11

Amina Siljak-jesenkovic

]EDNA KAPIZ PRVIHTALASANA MORlMA MESNEVI]A

MSneVija,iako rijec arapskog porijekla, kao knjizevni termin

se po prvi put javlja u perzijskoj knjizevnosti, a prvi, joseusavrseni primjeri ovakvih dugih stihovanih knjizevnih

djela srecuse u arapskoj knjizevnosti.Prvimzrelim,potpunim primjeromove knjizevneforme smatra se jedan junacki ep, FirdusijevaSahnama (X-XI st.),s tim da teme ovih tekstova vremenom postaju raznolike.Na ovajnaCin se, dakle, u formi mesnevije, kaiuju brojni misticki i didaktickisaddaji, ali i ljubavneprice i dogodovstine. Svakako,valjaistaCida je ovaforma dobila svojepotpuno oblicjeu perzijskojknjizevnosti, i da je takva

postala uzorom brojnim turskim autorima, pa cak i onima koji su, poputBosnjaka,ziveCipod okriljem Osmanske ddave, a samim tim i postujuCikulturne uzuse drustva u kojem zive, pisali na turskom, ili pak na

perzijskomjeziku.Period od pocetka XI do krajaXIX stoljecajest periodu kojem su brojni mutasavvifi dokazivali svoju pjesnicku sposobnost

kojom su izricali golema iskustva tasavvufa, slojevitim i jednostavnimjezikomistovremenoCiniliCitljivimtajnemakro imikro-kozmosa,aplicirali

slike materijalne stvarnosti koje su se zrcalile u svijetu duhovnosti,

nenametljivo poducavali, i nanovo, ukazivalina veliku erudiciju i artizam

]EDNA KAP IZ PRVIH TALASA NA MORIMA MESNEVI]A 365

pjesnikakoji su imalidaha za ovakveknjizevnepothvate. U ovoj natuknici0 formi mesnevije valja ukazati na najznacajnije autore mesnevija u

perzijskoj i turskoj knjizevnosti, odnosno, knjizevnosti na perzijskom iturskom jeziku. U XII. stoljecuje temelje mesnevijekao mistickogspjevapostavio perzijskipjesnikFeriduddinAttar,sa svojimmesnevijamaHusrev-name (Gul u Husrev), Esrar-name,Mantiku-t-tayr, Musibet-name, llahi-name, Bulbul-name, Pend-name iDzumdzume-name. U drugoj polovici

XII. i u prvim decenijama XIII. stoljeca javlja se Nizami sa svojim

Petoknjizjem, Hamsom koja sadrii pet mesnevija: Mahzen-ul-esrar,Husrev u Sirin,Leyla u Medznun, Heft-peyker i lskender-name. PjesnikSadijeziviou XIII. stoljecu,a njegovimisticko-didaktickispjevoviBustani Gu/istan su bili uzor i inspiracija brojnim potonjim pjesnicima. EmirHusrev (umro 1325.), iako ne vjest i rjeCit.poput njegovog uzora, bivaprvi pjesnik koji pisePetoknjizje-Hamsu po uzoru na Nizamija. Njegov

savremenikHadzu-yiKirmani,iakona potonje pjesnikenijeostaviovelikogutjecaja, sa svojihsest mesnevijaje, takoder, jedan od perzijskih pjesnikavrijednih spomena.

Konacno, Molla Dzami (umro 1492. godine) koji se smatra najveCimpjesnikom mesnevije, a ostavio je devet ovakvih spjevova, moze seprihvatiti najveCimuzorom potonjim pjesnicima,ali i zavrsnicomslavnogi zIatnog doba mesnevijeu perzijskojknjizevnosti.

