Eckhart Tolle-Moc 4

Naslov izvornika:Eckhart TolleThe power of now

Pohvale knjiziMO SADANJEG TRENUTKA

Kad bih morala izabrati samo jednu knjigu, izabrala bih Mo sada-njeg trenutka Eckharta Tollea. Zato? Zato Sto ta knjiga zrai duhomljubavi, koji se osjea ne samo u njezinim rijeima, nego i u prazni-nama izmeu rijei. Nijedna me knjiga nije tako dirnula niti sam ije-dnu tako od srca prihvatila. Patricia Gordon, Calgary, Alberta

"Od srca preporuujem ovu iznimno nadahnutu knjigu svim traite-ljima dananjice." Lama Surya Das,

autor knjige Awakening the Buddha VVrthin (Buenje unutarnjeg Buddhe)

Smatram da je ova knjiga sjajna za ljude kao to sam ja koji ele prih-vatiti poruku to su je tako rjeito iznijeli Course in Miracles (Teajuda) i Deepak Chopra u knjizi Seven Spiritual Laws of Success (Se-dam duhovnih zakona uspjeha). Svaki put kad proitam neki dioMoi sadanjeg trenutka, iznenadim se otkrivajui novo, dublje znae-nje onoga to sam ve proitao. Jean-Pierre LeBlanc, direktor SAJE

(proizvoa i vlasnik trgovakog lanca prirodnih proizvoda za zdravlje)

"... podsjea nas da budemo uistinu prisutni u vlastitom ivotu te dase oslobodimo prolosti i budunosti. Ova knjiga moe preobraziti vanain razmiljanja. Koje su posljedice? Vie radosti, i to upravo sada!"

The OPRAH Magazine

Mo sadanjeg trenutka pruila mi je utjehu, beskrajno me nadahnju-je te mi, u pogledu moga vlastitog putovanja, prua uvid za uvidom. Zamene predstavlja otkrie i radost. Albert Koopman, poslovni rukovoditelj

Tragao sam za smislom, dobrobiti, zdravljem i ivotom, ali sam, nanesreu, tragao izvan sebe. Mo sadanjeg trenutka pokazala mi je nakoji nain teko uhvatljiva ivotna blaga pronai u vlastitoj nutrini.

John Kuchenthal, savjetnik organizacijskog razvoja

SADRAJ

Ovdje ste kako biste boanskojsvrsi svemira omoguili da se razotkrije.Eto koliko ste vani!

Eckhart Tolle

Predgovor VII

Uvodna rije XI

Zahvale XVII

Uvod 1Podrijetlo knjige 1Istina se krije u vama 3

PRVO POGLAVLJE: Vi niste um 7Najvea prepreka prosvjetljenju 7Oslobodite se uma 11Prosvjetljenje: uzdizanje iznad misli 14Emocija: reakcija tijela na um 17

DRUGO POGLAVLJE: Svjesnost: izlaz iz boli 23Ne stvarajte vie bol u sadanjosti 23Bol iz prolosti: rastvaranje tijela boli 25Poistovjeivanje ega s tijelom boli 29Podrijetlo straha 30Potraga ega za cjelovitou 32

TREE POGLAVLJE: Duboko se upustite u Sadanji trenutak 34Ne tragajte za sobom u umu 34Okonajte privid vremena 35Nita ne postoji izvan Sadanjeg trenutka 36Klju duhovne dimenzije 37Kako pristupiti moi Sadanjeg trenutka 38Otputanje psiholokog vremena 41Ludost psiholokog vremena 42Negativnost i patnja ukorijenjeni su u vremenu 43Otkrivanje ivota u pozadini ivotne situacije 45

Svi problemi samo su prividi uma 46Kvantni skok u evoluciji svijesti 48Radost postojanja 49

ETVRTO POGLAVLJE:Strategije kojima se um koristi kako bi izbjegao Sadanji trenutak 51

Gubitak Sadanjeg trenutka: sutinska zabluda 51Obino nesvjesno i duboko nesvjesno 52Za im to oni tragaju? 54Rastvaranje uobiajenoga nesvjesnog 55Sloboda od nesree 55Gdje god se nalazili, budite ondje u potpunosti 59Unutarnja svrha ivotnog putovanja 63U vaoj prisutnosti prolost ne moe opstati 64

PETO POGLAVLJE: Stanje prisutnosti 67To nije ono to mislite da jest 67Ezoterijsko znaenje ekanja 68Ljepota izrasta u dubokoj tiini vae prisutnosti 69Spoznaja iste svijesti 71Krist: stvarnost vae boanske prisutnosti 74

ESTO POGLAVLJE: Unutarnje tijelo 77Postojanje je vae najdublje ja 77Zavirite s onu stranu rijei 78Pronalaenje vlastite nevidljive i neunitive stvarnosti 79Povezivanje s unutarnjim tijelom 80Preobrazba kroz tijelo 81Propovijed o tijelu 83Duboko se ukorijenite u nutrini 84Prije nego to uete u tijelo oprostite 86Poveznica s neoitovanim 87Usporavanje procesa starenja 88Jaanje obrambenog sustava 89Neka vas u tijelo uvede dah 90Stvaralako koritenje umom 90Umijee sluanja 91

SEDMO POGLAVLJE: Portali koji vode u neoitovano 92Duboko u tijelu 92Izvor chija 93San bez snova 94

Drugi portali 95Tiina 96Prostor 97Istinska priroda prostora i vremena 100Svjesna smrt 101

OSMO POGLAVLJE: Prosvijetljeni odnosi 103Gdje god se nalazili, zakoraite u Sadanji trenutak 103Odnosi ljubavi i mrnje 105Ovisnost i potraga za cjelinom 106Od ovisnikih do prosvijetljenih odnosa 109Odnosi kao duhovna praksa 111Zato su ene blie prosvjetljenju 116Rastvaranje kolektivnog enskog tijela boli 118Odrecite se odnosa sa sobom 122

DEVETO POGLAVLJE: S onu stranu sree i nesree nalazi se spokojstvo 125Uzvienije dobro onkraj dobra i zla 125Okonanje ivotne drame 127Nepostojanost i ivotni ciklusi 129Kako se koristiti negativnou i odrei seje 133Priroda suosjeanja 138Prema drukijem poretku stvarnosti 140

DESETO POGLAVLJE: Znaenje predavanja 145Prihvaanje Sadanjeg trenutka 145Od energije uma do duhovne energije 149Predavanje u osobnim odnosima 150Preobraaj bolesti u prosvjetljenje 153Kad se dogodi nesrea 155Preobraavanje patnje u spokojstvo 156Put kria 158Mo odabira 160

0 AUTORU 163

PREDGOVOR IZDAVAA

NAPISAO MARC ALLENAutor knjige Visionary Business (Vizionarski posao)

i A Visionary Life (Vizionarski ivot)

Knjiga poput Moi sadanjeg trenutka pojavi se moda jednom u desetgodina ili jednom u narataju. To je vie od knjige; u njoj prebiva i-votna energija koju vjerojatno moete osjetiti dok je drite u rukama.Posjeduje mo da u itateljima izazove iskustva i da nabolje promije-ni njihov ivot.

Mo sadanjeg trenutka prvi put je objavljena u Kanadi, a kanad-ska mi je izdavaica, Connie Kellough, rekla kako esto slua prie opozitivnim promjenama, pa ak i udima, do kojih je dolo kad bi lju-di poeli itati tu knjigu. itatelji nas nazivaju, rekla je. Mnogi migovore o prekrasnim iscjeljenjima, preobrazbama i poveanoj ivotnojradosti koje doivljavaju zato to su prihvatili uenja ove knjige.

itajui je, postao sam svjestan kako je svaki trenutak moga i-vota udo. To je apsolutna istina, bez obzira na to jesam li to spoz-nao ili nisam. A Mo sadanjeg trenutka uvijek mi iznova pokazuje ka-ko to mogu shvatiti.

Od prve stranice knjige oito je da je Eckhart Tolle suvremenimajstor. Nije povezan ni s jednom odreenom religijom, doktrinomili guruom; njegova uenja prihvaaju smisao i sutinu svih tradicija- kranske, hinduistike, budistike, muslimanske, domorodake ilibilo koje druge - i ni s jednom ne dolaze u sukob. Tolle je u stanjunapraviti ono to su radili svi veliki majstori: jednostavnim i jasnimjezikom pokazati nam kako se put, istina i svjetlost kriju u naoj nu-trini.

Eckhart Tolle poinje ukratko nas uvodei u svoju priu - priuo depresiji i oajanju rane mladosti koji su vrhunac dosegli u nevjero-jatnom iskustvu buenja do kojega je dolo jedne noi nedugo nakon

VII

MO SADANJEG TRENUTKA

njegova dvadeset devetog roendana. Proteklih dvadeset godina Tollerazmilja i meditira o tom iskustvu te produbljuje svoje razumijevanje.

Posljednjih deset godina postao je uitelj svjetskoga glasa, velikadua to nosi veliku poruku kakvu je donio Krist, kakvu je poduavaoBuddha: stanje prosvjetljenja mogue je dosegnuti ovdje i sad. Mo-gue je ivjeti bez patnje, bez tjeskobe i neuroza. Kako bismo to po-stigli, trebamo spoznati vlastitu ulogu stvoritelja svoje boli; na umizaziva probleme, a ne drugi ljudi, ne svijet koji nas okruuje. Vlastitium to ini, sa svojom gotovo nepresunom bujicom misli, sa svojimrazmiljanjima o prolosti i brigama oko budunosti. inimo velikupogreku poistovjeujui se s umom, vjerujui da smo mi um - a za-pravo smo daleko vea bia.

Eckhart Tolle uvijek nam iznova pokazuje kako se povezati sonim to naziva naim Biem:

Bie je vjean, uvijek prisutan ivot onkraj mnotva i-votnih oblika koji su podloni raanju i umiranju. Bie,pak, ne samo da se nalazi onkraj, nego takoer i duboko unutrini svakoga oblika kao najskrivenija, nevidljiva i nerazo-riva sutina. To znai da mu sada moete pristupiti kao vla-stitom najdubljem ja, vlastitoj istinskoj prirodi. Ali i ne po-kuavajte ga spoznati umom. Ne pokuavajte ga razumjeti.Spoznati ga moete tek kad je um miran, a vi ste, potpuno isnano, prisutni u sadanjem trenutku... Ponovno zadobitisvjesnost o Biu i prebivati u tom stanju 'osjeaja i spoznaje'predstavlja prosvjetljenje.

Mo sadanjeg trenutka gotovo je nemogue odjednom proitatiod poetka do kraja - ova knjiga od vas zahtijeva da je povremenoodloite i razmiljate o tim rijeima te da ih primijenite na vlastita i-votna iskustva. To je potpun vodi, potpun teaj o meditaciji i ostva-renju. To je knjiga koju treba neprestano iznova itati - a svaki putkad je ponovno itate otkrivat ete nove dubine i znaenja. To jeknjiga koju e mnogi ljudi, ukljuujui i mene, prouavati cijeloga i-vota.

Sve je vie odanih itatelja koji itaju Mo sadanjeg trenutka. Veje dobila naziv majstorskog djela; kako god je nazivali, kako god je

VIII

PREDGOVOR IZDAVAA

opisivali, to je knjiga koja posjeduje mo mijenjanja naega ivota,mo buenja, kako bismo potpuno spoznali tko smo.

Marc AllenNovato, Kalifornija, SAD

Kolovoz 1999. godine

IX

UVODNA RIJENAPISAO RUSSELL E. DICARLO

Autor knjige Towards a New World View(Prema novome pogledu na svijet)

Naranasto ute zrake zalazeeg Sunca na azurnom nebu, ponekadnas mogu obdariti trenutkom takve nevjerojatne ljepote da se zapre-pastimo i zagledamo u njih. Sjaj takva trenutka tako nas zaslijepi daprisilno brbljavi um zastane i ne uspije nas prenijeti na neko drugomjesto, nego ostanemo ovdje i sad. Okupana svjetlou, ini se kakose otvaraju vrata u neku drugu stvarnost, koja je uvijek prisutna, alije tek rijetko uoimo.

Abraham Maslow takve je doivljaje nazvao vrhunskim iskust-vima, budui da predstavljaju uzviene trenutke ivota u kojima ra-dosno otkrivamo kako smo izbaeni onkraj granica svjetovnog i obi-nog. Takoer ih je mogao nazvati i iskustvima uvida. Tijekom tih is-kustava proirenja svijesti, na trenutak zavirimo u vjeno carstvo sa-moga Ba. Makar i nakratko, vratimo se svom domu, svom istin-skom Ja.

O, mogao bi netko uzdahnuti, tako je velianstveno... samokad bih mogao ovdje ostati. Ali kako bih mogao ovdje trajno bora-viti?

Tijekom proteklih deset godina posvetio sam se tome da otkri-jem kako bih mogao ondje trajno boraviti. Dok je trajala moja potra-ga, imao sam ast uputati se u razgovor s nekima od najsmionijih"pionira paradigme" naega doba, koji su nadahnjivali druge i preno-sili svoje uvide: na podruju medicine, znanosti, psihologije, poslov-nih aktivnosti, religije/duhovnosti i ljudskog potencijala. Toj razno-likoj skupini pojedinaca zajedniko je vjerovanje kako ovjeanstvo usVom evolucijskom razvoju sada doivljava kvantni skok naprijed. Tupromjenu prati i pomak u pogledu na svijet - u onoj temeljnoj slici

XI

MO SADANJEG TRENUTKA UVODNA RIJE

koju nosimo sa sobom, a koja nam govori kako stvari stoje. Pogledna svijet pokuava odgovoriti na dva temeljna pitanja: Tko smo? te:Kakva je narav Svemira u kojemu ivimo? Odgovori na ta pitanjaodreuju kakvou i znaajke naih osobnih odnosa s obitelji, prijate-ljima i poslodavcima/zaposlenicima. Razmilja li se o njima u iremkontekstu, ti odgovori definiraju drutvo.

