ECTS katalozi predmeta za III i IV semestar na Studijskom ... rezija/ects_pozorisna_rezija_II_godina.pdfKnjiţevni/dramski pravac izabranog djela Kontekst epohe - istorijski, socijalni,

ECTS katalozi predmeta za III i IV semestar na Studijskom programu REŢIJA, PODGRUPA POZORIŠNA REŢIJA

III semestar

Reg. broj Predmet Broj časova

(P+V) ECTS

krediti

1. Pozorišna režija III 8 (4P+4V) 9

2. Gluma III 3 (2P+1V) 4

3. Dramaturgija III 3 (2P+2V) 4

4. Scenografija i kostimografija III 3 (2P+1V) 3

5. Muzika I 2P 3

6. Svjetska drama i pozorište III 3P 3

7. Južnoslovenska drama i pozorište I 2P 2

8. Psihologija I 2P 2

UKUPNO 26 30

IV semestar

Reg. broj Predmet Broj časova

(P+V) ECTS

krediti

1. Pozorišna režija IV 8 (4P+4V) 9

2. Gluma IV 3 (2P+1V) 4

3. Dramaturgija IV 3 (2P+1V) 4

4. Scenografija i kostimografija IV 3 (2P+1V) 3

5. Muzika II 2P 3

6. Svjetska drama i pozorište XX vijeka 3P 3

7. Južnoslovenska drama i pozorište II 2P 2

8. Psihologija II 2P 2

UKUPNO 26 30

Naziv predmeta:

Pozorišna režija III - Lik

Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova

Obavezan III 9 4p + 4v

Studijski programi za koje se organizuje : Akademski studijski program REŢIJA, podgrupa

POZORIŠNA REŢIJA – osnovne studije (studije traju 6 semestara, odnosno 180 ECTS kredita)

Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta.

Ciljevi izučavanja predmeta: Predmet ima za cilj osposobljavanje studenta da razumiju osnovni pojam pozorišne reţije - Rediteljska analiza izabranog dramskog teksta i scene

Ime i prezime nastavnika i saradnika: .Red. prof. Radmila Vojvodić, Doc. Petar Pejaković

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vjeţbe, konsultacije, individualna realizacija zadataka. Sadrţaj predmeta:

Pripremne nedjelje I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja

VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja XVI nedjelja Završna nedjelja XVIII-XXI nedjelja

Priprema i upis semestra

Rediteljska analiza izabranog dramskog teksta Knjiţevni/dramski pravac izabranog djela Kontekst epohe - istorijski, socijalni, politiĉki i dr. aspekti Autor - biografija, opus, karakteristike, stilske karakteristike Tematske prokupacije autorskog opusa, analiza teme izabranog djela Analiza dramske strukture izabranog djela Slobodna nedjelja .- pregled rada u radionici Lik, karakter Licna karta lika - osobine, odnosi, model lika, pokret i govor, jezgro uloge Uloga i funkcija uloge, kompozicija uloge Analiza izabrane scene, analiza dramske strukture izabrane scene Posebna predavanja i razgovori na izradi rediteljske analize i eksplikacije Podjela na odlomke Liĉna karta likova izabrane scene Priprema scenografskih i kostimografskih skica Posebna predavanja i razgovori u okviru radionice Završni ispit - Rediteljska analiza izabranog dramskog djela i rediteljska eksplikacija

izabrane scene / pismeni projekat i odbrana pred komisijom Ovjera semestra i upis ocjena

Dopunska nastava i popravni ispitni rok

OPTEREĆENJE STUDENATA

Nedjeljno

9 kredita x 40/30 = 12 sati

Struktura: 4 sata predavanja 4 sat vjeţbi

4 sata samostalnog rada, ukljuĉujući

konsultacije

U toku semestra Nastava i završni ispit: (12 sati) x 16 = 192 sata Neophodne pripreme prije poĉetka semestra (administracija,

upis, ovjera) 2 x (12 sati) = 24 sata Ukupno opterećenje za predmet 9x30 = 270 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku,

ukljuĉujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 54 sata (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 270 sati) Struktura opterećenja:

192 sata (Nastava) + 24 sata (Priprema) + 54 sati (Dopunski rad)

Literatura: Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:

- Uĉešće i aktivnosti na vjeţbama, radionicama – 20 poena - Izrada vjeţbi i kolokvijuma – 30 poena. Završni ispit 50 poena Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen

Posebnu naznaku za predmet: Individualni rad sa studentom.

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Red.prof. Radmila Vojvodić Napomena: Ispit se polaže komisijski

Naziv predmeta: Pozorišna režija IV – Rad sa glumcem


Obavezan IV 9 4p + 4v

Studijski programi za koje se organizuje: Akademski studijski program REŢIJA, podgrupa POZORIŠNA

REŢIJA – osnovne studije (studije traju 6 semestara, odnosno 180 ECTS kredita)

Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta.

Ciljevi izučavanja predmeta: : Predmet ima za cilj osposobljavanje studenta da razumiju osnovni pojam

pozorišne reţije - Rad s glumcem (Glumac-Lik-Uloga)

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Red.prof. Radmila Vojvodić, Doc. Petar Pejaković

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vjeţbe, konsultacije, individualna realizacija zadataka.

Sadrţaj predmeta:




Priprema za praktiĉni rad na izabranoj sceni Rad s glumcem / ĉitajuća proba,rediteljski uputi i analiza teksta i podjela na odlomke Posebna predavanja i razgovori u okviru radionice Priprema glumca za studiju uloge - pregled rada Posebna predavanja i razgovori u okviru radionice Mizanscenska proba Slobodna nedjelja - pregled rada u radionici Mizanscenska proba - pregled rada u radionici Kompozicija cjeline Razvoj lika / tempo - ritam Pregled rada Posebna predavanja i demonstracije u okviru radionice Pregled rada Posebna predavanja i demonstracije u okviru radionice Pregled rada Završni ispit - scenska izvedba i odbrana pred komisijom Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i poravni ispitni rok


Nedjeljno

9 kredita x 40/30 = 12 sati

Struktura: 4 sata predavanja 4 sat vjeţbi


konsultacije

U toku semestra Nastava i završni ispit: (12 sati) x 16 = 192 sata Neophodne pripreme prije poĉetka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (12 sati) = 24 sata Ukupno opterećenje za predmet 9x30 = 270 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku,

ukljuĉujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 54 sata (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 270 sati) Struktura opterećenja:

192 sata (Nastava) + 24 sata (Priprema) + 54 sati (Dopunski rad)

Literatura:

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - Uĉešće i aktivnosti na vjeţbama, radionicama – 20 poena - Izrada vjeţbi i kolokvijuma – 30 poena . Završni ispit - 50 poena Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen

Posebnu naznaku za predmet: U praktiĉnom radu uĉestvuju studenti glume po dogovoru izmedju studijskih programa na Fakultetu. Individualni rad sa studentom.

