lako snižavaju carine pre-ma EU-u, no kad Hrvat-ska uđe, te će carine još biti više od sadašnjeg stanja. Pregovore predlaže i Davor Tomašković, predsjednik Uprave Tvornice duhana Rovinj. Carine za duhan-ske proizvode porasle bi, ovisno o državi, od 10 do 42 postotna poena. U TDR-u su izračunali da bi po no-vom režimu imali oko 10

milijuna eura veće carin-ske troškove nego danas.

Odgovornost je na tvrtkamaNo Nadan Vidošević, predsjednik Hrvatske gospodarske komore, koja je snažno zagovara-la ulazak u Ceftu, davno prije nego je to i ostvare-no, smatra da glavna od-govornost za prilagodbu novim uvjetima leži pr-venstveno na samim kom-panijama i poduzetnicima. “Proces hrvatskog pribli-žavanja EU-u traje već godinama i svi sudioni-ci na tržištu, a osobito oni koji izvoze u Ceftu, ima-li su dovoljno vremena da se upoznaju s promjenama koje dolaze. Svatko se tre-bao dobro informirati, na-praviti analize i pripremiti mjere kojima će se prila-goditi novom stanju”, re-kao je Vidošević za Pri-vredni vjesnik.

Prema njegovim rije-čima, država ne može po-duzetnicima izravno po-moći oko Cefte. “Njena najvrjednija uloga može biti aktivna suradnja i po-maganje ostalim zemlja-

ma iz regije da što prije i one postanu članicama EU-a, odnosno, da usvoje njene standarde i integri-raju se u međunarodnu tr-govinsku razmjenu. Mož-da bi se moglo razmisliti o određenim poticajima izvoznicima na područje Cefte, kako bi se ublažio pritisak novih carinskih stopa. No svaki oblik poti-canja mora biti usklađen s europskom praksom. Ra-

dije bih ipak da država po-tiče hrvatski izvoz u cije-losti, jer je to ono što nam svima može pomoći”, oci-jenio je Vidošević.

Slično su razmišljali i postupili u Agrokoru. Još

prije dvije godine naprav-ljena je analiza efekata prestanka članstva u Cef-ti. Kako doznajemo od su-govornika u toj kompaniji, analiza je, uz ostalo, pota-knula intenzitet ulaganja u proizvodne pogone u Srbi-ji i BiH. Njihovi proizvo-di će se tako i dalje moći prodavati u te dvije zemlje jer one međusobno nema-ju carine za prehrambene proizvode. Do ulaska u pu-nopravno članstvo u EU-u nastojat će se iskoristiti sve prednosti novih propisa vezanih uz Ceftu i kumu-liranje podrijetla proizvo-da, koji se upravo nalaze u saborskoj proceduri. Iako su BiH i Srbija pristupile Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, kojim će se usklađivati i njihove carin-ske i trgovinske politike, u Agrokoru smatraju ipak da bi u Vladi trebalo raz-motriti mogućnosti za pre-govore sa susjedima, koji-ma bi se olakšala trgovina svim prehrambenim proi-zvođačima.

Kod industrijskih proizvoda neće doći do bitnih promjena, ali hoće kod poljoprivrednih i prehrambenih

Ulazak Hrvatske u EU je dobra vijest za proizvođače cigareta u Srbiji kao što su Philip Morris, British American Tobacco i Japan Tobacco jer će moći izvoziti u Hr-vatsku bez barijera, što sada nije slučaj iako iz Hrvatske u Srbiju godišnje uđe ci-gareta za 200 milijuna eura, izjavio je sr-bijanski ministar ekonomije Nebojša Ćirić. Dodao je kako će ulaskom u EU Hrvat-ska izaći iz Cefte, ali da je potrebno i da-lje eliminirati prepreke u bilateralnoj eko-nomskoj suradnji i naveo kao primjer za rješavanje problem s kojim se suočila sr-bijanska kompanija NCA Investment Gro-up kao investitor u Hrvatskoj. “Inicirao sam sastanak Mješovitog komiteta Srbi-je i Hrvatske u kolovozu, koji se nije sa-stajao još od 2005. godine, jer želimo re-ciprocitet i otvorena vrata na tržište u oba smjera”, kazao je Ćirić.

Direktor Biroa za regionalnu suradnju Privredne komore Srbije Milivoje Miletić kazao je da ne očekuje smanjenje izvo-za Srbije u Hrvatsku nakon njenog ula-ska u EU, niti smanjenje obujma bilate-ralne robne razmjene jer se već sada praktično primjenjuju europska pravila. “Hrvatska je uvelike harmonizirala svo-je zakondavstvo s europskim, pa u Cef-ti već vrijede standardi EU-a i WTO-a”, do-dao je on. Miletić ne očekuje da će izlazak Hrvat-ske bitno promijeniti poziciju kompanija iz ostalih država članica jer se to nije do-godilo ni prilikom posljednjeg smanjenja slobodnog tržišta izlaskom Rumunjske i Bugarske. Podsjeća kako Cefta u sva-kom slučaju pridonosi porastu konku-rentnosti i investicijskog potencijala či-tave regije. (Lj. L.)

Hrvatska u Eu-u znači: stižu i srbijanskE cigarEtE

*vijesti

adriachem vjerojatno u stečajPrema svemu sudeći, ka-štelanski Adriachem ide u stečaj likvidacijom. Rad-nicima se nudi devet pla-ća prije i tri plaće tije-kom stečajnog postupka. Radnici su sami pronaš-li strateškoga partnera po Modelu C, no Agencija za upravljanje državnom imovinom je odbila takav rasplet jer se tako pogodu-je samo radnicima. Ovog tjedna u Zagrebu se odr-žavaju novi pregovori.

jeste li za europski PDv?Europska komisija pred-ložila je europski prora-čun za razdoblje 2014.-2020. Proračun se sa sadašnjih 976 milijuna eura u sljedećem sedmo-godišnjem razdoblju treba povećati na oko milijardu eura što predstavlja nomi-nalni porast od 4,8 posto te je iznad očekivane in-flacije od dva posto. Europska komisija je predložila smanjenje udjela članica EU-a u pro-računu, a kako bi pokrila taj manjak, predlaže uvo-đenje poreza na financij-ske transakcije i PDV na razini Unije.

ict mijenja novac i ljude

Tri temeljna trenda, di-gitalizacija, konzumeri-zacija i društveno umre-žavanje, obilježavaju sve aspekte poslovanja finan-cijske industrije, glavni je zaključak okruglog stola Financije 2.0 - kako ICT mijenja novac, plaćanje i financije koji je u uto-rak okupio više od stoti-nu stručnjaka iz domaće bankarske i informatič-ke industrije. Trend digi-talizacije, započet još u počecima interneta, do-segao je novu fazu. Ona se u financijskoj industri-ji očituje kroz pojavu vir-tualnog novca i novih po-slovnih modela te razne nove platforme internet-skog plaćanja.

16 Broj 3685 , 11. srpnja 2011. PV ANALIZA Privredni vjesnik

Krešimir Sočkovićsockovic@privredni.hr

I ako volimo misli-ti kako Hrvatska lako može zadovoljiti svoje

potrebe za prehrambenim proizvodima i još višak po-nuditi svijetu, statistike po-kazuju kako se u posljed-njih desetak godina bilježi stalan trgovinski deficit u poljoprivrednim i prehram-benim proizvodima.

U 2010. godini uveze-no je poljoprivrednih i pre-hrambenih proizvoda u vri-jednosti od 2,17 milijardi američkih dolara što je 11 posto ukupnog nacionalnog

uvoza. U odnosu na prethodnu go-dinu vrijednosno je uvoz smanjen za tri posto. Izvozom poljoprivrednih i prehram-benih proizvoda ostvareno je 1,36 milijardi američkih dolara te izvoz hrane u uku-pnom izvozu također ima udio od 11 posto. U odnosu na prethodnu 2009. godi-nu vrijednost izvoza poljo-privrednih i prehrambenih proizvoda ostao je na istoj razini.

Iako je izvoz tih proi-zvoda u posljednjih dese-tak godina stalno rastao pa je sa 406 milijuna američ-kih dolara u 2000. godini porastao na gotovo 1,4 mi-lijarde u 2008. godini, jed-nakom brzinom rastao je i uvoz. U istom razdoblju

uvoz je porastao sa 687 mi-lijuna dolara na više od 2,6 milijardi u 2008. godini, što je deficit povećalo sa 281 milijun na čak više od 1,2 milijarde dolara.

Početkom krize izvoz je lagano pao pa je u 2009. go-dini izvezeno robe za 1,36 milijardi, a godinu kasnije za tek nešto manje, 1,355 milijardi dolara. Uvoz je padao nešto brže. U 2008. uvezeno je prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda za 2,24 milijarde, a u proš-loj godini pak za 2,17 mi-lijardi dolara. Deficit robne razmjene u prošloj godini bio je 813 milijuna američ-kih dolara, a godinu ranije 879 milijuna.

Najveći izvoz u BiH, a uvoz iz NjemačkeNajvažnije izvozno odredi-šte za prehrambene i poljo-privredne proizvode u proš-loj godini bila je Bosna i

Hercegovi-na u kojoj je ostvarena gotovo tre-

ćina ukupnog izvoza ovih proizvo-

da (31 posto). U Italiju je izvezeno 11 posto poljo-privrednih i prehrambenih proizvoda, u Sloveniju 10 posto, a Srbiju sedam po-sto.

Najviše ove robe smo uvezli iz Njemačke - 14 po-sto, Italije 11 posto, Nizo-zemske osam posto te Bra-zila šest posto.

Najveći obujam vanj-skotrgovinske razmjene poljoprivrednih i prehram-benih proizvoda ostvaruje-mo sa zemljama Europske unije, a ona je u 2010. go-dini iznosila 2,1 milijardu američkih dolara od čega je s priključenim članicama

od 2004. (EU12) ostvare-na ukupna razmjena u vri-jednosti 665 milijuna, dok je s ostalim članicama obu-jam razmjene iznosio je 1,2 milijarde američkih dolara.

I u izvozu i uvozu po-ljoprivrednih i prehrambe-nih proizvoda zastupljeniji su proizvodi industrije hra-ne, pića i duhana od poljo-privrednih proizvoda.

Najviše smo izvozili bi-jeli šećer, cigarete, pšeni-cu, Vegetu i tunu, dok su u uvozu najzastupljenije ulja-ne pogače, živa goveda, ne-pržena kava, domaće svinje i banane.

Trgovci predvode uvoznikePrema podacima Hrvatske gospodarske komore, naj-veći uvoznici prehrambe-nih i poljoprivrednih pro-izvoda u prošloj godini su trgovački lanci. Listu 20 najvećih uvoznika tih pro-izvoda predvodi najve-ći hrvatski trgovački lanac Konzum, a i ostali veliki tr-govci nalaze se među prvih 20 uvoznika. Među najve-ćim hrvatskim uvoznicima prehrambenih proizvoda su i mesne industrije Braća Pi-vac, PIK Vrbovec, Stanić i Gavrilović koji sirovinu

za svoje proizvode traže na jeftinijim stranim tržištima, a isto vrijedi i za one koji u svojoj proizvodnji kori-ste uvozno mlijeko, poput Leda i Dukata.

Listu najvećih izvozni-ka predvode Koka, Dukat i Vindija. Zanimljivo je da su one i na listi najvećih uvo-znika i to tek nešto izmi-jenjenim redoslijedom na 13., 14. i 15. mjestu jer si-rovinu za svoje proizvode dobivaju sa stranih tržišta.

Veliki izvoznici su i PIK Vrbovec i Gavrilović koji su također visoko na listi uvoznika.

Na listi izvoznika je i Agrokorov Agrofruc-tus koji se bavi otkupom i izvozom voća i povrća s prostora Jugoistočne Euro-pe na tržišta 15 europskih zemalja, te Vagros koji se bavi istim poslom. Na li-

POLJOPRIVREDNI I PREHRAMBENI PROIZVODI

Listu najvećih izvoznika predvode Koka, Dukat i VindijaMeđu najvećim hrvatskim uvoznicima prehrambenih proizvoda su i mesne industrije Braća Pivac, PIK Vrbovec, Stanić i Gavrilović koji sirovinu za svoje proizvode traže na jeftinijim stranim tržištima, a isto vrijedi i za one koji u proizvodnji koriste uvozno mlijeko - poput Leda i Dukata

U uvozu su najzastupljenije

uljane pogače, živa goveda, nepržena

kava, domaće svinje i banane

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Uvoz i izvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda(mil. USD)

3000

2500

2000

1500

1000

500

0

-500

-1000

-1500

Uvoz

Izvoz

Bilanca

dolarski iznosi uvoza i izvoza u 2011. u odnosu na 2010. porastao izvoz prehrambenih proizvoda (sa 387 mil USD)

za oko 10% povećani na 422 mil USD ( (

Izvor: DZS, HGK

17Broj 3685 , 11. srpnja 2011. www.privredni.hr

sti 10 najvećih izvoznika su i Podravka, kao i nje-na tvrtka kći Danica. Veli-ki izvoznik je i Pacific Fruit Limited, tvrtka poznata tr-govcima jer na prostore re-gije dovozi banane. Među najvećim izvoznicima su i proizvođači i prerađiva-či ribe, ulja, mlijeka i mli-ječnih proizvoda kao i sla-doleda.

Tržište se oporavljaU Hrvatskoj robnoj raz-mjeni nema bitnih poma-ka u protekle dvije godine, odnosno od početka recesi-je u EU-u 2009. godine, od kada se primjećuju znatni-ji pomaci u smanjivanju ra-zine uvoza prehrambeno-poljoprivrednih proizvoda, kaže Božica Marković, di-rektorica Sektora za po-ljoprivredu, prehrambe-nu industriju i šumarstvo

Hrvatske gospodarske ko-more. “Stupanj pokriveno-sti uvoza izvozom na kon-stantnoj je razini od oko 60 posto što je vidljivo i iz po-dataka za prva četiri mje-

seca 2011. godi-ne kada je uvoz ovih proizvoda iznosio 680, a izvoz 422 mili-juna dolara, što predstavlja ot-prilike standar-dnu pokrivenost našeg prehrambenog sek-tora od 62 posto, odnosno određeno poboljšanje u od-nosu na 2010. godinu kada

je u istom razdoblju pokri-venost bila 59 posto”, isti-če Božica Marković. Naša glavna izvozna tržišta i da-lje ostaju tržišta regije, prije svega Bosna i Hercegovina, Srbija te Slovenija. Uvozi-mo uglavnom iz susjednih zemalja članica EU-a - Ita-lije, Austrije i Njemačke, dodaje Božica Marković.

“Apsolutni dolarski iznosi uvoza i izvo-za ovih roba poveća-ni su u ovoj godini u odnosu na 2010. za oko 10 posto - izvoz je sa 387 miliju-

na dolara porastao na 422 milijuna, a uvoz sa 651 mili-

jun na 680 milijuna. To daje naznake o opo-

ravku tržišta poljoprivred-no-prehrambenog sektora u Europskoj uniji”, zaključuje Božica Marković.

Listu najvećih izvoznika predvode Koka, Dukat i VindijaMeđu najvećim hrvatskim uvoznicima prehrambenih proizvoda su i mesne industrije Braća Pivac, PIK Vrbovec, Stanić i Gavrilović koji sirovinu za svoje proizvode traže na jeftinijim stranim tržištima, a isto vrijedi i za one koji u proizvodnji koriste uvozno mlijeko - poput Leda i Dukata

Najviše smo izvozili bijeli šećer, cigarete, pšenicu, Vegetu i tunu

Tvrtke iz prehrambenog sektora su onoliko konkurentne koliko se uspiju nametnuti kvali-tetom, prepoznatljivošću, dodanom vrijedno-šću koju ponude tržištu, kaže Nenad Klepač, direktor Industrije mesa Koka koja je dio po-slovnog sustava Vindija. “Cijena proizvoda ovisi o nizu čimbenika, no ona nije jedina odrednica konkurentnosti. Po-slovni sustav Vindija koji uključuje Koku, kao svoj najveći argument, kako na domaćem tako i na stranim tržištima, vidi svoju neupit-nu kvalitetu i inovativnost u razvoju novih pro-izvoda”, kaže Klepač. Koka najviše izvozi na tržište BiH gdje je prošle godine plasirala robu za više od 180 milijuna kuna. Proizvodi Koke čine gotovo polovinu ukupnog hrvatskog izvo-za mesa i mesnih prerađevina. Njihovi proi-zvodi (Cekin pileći Fritesi i Filetino) lani su kre-nuli i na talijansko tržište, a u Španjolskoj još otprije opskrbljuju hotele i restorane. Koka spada i u 10 najboljih proizvođača tovljenih pi-lića u Jugoistočnoj Europi, a izvoze i rasplod-na jaja na tržišta Francuske, Nizozemske, Nje-mačke, Mađarske, Slovačke i Tunisa.