Ne bi nas trebalo iznenaditi to pogled na svijet koji sada izranjadovodi u pitanje mnogo od onoga to zapadnjako drutvo smatra is-tinitim:

PRVI MIT ovjeanstvo je doseglo vrhunac svoga razvoja.Suosniva Esalena*, Michael Murphy, crpei iz usporednih religijskihistraivanja, medicinske znanosti, antropologije i sporta, iznio je iza-zovnu tvrdnju kako postoji vei broj naprednih stupnjeva ljudskogarazvoja. Dosegne li osoba te napredne razine duhovne zrelosti, poi-nju cvjetati nevjerojatne mogunosti - ljubav, vitalnost, osobnost,svjesnost tijela, intuicija, opaaj, komunikacija i volja.

Prvi korak: spoznati kako te sposobnosti uistinu postoje. Veinaljudi toga nije svjesna. Tada se, svjesnom namjerom, moemo koristi-ti s nekoliko metoda.

DRUGI MIT Potpuno smo odvojeni jedni od drugih, od prirode i svemira.Taj mit koji govori: To se dogaa drugome, a ne meni, odgovoranje za ratove, silovanje planete i za sve oblike i izraze ljudskih neprav-di. Naposljetku, koji bi ovjek zdrava razuma nanio bol drugome akoje svjestan kako je druga osoba dio njega smoga? Stan Grof, u svomistraivanju o neuobiajenim stanjima svijesti, saima to miljenje go-vorei kako su psiha i svijest svakoga od nas, u krajnjem sluaju, raz-mjerni 'Svemu to jest', budui da nema apsolutnih granica izmeutijela/ega i sveukupnosti postojanja.

Medicina treeg tisuljea, prema dr. Larryju Dosseyu, u kojojmisli, stavovi i iscjeliteljske namjere jednoga pojedinca mogu utjecati

Institut Esalen, osnovan 1962. godine kao alternativni edukativni centar, po-sveen istraivanju ljudskog neostvarenog potencijala koji se krije s onu stra-nu mate; smjeten na podruju koje je nekada nastavalo indijansko plemeEssalen, na Zapadnoj obali Sjedinjenih Amerikih Drava (prim. prev.)

XII

na fiziologiju drugoga (za razliku od prevladavajue medicine uma itijela u drugom tisuljeu) ima mnotvo vrstih dokaza u znanstve-nim istraivanjima o iscjeljujuoj moi molitve. Prema poznatim na-elima fizike i prema pogledu na svijet tradicionalne znanosti, molit-va ne moe izazvati iscjeljenje. Velika koliina dokaza, pak, govori dase to ipak dogaa.

TREI MIT Tjelesni svijet jedini je koji postoji.Vezana uz materijalizam, tradicionalna znanost pretpostavlja kako sveono to se ne moe izmjeriti, ispitati u laboratoriju ili proniknuti uzpomo pet osjetila ili uz pomo njihovih tehnolokih produetaka je-dnostavno ne postoji. To nije stvarno. Posljedica toga jest da se sve-ukupna stvarnost svela na fiziku stvarnost. Duhovne ili, kako ih janazivam, netjelesne dimenzije stvarnosti prognane su iz vidokruga.

To se sukobljava s vjenom filozofijom, onim filozofskim kon-senzusom koji spaja razliita razdoblja, religije, tradicije i kulture tekoji opisuje razliite, ali trajne dimenzije stvarnosti. Te dimenzijeobuhvaaju one od najguih i najmanje svjesnih - koje bismo naz-vali materijom - do najrjeih i najsvjesnijih, koje bismo nazvali du-hovnim podrujem.

Zanimljivo je kako o takvom proirenom i viedimenzionalnomobrascu stvarnosti govore kvantni teoretiari, kao to je Jack Scarfetti,koji opisuje nadsvjetlosna putovanja. Druge dimenzije stvarnostikoriste se kako bi objasnile putovanje koje se odvija bre od brzinesvjetlosti - koja predstavlja konano ogranienje brzine. Ili razmisli-te o radu legendarnog fiziara, Davida Bohma, koji je govorio o eks-plicitnom (tjelesnom) i implicitnom (netjelesnom) viedimenzional-nom obrascu stvarnosti.

To nije puka teorija eksperiment proveden 1982. godine uFrancuskoj pokazao je kako dvije kvantne estice koje su jednom bilepovezane ostaju na neki nain povezane ak i ako su razdvojene gole-mim udaljenostima. Mijenja li se jedna estica, istodobno se mijenjai druga. Znanstvenici ne znaju kako se moe odvijati to putovanje br-e od brzine svjetlosti, iako neki teoretiari navode kako se ta poveza-nost odvija kroz prolaz koji vodi u vie dimenzije.

Stoga, u suprotnosti s onim to bi mogli pomisliti ljudi kojiizraavaju vjernost tradicionalnoj paradigmi, utjecajni i prodorni

XIII

MO SADANJEG TRENUTKA UVODNA RIJE

pojedinci s kojima sam razgovarao osjeaju kako jo nismo dosegli vr-hunac ljudskoga razvoja, kako smo povezani sa sveukupnim ivotom,a ne odvojeni od njega te kako cjelokupni krug svjesnosti obuhvaa itjelesnu i mnotvo netjelesnih dimenzija stvarnosti.

U sutini, taj novi pogled na svijet zahtijeva da sebe, druge i sveuku-pnost ivota promatramo ne oima malog zemaljskog ja koje ivi uvremenu i rada se u vremenu, nego oima due, naega Bia, istin-skog Ja. Jedan po jedan, ljudi iskau u ovu viu putanju.

Svojom knjigom Mo sadanjeg trenutka Eckhart Tolle s pravomzauzima vano mjesto u toj osobitoj skupini uitelja svjetskog glasa.Eckhartova poruka glasi: problem ovjeanstva duboko je ukorijen-jen u samom umu. Ili, bolje reeno, u naem pogrenom poistovjei-vanju s umom.

Nepostojana svjesnost, sklonost da krenemo putem manjeg ot-pora tako to se neemo potpuno probuditi u sadanjem trenutkustvara provaliju. A um sputan vremenom, koji je smiljen da nam bu-de koristan sluga, uzdie se proglaavajui se gospodarom. Nalik naleptira koji lepra od cvijeta do cvijeta, um se bavi prolim iskustvi-ma ili, projicirajui vlastiti televizijski film, predvia ono to e se tekdogoditi. Rijetko kad se odmaramo u oceanskim dubinama onogato je ovdje i sad. Jer upravo ovdje - u Sadanjem trenutku - prona-lazimo svoje istinsko Ja, koje prebiva u pozadini fizikog tijela, pro-mjenjivih osjeaja i brbljava uma.

Krunska slava ljudskoga razvoja ne poiva na sposobnosti zaklju-ivanja i razmiljanja, iako nas ona razlikuje od ivotinja. Um, kao inagon, puka je toka na putu. Krajnja nam je sudbina ponovno sepovezati s naim sutinskim Biem i izraziti se iz nevjerojatne, boan-ske stvarnosti u obinom fizikom svijetu, iz trenutka u trenutak. La-ko je to rei, pa ipak su rijetki oni koji su dosegli daljnje vrhunceljudskoga razvoja.

Na svu sreu, postoje vodii i uitelji koji nam mogu pomoi nanaem putu. Eckhartova golema mo kao uitelja i vodia lei ne sa-mo u njegovoj sposobnosti adepta da nas oduevi svojim zabavnimpriama, da apstraktno uini konkretnim ili da nam prui korisnutehniku. Prije bi se moglo rei kako njegova arolija izvire iz njegovaosobnog iskustva, iskustva onoga koji zna. Posljedica toga jest mo

XIV

koja se krije iza njegovih rijei, a koja se javlja samo kod najslavnijihduhovnih uitelja. ivei iz dubina vlastite uzvienije stvarnosti, Eck-hart kri energetski put, da bi mu se i drugi mogli pribliiti.

A to ako drugi odlue pridruiti mu se? Jasno je kako e se svi-jet kakvim ga sada poznajemo promijeniti nabolje. Vrijednosti e sepromijeniti u bujici nestajanja strahova koji su otplavljeni kroz vrtlogsamoga Bia. Rodit e se nova civilizacija.

Postoji li dokaz za tu uzvieniju stvarnost? pitate se. Nudimvam samo analogiju. Brojni znanstvenici mogu se okupiti i priativam o znanstvenim dokazima da su banane gorke. Ali vi samo treba-te kuati jednu jedinu bananu kako biste spoznali da postoji i jednasasvim drukija osobina banane. Na kraju krajeva, dokaz neete pro-nai u intelektualnim raspravama, nego u tome to e vas na neki na-in dodirnuti ono sveto to prebiva i u vama i izvan vas.

Eckhart Tolle majstorski nas priprema za tu mogunost.

Russell E. DiCarloAutor knjige Totvards a New World View:

Conversations at the Leading Edge(Prema novome pogledu na svijet: razgovori na rubu vodstva)

Erie, Pennsylvania SADSijeanj 1998. godine

XV

ZAHVALE

Duboko sam zahvalan Connie Kellough na njezinoj potpori i ljuba-vi te na vanoj ulozi u preobrazbi ovoga rukopisa u knjigu, kao i zatoto je knjigu objavila svijetu. Radost je raditi s njom.

Zahvalnost izraavam i Corei Ladner te onim prekrasnim ljudi-ma koji su pridonijeli ovoj knjizi pruajui mi prostor, taj najdrago-cjeniji od sviju darova prostor za pisanje i prostor za postojanje.Hvala Adrienne Bradley iz Vancouvera, Margaret Miller iz Londonai Angie Francesco iz Glastonburyja u Engleskoj, hvala Richardu izMenlo Parka i Rennie Frumkin iz Sausalita, u Kaliforniji.

Takoer sam zahvalan Shirley Spaxman i Howardu Kelloughu zaprvi pregled rukopisa i povratne informacije, kao i onim osobamakoje su bile dovoljno ljubazne da pregledaju rukopis u kasnijoj fazi iprue mi dodatne informacije. Hvala Rose Dendewich to je raunal-no obradila rukopis na svoj jedinstven, vedar i profesionalan nain.

Konano bih elio izraziti ljubav i zahvalnosti mojoj majci i ocu,bez kojih ova knjiga nikada ne bi nastala, mojim duhovnim uitelji-ma te najveem guruu od svih: ivotu.

XVII

UVOD

PODRIJETLO KNJIGE

Prolost mi slabo koristi i rijetko razmiljam o njoj; meutim, ukrat-ko bih vam elio red na koji nain sam postao duhovni uitelj te ka-ko je nastala ova knjiga.

Do trinaeste godine ivio sam u stanju gotovo trajne tjeskobe,protkane razdobljima depresija koje su me vukle prema samoubojst-vu. Sada mi se ini da govorim o nekom prolom ili tuem ivotu.

Jedne noi, nedugo nakon dvadeset devetog roendana, probu-dio sam se u sitne sate s osjeajem apsolutnog uasa. I prije sam se e-sto puta budio s takvim osjeajima, ali ovaj put strah je bio snanijinego ikada prije. Tiina noi, nejasni obrisi namjetaja u mranojprostoriji, udaljeni zvuk tramvaja - sve se doimalo tako strano, nepri-jateljsko i tako krajnje besmisleno da je u meni izazvalo duboki pre-zir prema svijetu. Najgore od svega, meutim, bijae moje vlastitopostojanje. Kakvoga je smisla imao ivot s teretom takve bijede? Za-to se i dalje tako muiti? Osjetio sam kako duboka enja za smru,za nepostojanjem, sada postaje mnogo snanija od nagonske elje zadaljnjim ivotom.

Ne mogu vie ivjeti sa sobom. To bijae misao koja mi je ne-prestano odzvanjala u glavi. Iznenada sam postao svjestan kako je roudna misao. Jesam li jedno ili dva bia? Ne mogu li vie ivjeti sasobom, mora da nas je dvoje: 'ja' i 'drugo ja' s kojim ono prvo ne moeivjeti. Moda je, pomislio sam, samo jedno od to dvoje stvarno.

Bio sam tako zapanjen tom nenadanom spoznajom da mi se pro-tok misli zaustavio. Bio sam pocpuno svjestan, ali vie nije bilo misli.Tada sam osjetio kako me vue neto to je nalikovalo na vrtlog ener-gije. Bio je to u poetku polagan pokret, a zatim je dolo do ubrzanja.

1

Uhvatio me snaan strah i tijelo mi je poelo drhtati. uo sam rijei:Niemu se ne opiri, kao da je glas progovorio iz mojih prsiju. Osje-ao sam kako me praznina uvlai u sebe. Iznenada je straha nestalo tesam dopustio da padnem u prazninu. Ne sjeam se onoga to se ka-snije dogodilo.

