10

Eckhart Tolle-Moc Sadasnjeg Trenutka Part 3

Embed Size (px)

DESCRIPTION

bestseller_part3

Citation preview

  • UVODNA RIJENAPISAO RUSSELL E. DICARLO

    Autor knjige Towards a New World View(Prema novome pogledu na svijet)

    Naranasto ute zrake zalazeeg Sunca na azurnom nebu, ponekadnas mogu obdariti trenutkom takve nevjerojatne ljepote da se zapre-pastimo i zagledamo u njih. Sjaj takva trenutka tako nas zaslijepi daprisilno brbljavi um zastane i ne uspije nas prenijeti na neko drugomjesto, nego ostanemo ovdje i sad. Okupana svjetlou, ini se kakose otvaraju vrata u neku drugu stvarnost, koja je uvijek prisutna, alije tek rijetko uoimo.

    Abraham Maslow takve je doivljaje nazvao vrhunskim iskust-vima, budui da predstavljaju uzviene trenutke ivota u kojima ra-dosno otkrivamo kako smo izbaeni onkraj granica svjetovnog i obi-nog. Takoer ih je mogao nazvati i iskustvima uvida. Tijekom tih is-kustava proirenja svijesti, na trenutak zavirimo u vjeno carstvo sa-moga Ba. Makar i nakratko, vratimo se svom domu, svom istin-skom Ja.

    O, mogao bi netko uzdahnuti, tako je velianstveno... samokad bih mogao ovdje ostati. Ali kako bih mogao ovdje trajno bora-viti?

    Tijekom proteklih deset godina posvetio sam se tome da otkri-jem kako bih mogao ondje trajno boraviti. Dok je trajala moja potra-ga, imao sam ast uputati se u razgovor s nekima od najsmionijih"pionira paradigme" naega doba, koji su nadahnjivali druge i preno-sili svoje uvide: na podruju medicine, znanosti, psihologije, poslov-nih aktivnosti, religije/duhovnosti i ljudskog potencijala. Toj razno-likoj skupini pojedinaca zajedniko je vjerovanje kako ovjeanstvo usVom evolucijskom razvoju sada doivljava kvantni skok naprijed. Tupromjenu prati i pomak u pogledu na svijet - u onoj temeljnoj slici

    XI

  • MO SADANJEG TRENUTKA UVODNA RIJE

    koju nosimo sa sobom, a koja nam govori kako stvari stoje. Pogledna svijet pokuava odgovoriti na dva temeljna pitanja: Tko smo? te:Kakva je narav Svemira u kojemu ivimo? Odgovori na ta pitanjaodreuju kakvou i znaajke naih osobnih odnosa s obitelji, prijate-ljima i poslodavcima/zaposlenicima. Razmilja li se o njima u iremkontekstu, ti odgovori definiraju drutvo.

    Ne bi nas trebalo iznenaditi to pogled na svijet koji sada izranjadovodi u pitanje mnogo od onoga to zapadnjako drutvo smatra is-tinitim:

    PRVI MIT ovjeanstvo je doseglo vrhunac svoga razvoja.Suosniva Esalena*, Michael Murphy, crpei iz usporednih religijskihistraivanja, medicinske znanosti, antropologije i sporta, iznio je iza-zovnu tvrdnju kako postoji vei broj naprednih stupnjeva ljudskogarazvoja. Dosegne li osoba te napredne razine duhovne zrelosti, poi-nju cvjetati nevjerojatne mogunosti - ljubav, vitalnost, osobnost,svjesnost tijela, intuicija, opaaj, komunikacija i volja.

    Prvi korak: spoznati kako te sposobnosti uistinu postoje. Veinaljudi toga nije svjesna. Tada se, svjesnom namjerom, moemo koristi-ti s nekoliko metoda.

    DRUGI MIT Potpuno smo odvojeni jedni od drugih, od prirode i svemira.Taj mit koji govori: To se dogaa drugome, a ne meni, odgovoranje za ratove, silovanje planete i za sve oblike i izraze ljudskih neprav-di. Naposljetku, koji bi ovjek zdrava razuma nanio bol drugome akoje svjestan kako je druga osoba dio njega smoga? Stan Grof, u svomistraivanju o neuobiajenim stanjima svijesti, saima to miljenje go-vorei kako su psiha i svijest svakoga od nas, u krajnjem sluaju, raz-mjerni 'Svemu to jest', budui da nema apsolutnih granica izmeutijela/ega i sveukupnosti postojanja.

    Medicina treeg tisuljea, prema dr. Larryju Dosseyu, u kojojmisli, stavovi i iscjeliteljske namjere jednoga pojedinca mogu utjecati

    Institut Esalen, osnovan 1962. godine kao alternativni edukativni centar, po-sveen istraivanju ljudskog neostvarenog potencijala koji se krije s onu stra-nu mate; smjeten na podruju koje je nekada nastavalo indijansko plemeEssalen, na Zapadnoj obali Sjedinjenih Amerikih Drava (prim. prev.)

