Eckhart Tolle-Moc 7

PREDGOVOR IZDAVAA

NAPISAO MARC ALLENAutor knjige Visionary Business (Vizionarski posao)

i A Visionary Life (Vizionarski ivot)

Knjiga poput Moi sadanjeg trenutka pojavi se moda jednom u desetgodina ili jednom u narataju. To je vie od knjige; u njoj prebiva i-votna energija koju vjerojatno moete osjetiti dok je drite u rukama.Posjeduje mo da u itateljima izazove iskustva i da nabolje promije-ni njihov ivot.

Mo sadanjeg trenutka prvi put je objavljena u Kanadi, a kanad-ska mi je izdavaica, Connie Kellough, rekla kako esto slua prie opozitivnim promjenama, pa ak i udima, do kojih je dolo kad bi lju-di poeli itati tu knjigu. itatelji nas nazivaju, rekla je. Mnogi migovore o prekrasnim iscjeljenjima, preobrazbama i poveanoj ivotnojradosti koje doivljavaju zato to su prihvatili uenja ove knjige.

itajui je, postao sam svjestan kako je svaki trenutak moga i-vota udo. To je apsolutna istina, bez obzira na to jesam li to spoz-nao ili nisam. A Mo sadanjeg trenutka uvijek mi iznova pokazuje ka-ko to mogu shvatiti.

Od prve stranice knjige oito je da je Eckhart Tolle suvremenimajstor. Nije povezan ni s jednom odreenom religijom, doktrinomili guruom; njegova uenja prihvaaju smisao i sutinu svih tradicija- kranske, hinduistike, budistike, muslimanske, domorodake ilibilo koje druge - i ni s jednom ne dolaze u sukob. Tolle je u stanjunapraviti ono to su radili svi veliki majstori: jednostavnim i jasnimjezikom pokazati nam kako se put, istina i svjetlost kriju u naoj nu-trini.

Eckhart Tolle poinje ukratko nas uvodei u svoju priu - priuo depresiji i oajanju rane mladosti koji su vrhunac dosegli u nevjero-jatnom iskustvu buenja do kojega je dolo jedne noi nedugo nakon

VII

MO SADANJEG TRENUTKA

njegova dvadeset devetog roendana. Proteklih dvadeset godina Tollerazmilja i meditira o tom iskustvu te produbljuje svoje razumijevanje.

Posljednjih deset godina postao je uitelj svjetskoga glasa, velikadua to nosi veliku poruku kakvu je donio Krist, kakvu je poduavaoBuddha: stanje prosvjetljenja mogue je dosegnuti ovdje i sad. Mo-gue je ivjeti bez patnje, bez tjeskobe i neuroza. Kako bismo to po-stigli, trebamo spoznati vlastitu ulogu stvoritelja svoje boli; na umizaziva probleme, a ne drugi ljudi, ne svijet koji nas okruuje. Vlastitium to ini, sa svojom gotovo nepresunom bujicom misli, sa svojimrazmiljanjima o prolosti i brigama oko budunosti. inimo velikupogreku poistovjeujui se s umom, vjerujui da smo mi um - a za-pravo smo daleko vea bia.

Eckhart Tolle uvijek nam iznova pokazuje kako se povezati sonim to naziva naim Biem:

Bie je vjean, uvijek prisutan ivot onkraj mnotva i-votnih oblika koji su podloni raanju i umiranju. Bie,pak, ne samo da se nalazi onkraj, nego takoer i duboko unutrini svakoga oblika kao najskrivenija, nevidljiva i nerazo-riva sutina. To znai da mu sada moete pristupiti kao vla-stitom najdubljem ja, vlastitoj istinskoj prirodi. Ali i ne po-kuavajte ga spoznati umom. Ne pokuavajte ga razumjeti.Spoznati ga moete tek kad je um miran, a vi ste, potpuno isnano, prisutni u sadanjem trenutku... Ponovno zadobitisvjesnost o Biu i prebivati u tom stanju 'osjeaja i spoznaje'predstavlja prosvjetljenje.

Mo sadanjeg trenutka gotovo je nemogue odjednom proitatiod poetka do kraja - ova knjiga od vas zahtijeva da je povremenoodloite i razmiljate o tim rijeima te da ih primijenite na vlastita i-votna iskustva. To je potpun vodi, potpun teaj o meditaciji i ostva-renju. To je knjiga koju treba neprestano iznova itati - a svaki putkad je ponovno itate otkrivat ete nove dubine i znaenja. To jeknjiga koju e mnogi ljudi, ukljuujui i mene, prouavati cijeloga i-vota.

Sve je vie odanih itatelja koji itaju Mo sadanjeg trenutka. Veje dobila naziv majstorskog djela; kako god je nazivali, kako god je

VIII

PREDGOVOR IZDAVAA

opisivali, to je knjiga koja posjeduje mo mijenjanja naega ivota,mo buenja, kako bismo potpuno spoznali tko smo.

Marc AllenNovato, Kalifornija, SAD

Kolovoz 1999. godine

IX

MO SADANJEG TRENUTKA UVODNA RIJE

pojedinci s kojima sam razgovarao osjeaju kako jo nismo dosegli vr-hunac ljudskoga razvoja, kako smo povezani sa sveukupnim ivotom,a ne odvojeni od njega te kako cjelokupni krug svjesnosti obuhvaa itjelesnu i mnotvo netjelesnih dimenzija stvarnosti.

U sutini, taj novi pogled na svijet zahtijeva da sebe, druge i sveuku-pnost ivota promatramo ne oima malog zemaljskog ja koje ivi uvremenu i rada se u vremenu, nego oima due, naega Bia, istin-skog Ja. Jedan po jedan, ljudi iskau u ovu viu putanju.

Svojom knjigom Mo sadanjeg trenutka Eckhart Tolle s pravomzauzima vano mjesto u toj osobitoj skupini uitelja svjetskog glasa.Eckhartova poruka glasi: problem ovjeanstva duboko je ukorijen-jen u samom umu. Ili, bolje reeno, u naem pogrenom poistovjei-vanju s umom.

Nepostojana svjesnost, sklonost da krenemo putem manjeg ot-pora tako to se neemo potpuno probuditi u sadanjem trenutkustvara provaliju. A um sputan vremenom, koji je smiljen da nam bu-de koristan sluga, uzdie se proglaavajui se gospodarom. Nalik naleptira koji lepra od cvijeta do cvijeta, um se bavi prolim iskustvi-ma ili, projicirajui vlastiti televizijski film, predvia ono to e se tekdogoditi. Rijetko kad se odmaramo u oceanskim dubinama onogato je ovdje i sad. Jer upravo ovdje - u Sadanjem trenutku - prona-lazimo svoje istinsko Ja, koje prebiva u pozadini fizikog tijela, pro-mjenjivih osjeaja i brbljava uma.

Krunska slava ljudskoga razvoja ne poiva na sposobnosti zaklju-ivanja i razmiljanja, iako nas ona razlikuje od ivotinja. Um, kao inagon, puka je toka na putu. Krajnja nam je sudbina ponovno sepovezati s naim sutinskim Biem i izraziti se iz nevjerojatne, boan-ske stvarnosti u obinom fizikom svijetu, iz trenutka u trenutak. La-ko je to rei, pa ipak su rijetki oni koji su dosegli daljnje vrhunceljudskoga razvoja.

Na svu sreu, postoje vodii i uitelji koji nam mogu pomoi nanaem putu. Eckhartova golema mo kao uitelja i vodia lei ne sa-mo u njegovoj sposobnosti adepta da nas oduevi svojim zabavnimpriama, da apstraktno uini konkretnim ili da nam prui korisnutehniku. Prije bi se moglo rei kako njegova arolija izvire iz njegovaosobnog iskustva, iskustva onoga koji zna. Posljedica toga jest mo

XIV

koja se krije iza njegovih rijei, a koja se javlja samo kod najslavnijihduhovnih uitelja. ivei iz dubina vlastite uzvienije stvarnosti, Eck-hart kri energetski put, da bi mu se i drugi mogli pribliiti.

A to ako drugi odlue pridruiti mu se? Jasno je kako e se svi-jet kakvim ga sada poznajemo promijeniti nabolje. Vrijednosti e sepromijeniti u bujici nestajanja strahova koji su otplavljeni kroz vrtlogsamoga Bia. Rodit e se nova civilizacija.

Postoji li dokaz za tu uzvieniju stvarnost? pitate se. Nudimvam samo analogiju. Brojni znanstvenici mogu se okupiti i priativam o znanstvenim dokazima da su banane gorke. Ali vi samo treba-te kuati jednu jedinu bananu kako biste spoznali da postoji i jednasasvim drukija osobina banane. Na kraju krajeva, dokaz neete pro-nai u intelektualnim raspravama, nego u tome to e vas na neki na-in dodirnuti ono sveto to prebiva i u vama i izvan vas.

Eckhart Tolle majstorski nas priprema za tu mogunost.

Russell E. DiCarloAutor knjige Totvards a New World View:

Conversations at the Leading Edge(Prema novome pogledu na svijet: razgovori na rubu vodstva)

Erie, Pennsylvania SADSijeanj 1998. godine

XV

ZAHVALE

Duboko sam zahvalan Connie Kellough na njezinoj potpori i ljuba-vi te na vanoj ulozi u preobrazbi ovoga rukopisa u knjigu, kao i zatoto je knjigu objavila svijetu. Radost je raditi s njom.

Zahvalnost izraavam i Corei Ladner te onim prekrasnim ljudi-ma koji su pridonijeli ovoj knjizi pruajui mi prostor, taj najdrago-cjeniji od sviju darova prostor za pisanje i prostor za postojanje.Hvala Adrienne Bradley iz Vancouvera, Margaret Miller iz Londonai Angie Francesco iz Glastonburyja u Engleskoj, hvala Richardu izMenlo Parka i Rennie Frumkin iz Sausalita, u Kaliforniji.

Takoer sam zahvalan Shirley Spaxman i Howardu Kelloughu zaprvi pregled rukopisa i povratne informacije, kao i onim osobamakoje su bile dovoljno ljubazne da pregledaju rukopis u kasnijoj fazi iprue mi dodatne informacije. Hvala Rose Dendewich to je raunal-no obradila rukopis na svoj jedinstven, vedar i profesionalan nain.

Konano bih elio izraziti ljubav i zahvalnosti mojoj majci i ocu,bez kojih ova knjiga nikada ne bi nastala, mojim duhovnim uitelji-ma te najveem guruu od svih: ivotu.

XVII

UVOD

PODRIJETLO KNJIGE

Prolost mi slabo koristi i rijetko razmiljam o njoj; meutim, ukrat-ko bih vam elio red na koji nain sam postao duhovni uitelj te ka-ko je nastala ova knjiga.

Do trinaeste godine ivio sam u stanju gotovo trajne tjeskobe,protkane razdobljima depresija koje su me vukle prema samoubojst-vu. Sada mi se ini da govorim o nekom prolom ili tuem ivotu.

Jedne noi, nedugo nakon dvadeset devetog roendana, probu-dio sam se u sitne sate s osjeajem apsolutnog uasa. I prije sam se e-sto puta budio s takvim osjeajima, ali ovaj put strah je bio snanijinego ikada prije. Tiina noi, nejasni obrisi namjetaja u mranojprostoriji, udaljeni zvuk tramvaja - sve se doimalo tako strano, nepri-jateljsko i tako krajnje besmisleno da je u meni izazvalo duboki pre-zir prema svijetu. Najgore od svega, meutim, bijae moje vlastitopostojanje. Kakvoga je smisla imao ivot s teretom takve bijede? Za-to se i dalje tako muiti? Osjetio sam kako duboka enja za smru,za nepostojanjem, sada postaje mnogo snanija od nagonske elje zadaljnjim ivotom.

Ne mogu vie ivjeti sa sobom. To bijae misao koja mi je ne-prestano odzvanjala u glavi. Iznenada sam postao svjestan kako je roudna misao. Jesam li jedno ili dva bia? Ne mogu li vie ivjeti sasobom, mora da nas je dvoje: 'ja' i 'drugo ja' s kojim ono prvo ne moeivjeti. Moda je, pomislio sam, samo jedno od to dvoje stvarno.

Bio sam tako zapanjen tom nenadanom spoznajom da mi se pro-tok misli zaustavio. Bio sam pocpuno svjestan, ali vie nije bilo misli.Tada sam osjetio kako me vue neto to je nalikovalo na vrtlog ener-gije. Bio je to u poetku polagan pokret, a zatim je dolo do ubrzanja.

1

Uhvatio me snaan strah i tijelo mi je poelo drhtati. uo sam rijei:Niemu se ne opiri, kao da je glas progovorio iz mojih prsiju. Osje-ao sam kako me praznina uvlai u sebe. Iznenada je straha nestalo tesam dopustio da padnem u prazninu. Ne sjeam se onoga to se ka-snije dogodilo.

Probudilo me cvrkutanje ptica pod prozorom. Nikada prije ni-sam uo takav zvuk. Oi su mi jo bile sklopljene i vidio sam slikudragocjenog dijamanta. Da, kad bi dijamant mogao proizvesti zvuk,takav bi taj zvuk bio. Otvorio sam oi. Prva svjetlost zore prodirala jekroz zavjese. Bez ijedne misli osjeao sam, znao sam kako u svjetlostipostoji beskonano vie toga nego to znamo. Ta blaga svjetlost kojaje prolazila kroz zavjese bila je sama ljubav. Suze su mi se skupile uoima. Ustao sam i obiao prostoriju. Prepoznao sam je, a ipak samznao da je nikada prije nisam istinski vidio. Sve bijae svjee i nedir-nuto, kao da je upravo toga trenutka nastalo. Uzimao sam u ruke ra-zne stvari, olovku, praznu bocu, divei se njihovoj ljepoti i ivosti.