Probudilo me cvrkutanje ptica pod prozorom. Nikada prije ni-sam uo takav zvuk. Oi su mi jo bile sklopljene i vidio sam slikudragocjenog dijamanta. Da, kad bi dijamant mogao proizvesti zvuk,takav bi taj zvuk bio. Otvorio sam oi. Prva svjetlost zore prodirala jekroz zavjese. Bez ijedne misli osjeao sam, znao sam kako u svjetlostipostoji beskonano vie toga nego to znamo. Ta blaga svjetlost kojaje prolazila kroz zavjese bila je sama ljubav. Suze su mi se skupile uoima. Ustao sam i obiao prostoriju. Prepoznao sam je, a ipak samznao da je nikada prije nisam istinski vidio. Sve bijae svjee i nedir-nuto, kao da je upravo toga trenutka nastalo. Uzimao sam u ruke ra-zne stvari, olovku, praznu bocu, divei se njihovoj ljepoti i ivosti.

Toga sam dana obilazio grad, potpuno zapanjen udom ivotana Zemlji, kao da sam se tek rodio u ovom svijetu.

Sljedeih pet mjeseci ivio sam u stanju neuznemirenog dubokogspokojstva i blaenstva. Kasnije se snaga tih osjeaja malo ublaila ilimi se to samo tako inilo jer su postali prirodno stanje. I dalje samuspijevao funkcionirati u svijetu, iako sam shvaao kako nita to bihikada mogao uiniti ne moe poboljati ono to ve imam.

Znao sam, naravno, da mi se dogodilo neto duboko znaajno,ali to uope nisam razumijevao. Tek nekoliko godina kasnije, nakonto sam proitao neke duhovne spise i proveo stanovito vrijeme s du-hovnim uiteljima, shvatio sam kako se ono za im svi tragaju menive dogodilo. Shvatio sam kako je snaan pritisak patnje koji sam tenoi osjetio prisilio moju svijest da se odrekne poistovjeenosti s ne-sretnim i duboko zastraenim ja, koje je, na kraju krajeva, izmiljoti-na uma. To povlaenje je zacijelo bilo toliko potpuno da je lano, pa-tniko ja istoga trenutka nestalo, kao da je izvuen zatvara iz igrakena napuhavanje. Ostala je moja istinska priroda vjeno prisutna Ja je-sam: svjesnost u svom istom stanju, prije bilo kakva poistovjeivanjas oblikom. Kasnije sam takoer nauio kako mogu ui u to unutarn-je bezvremeno carstvo u kojemu smrt ne postoji, koje sam u poetkudoivio kao prazninu te ujedno ostati potpuno svjestan. Boravio sam

u stanju tako nevjerojatna blaenstva i svetosti da ak i izvorno iskust-vo koje sam upravo opisao blijedi u usporedbi s njim. Dolo je vrije-me kad na tjelesnoj razini niega vie nisam imao. Nije bilo nikakvihodnosa, posla, doma, nikakva drutveno definirana identiteta. Goto-vo dvije godine proveo sam na klupama u parku, u stanju najude-snije radosti.

No i najljepa iskustva prolaze. Najvanije od bilo kojeg iskustvamoda je podzemna struja spokojstva koja me od trenutka kad sepojavila nije napustila. Katkad je vrlo snana, gotovo opipljiva, a idrugi je ljudi mogu osjetiti. Povremeno se povlai u pozadinu, kaoudaljena melodija.

Kasnije su mi ljudi povremeno prilazili s rijeima: elim to tosi ti postigao. Moe li mi to dati ili mi pokazati kako da dosegnemtakvo stanje? A ja bih odgovarao: To ve ima. Ne moe ga osjeti-ti jer um u tvojoj glavi pravi preveliku buku. Taj odgovor kasnije jeprerastao u knjigu koju drite u rukama.

Prije nego to sam postao svjestan, ponovno sam zadobio vanjskiidentitet. Postao sam duhovni uitelj.

ISTINA SE KRIJE U VAMA

Ova knjiga predstavlja sutinu moga rada s pojedincima i malim sku-pinama duhovnih trailaca u proteklih deset godina, irom Europe iSjeverne Amerike, ukoliko se ona moe prenijeti rijeima. S dubo-kom ljubavlju i potovanjem elio bih se zahvaliti onim osobitim lju-dima za njihovu hrabrost, spremnost da prigrle unutarnju promjenu,za njihova izazovna pitanja i spremnost da sluaju. Da nije bilo njih,ova knjiga nikada ne bi bila napisana. Ti ljudi pripadaju zasad jo ma-loj ali, sreom, sve brojnijoj manjini duhovnih pionira: ljudima kojirastu do one toke na kojoj postaju sposobni iskoraiti iz naslijee-nih, kolektivnih obrazaca uma koji su tisuljeima sputavali ovje-anstvo okovima patnje.

Vjerujem kako e knjiga pronai put do onih koji su spremni zatako temeljnu unutarnju preobrazbu te da e na njih djelovati kao ka-talizator. Takoer se nadam kako e stii do mnogih drugih ljudi kojie njezin sadraj smatrati vrijednim promiljanja, iako moda nee bi-ti spremni ivjeti prema njezinim rijeima i prakticirati njezine savjete.

2 3


Mogue je kako e se u neko kasnije doba sjeme posijano pri itanjuknjige stopiti sa sjemenom prosvjetljenja koje svako ljudsko bie nosiu sebi te e to sjeme iznenada niknuti i oivjeti u njima.

U svom sadanjem obliku knjiga je, nerijetko spontano, nastajala kaoodgovor na pitanja koja su postavljali pojedinci na seminarima, na sa-tovima meditacije te u osobnim savjetovanjima, stoga sam zadraooblik pitanja i odgovora. Na tim sam satovima i savjetovanjima mno-go toga nauio i primio, isto kao i oni koji su postavljali pitanja. Ne-ka od pitanja i odgovora zapisao sam gotovo doslovce. Druga su pi-tanja generika, odnosno, stanovite vrste esto postavljanih pitanjasloio sam u jedno pitanje, a sutinu razliitih odgovora saimao samu oblik jednog jedinog, generikog odgovora. Katkad se u procesu pi-sanja javljao potpuno novi odgovor, koji je bio smisleniji ili dublji odbilo kojih rijei koje sam ikada izgovorio. Neka je dodatna pitanjapostavio izdava kako bismo postigli veu razumljivost nekih odgo-vora.

Uoit ete kako se razgovori od prve do posljednje stranice odvi-jaju na dvije razliite razine.

Na jednoj razini privlaim vam panju na ono to je u vama la-no. Govorim o naravi ljudskog nesvjesnog i o njegovom nepravil-nom djelovanju, kao i o njegovim najuobiajenijim oitovanjima uponaanju, od sukoba u odnosima do ratova izmeu plemena ili na-roda. Takvo je znanje osobito vano, jer ako ne nauite prepoznavatilano kao lano - kao neto to niste vi - ne moe doi do trajne pre-obrazbe te e vas privid uvijek na kraju ponovno uvui u neki oblikpatnje. Na toj razini pokazujem vam i to kako da ono to je u vamalano ne pretvorite u vlastito ja i u osobni problem, jer na taj se nainono lano obnavlja.

Na drugoj razini govorim o dubokoj preobrazbi ljudske svijesti -ne kao o nekoj udaljenoj, buduoj mogunosti, nego kao o neemuto je mogue ve sada - bez obzira tko ste i gdje se nalazite. Pokazatu vam kako se osloboditi robovanja umu, kako ui u prosvijetljenostanje svijesti i odrati ga u svakodnevnom ivotu.

Na toj razini knjige rijei se ne bave uvijek informacijama, negosu nerijetko tako smiljene da vas, tijekom itanja, privuku u tu no-vu svjesnost. Uvijek vas iznova pokuavam povesti sa sobom u ono

UVOD

bezvremeno stanje intenzivne svjesne prisutnosti u Sadanjem trenu-tku, kako bih vam omoguio da okusite prosvjetljenje. Sve dok nisteu stanju iskusiti ono o emu govorim, moglo bi vam se uiniti da seneki odlomci ponavljaju. im, pak, to iskusite, vjerujem kako etespoznati da se u tim rijeima krije velika duhovna mo te bi moglipostati najvaniji dio knjige. tovie, budui da svaka osoba u sebinosi sjeme prosvjetljenja, nerijetko se obraam znalcu u vama kojiprebiva iza mislioca, onom dubljem ja koje istoga trenutka prepozna-je duhovnu istinu, reagira na nju i iz nje crpi snagu.

Simbol za stanku nakon nekih odlomaka podsjea vas da bistemoda na trenutak eljeli prestati itati, umiriti se te osjetiti i iskusi-ti istinu onoga to ste upravo proitali. Moda ete u tekstu pronaii druga mjesta na kojima ete sami od sebe, spontano, prestati itati.

Kad ponete itati knjigu moda vam znaenje nekih rijei, kaoto su Bie ili prisutnost nee biti potpuno razumljivo. Samo na-stavite itati. Moda e vam se u mislima povremeno pojaviti pitanjaili primjedbe. Na njih ete vjerojatno kasnije u knjizi nai odgovor ilie se pokazati da su nevana kad se udubite u nauk - i u sebe.

Ne itajte iskljuivo umom. Pripazite hoe li vam se pri itanjupojaviti bilo kakva osjeajna reakcija i osjeaj prepoznavanja koji iz-vire iz nutrine. Ne mogu vam prenijeti nijednu duhovnu istinu kojuvi ve duboko u sebi ne posjedujete. Mogu vas samo podsjetiti naono to ste zaboravili. Tada se u svakoj stanici vaega tijela aktivira ioslobaa ivo znanje, drevno, pa ipak uvijek novo.

Um uvijek eli kategorizirati i usporeivati, ali ova e knjigaimati bolji uinak na vas ne pokuavate li usporeivati njezinu termi-nologiju s onom drukijih uenja; to e vas vjerojatno zbuniti. Koris-tim se rijeima um, srea i svijest, ali njihova se znaenja ne po-klapaju uvijek sa znaenjima tih istih pojmova u drukijim uenjima.Ne veite se za rijei. One predstavljaju samo kamen na koji moetestati, ali ga, to je prije mogue, trebate ostaviti za sobom.

Kad povremeno navodim Isusove ili Buddhine rijei, izraze iz Te-aja o udesima ili iz nekih drugih sustava, to radim ne zato da bih us-poreivao, nego kako bih vam panju privukao na injenicu da u suti-ni postoji i oduvijek je postojalo samo jedno duhovno uenje, iako sepojavljuje u mnogim oblicima. Neki od tih oblika, kao to su drevne4 5


religije, toliko su prekriveni vanjskim slojevima da je njihova duhov-na sutina gotovo potpuno skrivena. Zato se njihovo dublje znaenjevie ne moe prepoznati, a njihova je mo preobrazbe izgubljena. Na-vodim li rijei iz drevnih religija ili nekih drugih uenja, to inim za-to da otkrijem njihovo dublje znaenje i time obnovim njihovu mopreobrazbe - osobito kod onih itatelja koji su sljedbenici tih religijaili uenja. Govorim im: nema potrebe negdje drugdje tragati za isti-nom. Dopustite mi da vam pokaem kako se dublje upustiti u onoto ve imate.

Meutim, uglavnom sam se pokuavao koristiti terminologijomkoja je to je vie mogue neutralna kako bih se mogao obraati iro-kom krugu ljudi. Ovu knjigu moete smatrati ponovnim izrazomonog bezvremenoga duhovnog uenja to je sutina sviju religija.Njezin sadraj nije izvuen iz vanjskih izvora, nego iz jedina istinskogIzvora koji se nalazi u nutrini, tako da u njoj nema nikakvih teorijaili nagaanja. Govorim iz unutarnjega iskustva, a ako povremeno go-vorim previe silovito, to je zato da mogu prodrijeti kroz teke nasla-ge mentalnog otpora te da u vama mogu dosei ono mjesto na koje-mu vi ve znate, upravo kao to i ja znam, gdje prepoznajete istinuim je ujete. Ondje se pojavljuje osjeaj uzvienosti i pojaane ivot-nosti, kao da neto u vama ape: Da. Znam da je ovo istina.

PRVO POGLAVLJE

VI NISTE UM

NAJVEA PREPREKA PROSVJETLJENJU

Prosvjetljenje - to je to?Vie od trideset godina prosjak je sjedio pokraj ceste. Jednoga dananaiao je neki stranac. Ima malo sitnoga? promrmljao je prosjak,automatski ispruivi staru bejzbolsku kapu. Nemam ti to dati,odgovorio je stranac. Tada je upitao: Na emu to sjedi? Ni na e-mu, odgovorio je prosjak. To je samo neka stara kutija. Sjedim nanjoj otkako pamtim. Jesi li ikada zavirio u nju? upita ga stranac.Nisam, odgovori prosjak. A i emu? Niega nema u njoj. Ipak,pogledaj unutra, bio je uporan stranac. Prosjak je uspio odmaknutigornju stranicu. Zapanjen, u nevjerici i zanosu, uvidio je da je kutijaispunjena zlatom.

Ja sam taj stranac koji vam nema to dati, koji vam kae da se za-gledate u vlastitu nutrinu. Ne u nutrinu bilo koje kutije, kao u ovojparaboli, nego u nutrinu onoga to vam je najblie: u vlastitu nutrinu.

No ja nisam prosjak, ujem kako kaete.Oni koji nisu pronali vlastito istinsko bogatstvo - radost Bia

koja zrai te duboko, nenaruivo spokojstvo koje je posljedica te ra-dosti, prosjaci su, makar imali materijalnih bogatstava. Oni u vanj-skom svijetu tragaju za mrvicama zadovoljstva ili ispunjenja, ondjetrae potvrdu, sigurnost ili ljubav, a u sebi nose blago koje ne samoda obuhvaa sve te stvari, nego je beskrajno vee od svega to im svi-jet moe pruiti.

