privredni vjesnik

3 7 1 8

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednikUtemeljen 1953.Ponedjeljak, 12. ožujka 2012.Godina LVIII / Broj 3718.www.privredni.hr

201020102008 20092010 2011

trUsted Brands / hrVatske žeLjeznIce / reVItaLIzacIja Istre / hrwwwatska / reGIja / sVIjet fInancIja

nova kanditova tvornica Ukupna investicija u novu osječku tvornicu čokolade i bombona iznosit će najmanje 15 milijuna euratema tjedna

str. 4-5

Poslovanje poduzetnikahrvatski su poduzetnici u lanjskih devet mjeseci povećali svoju bruto dobit, i to za gotovo 40 postosVIjet fInancIja

str. 20-21

Počinje otkup vunekonačno će se riješiti problem zbrinjavanja vune koji hrvatske ovčare muči već dva desetljećaaktUaLno

str. 12

Stočari kupuju LjubLjanSke mLekarnenajveća slovenska tvrtka za otkup i preradu mlijeka oglašena je za prodaju, a slovenski proizvođači mlijeka žele je kupiti>> 15

intervju: tamara ŠkrLecnismo se susreli s birokratskim problemima, ni prilikom otvorenja trgovine niti u poslovanju, kaže direktorica mure Hrvatska>> 6-7

>>10-11

U STONU I NINU SOL SE I daLjE PROIZVOdI TRadICIONaLNIM NaČINOM

i SoL može privući turiSteInventivnim metodama stare solane stvaraju svoju bolju tržišnu perspektivu

POSEBaNPRILOGEEN infoŠto donosi

Enterprise Europe Network

3Broj 3718, 12. ožujka 2012. UVODwww.privredni.hr

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni,

financijski savjet? pvinfoZa Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Jačanje konkurentnosti hr-vatskog turizma u fokusu je našeg interesa, u skladu s čime je jedan od priori-tetnih ciljeva i da se poten-cijalnim ulagačima olakša poslovanje i investiranje u Hrvatskoj. Već je done-sena odluka o smanjenju

PDV-a na turističke usluge od početka 2013. godine na 10 posto, što će, očekujemo, utjecati i na podizanje kva-litete sektora i povećanje zaposlenosti, uz zadržavanje postojećih cijena. Hrvatska vlada već je donijela, ali i priprema niz mjera za poticanje ulaganja, a u pripremi je i novi zakon o njihovom poticanju. Upravo zato pozi-vam njemačke ulagače na investiranje u Hrvatsku, pose-bice u turizam, imajući posebno u vidu i najnoviju odlu-ku o neoporezivanju reinvestirane dobiti.

Veljko osTojić, miNisTar TuriZma:

Njemačka ulaganja u hrvatski turizam

Poslovno okruženje i da-lje je izazovno, a gospo-darstvo ne pokazuje zna-kove oporavka. Iznimno sam zadovoljan rezulta-tima Karlovačke pivova-re. Naš je tržišni udio na-rastao sa 26,1 u 2010. na 27,5 posto u 2011. godini,

prema podacima Grupacije proizvođača piva. Karlo-vačka pivovara je 2011. prodala više od milijun hekto-litara piva na domaćem i izvoznim tržištima. Naš glav-ni brend Karlovačko također je zabilježio rast od 1,6 posto. Uvjeren sam da radleri neće plesati samo jedno ljeto, već će postati uobičajena kategorija za pivovare.

alexaNder GerschBacher, predsjedNik upraVe karloVačke piVoVare:

Povećali smo tržišni udio

S Ministarstvom gospo-darstva ulazimo i u aran-žman s OECD-om na razvoju nacionalnog ino-vacijskog sustava koji će, pak, biti samo dio sveo-buhvatne strategije razvo-ja obrazovanja, znanosti i tehnologije koju smo ini-cirali u suradnji s HAZU-om. Sve to bit će poluge za razvoj novog strukturnog zakonskog okvira koji će na-pokon pružiti mogućnost za snažniji razvoj znanosti, visokog školstva i tehnologije.

saša ZeleNika, pomoćNik miNisTra ZNaNosTi, oBraZoVaNja i sporTa:

Ulazimo i u aranžman s OECD-om

R estoranska po-nuda u Hrvat-skoj je odlič-

na, prilično je raznolika i zanimljiva, a kontinui-rano se obogaćuje novim gastronomskim odredi-štima. Hrvati su pozna-ti kao gurmani i pozna-vatelji gastronomije, koji znaju cijeniti kvalitetan restoran. Kad je riječ o franšizama, situacija je potpuno suprotna - ponu-da nije nimalo raznolika, štoviše, vrlo je oskudna i dosadna.

Uz neizbježni McDonald’s, svi dru-gi dosadašnji pokušaji uvođenja međunarodnih franšiza na hrvatsko trži-šte završili su neslavno. U segmentu franšiznog ugostiteljstva, osim ne-koliko iznimki, podosta zaostajemo u odnosu na zemlje Europske unije. Dijelom je to zbog sla-be platne moći hrvatskih građana.

Kod franšiznog po-slovanja velik je pro-blem vrlo ograničen asortiman vodećih svjet-skih dobavljača na hrvat-skom tržištu, što uvelike ograničava mogućnost uvođenja novih proizvo-da. Čini se kako stvari ipak polako idu nabolje, što pokazuje i naš slučaj. Uz dosta truda uspje-li smo pronaći pouzda-ne partnere koji nas pra-te otpočetka i bez kojih naš poslovni uspjeh ne bi bio moguć. Cijene ve-ćine namirnica trenutač-

no su dosta promjenji-ve, odnosno dobavljači ih učestalo modificiraju u skladu s razdobljem u godini. Ulazak Hrvatske u Europsku uniju nama ugostiteljima će osigu-rati širu ponudu dobav-ljača iz drugih zemalja, koji će i one domaće pri-morati da prilagode svo-je cijene. Konkurencija u ovom segmentu ugosti-teljstva se lagano budi. Ulazak svjetskih igrača nama je izazov jer nas jača konkurencija tjera da nastavimo s kvalitet-nim radom te u budućno-sti budemo još kreativni-ji i uspješniji.

Mislim da je veli-ka sramota što država ne daje dovoljno poticaja za ugostiteljstvo i ugostitelj-

ske djelatnosti. Ne mogu pronaći logiku u takvoj politici budući da nam je turizam dominantna gos-podarska grana.

Prilikom pokreta-nja projekta željeli smo od države tražiti poti-caje, ali su nam u star-tu sva vrata bila zatvo-rena zbog zakona koji to onemogućava. S dru-ge strane, u udruženjima ugostitelja ne poduzima-

ju nikakve korake kako bi to promijenili. To nas naravno nije spriječilo da ostvarimo svoju vizi-ju pa smo u ovih godi-nu dana, koliko je Good Food prisutan na tržištu, imali uobičajene proble-me kakve imaju tvrtke koje kreću u prvi pravi poslovni pothvat. U na-šem slučaju dvije banke su prepoznale kvalitetnu ideju i poslovni potenci-jal projekta te su nas do sada pratile u svim ra-zvojnim planovima. Vje-rujem kako svaki projekt koji se postavlja na zdra-ve i realne osnove može pronaći neku od hrvat-skih banaka da ga prati. Banke u Hrvatskoj, kao

i svugdje u svijetu, uvi-jek će podržati projekte za koje procijene da su komercijalno isplativi i da će od njih u konačnici profitirati. Birokracija je - kao i u manje-više svim sferama gospodarstva u Hrvatskoj - i u ugostitelj-stvu velik uteg i kočnica, a tome u prilog svjedoči i činjenica da se zakon-ski okvir koji je jako loše napisan nije mijenjao od 60-ih godina prošlog sto-ljeća. Navest ću primjer s kojim smo se susre-li prilikom registracije objekta, kako bih doča-rao do koje razine apsur-da to ide: ukoliko u svom prostoru želite imati stol-ce, radno vrijeme može vam biti najviše do dva sata ujutro. Ako ih nema-te, možete slobodno ra-diti do četiri sata. U tom slučaju stolce, naravno, ne možete imati ni pre-ko dana. Generalno, da

su zakoni sređeniji i kva-litetniji, mnogo više ljudi u Hrvatskoj moglo bi ra-diti u ugostiteljstvu, čime bi se smanjila nezaposle-nost. Najgore je to što se manjkavosti važećih za-kona mogu preslikati na sve grane ugostiteljstva i turizma.

iGor čimBur, direkTor TVrTke peT-iT-uNo (resToraNi Good Food)

loš zakon za ugostiteljeako u svom prostoru želite imati stolce, radno vrijeme može vam biti najviše do dva ujutro. ako ih nemate, možete slobodno raditi do četiri... No u tom slučaju stolce, naravno, ne možete imati ni preko dana

u franšiznom ugostiteljstvu, osim

nekoliko iznimki, zaostajemo u

odnosu na eu

IMPRESUM

GlavnI UREdnIk: darko Buković

IzvRšnE UREdnIcE: Vesna antonić, andrea marić

novInaRI: dr. uroš dujšin, jasminka Filipas, Franjo kiseljak, Zdravko latal, ljiljana lukić, Boris odorčić, sanja plješa, svetozar sarkanjac,krešimir sočković, lada stipić-Niseteo, jozo Vrdoljak, igor Vukić, drago Živković

TajnIca REdakcIjE: Bruna ivić BajamićTel: +385 1 4846 233, 5600 000Faks: +385 1 4846 232e-mail: redakcija@privredni.hr

lEkTURa: sandra Baksa, Nina lolić

FoToGRaFIja: christian - david Gadler

Pv GRaFIka: stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović, siniša paulić

MaRkETInG, PRETPlaTa I PRoMocIja:vodITEljIca: dea olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198Faks: +385 1 4923 168e-mail: marketing@privredni.hr

ažURIRanjE adRESaRa, PRETPlaTa I dISTRIbUcIja: Tel: +385 1 5600 000e-mail: pretplata@privredni.hr

privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

nakladnIk: privredni vjesnik d.o.o. kačićeva 9, 10000 Zagreb, p.p. 631

dIREkToR: Nikola Baučić

PoMoĆnIk dIREkToRa: milan Vukelić

TajnIca GlavnoG UREdnIka I dIREkToRa: ankica čorakTel: +385 1 5600 001Faks: +385 1 4846 656e-mail: uprava@privredni.hr

TISak: slobodna dalmacija d.d.

konkurencija u ovom segmentu ugostiteljstva se lagano budi

4 Broj 3718, 12. ožujka 2012.TEMA TJEDNA Privredni vjesnik

Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

K ada polovi-nom ove go-dine građevin-

ski strojevi, nedaleko od Nemetina u nekadašnjoj osječkoj istočnoj indu-strijskoj zoni, dobiju ze-leno svjetlo, započet će izgradnja potpuno nove tvornice čokolade i bom-bona Kandit, jednog od preostalih prepoznatlji-vih brendova osječke pre-hrambene industrije. U nekim očekivanim i nor-

malnim razvojnim okol-nostima bila bi to tek jed-nako očekivana vijest: jedna stara i ugledna tvor-nica kreće u novi investi-cijski ciklus. Međutim, s obzirom na to da je po-sljednjih dvadesetak go-dina Osijek postao pra-vo groblje tvornica i grad u kome je 90-ih godina prošloga stoljeća sustav-no ubijana industrija, vi-jest da se gradi potpu-no nova tvornica silno je važna. Naime, proizvod-na investicija takvih gaba-

rita, veća od 100 milijuna kuna, kakva je izgradnja novog Kandita, u Osije-ku se nije dogodila zad-nih četrdesetak godina, odnosno, od 1972. godine kada je doslovno na livadi izgrađena tvornica MIO Standard.

A sadašnji stari Kan-dit osnovan je 1920. go-dine i to kao Prva osječ-ka tvornica kandita Kaiser i Stark, za proizvodnju bombona, vafla i slatki-ša. Tvornica ubrzo kupu-je licencu od poznate beč-ke tvornice Pischinger te započinje s proizvodnjom čokolade.

Prva prava greenfield investicija u OsijekuNakon Drugog svjetskog rata nastavlja poslova-

ti kao Gradsko poduzeće Tvornica kandita i čoko-lade, u više navrata se teh-nički modernizira, posta-je dio velikog i uspješnog poslovnog sustava IPK-a Osijek i dostiže rekordnu proizvodnju od 14.000 tona različitih slatkih pro-izvoda godišnje. Zadnjih dvadesetak godina, a po-sebice nakon privatizacij-skog čerupanja nekadaš-njeg IPK-a Osijek, Kandit tavori poput neželjenog djeteta. U privatizacij-skim makinacijama nije zanimljiv jer nema vlasti-tog atraktivnog zemljišta (podstanar je osječke Še-ćerane), tih godina malo tko želi ulagati u klasičnu proizvodnju, gotovo ništa se ne radi na obnovi asor-timana i marketingu, a ne-

kadašnje tržišne pozicije sve mu više uzimaju uvo-znici koji na velika vrata puštaju proizvode multi-nacionalnih konditorskih kompanija. Godinu 2010. zaključio je sa samo 4500 tona proizvoda, slabom realizacijom i gubicima. I tada, napokon, nastupaju bolji dani za Kandit.

Nedugo nakon što je za šest milijuna eura u svibnju prošle godine ku-pio Kandit, vlasnik Mepas Grupe (Saponia, Koestlin, Maraska, Brodomerkur...) Mirko Grbešić u inter-vjuu za Privredni vjesnik je izjavio: “Planiramo iz-graditi modernu tvornicu koja će apsolutno odgo-varati svim zahtjevima tr-žišta i našim ambicijama koje imamo s Kanditom”.

KANDIT – USKORO ZAPOČINJE IZGRADNJA NOVE TVORNICE

Novi ciklus industrijalizacije Osijeka?Uz izgradnju nove tvornice, planiranim godišnjim porastom proizvodnje i prodaje te snažnim marketingom, Kandit bi se relativno brzo mogao vratiti na tržišne pozicije s godišnjom proizvodnjom od najmanje desetak tisuća tona slatkih proizvoda

Projekt nove tvornice je završen, a u tijeku je izrada studije utjecaja na

okoliš

Kanditov promet u 2011.

127 mil kn (planirani porast proizvodnje i prodaje

oko 20% godišnje (

*vijesti

Dividenda Zagrebačke bankeZagrebačka banka ove će godine isplatiti dividendu od 2,28 kuna po dionici iz dobiti ostvarene u 2011., a odluka o tome donijet će se na skupštini sazva-noj za 27. travnja. Prema prijedlogu Uprave i Nad-zornog odbora, dioničari bi stekli tražbinu za ispla-tu dividende na dan dono-šenja odluke o isplati divi-dende, a tražbina dospijeva na isplatu 25. svibnja. Pre-ma nerevidiranom kon-solidiranom izvješću do-stavljenom Zagrebačkoj burzi, Zagrebačka banka je u 2011. ostvarila 1,49 mi-lijardi kuna dobiti nakon oporezivanja, ili 5,6 posto više nego u 2010.

Zatražen stečaj JadrankamenaTrgovački sud u Spli-tu zaprimio je prijedlog za pokretanje stečajnog postupka nad tvrtkom Ja-drankamen iz Pučišća na Braču. “Prijedlog za po-kretanje stečajnog postup-ka nad Jadrankamenom uputio nam je zakonski za-

stupnik, predsjednik Upra-ve te tvrtke Vedran Vilo-vić”, rekao je predsjednik Trgovačkog suda u Splitu Ivan Basić. Račun te tvrt-ke blokiran je od početka siječnja ove godine, a pre-ma podacima iz konsolidi-ranog nerevidiranog fina-cijskog izvješća prošla je godina završena s gubit-kom od 21,1 milijun kuna.

Hrvatska pošta izdat će obveznice

Hrvatska pošta izvijesti-la je prošli tjedan o pla-nu izdavanja korporativ-nih obveznica u kunskoj protuvrijednosti do uku-pnog iznosa od 54 miliju-na eura s rokom dospijeća u 2015. godini. Svrha iz-davanja obveznica je refi-nanciranje korporativnih obveznica u iznosu od 41 milijun eura koje dospije-vaju 1. srpnja 2012. godi-ne i osiguranje potrebnih sredstava namijenjenih novim ulaganjima tvrtke.

U Kanditu je sada 330 zaposlenih, međutim, definitivno nam nije cilj dijeliti otkaze, nego razvijati i povećavati ovu tvrtku u svakom smislu, pa tako i u broju zaposlenih. Narav-no, sve ovisi o našem ukupnom poslovanju, rastu proizvod-nje i rastu prodaje. Dio radnika koji rade na sadašnjim, sta-rim postrojenjima, morat će svladati rad na novima jer će to zahtijevati novi standardi u kojima će djelovati budući Kan-dit. Dakle, cilj nam je rast proizvodnje, a time i nova zapo-šljavanja, uvjerava direktor Mario Müller.

Želimo zapošljavati, a ne dijeliti otkaze

Na turističkom sajmu ITB u Berlinu Ivan To-dorić, predsjednik Nad-zornog odbora koncerna Agrokor, i Goran Hrnić, predsjednik Uprave Gu-lliver travela, potpisali su prošli tjedan Ugovor o kupoprodaji manjin-skog udjela u tvrtki Gu-lliver Travel iz Dubrov-nika. Gulliver Travel jedna je od vodećih desti-nation management kom-panija (DMC) u regiji i u većinskom je vlasništvu svjetski uspješne putnič-ke kompanije – TUI Tra-vel PLC. Kako je priopće-no, za Agrokor je to prvi

korak u stvaranju strateš-ke suradnje s renomiranim svjetskim touroperatorom TUI-jem, a krajnji je cilj povratak putnika iz emi-tivnih destinacija Europ-ske unije na tragu brojki iz predratnih razdoblja kada je TUI na Jadran dovodio preko 200.000 putnika.

“Jačanje konkuren-tnosti hrvatskog turizma direktno pridonosi stabi-lizaciji opće gospodarske situacije, a snažni i zna-čajni partneri poput TUI-ja imaju važnu ulogu u ra-zvoju stabilne platforme organiziranog turizma, koja je ključna za kva-litetan i uspješan razvoj Hrvatske kao destinaci-je. Unaprjeđenje Hrvatske kao turističke destinaci-je rezultirat će produlje-njem sezone, što će imati direktni učinak na zapo-šljavanje te rast i razvoj gospodarstva”, navodi se u priopćenju. (J.F.)

NAKON KUPNJE UDJElA U GUllIVER TRAVElU

Agrokor postaje strateški partner TUI-ja

5Broj 3718, 12. ožujka 2012.www.privredni.hr

Novi ciklus industrijalizacije Osijeka?Uz izgradnju nove tvornice, planiranim godišnjim porastom proizvodnje i prodaje te snažnim marketingom, Kandit bi se relativno brzo mogao vratiti na tržišne pozicije s godišnjom proizvodnjom od najmanje desetak tisuća tona slatkih proizvoda

Ova njegova tadaš-nja najava danas je u oz-biljnoj fazi realizacije. Na prostranom zemljištu Sa-ponije, koja je još od rani-je u sastavu Mepas Grupe, parcelizacijom se došlo do prostora gdje će uskoro započeti izgradnja potpu-no nove tvornice. Bit će to prva prava velika greenfi-eld investicija u Osijeku.

Već 2013. na novoj lokaciji“Buduća tvornica će se prostirati na 23.000 če-tvornih metara, te će samo investicija u izgradnju objekta premašiti 10 mi-lijuna eura. Uz ugradnju nove tehnologije za proi-zvodnju čokolade i bom-bona, ukupna ulaganja u potpuno novu tvornicu iznosit će u konačnici naj-manje 15 milijuna eura ili nešto više od 112 milijuna kuna”, kazao je za Privred-ni vjesnik Mario Müller, direktor Kandita.

Iz sadašnjeg prostora, prema dogovoru s ranijim vlasnikom (tvrtka Žito), Kandit treba iseliti u svib-nju 2014. godine. Projekt nove tvornice je završen, a u tijeku je izrada studije utjecaja na okoliš. U opti-mističkoj varijanti u Kan-ditu očekuju da bi već pot-kraj sljedeće, 2013. godine bili na novoj lokaciji.

Dio sadašnjih postro-jenja će se iskoristiti i biti preseljen u novu tvorni-cu, no najveći dio će biti potpuno nova postrojenja i najsuvremenija tehnolo-gija. U tijeku su intenziv-ni razgovori s dobavljači-ma, a upravo o konačnom odabiru budućih postroje-nja ovisi i finalizacija pro-jekta - gdje će se što na-laziti u prostorima buduće tvornice.

Iako je Kandit preuze-la polovinom prošle godi-ne, nova rukovodeća gar-nitura uspjela je zaustaviti negativne poslovne tren-dove, pa je 2011. zaklju-čena s prometom od 127 milijuna kuna, odnosno dva milijuna više nego godinu dana prije.

“To je ohrabrujuće, ali to nije rezultat koji može dugoročno zadovoljiti. Ova tvrtka treba mnogo jaču osnovu da bi se mo-gla razvijati ne samo na hrvatskom tržištu nego i regionalno. To više, jer je blizu ulazak u EU, koji s jedne strane donosi odre-đene olakšice, ali s druge strane za ovu branšu do-nosi većinom negativne učinke na pojedinim trži-štima regije koja su nama bitna. Zbog toga moramo

izuzetno brzo raditi jer nas ulazak u EU očeku-je sredinom sljedeće go-dine”, objašnjava Müller.

Sinergijski efekti sustava MepasSvoj optimizam i uvjere-nje u relativno brzi razvoj Kandita Müller temelji s jedne strane na izgradnji nove tvornice, što bi tre-balo osigurati ne samo bolju produktivnost, nego i bolje poslagan tehnološ-ki proces. S druge strane, Kandit u manje od dvije godine želi znatno ojača-ti svoju tržišnu poziciju u zemljama regije (Sloveni-ja, BiH, Srbija, Kosovo, Makedonija, Crna Gora i Albanija) gdje su proi-zvodi Kandita dobro po-znati. Projekt sastavljen od niza paralelnih aktiv-

nosti, kao što je rediza-jn postojećih i stvaranje novih proizvoda, te snaž-na marketinška aktivnost, trebao bi rezultirati so-lidnom odskočnom da-skom uoči hrvatskog pri-stupanja EU-u, smatraju u Kanditu.

“Naravno da se na-mjeravamo ne samo vra-titi na nekadašnja tržišta poput onih na Bliskom istoku, nego osvajati i neka nova. Međutim, u sadašnjoj je fazi razvoja bitno da se fokusiramo i definiramo asortiman koji želimo imati, te da na tr-žištima gdje smo već pri-sutni što kvalitetnije odra-dimo distribuciju. Kada to obavimo, kada ćemo imati jaku bazu, treba ići u pokušaj širenja tržišta”, kaže Müller.

Inače, svojevrsna ola-kotna okolnost, ali i dobar vjetar u jedra ambicioznih planova Kandita, svaka-ko je činjenica da se Kan-dit sada nalazi u snažnoj grupaciji kakva je Mepas Grupa čiji čelni ljudi ite-kako prepoznaju značaj i dugoročnu vrijednost pro-izvodnje i stvaranja no-vih vrijednosti. Kupnjom Kandita, Mepas je prepo-znao potencijal Kandita na tržištu. Uz korištenje sinergijskih efekata koji postoje u sustavu Mepa-sa jasno se nazire da bi uz mnogo rada i ulaganja Kandit trebala postati do-bra tvrtka. S planiranim godišnjim porastom proi-zvodnje i prodaje od oko 20 posto, novu tvornicu i snažan marketing, Kandit bi se relativno brzo mo-gao vratiti na tržišne po-zicije s godišnjom pro-izvodnjom od najmanje desetak tisuća tona slatkih proizvoda.

uložit će se u novu tvornicu

15 mil €(

Javni poziv za poticaje u zapošljavanjuHrvatski Zavod za zapo-šljavanje aktivirao je mje-re za poticanje zapošlja-vanja u ovoj godini te je pozvao tvrtke da dostave zahtjeve ako žele zapo-sliti nezaposlene iz njiho-ve evidencije. Javni poziv, kao i uvjeti za dobivanje poticaja, mogu se pogle-dati na www.hzz.hr. HZZ će za potpore zapošljava-nju, programe za doškolo-vanje, usavršavanje i jav-ne radove izdvojiti oko 350 milijuna kuna, što je 60 milijuna kuna više nego lani. Tvrtke koje, primjerice, zaposle mlade bez radnog staža, ovisno o njihovoj stručnoj spre-mi, mogu dobiti od 9700 do 31.000 kuna potpore, a za starije od 50 godina od 11.000 do 36.000 kuna.

Hrvatski vinari u NjemačkojU organizaciji HGK-a i u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, 22 hrvatske vinarije predstavile su se s mnogobrojnim vinima na Međunarodnom saj-mu vina i jakih alkoholnih pića ProWein 2012. koji je prošli tjedan održan u Düsseldorfu. “Hrvatska je na ovo zahtjevno trži-šte lanjske godine izvezla količinu od 628.000 lita-ra vina u vrijednosti preko 2,7 milijuna dolara te nam Njemačka i dalje ostaje vrlo važno drugo izvozno tržište, odmah iza BiH. Ukupno gledajući 2011. u odnosu na 2010. godinu, uvoz vina smanjio se za 10 posto, dok smo izvoz povećali za sedam posto”, rekao je Igor Barbarić, taj-nik Udruženja vinarstva u HGK-u.

*vijesti

Na ovogodišnjem sajmu knjiga u Leipzigu bit će predstavljeno šest novih naslova hrvatskih au-tora u njemačkom pri-jevodu, u izdanju nje-mačkih i austrijskih nakladnika, te ukupno devet autora. Njemač-ko tržište, kao najveće eu-ropsko prijevodno tržište, općenito predstavlja od-skočnu dasku hrvatskim piscima. Kako je istaknuo izdavač Seid Serdarević, hrvatski se jezik nalazi među 20 najprevođenijih u njemačkom govornom području. Neven Antiče-vić, predsjednik Zajedni-ce nakladnika i knjižara, istaknuo je kako je ovo-godišnji nastup u Leipzi-gu pozitivna prekretnica u odnosu na dosadašnji na-čin organizacije. No, hr-vatski nastup na sajmu ispunit će svoj cilj u ko-mercijalnom smislu u tre-nutku kada ćemo imati godišnje stotinu prevede-nih knjiga.

Ministrica kulture An-drea Zlatar Violić najavila je da će Ministarstvo kul-ture od sada pozivati na-kladnike na sudjelovanje u međunarodnim sajmovi-ma putem javnih natječaja, čime će poticati konkuren-tnost. Kako bi pospješili aktivnosti vezane uz knji-gu, knjižnice i nakladniš-tvo, Ministarstvo kulture pokreće istraživanje koje će obuhvatiti 1576 ispi-tanika, od toga 363 na-kladnika, 900 autora i 204 knjižnice. Ministarstvo će također poraditi na širenju kulture čitanja na sve slo-jeve, podupirući programe čitanja knjiga naglas u ma-njim sredinama, dječjim vrtićima i staračkim domo-vima. Čitanje knjiga zamr-lo je i zbog krivog načina podučavanja književnosti u školama, gdje se više po-zornosti obraća na pamće-nje raznih povijesnih po-dataka, a manje na samo čitanje literature, smatra ministrica Zlatar. (G.Š.)