    XII

    na fiziologiju drugoga (za razliku od prevladavajue medicine uma itijela u drugom tisuljeu) ima mnotvo vrstih dokaza u znanstve-nim istraivanjima o iscjeljujuoj moi molitve. Prema poznatim na-elima fizike i prema pogledu na svijet tradicionalne znanosti, molit-va ne moe izazvati iscjeljenje. Velika koliina dokaza, pak, govori dase to ipak dogaa.

    TREI MIT Tjelesni svijet jedini je koji postoji.Vezana uz materijalizam, tradicionalna znanost pretpostavlja kako sveono to se ne moe izmjeriti, ispitati u laboratoriju ili proniknuti uzpomo pet osjetila ili uz pomo njihovih tehnolokih produetaka je-dnostavno ne postoji. To nije stvarno. Posljedica toga jest da se sve-ukupna stvarnost svela na fiziku stvarnost. Duhovne ili, kako ih janazivam, netjelesne dimenzije stvarnosti prognane su iz vidokruga.

    To se sukobljava s vjenom filozofijom, onim filozofskim kon-senzusom koji spaja razliita razdoblja, religije, tradicije i kulture tekoji opisuje razliite, ali trajne dimenzije stvarnosti. Te dimenzijeobuhvaaju one od najguih i najmanje svjesnih - koje bismo naz-vali materijom - do najrjeih i najsvjesnijih, koje bismo nazvali du-hovnim podrujem.

    Zanimljivo je kako o takvom proirenom i viedimenzionalnomobrascu stvarnosti govore kvantni teoretiari, kao to je Jack Scarfetti,koji opisuje nadsvjetlosna putovanja. Druge dimenzije stvarnostikoriste se kako bi objasnile putovanje koje se odvija bre od brzinesvjetlosti - koja predstavlja konano ogranienje brzine. Ili razmisli-te o radu legendarnog fiziara, Davida Bohma, koji je govorio o eks-plicitnom (tjelesnom) i implicitnom (netjelesnom) viedimenzional-nom obrascu stvarnosti.

    To nije puka teorija eksperiment proveden 1982. godine uFrancuskoj pokazao je kako dvije kvantne estice koje su jednom bilepovezane ostaju na neki nain povezane ak i ako su razdvojene gole-mim udaljenostima. Mijenja li se jedna estica, istodobno se mijenjai druga. Znanstvenici ne znaju kako se moe odvijati to putovanje br-e od brzine svjetlosti, iako neki teoretiari navode kako se ta poveza-nost odvija kroz prolaz koji vodi u vie dimenzije.

    Stoga, u suprotnosti s onim to bi mogli pomisliti ljudi kojiizraavaju vjernost tradicionalnoj paradigmi, utjecajni i prodorni

    XIII

  • MO SADANJEG TRENUTKA UVODNA RIJE

    pojedinci s kojima sam razgovarao osjeaju kako jo nismo dosegli vr-hunac ljudskoga razvoja, kako smo povezani sa sveukupnim ivotom,a ne odvojeni od njega te kako cjelokupni krug svjesnosti obuhvaa itjelesnu i mnotvo netjelesnih dimenzija stvarnosti.

    U sutini, taj novi pogled na svijet zahtijeva da sebe, druge i sveuku-pnost ivota promatramo ne oima malog zemaljskog ja koje ivi uvremenu i rada se u vremenu, nego oima due, naega Bia, istin-skog Ja. Jedan po jedan, ljudi iskau u ovu viu putanju.

    Svojom knjigom Mo sadanjeg trenutka Eckhart Tolle s pravomzauzima vano mjesto u toj osobitoj skupini uitelja svjetskog glasa.Eckhartova poruka glasi: problem ovjeanstva duboko je ukorijen-jen u samom umu. Ili, bolje reeno, u naem pogrenom poistovjei-vanju s umom.

    Nepostojana svjesnost, sklonost da krenemo putem manjeg ot-pora tako to se neemo potpuno probuditi u sadanjem trenutkustvara provaliju. A um sputan vremenom, koji je smiljen da nam bu-de koristan sluga, uzdie se proglaavajui se gospodarom. Nalik naleptira koji lepra od cvijeta do cvijeta, um se bavi prolim iskustvi-ma ili, projicirajui vlastiti televizijski film, predvia ono to e se tekdogoditi. Rijetko kad se odmaramo u oceanskim dubinama onogato je ovdje i sad. Jer upravo ovdje - u Sadanjem trenutku - prona-lazimo svoje istinsko Ja, koje prebiva u pozadini fizikog tijela, pro-mjenjivih osjeaja i brbljava uma.

    Krunska slava ljudskoga razvoja ne poiva na sposobnosti zaklju-ivanja i razmiljanja, iako nas ona razlikuje od ivotinja. Um, kao inagon, puka je toka na putu. Krajnja nam je sudbina ponovno sepovezati s naim sutinskim Biem i izraziti se iz nevjerojatne, boan-ske stvarnosti u obinom fizikom svijetu, iz trenutka u trenutak. La-ko je to rei, pa ipak su rijetki oni koji su dosegli daljnje vrhunceljudskoga razvoja.