Rije prosvjetljenje u mislima vam predoava sliku nekakva nad-ljudskog postignua, a egu se svia da tako i ostane. A prosvjetljenjeje jednostavno prirodno stanje proivljene jednote s Biem. To je sta-nje povezanosti s neim neizmjernim i neunitivim, neim to ste,gotovo paradoksalno, u sutini vi sami, a ipak je mnogo vee od vas.

6 7


To je pronalaenje vlastite istinske prirode onkraj imena i oblika. Ni-ste li sposobni osjetiti tu povezanost, u vama se budi privid odvojeno-sti od sama sebe te od svijeta koji vas okruuje. Tada sebe svjesno ilinesvjesno shvaate kao izdvojenu esticu. Javlja se strah, a vanjski iunutarnji sukobi postaju redovita pojava.

Svia mi se Buddhina jednostavna definicija prosvjetljenja kaookonanja patnje. U tome nema nieg nadljudskog, zar ne? Naravno,kao definicija, ta je izreka nepotpuna. Govori vam samo to prosvje-tljenje nije: prosvjetljenje nije patnja. Ali, to preostaje, ako vie nemapatnje? Buddha o tome uti, a njegova utnja nagovjetava da ete tomorati sami otkriti. On je izrekao negativnu definiciju tako da je umne moe pretvoriti u neto u to bi povjerovao ili u nekakvo nadljud-sko postignue, cilj koji bi vam bilo nemogue dosei. Usprkos tometo je bio oprezan, veina budista i dalje vjeruje kako je prosvjetljenjerezervirano za Buddhu, a ne za njih, barem ne u ovom ivotu.

Koristite se rijeju Bie*. Moete li objasniti to time mislite?

Bfe je vjean, uvijek prisutan, jedan jedini ivot onkraj mnotva i-votnih oblika to su podvrgnuti raanju i smrti. Meutim, Bie se nenalazi samo onkraj oblika, nego takoer duboko unutar svakog obli-ka, kao njegova najskrivenija, nevidljiva i neunitiva sutina. To znaida vam je Bie dostupno kao i vae najdublje ja, vaa istinska priro-da. No ne pokuavajte ga dosegnuti umom. Ne pokuavajte ga razu-mjeti. Spoznat ete ga tek kad se um umiri. Kad ste prisutni, kad vamje panja potpuno i snano usmjerena na sadanji trenutak, tada Biemoete osjetiti, ali nikada ga ne moete mentalno razumjeti. Pono-vno postizanje svjesnosti o Biu i prebivanje u tom stanju osjeajnespoznaje jest prosvjetljenje.

Kad kaete Bie, govorite li o Bogu? Ako govorite, zato onda tako i nekaete?

Rije Bog tijekom tisua godina zloporabe ostala je bez znaenja. Kat-kad se njom koristim, ali tedljivo. Pod zloporabom mislim na to

Bie, u smislu bivanje, postojanje, bitak (prim. prev.)

PRVO POGLAVLJE

kako se ljudi koji nikada nisu ni naslutili carstvo svetoga, beskonanoprostranstvo koje se krije iza te rijei, jako uvjerljivo njome koriste,kao da znaju o emu govore. Ili tvrde da Bog ne postoji, kao da znajuto je to emu nijeu postojanje. Ta zloporaba dovodi do pojave ap-surdnih uvjerenja, tvrdnji i zabluda ega, kao to je ova tvrdnja: Moj(na) Bog jedini je istinski Bog, a tvoj je Bog laan ili Nietzscheovauvena izjava: Bog je mrtav.

Rije Bog postala je zatvoreni pojam. Onoga trenutka kad je iz-govorite, stvara se mentalna slika; to moda vie nije slika starca s bi-jelom bradom, ali jo je ipak mentalni prikaz nekoga ili neega izvanvas. Isto tako, taj je prikaz gotovo neminovno u mukom obliku.

Ni Bog ni Bie, ni bilo koja druga rije, ne mogu definirati iliobjasniti neobjanjivu stvarnost koja se krije iza njih, tako da je jedi-no vano pitanje ovo: predstavlja li ta rije pomo ili oteava doi-vljaj Onoga na to ukazuje. Ukazuje li na neto onkraj sebe, na onutranscendentalnu stvarnost ili si je olako dopustila da postane tekmentalni idol, puka ideja u vaim mislima u koju vjerujete?

Rije Bie nita ne objanjava, ali to ne ini ni rije Bog. Meu-tim, Bie ima tu prednost da predstavlja otvoreni pojam. Ono ne svo-di beskonano nevidljivo na konanu pojavu. Nemogue je obliko-vati mentalnu sliku Bia. Nitko ne moe tvrditi da posjeduje isklju-ivo pravo na posjedovanje Bia. Ono predstavlja samu vau sutinu.Moete mu neposredno pristupiti kao osjeaju vlastite prisutnosti,kao spoznaji Ja jesam koja prethodi tvrdnji: Ja sam ovo ili: Ja samono. Tek mali korak dijeli rije Bie od iskustva Bia.

Koja je najvea prepreka doivljaju te stvarnosti?

Poistovjeivanje s vlastitim umom, zbog ega misao postaje prisilna.Nemo da prekinete razmiljanje zastraujua je potekoa, ali mi tone shvaamo jer gotovo svi od toga patimo, zato se takvo stanje sma-tra normalnim. Ta neprestana mentalna buka spreava vas u pronala-enju carstva unutarnje smirenosti koja je neodvojiva od Bia. Ta bu-ka takoer stvara lano, misaono ja, koje baca sjenku straha i patnje.Kasnije emo to potanje razjasniti.

8 9


Filozof Descartes vjerovao je kako je pronaao temeljnu istinukad je izrekao uvenu tvrdnju: Mislim, dakle jesam. Zapravo, izra-zio je temeljnu pogreku: izjednaiti miljenje s Biem i identitet smiljenjem. Prisilni mislilac, to se odnosi na gotovo svakog ovjeka,ivi u stanju oite odvojenosti, u bezumno kompleksnom svijetu traj-nih problema i sukoba, u svijetu koji odraava sve veu fragmentaci-ju uma. Prosvjetljenje je stanje cjelovitosti, postojanja u jednoti i,samim tim, u spokojstvu, sjedinjenost sa ivotom u njegovu oitova-nom vidu, svijetu, kao i sjedinjenost s vlastitim najdubljim ja i ne-oitovanim ivotom - sjedinjenost s Biem. Prosvjetljenje ne samo daoznaava okonanje patnje i trajnih, unutarnjih i vanjskih sukoba,nego isto tako i okonanje zastraujueg robovanja razmiljanju. Ka-kvo je to nevjerojatno osloboenje!

Poistovjeivanje s umom stvara nepropustan zastor pojmova, eti-keta, slika, rijei, prosudbi i definicija koje onemoguuju sve istinskeodnose. Taj zastor postavlja se izmeu vas i vae prirode, izmeu vasi vaih blinjih mukaraca i ena, izmeu vas i prirode, izmeu vas iBoga. To je zastor misli koji stvara privid odvojenosti, privid kako sjedne strane postojite vi, a s druge potpuno odvojeni drugi. Tada za-boravljate sutinsku injenicu da ste, ispod razine tjelesne pojavnostii odvojenih oblika, jedno sa svime to jest. Kad kaem da zaboravlja-te, time hou rei da jednotu vie ne moete osjetiti kao bjelodanustvarnost. Moda vjerujete da postoji, ali vie ne znate da je tako.Uvjerenje moe pruiti utjehu. Meutim, samo uvjerenje putem vla-stita iskustva donosi slobodu.

Razmiljanje je postalo bolest. Bolest se pojavljuje kad nestaneravnotee. Primjerice, nema nieg pogrenog u tome to se stanice utijelu razdvajaju i umnaaju, ali kad se taj proces nastavlja bez obzirana cjelokupnost organizma, stanice se pretjerano mnoe i tada dola-zi do bolesti.

Koristimo li se njim na pravi nain, um moe biti iznimno dobarinstrument. Koristimo li se pogreno, meutim, postaje razoran. Dase tonije izrazim, najee nije rije o tome da se pogreno sluiteumom - najee se njim uope ne sluite. On se koristi vama. To jebolest. Vjerujete da ste vi taj um. To je zabluda. Instrument je preu-zeo vlast u svoje ruke.

10

PRVO POGLAVLJE

Ne slaem se sasvim s tim. Istina je da esto besciljno razmiljam, kao iveina ljudi, ali ipak mogu odluiti koristiti se umom da neto dobijemi postignem, a to inim cijelo vrijeme.

Samo zato to moete rijeiti krialjku ili izgraditi atomsku bombu,to ne znai da se koristite umom. Upravo kao to psi vole vakati ko-sti, tako i um voli gurati nos u razliite probleme. Zato i rjeava kri-aljke i gradi atomske bombe. Vas ne zanima nijedno ni drugo. Do-pustite mi da vas upitam: moete li se osloboditi uma kad god to po-elite? Jeste li pronali tipku za iskljuivanje?

Hoete rei da potpuno prestanem misliti? Ne, ne mogu ga se osloboditikad to poelim, osim na trenutak-dva.

To znai da se um koristi s vama. Vi se nesvjesno poistovjeujete snjim, tako da ak i ne znate kako ste njegov rob. Gotovo kao da steopsjednuti, a da to i ne znate i zato smatrate da ste vi to bie koje vasje opsjelo. Poetak slobode jest spoznaja kako vi niste to bie koje vasopsjeda - mislilac. Ta vam spoznaja omoguuje da promatrate mis-lioca. Onoga trenutka kad ponete nadzirati mislioca, aktivira se viarazina svjesnosti. Tada poinjete shvaati kako onkraj misli postojiprostrano carstvo inteligencije, kako je misao samo siuan vid te in-teligencije. Takoer shvaate kako sve one stvari koje su uistinu vane- ljepota, ljubav, stvaralatvo, radost, unutarnje spokojstvo - izranja-ju iz podruja onkraj uma. Poeli ste se buditi.

OSLOBODITE SE UMA

Sto tono mislite rei kad govorite o nadziranju mislioca?

Ode li ovjek lijeniku i kae: ujem glasove u glavi, vjerojatno ega lijenik poslati psihijatru. injenica je da na vrlo slian nain do-slovce svi u glavi neprestano ujemo glasove: to su nesvjesni misaoniprocesi, a ne shvaate kako imate mo zaustaviti ih. Rije je o trajnimmonolozima ili dijalozima.

11


Vjerojatno ste na ulici susreli lude ljude koji bez prestanka raz-govaraju sa sobom ili mrmljaju. To se ne razlikuje mnogo od onogato radite vi i svi drugi normalni ljudi, osim to ne govorite naglas.Glas iznutra komentira, nagaa, prosuuje, usporeuje, ali se, netomu se svia, neto ne i tako u nedogled. Taj glas ne mora biti pove-zan sa situacijom u kojoj se upravo nalazite; moda oivljava davnuili nedavnu prolost, moda uvjebava ili zamilja mogue buduesituacije. Razmilja li o budunosti, nerijetko zamilja kako e stvarikrenuti u pogrenom smjeru ili zamilja negativan ishod; to naziva-mo zabrinutou. Katkad su ta razmiljanja praena vizualnim slika-ma ili mentalnim filmovima. ak i ako se glas odnosi na trenuta-nu situaciju, protumait e je pojmovima prolosti. To je zato toglas pripada uvjetovanom umu, koji je rezultat sveukupne vae pro-losti, kao i kolektivnog kulturalnog misaonog sklopa koji ste naslije-dili. Dakle, sadanjost promatrate i prosuujete oima prolosti i do-bivate potpuno iskrivljenu sliku. Nije neuobiajeno da taj glas pred-stavlja ovjekova najgoreg neprijatelja. Mnogi ljudi ive s muiteljemu glavi koji ih neprestano napada, kanjava i iscrpljuje im ivotnuenergiju. To je uzrok neizrecive bijede i nesree, kao i bolesti.

Dobra je vijest to to se uistinu moete osloboditi vlastita uma.To je jedino istinsko osloboenje. Upravo sada moete poduzeti pr-vi korak. Ponite to je ee mogue oslukivati glas u svojoj glavi.Osobito obratite panju na sve misaone obrasce koji se ponavljaju,one stare gramofonske ploe koje se ve godinama okreu u vaoj gla-vi. To sam htio rei kad sam govorio o nadziranju mislioca, odno-sno: sluajte glas u svojoj glavi i budite ondje u ulozi svjedoka.

Kad sluate taj glas, sluajte ga nepristrano. Hou rei, ne prosu-ujte. Ne prosuujte i ne osuujte ono to ujete, jer bi to znailo ka-ko taj isti glas ponovno ulazi kroz stranja vrata. Uskoro ete shvati-ti: ondje je glas, a ovdje Ja jesam, oslukujem ga i nadzirem. Ta spo-znaja Ja jesam, taj osjeaj vlastite prisutnosti nije misao. Ona izrastanegdje onkraj misli.

Zato, sluate li misao, svjesni ste ne samo misli, nego i sebe kao nje-zina svjedoka. Probudila se nova dimenzija svjesnosti. Oslukujete li

12

PRVO POGLAVLJE

misao, osjeate svjesno prisustvo - svoje dublje ja - u pozadini iliispod misli. Misao tada gubi mo nad vama i brzo se povlai, jer viene pruate energiju umu poistovjeujui se s njim. To je poetak kra-ja nesvjesnog i prisilnog razmiljanja.