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Red. prof. Radmila Vojvodić

Napomena: Ispiti se polaže komisijski

Naziv predmeta: Dramaturgija III


Obavezan 3 4 3

Studijski programi za koje se organizuje : Akademski studijski program REŢIJA, podgrupa

POZORIŠNA REŢIJA – osnovne studije (studije traju 6 semestara, odnosno 180 ECTS kredita)

Uslovljenost drugim predmetima: Dramaturgija I i II

Ciljevi izučavanja predmeta: Savladjivanje prakitcnih elemenata tehnike drame, upoznavanje sa

teorijom tehnike drame, relevantnim teorijama drame, pisanje cjelovecernjeg pozorisnog komada prema literanoj premisi, dramatizacija

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Stevan Koprivica

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vjeţbe, konsultacije, terenski rad

Sadrţaj predmeta: Pripremne nedjelje I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja


Priprema i upis semestra Upoznavanje sa zadacima u trecem semsetru, upucivanje u literaturu, indikacije o dramatizaciji Pregled postaristotelovskih poetika do osamnestog vijeka, rad na dramatizaciji Dramske poetike osmnaestog vijeka, rad na dramatizaciji Dramske poetike osmanestog vijeka, rad na dramatizaciji Dramske poetike devetanestog vijeka, rad na dramatizaciji

Rad na dramatizaciji Slobodna nedjelja

Usvajanje razradjeenih sinopsisa dramatizacije Ostali ĉasovi do kraja semstra posvećni praktilcnom radu sa studentima na dramatizaciji

Završni ispit Dramatizacija, odbrana pismenog rada

Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i poravni ispitni rok


Nedjeljno 3 kredita x 40/30 = 4 sata

Struktura: 1 sat predavanja 1 sat vjeţbi


konsultacije

U toku semestra Nastava i završni ispit: (4 sata) x 16 = 64 sata Neophodne pripreme prije poĉetka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6 sati) = 12 sata Ukupno opterećenje za predmet 3x30 = 90 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuĉujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 14 sati

(preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 90 sati) Struktura opterećenja: 64 sata (Nastava) + 12 sati (Priprema) + 14 sati (Dopunski rad)

Navesti obaveze studenata u toku nastave

Literatura: Osnovi dramaturgije, hrestomatija, LJ. Djokić, Teorija drame osamnaestog i devetnaestog vijeka. Hrestomatija,V.Stamenkovića, Dramski pravci XX veka. S.Selenića, Primjeri tehnike drame, J. Kolundzića

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Uĉešće i aktivnosti na vjeţbama, radionicama – 20 poena Izrada vjeţbi i kolokvijuma – 30 poena. Završni ispit 50 poena Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen

Posebnu naznaku za predmet:

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Stevan Koprivica

Napomena: Dodatne informacije o predmetu

Naziv predmeta:

Dramaturgija IV


Obavezan 4 4 3

Studijski programi za koje se organizuje : Akademski studijski program REŢIJA, podgrupa POZORIŠNA


Uslovljenost drugim predmetima: Dramaturgija I, II i III

Ciljevi izučavanja predmeta: Savladjivanje prakitĉnih elemenata tehnike drame, upoznavanje sa teorijom

tehnike drame, relevantnim teorijama drame, pisanje cjelovecernjeg pozorisnog komada prema literanoj premisi, dramatizacija

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Stevan Koprivica

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vjeţbe, konsultacije, terenski rad Sadrţaj predmeta:



Priprema i upis semestra Uvod u relevantne dramske poetike 20. vijeka. Rad na dramatizaciji Dramske poetike Joneska i Ţarija. Dramatizacija. Dramska poetika Samuela Beketa, antidrama. Dramatizacija. Dramska poetika egzistencijalizma. Ţan Pol Sartr. Rad na dramatizaciji. Poetike dekonstrukcije i pobune. Living teatar. Rad na dramatizaciji. Dramske tendencije kraja vijeka. Rad na dramatizaciji. Slobodna nedjelja

Savremene dramske poetike. Motivi, ideje i forme. Rad na dramatizaciji. Usvajanje razradjeenih sinopsisa dramatizacije Ostali ĉasovi do kraja semstra posvećni praktilcnom radu sa studentima na dramatizaciji

Završni ispit Dramatizacija, cjelovecernji komad, odbrana dramatizacije, provjera poznavanja dramskih poetika xx vijeka.



Nedjeljno 3 kredita x 40/30 = 4 sata



konsultacije

U toku semestra Nastava i završni ispit: (4 sata) x 16 = 64 sata Neophodne pripreme prije poĉetka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6 sati) = 12 sata Ukupno opterećenje za predmet 3x30 = 90 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuĉujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 14 sati (preostalo

vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 90 sati) Struktura opterećenja: 64 sata (Nastava) + 12 sati (Priprema) + 14 sati (Dopunski rad)


Literatura: "Dramski pravci XX veka", S. Selenica, "Teorija drame", M. Miocinovic, "Primeri iz tehnike drame", J. Kolundzica, " Dramski spisi" V. Hristica

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - Uĉešće i aktivnosti na vjeţbama, radionicama – 20 poena - Izrada vjeţbi i kolokvijuma – 30 poena. Završni ispit 50 poena Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen


Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Stevan Koprivica


Naziv predmeta:

Scenografija i kostim III


Obavezan 3 3 3



Uslovljenost drugim predmetima: Scenogarfija i kostim 1,2,3

Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje studenata sa istorijom kostima, istorijom scenskog kostima i praktiĉnom primjenom na zadacima.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Angelina Atlagić

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, praktiĉni zadaci

Sadrţaj predmeta:



Priprema i upis semestra Uvodno predavanje Istorija kostima XVI veka Istorija kostima XVII veka Istorija kostima XVIII veka Istorija kostima XIX veka Praktiĉni zadaci kreiranja kostima Slobodna nedjelja

Uvod u istoriju kostima XX veka Istorija kostima 1900-1920 Istorija kostima 1920, 1930 Istorija kostima 1940, 1950 Istorija kostima 1960, 1970 Istorija kostima 1980, 1990 Fenomen mode, moda i antimoda Analiza kostima kroz razliĉite periode Kratka istroija scenskog kostima

Završni ispit Praktični rad: Istorija kostima od XVII do kraja XX veka.



Nedjeljno 4 kredita x 40/30 = 5 sati



konsultacije

U toku semestra Nastava i završni ispit: (5 sati) x 16 = 80 sati Neophodne pripreme prije poĉetka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (8 sati) = 16 sati Ukupno opterećenje za predmet 4x30 = 120 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuĉujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 24 sati (preostalo

vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 90 sati) Struktura opterećenja:

80 sati (Nastava) + 16 sati (Priprema) + 24 sati (Dopunski rad)


Literatura: Dr. Pavle Vasić «Odelo i oruţje», James Laver «Costume and Fashion», Đilo Dorfles «Moda», Ćezare Molinari «Istorija pozorišta», Miroslav Belović «Umetnost pozorišne reţije», Francois Boucher «20 000 Years of Fashion»



Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Angelina Atlagić

Napomena:

Naziv predmeta:

Scenografija i kostimografija IV


Obavezan 4 3 3



Uslovljenost drugim predmetima: Scenogarfija i kostim 1,2,3

Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje studenata sa istorijom kostima, istorijom scenskog kostima i praktiĉnom primjenom na zadacima.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Angelina Atlagić

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, praktiĉni zadaci

Sadrţaj predmeta:



Priprema i upis semestra Uvodno predavanje o kostimima u razliĉitim ţanrovima Kostimi za dramu, komediju, tragediju, farsu, grotesku, operu, balet 1 Kostimi za dramu, komediju, tragediju, farsu, grotesku, operu, balet 2 Kostimi za dramu, komediju, tragediju, farsu, grotesku, operu, balet 3 Kostimi za dramu, komediju, tragediju, farsu, grotesku, operu, balet 4 Kostimi za dramu, komediju, tragediju, farsu, grotesku, operu, balet 5 Slobodna nedjelja

Tehnologija izrade kostima, od skice do relizacije 1 Tehnologija izrade kostima, od skice do relizacije 2 Analiza relacije reditelj-kostimograf, kostimograf-glumac Praktiĉni primjeri rada sa kostimografom Praktiĉni zadaci kreiranja kostima za razliĉite pozorišne ţanrove Analiza praktiĉnih zadataka Praktiĉni primjeri rada sa kostimografom Praktiĉni zadaci kreiranja kostima za razliĉite pozorišne ţanrove Analiza praktiĉnih zadataka

Završni ispit Istorija kostima od XVII do kraja XX veka.