    Na svu sreu, postoje vodii i uitelji koji nam mogu pomoi nanaem putu. Eckhartova golema mo kao uitelja i vodia lei ne sa-mo u njegovoj sposobnosti adepta da nas oduevi svojim zabavnimpriama, da apstraktno uini konkretnim ili da nam prui korisnutehniku. Prije bi se moglo rei kako njegova arolija izvire iz njegovaosobnog iskustva, iskustva onoga koji zna. Posljedica toga jest mo

    XIV

    koja se krije iza njegovih rijei, a koja se javlja samo kod najslavnijihduhovnih uitelja. ivei iz dubina vlastite uzvienije stvarnosti, Eck-hart kri energetski put, da bi mu se i drugi mogli pribliiti.

    A to ako drugi odlue pridruiti mu se? Jasno je kako e se svi-jet kakvim ga sada poznajemo promijeniti nabolje. Vrijednosti e sepromijeniti u bujici nestajanja strahova koji su otplavljeni kroz vrtlogsamoga Bia. Rodit e se nova civilizacija.

    Postoji li dokaz za tu uzvieniju stvarnost? pitate se. Nudimvam samo analogiju. Brojni znanstvenici mogu se okupiti i priativam o znanstvenim dokazima da su banane gorke. Ali vi samo treba-te kuati jednu jedinu bananu kako biste spoznali da postoji i jednasasvim drukija osobina banane. Na kraju krajeva, dokaz neete pro-nai u intelektualnim raspravama, nego u tome to e vas na neki na-in dodirnuti ono sveto to prebiva i u vama i izvan vas.

    Eckhart Tolle majstorski nas priprema za tu mogunost.

    Russell E. DiCarloAutor knjige Totvards a New World View:

    Conversations at the Leading Edge(Prema novome pogledu na svijet: razgovori na rubu vodstva)

    Erie, Pennsylvania SADSijeanj 1998. godine

    XV

  • ZAHVALE

    Duboko sam zahvalan Connie Kellough na njezinoj potpori i ljuba-vi te na vanoj ulozi u preobrazbi ovoga rukopisa u knjigu, kao i zatoto je knjigu objavila svijetu. Radost je raditi s njom.

    Zahvalnost izraavam i Corei Ladner te onim prekrasnim ljudi-ma koji su pridonijeli ovoj knjizi pruajui mi prostor, taj najdrago-cjeniji od sviju darova prostor za pisanje i prostor za postojanje.Hvala Adrienne Bradley iz Vancouvera, Margaret Miller iz Londonai Angie Francesco iz Glastonburyja u Engleskoj, hvala Richardu izMenlo Parka i Rennie Frumkin iz Sausalita, u Kaliforniji.

    Takoer sam zahvalan Shirley Spaxman i Howardu Kelloughu zaprvi pregled rukopisa i povratne informacije, kao i onim osobamakoje su bile dovoljno ljubazne da pregledaju rukopis u kasnijoj fazi iprue mi dodatne informacije. Hvala Rose Dendewich to je raunal-no obradila rukopis na svoj jedinstven, vedar i profesionalan nain.

    Konano bih elio izraziti ljubav i zahvalnosti mojoj majci i ocu,bez kojih ova knjiga nikada ne bi nastala, mojim duhovnim uitelji-ma te najveem guruu od svih: ivotu.

    XVII

  • UVOD

    PODRIJETLO KNJIGE

    Prolost mi slabo koristi i rijetko razmiljam o njoj; meutim, ukrat-ko bih vam elio red na koji nain sam postao duhovni uitelj te ka-ko je nastala ova knjiga.

    Do trinaeste godine ivio sam u stanju gotovo trajne tjeskobe,protkane razdobljima depresija koje su me vukle prema samoubojst-vu. Sada mi se ini da govorim o nekom prolom ili tuem ivotu.

    Jedne noi, nedugo nakon dvadeset devetog roendana, probu-dio sam se u sitne sate s osjeajem apsolutnog uasa. I prije sam se e-sto puta budio s takvim osjeajima, ali ovaj put strah je bio snanijinego ikada prije. Tiina noi, nejasni obrisi namjetaja u mranojprostoriji, udaljeni zvuk tramvaja - sve se doimalo tako strano, nepri-jateljsko i tako krajnje besmisleno da je u meni izazvalo duboki pre-zir prema svijetu. Najgore od svega, meutim, bijae moje vlastitopostojanje. Kakvoga je smisla imao ivot s teretom takve bijede? Za-to se i dalje tako muiti? Osjetio sam kako duboka enja za smru,za nepostojanjem, sada postaje mnogo snanija od nagonske elje zadaljnjim ivotom.