Kad se misao povue, osjetit ete kako je u mentalnoj struji dolodo prekida - to je pukotina u kojoj nema misli. U poetku e ti pre-kidi biti kratkotrajni, trajat e moda samo nekoliko sekundi, ali po-stepeno e se produivati. Kad doe do prekida, u nutrini ete osje-titi duboku tiinu i spokojstvo. To je poetak prirodna stanja doi-vljene jednote s Biem, koja je najee zamagljena umom. Osjeajduboke tiine i spokojstva s praksom e se produbiti. Zapravo, nemakraja njihovoj dubini. Takoer ete osjetiti kako se iz dubina nutrineuzdie tanano zraenje radosti: to je radost Bia.

To ne nalikuje na stanje transa. Uope mu ne nalikuje. Ovdje nedolazi do gubitka svijesti. Istina je upravo suprotna. Kad bi cijenaspokojstva bilo suavanje svijesti, a cijena duboke tiine smanjenje i-votnosti i budnosti, tada ih ne bi bilo vrijedno imati. U takvom sta-nju unutarnje povezanosti postat ete mnogo ivahniji i budniji negou stanju u kojem se poistovjeujete s umom. Bit ete potpuno prisu-tni. To stanje takoer pojaava uestalost vibracija energetskog poljakoje daje ivot fizikom tijelu.

to se dublje sputate u carstvo bez misli, kako se to ponekad na-ziva na Istoku, spoznat ete stanje iste svijesti. U tom stanju vlastituprisutnost osjeate s takvom snagom i radou da sveukupno razmi-ljanje, emocije, fiziko tijelo, kao i cijeli vanjski svijet, postaju relati-vno beznaajni u usporedbi s tim stanjem. Pa ipak, to nije sebinost,nego stanje nesebinosti. Odnosi vas onkraj onoga o emu ste prijerazmiljali kao o vlastitom ja. Ta prisutnost ste vi sami, a istodob-no je nezamislivo vea od vas. Ovo to vam pokuavam prenijeti mo-e zvuati paradoksalno, pa ak i proturjeno, ali nema nikakva dru-gog naina na koji bih to mogao izraziti.

Umjesto da nadzirete mislioca, prekid u struji misli moete izazva-ti sasvim jednostavno, usmjerivi arite panje u sadanji trenutak.Postanite snano svjesni sadanjeg trenutka. To e u vama probuditi

13


duboko zadovoljstvo. Na taj nain odvlaite svijest od umnih aktiv-nosti i stvarate prekid u mislima te postajete iznimno budni i svjesni,ali ne razmiljate. To je sutina meditacije.

To u svakodnevnom ivotu moete provoditi tako to ete se po-zabaviti bilo kojom rutinskom aktivnou koja vam inae predstavljasamo sredstvo do nekog cilja, dajui joj potpunu panju, tako da sa-ma sebi postane ciljem. Primjerice, svaki put dok hodate uz i niz stu-be u svojoj kui ili na radnom mjestu, pomno usmjerite pozornost nasvaki korak, pokret, pa ak i na disanje. Budite potpuno prisutni.Kad elite oprati ruke, obratite pozornost na sve osjetilne opaaje po-vezane s tom aktivnou: zvuk i dodir vode, pokreti ruku, miris sapu-na i tako dalje. Kad ulazite u automobil, nakon to ste zatvorili vrata,zastanite nekoliko sekundi i promatrajte ritam disanja. Postanite svje-sni tihog, ali monog osjeta prisutnosti. Postoji samo jedno sigurnomjerilo kojim moete odrediti koliko ste uspjeli u toj praksi: stupanjunutarnjeg spokojstva.

Najvaniji korak na vaemu putovanju prema prosvjetljenju jest ovaj:nauite raskinuti poistovjeenost s vlastitim umom. Svaki put kadizazovete prekid u struji misli, pojaava se svjetlost vae svijesti.

Jednoga dana moda ete shvatiti da se smijete glasu u glavi, kaoto biste se nasmijali vragolijama djeteta. To znai da sadraj uma viene shvaate ni izbliza tako ozbiljno, budui da va osjeaj vlastitog jane ovisi o njemu.

PROSVJETLJENJE: UZDIZANJE IZNAD MISLI

Nije li razmiljanje najvanije za opstanak u ovom svijetu?

Um je instrument, orue. Postoji kako bi izvravao stanovite zadat-ke, a kad je zadatak izvren, orue moete odloiti. Kako sada stvaristoje, rekao bih kako osamdeset do devedeset posto ljudskoga razmi-ljanja ne samo da se ponavlja i da je beskorisno, nego je zbog svojeneuinkovitosti i esto negativne prirode uvelike i tetno. Promatrajteum i vidjet ete da je to istina. To dovodi do ozbiljna gubitka ivot-ne energije.

14

PRVO POGLAVLJE

Ta vrsta prisilnog razmiljanja zapravo predstavlja ovisnost. Cimese odlikuje ovisnost? Vrlo jednostavno: osjeate da vie ne moeteprestati po svojoj volji. To o emu ste ovisni ini vam se snanijim odvas. Takoer vam prua laan osjeaj zadovoljstva, zadovoljstva kojese neminovno pretvara u bol.

Otkud tvrdnja da smo ovisni o razmiljanju?

Otud to ste se poistovjetili s njim, a to znai da osjeaj vlastitog jacrpite iz sadraja i aktivnosti uma. Zato to vjerujete da biste presta-li postojati kad biste prestali razmiljati. Tijekom odrastanja stvaratementalnu sliku o tome tko ste, utemeljenu na osobnim i kulturalnimuvjetovanjima. To fantomsko ja moemo nazvati egom. Ono se sa-stoji od umne aktivnosti, a odrava se iskljuivo neprestanim razmi-ljanjem. Pojam ega razliitim ljudima oznaava razliite stvari, ali jaovdje njime oznaavam lano ja, stvoreno nesvjesnim poistovjeenjemS umom.

Sadanji trenutak za ego jedva da postoji. Vanima smatra samoprolost i budunost. To potpuno iskrivljavanje istine objanjava i-njenicu potpune neuinkovitosti uma u kontekstu ega. Ego se nepre-stano bavi oivljavanjem prolosti, jer, tko ste bez prolosti? Nepresta-no se projicira u budunost kako bi se pobrinuo za opstanak i ondjepronaao nekakvu vrstu osloboenja i ispunjenja. Ego kae: Jednogadana, kad bude ovako ili onako, kad se neto dogodi, tada u biti do-bro, bit u sretan i miran. ak i onda kad se ini da je ego zaoku-pljen sadanjou, on ne vidi sadanjost: potpuno je pogreno zapaajer promatra oima prolosti. Ili je svodi na sredstvo za postizanje ne-kakva cilja koji uvijek lei u budunosti u koju se um projicira. Pro-matrajte svoj um i vidjet ete da tako djeluje.

Sadanji trenutak uva klju osloboenja. Ali sadanji trenutakne moete pronai sve dok ste potpuno poistovjeeni s umom.

Ne elim izgubiti sposobnost analiziranja i razlikovanja. Ne bi mi sme-tah da nauim jasnije razmiljati, na usredotoeniji nain, ali ne elimizgubiti um. Dar miljenja najdragocjenije je to imamo. Bez njega bilibismo samo jo jedna ivotinjska vrsta.

Prevlast uma nije nita drugo nego stupanj u evoluciji svijesti. Sada tre-bamo prijei na sljedei, i to hitno, inae e nas um, koji se pretvorio

15


u udovite, unititi. Kasnije u o tome potanje govoriti. Razmiljan-je i svijest nisu istoznanice. Razmiljanje je samo mali vid svijesti.Misao ne moe postojati bez svijesti, ali ona svijesti uope nije po-trebna.

Prosvjetljenje znai uzdizanje iznad misli, a ne vraanje na razi-nu ispod misli, na razinu ivotinje ili biljke. U prosvijetljenom stanjui dalje ete se, kad god to bude potrebno, koristiti umom, ali na mno-go usredotoeniji i uinkovitiji nain nego prije. Koristit ete se nji-me uglavnom za neke praktine stvari, ali bit ete osloboeni od ne-svjesnog unutarnjeg dijaloga i u vama e vladati unutarnje spokojst-vo. Kad se budete koristili umom, osobito kad e vam biti potrebnostvaralako rjeenje, svakih nekoliko minuta kretat ete se izmeumisli i tiine, izmeu uma i stanja ne-uma. Ne-um je svjesnost bezmisli. Samo na taj nain mogue je stvaralaki razmiljati, jer samona taj nain misao posjeduje neku stvarnu mo. Sama za sebe, kad vi-e nije povezana s mnogo prostranijim carstvom svijesti, misao ubrzopostaje jalova, bezumna i razorna.

Um je u sutini stroj za preivljavanje. Napad na druge umove iobrana od njih, skupljanje, pohrana i ralanjivanje informacija - utim je poslovima um dobar, ali oni uope nisu kreativni. Svi istinskiumjetnici, bez obzira na to jesu li toga svjesni ili nisu, stvaraju u sta-nju ne-uma, u unutarnjoj dubokoj tiini. Um tada daje oblik stvara-lakom nagonu ili uvidu. ak i veliki znanstvenici govore kako doproboja stvaralakih ideja dolazi u razdoblju mentalne tiine. Iznena-ujui rezultat opsene ankete provedene medu najuvenijim mate-matiarima Sjedinjenih Amerikih Drava, ukljuujui Einsteina, onjihovim radnim metodama, jest kako razmiljanje igra tek podre-enu ulogu u kratkoj, odlunoj fazi samog stvaralakog ina. Rekaobih kako se jednostavan razlog zbog kojeg veina znanstvenika nijekreativna ne krije u tome to ne znaju razmiljati, nego u tome to neznaju kako bi mogli prestati razmiljati!

udo stvaranja i odravanja ivota na Zemlji ili vaega tijela nijese dogodilo kroz um i razmiljanje. Na djelu je, oito, inteligencijakoja je daleko vea od uma. Kako jedna jedina ljudska stanica, koja jedugaka 1/2540 cm u okviru svoje DNA, moe sadravati upute ko-je bi ispunile tisuu knjiga od po esto stranica? to vie uimo o radutijela, to vie spoznajemo kakva golema inteligencija djeluje u njemu

16

PRVO POGLAVLJE

i kako malo znamo. Kad se um ponovno povee s tom inteligencijom,postat e najudesnije orue. Tada e sluiti neemu veem od sebe.

EMOCIJA: REAKCIJA TIJELA NA UM

A to je s emocijama? Mene vie zaokupljaju emocije, nego um.

Um, u onom smislu u kojemu ga koristim, nije samo misao. On obu-hvaa i vae emocije, kao i sve nesvjesne mentalno-emocionalne reak-tivne obrasce. Emocija se pojavljuje ondje gdje se susreu um i tijelo.Ona predstavlja reakciju tijela na um - ili biste mogli rei, odraz umau tijelu. Primjerice, napadaka ili neprijateljska misao stvorit e u ti-jelu nakupinu energije koju nazivamo bijesom. Tijelo se priprema zaborbu. Misao da vam netko prijeti, u tjelesnom ili psiholokom smis-lu, izaziva stezanje tijela, a to je tjelesni vid onoga to nazivamo stra-hom. Istraivanja su pokazala kako snane emocije mogu ak izazva-ti promjene u biokemiji tijela. Te biokemijske promjene predstavlja-ju fiziki ili materijalni vid emocija. Naravno, najee niste svjesnisvih svojih misaonih obrazaca, i esto ih moete osvijestiti tek pro-matranjem vlastitih emocija.

to se vie poistovjeujete sa svojim razmiljanjem, s onim tovolite i ne volite, s prosudbama i tumaenjima, odnosno, to ste ma-nje prisutni kao promatraka svijest, to e energetski naboj emocijabiti jai, bez obzira na to jeste li toga svjesni ili niste. Ne moete li os-jetiti svoje emocije, ako ste se odvojili od njih, na kraju ete ih isku-siti na isto tjelesnoj razini, kao tjelesni problem ili simptom. Prote-klih godina mnogo je napisano o tom pitanju, stoga ne moramo ov-dje o tom govoriti. Snaan nesvjestan emocionalni obrazac moe seak oitovati kao neki vanjski dogaaj za koji vam se ini da vam sejednostavno dogodio. Primjerice, primijetio sam da e ljudi koji u se-bi nose mnogo bijesa, ako toga nisu svjesni i ako ga ne izraavaju, vrlovjerojatno doivjeti napad, verbalan ili ak fiziki - napast e ih drugibijesni ljudi, esto bez ikakva oita razloga. Oni zrae jakim bijesom,tako da neki ljudi to osjete, a to potie njihov vlastiti usnuli bijes.

Imate li potekoa s doivljavanjem vlastitih emocija, poniteUsredotoivati panju na unutarnje energetsko polje vlastita tijela.Osjetite tijelo iznutra. To e vas dovesti u dodir s vlastitim emocija-ma. To emo kasnije potanje objasniti.

17


Kaete kako je emocija odraz uma u tijelu. Ali katkad izmeu to dvojedoe do sukoba: um kae: Ne, a emocija kae: Da ili obratno.

elite li uistinu upoznati um, tijelo e vam uvijek pokazati njegovtoan odraz, stoga promotrite emociju ili je radije osjetite u svometijelu. Postoji li medu njima neki oit sukob, misao e biti la, a emo-cija e biti istinita. Nije to ona krajnja istina o tome tko jeste, negorelativna istina o stanju vaega uma u tom trenutku.