Nedjeljno 4 kredita x 40/30 = 5 sati



konsultacije

U toku semestra Nastava i završni ispit: (5 sati) x 16 = 80 sati Neophodne pripreme prije poĉetka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (8 sati) = 16 sati Ukupno opterećenje za predmet 4x30 = 120 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuĉujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 24 sati (preostalo

vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 90 sati) Struktura opterećenja:

80 sati (Nastava) + 16 sati (Priprema) + 24 sati (Dopunski rad)


Literatura: Dr. Pavle Vasić «Odelo i oruţje», James Laver «Costume and Fashion», Đilo Dorfles «Moda», Ćezare Molinari «Istorija pozorišta», Miroslav Belović «Umetnost pozorišne reţije», Francois Boucher «20 000 Years of Fashion»



Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Angelina Atlagić


Naziv predmeta:

GLUMA III


Obavezan III 4 3

Studijski programi za koje se organizuje : Akademski studijski program REŢIJA, podgrupa POZORIŠNA REŢIJA – osnovne studije (studije traju 6 semestara, odnosno 180 ECTS kredita)

Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova

Ciljevi izučavanja predmeta: Rad sa glumcem - lik, karakter

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Red. prof. Branislav Mićunović

Metod nastave i savladanja gradiva: predavanja, konsultacije, prakticn rad u radionici –vjezbe

Sadrţaj predmeta:



Priprema i upis semestra Razvijanje svijesti o radnji kroz analizu dramskog teksta i analiza opusa pisca i epohe u kojoj je nastalo

Analiza likova - karaktera i utvrdjivanje identiteta Datosti lika - imaginacija - intuicija

"Licna karta" lika i rediteljska indikacija glumcu Glumacka radionica - demonstracije, vjezbe

Glumacka radionica - demonstracije, vjezbe Glumacki zadatak - funkcija uloge I Glumacki zadatak - funkcija uloge II

Analiticko rasclanjavanje na izabranom dramskom materijalu Kompozicija cjeline sprovodjenja radnje / sukoba u radu sa glumcem - na izabranom dramskom materijalu Slobodna nedjelja

Praktican rad na izabranom dramskom materijalu Pregled rada i analiza rada isto isto Analiza vjezbi - rad sa glumcem - razlozi i izbor elemenata radnje i nacina njihove organizacije

Završni ispit - izvodjenje vjezbi rada sa glumcem i usmena odbrana

Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i popravni ispitni rok


nedjeljno 3 kredita x 40/30 = 4 sata

Struktura: 2 sata predavanja 2 sata samostalnog rada

u semestru Nastava i završni ispit ( 4 sata )x 16= 72 sata Pripreme za upis semestra ( administracija, upis, ovjera ) 2 x 4 sata = 8 sati Ukupno opterećenje 3 x 30 = 90 sati Dopunski rad od 0 do 10 sati Struktura opterećenja: 72 sat nastava+ 8 sati priprema+ 10 sati dopunski rad


Literatura: (Navesti osnovnu i dopunsku literaturu koji studenti treba da koriste za uĉenje, pripremu zadataka, kolokvijuma i završnog ispita) Stanislavski, Sistem

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: utvrdjivanje stepena teorijskog razumijevanja gradiva, ucesce u radionici, izvodjenje vjezbi

Posebnu naznaku za predmet: individualni rad sa studentima

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Red. prof. Branislav Mićunović


Naziv predmeta:

GLUMA IV


Obavezan IV 4 3

Studijski programi za koje se organizuje : Akademski studijski program REŢIJA, podgrupa POZORIŠNA REŢIJA –

osnovne studije (studije traju 6 semestara, odnosno 180 ECTS kredita)

Uslovljenost drugim predmetima: nema uslova

Ciljevi izučavanja predmeta: Rad sa glumcem - lik, karakter

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Red. prof. Branislav Mićunović

Metod nastave i savladanja gradiva: predavanja, konsultacije, prakticn rad u radionici –vjezbe

Sadrţaj predmeta:



Priprema i upis semestra Analiza zadate dramske sitacijie / dva lica u sukobu / Analiza likova - karaktera - utvrdjivanje identiteta Rad na rediteljskoj eksplikaciji lika -karaktera Rediteljska indikacija Demonstracije - vjezbe Demonstracije - vjezbe Slobodna nedjelja

Analiticko rasclanjavanje sukoba na izabranom dramskom materijalu Kompozicija uloge Praktican rad na izabranom dramskom materijalu Rad u glumackoj radionici isto Pregled rada - konsultacije isto isto Pregled rada i analiza rada sa glumcem - razlozi i izbor elemenata radnje i nacina njihove organizacije

Završni ispit - pregled vjezbi i usmena odbrana Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i popravni ispitni rok


nedjeljno 3 kredita x 40/30 = 4 sata

Struktura: 2 sata predavanja 2 sata samostalnog rada

u semestru Nastava i završni ispit ( 4 sata )x 16= 72 sata Pripreme za upis semestra ( administracija, upis, ovjera ) 2 x 4 sata = 8 sati Ukupno opterećenje 3 x 30 = 90 sati Dopunski rad od 0 do 10 sati Struktura opterećenja: 72 sat nastava+ 8 sati priprema+ 10 sati dopunski rad


Literatura: Stanislavski, Sistem

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: utvrdjivanje stepena teorijskog razumijevanja gradiva, ucesce u radionici, izvodjenje vjezbi

Posebnu naznaku za predmet: individualni rad sa studentima

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Red. prof. Branislav Mićunović

Napomena:

Naziv predmeta: MUZIKA I

Šifra predmeta Status predmeta

Semestar Broj ECTS kredita Fond časova

Obavezan I 3 2

Studijski programi za koje se organizuje: Akademski studijski program REŢIJA, podgrupa POZORIŠNA REŢIJA – osnovne studije (studije traju 6 semestara, odnosno 180 ECTS kredita)

Uslovljenost drugim predmetima:nema uslova Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje sa karakteristikama muzike različitih istorijskih epoha kroz izučavanje formi, instrumenata i djela najistaknutijih predstavnika Ime i prezime nastavnika i saradnika:mr Mirjana Ţivković Metod nastave i savladavanja gradiva: predavanja, konsultacije, diskusije Sadrţaj predmeta: Pripremna nedjelja

I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja XVI nedjelja Završna nedjelja XVIII-XXI nedjelja


Fenomen ĉujnosti; ĉinioci i definicija zvuka Osnovni pojmovi iz opšte teorije muzike Muziĉki oblici Uloga pojedinih komponenata muzike u obliku Muziĉki instrumenti i klasifikacija Ljudski glas Muziĉki ansambli Kolokvijum