Toga sam dana obilazio grad, potpuno zapanjen udom ivotana Zemlji, kao da sam se tek rodio u ovom svijetu.

Sljedeih pet mjeseci ivio sam u stanju neuznemirenog dubokogspokojstva i blaenstva. Kasnije se snaga tih osjeaja malo ublaila ilimi se to samo tako inilo jer su postali prirodno stanje. I dalje samuspijevao funkcionirati u svijetu, iako sam shvaao kako nita to bihikada mogao uiniti ne moe poboljati ono to ve imam.

Znao sam, naravno, da mi se dogodilo neto duboko znaajno,ali to uope nisam razumijevao. Tek nekoliko godina kasnije, nakonto sam proitao neke duhovne spise i proveo stanovito vrijeme s du-hovnim uiteljima, shvatio sam kako se ono za im svi tragaju menive dogodilo. Shvatio sam kako je snaan pritisak patnje koji sam tenoi osjetio prisilio moju svijest da se odrekne poistovjeenosti s ne-sretnim i duboko zastraenim ja, koje je, na kraju krajeva, izmiljoti-na uma. To povlaenje je zacijelo bilo toliko potpuno da je lano, pa-tniko ja istoga trenutka nestalo, kao da je izvuen zatvara iz igrakena napuhavanje. Ostala je moja istinska priroda vjeno prisutna Ja je-sam: svjesnost u svom istom stanju, prije bilo kakva poistovjeivanjas oblikom. Kasnije sam takoer nauio kako mogu ui u to unutarn-je bezvremeno carstvo u kojemu smrt ne postoji, koje sam u poetkudoivio kao prazninu te ujedno ostati potpuno svjestan. Boravio sam

u stanju tako nevjerojatna blaenstva i svetosti da ak i izvorno iskust-vo koje sam upravo opisao blijedi u usporedbi s njim. Dolo je vrije-me kad na tjelesnoj razini niega vie nisam imao. Nije bilo nikakvihodnosa, posla, doma, nikakva drutveno definirana identiteta. Goto-vo dvije godine proveo sam na klupama u parku, u stanju najude-snije radosti.

No i najljepa iskustva prolaze. Najvanije od bilo kojeg iskustvamoda je podzemna struja spokojstva koja me od trenutka kad sepojavila nije napustila. Katkad je vrlo snana, gotovo opipljiva, a idrugi je ljudi mogu osjetiti. Povremeno se povlai u pozadinu, kaoudaljena melodija.

Kasnije su mi ljudi povremeno prilazili s rijeima: elim to tosi ti postigao. Moe li mi to dati ili mi pokazati kako da dosegnemtakvo stanje? A ja bih odgovarao: To ve ima. Ne moe ga osjeti-ti jer um u tvojoj glavi pravi preveliku buku. Taj odgovor kasnije jeprerastao u knjigu koju drite u rukama.

Prije nego to sam postao svjestan, ponovno sam zadobio vanjskiidentitet. Postao sam duhovni uitelj.

ISTINA SE KRIJE U VAMA

Ova knjiga predstavlja sutinu moga rada s pojedincima i malim sku-pinama duhovnih trailaca u proteklih deset godina, irom Europe iSjeverne Amerike, ukoliko se ona moe prenijeti rijeima. S dubo-kom ljubavlju i potovanjem elio bih se zahvaliti onim osobitim lju-dima za njihovu hrabrost, spremnost da prigrle unutarnju promjenu,za njihova izazovna pitanja i spremnost da sluaju. Da nije bilo njih,ova knjiga nikada ne bi bila napisana. Ti ljudi pripadaju zasad jo ma-loj ali, sreom, sve brojnijoj manjini duhovnih pionira: ljudima kojirastu do one toke na kojoj postaju sposobni iskoraiti iz naslijee-nih, kolektivnih obrazaca uma koji su tisuljeima sputavali ovje-anstvo okovima patnje.

Vjerujem kako e knjiga pronai put do onih koji su spremni zatako temeljnu unutarnju preobrazbu te da e na njih djelovati kao ka-talizator. Takoer se nadam kako e stii do mnogih drugih ljudi kojie njezin sadraj smatrati vrijednim promiljanja, iako moda nee bi-ti spremni ivjeti prema njezinim rijeima i prakticirati njezine savjete.

2 3


Mogue je kako e se u neko kasnije doba sjeme posijano pri itanjuknjige stopiti sa sjemenom prosvjetljenja koje svako ljudsko bie nosiu sebi te e to sjeme iznenada niknuti i oivjeti u njima.

U svom sadanjem obliku knjiga je, nerijetko spontano, nastajala kaoodgovor na pitanja koja su postavljali pojedinci na seminarima, na sa-tovima meditacije te u osobnim savjetovanjima, stoga sam zadraooblik pitanja i odgovora. Na tim sam satovima i savjetovanjima mno-go toga nauio i primio, isto kao i oni koji su postavljali pitanja. Ne-ka od pitanja i odgovora zapisao sam gotovo doslovce. Druga su pi-tanja generika, odnosno, stanovite vrste esto postavljanih pitanjasloio sam u jedno pitanje, a sutinu razliitih odgovora saimao samu oblik jednog jedinog, generikog odgovora. Katkad se u procesu pi-sanja javljao potpuno novi odgovor, koji je bio smisleniji ili dublji odbilo kojih rijei koje sam ikada izgovorio. Neka je dodatna pitanjapostavio izdava kako bismo postigli veu razumljivost nekih odgo-vora.

Uoit ete kako se razgovori od prve do posljednje stranice odvi-jaju na dvije razliite razine.

Na jednoj razini privlaim vam panju na ono to je u vama la-no. Govorim o naravi ljudskog nesvjesnog i o njegovom nepravil-nom djelovanju, kao i o njegovim najuobiajenijim oitovanjima uponaanju, od sukoba u odnosima do ratova izmeu plemena ili na-roda. Takvo je znanje osobito vano, jer ako ne nauite prepoznavatilano kao lano - kao neto to niste vi - ne moe doi do trajne pre-obrazbe te e vas privid uvijek na kraju ponovno uvui u neki oblikpatnje. Na toj razini pokazujem vam i to kako da ono to je u vamalano ne pretvorite u vlastito ja i u osobni problem, jer na taj se nainono lano obnavlja.

Na drugoj razini govorim o dubokoj preobrazbi ljudske svijesti -ne kao o nekoj udaljenoj, buduoj mogunosti, nego kao o neemuto je mogue ve sada - bez obzira tko ste i gdje se nalazite. Pokazatu vam kako se osloboditi robovanja umu, kako ui u prosvijetljenostanje svijesti i odrati ga u svakodnevnom ivotu.

Na toj razini knjige rijei se ne bave uvijek informacijama, negosu nerijetko tako smiljene da vas, tijekom itanja, privuku u tu no-vu svjesnost. Uvijek vas iznova pokuavam povesti sa sobom u ono

UVOD

bezvremeno stanje intenzivne svjesne prisutnosti u Sadanjem trenu-tku, kako bih vam omoguio da okusite prosvjetljenje. Sve dok nisteu stanju iskusiti ono o emu govorim, moglo bi vam se uiniti da seneki odlomci ponavljaju. im, pak, to iskusite, vjerujem kako etespoznati da se u tim rijeima krije velika duhovna mo te bi moglipostati najvaniji dio knjige. tovie, budui da svaka osoba u sebinosi sjeme prosvjetljenja, nerijetko se obraam znalcu u vama kojiprebiva iza mislioca, onom dubljem ja koje istoga trenutka prepozna-je duhovnu istinu, reagira na nju i iz nje crpi snagu.

Simbol za stanku nakon nekih odlomaka podsjea vas da bistemoda na trenutak eljeli prestati itati, umiriti se te osjetiti i iskusi-ti istinu onoga to ste upravo proitali. Moda ete u tekstu pronaii druga mjesta na kojima ete sami od sebe, spontano, prestati itati.

Kad ponete itati knjigu moda vam znaenje nekih rijei, kaoto su Bie ili prisutnost nee biti potpuno razumljivo. Samo na-stavite itati. Moda e vam se u mislima povremeno pojaviti pitanjaili primjedbe. Na njih ete vjerojatno kasnije u knjizi nai odgovor ilie se pokazati da su nevana kad se udubite u nauk - i u sebe.

Ne itajte iskljuivo umom. Pripazite hoe li vam se pri itanjupojaviti bilo kakva osjeajna reakcija i osjeaj prepoznavanja koji iz-vire iz nutrine. Ne mogu vam prenijeti nijednu duhovnu istinu kojuvi ve duboko u sebi ne posjedujete. Mogu vas samo podsjetiti naono to ste zaboravili. Tada se u svakoj stanici vaega tijela aktivira ioslobaa ivo znanje, drevno, pa ipak uvijek novo.

Um uvijek eli kategorizirati i usporeivati, ali ova e knjigaimati bolji uinak na vas ne pokuavate li usporeivati njezinu termi-nologiju s onom drukijih uenja; to e vas vjerojatno zbuniti. Koris-tim se rijeima um, srea i svijest, ali njihova se znaenja ne po-klapaju uvijek sa znaenjima tih istih pojmova u drukijim uenjima.Ne veite se za rijei. One predstavljaju samo kamen na koji moetestati, ali ga, to je prije mogue, trebate ostaviti za sobom.

Kad povremeno navodim Isusove ili Buddhine rijei, izraze iz Te-aja o udesima ili iz nekih drugih sustava, to radim ne zato da bih us-poreivao, nego kako bih vam panju privukao na injenicu da u suti-ni postoji i oduvijek je postojalo samo jedno duhovno uenje, iako sepojavljuje u mnogim oblicima. Neki od tih oblika, kao to su drevne4 5


religije, toliko su prekriveni vanjskim slojevima da je njihova duhov-na sutina gotovo potpuno skrivena. Zato se njihovo dublje znaenjevie ne moe prepoznati, a njihova je mo preobrazbe izgubljena. Na-vodim li rijei iz drevnih religija ili nekih drugih uenja, to inim za-to da otkrijem njihovo dublje znaenje i time obnovim njihovu mopreobrazbe - osobito kod onih itatelja koji su sljedbenici tih religijaili uenja. Govorim im: nema potrebe negdje drugdje tragati za isti-nom. Dopustite mi da vam pokaem kako se dublje upustiti u onoto ve imate.

Meutim, uglavnom sam se pokuavao koristiti terminologijomkoja je to je vie mogue neutralna kako bih se mogao obraati iro-kom krugu ljudi. Ovu knjigu moete smatrati ponovnim izrazomonog bezvremenoga duhovnog uenja to je sutina sviju religija.Njezin sadraj nije izvuen iz vanjskih izvora, nego iz jedina istinskogIzvora koji se nalazi u nutrini, tako da u njoj nema nikakvih teorijaili nagaanja. Govorim iz unutarnjega iskustva, a ako povremeno go-vorim previe silovito, to je zato da mogu prodrijeti kroz teke nasla-ge mentalnog otpora te da u vama mogu dosei ono mjesto na koje-mu vi ve znate, upravo kao to i ja znam, gdje prepoznajete istinuim je ujete. Ondje se pojavljuje osjeaj uzvienosti i pojaane ivot-nosti, kao da neto u vama ape: Da. Znam da je ovo istina.

PRVO POGLAVLJE

VI NISTE UM

NAJVEA PREPREKA PROSVJETLJENJU

Prosvjetljenje - to je to?Vie od trideset godina prosjak je sjedio pokraj ceste. Jednoga dananaiao je neki stranac. Ima malo sitnoga? promrmljao je prosjak,automatski ispruivi staru bejzbolsku kapu. Nemam ti to dati,odgovorio je stranac. Tada je upitao: Na emu to sjedi? Ni na e-mu, odgovorio je prosjak. To je samo neka stara kutija. Sjedim nanjoj otkako pamtim. Jesi li ikada zavirio u nju? upita ga stranac.Nisam, odgovori prosjak. A i emu? Niega nema u njoj. Ipak,pogledaj unutra, bio je uporan stranac. Prosjak je uspio odmaknutigornju stranicu. Zapanjen, u nevjerici i zanosu, uvidio je da je kutijaispunjena zlatom.

Ja sam taj stranac koji vam nema to dati, koji vam kae da se za-gledate u vlastitu nutrinu. Ne u nutrinu bilo koje kutije, kao u ovojparaboli, nego u nutrinu onoga to vam je najblie: u vlastitu nutrinu.

No ja nisam prosjak, ujem kako kaete.Oni koji nisu pronali vlastito istinsko bogatstvo - radost Bia

koja zrai te duboko, nenaruivo spokojstvo koje je posljedica te ra-dosti, prosjaci su, makar imali materijalnih bogatstava. Oni u vanj-skom svijetu tragaju za mrvicama zadovoljstva ili ispunjenja, ondjetrae potvrdu, sigurnost ili ljubav, a u sebi nose blago koje ne samoda obuhvaa sve te stvari, nego je beskrajno vee od svega to im svi-jet moe pruiti.

Rije prosvjetljenje u mislima vam predoava sliku nekakva nad-ljudskog postignua, a egu se svia da tako i ostane. A prosvjetljenjeje jednostavno prirodno stanje proivljene jednote s Biem. To je sta-nje povezanosti s neim neizmjernim i neunitivim, neim to ste,gotovo paradoksalno, u sutini vi sami, a ipak je mnogo vee od vas.