I cijela Vindija ostvaruje značajan izvoz koji od mjeseca do mjeseca raste i do 20 posto ukupne prodaje. Izvozi se na tržišta Austri-je, Velike Britanije, Italije, Njemačke, Francu-ske, Švedske, Nizozemske, Španjolske, Ma-đarske, Slovačke te u sve zemlje regije. “Otvaranje tržišta Europske unije vidimo kao priliku za jačanje naše prisutnosti na tim tr-žištima. Očekujemo povećanje konkuren-tnosti naših proizvoda, sukladno smanjenju troškova njihova plasmana. Istodobno, Vin-dija će sustavno raditi na održavanju snaž-ne prisutnosti u zemljama Cefte”, dodaje Klepač.

Proizvodi Koke: gotovo pola ukupnog hrvatskog izvoza mesa i prerađevina

UVOZRang Tvrtka

1. KONZUM

2. MESNA INDUSTRIJA BRAĆA PIVAC

3. PIK VRBOVEC-MESNA INDUSTRIJA

4. LIDL HRVATSKA

5. STANIĆ

6. BETOVEN

7. LEDO

8. GAVRILOVIĆ

9. C.A.K.

10. PODRAVKA

11. DANICA

12. PACIFIC FRUIT LIMITED

13. KOKA

14. VINDIJA

15. DUKAT

16. KAUFLAND HRVATSKA

17. PLODINE

18. STJE MA PROMET

19. KRAŠ

20. TUTTI FRUTTI - FMB

IZVOZRang Tvrtka

1. KOKA

2. DUKAT

3. VINDIJA

4. PIK VRBOVEC-MESNA INDUSTRIJA

5. AGROFRUCTUS

6. PODRAVKA

7. GAVRILOVIĆ

8. DANICA

9. PACIFIC FRUIT LIMITED

10. SARDINA

11. VAGROS ZAGREB

12. MIRNA RIBOLOV

13. ZVIJEZDA

14. FRIGO BONSAI

15. JASENSKA

16. ZDENKA-mliječni proizvodi

17. LEDO

18. KONZUM

19. MEGGLE HRVATSKA

20. SEDLIĆ

porastao izvoz prehrambenih proizvoda (sa 387 mil USD) porastao uvoz tih proizvoda (sa 651 mil USD) stupanj pokrivenosti uvoza izvozom i ove godine

na 680 mil USD oko 60%( (

Izvor: DZS, HGK

18 Broj 3685, 11. srpnja 2011.EUROGLAS Privredni vjesnik

*vijesti

Poljska na čelu EU-aPoljska je početkom srp-nja preuzela rotirajuće predsjedanje Vijećem Eu-ropske unije. Povodom toga poljski veleposlanik u Hrvatskoj Wieslaw Tar-ka predstavio je prioritete predsjedanja. Među prio-ritetima istaknuo je europ-sku integraciju kao izvor ekonomskog rasta i po-većanje energetske te pre-hrambene sigurnosti. Na-glasio je kako očekuje da će jedan od važnijih do-gađaja tijekom poljskog predsjedanja biti i potpisi-vanje Ugovora o pristupa-nju Hrvatske Uniji.

Grčke tvrtke sele u BugarskuZbog krize tvrtke iz Grč-ke sele u Bugarsku u ko-joj su niži porezi, jeftini-ja radna snaga, prijevoz te najam poslovnog prosto-ra. Tako je, prema pisanju Greek Reportera, tijekom prve polovine ove godine otprilike 800 grčkih tvrt-ki već preselilo u Bugar-sku. Osim Grčke, koja će se, prema očekivanjima, uskoro naći pred bankro-tom, i poduzeća iz Ru-munjske sele u Bugarsku zbog povoljnije poslovne klime.

EU pomaže turizmu Turisti mogu pomoći Eu-ropi da se izvuče iz gos-podarskih previranja, oci-jenila je Europska unija u planovima o pojačanoj potpori turističkom sek-toru, kojima također želi privući više posjetitelja. Europa je vodeće odredi-šte za inozemne turiste, u čijem su fokusu ponajpri-je Španjolska, Francuska, Italija, Njemačka i Velika Britanija. EU nastoji pronaći nači-ne da pomogne sektoru, čiji se udio u BDP-u Uni-je procjenjuje na više od 500 milijardi eura, obja-vio je portal EnterEurope. Ta se vrijednost udvostru-čuje kada se u obzir uzmu i srodne grane poput pri-jevoza, kulture i građevin-ske industrije.

Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

M ađarska je iskoristila šan-su koju je pro-

pustila Slovenija: s mno-go upornosti, po nekima i zanovijetanja, dobila je što je htjela - kraj hrvat-skih pregovora. Zapravo, uspjelo joj je istodobno gurati preostalih 26 eu-ropskih partnera da brzo i bez velikog mudrova-nja pretresu preostale do-sjee i usklade stavove kao i uvjeriti državnu upravu buduće, sada je valjda si-gurno, 28. članice da s ri-ječi prijeđe na djela. U isto vrijeme, stvorena je naglo povoljna klima – obično nazvana politič-kom voljom – da se pro-

širenje nastavi krajem godine i da je trenutak za kandidatski status Albani-ji, kao i za davanje statu-sa i start pregovora Srbiji te početak pregovaračkog procesa kandidatima Cr-noj Gori i Makedoniji.

Za razliku od nekoli-ko ranijih predsjedništava koja su kraj hrvatskih pre-

govora imala među prio-ritetima, ali su se nasuka-la što na dobrosusjedsko natezanje, što na tromost Zagreba, a što na vlastite dileme i zaokupljenost do-maćim problemima, ma-đarsko je znalo što hoće. Kasnije će, rekapituliraju-ći naučene lekcije, osoba bez dlake na jeziku, pre-mijer Viktor Orban u Ma-đarskom memorandumu o zapadnom Balkanu, ista-knuti da su za uspjeh po-trebni definirani, pravi ciljevi i odgovarajući in-strumenti. Sada je cijeli aparat na mjestu. Spomi-nje se čvrstoća, stabilnost kriterija – oni bi trebali biti poznati, čvrsti i bez izmje-na. Ergo, sve se suprotno događalo za hrvatskih dr-musavih šest godina.

VraćeN krediBiLitet ProceSu ProšireNja

NakoN kraja PregoVoragovoreći o kraju pregovora Hrvatske i eu-a, mađarski premijer Viktor orban ist aknuo je da su za uspjeh potrebni definirani ciljevi i odgovarajući instrumenti, kao i poznati, čvrsti kriteriji bez izmjena. ergo, sve se suprotno događalo za hrvatskih drmusa vih šest godina

Viktor orban je dobro primijetio da

se pristupanjem zapadnog

Balkana ne šire granice europe

nego kompletira “nezavršen posao

reunifikacije europe”

đivanja propisa. S danom ulaska u EU Hrvatska je spre-mna aplicirati sadržaj europskog acquisa (zajedničke pravne stečevine). Bitno je da će radnici iz Hrvatske ra-diti u EU-u bez ograničenja, a nakon isteka prijelaznog razdoblja u kojem članice imaju pravo na izuzeće. Ve-ćina ih je do sada povlačila ograničenja već pri ulasku novih zemalja ili nakon nekoliko godina (Skandinavci, Velika Britanija), dio se opredijelio za ukidanje ograni-čenja za samo neka zanimanja (radnici u zdravstvu ili vozači - Belgija, Francuska). Samo su Njemačka i Au-strija iskoristile maksimalno sedmogodišnje razdoblje. Sama razdoblja ograničenja traju dvije, pet ili sedam godina, članice obavještavaju EK o namjerama hoće li ih zadržati ili ukinuti. Sva ograničenja za zemlje iz pro-širenja 2004. godine prestaju sa 1. svibnjem iduće go-dine. Pristupni sporazum daje pristupajućoj državi op-ciju reciprociteta, ograničavanja zapošljavanja građana ostatka EU-a u Hrvatskoj. Mjera je više principijelne naravi, a aplicirala ju je Mađarska. Hrvatska dokumen-tacija na web-stranicama MVPEI-ja detaljno objašnja-va razmjere promjena. Budući da se radi o unutarnjem tržištu, jedna od četiriju sloboda pretpostavlja i to da radnik iz Hrvatske (ili bilo koje druge članice) ima pra-vo na socijalno i zdravstveno osiguranje, mirovinu, obi-teljska davanja i nadoknadu za nezaposlenost.

{ }PRAVO POSLOVNOG NASTANA I SLOBODA PRUŽANJA USLUGA

mjerila:

0/6

2007.

2009.

Iako je dio liberalizacije reguliran SSP-om, tek s članstvom u EU-u, točnije s ulaskom u prostor unutar-njeg tržišta, na snagu stupa princip nesmetanog pruža-nja usluga i nediskriminirajućeg zakonskog okvira za

Što smo ispregovarali

{ }SLOBODA KRETANJA ROBA

mjerila:

3/4

2008.

2009.

Prva od četiri slobode donosi slobodan pristup svih hrvatskih proizvoda na unutarnje tržište EU-a s oko pola milijarde potrošača. Za hrvatske proizvode vrijede isti standardi i pravila kao i za proizvode ostalih 27 čla-nica EU-a te zemalja Europskog ekonomskog prostora. Naravno, i tržište Hrvatske otvoreno je proizvodima iz zemalja EU-a, po pravilima jednakim za sve. Tijekom pregovora Hrvatska je tražila i dobila nekoliko prijela-znih razdoblja poput četverogodišnjeg za lijekove re-gistrirane u Hrvatskoj, a to se odnosi na usklađivanje dokumentacije budući da europski sustav zahtijeva izu-zetno složene, opširne dosjee.

{ }SLOBODA KRETANJA RADNIKA

mjerila:

0/1

2008.

2009.

Pregovorima je osjetno izmijenjen sustav u Hrvat-skoj što je pred zakonodavce stavilo golem posao uskla-

mjerila (otvaranje/ zatvaranje)

trajanje pregovora (od ÷ do)

Vladimir Drobnjak, glavni pregovarač za pristupanje Hrvatske u EU

19Broj 3685, 11. srpnja 2011.www.privredni.hr

NakoN kraja pregovoragovoreći o kraju pregovora Hrvatske i eU-a, mađarski premijer viktor orban ist aknuo je da su za uspjeh potrebni definirani ciljevi i odgovarajući instrumenti, kao i poznati, čvrsti kriteriji bez izmjena. ergo, sve se suprotno događalo za hrvatskih drmusa vih šest godina

otvaranje tvrtki. Što se usluga – ili 70 posto europske ekonomije – tiče, od dana ulaska u EU tvrtke i građani iz Hrvatske bez limita počinju posao u bilo kojoj članici EU/Europskog ekonomskog prostora, bilo da je riječ o tvrtkama ili o učestaloj kategoriji samozaposlenih oso-ba. Usluge se pružaju i bez osnivanja tvrtke (ili poslov-nog nastana) u određenoj državi. Iako s ovim ima pro-blema unutar sadašnje zajednice 27 država, po pravilu hrvatske se kvalifikacije priznaju i u zemljama EU-a – i obratno, a priznavanje će izbjeći sadašnju kompliciranu proceduru nostrifikacije. Poštanske usluge će biti libe-ralizirane pola godine prije datuma pristupanja, još je-dan rezultat aplikacije SSP-a.

{ }SLOBODA KRETANJA KAPITALA

mjerila:

2/3

2009.

2010.

Potpuna liberalizacija kapitalnih transakcija (otva-ranje računa u inozemstvu, unošenje i iznošenje gotovi-ne iz zemlje bez ograničenja ali uz deklaraciju, odobra-vanje kredita osobama koje nisu rezidenti tih zemalja...) već je na snazi od početka ove godine. Financijske in-stitucije, iako je do članstva preostalo dvije godine (bude li sve po planu i bez neugodnih iznenađenja), ob-vezane su transparentno informirati korisnike usluga o cijenama i uvjetima usluga, tečajevima, kamatama. In-formacije su besplatne. Budući da se sustav nadogra-đuje i u EU-u, novosti će postupno ulaziti i u hrvatsku praksu, poput obveze eliminacije svih skrivenih troš-kova iz “najmanjih slova” u ugovorima. Članstvo zna-či i da svi građani Hrvatske mogu – bez ograničenja i ako to žele! – poslovati s financijskim institucijama ši-rom unutarnjeg tržišta EU-a. Liberalizacija je bila du-

gačak i ponekad sporovozan proces i za građane EU-a. SSP-om je već liberalizirano tržište nekretninama, da-kle građani Hrvatske mogu kupovati po EU-u kao što i građani EU-a mogu u shopping u Hrvatsku, sada bez premosnice – osnovane tvrtke. Jedina zemlja u EU-u s trajnom derogacijom je Malta. Poljoprivredno je ze-mljište iznimka: Hrvatska je, kao i sve zemlje prošlog kruga proširenja, dobila sedmogodišnje izuzeće prema kome državljani članica EU-a ne mogu kupovati poljo-privredno zemljište. Mjera se može produljiti još tri go-dine bude li snažnih argumenata za nju. Poljska je jedi-na koja je dobila dulje prijelazno razdoblje, 12 godina – EU je, kao i u slučaju nekretnina na minijaturnoj Mal-ti, uvažio tamošnje specifičnosti. Ograničenje ne vrije-di ukoliko strani državljanin osnuje tvrtku u Hrvatskoj i ona bude ta koja će kupovati. Praksa veli da u novim članicama EU-a, unatoč strahovima, nije došlo do ma-sovnog kupovanja poljoprivrednog zemljišta.

{ }JAVNE NABAVEmjerila:

0/4

2008.

2010.

Dobar utjecaj prilagodbe hrvatskih propisima EU-a je to da su javne nabave daleko bliže idealu “dobivanja maksimalne vrijednosti za novac poreznih obveznika” eliminirajući uvođenjem transparentnosti moguće na-mještaljke i pogodovanje odabranima. Tvrtke i pojedin-ci iz Hrvatske još od trenutka stupanja na snagu SSP-a u veljači 2005. godine imaju pristup svim javnim natje-čajima u EU-u. Prave su mijene u ovom segmentu stvo-rene unošenjem transparentnosti koja bi trebala reduci-rati klijentelizam i poništiti praksu “zlatnih toaleta” ili “bojenja tunela”.

{ }PRAVO TRGOVAČKIH DRUŠTAVA

mjerila:

0/4

2007.

2009.

Aplikacija acquisa u računovodstvo i postupke re-vizije smatra se unosom u jačanje pravne sigurnosti tvrtki čime se potiču ulaganja i olakšava/poboljšava po-slovanje. Ulazak u EU znači i mogućnost osnivanja no-vih oblika trgovačkih društava - europskog dioničkog društva i europskog gospodarskog interesnog udruže-nja - čime se pojednostavljuje prekogranično poslova-nje u svim vidovima, poput pripajanja ili prijenosa sje-dišta bez dodatnog administriranja i pripadajućih mu troškova.

{ }PRAVO INTELEKTUALNOG VLASNIŠTVA

mjerila:

0/2

2007.

2008.

Zaštita autorskih i srodnih prava i prava industrij-skog vlasništva diže se na višu razinu aplikacijom eu-ropskih propisa o zaštiti patentom, zaštiti žiga, zaštiti dizajna... ili oznakama izvornosti i geografskog podri-jetla.

{ }TRŽIŠNO NATJECANJEmjerila:

4/4

2010.

2011.

Riječ je o jednom od istinskih stupova unutarnjeg tr-žišta, koji se brine da za sve vrijede jednaki uvjeti čime se eliminiraju beskrajne državne potpore neproduktiv-nim granama. One stvaraju poremećaje na tržištu

Nabujala mjerila ostaju i za balkansku ekipuHrvatska je bila pokusni kunić. Na početku pro-cesa, u 2005. godini nit-ko, pa ni Europska komi-sija koja u ime 27 članica vodi proces, a niti člani-ce same, nije znao do koje će se mjere razviti sustav mjerila kao odrednica na-predovanja procesa. Na kraju je hrvatski dio priče završio s vrtoglavih 138 službenih mjerila za otva-ranje ili za zatvaranje po-glavlja.

Hrvatski pregovarački tim tvrdi da se njihov real-ni broj približio četiristo-tici zato što su pojedina mjerila (iz psiholoških ra-zloga, ograđivali su se pri-vatno članovi tima Europ-

ske komisije zaduženog za Hrvatsku) bila spoje-na kako bi izgledalo da ih je manje. Ovo je vidljivo u famoznom “poglavlju svih poglavlja” o pravosu-đu s rekordnih 10 mjerila koja su se lako dala razlu-čiti na pod-mjerila.

