)LOPVNDUHåLMD,, - ects.ac.me rezija/PRVA GODINA.pdf · Literatura: Jez ik filma 1 - Jezi Plazevski, Gramatika filmskog jezika - Denijel Eridzon, Snimanje filmskom kamerom - Dejid

Naziv studijskog programa Stepen studija Akademske/Primijenjene

REŽIJA – PODGRUPA FTV

REŽIJA

Osnovne Akademske

Br

.

I godina

Naziv predmeta

Ob

avezn

i

Izborn

i

Zimski

semestar

fond časova

nedjeljno

EC

TS

Ljetnji

semestar

fond časova

nedjeljno

EC

TS

1. Filmska režija I X 8 8

2. Uvod u TV režiju I X 2 3

3. Filmski i TV scenario I X 2 3

4. Fotografija I X 2 2

5. FTV montaža I x 2 3

6. Istorija filma I X 2 3

7. Svjetska drama i pozorište I X 2 2

8. Tehnologija filma, TV-a i

digitalnih medija I X 2 2

9. Osnovi muzike I X 2 2

10. Izborni predmet:

a)Engleski jezik I

b)Istorija umjetnosti

X 2 2

11. Filmska režija II X 8 8

12. Uvod u TV režiju II X 2 3

13. Filmski i TV scenario II X 2 2

14. Fotografija II X 2 2

15. FTV montaža II X 2 3

16. Istorija filma II X 2 3

17. Svjetska drama i pozorište I X 2 2

18. Dokumentarni film I X 2 3

19. Osnovi muzike II X 2 2

20. Izborni predmet:

a)Engleski jezik II

b)Istorija umjetnosti II

X 2 2

Ukupno 20 26 30 26 30

1

Naziv predmeta: Filmska rezija I -Osnovi filmske rezije

Šifra predmeta

Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond ĉasova

Obavezan I 8 8(6p +2v)

Studijski programi za koje se organizuje : Osnovne studije, Akadesmki studijski program REŢIJA podgrupa – FILMSKA I TV REŢIJA, šest semestara, 180 ECTS kredita

Uslovljenost drugim predmetima:

Ciljevi izuĉavanja predmeta: Savladavanje osnovnih elemenata filmske rezije i osnovnih faza nastanka kratke igrane filmske forme ( do 5 min)

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Doc. dr Nikola Vukčević

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanje, izrada kolokvijuma, izrada zavrsnog ispita

Sadrţaj predmeta: (Nazivi metodskih jedinica, kontrolnih testova, kolokvijuma i završnog ispita po nedjeljama u toku semestra)

Pripremne nedjelje I nedjelja

II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja XVI nedjelja Završna nedjelja XVIII-XXI nedjelja

Priprema i upis semestra Osnovni pojmovi filmske rezije

Kadar, Plan Sistemi kadriranja Pojam rampe Preskok rampe Objektivi i njihova upotreba Filmska ekipa, sastav i funkcije Faze filmske produkcije Osnovni pojmovi iz tehnologije filma Scenario za kolokvijalnu vjezbu

Analiza scenarija za kolokvijumj, Usvajanje scenarija za kolokvijalnu vejzbu pripremni radovi za snimanje zavrsnog ispita

Snimanje zavrsnog ispita Montaza zavrsnog ispita za 1. semastar Usvajanje zavrsnog ispita

Završni ispit Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i poravni ispitni rok

OPTEREĆENJE STUDENATA

nedjeljno Nedjeljno U semestru 10 kredita x 40/30 = 13 sati i 20 minuta Struktura: 7 sati predavanja 3 sati vjeţbi 3 sati i 20 minuta individualnog rada studenta (priprema za vjeţbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) ukljuĉujući i konsultacije

u semestru Nastava i završni ispit: (13 sati i 20 minuta) x 16 = 213 sati i 20 minuta Neophodna priprema prije poĉetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (13 sati i 20 minuta) = 26 sati i 40 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 10 x 30 = 300 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuĉujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 213 sati i 20 minuta (nastava) + 26 sati i 40 minuta (priprema) + 30 sati (dopunski rad)

Predavanja, vjeţbe, kolokvijum i polaganje završnog ispita.

Literatura: Jezik filma 1- Jezi Plazevski, Gramatika filmskog jezika- Denijel Eridzon, Snimanje filmskom kamerom- Dejid Cesair, Film u vasim rukama- Marko Babac

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Uĉešće na predavanjima i vjeţbama – 10 bodova Kolokvijalna vjeţba – 40 bodova Zaavršni ispit – 50 bodova

Posebnu naznaku za predmet: Student nemoţe poloţiti semestar ako nema uraĊen praktiĉni ispitni rad.

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Marija Perović, Nikola Vukĉević

Napomena: Dodatne informacije o predmetu, opis metoda nastave, uvid u literaturu i izvore studenti će dobiti na prvom predavanju.

2

Naziv predmeta: Filmska reţija II

Šifra predmeta


(vidi napomenu) obavezan II 8 8(6p +2v)


Uslovljenost drugim predmetima: (Navesti predmete koje je neophodno prethodno poloţiti da bi se predmet mogao uspješno pratiti, a u sluĉaju potrebe i literaturu koju je neophodno koristiti za pripremanje tih predmeta)

Ciljevi izuĉavanja predmeta: (Navesti nastavne ciljeve koji treba da se postignu izuĉavanjem predmeta) Sticane osnovnih prakticnih i teoretskih znanja iz filmske rezije sa akcentom na izradu zavrsnog ispita

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Doc. dr Nikola Vukčević

Metod nastave i savladanja gradiva: (Predavanja, vjeţbe,seminarski radovi, konsultacije, terenski rad....) Predavanja, vjezbe, radionice, projekcije filmova, analiza, izrada prakticnog rada



II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja

XIV nedjelja XV nedjelja XVI nedjelja Završna nedjelja XVIII-XXI nedjelja

Priprema i upis semestra Osnovne stilske figure na filmu 1

Osnovne filmske figure na filmu 2 Osnovni pojmovi o filmskom tempu Osnovni pojmovi o filmskom ritmu Akcenti i intervali sa stanovista filmskog jezika. Osnovni pojmovi Uloga filmskog svjetla sa rediteljskog aspekta 1 Uloga filmskog svijetla sa rediteljskog aspekta 2 Rad sa glumcem 1 Rad sa glumcem 2 Scenario za ispitnu vjezbu 2 Usvajanje scenarija za ispitnu vejzbu Pripremni radovi za ispitnu vjezbu

Snimanje zavrsnog ispita Montaza zavrsnog ispita Usvajanje zavrsnog ispita Zavsrni ispit Ovjera semestra I upis ocjena Dopunska nastava I popravmi ispitni rok


Nedjeljno U semestru 10 kredita x 40/30 = 13 sati i 20 minuta Struktura: 7 sati predavanja 3 sati vjeţbi 3 sati i 20 minuta individualnog rada studenta (priprema za vjeţbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) ukljuĉujući i konsultacije

u semestru Nastava i završni ispit: (13 sati i 20 minuta) x 16 = 213 sati i 20 minuta Neophodna priprema prije poĉetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (13 sati i 20 minuta) = 26 sati i 40 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 10 x 30 = 300 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuĉujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 213 sati i 20 minuta (nastava) + 26 sati i 40 minuta (priprema) + 30 sati (dopunski rad)

Predavanja, vjeţbe, kolokvijum i polaganje završnog ispita.

Literatura: Jezik filma 1 – Jezi Plaţevski, Gramatika filmskog jezika – Denijel Eridzon, Snimanje filmskom kamerom – Dejid Cesair, Film u vašim rukama – Marko Babac, Leksikon filmskih i TV izraza

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Uĉešće na predavanjima i vjeţbama – 10 bodova Kolokvijalna vjeţba – 40 bodova Zaavršni ispit – 50 bodova

Posebnu naznaku za predmet: Student nemoţe poloţiti semestar ako nema uraĊen praktiĉni ispitni rad.

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Marija Perović, Nikola Vukĉević

3

Naziv predmeta: Uvod u TV reţiju I

Šifra predmeta

Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova

Obavezan I 3 2


Uslovljenost drugim predmetima: /

Ciljevi izučavanja predmeta:

Upoznavanje sa osnovnim elemntima televizijske režije i osnovnim elementima televizijskog produkcionog sistema, kao i

produkcijom samostalnih TV projekata. Upoznavanje sa osnovama procesa rada u televiziji.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Doc Marija Perović

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vjeţbe, radionice, tribine i seminarski radovi.

