Edukacijska psihologija - poglavlje.pdf

8/2/2019 Edukacijska psihologija - poglavlje.pdf

1/13

1 .

Edukacijska psihologijai njezin predmet proucavanja

Ednkacljska p,sil1iologijae grana psihologije

U suvremenoj psiholcg iji, k ao su stavu znanosd ,edukacijska pefhologfjapred stav lja ono podru ejeistrazivanja koje je relativno najranijeodredilo svo]predm et proucavanja pa etaka poeelo konstitu ira ti u zasebnupsihologijskugranu, Pretpostavke za niezinu samostalnosr daoje istaknuti amerlcki is-trazivac i psiholog Edward Lee Tho r n d ike (1874-1949). U svom djeJupod naslo'i lom&iutalim'UJPsychology iz godine 1903. dao je, pored ostaloga,prvi program jstrativ3!ckoga rada na podrucju problematike u~,ellja i time,pn ::m .a m isJjen ju mnogih is(frliv aca,, u o snov lci odred io predmeredukacijskepsihclogije. D o tada su uglavnom postejala nasscianjada se spozaaje iz opcepsiholegijc na prikladan nacln aplicirajui uporabe u skolskoji njo] slil:noj .cdukacijskoj praksi.Pojava, u to v rijeme razlicitih , psih ologijsld h prlru cu ik aza nastavnike ilustrirala je takvo stanje.

Danas mcduistriZivacima prevladava mi~ljenje0 edukacijskoj psiholo-giji kao samostalnoj psihologijskcj grani koja u visepod lrucja; stoih u seblukljucuje, s,adrl!Wobiljezja primijenjene znanosti,

Predmet :prouiavanja edukadjske pslhologjje

Temeljnu problematiku edukscljske pslhologijc cin i Uocenje ,kaoi sveono S ID je s tim procesorn U odredenoj svezi, Sbvaceno u najsirem smlslu,ucen]e se javlja kao temeljan proce-s svakoga obrazovanjai odgajan ja, o dno-sno edukac i]e, kao socijalizacijem humanizacije covjeka.Pri tomu prom jenekoje nastaju ucenjem im aju relarivnu trajnosti najeesce mace covjekovonapredovan]e u smislu sve usp jesn lje p rllagodbe uvje tlmai prilikama njego-ve Zivotl l.e& prirodne j d ru stvene oko lin e.

u


2/13

12 1. Edukacijska psihologi]a i njezin predmet proucavania

Definicija i zn.acaj IUcenja

Defin ic ija ucenJa

Da bi se uzrnoglo odgovoriti na prtanje sto je ucenje, nuzno je pona-jprije navesu do kakvih sve promjenai pod cijim utjecajetn dolazi u indi-viduumu tijckom zivota (I J koje se oeituju u novim oblicima njegova poria-sanja,

Najprije valja spomenuri brojne j za zivoc individue znaJcajn~ promienckoje nastaju pod utjecajern maturacije ill sazrijev,anj,aorganizrna. Taka, nit

prirnjer, odmah nakon rcdenja dijete nijc u stanju hodati, govoriti, upravljatisvojim rukama i nogama nitl obavlja ti C itavniz d rugih akrivno sti k arakre ri-sticnih za odrasla tovjeka. Da hi to uzmoglo, porreban je odredeni periodrasta i sazrijevanja razlicitih struktura ujegova organlzma koje ce mu takvefunkcije omoguciti. Svako prijevremeno poticanje ne daje zcljcnc cfekte.No, kad maturacijom njegov organizam ili odgovarajuci organski sustavdostigne funkcionalnu zrclost i gotovosr, novi eblici ponasanja javit ce se K uzmln ima lne oko lne sumulan se ..

Osim spomenutih promjena koje nastaju pod utjecajern maturacije, mi-

jenjanje pojedinca uvietovano je i novim aktivnostirna na koje je bio po-taknut b ilo vlastitim potreb amaili pak nekim vanjskim utjecajim a, Prl tom esamo obavljanje novih aktivnosti dovodi do promjcna u pojedincu vidljivih uizmijenjenom nacinu njegova reagjranja. Tomu su dokaz poznate c in je l1 ic e 0 0utjecaju funkcije nat organ koji funkcionira. Nairne, svaka fnnkcija, uz uvjetda se dovoljno puta obnavlja, mijenja i samu strukturu koja je u funkciji.Stoga kad 1,1 iivotl1oj situaciji koja ad nas zahtijeva novu prilagodbu do:tivlja-varna potrebu za prornjcnom ponasanja iii kad nas na takvu prcmjenu reagi-ranja potice okolina, zapocet cemo odredeni slijed reakcija . Ako pm-itom

zapocetu aktivnost i dovoljno puta obnovimo, izazvai cc u nama promjenekoje ce se oeitovati u novim oblicnna ponasanja,Te novostecene dinarnickestrukturc omogudit ce nam prilagodenu reakciju 11 svako] ponovljcnoj takvoji njo j s lieno] s ituac iji,

Prema tome, ucenje 51! javlja kao proces relativno trainih promjena po-jedinca nastalih tijekom obnavljanja novih aktivnosti O ilkoje se ocituju u nje-gevu izmijenjenom naeinu PQnasanja.