    Ne mogu vie ivjeti sa sobom. To bijae misao koja mi je ne-prestano odzvanjala u glavi. Iznenada sam postao svjestan kako je roudna misao. Jesam li jedno ili dva bia? Ne mogu li vie ivjeti sasobom, mora da nas je dvoje: 'ja' i 'drugo ja' s kojim ono prvo ne moeivjeti. Moda je, pomislio sam, samo jedno od to dvoje stvarno.

    Bio sam tako zapanjen tom nenadanom spoznajom da mi se pro-tok misli zaustavio. Bio sam pocpuno svjestan, ali vie nije bilo misli.Tada sam osjetio kako me vue neto to je nalikovalo na vrtlog ener-gije. Bio je to u poetku polagan pokret, a zatim je dolo do ubrzanja.

    1

  • Uhvatio me snaan strah i tijelo mi je poelo drhtati. uo sam rijei:Niemu se ne opiri, kao da je glas progovorio iz mojih prsiju. Osje-ao sam kako me praznina uvlai u sebe. Iznenada je straha nestalo tesam dopustio da padnem u prazninu. Ne sjeam se onoga to se ka-snije dogodilo.

    Probudilo me cvrkutanje ptica pod prozorom. Nikada prije ni-sam uo takav zvuk. Oi su mi jo bile sklopljene i vidio sam slikudragocjenog dijamanta. Da, kad bi dijamant mogao proizvesti zvuk,takav bi taj zvuk bio. Otvorio sam oi. Prva svjetlost zore prodirala jekroz zavjese. Bez ijedne misli osjeao sam, znao sam kako u svjetlostipostoji beskonano vie toga nego to znamo. Ta blaga svjetlost kojaje prolazila kroz zavjese bila je sama ljubav. Suze su mi se skupile uoima. Ustao sam i obiao prostoriju. Prepoznao sam je, a ipak samznao da je nikada prije nisam istinski vidio. Sve bijae svjee i nedir-nuto, kao da je upravo toga trenutka nastalo. Uzimao sam u ruke ra-zne stvari, olovku, praznu bocu, divei se njihovoj ljepoti i ivosti.

    Toga sam dana obilazio grad, potpuno zapanjen udom ivotana Zemlji, kao da sam se tek rodio u ovom svijetu.

    Sljedeih pet mjeseci ivio sam u stanju neuznemirenog dubokogspokojstva i blaenstva. Kasnije se snaga tih osjeaja malo ublaila ilimi se to samo tako inilo jer su postali prirodno stanje. I dalje samuspijevao funkcionirati u svijetu, iako sam shvaao kako nita to bihikada mogao uiniti ne moe poboljati ono to ve imam.

    Znao sam, naravno, da mi se dogodilo neto duboko znaajno,ali to uope nisam razumijevao. Tek nekoliko godina kasnije, nakonto sam proitao neke duhovne spise i proveo stanovito vrijeme s du-hovnim uiteljima, shvatio sam kako se ono za im svi tragaju menive dogodilo. Shvatio sam kako je snaan pritisak patnje koji sam tenoi osjetio prisilio moju svijest da se odrekne poistovjeenosti s ne-sretnim i duboko zastraenim ja, koje je, na kraju krajeva, izmiljoti-na uma. To povlaenje je zacijelo bilo toliko potpuno da je lano, pa-tniko ja istoga trenutka nestalo, kao da je izvuen zatvara iz igrakena napuhavanje. Ostala je moja istinska priroda vjeno prisutna Ja je-sam: svjesnost u svom istom stanju, prije bilo kakva poistovjeivanjas oblikom. Kasnije sam takoer nauio kako mogu ui u to unutarn-je bezvremeno carstvo u kojemu smrt ne postoji, koje sam u poetkudoivio kao prazninu te ujedno ostati potpuno svjestan. Boravio sam

    u stanju tako nevjerojatna blaenstva i svetosti da ak i izvorno iskust-vo koje sam upravo opisao blijedi u usporedbi s njim. Dolo je vrije-me kad na tjelesnoj razini niega vie nisam imao. Nije bilo nikakvihodnosa, posla, doma, nikakva drutveno definirana identiteta. Goto-vo dvije godine proveo sam na klupama u parku, u stanju najude-snije radosti.

    No i najljepa iskustva prolaze. Najvanije od bilo kojeg iskustvamoda je podzemna struja spokojstva koja me od trenutka kad sepojavila nije napustila. Katkad je vrlo snana, gotovo opipljiva, a idrugi je ljudi mogu osjetiti. Povremeno se povlai u pozadinu, kaoudaljena melodija.

    Kasnije su mi ljudi povremeno prilazili s rijeima: elim to tosi ti postigao. Moe li mi to dati ili mi pokazati kako da dosegnemtakvo stanje? A ja bih odgovarao: To ve ima. Ne moe ga osjeti-ti jer um u tvojoj glavi pravi preveliku buku. Taj odgovor kasnije jeprerastao u knjigu koju drite u rukama.

    Prije nego to sam postao svjestan, ponovno sam zadobio vanjskiidentitet. Postao sam duhovni uitelj.