Sadrţaj predmeta:

Pripremne nedjelje I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja XVI nedjelja Završna nedjelja XVIII-XXI nedjelja

Priprema i upis semestra Uvod u teorijsko istraţivanje i praktiĉno bavljenje televizijskom reţijom Osnovne karakteristike televizijskog sistema Tradicionalna televizijska reţija Savremena televizijska reţija Ekipa TV reţisera i proizvodni TV lanaci Sektori u televiziji u njihova povezanost Rediteljski aspekt televizijske produkcije Tehniĉko-tehnološki aspekt televizijske reţije Umjetniĉki i estetski aspekt televizijske reţije Programski oblici u televiziji Planiranje u televizijskoj reţiji i osnovne faze rada Karakteristike televizijske reţije Probe kao faza reţijskog procesa i podjela zadataka po sektorima Specifiĉnosti operskih, baletskih i multimedijalnih TV produkcija Smisao i funkcija televizije kao institucije kulture i umjetnosti u društvu



3 kredita x 40/30 = 4 sati Struktura: 2 sati predavanja 0 sati vjeţbi

- 2 sati individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vjeţbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) ukljuĉujući i konsultacije

u semestru Nastava i završni ispit: (4 sati) x 16 = 64 sati Neophodna priprema prije poĉetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (4 sati) = 8 sati Ukupno opterećenje za predmet: 3 x 30 = 90 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuĉujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 64 sati (nastava) + 8 sati (priprema) + 18 sati (dopunski rad)

Studenti su obavezni da prisustvuju nastavi, uĉestvuju i realizuju vjeţbe i seminarski rad i da polaţu završni ispit.

Literatura: Dejvid Mek Kvin: TELEVIZIJA, Daglas Kelner, MEDIJSKA KULTURA, Radoslav Lazić: SVET REŢIJE, Gerald Millerson: THE TECHNIQUE OF TELEVISION

PRODUCTION, Radoslav Lazić: ESTETIKA TV REŢIJE, Herbert Zettl: TELEVISION PRODUCTION HANDBOOK, LEKSIKON FILMSKIH I TV POJMOVA

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Uĉešće i aktivnosti na vjeţbama, radionicama i tribinama – 20 poena Izrada vjeţbi i seminarskog rada – 30 poena ( 10+20 ) Završni ispit – 50 poena / UKUPNO 100 – prelazna ocjena se dobija ako broj poena tokom semstra iznosi 51.

Posebnu naznaku za predmet: Praktiĉan rad odvija se u okviru kapacitetaTV studija FDU Cetinje. Studenti prate profesionalnu TV produkciju u okviru RTCG, TVIN, ATV

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Doc Marija Perović

4

Naziv predmeta: Uvod u TV reţiju II – Kratke TV forme

Šifra predmeta


Obavezan II 3 2

Studijski programi za koje se organizuje : Osnovne studije, Akadesmki studijski program REŢIJA, podgrupa – FILMSKA I TV REŢIJA, šest semestara, 180 ECTS redita


Ciljevi izučavanja predmeta:

Sagledavanje razvoja modela televizijske režije kroz istoriju i zakonitosti razvoja televizijske režije, od polovine XX vijeka do

savremenih rediteljskih modela i posebno razlika između filmske i televizijske režije.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Doc Marija Perović

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vjeţbe, radionice, tribine i seminarski radovi.




Priprema i upis semestra Radio forme kao preteĉa televizijskih ţanrova Status reţisera u ranom razvoju televizije, polovinom XX vijeka Ameriĉka komercijalna televizija i mesto reţisera u njoj Televizijski program uţivo – prije nastanka video trake Rasprostranjenost ameriĉkog modela televizijske reţije Televizija u Evropi (javni TV sistemi) i njeni reţiserski standardi Osnovni televizijski ţanrovi - formati Koncept televizijkog studija Sistem industrijske televizijske proizvodnje Nastanak specifiĉnih rediteljskih stilova u evropi (BBC, RAI, TVF, JRT) Beogradska škola TV humora (Lola Đukić, Aleksandar ĐorĊević, Zdravko Šotra) Zagrebaĉka škola TV drame (Hetrich, Ivanda, Bauer) Modeli reţije programa u kulturi (Angel Miladinov, Stanko Crnobrnja, Arsa Jovanović) Reţija muziĉkog vido klipa i kratkih TV formi (Miljković-Dimitrijević, Golubović, Vukobratović) Reţija takmiĉarskih i kviz emisija (Kviskoteka, Slagalica, Brojke i Slova, Milioner) Savremena problematika televizijske reţije – izazov sintetiĉkog elektronskog stvaralaštva



3 kredita x 40/30 = 4 sati Struktura: 2 sati predavanja 0 sati vjeţbi 2 sati individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vjeţbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) ukljuĉujući i konsultacije

Nastava i završni ispit: (4 sati) x 16 = 64 sati Neophodna priprema prije poĉetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (4 sati) = 8 sati Ukupno opterećenje za predmet: 3 x 30 = 90 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuĉujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 64 sati (nastava) + 8 sati (priprema) + 18 sati (dopunski rad)

Studenti su obavezni da prisustvuju nastavi, uĉestvuju i realizuju vjeţbe i seminarski rad, i da polaţu završni ispit.

Literatura: Dejvid Mek Kvin: TELEVIZIJA, Daglas Kelner, MEDIJSKA KULTURA, Radoslav Lazić: SVET REŢIJE, Gerald Millerson: THE TECHNIQUE OF TELEVISION

PRODUCTION, Radoslav Lazić: ESTETIKA TV REŢIJE, Herbert Zettl: TELEVISION PRODUCTION HANDBOOK, LEKSIKON FILMSKIH I TV POJMOVA


Posebnu naznaku za predmet: Praktiĉan rad odvija se u okviru kapaciteta TV studija FDU Cetinje. Studenti prate profesionalnu TV produkciju u okviru RTCG, TVIN, ATV

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Doc Marija Perović

5

Naziv predmeta: Filmska i TV Montaţa I

Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond ĉasova

Obavezan I 3 2P

Studijski programi za koje se organizuje : Filmska i Tv reţija


Ciljevi izuĉavanja predmeta: Upoznavanje sa osnovnim elemntima montaže na filmu i televiziji, kao i savladavanje

osnovnih tehnika montaže.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Radoslav T. Stanišić

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, prakticne vjezbe



II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja XVI nedjelja Završna nedjelja XVIII-XXI nedjelj

Priprema i upis semestra Uvod u filmsku montaţu

Uvod u televizijsku montaţu Razvoj kinematografske tehnike i razvoj montaţe Gramatika filmskog jezika 1 Gramatika filmskog jezika 2 Nijemi film, rani zvuĉni film, uticaj drugih scenskih umjetnosti na filmsku montaţu Sovjetska škola montaţnog filma Kolokvijum Inovacije u montaţi, Alfred Hiĉkok Razvoj filmske montaţe u 60-tim, nove tehnologije i izrazi Televizija, istorija, razvoj i uticaj na estetiku montaţe Filmska montaţa u filmskom izrazu `70 i `80 Nove televizijske forme, MTV i montaţa Montaţa u dokumentarnom filmu Digitalne tehnologije, savremeni mediji - nove vizuelne forme i montaža Praktiĉan rad Završni ispit Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i poravni ispitni rok


nedjeljno 3 kredita x 40/30 = 4 sati Struktura: 2 sati predavanja 0 sati vjeţbi 2 sati individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vjeţbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) ukljuĉujući i konsultacije

U semstru Nastava i završni ispit: (4 sati) x 16 = 64 sati Neophodna priprema prije poĉetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (4 sati) = 8 sati Ukupno opterećenje za predmet: 3 x 30 = 90 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuĉujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 64 sati (nastava) + 8 sati (priprema) + 18 sati (dopunski rad)