PreKretnica na sajmU Knjiga U LeiPzigU

Hrvatski među 20 najprevođenijih jezika

6 Broj 3718, 12. ožujka 2012.INTERVJU Privredni vjesnik

Boris Odorčić odorčić@privredni.hr

A HA Moda je pri-je nekoliko mje-seci postala vla-

snik najvećih poslujućih tvrtki bivše Mure, slo-venskog brenda tekstilne industrije koji je nastao daleke 1925. godine. Ta-mara Škrlec, direktori-ca Mure Hrvatska, kaže kako vjeruje da će tvrtka pravodobnom reakcijom na trenutačne trendove i kretanja na tržištu, kako u marketinškom, tako i u di-zajnerskom smislu, uspje-ti zauzeti poziciju za koju smatra da joj pripada – a to je vrh modne industrije u Hrvatskoj.

Jer, ističe, Hrvatska je za Muru vrlo značajno tr-žište pa su tako i poslov-ni ciljevi za 2012. godinu ambiciozni, a odnose se ponajprije na širenje pro-dajne mreže kako bi fi-lozofiju brenda približi-li širokom broju kupaca. Trenutačno, Mura ima 10 prodavaonica u Hrvatskoj.

Možete li nešto više reći o promjeni Murine vla-sničke strukture?- AHA Moda matična je tvrtka AHA Grupe koja se sastoji od sedam proi-zvodnih poduzeća, zapo-šljava 700 stručnjaka te konsolidiranom prodajom

ostvaruje 65 milijuna eura prihoda. Grupa je potkraj kolovoza prošle godine za 9,65 milijuna eura posta-la vlasnik tvrtke Mura in partnerji i hrvatske tvrtke Mura, potom pripadajuće pokretne imovine i nekret-nina te robnih marki Mura i e.mura. AHA Grupa su-rađuje s brojnim međuna-rodnim tvrtkama, među kojima se ističu Ikea, BSH (Bosch Siemens), Wolford, Harrods, Volk-swagen Group, Phillips, Gucci i Dolce&Gabanna.

Kako ocjenjujete poslo-vanje u Hrvatskoj?- Mura je u Hrvatskoj pri-sutna dugi niz godina, a

zahvaljujući kvalitetnoj ponudi ima veliki broj lo-jalnih kupaca na ovim prostorima. I kad nam okolnosti nisu dopuštale da budemo kvalitetno pri-sutni na tržištu, kupci su nas podržavali i vjerova-li našem brendu pa im nije bio problem otići i na dru-

gi dio grada ili pričekati neko vrijeme na kolekcije. Upravo smo zbog njih za-dovoljni što je preuzima-nje Mure uspješno zavr-šeno te što se sad možemo koncentrirati i svoje napo-re usmjeriti na još jaču pri-sutnost na hrvatskom trži-štu. Naime, u prijašnjem

TAMARA ŠKRLEC, DIREKTORICA MURE HRVATSKA

Poznajemo i uvažavamo konkurencijuŠirenjem poslovanja u Hrvatskoj vjerujemo kako će se otvoriti prilika i za suradnju s hrvatskim proizvođačima. Prijašnjih smo godina surađivali s Varteksom i ostavljamo mogućnost da sličnu suradnju ponovimo kad se za nju stvore odgovarajući tržišni uvjeti

Vjerujemo kako ćemo sa svojim

kolekcijama zadovoljiti modni

ukus poslovnih žena i muškarca

trenutačno ima Mura u Hrvatskoj

10 prodavaonica (

Možete li reći nešto više o dobnoj struktu-ri kupaca...- Naši su kupci poslovni ljudi – žene i muš-karci od kojih različite prilike zahtijevaju prikladno odijevanje, u skladu s poslovnim bontonom. Tako se u kolekcijama posebno ističu muška i ženska odijela te kostimi za poslovne prilike, ali i linija odjeće za mla-de. Naime, našu cjelovitu ponudu zaokru-

žuju čak četiri kolekcije: Mura, Leona, J. G. Carniolus i e.mura, a upravo je ova posljed-nja, e.mura, iskorak prema novom segmen-tu tržišta kojem smo se dosad obraćali tek kroz nekoliko komada u postojećim kolek-cijama. Riječ je o našoj najmlađoj kolekciji koja je namijenjena mladim ljudima koji ku-puju svoju prvu poslovnu odjeću, ali i svima onima koji njeguju stil poslovne elegancije.

E.mura iskorak prema novom segmentu tržišta

ove godine dobilo nagradu Trusted Brands

18 domaćih(

Andrea Šalinović

Č asopis Readers Digest već šestu godinu za redom

organizira nagradu Trusted Brands koju je ove godine u kategoriji 35 proizvoda i usluga dobilo 18 doma-ćih i 13 stranih brendova. U kategorijama od mli-

ječnih proizvoda i osigu-ravateljskih poduzeća do kava, čokolada i voda ili piva Hrvati najviše vjeruju brendovima Kutjevo, Zvi-jezda u kategoriji masli-novo ulje, Jana u katego-riji voda, Pliva u kategoriji sredstava protiv prehlade, a Belupovom Neofenu u kategoriji sredstava za ublažavanje bolova, dok su Dukat, Croatia osigura-nje, Franck, Kraš, Cedevi-ta, uz Konzum, Inu i Ge-neralturist, već šesti put pobjednici među domaćim brendovima. Među stra-

nima ih je čak 10: Nivea, Opel, Gorenje, Hewlett Packard, Nokia, T-com, Sony, American Expre-ss, Ariel i Lesnina. Euro-pljani najviše vjeruju mar-kama koje su pobijedile u više od 10 zemalja: Nivea, Nokia, Visa i Canon. Ni-vea je u kategoriji kozme-tike za njegu kože pobije-dila u svih 15 zemalja.

“Činimo sve kako bi ovo istraživanje bilo što reprezentativnije iako se radi o istraživanju među čitateljima Readers Di-gesta. Upitnik je malo mijenjan od 2001. godi-ne kako bismo mogli pra-titi trendove među potro-šačima, a isti je u svih 15 država gdje je istraživa-nje provedeno kako bi se rezultati mogli uspo-rediti. Ove godine uve-

dena je nova kategorija - okoliš - a zanimljivo je da 75 posto ispitanih mi-sli kako velike tvrtke ne brinu dovoljno o okoli-šu, dok bi 72 posto njih izdvojili više novca za proizvod ako bi bili si-gurni da proizvođač bri-ne o okolišu”, istaknuo je Lubos Beniak, koor-dinator europskog istra-živanja Reader’s Dige-sta za Srednju i Istočnu Europu. Istraživanjem je bilo obuhvaćeno 8700 nasumce izabranih pret-platnika časopisa u na-šoj zemlji, a u Europi je u istraživanju sudjelova-lo 27.469 ispitanika u 15 zemalja. U Hrvatskoj se istraživanje provodi od 2007. godine, a već še-stu godinu podupire ga HGK.

PREDSTAVLJENI REZULTATI ISTRAŽIVANJA TRUSTED BRANDS

Potrošači spremni platiti više za robu koja ne šteti prirodi

Istraživanjem je obuhvaćeno 8700 nasumce izabranih

pretplatnika časopisa u našoj zemlji

U kategoriji turističkih filmova promidžbeni film Hrvatske turističke zajednice “Oda radosti” dobio je prestižnu na-gradu turistički Oscar – Das goldene Stadttor na Međunarodnom festiva-lu turističkog filma koji se svake godine održava u sklopu turističke bur-ze ITB u Berlinu. Na na-tjecanje su bila prijavlje-na 92 filma iz 28 zemalja. Hrvatski promotivni film

spoj je tradicionalnog i su-vremenog te dio promidž-bene kampanje HTZ-a pod sloganom Hrvatska – nova turistička zvijezda Europ-ske unije. Ideju za film dala je istaknuta hrvatska čelistica Ana Rucner na-kon što je snimka njezi-ne izvedbe Beethovenove “Ode radosti” s Revijskim i Tamburaškim orkestrom HRT-a i ansamblom Lado polučila velik međuna-rodni uspjeh. Film je pr-

venstveno namijenjen pri-kazivanju na inozemnim tržištima.

U kONkURENcIJI 92 fILMA IZ 28 ZEMALJA

Film Oda radosti dobio turističkog Oscara

7Broj 3718, 12. ožujka 2012.www.privredni.hr

Poznajemo i uvažavamo konkurencijuŠirenjem poslovanja u Hrvatskoj vjerujemo kako će se otvoriti prilika i za suradnju s hrvatskim proizvođačima. Prijašnjih smo godina surađivali s Varteksom i ostavljamo mogućnost da sličnu suradnju ponovimo kad se za nju stvore odgovarajući tržišni uvjeti

izazovnom razdoblju osnovni cilj Mure Hrvat-ska bio je, unatoč poslo-vanju s očekivanim gubit-kom, ostati na hrvatskom tržištu i zadržati prodajnu mrežu, što je i ostvareno.

Hoće li biti novih zapo-šljavanja?- Trenutačno u Hrvatskoj imamo 30 zaposlenih, a sukladno spomenutim planovima širenja malo-prodajne mreže očekuje-mo i nova zapošljavanja u različitim segmentima. Naime, kao glavni cilje-vi u 2012. godini istaknuti su upravo povećanje bro-ja Murinih prodavaoni-ca u Hrvatskoj, zadržava-

nje kvalitete svih četiriju kolekcija s Murinim pot-pisom i neprestane teh-nološke inovacije koje će nam omogućiti intenziv-niju suradnju s našim ino-zemnim partnerima i ve-likim robnim kućama u Europi. Sve te ciljeve mo-žemo ostvariti jedino uz kvalitetnu podršku radne snage – motiviranih i edu-ciranih stručnjaka.

Jeste li zadovoljni kva-litetom radnika, ali i obrazovnim sustavom?- Drago nam je primijetiti kako u Hrvatskoj postoji sve više školovanih mla-dih ljudi u području tek-stilne industrije te brojnih

projekata za afirmaci-ju hrvatske modne scene, koji će zasigurno pomoći toj industriji da ponovno postane jedna od vodećih.

Koliko namjeravate ulo-žiti u ovoj godini i u što? - Točan iznos ulaganja je poslovna tajna. No, kao i u slučaju nove trgovine u Gundulićevoj ulici, prili-kom odabira lokacija po-sebnu ćemo pažnju obrati-ti na atraktivnost lokacija i uređenje interijera. Ta-kođer, s obzirom na od-lične reakcije na našu naj-mlađu kolekciju e.mura, u ovoj godini planiramo na-staviti ulagati i u taj se-gment. Planiramo nasta-

viti i suradnju s uglednim modnim kućama u Nje-mačkoj, Italiji, Francu-skoj, Rusiji i Belgiji te po-jačati udio proizvodnje manjih serija odjeće koje radimo za posebne prilike poput kazališnih predsta-va ili posebnih događanja različitih državnih ustano-va, gospodarskih društava i ostalih tvrtki. AHA Gru-pa je dosad uložila 14 mi-lijuna eura u sve tvrtke pod Murinim brendom, no osim financijskih sred-stava, ističu i doprinos u korporativnoj kulturi, na-činu poslovanja i iskustvu koje su stekli u modnoj industriji, a koje će imple-mentirati i u Muru.

Kakav imate odnos s konkurencijom? - Tržištu ne pristupamo na način da se natječemo s konkurencijom. Pozna-jemo je i uvažavamo jer znamo koliko je znanja, truda i financijskog kapi-tala potrebno za kvalitet-nu prisutnost na tržištu. Cijenimo asortiman naših konkurenata koji nas mo-tiviraju na još ambicio-znije ciljeve i postignuća, ipak, odluka o kupnji je uvijek na krajnjem kupcu. No, vjerujemo kako ćemo sa svojim kolekcijama vi-šeg srednjeg cjenovnog razreda zadovoljiti mod-ni ukus poslovnih žena i muškarca. U tom ćemo smislu nastaviti pratiti trendove i prilagođavati svoje aktivnosti zahtjevi-ma i očekivanjima tržišta.

A s kooperantima?- Mura i u Hrvatskoj i u Sloveniji ima kvalitetnu poslovnu suradnju s ko-operantima i poslovnim partnerima, a trenutačno se sav asortiman proizvodi u Sloveniji. Dosad nismo imali nikakvih problema u nabavi odgovarajućeg materijala, a širenjem po-slovanja u Hrvatskoj vje-rujemo kako će se otvo-riti prilika i za suradnju s hrvatskim proizvođači-ma. Prijašnjih smo godi-na surađivali s Varteksom i ostavljamo mogućnost da sličnu suradnju ponovimo kad se za nju stvore odgo-varajući tržišni uvjeti.

Otežava li birokracija poslovanje u Hrvatskoj? - Zasad se nismo susreli s birokratskim problemi-ma, ni prilikom otvorenja nove trgovine niti u sva-kodnevnom poslovanju.

AHA Grupa u tvrtke pod Murinim brendom

14 mil € uložila dosad (ostvaruje AHA Grupa

65 mil € prihoda ( *vijesti

Proizvođačke cijene porasle za 5,8 postoPrema podacima DZS-a, proizvođačke cijene indu-strijskih proizvoda u velja-či su u odnosu na siječanj bile više za 1,8 posto, a u odnosu na veljaču prošle godine za 5,8 posto. Kada se isključe cijene energije, vidi se da su te cijene na mjesečnoj razini porasle za 0,5 posto, a na godiš-njoj za 1,8 posto. Proizvo-đačke cijene industrijskih proizvoda na domaćem tr-žištu u veljači su u odnosu na siječanj više za dva po-sto, a u odnosu na lanjsku veljaču za 6,3 posto. Cije-ne po kojima se domaći in-dustrijski proizvodi pro-daju na stranom tržištu u veljači su u odnosu na si-ječanj više za 1,5 posto, dok su u odnosu na velja-ču 2011. veće za 4,6 posto.

ENT potpisao ugovor s kosovskim operatoromEricsson Nikola Tesla pot-pisao je s kosovskim ope-ratorom Ipkom ugovor vrijedan 20 milijuna kuna. Riječ je o dvoipolgodiš-njem ugovoru vezanom uz korištenje najnovijih softverskih verzija na Eri-cssonovim mrežnim ele-mentima koje Ipko kori-sti u svojoj mreži. Ipko je, inače, od prvog osigurava-telja internetskih usluga na cijelom području Kosova izrastao u modernu kom-paniju koja nudi niz inte-griranih usluga i sadržaja u mobilnim komunikacija-ma, fiksnoj telefoniji, digi-talnoj kabelskoj televiziji, internetskim uslugama te medijima.

Porasla potrošnja na godišnjoj raziniPrema podacima DZS-a, trgovina na malo u siječ-nju je, u odnosu na proš-logodišnji siječanj, real-no porasla za 1,9 posto, a nominalno 3,6 posto. Na mjesečnoj je pak razini za-bilježen razmjerno snažan pad od oko 22 posto, no ri-ječ je o uobičajenom padu jer je potrošnja u siječnu uvijek manja nego u blag-danskom prosincu.

8 Broj 3718, 12. ožujka 2012.AKTUALNO Privredni vjesnik

Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

H rvatske želje-znice dobit će ove godine ma-

nje novca iz proračuna nego prošle, no nova upra-va smatra kako se to neće odraziti na poslovanje i kako će se ipak uhvati-ti zadnji vlak za Europsku uniju i zajedničko trži-šte. U Željeznicama kažu kako postoje i drugi nači-ni financiranja uz pomoć države. S EBRD-om su tako obnovljeni razgovori o 400 milijuna eura kredi-ta za kupnju višesustavnih lokomotiva i financiranje otpremnina, a za ulaganja su zainteresirani i EIB te Svjetska banka.

Rene Valčić, pred-sjednik Uprave HŽ hol-dinga, kaže kako će nje-gov novi tim vratiti barem dio propuštenog te tako poduzeću osigurati lagan ulazak u EU i liberaliza-ciju tržišta željezničkih usluga.

“Program restrukturiranja domaće željeznice mogao bi biti spreman za mjesec dana. Radit će ga Upra-va, a ne nikakvi vanjski konzultanti. Nisam sklon konzultantskim rješenji-ma. Ako konzultanti rade plan restrukturiranja, onda ga oni trebaju i pro-vesti”, smatra Valčić.

Prestare prugeU HŽ-u upozoravaju kako o infrastrukturi mora bri-nuti država.

“Zadnja pruga u Hr-vatskoj sagrađena je 1965. na relaciji Knin-Za-dar, a sve ostale pruge su sagrađene u vrijeme Au-

stro-Ugarske. Za bolje pruge morate višestruko ulagati. Minuli rad u pro-teklih 20 godina doveo je do toga da se na željeznič-

kim prugama nije mogao dići standard, a često nije bilo novca za održavanje postojećeg standarda, pa je tako svake godine brzi-

na padala prosječno za 10 posto”, ističe Valčić.

Početkom stoljeća po-jačanim redovitim održa-vanjem i velikim brojem

kapitalnih remonata sani-rano je stanje, no nisu se uspjeli podići standardi. U HŽ-u smatraju kako će proći još mnogo vremena i trebati puno ulaganja da se podigne razina kvalite-te infrastrukture, no ako bude usvojen plan rada, do 2020. godine hrvatske pruge imat će karakteri-stike sukladne zahtjevi-ma EU-a.

Nema tolikog viška radnikaPredsjednik Uprave Hr-vatskih željeznica sma-tra kako u restrukturiranju neće biti velikih otpušta-nja. “Stvaran višak nije objektivno utvrđen. Kad se definiraju procesi, de-finirat će se i resursi po-trebni za to, među kojima su i radnici. Promjena mi-šljenja dvojice ministara jedan je od zadataka ove uprave. Upozorio sam mi-nistra da ako na Željeznici postoji višak od 5000 lju-di, treba je zatvoriti”, pro-cjenjuje Valčić.

Hrvatske željezNice

Za bolje pruge mora se višestruko ulagatiSljedeće kratkoročno razdoblje u HŽ-u bit će obilježeno pripremama za liberalizaciju tržišta. Uprava najavljuje restrukturiranje svih članica holdinga, ali ne i velika otpuštanja

Program restrukturiranja

domaće željeznice mogao bi biti

spreman za mjesec dana. Radit će ga

Uprava, kaže Valčić

Nagibni vlakovi vratit će se na Ličku prugu, najavljuju u Upravi Hrvatskih željeznica. Prema podacima Uprave, šest od osam nagibnih vlakova je u funkciji, iako su ih prijašnje uprave željele maknuti iz prometa. Nova upra-va taj prvi “komercijalni projekt domaće željeznice” želi vratiti u promet. U ugovoru o kupnji nagibnih vlakova bila je i odredba o kupnji dijelova i alata za održavanje. No, od ljeta 2004. taj dio ugovora je stornirala tadašnja uprava.

Neželjeno dijete

Predstavljanje nove Uprave HŽ-a

opet se razgovara s EBRD-om

o 400 mil € kredita (datira najmlađa pruga u Hrvatskoj

iz 1965. godine(

U sklopu Osječkog pro-ljetnog sajma, održanog proteklog vikenda, na poziv HGK-Županijske komore Osijek predsta-vili su se gospodarstve-nici Tuzlanskog kan-tona. Pored bilateralnih razgovora gospodarstve-nika dviju regija, sre-dišnja tema bile su mo-gućnosti prevladavanja ozbiljnih problema u rob-noj razmjeni koji bi mo-gli uslijediti nakon ulaska Hrvatske u EU.

“Mi i sada izvozimo u zemlje EU-a i taj dio izvo-za neće biti problem ni u

budućnosti. Problem će se javiti kod onih poduzeća i proizvoda koji sada za-vršavaju na hrvatskom tr-žištu, a nemaju potrebne EU standarde i certifika-te”, rekao je za Privredni vjesnik Nedret Kikano-vić, direktor Kantonal-

ne privredene komore Tuzla.

Dok bosanske pro-izvođače i izvoznike u Hrvatsku muči problem EU certifikacije, hrvat-ske izvoznike na BiH tr-žište zabrinjavaju buduće carine koje će rezultirati

poskupljenjem hrvatskih roba. Moguće rješenje Ki-kanović vidi u preselje-nju dijela proizvodnje iz Hrvatske u Bosnu. “To se događalo i kada je Slove-nija ulazila u EU, i ne bi bilo iznenađenje da se do-godi i u hrvatskom sluča-ju. No, ne očekujem da će to značajnije oslabiti gospodarstvo Hrvatske”, kaže Kikanović.

S većom dozom za-brinutosti za budući obu-jam trgovinske razmjene između Hrvatske i BiH, predsjednik HGK-ŽK-a Osijek Zoran Kova-

čević naglašava kako će posebno biti pogođeni prehrambeni proizvođa-

či i izvoznici s područja Osječko-baranjske župa-nije. “Ako znamo da se više od 55 posto naše raz-mjene s tržištem BiH od-nosi na prehrambene pro-izvode, jasna je bojazan da upravo u tom segmen-tu u budućnosti značajno

stagniramo. Zato je izni-mno važno da inicijati-vu HGK-a o izmjenama Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, uz pomoć kolega iz ministarstva pri-vrede BiH, pokušamo što je moguće više prilagodi-ti i Hrvatskoj i BiH”, kaže Kovačević. Na upit kako komentira mogućnost da pojedini gospodarski su-bjekti iz Hrvatske preba-ce dio proizvodnje u BiH, Zoran Kovačević napo-minje kako je to, naža-lost, vrlo moguć scenarij ako se ništa ne poduzme. (S.S.)

TRgoVinSKa RazmjEna Sa SUSjEDima

Strah od preseljenja slavonske industrije u Bosnu

Bosanske proizvođače muči certifikacija, a hrvatske rast cijena

9Broj 3718, 12. ožujka 2012.www.privredni.hr S MARKOVA TRGA

R evizori poslova-nja ministarsta-va, državnih ure-

da i javnih poduzeća tražit će se javnim natječajem, odredila je Vlada na proš-lotjednoj sjednici. Za taj posao, procijenjen na 3,8 milijuna kuna, provest će se ubrzani postupak jav-ne nabave, kako bi rezul-tati bili gotovi do kraja ko-lovoza.

Neovisnu analizu rada javnog sektora Vlada je najavila u siječnju, čim je počela s radom. Prema ri-ječima premijera Zorana Milanovića analizom se žele identificirati slabe toč-

ke u upravljanju i financij-skom poslovanju državnih tijela, kako bi novi mini-stri i članovi uprava imali čisti start u budućem radu. Analizirat će se 22 mini-starstva i državna poduze-ća, a revizori moraju pred-ložiti i modele poboljšanja efikasnosti upravljanja dr-žavnim tijelima.

Igre na srećuU ovoj godini državni bi proračun od naknada za igre na sreću trebao dobi-

ti 659 milijuna kuna. Mini-star financija Slavko Li-nić istaknuo je da glavnina prihoda dolazi od kladio-nica (258 milijuna kuna) i igara na automatima (293 milijuna kuna). Naknada za priređivanje lutrijskih igara iznosi 56 milijuna, kasina sudjeluju sa 41 mili-junom, a iz dobiti Hrvatske lutrije izdvaja se 10 miliju-na kuna. Polovina ukupnog iznosa, odnosno 329 mili-juna kuna, podijelit će se sportskim, humanitarnim i

obrazovnim udruženjima. Za javne potrebe sportaša preko Hrvatskog olimpij-skog odbora raspodijelit će se oko 90 milijuna kuna.

Može i bez vizeVlada je ponovno odobri-la dolazak bez vize za turi-ste i druge putnike iz Rusi-je, Ukrajine i Kazahstana, u razdoblju od 1. travnja do 31. listopada. Ove godi-ne tim je zemljama prido-dan i Azerbejdžan s kojim će se potpisati i sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja te humanitar-nom razminiranju. Te od-luke donesene su i u vezi s najavljenim posjetom Azerbejdžanu predsjedni-ka Republike Ive Josipo-vića i delegacije poslovnih ljudi u organizaciji HGK-a. Vlada je potvrdila i spora-zum o kumulaciji podrije-tla robe s Turskom, koji se uglavnom odnosi na tek-stilne proizvode. (I.V.)

Sjednica hrvatSke vlade

Analiza državnog sektora za 3,8 milijuna kunaZa reviziju poslovanja ministarstava, državnih ureda i javnih poduzeća revizori će se tražiti javnim natječajem

U ovoj godini državni bi proračun od naknada za igre

na sreću trebao dobiti 659 milijuna

kuna

analizirat će neovisni revizori

22 ministarstva i državna poduzeća(

Ekonomski institut Za-greb i Banka magazin predstavili su svoje sek-torske analize, seriju pu-blikacija namijenjenu, kako je rečeno, onima koji donose poslovne od-luke i koji bi te analize trebali i plaćati. Analize pokrivaju osam sektora: trgovinu na malo, pre-hrambenu industriju i in-dustriju pića, graditeljstvo i nekretnine, kemijsku in-dustriju, ugostiteljstvo i turizam, promet i veze, farmaceutsku industriju te

energetiku i naftnu indu-striju. Dosad su objavlje-ne tri analize, posvećene kemijskoj i prehrambenoj industriji te trgovini na malo. Godišnje bi treba-lo izaći 18 analiza, po dvi-je za svaki sektor, osim za trgovinu na malo, koja će biti analizirana tro-mjesečno. Sektorski pri-stup analizama razmjer-no je rijedak, istaknula je ravnateljica Ekonomskog instituta Sandra Švaljek, dodajući da odluka o po-kretanju ovakve publika-

cije izvire i iz frustraci-je pesimizmom u društvu, zbog čega su željeli ista-knuti pozitivne primjere. Sektorske analize podržao je i potpredsjednik Vlade Radimir Čačić, istaknuv-ši da Vlada neće donositi odluke samo po zdravom razumu, nego i temeljem analiza. Hrvatska još nije ušla u razdoblje zdravog razuma, ustvrdio je Ča-čić, navodeći kao primjer energetiku. “Kada vidi-mo koliko energije uvozi-mo i kakve preduvjete za

proizvodnju energije ima-mo, ne treba biti genij da izvučete zaključke što či-niti. To može i arhitekt’’, rekao je Čačić, koji je ar-hitekt. (D.Ž.)

SektorSke analiZe

Odluke i po zdravom razumu i po analizama

Delegacija Europske unije u Hrvatskoj obja-vila je prošli tjedan poziv hrvatskim neprofitnim organizacijama da se jave na natječaj za infor-miranje hrvatskih gra-đana o Europskoj uniji općenito te prednostima koje donosi članstvo u EU-u. Projekti će se finan-cirati iz programa Infor-macije i komunikacije za 2011. u sklopu Programa IPA (IPA INFO), što znači da će njima izravno uprav-ljati Delegacija EU-a. Od 2008. do 2012. dodijelje-no je ukupno 1,62 miliju-na eura u sklopu tog speci-fičnog programa IPA. Cilj ovog poziva jest dodjela 500.000 eura. Kako se na-vodi u priopćenju Delega-cije, akcije usmjerene na informiranje široke javno-

sti o Europskoj uniji, nje-zinim politikama te pred-nostima članstva u EU-u moraju biti fokusirane na približavanje EU-a mlađoj populaciji, te na informira-nje i educiranje o moguć-nostima koje pružaju fon-dovi EU-a.