    ISTINA SE KRIJE U VAMA

    Ova knjiga predstavlja sutinu moga rada s pojedincima i malim sku-pinama duhovnih trailaca u proteklih deset godina, irom Europe iSjeverne Amerike, ukoliko se ona moe prenijeti rijeima. S dubo-kom ljubavlju i potovanjem elio bih se zahvaliti onim osobitim lju-dima za njihovu hrabrost, spremnost da prigrle unutarnju promjenu,za njihova izazovna pitanja i spremnost da sluaju. Da nije bilo njih,ova knjiga nikada ne bi bila napisana. Ti ljudi pripadaju zasad jo ma-loj ali, sreom, sve brojnijoj manjini duhovnih pionira: ljudima kojirastu do one toke na kojoj postaju sposobni iskoraiti iz naslijee-nih, kolektivnih obrazaca uma koji su tisuljeima sputavali ovje-anstvo okovima patnje.

    Vjerujem kako e knjiga pronai put do onih koji su spremni zatako temeljnu unutarnju preobrazbu te da e na njih djelovati kao ka-talizator. Takoer se nadam kako e stii do mnogih drugih ljudi kojie njezin sadraj smatrati vrijednim promiljanja, iako moda nee bi-ti spremni ivjeti prema njezinim rijeima i prakticirati njezine savjete.

    2 3

  • MO SADANJEG TRENUTKA

    Mogue je kako e se u neko kasnije doba sjeme posijano pri itanjuknjige stopiti sa sjemenom prosvjetljenja koje svako ljudsko bie nosiu sebi te e to sjeme iznenada niknuti i oivjeti u njima.

    U svom sadanjem obliku knjiga je, nerijetko spontano, nastajala kaoodgovor na pitanja koja su postavljali pojedinci na seminarima, na sa-tovima meditacije te u osobnim savjetovanjima, stoga sam zadraooblik pitanja i odgovora. Na tim sam satovima i savjetovanjima mno-go toga nauio i primio, isto kao i oni koji su postavljali pitanja. Ne-ka od pitanja i odgovora zapisao sam gotovo doslovce. Druga su pi-tanja generika, odnosno, stanovite vrste esto postavljanih pitanjasloio sam u jedno pitanje, a sutinu razliitih odgovora saimao samu oblik jednog jedinog, generikog odgovora. Katkad se u procesu pi-sanja javljao potpuno novi odgovor, koji je bio smisleniji ili dublji odbilo kojih rijei koje sam ikada izgovorio. Neka je dodatna pitanjapostavio izdava kako bismo postigli veu razumljivost nekih odgo-vora.

    Uoit ete kako se razgovori od prve do posljednje stranice odvi-jaju na dvije razliite razine.

    Na jednoj razini privlaim vam panju na ono to je u vama la-no. Govorim o naravi ljudskog nesvjesnog i o njegovom nepravil-nom djelovanju, kao i o njegovim najuobiajenijim oitovanjima uponaanju, od sukoba u odnosima do ratova izmeu plemena ili na-roda. Takvo je znanje osobito vano, jer ako ne nauite prepoznavatilano kao lano - kao neto to niste vi - ne moe doi do trajne pre-obrazbe te e vas privid uvijek na kraju ponovno uvui u neki oblikpatnje. Na toj razini pokazujem vam i to kako da ono to je u vamalano ne pretvorite u vlastito ja i u osobni problem, jer na taj se nainono lano obnavlja.

    Na drugoj razini govorim o dubokoj preobrazbi ljudske svijesti -ne kao o nekoj udaljenoj, buduoj mogunosti, nego kao o neemuto je mogue ve sada - bez obzira tko ste i gdje se nalazite. Pokazatu vam kako se osloboditi robovanja umu, kako ui u prosvijetljenostanje svijesti i odrati ga u svakodnevnom ivotu.

    Na toj razini knjige rijei se ne bave uvijek informacijama, negosu nerijetko tako smiljene da vas, tijekom itanja, privuku u tu no-vu svjesnost. Uvijek vas iznova pokuavam povesti sa sobom u ono

    UVOD

    bezvremeno stanje intenzivne svjesne prisutnosti u Sadanjem trenu-tku, kako bih vam omoguio da okusite prosvjetljenje. Sve dok nisteu stanju iskusiti ono o emu govorim, moglo bi vam se uiniti da seneki odlomci ponavljaju. im, pak, to iskusite, vjerujem kako etespoznati da se u tim rijeima krije velika duhovna mo te bi moglipostati najvaniji dio knjige. tovie, budui da svaka osoba u sebinosi sjeme prosvjetljenja, nerijetko se obraam znalcu u vama kojiprebiva iza mislioca, onom dubljem ja koje istoga trenutka prepozna-je duhovnu istinu, reagira na nju i iz nje crpi snagu.

    Simbol za stanku nakon nekih odlomaka podsjea vas da bistemoda na trenutak eljeli prestati itati, umiriti se te osjetiti i iskusi-ti istinu onoga to ste upravo proitali. Moda ete u tekstu pronaii druga mjesta na kojima ete sami od sebe, spontano, prestati itati.