Europska je unija uvo-đenjem sustava mjerila (uz priznanje - ali tek u fi-nalnoj godini pregovarač-kog procesa - da su uvje-ti Hrvatskoj ipak bili teži i složeniji od onih za sva dosadašnja proširenja) ka-librirala mjere za (eventu-alno) pristupanje Turske. Prije toga, sigurnosni su-stav provjera spremno-sti za članstvo jednako će se rigorozno aplicirati na balkansko društvo koje tek ulazi u igru.Vladimir Drobnjak, glavni pregovarač za pristupanje Hrvatske u EU José Manuel Barroso, predsjednik Europske komisije

20 Broj 3685, 11. srpnja 2011.EUROGLAS Privredni vjesnik

dajući nepravednu prednost tvrtkama na proračunskoj infuziji. S ulaskom u EU potpore će se odobravati pre-ma striktnim pravilima, poput, pojednostavljeno, da se odobravaju samo jednom, da potiču istraživanje, eko-logiju, poduzetništvo ili se otvaraju u slučaju prirodnih katastrofa, iznimno i u situacijama oporavka od krize. No, svaki paket mora proći striktne provjere Europske komisije. Europski se paket intervencija države u opo-ravak, uglavnom kroz garancije, približio trilijunu eura. Što se škverova tiče, Hrvatska mora završiti započeto restrukturiranje industrije. Ne uspije li, slijedi mjera uo-bičajena za sve članice EU-a, povrat novca uplaćenog od 2006. godine. (Od dana ulaska škverovi su i europski problem!) Veliki kršitelji pravila unutarnjeg tržišta uno-snik su u proračun EU-a visokim kaznama kartelima za dogovaranje cijena i uvjeta poslovanja.

{ }FINANCIJSKE USLUGEmjerila:

0/5

2007.

2009.

Donosi punu integraciju banaka, mirovinskih fon-dova i osiguranja u europski sustav, uz obećanje oboga-ćenja usluga. Pregovori su dali jednu od rijetkih trajnih derogacija - Hrvatska banka za obnovu i razvoj i kredit-ne unije koje posluju isključivo u zemlji izuzete su od primjene propisa EU-a o kreditinim institucijama.

{ }INFORMACIJSKO DRUŠTVO I MEDIJI

mjerila:

0/3

2007.

2008.

Hrvate će najviše veseliti sniženje cijena roaminga u mobilnoj telefoniji, ali i ograničenje minutaže u re-

klamama na javnoj televiziji (ne smije prijeći četiri mi-nute u satu). Unutarnje tržište omogućuje potrošačima biranje operatora i paketa koji žele, uz zadržavanje te-lefonskog broja.

{ }POLJOPRIVREDA I RURALNI RAZVITAK

mjerila:

1/3

2009.

2011. Izravna plaćanja poljoprivrednicima ostaju nepro-

mijenjena prema iznosima – do 400 milijuna eura go-dišnje – uz sniženje udjela državnog proračuna na uštrb europskog. Nacionalne su potpore dozvoljene tri godi-ne od ulaska u EU.

Iznimka su potpore izvan zajedničke poljoprivredne politike EU-a, poput onih za (ekstra) djevičansko ma-slinovo ulje, duhan, šećernu repu, krave muzare. Ostaju vezane isplate za krave muzare te za ovce i koze.

Poljoprivredna politika EU-a sve naglašenije potiče ruralni razvitak i tzv. dobre prakse uz istaknutu ekološ-ku komponentu. Za prilagodbu europskim prioritetima ispregovarano je prijelazno razdoblje do 2018. godine.

Godina dana po pristupanju period je u kojem Hr-vatska može na europskoj razini zaštititi svoje proizvo-de već zaštićene na nacionalnoj razini (vina, suhome-snati proizvodi, sirevi...).

Samoborski bermet skupa sa zadarskim maraski-nom i hrvatskom starom šljivovicom ili hrvatskom tra-varicom dobivaju oznake zemljopisnog podrijetla jed-nako kao i vina plavac i opolo.

Hrvatska na tržište EU-a unosi njemu nov proizvod, znan kao “pekmez”.

{ }SIGURNOST HRANE, VETERINARSKA I FITOSANITARNA POLITIKA

mjerila:

4/3

2009.

2010.

Hrvatska je za razliku od zemalja prošlog kruga proširenja veoma rano u procesu pristupanja zadovolja-vala glavninu europskih standarda sigurnosti hrane i ve-terinarskih pravila do mjere da meso i mesni proizvodi iz Hrvatske već danas nesmetano prelaze granice. Pre-govori nisu mogli proći bez izuzeća, poput onoga za ka-veze za kokoši nesilice, ali samo godinu dana od pristu-panja, a kraj 2015. godine zadnji je rok za usklađivanje standarda klaonica, mljekara ili ribarnica s europskim. Neumski je koridor riješen bez gradnje mosta, utvrđiva-njem posebnog režima nadzora prolaska životinja i pro-izvoda životinjskog podrijetla.

{ }RIBARSTVOmjerila:

0/3

2010.

7.7.’11.

Osim sredstava Europskog ribarskog fonda, po-sebna je pomoć odobrena za četiri vanjska otoka, Dugi otok, Vis, Lastovo i Mljet, gdje je viša stopa sufinan-ciranja iz fondova EU-a sa 85 umjesto standardnih 75 posto. Ribarice ulaze u satelitski sustav nadzora. Teri-torijalne vode ostaju teritorijalnima, a ZERP može pre-živjeti politiku. Režim koćarenja usklađen je s postoje-ćom hrvatskom praksom i uz kredibilne dokaze može ostati trajno izuzeće. Sačuvani su i neki tradicionalni ri-barski alati. Postupno se ukida u EU-u nepostojeća in-stitucija malog ribolova.

EK nije htio Grčku u EU-uProcesu proširenja sada je ipak vraćen kredibilitet, koji je bio poljuljan dava-njem prednosti političkoj volji ispred tehničke razi-ne pripremljenosti kada su u zajednicu primljene dvi-je nespremne članice. Čini se da je Europskoj uniji s tridesetak godina zakaš-njenja došla na naplatu još jedna slična situaci-ja: Grčka je jedina zemlja za koju Europska komisi-ja nije preporučila ulazak u EU, ali su tada još ma-lobrojne članice ocijenile

da bi pristupanje Grčke za sve bilo pametnije, pogo-tovo za krhku demokraci-ju u fazi oporavka od pu-kovničke diktature.

Zeleno svjetlo Hrvat-skoj dala je, prema služ-benim izjavama, ocjena EK-a o postignutoj kritič-noj masi promjena a koje garantiraju nepovratnost procesa reformi pravosu-đa i antikorupcije. Prije će biti da su neke članice odlučile prestati previše inzistirati stoga što je u kombinaciju konačno sti-gla Srbija uhićenjem Rat-ka Mladića. Time je, kao

grudom lavina, oživljen čitav proces integracije regije.

Viktor Orban je dobro primijetio da se pristupa-njem zapadnog Balka-na ne šire granice Europe nego samo puni prostor okružen tkivom zajedni-ce ili kompletira “neza-vršen posao reunifikacije Europe”.

Mađarska će se i da-lje pokazivati kao veli-ki zagovornik proširenja EU-a zemljama regije – s rezultatima koji daju kre-dibilitet tom opredjelje-nju. Zaista, prilika koju je

Slovenija imala, ali je nije znala/htjela iskoristiti.

Pristup podacimaKako su pregovori go-tovi, tako su se otvorili i sve do nedavno zaštićeni podaci o procesu u arhi-vu Vijeća EU-a. Nisu svi

dokumenti izravno dostu-pni: za neke valja poslati zahtjev Vijeću koje, pozi-vajući se na desetak godi-na star set pravila o tran-sparentnosti rada, ima 15 radnih dana za dosta-vu traženih dokumena-ta ili za odbijenicu. No, u kolekciji dostupnih do-voljno je zanimljivih, pa čak i kada je na njima još uvijek oznaka “djelomi-čne dostupnosti” - koja će uskoro biti uklonjena, obećali su u Vijeću.

Europska komisija na svojim stranicama i dalje daje oskudne podatke...

u suprotnosti s aneksima koji sadrže stotine strani-ca popisa lijekova (na pri-mjer) na internetskoj stra-nici hrvatskog MVPEI-ja. Šteta je da se Europska komisija, pogotovo Opća uprava za gospodarstvo i Eurostat, još nisu sjetili proizvesti analizu o tome što ulazak Hrvatske u EU znači zemlji a što zajed-nici i kakvi su scenari-ji za gospodarstvo. Za sada, jedini je dokument već prilično zastarjela i ne baš inspirativna anali-za Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

Uhićenjem Mladića je, kao grudom

lavina, oživljen čitav proces integracije

regije

Gordan Jandroković, ministar vanjskih poslova i europskih integracija Jadranka Kosor, predsjednica Vlade Štefan Füle, povjerenik za proširenje Europske unije

21Broj 3685, 11. srpnja 2011.www.privredni.hr

{ }PROMETNA POLITIKAmjerila:

0/4

2008.

2010.

Digitalni tahografi uz strože propise kojima se čuva zdravlje vozača, a time sigurnost prometa, ili nadzor pomorskog prometa Jadranom ili set europskih pravi-la zaštite prava i interesa putnika u zračnom prometu s nadoknadama za kašnjenja su novosti koje stižu s ula-skom u EU. Hrvatski prijevoznici u prve dvije godine članstva neće moći pružati usluge u drugim članicama EU-a – niti europski u Hrvatskoj. Prijelazna su razdo-blja do pune liberalizacije uvedena radi zaštite želje-zničkog prometa (samo u godini ulaska u EU), te do 2015. i 2017. u pomorskom prometu.

{ }ENERGETIKAmjerila:

0/4

2008.

2009.

Liberalizacija i unošenje europskih razvojnih cilje-va (“dvadesetice”, do 2020. godine povećati udjel ob-novljivih izvora energije na 20 posto uz 20 posto do-bitaka uštedama) označavaju ovo područje. Riječ je o revoluciji.

{ }POREZImjerila:

0/3

2009.

2010.

Godinu i pol od ulaska dozvoljeno je oslobađanje plaćanja PDV-a na građevinsko zemljište, minimalni je prag za ulazak među obveznike PDV-a viši nego u EU-u, 35 prema 5000 eura, europski sustav poreza na duhan zamjenjuje hrvatski zadnjeg dana 2017. godine, a me-đunarodni prijevoz putnika oslobođen je PDV-a. Nulta stopa poreza se ukida, zamjenjuju je – želi li to Hrvat-ska – minimalne dozvoljene stope od šest posto. Po-rezni je sustav za sada stvar država članica zajednice, proces usklađivanja tek je počeo, primarno unutar eu-rozone.

{ }EKONOMSKA I MONETARNA POLITIKA

mjerila:

0/1

2006.

2008.

Krajnji je cilj ulazak u eurozonu, za što se svaka ze-mlja priprema vlastitim tempom, a neke odlučuju i re-ferendumom (Švedska).

{ }STATISTIKAmjerila:

0/2

2007.

2009.

Vjerodostojna statistika uvjet je za pristup fondo-vima EU-a.

{ }SOCIJALNA POLITIKA I ZAPOŠLJAVANJE

mjerila:

1/2

2008.

2009.

Hrvatska postaje dijelom usklađenog europskog su-stava krojenog sa svrhom stvaranja jednakih mogućno-sti za sve, zaštite jednakih plaća za isti rad te zabrane diskriminacije. Posebno su značajni cjeloživotno uče-nje i europska pomoć prekvalifikacijama.

{ }PODUZETNIŠTVO I INDUSTRIJSKA POLITIKA

mjerila:

0/1

2006.

2008.

Šansa za poduzetnike - ali i velika obveza za njiho-ve udruge - su brojne potpore s naglaskom na inovaci-jama i svime s prefiksom e (e-katastar, e-zdravstvo...)

{ }TRANSEUROPSKE MREŽE

mjerila:

0/1

2007.

2009.

Nakon što su je desetljećima zaobilazili, glavni se europski prometni pravci vraćaju u Hrvatsku... koja se uključuje u europsku prometnu mrežu i razvojnu strate-giju, sa svim inovacijama.

{ }REGIONALNA POLITIKA I KOORDINACIJA STRUK-TURNIH INSTRUMENATA

mjerila:

1/7

2009.

2011.

Na ovom se polju testira sposobnost strateškog pla-niranja. Hrvatska je podijeljena na tri statističke regije – one nemaju nikakve veze s teritorijalnim preustrojem. Pravo na razvojna sredstva imaju regije ispod praga od 75 posto BDP-a EU-a.

{ }PRAVOSUĐE I TEMELJNA PRAVA

mjerila:

3/10

2010.

2011.

Monitoring će trajati do ulaska Hrvatske u EU. Re-forma je došla do točke s koje nema povratka. Hrvatska bi u EU ušla s funkcionirajućim, kredibilnim pravosu-đem i s manje korupcije.

{ }PRAVDA, SLOBODA I SIGURNOST

mjerila:

1/6

2009.

2010.

Bit priprema je ulazak u schengensku zonu bez gra-nica, jednog dana kada se zadovolje svi, mahom teh-nički preduvjeti – mada nije isključen upliv politike. Modra će hrvatska putovnica biti europeizirana karak-terističnom bojom crvenog vina kakva je na svim eu-ropskim putovnicama.

{ }ZNANOST I ISTRAŽIVANJE(pregovori istovremeno otvoreni i zatvoreni)

mjerila:

0/0

2006.

???

Novoj se članici otvaraju programi sa svrhom pove-ćanja ulaganja u znanost i istraživanje. Prostor je otvo-ren za državne potpore.

{ }OBRAZOVANJE I KULTURA(pregovori istovremeno otvoreni i zatvoreni)

mjerila:

0/0

2006.

???

Pretpostavlja ulazak u europski sustav podupiranja znanja, posebno je dragocjena opcija studiranja izvan zemlje.

{ }OKOLIŠmjerila:

1/4

2010.

2010.

Poglavlje koje ne može bez dugih prijelaznih raz-doblja: puna primjena acquisa još uvijek muči čak i ze-mlje osnivačice EU-a kada se dođe do standarda čisto-će voda ili zaštite ugroženih životinjskih vrsta. Dodatno je vrijeme neizbježno za područje gdje se cijena uskla-đivanja mjeri milijardama i koje se smatra financijski najteže provedivim. Prijelazna razdoblja pokrivaju kva-litetu voda, gospodarenje otpadom ili sprječavanje in-dustrijskog zagađenja.

{ }ZAŠTITA POTROŠAČA I ZDRAVLJA

mjerila:

0/4

2007.

2009.

Promjene će osjetiti svi građani jer izravno utje-ču na svakodnevicu, počevši od ulaska Hrvatske u su-stav ranog uzbunjivanja u slučaju nekvalitetnih i opa-

snih proizvoda do izvansudskog rješavanja sporova iz zaštite potrošača.

{ }CARINSKA UNIJAmjerila:

0/3

2006.

2008.

Vanjske granice EU-a postaju granice Hrvatske pre-ma BiH, Srbiji i Crnoj Gori i tu ostaju carinske kontro-le. Građanin Hrvatske može kupovati gdje god hoće na unutarnjem tržištu bez plaćanja carina – i obratno.

{ }VANJSKA, SIGURNOSNA I OBRAMBENA POLITIKA

mjerila:

0/1

2010.

2010.

Članstvo, osim sudjelovanja u zajedničkim akci-jama EU-a, donosi i neke beneficije Hrvatima, poput konzularne pomoći bilo kojeg predstavništva članice EU-a tamo gdje nema hrvatskih.

{ }FINANCIJSKI NADZORmjerila:

0/5

2007.

2010.

Poglavlje donosi jaču kontrolu uz nove institucije, poput Samostalnog odjela za suzbijanje nepravilnosti i prijevara (u Ministarstvu financija) kao točke kontakta s OLAF-om, središnjim uredom EU-a.

{ }FINANCIJSKE I PRORAČUNSKE ODREDBE

mjerila:

0/1ne

pregovara se

Hrvatski unos u proračun EU-a je definiran, puni se iz carina, PDV-a. EU osigurava okvir koji će one-mogućiti da Hrvatska u prvim godinama ulaska postane veći unosnik negoli korisnik sredstava. Procjene su ra-zličite; stručni dio pregovaračkog tima spominje jedan euro unošenja u proračun EU-a prema tri eura povlače-nja iz fondova (što je već pretjerano jer je apsorpcijska moć, razumljivo, još uvijek niska), a političari u prediz-bornim vremenima obećavaju brda i doline s jedan pre-ma četiri. Realno, bude li jedan prema dva, to će se već smatrati odličnim rezultatom. Povoljno je i da su izno-si potpora određeni i za vrijeme nakon novog srednjo-ročnog proračuna EU-a te su sredstva zagarantirana bez obzira na to što dogovore članice tijekom rasprave za proračun od 2014.

{ }INSTITUCIJEmjerila:

nemane

pregovara se

Hrvatski postaje 24. službeni jezik EU-a, u Europ-skom parlamentu je za izabrane predstavnike nove čla-nice rezervirano 12 mjesta. Do daljnjega, Hrvatska će imati jednog povjerenika u Europskoj komisiji Barroso II te po jednog suca u Europskom sudu, Općem sudu i Revizorskom sudu. Hrvatski predstavnik ulazi u Vijeće guvernera Europske investicijske banke (EIB) i u Opće vijeće Središnje europske banke (ECB). Odboru regija Hrvatska daje devet predstavnika. Vrijednost Hrvatske na Vijeću je sedam glasova.