6 7


To je pronalaenje vlastite istinske prirode onkraj imena i oblika. Ni-ste li sposobni osjetiti tu povezanost, u vama se budi privid odvojeno-sti od sama sebe te od svijeta koji vas okruuje. Tada sebe svjesno ilinesvjesno shvaate kao izdvojenu esticu. Javlja se strah, a vanjski iunutarnji sukobi postaju redovita pojava.

Svia mi se Buddhina jednostavna definicija prosvjetljenja kaookonanja patnje. U tome nema nieg nadljudskog, zar ne? Naravno,kao definicija, ta je izreka nepotpuna. Govori vam samo to prosvje-tljenje nije: prosvjetljenje nije patnja. Ali, to preostaje, ako vie nemapatnje? Buddha o tome uti, a njegova utnja nagovjetava da ete tomorati sami otkriti. On je izrekao negativnu definiciju tako da je umne moe pretvoriti u neto u to bi povjerovao ili u nekakvo nadljud-sko postignue, cilj koji bi vam bilo nemogue dosei. Usprkos tometo je bio oprezan, veina budista i dalje vjeruje kako je prosvjetljenjerezervirano za Buddhu, a ne za njih, barem ne u ovom ivotu.

Koristite se rijeju Bie*. Moete li objasniti to time mislite?

Bfe je vjean, uvijek prisutan, jedan jedini ivot onkraj mnotva i-votnih oblika to su podvrgnuti raanju i smrti. Meutim, Bie se nenalazi samo onkraj oblika, nego takoer duboko unutar svakog obli-ka, kao njegova najskrivenija, nevidljiva i neunitiva sutina. To znaida vam je Bie dostupno kao i vae najdublje ja, vaa istinska priro-da. No ne pokuavajte ga dosegnuti umom. Ne pokuavajte ga razu-mjeti. Spoznat ete ga tek kad se um umiri. Kad ste prisutni, kad vamje panja potpuno i snano usmjerena na sadanji trenutak, tada Biemoete osjetiti, ali nikada ga ne moete mentalno razumjeti. Pono-vno postizanje svjesnosti o Biu i prebivanje u tom stanju osjeajnespoznaje jest prosvjetljenje.

Kad kaete Bie, govorite li o Bogu? Ako govorite, zato onda tako i nekaete?

Rije Bog tijekom tisua godina zloporabe ostala je bez znaenja. Kat-kad se njom koristim, ali tedljivo. Pod zloporabom mislim na to

Bie, u smislu bivanje, postojanje, bitak (prim. prev.)

PRVO POGLAVLJE

kako se ljudi koji nikada nisu ni naslutili carstvo svetoga, beskonanoprostranstvo koje se krije iza te rijei, jako uvjerljivo njome koriste,kao da znaju o emu govore. Ili tvrde da Bog ne postoji, kao da znajuto je to emu nijeu postojanje. Ta zloporaba dovodi do pojave ap-surdnih uvjerenja, tvrdnji i zabluda ega, kao to je ova tvrdnja: Moj(na) Bog jedini je istinski Bog, a tvoj je Bog laan ili Nietzscheovauvena izjava: Bog je mrtav.

Rije Bog postala je zatvoreni pojam. Onoga trenutka kad je iz-govorite, stvara se mentalna slika; to moda vie nije slika starca s bi-jelom bradom, ali jo je ipak mentalni prikaz nekoga ili neega izvanvas. Isto tako, taj je prikaz gotovo neminovno u mukom obliku.

Ni Bog ni Bie, ni bilo koja druga rije, ne mogu definirati iliobjasniti neobjanjivu stvarnost koja se krije iza njih, tako da je jedi-no vano pitanje ovo: predstavlja li ta rije pomo ili oteava doi-vljaj Onoga na to ukazuje. Ukazuje li na neto onkraj sebe, na onutranscendentalnu stvarnost ili si je olako dopustila da postane tekmentalni idol, puka ideja u vaim mislima u koju vjerujete?

Rije Bie nita ne objanjava, ali to ne ini ni rije Bog. Meu-tim, Bie ima tu prednost da predstavlja otvoreni pojam. Ono ne svo-di beskonano nevidljivo na konanu pojavu. Nemogue je obliko-vati mentalnu sliku Bia. Nitko ne moe tvrditi da posjeduje isklju-ivo pravo na posjedovanje Bia. Ono predstavlja samu vau sutinu.Moete mu neposredno pristupiti kao osjeaju vlastite prisutnosti,kao spoznaji Ja jesam koja prethodi tvrdnji: Ja sam ovo ili: Ja samono. Tek mali korak dijeli rije Bie od iskustva Bia.

Koja je najvea prepreka doivljaju te stvarnosti?

Poistovjeivanje s vlastitim umom, zbog ega misao postaje prisilna.Nemo da prekinete razmiljanje zastraujua je potekoa, ali mi tone shvaamo jer gotovo svi od toga patimo, zato se takvo stanje sma-tra normalnim. Ta neprestana mentalna buka spreava vas u pronala-enju carstva unutarnje smirenosti koja je neodvojiva od Bia. Ta bu-ka takoer stvara lano, misaono ja, koje baca sjenku straha i patnje.Kasnije emo to potanje razjasniti.

8 9


Filozof Descartes vjerovao je kako je pronaao temeljnu istinukad je izrekao uvenu tvrdnju: Mislim, dakle jesam. Zapravo, izra-zio je temeljnu pogreku: izjednaiti miljenje s Biem i identitet smiljenjem. Prisilni mislilac, to se odnosi na gotovo svakog ovjeka,ivi u stanju oite odvojenosti, u bezumno kompleksnom svijetu traj-nih problema i sukoba, u svijetu koji odraava sve veu fragmentaci-ju uma. Prosvjetljenje je stanje cjelovitosti, postojanja u jednoti i,samim tim, u spokojstvu, sjedinjenost sa ivotom u njegovu oitova-nom vidu, svijetu, kao i sjedinjenost s vlastitim najdubljim ja i ne-oitovanim ivotom - sjedinjenost s Biem. Prosvjetljenje ne samo daoznaava okonanje patnje i trajnih, unutarnjih i vanjskih sukoba,nego isto tako i okonanje zastraujueg robovanja razmiljanju. Ka-kvo je to nevjerojatno osloboenje!

Poistovjeivanje s umom stvara nepropustan zastor pojmova, eti-keta, slika, rijei, prosudbi i definicija koje onemoguuju sve istinskeodnose. Taj zastor postavlja se izmeu vas i vae prirode, izmeu vasi vaih blinjih mukaraca i ena, izmeu vas i prirode, izmeu vas iBoga. To je zastor misli koji stvara privid odvojenosti, privid kako sjedne strane postojite vi, a s druge potpuno odvojeni drugi. Tada za-boravljate sutinsku injenicu da ste, ispod razine tjelesne pojavnostii odvojenih oblika, jedno sa svime to jest. Kad kaem da zaboravlja-te, time hou rei da jednotu vie ne moete osjetiti kao bjelodanustvarnost. Moda vjerujete da postoji, ali vie ne znate da je tako.Uvjerenje moe pruiti utjehu. Meutim, samo uvjerenje putem vla-stita iskustva donosi slobodu.

Razmiljanje je postalo bolest. Bolest se pojavljuje kad nestaneravnotee. Primjerice, nema nieg pogrenog u tome to se stanice utijelu razdvajaju i umnaaju, ali kad se taj proces nastavlja bez obzirana cjelokupnost organizma, stanice se pretjerano mnoe i tada dola-zi do bolesti.

Koristimo li se njim na pravi nain, um moe biti iznimno dobarinstrument. Koristimo li se pogreno, meutim, postaje razoran. Dase tonije izrazim, najee nije rije o tome da se pogreno sluiteumom - najee se njim uope ne sluite. On se koristi vama. To jebolest. Vjerujete da ste vi taj um. To je zabluda. Instrument je preu-zeo vlast u svoje ruke.

10

PRVO POGLAVLJE

Ne slaem se sasvim s tim. Istina je da esto besciljno razmiljam, kao iveina ljudi, ali ipak mogu odluiti koristiti se umom da neto dobijemi postignem, a to inim cijelo vrijeme.

Samo zato to moete rijeiti krialjku ili izgraditi atomsku bombu,to ne znai da se koristite umom. Upravo kao to psi vole vakati ko-sti, tako i um voli gurati nos u razliite probleme. Zato i rjeava kri-aljke i gradi atomske bombe. Vas ne zanima nijedno ni drugo. Do-pustite mi da vas upitam: moete li se osloboditi uma kad god to po-elite? Jeste li pronali tipku za iskljuivanje?

Hoete rei da potpuno prestanem misliti? Ne, ne mogu ga se osloboditikad to poelim, osim na trenutak-dva.

To znai da se um koristi s vama. Vi se nesvjesno poistovjeujete snjim, tako da ak i ne znate kako ste njegov rob. Gotovo kao da steopsjednuti, a da to i ne znate i zato smatrate da ste vi to bie koje vasje opsjelo. Poetak slobode jest spoznaja kako vi niste to bie koje vasopsjeda - mislilac. Ta vam spoznaja omoguuje da promatrate mis-lioca. Onoga trenutka kad ponete nadzirati mislioca, aktivira se viarazina svjesnosti. Tada poinjete shvaati kako onkraj misli postojiprostrano carstvo inteligencije, kako je misao samo siuan vid te in-teligencije. Takoer shvaate kako sve one stvari koje su uistinu vane- ljepota, ljubav, stvaralatvo, radost, unutarnje spokojstvo - izranja-ju iz podruja onkraj uma. Poeli ste se buditi.

OSLOBODITE SE UMA

Sto tono mislite rei kad govorite o nadziranju mislioca?

Ode li ovjek lijeniku i kae: ujem glasove u glavi, vjerojatno ega lijenik poslati psihijatru. injenica je da na vrlo slian nain do-slovce svi u glavi neprestano ujemo glasove: to su nesvjesni misaoniprocesi, a ne shvaate kako imate mo zaustaviti ih. Rije je o trajnimmonolozima ili dijalozima.

11


Vjerojatno ste na ulici susreli lude ljude koji bez prestanka raz-govaraju sa sobom ili mrmljaju. To se ne razlikuje mnogo od onogato radite vi i svi drugi normalni ljudi, osim to ne govorite naglas.Glas iznutra komentira, nagaa, prosuuje, usporeuje, ali se, netomu se svia, neto ne i tako u nedogled. Taj glas ne mora biti pove-zan sa situacijom u kojoj se upravo nalazite; moda oivljava davnuili nedavnu prolost, moda uvjebava ili zamilja mogue buduesituacije. Razmilja li o budunosti, nerijetko zamilja kako e stvarikrenuti u pogrenom smjeru ili zamilja negativan ishod; to naziva-mo zabrinutou. Katkad su ta razmiljanja praena vizualnim slika-ma ili mentalnim filmovima. ak i ako se glas odnosi na trenuta-nu situaciju, protumait e je pojmovima prolosti. To je zato toglas pripada uvjetovanom umu, koji je rezultat sveukupne vae pro-losti, kao i kolektivnog kulturalnog misaonog sklopa koji ste naslije-dili. Dakle, sadanjost promatrate i prosuujete oima prolosti i do-bivate potpuno iskrivljenu sliku. Nije neuobiajeno da taj glas pred-stavlja ovjekova najgoreg neprijatelja. Mnogi ljudi ive s muiteljemu glavi koji ih neprestano napada, kanjava i iscrpljuje im ivotnuenergiju. To je uzrok neizrecive bijede i nesree, kao i bolesti.

Dobra je vijest to to se uistinu moete osloboditi vlastita uma.To je jedino istinsko osloboenje. Upravo sada moete poduzeti pr-vi korak. Ponite to je ee mogue oslukivati glas u svojoj glavi.Osobito obratite panju na sve misaone obrasce koji se ponavljaju,one stare gramofonske ploe koje se ve godinama okreu u vaoj gla-vi. To sam htio rei kad sam govorio o nadziranju mislioca, odno-sno: sluajte glas u svojoj glavi i budite ondje u ulozi svjedoka.

Kad sluate taj glas, sluajte ga nepristrano. Hou rei, ne prosu-ujte. Ne prosuujte i ne osuujte ono to ujete, jer bi to znailo ka-ko taj isti glas ponovno ulazi kroz stranja vrata. Uskoro ete shvati-ti: ondje je glas, a ovdje Ja jesam, oslukujem ga i nadzirem. Ta spo-znaja Ja jesam, taj osjeaj vlastite prisutnosti nije misao. Ona izrastanegdje onkraj misli.

Zato, sluate li misao, svjesni ste ne samo misli, nego i sebe kao nje-zina svjedoka. Probudila se nova dimenzija svjesnosti. Oslukujete li

12

PRVO POGLAVLJE

misao, osjeate svjesno prisustvo - svoje dublje ja - u pozadini iliispod misli. Misao tada gubi mo nad vama i brzo se povlai, jer viene pruate energiju umu poistovjeujui se s njim. To je poetak kra-ja nesvjesnog i prisilnog razmiljanja.

Kad se misao povue, osjetit ete kako je u mentalnoj struji dolodo prekida - to je pukotina u kojoj nema misli. U poetku e ti pre-kidi biti kratkotrajni, trajat e moda samo nekoliko sekundi, ali po-stepeno e se produivati. Kad doe do prekida, u nutrini ete osje-titi duboku tiinu i spokojstvo. To je poetak prirodna stanja doi-vljene jednote s Biem, koja je najee zamagljena umom. Osjeajduboke tiine i spokojstva s praksom e se produbiti. Zapravo, nemakraja njihovoj dubini. Takoer ete osjetiti kako se iz dubina nutrineuzdie tanano zraenje radosti: to je radost Bia.