Na slican naein uc,cnjc odrcduju i neki drugi autori, Tako Hilgard(1956) pod ucenjem razumjjeva svaku promjenu ponasanja koja je rezultatvjdbanja i iskustva, Spence (1'959') pak tvrdi da je ucenje aktivnost koja do-vodi do prcmjena u ponasanju,


3/13

Definicija i znaea j ueenja 1 3

Kao jedan od neposrednih ucinaka ucenja javlja so sve ono s,f:oci l1i ,in-ventar individualnoga iskustva ili znanja u ~irem smm s l u j ato su razlicitcV]ieS tine, odnosno nav ike,i znanja U uz.ern smislu.

Zllacenje ulenja

U ljudskorne se Zivotu znacenje P I l c en j aogleda u tomu ~to se njegovim pos-redstvom moz,e ucinkov ito u tjecati na cijelu strukturu tovjetov ih osob inaitako izazivati relativno trajnc promjene njegove licnosti, Time so ustvaritvrdi da se pored vjestina (navika) i znanja u uzem smislu kao neposrednihefekata ucenja, ucenjem stjecu i pod njegovim utjecajem mijenjaju stavovi,interesi, vrijednesti i mnoge potrebe, usvaja govor, zatirn eticke, obicajne idruge socnalne tekovtnei o rme ponasanja , Zatim, ucenjem selz di1!.p(J;zicij.aoblikuju sposobncsti as njirna i sklonost], usvaja drustveno favorlzirana ek-spresija emocija, upotpunjuju opazanja, obogacuje pojmovni invcntarmi~lienja itd, Sve te brojne promjene dovode do novihobljks ponasanja inajcesce znace covjekovo napredovanjei usavrsavanje u smislu sve ade le -vat-nije i uspjdnij'e pnlagodbe uvjetima i zahtjevima n je gn ve z ruv otn eokoline.

Upravo zbog takva znacenja koje 1I l zivotu ljudi irna ucenje tesko je izamisliti covieka koji bi U odrasloj 'dobi bio lisen svega onaga sto je naucio.Kad bi se, pretpostavimo, to . i dogodtlo, takav bi ~ovje!kuglavnom zadrzaosvoju fiziolosku zrelost, ali bl se u svim drugim osobinama il l karakteristi-kama odmah spustio na nivo novoredenceta. Tek nakon vise godina in-tenzivnaucenja mozda hi uspjo dostici ono iskustvo koje je ranije posje-dovao.

Covjekovo ucenje nije ogranieeno same na aktivnost kojorn djelujuci naokolinu nju mjjenja j neposredno upoznaje.Posredstvom govorene ili pisanerijeci, uci i one ~to su prethodne generaci]e l IDstvarno]borbi S okolinom ucc-

njem stekle pa [0 u vidu socijalno-kultume bastine ostavile, Na raj naclnsvaka nova generacjja zapocinjc na lskustvu prethodnih generacija i dopri-nosi svoj dio toj o[icoj rjznici covjecanstv.llt koja tako postaje najsolidnijomosnovicom ljudskoga napretka,

Covjekovo udenje ne javlja se samo u periodu skolovallj,a i sustavnogapripremanja za zivotni poziv, tnakar je to vrijeme njegova najintenzivnijegaucenja. Zbog toga sro se costa susrece s novim siruacijam a za koje u svomiskustvu nema uvijek prilagodenu reakciju, covjek uci ciietoga tivota - odrodenja do smrti, I kad bi njegov zivotnmvijek bm oznatno d 1 u z ine ,o sto jest"

covjek bi i u tom svom vmjekustalno ucio, Vjerojatno su te cinjenice i naveleneke autore da ustvrde kako je lovjek bice navike (ucenja) (Munn, 1951), stoje, S obzirom na njegovoIjudsto masljjcdic."samodjelomitno tocno,


4/13

1 4 1. Edukacijska pSil1olog,iJa i njezin predmet prollfavanja

Prema tomu, obavljajudicijelnga z:ivota aktlvnost ucenja, covjek mijenjasebe a i voju okolmu, UCitir oo z esam [ natemelju rudega Iskustva kako daSI;) sto uspjdnijc prilagodi svojoj promjenljivoj kako prirodnej tako i

drustvenoj okolini,

Matull'acija i u::enje

U suvremenej edukacijsko], aposebice u razvojno] psihologi]! navodese b ro jna i sp i~ iv i1 l .11I jazivotinja i djece lojim a senastojalo odgovori tIna v.i,~epitanja vezanlh uz problemaiiku odnosa mamraeije m u~enja U ontoge-netskome razvoju.

a) Ispitivanje zivoHnja

Murin (1'951) izvje~1.IDjeda je relativno najvis,e eksperimenata u svezi stom, pmblcmatikom obavljcno na zivoti.njama: punoglavcima daZdcvnjaka;pticama, stakorima] .nekim drugim ~votinjama.