{ }OSTALA PITANJA(poglavlje se istovremeno otvara i zatvara)

mjerila:

nema

???

Detaljno je definiralo uvjete prolaska Neumskim koridorom i monitoring do pristupanja.

22 Broj 3685 , 11. srpnja 2011. HRVATSKA & REGIJA Privredni vjesnik

*vijesti

Skuplja struja u BiH Regulatorna komisija za električnu energiju Fede-racije BiH odobrila je JP Elektroprivredi BiH od 1. srpnja nove, u prosje-ku 11,4 posto veće cijene električne energije. Za do-maćinstva to poskuplje-nje iznosi 15,77 posto, s tim da se ukidaju ljetna i zimska tarifna sezona. Za kategoriju potrošača sa 110 kV cijena je veća za 12,72 posto, za kategori-je potrošača sa 35 kV za 11,45 posto, a za potro-šače sa 10 kV za 9,84 po-sto. EP BiH tražio je veće poskupljenje uz obrazlo-ženje da je vlada FBiH u proteklom mandatu pove-ćala cijenu ugljena za ter-moelektrane.

Lah preuzima Pivovarnu LaškoTvrtka KS Naložbe, koju kontrolira Igor Lah, obja-vila je preko internetskog burzovnog portala kako namjerava objaviti ponu-du za preuzimanje dioni-ca Pivovarne Laško. Lah je obećao da će ponudu za preuzimanje objaviti u roku od 30 dana.

Prva BiH solarna elektranaNa području Gabele u op-ćini Čapljina u rujnu bi trebala početi izgradnja prve solarne elektrane u

BiH koja bi zadovoljavala potrebe oko 300 kućansta-va. Prvu solarnu elektranu u BiH gradit će čapljinska tvrtka Solar energy.

Yura gradi novu tvornicu u SrbijiYura Corporation potpi-sao je ugovor sa srbijan-skom vladom o izgradnji nove tvornice u Leskov-cu. To je četvrta tvorni-ca te tvrtke u Srbiji. Yura Corporation planira u Le-skovac investirati 13 mili-juna eura i zaposliti 1500 radnika. Ta je korporacija jedan od svjetskih lidera u proizvodnji elektroničkih sustava za automobilsku industriju.

Jozo Vrdoljakvrdoljak@privredni.hr

O vogodišnji, osmi po redu Interfest, međunarodni fe-

stival vina u Novom Sadu, okupio je 115 izlagača iz 11 država. Riječ je o spe-cifičnom festivalu koji se zbog velike posjećenosti može uvrstiti među vode-će turističke manifestacije u Novom Sadu. Interfest je ove godine posjeti-lo više od 70.000 građa-na. Festival je koncipiran tako da se prodajom vau-čera izlagačima donekle nadoknade troškovi, a ne-rijetki i neiskusni, poput Vinarije Matić iz Višnja-na, napuste Festival dan ranije jer ostanu bez vina - koje su prodali.

Interfest je svakako vodeća vinska manifesta-cija u Vojvodini, a u Srbi-ji među vodećima. “Spe-cifičan je po tome što mu je osnovni cilj edukacija i podizanje kulture pijenja vina. Posebno se to odnosi na mladu generaciju kojoj je ovo često prva prigoda u životu da degustiraju ovo-liki broj vrhunskih vina iz toliko zemalja te se susret-

nu s različitim sortama, a na taj način i zainteresira-ju za vino i educiraju. Po-znato je da je Španjolska u vrijeme krize potrošnje vina na sličan način educi-rala upravo mlađu genera-ciju i da je tako u samo ne-koliko godina preokrenula trend, te se potrošnja vina osjetno povećala”, ista-knula je Nataša Budisav-ljević-Radišić, direktori-ca Interfesta.

Zapažen nastup HrvatskeZahvaljujući organizaci-ji zajedničkog izložbe-nog prostora u organiza-ciji Hrvatske gospodarske komore Zagreb, Hrvatska je uz domaćina bila najza-stupljenija po broju izla-gača na Interfestu. Osim štanda Hrvatske gospo-darske komore na kojem su se okupili izlagači iz

svih naših vinskih regija, zapažen nastup imali su vinari i proizvođači ma-slinovih ulja iz Vodnjana na posebnom štandu koji već godinama organizira Grad Vodnjan, a uspješno je samostalno izlagala za-darska Maraska.

“Riječ je o festiva-lu namijenjenom u prvom redu potrošačima odnosno širokoj publici, a tek na-kon toga vinskim trgov-cima i ugostiteljima. To je pokazatelj kako se naši

izlagači trebaju postaviti te što mogu očekivati od ovakve manifestacije. Do-sta naših vinskih tvrtki ima svoja zastupstva u Srbiji, a veliki broj ima i svoje uvo-znike. Mišljenja sam da će se i ostale naše tvrtke ak-tivnije predstavljati u Sr-biji jer sam se uvjerila da su ovdašnji potrošači od-lični poznavatelji hrvat-skih vina”, ističe Biserka Šafran Fuchs, voditeljica Odsjeka za poljoprivre-du, prehrambenu indu-striju i šumarstvo HGK-Komore Zagreb.

Kao jedini problem navodi činjenicu da je uvoz hrvatskih vina u Sr-biju još uvijek kompli-ciran i da se izvan kvote plaća dosta visoka carina, oko 30 posto. “Zbog po-sebnih trgovinskih odnosa Srbije i Rusije naši vinari, inače, preko Srbije mogu lakše ostvariti prodor na rusko tržište”, pojašnjava Biserka Šafran Fuchs.

Novost u ponudiSrbijanski vinari iz godine u godinu podižu kvalitetu svojih vina, iako, istini za volju, njihova ponuda još zaostaje za ponudom hr-

vatskih vina. Međutim, ovogodišnji Interfest bio je prigoda za prvu značaj-niju promociju nove i am-biciozne Vinarije Zvonko Bogdan iz Subotice, ko-joj je cilj postati jedna od vodećih vinarija u Srbi-ji. “Vinarija Zvonko Bog-dan jedna je od najukusni-je uređenih vinarija u ovoj državi. Uz samu vinariju, smještenu uz jezero Palić, nalazi se 17 hektara struč-no posađenih vinograda. Dodatnih devet hektara nalazi se uz obalu jezera Ludaš. Sljedeće godine u proljeće zasadit ćemo no-vih 15 hektara te još 15 hektara najesen. Opredi-jelili smo se za najkvali-tetnije klonove sorti vino-ve loze sauvignon blanc, pinot blanc, merlot lem-benger i cabernet blanc”, ispričao je Zlatko Živa-nić, izvršni direktor Vi-narije Zvonko Bogdan. Zahvaljujući suvlasniku Vinarije Marku Duliću, proizvodnja vina je pod stručnim nadzorom naj-boljih svjetskih stručnjaka i enologa Thomasa Sege-ra, a sadnja vinograda pod stručnim nadzorom Zolta-na Husaga.

U NOVOM SADU ODRŽAN OSMI INTERFEST

U Srbiji odlično poznaju hrvatska vina

Hrvatska je uz zemlju domaćina bila najzastupljenija po broju izlagača, a uzdomaće vinare zapažen nastup imali su i proizvođači maslinovih ulja, te zadarska Maraska

Uvoz hrvatskih vina u Srbiju i dalje

je kompliciran, a carina izvan kvote dosta visoka, oko

30 posto

i 70.000 posjetitelja na ovogodišnjem Interfestu

115 izlagača iz 11 država(Broj 3685 , 11. srpnja 2011.

Privredni vjesnik

Jedan od najbolje pozicioniranih naših vinara na srbi-janskom tržištu je svakako Mato Violić Matuško koji je sa svojim vinima ušao u najelitnije restorane i ubraja se među prestižne vinare na srbijanskom tržištu. On sma-tra kako je ključ uspjeha na ovom tržištu stalan rad te izbor kvalitetnog distributera. “U Srbiji su na cijeni hr-vatski brendovi, i pamte se još uvijek”, istaknuo je Violić.

U Srbiji se cijene hrvatski brendovi

23Broj 3685 , 11. srpnja 2011. www.privredni.hr

*vijesti

Slovenci dogovorili cijenu pšeniceNakon tri sata mučnih pre-govora u Murskoj Soboti dogovorene su cijene pše-nice uz koje se preporuča započeti otkup ovogodiš-njeg uroda krušnog žita. Predstavnici proizvođa-ča natjerali su slovensku mlinsku i pekarsku indu-striju da pšenicu A kate-gorije plaćaju 225 eura za tonu. Krušna pšenica kva-litete B1 ima otkupnu cije-nu 207,50 eura, a kvalite-ta B2 – 195 eura za tonu. Lani su mlinari i pekari plaćali pšenicu 120 do 140 eura za tonu.

U redu za EU pomoćSlovensko ministarstvo poljoprivrede pripremi-lo je uredbu o raspodje-li 277.000 eura europske pomoći povrtlarima zbog ublažavanja štete koju su pretrpjeli pojavom smrto-nosnog soja bakterije na sjeveru Njemačke. Pravi-la EK-a određuju da po-moć mogu dobiti povrtlari s nedvojbenim dokazima da su neprodano povrće uništili. Procjenjuje se da je u Sloveniji zbog bak-terijske panike ostalo ne-prodano 2,5 tona krasta-vaca, 1,3 tone tikvica te urod salate sa 31,7 hekta-ra površine.

Slovenija kao Grčka?Vođe dvaju politički su-protstavljenih blokova u Sloveniji kao da se natje-ču tko će više ocrniti sli-ku nezavidnog gospodar-skog stanja. Borut Pahor pokušao je produljiti život vladi u rasulu tvrdnjom da prijevremeni izbori ne bi bili dobro rješenje jer se već najesen može ponoviti svjetska kriza. Janez Janša

iz suprotnog bloka ima pak argument za hitni izlazak na izbore. Javnosti je pre-nio indiskreciju s posljed-nje sjednice Europskog vi-jeća: “Kada se govorilo o prilikama u Grčkoj, izreče-na je i rečenica - Slovenija je sljedeća!”

Franjo Kiseljakkiseljak@privredni.hr

U Sloveniji na djelu je tre-ća privatizaci-

ja. Kroz sanacijsku “flaj-šmašinu” prolaze cijeli dijelovi gospodarstva od kojih se dobiva nadjev za nove vlasničke kom-binacije. Sve je počelo u osamostaljujućoj euforiji kada je slovenska država vaučerizirala dotadašnje društveno vlasništvo, ne znajući da se bivši samo-upravljači neće dugo za-nositi svojom vlasničkom stečevinom. Prvom prili-kom pretopili su vaučere u prestižne automobile i druge privlačne mamce iz izloga potrošačkog druš-tva. Otpalo vaučersko li-šće u drugoj privatizaciji svojim poslovno-politič-kim usisačima pokupila je tek stasala elita koja se neviđenom koncentraci-jom kapitala prometnula u nove tajkunske moćni-ke. Ne zadugo! Uslijedi-la je kriza. Napuhane vri-

jednosti nemilosrdno su izmasakrirane. Vlasni-ci golemih portfelja, ako nisu odmah stradali u vla-stitim ruševinama, bili su naknadno prinuđeni ra-sprodati dijelove svog taj-kunskog ulova, ne bi li ne-kako preživjeli s ostacima ostataka. Na sanacijskom deponiju tako se našlo mnogo nove pretvorbe-ne robe, sasvim dovoljno za treći ciklus privatizaci-je u kojem se sada mnoga poduzeća “daju u dobre ruke” za malo novca.

Ukleta privatizacijaToliko hvaljeni model slo-venske privatizacije oti-šao je zaobilaznim pu-tem u posljedice koje su jednake onima u drugim tranzicijskim zemljama što su predatorske nasrtaje preživjele još u prvom na-letu privatizacije. Sloven-ski turizam, posebno onaj u priobalju, najbolje ilu-strira cijenu koja se danas plaća zakašnjeloj detaj-kunizaciji. Hotelska sku-pina Bernardin sa 64.000

noćenja u prošloj godi-ni mogla je mnogo toga, a ove godine može uložiti samo 120.000 eura u ob-novu kampa Lucija. Zbog “korekcije” financijskih obveza i nužnog redizaj-niranja vrijednosti imovi-ne i financijskih ulaganja, Skupina Bernardin završi-la je poslovnu godinu sa 4,5 milijuna eura gubitka. Minus bi bio još teži da dug nisu ublažili proda-jom 4000 kvadratnih me-tara zemljišta u blizini je-driličarskog kluba Pirat. Sada prodaju i hotel Pi-ran za 5,9 milijuna eura, ali kupca nema na vidiku.

Zeletjeli se u luksuzPrilike u kojima se našao Istrabenz Turizem još su teže. Prije tri godine pom-pozno se ušlo u obnovu Kempinski Palace hote-la. Izvršni direktor Mari-no Antolovič priznaje da nikad ne bi obnavljali pre-stižni hotel da nisu ima-li obećanje kako će inve-sticija teretiti širi sustav financijskog holdinga.

Kada se Istrabenz Holdin-gu Igora Bavčara sruši-la financijska križaljka, a cijeli teret obnove preva-lio samo na turističku di-viziju, banke su zasvirale posmrtni marš. Solidnom Istrabenz Turizmu otka-zale su dugoročne finan-cijske ugovore, obveze

su konvertirale u kratko-ročne, podigle kamate te upisale hipoteke na imo-vinu. Antolovič tvrdi da Istrabenz Turizem tri go-dine nije dobio niti jedan kredit. “Cijelo vrijeme ži-vimo iz tekućeg poslova-nja”, naglašavao je. Pro-blem cijelog portoroškog turizma je u tome da su investicije sasvim presah-nule i da novi ciklus nije

izgledan prije 2013. go-dine.

I Postojnska jama otišla za “sitniš”Nikad Istrabenz Turizem ne bi prodao turistički unosnu Postojnsku jamu da ga na to nisu natjera-le prilike u holdingu ko-jem su banke uvjetova-le reprogramiranje obveza prodajom pozamašnog di-jela portfelja. Za Postojn-sku jamu Bavčar je dobio 12,2 milijuna eura – sitniš u odnosu na 400 milijuna eura problematičnog hol-dinškog duga. Istrabenz Turizem bio je natjeran prodati i dio objekata na portoroškoj plaži, povrh toga i atraktivno zemljište uz more. Turističku divizi-ju i dalje pritišće 77,5 mi-lijuna eura duga. Financij-ske ovisnosti oslobodit će se tek prodajom Grand ho-tela Adriatic u Opatiji. Ta-kođer je na prodaji i pre-stižni Kempinski Palace hotel u Portorožu kroz koji kupci zasad samo prolaze bez duljeg zadržavanja.

VLASNIČKA PRESTROJAVANJA U SLOVENIJI

SANACIJA ODVELA U TREĆU PRIVATIZACIJU

Pod sanacijskim diktatom banaka posrnuli tajkuni rasprodaju svoju na dug stečenu imovinu čime otvaraju vrata trećem privatizacijskom ciklusu

Financijske ovisnosti Istrabenz Turizem oslobodit će se tek prodajom Grand hotela Adriatic u Opatiji

prodana Postojnska jamaza 12,2 mil €(

i dalje pritišće turističku diviziju Istrabenza77,5 mil € duga ( mil €

24 Broj 3685 , 11. srpnja 2011. STIL Privredni vjesnik

*vijesti

Umaški turnir je istarski Monte CarloTeniski turnir ATP Studena Croatia Open, koji se ove godine po 22. put održa-va u Umagu od 21. do 31. srpnja, privukao je veliku pažnju i u susjednoj Itali-ji. Tako ugledni talijanski Tennis Magazine u svom najnovijem broju savjetuje svim zaljubljenicima tenisa da obvezno posjete Umag. Taj teniski turnir tradici-onalno posjećuje više od 70.000 gostiju, a dolazak svjetske teniske elite ima iznimnu važnost za razvoj tenisa u Hrvatskoj, ali i promociju turističke ponu-de cijele Hrvatske.

Uskoro Rabska fjera U čast moći sv. Kristofo-ra, od 25. do 27. srpnja na Rabu će se održati tra-dicionalna Rabska fjera. Osim zabavnog programa, u sklopu te manifestacije održat će se izložba starih srednjovjekovnih zana-ta te tradicionalne Rapske viteške igre pri čemu se posebice ističe nadmeta-nje samostrelom.

Servis dobrodošlice na graničnim prijelazimaHrvatska turistička zajed-nica i sustav turističkih zajednica tradicionalno organiziraju akciju Servis dobrodošlice turistima na najfrekventnijim gra-ničnim prijelazima. U toj akciji koja se odvija tije-kom vikenda do 28. kolo-voza, informatori HTZ-a

turistima na ulazu u našu zemlju dijele turističke i informativne promidžbe-ne materijale.