    Kad ponete itati knjigu moda vam znaenje nekih rijei, kaoto su Bie ili prisutnost nee biti potpuno razumljivo. Samo na-stavite itati. Moda e vam se u mislima povremeno pojaviti pitanjaili primjedbe. Na njih ete vjerojatno kasnije u knjizi nai odgovor ilie se pokazati da su nevana kad se udubite u nauk - i u sebe.

    Ne itajte iskljuivo umom. Pripazite hoe li vam se pri itanjupojaviti bilo kakva osjeajna reakcija i osjeaj prepoznavanja koji iz-vire iz nutrine. Ne mogu vam prenijeti nijednu duhovnu istinu kojuvi ve duboko u sebi ne posjedujete. Mogu vas samo podsjetiti naono to ste zaboravili. Tada se u svakoj stanici vaega tijela aktivira ioslobaa ivo znanje, drevno, pa ipak uvijek novo.

    Um uvijek eli kategorizirati i usporeivati, ali ova e knjigaimati bolji uinak na vas ne pokuavate li usporeivati njezinu termi-nologiju s onom drukijih uenja; to e vas vjerojatno zbuniti. Koris-tim se rijeima um, srea i svijest, ali njihova se znaenja ne po-klapaju uvijek sa znaenjima tih istih pojmova u drukijim uenjima.Ne veite se za rijei. One predstavljaju samo kamen na koji moetestati, ali ga, to je prije mogue, trebate ostaviti za sobom.

    Kad povremeno navodim Isusove ili Buddhine rijei, izraze iz Te-aja o udesima ili iz nekih drugih sustava, to radim ne zato da bih us-poreivao, nego kako bih vam panju privukao na injenicu da u suti-ni postoji i oduvijek je postojalo samo jedno duhovno uenje, iako sepojavljuje u mnogim oblicima. Neki od tih oblika, kao to su drevne4 5

  • MO SADANJEG TRENUTKA

    religije, toliko su prekriveni vanjskim slojevima da je njihova duhov-na sutina gotovo potpuno skrivena. Zato se njihovo dublje znaenjevie ne moe prepoznati, a njihova je mo preobrazbe izgubljena. Na-vodim li rijei iz drevnih religija ili nekih drugih uenja, to inim za-to da otkrijem njihovo dublje znaenje i time obnovim njihovu mopreobrazbe - osobito kod onih itatelja koji su sljedbenici tih religijaili uenja. Govorim im: nema potrebe negdje drugdje tragati za isti-nom. Dopustite mi da vam pokaem kako se dublje upustiti u onoto ve imate.

    Meutim, uglavnom sam se pokuavao koristiti terminologijomkoja je to je vie mogue neutralna kako bih se mogao obraati iro-kom krugu ljudi. Ovu knjigu moete smatrati ponovnim izrazomonog bezvremenoga duhovnog uenja to je sutina sviju religija.Njezin sadraj nije izvuen iz vanjskih izvora, nego iz jedina istinskogIzvora koji se nalazi u nutrini, tako da u njoj nema nikakvih teorijaili nagaanja. Govorim iz unutarnjega iskustva, a ako povremeno go-vorim previe silovito, to je zato da mogu prodrijeti kroz teke nasla-ge mentalnog otpora te da u vama mogu dosei ono mjesto na koje-mu vi ve znate, upravo kao to i ja znam, gdje prepoznajete istinuim je ujete. Ondje se pojavljuje osjeaj uzvienosti i pojaane ivot-nosti, kao da neto u vama ape: Da. Znam da je ovo istina.

    PRVO POGLAVLJE

    VI NISTE UM

    NAJVEA PREPREKA PROSVJETLJENJU

    Prosvjetljenje - to je to?Vie od trideset godina prosjak je sjedio pokraj ceste. Jednoga dananaiao je neki stranac. Ima malo sitnoga? promrmljao je prosjak,automatski ispruivi staru bejzbolsku kapu. Nemam ti to dati,odgovorio je stranac. Tada je upitao: Na emu to sjedi? Ni na e-mu, odgovorio je prosjak. To je samo neka stara kutija. Sjedim nanjoj otkako pamtim. Jesi li ikada zavirio u nju? upita ga stranac.Nisam, odgovori prosjak. A i emu? Niega nema u njoj. Ipak,pogledaj unutra, bio je uporan stranac. Prosjak je uspio odmaknutigornju stranicu. Zapanjen, u nevjerici i zanosu, uvidio je da je kutijaispunjena zlatom.

    Ja sam taj stranac koji vam nema to dati, koji vam kae da se za-gledate u vlastitu nutrinu. Ne u nutrinu bilo koje kutije, kao u ovojparaboli, nego u nutrinu onoga to vam je najblie: u vlastitu nutrinu.