Europska unija finan-cirat će od minimalnih 50 do maksimalnih 90 posto ukupno procijenjenih pri-hvatljivih troškova akcije. Svaki zatraženi iznos bes-povratnih sredstava mora biti između minimalnog iznosa od 50.000 i maksi-malnog iznosa od 83.000 eura. Zainteresirani ponu-ditelji trebaju svoje pri-jedloge poslati na za to određenom obrascu do 8. svibnja 2012. Prijedlozi će se razmotriti te će izabra-ni kandidati biti zamoljeni da podnesu svoje potpu-ne prijave (provizorni rok za podnošenje je 10. rujna 2012.) kako bi se projek-ti indikativno počeli pro-voditi krajem 2012. Više o svemu može se doznati na internetskim stranicama Delegacije EU-a. (J.F.)

delegacija eU-a traži partnere iZ civilnog drUštva

dijeli se novac za informiranje o eU-u

Agencija Moody’s u ZagrebuNakon prve ocjene kredit-nog rejtinga, one agencije Fitch, koja je zadržala rej-ting na razini BBB-, Za-greb su prošli tjedan posje-tili i predstavnici agencije Moody’s. Obišli su Vladu, Hrvatsku narodnu banku te ostale relevantne insti-tucije, a njihova ocjena bit će poznata za nekoliko tje-dana. “Situacija u Hrvat-skoj nije lagana, naše ob-veze su ogromne, ovo su prvi koraci u odgovornom vođenju fiskalne politike, prema tome trebamo biti strpljivi kao i kod Fitcha, bez ikakvih prognoza”, re-kao je ministar financija Slavko Linić.

Dalmacijavino ide u stečajNa prošlotjednom sastan-ku u Ministarstvu gospo-darstva, kojem su nazoči-li predstavnici sindikata,

Uprave i Nadzornog odbo-ra Dalmacijavina, rečeno je kako je Vlada kao ve-ćinski vlasnik odlučila po-krenuti stečajni postupak nad tom splitskom tvrt-kom. Kako je rekao sin-dikalni povjerenik u Dal-macijavinu Lukica Bucat, za radnike je to loša vijest. Potvrdio je da postoji in-teres jedne kineske tvrtke za Dalmacijavino, no kako je dodao, tvrtka je poslala samo pismo namjere, ali ne i potvrdu o bankovnim jamstvima koja bi potvrdi-la ozbiljnost ponude.

U siječnju manja dobit banakaPrema podacima HNB-a, dobit banaka u Hrvatskoj u siječnju je iznosila 388 milijuna kuna. U istom mjesecu lani dobit bana-ka bila je 433,65 milijuna kuna, što znači da je pro-fit banaka u godinu dana smanjen oko 10 posto.

*vijesti

10 Broj 3718, 12. ožujka 2012.PV ANALIZA Privredni vjesnik

Andrea Šalinović

S ol se na područ-ju Hrvatske proi-zvodi još od antič-

kih vremena, a Jadransko more najsjevernije je more na svijetu gdje se sol može dobiti prirodnim pu-tem, uz pomoć mora, sun-ca i vjetra. Stonska sola-na najstarija je u zemlji, a prema nekim podacima riječ je o najstarijoj sola-ni u Europi, neki kažu i u svijetu. Po starosti je sli-jede Ninska, zatim Paš-ka. Od tri hrvatske solane, Paška, koja je u vlasniš-tvu koncerna Agrokor, je-dina sol proizvodi indu-strijskim putem, dok su ostale dvije ostale vjerne tradiciji te njihova godiš-nja berba ovog dragocje-nog začina ovisi o lijepom vremenu i svake je godine neizvjesna, no zahvaljuju-ći povoljnoj klimi i veli-kom broju sunčanih dana više-manje je uspješna.

Godišnji prosjek berbe zadnjih 10 godina u Sto-nu je bio 1500 tona. Proš-le godine ubrano je 1700

tona što je dovoljno soli za prehranu cijele Dubrovač-ko-neretvanske županije, dok se ostatak troši za po-sipanje cesta. “Najveći dio soli za posipanje uzima-ju Dubrovačke ceste, a u skladištu imamo još 2000

tona industrijske soli. Ra-nijih godina smo se poku-šali natjecati na natječaji-ma HAC-a, no na žalost nismo prošli, iako naša sol podnosi temperature do -15 stupnjeva Celzije-vih. Nešto industrijske soli smo prošlih godina uspje-li izvesti u Njemačku”, kaže Svetan Pejić, vla-snik i direktor Stonske solane. Svu konzumnu sol ova solana uspije plasira-

ti u Županiji, u male trgo-vine. Stonska solana ima 18 bazena, no u funkciji ih je trenutačno devet. Imena su dobili po svecima, osim bazena Mundo iz kojega je, za vrijeme Dubrovač-ke Republike, ubrana sol bila namijenjena siromaš-nima koji si je nisu mogli priuštiti.

Nedostaju sredstva za obnovuStonska sol je jedinstve-na po tome što nema gor-činu i jedina ne treba sred-stvo protiv zgrušavanja te se odmah nakon branja i skladištenja može pakira-ti, naglašava Pejić te doda-je kako dugoročni planovi solane uključuju proizvod-nju ekološke soli i cvije-ta soli. Kako bi proširila ponudu, Stonskoj solani nužna je obnova. Naime, svi kristalizacijski baze-ni, osim jednog, asfaltira-ni su još prije osamdese-tak godina, a podloga je nagrizena zubom vreme-na, ratom i potresom te je zbog toga nemoguće dobi-ti eko oznaku proizvoda.

Dugo je trajala potraga za pravim kamenom kojim bi se popločali bazeni s obzi-rom na to da ni jedan pro-izvođač ne daje jamstvo dulje od pet godina jer je sol prema kamenu izni-mno agresivna. Bazen La-zar jedini je popločan ka-menom, a zanimljivo je da nije obnavljan od počet-ka rada solane i još uvijek nije istrošen te se u njemu oduvijek dobivala najfinija

sol koja se prodavala čak i bečkom dvoru. Nije bilo poznato odakle je došao taj izdržljivi kamen - da bi se tek prije nekoliko godina doznalo kako je vađen iz lokalnog kamenoloma Mi-ronja te je odlučeno da će se i ostali bazeni obnoviti istim kamenom.

Kao najveću prepreku početka obnove Pejić isti-če sudski spor koji se vodi još od stečaja Dubrovačke

banke. U nedostatku sred-stava za obnovu osmišlje-na je virtualna aukcija 350 slika akademskih slikara, od kojih svaka slika ima cijenu od 1000 eura što je dostatno za obnovu 10 če-tvornih metara, a za pro-sječan bazen potrebno je skupiti 30.000 eura. Do sada je prodano 27 slika, a kupcima donatorima ime će biti uklesano u kamen bazena Mundi i cijeli svoj

UZ SVA ČUDA TEHNOLOGIJE U STONU I NINU SOL SE JOŠ UVIJEK PROIZVODI TRADICIONALNIM NAČINOM

Budućnost je u brendiranju i otvaranju novih tržišta

Stonska solana svoj izgled i način

proizvodnje nije mijenjala

još od vremena Dubrovačke

Republike

Od 1993. godine u Stonskoj solani berba soli se obavlja kroz volonterski kamp, a direkto-ra Svetana Pejića za to je motivirao nedostatak sezonskih radnika. “Uz sedam stalno za-poslenih, potrebno nam je minimum 25 sezonaca. Prije bi nam se za posao javljalo njih 30-40, a razvojem turizma i otvaranjem drugih radnih mjesta ta je brojka pala na dese-tak lokalaca, iako se dolaskom recesije ta brojka malo povećala. Tada smo odlučili preko Volonterskog centra Zagreb organizirati volonterski kamp koji je međunarodnog karak-tera. Imamo mnogo upita iz cijelog svijeta, ali najčešće pozivamo mlade iz Hrvatske jer, ovisno o vremenu, nekada u jako kratkom roku moraju doputovati u Ston na početak ber-be”, objašnjava Pejić. U zamjenu za smještaj i hranu volonteri se obvezuju svakog dana raditi od šest do 10 ili 11 sati, ovisno o brzini. Potom mogu ići na kupanje, igrati odbojku na soli ili na organizirane izlete, dok su im navečer dostupni zabavni sadržaji.

Uspješna berba uz pomoć volontera

berbe zadnjih 10 godina u Stonu

1500 t godišnji prosjek (trenutačno u funkciji u Stonskoj solani

9 od 18 bazena (

Stonska sol je jedinstvena po tome što nema gorčinu i jedina ne treba sredstvo protiv zgrušavanja te se odmah nakon bra nja i skladištenja može pakirati. Kvaliteta ninske soli je neupitna i to zbog slanog staništa bogatog algom petuom koja sa svojim svojstvima dodatno osnažuje okus i kvalite tu soli

Stonska solana

11Broj 3718, 12. ožujka 2012.www.privredni.hr

UZ SVA ČUDA TEHNOLOGIJE U STONU I NINU SOL SE JOŠ UVIJEK PROIZVODI TRADICIONALNIM NAČINOM

Budućnost je u brendiranju i otvaranju novih tržišta

životni vijek u znak zahva-le dobivat će cvijet soli.

Osim novih proizvoda Stonska solana svoju po-nudu želi proširiti i na tu-rističke sadržaje. Solana, koja svoj izgled i način proizvodnje nije mijenja-la još od vremena Dubro-vačke Republike, muzej je na otvorenome kroz koji su posjetitelji uz prat-nju vodiča išli vlakićem te tako doznali sve o proce-

su proizvodnje i skladište-nja. Uz suvenirska paki-ranja cvijeta soli ponudili bi im se i lokalni domaći proizvodi kao što su kapa-ri, inćuni, med i vino.

Muzej kakav i priliči soliI solana Nin svoju prili-ku vidi u turističkim sa-držajima, a tradicionalnim načinom proizvodnje već je sama po sebi atraktiv-

na turistima, čemu je pri-donijelo i otvaranje Mu-zeja soli u sklopu kojeg su izloženi eksponati koji se koriste u tradicionalnoj proizvodnji soli, edukativ-ni segmenti koji prikazuju povijest soli i načine nje-

ne primjene, s posebnim osvrtom na cvijet soli koji se zbog svoje jedinstveno-sti često naziva i kavijar soli. Vizualnim prikazima posjetiteljima je približe-no ozračje berbe soli koja se još od rimskog doba odvija skoro na isti na-čin. Svaki posjetitelj može osjetiti i isprobati sve vr-ste soli koje se proizvode te ih u sklopu suvenirni-ce i kupiti. “Muzejem soli

smo ostvarili i naš osnovni cilj - željeli smo istaknuti kako sol nije samo jedan od osnovnih začina u ku-linarstvu, nego i prikaza-ti bogatu povijesnu tema-tiku koja se veže uz sol, a i tradicionalnu proizvod-nju. Zbog soli su se vodili ratovi, mijenjale ekonomi-je pojedinih zemalja; sol je u davna vremena vrije-dila kao i unca zlata. Bu-dućnost hrvatskih solana leži u mogućnosti brendi-ranja hrvatske soli”, ističe Damir Oštrić, direktor Ninske solane. Muzej je prošle godine imao 4000 posjetitelja, što je jako do-bra brojka s obzirom na to da je otvoren u kolovo-zu. Za dizajn prostora an-gažiran je poznati hrvat-ski dizajner Filip Gordon Frank, koji je kroz mini-malne zahvate u prostoru približio vrijednost soli i tradiciju u proizvodnji.

Izvoz u daleki JapanSolana Nin ima 21 bazen za kristalizaciju, prostire se na površini od 55 hek-tara, kapacitet proizvodnje

soli je 5000 tona godišnje, dok je prošlogodišnja ber-ba bila 4000 tona. Sola-na je primarno usmjerena na proizvodnju konzumne soli koja se većinom pla-sira na hrvatsko tržište, a dio se izvozi u zemlje Za-padne Europe te čak i u daleki Japan. Oko 30 po-sto proizvodnje otpada na industrijsku sol. “Cije-na tone soli varira ovisno o tržištu kojem je namije-njena, a generalno gleda-no na hrvatskom tržištu su ipak uvozne soli jeftinije od domaćih, na što utječe visoka cijena radne snage, lokalne vremenske prili-ke te ograničeni kapaci-teti proizvodnje. Bitno je napomenuti da je kvalite-ta ninske soli neupitna i to zbog slanog staništa boga-tog algom petuom koja sa svojim svojstvima dodat-no osnažuje okus i kvalite-tu soli”, naglašava Oštrić. U Ninskoj se solani una-zad tri godine dosta inve-stiralo u pogon, razvoj no-vih proizvoda, otvaranje novih tržišta, razvoj za-poslenika, brending nin-

skih soli kao i u otvorenje Muzeja soli, a s investici-jama se neće prestati ni u predstojećem razdoblju. “Naglasak ćemo staviti na razvoj zaposlenika jer je ljudski rad nezamjenjiv alat u ninskoj tradicional-noj proizvodnji vrhunskih prirodnih soli, a nastavit ćemo razvijati proizvod-ne pogone pomno pazeći da zadržimo tradicional-nost u proizvodnji. Tako-đer, planiramo razvija-ti maloprodajne lance na hrvatskom tržištu, otvo-riti nova tržišta, razvija-ti nove inovativne proi-zvode sa soli, te brending s posebnim naglaskom na cvijet soli. Uspješno plasi-ranje i brendiranje svakog proizvoda ovisi o istica-nju njegove originalnosti, autentičnosti te donoše-nju stvarne vrijednosti za kupca. A mogućnosti za brendiranje ninskih soli su iznimno velike te smo mi na ovom području napra-vili dobru bazu, ali inten-zivniji posao tek slijedi”, naglašava direktor Ninske solane.

Zbog soli su se vodili ratovi, mijenjale ekonomije pojedinih zemalja; sol je u davna vremena vrijedila kao i unca zlata

Cvijet soli (Fleur de Sel) koristi se za delikatna soljenja i to je premium sol za prehranu. Prema narodnoj predaji, ninski se cvijet soli, osim u prehrani, koristi za regulaciju proba-ve, ublažavanje tegoba kod žena u klimakteriju i za vrijeme menstrualnog ciklusa, za osvježenje organizma i opušta-nje, a posebno se preporučuje osobama koje pate od po-manjkanja kalcija i magnezija. U davna vremena cvijet soli koristio se za pročišćavanje prostorija od negativnih vibra-cija. “Posebno mi je drago da su kvalitetu ninskog cvijeta soli prepoznali hrvatski i strani potrošači. Danas, ninski cvijet soli cijene ne samo kulinarski stručnjaci i gurmani,

nego i naši tzv. zeleni potrošači koji prepoznaju vrijedno-sti ove iskonske prirodne, nerafinirane soli. Pri njezinom je prikupljanju nezamjenjiv ručni rad - sol se prikuplja isklju-čivo ručno i posebnim mikronskim sitima, a kristalizira na samoj površini morske vode. Ninski cvijet soli prepoznat je kao značajan nutrijent obogaćen prirodnim mineralima koji intenzivira okus svakog jela i postaje neizostavan prirodni, kulinarski začin. Riječ je o najkvalitetnijoj i najzdravijoj vrsti soli koja je, uz povećanu koncentraciju prirodnog joda, bo-gata kalcijem, magnezijem, kalijem te ostalim mineralima”, pojašnjava direktor Ninske solane Damir Oštrić.

Cvijet soli – najkvalitetnija vrsta soli

prostire se Solana Nin

na 55 ha(ubrano u Ninu prošle godine

4000 t soli (

Stonska sol je jedinstvena po tome što nema gorčinu i jedina ne treba sredstvo protiv zgrušavanja te se odmah nakon bra nja i skladištenja može pakirati. Kvaliteta ninske soli je neupitna i to zbog slanog staništa bogatog algom petuom koja sa svojim svojstvima dodatno osnažuje okus i kvalite tu soli

12 Broj 3718, 12. ožujka 2012.AKTUALNO Privredni vjesnik

*humano poslovanje

Donacija PBZ Carda Klinici za dječje bolesti

Predstavnici PBZ Car-da uručili su prošli tjedan donaciju Klinici za dječje bolesti Zagreb Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice u iznosu od 256.701 kune. Donirana sredstva namijenjena su Zavodu za dječju neurolo-giju za kupnju EEG susta-va sa stanicom za pregled, analizu i ispis, koji će Kli-nici omogućiti kvalitetni-je praćenje i liječenje dje-ce s neurorizicima.

Henkel Croatica lani donirao oko 200.000 kunaKroz različite projekte i akcije humanitarnog ka-raktera, Henkel Croa-tia lani je donirao gotovo 200.000 kuna. Kako je na-vedeno u priopćenju iz te tvrtke, Henkel njeguje tra-diciju organiziranja i poti-canja socijalnih projekata koji su postali sastavni dio korporativne kulture tvrt-ke. U Henkelu vjeruju da je angažman u aktualnim društvenim problemima nužan za rast i razvoj tvrt-ke, a ključan izazov pro-nalaze u pružanju pomoći socijalno ugroženim sku-pinama, s naglaskom na pomoć djeci. Lani su tako u sedam projekata pomo-gli u opremanju vrtića glazbenim instrumentima, udruzi Krijesnica koja po-maže djeci oboljeloj od raka i njihovim roditelji-ma, u pošumljavanju oto-ka Brača...

Lions klub darovao 50.000 kunaPredstavnici Lions Klu-ba Zagreb uručili su prošli tjedan darovnicu u vrijed-nosti 50.000 kuna Onko-loškom odjelu Klinike za dječje bolesti Zagreb u Klaićevoj. Novac je priku-pljen akcijom Žlica dobro-te, tradicionalnom huma-nitarnom akcijom Lions Kluba Zagreb, koju su članovi kluba ostvarili uz aktivno učešće osoblja i uprave restorana Okru-gljak te podršku Konzuma.

registrirano u Hrvatskoj

543.000 ovaca(baci se svake godine

1200 t vune(

Goran Gazdek

Z ahvaljujući po-duzetničkoj ide-ji Karoline Depo-

pe Naso i naporima tvrtke Kristan nautika iz Penezi-ća na otoku Krku, ove go-dine bi napokon mogao biti riješen problem zbri-njavanja vune koji hrvat-ske ovčare muči već dva desetljeća.

Prošlo ljeto je na Cre-su, Pagu, Krku, Rabu i Lošinju započeo organi-zirani otkup vune, a ove sezone ona bi se treba-la otkupljivati u svim hr-vatskim županijama, osim Zagrebačke i Međimur-ske jer tamo nema ovaca. Bilo je i do sada sporadič-nog otkupa, ali su ti poslo-vi zbog male otkupne ci-jene, promjena uvjeta na tržištu, nagomilanih zali-ha, rasta cijena prijevoza te pada cijena vune brzo propadali. U Kristan na-utici su pomno proučili sve nedostatke i propuste u dosadašnjim pokušaji-ma otkupa, razgovarali sa stručnjacima, ovčarima, uzgajivačkim udrugama i predstavnicima regional-

ne i lokalne uprave, pro-našli poslovnog partnera u Italiji i izradili poslov-ni plan. Do sada se vuna otkupljivala za kunu po kilogramu, ovčari su je morali sami pravilno skla-dištiti i dovoziti do otku-pnih stanica što im je bilo neisplativo. “Mi nudimo kunu i pol za kilogram,

a naši će vozači dolaziti na pašnjake gdje se ovce strižu. Otkup će s dodat-nom kunom poticati Istar-ska, Požeško-slavonska, Karlovačka i Dubrovač-ko-neretvanska županija, gradovi Rab, Krk, Mali Lošinj, Bjelovar i Čazma te općine Promina u Ši-bensko-kninskoj i Koš-ka, Semeljci i Marijanci u Osječko-baranjskoj župa-niji”, kaže Karolina De-pope Naso dodavši kako očekuju pozitivnu potvr-

du još nekoliko županija i jedinica lokalne uprave.

Odbačeni resursU Hrvatskoj je registrira-no 543.000 ovaca, a go-dišnje se baci 1200 tona vune. Ovčarima je vuna nekada bila glavni izvor prihoda i prodavala se sku-plje od sira. No pojavom sintetičkih materijala tek-stilna industrija je presta-la otkupljivati vunu koja je od unosne sirovine posta-la otpad. Procjenjuje se da

je u posljednja dva deset-ljeća ostalo neiskorišteno više od 100.000 tona tog prirodnog resursa koji se mogao upotrijebiti za izra-du ukrasnih i uporabnih predmeta te izolacijskog materijala. Umjesto toga pretvorena je u smeće i po-stala veliki ekološki pro-blem jer je sporo razgra-diva. Odbačena godinama leži na istom mjestu gušeći rast bilja pod sobom. Tru-ljenjem širi smrad i postaje pogodno stanište za razvoj bakterija. Ni njeno odla-ganje na komunalne de-ponije nije sretno rješenje jer pogoduje razmnožava-nju glodavaca, a ne može se uništiti ni na koji način, čak ni spaljivanjem.

Cilj: vlastita prerada vuneOvčarstvo je u Hrvatskoj uglavnom ekstenzivno, posebno na otocima gdje ovce cijele godine žive u prirodi pa je vuna oštra i nema kvalitativne karak-

teristike za izradu finijih premeta zbog čega se kori-sti za izradu tepiha, madra-ca i izolacijskih materija-la u građevinarstvu. “Išao nam je na ruku manjak vune na europskom trži-štu uzrokovan velikom po-tražnjom kineskih tvrtki. Jedan od najvećih talijan-skih prerađivača vune po-nudio nam je zadovoljava-juću otkupnu cijenu koja bi trebala pokriti naše troško-ve, a bude li sreće, donijeti i skromni profit”, kaže Ka-rolina Depope Naso nagla-šavajući kako je riječ o du-goročnom poslu pa u startu i ne očekuju veliku zaradu.

Krajnji cilj projekta je vlastita prerada vune što u ovom trenutku nije mogu-će zbog velikog ulaganja i manjka kapitala. Među-tim, zbog gospodarskog i ekološkog aspekta postoje naznake da bi projekt, za-živi li na pravi način, mo-gao dobiti državnu pot-poru i poticaj iz fondova Europske unije.

NakoN 20 GodiNa

Hrvatski ovčari konačno će zarađivati i na vuniTvrtka kristan nautika najavila je otkup ovčje vune na području cijele Hrvatske; za kilogram vune ovčari će dobivati kunu i pol, a s dodatnom kunom otkup će poticati četiri županije i devet općina

ovčarima je vuna nekada bila glavni

izvor prihoda i prodavala se

skuplje od sira

Većina uzgajivača pozdravila je najavu or-ganiziranog otkupa vune iako na njoj neće puno zaraditi. Mnogi od njih ističu da bi je dali i besplatno, ali do sada nisu bili zain-teresirani za suradnju jer su otkupljivači tražili dovoz vune do mjesta preuzimanja. “Nekada se i vuna mogla dobro prodati, a danas je rijetko tko otkupljuje. Ako se i poja-vi kupac, posao je neisplativ jer šišači za taj posao traže 15 kuna po ovci i troškove pri-jevoza, te hranu i piće. Raduju nas ove naja-ve iz dva razloga – ne moramo misliti gdje zbrinuti vunu, a valjda ćemo nešto i zara-

diti jer ćemo i sami šišati”, kaže nam Kr-sto Vukman iz Gornjih Kusonja u Virovitič-ko-podravskoj županiji, čija obitelj brine o 250 ovaca.

Ovčari zadovoljni

infoenterprise europe

Stalnom edukacijom jačati zapošljivostGotovo dvije godine provodio se pro-jekt Regionalna mreža lokalnih obra-zovnih ustanova koji je financirala Europska unija. Projektom se željelo stvoriti uvjete za povećanje konku-rentnosti odraslih na tržištu rada kroz besplatno osposobljavanje i usavrša-vanje u novim programima.

Hrvatska treba dva milijuna zaposlenih da bi imala održiv mirovinski sustav, no to nije cilj za jednu već za 10 i više godina, a sada je trenutak da se pokrenu promjene koje će dovesti do toga da se ljudi obra-zuju za zapošljiva zanimanja, rekao je mi-nistar rada i mirovinskog sustava Miran-do Mrsić na završnoj konferenciji projekta. ”Samo dva do tri posto građana uključeno je u neku obrazovnu aktivnost, a upravo je cjeloživotno obrazovanje jedna od mje-ra koja bi trebala uskladiti ponudu i potra-žnju za radnom snagom na tržištu rada. Hrvatska trenutačno ima 340.000 neza-poslenih i puno zanimanja koja su neza-pošljiva, pa smo svjesni da je nužno ojača-ti rad sektorskih vijeća koja bi se ubuduće trebala baviti i razvojem ljudskih potenci-jala, odnosno analizom tržišta rada i upi-snim kvotama za zanimanja koja se traže”, ističe ministar Mrsić. Ministarstvo znano-

sti, obrazova-nja i sporta počelo je raditi na novoj strategi- ji obrazo-vanja odraslih jer će se u budućnosti na tr-žištu rada tražiti visokoobrazovane osobe, dok će oni nižeg obrazovanja u tim okol-nostima biti teško ili nikako zapošljivi, kaže zamjenica ministra znanosti, obrazovanja i sporta Marija Lugarić. “Hrvatska ima do-bar zakonodavni i institucionalni okvir sa 467 ustanova u kojima se mogu obra-zovati odrasle osobe, a kao članica EU-a moći će računati i na zavidna materijalna sredstava za prekvalifikacije radnika”, naja-vila je Marija Lugarić.

Pet milijuna eura vrijedan program IPA-e Regionalna mreža lokalnih obrazovnih ustanova donio je 20 ugovora sa 58 usta-nova o dodjeli bespovratnih sredstava za obrazovanje odraslih. Razvojem novih i modernizacijom postojećih programa omogućeno je besplatno osposoblja-vanje 2850 polaznika čime se poveća-la njihova konkurentnost i zapošljivost na tržištu rada. Nakon provedbe projek-ta očekuje se da će rezultati programa biti iskorišteni i da će se Hrvatska uspje-ti prilagoditi promjenama na tržištu rada, smanjiti nezaposlenost i povećati socijal-no uključivanje nezaposlenih. (K.S.)

Projekt Balkon

REgIoNALNA MREžA LoKALNIH obRAzovNIH UStANovA

Projektom razvoja obrazovnih ustanova na lokalnoj razini želi se povećati konkurentnost odraslih na tržištu. U Hrvatskoj sada djeluje 467 ustanova u kojima se mogu obrazovati odrasli

U sklopu FP7 ICT Cooperation programa Hrvatski institut za tehnologiju (HIT) aktivni je par-tner u projektu Balkon. Riječ je o CSA projektu koji je namijenjen povezivanju zemalja zapadnog Balkana (WBC) i EU-a u područ-ju monitoringa i kontrole su-stava s fokusom na tri područ-ja: ICT, energetiku i transport. Projekt je započeo u rujnu proš-le godine i traje dvije godine, a vrijednost mu je 467.000 eura. Projektni koordinator je grčka agencija Q-Plan N.G., a partneri su HIT, ETF Beograd, ETF Saraje-vo, francuski EECi i INNO, te mi-nistarstvo znanosti Crne Gore. HIT je voditelj radnog paketa vezanog za projektni profil, ko-munikaciju i diseminaciju in-formacija. Namjera projekta je prikupiti profile istraživačkih ti-mova iz akademske i industrij-ske zajednice, te osnovati radnu skupinu sastavljenu od ekspera-ta iz WBC-a i EU-a koji će ukazati na potencijal i prepreke na koje nailaze istraživači u WBC-u u po-dručju monitoringa i kontrole sustava. Projektne aktivnosti i detalji projekta mogu se naći na www.balcon-project.eu.