U ispitivanju plivunju punoglavaca dafdevnjaka doslo se do podatka cia[e njihova plivanje najvecim dljel.om nvjetovano maturacijom, Bksperimentse sastojao u sljedecem:

Poveca skupina dazdevnjakovih jajasca bila je podijeljcna ria dv.ijem.anjc:;skupine, j maakon sto su se na tim jajascima pocele pojavljivatiizbocine glavei repa zametaka punog lavaca ,Jedna je skupina punog lavaca(eksperimentalna) stavljena u rastvor kloretana koji je sprijeeionjihovu bilokakvn pokretljivost, dok je druga skupina (knntrolna] stavljena U obienustajacu vodu,

Punoglavci koji SU I se nalazili u vodi sl.ijedili su uoblcajenusekveneu raz-voja: pckretali su glavu i trup, savijali se U obliku slova CiS, opruzali se ipllvali, Skupina koja senalazlla U otopini kloretana bila je posve nepokretna,No. nakcn odredena vremena ~e suzivotinjce izvadene Iz otopine i tavljeneu abient! vodu, Vee nakon boravka u vodi IJ trajanju od sest minuta neke adnjih pocele su se kretati da hi nakon 30 minuta sve pr,opl~vale.lz toga [e hilaociro d 2 1su se m ehanlzm i zaplivallje kod tin zivotil1j.ica ipak razvija li, mekarse U otoplni kloretana nisu mogle kresati.

Da tli se I.zbjegao evenmalnt prigovor da jekloretan-drogamogla kednjih uvjetovati ubrzano ucenje; obavljen je kontrolrri pokus, PunoglavcidaZdevl1j~ka. nalazili su se u 8t~ja6oj vodi sve dok nisu proplivali a zatim sustavljeni 11 rastopinu kleretana koja im je blokirala svakirpokretljivost.Nakon sto su u to] otopini beravili dva sata, ponovno su stavljeni U vodu,Boravee; IJ l vodi omsu vee nakon 30 minuta proplivah, To je znacilo da je


5/13

Maturacija i uOenje 1 5

odgodena reakc ija p liv,anjill!1slijedila zbog edstranjivanja efekata kloretana ane zbog ucenja. 'Io je vodilo zakijncku da plivanje punoglavaca dazdevnjakarezultira iz maturacije, tj. iz razvoja i sazrijevanja razlic itih iivcanih i rna-tonckih mehanizama koji bez ikakve prethodne aktivaosti (vjezbe) pocinjufilnkcioniraticim se pojav:i odgovara juea stimulacija(Charmichael, 1960).

Dokazi 0 ulozi maturacije ociti su j u razvoju ptica. Tako, na primjer,kanannci uzgajaniU tihim krletkama u kojima nisu mogli cutipa time nitiuaucitipjev ptica svoje vrste, U odredeno vrljerne propjevaju kao i njihovivrsnici koji su slusali pjev drugih kanarleaca. Zakljucak je da prepeznatljivopjevanje kanarinaca pretezno ovisi 0 maturaciji a ne 0. u6cnju (MuM.,1951).

Do slicnih nalaza 0 presudnijem utjecaju maturacije doslo se i u

proucavanju spolnoga pondamja stakora Nairne, u provedenom su ispiti-va:nju m~adi nakori-mufjad izdvojeni u zasebnu skupinu i i :vje:Hizoliraao, tj.bez kontakta sa stakorima-zenkama. Drugu su skupinu cinili takoder mladistakori jednake dobi ali koji su zivjeUzajedno saslaKorima z 'enskog3! spola ,Kadje lzoliraaa skupina stakora-muzjaka do tigla spolnu zrelost, stavljena]eu mjesovitu skuptnu. Muzj.aci novodosle skupine pokazivali su podjednakosekscalno ponasanje kao i ani statori-tnufj.aci koji nisu bili izclirani, Buducida u izolaciji nisu obavljali takvu aktivnost a .n W su je imali mogucnost vid-jeti, njihova je seksualnoponasan]e oci~ ezultat maturacije(Munn.1951).

Prikazana ispitivanja fie samo ~to dobro llustriraju ulogu maturacije urazvoju proccavanih obfika zivatinjskoga ponasaeja, vee i pruzaju dokaze 0efikasnosti vanjskih utjecaja (u~enj3J) kada je odgovarajuca zrelost zivotabica upravo dostignuta. Stoga je u stlopu te problemarike ad zn.a~ja i pi-tanje, kakavje utjecaj zakasnjela uoenja na razvoj ponasanja, odnosno kakvisu efekti utjecaja naponasanje kad je maturacijom dostignuta optimalna go-tovost veepmsla.