Popi’ i pojedi u VrbnikuSerija eno-gastro prired-bi Popi’ i pojedi održat će se tijekom srpnja i kolovo-za u Vrbniku na Krku. Tom se manifestacijom promo-viraju lokalne vrijednosti u proizvodnji i pripremi hra-ne i proizvoda od vinove loze uz pripadajuće običaje te lokalne folklorne i glaz-bene izraze.

posjetitelja Kulinijade u Jagodnjaku

više od 1000(održane samo tijekom proteklog lipnja

čak 4 kulinijade(

Svetozar Sarkanjacsarkanjac@privredni.hr

C ini se da ambici-oznijim slavon-skim i baranjskim

poljoprivrednim proizvo-đačima klasični kalendar i nije posebno važan. Oni kao da vrijeme tijekom godine mjere nekim dru-gim, njima osobito važ-nim događajima. Tako je već postalo pravilo da se uoči početka žetvenih po-slova održe manifestacije koje predstavljaju svoje-vrsnu rekapitulaciju uči-njenoga prošle godine. A ono čime pravi slavonski ili baranjski gazda, pogo-tovo ako se bavi svinjo-gojstvom, želi pokazati i dokazati svoju uspješnost, definitivno je – kvalite-ta proizvedenog kulena ili kulina. Ponajbolje mjerilo takvoga “minulog rada” svakako su sve popularni-je i posjećenije – kulenija-de. I ovogodišnji lipanjski kalendar uredno je zabi-lježio četiri najznačajni-je hrvatske kulenijade. Onu najstariju požešku

(održava se već 31 godi-nu), zatim otočku koja je u Otoku obilježila 11. ro-đendan, potom onu koju organizira HGK-Županij-ska komora Osijek, te naj-mlađu jagodnjačku kuli-nijadu koja se u Baranji organizirala 10. put. Iako

najmlađa, ova u Jagodnja-ku bila je i najmasovnija. Višestruke vrijednosti tih događanja uočili su i turi-stički djelatnici.

Počelo kao lokalna smotraNaime, jedan od dragulja baranjske turističko-ga-stronomske ponude, tra-dicionalna Kulinijada u Jagodnjaku, privukla je više od 1000 posjetitelja

i rekordan broj natjeca-telja. Kulinijada je pokrenuta 2001. go-dine kao lokalna smotra proizvođača kulina iz Ja-godnjaka i to u sklopu ta-mošnje Poljoprivredne za-druge Naše selo, a na njoj je tada sudjelovalo samo dvadesetak proizvođa-ča. Ubrzo je čitava mani-festacija dobila svoje da-našnje obrise – uveden je stručni ocjenjivački sud, a Kulinijada je uvelike nadmašila lokalne okvi-re. Prepoznavši turistič-ko-promotivni, ali i gos-podarski značaj ovakve manifestacije, pored PZ-a Naše selo u organizaciju se uključila Općina Jagod-njak, Turistička zajednica Baranje, a potporu daje i Ministarstvo turizma.

Svinjogojstvo je te-melj proizvodnje kulena i to je ranije, uz ratarstvo, bila osnovna djelatnost velike većine stanovnika Općine Jagodnjak. Prema riječima načelnika Op-ćine Jagodnjak Anđel-ka Balabana, nekada su otkupljivači svinja i dva puta tjedno dolazili u selo i odlazili punih kamiona. Danas je situacija potpuno drukčija. Uzgajanje svinja je bitno smanjeno i prak-tično se svelo na osobnu potrošnju. K tome, jedna

od karakteristika svinjo-gojstva u tom dijelu Bara-nje sastojala se u tzv. slo-bodnom uzgoju svinja. Naime, mnogi uzgajiva-či svoje su svinje tijekom

ljetnih mjeseci puštali na slobodnu ispašu u tzv. rit-ske šume koje se prosti-ru duž lijeve obale Drave. Ovakav uzgoj je rezulti-rao vrhunskim svinjskim mesom. Međutim, takav je uzgoj posljednjih godi-na zabranjen zbog straha od svinjske kuge.

Sinergija turizma i gastronomijeSvojevrsna zamjena neka-dašnjem intenzivnom uz-

goju svi-nja trebale

bi biti nove ini-cijative PZ-a Naše

selo. “Zadruga planira izgradnju pogona za pro-izvodnju kulina i drugih suhomesnatih proizvoda, ali isključivo na tradicio-nalan način, bez ubrzane fermentacije i bez aditi-va. Kulin će se proizvodi-ti onako kako se to radi u obiteljskim gospodarstvi-ma. Naravno, to znatno poskupljuje proizvodnju, ali samo se tako može do-biti vrhunski proizvod ka-kav kulin i treba biti”, kaže načelnih općine Balaban.

Na ovogodišnjoj Ku-linijadi natjecao se čak 81 proizvođač te suhomesna-te delicije, i to ne samo iz Baranje nego s područja tri slavonske županije. U do sada najvećoj Kulinija-di titulu pobjednika osvo-jio je kulin Josipa Stiplo-šeka iz Darde.

“Gastronomija i turi-zam definitivno idu zajed-no, a Kulinijadom upravo postižemo sjajnu siner-giju. U tom cilju Opći-na Jagodnjak dodatno želi poticati razvoj OPG-a i turističke djelatnosti te-meljene na gastronomiji, odnosno na tradicijskim proizvodima kakav je ku-lin”, zaključuje Anđelko Balaban.

PIKANTNI MAMAC ZA GASTRONOMADE

Kako se na kulinu gradi turizamKulinijada u Jagodnjaku ima snažan turističko-promotivni, ali i gospodarski značaj. Pomaže brendiranju vrhunskog autohtonog proizvoda, a u Baranju dovodi tisuće turista

Na ovogodišnjoj baranjskoj

Kulinijadi u Jagodnjaku

natjecao se čak 81 proizvođač

Iako nitko neće pogriješiti izgovori li “kulen” ili “kulin” jer u oba je slučaja riječ o potpuno istom, vrhunskom suhomesnatom proizvodu od najboljega svinjskog mesa, ova igra naziva nekoga može zbuniti. Razlika u nazivlju naprosto ovisi o lokalitetu. Ponekad čak i dva susjedna sela koriste različite nazive. Neki tvrde kako je “kulin” stari, izvorni naziv, dok je “kulen” nastao u no-vije doba. Čak i neke slavonske udruge proizvođača u svome službenom imenu koriste oba naziva. Lektori kažu kako treba poštivati navode lokalne sredine, a mi, obični konzumenti te delicije, ionako znamo na što mi-slimo kada kažemo i “kulen” i “kulin”.

Kulin ili kulen, pitanje je sad

ˇ

25Broj 3685 , 11. srpnja 2011. HRWWWATSKAwww.privredni.hr

*vijesti

Combis postao Oracle partner Combis je postao prvi Oracle specijalizirani par-tner za Hyperion Planning rješenja u Adriatic regiji. Hyperion Planning rješe-nja korisnicima omoguću-ju kvalitetnije podatke, kao i prilagodljivost poslovnim potrebama te rastu poslo-vanja. Rješenja ne zahti-jevaju skupu nadogradnju već se, naprotiv, troškovi održavanja i daljnjeg ra-zvoja smanjuju. Koriste se u svim segmentima tržišta, od telekomunikacijskog i financijskog do gospodar-stva i javne uprave.

AZTN upozorava MinistarstvoNa potrebu zakonskog uređenja pojma poveza-nih poduzetnika u sluča-ju operatora sa značajnom tržišnom snagom, Vijeće Agencije za zaštitu tržiš-nog natjecanja je upozorilo Ministarstvo mora, prome-ta i infrastrukture u svom mišljenju na nacrt prijed-loga zakona o elektronič-kim komunikacijama. Vi-jeće smatra da je potrebno detaljno propisati kada se poduzetnici smatraju jed-nim gospodarskim subjek-tom. Također, s obzirom na to da promotivne akci-je nisu uređene važećim Zakonom o elektroničkim komunikacijama, Vijeće AZTN-a je predložilo da se u Zakon unesu odredbe koje će urediti uvjete pro-vođenja tih akcija.

E-knjige dostupne svima Hrvatski Telekom proš-li je tjedan detaljnije pred-stavio novu uslugu Pla-net9 koja korisnicima

omogućuje kupnju i čita-nje e-knjiga. Dostupna je svim ljubiteljima knjige u Hrvatskoj, bez obzira koji telekom operator koriste. Tako sada svi koji žele či-tati elektroničke knjige jednim klikom mogu oda-brati i kupiti knjigu koju žele. Knjiga ostaje korisni-cima u trajnom vlasništvu.

Boris Odorčićodorcic@privredni.hr

Z apočela je naci-onalna kampa-nja za podiza-

nje svijesti među malim i srednjim poduzetnici-ma o važnosti i predno-stima upotrebe e-poslova-nja. Stoga je Ministarstvo gospodarstva, rada i po-duzetništva predstavi-lo projekt e-Poslovanje - Poboljšanje poslovne konkurentnosti putem elektroničkog poslovanja. Projekt je financiran iz pretpristupnog fonda IPA, a njegova vrijednost izno-si 1,55 milijuna eura. Za-počeo je u svibnju 2010., a provodit će se do ožujka 2012. godine.

Operativnu proved-bu projekta preuzima 10 poduzetničkih potpornih centara (BIOS iz Osije-ka, CTR iz Slavonskog Broda, IDA iz Pule, Po-duzetnički centar Pa-krac, PORA iz Kopriv-nice, PORIN iz Rijeke, REDEA iz Čakovca, SI-MO-RA iz Siska, TPZ iz Zagreba te ZADRA iz Zadra) kojima će se do-dijeliti 55.000 eura za kupnju ICT opreme na-

mijenjene promicanju upotrebe elektroničkog poslovanja. Poduzetnički potporni centri odabrani su na temelju javnog na-tječaja između 23 prijav-ljene institucije.

Sve za malu privreduSuzana Vračević, vodite-ljica Odsjeka za pretpri-

stupne fondove Europ-ske unije u Ministarstvu gospodarstva, rada i po-duzetništva i voditeljica projekta e-Poslovanje, ističe kako je njegov cilj poboljšanje konkurentno-sti subjekata malog gos-podarstva. To se, među ostalim, namjerava učini-ti povećanjem razine svi-jesti o važnosti elektronič-kog poslovanja i trgovanja te povećanjem razine kori-štenja e-poslovnih i e-ko-mercijalnih mogućnosti.

“Zbog toga smo do sada učvrstili dobru su-

radnju između poduzet-ničkih potpornih centara razmjenom informacija i znanja. K tomu, pokrenu-li smo web stranicu www.eposlovanje.eu, izradi-li materijale za trodnevne radionice te educirali uku-pno 120 trenera, a bilo je predviđeno 45”, objašnja-va. Među sljedećim ko-racima ona ističe izradu priručnika za sve buduće trenere e-Poslovanja, po-ticanje više od 1000 ma-lih i srednjih poduzetnika da se priključe digital-noj ekonomiji te oprema-nje poduzetničkih potpor-nih centara ICT opremom. “U drugoj pak fazi projek-ta, koja bi trebala započe-ti sredinom 2012. godine, očekujemo uključivanje još najmanje osam novih poduzetničkih potpornih institucija”, naglašava Su-zana Vračević.

Melita Birčić, ravna-teljica Razvojne agenci-je Podravine i Prigorja PORA-e, kaže kako su do sada izradili komunikacij-ski akcijski plan za podi-zanje razine osviješteno-sti te informiranja malih i srednjih poduzetnika o e-poslovanju u Koprivnič-ko-križevačkoj župani-

ji. “Također, definirane su aktivnosti poput organizi-ranja promotivne kampa-nje i seminara te distribu-cije tiskane i elektroničke verzije brošure o osnova-ma e-poslovanja za podu-zetnike”, napominje ona.

Važan pokretač ICTLeszek Jakubowski, vo-ditelj projektnog tima e-Poslovanja, ističe kako se ovaj projekt temelji na iskorištavanju mogućno-sti koje internet pruža za ekonomsku korist. “Po-trebno je prepoznati na koje se sve načine može iskoristiti postojeće mnoš-tvo digitalnih aplikacija kako bi poduzeća postala učinkovitija i uspješnija u svome radu. Moć digital-nih uređaja pruža brojne mogućnosti, kao i izazo-ve, te je nužno upregnuti novu tehnologiju i iskori-stiti je na najbolji mogući način kako bi mala i sred-nja poduzeća konačno ostvarila konkurentnost na globalnoj razini, a time i ekonomski uspjeh za Hr-vatsku”, kaže.

Važno je imati na umu da nova digitalna tehno-logija ne zamjenjuje sta-re navike u poslovanju.

Ona jednostavno poveća-va njihov potencijal. “In-formacijska i komunika-cijska tehnologija postale su važni pokretači moder-nog društva jer omoguća-vaju ljudima komunikaciju unatoč udaljenostima i kul-turnim barijerama, olakša-vaju poslovanje i trgovanje te pružaju pristup ključnim resursima kao što su zdrav-stvena skrb i obrazovanje”, ističe Jakubowski.

Vlade, smatra on, tre-baju igrati ključnu ulogu u postupku prihvaćanja digitalnog gospodarstva. “Zadivljen sam načinom na koji se hrvatska vla-da suočava s izazovom i igra ulogu u podršci ra-zvoju konkurentnih ma-lih i srednjih poduzeća, kao i e-upravljanja”, do-daje. K tomu, smatra on, vlade imaju zadatak sma-njiti jaz koji razdvaja one koji imaju i one koji ne-maju pristup znanju i in-formacijama, proširujući tako spektar mogućno-sti za bolji život. Za Hr-vatsku veći pristup malih i srednjih poduzeća in-formacijama znači rani-je uspostavljanje čvrstog ekonomskog temelja za izgradnju budućnosti.

E-POSLOVANJE

Klikanjem do konkurentnosti

Između 23 prijavljene institucije izabrani su centri kojima će se dodijeliti 55.000 eura za kupnju ICT opreme namijenjene promicanju upotrebe elektroničkog poslovanja

Cilj projekta je poboljšanje konkurentnosti subjekata malog gospodarstva

vrijednost projekta e-Poslovanje (sve iz fonda IPA) 1,55 mil €(

Broj 3685 , 11. srpnja 2011. www.privredni.hr

26 Broj 3685 , 11. srpnja 2011. PST! Privredni vjesnik

JOHN BEECH & SIMON CHADWICK:SPORTSKI MENADŽMENTMate

Spajanjem teorije i prakse, knjiga “Sportski menadžment” daje uvid u specifičan kontekst sportskih organizacija. U njoj se proučavaju teorije i praksa upravljanja u sportu unutar funkcionalnih područja financija, ljudskih poten-cijala i marketinga. Uz to se bavi i važnim suvremenim pitanjima poput upravljanja rizicima, medija, sponzorsta-va i trgovine robom. Autori su birali poticajne primjere iz raznolikih sportova i različitih zemalja.

TEA TULIĆKOSA POSVUDAAlgoritam

Tea Tulić pripovijeda priču o jednoj obitelji, posebice liniji nona-majka-kći, i o suočavanju s majčinom bolešću pri čemu kći preuzima majčinu ulogu, dok je noni skrbništvo već odavno potrebno. “Kosa posvuda” je i nacrt obitelj-skog romana i povijest pokušaja da se izliječi neizlječiva bolest. Usput se nizom lajtmotiva pripovijeda i o kućnim ljubimcima, susjedima, vjeri, flash-backovima vraća u djetinjstvo, spominju uroci i prometne nesreće, a listovi kupusa života rastu pred nama...

C. J. SANSOMCRNA VATRAZnanje

Talentirani odvjetnik i razočarani pristaša reformacije Matthew Shardlake prihvaća se obrane mlade djevojke optužene za ubojstvo dječaka, a zatim ga kraljev glavni ministar, lord Cromwell, angažira za novi zadatak. Naime, u knjižnici ukinutog samostana slučajno je otkrivena sto-ljećima izgubljena formula grčke vatre. Kada Shardlake krene u potragu za tajnom formulom, otkriva da su njezini posjednici, kraljevski službenik i njegov brat alkemičar, upravo okrutno ubijeni, a zapis je nestao...

VICTOR SIONPREDANJE BOGUTAJNA ISTINSKE SLOBODEVerbum

Nakon što je u knjizi “Živjeti sadašnji trenutak” otkrio taj-nu svakodnevne radosti, Sion sada nudi daljnji poticaj i pomoć na putu kršćanskoga i ljudskoga ostvarenja. Pro-govarajući o tome kako pomiriti vlastitu slobodu i težnje s onim što nam se događa, obrazlaže i tumači ulogu božan-ske providnosti. Gradeći i spajajući drevne duhovne uvide s novim psihološkim spoznajama, autor čitatelja upućuje na to kako ostvariti istinsku slobodu i živjeti u miru.