Sukob izmeu povrinskih misli i nesvjesnih mentalnih procesaprilino je uobiajen. Moda jo niste sposobni aktivnost nesvjesnauma prenijeti u svijest u obliku misli, ali ona e se uvijek kao emoci-ja odraavati u tijelu, a toga moete postati svjesni. Promatrate li emo-ciju na taj nain, to je u osnovi isto kao kad oslukujete ili nadziretemisao, to sam opisao ranije. Jedina je razlika u tome to se misao na-lazi u glavi, a emocija posjeduje snaan tjelesni vid, stoga se prvenst-veno osjea u tijelu. Kad je promatrate, moete joj dopustiti da ondjepostoji, a u tom sluaju nee moi upravljati vama. Vie niste emoci-ja, nego promatra, prisutnost koja motri. Vjebate li to, sve ono ne-svjesno u vama izronit e na svjetlost svijesti.

Dakle, promatranje emocija podjednako je vano kao i promatranjemisli?

Tako je. Naviknite se postavljati si pitanje: to se u ovom trenutkuzbiva u meni? To e vas pitanje usmjeriti u pravom smjeru. Ali, ne-mojte analizirati, nego samo promatrajte. Usredotoite panju na nu-trinu. Osjetite energiju emocije. Nema li nijedne emocije, usmjeritepanju jo dublje, u unutarnje energetsko polje tijela. Ono predsta-vlja dveri koja vode Biu.

Emocija najee predstavlja proiren i energiziran misaoni obrazac,a zbog njezinog, nerijetko prejakog energetskog naboja, u poetkunije lako ostati dovoljno prisutan kako biste je mogli promatrati. Ona

18

PRVO POGLAVLJE

bi vas eljela prevladati i najee u tome uspijeva - ako niste dovolj-no prisutni. Ako zbog nedovoljne prisutnosti zapadnete u nesvjesnopoistovjeivanje s emocijom, to je prirodno, privremeno se pretvara-te u emociju. Izmeu razmiljanja i emocija nerijetko se stvara krugbez kraja: oni hrane jedno drugo. Misaoni obrazac stvara poveaniodraz samoga sebe u obliku emocije, a vibracijska frekvencija emoci-je hrani izvorni misaoni obrazac. Zadrite li se mentalno na nekoj si-tuaciji, dogaaju ili osobi koje smatrate uzrokom osjeaja, ta misaoenergijom hrani emociju, koja zauzvrat puni energijom misaoniobrazac i tako dalje.

U osnovi, sve emocije oblici su prvobitne, nediferencirane emo-cije koja vue podrijetlo iz gubitka svijesti o tome tko ste s onu stra-nu imena i oblika. Zbog svoje nediferencirane prirode, teko je otkri-ti ime koje tono opisuje tu emociju. Strah priblino odgovara ali,osim trajnog osjeaja prijetnje, ta emocija takoer obuhvaa dubokosjeaj naputenosti i nepotpunosti. Moda bi najbolje bilo koristitise pojmom koji je podjednako nediferenciran kao i ta temeljna emo-cija te ga jednostavno nazivamo bol. Jedan od glavnih zadatakauma jest boriti se protiv te emocionalne boli ili je otkloniti, to jejedan od razloga njegovoj neprestanoj aktivnosti, ali sve to um moepostii jest privremeno prikrivanje te emocije. Zapravo, to se um ja-e bori da se oslobodi boli, to je bol vea. Um nikada ne moe pro-nai rjeenje, niti si moe dozvoliti da vam dopusti da ga vi pronae-te, jer on sam predstavlja unutarnji dio problema. Zamislite efapolicije kako pokuava pronai palikuu, a zapravo je on sam taj pali-kua. Boli se neete osloboditi sve dok osjeaj vlastitoga ja ne presta-nete crpiti iz poistovjeivanja s umom, odnosno s egom. Um e se ta-da sruiti sa svoga mjesta moi, a Bie e se razotkriti kao vaa istin-ska priroda.

Da, znam to me namjeravate pitati.

Namjeravao sam pitati: stoje s pozitivnim emocijama, kao to su ljubavi radost?

Te su emocije neodvojive od vaega prirodnog stanja unutarnje pove-zanosti s Biem. Uvidi u ljubav i radost ili kratki trenuci dubokogaspokojstva mogui su kad god doe do prekida u struji misli. Za ve-inu ljudi ti se prekidi rijetko i samo sluajno dogaaju, u trenucima

19


kad um ostane bez rijei, katkad potaknut velikom ljepotom, kraj-njim tjelesnim naporom ili jo veom opasnou. Iznenada se pojaviunutarnja duboka tiina. A u toj tiini javlja se tanana, ali snana ra-dost, ljubav i spokojstvo.

Takvi su trenuci najee kratkotrajni, jer se um ubrzo ponovnovraa svojoj bunoj aktivnosti koju nazivamo razmiljanjem. Ljubav,radost i spokojstvo ne mogu cvjetati dok se ne oslobodite prevlastiuma. Ali te tri stvari ne nazivam emocijama. One prebivaju onkrajemocija, na mnogo dubljoj razini. Stoga biste trebali postati potpu-no svjesni emocija i osjetiti ih prije nego to moete osjetiti ono tose krije u njihovoj pozadini. Emocija doslovce znai uznemiravanje.Ta rije dolazi iz latinske rijei emovere, to znai uznemiriti.

Ljubav, radost i spokojstvo duboka su stanja bia ili, bolje ree-no, tri vida stanja unutarnje povezanosti s Biem. Kao takvi nemajunikakvih suprotnosti. To je zato jer izranjaju s mjesta onkraj uma.Emocije, s druge strane, budui da su dio dvojnog uma, podvrgnutesu zakonu suprotnosti. To jednostavno znai da ne moete dobiti do-bro bez loeg. U neprosvijetljenom stanju poistovjeenosti s umom,ono to se katkad pogreno naziva radou najee je kratkotrajnaugodna strana trajno promjenjivog kruga boli i zadovoljstva. Zado-voljstvo uvijek izaziva neto izvan vas, dok radost izranja iz nutrine.Samo ono to vam danas prua zadovoljstvo sutra e vam zadati bolili e vas napustiti, pa e vam odsutnost izvora zadovoljstva nanijetibol. Ono o emu se nerijetko govori kao o ljubavi moe neko vrije-me biti ugodno i uzbudljivo, ali to je ovisnika vezanost, stanje kraj-nje potrebe koja se za treptaj oka moe pretvoriti u svoju suprotnost.Nakon poetnog zanosa mnogi se ljubavni odnosi zapravo kreu iz-meu ljubavi i mrnje, privlanosti i napada.

Stvarna ljubav ne izaziva patnju. Kako bi i mogla? Ne pretvara senenadano u mrnju, kao to se ni stvarna radost ne pretvara u bol.Kao to sam rekao, ak i prije nego to postanete prosvijetljeni - prijenego to se oslobodite uma - moete na trenutak zaviriti u istinskuradost, ljubav i duboki unutarnji mir, nepomian, ali titrav i iv. Tosu vidovi vae istinske prirode, koju najee prikriva um. ak i unormalnom ovisnikom odnosu moe biti trenutaka kad se osjetiprisustvo neeg pravog, neeg neunitivog. Ali to su samo kratkotraj-ni uvidi koje uskoro ponovno prekriva aktivnost uma. Tada vam se

20

PRVO POGLAVLJE

moe initi da ste imali neto vrlo dragocjeno i da ste to izgubili ili evas um uvjeriti da je to u svakom sluaju bio samo privid. Istina je dato nije bio nikakav privid i da ga ne moete izgubiti. To je dio vaegaprirodnog stanja koje um moe zamagliti, ali ga nikada ne moe uni-titi. ak i kad je nebo prekriveno tekim oblacima, nije rije o tomeda je Sunce nestalo. Sunce je jo uvijek ondje, iza oblaka.

Buddha kae da je uzrok boli ili patnje u elji ili udnji te da moramopresjei spone elje elimo li se osloboditi boli.

udnja je potraga uma za spasenjem ili ispunjenjem u stvarima vanj-skoga svijeta i u budunosti, a predstavlja zamjenu za radost Bfa.Sve dok sam poistovjeen s umom, ja sam ta udnja, potreba, elja,vezanost, nesklonost, a nema me osim u njima, a i tada postojim tekkao puka mogunost, neispunjeni potencijal, sjeme koje nije prokli-jalo. U tom stanju ak i elja za osloboenjem ili prosvjetljenjem sa-mo je jo jedna udnja za ispunjenjem ili ucjelovljenjem u budu-nosti. Stoga ne traite da se oslobodite elje ili da postignete pro-svjetljenje. Postanite prisutni. Budite promatra uma. Umjesto da ci-tirate Buddhu, budite Buddha, budite probueni, a to rije buddhai znai.

Ljudi su ve tisuljeima u kandama bola, otkako su doivjelipad iz stanja milosti, zakoraili u carstvo vremena i uma te izgubilisvjesnost o Biu. U tom su trenutku sebe poeli opaati kao besmisle-ne djelie u nekom stranom svemiru, nepovezane s Izvorom i s drugi-ma.

Bol je neminovna sve dok se poistovjeujete s umom, a to znai,duhovno govorei, dok ste nesvjesni. Ovdje prvenstveno govorim oemocionalnoj boli, koja je ujedno glavni uzrok tjelesnog bola i bole-sti. Odbojnost, mrnja, samosaaljenje, krivnja, bijes, depresija, lju-bomora i tako dalje, ak i najblaa razdraenost, sve su to oblici boli.A svako zadovoljstvo ili emocionalni zanos u sebi sadri sjeme boli:svoju neodvojivu suprotnost, koja e se s vremenom oitovati.

Svatko tko je ikada uzeo drogu da bi doivio zanos znat ekako se zanos na kraju krajeva pretvara u pakao, kako se zadovolj-stvo pretvara u neki oblik boli. Mnogi ljudi iz vlastita iskustva znajukako se lako i brzo intimni odnos iz izvora zadovoljstva moe pretvo-riti u izvor bola. Sagledano s vieg stajalita, i negativne i pozitivne

21


suprotnosti samo su lica istoga novia, dijelovi temeljne boli koja jeneodvojiva od egoistinog stanja svijesti i poistovjeenosti s umom.

Dvije su razine boli: bol koju sada stvarate i bol iz prolosti kojajo ivi u vaem umu i tijelu. Prestanite stvarati bol u sadanjosti i ra-stvorite bol prolosti - o tome sada elim govoriti.

22

DRUGO POGLAVLJE

SVJESNOST: IZLAZ IZ BOLI

NE STVARAJTE VIE BOL U SADANJOSTI

Niiji ivot nije potpuno osloboen boli i patnje. Nije li rije o tome danauimo ivjeti s njima, umjesto da ih pokuavamo izbjei?

Vei dio ljudske boli je nepotreban. Sve dok um bez nadzora upravljavaim ivotom, bol stvarate sami.

Bol koju sada stvarate uvijek predstavlja neki oblik neprihvaa-nja, neki oblik nesvjesnog otpora onome to jest. Na razini misli, ot-por je neka vrsta prosuivanja. Na emocionalnoj razini, ona je nekioblik negativnosti. Jakost boli ovisi o stupnju opiranja sadanjem tre-nutku, a taj otpor ovisi o tome koliko ste poistovjeeni sa svojimumom. Um uvijek pokuava zanijekati sadanji trenutak i pobjei odnjega. Drugim rijeima, to se vie poistovjeujete s umom, to viepatite. Ili bismo to mogli i ovako izraziti: to ste sposobniji potova-ti i prihvaati sadanji trenutak, to ste slobodniji od boli i patnje - aujedno ste osloboeni i egoistinog uma.

Zato um najee nijee sadanji trenutak i opire mu se? Zatoto ne moe djelovati i zadrati sve pod nadzorom ako ne postoji vri-jeme, a vrijeme su prolost i sadanjost, stoga bezvremeni sadanji tre-nutak shvaa kao prijetnju. Vrijeme i um zapravo su neodvojivi.

Zamislite Zemlju na kojoj nema ljudskoga oblika ivota, naselje-nu samo biljkama i ivotinjama. Bi li na njoj i dalje postojali prolosti budunost? Bismo li i dalje o vremenu mogli govoriti na nekakavsmislen nain? Pitanje: Koje je doba? ili: Koji je danas datum? kad bi ih imao tko postaviti - bila bi sasvim besmislena. Hrast ili oraozbunili bi se nad takvim pitanjima. Koje je doba? pitali bi. Pa, sadaje sadanjost. Sadanji trenutak. to bi drugo moglo biti?

23


Da, da bismo u ovom svijetu mogli djelovati potreban nam je um,upravo kao i vrijeme, ali u stanovitom trenutku oni preuzimaju naivot te dolazi do pogrenog postupanja, boli i patnje.

Kako bi bio siguran da e uzde ostati u njegovim rukama, um sa-danji trenutak neprestano pokuava prikriti prolou i budunou,a kad vitalnost i beskonani stvaralaki potencijal Bia, koje je neod-vojivo od sadanjeg trenutka, prekrije vrijeme, um zamagljuje vauistinsku narav. U ljudskom se umu nagomilava sve tei teret vreme-na. Pod tim teretom pate svi pojedinci, ali svaki od njih ujedno sva-kom dragocjenom trenutku, zanemarujui ga ili nijeui, dodaje jovei teret ili ga svodi na sredstvo kojim stie do nekog budueg tre-nutka koji postoji samo u umu, a nikada u stvarnosti. Gomilanje vre-mena u kolektivnom i pojedinanom ljudskom umu ujedno obuh-vaa i goleme koliine zaostalih bolova iz prolosti.