Navesti obaveze studenata u toku nastave

Literatura: Marko Babac – „Jezik montaţe pokretnih slika“, Jeţi Plaţevski – „Jezik filma“, „The technique of film and video editing: history, theory, and practice“ – Ken Dancyger Grupa autora: „Leksikon filmskih i TV pojmova“, Hum „Istorija filma I i II“ ,Gregor i Patalas „Istorija filma“, „Fine Cuts: The Art of European Film Editing“ - Roger Crittenden


Posebnu naznaku za predmet: (Navesti specifiĉnosti, a posebno ukoliko se predavanja i vjeţbe mogu organizovati na stranom jeziku)

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Dušan Vuleković

6

Naziv predmeta: Filmska i TV Montaţa II


Obavezan II 3 2P

Studijski programi za koje se organizuje : Filmska i Tv reţija


Ciljevi izuĉavanja predmeta: Upoznavanje sa osnovnim elemntima montaže na filmu i televiziji, kao i savladavanje

osnovnih tehnika montaže.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: dr Radoslav T. Stanišić

Metod nastave i savladanja gradiva: (Predavanja, vjeţbe,seminarski radovi, konsultacije, terenski rad....) Predavanja, prakticne vjezbe



II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja XVI nedjelja Završna nedjelja XVIII-XXI nedjelj

Priprema i upis semestra Film i vizuelno opaţanje, mehanizam paţnje Pojam i struktura filmskog vremena i prostora, Montaţni rez, principi glatkog reza, motivacija montaţnog prelaza Mehaniĉka transformacija vremena Kontinuitet i diskontinuitet Ritam i tempo Filmska naracija: Integralna, analitiĉka, direktna, indirektna stilske figure u montaţi 1 stilske figure u montaţi 2 Kolokvijum Linearna montaţa na filmu i tv Digitalne montaţne platforme u profesionalnoj upotrebi na filmu i televiziji - uvod Nelinearna montaţa na filmu i TV 1 Nelinearna montaţa na filmu i TV 2 Praktiĉni rad Praktiĉni rad



nedjeljno 3 kredita x 40/30 = 4 sati Struktura: 2 sati predavanja 0 sati vjeţbi 2 sati individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vjeţbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) ukljuĉujući i konsultacije

U semestru Nastava i završni ispit: (4 sati) x 16 = 64 sati Neophodna priprema prije poĉetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (4 sati) = 8 sati Ukupno opterećenje za predmet: 3 x 30 = 90 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuĉujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 64 sati (nastava) + 8 sati (priprema) + 18 sati (dopunski rad)


Literatura: „Marko Babac – jezik montaţe pokretnih slika, jeţi plaţevski – jezik filma, Grupa autora: „Leksikon filmskih i TV pojmova“ Eridţon „Gramatika filmskog jezika“, Specifiĉna struĉna literatura vezana za softver u upotrebi



Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Dušan Vuleković

Napomena: Dodatne informacije o predmetu

7

Studijski programi za koje se organizuje : (Osnovne studije, Akademski studijski program – FTV reţija, dva semstra)


Ciljevi izuĉavanja predmeta: Osposobljavanje studenata reţije ponaosob u osnovama fotografije, te izgradnji individualnog fotografskog stila, estetike i razvijanja radne metodologije koja odgovara liĉnoj viziji.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Relja Eraković

Metod nastave i savladanja gradiva: (Predavanja, vjeţbe,seminarski radovi, konsultacije, terenski rad....) Predavanja, vjeţbe, seminarski radovi, završni rad



II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja XVI nedjelja

Završna nedjelja XVIII-XXI nedjelja

Priprema i upis semestra

Usaglašavanje i ponavljanje prethodnog materijala sa studentima Obilazak stalne postavke Narodnog muzeja Crne Gore

Istorijat fotografije Odgovornosti direktora fotografije po modelu American Society of Cinematographers Foto aparat (primjena u praksi) Postavke foto aparata, kompozicija i sadrţaj kadra

Poloţaj objekta u kadru PrilagoĊavanje i proporcije kadra, teorija i praksa Analiza fotografije u igranom filmu iz sekvence u sekvencu, iz kadra u kadar

Analiza fotografije u igranom filmu iz sekvence u sekvencu, iz kadra u kada Vrijednost i smisao odreĊenih oblika Praktiĉan rad sa foto aparatom u exterijeru Praktiĉan rad sa foto aparatom u enterijeru Analiza praktiĉnih radova Naši gosti (umjetnik iz regiona koji bi predstavio studentima svoje radove)

Analiza završnih radova

Pripreme za zavrsni ispit, konsultacije

Završni ispit Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i popravni ispitni rok


nedjeljno 2 kredita x 40/30 = 2 sati i 40 minuta Struktura: 2 sati predavanja 0 sati vjeţbi 0 sati i 40 minuta individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vjeţbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije

Nastava i završni ispit: (2 sati i 40 minuta) x 16 = 42 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije poĉetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (2 sati i 40 minuta) = 5 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 2 x 30 = 60 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuĉujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 42 sati i 40 minuta (nastava) + 5 sati i 20 minuta (priprema) + 12 sati (dopunski rad)


Literatura: (Navesti osnovnu i dopunsku literaturu koji studenti treba da koriste za uĉenje, pripremu zadataka, kolokvijuma i završnog ispita) Nikola Tanhofer: FILMSKA FOTOGRAFIJA i O BOJI, Leksikon filmskih i TV pojmova, ASC cinematographer manual, ASC cinematographer video manual, Milan Fizi „Fotografija“, Dragoljub Kaţić „Elementarna tehnika fotografije“

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: (Navesti oblike provjere znanja sa pripadajućim brojem poena, broj poena za završni ispit i broj poena za prelaznu ocjenu) Uĉešće i aktivnosti na vjeţbama, radionicama i tribinama – 20 poena Izrada vjeţbi i seminarskog rada – 30 poena ( 10+20 ) Završni ispit – 50 poena / UKUPNO 100 – prelazna ocjena se dobija ako broj poena tokom semstra iznosi 51. Ponavljanje lekcija od prethodnog predavanja, seminarski radovi, praktiĉni radovi, Ispitne vjeţbe, Završni rad i ZAVRŠNI ISPIT.


Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: predavaĉ Relja Eraković


Naziv predmeta: Fotografija I

Šifra predmeta


(vidi napomenu) obavezan I 2 2P

8

Studijski programi za koje se organizuje : (Osnovne studije, Akademski studijski program – FTV reţija, dva semestra)


Ciljevi izuĉavanja predmeta: Dalje osposobljavanje studenata reţije ponaosob u osnovama fotografije, te izgradnji individualnog fotografskog stila, estetike i razvijanja radne metodologije koja odgovara liĉnoj viziji.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Relja Eraković

Metod nastave i savladanja gradiva: (Predavanja, vjeţbe,seminarski radovi, konsultacije, terenski rad....) Predavanja, veţbe, seminarski rad, završni rad



II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja XVI nedjelja Završna nedjelja

XVIII-XXI nedjelja

Priprema i upis semestra Usaglašavanje i ponavljanje prethodnog materijala sa studentima Objektivi (širokougaoni, normalni i teleobjektiv) Primjena objektiva u praksi, praktiĉna vjeţba

Crno bijela fotografija Kolor fotografija Snimajući objekt i vizuelni detalji Proporcije unutar kadra Terenski rad, odlazak u atelje (radni prostor nekog od naših umjetnika) Crno bijela laboratorija (izrada crno bijelih fotografija) Vizuelni ritam kroz sekvence Vizuelni ritam kroz sekvence i cjelokupan dugometraţni igrani film Terenski rad, praktiĉna nastava Svjetlosna rekonstrukcija kadrova ili sekvenci iz poznatih dugometraţnih filmova Svjetlosna rekonstrukcija kadrova ili sekvenci iz poznatih dugometraţnih filmova Posebni uslovi snimanja (podvodna fotografija i aero foto snimanje) Snimanje pejzaţa (analiza radova Ansela Adamsa)

Pripreme za zavrsni ispit, konsultacije Završni ispit Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i popravni ispitni rok


nedjeljno 22 kredita x 40/30 = 2 sati i 40 minuta Struktura: 2 sati predavanja 0 sati vjeţbi 0 sati i 40 minuta individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vjeţbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije



Literatura: (Navesti osnovnu i dopunsku literaturu koji studenti treba da koriste za uĉenje, pripremu zadataka, kolokvijuma i završnog ispita)

Nikola Tanhofer: FILMSKA FOTOGRAFIJA i O BOJI, Leksikon filmskih i TV pojmova, ASC cinematographer manual, ASC cinematographer video manual, Milan Fizi „Fotografija“, Dragoljub Kaţić „Elementarna tehnika fotografije“

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: (Navesti oblike provjere znanja sa pripadajućim brojem poena, broj poena za završni ispit i broj poena za prelaznu ocjenu) Uĉešće i aktivnosti na vjeţbama, radionicama i tribinama – 20 poena Izrada vjeţbi i seminarskog rada – 30 poena ( 10+20 ) Završni ispit – 50 poena / UKUPNO 100 – prelazna ocjena se dobija ako broj poena tokom semstra iznosi 51. Ponavljanje lekcija od prethodnog predavanja, seminarski radovi, praktiĉni radovi, Ispitne vjeţbe, Završni rad i ZAVRŠNI ISPIT!


Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: predavaĉ Relja Eraković


Naziv predmeta: Fotografija II

Šifra predmeta


(vidi napomenu) obavezan II 2 2P

9

Naziv predmeta: SVJETSKA DRAMA I POZORIŠTE I

Šifra predmeta


obavezni I 2 2

Studijski programi za koje se organizuje : FILMSKA I TV REŢIJA (Akademske osnovne studije)


Ciljevi izuĉavanja predmeta: Upoznavanje studenta sa osnovnim pojmovima istorije i teorije svjetske drame i pozorišta s posebnim odnosom prema filmskoj umjetnosti

Ime i prezime nastavnika: Prof. Dr Siniša JELUŠIĆ , redovni profesor

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vjeţbe, samostalni rad, konsultacije


I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja XVI nedjelja Završna nedjelja XVIII-XXI nedjelja

Priprema i upis semestra Ontologija dramskog diskursa. Komparativna analiza: knjiţevnost, pozorište, film. Teorije o porijeklu drame i pozorišta. Grĉki mit i religija. Dionis. Antiĉko mišljenje drame. Platon. Antiĉko mišljenje drame. Aristotel i pojam tragiĉkog. Geneza dramskog teksta: Eshil Sofokle. Pazolinijevo ĉitanje Sofokla (film Edipo re). Euripid. Fon Trirovo ĉitanje Medeje Kolokvijum Grĉki pojam komiĉnog. Aristofan. Geneza komedije: Rim Plaut i Terencije Metainterpretacija: Harvud/BBC Modeli srednjevjekovne drame i pozorišta/Hrišćanstvo i pozorište (Skomrahi. Tarkovski, Rubljov)



nedjeljno

2 kredita x 40/30 = 2 sati i 40 minuta Struktura: 2 sati predavanja 0 sati vjeţbi 0 sati i 40 minuta individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vjeţbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) ukljuĉujući i konsultacije

u semestru


Navesti obaveze studenata u toku nastave: Obavezno pohaĊanje nastave i izvršavanje obaveza iz samostalnog rada

Literatura: Ĉezare Molinari, Istorija pozorišta, Beograd, 1982. S. D'Amico, Povijest dramskog teatra I i II, Zagreb, 1972 Dragan Klaić, Pozorište 4000 godina : hronologija, Beograd, 1989 Ţan Divinjo, Sociologija pozorišta, Beograd, 1978 Robert Pignarre, Povjest kazališta, Zagreb, 1970 E. Barba i N. Savareze, Tajna umetnost glumaca: rečnik poz. Antropologije, Beograd, 1996. R. Harvud, Istorija pozorišta, Beograd, 1998. Nikola Batušić, Uvod u teatrologiju, Zagreb, 1991. An Ibersfeld, Čitanje pozorišta, Beograd, 1982. D. Grlić, Estetika I-IV, Zagreb, 1974-1979. M. Đurić: Istorija helenske književnosti, Filosofski spisi, Patnja i mudrost;

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Izrada seminarskih radova i eseja 50 bodova i završni ispit 50 bodova. Za prelaznost potreban 51 bod.

Posebnu naznaku za predmet: Za predavanje su nuţni uslovi za DVD projekciju, po mogućnosti video bim Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Siniša Jelušić

10

Naziv predmeta: SVJETSKA DRAMA I POZORIŠTE II

Šifra predmeta


obavezni I 2 2

Studijski programi za koje se organizuje : FILMSKA I TV REŢIJA (Akademske osnovne studije)


Ciljevi izuĉavanja predmeta: Upoznavanje studenta sa osnovnim pojmovima istorije i teorije svjetske drame i pozorišta s posebnim odnosom prema filmskoj umjetnosti

Ime i prezime nastavnika: Prof. Dr Siniša JELUŠIĆ , redovni profesor

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vjeţbe, samostalni rad, konsultacije



Priprema i upis semestra Renesansna drama i pozoriste. Uvodni pojmovi. Predstavnici.

Barok/Španski »Zlatni vijek«: Lope de Vega. Kalderon. Elizabetanska drama: Šekspir. Semantika dramskog teksta: Šekspir Filmska ĉitanja Šekspira. Olivije, Vels, Polanski, Brana, Pacino... Poetika klasicizma: Kornej, Rasin, Molijer. Njemaĉki romantizam: Gete i Šiler Postromantiĉka njemaĉka dramaturgija: Bihner. Filmska adapt. V. Hercoga. Kolokvijum Razvoj ruske drame. Gogolj, Ĉehov. Filmska tumaĉenja: od Hejfica do Mala. Poĉeci moderne drame: Ibzen. Naturalizam i simbolizam. Strindberg, Meterlnik. Breht. Egzistencijalistiĉka drama. Sartr i Kami. Surovo pozorište. Arto. Pojam pozorišne avangarde. Beket i Jonesko Postdramski teatar



nedjeljno

2 kredita x 40/30 = 2 sati i 40 minuta Struktura: 2 sati predavanja 0 sati vjeţbi 0 sati i 40 minuta individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vjeţbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije

u semestru

Nastava i završni ispit: (2 sati i 40 minuta) x 16 = 42 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (2 sati i 40 minuta) = 5 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 2 x 30 = 60 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 42 sati i 40 minuta (nastava) + 5 sati i 20 minuta (priprema) + 12 sati (dopunski rad)


Literatura: Ĉezare Molinari, Istorija pozorišta, Beograd, 1982. S. D'Amico, Povijest dramskog teatra I i II, Zagreb, 1972 Dragan Klaić, Pozorište 4000 godina : hronologija, Beograd, 1989 Ţan Divinjo, Sociologija pozorišta, Beograd, 1978 Robert Pignarre, Povjest kazališta, Zagreb, 1970 E. Barba i N. Savareze, Tajna umetnost glumaca: rečnik poz. Antropologije, Beograd, 1996. R. Harvud, Istorija pozorišta, Beograd, 1998. Nikola Batušić, Uvod u teatrologiju, Zagreb, 1991. An Ibersfeld, Čitanje pozorišta, Beograd, 1982. D. Grlić, Estetika I-IV, Zagreb, 1974-1979. M. Đurić: Istorija helenske književnosti, Filosofski spisi, Patnja i mudrost;

11

Naziv predmeta: Tehnologija filma, televizije i

digitalnih medija I


(vidi napomenu) obavezan I 2 2

Studijski programi za koje se organizuje : Filmska i TV reţija


Ciljevi izuĉavanja predmeta: Predmet “Tehnologija filma, televizije i digitalnih medija” bavi se svim osnovnim i pomoćnim sredstvima koja služe za registraciju i reprodukciju slike i zvuka, njihovom istorijom, konstrukcijom, mogućnostima - naročito izražajnim mogućnostima kada su u pitanju reditelji i drugi stvaraoci u domenu vizuelnih medija. Cilj izučavanja ovog predmeta je upoznavanje sa razvojem tehnologije vizuelnih medija, njenim savremenim teorijskim i praktičnim aspektima.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Dušan Vuleković

Metod nastave i savladanja gradiva: (Predavanja, vjeţbe,seminarski radovi, konsultacije, terenski rad....) Predavanja, prakticne vjezbe