KRISTIJAN KOLEGASAMOOZDRAVLJENJE II - NAŠ PRAVI IDENTITETOmega lan

U drugom nastavku knjige o samoozdravljenju opisuje se put prema potpunom ozdravljenju, posebno onom koji se odnosi na našu osobnost, karakter i identitet. U 28 poglavlja detaljno su predstavljene konkretne vježbe pomoću kojih svaka osoba može dostići istinski i mjerljivi duhovni napredak. Dostizanjem te razine razvijaju se po-sebne moći koje se u Vedama opisuju kao urođene moći vječne duhovne duše, za kojima svi tragamo.

KNJIGOMETARPripremila: Vesna Antonić

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

LukZorbey, Kocaeli, Turska. Tvrtka specijalizirana za pakiranje i prodaju eko-loške hrane nudi 60 tona luka. Luk se isporučuje u pakiranjima od 10 kilogra-ma. Kontakt: sadunkalpa-koglu@hotmail.com, +90 262 3238600.

Organsko voće i povrćeDobry Sad, Nurzec Stacja, Poljska. Tvrtka se bavi or-ganskim uzgojem voća i povrća te njihovom pre-radom. Tvrtka nudi svoje proizvode. Kontakt: Ma-ciej Wasiluk, dobrysad@o2.pl, +48 83 3599197, +48 506 159172.

Konzervirano voće i povrćeBest Food, Radovis, Ma-kedonija, www.ti.com.mk. Tvrtka traži distributere za hrvatsko tržište za kon-zervirano voće i povrće. Kontakt: Krste Gjorgiev, info@ti.com.mk, +389 32 630231, +389 70319454.

Konzervirano i smrznuto povrćeZPOW Ziebice, Ziebice, Poljska, www.zpowziebi-ce.com.pl. Tvrtka se spe-cijalizirala za proizvodnju raznih vrsta konzervira-nog i smrznutog povrća te mješavina. Svoje pro-izvode izvozi u Njemač-ku, Nizozemsku, Grčku, Češku, na istočno tržište i Kanadu. Posjeduje certifi-kat ISO:2002 i HACCAP.

Zainteresirani su za surad-nju s hrvatskim distribute-rima voća i povrća te su-permarketima. Kontakt: Jowita Skora, skora@zpowziebice.com.pl, +48 74 8190991.

KikirikiLinyi Shijichun Foodstu-ff; Shangdong, Kina, je proizvođač i izvoznik ra-znih proizvoda od kikiriki-ja. Tvrtka posjeduje svoju tvornicu i plantažu kikiri-kija te ima HACCP, FDA i ISO 9001. Kontakt: shi-jichunfood@yahoo.cn, +86 539 2277518, +86 15963489512.

Jagode i artičokeGalina Agro-Freeze, Alexandria, Egipat, www.galina-eg.com. Tvrtka je proizvođač voća i povrća i nudi jagode (cijele, ko-madići, kocke) i artičoke. Kontakt: Shaimaa Salah, Salesd@galina-eg.com, +20 3 5433981/42.

Voće i povrćeJining Chengsheng Tra-de je kineski proizvo-đač poljoprivrednih pro-izvoda. Izvozi češnjak, đumbir, grah, kikiri-ki i voće. Kontakt: Kong Lin, vjnwpt@163169.net, +86 537 3366948, +86 13905373002.

RajčiceAgricultural Development Corporation - A.D.C, Durres, Albanija. Tvrtka je dioničko društvo koje se bavi poljoprivrednom proizvodnjom. Raspola-že automatiziranim i kom-pjuteriziranim staklenici-

ma najnovije tehnologije u kojima uzgaja povrće, uglavnom rajčice. Tvrt-ka nudi rajčice za izvoz u prosječnoj mjesečnoj ko-ličini od 50 do 60 tona. Nudi mogućnost trgovin-skog zastupanja na po-dručju trgovine povrćem i drugih oblika suradnje te osigurava direktne susre-te s hrvatskim tvrtkama. Kontakt: adcsha@albmail.com, +35 552 225510.

KavaD Alfredi, Santos, Brazil. Tvrtka je izvoznik kave. Nudi brazilsku Arabica pr-ženu kavu u zrnu i mlje-venu prženu kavu, gour-met kvalitete. Minimalna narudžba je 10 tona mje-sečno. Podrijetlo kave: Santos, Brazil. Brendovi: Democrata gourmet i Me-nezes gourmet. Kontakt: Raphael Alves, raphael@buenavista-investments.com, +55 13 40629677, +55 13 32191840.

SladoledFenix 22 JSC, Sofija, Bu-garska. Tvrtka je specijali-zirana za proizvodnju sla-doleda i raznih proizvoda od sladoleda. Asortiman

proizvoda uključuje: pine-di sladolede, kolače od sla-doleda i jogurte od slado-leda. Partneri Fenix Ltd. u Bugarskoj su: Metro, Bi-lla, Kaufland, Fantastico, SBA, Piccadili... Kontakt: Fanka Kabakova, fenix@solo.bg, +359 2 9560032.

IZBOR IZ NADMETANJA

HRVATSKAŠalterski pisačiHrvatska pošta nabav-lja 494 šalterska pisača. Rok dostave ponuda je 26. srpnja.

Aparati za disanje za gašenje požaraDržavna uprava za zaštitu i spašavanje nabavlja apa-rate za disanje za gašenje požara. Rok dostave po-nuda je 14. srpnja.

Računala i računalna opremaInstitut Ruđer Bošković nabavlja računala i raču-nalnu opremu s dodacima

i priborom. Rok dostave ponuda je 16. kolovoza.

Usluge čišćenja objektaNacionalna sveučilišna knjižnica u Zagrebu na-bavlja usluge čišćenja. Rok dostave ponuda je 1. kolovoza.

REGIJAElektrošok uređajiBH Pošta u Sarajevu na-bavlja 650 elektrošok ure-đaja. Rok dostave ponuda je 2. kolovoza.

Sanitetski materijalVlada Brčko Distrikta na-

bavlja sanitetski materijal. Rok dostave ponuda je 18. srpnja.

Školska opremaMinistarstvo prosvjete, kulture i športa Županije Posavske nabavlja škol-sku opremu. Rok dostave ponuda je 2. kolovoza.

Briefing e-servisi d.o.o.tel.: 01/5501-511fax.: 01/5501-555nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Broj 3685 , 11. srpnja 2011. www.privredni.hr 27

STEČAJEVINEKRETNINEDRAŽBE

U rujnu dražba za hotel u DubrovnikuHotel u Dubrovniku, procijenjene vrijednosti 31,1 milijun kuna. Ne-kretnina u naravi pred-stavlja hotel, put i neplod-no zemljište u Šipanskoj luci. Dražba za ovu ne-kretninu održat će se 15. rujna na Općinskom sudu

u Dubrovniku, Dr. A. Starčevića 23, soba broj 8 u 9 sati. Nekretnine se mogu razgledati 1. rujna u vremenu od 11 do 12 sati, u prisustvu sudskog ovr-šitelja. Kao kupci mogu sudjelovati pravne i fi-zičke osobe koje su naj-kasnije na dan ročišta za dražbu dale osiguranje 10 posto od utvrđene vrijed-nosti nekretnine. Osigu-ranje se uplaćuje na račun ovog suda broj 2390001-1300000120, poziv na broj 59810, potvrdu o uplati obvezno predočiti sucu prije no što pristupi dražbi.

Farma i oranica Tinsko polje u Rajevom Selu,

procijenjene vrijednosti 25,4 milijuna kuna. Ne-kretnina u naravi predstav-lja farmu i oranice ukupne površine 164.400 četvor-nih metara. Dražba za ovu nekretninu održat će se 30. kolovoza na Općinskom sudu u Županji, u sobi broj 3 s početkom u 12 sati. Ne može se prodati za cije-nu nižu od jedne trećine procijenjene vrijednosti,

a jamčevina za sudjelo-vanje u dražbi iznosi 10 posto utvrđene vrijedno-sti i treba je uplatiti na ži-ro-račun Općinskog suda u Županji broj 2390001-1300001421 s pozivom na broj 07 462101.

Oranice u okolici Vrbov-ca, procijenjene vrijed-nosti 22,8 milijuna kuna. Nekretnina u naravi pred-stavlja oranice na desetak lokacija ukupne površi-ne 41.530 četvornih me-tara. Dražba za ovu ne-kretninu održat će se 27. srpnja na Općinskom sudu u Vrbovcu, soba broj 5 u 10 sati. Nekretnina se ne može prodati za manje od dvije trećine procijenjene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto procijenje-ne vrijednosti koja treba biti uplaćena na žiro-račun Suda prije početka dražbe.

Oranice, livade, šuma i vinograd u Svetom Iva-nu Žabnom, procijenje-ne vrijednosti 19,2 mili-juna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja zemlji-šta ukupne površine 7193 četvorna metra. Dražba za ovu nekretninu održat će se na Općinskom sudu u Križevcima 28. srpnja u sobi 10/1 s početkom u 11.15 sati. Nekretnina se ne može prodati za ma-nje od tržišne procijenje-ne vrijednosti. Jamčevina za sudjelovanje u dražbi iznosi 10 posto procije-njene vrijednosti. Pregled nekretnina održat će se 27. srpnja od 8 do 12 sati u KO Novi Glog.

Robna kuća u Vojniću, procijenjene vrijednosti 7,2 milijuna kuna. Ne-kretnina u naravi pred-stavlja poslovni prostor od 1252 četvorna metra. Dražba za ovu nekretni-nu održat će se 13. ruj-

na u 10.30 sati na Općin-skom sudu u Karlovcu, soba129/1. Nekretnina se ne može prodati za ma-nje od dvije trećine proci-jenjene vrijednosti. Jam-čevina iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti, a pregled nekretnine je u Vojniću, 12. rujna u 9 sati.

Građevinsko zemljište na otoku Kaprije, pro-cijenjene vrijednosti od 4,1 milijun kuna. Nekret-nina u naravi predstav-lja zemljište od 5241 če-tvornog metra. Dražba će se održati na Općinskom sudu u Šibeniku, 10. kolo-voza u 10 sati, u sobi broj 9. Nekretnina se ne može prodati za manje od tre-ćine procijenjene vrijed-nosti. Pregled nekretnine moguć je po zahtjevu kup-ca svakim radnim danom od 13 do 16 sati, soba broj 9 Općinskog suda u Šibe-niku. Kao kupci mogu su-djelovati samo osobe koje su najkasnije 10 dana prije dražbe položile osiguranje u iznosu od 20 posto vri-jednosti nekretnine na ra-čun Suda broj 2390001-1300001202 kod Hrvatske poštanske banke, depozit-na sredstva Općinskog suda u Šibeniku, poziv na broj 05 51-857-109. Od polaganja osiguranja oslo-bođen je ovrhovoditelj.

Potvrdu o uplati kupci su dužni dostaviti Sudu naj-kasnije tri dana prije zaka-zanog ročišta dražbe.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

POGLED U SVIJET

Grčkavreća bez dnadr. Uroš Dujšin

I zgleda da je Europska unija usvojila novo pravilo: ako neki plan

ne djeluje, drži ga se - ko-mentira Economist najno-vije akrobacije oko punje-nja grčke vreće bez dna. Unatoč tisućama prosvjed-nika u Ateni i nemirima na financijskim tržištima eu-ropski čelnici imaju utvr-đen vozni red za rješavanje problema eurozone. Grčka je upravo usvojila novi pa-ket mjera štednje kao pre-duvjet da dobije sljede-ću tranšu od 12 milijardi eura. Uz pretpostavku da se Europljani sporazumiju o “dobrovoljnom” sudje-lovanju privatnih vjerovni-ka, uslijedit će nova tran-ša pomoći od 100 milijardi eura. To bi trebalo omogu-ćiti Grčkoj da održi glavu iznad vode do kraja 2013., kada treba krenuti stalni fond za spašavanje posr-nulih pod nazivom Europ-ski stabilizacijski meha-

nizam (ESM). No hoće li time euro biti spašen?

Europski se čelnici nadaju da hoće. No to što uporno odbijaju prihvati-ti činjenicu da Grčka ne može otplatiti svoje dugo-ve, postalo je neodrživo iz barem triju razloga.

Restrukturiranje: što se čeka?Prvi je da politika prevla-davanja krize eura postaje sve teže održiva. Grci ne vide kraja svojim nevolja-ma. Dnevno se prosvje-duje protiv restriktivnih mjera; vlada se jedva pro-vukla pri glasovanju o po-vjerenju, glavna oporbena stranka je odlučila glaso-vati protiv plana restrikci-ja, a i mnogi članovi vla-

dajuće stranke su protiv njih. U međuvremenu su njemački glasači zaprepa-šteni mogućnošću dono-šenja novog paketa pomo-ći Grčkoj za koji vjeruju da će i opet završiti u vre-ći bez dna jer ta zemlja nije u stanju vratiti svo-je dugove ni provesti po-trebne reforme. A kako se situacija zaoštrava i bliže izbori u Francuskoj, Nje-mačkoj i samoj Grčkoj, ri-zik od bankrota do krize eura - sve je veći.

Kao drugo, financij-ski krugovi vjeruju da sve ovo mućkanje ne može proći. Razlike u vrijedno-sti grčkih prema njemač-kim obveznicama veće su za osam poena nego lani. Mešetari znaju da je Grč-ka, čiji dug iznosi oko 160 posto BDP-a, insolventna. Investitori se klone mje-sta gdje bankrot izgleda neizbježan i gdje su male šanse za privredni opo-ravak. Što se restrukturi-ranje dulje odlaže, to će rasti i grčki dug prema vjerovnicima - vladama EU-a ili MMF-u - i to će na kraju još više stradati porezni obveznici.

Nema izoliranihTreći je prigovor ovom guranju glave u pijesak taj što se rizik od zaraze ne smanjuje nego povećava. Početne nade da će spaša-vanje biti potrebno samo Grčkoj propale su kada su

Irska i Portugal zatražile pomoć. Eurozona je po-kušala izolirati te tri male privrede, no potresi u pro-teklim tjednima ponov-no su učinili sumnjivima Španjolsku pa čak i Itali-ju. Uvjerenje da se veli-ke zemlje eurozone mogu zaštititi od napada tako-đer je opovrgnuto, i opa-snost od širenja zaraze još je povećana.

I dok europski čelni-ci i dalje nastoje zanijeka-ti potrebu bankrota, sve je

više onih koji zagovaraju upravo to. Grčka bi treba-la prihvatiti bankrot, otpi-sati svoje dugove, napu-stiti euro i ponovno uvesti drahmu kao što je i Veli-ka Britanija 1931. napu-stila zlatni standard. No ta bi opcija bila katastro-falna, kako za Grčku tako i za Europsku uniju. Čak i ako bi se uvela kontrola kretanja kapitala, neke bi grčke banke morale pro-pasti. Tečaj nove drahme bi se strmoglavio, čime bi teret dugova postao još veći. Kako bi Grčka tre-bala štampati novac da pokrije svoj deficit, infla-cija bi se ubrzala, a korist od slabije drahme bi bila neznatna: jer grčki izvoz čini tek mali dio BDP-a. Zato Europa stoji pred tri opcije: povećanjem tran-sfera Grčkoj, kaotičnim bankrotom i destabiliza-cijom tržišta te drastičnim restrukturiranjem duga.

Grčki bankrot bio bi katastrofa i za Grčku i za Europsku uniju

28 Broj 3685 , 11. srpnja 2011. SVIJET FINANCIJA Privredni vjesnik

Igor Vukićvukic@privredni.hr

P orezna uprava do-bila je do 30. lip-nja 1169 zahtjeva

za obročnu otplatu pore-znog duga, prema Zakonu o posebnoj mjeri napla-te poreznog duga, doznaje se u Ministarstvu financi-ja. Ukupni porezni dug u tim zahtjevima iznosi 1,45 milijardi kuna, a dosad je obročna otplata odobrena za oko 300 poduzeća.

Rok za podnošenje zahtjeva prema tom za-konu istječe 19. srpnja, a u Ministarstvu financija su pomalo iznenađeni re-lativno slabim odazivom dužnika. Očekivali su, ne-

službeno se doznaje, oko 10.000 zahtjeva. Smatra-ju da je ponuda da se dug otplaćuje na 30 mjese-ci s kamatom od 8,3 po-sto (i to samo na glavni-cu duga, a ne na ukupni iznos s kamatama), znat-

no povoljnija nego pla-ćanje zateznih kamata za ukupni dug od 14, odno-sno 12 posto.

Šteta je ne iskoristi-ti ovu ponudu, ocjenjuju u Ministarstvu financija i pozivaju dužnike da isko-

riste ostatak roka i podne-su zahtjev. Uvjet koji mo-raju ispuniti je da su ove godine redovno plaćali porezne obveze te da nisu isplaćivali dividende. Rok za ovaj model naplate po-reznog duga neće se pro-duljivati.

Pokrenuto 2000 stečajevaPorezna uprava različitim mjerama nastoji naplatiti porezni dug koji ukupno iznosi oko 16 milijardi kuna. Najveći dio odno-si se na dug za porez na dodanu vrijednost, a ve-liki dio otpada i na du-govanja za neplaćene do-prinose i poreze na plaće zaposlenih. To je i najsta-

riji dio ukupnog dugova-nja. U Ministarstvu finan-cija vjeruju da će naplatiti

oko 80 posto ukupnog duga.