Broj 58, 12. ožujka 2012.

Pogled neba

Drvni klaster sjeverozapadne Hrvat-ske partner je na projektu Ecomovel – ekodizajn u industriji namještaja, koji se financira iz pretpristupnog fonda Europske unije IPA. Nositelj projek-ta je portugalski Savez udruge poslo-davaca regije Lisabon, dok su uz naš drvni klaster ostali partneri iz Francu-ske, Italije, Grčke i Španjolske. Uku-pan iznos koji EU izdvaja za njegovo provođenje je 980.000 eura.

U sklopu Ecomovela Drvni klaster će u idućih godinu i pol organizirati niz kon-ferencija i stručnih skupova kako bi proi-zvođačima namještaja prenio know-how za implementaciju ekodizajna u proi-zvodnju te osvijestio hrvatske kupce o prednostima ekološki dizajniranog na-mještaja.

U pripremi je i pilot-projekt na kojemu će surađivati dizajneri i industrija kako bi se i u praksi pokazalo zašto je ekološ-ki pristup u proizvodnji namještaja bolji od standardnoga. Ekodizajnom se sma-njuju troškovi proizvodnje, a dobiva kon-kurentan namještaj s dodanom vrijedno-šću koji neće biti skuplji od standardno proizvedenog namještaja. Proces proi-zvodnje započinje dizajnom, pri čemu

je važan odabir odgovarajućeg materi-jala, jednostavna nadogradivost i sklo-pivost, ekonomično pakiranje, dugi vijek trajanja i mo-gućnosti reci-kliranja. Nada-lje, ekodizajn p o d r a z u m i -jeva upora-bu obnovljivih izvora ener-gije, korište-nje transpor-tnih sredstava koja minimal-no utječu na okoliš, a važan element je i društvena odgovornost, što znači da se svaki proizvođač takvog na-mještaja obvezuje poštovati prava svo-jih zaposlenika i čuvati njihovo zdravlje. Finalni proizvod je multifunkcionalan i estetski atraktivan, a što je najvažnije, ne sadrži štetne tvari poput formaldehi-da koji često nalazimo kod jeftinog uvo-znog namještaja.

Sam koncept ekodizajna još uvijek je relativna novost na tržištu, no primje-rice u Italiji i Francuskoj postupno po-staje glavni alat za povećanje kon-

kurentnosti u industriji namještaja i opremanju interijera. Dosadašnja prak-sa u Hrvatskoj svodi se na korištenje

ekomaterija-la uglavnom u zadnjim fa-zama izrade, i to su obič-no lakovi na vodenoj bazi i ekološ-ka ulja. Cilj je kroz pro-jekt Ecomo-vel potaknu-ti dizajnere i proizvođače

na kreativnu uporabu stakla, plastike, kartona, te na istraživanje dosad neko-rištenih materijala.

Što se tiče plasmana na tržištu, u Drv-nom klasteru ističu kako bi javna uprava kao najveći potrošač (čak 16 posto BDP-a godišnje) trebala - prema primjerima dobre prakse iz susjednih zemalja, ali i smjernicama Europske komisije - uve-sti “zeleni” princip u svoju nabavu. Na taj način može izravno pridonijeti stvaranju tržišta inovativnih, ekoloških proizvoda i potaknuti domaću industriju.

EComovEl

Namještaj dizajniran ekološki Drvni klaster sjeverozapadne Hrvatske provodi projekt Ecomovel – ekodizajn u industriji namještaja. Projekt financira EU, a cilj je implementirati ekodizajn u domaću industriju namještaja i tržištu ponuditi konkurentan proizvod

GDi Gisdata, jedna od vodećih teh-noloških tvrtki u regiji te najveća tvrtka za geoinformatiku u Srednjoj i Jugoistočnoj Europi, odabrana je za provedbu EU Inspiration projekta kao članica konzorcija više renomira-nih tvrtki iz područja geoinformatike iz Zapadne Europe.

ovim projektom želi se unaprijediti in-frastruktura prostornih podataka i koor-dinacija njenog daljnjeg razvoja te stvo-riti pozitivno okruženje na nacionalnoj i na regionalnoj osnovi. Projekt će pokri-

ti Hrvatsku, Albaniju, Bosnu i Hercegovi-nu, makedoniju, Crnu Goru, Srbiju i Ko-sovo. EU Inspiration je projekt potaknut Inspire direktivom Europske komisije kojom se gradi infrastruktura prostornih podataka na razini Europske unije. Pro-vedbom direktive trebala bi se omogu-ćiti razmjena prostornih podataka izme-đu javnih institucija na svim razinama (državna, regionalna, lokalna) te dostu-pnost tih informacija široj javnosti kako bi se olakšalo donošenje kvalitetnih od-luka o korištenju i zaštiti prostora i okoli-ša Europske unije.

GDi Gisdata sudjeluje u izgradnji hr-vatske Nacionalne infrastrukture prostornih podataka (NIPP) kroz iz-gradnju sustava poput Geoportala Državne geodetske uprave, PAmS-a za upravljanje zaštićenim područjima prirode, Informacijskog sustava pro-stornog uređenja ministarstva gradi-teljstva i prostornog uređenja i mno-gih drugih geoinformacijskih sustava u javnom i privatnom sektoru. Geo-portal je jedna od ključnih sastavni-ca NIPP-a koja omogućava distribu-ciju osnovnih prostornih podataka i

usluga na standar-dni način. Hrvatska je

uspo - stavila institucionalni okvir za NIPP, donijela neka od mjerila i nor-mi za razmjenu podataka između su-bjekata NIPP-a kao što su provedbeno pravilo za metapodatke i nacional-ni profil metapodataka, a u tijeku je i priprema provedbenog pravila za mrežne usluge te sporazuma o zajed-ničkom korištenju podataka subjeka-ta NIPP-a, kao i novog zakona o IPP-u koji uvodi direktivu Inspire u hrvatsko zakonodavstvo.

EU Inspiration projekt

Pogled s nebaGDi Gisdata je odabrana za implementaciju EU Inspiration projekta kojim će se unaprijediti infrastruktura prostornih podataka u Jugoistočnoj Europi

enterprise europe

Sanja Plješa

Oko 72 posto europskih građana prošle je godine putovalo na odmor, a više od 80 posto anketiranih reklo je kako će to učiniti i ove godine, re-zultati su ankete Eurobarometra pro-vedene u siječnju ove godine na oko 30.000 građana starijih od 15 godi-na iz 27 zemalja Europske unije. Osim njih, u anketi su sudjelovali i stanovnici Norveške, Islanda, Hrvatske, Turske, Ma-kedonije, Srbije i Izraela. Iz rezultata an-kete vidljivo je kako je lani većina Eu-ropljana ostala na odmoru na Starom kontinentu i nisu putovali u daleke desti-nacije. Mnogi od ispitanih turista rekli su kako će to učiniti i ove godine.

Potpredsjednik Europske komisije i po-vjerenik za industriju i poduzetništvo Antonio Tajani rekao je kako je “Europa kolijevka kulturnog i prirodnog bogat-stva te dugogodišnje tradicije i gosto-ljubivosti”. Europski turizam lani je dobro poslovao, a u nekim je zemljama zabi-lježeno čak i povećanje turističkih dola-zaka. Prema podacima Eurobarometra, očekuje se da će turistički sektor i u ovoj

godini ostvariti dobre rezultate. To potvr-đuje da su putovanja i turizam snažan ekonomski faktor za oporavak europ-skog gospodarstva. Eurobarometar nudi i zanimljive podatke o željama i prohtje-vima europskih putnika. Većina europ-skih građana su tzv. uvjereni putnici - vole sami pripremiti svoje putovanje i 53 posto ih bukira smještaj preko interne-ta. Upravo na raznim društvenim mreža-ma saznaju mnoge informacije o odredi-štu na koje žele putovati te što im se sve tamo nudi. Kao dobro informirani putni-ci, 49 posto onih koji su otišli na odmor sami su sebi organizirali smještaj, prehra-nu, te razne izlete i aktivnosti. Ipak, mno-gi se turisti još uvijek oslanjaju na mišlje-nje svoje obitelji i prijatelja o tome gdje trebaju otići na odmor, pa je tako usme-na preporuka važna za 52 posto anketi-ranih europskih putnika.

Europski turisti žele aktivan odmorNa putovanja turisti iz EU-a odlaze uglav-nom automobilom ili motorom, ali je lani zabilježeno i povećanje putovanja zrakoplovom. Na takva se putovanja do svog odredišta odmora odlučilo 46 po-sto turista, za razliku od 2010. kada se za

to prijevozno sredstvo odlučilo 39 po-sto ukupnog broja turista. Europski tu-risti ponajviše vole boraviti u hotelima i sličnim smještajnim objektima bez obzi-

ra na duljinu boravka. Gotovo polovina, njih 48 posto, na odmoru traži i rekrea-ciju, a nakon toga glavni je motiv sunce i more. Isto tako, svi oni žele boraviti na mjestima koja odlikuju prirodne ljepote i dobra kvaliteta usluge. Više od 50 posto turista vratit će se na isto mjesto upravo zbog prirodnih ljepota nekog turističkog odredišta. Sukladno tome, više od 90 po-sto europskih turista zadovoljno je oda-birom odredišta za odmor i kvalitetom smještaja. No, vjerojatno zbog gospo-darske krize, europski putnici žele ostati na odmoru u vlastitoj zemlji. Tako je lani, prema podacima Eurobarometra, zabi-lježeno kako je 80 posto turista ostalo na odmoru u Grčkoj, 74 posto u Italiji te 73

posto u Hrvatskoj. Španjolska je prošle godine bila najposjećenija turistička ze-mlja, a slijede Italija, Francuska, Njemač-ka, Austrija i Grčka.

Hoteli i dalje najatraktivnijiUnatoč krizi, i ove će godine europski tu-risti ići na odmor iako je njih 33 posto upravo zbog recesije moralo mijenjati svoj prvotni plan. Od ukupnog broja ispi-tanika, njih 41 posto ove godine planira dulji odmor, i to između četiri i 13 noće-nja. Zemlje koje su i ove godine turistič-ki atraktivne su Španjolska, Italija, Fran-cuska, Grčka, Austrija, Velika Britanija i Njemačka. Prema anketi Eurobarometra, lani su noćenja nerezidenata u hotelima i ostalim smještajnim objektima pora-sla za više od sedam posto u odnosu na godinu ranije, dok su noćenja domicil-nog stanovništva povećana za 1,2 posto u odnosu na 2010. godinu. Najveći broj noćenja nerezidenata u hotelima zabilje-žen je u Španjolskoj, i to 14,7 posto, a po-tom u Italiji 3,9 posto. S druge pak stra-ne, najveći broj noćenja domaćih gostiju u hotelima je lani zabilježen u Litvi - 20,6 posto, Bugarskoj 15 posto i Rumunjskoj 13,4 posto.

IsTrAžIvAnjE EurobAromETrA o sTAvovImA TurIsTA

većina Europljana su tzv. uvjereni putnici - vole sami pripremiti svoje putovanje i 53 posto ih bukira smještaj preko interneta

Gotovo polovina turista na odmoru traži i rekreaciju, a nakon toga glavni je motiv sunce i more

Turizam postaje pokretač gospodarstva

3www.een.hr 12. ožujka 2012.

2

enterprise europe

Početkom travnja u Opatiji predstav-nici lokalnih i gradskih vlasti i poslov-ni ljudi iz regije i Sjedinjenih Američ-kih Država susrest će se na drugom Brown Forumu. Razgovarat će se o tome kako lokalne zajednice mogu pomoći razvoju gospodarstva i trgo-vine na lokalnoj razini te kako iskori-stiti potencijale lokalne zajednice u privlačenju investitora.

Ove se godine i Hrvatska gospodarska komora priključila organizaciji Brown Fo-ruma, koji s ekonomskim temama za cilj ima i podizanje prepoznatljivosti Hrvat-ske te njezinih mogućnosti i u širim raz-mjerima, kaže potpredsjednica HGK-a Vesna Trnokop Tanta. “Brown Forum se ove godine održava u Opatiji kako bi se javnosti poslala poruka da osim Dubrov-nika Hrvatska ima turistički potencijal i u drugim mjestima, a konkurentna je i na području luka, prometne povezanosti kao i u drugim gospodarskim sektorima”, naglašava Vesna Trnokop Tanta.

Gospodarska koordinatorica za regi-ju veleposlanstva SAD-a Micaela Alicia Schweitzer-Bluhm ističe kako će ove go-dine na Brown Forumu sudjelovati pred-stavnici lokalnih uprava i samouprava te poslovni ljudi iz regije ali i SAD-a koji će prenijeti iskustva o tome na koji način predstavnici lokalne uprave i samoupra-ve mogu promovirati održivi gospodarski rast, pružiti podršku lokalnim poduzetni-cima, inozemnim i domaćim investitori-

ma te staviti u pogon dostupne resurse kako bi ih privukli u većem broju u vlasti-te općine, gradove i županije.

”Dolazak na Brown Forum potvrdio je i američki senator Mark Begich, bivši gra-donačelnik Anchoragea, glavnog grada američke savezne države Aljaske. On će prenijeti svoja iskustva u privlačenju in-vesticija te stvaranju održivog ekonom-skog eko sustava lokalne sredine”, ističe Micaela Alicia Schweitzer-Bluhm.

Glavni direktor HUP-a Davor Majetić izrazio je zadovoljstvo zbog regional-nog susreta gospodarstvenika te na-čelnika općina iz regije. “Hrvatska nije u potpunosti iskoristila svoje moguć-nosti, a na konkurentnost utječe i opći-na te njena lokacija pa je stoga od važ-nosti i pitanje kako ohrabriti investitora da dođe ulagati u lokalne zajednice“, re-kao je Majetić. Na skupu će hrvatska vla-da dodijeliti jednoj ili dvjema tvrtkama nagradu za razvijanje gospodarskih od-nosa SAD-a i Hrvatske u godini dana. Ovogodišnji Brown Forum organiziraju veleposlanstva SAD-a u Hrvatskoj u su-radnji s Uredom predsjednika Republi-ke, hrvatskom vladom, HGK-om i HUP-om. Nastavak je to prošlogodišnjeg Foruma održanog u Dubrovniku ko-jim je obilježeno i 15 godina od pogibi-je američkog izaslanstva, predvođenog ministrom trgovine Ronom Brownom, prilikom slijetanja zrakoplova u Dubrov-nik 1996. godine.

BROwN FORUM

Potencijali lokalne samoupraveDrugi Brown Forum održat će se 2. i 3. travnja u Opatiji, a tema mu je Gospodarske mogućnosti na razini općina. Na njemu će sudjelovati predstavnici više od 180 tvrtki i jedinica lokalne samouprave iz zemalja regije

4 5www.een.hr 12. ožujka 2012.

Lada Stipić – Niseteo

Nakon krpanja banaka na red je ko-načno stigla prava ekonomija. Sum-mit EU-a prošao je bez gužve i nate-zanja – bio je, dakle, veoma dosadan - jer je svima jasno da je jedini način izlaska iz krize otvaranje novih radnih mjesta i pokretanje ekonomije.

U pismu grčkom premijeru Lucasu Pa-pademosu predsjednik Europske komi-sije Jose Manuel Barroso ističe priorite-te na kojima će raditi zajednički tim EU-a i grčke vlade; među njima je paket od 650 milijuna eura za potporu malom i sred-njem poduzetništvu plus mijene koje bi na isti način trebale odlediti sredstva u samoj zemlji. Iduće tri godine bi olakšan pristup financijama pokrenuo gospodar-stvo u pravcu rasta, a godine dramatič-nih padova i mjera štednje odrazile su se na džepovima radnika, ne i na troškovi-ma od milijarde eura upucanih za naoru-žavanje. Novca je dovoljno, govori Barro-so, no ostalo je previše otvorenih pitanja i administrativnih prepreka prije nego što raspoloživa sredstva stignu do realne eko-nomije. Ni tri desetljeća članstva nisu bila dovoljna Grčkoj za uvježbavanje discipli-ne brzog, efikasnog i sa zakonima uskla-đenog planiranja i trošenja fondovskog novca. Ovaj posao sređivanja sustava “ide od vrha naniže”, ustvrdio je predsjednik Komisije najavljujući detaljno pretresanje sustava. Grčka nije jedina koja će tražiti promjene - i one su tolike da su sve snaž-niji pozivi da EK imenuje posebnog povje-renika – i, naravno, pripadajući mu resor Opće uprave – za problematične zemlje. Grčka će također pokrenuti velike javne radove te ulaganja u energiju, a najviše se očekuje od Heliosa, sunčevih kolektora. Prema Svjetskom ekonomskom forumu baš će energija predstavljati izvor nove

vrijednosti i radnih mjesta, jer bi unos u sveopće poboljšanje bio respektabilnih osam posto.

Europa još uvijek stojiEuropa se još nije ozbiljno pokrenula: ana-liza Deutsche Banka vidi rast američkog gospodarstva nošen kreditima, čega na europskoj strani još uvijek nema. Krediti tek trebaju krenuti. Razlika je očito i u hr-pama svježe tiskanih dolarskih novčanica koje se dobivaju po bankama širom svi-jeta. Tiskara u Washingtonu radi preko-vremeno i nekažnjeno, no euri su rijetko svježi ispod preše jer je ECB odolio pozivi-ma za masovnom produkcijom bankno-ta. U Barrosovom se pismu – rekapitulaciji predstojećih poslova (objavljenom s oči-tom namjerom smirivanja nervoznih trži-šta, ali i privlačenja zainteresiranih ulaga-ča) - među prioritete stavlja smanjivanje nezaposlenosti mladih. Zadatak je i naći odgovor kako ubrzati apsorpciju europ-skih fondova, bitnu u tvrdim okvirima po-slovanja koje zahtijeva europski sustav “i uvećati im utjecaj na realnu ekonomiju”. (Ili, dosta smo ulagali u stadione, vrijeme je za ulaganje novca u proizvodne tvrtke.) Među opcijama je, zanimljivo, i “veća cen-tralizacija”.

Nema više sigurnog radnog mjestaNizozemska državna agencija za zapošlja-vanje objavila je procjenu koja potvrđuje da je zajamčeno radno mjesto kolateral-na žrtva krize. Lani je u zemlji od 16 miliju-na stanovnika i sa stopom nezaposlenosti od niskih 5,8 posto (iako je to za Nizozem-sku visok postotak i prava je nezaposle-nost zamaskirana popularnim skraćenim radnim vremenom) svega 2000 zaposle-nih dobilo ugovor o stalnom zaposlenju! Godinu ranije 83.000 ljudi potpisalo je ugovor o radu s poslodavcem. Istovreme-no, narastao je broj ugovora na određe-

no vrijeme, sa 227.000 na 368.000. U ze-mlji se uvriježila praksa da se ugovori na kratke rokove, uglavnom na godinu dana, obnavljaju ali ne zamjenjuju stalnim po-slom. Zastupnica Stranke rada Mariette Hamar komentirala je promjene tvrdnjom “radnici su sve češće zamjenjiv, fleksibilan dio proizvodnog procesa”, a sindikati su ih protumačili kao “poziv na otrežnjenje”. Sve skupa, ovo će voditi izmjenama nekih do-maćih zakona, naročito propisa o otkazi-ma. Nizozemska je pravilo – a ne izuzetak. U zemljama EU-a danas je bez posla više

od 24 milijuna ljudi ili 10,1 posto stanov-ništva. U eurozoni je postotak nezaposle-nih stigao do rekordnih 10,7 posto – u što su ugrađeni rasponi od Austrije sa četi-ri i Španjolske sa 23,3 posto nezaposle-nih. U siječnju ove godine u EU-u je bez posla bilo 5,5 milijuna mladih (za statisti-ku su to svi ispod 25 godina), za godinu dana broj im se povećao za 269.000, od-nosno svaki peti je silom prilika neradnik. Razlike su drastične i kreću se od 7,8 posto u Njemačkoj (gdje je ukupna nezaposle-nost 5,8 posto) do polovine u Španjolskoj i svega nešto manje (48 posto) u Grčkoj.

Sve manje posla u proizvodnjiEurostat je nedavno analizirao trendove u zapošljavanju i našao da već skoro dva desetljeća sustavno pada broj zaposlenih u proizvodnoj ekonomiji. Ova je katego-rija radnika najteže pogođena krizom – između 2008. i 2010. godine broj zapo-

slenih je smanjen za 14,4 posto. U 2009. i 2010. godini doslovno je u svakoj drža-vi članici EU-a pao broj zaposlenih u indu-strijskoj proizvodnji. Godina 2009. bila je najteža, na Baltiku, Češkoj, Slovačkoj, Ma-đarskoj, Rumunjskoj i Španjolskoj posao je izgubio svaki deseti radnik. U vremeni-ma uoči krize gospodarski je rast obilježi-la živahna aktivnost građevinarstva i uslu-ga. Za četiri godine, počevši od 2004., broj zaposlenih je povišen 15 posto. S krizom je došao udarac sa smanjenjem broja rad-nika za skoro 17 posto u građevinarstvu i skoro četiri posto u uslugama. Izuzeci su Poljska i Njemačka gdje struka nije osje-tila krizu. Najviše su stradale nove članice, u baltičkoj trojci, Bugarskoj i Rumunjskoj porast zapošljavanja u građevinarstvu uoči krize bio je dvoznamenkast – i toli-ki je postotak izgubljenih radnih mjesta. Građevinarstvo se nije oporavilo, usluge jesu jer je broj radnika u drugom kvartalu prošle godine povećan za 1,1 posto, ali je još uvijek 2,8 posto ispod rekordne razine uoči izbijanja krize.

Oporavak uslugaNeke su se kategorije postupno opora-vile, najvitalnijima su se pokazale admi-nistrativne usluge, informacije i komuni-kacije te znanost i tehničke struke. Kriza nije dotaknula ni zaposlene u energetici. S druge strane, još se gube radna mjesta u građevinarstvu, proizvodnji (pogoto-vo duhanskoj i tekstilnoj industriji s če-tvrtinom radnika manje nego uoči krize) i rudarstvu. Nakon privremenog nokauta oporavile su se poštanske i dostavljačke usluge. Većina kategorija ipak doživljava porast zapošljavanja. Izuzeci na razini cije-le zajednice, gdje rasta još nema, su rudar-stvo, crpljenje nafte i rafinerije, industrija pića, duhana i proizvodnja papira, tisak, građevinarstvo, trgovina automobilima i audiovizualna produkcija.

IZLAZAK IZ KRIZE

Žilava nezaposlenostNa posljednjem summitu EU-a glavne teme bile su nova radna mjesta i pokretanje ekonomije, dok američko gospodarstvo raste na kreditima

Novca je dovoljno, no ostalo je previše otvorenih pitanja i administrativnih prepreka prije nego što raspoloživa sredstva stignu do realne ekonomije

enterprise europe

EU NATJEČAJIOvi i drugi natječaji mogu se pro-naći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http://ted. europa.eu

OdržAvANJE lETJElIcA Letiště Praha, a. s., Prag, Češka, traži na-bavu usluga održavanja letjelica. Natje-čaj je otvoren do 19. ožujka, a prijave na češkom jeziku predaju se na Letiště Pra-ha, a. s., 28244532 K Letišti 1019/6, Con-tact point(s): Letiště Praha, a. s. For the attention of: Daniela Urbanová, 160 08 Praha 6, Czech Republic, daniela.urba-nova@cah.cz. Više podataka o nadme-tanju na istoj adresi.

GrAđEvINskI rAdOvI Società metropolitana acque Torino SpA, Torino, Italija, traži izvođača rado-va na akvaduktu. Natječaj je otvoren do 10. travnja, a prijave na talijanskom jezi-ku predaju se na Società metropolitana acque Torino SpA, corso XI Febbraio n. 14, 10152 Torino, Italy, appalti@smatori-no.postecert.it. Više podataka o nadme-tanju na istoj adresi.

sTUpOvI ElIA Asset s.a, Diegem, Belgija, traži beton-ske stupove za električne vodove. Na-

tječaj je otvoren do 15. ožujka, a prijave na engleskom, francuskom ili flaman-skom jeziku predaju se na Elia Asset s.a. Culliganlaan 1G, Prater Building, For the attention of: Frederik Seghers, 1831 Di-egem, Belgium, frederik.seghers@elia. be. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

UslUGE U GrAđEvINArsTvU M i n i s t è r e d’État de Mo-naco, Monaco, traži nabavu arhitektonskih, s t u k t u r a l n i h , i n ž e n j e r s k i h i nadzornih usluga. Natje-

čaj je otvoren do 15. svibnja, a prija-ve na francuskom jeziku predaju se na Ministère d’État de Monaco, direc-tion de la prospective, de l’urbanisme et de la mobilité, 23 av. Albert II - BP 609, Principauté-de-Monaco Contact point(s): direction de la prospective, de l’urbanisme et de la mobilité, For the attention of: Manzone Jean-Michel 98013 Monaco, Monaco, prospective@ gouv.mc. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

MEdIcINskA OprEMA I MATErIJAlHealth care institution Grodno Regio-nal Clinical Hospital, Grodno, Bjeloru-sija, traži nabavu medicinske opreme za imunološki i dijagnostički odjel bol-nice, kao i nabavu potrošnog materi-jala. Prijave za natječaj predaju se na ruskom, engleskom ili bjeloruskom je-ziku do 29. travnja, na adresu Health care institution Grodno Regional Clini-cal Hospital, Bulvar Leninskogo Kom-somola 52, For the attention of: Vasi-lenka Ihar, 230017 Grodno, Belarus, regclinic@mail.grodno.by. Više poda-taka o nadmetanju na istoj adresi.

INžENJErskI dIzAJNStatens vegvesen Region øst Po-stboks, Lillehammer, Norveška, traži nabavu okvirnog sporazuma o inže-njersko-dizajnerskim uslugama u Oslu i Akershusu. Natječaj je otvoren do 20. travnja, a prijave na norveškom jeziku predaju se na Statens vegvesen Regi-on øst Postboks 1010 Contact point(s): Ressursavdelingen, For the attention of: Birgitte Rodum, 2605 Lillehammer, Norway, birgitte.rodum@vegvesen.no. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

prIrOdNI plIN

Castlereagh Borough Council Civic Centre, Belfast, UK, traži nabavu pri-rodnog plina. Natječaj je otvoren do 26. travnja, a prijave na engleskom je-ziku predaju se na Castlereagh Borou-gh Council Civic Centre, 1 Bradford Co-urt, Upper Galwally, Castlereagh For the attention of: Mark Pearson, BT8 6RB Belfast, United Kingdom, markpear-son@castlereagh.gov.uk. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

spEcIJAlNI brOdOvIArchi Limenon Kyproy Tach, Leyko-sia, Cipar, traži nabavu specijalnih bro-dova. Natječaj je otvoren do 20. trav-nja, a prijave na grčkom ili engleskom jeziku predaju se na Archi Limenon Kyproy Tach. Thyr. 22007, Kypros Con-tact point(s): Genikos Dieythyntis, For the attention of: Giannakis Kokkinos 1516, Leykosia, Cyprus. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

EU NATJEČAJI

Na internetskoj stranici www.een. hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Eu-rope Network (EEN) i koje traže po-slovne partnere u Hrvatskoj. Ispu-njavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvr-stiti u europsku bazu. Ako vas zani-ma neka od ponuda za suradnju, po-šaljite upit na jravlic@hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresi-rani.

pr, IsTrAžIvANJE I OGlAšAvANJE (20120112035)Bosanska tvrtka specijalizirana za istra-živanja, strateško planiranje, dizajn, me-dijsko planiranje, PR, oglašavanje i pro-dukciju nudi podugovarateljske usluge.

prOIzvOdI zA NJEGU dJEcE I NAMJEšTAJ (20120112030)Španjolska tvrtka kao vodeći proizvo-đač proizvoda za njegu djece i namje-štaja za djecu traži distributera.