To ne nalikuje na stanje transa. Uope mu ne nalikuje. Ovdje nedolazi do gubitka svijesti. Istina je upravo suprotna. Kad bi cijenaspokojstva bilo suavanje svijesti, a cijena duboke tiine smanjenje i-votnosti i budnosti, tada ih ne bi bilo vrijedno imati. U takvom sta-nju unutarnje povezanosti postat ete mnogo ivahniji i budniji negou stanju u kojem se poistovjeujete s umom. Bit ete potpuno prisu-tni. To stanje takoer pojaava uestalost vibracija energetskog poljakoje daje ivot fizikom tijelu.

to se dublje sputate u carstvo bez misli, kako se to ponekad na-ziva na Istoku, spoznat ete stanje iste svijesti. U tom stanju vlastituprisutnost osjeate s takvom snagom i radou da sveukupno razmi-ljanje, emocije, fiziko tijelo, kao i cijeli vanjski svijet, postaju relati-vno beznaajni u usporedbi s tim stanjem. Pa ipak, to nije sebinost,nego stanje nesebinosti. Odnosi vas onkraj onoga o emu ste prijerazmiljali kao o vlastitom ja. Ta prisutnost ste vi sami, a istodob-no je nezamislivo vea od vas. Ovo to vam pokuavam prenijeti mo-e zvuati paradoksalno, pa ak i proturjeno, ali nema nikakva dru-gog naina na koji bih to mogao izraziti.

Umjesto da nadzirete mislioca, prekid u struji misli moete izazva-ti sasvim jednostavno, usmjerivi arite panje u sadanji trenutak.Postanite snano svjesni sadanjeg trenutka. To e u vama probuditi

13


duboko zadovoljstvo. Na taj nain odvlaite svijest od umnih aktiv-nosti i stvarate prekid u mislima te postajete iznimno budni i svjesni,ali ne razmiljate. To je sutina meditacije.

To u svakodnevnom ivotu moete provoditi tako to ete se po-zabaviti bilo kojom rutinskom aktivnou koja vam inae predstavljasamo sredstvo do nekog cilja, dajui joj potpunu panju, tako da sa-ma sebi postane ciljem. Primjerice, svaki put dok hodate uz i niz stu-be u svojoj kui ili na radnom mjestu, pomno usmjerite pozornost nasvaki korak, pokret, pa ak i na disanje. Budite potpuno prisutni.Kad elite oprati ruke, obratite pozornost na sve osjetilne opaaje po-vezane s tom aktivnou: zvuk i dodir vode, pokreti ruku, miris sapu-na i tako dalje. Kad ulazite u automobil, nakon to ste zatvorili vrata,zastanite nekoliko sekundi i promatrajte ritam disanja. Postanite svje-sni tihog, ali monog osjeta prisutnosti. Postoji samo jedno sigurnomjerilo kojim moete odrediti koliko ste uspjeli u toj praksi: stupanjunutarnjeg spokojstva.

Najvaniji korak na vaemu putovanju prema prosvjetljenju jest ovaj:nauite raskinuti poistovjeenost s vlastitim umom. Svaki put kadizazovete prekid u struji misli, pojaava se svjetlost vae svijesti.

Jednoga dana moda ete shvatiti da se smijete glasu u glavi, kaoto biste se nasmijali vragolijama djeteta. To znai da sadraj uma viene shvaate ni izbliza tako ozbiljno, budui da va osjeaj vlastitog jane ovisi o njemu.

PROSVJETLJENJE: UZDIZANJE IZNAD MISLI

Nije li razmiljanje najvanije za opstanak u ovom svijetu?

Um je instrument, orue. Postoji kako bi izvravao stanovite zadat-ke, a kad je zadatak izvren, orue moete odloiti. Kako sada stvaristoje, rekao bih kako osamdeset do devedeset posto ljudskoga razmi-ljanja ne samo da se ponavlja i da je beskorisno, nego je zbog svojeneuinkovitosti i esto negativne prirode uvelike i tetno. Promatrajteum i vidjet ete da je to istina. To dovodi do ozbiljna gubitka ivot-ne energije.

14

PRVO POGLAVLJE

Ta vrsta prisilnog razmiljanja zapravo predstavlja ovisnost. Cimese odlikuje ovisnost? Vrlo jednostavno: osjeate da vie ne moeteprestati po svojoj volji. To o emu ste ovisni ini vam se snanijim odvas. Takoer vam prua laan osjeaj zadovoljstva, zadovoljstva kojese neminovno pretvara u bol.

Otkud tvrdnja da smo ovisni o razmiljanju?

Otud to ste se poistovjetili s njim, a to znai da osjeaj vlastitog jacrpite iz sadraja i aktivnosti uma. Zato to vjerujete da biste presta-li postojati kad biste prestali razmiljati. Tijekom odrastanja stvaratementalnu sliku o tome tko ste, utemeljenu na osobnim i kulturalnimuvjetovanjima. To fantomsko ja moemo nazvati egom. Ono se sa-stoji od umne aktivnosti, a odrava se iskljuivo neprestanim razmi-ljanjem. Pojam ega razliitim ljudima oznaava razliite stvari, ali jaovdje njime oznaavam lano ja, stvoreno nesvjesnim poistovjeenjemS umom.

Sadanji trenutak za ego jedva da postoji. Vanima smatra samoprolost i budunost. To potpuno iskrivljavanje istine objanjava i-njenicu potpune neuinkovitosti uma u kontekstu ega. Ego se nepre-stano bavi oivljavanjem prolosti, jer, tko ste bez prolosti? Nepresta-no se projicira u budunost kako bi se pobrinuo za opstanak i ondjepronaao nekakvu vrstu osloboenja i ispunjenja. Ego kae: Jednogadana, kad bude ovako ili onako, kad se neto dogodi, tada u biti do-bro, bit u sretan i miran. ak i onda kad se ini da je ego zaoku-pljen sadanjou, on ne vidi sadanjost: potpuno je pogreno zapaajer promatra oima prolosti. Ili je svodi na sredstvo za postizanje ne-kakva cilja koji uvijek lei u budunosti u koju se um projicira. Pro-matrajte svoj um i vidjet ete da tako djeluje.

Sadanji trenutak uva klju osloboenja. Ali sadanji trenutakne moete pronai sve dok ste potpuno poistovjeeni s umom.

Ne elim izgubiti sposobnost analiziranja i razlikovanja. Ne bi mi sme-tah da nauim jasnije razmiljati, na usredotoeniji nain, ali ne elimizgubiti um. Dar miljenja najdragocjenije je to imamo. Bez njega bilibismo samo jo jedna ivotinjska vrsta.

Prevlast uma nije nita drugo nego stupanj u evoluciji svijesti. Sada tre-bamo prijei na sljedei, i to hitno, inae e nas um, koji se pretvorio

15


Kad ponete unitavati poistovjeenost i postanete promatra-em, tijelo boli nastavit e jo neko vrijeme djelovati i pokuat e vasprevariti da se ponovno poistovjetite s njim. Iako ga vie ne hraniteenergijom kroz proces poistovjeivanja, tijelo boli posjeduje stanovi-ti zamah, upravo kao kota koji e se nastaviti okretati jo neko vrije-me, iako ga vie nita ne pokree. Na tom stupnju moe vam izazva-ti boljke i boli u razliitim dijelovima tijela, ali to nee trajati. Osta-nite prisutni i svjesni. Budite uvijek budan uvar svoga unutarnjegprostora. Trebate biti dovoljno prisutni da biste mogli izravno nad-gledati tijelo boli i osjeati njegovu energiju. Tada ono nee moinadzirati vae razmiljanje. Onoga trenutka kad vam se razmiljanjepovee s energetskim poljem tijela boli, poistovjetit ete se s njim iponovno ga hraniti vlastitim mislima.

Primjerice, ako je bijes prevladavajua energetska vibracija tijelaboli te ako ste ispunjeni bijesnim mislima, razmiljate li o onome tovam je netko uinio ili to vi njemu namjeravate uiniti, to e posta-ti nesvjesno razmiljanje i tijelo boli e se pretvoriti u vas. Ondje gdjepostoji bijes uvijek postoji i patnja. Ili, kad vam se prikrade mranoraspoloenje te se upustite u negativne misaone obrasce i razmiljan-je o tome koliko je ivot teak, vae se razmiljanje zdruilo s tijelomboli, prevladalo je nesvjesno i postajete osjetljivi prema napadu tijelaboli. Rije nesvjesno, kako je ovdje koristim, znai poistovjeivanjes nekim mentalnim ili emocionalnim obrascem. Oznaava potpunuodsutnost promatraa.

Neprekidna svjesna panja raskida vezu izmeu tijela boli i vaihmisaonih procesa te vas vraa procesu promjene. Kao da bol postajegorivo plamena vae svijesti koja tada jasnije gori. To je ezoterinoznaenje drevna umijea alkemije: preobrazba osnovnih metala u zla-to, patnje u svjesnost. Unutarnji raskol je iscijeljen i vi ponovno po-stajete cjeloviti. Tada je vaa odgovornost da vie ne stvarate bol.

Dopustite mi da ukratko ponovim taj proces. Usredotoite pa-nju na osjeaj u svojoj nutrini. Spoznajte kako je rije o tijelu boli.Prihvatite njegovo postojanje. Ne razmiljajte o njemu - ne dopusti-te da se osjeaj pretvori u razmiljanje. Ne prosuujte i ne ralanjuj-te. Ne stvarajte na temelju tijela boli vlastiti identitet. Ostanite pri-sutni te i dalje budite promatra onoga to se u vama dogaa. Posta-nite svjesni ne samo emocionalne boli, nego isto tako i onoga tko

28

DRUGO POGLAVLJE

promatra, tihog promatraa. To je mo Sadanjeg trenutka, mo va-e vlastite svjesne prisutnosti. ekajte da vidite to e se tada dogoditi.

Kod mnogih se ena tijelo boli najee budi u razdoblju prije poe-tka mjesenice. Kasnije u vie govoriti o tome i o razlogu zato je ta-ko. Zasad mi dopustite da kaem ovo: ako ste u stanju ostati budni iprisutni u tom razdoblju i promatrati sve osjeaje koji se javljaju u va-oj nutrini, umjesto da vas osjeaji prevladaju, to e vam pruiti prili-ku za najmoniju duhovnu praksu, a moguom postaje i nagla preo-brazba svih boli iz prolosti.

POISTOVJEIVANJE EGA S TIJELOM BOLIProces koji sam upravo opisao iznimno je moan, ali i jednostavan.Mogli biste ga prenijeti djetetu, a nadam se da e jednoga dana to bitiprvo to e djeca uiti u koli. Jednom kad shvatite temeljno naeloprisutnosti kao promatraa onoga to se dogaa u vama - a shvatitete to naelo kad ga iskusite - na raspolaganju vam je najmonijeorue preobrazbe.

To ne znai da se neete susresti sa snanim unutarnjim otporomukidanju poistovjeenosti s bolom. Otpor e se javiti osobito ako stevei dio ivota ivjeli u bliskoj poistovjeenosti sa svojim emocional-nim tijelom boli te ako ste u njega uloili cijeli osjeaj vlastitoga ja iliveliki njegov dio. To znai da ste od tijela boli stvorili nesretno vla-stito ja i vjerovali kako ste vi ta izmiljotina koju je stvorio um. U to-me sluaju nesvjestan strah od gubitka identiteta izazvat e snaan ot-por bilo kakvom slamanju poistovjeenosti. Drugim rijeima, radijebiste osjeali bol - radije biste bili tijelo boli - nego skoili u nepoz-nato i prihvatili rizik gubitka poznatog, ali nesretnog ja.

Odnosi li se ovo na vas, promatrajte unutarnji otpor. Promatrajtevezanost uz bol. Budite iznimno budni. Promatrajte osobito zado-voljstvo koje crpite iz vlastite nesree. Promatrajte prisilne osjeajekoji vas navode da razgovarate ili mislite o tome. Otpor e prestatiako ga postanete svjesni. Tada panju moete premjestiti na tijelo bo-li, ostati prisutni kao svjedok i tako potaknuti njegovu preobrazbu.

29


Samo vi to moete uiniti. Nitko to ne moe napraviti umjestovas. Ali, ako ste dovoljno sretni da pronaete nekoga tko je iznimnosvjestan, ako moete biti s tom osobom i zdruiti se s njom u stanjuprisutnosti, to bi vam moglo pomoi i ubrzati proces. Na taj nainvaa e svjetlost ubrzo ojaati. Stavite li cjepanicu koja je tek poelagorjeti pokraj one koja ve jako gori, a nakon nekog vremena ih razd-vojite, prva e cjepanica mnogo snanije gorjeti. Naposljetku, sve jeto isti oganj. Jedan od zadataka duhovnog uitelja jest da bude takvavatra. Neki terapeuti takoer mogu biti sposobni ispuniti taj zadatak,ali pod uvjetom da su preli razinu uma te da dok rade s vama mogustvarati i odravati stanje intenzivne svjesne prisutnosti.

PODRIJETLO STRAHA

Spomenuli ste strah kao dio nae temeljne, pozadinske emocionalne boli.Kako strah nastaje i zato je toliko prisutan u ljudskim ivotima? Nepredstavlja li stanovita koliina straha tek zdravu samozatitu? Da se ni-sam plaio vatre, mogao bih gurnuti ruku u pe i spaliti je.