lako smo u ovoj napomeni koju donosimo uz prijevod nekolicine

stihova kojidoticu teme vjerei tradicije islama,a kojise nalazeu uvodnimdijelovima najpoznatijih mesnevijanapisanih na turskom jeziku,do sadanabrojali mnostvo pjesnika i njihovih djela napisanih u ovoj formi, kadakazemo Mesnevi-ma'nevi, iIi, sarno Mesnevija, gotovo svaki prosjecnibastinik islamske civilizacijezna da se ovdje radi 0 velikom mistickomspjevu MevIana DzeIaIuddina Rumija izTabrizakoji je svoj zivot proveo

u Seldzuckoj prijestolnici Konji, djelu koje je postalo paradigmom

knjizevnogizrazatasavvufskogmisIjenja,i na Cijojse toplini viseod sedam

stoljecagrijuduse zaIjubljenihu Isrinu,onih kojisetraganjemi Putovanjem

366 AMINA SILJAK - JESENKOVIC

odazivaju pozivu na prag koji nije pragbeznada.Medu turskim pjesnicimasa podrucja Anadolije i izvan nje, odnosno,

pjesnicima koji su pisali svoje mesnevije na turskom jeziku ili perzijskomjeziku a zivjeli su na prosrorima Seldzucke ili Osmanske drZave valja

spomenuti cagatajskog pjesnika Ali Sir Nevaija i njegovu Hamsu-Petoknjiije, Sejjad Hamzu, Jahja Beja, Kadi Darira, Kemalpasazadea,Dzelilija,Gubarijakao samo neke od aurora mesnevijapod nazivom Yusufve Zeliha, Sejhijai njegovu mesnevijuHusrev u ~irin,Ahmedija i njegovu

Cem§id u Hur§id, Lamia i njegove mesnevije Vamik u Azra, Vis uRamin,

Guy u C;evgan,Nabia sa njegovom mesnevijom Hayrabad, Fuzulija injegove Beng uBade iLeyla ile Mecnun, Muniriju Beogradanina i njegovu

mesneviju Mihr uMah, Alaudina Sabita Uzicanina i njegove mesnevijeEdhem u Huma, Dere-nameiBerber-name,HamdullahHamdija,JahjaBeja,Ahmed-i Ridvana, Nevizade Atayia i Lamia koji su kao i SarajlijaMuhamed Nerkesija ostavili po jedno Petoknjiije-Hamsu, a Cije su

pojedine mesnevijeprethodno spomenure....

Tematski,mesnevijese,uvjernokazano,mogupodijelitiu cetiriskupine:1. mesnevije didaktickog sadrZaja, u kojima bivaju prevodene i

komenrirane pojedine sure, prevodeno i komenrirano 40 ili 100hadisa, ilmihali, mevludi, miradzije (poput Sabirove), spjevovi 0hidzri ilismrti Muhammeda, s.a.v.s.,mesnevijetasavvuskogsadrZaja,

prijevodi i komenrari Rumijeve Mesnevije, predaje 0 evlijama,mesnevije u kojima se daju savjeti, navode primjeri i posrednopoducava moralu, te mesnevije koje imaju neka enciklopedijskasvojsrva i imaju za cilj poduCiti znansrvenim disciplinama poputastronomije, medicine, ukazati na odredene pojave i likove uknjizevnosti.

2. mesnevijekoje temu crpe izlegendi,predaja ihisrorijskihCinjenica,

i ro osobiro,kojese naslanjajuna borbe VjerovjesnikaMuhammeda

-

jEDNA KAP IZ PRVIH TALASANA MORIMA MESNEVljA 367

i hazreti Alije, predaje 0 pohodima Aleksandra Makedonskog,

prijevodi i prerade Firdusijeve Sahname, mesnevije koje opisuju

konkretne historijske dogadaje, vojne pohode, osvajanja, ratove is1.

3. mesnevije ljubavnog sadrtaja, u kojima se u prvom planu ogleda

umjetnicki iskaz, i koje su usmjerene na ciljnu grupu prefinjenogCitalackogukusa. U ovim se djelima glavni junaci iz svijeta ljudske(apstraktne) ljubavi uzdizu do svijeta bOZanske(istinske, stvarne)

ljubavi, koja, po svemu, biva pokrivena i ukrasena metaforamatasavvufa.