Prirema i upis semestra Uvod u tehnologiju filma Filmska tehnologija i estetika filmskog izraza Razvoj filmske tehnike i tehnologije kroz istoriju filma 1 Razvoj filmske tehnike i tehnologije kroz istoriju filma 2 Uloga tehnologije u savremenoj kinematografiji, teme, primjeri i analiza Razvoj televizije i televizijska tehnologija 1 Razvoj televizije i televizijska tehnologija 2 Digitalne tehnologije na filmu i televiziji 1 Digitalne tehnologije na filmu i televiziji 2 3D i digitalni film Kolokvijum Tehnologija u teorijama filma i medija 1 Tehnologija u teorijama filma i medija 2 Tehnološki jezik novih medija u XXI vijeku Razvoj savremene tehnologije vizuelnih medija i njen uticaj na umjetniĉki izraz Praktiĉni rad



nedjeljno


u semestru

Nastava i završni ispit: (2 sati i 40 minuta) x 16 = 42 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (2 sati i 40 minuta) = 5 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 2 x 30 = 60 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 42 sati i 40 minuta (nastava) + 5 sati i 20 minuta (priprema) + 12 sati (dopunski rad)


Literatura: Grupa autora: „Leksikon filmskih i TV pojmova“, A. Todorović: Television Tehnology Demistified , Barry Salt: Film Style and Technology: History and Analysis, Liotar „Postmoderno stanje“, Esej Valtera Benjamina „Umetniĉko djelo u doba svoje tehniĉke reprodukcije“

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Izrada seminarskih radova i eseja 50 bodova i završni ispit 50 bodova. Za prelaznost potreban 51 bod. Posebnu naznaku za predmet: Za predavanje su nuţni uslovi za DVD projekciju, po mogućnosti video bim Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Dušan Vuleković

12

Naziv predmeta: Istorija umjetnosti I

Šifra predmeta


IZBORNI I 2 2


Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti

Ciljevi izuĉavanja predmeta:Prouĉavanje bitnih elemenata istorije svjetske umjetnosti

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Aleksandar Ĉilikov

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja,testovi,seminarski radovi,konsultacije



Priprema i upis semestra Uvodno predavanje Praistorijska umjetnost Umjetnost Mesopotamije Umjetnost starog Egipta Test ( teme od praistorijske do egipatske umjetnosti) Kritsko-mikenska umjetnost Umjetnost antiĉke Grĉke Arhitektura antiĉke Grĉke Skulptura antiĉke Grĉke Slikarstvo i primjenjena umjetnost antiĉke Grĉke Test – Umjetnost antiĉke Grĉke Erturska umjetnost Umjetnost antiĉkog Rima I Umjetnost antiĉkog Rima II Seminarski rad ( tema iz erturske i rimske umjetnosti)



nedjeljno nedjeljno


u semestru

Nastava i završni ispit: (2 sati i 40 minuta) x 16 = 42 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (2 sati i 40 minuta) = 5 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 2 x 30 = 60 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati.

Struktura opterećenja: 42 sati i 40 minuta (nastava) + 5 sati i 20 minuta (priprema) + 12 sati (dopunski rad)

Predavanja, konsultacije, izrada seminarskog rada, testovi i polaganje završnog ispita.

Literatura: A.Hauzer,Socijalna istorija umjetnosti i knjiţevnosti;Janson,Opšat istorija umjetnosti;Dj.Piskeli,Istorija umjetnosti I – III;S.Renak,Apolo;napomena:za svaku nastavnu jedinicu predvidjena je posebna literatura

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Seminarski rad– 30 bodova Dva testa – 20 bodova Završni ispit – 50 bodova

Posebnu naznaku za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Aleksandar Ĉilikov

13

Naziv premeta: Istorija umjetnosti II

Šifra predmeta


IZBORNI I 2 2


Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti

Ciljevi izuĉavanja predmeta: Prouĉavanje bitnih elemenata istorije svjetske umjetnosti

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Aleksandar Ĉilikov

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja,testovi,seminarski radovi,konsultacije



Priprema i upis semestra Ranohrišćanska umjetnost Umjetnost srednjeg vijeka Vizantijska umjetnost Vizantijsko slikarstvo Test ( ranohrišćanska i vizantijska umjetnost) Romaniĉka umjetnost Gotiĉka umjetnost Srednjevjekovna umjetnost Crne Gore Test ( srednjevjekovna umjetnost zapada) Epoha Renesanse Renesansa u Italiji Renesansno slikarstvo u Italiji Renesansa u Njemaĉkoj Rensansa u Holadiji Seminarski rad na temu renesanse



nedjeljno


u semestru

Nastava i završni ispit: (2 sati i 40 minuta) x 16 = 42 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (2 sati i 40 minuta) = 5 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 2 x 30 = 60 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati.


Predavanja, konsultacije, izrada seminarskog rada, testovi i polaganje završnog ispita.

Literatura: A.Hauzer,Socijalna istorija umjetnosti i knjiţevnosti;Janson,Opšat istorija umjetnosti;Dj.Piskeli,Istorija umjetnosti I – III;S.Renak,Apolo;napomena:za svaku nastavnu jedinicu predvidjena je posebna literatura

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Seminarski rad– 30 bodova Dva testa – 20 bodova Završni ispit – 50 bodova

Posebnu naznaku za predmet:

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Aleksandar Ĉilikov

14

Naziv predmeta: Dokumentarni film I

Šifra predmeta


Obavezni II 3 2P

Studijski programi za koje se organizuje : (Nazivi osnovnih studijskih programa, duţina njihovog trajanja i broj ECTS kredita na kojima je predviĊeno slušanje predmeta) Akademske osnovne studije Filmske i TV reţije na FDU

Uslovljenost drugim predmetima: (Navesti predmete koje je neophodno prethodno poloţiti da bi se predmet mogao uspješno pratiti, a u sluĉaju potrebe i literaturu koju je neophodno koristiti za pripremanje tih predmeta) Osnovi filmske reţije

Ciljevi izuĉavanja predmeta: (Navesti nastavne ciljeve koji treba da se postignu izuĉavanjem predmeta) Upoznavanje sa vrhunskim djelima, autorima i pokretima u dokumentarnom filmu, kroz istoriju i danas; Ovladavanje umijećem i tehnikama pravljenja dokum. filma.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Vladimir Perović

Metod nastave i savladavanja gradiva: (Predavanja, vjeţbe,seminarski radovi, konsultacije, terenski rad....) Predavanja, analize viĊenog (sva predavanja su praćena biranim primjerima), interaktivne diskusije nastavnik-studenti, seminarski radovi, priprema praktiĉnog rada –(pisanje sinopsisa).



Priprema i upis semestra Dokumentarac – šta jeste, šta nije. »Iluzija stvarnosti« - ili stvarnost sama? Braća Limijer. „Ţivot kakav jeste“ ili autorova stvarnost?Istina po životu ili istina po autoru? Tema i ideja za dokumentarac. Pronalaženje, odreĎivanje, poticaj, odabir, razvijanje.

Robert Flaerti, prauzor. Fenomen Nanuk. Replike. Reţija naspram sluĉaja i okolnosti. „Kontrolisani slučaj“. Osnovni metodi-tehnike dokumentarnog filma. Opservacija. Osnovni metodi... Deskripcija. S l o b o d n a n e d j e l j a Osnovni metodi... Intervju. Osnovni metodi... Rekonstrukcija Osnovni metodi... Provokacija. Dziga Vertov i „Film-Istina“ Osnovni metodi... Inscenacija. Enactment, Re-enactment. Dramatizacija.