Etape u razvoju muziĉke kulture i najznaĉajnije stilske odrednice kao svojevrsna sinteza razvoja muziĉke umjetnosti Muzika prvobitnog društva Prve civilizacije Antiĉka Grĉka i Rim Srednjovjekovna muzika; ranohrišćanska crkvena muzika; oblici višeglasja Vizantijska muzika; srednjovjekovna svjetovna muzika Razvoj notacije i osnove muziĉke teorije;instrumentalna muzika srednjeg vijeka Završni ispit


Opterećenje studenata na predmetu Nedjeljno 3 kredita x 40/30 = 4 sata

Struktura: 3 sata predavanja 1 sat samostalnog rada i konsultacije

U toku semestra Nastava i završni ispit ( 4 sata )x 16= 72 sata Pripreme za upis semestra ( administracija, upis, ovjera ) 2 x 4 sata = 8 sati Ukupno opterećenje 3 x 30 = 90 sati Dopunski rad od 0 do 10 sati Struktura opterećenja: 72 sat nastava+ 8 sati priprema+ 10 sati dopunski rad

Studenti su obavezni da pohadjaju nastavu Literatura: S. Marinkovic:Istorija muzike; Dţ. Abraham: Oksfordska istorija muzike; M.Radulović-Vulić: Drevne muzicke kulture na tlu Crne Gore; D. Despic: Teorija muzike; D. Skovran i V. Periĉić: Nauka o muziĉkim oblicima; Dejan Despić: Muziĉki instrumenti; Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: PohaĊanje nastave i uĉešće u radu – 10 poena Kolokvijum/seminarski rad -40 poena (2x20) Završni ispit- 50 poena/UKUPNO 100 poena - prelazna ocjena se dobija ako broj poena tokom semestra iznosi 51 Posebna naznaka za predmet: grupna nastava Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: mr Mirjana Ţivković

Napomena: Predavanja su praćena slušanjem muzičkih djela, uz aktivno učešće studenata u analizama.

Naziv predmeta: MUZIKA II


Obavezan II 3 2


Uslovljenost drugim predmetima:Nema uslova Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje sa karakteristikama muzike različitijih istorijskih epoha kroz izučavanje formi, instrumenata i djela najistaknutijih predstavnika Ime i prezime nastavnika i saradnika: mr Mirjana Ţivković Metod nastave i savladavanja gradiva: predavanje, konsultacije, diskusije Sadrţaj predmeta: Pripremna nedjelja

I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja XVI nedjelja Završna nedjelja XVIII-XXI nedjelja


Muzika renesanse; Palestrina i Laso;Svjetovna muzika renesanse Reformacija i protestanski koral; instrumentalna muzika u doba renesanse Muzika islamskog svijeta Barok ; barokna opera Bah i Hendl; instrumentalna muzika i veliki vokalno-instrumentalni oblici Kolokvijum Galantni stil-rokoko i osjećajni stil Razvoj opere u XVIII vijeku Rana klasika ;beĉki klasiĉari Mocart I Betoven Romantizam; nacionalne škole romantizma Opera romantiĉarskog doba ( Verdi, Vagner) Pozni romantizam; impresionizam Muzika XX vijeka- stilski pluralizam Muzika u Crnoj Gori Završni ispit


Opterećenje studenata na predmetu Nedjeljno 3 kredita x 40/30 = 4 sata

Struktura: 3 sata predavanja 1 sat samostalnog rada i konsultacije

U toku semestra Nastava i završni ispit ( 4 sata )x 16= 72 sata Pripreme za upis semestra ( administracija, upis, ovjera ) 2 x 4 sata = 8 sati Ukupno opterećenje 3 x 30 = 90 sati Dopunski rad od 0 do 10 sati Struktura opterećenja: 72 sat nastava+ 8 sati priprema+ 10 sati dopunski rad

Studenti su obavezni da pohadjaju nastavu

Literatura: Dţ. Abraham: Oksfordska istorija muzike; M.Radulovic-Vulic: Drevne muzicke kulture na tlu Crne Gore; M.L. ĐorĊević: Zvuk i muzika u medijima;D.Despić: Muziĉki instrumenti; D. Despić: Muziĉki stilovi; Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: PohaĊanje nastave i uĉešće u radu – 10 poena Kolokvijumi/seminarski rad -40 poena (2x20) Završni ispit- 50 poena/UKUPNO 100 poena -prelazna ocjena se dobija ako broj poena tokom semestra iznosi 51. Posebna naznaka za predmet: grupna nastava Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke:mr Mirjana Ţivković

Napomena: Predavanja su praćena slušanjem muzičkih djela, uz aktivno učešće studenata u analizama.

Naziv predmeta: SVJETSKA DRAMA III


Obavezan III 3 3

Studijski programi za koje se organizuje : Akademski studijski program REŢIJA, podgrupa POZORIŠNA REŢIJA – osnovne studije (studije traju 6 semestara, odnosno 180 ECTS kredita)


Ciljevi izučavanja predmeta: teorijski pojmovi i istorija svj. drame i pozorišta

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Siniša Jelušić

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, konsultacije

Sadrţaj predmeta:

Pripremne nedjelje I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja XVI nedjelja Završna nedjelja XVIII-XXI nedjelja

Priprema i upis semastra Drama i pozorište 18. vijeka: Didro i Lesing Predromantizam Gete I Gete II, Siler Romantizam: Pojam Engleska roman. Drama: Bajron, Seli Kolokvijum I Francuska: Igo, Dima (Otac), De Vinji, De Miso Postromanticka nje,acka dramaturgija: Bihner Razvoj opere: Verdi Razvoj ruske drame I: Puskin, Ostrovski. Razvoj ruske drame II Gogolj Kolokvijum II Razvoj ruske drame III: Tolstoj Rusko pozoriste druge polovine 19. veka: Cehov, Gorki, Andrejev Pojava naturalizma: Zola Majningenovci i A. Antoan Završni ispit Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i poravni ispitni rok


nedjeljno 4 ECTS x 40/30 = 5 sati – 4 sata predavanja 1 sat samostalnog rada

u semestru Nastava i završni ispit: 4 sata x 16 = 64 Neophodne pripreme (administracija, upis, ovjera prije poĉetka semestra):

2 x4 sata = 8 Ukupno opterećenje za predmet: 4 x 30 =120 sati Dopunski rad: 48 sati Struktura opterećenja: 64 sati nastve +8 sati + 48 sati dopunski rad =120


Literatura: Ĉezare Molinari, Istorija pozorišta, Beograd, 1982 S. D'Amico, Povijest dramskog teatra II, Zagreb, 1972 Dragan Klaić, Pozorište 4000 godina : hronologija, Beograd, 1989 Ţan Divinjo, Sociologija pozorišta, Beograd, 1978 Rečnik knjiţevnih termina, II izd. Beograd, 1992 Robert Pignarre, Povjest kazališta, Zagreb, 1970 Raško Jovanović, Pozorište i drama, Beograd, 1984 E. Barba i N. Savareze, Tajna umetnost glumaca: rečnik poz. Antropologije, Beograd, 1996. R. Harvud, Istorija pozorišta, Beograd, 1998. Teorija drame: 18 i 19. vek, prir. Vladimir Stamenković, Beograd, 1989;

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: 2 kolokvijuma (2x20), zadaci (10), završni ispit (50) – prelazna ocjena 51

Ocjena A B C D E

Broj poena 90-100 80-89 70-79 60-69 51-59

Posebnu naznaku za predmet: Analize/predavanja neophodno je dopuniti video projekcijama pozorišnih predstava drugim oblicima vizuelnog predstavljanja dramskog teksta.