Razlog zbog kojeg neete staviti ruku u vatru nije strah, nego znanjeda biste je na taj nain spalili. Kako biste izbjegli nepotrebnu opa-snost nije vam potreban strah - nego samo malo inteligencije i zdra-va razuma. Za takve praktine stvari korisno je primjenjivati poukenauene u prolosti. Kad bi vam netko zaprijetio vatrom ili tjelesnimnasiljem, tada biste mogli doivjeti neto nalik na strah. To je nagon-sko odmicanje od opasnosti, ali ne i psiholoko stanje straha o koje-mu ovdje govorimo. Psihiko stanje straha odvojeno je od bilo kakvestvarne i istinske neposredne opasnosti. Javlja se u mnogim oblicima:nelagoda, zabrinutost, tjeskoba, nervoza, napetost, strava, fobija i ta-ko dalje. Takva vrsta psiholokog straha uvijek je strah od neega tobi se moglo dogoditi, a ne strah od neega to se upravo dogaa. Vi senalazite ovdje i sad, a um vam se nalazi u budunosti. To stvara tje-skobni rascjep. Ako ste se poistovjetili s umom i izgubili dodir s moii jednostavnosti Sadanjeg trenutka, taj rascjep postat e va stalnidrug. Uvijek se moete uhvatiti ukotac sa sadanjim trenutkom, aline moete se uhvatiti ukotac s neim to je samo projekcija uma -ne moete se uhvatiti u kotac s budunou.

30

DRUGO POGLAVLJE

tovie, sve dok se poistovjeujete s umom, vaim ivotom upra-vlja ego, kao to sam ve rekao. Zbog svoje fantomske prirode i uspr-kos raznolikim obrambenim mehanizmima, ego je veoma ranjiv i ne-siguran te smatra da ga neprestano netko ugroava. To vrijedi, usputreeno, ak i ako se izvana doima vrlo samopouzdan. Sada se prisje-tite kako je emocija reakcija tijela na um. Kakvu poruku tijelo nepre-stano dobiva od ega, toga lanog ja koje je izmislio um? Poruka glasi:opasnost, ugroen sam. A kakvu emociju izaziva ta poruka? Naravno,strah.

ini se da strah ima mnogo uzroka. Strah od gubitka, neuspje-ha, povrede i tako dalje, ali u konanici sveukupan strah samo je strahega od smrti i unitenja. Za ego smrt je uvijek odmah iza ugla. U tomstanju poistovjeenosti s umom, strah od smrti utjee na svaki vidvaega ivota. Primjerice, ak i takva naizgled nevana i normalnastvar kao to je kompulzivna potreba da u nekoj raspravi budete upravu te da dokaete kako je druga osoba u krivu - branei mental-ni poloaj s kojim ste se poistovjetili - javlja se zbog straha od smrti.Poistovjetite li se s mentalnim stavom, a niste u pravu, tada je osjeajza vlastito ja, koji je utemeljen u umu, ozbiljno ugroen i prijeti muunitenje. Zato si vi kao ego ne moete dopustiti da budete u krivu.Biti u krivu znai umrijeti. Zato su se vodili i ratovi, a bezbrojni suse odnosi raspali iz tog razloga.

Jednom kad raskinete poistovjeenost s umom, vaem osjeaju zavlastito ja uope vie nije vano jeste li u pravu ili u krivu, tako da si-lovita, prisilna i duboko nesvjesna potreba da budete u pravu, koja jesvojevrstan oblik nasilja, vie ne postoji. Jasno i vrsto moete rei ka-ko se osjeate ili to mislite, ali u tome nee biti nikakva nasilja i ne-ete zauzeti obrambeni stav. Osjeaj za vlastito ja tada izvire iz du-bljeg i istinitijeg mjesta u vama, a ne iz uma. Potraite u sebi bilo ka-kvu vrstu obrambena stava. to to branite? Prividan identitet, slikuuma, zamiljeno bie. Osvjeujui taj obrazac, promatrajui ga, ras-kidate poistovjeenost s njim. U svjetlu vae svijesti nesvjesni obrazacubrzo e nestati. To je kraj svih rasprava i igara moi, koje su tetneza odnose. Mo nad drugima jest slabost preruena u snagu. Istinskamo je u nutrini i uvijek vam je dostupna.

Stoga e svakome tko se poistovjeuje s umom i, time, odvaja odvlastite istinske moi i dubljeg ja ukorijenjenog u Biu strah biti stalan

31


suputnik. Broj ljudi koji su zakoraili onkraj uma zasad je iznimnomalen, stoga moete pretpostaviti da doslovno svatko koga susretne-te ili poznajete ivi u stanju straha, koje se razlikuje samo po snazi.Kree se od tjeskobe i uasa na jednoj do nejasna osjeaja nelagode iprijetnje na drugoj strani. Veina ljudi toga postaje svjesna tek kadstrah uzme neki od svojih oitijih oblika.

POTRAGA EGA ZA CJELOVITOCU

Drugi vid emocionalne boli, koji predstavlja sastavni dio egoistinoguma jest duboko ukorijenjen osjeaj nepotpunosti i necjelovitosti.Kod nekih ljudi to je svjestan osjeaj, kod drugih nesvjestan. Ako jesvjestan, oituje se kao uznemirujui i stalan osjeaj nedovoljne vrije-dnosti i neprikladnosti. Ako je nesvjestan, osjetit ete ga neizravnokao snanu udnju, elju i potrebu. U oba sluaja ljudi e se estouputati u kompulzivnu potragu za udovoljavanjem egu i za stvarimas kojima se mogu poistovjetiti kako bi ispunili prazninu u nutrini.Stoga tee za stvarima, novcem, uspjehom, moi, priznanjem ili po-sebnim odnosom, uglavnom zato da se mogu osjeati bolje i potpu-nije. Ali ak i kad dobiju te stvari, uskoro e otkriti kako se prazninajo uvijek nalazi u nutrini, kako joj nema dna. Tada se nadu u pravojnevolji, jer se vie ne mogu zavaravati. Zapravo, i dalje se mogu zava-ravati, pa to i ine, ali im je sve tee.

Sve dok vaim ivotom upravlja egoistini um, ne moete se os-jeati potpuno ugodno; ne moete biti smireni ili ispunjeni, osim ukratkim razdobljima kad dobijete ono to elite, kad vam je ispunje-na neka elja. Budui da je ego osjeaj vlastitoga ja, potrebno mu jeda se poistovjeti s vanjskim stvarima. Neprestano osjea potrebu dase brani i stalno se mora hraniti. Najuobiajenija poistovjeenja egasu ono to imate, rad koji obavljate, drutveni poloaj i priznanja,znanje i obrazovanje, tjelesni izgled, osobite sposobnosti, odnosi, oso-bna i obiteljska povijest, sustavi uvjerenja, a esto i politika, nacio-nalna, rasna, religijska i druga kolektivna poistovjeenja. Nita odtoga niste vi.

Smatrate li to zastraujuim? Ili ste osjetili olakanje? Sve ete testvari prije ili kasnije morati napustiti. Moda vam je jo teko u topovjerovati, ali ja ni u kom sluaju ne traim od vas da povjerujete

32

DRUGO POGLAVLJE

kako svoj identitet ne moete pronai ni u jednoj od ovih stvari. Tuete istinu sami spoznati. Spoznat ete je do najsitnijih potankostikad osjetite pribliavanje smrti. Smrt e otkloniti sve ono to niste vi.Tajna ivota jest umrijeti prije smrti - i otkriti kako smrt ne postoji.

33

TREE POGLAVLJE

DUBOKO SE UPUSTITE USADANJI TRENUTAK

NE TRAGAJTE ZA SOBOM U UMU

Osjeam kako postoji jo mnogo toga to moram nauiti o radu svoga umaprije nego to se makar imalo pribliim punoj svjesnosti ili duhovnomprosvjetljenju.

Ne, nije tako. Problemi uma ne mogu se rjeavati na razini uma. Je-dnom kad shvatite temeljnu potekou, zapravo i nema mnogo togadrugoga to biste trebali nauiti ili razumjeti. Prouavanjem sloeno-sti uma moete postati dobar psiholog, ali to vas nee odvesti s onustranu uma, upravo kao to ni prouavanje ludila nije dovoljno daproizvede zdrav um. Ve ste shvatili temeljnu mehaniku nesvjesnogastanja: poistovjeivanje s umom, koje stvara lano ja, ego, kao zamje-nu za vae istinsko ja ukorijenjeno u Biu. Poistovjetite li se s umom,postajete kao mladica odrezana s trsa, kako je to Isus rekao.

Potrebe ega su beskrajne. Osjea se ranjivim i ugroenim, pa iviu stanju straha i nestaice. Jednom kad spoznate na koji nain djelu-je temeljna potekoa, nema nikakve potrebe za istraivanjem svihnjezinih bezbrojnih oitovanja, nikakve potrebe da od toga napravi-te sloen osobni problem. Ego to, naravno, voli. On uvijek traga zaneim za to bi se mogao vezati i to e ga pridravati i jaati njegovvarav osjeaj vlastitoga ja, a rado e se vezati za vae probleme. Zatoje kod mnogih ljudi veliki dio njihova osjeaja vlastitog ja blisko po-vezan s problemima. Jednom kad se to dogodi, vie ih se uope i neele osloboditi: to bi znailo da e izgubiti sebe. U boli i patnji moese nalaziti veliki dio nesvjesnog ega.

Stoga, jednom kad shvatite korijen nesvjesnog kao poistovjeenje sumom, to naravno ukljuuje i emocije, iskoraili ste iz poistovjeenja.

34

TREE POGLAVLJE

Postali ste prisutni. Kad ste prisutni u Sadanjem trenutku, moetemu dopustiti da bude takav kakav jest, bez ikakvih neprilika. Sam posebi, um nije nesposoban. To je prekrasno orue. Potekoe se poja-vljuju kad u egu traite vlastito ja i kad pomislite da ste vi ego. Umtada postaje egoistian i preuzima vlast nad cijelim vaim ivotom.

OKONAJTE PRIVID VREMENA

ini se gotovo nemoguim da rastvorimo poistovjeenje s umom. Svi smomi uronjeni u um. Kako biste ribu mogli nauiti letjeti?

Evo kako: okonajte privid vremena. Vrijeme i um su neodvojivi.Odstranite vrijeme iz uma i on e se zaustaviti - osim ako ne odluitekoristiti se njime.

Poistovjetiti se s umom znai biti uhvaen u zamku vremena:prisila da ivimo gotovo iskljuivo kroz uspomene i predvianja bu-dunosti. To dovodi do beskonane zaokupljenosti prolou i budu-nou te nespremnosti da potujete i priznate Sadanji trenutak i damu dopustite da postoji. Do prisile dolazi zato to vam prolost pruaidentitet, a budunost nosi obeanje spasenja i ispunjenja u bilo ko-jem obliku. I jedno i drugo su prividi.

Ali, ostanemo li bez osjeaja vremena, kako bismo djelovali u ovome svi-jetu? Vie ne bi bilo nikakvih ciljeva kojima bismo mogli teiti. Ne bihak znao ni tko sam, jer iz prolosti sam izrastao ovakav kakav sam da-nas. Mislim kako je vrijeme neto vrlo dragocjeno, te da bismo radije tre-bali nauiti kako se njime mudro koristiti, umjesto da ga odbacimo.

Vrijeme uope nije dragocjeno, zato to je privid. Ono to smatratedragocjenim nije vrijeme, nego jedna jedina toka koja se nalazi izvanvremena: Sadanji trenutak. To je uistinu dragocjeno. Sto se vie us-redotoite na vrijeme - na prolost i budunost - to vie proputateSadanji trenutak, najdragocjenije to postoji.

Zato je to najdragocjenije? Ponajprije zato to to jedino postoji.Nieg drugog nema. Vjena sadanjost prostor je u kojemu se odvijacijeli va ivot, jedini imbenik koji ostaje trajan. ivot je sada. Nika-da nije bilo razdoblja u kojem va ivot nije bio sada, niti e ga ikadabiti. Drugo, sadanji trenutak jedina je toka koja vas moe odvesti s

35


onu stranu granica uma. To je jedina toka pristupa bezvremenom ibezoblinom carstvu Bia.

NITA NE POSTOJI IZVAN SADANJEG TRENUTKANisu li prolost i budunost podjednako stvarne, a katkad i stvarnije, odsadanjosti? Napokon, prolost odreuje tko smo, kako promatramo stva-ri i kako se ponaamo u sadanjosti. A ciljevi budunosti odreuju kojihemo se aktivnosti prihvatiti u sadanjosti.

Jo niste shvatili sutinu onoga to govorim, jer pokuavate mentalnoshvatiti. Um ovo ne moe razumjeti. Samo vi to moete. Molim vas,samo sluajte.

Jeste li ikada iskusili, napravili, pomislili ili osjetili bilo to izvanSadanjeg trenutka? Mislite li da ikada hoete? Je li mogue da se ne-to dogodi ili postoji izvan Sadanjeg trenutka? Odgovor je oit, zar ne?

Nita se nikada ne dogaa u prolosti; dogodilo se u Sadanjemtrenutku.

Nita se nikada nee dogoditi u budunosti; dogodit e se u Sa-danjem trenutku.