Autor Spalding je u svom ispitivanju najprije odvojio pHi6e ispod

kvocke, i e cim su svojim kIjunom probili jajcanu ljusku, a zatim ihpodijellou dvije skupine, Prvu skuplnu pilica drzao je u izolaciji ad kvoeke samo dvadana a. drugu deset dana. Kad [e prvu skupinu vratio kvocki, svl su plllclreagirali na njezino kvocan]e i slijedili je , No, kad je drugu sknpinu dovcokvoeki, pilici nisu reagirali na njezino kvocanje niti su je slijedili, Iz toga jeSpalding zak1jucio daje optimalno vrijeme za razvoj reakcije odaziva na kvo-canie j pracenie kvoete kod pilica druge sku pineproslo pa se ta reakcija nijemogla uspostaviti, Javio se neganvni efekt zakasnjeloga ucenja (premaSmiljaniC i ThIicic,1917.5),

U Iireraturi je poznat eksperiment Dermisa (1951) s mladim [astre-bovima-misarima. Dva je mlada [astreba uzgajao u kavezu, s tim da im je 10tjedana onemogudio let. Drugom paru jednako mladih jastrebova -dopustio


6/13

]6. 1. IEdukaci~ska psihologija i njezin predrnet proucavanja

je da se razvijaju u normalnim prilikama. Kad je nakon isteka vremenapustio iz kaveza prvi par jastrebova, oni SU, letcci, vrlo ncsprctno mahalikrilima. Jedan ad njih jedva je dostigao visinu od 15 metara, drugi niti toliku.Njihevi vrsnjaci 17.norma ln ih p rilik ane samo sto su vjesLo letjeli, vee su uletudostizali vislnu od 150 metara, Sve to [e upucivalo na zakljucak kako suefekti zakasnjela ucenja konsolidirali takvu aktivnost letenja koja je znatnoispod one razine funkcioniranja koja je potencijalno postojala.

b) Ispitivanja djece

Murin (1951) opisuje eksperim enr ukojcmu se je jos nedovoljno zreloj

djeci onernogucilo svako dohvatanje, sjedenje j stajanje, kao [ svaku socijalnustlmulaciju za takve aktivnosti, Nakon sto 5U djeca vee bila usla u dob kadasc zrelost za rakve aktivnosti javlja kod vecine njihovih vrsnjaka, bila su05-lobndena restriktivnih uvjeta .. Vee nakon nekoliko dana poticaja, podrske ivjezbe ra su djeca uspjeslilOdohvatala, stabilno sjedila j uspravno stajala, jed-nako tao i njlhovi slobodni vrsnjaci, Aktivnosri dohvatanja, sjcdenja i sta-janja ocito su im bije pod znetnim utjecajern maturacijc.

Hilgard je u eksperimentu imao dvije sku pine djece podjednakogauzrasta. Prvu skupinn (eksperimentalnu) 12 [e tjedana vjezbao uzakopcavanju dugmadi, rezanju skarama i penjanju uz ljestve. Drugaskupina (kontrolna) za to vrijemc nije vjezbala. Nakon 12 tjedana eksperi-mentalna skupina je, U odnosu na kontrolnu, hila vrlo superiorna u tim ak-tivnostima. No, kad je zatirn kontrolnoj skupinl omoguceno vjeibanje u timaktivnostlma ona je, zato slo je tada bila starija i zreltja, za samo sedam danasvojim rezultatima dostigla eksperimentalnu kuplnu, Maturacijom uvje-tovans spremnost organizma umogucila je (oj skupini brZe i uspjesnije'lJcenje (prem a C arm ichael, 19601).

Poznatoje ispitivanje kojc su obavl]! Gesell i Thompson (1929) s jedno-jajcanim blizankama, Oni su blizanku 1; staru 46 tjedana, scsl tjedanavjezbali II penjanju uz stepenice.i to svakoga dana po m ominuta. Nakonobavliena tren ingablizanka T je bila u stanju popeti SI ; ; uz stepenice lID vre-menu od 26 sekundi, Njezinu sessru, bllzanku K, za eo su vrijeme cuvah odbilo kakvc aktivnosti slicne penjanju. Tek kad ~oj je bilo 52 tjedna pocell su jevjezbati u pcnjanju uz stcpenice. No; ana je za samo dva tjedna t . rC l1 ingauspjela popeti se uz stepenice, j to u vrernenu od 10 sekundi, p3ije time brzi-nom i uspjesnoscu ueenja mdma~il;a svoju sestru, blizanku T

Da restrikcija aktivnosti u nezrelo doba nema znatnijega utjecaja narazvoj ponasanja, dobra ilustriraju podaci opazanja na djeci Hopi-Indi-janaca (M ussen, 1973).