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Siniša Jelušić

Studijski programi za koje se organizuje : Akademski studijski program REŢIJA, podgrupa POZORIŠNA REŢIJA – osnovne

studije (studije traju 6 semestara, odnosno 180 ECTS kredita)


Ciljevi izučavanja predmeta: teorijski pojmovi i istorija svj. drame i pozorišta

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Siniša Jelušić

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, konsultacije

Sadrţaj predmeta:

Pripremne nedjelje I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja XVI nedjelja Završena nedelja XVIII-XXI nedjelja

Priprema i upis semastra GraĊansko pozorište i poĉetak moderne drame: Ibzen Engleska drama: Bernard So i Oskar Vajld Strindberg: naturalisticke drame Strindberg: ekspresionisticke drame Simbolizam: Meterlnik, Jejts, Blok Kolokvijum I Americka drama prve polovine 20. vijeka: O' Nil, Miler, T. Vilijams Psiholoske pretpostavke Pirandelove dramaturgije Avangardni teatar: Ţari Brehtovo epsko pozoriste Kolokvijum II Obnova poetske drame: Klodel, Lorka, Eliot Egzitencijalistiĉka drama: Anuj, Kami i Sart A. Arto i pojam surovog pozorista Drama apsurda: Beket Drama apsurda: Jonesko Najnovija strujanja Završni ispit Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i popravni ispitni rok


nedjeljno 4 ECTS x 40/30 = 5 sati – 4 sata predavanja 1 sat samostalnog rada

u semestru Nastava i završni ispit: 4 sata x 16 = 64 Neophodne pripreme (administracija, upis, ovjera prije poĉetka

semestra): 2 x4 sata = 8 Ukupno opterećenje za predmet: 4 x 30 =120 sati Dopunski rad: 48 sati Struktura opterećenja: 64 sati nastve +8 sati + 48 sati dopunski rad


Literatura: Dragan Klaić, Pozorište – Hronologija 4000 godina, Beograd, 1989; Franĉesko Molinari, Istorija pozorišta, Beograd, 1982; R. Harvud, Istorija pozorišta, Beograd, 1998; Robert Pignarre, Povijest kazališta, Zagreb, 1970; Rejmond Vilijams, Drama od Ibzrna do Brehta, Beograd, 1970; Radovan Vuĉković, Moderna drama, Sarajevo, 1982; Mihailo Pavlović, Francusko pozorište između dva rata, Beograd, 1971; F. Fergason, Suština pozorišta, Beograd, 1970, Drama (RaĊanje moderne knjiţevnosti), prir. M. Mioĉinović, Beograd, 1975. Estetika modernog teatra, prir. R. Savić, D. Rnjak, Beograd, 1976, S. Selenić, Dramski pravci XX veka, Beograd, 1971, S. Selenić, Angaţman u dramskoj formi, Beograd, 1975; Hugo Klajn, Pojave i problemi savremenog pozorišta, Novi Sad, 1969; Peter Sondi, Teorija moderne drame, Beograd, 1995, Folker Kloc, Zatvorena i otvorena forma u drami, Beograd, 1995; Đ. Lukaĉ, Istorija razvoja moderne drame, Beograd, 1978; Piter Bruk, Prazan prostor, Beograd, 1995; Erwin Piscator, Političko kazalište, Zagreb, 1985; Riĉard Šekner, Ka postmodernom pozorištu – Između antropologije i pozorišta, Beograd, 1992;

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: (Navesti oblike provjere znanja sa pripadajućim brojem poena, broj poena za završni ispit i broj poena za prelaznu ocjenu) 2 kolokvijuma (2x20), zadaci (10), završni ispit (50) – prelazna ocjena 51


Analize/predavanja neophodno je dopuniti video projekcijama pozorišnih predstava drugim oblicima vizuelnog predstavljanja dramskog teksta.

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Siniša Jelušić


Naziiv predmeta: SVJETSKA DRAMA I POZORIŠTE XX VIJEKA Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova

Obavezan IV 3 3


Uslovljenost drugim predmetima: nije uslovljen polaganjem drugih predmeta

Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje studenata sa utvrĊenim saznanjima iz istorije juţnoslovenske drame i

pozorišta (teorija i istorija), razvijanje saznajnih elemenata na osnovu toga i uspostavljanje analitiĉko-kritiĉkog stava kao osnove za nadgradnju;

Ime i prezime nastavnika i saradnika: prof. dr Darko Antović

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, konsultacije, uĉešće u debati, izrada seminarskih radova.

Sadrţaj predmeta:

Pripremna nedjelja Priprema i upis semestra

I nedjelja Uvodno predavanje: pojam, cilj, zadatak predmeta, upoznavanje sa metodom rada (monološko-dijaloška, domaći zadaci, samostalni ili grupni seminarski radovi, debata...) , literatura...

II nedjelja Tragovi pozorišnog ţivota u srednjovjekovnim drţavama (Zeta, Raška, Bosna...); Pozorišni elementi u usmenom narodnom stvaralaštvu – »Narodno glumovanje«

III nedjelja Dorenesansna dramska knjiţevnost – pozorišni oblici kod juţnoslovenskih naroda – Crnogorsko primorje, Boka Kotorska, Dalmacija

IV nedjelja Humanizam i renesansa na slovenskom jugu; XV i XVI vijek, Dubrovnik, Boka; Dramska knjiţevnost do Marina Drţića: Dţore Drţić, Mavro Vetranović, Hanibal Lucić, Nikola Nalješković

V nedjelja Humanizam i renesansa na slovenskom jugu; Marin Drţić i epigoni; Pozorišni ţivot za vrijeme renesanse: Dubrovnik, Kotor, Hvar...

VI nedjelja

Pozorište i drama baroka; Dubrovnik: Ivan Gundulić, Junije Palmotić; Komedija XVII i XVIII vijeka, prevodi Molijerovih komedija – «franćezarije» i izvorna dubrovaĉka komedija XVIII vijeka. Barok u Boki; Ivan Antun Nenadić, Krsto Ivanović; Rustiĉni teatar i tradicija religijske drame...Gavril Stefanović Venclović

VII nedjelja Slobodna nedelja

VIII nedjelja Školsko pozorište kod Srba i Hrvata; Sremski Karlovci, Temišvar, Subotica, Novi Sad, Zagreb,,,; Emanuel (Mihail) Kozaĉinski, Traedokomedija i uticaj na razvoj istorijske drame

IX nedjelja Pozorište u doba prosvećenosti: Društveno-politiĉki aspekti racionalistiĉke pozorišne poetike, novi ţanrovi; Joakim Vujić, pozorišni rad i djelo; Stefan Stefanović, Smert Uroša petago, poslednjeg cara srpskog; Lazar Lazarević, Prijatelji

X nedjelja

Jovan Sterija Popović, ţivot, knjiţevni i javni rad i djelo; Vidovi knjiţevne djelatnosti – pjesme, romani drame, tragedije, komedije. Društvene i kulturne prilike Sterijinog doba i njegova koncepcija pozorišta – veza sa teorijskom postavkama prosvetiteljskih pisaca; Sterijina komedije i njegovi «ozbiljni ţanrovi»

XI nedjelja Kolokvijum

XII nedjelja Pozorište i dramska knjiţevnost u doba romantizma; Jovan Subotić, Miloš Obilić; Djura Jakšić, Jelisaveta knjeginja crnogorska; Laza Kostić, ţivot i knjiţevni rad, njegova drama u stihu: Maksim Crnojević, komedija: Gordana; Ivan Kukuljević Sakcinski, dramski rad.