GrAdITElJsTvO (20120112019)Bosanska tvrtka specijalizirana za gradi-teljstvo traži partnere za trgovačko-po-sredničke usluge i nudi podugovaratelj-ske usluge. Tvrtka će uskoro započeti proizvodnju PVC i metalnih dijelova u svom novom postrojenju.

IzOlAcIJA I vOdOOTpOrNI MATErIJAl (20120112014)Turska tvrtka specijalizirana za izolaciju terasa i proizvodnju vodootpornog ma-terijala traži distributere za svoje proi-zvode.

ObrAdA METAlA (20120112021)Bosanska tvrtka za obradu metala tra-ži posredničke usluge, nudi/traži reci-pročnu proizvodnju i podugovaratelj-ske usluge.

rJEšENJA zA kOrIšTENJE zrAkA I vOdE (20120111013)Talijanska tvrtka specijalizirana za di-zajniranje i proizvodnju sustava i rje-šenja za korištenje vode i zraka (za kućnu, komercijalnu i industrijsku upotrebu) traži partnere za širenje po-slovanja. Tvrtka dizajnira i gradi jed-nostavna i kompleksna sustavska rješenja uz korištenje inovativne teh-nologije.

ObrAdA METAlA, prOIzvOdI Od ČElIkA (20120105009)Mađarska tvrtka specijalizirana za obra-du metala i proizvodnju proizvoda od čelika traži agente i distributere, te za-stupnike za svoje proizvode. Tvrtka ta-kođer nudi podugovaranje i eksterna-liziranje aktivnosti, te traži partnere za recipročnu proizvodnju.

prOIzvOdNJA I ObrAdA METAlA (20120111002)Bosanska tvrtka specijalizirana za proi-zvodnju i obradu metala i strojeva tra-ži trgovačko-posredničke usluge, nudi/traži joint venture i nudi/traži recipročnu proizvodnju.

TEČAJ pOslOvNOG ENGlEskOG (20120110025)

Britanska tvrtka specijalizirana za teča-jeve engleskog jezika traži agente, nudi učenje i svladavanje jezičnih vještina (po-slovni engeski) tvrtkama na području Eu-rope.

TEHNOlOGIJE I prOIzvOdI U GrAđEvINI (20120109014)Talijanska tvrtka specijalizirana za diza-jn i razvoj proizvoda i tehnologija u gra-đevini (za ceste, autoceste, pruge, plat-forme, zgrade) traži agente na području Istočne Europe za distribuciju i surad-nju.

drvENE kONsTrUkcIJE I kUćE (20120106008)Turska tvrtka za inženjerstvo i proizvod-nju drvenih konstrukcija i drvenih kuća traži/nudi trgovačko posredništvo i nudi podugovarateljske usluge. Zainte-resirana je i za partnere za joint venture i recipročnu proizvodnju.

GrAđEvINskI MATErIJAl zA pOdOvE I zIdOvE (20120110013)Ruska tvrtka specijalizirana za proizvod-nju građevinskog materijala za podove i zidove traži distributere i partnere za re-cipročnu proizvodnju.

prOIzvOdNJA krEvETA(20120104033)Francuska tvrtka specijalizirana za proi-zvodnju kreveta s dobrom reputacijom na EU tržištu i vrhunskim tapeciranim okvirima za krevete traži partnere za su-radnju u obliku podugovaranja/ekster-naliziranja ativnosti.

TEHNOlOGIJE zA dEkOrAcIJU INTErIJErA (20120104006)Mađarska tvrtka specijalizirana za po-sebne dekoracijske tehnologije za de-koraciju interijera (dekoracija u obliku freske, zidni tattoo, naljepnice za zido-ve) traži partnere za franšizu ili trgovač-ke posrednike za distribuciju njihovih proizvoda i tehnologija.

pOslOvNE pONUdE Iz EU-apOslOvNE pONUdE Iz EU-a

6 7www.een.hr 12. ožujka 2012.

RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Eu-ropskoj uniji koji ne uključuju hra-nu, farmaceutske i medicinske pro-izvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama člani-cama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprječava-nje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjed-na izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web strani-ci: http://ec.europa.eu/consumers/ dyna/rapex/rapex_archives_en.cfm.

Adapter za utičnicu, Tapon de Goma, brand Phimax, Ref. 91434, kod 6882009914342. Proizvod predstavlja rizik za korisnika jer kontakti uzemlje-nja nisu ispravno napravljeni pa posto-ji opasnost od električnog udara. Proi-zvod nije u skladu sa standardom UNE 20315. (slika 1)

Kostim ninja, brand BT-Boys Toys, mo-del BT36542, barkod 8422562365427. Proizvod nije u skladu sa standardom

EN 71-2 jer je maska napravljena od materijala koji lako gori i brzo izgara. (slika 2)

Reflektirajuća jakna, brand Top Accs, batch broj FD070316, barkod 8414569490202. Proizvod predstav-lja rizik za kupca jer reflektirajući ma-terijal nije adekvatne kvalitete za pro-izvod klase 2 kako je navedeno u opisu proizvoda. Kao klasa 1 nije u skladu s namjenom za koju bi se proizvod tre-bao koristiti. Proizvod nije u skladu s di-

rektivom o osobnoj zaštitnoj opremi i standardom EN 471. (slika 3)

Igračka Pčelica Maja, brand SD Toys, oznaka modela Gencod FAB 8437009800612 REF MAG 7286405. Pro-izvod predstavlja rizik za korištenje jer ima malih dijelova koji lako otpadaju s njega. Proizvod nije u skladu sa standar-dom EN 71-1. (slika 4)

Proizvod za njegu kose Brazilian Keratin Treatment Step 2 Grape Extract, brand

Rio Keratin. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer sadrži 3,5 posto formaldehi-da koji nije u skladu s direktivom o kozme-tičkim proizvodima 76/768/EEC. (slika 5)

Dječja kombinirana kolica, brand Pire-us Lux. Proizvod predstavlja rizik za kori-štenje jer postoji velika opasnost za oz-ljede prstiju među dijelovima kolica koji su otvorena na dodir djetetu. Unutrašnji dio kolica je prenizak pa postoji opasnost da dijete ispadne iz njih. Proizvod nije u skladu sa standardom EN 1888. (slika 6)

Automobil Kia model Sporta-ge 1.7 CRDI, proizvedeni od listopa-da 2010. do travnja 2011. s VIN bro-jevima od U5YPC8****L019910 do U5YPC8****L065395. Vakuumska pum-pa servo upravljača nije dobro postav-ljena pa postoji mogućnost otkazivanja serva volana i kočnice. (slika 7)

Motocikl Suzuki, model V-Storm DL650A, DL650ASE i DL650EXP, modeli za 2012. go-dinu serijskih brojeva JS1C7111100100314 do JS1C7111100105723. Proizvod pred-stavlja rizik za kupca jer se prekidač koči-onog svjetla pri stiskanju prednje kočnice može ne uključiti i izazvati sudar s vozilom koje vozi iza motocikla. (slika 8)

Potražnja za tehnologijama

Upite o ovim ponudama i potražnja-ma možete uputiti na een@bicro.hr.

Uređaji za njegu i oblikovanje kose (ref: 12 gB 41n7 3o1l) · Tvrtka iz Velike Britanije proizvodi proizvode za osobnu njegu. Traže uređaje, aparate i metode za njegu i oblikovanje kose. To bi nadopuni-lo postojeća kemijska rješenja, pa čak ih i zamijenilo, u kućnom okruženju. Tip su-radnje može varirati i ovisi o stupnju ra-zvoja. Britanska tvrtka ima sredstva za ra-zvoj proizvoda i globalno lansiranje.

U potrazi za novim tehnologijama isporuke kože i metoda za procjenu (ref: 11 0213 Be 3ljP) · Multinacio-nalna tvrtka sa sjedištem u Bruxellesu i aktivnostima s robom široke potrošnje traži nove tehnologije isporuke kože i metoda za procjenu. Tvrtka želi identifi-cirati ta rješenja da bi ih primijenila na nove proizvode za njegu kože i kose.

Tvrtka je otvorena za različite oblike su-radnje.

Senzori protoka za tvari koje sadrže šećer (ref: 11 rU 86Fg 3K8D) · Inovati-van MSP iz regije Kaluga razvija i proizvo-di opremu za fizičko-kemijsko pročišća-vanje i koncentraciju rješenja koja sadrže šećer. Tvrtka traži proizvođače kompo-nenti (senzora) za komercijalni ugovor s tehničkom pomoći. Preferira tehnologiju koja je spremna i već na tržištu.

automatski sustav čišćenja začeplje-nja u procesu sijanja paprike (ref: 11 eS 23C6 3nSD) · Tvrtka koja traži ovu tehnologiju smještena je na jugoistoku Španjolske, u regiji s dugom tradicijom u sektoru proizvodnje paprike. Njena ak-tivnost je posvećena proizvodnji začina, uglavnom paprike i šafrana. Traže sustav za sijanje paprike kojim bi se prevladao postojeći problem začepljenja u sijanju

paprike zbog toga što je to mastan proi-zvod. Očekuju kontakt s tvrtkom kako bi postigli komercijalni ugovor s tehničkom pomoći.

oprema za proizvodnju češnjaka u prahu (ref: 12 ee 21C0 3o0o) · Tvrtka iz Estonije koja se bavi uzgojem češnjaka traži opremu za proizvodnju češnjaka u prahu, granulama i pahuljicama. Kapaci-tet proizvodnje češnjaka u prahu bi tre-bao biti u prosjeku 250.000 kg/godinu. Partner bi trebao imati iskustva u osigu-ravanju slične proizvodne linije. Traži se najviša kvaliteta krajnjeg proizvoda bu-dući da su ciljne skupine farmaceutske tvrtke i sektor proizvodnje hrane. Traže-na tehnologija treba biti potpuno razvi-jena i već na tržištu.

rješenja praćenja i upozorenja u prevenciji poplave (ref: 11 Fr 35K8 3m37) · Francuska tvrtka specijalizirana

za praćenje hidroloških pojava razvila je specifične aplikacije za praćenje prirod-nih i industrijskih rizika poplava. Tvrtka je sada u potrazi za partnerima koji mogu predložiti inovativna rješenja usluge i tehnologije u lancu praćenja vode. Traži se tehnička suradnja i komercijalni ugo-vor kako bi se integrirala njihova rješenja u srednje i velike projekte.

Bespilotno površinsko vozilo koje kao pogonsku tehnologiju kori-sti obnovljive izvore energije (ref: 12 Kr 9a9e 3ntt) · Korejski MSP koji proizvodi industrijsku automatizaciju i sustave kontrole traži BPV (bespilotno površinsko vozilo) tehnologiju koja ko-risti prednosti obnovljivih izvora ener-gije. Konkretno, tvrtka traži tehnologiju koja djeluje kao učinkovito i ekono-mično plovilo, te ima visoku iskoristi-vost prostora. Traži licencu i tehničku suradnju.

Potražnja za tehnologijama

raPeX izvješće raPeX izvješće

1

5

2

6

3

7

4

8

8 12. ožujka 2012.enterprise europe

Prilog EEN info ZA EEN HrVATSKA PriPrEMA

glAVNi urEdNiKdarko Buković

urEdNiK PrilogAKrešimir Sočković

Istraživanje tržišta - značaj, koristi i alatiTreći besplatni trening o poduzet-ništvu Istraživanje tržišta - značaj, koristi i alati održat će se u Vukovaru, 13. ožujka u sklopu projekta InECo (Inovativno umrežavanje i gospo-darska suradnja područja gradova Tuzle i Vukovara), koji financira EU.

Trening je namijenjen predstavnici-ma malih i srednjih poduzeća kao i svi-ma onima koji žele započeti samostalan posao. Na treninzima se raspravlja o ra-znim temama kao što su kontrola stre-sa, komunikacijske vještine, motivacija, poslovno odlučivanje, prodajne i mar-ketinške vještine...

Izradu programa radionica i izvedbu provodi Tera Tehnopolis kako bi pru-žio pomoć poduzetnicima u stjecanju znanja i vještina za uspješno upravlja-nje, kao i poticaj potencijalnim podu-zetnicima na osnivanje vlastitog po-sla. Program se sastoji od 10 modula,

a teme koje će se obrađivati u nared-nom razdoblju su: Marketing - alati is-pitivanja tržišta; Marketing - inovativ-ne strategije i IT tehnologije; Strategija razvoja malog i srednjeg poduzetni-ka; Financiranje - izvještaji, cash-flow, oporezivanje; Operativno upravlja-nje - upravljanje kvalitetom; Strateško upravljanje - konkurentnost i inovacije; Strateško upravljanje - e-biznis. Nakon završetka edukacije, sudionici će imati priliku nastaviti svoj poslovni put u po-duzetničkom inkubatoru Vukovar. In-kubator će omogućiti poduzetniku ra-zvijanje ideje i pokretanje poslovanja, uzorkovanje, zaštitu ideje, pronalaže-nje strateškog partnera ili investitora.

Ako želite naučiti nešto više o gerila-marketingu, marketinškom informacij-skom sustavu i ostalim zanimljivim te-mama vezanima uz istraživanje tržišta i marketing, možete se prijaviti na mail: kristina.glumac@vukovar.hr.

Natječaj za pristupačan turizam

Otvoren je natječaj Europska destina-cija izvrsnosti - Pristupačan turizam. Tim se projektom želi potaknuti nacional-ne uprave zadužene za turizam ili druga javna tijela da odaberu jednu EDEN de-stinaciju izvrsnosti. Predlaže se nagradi-ti one destinacije koje su razvile turistič-ku ponudu na temelju općeg pristupa za turiste bez obzira na fizička ograničenja, invaliditet ili dob turista. U odabiru će se pratiti i sljedeći aspekti pristupačnosti: Destinacije bez barijera (infrastruktura

i objekti);

Prijevoz (zrak, zemlja i more, pogodno za sve korisnike);

Visoka kvaliteta usluga (obučeno osoblje); Aktivnosti, izložbe, atrakcije (omogu-

ćeno sudjelovanje u turizmu za sve); Marketing, booking sustavi, web stra-

nice i usluge (informacije dostupne svima).

Dokumentacija se nalazi na web stranici h t t p : / / e c . e u ro p a . e u / e n t e r p r i s e /newsroom/cf/itemdetail.cfm?item_id=5791&lang=en.

Enterprise Europe Network Istanbul (IST BUSSINOVA - Istanbul Chamber of Industry) i YEM Fair organiziraju brokerage susret na TurkeyBuildu -

najvećem sajmu građevinskog sek-tora.

U prošloj godini na njemu je izlaga-lo više od 1100 domaćih i stranih tvrt-ki, a posjetilo ga je više od 111.000 po-slovnih korisnika. Sajam se prostire na 81.000 četvornih metara, a sastoji se od 12 dvorana i otvorenog prostora. Više podataka o poslovnim susretima može se pronaći na http://www.een-b2b.org/trbuild2012/ShowContent.aspx?id=162. Poslovni susreti održat će se 3. i 4. svib-nja. Više podataka o sajmu može se naći na www.yemfuar.com/English.aspx?Sid=2017.

Detaljne informacije moguće je dobiti na Mehmet Akif Meral |trbuild@iso.org.tr Chamber Of Industry Enterprise Europe Network, İstanbul.

12. ožujka - Poslovni susreti u okviru sajma delikatesa i fine hra-ne TAVOLA 2012, Kortrijk, Belgija 13. ožujka - Trening o poduzetništvu, Vukovar 14. ožujka - Intelektiv - Konferencija o intelektualnom vlasniš-tvu, Zagreb14. i 15. ožujka - IPARD Info dani, Slavonski Brod21. ožujka - Korea Eureka Day, Bruxelles, Belgija 22.-23. ožujka - Prvi dunavski financijski dijalog, Beč, Austrija

23. ožujka - Tourism@GAST 2012, Split27. ožujka - Nacionalna klasterska konferencija i poslovni razgo-vori, Pečuh, Mađarska 27.-29. ožujka - Prva međunarodna konferencija Unapređivanje zaštite okoliša u poslovanju kroz Europsku poduzetničku mre-žu, Osijek3.-4. svibnja - YAPI -TURKEYBUILD 2012, Poslovni susreti, Istan-bul, Turska21.-23. svibnja - BioMed Israel, Tel Aviv, Izrael

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a

Yapi - TurkeyBuild 2012, Poslovni susreti u Istanbulu

13Broj 3718, 12. ožujka 2012. PREDSTAVLJAMOwww.privredni.hr

K ada je Mihael Arlović, 20-go-dišnji student

Zagrebačke škole ekono-mije i menadžmenta, ro-diteljima poslao deta-ljan poslovni plan za svoj centar za poduku Studi-lica tražeći njihovu pot-poru, bili su iznenađeni, ali i ponosni. Ovaj mladi poduzetnik, vlasnik tvrt-ke Inveni plus koja je po-krenula projekt Studili-ca, sada već dva mjeseca uspješno zapošljava de-setak predavača koji drže grupne instrukcije, pripre-me za kolokvije i upise na fakultete. Uz roditeljsku pomoć opremio je prostor od 120 metara četvornih metara u koji je smjestio tri učionice.

“Najtraženiji predmeti su matematika i ekonom-ski predmeti te različiti teh-nički predmeti, a tu su još i kemija te jezici. Prema po-trebi ćemo i širiti program, a već sam u pregovorima s nekoliko predavača”, na-javljuje Arlović. Na ideju pokretanja centra je došao čitajući istraživanje o raz-mjerima sive ekonomije u toj djelatnosti. Iznenadila ga je i cijena koja nije pri-lagođena učeničkom i stu-

dentskom standardu, a uz to zapravo ne postoji nika-kvo jamstvo da će polazni-ci repeticija ispit i proći, te da veliki iznosi koje daju za instrukcije neće biti ba-čen novac.

Male grupe polaznika“Za razliku od individual-nih instrukcija koje zna-ju stajati i do 100 kuna po satu, cijena grupnih in-

strukcija je oko 25 kuna po satu, što je dosta pri-vlačno za tu populaciju. Grupe polaznika su male te ih obično bude od pet do petnaest. Predavači su plaćeni po učinku odno-sno po prolaznosti kako bi se dodatno potrudi-li gradivo objasniti pola-znicima. Nakon završet-ka ispita za koji se grupa pripremala, zajedno s pre-davačem pogledam prola-

znost polaznika i tek tada zajedno obračunamo ho-norar”, objašnjava Ar-lović princip poslovanja Studilice, čiji je model po-hvalan način sprječavanja sive ekonomije u područ-ju davanja instrukcija.

Kako mu je najvažni-ja prolaznost, predavače je birao isključivo na pre-poruku, a većinom je riječ o asistentima na različitim fakultetima čija područ-ja Studilica pokriva. Za sada su u program uvršte-ni predmeti Građevinskog fakulteta, FER-a, Ekono-mije, Prometnog fakulteta, Strojarstva i brodogradnje, Prehrambeno-biotehnološ-kog fakulteta, a u planu je uvođenje novih predmeta. “Na kraju svakog ciklusa proveli smo ankete među polaznicima u kojima su oni ocjenjivali predavače, sadržaj i način predavanja. Ocjene su bile izvrsne. I predavači su primijetili da su polaznici dosta aktivni u nastavi te je interakcija na visokoj razini što se u školi teško može postići”, kaže Mihael Arlović. (A.Š.)

N akon što je niz godina radi-la kao turistič-

ki vodič, Ruskinja Olga Kliškinić prije pet godi-na je osnovala tvrtku As-palathos - turističku agen-ciju koja radi za rusko i ukrajinsko tržište, a pored agencijskih poslova nje-na vlasnica zastupa i ru-ske investitore u Hrvat-skoj. Trenutačno je u tvrtki zaposleno dvoje ljudi, ali Aspalahtos se u svom po-slovanju oslanja na usluge niza tvrtki i obrta u Hrvat-skoj. Turistička agencija započela je s radom godi-nu dana nakon otvaranja Hotela Le Meridien Lav u kojem se nalazi i njen po-slovni prostor. Ta, u počet-ku klasična agencija, s vre-menom se specijalizirala za pružanje usluga gosti-ma s ruskog govornog po-dručja tijekom njihova bo-ravka u Hrvatskoj.

“Odmah sam znala da u Rusiji ima gostiju koji su gladni putovanja i novih doživljaja. Riječ je o gosti-ma koji u pravilu ne pita-ju za cijenu, nego im je va-žan što sadržajniji boravak. Rusi se odlično priprema-ju za putovanja i uglavnom znaju koje znamenitosti i

lokalitete žele posjetiti. U poslovanju s Rusima ključ-no je osigurati odličnog tu-rističkog vodiča. Ukoliko pogriješite s izborom vo-diča, nećete kasnije moći lako ispraviti pogrešku”, ističe Olga Kliškinić, di-rektorica i vlasnica agen-cije Aspalathos.

Sjajna suradnjaKad je uvidjela da nje-na agencija nema kapaci-teta za dovođenje gostiju i pružanje usluga rezer-vacije smještaja, odlučila je posvetiti se gostima na drugačiji način - organizi-rati im doček, informirati ih o tome što mogu dobiti besplatno, gdje im je naj-

bolje otići na ručak, veče-ru... Potom se fokusirala i na organiziranje izleta, pa čak i organizaciju regata.

“Imam dogovor s ne-kim ruskim agencijama da im informiram goste i da im moja agencija daje sa-

vjete kako se ponašati u Hrvatskoj. Zanimljivo je da ruski gosti vole ići u re-storane u koje idu domaći ljudi. Izlete im organizira moja agencija. Mi imamo izuzetne vodiče koji su go-stima uvijek na usluzi. Pri-mjera radi, neki gosti po-stali su zadovoljni tek kad smo ih u suradnji sa Sti-pom Božićem odveli da ra-zgledaju staništa šišmiša. Ipak, u načelu ruski gosti su najzadovoljniji gastro-nomskom ponudom dal-matinskih konoba”, pojaš-njava Olga Kliškinić.

Vlasnica Aspalathosa posebno ističe suradnju s Leom Lemešićem koji or-ganizira izlete jedrilicom uz ručak u bračkoj uvali Lučica. Iz te suradnje doš-lo se na ideju da se organi-zira regata za menadžere Gazproma za koje Aspala-thos organizira team buil-ding. Regata je humanitar-nog karaktera, i svaki put se odabere ustanova ko-joj pobjednik regate uruču-je ček. Inače, agencija As-palathos zastupa i pojedine ruske investitore u Hrvat-skoj, a Olga Kliškinić vodi i nekoliko projekata veza-nih uz poslovanje s nekret-ninama. (J.V.)

Grupnim instrukcijama protiv sive ekonomije

Za Ruse s ljubavlju

Predavači su plaćeni po učinku odnosno po prolaznosti kako bi se dodatno potrudili gradivo objasniti polaznicima

Ova je agencija specijalizirana za ruske goste, a uz dobrodošlicu pruža im i sve informacije potrebne za sadržajan boravak u Hrvatskoj

Predavači su birani isključivo na preporuku, a većinom je riječ o asistentima na različitim fakultetima

Agencija Aspalathos zastupa i pojedine ruske investitore u Hrvatskoj

postoji Aspalathos u Hrvatskoj( 5 godina

zapošljava Studilica( oko 10 predavača

AspAlAthos, podstrAnA CEntAr ZA podUKU stUdIlICA, ZAgrEb

olga Kliškinić, direktorica i vlasnica agencije Aspalathos

14 Broj 3718, 12. ožujka 2012.HRVATSKA & REGIJA Privredni vjesnik

*vijesti

Prestaje ugovor o sukcesijiRok koji je vlada Srbije dala tvrtkama i bankama iz BiH, Hrvatske i Slovenije da reguliraju status svoje imovine u toj zemlji istječe 31. ožujka ove godine, kad se navršava i 10 godina od potpisivanja Međunarod-nog sporazuma o sukce-siji, tzv. Aneksa-G. Uko-liko država i njene tvrtke hitno ne poduzmu mje-re na zaštiti imovine, više od 1000 objekata vrijednih oko dvije milijarde eura postat će imovina srbijan-skih tvrtki i države, upozo-rila je vlasti dvaju entiteta i države Vanjskotrgovin-ska komora BiH. Prema evidenciji te komore, naj-više objekata u Srbiji ima Šipad komerc sa 52 objek-ta, knjigovodstvene vri-jednosti 90 milijuna mara-ka. Dvije kompanije pred bankrotom, KTK Visoko i Tvornica Ključ-Šik Sa-rajevo, imaju 28, odnosno 27 objekata. Agrokomerc u Srbiji ima 21 poslov-ni objekt, a po pet imaju Rudi Čajavec i Jugoduvan iz Banje Luke te Mladost iz Mrkonjić Grada.

Energoinvest se vratio i u IrakKompanija Energoin-vest potpisala je u Iraku više ugovora za izgrad-nju 36 trafostanica vrijed-nih 36 milijuna eura. Sa-rajevska kompanija je vrlo blizu potpisivanja još jed-nog ugovora o izgradnji bolnice u sjevernom Ira-ku. Inače, Energoinvest je u Albaniji dobio posao na izgradnji dalekovoda Al-banija-Kosovo.

Rafinerija pojačava proizvodnju

Rafinerija nafte u Bosan-skom Brodu u vlasništvu ruskog kapitala planira u ovoj godini proizvesti oko 1,5 milijuna tona naftnih derivata, što je za 30 posto više nego lani, stoji u Pla-nu energetske bilance Re-publike Srpske. Rast pro-izvodnje projektiran je na bazi rasta izvoza goriva iz te rafinerije.

Zdravko Latal latal@privredni.hr

B osna i Hercegovi-na zakoračila je u ovu godinu s go-

lemim deficitima i, pre-ma mišljenjima analitiča-ra, ovog proljeća prijeti joj epidemija grčke gripe. Da bude gore, zemlja još nema državnog proračuna za ovu godinu niti se zna kad bi ga mogla dobiti. Naime, vla-sti u srpskom entitetu su-prostavljaju se povećanju izdataka za funkcioniranje državnih institucija i inzi-stiraju na tome da prora-čun bude na razini onog iz 2011. godine, a koji je bio na razini 2010. godi-ne, a taj je pak bio istovje-tan onom iz 2009. godine. Takvim stavom dovede-no je u pitanje funkcioni-ranje državnih institucija, zatim održavanje izbora za lokalne organe vlasti u li-stopadu, kao i pripreme za organiziranje popisa sta-novništva i domaćinstava u narednoj godini. Istovre-meno, Narodna skupšti-na RS-a prihvatila je zako-nom utvrđeno maksimalno zaduženje od 100 milijuna konvertibilnih maraka za pokrivanje manjka novca u proračunu i plaćanje sta-

rih kredita. Opozicija sma-tra kako ovo zaduženje po-tvrđuje da je RS u veoma teškom stanju i da vlasti nemaju rješenja za izlazak iz krize, te da entitet novim zaduživanjem dovode pred bankrot. Uz to, RS se ovih dana zadužio za dodatnih 150 milijuna eura za grad-nju prve dionice autoce-ste Banja Luka-Derven-ta, odnosno za gradnju 37 kilometara duge dionice Derventa-Prnjavor. Opo-zicija tvrdi da se proračun-ska sredstva za najskuplju

autocestu u Europi, dioni-cu Banja Luka-Bosanska Gradiška (koja je sveča-no puštena u promet prošle godine iako nije završena), neće moći vratiti za 88 go-dina i da ista sudbina čeka i autocestu Banja Luka-Derventa.