Grirsonova naĉela. Osnovne (niže) forme dokumentarnog: reportaţa, putopis, feljton, hronika... Osnovne (niže) forme dokumentarnog:...Portret, dosije. Završni ispit



3 kredita x 40/30 = 4 sati Struktura: 2 sati predavanja 0 sati vjeţbi 2 sati individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vjeţbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) ukljuĉujući i konsultacije

u semestru Nastava i završni ispit: (4 sati) x 16 = 64 sati Neophodna priprema prije poĉetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (4 sati) = 8 sati Ukupno opterećenje za predmet: 3 x 30 = 90 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuĉujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 64 sati (nastava) + 8 sati (priprema) + 18 sati (dopunski rad)

Navesti obaveze studenata u toku nastave Studenti su obavezni da pohaĊaju nastavu i rade seminarske radove i praktiĉne filmske vjeţbe

Literatura: (Navesti osnovnu i dopunsku literaturu koji studenti treba da koriste za uĉenje, pripremu zadataka, kolokvijuma i završnog ispita) Erik Barnou: DOKUMENTARAC, priv. izd. Aleksandar Mandić, 1981. Ranko Munitić: “DOKUMENTARNI FILM – DA ILI NE”, Institut za film, 1982. U. Gregor i E. Patalas: “ISTORIJA FILMSKE UMETNOSTI”, Institut za film, 1977. Branko Ištvanĉić: POETSKI DOKUMENTARIZAM ZORANA TADIĆA, Artizana, Zagreb, 2010. Po ţelji: John Grierson: “GRIERSON ON DOCUMENTARY”, Faber & Faber, 1979 Vladimir Petrić: “RAZVOJ FILMSKIH VRSTA”, Univerzitet umetnosti, (prir.) Dušan Stojanović: TEORIJA FILMA, Nolit 1978 Marek Hendrikovski: UMETNOST KRATKOG METRA, CLIO, 2004.

15

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: (Navesti oblike provjere znanja sa pripadajućim brojem poena, broj poena za završni ispit i broj poena za prelaznu ocjenu)

- Provjera i ocjenjivanje kontinuirano tokom semestra 50 poena (razgovori, analize, ponuĊen sinopsis, seminarski rad)

- Završni ispit 50 poena Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen


Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Vladimir Perović


Naziv predmeta: Istorija fima I

Šifra predmeta


obavezan 1 3 2p

Studijski programi za koje se organizuje : Osnovne studije, Akadesmki studijski program REŢIJA, podgrupa – FILMSKA I TV REŢIJA

Uslovljenost drugim predmetima: nema uslovljenosti drugim predmetima.

Ciljevi izuĉavanja predmeta: Sticanje znanja o bitnim etapama razvoja filma kao umjetnosti. Studenti treba da razviju sposobnost dubljeg sagledavanja i razumijevanja filma.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: dr Zoran Koprivicar

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, projekcija i analiza filmova.

Sadrţaj predmeta:



Priprema i upis semestra Predistorija i poĉeci filma Razvoj narativnog filma: Ţorţ Melijes; Razvoj koncepta kontinuirane montaţe: Edvin S. Porter Film d'Art; Brajtonska škola; Italijanski superspektakl Stvaranje jezika filma: Dejvid Vork Grifit Glavna Grifitova djela: RaĎanje jedne nacije, Netrpeljivost Prvi kolokvijum Slobodna nedjelja Skandinavski film: Francuski impresionizam i avangarda Sovjetski nijemi film Sergej Mihajloviĉ Ajzenštajn: Oklopnjača Potemkin Holivud dvadesetih

Ĉarli Ĉaplin: Svjetlosti velegrada Drugi kolokvijum Pronalazak zvuka na filmu; Francuski poetski realizam Britanski igrani i dokumentarni film tridesetih



nedjeljno 3 kredita x 40/30 = 4 sata Struktura: 2 sata predavanja 2 sata samostalnog rada

u semestru Nastava i završni ispit ( 4 sata )x 16= 64 sata Pripreme za upis semestra ( administracija, upis, ovjera ) 2 x 4 sata = 8 sati Ukupno opterećenje 3 x 30 = 90 sati

Dopunski rad od 0 do 10 sati

Struktura opterećenja: 64 sat nastava+ 8 sati priprema+ 10 sati dopunski rad

Navesti obaveze studenata u toku nastave: Studenti su obavezni da redovno pohaĊaju nastavu, aktivno uĉestvuju u debatama i urade seminarski rad na zadatu temu.

16

Literatura: Ulrih Gregor / Eno Patalas: Istorija filmske umetnosti 1,2. Institut za film, Beograd, 1977. Dejvid Kuk: Istorija filma I. Clio, 2005. Vladimir Petrić: Razvoj filmskih vrsta (kako se razvijao film). Umetniĉka Akademija u Beogradu, Beograd, 1970. Mira Lim / Antonjin Lim: Najvažnija umetnost (Istočnoevropski film u dvadesetom veku).Clio, 2006. THE OXFORD HISTORY OF WORLD CINEMA. Geoffrey Nowell-Smith, ed. Oxford University Press, New York, 1997. Vladimir Pogaĉić: Nemi svedoci. Nauĉna knjiga / Institut za film. Beograd, 1990. Čaplin: estetika vizuelne komike.Radoslav Lazić, red. Foto Futura, 2009.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: 2 kolokvijuma po 15 bodova; 1 seminarski rad 10 bodova, Prisustvo nastavi 10 bodova, Završni ispit – 50 bodova. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen.

Posebnu naznaku za predmet: (Navesti specifiĉnosti, a posebno ukoliko se predavanja i vjeţbe mogu organizovati na stranom jeziku) PREDAVANJA SE MOGU IZVODITI NA ENGLESKOM JEZIKU.

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: dr Zoran Koprivica

Napomena: Dodatne informacije o predmetu Plan realizacije nastavnog programa po tematskim cjelinama i terminima studenti će dobiti na poĉetku semestra.

Istorija filma II

Šifra predmeta


(vidi napomenu) obavezan II 3 2p

Studijski programi za koje se organizuje : Osnovne studije, Akadesmki studijski program REŢIJA, podgrupa – FILMSKA I TV REŢIJA, šest semestara, 180 ECTS kredita

Uslovljenost drugim predmetima: nema uslovljenosti drugim predmetima.

Ciljevi izuĉavanja predmeta: Sticanje znanja o bitnim etapama razvoja filma kao umjetnosti. Studenti treba da razviju sposobnost dubljeg sagledavanja i razumijevanja filma. Ime i prezime nastavnika i saradnika: dr Zoran Koprivica

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, projekcija i analiza filmova.

Sadrţaj predmeta:



Priprema i upis semestra Realistiĉke tendencije nijemaĉkog filma tridesetih

Holivudski sistem studija Orson Vels: GraĎanin Kejn Neorealizam Film noir Prvi kolokvijum Slobodna nedjelja Ameriĉki ţanrovi pedesetih Volt Dizni

Francuski posleratni film; Britanski posleratni film Francuski novi talas Drugi kolokvijum

Druga renesansa švedskog filma Ingmar Bergman: Sedmi pečat Druga renesansa italijanskog filma Federiko Felini: Amarkord



nedjeljno 3 kredita x 40/30 = 4 sata Struktura: 2 sata predavanja 2 sata samostalnog rada




Navesti obaveze studenata u toku nastave: Studenti su obavezni da redovno pohaĊaju nastavu, aktivno uĉestvuju u debatama i urade seminarski rad na zadatu temu.

17

Literatura: Ulrih Gregor / Eno Patalas: Istorija filmske umetnosti 2. Institut za film, Beograd, 1977. Dejvid Kuk: Istorija filma 2. Clio, Beograd, 2007. Mira Lim / Antonjin Lim: Najvažnija umetnost (Istočnoevropski film u dvadesetom veku).Clio, Beograd, 2006. THE OXFORD HISTORY OF WORLD CINEMA. Geoffrey Nowell-Smith, ed. Oxford University Press, New York, 1997. Vladimir Petrić: Razvoj filmskih vrsta (kako se razvijao film). Umetniĉka Akademija u Beogradu, Beograd, 1970.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: 2 kolokvijuma po 15 bodova; 1 seminarski rad 10 bodova, Prisustvo nastavi 10 bodova, Završni ispit – 50 bodova. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen.

Posebnu naznaku za predmet: (Navesti specifiĉnosti, a posebno ukoliko se predavanja i vjeţbe mogu organizovati na stranom jeziku) PREDAVANJA SE MOGU IZVODITI NA ENGLESKOM JEZIKU.

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: dr Zoran Koprivica

Napomena: Dodatne informacije o predmetu Plan realizacije nastavnog programa po tematskim cjelinama i terminima studenti će dobiti na poĉetku semestra.