XIII nedjelja

Pozorišni ţivot u XIX vijeku; Karakteristike prve polovine XIX vijeka; Pozorišne grupe; Osnivanje nacionalnih pozorišta: Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu, Narodnog pozorišta u Beogradu, Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu; Kotorsko pozorište u XIX vijeku; Antun Kojović i pozorišni rad u Budvi;

XIV nedjelja

Pozorišni ţivot u XIX vijeku; Pozorišni ţivot u XIX vijeku u Crnoj Gori; Znaĉaj knjiţevnog rada Petra II Petrovića Njegoša (Gorski vijenac, Laţni car Šćepan Mali). Uloga knjaza Nikole u dramskoj knjiţevnosti i pozorišnom ţivotu Crne Gore (Balkanska carica…); Osnivanje i rad Zetskog Doma na Cetinju.

XV nedjelja

Postromantiĉarski period dramske knjiţevnosti i ponovni procvat komedije; Realistiĉna knjiţevnost i novi procvat komedije; Kosta Trifković (Francusko - Pruski rat, Izbiraĉica) i njegov odnos prema Steriji, njegova komedija i njeni realistiĉki aspekti; Milovan Glišić: Podvala; Milutin Ilić: Novo doba.

XVI nedjelja Završni ispit

XVII nedjelja Ovjera semestra i upis ocjena

XVIII-XXI nedjelja Dopunska nastava i popravni ispitni rok

Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da pohaĊaju nastavu, proĉitaju drame prema spisku koji im se dostavlja na poĉetku semestra, a koji proizilazi iz Programa i uĉestvuju u debati.

Opterećenje studenata u časovima:

Naziv predmeta: Juţnoslovenska drama i pozorište I

Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS

kredita Fond časova

Obavezan III 2 2

nedjeljno 2 kredita x 40/30= 3 sata i 6 minuta struktura :2 sata predavanja 1 sat i 30 minuta

samostalnog rada ukljuĉujući i konsultacije

U toku semestra Nastava i završni ispit: (3 sata i 6 minuta) x 16 = 49 sati i 10 minuta Neophodna priprema prije poĉetka semestra (administacija, upis, ovjera) 2 x (3 sata i 6 minuta) = 6 sati i 12 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 2 x 30 = 60 Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom roku, ukljuĉujući i

polaganje popravnog ispita od 0 do 24 sata Struktura opterećenja 49 sati i 10 minuta(nastava) + 6 sati i 12 minuta (priprema) + 24 sata (dopunski rad)

Literatura: Petar Marjanović: Pozorište u srpskim zemljama srednjeg veka, Zbornik matice srpske za scenske umetnosti i muziku, broj 14, Novi Sad, 1994; Nikola Batušić: Povijest hrvatskog kazališta, Zagreb, 1978; Pet stoljeća hrvatske knjiţevnosti, knjiga 1, Hrvatska knjiţevnost srednjeg vijeka, Zagreb, 1969; Prof. dr Darko Antović, Prilog prouĉavanju istorije dramske knjiţevnosti, Jedna sakralna drama nepoznatog peraškog autora XVII vijeka «Prikazanje razgovora Jesusova s uĉenicima svojijema u brijeme napokonje veĉere», Boka, 23, Herceg Novi, 2003; dr Darko Antović, Dorenesansna dramska knjiţevnost Boke Kotorske – Crkvena prikazanja, Boka 25, Herceg Novi, 2005; Dr Radoslav Rotković: Oblici i dometi bokokotorskih prikazanja, Podgorica, 2000; Mihovil Kombol: Povijest hrvatske knjiţevnosti do preporoda, Zagreb, 1961; Frano Ĉale: Marin Drţić, Zagreb 1971; Marin Drţić (priredio M. Pantić), Beograd, 1964; Miloš Milošević, Gracija Brajković: Poezija baroka, Titograd, 1976; Svetislav Šumarević: Pozorište kod Srba, Beograd, 1939; Dr Miraš Kićović: Školsko pozorište kod Srba, Zbornik radova Instituta za prouĉavanje knjiţevnosti, SAN, knjiga 2, Beograd, 1952; Edicija: Srpska knjiţevnost - Drama, knjige od 1-16, Nolit, Beograd, 1987; Borivoje Stojković: Istorija srpskog pozorišta od srednjeg veka do modernog doba, Beograd 1979; Jovan Sterija Popović, priredio Vaso Milinĉević, Beograd, 1965; Darko Antović: Kotorsko pozorište u XIX vijeku, Podgorica, 1998; Darko Antović: Filip J. Kovaĉević, ţivot i djelo sa posebnim osvrtom na pozorišni rad, Kotor, 2001; Zoran Šoškić: Zetski dom, Novi Sad, 1992; Pavao Cindrić: Hrvatski i srpski teatar, Zagreb, 1960; Ratko Djurović: Crnogorsko dramsko stvaralaštvo do 1941. godine, Stvaranje 1., Titograd, 1976;

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - Uredno pohađanje nastave i učešće u radu – 0-5 poena - domaći zadatak – debata – 0-2 poena - seminarski rad – debata – 0-3 poena - kolokvijum - 0-40 poena - završni ispit - 0-50 poena

Minimum poena za prelaznu ocjenu kumulativno 51 poen

Ocjena A B C D E

Broj poena 91-100 81-90 71-80 61-70 51-60

Posebne naznake za predmet: nema

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof. dr Darko Antović

Napomena: Studentima se dostavlja kompletan detaljan program na početku semestra

Naziv predmeta: Juţnoslovenska drama i pozorište

II

Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS

kredita Fond časova

Obavezan IV 2 2


Uslovljenost drugim predmetima: nije uslovljen polaganjem drugih predmeta

Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje studenata sa utvrĊenim saznanjima iz istorije juţnoslovenske drame i

pozorišta (teorija i istorija), razvijanje saznajnih elemenata na osnovu toga i uspostavljanje analitiĉko-kritiĉkog stava kao osnove za nadgradnju;

Ime i prezime nastavnika i saradnika: prof. dr Darko Antović

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, konsultacije, uĉešće u debati, izrada seminarskih radova.

Sadrţaj predmeta:

Pripremna nedjelja Priprema i upis semestra

I nedjelja Uvodno predavanje: pojam, cilj, zadatak predmeta, upoznavanje sa metodom rada (monološko-dijaloška, domaći zadaci, samostalni ili grupni seminarski radovi, debata...) , literatura...

II nedjelja Branislav Nušić; Ţivot i rad; Vidovi knjiţevnog rada a posebno komedije, drame, tragedije i libreta.

III nedjelja

Pozorišne prilike do prvog svjetskog rata; Stasavanje nove glumaĉke generacije, stvaranje ĉvršće veze pozorišta i publike; Nove repertoarske tendencije. Obnavljanje J.S. Popovića i klasiĉna djela svjetske dramaturgije od Šekspira do Ibzena, "Dobro skrojeni komadi"(Sardu, Scrib...)

IV nedjelja Pozorišne prilike do prvog svjetskog rata; Prvi profesionalni reditelji. Veze nacionalnih pozorišta juţnoslovenskih naroda; Predstavnici dramske knjiţevnosti do I svjetskog rata.

V nedjelja Pozorišne prilike u Hrvatskoj (krajemXIX poĉetkom XX vijeka); Ivo Vojnović: osnovne tematsko - stilske i jeziĉke osobine Vojnovićeve dramatike; Milan Ogizović.