    No ja nisam prosjak, ujem kako kaete.Oni koji nisu pronali vlastito istinsko bogatstvo - radost Bia

    koja zrai te duboko, nenaruivo spokojstvo koje je posljedica te ra-dosti, prosjaci su, makar imali materijalnih bogatstava. Oni u vanj-skom svijetu tragaju za mrvicama zadovoljstva ili ispunjenja, ondjetrae potvrdu, sigurnost ili ljubav, a u sebi nose blago koje ne samoda obuhvaa sve te stvari, nego je beskrajno vee od svega to im svi-jet moe pruiti.

    Rije prosvjetljenje u mislima vam predoava sliku nekakva nad-ljudskog postignua, a egu se svia da tako i ostane. A prosvjetljenjeje jednostavno prirodno stanje proivljene jednote s Biem. To je sta-nje povezanosti s neim neizmjernim i neunitivim, neim to ste,gotovo paradoksalno, u sutini vi sami, a ipak je mnogo vee od vas.

    6 7

  • MO SADANJEG TRENUTKA

    To je pronalaenje vlastite istinske prirode onkraj imena i oblika. Ni-ste li sposobni osjetiti tu povezanost, u vama se budi privid odvojeno-sti od sama sebe te od svijeta koji vas okruuje. Tada sebe svjesno ilinesvjesno shvaate kao izdvojenu esticu. Javlja se strah, a vanjski iunutarnji sukobi postaju redovita pojava.

    Svia mi se Buddhina jednostavna definicija prosvjetljenja kaookonanja patnje. U tome nema nieg nadljudskog, zar ne? Naravno,kao definicija, ta je izreka nepotpuna. Govori vam samo to prosvje-tljenje nije: prosvjetljenje nije patnja. Ali, to preostaje, ako vie nemapatnje? Buddha o tome uti, a njegova utnja nagovjetava da ete tomorati sami otkriti. On je izrekao negativnu definiciju tako da je umne moe pretvoriti u neto u to bi povjerovao ili u nekakvo nadljud-sko postignue, cilj koji bi vam bilo nemogue dosei. Usprkos tometo je bio oprezan, veina budista i dalje vjeruje kako je prosvjetljenjerezervirano za Buddhu, a ne za njih, barem ne u ovom ivotu.

    Koristite se rijeju Bie*. Moete li objasniti to time mislite?

    Bfe je vjean, uvijek prisutan, jedan jedini ivot onkraj mnotva i-votnih oblika to su podvrgnuti raanju i smrti. Meutim, Bie se nenalazi samo onkraj oblika, nego takoer duboko unutar svakog obli-ka, kao njegova najskrivenija, nevidljiva i neunitiva sutina. To znaida vam je Bie dostupno kao i vae najdublje ja, vaa istinska priro-da. No ne pokuavajte ga dosegnuti umom. Ne pokuavajte ga razu-mjeti. Spoznat ete ga tek kad se um umiri. Kad ste prisutni, kad vamje panja potpuno i snano usmjerena na sadanji trenutak, tada Biemoete osjetiti, ali nikada ga ne moete mentalno razumjeti. Pono-vno postizanje svjesnosti o Biu i prebivanje u tom stanju osjeajnespoznaje jest prosvjetljenje.

    Kad kaete Bie, govorite li o Bogu? Ako govorite, zato onda tako i nekaete?

    Rije Bog tijekom tisua godina zloporabe ostala je bez znaenja. Kat-kad se njom koristim, ali tedljivo. Pod zloporabom mislim na to

    Bie, u smislu bivanje, postojanje, bitak (prim. prev.)

    PRVO POGLAVLJE

    kako se ljudi koji nikada nisu ni naslutili carstvo svetoga, beskonanoprostranstvo koje se krije iza te rijei, jako uvjerljivo njome koriste,kao da znaju o emu govore. Ili tvrde da Bog ne postoji, kao da znajuto je to emu nijeu postojanje. Ta zloporaba dovodi do pojave ap-surdnih uvjerenja, tvrdnji i zabluda ega, kao to je ova tvrdnja: Moj(na) Bog jedini je istinski Bog, a tvoj je Bog laan ili Nietzscheovauvena izjava: Bog je mrtav.

    Rije Bog postala je zatvoreni pojam. Onoga trenutka kad je iz-govorite, stvara se mentalna slika; to moda vie nije slika starca s bi-jelom bradom, ali jo je ipak mentalni prikaz nekoga ili neega izvanvas. Isto tako, taj je prikaz gotovo neminovno u mukom obliku.

    Ni Bog ni Bie, ni bilo koja druga rije, ne mogu definirati iliobjasniti neobjanjivu stvarnost koja se krije iza njih, tako da je jedi-no vano pitanje ovo: predstavlja li ta rije pomo ili oteava doi-vljaj Onoga na to ukazuje. Ukazuje li na neto onkraj sebe, na onutranscendentalnu stvarnost ili si je olako dopustila da postane tekmentalni idol, puka ideja u vaim mislima u koju vjerujete?