Ono za to mislite da je prolost uspomena je na prethodni Sa-danji trenutak pohranjena u mislima. Sjetite li se prolosti, vi ponov-no budite uspomenu - a to inite sada. Budunost je zamiljen Sada-nji trenutak, projekcija uma. Kad budunost doe, ona dolazi kaoSadanji trenutak, razmiljate li o budunosti, to inite sada. Prolosti budunost oito nemaju vlastite stvarnosti. Upravo kao to Mjesecne posjeduje vlastiti izvor svjetlosti, nego moe samo odraavati svjet-lost Sunca, tako su prolost i budunost samo blijedi odrazi svjetlo-sti, moi i stvarnosti vjene sadanjosti. Oni svoju stvarnost posuu-ju od Sadanjeg trenutka.

Sutina ovoga to govorim ne moe se shvatiti umom. Onogatrenutka kad je shvatite, u svijesti dolazi do pomaka od uma premaBiu, od vremena u prisutnost. Iznenada se sve doima oivljenim,zrai energijom i iz svega zrai Bie.

36

TREE POGLAVLJE

KLJU DUHOVNE DIMENZIJEU hitnim situacijama u kojima vam je ugroen ivot, do pomaka usvijesti od vremena u prisutnost katkad dolazi na prirodan nain.Osobnost koja posjeduje prolost i budunost na trenutak se povlai,a zamjenjuje ju snana svjesna prisutnost, vrlo mirna, ali istodobno ivrlo budna. Reakcija koja je potrebna u tome trenutku tada izvire iztoga stanja svjesnosti.

Razlozi zbog kojih se neki ljudi vole uputati u opasne djelatno-sti, kao to su planinarenje, automobilistike utrke i tako dalje, iakooni toga moda nisu svjesni, jest u tome to ih te aktivnosti prisiljava-ju da budu u Sadanjem trenutku - u tom intenzivno budnom sta-nju osloboenom od vremena, problema, razmiljanja i tereta osob-nosti. Udalje li se makar i na trenutak iz Sadanjeg trenutka to moeizazvati smrt. Na nesreu, postepeno postanu ovisni o toj djelatnostikako bi doivjeli takvo stanje. Ali ne morate se penjati na sjevernustranu Eigera. Ovoga trenutka moete zakoraiti u to stanje.

Od drevnih vremena, duhovni majstori sviju tradicija ukazivali su naSadanji trenutak kao na klju koji otvara vrata duhovne dimenzije.Unato tome, ini se da je taj nauk ostao tajna. Svakako o njemu negovore u crkvama i hramovima. Idete li u crkvu, moda ete uti sti-hove iz Evanelja, kao to su: Ne brinite se tjeskobno za sutranjidan, jer e se sutranji dan brinuti za se! Ili: Onaj tko stavi ruku naplug i osvrne se unazad nije prikladan za Kraljevstvo Boje. Ili bistemogli uti odlomak o krasnom cvijeu koje ne brine za sutranji dan,nego ivi u bezvremenoj sadanjosti jer se za njega Bog brine. Dubinai radikalna narav tih uenja nije prepoznata. ini se kako nitko neshvaa da bi takva uenja trebalo ivjeti i na taj nain izazvati dubo-ku unutarnju preobrazbu.

37


Cijela se sutina zena sastoji u hodu otricom Sadanjeg trenutka -biti toliko krajnje i potpuno prisutan da u vama ne moe opstati nije-dan problem, nikakva patnja, nita to niste vi u svoj svojoj sutini.U Sadanjem trenutku, u odsutnosti vremena, svi se vai problemirazrjeavaju. Patnji je potrebno vrijeme i ona ne moe preivjeti u sa-danjosti.

Kako bi panju svojih uenika odvratio od vremena, veliki maj-stor zena Rinzai esto bi podigao prst i polagano upitao: to nedo-staje u ovom trenutku? To je snano pitanje koje ne zahtijeva odgo-vor na razini uma. Smiljeno je da vam panju odvue dublje u Sada-nji trenutak. Slino pitanje u tradiciji zena glasi: Kad, ako ne sad?

Sadanji trenutak takoer je najvaniji u uenju sufizma, mistikogogranka islama. Sufiji imaju izreku: Sufi je sin sadanjeg vremena.A Rumi, veliki pjesnik i uitelj sufizma, tvrdi: Prolost i budunostkriju Boga od naega oka; i jedno i drugo sagori ognjem.

Meister Eckhart, duhovni uitelj iz trinaestoga stoljea, to je pre-krasno saeo: Vrijeme je ono to ne doputa svjetlosti da nas dotak-ne. Od vremena nema vee prepreke do Boga.

KAKO PRISTUPITI MOI SADANJEG TRENUTKAMaloprije, dok ste govorili o vjenoj sadanjosti i nestvarnosti prolosti ibudunosti, zagledao sam se u stablo pokraj prozora. Ve sam ga i prijenekoliko puta promatrao, ali sada je bilo drukije. Vanjski opaaj nije se

jako promijenio, osim to mi se boje ine svjetlijima i ivljima. Ali sadasam uoio jo jednu dimenziju. Teko mi je to objasniti. Ne znam kako,ali bio sam svjestan neega nevidljivog to sam osjetio kao sutinu togastabla, njegov unutarnji duh, ako hoete. Nekako sam i ja bio dio toga

38

TREE POGLAVLJE

duha. Sada shvaam da prije nisam uistinu vidio to stablo, nego samonjegovu plonu i mrtvu sliku. Pogledam li ga sada, dio te svjesnosti jo jeprisutan, ali osjeam da se gubi. Vidite, iskustvo se ve povlai u prolost.Moe li neto nalik na to ikada biti vie od prolaznog uvida?

Na trenutak ste bili osloboeni vremena. Zakoraili ste u sadanji tre-nutak i zato uoili stablo bez zastora uma. Svjesnost Bia postala jedio vaeg opaaja. S bezvremenom dimenzijom dolazi i razliita vrstaspoznavanja, ona koja ne ubija duh to ivi u svakom stvorenju isvakoj stvari. Spoznaja koja ne unitava svetost i tajanstvenost ivota,nego sadri duboku ljubav i potovanje prema svemu to jest. Spo-znaja o kojoj um nita ne zna.

Um ne moe spoznati stablo. On moe znati samo injenice iliinformacije o stablu. Moj um ne moe upoznati vas, nego samo oz-nake, prosudbe, injenice i miljenja o vama. Samo Bie izravno spo-znaje.

Um i njegovo znanje imaju svoje mjesto u praktinom carstvusvakodnevnog ivota. Meutim, um preuzima pod svoj nadzor svevidove vaega ivota, ukljuujui i odnose s drugim ljudskim biimai s prirodom, te postaje udovini nametnik koji bi, ne ovladate li nji-me, mogao pobiti sav ivot na planeti i konano ubiti i samog doma-ina.

Doivjeli ste uvid u to kako bezvremenost moe preobraziti vaeopaaje. Ali jedno jedino iskustvo, koliko god bilo prekrasno ili du-boko, nije dovoljno. Potrebno je doivjeti trajan pomak u svijesti i miupravo o tome govorimo.

Stoga raskinite stare obrasce nijekanja i otpora sadanjem trenu-tku. Prakticirajte povlaenje panje iz prolosti i budunosti kad godto nije prijeko potrebno. Iskoraujte iz vremenske dimenzije svakogadana, to je ee mogue. Bude li vam teko zakoraiti izravno u Sa-danji trenutak, ponite tako to ete promatrati uobiajenu sklonostuma kojom eli izbjei taj trenutak. Primijetit ete kako budunostnajee zamilja boljom ili gorom od sadanjosti. Ako je zamiljenabudunost bolja, prua vam nadu ili ugodno oekivanje. Ako je gora,stvara tjeskobu. I jedno i drugo je privid. Samopromatranjem u vaivot automatski ulazi vie prisutnosti. Onoga trenutka kad shvatiteda niste prisutni, tada jeste prisutni. Kad god ste u stanju promatrati

39


bliska? Shvaate li da su posljedice energije koja iz vas zrai toliko te-tne da vi, zapravo, trujete i sebe i one oko vas? Dobro se zagledajte usvoju nutrinu. Postoji li u vama makar i najmanji trag negodovanja inevoljkosti? Ako postoji, promatrajte ga i na mentalnoj i na emocio-nalnoj razini. Kakve misli vam um stvara u pogledu te situacije? Tadapromotrite emocije, koje su tjelesna reakcija na misli. Osjetite emoci-ju. Je li ugodna ili neugodna? Biste li tu energiju odabrali da je nosi-te u sebi? Imate li izbora?

Moda vas netko uistinu iskoritava, moda je aktivnost kojomse bavite zaista neugodna, moda je netko u vaoj blizini nepoten,razdrauje vas ili je neosvijeten, ali nita od toga nije vano. To jesuli vae misli i osjeaji u ovoj situaciji opravdani ili nisu nita ne znai.injenica da se opirete jest znaajna. Sadanji trenutak pretvarate uneprijatelja. Stvarate nesreu te sukob izmeu nutrine i vanjskoga svi-jeta. Vaa nesrea zagauje ne samo vae vlastito bie i one oko vas,nego isto tako i kolektivnu ljudsku psihu iji ste neodvojiv dio. Za-gaenje planete samo je vanjski odraz unutarnjeg, psihikog zagae-nja: milijuni neosvijetenih ljudi ne preuzimaju odgovornost za svojunutarnji prostor.

Ili prestanite raditi to to radite, razgovarajte s osobom koja je upitanju i recite joj to osjeate ili otpustite negativnost koju je stvoriova um u toj situaciji i koja ne slui niemu osim jaanju lanoga ja.Vano je da spoznate tu jalovost. Negativnost nikada nije najbolji na-in za razrjeavanje bilo koje situacije. Zapravo, u veini sluajeva za-drat e vas u situaciji i sprijeiti pravu promjenu. Sve to se obavljas negativnom energijom bit e otrovano njom i s vremenom e dove-sti do vee boli i nesree. tovie, svako negativno unutarnje stanje jezarazno: nesrea se iri lake od tjelesne bolesti. Prema zakonu odje-ka, nesrea potie i hrani usnulu negativnost u drugim ljudima, osimako su imuni - odnosno, iznimno visoke svijesti.

Zagaujete li svijet ili istite nered? Vi ste, i nitko drugi, odgo-vorni za svoj unutarnji prostor, upravo kao to ste odgovorni za pla-netu. Kako unutra, tako i vani: kad bi ljudi oistili unutarnje zagae-nje, tada bi takoer prestali stvarati vanjsko.Kako moemo otpustiti negativnost?

Tako to ete je otpustiti. Kako ete ispustiti komad vrueg ugljenakoji drite u ruci? Kako ete ispustiti teku i beskorisnu prtljagu koju

56

ETVRTO POGLAVLJE

nosite sa sobom? Tako to ete shvatiti kako vie ne elite osjeati bolili nositi teret, pa ete ga ispustiti.

Duboko nesvjesno, kao to je tijelo boli, ili neka druga dubokabol, kao to je gubitak voljene osobe, najee se mora preobrazitikroz prihvaanje zdrueno sa svjetlom vae prisutnosti - vae usredo-toene panje. Mnoge obrasce u obinom nesvjesnom, s druge stra-ne, moete otpustiti im spoznate da ih ne elite te da vam vie nisupotrebni, im shvatite da imate izbor, da niste samo sveanj uvjeto-vanih refleksa. Sve to govori da ste u stanju pristupiti moi Sadanjegtrenutka. Bez nje nemate nikakva izbora.

Nazivate li neke emocije negativnima, ne stvarate li time mentalne pola-ritete dobra i zla, kao sto ste ranije objasnili?

Ne. Polaritet je stvoren na ranijem stupnju, kad je va um prosudiokako je sadanji trenutak lo; ta prosudba je dovela do negativnihemocija.

Ali, ako neke emocije nazivate negativnima, zar to ne znai da ne bi tre-bale postojati, da nije u redu tako osjeati? Shvatio sam kako bismo sebitrebali dati doputenje da osjetimo svaki osjeaj koji se pojavi, kakav godon bio, umjesto da ih prosuujemo kao loe ili da kaemo kako to ne bismotrebali osjeati. U redu je osjeati negodovanje; u redu je osjeati ljutnju,biti razdraen, neraspoloen ili neto drugo - inae bismo poeli potiski-vati osjeaje, unutarnje sukobe ili nijekanje. Sve je dobro takvo kakvo jest.

Naravno. Jednom kad se pojavi obrazac uma, emocija ili reakcija, pri-hvatite ih. Niste dovoljno svjesni da biste na materijalnoj razini moglibirati. To nije prosudba, nego injenica. Da imate izbor, ili da stespoznali da ga imate, biste li izabrali patnju ili radost, ugodu ili nela-godu, spokojstvo ili sukob? Biste li izabrali misao ili osjeaj koji vasodvaja od vaeg prirodnog stanja dobrobiti i unutarnje ivotne rado-sti? Takve osjeaje nazivam negativnima, a to jednostavno znai da suloi. Ne u onom smislu: O, to nisi smio uiniti! nego su jednostav-no injenino loi, kao munina u elucu.

Kako je mogue da su ljudi samo u dvadesetom stoljeu ubilivie od sto milijuna svojih blinjih ljudskih bia? Ljudi jedni drugi-ma nanose bol takve jaine da je to gore od bilo ega to moete za-misliti. A tu nisam govorio o mentalnom, emocionalnom i tjelesnom

57


nasilju, muenju, boli i okrutnosti koje usmjeravaju jedni prema dru-gima, kao i prema drugim osjetilnim biima, i to svakodnevno.