Štrajkaju nastavnici Ništa bolja situacija nije ni u Federaciji BiH u ko-

joj vlada strašna nelikvid-nost. Nedavno je distri-bucija Elektroprivrede BiH zbog velikih dugo-vanja isključila struju ho-telu Holiday inn, Student-skim domovima, upravi Gradskog saobraćajnog poduzeća, Tvornici čara-pa Ključ, građevinskim tvrtkama Bitumenka, GP Vranica i GP Hidrograd-nja te Kulturnom, sport-skom i sajamskom cen-tru Skenderija u Sarajevu. U međuvremenu studen-ti su dobili struju, a nakon podmirenja dugova zasvi-jetlilo je u Holiday innu i Skenderiji. Zbog niskih plaća štrajkaju nastavni-ci u osnovnim i srednjim školama, a u znak podrš-ke održan je u cijeloj Fe-deraciji jednosatni štrajk upozorenja. Najveći pro-

blem bosanskohercego-vačke ekonomije je gole-ma nezaposlenost. Stopa nezaposlenosti iznosi 43,8 posto i najveća je u regiji. Zbog duga od 53 milijuna maraka bankrot prijeti ne-kad uspješnoj travničkoj konfekciji Borac, a 1700 radnika će se najvjerojat-nije pridružiti vojsci ne-zaposlenih. Broj zaposle-nih se gotovo izjednačio s brojem nezaposlenih i umirovljenika.

“Dobri” PDVU izvješću Svjetske ban-ke o stanju u Bosni i Her-cegovini vlastima se su-gerira da smanje tzv. loše poreze na rad koji opte-rećuju razvoj ekonomi-je, a da nedostatak pri-hoda nadoknade iz nekih drugih “dobrih” pore-

za. Ekonomisti Svjetske banke za zapadni Balkan založili su se za smanje-nje socijalnih davanja jer ozbiljno opterećuju gos-podarstvo. Oporezivanje radne snage je preveli-ko i ono treba biti zami-jenjeno drugim vidovima oporezivanja. Po Svjet-skoj banci, mogao bi se povećati PDV jer je to “dobar” porez i ne dovo-di do poremećaja na tr-žištu rada, a istovreme-no promovira izvoz zbog povrata novca.

S tandard&Poor ’s , svjetska agencija za utvr-đivanje kreditnog rejtin-ga, ocjenjuje da je BiH poslije Turske i Mađarske treća zemlja u Srednjoj i Istočnoj Europi po ranji-vosti ekonomije zbog zbi-vanja u eurozoni.

Nema Povišica, ima PoskuPLjeNja

Bosni prijeti epidemija grčke gripeu izvješću svjetske banke za BiH sugerira se smanjenje tzv. loših poreza te se neodrživim ocjenjuju bilo kakvi zahtjevi za rastom plaća, primanja i socijalnih doprinosa

Broj zaposlenih se gotovo

izjednačio s brojem nezaposlenih i umirovljenika

stopa nezaposlenosti (najveća u regiji)

43,8%(ovih se dana zadužila Republika srpska

za još 150 mil € (

U izvješću Svjetske banke pod nazivom Pregled javnih rashoda institucija zaključuje se da je javna potrošnja velika, privreda preopterećena, a da građani istodobno ne dobivaju javne usluge - poput zdravstva i obrazova-nja - u skladu sa sredstvima koja se izdvajaju za te na-mjene. Socijalni programi su skupi, a novac ne stiže do najsiromašnijih. Prema ocjeni Svjetske banke neodrživi su zahtjevi boraca, nastavnika, državnih službenika, te korisnika zdravstvenog osiguranja, jer sredstva koja po-tražuju prelaze 120 posto raspoloživog novca.

Svjetska banka: neodrživi zahtjevi

15Broj 3718, 12. ožujka 2012.www.privredni.hr

*vijesti

Telekom se nasukao u MakedonijiZbog katastrofalnog po-slovanja podružnice u Makedoniji vodeći slo-venski telekomunikacij-ski operator ostvario je u četvrtom kvartalu četiri milijuna eura gubitka. Na 80 milijuna eura ostvare-nog negativnog EBITDA treba dodati 300 milijuna eura prije uloženog novca u preuzimanje i razne do-kapitalizacije. Telekomov izlet u Makedoniju neovi-sni analitičari doživljava-ju kao avanturu s nevjero-jatnim brojkama za koje bi netko morao odgova-rati.

Promašaji socijalne politikeNa pitanje je li Sloveni-ja socijalna država, An-drej Vizjak, novi ministar za rad, obitelj i socijal-nu politiku, odgovorio je potvrdno, ali uz napome-nu da se ta politika teme-lji na pogrešno povuče-noj granici između onih koji ne mogu sebi osigu-rati dostojan život i onih koji to mogu ostvariti svojim radom. “Tvrdim da je razlika između plaće i zbroja mogućih socijal-nih potpora premala te da se veliki iznosi proračun-skog novca troše za ko-mociju radno sposobnih”, rekao je Vizjak. Najnovi-je kompjutorsko prosija-vanje socijalnih potpora pokazalo je da pomoć pri-ma i osoba koja na svom računu ima milijun eura. Pomoć prima i osoba sa 10.000 eura legalne go-dišnje zarade ostvarene prodajom otpadnih me-tala.

Porast duga prema inozemstvuBanka Slovenije objavi-la je privremene podat-ke o stanju duga. Krajem prošle godine Slovenija je imala 10,8 milijardi eura neto duga prema inozem-stvu (30 posto BDP-a). Bruto duga bilo je za 41,9 milijardi eura, odnosno za 117 posto BDP-a.

Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

I u Sloveniju s raznih strana naviru poto-ci jeftinijeg uvoznog

mlijeka. Tamošnji proi-zvođači također ne mogu stoga dobiti za svoje mli-jeko cijenu dovoljnu za život lišen briga. Sloven-ski proizvođači mlije-ka nemaju tako dojmlji-vu mehanizaciju kakva se nedavno mogla vidjeti na hrvatskim cestama. I nisu se upuštali u traktorsko desantiranje poljoprivred-nog ministarstva, što ne znači da vlada nema nika-kvih briga s njima.

Naprotiv, mljekari tre-nutačno opsjedaju poljo-privrednog i financijskog ministra. S razlogom oče-kuju logističku podršku u namjeri da svoju egzisten-cijalnu neizvjesnost učine podnošljivijom – izravnom kupnjom Ljubljanskih mlekarni. Da, najveća slo-venska tvrtka za otkup i preradu mlijeka oglašena je za prodaju. Dva paradr-žavna fonda prodaju svo-je udjele, a slovenski pro-izvođači mlijeka žele ih kupiti. Za Ljubljanske mle-karne zanimaju se i velika

mljekarska imena iz Euro-pe. Tko će biti brži? Stra-ne kompanije imaju novac za kupnju, a slovenski pro-izvođači mlijeka u okviru cehovske udruge tek prebi-ru po džepovima da bi sa-znali koliko imaju vlasti-

tog novca, a koliko moraju posuditi od banaka. Najav-ljena akvizicija sasvim je logična. Imati svoju mlje-karu znači imati poluge za ublažavanje cikličkih uda-ra. Uzmi na stranu od nat-prosječne cijene da bi se imalo za razdoblje kad ci-

jene počnu drastično pada-ti. Slovenskim mljekarima treba samo poželjeti sreću i uspjeh u zajedničkom na-umu.

Vina zarobljena u cijeniSreću treba poželjeti i slo-venskim vinogradarima koji su također shvatili da im ne vrijedi mnogo sve ono što su dosad postigli u vinogradarstvu i podru-marstvu. Vinari kažu: ima-mo sve – visokokvalitet-na vina, desetak stabilnih vinogradarskih gospodar-stava, prestižne vinare te plejadu mladih znanstve-nika s odgovarajućom su-vremenom opremom za analize i unapređenje ci-jele djelatnosti. Od 54 mi-lijuna litara vina koliko se proizvede iz jedne ber-

be, u inozemstvo se uspi-je prodati jedva 5,2 mi-lijuna litara. “Slovensko vinogradarstvo žrtva je ra-zdrobljenih sektorskih in-teresa”, dokazivao je ovih dana Dušan Brejc, pred-stavnik Vinske družbe Slo-venije. Njegova dijagnoza glasi: sve što smo posti-gli nekako je raspršeno i nepovezano pa su stoga kvalitetna vina zaroblje-na u cijeni od samo 1,30 eura za litru. Jednostav-no, ne postoji mehanizam koji bi generirao promo-ciju Slovenije kao vinske zemlje. Slovenija nema službenu web stranicu s

informacijama o vinorod-nim rajonima, sortama i najboljim berbama. Nema vinskih atlasa i brošura, pa čak ni – logotip! U sljede-ćih pet godina, apelira Du-šan Brejc, treba uspostavi-ti organizaciju po uzoru na austrijski ÖWM, koja će povezati raspršene intere-se u više oblike suradnje, a prije svega pomoći pro-mociji Slovenije kao vin-ske zemlje. U agraru bit će uvijek problema. Pitanje je samo u pristupu: može se probleme desantirati trak-torskim konjskim snaga-ma, a može i snagom za-jedničke odgovornosti.

SLOVENSKE AGRARNE PREOKUPACIJE

Stočari kupuju LjubLjanSke mLekarneProbleme u agraru može se “desantirati” traktorskim konjskim snagama, a može i snagom zajedničke odgovornosti

Imati svoju mljekaru znači imati poluge za ublažavanje cikličkih udara

Novi ministar za poljoprivredu i okoliš Franc Bogovič u razgovoru s predstavnicima Gospodarskog interesnog udruženja za mljekarstvo obećao je da će se zauzeti za smanjenje birokratskih prepreka u javnim natječa-jima, a posebno za to da što više slovenskog ekološki proizvedenog mlijeka nađe put do vrtića i škola. Pohva-lio je slovenske mljekare zbog doprinosa stabilnosti tr-žišta. Mljekarska poduzeća proteklih godina nisu dopu-štala veće oscilacije u otkupu. Cijene su varirale između 20 i 40 centi za litru mlijeka.

Više domaćeg mlijeka u vrtićima i školama

otkupna cijena litre mlijeka

od 20 do 40 centi (proda se u inozemstvu

5,2 mil l vina(

Dramatično je stanje i u slovenskom svi-njogojstvu. Prije osam godina bilo je u tovu 620.000, prošle godine samo 250.000 svi-nja. Od osam velikih uzgajivača preostala su još samo tri. Svako dalje nazadovanje neminovno vodi u raspad infrastrukture u svinjogojstvu koje samo u Prekmurju za-pošljava 10.000 ljudi. Svinjogojstvo veže na sebe i respektabilan broj kooperanata, mesara, prijevoznika te ljudi u maloproda-ji. Sada je važno zaustaviti eroziju koja po-

činje izravno ugrožavati status matičnog stada u svinjogojstvu. Uzroke za devasta-ciju svinjogojstva slovenski poljoprivredni-ci vide u zemljama iz bližeg okruženja. One su sve redom spretnije od Slovenije u ele-gantnom zaobilaženju regulatornih mjera EU-a. Mađarska je lani konkurentnost svo-ga svinjogojstva potkovala sa 24 milijuna eura pomoći. Slično su postupile Rumunj-ska i Bugarska, a Austrija to vješto čini po-sredstvom agencije AMA.

Izvrdavanje EU regulative

16 Broj 3718, 12. ožujka 2012.STIL Privredni vjesnik

*vijesti

Veća ulaganja u turizamUlaganja javnog i privat-nog sektora u turizam ove godine iznosit će oko 1,1 milijardu kuna ili 37 po-sto više nego lani - tako bar pokazuju rezultati an-kete koju je tijekom velja-če provelo Ministarstvo tu-rizma u 28 hotelskih tvrtki. Anketa nije obuhvatila in-vesticije malih i srednjih poduzetnika, te se pro-cjenjuje da će se u pripre-mu sezone, bez promotiv-nih aktivnosti, investirati oko 1,5 milijardi kuna. An-ketirane hotelske tvrtke u obnovu svojih kapaciteta planiraju uložiti 885 mili-juna kuna ili 49 posto više nego 2011. Županije i nji-hove turističke zajednice te turističke zajednice gra-dova uložit će ukupno 185 milijuna kuna u turizam, s tim da je najveći iznos na-mijenjen za infrastrukturu, upravljanje destinacijom, razvijanje novih proizvoda i promociju.

Novi online kanal prodajeNovom razvojnom strate-gijom online touroperator adriatica.net usmjerit će se na strana emitivna tržišta i omogućiti izravnu prodaju tzv. tailor made proizvoda individualnim putnicima koji posjećuju Hrvatsku. Aranžmani prilagođeni do-maćim putnicima dostupni su putem stranice www.atlas.hr. Ta je stranica uvr-štena među vodeće onli-ne kanale prodaje na hrvat-skom tržištu za inozemnu, ali i domaću turističku po-nudu.

Pasionska baština u ZagrebuOvogodišnja manifestaci-ja Pasionska baština održat će se od 24. ožujka do 4. travnja u Za-grebu u organizaciji istoi-mene udruge. Ta je mani-festacija spoj niza likovnih, glazbenih, kazališnih, knji-ževnih i folklornih obra-da vezanih uz Kristovu muku i uskrsnuće, a održa-vat će se u Muzeju Mimara te u brojnim crkvama. Pa-sionska baština prvi je put održana 1992., a od 1998. uključena je u europsku asocijaciju Europassion.

Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

I ako je Istra najturi-stičkiji dio Hrvat-ske, ipak je potreb-

no dodatno unaprijediti ponudu u njenom zaleđu. Stoga je potkraj 2009. po-krenut prekogranični pro-jekt Revitas - Revitali-zacija istarskog zaleđa i turizma u istarskom zale-đu, sufinanciran sredstvi-ma Europske unije kroz IPA Program prekogra-nične suradnje Sloveni-ja-Hrvatska 2007.-2013. Provedba projekta zavr-šit će potkraj ožujka jer su do sada provedene gotovo sve planirane aktivnosti. U taj projekt uključeno je 10 partnera s obje strane granice: Grad Kopar koji je ujedno vodeći partner, Istarska županija, Općina Izola, Općina Piran, Za-vod za zaštitu kulturne ba-štine Slovenije - ispostava Piran, Grad Buzet, Grad Poreč, Turistička zajedni-ca Istarske županije, Op-ćina Svetvinčenat te Grad Vodnjan.

Projekt se provodio na području slovenskog i hr-vatskog dijela Istre tije-kom 30 mjeseci, a bio je težak 1,84 milijuna eura

od čega je 85 posto sufi-nancirano IPA sredstvi-ma, dok je udio partnera iznosio 15 posto. “Razvoj modela revitalizacije za-leđa Istre, lokalne akcije i uključivanje u turističku ponudu, integrirani razvoj turističke infrastrukture i ljudskih resursa te komu-nikacija i informiranje jav-nosti bili su dijelovi toga projekta. Njime je izrađe-na metodologija revitali-zacije ruralnog područja, a stvorena je zajednička pre-kogranična studija modela revitalizacije unutrašnjo-sti Istre”, rekla je Cristina

Vojić Krajcar, voditeljica Revitasa.

Dodala je kako su glavni elementi Studije metode obnove, ponude i promocije objekata kul-turne baštine te revitaliza-cije starogradskih jezgri, ponajprije očuvanje izvor-ne suhozidne gradnje.

Uređene starogradske jezgreNa području slovenskog dijela Istre kroz projekt Revitas uređene su tri vr-ste putova i 10 odmorišta, dok je na području hrvat-skog dijela Istre raskrčeno 20 kilometara biciklističkih i pješačkih staza na područ-ju etno-arheološkog parka Vodnjanštine. Postavljena je signalizacija, a uređe-no je i pet odmorišta. Osim toga, radilo se i na revita-lizaciji starogradskih jez-gri unutrašnjosti Istre. Tako je do sada obnovljen trg u Toplovcu te kvadratna kula kaštela Morosini-Grimani u Svetvinčentu. Uspostav-ljeno je šest info centara, i to Kopar-Sv.Anton, Piran, Izola, Poreč, Buzet, Sve-

tvinčenat te 20 info to-čaka s info kioscima. Uz ostalo, organizirano je 23 događaja s ciljem pro-mocije Istre kao jedinstve-ne turističke destinacije, uz degustacije proizvoda, pro-mocijske i edukativne ra-dionice te ostale manife-stacije u info centrima i starogradskih jezgrama. “S ciljem razvoja integriranih prekograničnih turističkih promotivnih proizvoda iz-dana je fotomonografija o freskama uz DVD, dva vo-diča o starogradskim jez-grama te kulturnim i pri-rodnim znamenitostima unutrašnjosti Istre na šest jezika, DVD o projektu, deplijani, razglednice, pla-kati, knjiške oznake te re-print brošure projekta He-art of Istria”, istaknula je Cristina Vojić Krajcar.

Putovanje kroz vrijemeNo, osim Revitasa pokre-nut je i projekt Istria In-spirit s intencijom da se u Istri osmisle atraktiv-ni i interaktivni izleti-do-življaji koji bi turistima

omogući-li da iskuse

nešto novo i au-tentično. Idejni tvorac tog projekta je Manuela Hr-vatin iz Istarske župani-je, a podupiru ga Istarska županija, tamošnja turi-stička zajednica, Istarska razvojna turistička agen-cija (IRTA) i ostali partne-ri iz gospodarstva. Projekt Istria Inspirit osmišljen je kao putovanje kroz vrije-me unutar čega će gostu biti ponuđeno devet razli-čitih atrakcija: od posjeta kaštelima, rimskim vila-ma, starogradskim jezgra-ma i muzejima do sudje-lovanja na rimskoj gozbi, srednjovjekovnom pogu-bljenju, baroknom balu i boravka u crnom rudniku. Turisti će moći i sami su-djelovati u uprizorenjima istarskih priča i legendi. “Projekt će predstavlja-ti važan iskorak u dosa-dašnjoj turističkoj ponu-di u turizmu Istre jer će se njime naglasiti interakcija kulture i turizma”, zaklju-čila je Cristina Vojić Kraj-car.

Projekt revitaS

Oživljavanje istarskih priča i legendikako bi se dodatno unaprijedila ponuda istarskog zaleđa, pokrenut je projekt njegove revitalizacije sufinanciran sredstvima europske unije

Pokrenut je i projekt istria inspirit

s intencijom da se u istri osmisle

atraktivni i interaktivni izleti-

doživljaji

vrijedan projekt revitas s obje stane granice uključeno u projekt

1,84 mil € 10 partnera ( (

17Broj 3718, 12. ožujka 2012. HRWWWATSKAwww.privredni.hr

Mobilni virtualni operator MultiPlusCard pokrenuo je novi brend na teleko-munikacijskom tržištu - MultiPlus mobile prepaid tarifu. Projekt MultiPlus mobile nastao je kroz su-radnju Hrvatskog Tele-koma, koji pruža elek-troničku komunikacijsku uslugu u mobilnoj mreži i MultiPlusCarda koji je odgovoran za marketing, distribuciju i pozicionira-nje brenda.

Zajedno do inovacijaPoslovno-tehnološka kon-ferencija Cisco Expo odr-žat će se od 28. do 30. ožujka u hotelu Lav Me-ridien u Splitu. Riječ je o tradicionalnom stručnom skupu koji okuplja dono-sitelje odluka i stručnjake iz informatičkog sektora, šire poslovne zajednice i osoba iz javne uprave iz Hrvatske i bliže regije. Na konferenciji koja se odr-žava pod sloganom Zajed-no do inovacija stručnjaci će govoriti o trendovima u industriji te kroz korisnič-ke studije slučaja predsta-viti najnovije tehnologije i njihovu primjenu u poslo-vanju.

Hrvatske tvrtke na CeBIT-u Na sajmu informacijskih i telekomunikacijskih teh-nologija CeBIT 2012, koji se održao u Hanno-veru, HGK je organizirao nastup osam informatič-kih tvrtki: 024 zona, Ar-tes Calculi, Evolva, Info-Progres, InPRO, Poslovna inteligencija, Superius, UX Passion, obrta Binar-na rješenja te zagrebač-kog Fakulteta elektroteh-nike i računarstva. Valja naglasiti kako su hrvatske informatičke tvrtke i obr-ti sudjelovali na susreti-ma Match&Meet i Future Match te dogovorile broj-ne sastanke. Riječ je o su-stavima traženja poslov-nih partnera na CeBIT-u prije no što počne sajam.

Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

U kupan proračun svih državnih IT projekata godiš-

nje iznosi milijardu kuna. Međutim, taj novac često biva utrošen na održava-nje hladnog pogona ne-kih sustava za koje se ne zna čemu služe ili, primje-rice, računalne licence. K tomu, sustav državne uprave ima 200 registara, 2000 baza podataka koji su prilično nepovezani i bez središnjeg nadzora.

Darko Parić, pomoć-nik ministra uprave za e-Hrvatsku, ističe kako tu milijardu kuna treba promatrati kao ulaganje, a ne kao trošak. “Država je jako loš gospodar onoga što ima i to je problem. Ne želim ulaziti u priču što je do sada napravljeno i pla-ćeno. Želim da ono što dr-žava ima, to i radi”, kaže Parić.

Objediniti podatkeStoga je suradnja s pri-vatnim IT sektorom koji sudjeluje u informatiza-ciji državne uprave za njega partnerski odnos. “Smatram da bez obzi-ra na to tko je na vlasti, država mora biti debelo

uključena u cjelokupnu priču razvoja vlastitog hardvera i softvera. Do sada je bio problem, koji ističem kao loš primjer, to što godinu dana nakon što se realizirao neki pro-jekt, država nije bila svje-sna zašto joj je on trebao i što će s njime. S druge strane, privatna IT tvrt-ka napravila je nešto što je država od nje zatraži-la. A s treće pak strane, nije bilo previše komu-nikacije između države i

privatnog sektora kako bi se doznale stvarne potre-be za realizacijom odre-đenog projekta. Na taj način svi zajedno se vr-timo u krug”, objašnjava Parić dodavši kako će u onim segmentima na koje on može utjecati pokuša-ti radikalno izmijeniti ta-kvo stanje.

“Drugim riječima, na-stojat ću osobe iz državne uprave uključivati u pro-jekte što je više mogu-će. Neću reći kako će oni voditi projekte, ali mora-ju znati i biti svjesni toga što se događa, što plaća-ju i kako se nešto kori-sti. Jer, imamo hrpu stvari koje smo kupili, a ne zna-mo što ćemo s njima i za to smo krivi svi zajedno. Tako, primjerice, imamo 2000 baza podataka na 4,5 milijuna stanovnika. Samo Ministarstvo upra-ve ima 250 baza podata-ka. Tu smo predvodnici. To je katastrofa. Građane vodimo lijevo pa desno, od šaltera do šaltera, kako bi predočili domovnicu ili rodni list. A državna upra-va sve podatke već ima kod sebe. To je ono što trebamo promijeniti i pre-stati građane vući za nos”, naglašava Parić.

Zemlja s tisuću otoka Na žalost, Hrvatska je tre-nutačno u informatičkom smislu zemlja s tisuću otoka. “Hrvatska je infor-

matički nesređena zemlja. Javna uprava na mnoge stvari gleda samo iz svog dvorišta. Sve se radi samo iz vlastitog dvorišta, samo za sebe, pritom ne gleda-jući što je s druge strane ulice. Imamo nekoliko ra-čunalnih komunikacijskih mreža koje plaćamo mili-june kuna. To nam ne tre-ba i to je neprirodna i jako skupa pojava”, ističe on dodajući kako i prosječ-no kućanstvo ima jednu internetsku vezu, a ne pet, koju onda dijele svi člano-vi obitelji.

Također, nastavio je, bankarski sektor bez ika-kvih problema dnevno razmjenjuje stotine mi-lijuna kuna preko inter-neta. Carina razmjenjuje podatke s Europskom uni-jom, isto tako i Ministar-stvo unutarnjih poslova, a državna uprava ne smije međusobno dijeliti infor-macije kao što su imena i prezimena ili datumi ro-đenja. “Upravo je to točka koju država mora presko-čiti. Sustave vodimo ra-čunalnim putem, ali isto-

dobno pišemo knjige kako slučajno ne bi umrlo raču-nalo. Knjiga nije nešto što nam je sada neophodno, a informacije su danas si-gurne na internetu”, kazao je Parić na konferenciji Dan otvorenih integracija koju je sedmi put zaredom organizirao King ICT.

Stoga je, kaže, potreb-no promijeniti stav u gla-vama ljudi, a po tom je pitanju već nešto i uči-njeno. Naime, nakon dvi-je godine čekanja, izme-đu Ministarstva uprave i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osigura-nje dopuštena je razmje-na jednostavnih podataka o preminulima kako se li-ječnicima ne bi plaćalo za osobe kojih više nema, na što je mjesečno odlazilo oko milijun kuna. “Kada se uzme u obzir kako dvi-je godine to nije bilo mo-guće, oko 25 milijuna kuna otišlo je nepovrat-no jer su u Ministarstvu uprave smatrali da Zakon o zaštiti osobnih podataka to ne dopušta, što nije toč-no”, napomenuo je.

InfOrmatIzacIja države

ParIć: PrestanImO građane vućI za nOsHrpu stvari smo kupili, a ne znamo što ćemo s njima. Imamo 2000 baza podataka na 4,5 milijuna stanovnika. samo ministarstvo uprave ima 250 baza podataka. to je katastrofa, kaže darko Parić, pomoćnik ministra uprave za e-Hrvatsku

građane vodimo od šaltera do šaltera,

kako bi predočili domovnicu ili rodni

list. a državna uprava sve podatke

već ima kod sebe, naglašava Parić

ukupan proračun svih državnih It projekata

1 mlrd kn godišnje(platio HzzO liječnicima - za pokojnike

25 mil kn u 2 godine(

Na konferenciji o razvoju informatičke tehnologije Ivan Vidaković, direktor Microsofta Hrvatska, među budućim IT trendovima istaknuo je računalstvo u oblaku. Tako se očekuje da će do 2015. godine čak 13,8 milijuna radnih mjesta u svijetu biti povezano s računalstvom u oblaku. Govorio je i o daljnjem razvoju socijalnih mreža te nanoro-bota i čipova u zdravstvu zahvaljujući kojima će liječnici moći bežično mjeriti koliki je, primjerice, tlak neke osobe.

Povezivanje u oblaku

18 Broj 3718, 12. ožujka 2012.PST! Privredni vjesnik

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Dijelovi za dizel motoreKMD Motor Team, Beograd, Srbija, www.beoclick.com/KMD_MOTOR_TEAM. Tvrtka nudi rezervne dijelove sustava za ubrizgavanje dizel motora za sve tipove vozila i agregata proizvođa-ča iz Srbije, Njemačke, Španjolske i Ita-lije. Kontakt: Dragan Krstić, kmdteam@eunet.rs, +381 11 3809360.