    Rije Bie nita ne objanjava, ali to ne ini ni rije Bog. Meu-tim, Bie ima tu prednost da predstavlja otvoreni pojam. Ono ne svo-di beskonano nevidljivo na konanu pojavu. Nemogue je obliko-vati mentalnu sliku Bia. Nitko ne moe tvrditi da posjeduje isklju-ivo pravo na posjedovanje Bia. Ono predstavlja samu vau sutinu.Moete mu neposredno pristupiti kao osjeaju vlastite prisutnosti,kao spoznaji Ja jesam koja prethodi tvrdnji: Ja sam ovo ili: Ja samono. Tek mali korak dijeli rije Bie od iskustva Bia.

    Koja je najvea prepreka doivljaju te stvarnosti?

    Poistovjeivanje s vlastitim umom, zbog ega misao postaje prisilna.Nemo da prekinete razmiljanje zastraujua je potekoa, ali mi tone shvaamo jer gotovo svi od toga patimo, zato se takvo stanje sma-tra normalnim. Ta neprestana mentalna buka spreava vas u pronala-enju carstva unutarnje smirenosti koja je neodvojiva od Bia. Ta bu-ka takoer stvara lano, misaono ja, koje baca sjenku straha i patnje.Kasnije emo to potanje razjasniti.

    8 9

    SadrajPredgovor izdavaaUvodna Rije (Russell E. Dicarlo)ZahvaleUVODPodrijetlo knjigeIstina se krije u vama

    I. Poglavlje: VI NISTE UMNajvea prepreka prosvjetljenjuOslobodite se umaProsvjetljenje: uzdizanje iznad misliEmocija: reakcija tijela na um

    II. Poglavlje: SVJESNOST: IZLAZ IZ BOLINe stvarajte vie bol u sadanjostiBol iz prolosti: Rastvarajne tijela boliPoistovjeivanje ega s tijelom boliPodrijetlo strahaPotraga ega za cjelovitou

    III. Poglavlje : DUBOKO SE UPUSTITE U SADANJI TRENUTAKNe tragajte za sobom u umuOkonajte privid vremenaNita ne postoji izvan Sadanjeg trenutkaKlju duhovne dimenzijeKako pristupiti moi Sadanjeg trenutkaOtputanje psiholokog vremenaLudost psiholokog vremenaNegativnost i patnja ukorijenjeni su u vremenu Otkrivanje ivota u pozadini ivotne situacijeSvi problemi samo su privid umaKvantni skok u evoluciji svijestiRadost postojanja

    IV. Poglavlje: STRATEGIJE KOJIMA SE UM KORISTI KAKO BI IZBJEGAO SADANJI TRENUTAKGubitak Sadanjeg trenutka: Sutinska zabludaObino nesvjesno i duboko nesvjesnoZa im to oni tragaju?Rastvaranje obinog nesvjesnogSloboda od nesreeGdje god se nalazili, budite ondje u potpunostiUnutarnja svrha ivotnog putovanjaU vaoj prisutnosti prolost ne moe opstati

    V. Poglavlje: STANJE PRISUTNOSTITo nije ono to mislite da jestEzoterijsko znaenje "ekanja"Ljepota izrasta u dubokoj tiini vae prisutnostiSpoznaja iste svijestiKrist: Stvarnost vae boanske prisutnosti

    VI. Poglavlje: UNUTARNJE TIJELOPostojanje je vae najdublje JAZavirite s onu stranu rijeiPronalaenje vlastite nevidljive i neunitive stvarnostiPovezivanje s unutarnjim tijelomPreobrazba kroz tijeloPropovijed o tijeluDuboko se ukorijenite u nutriniPrije nego to uete u tijelo oprostitePoveznica s neoitovanimUsporavanje procesa starenjaJaanje obrambenog sustavaNeka vas u tijelo uvede dahStvaralako koritenje umomUmijee sluanja

    VII. Poglavlje: PORTALI KOJI VODE U NEOITOVANODuboko u tijeluIzvor CHIJASan bez snovaDrugi portaliTiinaProstorSvjesna smrt

    VIII. Poglavlje: PROSVIJETLJENI ODNOSIGdje god se nalazili, zakoraite u Sadanji trenutak Odnosi ljubavi i mrnjeOvisnost i potraga za cjelinomOd ovisnikih do prosvijetljenih odnosaOdnosi kao duhovna praksaZato su ene blie prosvjetljenjuRastvaranje kolektivnog enskog tijela boliOdrecite se odnosa sa sobom

    IX. Poglavlje: S ONU STRANU SREE I NESREE NALAZI SE SPOKOJSTVOUzvienije dobro onkraj dobra i zlaOkonanje ivotne drameNepostojanost i ivotni ciklusiKako se koristiti negativnou i odrei je sePriroda suosjeanjaPrema drukijem poretku stvarnosti

    X. Poglavlje: ZNAENJE PREDAVANJAPrihvaanje Sadanjeg trenutkaOd energije uma do duhovne energijePredavanje u osobnim odnosimaPreobraaj bolesti u prosvjetljenjeKad se dogodi nesreaPreobraavanje patnje u spokojstvoPut kriaMo odabira

    0 AUTORU