VI nedjelja

Osobenosti pozorišnog ţivota izmeĊu dva rata; Najmarkantnije pojave u meĊuratnoj dramskoj knjiţevnosti i teatru; Pozorišna kritika; Pregled crnogorskog dramskog stvaralaštva do 1941. godine; Diletantska pozorišta u Crnoj Gori i Narodno pozorište Zetske banovine 1931. godine -Cetinje.

VII nedjelja Slobodna nedelja

VIII nedjelja

Miroslav Krleţa (1893-1981) i hrvatska dramska knjiţevnost izmeĊu dva rata; Krleţin odnos prema dramskoj tradiciji i njegova ocjena tradicije, pozorišna kritika i sudbina njegovih drama na sceni, faze Krleţinog dramskog razvoja; Simbolistiĉke drame; Ekspresionalistiĉka drama; Prelazno razdoblje; Ciklus o Glembajevima i tradicija graĊanske drame; Posebnosti Areteja. Milan Begović; Ranko Marinković.

IX nedjelja

Pozorišna aktivnost za vrijeme II svjetskog rata; Pozorišna aktivnost u jugoslovenskom pokretu otpora - posebno Kazalište narodnog osloboĊenja; pozorišna aktivnost u zarobljeniĉkim i koncentracionim logorima i na okupiranoj teritoriji; Narodno pozorište Crne Gore (22.11.1944. godine)

X nedjelja

Obnova pozorišnog ţivota poslije II svjetskog rata; Stavovi nove vlasti prema pozorištu; period administrativnog upravljanja pozorištima i sovjetski uticaj na idejnom i teatarskom planu (dogmatsko shvatanje sistema Stanislavskog); Profesionalna pozorišta u Crnoj Gori (osnovanje, rad, formiranje CNPa).

XI nedjelja Kolokvijum

XII nedjelja

Nove pozorišne tendencije poslije 1950. godine; Otvaranje prema repertoaru teatra Zapada i produktivnija klima u umjetniĉkom smislu; Osnivanje BITEF-a (1967.) i uticaj svjetskog pozorišta na razvoj pozorišta kod nas; osnivanje Sterijinog pozorja (1956.) i njegov znaĉaj za razvoj savremene drame; znaĉajne teatarske liĉnosti poslije II svjetskog rata; Osobine scenografije, kostimografije i scenske muzike; Pozorišna kritika od Eli Fincija do Jovana Hristića.

XIII nedjelja Osnovni pravci dramske knjiţevnosti poslije II svjetskog rata;Miloš Crnjanski;Djordje Lebović i Aleksandar Obrenović: Nebeski odred; Jovan Hristić;Velimir Lukić; Borislav Mihajlović-Mihiz; Aleksandar Popović; Ljubomir Simović: Putujuće pozorište Šopalović;Dušan Kovaĉević.

XIV nedjelja NajmalaĊa generacija dramskih pisaca; Milica Novaković: Kamen za pod glavu; Deana Leskovar: Slike ţalosnih dogaĊaja; Dušan Jovanović: Oslobodjenje Skoplja; Goran Stefanovski: Divlje meso.

XV nedjelja

Savremeno pozorište i drama u Crnoj Gori; Borislav Pekić: Generali ili srodstvo po oruţju; Ţarko Komanin: Pelinovo;Veljko Radović: Medalja; Osobine i stremljenja pozorišnog ţivota od 1945. godine do danas; sumarni pregled u Jugoslaviji, Srbiji i Crnoj Gori i posebno u Crnoj Gori.

XVI nedjelja Završni ispit

XVII nedjelja Ovjera semestra i upis ocjena

XVIII-XXI nedjelja Dopunska nastava i popravni ispitni rok

Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da pohaĊaju nastavu, proĉitaju drame prema spisku koji im se dostavlja na poĉetku semestra, a koji proizilazi iz Programa i uĉestvuju u debati.

Opterećenje studenata u časovima:

nedjeljno 2 kredita x 40/30= 3 sata i 6 minuta struktura :2 sata predavanja 1 sat i 30 minuta samostalnog

rada ukljuĉujući i konsultacije

U toku semestra Nastava i završni ispit: (3 sata i 6 minuta) x 16 = 49 sati i 10 minuta Neophodna priprema prije poĉetka semestra (administacija, upis,

ovjera) 2 x (3 sata i 6 minuta) = 6 sati i 12 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 2 x 30 = 60 Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom roku, ukljuĉujući i

polaganje popravnog ispita od 0 do 24 sata Struktura opterećenja 49 sati i 10 minuta(nastava) + 6 sati i 12 minuta (priprema) + 24 sata (dopunski rad)

Literatura: Nikola Batušić: Povijest hrvatskog kazališta, Zagreb, 1978; Edicija: Srpska knjiţevnost - Drama, knjige od 16 -25, Nolit, Beograd, 1987; Borivoje Stojković: Istorija srpskog pozorišta od srednjeg veka do modernog doba, Beograd 1979; Zoran Šoškić: Zetski dom, Novi Sad, 1992; Pavao Cindrić: Hrvatski i srpski teatar, Zagreb, 1960; Ratko Djurović: Crnogorsko dramsko stvaralaštvo do 1941. godine, Stvaranje 1., Titograd, 1976; Milan Grol: Iz pozorišta predratne Srbije, SKZ, Beograd 1952; Djoko Pejović: Razvitak pozorišne kulture u Crnoj Gori, Stvaranje 10, Titograd 1966; Raško Jovanović: Ivo Vojnović, Institut za knjiţevnost i umetnost, Beograd 1974; Marjan Matković: Dramaturški eseji, MH, Zagreb 1949; Miroslav Krleţa: Zbornik radova, JAZU, Zagreb 1963; Darko Gašparović: Dramatika Krleţijana, Prolog, Zagreb 1977; Petar Marjanović: Srpski dramski pisci XX stoleća, Matica srpska, Novi Sad, FDU, Beograd, Akademija umetnosti, Novi Sad, 1997; Tome Arsovski, Kole Ĉašule...,Savremena makedonska drama, Beograd, 1975; Savremena drama i pozorište u Crnoj Gori, Sterijino pozorje, Novi Sad 1987;

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - Uredno pohađanje nastave i učešće u radu – 0-5 poena; domaći zadatak – debata – 0-2 poena; - seminarski rad – debata – 0-3 poena; kolokvijum - 0-40 poena; - završni ispit - 0-50 poena;

Minimum poena za prelaznu ocjenu kumulativno 51 poen

Ocjena A B C D E

Broj poena 91-100 81-90 71-80 61-70 51-60

Posebne naznake za predmet: nema

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof. dr Darko Antović

Napomena: Studentima se dostavlja kompletan detaljan program na početku semestra

Naziv predmeta:

PSIHOLOGIJA I

status predmeta

obavezan III 2 2

Studijski programi za koje se organizuje : Akademske osnovne studije Rezija, podgrupa Pozorisna rezija - FDU (I sem. 180 ECTS kredita)

Ciljevi izučavanja predmeta: a ) Upoznavanje studenata:

- sa razliĉitim teorijskim pristupima i konceptima u okviru psihologije umjetnosti

- sa razliĉitim metodama rada koje se koriste u okviru psihologije umetnosti

- sa aktualnim istraţivanjima u okviru ove oblasti

b) Osposobljavanje studenata:

- za detaljno i sveobuhvatno razumijevanje osnovnih obiljeţja razliĉitih teorijskih pristupa