Dijelovi za vozilaAttat Industri-al, Taipei, Taj-van. Tvrtka je izvoznik rezer-vnih automo-bilskih dijelo-va. U svojoj

ponudi ima razne vrste rezervnih dijelo-va za japanske, europske, korejske i ame-ričke marke i modele vozila. Asortiman proizvoda uključuje: dijelove za karose-riju, električne dijelove, dijelove za mo-tor, A/C komponente, dijelove za kočnice i kvačilo, amortizere, dijelove za uprav-ljač i ovjes. Kontakt: Philip Lu, a7290@ms11.hinet.net, +886 2 23317286.

Poklopci i spremnici goriva za autobuseKamet, Renska Wies, Poljska, www.ka-met-co.pl. Tvrtka se bavi proizvodnjom poklopaca i spremnika za gorivo za auto-buse. Tvrtka nudi svoje proizvode. Kon-takt: Aleksandra Niewiadomska, alek-sandra.niewiadomska@kamet-co.pl, +48 77 4061279.

Cijevi, pređa i odjećaTechnocraft, Budimpešta, Mađarska, www.technocraft.hu. Tvrtka se bavi pro-dajom proizvoda koje proizvodi roditelj-ska tvrtka iz Indije. Asortiman proizvo-da uključuje: stopostotnu pamučnu pređu, majice kratkih rukava, picque polo maji-ce, galvanizirane čelične cijevi, zatvarače za bačve. Kontakt: Viktoria Kelemen, ke-lemen@technocraft.hu, +36 1 2808236.

Keramičke pločiceSeramiksan, Manisa/Turgutlu, Turska, nudi keramičke pločice. Za više informa-cija posjetite www.seramiksan.com.tr.

Kontakt: Suleyman Demirhan, export@seramiksan.com.tr, +90 236 3139613.

Vodeni toboganiPol-Glass, Wolczkowo, Dobra, Poljska, www.pol-glass.com. Tvrtka se bavi pro-jektiranjem, izgradnjom i montažom vo-denih tobogana za vodene parkove, bazene i sl. Posjeduje vlastiti stručni tim inženjera i projektanata te surađuje s velikim brojem arhitektonskih ureda koji se bave projek-tiranjem vodenih parkova, bazena i pliva-lišta. U procesu projektiranja, modeliranja i konstruiranja tobogana koriste najnovi-je računalne programe. U vlastitim proi-zvodnim halama izrađuju najkvalitetnije slideove od poliesterskog laminata ojača-nog staklenim vlaknima. Konstrukcije za tobogane izrađuju od običnog i plemeni-tog čelika, a pojedine elemente izrađuju i od nehrđajućeg čelika. Prilikom monta-že tobogana montažni tim tvrtke Pol-Gla-ss koristi alpinističku tehniku (minimalna upotreba skela). To skraćuje vrijeme rada, smanjuje komplikacije u završnoj fazi gra-đevinskih radova te smanjuje cijenu rada. Kontakt: office@pol-glass.com, +48 91 4878154, +48 503 043099.

Računalna opremaAB, Wroclaw, Polj-ska, www.ab.pl. Tvrt-ka je distributer IT opreme i primijenjene elektronike u Poljskoj.

U ponudi tvrtke možete pronaći računa-la i notebookove (Triline - naša marka, HP, Fujitsu, Asus, Toshiba, Acer...), ser-vere (HP, Fujitsu, Triline Mercury, Intel), softvere, monitore, računalne mreže i nji-hove komponente, uređaje za sigurnosno napajanje, printere, PC komponente, ka-mere, igraće konzole i igre, prijenosnike podataka, skenere, MP3 čitače. Kontakt: viktoria.utkina@ab.pl, +48 609 819193.

Rabljeni strojevi za obradu drvaTO Libela, Gornji Bogićevci, www.libela.net. Tvrtka nudi rabljene strojeve za obra-du drva. Strojevi su uvezeni iz Švicarske i u dobrom su stanju. Kontakt: info@libe-la.net, +385 91 5523600.

IZBOR IZ NADMETANJA

HRVatsKaVozilaPlinara istočne Slavoni-je nabavlja tri vozila pu-tem financijskog leasin-ga. Rok dostave ponuda je 28. ožujka.

Uredski namještajHrvatska agencija za po-štu i elektroničke komu-nikacije nabavlja uredski namještaj. Rok dostave ponuda je 16. travnja.

Robotske ruke s hvataljkamaFakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu nabavlja robotske ruke s

hvataljkama. Rok dostave ponuda je 26. ožujka.

tiskani propagandni materijalJadrolinija nabavlja tiska-ni propagandni materijal. Rok dostave ponuda je 27. ožujka.

Računalna opremaPsihijatrijska bolnica za djecu i mladež nabavlja ra-čunalnu opremu. Rok do-stave ponuda je 26. ožujka.

RegijaNamirnice i sredstva za održavanje higijeneOpća bolnica Sveti Vračevi

u Bijeljini nabavlja namir-nice i sredstva za održava-nje higijene. Rok dostave ponuda je 3. travnja.

Oprema za videonadzorCentralna banka Crne Gore u Podgorici nabav-lja opremu za videonad-zor. Rok dostave ponuda je 23. ožujka.

Briefing e-servisi d.o.o.tel.: 01/5501-511fax.: 01/5501-555nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

KNJIGOMETARPripremila: Vesna Antonić

gOlDie HawN i weNDy HOlDeN10 MiNUta POZORNOstiPlanetopija

Goldie Hawn poznata je glumica, no njezina je strast pro-micanje fizičkog i emocionalnog zdravlja i sigurnosti djece. Kao majka to dokazuje u osobnom životu, ali i kroz Zakladu Hawn posvećenu razvoju programa koji pomaže djeci da postignu sreću i uspjeh u školi i životu općenito. Zaklada je okupila brojne stručnjake na području medicine, neuro-znanosti, psihologije i obrazovanja, a zahvaljujući njihovim naporima nastao je program MindUp na kojem se temelji ova knjiga.

MelaNie jOyZaštO VOliMO Pse, jeDeMO sViNje i NOsiMO KRaVe Dvostruka duga

Naša spremnost da jedemo životinje, i k tome samo neke životinje, kaže Melanie Joy, moguća je jedino blokiranjem onoga što znamo o njihovoj svijesti i sposobnosti osjeća-nja boli; o nehumanom gospodarenju životinjama koje se prakticira u čitavom svijetu u svrhu zadovoljenja naše že-lje za hranom koju ne trebamo u svojoj prehrani... Drugim riječima, nastavljamo jesti meso i ribu samo zbog naizgled beskompromisnoga poricanja.

DaMiR šKaRO MaNageMeNt OliMPijsKiH igaRaMate

Knjiga je sjajan primjer ekonomskog pristupa novim feno-menima nastalim rastućom globalizacijom svijeta i sve većim blagostanjem čovječanstva. Analitički je uspješno pokazana složena ekonomska stvarnost koja stoji iza ve-ličanstvene slike olimpijskih igara kojoj se svijet divi. Taj svijet sve više prihvaća olimpijske igre kao simbol plane-tarnog jedinstva čovječanstva. U knjizi je dokazano da iza tog događanja stoje i ekonomske sile koje izgrađuju i dopu-njuju tu sliku planetarnog jedinstva.

Katie HiCKMaNPiNDaROV DijaMaNtNaklada Ljevak

U gradiću na talijanskoj obali more je na plažu naplavilo tajanstvenu ženu za koju mještani vjeruju da je morska sirena. Ovo može samo donijeti zlu kob te mještani unaj-mljuju grupu akrobata da majku i dijete prenesu drugamo. U Veneciji nalazimo trgovca Paula Pindara koji je, obuzet bi-jesom zbog gubitka svoje voljene Celije, izgubio bogatstvo u kockarnicama. No kad se u gradu pojavi neprocjenjivi pla-vi dijamant, Pindar prepoznaje priliku da povrati sve što je izgubio, uključujući i voljenu ženu.

MORitZ MesCHleRtRi teMelja DUHOVNOg žiVOtaVerbum

U ovoj knjizi izneseno je blago klasične i uvijek svježe kršćan-ske duhovnosti, svedeno na tri temeljna nauka: o molitvi, sa-mozataji i ljubavi prema Kristu. Ta se tri temelja međusobno upotpunjuju, zajedno tvoreći dragocjeni biser kršćanskoga savršenstva. Onaj tko bude nastojao provoditi ovdje sadr-žana poticajna razmatranja i konkretne upute, sigurno će u vlastitome životu ujediniti snagu molitve i samozataje te ih prožeti ljubavlju prema Kristu, pronašavši tako dragocjen biser s kojim će njegov život dobiti novu vrijednost.

19Broj 3718, 12. ožujka 2012.www.privredni.hr

Pogled u svijet

Maleno (ni)je lijepodr. uroš dujšin

S redinom 1980-ih godina jedna od krilatica ekonomi-

sta bila je – sjećate li se? – small is beautiful. Ra-zlog tome bila je činjenica da je u prethodnom deset-ljeću u velikim korporaci-jama broj zaposlenih sta-gnirao, i da su sva radna mjesta toga doba nasta-la upravo u malim i sred-njim poduzećima. Danas su se gledišta promijenila: mala poduzeća su manje divna no što mislite, tvr-

di Economist. Mnogi lju-di i danas više vole mala poduzeća; banke koje su bile “prevelike da bi smjele propasti” prouzro-čile su globalnu privrednu krizu i proždrle hrpetine novca poreznih obvezni-ka. Neke velike tvrtke u Velikoj Britaniji smanju-ju svoje porezne obveze tako agresivno da izaziva-ju opće zgražanje. Filmo-vi gotovo uvijek prikazu-ju velike tvrtke kao zle. A Tex Richman, naftni ma-gnat u najnovijem filmu o Muppetima, tako je zao da čak – čita Economist.

Lisac ili dinosaur?Nije stoga čudo da kad god političari žele hvali-ti biznismene, hvale male i vrijedne tvrtke, a ne ma-stodonte. To je doista lu-kava taktika. No popular-ni fetiš malih poduzeća u raskoraku je s ekonom-skom stvarnošću. Veli-

ka su poduzeća uglavnom produktivnija, nude više plaće i plaćaju više pore-za nego ona malena (pa to bi valjda i bio red, zar ne?), a privrede u kojima dominiraju malena podu-zeća često su stagnantne. To naročito vrijedi za juž-nu periferiju eurozone. Zemlje poput Grčke, Itali-je i Portugala imaju mnoš-tvo malih poduzeća koja, zahvaljujući glomaznoj regulaciji, nisu uspje-la narasti. Na poduzeća s najmanje 250 radnika u tim zemljama otpada ma-

nje od polovine udjela u radnim mjestima prerađi-vačke industrije nego što je to slučaj u Njemačkoj. No u toj istoj Njemačkoj mala i srednja poduze-ća, tzv. Mittelstand, čine važan i napredan dio pri-vrede. Nedovoljna zastu-pljenost velikih poduzeća povezuje se stoga s nedo-voljnom produktivnošću i gubitkom konkurentnosti. A uza sve pohvale malim poduzećima tek zemlje s mnogo velikih poduzeća mogu održati najviši ži-votni standard.

Doduše, i velika po-duzeća imaju svoje nedo-statke. Katkad su spora u prilagođavanju potreba-ma potrošača, promjena-ma njihovih preferencija ili korjenitim promjena-ma tehnologije. K tome, ako su postala velika za-hvaljujući podršci države, često su birokratski ustro-jena i neefikasna. Stoga is-

pada da je idolatrija veli-kih poduzeća jednako tako nerazborita kao i idolatrija onih malih. E pa što je bo-lje - lisac ili dinosaur?

Mnogi mali ostaju - mali Umjesto da se koncentri-raju na problem veliči-ne, političari bi se treba-li usredotočiti na problem njihovog rasta, a time i rasta privrede u cjelini. Iako stvaraju više radnih mjesta nego ona velika – mnoga od njih trajno osta-ju malena. Mala poduze-ća po definiciji stvaraju nova radna mjesta napro-sto zato što prije nisu ni postojala. Jedna nedavna analiza američkih podu-zeća pokazala je da veza između veličine poduze-ća prestaje kada se uzme u obzir koliko je poduze-će staro. Zbog toga, sma-tra Economist, malim po-duzećima ne treba davati porezne i druge olakšice ni za njihov razvoj stva-rati posebne državne in-

stitucije. Ono što je bit-no nije veličina, nego rast, zaključuje Econo-mist. Možda: no što onda kad pred nekom zemljom poput Hrvatske stoji ži-votno važan proces rein-dustrijalizacije kako bi se nadomjestila industri-ja uništena pretvorbom i privatizacijom? U tom slučaju nužna je sva po-moć koju treba dati ma-lim poduzećima, uključu-jući ministarstvo za mala i srednja poduzeća kao nadasve korisnu institu-ciju u stvaranju hrvatskog Mittelstanda, a zatim i ve-likih poduzeća kao kom-ponente puta u visoku ra-zvijenost.

Popularni fetiš malih poduzeća u raskoraku je s ekonomskom stvarnošću

STEČAJEVINEKRETNINEDRAŽBE

Prodaju se kuće, oranice, mehaničarske radionice...

Kuća s dvorištem i ora-nica u Cerniku, uku-pne površine 2874 če-tvorna metra, vrijednosti 198.673,57 kuna, proda-je se na ročištu koje će se održati 14. ožujka na Općinskom sudu u No-voj Gradiški, Trg kra-lja Tomislava 6, sudnica broj 2. Nekretnine se ne mogu prodati ispod tri če-tvrtine utvrđene vrijedno-sti. Jamčevina je 10 posto, a mogu se pogledati 13. ožujka u vremenu od 14 do 15 sati.

Livada u Kraljevcu na Sutli, površine 978 če-tvornih metara, vrijedno-sti 1956 kuna, prodaje se na ročištu koje će se odr-žati 14. ožujka na Op-ćinskom sudu u Zaboku, s početkom u 8.30 sati. Jamčevina je 10 posto, a ova niska cijena može se i dodatno smanjiti, ali ne na manje od jedne treći-ne početne vrijednosti ne-kretnine. Istoga dana na istom sudu i u isto vrije-me prodaje se i dvorište u Kraljevcu na Sutli, povr-šine 295 četvornih meta-ra, vrijednosti 2655 kuna.

Oranica u Oroslavju, površine 4075 četvor-nih metara, vrijednosti 232.219 kuna, prodaje se na ročištu na Općinskom sudu u Zlataru, soba broj 3, 14. ožujka u 8.30 sati. Jamčevina je 10 posto, a ne može se prodati za ci-jenu nižu od dvije trećine utvrđene vrijednosti.

Kuća, dvorište i orani-ce u Slatini, ukupne po-vršine 466.616 četvor-nih metara, vrijednosti

1.252.677,47 kuna, pro-daju se 14. ožujka na Op-ćinskom sudu u Slatini, s početkom u 8.30 sati. Ne-kretnine se ne mogu pro-dati ispod dvije treći-ne utvrđene vrijednosti, a jamčevina je 125.267,74 kune. Inače, sama kuća, dvorište i oranica oko kuće površine su 958 če-tvornih metara, a ostatak ukupne površine odno-si se na još četiri oranice istog vlasnika.

Mehaničarska radioni-ca i gradilište u Slavon-skom Šamcu, površine 1967 četvornih metara, vrijednosti 174.324,34 kune, prodaju se na roči-štu koje će se održati 14. ožujka na Trgovačkom sudu u Slavonskom Bro-du, sudnica 78/III., s po-četkom u 9 sati. Prodaja se obavlja po načelu viđe-no-kupljeno, što isključu-je sve naknadne prigovore kupca. Dodatne informa-cije moguće je dobiti kod stečajnog upravitelja na broj 091/7276 561. Jam-čevina je 10 posto utvr-đene vrijednosti imovine, a treba je uplatiti do dana održavanja ročišta.

Kuća s dvorištem, ora-nica i livada u Sra-čincu, Varaždinska žu-panija, površine 1043 četvorna metra, vrijedno-sti 741.700,14 kuna, pro-daju se na ročištu koje će se održati 14. ožujka na Općinskom sudu u Varaž-dinu, soba 150/I., s počet-kom u 9 sati. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vri-jednosti, a razgledati se može 12. i 13. ožujka od 13 do 15 sati. Jamčevina je 10 posto vrijednosti ne-kretnine, a treba je uplatiti na broj računa: 2390001-1300000154, poziv na broj: 05-19-02-188208.

Kuća, dvorište i livada u Zagrebu, površine 790 četvornih metara, vrijed-nosti 1.315.047 kuna, pro-daje se na ročištu koje će se održati 14. ožujka na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Grada Vukovara 84, soba 104/I., s početkom u 9 sati. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su naj-kasnije tri dana prije odr-žavanja ročišta za dražbu uplatile jamčevinu u izno-su od 10 posto vrijedno-sti nekretnine. Nekretni-na se ne može prodati za cijenu nižu od dvije tre-ćine utvrđene vrijedno-sti. Jamčevina se uplaću-je na žiro-račun Suda kod HPB-a na broj 2390001-1300003265, pozivom na broj 05-116-2880-09, a kupac je potvrdu o pret-hodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti Sudu prije nego što sudac pri-stupu dražbi.

Dvoetažna kuća s baze-nom u Selinama, Opći-na Sveti Lovreč, Istarska županija, površine 773 če-tvorna metra, vrijednosti 1.323.666,59 kuna, pro-daje se na ročištu koje će se održati 14. ožujka na Općinskom sudu u Pore-ču, soba broj 3, s počet-kom u 9.30 sati. Nekret-nina se ne može prodati ispod dvije trećine proci-jenjene vrijednosti. Jam-čevina je 10 posto vrijed-nosti nekretnine, a treba je uplatiti na račun Suda broj 2390001-1300002432, poziv na broj 06-1041-10. Kupac je potvrdu o uplati jamčevine dužan predoči-ti Sudu prije dražbe.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

20 SVIJET FINANCIJA

H rvatska nije bli-zu grčkog sce-narija, ali grč-

ki slučaj ima pouku koju trebaju zapamtiti sve ze-mlje u teškoćama: refor-me se ne smiju odgađati, jer ih je kasnije puno teže i skuplje provesti. Rekao je to Athanasios Vamva-kidis, direktor europskog Odjela za valutne stra-tegije Bank of America Merrill Lynch na prošlo-tjednom predstavljanju publikacije Macroecono-mic Outlook Hypo banke. Vamvakidis je bivši stalni predstavnik MMF-a u Hr-vatskoj pa dobro poznaje hrvatsko tržište. Volja za reformama i odlučnost u njihovu provođenju šalje snažan signal inozemnim

investitorima. Stoga će i rezultati ponude hrvatskih obveznica na inozemnim tržištima ovisiti o ocjeni reformskih poteza Vlade, zaključio je Vamvakidis.

Hrvatska ponovo tone u recesiju zbog pada pro-

izvodnje i investicija te pogoršanja kreditne ak-tivnosti, ocijenio je Hrvo-je Stojić, direktor Odje-la ekonomskih analiza Hypo banke. Prema nje-govim riječima, pad BDP-a u ovoj godini mogao bi biti oko dva posto. Rast u 2013. teško će dosegnuti jedan posto, što neće biti dovoljno za smanjivanje nezaposlenosti i servisira-nje dugova.

Pozitivna poruka investitorimaU takvom nepovoljnom okruženju Vlada je pri-stupila fiskalnoj konso-lidaciji, koja je ipak po-slala pozitivnu poruku inozemnim investitori-ma. Stojić smatra da na-kon prve faze, u kojoj su kratkoročno stabilizirane javne financije i najavlje-ne ključne reforme i inve-sticije kojima će se Vlada baviti, druga faza pred-stavlja teži izazov. U reži-mu stabilnog tečaja nuž-no je pokrenuti opsežne reforme na tržištu rada te provesti internu devalva-ciju putem trajnih mjera štednje kako bi se pove-ćala konkurentnost i po-taknula stopa rasta. Stojić ne isključuje ni mogući poziv MMF-u kao jam-cu za obnovu povjerenja

investitora i ublažavanje teškoća u refinanciranju hrvatskih obveza.

Stojić kaže da su na-javljene infrastrukturne investicije javnog sektora na tragu nužnih promje-na strukture (ulaganje u energetiku umjesto u au-toceste). Bolji su i mo-deli financiranja, s većim naglaskom na koncesije i vlasnički kapital, umjesto zaduživanja na teret pro-računa. No zasad još nije jasna dinamika realizacije tih investicija i njihov uči-nak na ovogodišnji eko-nomski rast.

Hrvatski pad rob-nog izvoza odražava ne-dovoljnu integriranost u “njemački proizvodni la-nac” i propuštene prili-ke na brzorastućim trži-štima zemalja BRIK-a. Nestabilnost u Italiji, veli-kom trgovinskom partne-ru, može se odraziti i na izostanak rasta prihoda od turizma. No fiskalni zao-kret i vraćanje povjerenja investitora ipak ostavljaju stanovit prostor za optimi-zam. “Zaokret je naprav-ljen, i to novim automo-bilom. Sada treba dodati malo gasa, odnosno refor-mi, i zavoj bi mogao biti uspješno savladan”, sli-kovito je zaključio Stojić. (I.V.)

MacroeconoMic outlook Hypo banke

Stojić: Hrvatska opet tone u recesiju u režimu stabilnog tečaja nužno je pokrenuti opsežne reforme na tržištu rada te provesti internu devalvaciju putem trajnih mjera štednje kako bi se povećala konkurentnost i potaknula stopa rasta

Fiskalni zaokret i vraćanje povjerenja

investitora ostavljaju stanovit

prostor za optimizam

P rema podaci-ma Financijske agencije hrvat-

ski su poduzetnici u devet mjeseci protekle godine, ukupno gledajući, rela-tivno pozitivno poslova-li jer su prihodi vrijedno-sno bili veći od rashoda te je ostvarena ukupna bruto dobit veća za 39,4 posto nego u istom devetomje-sečnom razdoblju 2010. godine.

Pozitivno je da je u svim djelatnostima ostva-rena bruto dobit (osim u rudarstvu, građevinarstvu i poslovanju nekretnina-ma) jer su prihodi bili vri-jednosno veći od ostvare-nih rashoda.

U proteklim godi-nama najveća bruto do-bit ostvarena je u trgovi-ni, koja se po tome našla ispred djelatnosti infor-macija i komunikacija te

prerađivačke industrije. U prvih devet prošlogodiš-njih mjeseci najveću bruto dobit ostvarila je prerađi-vačka industrija, ispred tr-govine i informacija i ko-munikacija, što je rezultat

i izvanrednih prihoda u procesu restrukturiranja brodogradnje, a ne pove-ćane proizvodnje. Dakle, poduzetnici iz prerađivač-ke industrije ostvarili su 11,6 milijardi kuna bru-to dobiti (45,8 posto uku-pne bruto dobiti), dok su na drugom mjestu podu-zetnici iz djelatnosti trgo-

vine, koji su ostvarili 4,3 milijarde kuna bruto dobi-ti, što je 17 posto ukupne bruto dobiti u poduzetniš-tvu Hrvatske.

Na trećemu su mjestu, prema veličini bruto dobi-

ti, poduzetnici u informa-cijama i komunikacijama s ostvarenih 2,5 milijardi kuna ili 9,8 posto ukupne bruto dobiti. U istom su razdoblju poduzetnici koji se bave stručnim, znan-stvenim i tehničkim djelat-nostima ostvarili 2,2 mi-lijarde kuna, odnosno 8,6 posto ukupne bruto dobiti

poSloVanJe poDuZetnika u prViH DeVet MJeSeci 2011.

Bruto dobit veća za 40 postona godišnjoj je razini bruto dobit povećana u prerađivačkoj ind ustriji za 113,2 posto, u trgovini 10,6, informacijama i komunikacijama sedam te u stručnim, znanstve nim i tehničkim djelatnostima 12,7 posto

od ukupno 91.607 poduzetnika

njih čak 41.194 poslovalo je s bruto

gubitkom

Hrvatske tvrtke u 2012. godini mogu računati na povećano zanimanje europskih private equi-ty fondova, posebice ako su iz farmaceutskog ili zdravstvenog sektora, pokazalo je veliko istra-živanje Europski priva-te equity fondovi u 2012. koje je provela konzul-tantska kuća Roland Berger.

U istraživanju koje se provodi treću godinu za redom sudjelovalo je čak 800 profesionalaca iz eu-ropskih otvorenih investi-

cijskih fondova rizičnog kapitala s privatnom po-nudom (private equity). Njih 73 posto očekuje sta-gnaciju ili pad broja tran-sakcija, a većina ih misli kako će se opće gospodar-sko stanje pogoršati. Rast aktivnosti fondova očeku-je se samo u Skandinaviji te Srednjoj i Istočnoj Eu-ropi, uključivši i Hrvat-sku, po stopi od jedan po-sto.

“Statistički gledano, idealan profil hrvatske mete private equity fon-dova prema našem istra-

živanju bi bila kompani-ja u vrijednosti od 50 do 100 milijuna eura, izdvo-jena iz većeg sustava ili

u vlasništvu obitelji koja je spremna prodati ve-ćinski udjel”, ocijenio je Vladimir Preveden, iz-vršni partner zagrebač-

iStražiVanJe rolanDa bergera

Povećano zanimanje priv ate equity fondova za Hrvatskuidealan profil hrvatske mete bila bi kompanija u vrijednosti od 50 do 100 milijuna eura, izdvojena iz većeg sustava ili u vlasništvu obitelji koja je spremna prodati većinski udjel

najzanimljivije su tvrtke iz

farmaceutskog ili zdravstvenog

sektora

(bruto dobit u prerađivačkoj industriji

11,6 mlrd kn

privredni vjesnikbroj 3718, 12. ožujka 2012.

21Broj 3718, 12. ožujka 2012.www.privredni.hr

svih poduzetnika obvezni-ka poreza na dobit, i tako zauzeli četvrto mjesto pre-ma veličini bruto dobiti.

Građevina nizbrdo U odnosu na prvih de-vet mjeseci 2010. godine, bruto dobit je povećana u prerađivačkoj industriji za 113,2 posto, u trgovini za 10,6 posto, informacijama i komunikacijama za se-dam te u stručnim, znan-stvenim i tehničkim dje-latnostima za 12,7 posto.

Od važnijih djelatnosti Fina izdvaja bruto gubitak od 122 milijuna kuna gra-đevinarstva, nakon bru-to dobiti od 938 milijuna kuna u prvih devet mjeseci 2010. godine. U istom raz-doblju povećana je bruto dobit za 41,7 posto podu-zetnika u djelatnosti pru-žanja smještaja te pripre-me i usluživanja hrane.

Od ukupno 91.607 po-duzetnika njih čak 45 po-sto ili 41.194 poslovalo je s bruto gubitkom, dok je ostalih 55 posto ili 50.413 poslovalo s bruto dobiti. Veći je broj poduzetnika koji su poslovali s bruto gubitkom u sedam od 20 djelatnosti. I tu se izdva-ja građevinarstvo u ko-jem je od ukupno 11.574 poduzetnika njih 6599 ili 57 posto imalo bruto gu-bitak u prvih devet mjese-ci prošle godine. U djelat-nosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (koja je ostvarila ukupno bruto dobit), ta-kođer je bilo više podu-zetnika koji su poslovali s bruto gubitkom, njih 2614 ili 51,9 posto od ukupno 5036 poduzetnika koji su poslovali u prvih devet mjeseci 2011. godine u toj djelatnosti. (V.A.)