Ako vie ne elite stvarati bol sebi i drugima, ako vie ne elitepoveavati ostatke bolova iz prolosti koji jo ive u vama, tada viene stvarajte vrijeme ili ga barem ne stvarajte vie nego to je potreb-no dok se bavite praktinim vidovima vlastita ivota. Kako prestatistvarati vrijeme? Duboko u sebi shvatite kako uvijek imate samosadanji trenutak. Neka Sada postane prvobitna arina toka vaegaivota. Dok ste prije boravili u vremenu i tek nakratko posjeivaliSadanji trenutak, sada prebivajte u njemu, a tek nakratko posjeujteprolost i budunost kad se morate pozabaviti praktinim vidovimasvoje ivotne situacije. Sadanjem trenutku uvijek recite: Da. to bimoglo biti jalovije i lude nego stvarati unutarnji otpor neemu tove postoji! Sto bi moglo biti lude nego se suprotstavljati samom i-votu, koji jest sada i uvijek samo sada? Predajte se onome to jest. Re-cite da ivotu - i vidjet ete kako ivot iznenada poinje raditi zavas, umjesto da vam se suprotstavlja.

Sadanji trenutak katkad je neprihvatljiv, neugodan ili straan.

Takav je kakav je. Promatrajte kako um pridaje oznake trenutku i ka-ko taj proces davanja oznaka, to neprestano prosuivanje, stvara boli nesreu. Promatrajui mehaniku uma iskorait ete iz njegovih

24

DRUGO POGLAVLJE

obrazaca otpora i tada ete sadanjem trenutku dopustiti da postoji.To e vam pokazati kako izgleda stanje unutarnje slobode od vanj-skih uvjeta, stanje istinskoga unutarnjeg spokojstva. Pogledajte to ese tada dogaati i poduzmite neto ako je to prijeko potrebno ili mo-gue.

Prihvatite - a tada djelujte. to god obuhvaao sadanji trenutak,prihvatite to kao da ste sami izabrali. Uvijek suraujte sa sadanjimtrenutkom, a ne suprotstavljajte mu se. Neka vam postane prijatelj isaveznik, a ne neprijatelj. To e na udesan nain preobraziti cijeli vaivot.

BOL IZ PROLOSTI: RASTVARANJE TIJELA BOLI

Sve dok niste sposobni pristupiti moi Sadanjeg trenutka, svakaemocionalna bol koju iskusite ostavlja za sobom ostatke boli koji da-lje ive u vama. Ti se ostaci stapaju s boli iz prolosti, koja ve posto-ji u vama te prebiva u vaem umu i tijelu. Naravno, tu spada i bol ko-ju ste propatili kao dijete, uzrokovanu neznanjem svijeta u koji ste serodili.

Ta nagomilana bol postaje negativno energetsko polje koje zauzi-ma tijelo i um. Smatrate li je nevidljivim biem koje ima svoje posto-janje, bit ete sasvim blizu istini. To je emocionalno tijelo boli. Po-stoji u dva oblika: usnuli i aktivan. Tijelo boli moe spavati devede-set posto vremena; kod duboko nesretne osobe, pak, moe biti aktiv-no i sto posto vremena. Neki ljudi ive gotovo potpuno kroz svojetijelo boli, dok ga drugi doivljavaju samo u nekim situacijama, kaoto su intimni odnosi ili situacije povezane s gubitkom iz prolosti,naputanjem, tjelesnim ili emocionalnim patnjama i tako dalje. Bilokakva sitnica moe probuditi tijelo boli, osobito ako je u skladu sobrascem boli iz vae prolosti. Kad je spremno probuditi se iz usnu-la stanja, probudit e ga ak i misao ili bezazlena primjedba koju vamuputi netko blizak.

Neka tijela boli su nezgodna, ali relativno bezazlena, primjerice koddjeteta koje ne prestaje cviliti. Druga su opaka i razorna udovita,

25


pravi demoni. Neka su fiziki nasilna; a mnogo ih je vie koja suemocionalno nasilna. Neka e napadati ljude oko sebe ili one koji suim bliski, a druga e napasti svoga domaina. Misli i osjeaji kojeimate prema ivotu tada postaju iznimno negativni i samorazorni.Bolesti i nesree nerijetko se dogaaju na takav nain. Neka tijela bolisvoje domaine navode na samoubojstvo.

Pomislite li da nekoga poznajete, a onda se nenadano prvi putsuoite s tim stranim, gadnim stvorenjem, vjerojatno ete se zaprepa-stiti. Meutim, mnogo je vanije promatrati ga u sebi, nego u drugi-ma. Pripazite na bilo koji znak nesree u sebi, u kojem god se oblikujavila - to bi moglo biti buenje tijela boli. Ono se moe pojaviti uobliku razdraenosti, nestrpljivosti, turobnosti, elje da nekoga povri-jedite, ljutnje, bijesa, depresije, potrebe da u odnosu izazovete dramui tako dalje. Uoite trenutak kad se pone buditi iz svoga usnulog sta-nja.

Tijelo boli eli preivjeti, kao i svako drugo bie koje postoji, apreivjeti moe samo ako vas navede da se nesvjesno poistovjetite snjime. Tada se moe uzdii, prevladati vas, moe se pretvoriti u vas iivjeti kroz vas. Kroz vas dobiva hranu. Hranit e se svakim iskust-vom koje je u skladu s njegovom vrstom energije, svime to izazivajo veu bol u bilo kojem obliku: bijes, razornost, mrnja, tuga, emo-cionalna drama, nasilje, pa ak i bolest. Tako e tijelo boli, kad vassavlada, u vaem ivotu stvarati situacije koje e mu vraati njegovuvlastitu energetsku frekvenciju da bi se njome moglo hraniti. Bol semoe hraniti samo bolom. Bol se ne moe hraniti radou. Radost jojje potpuno neprobavljiva.

jednom kad vas tijelo boli prevlada, eljet ete vie boli. Postatete rtva ili poinitelj. eljet ete nanositi bol ili ete eljeti patiti, ilioboje. Zapravo i nema mnogo razlike izmeu toga dvojeg. Vi toga,naravno, niste svjesni, i estoko ete tvrditi da ne elite bol. Ali, do-bro promotrite to se dogaa i otkrit ete kako su vae razmiljanje iponaanje smiljeni da bi odravali bol na ivotu, i u vama i u dru-gim ljudima. Da ste toga uistinu svjesni, obrazac bi se rastvorio, jer jeludost eljeti bol, a nitko nije svjesno lud.

Tijelo boli, koje predstavlja tamnu sjenku ega, zapravo se plaisvjetlosti vae svijesti. Plai se da ete ga otkriti. Opstanak mu ovisi ovaem nesvjesnom poistovjeivanju s njim, kao i o vaem nesvjesnom

26

DRUGO POGLAVLJE

strahu od suoavanja s bolju koja prebiva u vama. Ali ne suoite li ses tom boli, ne unesete li svjetlost svijesti u bol, bit ete prisiljeni uvi-jek je iznova oivljavati. Tijelo boli moda e vam se priiniti kaoopasno udovite koje ne moete pogledati, ali vas uvjeravam da jeono samo nematerijalni fantom koji ne moe prevladati mo vae pri-sutnosti.

Neka duhovna uenja tvrde kako je sveukupna bol u konaniciprivid i to je istina. Pitanje je: je li istinita za vas? Puko vjerovanje ne-e je uiniti istinitom. elite li doivljavati bol cijeloga ivota, nepre-stano tvrdei kako je to privid? Hoe li vas to osloboditi boli? Ovdjese bavimo nainom na koji moete spoznati tu istinu - odnosno, os-tvariti je u vlastitu iskustvu.

Tijelo boli ne eli da ga izravno promatrate i da shvatite to onojest. Onoga trenutka kad ga prepoznate, kad osjetite njegovo ener-getsko polje u sebi i usmjerite panju na njega, poistovjeenja e ne-stati. Pojavit e se via dimenzija svijesti. Nazivam je prisutnost. Sadaste svjedok ili promatra tijela boli. To znai da se tijelo boli vie nemoe koristiti vama pretvarajui se da ste to vi i ne moe se vie po-novno hraniti kroz vas. Otkrili ste vlastitu, najskriveniju snagu. Doliste u dodir s moi Sadanjeg trenutka.

to se dogaa s tijelom boli kad postanemo dovoljno svjesni da rastvori-mo poistovjeenost s njim?

Tijelo boli stvara ono nesvjesno, a svijest ga pretvara u sebe. Sveti Pa-vao prekrasno je izrazio to sveope naelo: Sve razotkriveno dolazipo svjetlu k sjaju; jer sve to doe k sjaju jest svjetlo. Upravo kao tose ne moete boriti protiv tmine, tako se ne moete boriti ni protivtijela boli. Takav bi pokuaj doveo do unutarnjih sukoba, a time do jovee boli. Promatranje je dovoljno. Promatranje obuhvaa prihvaa-nje boli kao dijela sadanjeg trenutka.

Tijelo boli sastoji se od zarobljene ivotne energije koja se odvo-jila od vaeg cjelovitog energetskog polja i privremeno postala samo-stalna kroz neprirodan proces poistovjeivanja s umom. Okrenula sesamoj sebi i postala suprotna ivotu, kao ivotinja koja pokuavaugristi vlastiti rep. to mislite, zato je naa civilizacija postala takorazorna? Ali, ak i sile koje razaraju ivot jo su uvijek ivotna ener-gija.

27


Kad ponete unitavati poistovjeenost i postanete promatra-em, tijelo boli nastavit e jo neko vrijeme djelovati i pokuat e vasprevariti da se ponovno poistovjetite s njim. Iako ga vie ne hraniteenergijom kroz proces poistovjeivanja, tijelo boli posjeduje stanovi-ti zamah, upravo kao kota koji e se nastaviti okretati jo neko vrije-me, iako ga vie nita ne pokree. Na tom stupnju moe vam izazva-ti boljke i boli u razliitim dijelovima tijela, ali to nee trajati. Osta-nite prisutni i svjesni. Budite uvijek budan uvar svoga unutarnjegprostora. Trebate biti dovoljno prisutni da biste mogli izravno nad-gledati tijelo boli i osjeati njegovu energiju. Tada ono nee moinadzirati vae razmiljanje. Onoga trenutka kad vam se razmiljanjepovee s energetskim poljem tijela boli, poistovjetit ete se s njim iponovno ga hraniti vlastitim mislima.

Primjerice, ako je bijes prevladavajua energetska vibracija tijelaboli te ako ste ispunjeni bijesnim mislima, razmiljate li o onome tovam je netko uinio ili to vi njemu namjeravate uiniti, to e posta-ti nesvjesno razmiljanje i tijelo boli e se pretvoriti u vas. Ondje gdjepostoji bijes uvijek postoji i patnja. Ili, kad vam se prikrade mranoraspoloenje te se upustite u negativne misaone obrasce i razmiljan-je o tome koliko je ivot teak, vae se razmiljanje zdruilo s tijelomboli, prevladalo je nesvjesno i postajete osjetljivi prema napadu tijelaboli. Rije nesvjesno, kako je ovdje koristim, znai poistovjeivanjes nekim mentalnim ili emocionalnim obrascem. Oznaava potpunuodsutnost promatraa.

Neprekidna svjesna panja raskida vezu izmeu tijela boli i vaihmisaonih procesa te vas vraa procesu promjene. Kao da bol postajegorivo plamena vae svijesti koja tada jasnije gori. To je ezoterinoznaenje drevna umijea alkemije: preobrazba osnovnih metala u zla-to, patnje u svjesnost. Unutarnji raskol je iscijeljen i vi ponovno po-stajete cjeloviti. Tada je vaa odgovornost da vie ne stvarate bol.

Dopustite mi da ukratko ponovim taj proces. Usredotoite pa-nju na osjeaj u svojoj nutrini. Spoznajte kako je rije o tijelu boli.Prihvatite njegovo postojanje. Ne razmiljajte o njemu - ne dopusti-te da se osjeaj pretvori u razmiljanje. Ne prosuujte i ne ralanjuj-te. Ne stvarajte na temelju tijela boli vlastiti identitet. Ostanite pri-sutni te i dalje budite promatra onoga to se u vama dogaa. Posta-nite svjesni ne samo emocionalne boli, nego isto tako i onoga tko

28

DRUGO POGLAVLJE

promatra, tihog promatraa. To je mo Sadanjeg trenutka, mo va-e vlastite svjesne prisutnosti. ekajte da vidite to e se tada dogoditi.

Kod mnogih se ena tijelo boli najee budi u razdoblju prije poe-tka mjesenice. Kasnije u vie govoriti o tome i o razlogu zato je ta-ko. Zasad mi dopustite da kaem ovo: ako ste u stanju ostati budni iprisutni u tom razdoblju i promatrati sve osjeaje koji se javljaju u va-oj nutrini, umjesto da vas osjeaji prevladaju, to e vam pruiti prili-ku za najmoniju duhovnu praksu, a moguom postaje i nagla preo-brazba svih boli iz prolosti.

POISTOVJEIVANJE EGA S TIJELOM BOLIProces koji sam upravo opisao iznimno je moan, ali i jednostavan.Mogli biste ga prenijeti djetetu, a nadam se da e jednoga dana to bitiprvo to e djeca uiti u koli. Jednom kad shvatite temeljno naeloprisutnosti kao promatraa onoga to se dogaa u vama - a shvatitete to naelo kad ga iskusite - na raspolaganju vam je najmonijeorue preobrazbe.