- za detaljno i sveobuhvatno razumijevanje metoda rada

- za samostalno traganje za aktuelnom relevantnom literaturom

Ime i prezime nastavnika i saradnika: mr Danijela Rakočević- Medojević

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja,vjeţbe, radionice

Sadrţaj predmeta:

Pripremne nedjelje I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja Završna nedjelja

Priprema i upis semestra Pojam I predmet psihologije Psihološke škole I pravci Metode istraţivanja u psihologiji Teorije sposobnosti I stvaralaštvo Psihoanaliza I stvaralaštvo I kolokvijum Stvaralaĉka motivacija Psihološki procesi u umjetniĉkom stvaranju Psihološke karakteristike intuicije I njena uloga u kreativnom ĉinu. Kreativnost I inteligencija Teorije crta I stvaralaštvo Asocijativna teorija stvaralaštva Geštaltistiĉka teorija stvaralaštva Savremena istraţivanja u psihologiji stvaralaštva II kolokvijum Ispit

nedjeljno 2 kredita x 40/30 = 2 sati i 40 minuta Struktura: 2 sati predavanja 0 sati vjeţbi 0 sati i 40 minuta individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vjeţbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) ukljuĉujući i konsultacije

Opterećenje studenata u semestru

Nastava i završni ispit: (2 sati i 40 minuta) x 16 = 42 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije poĉetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (2 sati i 40 minuta) = 5 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 2 x 30 = 60 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuĉujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 42 sati i 40 minuta (nastava) + 5 sati i 20 minuta (priprema)

+ 12 sati (dopunski rad)

Obaveze studenata u toku nastave: Pohađanje predavanja,pisanje seminarskih radova

Literatura

1. Panić, V. (1989) Psihološka istraţivanja umetniĉkog stvaralaštva, Nauĉna knjiga, Beograd (odabrana

poglavlja)

2.Bogdanović, K. (2005) Poetika vizuelnog, Zavod za udţbenike i nastavna sredstva, Beograd (odabrana

poglavlja)

3.Ognjenović, P. (1997) Psihološka teorija umetnosti, Institut za psihologiju, Beograd (odabrana poglavlja)

4.Arnhajm, R. (1971) Umetnost i vizuelno opaţanje, Umetniĉka akademija, Beograd (odabrana poglavlja)

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Prisustvo na nastavi – 10 bodova-Uspiješnost na kolokvijumima: e-10,d-12,b-13 i a-15.bodova.Ukupan broj poena prije izlaska na ispit – 49.

mr Danijela Rakočević- Medojević

Studijski programi za koje se organizuje : Akademske osnovne studije – Rezija, podgrupa Pozorisna rezija

Ciljevi izučavanja predmeta:Izučavanje stvaralačkih proizvoda, kreativnog procesa, izučavanje ličnosti stvaraoca,

ispitivanje mogućnosti vaspitavanja kreativnosti u mišljenju i stvaralaštvu

a ) Upoznavanje studenata:

- sa razliĉitim teorijskim pristupima i konceptima u okviru psihologije umjetnosti

- sa razliĉitim metodama rada koje se koriste u okviru psihologije umetnosti

- sa aktualnim istraţivanjima u okviru ove oblasti

b) Osposobljavanje studenata:

- za detaljno i sveobuhvatno razumijevanje osnovnih obiljeţja razliĉitih teorijskih pristupa

- za detaljno i sveobuhvatno razumijevanje metoda rada

- za samostalno traganje za aktuelnom relevantnom literaturom

Ime i prezime nastavnika i saradnika: mr Danijela Rakočević- Medojević

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja., vjeţbe, pisanje eseja, radionice...

Sadrţaj predmeta:

Pripremne nedjelje I nedjelja

II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja Završna nedjelja

Nauĉno-psihološko istraţivanje pojma kretaivnosti

Emocionalna i socijalna inteligencija Odlike stvaralaĉkog mišljenja Originalnost stvaralaĉkog mišlenja Fleksibilnost stvaralaĉkog mišljneja Psihoanaliza i stvaralaštvo Primjena psihoanalize na umjetnost Prvi kolokvijum Anri Bergson : Svako Ja je jedna vrsta stvaralaštva Nauĉno-psihološko istraţivanje pojma kreativnosti Stvaralaštvo Stvaralaĉka motivacija Kreativni proces Sliĉnost izmedju zakona magije i zakona geštalta Kompleksno mišljenje u stvaralaštvu Drugi kolokvijum Završni ispit

Obaveze studenata u toku nastave: PohaĊanje predavanja, pisanje seminarskih radova,pisanje eseja,

nedjeljno

2 kredita x 40/30 = 2 sati i 40 minuta Struktura: 2 sati predavanja 0 sati vjeţbi 0 sati i 40 minuta individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vjeţbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) ukljuĉujući i konsultacije

Opterećenje studenata

u semestru Nastava i završni ispit: (2 sati i 40 minuta) x 16 = 42 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije poĉetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (2 sati i 40 minuta) = 5 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 2 x 30 = 60 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuĉujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati.

Struktura opterećenja: 42 sati i 40 minuta (nastava) + 5 sati i 20 minuta (priprema) + 12 sati (dopunski rad)

Naziv predmeta: PSIHOLOGIJA II

Status predmeta semestar

obavezan IV 2 2

Literatura

1. Aţel, A., (1978),” Metafizika filma”, Filmske sveske br.1. Beograd:Institut za film.

2. Biro,I.,(1986),„Sredstva i mogućnosti filmske misli“, Filmske sveske br.3, Beograd:Institut za film.

3. Dragović, N.,(2006),“ Poetika filmske reţije“, Panĉevo:Mali Nemo.

4. Eko ,U., (1968) „ Kultura, komunikacija, informacija“,Sarajevo. Veselin Masleša.

5. Jung, K. G., (1996), ”Ĉovek i njegovi simboli”, Beograd: Narodna knjiga.

6. Kosik, K., (1981),” Dijalektika konkretnog”,Beograd:Prosveta.

7. Panić, V., (2005),”Psihologija i umetnost” , Beograd: Zavod za udţbenike.

8. Panić, V.,(1989),”Psihološka istraţivanja umjetniĉkog stvaralaštva”,Beograd: Nauĉna knjiga,

9. Panić, V. (1989) Psihološka istraţivanja umetniĉkog stvaralaštva, Nauĉna knjiga,Beograd (odabrana poglavlja poglavlja)

10.Ognjenović, P. (1997) Psihološka teorija umetnosti, Institut za psihologiju, Beograd (odabrana poglavlja

11. Arnhajm, R. (1971) Umetnost i vizuelno opaţanje, Umetniĉka akademija, Beograd (odabrana poglavlja)

12. Kvašĉev ,R.(1976) Psihologija stvaralaštva,Izdavaĉko informativni centar studenata,Beograd.

13. Adler, J., (1973),”Umjetnost i psihoanaliza”, Zagreb: Praxis.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:

Prisustvo na nastavi – 10 bodova-Uspiješnost na kolokvijumima: e-10,d-12,b-13 i a-15.bodova.Ukupan broj poena prije izlaska na ispit – 49.

mr Danijela Rakočević- Medojević

Documents

ECTS katalozi predmeta za III i IV semestar na Studijskom ... rezija/ects_pozorisna_rezija_II_godina.pdfKnjiţevni/dramski pravac izabranog djela Kontekst epohe - istorijski, socijalni,