Studijski programi za koje se organizuje : Osnovne studije, Akademski studijski program – FILMSKA I TV REŢIJA

Uslovljenost drugim predmetima: filmska reţija I

Ciljevi izuĉavanja predmeta: Cilj ovog predmeta je da studenti FTV reţije savladaju osnovne pojmove iz oblasti filmske i televizijske dramaturgije, koji će im s jedne strane omogućiti dalji razvoj aktivnih kreativnih znanja iz ove oblasti, a s druge strane biti dovoljna zanatska osnova i sredstvo za savladavanje scenaristiĉkih zadataka.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Jelana Milošević

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja i rad po sistemu dramaturške radionice; Analiza primjera i demonstracije po temama; Diskusije u okviru predavanja i vjeţbi. Pisanje narativnih ideja, sinopsisa, tritmenta, scenarija za kolokvijalne vjeţbe, Usmene analize i obuka u analitiĉkom dramaturškom radu. U okviru predmeta FTV scenarija studenti FTV reţije se upoznaju sa osnovnim dramaturškim znanjima i terminologijom, sa fokusom na filmsku i televizijsku dramaturgiju. Ovo podrazumijeva kako teoretski tako i praktiĉni aspekt, insitirajući na objedinjavanju ta dva aspekta, u analitiĉkom i kreativnom smislu. Po završetku nastave iz ovog predmeta oĉekuje se da je student osposobljen da samostalno osmisli i napiše scenario za programom predviĊene reţijske vjeţbe, kao i da ima osnove analitiĉkog dramaturškog znanja i razmišljanja kao temelj za dalje razvijanje u ovoj oblasti.

Sadrţaj predmeta:


Priprema i upis semestra Pojam dramaturgije Aristotelove definicije Sukob Dramska priĉa i dramaturĉki obrt Lik Uvod u filmski senario Slobodna nedjelja Analiza ideja za kolokvijalne vjeţbe Scenaristiĉka razrada ideje Sinopsis za kratki film bez dijaloga Scenosljed za kratki film bez dijaloga Tritment za kratki film bez dijaloga Analiza sinopsisa za kratki film bez dijaloga Razvoj tritmenta za kratki film bez dijaloga Razvoj scenarija za kratki film bez dijaloga



Naziv predmeta: Filmski i TV scenario I – Uvod u filmski i TV scenario

Šifra predmeta


Obavezan I 3 2P

18

nedjeljno 3 kredita x 40/30 = 4 sata Struktura: 2 sata predavanja

2 sata samostalnog rada




Studenti su obavezni da prisustvuju nastavi, uĉestvuju i realizuju vjeţbe i seminarski rad i da polaţu završni ispit.

Obavezna Literatura: Aristotel: Poetika Ljubiša Đokić: Osnovi dramaturgije Trifo: Hiĉkok ( prvi dio) Preporuĉena literatura: Mišel Šion: Napisati scenario Luis Herman: Scenario za film i televiziju Endru Horton: Likovi-osnova scenarija

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: prisustvo, vjezbe i kolokvijum do 50 bodova i zavrsni ispit 50 bodova, prolaz sa 51 poen

Posebnu naznaku za predmet: Da bi pristupili polaganju ispita, studenti treba da ispune sl.: - da napišu predviĊene scenarije i sve pismene vjeţbe, - da redovno dolaze na predavanja i vjeţbe i aktivno i kreativno uĉestvuju u dramaturškom analitiĉkom radu, - da su ispunili uslove kolokvijuma U ocjenu ulaze: angaţovanost studenta u toku nastave, prisustvovanje nastavi, uraĊeni zadaci, uspješno završeni radovi i

kolokvijum.

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Jelena Milošević


Naziv predmeta: Filmski i TV scenario II – Kratke forme

Šifra predmeta


Obavezan II 3 2P

Studijski programi za koje se organizuje : Osnovne studije, Akademski studijski program – FILMSKA I TV REŢIJA, šest semstara, 180 ECTS kredita

Uslovljenost drugim predmetima: filmska reţija II

Ciljevi izuĉavanja predmeta: Detaljnija savladavanja operativnih tehnika u stvaranju scenarija za kratki film sa dijalogom.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: vanr. prof. SrĊan Koljević

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja i rad po sistemu dramaturške radionice; Analiza primjera i demonstracije po temama; Diskusije u okviru predavanja i vjeţbi. Pisanje narativnih ideja, sinopsisa, tritmenta, scenarija za kolokvijalne vjeţbe, Usmene analize i obuka u analitiĉkom dramaturškom radu. U okviru predmeta FTV scenarija studenti FTV reţije se upoznaju sa osnovnim dramaturškim znanjima i terminologijom, sa fokusom na filmsku i televizijsku dramaturgiju. Ovo podrazumijeva kako teoretski tako i praktiĉni aspekt, insitirajući na objedinjavanju ta dva aspekta, u analitiĉkom i kreativnom smislu. Po završetku nastave iz ovog predmeta oĉekuje se da je student osposobljen da samostalno osmisli i napiše scenario za programom predviĊene reţijske vjeţbe, kao i da ima osnove analitiĉkog dramaturškog znanja i razmišljanja kao temelj za dalje razvijanje u ovoj oblasti.

19




Priprema i upis semestra Dramaturška analiza kolokvijalnih filmova Naracija u filmu- kratki film Naracija u filmu – dokumentarni film Naracija u filmu – igrani film Filmska priĉa Filmski junak Slobodna nedjelja

Razrada ideja za ispitni kratki film sa dijalogom Sinosis ispitnog filma Dijalog, osnove i fuknkcija Dramaturške osnove ţanrova Tritment ispitnog filma Struktura i kompozicija scenarija – analiza filma Scenario ispitnog filma Finalna analiza



nedjeljno 3 kredita x 40/30 = 4 sata

Struktura:

2 sata predavanja 2 sata samostalnog rada




Studenti su obavezni da prisustvuju nastavi, uĉestvuju i realizuju vjeţbe i seminarski rad, i da polaţu završni ispit.

Obavezna literatura: Trifo: Hiĉkok (drugi dio) Tudor Elijad: Kako napisati i prodati scenario Mišel Šion: Napisati scenario Preporuĉena literatura: Dejvid A.Kuk: Istorija filma

Luis Herman: Scenario za film i televiziju Endru Horton: Likovi-osnova scenarija Stjuart M. Kaminski: Ţanrovi ameriĉkog filma Dragan Elĉić: Kratki metar (pejzaţi slike, zvuka i tišine) Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:

prisustvo, vjezbe i kolokvijum do 50 bodova i zavrsni ispit 50 bodova, prolaz sa 51 poen


Da bi pristupili polaganju ispita, studenti treba da ispune sl.: - da napišu predviĊene scenarije i sve pismene vjeţbe, - da redovno dolaze na predavanja i vjeţbe i aktivno i kreativno uĉestvuju u dramaturškom analitiĉkom radu, - da su ispunili uslove kolokvijuma U ocjenu ulaze: angaţovanost studenta u toku nastave, prisustvovanje nastavi, uraĊeni zadaci, uspješno završeni

radovi i kolokvijum.

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: vanr. prof. SrĊan Koljević


20

Naziv predmeta: Engleski jezik I


izborni I 2 2P

Studijski programi za koje se organizuje : Osnovne studije na Fakultetu dramskih umjetnosti – studijski program PRODUKCIJA (studije traju 6 semestara, ukupno 180 ECTS kredita)

Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovovljenosti drugim predmetima, ali je pozeljno da studenti imaju znanje jezika na nivou II kursa kako bi pratili ovu nastavu.

Ciljevi izuĉavanja predmeta:

Ovladavanje osnovnim gramatickim strukturama i aktivno sluzenje jezikom u svakodnevnim situacijama.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Mr Olivera Kusovac

Metod nastave i savladanja gradiva: Kratki uvod u odgovarajuce jezicke sadrzaje, uz maksimalno ucesce studenata u raznim vrstama vjezbami – pismene i usmene vjezbe u parovima, grupama, kroz prezentacije, diskusije i sl.