Ponaaju li se tako zato to su u dodiru sa svojim prirodnim stan-jem, s unutarnjom ivotnom radou? Naravno da ne. Samo ljudi ko-ji se nalaze duboko u negativnom stanju, koji se uistinu vrlo loe os-jeaju, mogli bi stvarati takvu stvarnost kao odraz vlastita osjeajnogstanja. Oni su se sada upustili u unitavanje prirode i planete koja ihodrava na ivotu. Nevjerojatno, ali istinito. Ljudska su bia opasnoluda i vrlo bolesna vrsta. To nije prosudba. To je injenica. Takoerje injenica i to kako se ispod ludila zaista krije zdravlje. Iscjeljivanjei otkupljenje dostupni su vam ovoga trenutka.

Da se vratim na ono to ste rekli - svakako da je istina kako, pri-hvatite li vlastito negodovanje, neraspoloenje, bijes i tako dalje, vieih neete morati slijepo izraavati i manje je vjerojatno da ete ih pro-jicirati na druge ljude. Ali pitam se, ne zavaravate li se? Ako neko vri-jeme prakticirate prihvaanje, dolazi trenutak kad morate prijei nasljedei stupanj, na kojem se te negativne emocije vie ne stvaraju. Neuinite li tako, vae prihvaanje postaje jednostavno mentalna oz-naka koja vaem egu omoguuje da se preputa nesrei i na taj nainjaa svoj osjeaj odvojenosti od drugih ljudi, okoline, onoga to jeovdje i sada. Kao to znate, odvojenost je temelj egova osjeaja iden-titeta. Istinsko prihvaanje istoga bi trenutka preobrazilo te osjeaje.A kad biste uistinu duboko u nutrini znali da je sve u redu, kao toste se izrazili, to je svakako istina, biste li tada uope imali takvih ne-gativnih osjeaja? Da nema prosudbi, da nema otpora onome to jest,ti se osjeaji ne bi ni pojavili. U mislima imate ideju da je sve u re-du, ali duboko u sebi tome zapravo ne vjerujete, tako da se starimentalno-emocionalni obrasci otpora i dalje nalaze na svom mjestu.Zato se osjeate loe.

/ to je takoer u redu.

Branite li svoje pravo da budete nesvjesni, pravo na patnju? Ne brini-te: to vam nitko nee oduzeti. Jednom kad shvatite da vam je loe odneke vrste hrane, hoete li je i dalje jesti, tvrdei da je u redu osjeatimuninu?

58

ETVRTO POGLAVLJE

GDJE GOD SE NALAZILI, BUDITE ONDJE U POTPUNOSTI

Moete li mi dati nekoliko primjera obinog nesvjesnog?

Pogledajte moete li se uhvatiti dok prigovarate, bilo rijeima ili umislima, situaciji u kojoj se nalazite, onome to drugi ljudi rade iligovore, okolini, ivotnoj situaciji, pa ak i vremenu. Prigovaranje jeuvijek neprihvaanje onoga to jest. Ono bez iznimke nosi nesvjesninegativni naboj. Kad prigovarate, sebe pretvarate u rtvu. Kad naglasprogovorite, tada imate mo. Stoga promijenite situaciju tako to e-te neto poduzeti ili to ete progovoriti. Ako je to prijeko potrebnoili mogue, napustite tu situaciju ili je prihvatite. Sve drugo je lu-dost.

Obino nesvjesno uvijek je na neki nain povezano s nijekanjemsadanjeg trenutka. Sadanji trenutak, naravno, podrazumijeva i ov-dje. Opirete li se onome to je ovdje i sada? Neki ljudi radije bi uvi-jek bili negdje drugdje. Njihovo ovdje nikada nije dovoljno dobro.Samopromatranjem otkrijte vrijedi li to i za vas. Gdje god se nalazi-li, budite ondje u potpunosti. Otkrijete li da su ovdje i sada nepod-noljivi te ako ste zbog toga nesretni, imate tri mogunosti: otiite izte situacije, promijenite je ili je potpuno prihvatite. elite li preuzetiodgovornost za vlastiti ivot, morate odabrati jednu od ove tri mogu-nosti i to morate odabrati sada. Tada prihvatite posljedice. Bez ikak-vih izgovora. Bez negativnosti. Bez psihikog zagaenja. Neka vaunutarnji prostor ostane ist.

Poduzmete li neto - odlaskom ili mijenjanjem situacije - ponaj-prije otpustite negativnost, ako je to ikako mogue. Postupak koji iz-vire iz uvida u ono to je potrebno mnogo je uinkovitiji nego postu-pak koji izvire iz negativnosti.

Bilo kakav postupak bolji je od nikakva, osobito ako ste ve dugovremena u nesretnoj situaciji. Ako ste se u njoj nali vlastitom pogre-kom, barem neto nauite, a u tom sluaju vie nije rije o pogreci.Ostanete li zarobljeni u situaciji, nita neete nauiti. Spreava li vasstrah da neto poduzmete? Priznajte taj strah, promatrajte ga, prene-site panju na njega i budite potpuno prisutni s njim. Na taj ete na-in presjei vezu izmeu straha i razmiljanja. Ne dopustite da vam sestrah uzdigne do uma. Koristite mo sadanjeg trenutka. Strah ne mo-e biti jai od te moi.

59


Ako uistinu nema nita to biste mogli uiniti da promijenitesvoje ovdje i sada, a ne moete napustiti tu situaciju, tada je potpunoprihvatite i otpustite sveukupni unutarnji otpor. Lano, nesretno, jakoje se voli osjeati loe, voli negodovati ili saalijevati sebe, to neemoi preivjeti. To se zove predavanje. Predavanje nije slabost. U nje-mu se krije golema snaga. Duhovnu mo ima samo predana osoba.Predajom ete se u nutrini osloboditi te situacije. Moda ete tada ot-kriti da se situacija mijenja bez ikakva vaeg napora. U svakom slua-ju bit ete slobodni.

Moda postoji neto to biste trebali napraviti, ali to ne radite?Ustanite i odmah to napravite. Ili potpuno prihvatite svoju neaktiv-nost, lijenost ili pasivnost u ovome trenutku, ako tako odaberete.Potpuno joj se prepustite. Uivajte. Budite onoliko lijeni ili neaktiv-ni koliko moete. Prepustite li se potpuno i svjesno, uskoro ete iziiiz toga. Ili moda neete. U svakom sluaju nee biti unutarnjeg su-koba, nikakvog otpora i negativnosti.

Jeste li pod stresom? Jeste li tako zaokupljeni stizanjem do budu-nosti da ste sadanjost sveli na sredstvo za budunost? Stres se naku-plja kad smo ovdje, a elimo biti ondje ili kad smo u sadanjosti,a elimo biti u budunosti. To je rascjep koji vas iznutra razdvaja. Lu-dost je stvarati i ivjeti s takvim unutarnjim rascjepom. injenica dasvi ostali ive na taj nain ne znai da to nije ludo. Morate li, moetese kretati bre, raditi bre ili ak i trati, ne projicirajui se u budu-nost, ne opirui se sadanjosti. Dok se kreete, radite, trite - initeto u potpunosti. Uivajte u protoku energije, uzviene energije togatrenutka. Sada vie niste pod stresom, vie se ne razdvajate na dva di-jela. Samo se kreete, trite, radite - i uivate u tome. Ili moete sveto odbaciti i sjediti na klupi u parku. Ali dok to radite promatrajte svojum. Mogao bi rei: Trebao bi raditi. Gubi vrijeme. Promatrajte ga.Nasmijte mu se.

Privlai li prolost veliki dio vae panje? Da li esto razgovaratei razmiljate o prolosti, bilo na pozitivan ili negativan nain, priateli o velikim stvarima koje ste postigli, o pustolovinama ili iskustvima,ili priate priu o sebi kao rtvi te o uasnim stvarima koje vam je ne-tko napravio ili moda o onima koje ste vi nekome napravili? Stvarajuli vai misaoni procesi krivnju, ponos, negodovanje, bijes, aljenje ilisamosaaljenje? Tada ne samo to osnaujete lano ja, nego takoer

60

ETVRTO POGLAVLJE

pomaete ubrzavanju procesa tjelesnog starenja gomilajui prolost uvlastitoj psihi. Uvjerite se u to promatrajui ljude oko sebe koji sevrsto dre prolosti.

Svakoga trenutka umrite za prolost. Nije vam potrebna. Osvr-nite se na nju samo kad je apsolutno vana za sadanjost. Osjetitemo toga trenutka i punou bia. Osjetite svoju prisutnost.

Jeste li zabrinuti? Razmiljate li esto: to bi bilo da sam...? To zna-i da ste se poistovjetili s umom, koji se projicira u neku zamiljenubuduu situaciju i izaziva strah. Ni na koji se nain ne moete uhva-titi ukotac s takvom situacijom jer ona ne postoji. Ona je samo men-talni fantom. Tu ludost koja vam unitava zdravlje i ivot moete zau-staviti na jednostavan nain - potvrdom Sadanjeg trenutka. Postani-te svjesni disanja. Osjetite zrak kako ulazi u tijelo i izlazi iz njega. Os-jetite unutarnje energetsko polje. Jedino sa ime se ikada morate po-zabaviti, uhvatiti u kotac u stvarnome ivotu - u suprotnosti sa za-miljenim projekcijama uma - jest ovaj trenutak. Zapitajte se koji vasproblem upravo sada mui, a ne koji e vas muiti sljedee godine,sutra ili za pet minuta. to to ne valja u ovom trenutku? Uvijek semoete nositi sa sadanjou, ali nikada se ne moete nositi s budu-nou - a to i ne morate. Odgovor, snaga, pravilni postupak ili izvorbit e ondje kad vam bude potreban, ni prije ni poslije.

Jednoga u dana uspjeti. Prisvaja li va cilj tako velik dio vaepanje da Sadanji trenutak svodite na sredstvo za ostvarivanje cilja?Oduzima li radost onome to radite? ekate li da ponete ivjeti?Razvijete li takav misaoni obrazac, Sadanji vam trenutak nikada ne-e biti dovoljno dobar bez obzira na to to postignete ili dobijete; bu-dunost e vam se uvijek initi boljom. Savreni recept trajnog neza-dovoljstva i neispunjenosti, zar ne?

ekate li iz navike? Koliko vremena u ivotu provodite ekajui?Ono to nazivam ekanjem u uem smislu jest ekanje u redu napoti, u prometnoj guvi, u zranoj luci ili da netko stigne, da zavriteposao i tako dalje. ekanje u irem smislu je ekanje odmora, bo-ljeg posla, da djeca odrastu, uistinu smislenog odnosa, uspjeha, novca,

61


da nekome budete vani, da se prosvijetlite. Nije neuobiajeno da lju-di cijeli ivot ekaju kako bi poeli ivjeti.

ekanje je stanje uma. To u osnovi znai da elite budunost, ane elite sadanjost. Ne elite ono to ste dobili, nego elite ono toniste dobili. Sto god ekali, nesvjesno stvarate unutarnji sukob izme-u onoga to jest sada i ovdje, gdje ne elite biti i projicirane budu-nosti koju elite. To uvelike smanjuje kakvou vaega ivota, jer ti-me gubite sadanjost.

Nema nieg loeg u tome to teite poboljati svoju ivotnu situ-aciju. Moete je poboljati, ali ne moete poboljati svoj ivot. ivotje ono najvanije. ivot je vae najdublje unutarnje Bie. Ono je vecjelina, dovreno i savreno. Vae se ivotne situacije sastoje od okol-nosti i iskustava. Nema nieg pogrenog u postavljanju ciljeva i tenjiza postizanjem. Pogreka se krije u tome to ciljeve koristite kao zam-jenu za osjeaj ivota, kao zamjenu za Bie. Tada nalikujete na gradi-telja koji ne obraa panju na temelje zgrade, nego puno vremenaprovodi gradei katove. Jedina toka u kojoj moete pristupiti Biujest Sadanji trenutak. Primjerice, mnogi ljudi ekaju blagostanje. Po-tujete li, priznajete i potpuno prihvaate svoju sadanju stvarnost -ono gdje se nalazite, tko ste i to upravo sada radite - prihvatite lipotpuno ono to imate, tada ste zahvalni za ono to imate, zahvalniza ono to jest, zahvalni za Bie. Zahvalnost zbog Sadanjeg trenutkai ispunjenost ivota u Sadanjem trenutku predstavljaju pravi napre-dak. Napredak ne moe doi u budunosti. S vremenom e se napre-dak oitovati na razliite naine.

Ako ste nezadovoljni onim to imate ili ste ak frustrirani i bije-sni zbog onoga to vam sada nedostaje, to bi vas moglo potaknuti dase obogatite, ali ak i kad biste zaradili milijune i dalje biste osjealiunutarnje stanje neimatine, a duboko u nutrini ne biste bili zado-voljni. Moda ete iskusiti mnoga uzbuenja koja vam novac moepribaviti, ali to e doi i proi, a u vama e ostati osjeaj praznine ipotreba za daljnjim fizikim ili psihikim ispunjenjem. Neete prebi-vati u Biu. Stoga sada osjeajte puninu ivota koja jedina predstavljapravo bogatstvo.

Odreknite se ekanja kao stanja uma. Uhvatite li sebe kako kli-zite u stanje ekanja... iskoite iz toga. Vratite se u Sadanji trenutak.Samo budite i uivajte u postojanju. Ako ste prisutni, nikada nee

62

ETVRTO POGLAVLJE

biti nikakve potrebe da neto ekate. Sljedei put kad vam netko ka-e: Oprosti to si me morao ekati, moete odgovoriti: U redu je,nisam ekao. Stajao sam i uivao - u samom sebi.