4. mesnevijeu kojim autori opisuju Ijudei dogadaje, pripovijedajuCi0 obicajima,svadbama,gradovima,slikajuziveuzorkesvijetau kojemzive.

Naravno, nisu rijetke ni mesnevijeu kojima se preplicu didaktika, opis

historijskih dogadaja i onih 0 kojima se saznalo predajom, doticaj sastvarnoscu autorova svijeta,aliu kojimaje u centru prica 0 zaljubljenima,i njihovom traganju koje ce odvesti do Sjedinjenja uJednome.

Formom, mesnevija zadovoljava zahtjeve kvalitativnog aruz metra

baziranog na dugom ikratkorn, otvorenom izatvorenom slogu. Rima je

prisutna u misrairna - polustisima unutar jednoga stiha-bejta. Metarmesnevije autor obicno daje na kraju zavrsnog dijela ovog zamasnogpjesnickog zahvata.

Takoder, mesnevija valja zadovoljiti i zahtjeve zadatog okvira koji sesastoji iz uvodnog dijela, centralnog dijelai zavrsetka.

Uvodni dio, zajednicki za mesnevije razliCitetematike, predstavljaju

sljedeCisegmenti:

a) BismillalTahmid (OtpoCinjanje u irne Boga i izricanje zahvale

Bogu)

368 AMINA SILJAK - JESENKOVIC

b) tavhid (stihovikojimase izricevjerovanjeuJedinstvoABahadB.),

koji nekada dolazi ispred,a nekada izamunadiata - stihovau kojimse upucuje dova -molitva

c) na't - pohvalnicaVjerovjesnikuMuhammedu, mir s njim (buduCida su mu'dzizeVjerovjesnikoveposebno obradene, autor ih obicno

ne spominjeu stihovimana'ta); ovo poglavljese uobicajenozavrsavapjesnikovom molbom za zagovornistvo Vjerovjesnikovo na DanuSuda.

mi'radi- odlazak Vjerovjesnikovna mi'radzmu'diizat - nadnaravna svojstvaVjerovjesnikaMuhammeda, mir

s njim (pjesnici spominju kako je iz prsta napojio, kako je hurmakoju je zasadio odmah dala plod, is!.)

f) medh-i fehar yar - stihovi u pohvalu cetverici odabranih halifag) pohvalnica vladaruh) pohvalnica velikanima-suvremtmicima autora (u kojim autor

hvali njihovu darezljivost, pravednost, ucenost)

i) razlog pisanja

d)e)

Ovom prigodom, u nakani da ukazemo na naCin na koji pjesnici uuvodnom dijelu mesnevija iskazuju svoju predanost Jedinome Bogu,dozivljenjeMuhammeda, mir s njim, kao «milostisvjetovima», i casnost

njegovihdrugova, donosimo nekoliko prijevoda iz mesnevijanekolicineautora koji su pisalina turskom jeziku:

Ta§licali Yahya, Gencine-i raz,/Besmele-pocetakuvodnogdijelamesnevije/

Srcem, dusom mi bismillah recimo

Plamom duse za riznicu kazivanja mi pute otvorimo

...

]EDNA KAP IZ PRVIH TALASA NA MORIMA MESNEVI]A 369

Bismilaje vladar nad svim sto se izriee

Mjesto gdje se ona nade sa ponosom opstaje

Kur'anskoga ruzienjaka zumbul je

Za nju mjesto na poeetku svegaje

U nju ovdje upri pogled iz duse

Bajraku sto pod njim skupit ce se vjerni sliena je

Onaj redak u kojem stoji ime Rahima iRahmana

Postade prvim talasom na obalama kur'anskog okeana

Kada bi se raselanio ovaj ralasjos neznani

Iz svakebi kapljicemu golem biser razaznali

Ahmedi, Iskender-name

Tevhid

Mozes Iiti zamislitida jedno Cisto BicepostojiSto od Njega bitak dobi sve na sv 'jeru sto se stvori