Priprema i upis semestra Uvod u kurs; Auxiliary verb system Present Simple vs Present Continuous Past Simple (Regular/Irregular Verbs); Used to Past Continous (Past Continuous vs Past Simple) Present Perfect Simple (Past Simple vs Present Perfect Simple) The Future (Future Simple – Be going to – Present Continuous) Revizija gradiva (2 casa); Kolokvijum 1 (2 casa) Relatives (Relative Pronouns/Adverbs – Identifying/Non-Identifying Clauses) Present Perfect Continuous (Present Perfect Continuous vs Present Perfect Simple) Pronouns – Both/Neither – All/None - Possissives Modal Verbs I (Must/Have to/Mustn't - Needn't) Modal Verbs II (Can/Could/Be able to) The Infinitive – Too/Enough – The »-ing form« Revizija gradiva (2 casa); Kolokvijum 2 (2 casa) Priprema za zavrsni ispit



Nedjeljno


U toku semestra Nastava i završni ispit: (2 sati i 40 minuta) x 16 = 42 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije poĉetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (2 sati i 40 minuta) = 5 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 2 x 30 = 60 sati

Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuĉujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 42 sati i 40 minuta (nastava) + 5 sati i 20 minuta (priprema) + 12 sati (dopunski rad)

Literatura: Jenny Dooley and Virginia Evans, Grammarway, Express Publishing

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Prisustvo nastavi – do 4 poena Dva testa po 24 poena (ukupno 48) Zavrsni ispit 48 poena

Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi 51 poen.


Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Mr Olivera Kusovac

21

Napomena: Dodatne informacije o predmetu na www.institut.cg.yu

Naziv predmeta: Engleski jezik II


izborni II 2 2P

Studijski programi za koje se organizuje : Osnovne studije na Fakultetu dramskih umjetnosti – studijski program PRODUKCIJA (studije traju 6 semestara, ukupno 180 ECTS kredita)

Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovovljenosti drugim predmetima, ali je pozeljno da studenti imaju znanje jezika na nivou II kursa kako bi pratili ovu nastavu.

Ciljevi izuĉavanja predmeta:

Ovladavanje osnovnim gramatickim strukturama i aktivno sluzenje jezikom u svakodnevnim situacijama.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Mr Olivera Kusovac

Metod nastave i savladanja gradiva: Kratki uvod u odgovarajuce jezicke sadrzaje, uz maksimalno ucesce studenata u raznim vrstama vjezbami – pismene i usmene vjezbe u parovima, grupama, kroz prezentacije, diskusije i sl.



Priprema i upis semestra Past Perfect Simple – Past Perfect Continuous Modal Verbs III (May/Might/Could) Modal Verbs IV (Should/Ought to – Shall/Will) The Passive Reported Speech Conditionals – Wishes Revizija gradiva (2 casa); Kolokvijum 1 (2 casa) Adjectives – Adverbs – Comparisons Nouns (Plural – Countables/Uncountables) Articles (Indefinite / Definite) Some/Any/No – A lot of/Much/Many – (A) little/ (A) few Questions – Question Tags Prepositions (Time – Place – Movement) – Linking words Revizija gradiva (2 casa); Kolokvijum 2 (2 casa) Priprema za zavrsni ispit



Nedjeljno


U toku semestra Nastava i završni ispit: (2 sati i 40 minuta) x 16 = 42 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije poĉetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (2 sati i 40 minuta) = 5 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 2 x 30 = 60 sati

Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuĉujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 42 sati i 40 minuta (nastava) + 5 sati i 20 minuta (priprema) + 12 sati (dopunski rad)

Literatura: Jenny Dooley and Virginia Evans, Grammarway, Express Publishing

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Prisustvo nastavi – do 4 poena Dva testa po 24 poena (ukupno 48) Zavrsni ispit 48 poena Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi 51 poen.


Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Mr Olivera Kusovac

Napomena: Dodatne informacije o predmetu na www.institut.cg.yu

22

Studijski programi za koje se organizuje: Studijski programi za koje se organizuje :

(Nazivi osnovnih studijskih programa, duţina njihovog trajanja i broj ECTS kredita na kojima je predviĊeno slušanje

predmeta) Osnovne akademske studije Filmske i TV reţije na FDU


Ciljevi izuĉavanja predmeta: Upoznavanje sa karakteristikama muzike razlicitih istoriskih epoha kroz izucavanje formi, instrumenata i djela najistaknutijih predstavnika

Ime i prezime nastavnika i saradnika: mr Mirjana Ţivković -Kurdadze

Metod nastave i savladavanja gradiva: teoretski

Sadrţaj predmeta:

Pripremna nedjelja



Prve civilizacije Srednjovjekovna muzika ( oblici, instrumenti ) Muzika renesanse ( oblici, instrumenti ) Muzika renesanse (Palestrina, Laso…) Muzika renesanse ( Palestrina, Laso, savreminici ) Barok i rokoko (oblici, instrumenti ) Barok i rokoko ( Hendl, savremenici )Slobodna nedjelja Barok i rokoko ( Bah ) Barok i rokoko ( Bah, savremenici ) Muzicka klasika (oblici, instrumenti ) Muzicka klasika ( Hajdn ) Muzicka klasika (Mocart ) Muzicka klasika (Mocart ) Muzicka klasika (Mocart ) Završni ispit Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i popravni ispitni rok

Opterećenje studenata na predmetu

Nedjeljno


U toku semestra Nastava i završni ispit: (2 sati i 40 minuta) x 16 = 42 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (2 sati i 40 minuta) = 5 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 2 x 30 = 60 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati.


Studenti su obavezni da pohadjaju nastavu

Literatura: S. Marinkovic:Istorija muzike; J. Andreis: Istorija muzike M.Radulovic-Vulic: Drevne muzicke kulture na tlu Crne Gore; D. Despic: Muzicki instrumenti

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: pismeno i usmeno Domaći zadaci : 70% poena Završni ispit: 30% poena

Posebna naznaka za predmet: grupna nastava

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Mr Mirjana Ţivković-Kurdadze

Naziv predmeta:

OSNOVI MUZIKE I

Šifra predmeta


obavezni I 2 2

23

Naziv predmeta:

OSNOVI MUZIKE II

Šifra predmeta

Status predmeta Semestar Broj ECTS

kredita Fond ĉasova

obavezni II

2

2

Studijski programi za koje se organizuje :

(Nazivi osnovnih studijskih programa, duţina njihovog trajanja i broj ECTS kredita na kojima je predviĊeno slušanje predmeta)

Osnovne akademske studije Filmske i TV reţije na FDU


Ciljevi izuĉavanja predmeta: Upoznavanje sa karakteristikama muzike razlicitih istoriskih epoha kroz izucavanje formi, instrumenata i djela najistaknutijih predstavnika

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Mr Mirjana Ţivković-Kurdadze

Metod nastave i savladavanja gradiva: teoretski

Sadrţaj predmeta:

Pripremna nedjelja



Muzika klasike ( Betoven ) Muzika klasike ( Betoven ) Muzika klasike ( Betoven ) Romantizam u muzici ( oblici )

Slobodna nedjelja

Romantizam u muzici (Subert, Suman, Mendelson ) Romantizam u muzici (Sopen, Berlioz, List ) Romantizam u muzici (opera, Vagner, Verdi ) Romantizam u muzici (francuska muzika, Frank ) Romantizam u muzici (Brams, Brukner, Straus, Maler ) Romantizam u muzici (Petorica, Cajkovski ) Romantizam kod Juznih slovena Impresionizam ( Ravel, Debisi ) Impresionizam ( Ravel, Debisi ) Crnogorska muzika dokraja XIX vijeka Završni ispit Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i popravni ispitni rok

Opterećenje studenata na predmetu

Nedjeljno


U toku semestra Nastava i završni ispit: (2 sati i 40 minuta) x 16 = 42 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (2 sati i 40 minuta) = 5 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 2 x 30 = 60 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati.


Studenti su obavezni da pohadjaju nastavu

Literatura: S. Marinkovic:Istorija muzike; J. Andreis: Istorija muzike M.Radulovic-Vulic: Drevne muzicke kulture

na tlu Crne Gore; D. Despic: Muzicki instrumenti

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: pismeno i usmeno Domaći zadaci : 70% poena Završni ispit: 30% poena

Posebna naznaka za predmet: grupna nastava

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Mr Mirjana Ţivković-Kurdadze

24

Documents

)LOPVNDUHåLMD,, - ects.ac.me rezija/PRVA GODINA.pdf · Literatura: Jez ik filma 1 - Jezi Plazevski, Gramatika filmskog jezika - Denijel Eridzon, Snimanje filmskom kamerom - Dejid