Postoji samo nekoliko uobiajenih strategija uma za nijekanjeSadanjeg trenutka koje su dio obinog nesvjesnog. Lako ih je pre-vidjeti jer su u velikoj mjeri dio normalnog ivota: statini naboj traj-nog nezadovoljstva u pozadini. Ali to vie vjebate nadgledanje vla-stitog unutarnjeg mentalno-emocionalnog stanja, to e vam lake bitiuoiti kad upadnete u zamku prolosti ili budunosti, odnosno ne-svjesnog i probuditi se iz sna o vremenu u Sadanji trenutak. Ali bu-dite oprezni: lano i nesretno ja, utemeljeno na poistovjeivanju sumom, ivi od vremena. Ono zna kako Sadanji trenutak predstavljanjegovu smrt i stoga se osjea ugroenim. Uinit e sve to je u njego-voj moi da vas odvue iz sadanjosti. Pokuat e vas zadrati u zamcivremena.

UNUTARNJA SVRHA IVOTNOG PUTOVANJAUviam istinu onoga to govorite, ali ipak mislim da nae ivotno puto-vanje mora imati svrhu; inae bismo samo plutali naokolo, a svrha znaibudunost, zar ne? Kako to moemo pomiriti sa ivotom u Sadanjemtrenutku?

Putujete li nekamo, svakako je korisno znati kamo idete ili barem po-znavati openiti smjer u kojem se kreete, ali ne zaboravite: jedino toje u konanici stvarno na vaem putovanju jest korak kojeg inite uovom trenutku. To je jedino to postoji.

ivotno putovanje posjeduje vanjsku i unutarnju svrhu. Vanjskaje stii na cilj ili odredite, postii ono to ste naumili, dobiti ovo iliono, a sve to, naravno, podrazumijeva budunost. No ako odrediteili koraci koje ete poduzeti u budunosti odvlae tako velik dio vaepanje da vam postanu vaniji od koraka koji upravo sada inite, tadaste potpuno promaili unutarnju svrhu putovanja; ona uope nije po-vezana s tim kamo idete ili to radite, nego je povezana samo s nai-nom na koji to radite. Vanjska svrha pripada vodoravnoj dimenzijiprostora i vremena; unutarnja svrha bavi se produbljivanjem vaegBia u okomitoj dimenziji bezvremenoga sadanjeg trenutka. Vanj-sko putovanje moe obuhvaati milijun koraka; unutarnje putovanje

63


posjeduje samo jedan: onaj koji upravo sada inite. Postanete li dubl-je svjesni toga jednoga jedinog koraka, shvatit ete da on u sebi vesadri sve ostale korake, kao i odredite. Taj korak se preobraava uizraz savrenstva, u in velike ljepote i kakvoe. Odvest e vas do Bia,a svjetlost Bia blistat e kroz njega. To je i svrha i ispunjenje vaegaunutarnjeg putovanja, putovanja u samoga sebe.

Je li vano postignemo li vanjsku svrhu, doivimo li uspjeh ili neuspjehu svijetu?To e vam biti vano sve dok ne spoznate vlastitu unutarnju svrhu.Nakon toga, vanjska svrha bit e samo igra koju ete moda nastavi-ti igrati jednostavno zato to u njoj uivate. Takoer je mogue doi-vjeti potpun neuspjeh u vanjskoj svrsi, a istodobno doivjeti apsolu-tan uspjeh u unutarnjoj. Ili obrnuto, to je zapravo uobiajenije:vanjsko bogatstvo i unutarnje siromatvo, odnosno: Dobili ste svi-jet, a izgubili duu, kako je Isus govorio. U konanici, na kraju, sva-ka vanjska svrha prije ili kasnije osuena je na propast, jednostav-no zato to je podvrgnuta zakonu prolaznosti sviju stvari. to prijeshvatite kako vam vanjska svrha ne moe pruiti trajno zadovoljstvo,to bolje. Uoite li ogranienja vanjske svrhe, odrei ete se nerealnihoekivanja koja bi vas trebala usreiti i podvrgnut ete ih unutarnjojsvrsi.

U VAOJ PRISUTNOSTI PROLOST NE MOE OPSTATI

Spomenuli ste kako razmiljanje ili razgovor o prolosti kad to nije potre-bno predstavlja jedan od naina na koji izbjegavamo sadanjost. Ali osimprolosti koje se sjeamo i s kojom se moda poistovjeujemo, ne postoji liu nama jo neka razina prolosti koja je mnogo dublje skrivena? Govorimo nesvjesnoj prolosti koja uvjetuje na ivot, osobito kroz iskustva rano-ga djetinjstva, a moda ak i iskustva prolih ivota. Takoer postoji ikulturalno uvjetovanje, koje je povezano s tim gdje ivimo u zemljopi-snom smislu te u kojem povijesnom razdoblju ivimo. Sve to odreujenain na koji sagledavamo svijet, na koji reagiramo, to mislimo, kakvevrste odnosa imamo i kako ivimo svoj ivot. Kako bismo ikada mogli

64

ETVRTO POGLAVLJE

postati svjesni svega toga ili ga se osloboditi? Koliko bi nam vremena tre-balo? ak da to i uinimo, to bi nam ostalo?

to ostaje kad nestane iluzija?Nema nikakve potrebe istraivati nesvjesnu prolost u sebi, osim

kad se u ovom trenutku oituje kao misao, emocija, elja, reakcija ilivanjski dogaaj. Sve ono to trebate znati o nesvjesnoj prolosti kojase krije u vama, izazovi sadanjosti e to iznijeti na vidjelo. Preputateli se prolosti, postat e provalija bez dna: uvijek ima vie nego to steotkrili. Moete pomisliti kako vam je potrebno vie vremena da shva-tite prolost ili da se je oslobodite, drugim rijeima, da e vas budu-nost konano osloboditi prolosti. Vie vremena ne moe vas oslo-boditi od vremena. Stupite u dodir s moi Sadanjeg trenutka. To jeklju.

to je mo Sadanjeg trenutka?Nita drugo nego mo vae prisutnosti, vae svjesnosti osloboenemisaonih oblika.

Stoga se prolou pozabavite na razini sadanjosti. Sto vie pa-nje posveujete prolosti, to joj dajete vie energije i vjerojatno etena njoj graditi svoje ja. Nemojte me pogreno shvatiti: panja je su-tinska, ali ne ona usmjerena prolosti kao prolosti. Panju pokla-njajte sadanjosti; svome ponaanju, reakcijama, raspoloenjima, mi-slima, emocijama, strahovima i eljama koji se pojavljuju u sadanjo-sti. U vama postoji prolost. Moete li biti dovoljno prisutni kako bi-ste sve te stvari promatrali ne kritizirajui, ne analizirajui i ne prosu-ujui, tada se bavite s prolou i rastvarate je uz pomo moi vla-stite prisutnosti. Sebe ne moete pronai vraanjem u prolost. Sebeete pronai zakoraite li u sadanjost.

Ne bi li bilo korisno razumjeti prolost i tako razumjeti zato radimoneke stvari, zato reagiramo na stanovit nain ili zato nesvjesno stvara-mo bilo kakvu vrstu drame, obrasca u odnosima i tako dalje?

Postanete li svjesniji sadanje stvarnosti, mogli biste iznenada dobitistanovite uvide u to zato vae uvjetovanje djeluje na te osobite naine;primjerice, zato vai odnosi slijede odreene obrasce. Moete se pri-sjetiti stvari koje su se odigrale u prolosti ili ete ih jasnije sagledati.

65


To je u redu i moe vam koristiti, ali to nije ono najvanije. Najva-nija je svjesna prisutnost. Ona rastvara prolost. Ona je imbenikpreobrazbe. Stoga ne pokuavajte razumjeti prolost, nego to viemoete budite prisutni. Prolost ne moe opstati u vaoj prisutnosti,nego samo u vaoj odsutnosti.

66

PETO POGLAVLJE

STANJE PRISUTNOSTI

TO NIJE ONO TO MISLITE DA JEST

Neprestano govorite kako je najvanije stanje prisutnosti. Mislim da tomogu intelektualno shvatiti, ali ne znam jesam li to ikada uistinu isku-sio. Pitam se je li to ono na to mislim, ili neto potpuno drukije?

Nije ono na to mislite! O prisutnosti ne moete razmiljati, a umje ne moe shvatiti. Razumijevanje prisutnosti znai da jeste prisu-tni.

Iskuajte ovo. Sklopite oi i recite sebi: Pitam se kakva e bitimoja sljedea misao. Tada pomno pazite i ekajte sljedeu misao.Budite maka koja eka pokraj mije rupe. Koja e misao izii iz mi-je rupe? Pokuajte.

Pa?

Morao sam prilino dugo ekati dok se nije pojavila.

Upravo tako. Sve dok ste u stanju snane prisutnosti, osloboeni stemisli. Mirni ste, a ipak iznimno budni. Onoga trenutka kad svjesnapanja potone ispod stanovite razine, misao se vraa, kao i mentalnabuka. Tiina je izgubljena. Vratili ste se u vrijeme.

Da bi iskuali stupanj vlastite prisutnosti, neki su se majstori e-na znali s leda prikrasti svojim uenicima i iznenada ih udariti tapom.To je bio pravi ok! Ako je uenik bio potpuno prisutan i u stanjubudnosti, ako su mu slabine bile opasane, a svjetiljka upaljena, toje jedna od usporedbi kojima se i Isus slui za prisutnost, primijetio

67


bi da mu se uitelj prikrada, pa bi ga zaustavio ili se sklonio u stranu.Ali ako bi ga uitelj uspio udariti, to bi znailo da je uenik bio udu-bljen u misli, odnosno odsutan, nesvjestan.

Kako biste u svakodnevnom ivotu ostali prisutni, pomoi evam ako se duboko ukorijenite u sebi; inae e vas um, koji ima silanzamah, vui za sobom kao divlja rijeka.

Sto mislite kad kaete da trebamo biti ukorijenjeni u sebi?

To znai da u potpunosti prebivate u svom tijelu. Da vam je panjauvijek djelomino usmjerena na unutarnje energetsko polje vlastitatijela. Da osjeate tijelo iznutra. Tjelesna svjesnost odrava vas prisu-tnima. Usidruje vas u sadanjem trenutku (vidi esto poglavlje).

EZOTERIJSKO ZNAENJE EKANJANa neki nain, stanje prisutnosti moglo bi se usporediti sa ekanjem.Isus se u nekima od svojih usporedbi koristio analogijom ekanja. Tonije ono uobiajeno ekanje praeno dosadom ili nemirom kojepredstavlja nijekanje sadanjosti, a o kojem sam ve govorio. To nijeekanje u kojem vam je panja usmjerena na neku toku u buduno-sti, a sadanjost shvaate kao neeljenu prepreku koja vas spreava dadobijete ono to elite. To je kvalitativno razliita vrsta ekanja kojazahtijeva vau potpunu budnost. Neto bi se moglo dogoditi u sva-kom trenutku, a ako niste apsolutno budni, apsolutno mirni, moglibiste to propustiti. To je vrsta ekanja o kojoj je Isus govorio. U tomstanju sva vam je panja usmjerena na Sadanji trenutak. Ni djeli pa-nje ne preostaje za sanjarenje, razmiljanje, prisjeanje i predvianje.U tome nema napetosti, ni straha, samo budna prisutnost. Prisutniste cijelim svojim Biem, svakom stanicom svoga tijela. U tom stanjuonaj dio vaega ja koji posjeduje prolost i budunost, ili ako elitetako rei osobnost, jedva da jo postoji. Pa ipak, nita vrijedno nijeizgubljeno. Vi ste u sutini jo vi sami. Zapravo, sada ste vie vi saminego to ste to ikada bili, odnosno, samo ste sada to uistinu vi.

Budite kao sluga koji eka gospodarev povratak, kae Isus. Slu-ga ne zna kad e se gospodar vratiti. Stoga je budan, na oprezu, brian,miran, da ne bi propustio gospodarev dolazak. U drugoj prispodobiIsus govori o pet nemarnih (neosvijetenih) ena koje nemaju dovoljno

68

PETO POGLAVLJE

ulja (svijesti) kako bi u njihovim svjetiljkama gorjela svjetlost (stanjeprisutnosti) i tako propuste dolazak mladoenje (sadanji trenutak) ine odu na vjenanu gozbu (prosvjetljenje). Tih pet ena stoji na-spram pet mudrih ena koje imaju dovoljno ulja (budno ekaju).

ak ni ljudi koji su pisali Evanelja nisu razumjeli znaenje tihusporedbi, stoga su se i u samo zapisivanje uvukla pogrena tumae-nja i iskrivljenost. Uslijedila su pogrena tumaenja i stvarno znaenjebilo je potpuno izgubljeno. Te usporedbe ne govore o kraju svijeta, ne-go o kraju psiholokog vremena. Upuuju na transcendenciju egoisti-nog uma te na mogunost ivljenja u potpuno novom stanju svijesti.

LJEPOTA IZRASTA U DUBOKOJ TIINI VAE PRISUTNOSTIOvo to ste upravo opisali povremeno i nakratko doivljavam kad samsma i okruena prirodom.

Tako je. Majstori ena koriste se rijeju atori kako bi opisali bljesakuvida, trenutak u kojemu nema uma, nego samo apsolutna prisut-nost. Iako atori nije trajna preobrazba, budite zahvalni kad se poja-vi, jer vam daje okus prosvjetljenja. Uis

Documents

Eckhart Tolle-Moc 7