Ovaj svijet-starac mladoliki i ovaj svod plavetniNikako nisu onako, sami od sebe nastali

370 AMINA SILJAK - JESENKOVIC

Svjetlost ove sv'jece nije iz nje istekla

Nije sarna dusa u svijet zivih unisla

Ovaj mladic tamnoputi, iz Indije, a i onaj bjeloputi s Rumelije

Tek onako jedan drugog sve ne gone i ne slijede

Moze Iibiti da svakog dana ovaj putnik nocni prelijepiSam, od sebe postaje casmladahan, cas stariji

Da Iije modri krov sam na se nakit stavioJe Iise ova stara haIijasarna od sebe prostrla

Ima Iiumjetnine za koju se ne zna ko ju je 6nioIma IihaIijeza koju se ne zna ko ju je sterao

Jasno otvori 06, i reci: jesu Ii sveove bojeoblici i likovi mogli sami od sebe nastati.

Pogledaj i vidi otkud se zice ovo pojaviOtkud se ukazase ovolike boje, razmisli.

Otkuda ovom samostanu ova svjetiljka

Otkud je ovaj mir i ovoliko kretanja

Otkud je zlatovez na ovom cadoruOd 6je se ruke ova prostirka u svilenu tkanicu stvorila

Red na svijetu ovome ko je uspostavio

Dolazak Ademov ko je satvorio

.

JEDNA KAP IZ PRVIH TALASA NA MORIMA MESNEVIJA 371

Ko je taj koji na proljece srebro prosipljei koji na jesenzlacane nakite natice

Otkud se pojavi Sjeverza sapurnika IsaaI ko to zelen uCinida bude Hidru odora

Ko je surmelijastim srvorio oCinarcisaI ko je ljepotu dao liku jasmina

Ko je sjajnom svjetiljkom ruzu srvorio

I ko je na srce lalino biljegstavio

Ko daje da iz zemljei vode nice trstika secerna

I ko izstijenja rvrdoga izvodi palme datula

Ko kamen rvrdi u Cistirubin prervaraOd kaplje vode ko srvara zrno bisera

Ko crnom bojom boji solufe n06

Bjelina licadana od CijeIije moti

Tvorac obaju svjetova, veliCinesu Njegove

I zemlja i i nebo puni, i M06 Njegove

372 AMINA SILjAK - jESENKOVIC

Ahmed-i Dai: C;eng-nameU Pohvalu Allahova Poslanika, neka je na njeg mir i spas

On je Ahmed (Hvaljeni) koji je nad svim na svijetu Odabran

Muhammed je taj koji je ponos svih vjerovjesnika

Onom Cistotomi iskrenoscu koju je pokazao i svojom plemenitoscuPremasio je razine ostalih vjerovjesnika

On jesultan prijestolja risaleta (poslanstva)On je i tijelo i dusa cijelaoba svijeta

Nebesa su cardak dvorca Njegova

I rijeCi«Levlab IDa tebe nema.../su za njeg od Boga povelja

Gdje je on mjesec i sunce su svjetiljkaNebesa- dimiznjegovamutfaka

Sunce koje svijetpdi jest leptir (kojinjegadoseCizeli)Njegova obuca u vasionu je dospjela .

Njegova sabljaza one sto Boga nijecu mrtvacke pokrove tkaKako bi njemu pohvalu rek'o, Dzebrail progovara

Svaka mu noc je poput noCiKadra i Mi'radzaPrah pod njegovim nogama kruna je svemira

",:. "

Njegova dova se priznaje za zagovornistvo.Pa uistinu je on «milost svjetovima»

-

jEDNA KAP IZ PRVIH TALASANA MORIMA MESNEVljA 373

On je za nas milost od Istinitog, UzvisenogOn nam je nada za milost Istinitog

Onog dana kad svijetu bude dijeljenoprost i milostNeka nam ne uskrati svoje zagovornistvo