7/13

Maturactja i ueenje 17

tim se u plemenu Hopl-lndfjanaca rodi dije~e; ono biva s isprufenlmnogama msto omotano n platnene pove]e, Tako ornotanoga majka ga,

takodcr platneuimpovojima , p ricvrs tl

za daskukako bi

musprijecila

svakosagibanje nogu pa i prino~enje ruke ustima i okretaeje tijela.U prva tri mjeseca nakon rode.nja dijetc je same oko jedan sat dnevno

slobodno, i to dok ga majka dsti i kl l l1pa .Nakon tri mjeseca njegova se slo-boda postupno povecava pa se u tom vremenu paclnj'llpojavljivati prvi pok-reti nogu, zatim primicanje ruke ustima, dohvatanje predmeta i sl. No ipored cinjel1lce st,osu noge te djece biffietri m jesecsU prisilnom polozajuekstenzije (a nl u kasnijirn mjeseeima im nisu bile posve slobedne), ona udobi ad 3do 11.5mje seci p rohoda ju kaoi nj'ihoviVTsn j . a c i 'b ije le ra se ,

c) Prhnjeri divlje djece

Od brejnih slucajeva divlje djece spomenut cemo same nekollko naj-'poznatljih ..

1. U ~u.mamablizu mjesta Aveyrona u juznoj Francuskoinaden je 1799.godine potpuno gol dvanaestogodisnjidjeeakkoji se neobicno sp retno verso

po drvecu. Odveden je u Naclonafni inslitu'L za gluhonijeme kQjim je U [0vrijeme ravnao poznan franeuski lijcen .ik H.Pinel. Nakon smjestaja u insti-tum dje~ak je pokazivao niz neobicnih objlka ponasanja.: rezao je j ujedaosvakoga tko hi mu se priblifio, Inace jc mirno sjedio i pokazivao nezainter-esirano pona~anje. Oci su mu cesto bile nemirne i bezizrazajne,U vidnompolju nije mogao razllkovati pokazani rcljef od slike. Slusno nije blo osjeUjivfilii niske tonove, ali je zato pokazivao osobitu osjetljivost za tihe sumove,Nije bio u stanju hodati, vee same cetveronoskepuzati i obavljajl nagle gale-pirejuce skokove. Pri hranjenjn nije se sluzio rukama, vee je hranu uzimao

usnama i zub ima , Njegovoraspolozenje se naglo mijenjalo pa je iz smi}eha~ako zapadao U sran]c po[i~Cenosti i obmuto. Pinel. je blo misljenja da jed jecak s labouman i da ga je n .u ffia upu tlti n a edukaciju11 ustanovu za slabo-umnudjecu.

Drugi francuski lijecnlk H. Itard ruje Sf: stozio s [am dljagnozom jer jebin misljenja da se radi 0 djecakovoj edukacijskoj zapustencsri. Stoga ga jeuzeo k sebi, dao mu ime Viktor, i zajedno s jednom medicinskom sestromradio je na njegovoj humanizaciji Strpljivim i upornim edukacijskim radomuspio je Viktora mmciU da razlikuje toplo i hladno, sto :ranije nije bio u

stanju, zatim da razlikuje glatke povffiiIlle ad hrapavih, meke ad tvrdlh i 1.Njegov ernockmalni zivot uoonjem je postajao bogatlji i raznolikiji pa jepoceo manifestirati ne same elernentarni strah j 9l'dzbtJ,vec i jubav, privrfc-


8/13

illS 1. Edukacijska psihologija i njezin predmet proucavaeja

Host j ujeznost prema medicinsko] sestri ko]a ga je pnducavala j njegovala.No, uza svu Itardovu dugogodisnju poduku Viktor nije uspijevao nauciti go-vor . .Naucio je jedino slufiti se gestama11 izrazavanju neklh s.vojih .Le lja.Narijcci koje bi 1 ' 11Ubile upucene reagirao je kao na nesto sto je povezanc sodrcdenim predmemm a ne kao na njegov simbol, p.i:!.je taka usvajanje poj-mova ostalo izvan njegova demasaja ..

Nakon pet godina sustavna poducavanja, lrard je zakljucio da je s Vik-torom dostigao l1ajvisc sto so uoonjem moglo dostici pa je prekinuo saydaljnji edukacljski fad ..V~ktor je nakon toga jo~ dugo zivio i umro od prebla-de 1 1svojoj celrdesel,oj godini,

2. Godine 1920. 11 vuejem su brlogu, nedaleko ad Kalkute u Indij], na-dene dvije djevojfice nejednake dobi koje je misionar Singh prihvalio isrnjestio u midnapursko sirotiste. Mlada djevojclca, koju su nazvall Amala,imala je tada nCSLO iznad dvije godine, a stari]a, uazvana Kamala, izmcduosam j devet godina. Obje djevojcice dobile su za poduca:vanje najboljcodgajatelje kako hi ih se sro je moguce prije humaniziralo.