To ne znai da se neete susresti sa snanim unutarnjim otporomukidanju poistovjeenosti s bolom. Otpor e se javiti osobito ako stevei dio ivota ivjeli u bliskoj poistovjeenosti sa svojim emocional-nim tijelom boli te ako ste u njega uloili cijeli osjeaj vlastitoga ja iliveliki njegov dio. To znai da ste od tijela boli stvorili nesretno vla-stito ja i vjerovali kako ste vi ta izmiljotina koju je stvorio um. U to-me sluaju nesvjestan strah od gubitka identiteta izazvat e snaan ot-por bilo kakvom slamanju poistovjeenosti. Drugim rijeima, radijebiste osjeali bol - radije biste bili tijelo boli - nego skoili u nepoz-nato i prihvatili rizik gubitka poznatog, ali nesretnog ja.

Odnosi li se ovo na vas, promatrajte unutarnji otpor. Promatrajtevezanost uz bol. Budite iznimno budni. Promatrajte osobito zado-voljstvo koje crpite iz vlastite nesree. Promatrajte prisilne osjeajekoji vas navode da razgovarate ili mislite o tome. Otpor e prestatiako ga postanete svjesni. Tada panju moete premjestiti na tijelo bo-li, ostati prisutni kao svjedok i tako potaknuti njegovu preobrazbu.

29


Samo vi to moete uiniti. Nitko to ne moe napraviti umjestovas. Ali, ako ste dovoljno sretni da pronaete nekoga tko je iznimnosvjestan, ako moete biti s tom osobom i zdruiti se s njom u stanjuprisutnosti, to bi vam moglo pomoi i ubrzati proces. Na taj nainvaa e svjetlost ubrzo ojaati. Stavite li cjepanicu koja je tek poelagorjeti pokraj one koja ve jako gori, a nakon nekog vremena ih razd-vojite, prva e cjepanica mnogo snanije gorjeti. Naposljetku, sve jeto isti oganj. Jedan od zadataka duhovnog uitelja jest da bude takvavatra. Neki terapeuti takoer mogu biti sposobni ispuniti taj zadatak,ali pod uvjetom da su preli razinu uma te da dok rade s vama mogustvarati i odravati stanje intenzivne svjesne prisutnosti.

PODRIJETLO STRAHA

Spomenuli ste strah kao dio nae temeljne, pozadinske emocionalne boli.Kako strah nastaje i zato je toliko prisutan u ljudskim ivotima? Nepredstavlja li stanovita koliina straha tek zdravu samozatitu? Da se ni-sam plaio vatre, mogao bih gurnuti ruku u pe i spaliti je.

Razlog zbog kojeg neete staviti ruku u vatru nije strah, nego znanjeda biste je na taj nain spalili. Kako biste izbjegli nepotrebnu opa-snost nije vam potreban strah - nego samo malo inteligencije i zdra-va razuma. Za takve praktine stvari korisno je primjenjivati poukenauene u prolosti. Kad bi vam netko zaprijetio vatrom ili tjelesnimnasiljem, tada biste mogli doivjeti neto nalik na strah. To je nagon-sko odmicanje od opasnosti, ali ne i psiholoko stanje straha o koje-mu ovdje govorimo. Psihiko stanje straha odvojeno je od bilo kakvestvarne i istinske neposredne opasnosti. Javlja se u mnogim oblicima:nelagoda, zabrinutost, tjeskoba, nervoza, napetost, strava, fobija i ta-ko dalje. Takva vrsta psiholokog straha uvijek je strah od neega tobi se moglo dogoditi, a ne strah od neega to se upravo dogaa. Vi senalazite ovdje i sad, a um vam se nalazi u budunosti. To stvara tje-skobni rascjep. Ako ste se poistovjetili s umom i izgubili dodir s moii jednostavnosti Sadanjeg trenutka, taj rascjep postat e va stalnidrug. Uvijek se moete uhvatiti ukotac sa sadanjim trenutkom, aline moete se uhvatiti ukotac s neim to je samo projekcija uma -ne moete se uhvatiti u kotac s budunou.

30

DRUGO POGLAVLJE

tovie, sve dok se poistovjeujete s umom, vaim ivotom upra-vlja ego, kao to sam ve rekao. Zbog svoje fantomske prirode i uspr-kos raznolikim obrambenim mehanizmima, ego je veoma ranjiv i ne-siguran te smatra da ga neprestano netko ugroava. To vrijedi, usputreeno, ak i ako se izvana doima vrlo samopouzdan. Sada se prisje-tite kako je emocija reakcija tijela na um. Kakvu poruku tijelo nepre-stano dobiva od ega, toga lanog ja koje je izmislio um? Poruka glasi:opasnost, ugroen sam. A kakvu emociju izaziva ta poruka? Naravno,strah.

ini se da strah ima mnogo uzroka. Strah od gubitka, neuspje-ha, povrede i tako dalje, ali u konanici sveukupan strah samo je strahega od smrti i unitenja. Za ego smrt je uvijek odmah iza ugla. U tomstanju poistovjeenosti s umom, strah od smrti utjee na svaki vidvaega ivota. Primjerice, ak i takva naizgled nevana i normalnastvar kao to je kompulzivna potreba da u nekoj raspravi budete upravu te da dokaete kako je druga osoba u krivu - branei mental-ni poloaj s kojim ste se poistovjetili - javlja se zbog straha od smrti.Poistovjetite li se s mentalnim stavom, a niste u pravu, tada je osjeajza vlastito ja, koji je utemeljen u umu, ozbiljno ugroen i prijeti muunitenje. Zato si vi kao ego ne moete dopustiti da budete u krivu.Biti u krivu znai umrijeti. Zato su se vodili i ratovi, a bezbrojni suse odnosi raspali iz tog razloga.

Jednom kad raskinete poistovjeenost s umom, vaem osjeaju zavlastito ja uope vie nije vano jeste li u pravu ili u krivu, tako da si-lovita, prisilna i duboko nesvjesna potreba da budete u pravu, koja jesvojevrstan oblik nasilja, vie ne postoji. Jasno i vrsto moete rei ka-ko se osjeate ili to mislite, ali u tome nee biti nikakva nasilja i ne-ete zauzeti obrambeni stav. Osjeaj za vlastito ja tada izvire iz du-bljeg i istinitijeg mjesta u vama, a ne iz uma. Potraite u sebi bilo ka-kvu vrstu obrambena stava. to to branite? Prividan identitet, slikuuma, zamiljeno bie. Osvjeujui taj obrazac, promatrajui ga, ras-kidate poistovjeenost s njim. U svjetlu vae svijesti nesvjesni obrazacubrzo e nestati. To je kraj svih rasprava i igara moi, koje su tetneza odnose. Mo nad drugima jest slabost preruena u snagu. Istinskamo je u nutrini i uvijek vam je dostupna.

Stoga e svakome tko se poistovjeuje s umom i, time, odvaja odvlastite istinske moi i dubljeg ja ukorijenjenog u Biu strah biti stalan

31


suputnik. Broj ljudi koji su zakoraili onkraj uma zasad je iznimnomalen, stoga moete pretpostaviti da doslovno svatko koga susretne-te ili poznajete ivi u stanju straha, koje se razlikuje samo po snazi.Kree se od tjeskobe i uasa na jednoj do nejasna osjeaja nelagode iprijetnje na drugoj strani. Veina ljudi toga postaje svjesna tek kadstrah uzme neki od svojih oitijih oblika.

POTRAGA EGA ZA CJELOVITOCU

Drugi vid emocionalne boli, koji predstavlja sastavni dio egoistinoguma jest duboko ukorijenjen osjeaj nepotpunosti i necjelovitosti.Kod nekih ljudi to je svjestan osjeaj, kod drugih nesvjestan. Ako jesvjestan, oituje se kao uznemirujui i stalan osjeaj nedovoljne vrije-dnosti i neprikladnosti. Ako je nesvjestan, osjetit ete ga neizravnokao snanu udnju, elju i potrebu. U oba sluaja ljudi e se estouputati u kompulzivnu potragu za udovoljavanjem egu i za stvarimas kojima se mogu poistovjetiti kako bi ispunili prazninu u nutrini.Stoga tee za stvarima, novcem, uspjehom, moi, priznanjem ili po-sebnim odnosom, uglavnom zato da se mogu osjeati bolje i potpu-nije. Ali ak i kad dobiju te stvari, uskoro e otkriti kako se prazninajo uvijek nalazi u nutrini, kako joj nema dna. Tada se nadu u pravojnevolji, jer se vie ne mogu zavaravati. Zapravo, i dalje se mogu zava-ravati, pa to i ine, ali im je sve tee.

Sve dok vaim ivotom upravlja egoistini um, ne moete se os-jeati potpuno ugodno; ne moete biti smireni ili ispunjeni, osim ukratkim razdobljima kad dobijete ono to elite, kad vam je ispunje-na neka elja. Budui da je ego osjeaj vlastitoga ja, potrebno mu jeda se poistovjeti s vanjskim stvarima. Neprestano osjea potrebu dase brani i stalno se mora hraniti. Najuobiajenija poistovjeenja egasu ono to imate, rad koji obavljate, drutveni poloaj i priznanja,znanje i obrazovanje, tjelesni izgled, osobite sposobnosti, odnosi, oso-bna i obiteljska povijest, sustavi uvjerenja, a esto i politika, nacio-nalna, rasna, religijska i druga kolektivna poistovjeenja. Nita odtoga niste vi.

Smatrate li to zastraujuim? Ili ste osjetili olakanje? Sve ete testvari prije ili kasnije morati napustiti. Moda vam je jo teko u topovjerovati, ali ja ni u kom sluaju ne traim od vas da povjerujete

32

DRUGO POGLAVLJE

kako svoj identitet ne moete pronai ni u jednoj od ovih stvari. Tuete istinu sami spoznati. Spoznat ete je do najsitnijih potankostikad osjetite pribliavanje smrti. Smrt e otkloniti sve ono to niste vi.Tajna ivota jest umrijeti prije smrti - i otkriti kako smrt ne postoji.

33

TREE POGLAVLJE

DUBOKO SE UPUSTITE USADANJI TRENUTAK

NE TRAGAJTE ZA SOBOM U UMU

Osjeam kako postoji jo mnogo toga to moram nauiti o radu svoga umaprije nego to se makar imalo pribliim punoj svjesnosti ili duhovnomprosvjetljenju.

Ne, nije tako. Problemi uma ne mogu se rjeavati na razini uma. Je-dnom kad shvatite temeljnu potekou, zapravo i nema mnogo togadrugoga to biste trebali nauiti ili razumjeti. Prouavanjem sloeno-sti uma moete postati dobar psiholog, ali to vas nee odvesti s onustranu uma, upravo kao to ni prouavanje ludila nije dovoljno daproizvede zdrav um. Ve ste shvatili temeljnu mehaniku nesvjesnogastanja: poistovjeivanje s umom, koje stvara lano ja, ego, kao zamje-nu za vae istinsko ja ukorijenjeno u Biu. Poistovjetite li se s umom,postajete kao mladica odrezana s trsa, kako je to Isus rekao.

Potrebe ega su beskrajne. Osjea se ranjivim i ugroenim, pa iviu stanju straha i nestaice. Jednom kad spoznate na koji nain djelu-je temeljna potekoa, nema nikakve potrebe za istraivanjem svihnjezinih bezbrojnih oitovanja, nikakve potrebe da od toga napravi-te sloen osobni problem. Ego to, naravno, voli. On uvijek traga zaneim za to bi se mogao vezati i to e ga pridravati i jaati njegovvarav osjeaj vlastitoga ja, a rado e se vezati za vae probleme. Zatoje kod mnogih ljudi veliki dio njihova osjeaja vlastitog ja blisko po-vezan s problemima. Jednom kad se to dogodi, vie ih se uope i neele osloboditi: to bi znailo da e izgubiti sebe. U boli i patnji moese nalaziti veliki dio nesvjesnog ega.

Stoga, jednom kad shvatite korijen nesvjesnog kao poistovjeenje sumom, to naravno ukljuuje i emocije, iskoraili ste iz poistovjeenja.

34

TREE POGLAVLJE

Postali ste prisutni. Kad ste prisutni u Sadanjem trenutku, moetemu dopustiti da bude takav kakav jest, bez ikakvih neprilika. Sam posebi, um nije nesposoban. To je prekrasno orue. Potekoe se poja-vljuju kad u egu traite vlastito ja i kad pomislite da ste vi ego. Umtada postaje egoistian i preuzima vlast nad cijelim vaim ivotom.

OKONAJTE PRIVID VREMENA

ini se gotovo nemoguim da rastvorimo poistovjeenje s umom. Svi smomi uronjeni u um. Kako biste ribu mogli nauiti letjeti?

Evo kako: okonajte privid vremena. Vrijeme i um su neodvojivi.Odstranite vrijeme iz uma i on e se zaustaviti - osim ako ne odluitekoristiti se njime.

Poistovjetiti se s umom znai biti uhvaen u zamku vremena:prisila da ivimo gotovo iskljuivo kroz uspomene i predvianja bu-dunosti. To dovodi do beskonane zaokupljenosti prolou i budu-nou te nespremnosti da potujete i priznate Sadanji trenutak i damu dopustite da postoji. Do prisile dolazi zato to vam prolost pruaidentitet, a budunost nosi obeanje spasenja i ispunjenja u bilo ko-jem obliku. I jedno i drugo su prividi.

Ali, ostanemo li bez osjeaja vremena, kako bismo djelovali u ovome svi-jetu? Vie ne bi bilo nikakvih ciljeva kojima bismo mogli teiti. Ne bihak znao ni tko sam, jer iz prolosti sam izrastao ovakav kakav sam da-nas. Mislim kako je vrijeme neto vrlo dragocjen

Documents

Eckhart Tolle-Moc 4