Salatve selam ve tahiyyat

Za onog radi kog su svjde basce dzennetske

Neka ove dove stignu do ruzicnjaka u kojem su njegovidrugoviI neka se blagodetne basce svjetlom ispune

Ebu Bekr, Omer, Osman i Alijasu

na svakom putu vodiCipostali

Da i njih lijepim sjeeanjemspomenemo,Da dovama nasim duse njihove obradujemo

Fuzuli, Leyla vii Mecnun

lova predaja opisuje veliCinu n06 uznesenja na miradi i radanjeboianskog sUl1cal

Cisti, nebo je pozavidjelo zemljizbog Tvoga bivanjablagodeti

Meleki, kako bi tvoju Ijepotu vidjeli

Nebeski svodovi kako bi stope Ti Ijubili

374 AMINA SILJAK - JESENKOVIC

Puno su, puno patili

od Boga to su molili

U jedno lijepo doba, jednoga sretnog sataBog im molitve prihvati

Dode Dzebaril, donese ono sto Bog mu narediCempresu u vrtu znanja i spoznaja

Padisahu ogromne m06, ustaniSmilujse i vrijednost n06 Kadra vecom uCini

Nek tvoje bice sto suncu sliCisvemir zasjeniTi nebu uznesenjem svojimgozbu priCini

Svesto je sa ovim svijetom u vezi, ostaviObidi prostore bezmjesnosti.

Da vide Ijepotu Tvoju meleki su nestrpljivi

Na susret s tobom zeljno cekaju nebeski svodovi

Hiljadama zvijezdasa katova nebeskih

u cekanju zeljnom pogled uperi

':.,~':.

Mehmed I§k-nameU spomen vjernim prijateljima, neka je Allahovo zadovoljstvo s njima

]EDNA KAP IZ PRVIH TALASA NA MORIMA MESNEVIjA 375

Rudnice dragulja, neka je na cetvericu tvojih drugovaJos stotinu hiljada pohvala od rnene, roba ponizna

Od kojih je prvi Ebu Bekr, odani

Koji je u svorne srcu potvrdio ono sto pripada Istini

Casna uspornena na njeg je Cistaod svih ljudskih slabostiI ruka njegova i srce njegovo su savrseni zbog plernenitosti

On je Cistasrca, lijepa vladanja i pun duhovnostiOn je taj sto prvi vjeri pristupi

Drugi je Orner sto je postovanje stekaoI sto je nadrnoc svojorn snagorn duha ostvario

U pitanjima seriata njegovi su stavovi potpuniAu ucenjima tarikata pripadnik je casni

TreCirnedu njima jest Osman MfanSto je zapisao CitavKur'an

Sto da jos kazem 0 tom covjeku koji je stid za svojstvo prihvatio

Niko od njega licemjerje nije dozivio

On je iskreno uCioAllahovu rijecI sa svakim se dobro sporazumjevao

Cetvrti medu njima je junak, sin Ebu Taliba,Allahov lay,Alija

Njegovom snagorn su se srusila vrata Hajbera

376 AMINA SILJAK -JESENKOVIC

A nevjernici su tada bili parazeni i panizeni

Zarka je zudia i zelia znanja

A pa dardljivasti mu nije bila ravna

Neka je vjeCitiselam na avu cetvericuvelikanaI kada sma budni i kad sma u carstvu snava

Iskrena i Cista,bez licemjerja,ad srcaNeka je pahvala i astalim ashabima

Izvori i literatura:

Doc. dr. Ismail Unver, «Mesnevi», Turk Dili, Turk fjiiriOzel Sayisi II, Divan fjiiri;god. 36, br. 415, 416, 417, Juli/avgust/septembar 1986, TDK; str. 430-563;Dr. Iskender Pala,Ansiklopedik Divan fjiiriSozlugu, tom I-II,Akc;ag,Ankara 1989.540. s.