Kad su dovedene u zavod, djevojcice S~ se ponasale kao vukovi, Danjusu pretezno drijemale i bile nepokretne, dok bi nocu uvnu]e i posta Ie mo-toricki nemime, Im ale sudobro razv ijen sluhi juh, O sieti toplinem hladnoce

bill su im slabo razvijeni. Mokrenje i defekaciju nisu kontrolirale. Hranile suse poput zjvotinja hvatajuci hranu usnama i zublma a kosti su glodale nazemljl. Hodale SlI cetvemnoske i nisu se znale oblaeit],

Mlada, Amala, relativno se brzo humanizirala. Vee nakon dvomjesecnepoduke naucila je nekoliko rijeCi, zatim jenaucila uspravan hod pa oblacitise i noslti haljiau. No, nakon dvije godine umrla je od bolesti,

Starija, Kamala, zivj.ela je do sedamnaeste godine, Njaj je trebalo izu-zctno dugo vremena da nauei uspravan hod i da pocne nosiri haljlnu, No, itada bi znala napadati ostalu djecu pa i ujedati, zatim hvatati i klati kokos udvorism i sl, Za dvije godine intenzivna pcducavanja jedva je naucila neko-liko rijec.i ,a u sest godina svega trideset, Pri kraju svoga zivo ta nije bila us tanju sas tavltl jednu prostu reeenicu. Sve u svemu, nijcju b ilo moguCe hu-manizirati,

Valja pripomenuti da se I 1 IDu slucaju Amale kao nl Kamale nije radilo 0njihovoj evenrualnoj slaboumnosti,

3 .. Francuski etnolog Vellard nasrojao je proucimi zivo[ iadtjanskoga

Gvaja-Kvil plemena u Paragvaju, To [e plemc zivjeto na tesko pristupacnomterenu i potpuno izolirano ad drugih illjudi.Zivot tih Indijanaca bio je vrloprimitivan, za suvremena c(}vjeka gotovo neshvatljiv, Pleme nije poznavalo


9/13

19

ill clvilizaciju zeljeznoga doba, ni gradnju nastambi. Svoja sucbitavalistaim a]i u rupam a koje bi naJ,azili nazemlji,

Kad se Vellard sa svojom ekiporn priblifio nastambama plemenapleme se razbjezalc. Obilazecl njihove nastambe, eua je plat': djetetai u jed-noj rupi nasao osrsvljenu djevojcicu u dobi oko dva mjeseca.Til je djevojci.cuuzeo a sobom u Pariz i odgajao Jc kao vlastho dije~e. N akon~[O je zavrsila inajvise stupnjeve skolovanja, postala je poznati francuski etnolog sa znanjemnekoliko sv jetsk ih je zika.

Kako se iz prikazenih primjera divlje djecc(1mofe razabrati, pokusajinjihove humanizacije pokazuju da ucinci zakasnjela ucenja, kakvi su bilividljivi ked Viktora m Kamale, daju vrlo ogranicene rezultate koje nije bilomoguce unaprijediti ni vrsnim edukacijskim radom. K ad s,uti poticaji naucenje bili bl.izi maturacijsko] gorovcst: organizma (Amala) ii i se zbili. Upravo vrijeme (Vellardova djevojcica), rezultati su bili izrazlto bolji, odnosnobili Sli gorovo optimalni,

Da bi se u razvoju djece uzmoglo sto valjanije suditl 0 tomu koji suobfici njihova reagiranja vise posljedica maturacjje a,koji ucenja , razvojni supsiholozi predlozili ovamjerila prosudbe:

1.POmla~anjakoja su rezultat maturacije zaje :dnicka su svim indiv iduimaiste vrste, dok su oblici pon.a.~anja steceni ucenjem karakteristicni za poje-dinca pa se stoga individualno razlikuju.

2. Svi ablici ponasanja kojl SlJ posljedica maturacije javljaju senenadaoo, a ona pak koja se stjecu ucenjem ocituju se postupnc,

3. Maturacijom uvjetovana ponas anja zakonitosJij1cde jedno za drugim(merna preskakanja), dok kod ucenja takve pravilnosti nema,

Nadajje, pouzd ani znak da jc odredeni organ;organski sustav ili organi .zarn u ejelini maturacijomdostigao potrebnu zrelosti gotovost jest pejavaodgovarajuce reakcije koja je uspjdna ~ pozitivna, U slucaju kad takva

spremnost jo~ nije dostignuta, a dijete je tzlozeno poticanju i vjezbi, ncdostizu se zadovoljava juei ucinci,Uz to, takvo preuranjeno poticanje mozeobcshrabriti dijctc i uzrokovati da ono izgubisamopouzdanje, pa c