Osim ponude za obročnom otplatom, po-krenuto je i oko 2000 skraćenih stečajnih postu-paka za tvrtke koje nema-ju zaposlenih, a već dugo

nemaju nikakvih poslov-nih aktivnosti. Uskoro će biti otvoreno i 150 steča-jeva za tvrtke koje ima-ju zaposlene i određenu imovinu, ali su analize pokazale da nemaju po-slovnu budućnost.

U Poreznoj upravi na-pominju da su naknadnim nadzorom kod različitih poduzetnika u prošloj go-dini pronašli oko 3,2 mi-lijarde kuna poreznih ob-veza koje će nastojati naplatiti u idućem razdo-blju. Pad poreznih priho-da uvjetovan je ekonom-skom krizom, ali je nizom mjera naplata poboljšana i naplati se 96 do 97 po-sto ukupnih poreznih ob-veza.

NAPLATA POREZNOG DUGA

Očekivali 10.000, a primili 1169 zahtjeva za obročnu otplatu poreznog duga Porezna uprava različitim mjerama nastoji naplatiti porezni dug koji ukupno iznosi oko 16 milijardi kuna. Najveći dio odnosi se na dug za porez na dodanu vrijednost

Šteta je ne iskoristiti ovu ponudu, ocjenjuju u Ministarstvu financija i pozivaju dužnike da podnesu zahtjev

Jasminka Filipasfilipas@privredni.hr

N ajnovijom do-kapitalizacijom temeljni kapital

štedne banke Tesla skočio je na 32 milijuna kuna, a cilj je da početkom slje-deće godine premaši 120 milijuna kuna, rečeno je nakon prošlotjedne skup-štine te banke održane u Zagrebu. U dokapitaliza-ciji su sudjelovali Fond za razvoj Autonomne po-krajine Vojvodine i Fond za razvoj Republike Srbi-je s po 11 milijuna kuna, Agrokorova Tvornica ulja Zvijezda s četiri miliju-na, Končar sa 3,5 miliju-na kuna i Šećerana Župa-

nja s dva milijuna kuna. U vlasničkoj su strukturi u manjem dijelu zastuplje-ni i bivši vlasnici štedne banke A.

Kanal za ulaz srbijanskih tvrtkiSavjet Hrvatske narodne banke, podsjećamo, dao je u svibnju ove godine su-glasnost Fondu za razvoj AP Vojvodine da mu se odobri stjecanje više od 50 posto udjela u temeljnom kapitalu te banke, čija će osnovna funkcija, kako je rekao predsjednik vla-de AP Vojvodine Bojan Pajtić, biti stvaranje odr-živih ekonomskih uvjeta za povratak, ostanak i op-stanak Srba u Hrvatskoj

te poticanje suradnje dvi-ju zemalja i povezivanje tvrtki iz Hrvatske i Srbi-je. “Osnivanje banke do-datni je kanal za ulazak

srbijanskih kompanija na hrvatsko tržište”, kazao je ministar u vladi Srbi-je Srđan Srećković. Na-javljujući novu dokapita-

lizaciju banke koja bi se mogla dogoditi u jesen, predsjednik Nadzornog odbora Milorad Pupo-vac kazao je kako se o do-

kapitalizaciji razgovara s nizom tvrtki u Hrvatskoj i Srbiji, kao i u trećim ze-mljama, te sa svima drugi-ma koji žele podržati su-

radnju Hrvatske i Srbije i u tome vide svoje poslov-ne interese.

U planu i regionalni centriZvonko Agičić, pred-sjednik Uprave, kazao je kako će sjedište banke biti u Zagrebu. Trebalo bi se otvoriti do kraja ove godi-ne, a u sljedećih pet godi-na iz nje bi se razvilo šest regionalnih centara. “Ban-ka će biti komercijalno-ra-zvojna. To znači da ćemo svim kvalitetnim klijen-tima nuditi najpovoljnije uvjete na hrvatskom trži-štu, a za razvojni segment nudit ćemo kamatne sto-pe između dva i tri posto. Uglavnom će to biti sub-

vencionirani krediti, i to od razvojnih europskih fondova i HBOR-a. To je okvir s kojim ćemo kre-nuti kada na jesen priku-pimo dodatna depozitna sredstva”, kazao je Agičić. Dodao je kako zbog dosta visokih troškova otvaranja poslovnica u prve dvije-tri godine nije realno očeki-vati depozite stanovništva te da će u prikupljanju de-pozita biti orijentirani na lokalne zajednice i tvrt-ke, ali ne “bježe” ni od de-pozita građana. Prije nego što im se počnu odobrava-ti krediti, građane će lokal-na zajednica morati educi-rati o projektima čije bi se financiranje moglo osigu-rati preko te banke.

DOKAPITALIZACIJA TESLA BANKE

Zvijezda, Končar i županjska Šećerana uložili u Tesla bankuPredsjednik Nadzornog odbora Milorad Pupovac kazao je kako se o dokapitalizaciji razgovara s nizom tvrtki u Hrvatskoj i Srbiji, kao i u trećim zemljama

Za razvojni segment nudit ćemo

kamatne stope između dva i tri

posto, najavio je predsjednik Uprave Tesla banke Zvonko

Agičić

istječe rok za podnošenje zahtjeva dosad odobrena obročna otplata

19. srpnja za oko 300 poduzeća( (Broj 3685 , 11. srpnja 2011.

Privredni vjesnik

poduzeća

29Broj 3685, 11. srpnja 2011.www.privredni.hr

Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

V odeća bankarska grupa u Adria re-giji (čine je Bo-

sna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska, Makedo-nija, Slovenija te Srbija) je UniCredit, s ukupnom aktivom od 19,7 milijar-di eura. Slijede NLB Gru-pa, čija je aktiva u 2010. godini iznosila gotovo 16,9 milijardi eura te In-

tesa Sanpaolo s aktivom nešto većom od 15,8 mili-jardi eura. One kao tri naj-veće bankarske grupacije zajedno čine oko 36 posto ukupne aktive u regiji.

Ivan Fabijančić, di-rektor u Odjelu finan-cijskog savjetovanja u Deloitteu, ističe kako u 2010. godini nije bilo zna-čajnijih preuzimanja što ne znači da je trend kon-solidacije bankarskog sektora završen. U skla-du sa snažnim utjecajem ekonomske krize, doda-je, u prošloj godini trend

je bila unutarnja konsoli-dacija banaka. “Stoga je u sljedećem razdoblju re-alno očekivati spajanja banaka s ciljem stvara-nja igrača koji su troškov-no učinkovitiji, a ujedno imaju i jaču bazu klijenata i depozita”, kaže on.

Nastavak “čišćenja” bilanci Hrvatsko bankarsko tr-žište je po veličini akti-ve najveće u regiji. Kao i u prethodnim godinama, najveća banka u Hrvat-skoj je Zagrebačka banka, članica Grupacije Uni-Credit. Slijede je Privred-na banka Zagreb, članica Grupe Intesa Sanpaolo te Erste&Steiermärkische Bank. U Hrvatskoj je izražena podjela na veli-ke i male banke, pri čemu velike banke čine pre-ko 82 posto ukupne akti-ve i ostvaruju veću profi-tabilnost nego mali igrači. Banke koje pripadaju gru-pi malih pod posebnim su pritiskom zbog rasta lo-ših kreditnih plasmana, smanjenja kamatnih mar-ži te jačanja tržišne kon-kurencije, navodi Deloi-tte u sklopu svoje liste 15 vodećih bankarskih i osi-guravateljskih grupacija Adria regije, prema aktivi.

U sektoru osiguranja listu predvodi slovenska Tri-glav Grupa, s ostvarenom bruto premijom od 943,5 milijuna eura. Ona je dvo-struko jača od Croatia osi-guranja, sljedeće osigura-vateljske grupacije, koja je lani ostvarila 444 mili-juna eura bruto zaračuna-te premije. Agram Gru-pa pak nalazi se na trećem mjestu, a u 2010. godi-ni je imala bruto premi-ju od 321,8 milijuna eura. Među 10 najvećih osigu-ravateljskih grupacija tek tri imaju sjedište izvan Adria regije, dok su osta-le u domaćem vlasništvu.

Pad premija je zamje-tan na gotovo svim tržišti-ma što je posljedica gos-podarske krize zbog koje se štedi na troškovima osiguranja. Padom kupov-ne moći građana naročito je pogođeno životno osi-guranje koje ima karakte-ristike štednje i dugoroč-nog je karaktera.

Jači pad kod neživotnih osiguranjaSlovensko tržište osigura-nja najrazvijenije je u re-giji, što pokazuje i bru-to premija po stanovniku. Prema tom pokazatelju Slovenija je daleko ispred ostalih zemalja regije.

Hrvatsko tržište osi-guranja drugo je po veli-čini, ali i po razvijenosti. U 2010. godini ovo trži-šte je zabilježilo pad pre-mije od 1,8 posto mjereno u kunama, pri čemu je pad nešto izraženiji kod neži-votnih osiguranja. Prema podacima Hrvatske udru-ge osiguravatelja, za prvih pet ovogodišnjih mjese-ci vidljivo je kako je ne-gativan trend na području neživotnih osiguranja na-stavljen, s padom od 1,6 posto. Kod životnih je osi-guranja također primjetan pad, no nešto slabiji od 1,3 posto.

Juraj Moravek, re-vizijski partner u De-loitteu, napominje kako su u prošloj godini ban-ke pod pritiskom regula-tora i strateških vlasni-ka nastavile s procesom “čišćenja” bilanci od lo-ših potraživanja započe-tih još 2008. godine. Kod osiguranja pak zamje-tan je pad premija na go-tovo svim tržištima, kao posljedica gospodarske krize. Unatoč nepovolj-nim gospodarskim kre-tanjima financijski sek-tor je ostao stabilan, što je bitan preduvjet za po-četak oporavka, zaklju-čio je Moravek.

DelOitteOvih 15 najvećih

Zlatne medalje za UniCredit i TriglavU hrvatskoj je izražena podjela na velike i male banke, pri čemu velike banke čine preko 82 posto ukupne aktive

hrvatsko bankarsko tržište je po veličini

aktive najveće u regiji

U drugom krugu jav-ne ponude dionica Luke Ploče investitori mogu upisati 163.243 dionice, nakon što su postojeći dioničari u prvom krugu upisali 27.110 od uku-pno ponuđenih 200.353 dionica.

Raspon cijena je od 800 do 1200 kuna po dio-nici. Ponuda dionica Luke Ploče prva je javna ponu-da neke hrvatske kompa-nije nakon tri i pol godine. Upis dionica traje od 6. do 11. srpnja, a konačna cije-na i alokacija dionica bit će objavljena 12. srpnja.

Prikupljeni novac bit će uložen u nove ter-minale Luke Ploče koja ima čak 300 hektara slo-bodnog zemljišta za ra-zvoj. Rekordna godi-na za Luku Ploče bila je 2008., kad je pretovare-no 5,14 milijuna tona te-reta, lani je prekrcaj go-tovo prepolovljen na 2,87 milijuna tona, a u 2010. je došlo do oporavka, pa je ostvareno 4,53 milijuna tona. Prihodi su u istom razdoblju oscilirali izme-đu 152,8 i 207,6 milijuna kuna. Prema planu, Luka Ploče će do 2018. godi-ne izgraditi novi terminal za tekuće terete, vrijedan

oko 716 milijuna kuna, do kraja 2015. novi ter-minal za rasute terete za 290 milijuna kuna, dok će se u istom roku u kon-tejnerski terminal uložiti 48 milijuna kuna. Ostva-re li se planovi, Luka Plo-če bi 2016. trebala dostići prekrcaj od gotovo osam milijuna tona tereta go-dišnje, uz prihode od oko 300 milijuna kuna i dobit prije oporezivanja od 100 milijuna kuna.

Država kao najve-ći pojedinačni dioničar Luke s udjelom od 37,96 posto nije sudjelovala u javnoj ponudi, a nakon njezina završetka udio dr-žave u temeljnom kapi-talu past će ispod 20 po-sto. Raspon cijene novih dionica čija je nomina-la 400 kuna je od 800 do 1200 kuna, a konačna ci-jena ovisit će o potražnji. (D.Ž.)

javna pOnUDa DiOnica

Luka Ploče u nove terminale ulaže milijardu kuna

*vijesti

Konzum za dividende izdvaja samo 38 milijuna kunaKonzum će od 412,79 milijuna kuna prošlogo-dišnje dobiti samo 38,59 milijuna kuna isplatiti u dividendu, najavljuje se u prijedlogu dnevnog reda

skupštine dioničara Kon-zuma koja će se održati 23. kolovoza. Skupštini je predloženo da se glavnina dobiti u iznosu od 374,19 milijuna kuna prebaci u zadržanu dobit.

Tankerska plovidba dokapitalizira LenacGlavna skupština Vikto-ra Lenca odlučila je po-

većati temeljni kapital sa 138,4 milijuna na 168,1 milijun kuna te pozvala zadarsku Tankersku plo-vidbu na uplatu cjeloku-pnog iznosa dokapitali-zacije od 29,69 milijuna kuna.

Quaestus nekretnine rasprodaju portfeljQuaestus nekretnine ogla-sio je rasprodaju cjelo-kupnog nekretninskog portfelja procijenjenog krajem 2010. na 192 mi-lijuna kuna. Na tih pet ne-kretninskih projekata ot-pada više od 70 posto neto vrijednosti imovine fon-da. Riječ je o projektima/tvrtkama Majerovo, P.B. Žitnjak, Hlad poljoprivre-da, P.B. Inženjering i G-klasa. Kako kažu u fondu, radi se o ispunjavanju na-loga Hanfe o redistribuciji strukture ulaganja.

aktiva nlB Grupe u 2010. godini

oko 16,9 mlrd €(ukupna aktiva Unicredita

19,7 mlrd €(

30 Broj 3685, 11. srpnja 2011.SVIJET FINANCIJA Privredni vjesnik

U proteklom je tjednu novča-no tržište bilo

znatno dinamičnije nego u tjednu ranije što pokazuje odnos ponude i potražnje novca u organiziranom tr-govanju sudionika na Trži-štu novca Zagreb, kao i po-datak o opsegu trgovanja. Unatoč tome što je ponu-da novca zabilježila daljnji porast, rasla je i potražnja za novcem što je potaknu-lo trgovanje sudionika. Za-hvaljujući iznimno dobroj ponudi, prosječna tjedna kamatna stopa pala je na 0,33 posto godišnje iako je u strukturi trgovanja bio visok udjel pozajmica na

dulji rok. Prosječna tjed-na prekonoćna kamatna stopa ostala je na istoj ra-zini. Većoj dinamici trgo-vanja i općenito življem novčanom tržištu svakako pridonosi sezonski utjecaj. Pored toga, do kraja raz-doblja održavanja obvezne pričuve depozitnih insti-

tucija ostalo je vrlo malo, te je potrebno i tu obve-zu ispuniti. U ponedje-ljak je i redovita mjeseč-na isplata mirovina koja također, privremeno, utje-če na odnos ponude i po-tražnje novca. Pretprošlog je tjedna održana aukcija trezorskih zapisa Ministar-

stva financija, i to nakon trotjedne pauze. Po običa-ju, izdani su trezorski zapi-si u kunama i eurima. Iako je zanimanje za upisiva-njem zapisa i dalje solid-no, ono je znatno umjere-nije nego na dosadašnjim aukcijama. Na planirani iznos aukcije od 300 mi-

lijuna kuna prijavljeno je 480, a upisano 375 miliju-na kuna trezorskih zapisa. Unatoč skromnijoj ponu-di za upis, kamatna stopa na zapise s rokom dospi-jeća od 91 dan zabilježila je pad sa 1,35 na 1,28 po-sto godišnje, stopa na 182 ostala je nepromijenjena

(2,15), a na 364 dana pora-sla sa 2,60 na 2,70. Na pla-nirani iznos aukcije od pet milijuna eura prijavljeno je i upisano 525.000 eura s rokom dospijeća od jed-ne godine i kamatnom sto-pom od 2,5 posto godišnje (na prethodnoj aukciji je stopa iznosila 2,45 posto). U svakom slučaju može-mo zaključiti da su kamat-ne stope na trezorske zapi-se sa stajališta izdavatelja, Ministarstva financija, i dalje izrazito povoljne. U idućem bi razdoblju trgo-vanje sudionika moglo za-držati živost budući da za-počinje novo razdoblje održavanja obvezne pri-čuve koje podrazumijeva suzdržaniju ponudu i veću potražnju na samom po-četku. Kamatna stopa zasi-gurno i dalje ostaje izrazi-to niska.

Sve svjetske burze bilje-žile su lagani rast tijekom prošlog tjedna do petka kada se gotovo sve vratilo na početne razine. U Eu-ropi je razlog tomu reza-

nje rejtinga Grčkoj i Por-tugalu koje je bonitetna kuća S&P srezala na CCC, i to zato što će obje zemlje trebati još značajnu po-moć da se izvuku iz krize.