POSLOVANJE PODUZETNIKA U PRVIH DEVET MJESECI 2011.

Bruto dobit veća za 40 postoNa godišnjoj je razini bruto dobit povećana u prerađivačkoj ind ustriji za 113,2 posto, u trgovini 10,6, informacijama i komunikacijama sedam te u stručnim, znanstve nim i tehničkim djelatnostima 12,7 posto

ISTRAžIVANJE ROLANDA BERgERA

Povećano zanimanje priv ate equity fondova za HrvatskuIdealan profil hrvatske mete bila bi kompanija u vrijednosti od 50 do 100 milijuna eura, izdvojena iz većeg sustava ili u vlasništvu obitelji koja je spremna prodati većinski udjel

kog ureda Rolanda Ber-gera. “Najzanimljivije su tvrtke iz farmaceutskog ili zdravstvenog sektora, po-tom maloprodaje i proi-zvodnje robe široke po-trošnje ili pak pružatelji

logističkih i poslovnih usluga, uz sektore ener-getike i komunalnih uslu-ga”, dodao je on.

Više razvoj portfelja, manje prodaja i akvizicije

U Europi se, nakon dvi-je godine oporavka,

ove godine predviđa pad aktivnosti pri-

vate equity fondo-va, najviše zbog

neizvjesne gos-podarske si-

tuacije i po-teškoća s

refinanciranjem. Dok is-pitanici Poljskoj predviđa-ju najveći rast aktivnosti fondova, od četiri posto, na njihovim glavnim trži-štima, u Velikoj Britaniji i Njemačkoj, očekuju pad od dva odnosno tri posto. Najveći pad dogodit će se u Grčkoj, od 10 posto, kao i na drugim tržištima s izraženim problemom po-vjerenja financijskog trži-šta, Italiji i Španjolskoj, od sedam posto.

Većina fondovskih profesionalaca očekuje kako će se ubuduće više

baviti razvijanjem po-stojećeg portfelja, a ma-nje prodajom ili akvizici-jama tvrtki. Čak 94 posto ih smatra kako će aktiv-no upravljanje tvrtkama u portfelju biti sve važni-je, a tek 15 posto najavlju-je nastavak rada na priku-pljanju sredstava i novim investicijama. Dvije tre-ćine ispitanika procjenju-je kako će konkurencija u privlačenju kapitala jača-ti, a više od polovine kako dosadašnji poslovni mo-del u sektoru private equi-ty treba mijenjati. (V.A.)

Kreditna agencija Fitch Ratings potvrdila je du-goročni kreditni rejting Hrvatske na BBB- uz zadržavanje negativnih izgleda. Potvrda najnižeg investicijskog rejtinga re-zultat je činjenice da je proračunom za 2012. ipak planirano nominalno sma-njenje rashoda za 2,8 po-sto (3,4 milijarde kuna), koje bi uz predviđen no-minalni rast prihoda od 1,5 posto trebao rezulti-rati i smanjenjem defici-ta proračuna opće drža-ve sa 5,5 u 2011. na 3,8 posto u 2012. U slučaju ostvarenja planova stvo-rili bi se uvjeti za održi-vu fiskalnu politiku. Kao pozitivno ocjenjuje se pri-stupanje Hrvatske EU-u te u tom kontekstu poboljša-nje upravljačkog procesa, povećana dostupnost ino-zemnog kapitala i izvora financiranja.

No, Fitch izražava i sumnju u plan ostvari-

vanja prihoda, posebi-ce u uvjetima očekiva-nog pada gospodarstva od jedan posto te smatra da će za ostvarivanje plani-ranog deficita Vlada mo-rati dodatno smanjiti ras-hode. Fitch stoga očekuje dodatne mjere (fiskalne i strukturne) koje bi pre-ma njihovom očekiva-nju mogle biti obznanje-ne u rebalansu proračuna tijekom srpnja. U sluča-ju odstupanja od planova postoji vjerojatnost pada rejtinga. Štoviše, izgled-no je da zadržavanje inve-sticijskog rejtinga uvelike ovisi o obećanju Vlade da će provesti reformu na tr-žištu rada do sredine ove godine.

Ukupni depoziti kod poslovnih banaka (de-pozitni novac te kun-ski i devizni štedni i oročeni depoziti) pot-kraj su siječnja iznosi-li 219,7 milijardi kuna, što je 2,6 milijardi kuna ili 1,2 posto manje nego krajem 2011. Pad depo-zita je rezultat pada de-pozitnog novca (33,1 mi-lijarda kuna u siječnju) za nešto više od tri mili-jarde kuna. Štedni i oro-čeni devizni i kunski de-poziti iznosili su 186,6 milijardi kuna, što je 0,3 posto više nego na kra-ju protekle godine. Na godišnjoj razini štedni i

oročeni depoziti viši su za 5,6 milijardi kuna ili 3,1 posto, ponajviše za-hvaljujući rastu kunskih depozita. Naime, štedni i oročeni kunski depozi-ti potkraj siječnja iznosi-li su 40,9 milijardi kuna, a devizni 145,7 milijardi kuna.

Depoziti stanovniš-tva i dalje bilježe blagi rast te su potkraj siječnja iznosili 147,9 milijardi kuna. S druge strane, de-poziti poduzeća od kraja 2008. gotovo neprekid-no bilježe godišnje stope pada. Tako su krajem si-ječnja bili nešto manji od 27 milijardi kuna, što je 5,8 milijardi kuna manje u odnosu na kraj 2008. Iako je štedni potenci-jal stanovništva smanjen zbog stagnacije realnih dohodaka i rasta neza-poslenosti, štednja ipak blago raste odražavajući tako neizvjesnost i manju sklonost potrošnji.

FITCH POTVRDIO REJTINg HRVATSKE

POSLOVNE BANKE

I dalje BBB-

Rastu štedni i oročeni depoziti

bruto gubitak građevinarstva

122 mil kn (

Područje djelatnosti Bruto dobit (prihod minus rashodi) u milijunima kuna

Broj poduzetnika

Iznos Struktura u %

Indeksi Ukupno Dobitaši Gubitaši

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo

128 0,5 90,9 2405 1325 1080

Rudarstvo i vađenje -127 -0,5 40,3 247 110 137

Prerađivačka industrija 11.645 45,8 213,2 11.122 6597 4525

Opskrba električnom energijom, plinom, parom iklimatizacija

1182 4,6 73,0 328 92 236

Opskrba vodom 595 2,3 138,9 548 345 203

Građevinarstvo -122 -0,5 - 11.574 4975 6599

Trgovina na veliko i na malo 4323 17,0 110,6 26.027 15.064 10.963

Prijevoz i skladištenje 1046 4,1 101,7 3600 2337 1263

Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane

795 3,1 141,7 5036 2422 2614

Informacije i komunikacije 2492 9,8 107,0 3899 2355 1544

Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja

729 2,9 - 711 437 274

Poslovanje nekretninama -837 -3,3 114,3 4106 1246 2860

Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti

2180 8,6 112,7 13.532 8441 5091

Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti

503 2,0 152,9 3435 1929 1506

Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje

166 0,7 104,8 62 49 13

Obrazovanje 76 0,3 186,0 847 523 324

Djelatnosti zdrastvene zaštite i socijalne skrbi

134 0,5 92,2 993 673 320

Umjetnost, zabava i rekreacija

397 1,6 160,6 821 396 425

Ostale uslužne djelatnosti 92 0,4 95,8 2251 1046 1205

Djelatnosti kućanstava kao poslodavaca

8 0,0 48,2 2 2 0

Fizičke osobe bez djelatnosti

8 0,0 153,7 61 49 12

Ukupno 25.415 100,0 139,4 91.607 50.413 41.194

Bruto dobit poduzetnika Hrvatske po područjima djelatnosti u razdoblju I.-IX.2011. (indeksi: I.-IX.2010.=100)

Izvor: Fina

22 Broj 3718, 12. ožujka 2012.SVIJET FINANCIJA Privredni vjesnik

O sim u petak, pro-tekli tjedan potra-žnja za novcem

svakodnevno je nadma-šivala ponudu. Unatoč tome, redovito je dio po-nude ostajao neraspore-đen zbog različitih uvjeta ponude i potražnje i me-đusobnih limita sudioni-ka. Potencijalni korisnici spremni su uzeti pozajmi-cu samo uz vrlo nisku ka-matnu stopu koja ne od-govara kreditorima, zbog čega krajem dana dio de-pozitnih institucija usmje-rava svoje viškove likvid-nosti u središnju banku kao prekonoćni depozit po kamatnoj stopi od 0,25

posto. U trgovanju sudio-nika nije bilo napetosti jer je razdoblje održavanja obvezne pričuve pri kra-ju, a sudionici su uglav-nom ispunili svoju obve-zu održavanja potrebne razine računa. Prosječna tjedna kamatna stopa bila

je 1,71, a prosječna preko-noćna 0,76 posto.

U utorak je Ministar-stvo financija održalo aukciju trezorskih zapisa u kunama i eurima koja je bila iznimno uspješna. Upisano je ukupno 903 milijuna kuna zapisa i to

na rok od 91 dan 450 mi-lijuna kuna po kamatnoj stopi od 4,34 posto, na rok od 182 dana 24 mili-juna kuna po 4,70 posto, a na rok od 364 dana upi-sano je 429 milijuna kuna po kamatnoj stopi od 5,3 posto. Velik interes sudi-

onici su pokazali za upi-sivanje trezorskih zapi-sa izraženih u eurima koji su raspisani kao i prošli put na rok od 91 dan i 364 dana, a prihvaćene su sve pristigle ponude. Ukupno ostvareni iznos emisije bio je znatno iznad plani-

ranog. Upisano je 51,456 milijuna eura po srednjem tečaju središnje banke od 7,563034, tj. emisija izra-žena u kunama iznosila je 389,163 milijuna kuna. Sljedeću aukciju Mini-starstvo je najavilo za 13. ožujka. U ovom tjed-nu slijedi smjena razdo-blja održavanja pričuve. U tom će smislu do sredi-ne tjedna prevladavati po-nuda novca i niska kamat-na stopa. Od srijede, kada započinje novo razdoblje održavanja obvezne pri-čuve, očekuje se promje-na odnosa ponude i po-tražnje novca u kojem će potražnja za novcem biti dominantna, uz blagi po-rast kamatne stope.

Premda su mnogi odah-nuli nakon što je 85,8 po-sto privatnih kreditora prihvatilo u četvrtak na-večer ponudu o zamje-

ni postojećih grčkih ob-veznica novima, čime je izbjegnut bankrot te ze-mlje, to se u prošli petak, zbog očekivanja najno-

vijih američkih podata-ka o zaposlenosti - nije previše vidjelo na bur-zovnim indeksima. In-deks Londonske burze

FTSE prošli je tjedan pao za blagih 0,10 posto, in-deks Frankfurtske burze Dax za 0,13 posto, a pa-riški CAC za 0,06 posto. Dow Jones je pao za 0,42 posto, dok je tehnološki Nasdaq porastao za 0,68 posto. Najveći porast od 2,38 posto imao je indeks Tokijske burze Nikkei. Svjetski analitičari oče-kuju da će podaci poka-zati rast zaposlenosti u SAD-u i to treći mjesec zaredom. Prema anketi Reutersa, američki su po-slodavci u veljači otvo-rili 210.000 novih rad-nih mjesta, a u siječnju 243.000.

TržišTe novca Zagreb

Očekuje se i veća potražnja za novcem i rast kamate

Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je prošli tjedan dodatno oja-čala prema euru i franku za

0,09 i 0,05 posto, a blago je popravila i status prema američkom dolaru, prema kojem je prije dva tjedna

HrvaTsko deviZno TržišTe

Kuna dodatno blago ojačala

Međunarodno TržišTe kapiTala

Suzdržanost zbog očekivanja podataka iz SAD-a

Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obve-znog mirovinskog fonda, prošlog je petka dosegnula razi-nu od 160,9649 bodova, što je u odnosu na početak tjed-na rast od 0,18 posto. Tjedan prije toga bio je ojačao za 0,1 posto.

Mirovinski fondovi

Mirex blago porastaobila oslabjela za nešto ma-nje od jedan posto. Prošli je tjedan ojačala prema do-laru za 0,36 posto.

5700

5780

5860

5940

6020

6100

9.3.8.3.7.3.6.3.5.3.

12700

12780

12860

12940

13020

13100

9.3.8.3.7.3.6.3.5.3.

2900

2920

2940

2960

2980

3000

9.3.8.3.7.3.6.3.5.3.

3300

3350

3400

3450

3500

3550

9.3.8.3.7.3.6.3.5.3.

6650

6730

6810

6890

6970

7050

9.3.8.3.7.3.6.3.5.3.

9500

9600

9700

9800

9900

10000

9.3.8.3.7.3.6.3.5.3.

FTSE 100 Dow Jones NASDAQ

CAC40 DAX NIKKEI 225

Jelena drinković5.3.2012. - 9.3.2012.

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

3

2

1

0ponedjeljak utorak srijeda četvrtak petak

u % 27.2.2012. - 2.3.2012.

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

300

200

100

05.3.2012. 6.3.2012. 7.3.2012. 8.3.2012. 9.3.2012.

u mil. kn Ponuda Potražnja Promet

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 8.3.2012.Izvor: HNB primjena od 10. ožujka 2012. 5.3. 6.3. 7.3. 8.3. 9.3.

7.59

7.58

7.57

7.56

7.55

7.54

EUR 5.76

5.75

5.74

5.73

5.72

5.71

USD 6.30

6.29

6.28

6.27

6.26

6.25

CHF

5.3. 6.3. 7.3. 8.3. 9.3. 5.3. 6.3. 7.3. 8.3. 9.3.

valuta Srednji tečaj za devize

AUD australski dolar 6,066578

CAD kanadski dolar 5,759111

JPY japanski jen (100) 6,987082

CHF švicarski franak 6,269938

GBP britanska funta 9,011961

USD američki dolar 5,713822

EUR euro 7,556529

Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi)

AZ obvezni mirovinski fond 164,6041

Erste Plavi obvezni mirovinski fond 164,3014

PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond 151,8202

Raiffeisen obvezni mirovinski fond 159,7059

MIREX (*) 160,9649

Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi)

Otvoreni DMF-ovi

AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond 170,1464

AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond 197,4747

CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond 119,0950

Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond 137,0733

Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond 139,4745

Zatvoreni DMF-ovi

Auto Hrvatskazatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 102,3024

AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 186,6822

AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 182,0519

AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 195,5433

AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 141,4024

Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond 121,1473

CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 104,3459

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla 164,4612

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe 108,8408

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta 120,1443

Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata 170,4359

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR 151,5375

Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara- Raiffeisen 121,7420

Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE 106,6230

164

162

160

158

156

MIREX - mjesečni

8.2. 18.2. 28.2. 8.3.

MIREX - tjedni164

162

160

158

1565.3. 6.3. 7.3. 8.3.

23Broj 3718, 12. ožujka 2012.www.privredni.hr

Porasla imovina Imex bankeImex banka je krajem ve-ljače ostvarila dobit od 4,6 milijuna kuna, što je na ra-zini dobrih prošlogodišnjih rezultata. Ukupna imovi-na u porastu je za 18 po-sto i iznosi 1,905 milijar-di kuna. Rashodi su porasli za pet posto, a plasmani kredita za sedam posto i iznose 1,317 milijar-di kuna. Ukupni depoziti veći su za 18 posto i izno-se 1,570 milijardi kuna. Od toga 77 posto čini štednja građana koja iznosi 1,209 milijardi kuna i bilježi po-rast od 20 posto. Depozi-ti pravnih osoba i obrtni-ka čine 23 posto ukupnih depozita i iznose 361 mili-jun kuna.

Proljetni paket kredita Hypo bankeHypo Alpe-Adria-Bank pripremila je akcijski Pro-ljetni paket nenamjenskih kredita s kamatnim stopa-ma od 8,60 do 9,20 posto, ovisno o statusu klijenta. Riječ je o nenamjenskim kreditima s valutnom kla-uzulom u eurima, koji se odobravaju na iznose od 1500 do 15.000 eura u kun-skoj protuvrijednosti, uz rok otplate od dvije do se-dam godina te trošak obra-de kredita od jedan posto. Krediti se ugovaraju uz po-licu životnog osiguranja te ne zahtijevaju jamce.

Isplaćeno 233 milijuna kuna poticajaMinistarstvo financi-ja isplatilo je prošli tjedan 233 milijuna kuna držav-nih poticajnih sredstava. Najveći dio novca (194,8 milijuna kuna) otišlo je na račune domaćih stambe-nih štedionica, a preosta-li iznos od 38,2 milijuna kuna uplaćen je za poticaj fondovima trećeg mirovin-skog stupa, tj. dobrovoljnoj mirovinskoj štednji. Riječ je o poticajima za 2010., koje prošla Vlada nije na vrijeme isplatila. Nije po-znato kada će se isplatiti poticaji za prošlu godinu.

Plan isplate proračunskih sredstava na internetu

Građani koji čekaju ispla-tu mirovina ili nekih soci-jalnih naknada po prvi put mogu na internet stranica-ma Ministarstva financi-ja vidjeti kada se planira isplata proračunskih sred-stava za mirovine, naknade za socijalnu skrb, za neza-poslene, porodiljne nakna-de, doplatak za djecu, traj-na prava branitelja i drugo, kao i podatke kada su i u kojem iznosu isplaćena. Ministarstvo je tu tabelu prvi put objavilo za ožujak, a objavljivat će je za svaki naredni mjesec.

*vijesti

Proteklog su tjedna 52 fonda zabilježila porast vrijednosti. Vrh ljestvice kod dioničkih fondova za-uzimaju AC Rusija (+1,02 posto) i Allianz Equi-ty (+0,72 posto). Najveći pad kod dioničkih fondo-va zabilježio je fond Ili-rika Gold (2,25 posto), a slijedi ga Ilirika Bric s pa-dom od 1,87 posto. Kod

mješovitih fondova najve-ći porast imao je fond ICF Balanced (0,78 posto), a potom ZB Global s pora-stom od 0,73 posto. Naj-veći pad kod mješovitih fondova imao je fond C-Premium (3,17 posto), a iza njega je Agram Trust s padom od 0,96 posto. Kod obvezničkih fondova naj-veći porast imali su ZB

bond (0,47 posto) i Capi-tal One (0,32 posto). Je-dini fond s padom u ovoj grupi je fond Raiffeisen Bonds kojem je vrijednost smanjena za 0,11 posto. Kod novčanih fondova najuspješniji su bili Plati-num Cash koji je porastao za 0,41 posto te ST Cash s porastom od 0,10 posto. (M.R.)

INVESTICIJSKI FONDOVI

U plusu 52 fonda

Proteklog je tjedna došlo do pada redovnog dionič-kog prometa na Zagrebač-

koj burzi, a i oba dionička indeksa završila su tjedan s negativnim vrijednostima. Redovni dionički promet iznosio je 78,601 milijun kuna, što je pad od 38,30

posto. Crobex je pao za 1,12 posto, na 1.788,89 bo-dova, a Crobex10 za 0,60 posto, na 994,03 boda. Najviše se trgovalo dioni-com HT-a kojom je ostva-

reno 14,340 milijuna kuna prometa, a tjedan je zavr-šila s padom od 0,52 posto ili na 223,45 kuna. Najve-ći dobitnik je dionica Đuro Đaković Holdinga koja je

trgovanje završila na 80,50 kuna ili s porastom od 4,85 posto. Najveći pad od 6,08 imala je dionica Ingre. Šest

od 10 najtrgovanijih dioni-ca zabilježilo je porast, jed-na je bez promjene, a tri su u padu.

BURZA

Dobitnik tjedna je dionica Holdinga Đuro Đaković

Top 10 po prometu

tjedna promjena zadnja cijena promet 10 dionica s najvećim

rastom cijenetjedna

promjena zadnja cijena promet 10 dionica s najvećim padom cijene

tjedna promjena zadnja cijena promet

Marko Repecki www.hrportfolio.com

Hrvatske telekomunikacije d.d. -0,52% 223,45 14.340.029,40

Ingra d.d. -6,08% 7,41 13.905.694,04

Adris grupa d.d. (povlaštena) -1,98% 210,75 4.646.333,78

Đuro Đaković Holding d.d. +4,85% 80,50 4.250.761,61

Luka Rijeka d.d. +2,54% 116,90 4.202.143,08

INA-industrija nafte d.d. 0,00% 3.630,00 3.126.931,79

AD Plastik d.d. +2,73% 122,04 2.833.777,41

Ericsson Nikola Tesla d.d. +1,54% 1.188,00 2.530.208,34

Valamar Adria Holding d.d. +1,60% 80,86 2.384.193,14

Tisak d.d. +0,64% 176,12 2.062.498,51

HG Spot d.d. +74,63% 3,51 1.962,09

Liburnia Riviera Hoteli d.d. +27,42% 2.300,00 605.009,69

Adriatic Croatia Int. club d. d. +16,86% 2.987,00 499.598,23

Kutjevo d.d. +14,13% 15,02 46.653,66

Valamar grupa d.d. +10,79% 59,95 136.949,78

Tehnika d.d. +8,99% 969,99 704.346,55

Plava laguna d.d. +8,97% 1.700,00 526.519,88

Validus d.d. +8,41% 3,48 20.344,28

SN Holding d.d. +6,38% 115,00 97.939,00

Karlovačka banka d.d. +5,56% 47,50 40.237,92

Jadrankamen d.d. -50,00% 30,00 750,00

Atlas turistička agencija d.d. -38,38% 6,10 2.686,80

Finvest Corp d.d. -21,83% 125,00 50.388,19

Istraturist Umag d.d. -14,14% 170,00 127.365,71

Institut IGH d.d. -11,50% 960,20 1.136.633,75

Croatia Lloyd d.d. -11,10% 1.955,00 3.911,00

ZIF Slavonski d.d. -11,09% 21,16 33.571,81

Centar banka d.d. (povlaštena) -10,81% 220,30 8.812,05

Kaštelanski staklenici d.d. -10,57% 1.390,70 255.936,18

Industrogradnja Grupa d.d. -9,93% 381,10 1.905,50

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI od 2. do 8. ožujka 2012. godine

Naziv(fond) Valuta Vrijednost udjela*Tjedna

promjena [%]Naziv(fond) Valuta Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDSVB SMART € 94,9840 -0,20

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDSKD Victoria kn 11,8787 0,19

ST Global Equity kn 30,5624 -1,35

HI-growth € 8,4276 0,54

Raiffeisen World € 109,5200 0,18

ZB euroaktiv € 106,3200 -0,14

ZB trend € 132,8000 0,70

FIMA Equity kn 70,0554 0,28

KD Prvi izbor kn 11,7456 -1,34

Ilirika JIE € 132,8500 -0,27

Raiffeisen Central Europe € 47,2300 -0,02

PBZ Equity fond kn 68,4495 0,57

HPB Dionički kn 80,0998 -0,80

Erste Adriatic Equity € 75,0300 -0,11

NFD Aureus Global Developed kn 89,7949 -0,02

ZB aktiv kn 92,2300 0,17

HPB Dynamic kn 41,2682 -0,33

Prospectus JIE kn 45,9539 -0,83

AC Rusija € 35,6087 1,02

NFD Aureus BRIC € 24,7401 -0,36

Capital Two kn 63,3950 0,41

Ilirika Azijski tigar € 47,8995 -0,97

PBZ I-Stock kn 64,0189 -0,51

HPB Titan € 66,6791 -0,94

HPB WAV DJE € 95,3042 -0,84

Platinum Global Opportunity $ 12,3616 -1,33

Erste Total East € 27,6400 0,14

VB High Equity kn 47,7488 -0,40

KD Nova Europa kn 6,7278 -0,22

OTP indeksni kn 36,2490 0,02

Platinum Blue Chip € 85,9031 0,36

C-Zenit kn 44,5347 0,27

NFD Aureus MENA kn 478,3736 0,11

OTP MERIDIAN 20 € 74,0919 0,38

A1 kn 75,2000 -0,05

NFD Aureus US Algorithm kn 128,2515 -0,75

NFD Aureus New Europe kn 93,4347 -1,69

AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) € 9,9449 -0,58

OTP Europa Plus € 101,0116 -0,18

Ilirika BRIC € 90,3516 -1,87

VB CROBEX10 kn 91,3976 -0,36

KD Energija kn 10,0662 -0,85

ZB BRIC+ € 96,5200 -0,27

Ilirika Gold € 94,2679 -2,25

Raiffeisen Prestige Equity € 101,8700 -1,42

Allianz Equity € 102,1733 0,72

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDSErste Balanced € 110,7500 -0,06

ZB global € 132,7300 0,73

PBZ Global fond kn 96,8702 0,06

HI-balanced € 10,1073 0,45

Raiffeisen Balanced € 131,8300 -0,03

ST Balanced kn 132,7655 -0,94

ICF Balanced kn 113,8775 0,78

HPB Global kn 89,2035 -0,52

OTP uravnoteženi kn 91,3758 0,17

KD Balanced kn 7,9990 0,03

NFD Aureus Emerging Markets Balanced kn 76,3413 0,47

C-Premium kn 4,8020 -3,17

Agram Trust kn 62,0666 -0,96

AC Global Balanced Emerging M (GBEM) € 9,8074 -0,69

Allianz Portfolio kn 112,0405 0,19

Raiffeisen Prestige € 104,0700 0,57

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDSZB bond € 166,5300 0,47

HI-conservative € 11,5875 0,16

Raiffeisen Bonds € 177,9600 -0,11

PBZ Bond fond € 133,3336 0,28

Erste Bond € 133,8000 0,07

Capital One kn 168,2407 0,32

HPB Obveznički € 127,8760 0,18

OTP euro obveznički € 110,9704 0,12

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDSPBZ Novčani fond kn 136,1549 0,07

ZB plus kn 167,9182 0,06

ZB europlus € 143,5277 0,04

PBZ Euro Novčani € 129,8815 0,07

Raiffeisen Cash kn 149,7700 0,05

Erste Money kn 142,8800 0,06

HI-cash kn 143,1636 0,05

ST Cash kn 140,6006 0,10

PBZ Dollar fond $ 126,6198 0,04

HPB Novčani kn 136,3080 0,06

OTP novčani fond kn 126,2539 0,07

VB Cash kn 119,8313 0,07

Agram Euro Cash € 11,0948 0,07

Allianz Cash kn 112,2107 0,07

Platinum Cash kn 82,4478 0,41

Erste Euro-Money € 109,2200 0,05

Certus Cash kn 102,2596 0,07

Raiffeisen euroCash € 101,3500 0,07

HPB Euronovčani € 100,9484 0,08

Locusta Cash kn 1226,3654 0,06

UKUPAN TJEDNI PROMET: 660,701 milijuna kunaTJEDNI DIONIČKI PROMET: 78.601.831,59 kn

index zadnja vrijednost tjedna promjenaCrobex 1.788,8900 -1,22%Crobex10 994,0300 -0,60%Crobis 92,4541 +0,85%Crobistr 104,2566 +0,95%