10/13

:ILEcilukacijska psihologijai njezin predmet proucavania0

moskovske skole. Zenevsk1uskofu predstavlja J. P iaget (18 96198 0) sa surad-nikom B. Inbelder, a m oskovsku P. G aljperin sa skapinom istraiiva.ca, m edukojim a se svojim radovim a Istice N .F. Talizina,

Temeljni problem i koje proucava renevska koRa[esu p,itanja razvoja10-, g l , c l dh struktura u djece kao sto su: klasiflkacije, serijacije, pojmovikonzervacije, elementame numeridke strukture itd, U tim proucavacjimapredstavnicl ave skole polaze ad shvacanja da se sveukupan razvoj ljudskejedinke, pa time i intelektualnl razvo], odvija vlastltom zakonitosclJIkoja je ibiolo~ke i ocija ln e naravi. U t:enjeje subordmlrano razvojaom procesu do temjere da: seU zavisnosti addostignura s tupnja razvojamijenjaju ne sam onjegovl mehanizm i, negoi n jegova b rzinai ueinkovitost. K ratko receno, raz-voj ima vodecu ulogu, a efikasnost ucenja zavisi ad dostignuta stupnja raz-

voja...Tako, prema Inhelder, m lada djeca nisu ustanju usvajati logicke struk-ture misljenja zato sto nisu dostigl,a potreb~n smpanj intelektualna razvoja,Kad govore 0 faktorima razvoja, tada je Piaget misljenja da so tu radi 0'precesu ekviilibracije ili uravnetezenja koje smatra temeljnim faktoromrazvoja, Po njcmu, proces ekvilibracije valja sbvacati analognim sustavu sau to regu laciiom ko ji se stalno nalazi u procesu uspostav ljan ja ravnoteze,s .tim ~to se zavrsna ravnotefa dostize is tom onda kad se dostigne intelekru-alna zrelost, tj . kad se oblikuje sustav formalnih operacija.

Buduci dill se tako razvoj upravljan praces,om ekvilibracije odvija vlasti-tom zakonitcscu, kao temeljna metoda proucavanja ostaje praceuje procesauspostsvljanja ravnotese kao i narusavanja i pOfiovnc'g uspostavljanjaravnoteze, dakle praeenje spon tana razvoja u normaln im ,tj . svakodnevntmuvjetima, i to transverzalnom metndom iii metodom poprecnlh presjeka ianalizom procesa ekvilib radje., bezdubljeg uJafenja u sam proces razvoja, Toznaci bez izuivanjl3 promjena bile eksperimentalnim ill edukacijskim sred-stvima,

Predstavnici moskovske ~kolemisljenja su da jntelektualni razvoj, kakoga prikazuju predstavnici zenevske~kok. prcdstavlja razvo] u svakednevnimuvjetima, tj. bez upravljanja, bez programiranja, uglavnom stihijski. On je urealnosti tipican za intelekrualni razvoj veclne djece, Th se, kako to IsticeTalfzina U procesu usvajanja intelekmalnih operacija ocltuje ta unutarnja,nuzna logita razvoja, No; to ipak predstavlia sam o jedan odmOllucihnacinarazvoja keji je svakako adekvatan tim uvjetima, U promijenjenim uvjetimarazvoj ce nesumnjivo imati nesto dmgal!jji i lijed i zakonitosti i rezultate, Ukonfrontaciji sa. shvaeanjiraa predstavnika ,zencvskc &kale! posebice Piage-tovim ciji sustav u krajnjoj konsekvenci tretira intelektualni razvoj kao auto-genezu Ioglcklh strukrura, G aljperin jemisJjenja da oovjekov,a psiha nalazi upotpunosu svojc korijeneill realnom, objektivnom sv ijetui da se sve njezin cstrukture magu usvojiti i nauciti, i o aktivnoscu koja mora biti lzvana i na


11/13

Maturacija i UC6 11 j e 2 1

razlicite n a cm n eoblikovana i organizirana, Intelektualni razvoj nije III bitiodreden vlastitim nepromjenljivim zakonitostima, vee on maze imati nejed-nak l sliied \1 zavisnosti od organizacije aktivnosti ucem jasubjekta Kako to )aktivnost ueenja moze imati i razlicite oblike, mjezirn ce u~inci [Imino bitinejednaki.