U eurozoni uslužni sektor usporava svoj rast, a po-slovno povjerenje je na najnižim razinama u po-sljednje dvije godine. Na kineskom tržištu zabrinja-va činjenica da oko 15 po-sto svih zajmova lokalnih vlasti neće moći biti na-plaćeno, a u isto vrijeme bilježi se inflacija od 3,5 posto - najviše u posljed-nje tri godine. Amerikan-ce zabrinjava činjenica da nezaposlenost raste i čak 44,6 milijuna ljudi prima socijalnu pomoć. Jedina svijetla točka je Njemač-ka - izvoz joj je porastao na godišnjoj razini 4,2 po-sto, a uvoz 3,7 posto.

TržišTe novca Zagreb

Niske kamatne stope i dinamično tržište

Nakon što je tjedan zapo-čeo s vrijednošću ispod šest kuna, švicarski fra-nak do kraja tjedna pora-

stao je na 6 kuna i 11 lipa po srednjem tečaju Hrvat-ske narodne banke. Ame-rički dolar također je ra-

HrvaTsko deviZno TržišTe

Franak opet iznad šest kuna

Međunarodno TržišTe kapiTala

Grčka i Portugal na rubu, svijetla točka Njemačka

Mirex, obračunska jedinica prosječnog obveznog miro-vinskog fonda, prošlog je petka iznosio 162,8868 bodova. U tjednu je Mirex porastao za 0,1305 bodova.

Mirovinski fondovi

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

Mirex nastavio rasti

Izvor: HNB primjena od 9. srpnja 2011.

stao - od početka tjedna porastao je za 10 lipa i tjedan zaključio na 5,19 kuna. Euro je tije-

kom tjedna varirao izme-đu 7,39 i 7,40 kuna.

5900

5940

5980

6020

6060

6100

8.7.7.7.6.7.5.7.4.7.

12140

12280

12420

12560

12700

12840

8.7.7.7.6.7.5.7.4.7.

2720

2760

2800

2840

2880

2920

8.7.7.7.6.7.5.7.4.7.

3000

3300

3600

3900

4200

4500

8.7.7.7.6.7.5.7.4.7.

7100

7280

7460

7640

7820

8000

8.7.7.7.6.7.5.7.4.7.

9700

9900

10100

10300

10500

10700

8.7.7.7.6.7.5.7.4.7.

FTSE 100 Dow Jones NASDAQ

CAC40 DAX NIKKEI 225

valuta Srednji tečaj za devize

AUD australski dolar 5,583409

CAD kanadski dolar 5,407155

JPY japanski jen (100) 6,380695

CHF švicarski franak 6,113427

GBP britanska funta 8,276135

USD američki dolar 5,188397

EUR euro 7,399692

Jelena drinković4.7.2011. - 8.7.2011.

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

3

2

1

0ponedjeljak utorak srijeda četvrtak petak

u % 27.6.2011. - 1.7.2011.

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

900

800

700

600

500

400

300

200

100

04.7.2011. 5.7.2011. 6.7.2011. 7.7.2011. 8.7.2011.

u mil. kn Ponuda Potražnja Promet

4.7. 5.7. 6.7. 7.7. 8.7.

7.42

7.41

7.40

7.39

7.38

7.37

EUR 5.19

5.17

5.15

5.13

5.11

5.09

USD 6.16

6.12

6.08

6.04

6.00

5.96

CHF

4.7. 5.7. 6.7. 7.7. 8.7. 4.7. 5.7. 6.7. 7.7. 8.7.

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 7. srpnja 2010.

166

164

162

160

MIREX - mjesečni

7.6. 17.6. 27.6. 7.7.

MIREX - tjedni166

164

162

1604.7. 5.7. 6.7. 7.7.

Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi)

AZ obvezni mirovinski fond 164,9773

Erste Plavi obvezni mirovinski fond 167,8073

PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond 155,9182

Raiffeisen obvezni mirovinski fond 161,8439

MIREX 162,8868

Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi)

Otvoreni DMF-ovi

AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond 192,2238

CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond 187,5796

AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond 201,2038

Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond 145,9400

Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond 122,9108

Zatvoreni DMF-ovi 107,6191

AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 164,0999

AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 111,8360

AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 120,8156

AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 171,6333

CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 151,0577

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla 121,4581

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe 108,7280

2.15 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta 135,0157

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata 171,0944

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR 150,4802

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen

121,5325

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT 134,8052

31Broj 3685, 11. srpnja 2011.www.privredni.hr

Depoziti banaka pali za 1,2 posto od prosinca

Prema podacima Hrvat-ske narodne banke, ukupni depoziti poslovnih bana-ka na kraju svibnja iznosi-li su 213,7 milijardi kuna, što je 1,2 posto manje nego na kraju prošle go-dine. Tome je pridonio is-ključivo pad deviznih šted-nih i oročenih depozita, dok su kunski štedni i oro-čeni depoziti te depozitni novac zabilježili rast. De-vizni štedni i oročeni depo-ziti na kraju svibnja iznosi-li su 141,5 milijardi kuna, što je 4,1 posto manje u od-nosu na kraj 2010. S druge strane, kunska komponen-ta štednih i oročenih depo-zita iznosila je 37,5 mili-jardi kuna, što je 7,7 posto više u odnosu na kraj proš-le godine.

AD Plastik otpustio dioniceSolinski AD Plastik otpu-stio je 5528 vlastitih dio-nica temeljem ugovora o prijenosu vlastitih dionica sklopljenog s određenim brojem radnika, kao nagra-du za njihov rad u 2010. godini. Nakon otpuštanja dionica AD Plastik posje-duje 108.832 vlastite di-onice, što čini 2,59 posto od ukupnog broja dionica društva.

Ulaganje u manje popularne donijelo dobitUlagači koji su se u prvoj polovini ove godine odlu-čili investirati u “manje po-pularne” dionice mogli su trostruko zaraditi. Prema polugodišnjem izvještaju Zagrebačke burze, dioni-ca Zlatnog otoka ostvari-la je najveći rast na tržištu. Njena se vrijednost u samo šest mjeseci utrostručila, sa 50 kuna krajem prošle go-dine lansirana je na 220 kuna. Među 10 dionica koje su u prvih šest mjese-ci imale najveći rast nalaze se i dionice Rapca i Dom holdinga. Najviše su izgu-bili ulagači koji se nisu na vrijeme povukli iz Magme - mogli su izgubiti čak 74 posto uloženoga kapitala.

Euromoney: Zaba najbolja banka u Hrvatskoj

Časopis Euromoney pro-glasio je u Londonu Za-grebačku banku najbo-ljom bankom u Hrvatskoj, a to isto priznanje Zagre-bačkoj banci dodijelila je i međunarodna financijska publikacija Emeafinance. Osim što ju je istaknuo kao najbolju hrvatsku banku, Emeafinance je Zagrebač-koj banci ove godine dao i dodatne dvije nagrade – za najbolju investicijsku ban-ku i najboljeg brokera.

*vijesti

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI od 30.6. do 7.7.2011. godine

Proteklog tjedna prevla-davali su pozitivni rezul-tati te je 71 od ukupno 92 fonda zabilježio porast vrijednosti udjela. Rezul-tati fondova kretali su se u rasponu od -1,37 posto pa do +6,66 posto. Naj-veći porast kod dionič-kih fondova zabilježili su NFD Aureus US Algorit-

hm (+6,66 posto) i Ilirika Gold (+4,19 posto). Naj-veći gubitnik kod dionič-kih fondova bio je fond Raiffeisen C. Europe ko-jem je vrijednost smanje-na za -1,29 posto. Kod mješovitih fondova najve-ći dobitnik je AC GBEM koji je ostvario porast vri-jednosti od 1,23 posto, a

slijedi ga ICF Balanced s porastom od 1,08 posto. Najveći pad kod mješo-vitih fondova zabilježio je fond PBZ Global ko-jem je vrijednost smanje-na za 0,71 posto. Kod ob-vezničkih fondova porasli su ZB bond (+0,27 posto) i Raiffeisen Bonds (+0,07 posto), dok su najveće pa-

dove zabilježili OTP euro obveznički kojem je vri-jednost smanjena za 0,49 posto, a slijedi ga HI-conservative s padom od 0,48 posto. Novčani fon-dovi imali su uglavnom pozitivne rezultate, a najuspješniji je Erste Eu-ro-Money s porastom od 0,25 posto. (MR)

INVESTICIJSKI FONDOVI

NFD Aureus US Algorithm porastao 6,66 posto

P roteklog je tjed-na redovni dio-nički promet na

Zagrebačkoj burzi izno-sio 81,393 milijuna kuna

što je porast od 6,31 po-sto u odnosu na tjedan ra-nije. Indeks Crobex pao je za 0,13 posto te je nje-gova posljednja vrijed-nost bila 2.233,63 boda, dok je Crobex10 tjedan završio na 1.205,93 boda

što je pad od 0,34 posto. Najviše se trgovalo di-onicom Hrvatskih tele-komunikacija kojom je ostvareno 15,772 miliju-na kuna prometa. Najve-ći porast među najtrgo-vanijima imala je dionica

Zagrebačke banke koja je porasla za 4,52 posto, a najveći pad zabilježila

je dionica Magme koja je pala za 5,88 posto te je tr-govanje završila na osam kuna. Svih 10 najtrgova-

nijih dionica imalo je pro-met veći od milijun kuna, a pet ih je zabilježilo po-rast cijene.

BURZA

Dobitnik tjedna Zagrebačka banka, gubitnik Magma

Top 10 po prometu

tjedna promjena zadnja cijena promet

UKUPAN TJEDNI PROMET: 628,004 milijuna kunaTJEDNI DIONIČKI PROMET: 81.211.716,90 kn

index zadnja vrijednost tjedna promjenaCrobex 2.233,63 -0,13%Crobex10 1.205,93 -0,34%Crobis 97,42 -0,53%

10 dionica s najvećim rastom cijene

tjedna promjena zadnja cijena promet 10 dionica s najvećim

padom cijenetjedna

promjena zadnja cijena promet

Marko Repecki www.hrportfolio.com

Naziv(fond) Valuta Vrijednost udjela*Tjedna

promjena [%]Naziv(fond) Valuta Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDSVB SMART € 97,4115 0,93

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDSKD Victoria kn 14,3697 -0,78ST Global Equity kn 43,0866 -0,05HI-growth € 8,4528 1,31ZB trend € 131,6100 2,00KD Prvi izbor kn 12,5926 0,62Raiffeisen World € 104,4200 0,74ZB euroaktiv € 107,8600 1,12FIMA Equity kn 77,4013 0,52Ilirika JIE € 158,9791 1,86Raiffeisen Central Europe € 62,0200 -1,29PBZ Equity fond kn 86,3117 -0,92HPB Dionički kn 93,1741 0,85Erste Adriatic Equity € 94,5100 -0,39NFD Aureus Global Developed kn 94,7822 2,28ZB aktiv kn 100,9300 0,91HPB Dynamic kn 50,3998 1,41Prospectus JIE kn 59,9113 2,96AC Rusija € 43,1513 3,65NFD Aureus BRIC € 26,8877 1,66Capital Two kn 78,2146 -0,37Ilirika Azijski tigar € 51,6754 2,69PBZ I-Stock kn 69,0505 1,14HPB Titan € 70,8135 0,72POBA ICO Equity kn 5305,1900 1,12HPB WAV DJE € 98,9652 0,58Platinum Global Opportunity $ 13,7181 2,11Erste Total East € 35,2800 1,06VB High Equity kn 47,8256 1,08KD Nova Europa kn 7,2451 2,75Raiffeisen Emerging Markets € 56,1100 1,83OTP indeksni kn 45,2896 -0,37Platinum Blue Chip € 85,4228 2,24C-Zenit kn 52,4800 0,34MP-Mena HR kn 446,4195 1,58MP-Bric HR kn 332,7684 2,85OTP MERIDIAN 20 € 92,6868 0,61A1 kn 89,3400 -0,77MP-Global HR kn 321,2523 1,84Raiffeisen hrvatske dionice kn 77,4300 -0,64NFD Aureus US Algorithm kn 139,6459 6,66NFD Aureus New Europe kn 112,2119 2,16AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) € 10,6489 1,41OTP Europa Plus € 113,7215 1,61Ilirika BRIC € 104,6953 2,23VB CROBEX10 kn 108,7292 -0,48KD Energija kn 10,6989 2,18

ZB BRIC+ € 100,5200 1,40

Ilirika Gold € 91,8803 4,19

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDSErste Balanced € 128,7900 -0,49

ZB global € 142,2900 0,47

PBZ Global fond kn 107,9609 -0,71

HI-balanced € 10,1931 0,68

ICF Balanced kn 126,1336 1,08

Raiffeisen Balanced € 152,2400 0,01

ST Balanced kn 165,4944 0,05

HPB Global kn 103,2528 0,78

OTP uravnoteženi kn 114,5957 0,61

KD Balanced kn 8,1333 0,53

Ilirika JIE Balanced € 145,9326 1,01

NFD Aureus Emerging Markets Balanced kn 80,0903 1,02

C-Premium kn 5,7439 0,32

Agram Trust kn 70,7254 -0,61

AC Global Balanced Emerging M (GBEM) € 10,7848 1,23

Allianz Portfolio kn 118,8240 -0,27

Raiffeisen Prestige € 108,1700 0,43

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDSZB bond € 161,3100 0,27

HI-conservative € 11,7015 -0,48

Raiffeisen Bonds € 177,5400 0,07

PBZ Bond fond € 131,7821 -0,02

Erste Bond € 135,0100 -0,02

Capital One kn 166,7353 -0,14

HPB Obveznički € 129,1149 -0,03

OTP euro obveznički € 125,8177 -0,49

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDSPBZ Novčani fond kn 133,9453 0,03

ZB plus kn 164,8846 0,02

ZB europlus € 141,3352 0,04

PBZ Euro Novčani € 127,4419 0,05

Raiffeisen Cash kn 147,0600 0,02

Erste Money kn 140,3100 0,04

HI-cash kn 140,9646 0,05

ST Cash kn 137,2102 0,07

PBZ Dollar fond $ 125,3449 0,01

HPB Novčani kn 133,8979 0,03

OTP novčani fond kn 124,2233 0,02

VB Cash kn 117,2941 -1,37

Agram Cash kn 11,5092 0,05

Allianz Cash kn 109,9644 0,04

Agram Euro Cash € 10,8432 0,06

Platinum Cash kn 104,3025 0,08

Erste Euro-Money € 107,6200 0,25

Certus Cash kn 100,9988 0,03

Hrvatske telekomunikacije d.d. +0,14% 257,37 15.772.577,97

AD plastik d.d. +0,58% 129,00 6.403.813,15

Zagrebačka banka d.d. +4,52% 303,00 5.404.128,84

Đuro Đaković Holding d.d. +1,00% 65,50 5.292.736,62

Adris grupa d.d. (povlaštena) -0,79% 257,42 3.718.759,14

Viro tvornica šećera d.d. +1,17% 455,26 2.906.996,49

Magma d.d. -5,88% 8,00 2.102.284,35

Dalekovod d.d. -0,86% 230,01 1.931.259,92

Karlovačka banka d.d. -4,49% 85,00 1.635.679,99

Dom Holding d.d. 0,00% 82,00 1.589.500,70

Banka Brod d.d. +41,24% 3.742,78 63.627,26

Hrvatski duhani d.d. +27,04% 70,00 31.554,68

ZIF Quaestus nekretnine d.d. +17,08% 47,99 4.649,30

Solaris d.d. +15,43% 359,00 76.021,23

Jadransko osiguranje d.d. +14,42% 2.999,00 55.198,00

Agromeđimurje d.d. +12,20% 898,76 25.985,20

Excelsa nekretnine d.d. +9,97% 44,00 84.775,71

Brodogradilište Viktor Lenac d.d. +9,90% 10,99 219,80

Laguna Novigrad d.d. +9,80% 12,10 275.541,20

Badel 1862 d.d. +9,28% 73,22 24.338,89

Atlas turistička agencija d.d. -24,74% 15,00 8.085,00

TOZ penkala d.d. -19,97% 200,00 4.800,00

Hoteli Podgora d.d. -18,40% 23,50 517,00

ZIF FIMA Proprius d.d. -15,99% 21,01 43.458,80

Pounje trikotaža d.d. -15,56% 0,76 471,36

ZIF Slavonski d.d. -12,42% 22,01 10.233,51

Sunčani Hvar d.d. -11,11% 40,00 6.339,00

Centar banka d.d. (povlaštena) -10,34% 251,04 83.930,60

Varteks d.d. -9,32% 19,95 26.374,27

Hoteli Cavtat d.d. -9,09% 50,00 750,00

+ poklon HP Basic MEssENGER

caRRyiNG casE

+ poklon HP Basic caRRyiNG

casE