1z ovakva teorijskog koncepta predstavnici moskovske Skale lzvode imetodu podueavanja kO Jaje U ruskoj edukaeijskoj literaturi pO .ZD8Ita podnazivom metode etapnog obllkovanja lntelektualnih radnji, Tu je metodukoncipirao i za potrebe podueavanja prilagodlo svakako jedan od najkrea-tivnijih predstavnika moskovske skole P . J. Galjperm, U njezinoj osnovinalaai se shvacanje da je u svrhu izbjegavanja stihijnosti iatelektualna raz-voja num.o poznav.ati logiku ljudskih zllanja koja se usvajaju te da planiranjesadrzaja ucemJa valja obavljati na t temelju illogickeall1alizeananja, ane povi-jesnim redoslijedom usvajanja znanja kako se to redoviro cini. Pri tomu jenu:zno, a to je i bitna novina ovemetode, djeterovu aktivnost ~ ijekom usva-janja znanja planjrati, (Ovdje predstavnlci moskovske skole uza svu svojuideologiziranost ipak donekle uzlmaju U obzir ncj;cdnake uzrasnemogucnosti djece). Kako je covjekov.a intelektualna aktivnost, gledana upovijesnoj i geneticko] retrospektivi, nastala iz praktiene aktivnosti, plani-ran je dje te tove aktivn osti 1!lce mj

1. Upoznavanje sa:zadacama l.I~enja koje ukljucuje poznavanje shemetemeIjnih struktura pojava jcdne klase ili kategorije pojava, odnosnoupoznavanje algoritm a prepoznavanja te shem e,

2. Rj'eSavanje sustava zadataka nB!prakticno-manipulatlvan, odnosnoradni na.cin.

3. Rjesavanje zadataka verbalizacijom, tj . glasnim izgovaranjem Kadaone postane dovolino brzo i bez pogreske, prelazi se na sljedecu etapu,

4. R.je~a.v!l!n.jezadataka u sebi, u oblikn unutarniega govora, U pocctkuto izgleda kao savor samom sebi koji zatim postupso prelazi na mentajniplan.

5. Prava mentalnaoperaclja koja]e reducirana, autematizirana m koja seobavlja U obliku slijeda simbola verbalna znacenja,

Buduci da se tako u prvim etapama sve operacije materijaliziraju ikonkretiziraju, dakako da kao nize razine reagiranja postaju dostupne i djeci

nj~ega.uzrasta, sto mje slu~.aj tijellcom spontana lntclektualna razvoja,Suglasno s tezom da je mentalna aktivnost djeteta razvojno gledano

nastala lz prakticne (materiialnc-radncjaktivnosti, temeljni smisao metode


12/13

2 2 1. Eoukaciiska psihologiia i njezin predmet proucavanja

etapnog oblikovanja intelektualnih radnji jest u pretvaranju prakticno-dielarne u intelektualno-sirnbclicnu aktivnosr.

Na svrsetku ovoga prikaza valjaistaknuti da izmedu teorija o odnosuucenja i intelektualna razvoja kako ze.ncvskctaka i moskovske skole postojeslienosti, a i raztike. SH~nosti su u tome !lLojedna i druga teorija sadrzlshvacanje da logicke operacije imaju svoj izvor u prakricno-materijalnimradnjama koje se kroz proces interiorizacije ili pounutrenja transfcrmira]u uintelektualne operacjje, Obje su skolc dale znatan prinos razumijevanju togmehanizma interiorizacije. Uz to postoji i slaganjc II cksperimentalnim po-dacima kada se razvo] intelektualnih operacija prari U svakodnevnunuvjetima. Razlike se javllaju kad se ti podaci i nalazi, dobiveni U odrcdcnimnvjetima, pokusavaju generalizirati, Jlo~ BU vece razlike u shvacanju faktorarazvoja, ponajvise III shvacanjima 0 mogucnostima aktivnoga djelovanja narazvoj ]ogickih struktura 11 djece,

Temellni uvjet! ucenja

Neki ce individuum ucenjcm stcci nove oblike p00l13sanja, ako su nje-gove sposobnost! Zit ueenje u dovoljnom stupnju razvijene, zatim ako je za

aktivnost ucenja dovoljno m10tiviran i ako ima edgovarajuce vanjske p.rilik,eZ 3 J ucenj,e. Na taj senati!] sposobnosti, motivaeija i vanjsk e prilike jav ljajutemelinim uvjetima ucenja.

Pod sposobnostima, kao jednim od unutarnjih uvjeta ucenja, razumi-[eva se egzistencija takvih potencljalnih dinarnitkih sustava ko~jomogucujuefikasnu aktivnost ucenja .. Kad je rijec u ljudskorn uceniu tu se misli nacjelokupnu strukturu covjekovih sposobnosti, i to kako na planu intelekmal-nih j psihomotoricki h funkcija {aka i ria planu percepcije i osjetljivosti,Dakako cia stu panjsudjelovanja svih tih sposobnosti u vakoj situaciji ucenjanije redovito jednak. Koje ce sposobnosti biti vecirn a koje maniim dljelomukljucene 1Iproces ucenja oV]lii 0 ra zvojno] dob ionega ko~i licit zatim 0 njegovoj motivaciji za ucenje kao i .0 zadaclma pred ko] ima seu realnoj situacijiu~ c n i


13/13

Temeljni uvjcti uQcnja . 23

Stjecanje novih oblika reagiranja moguce je i samo onda ako je indivi-duum dovoljno puta izlozen situacij! u kojoj mosc cbavljati aktivnostponavljarnja i vjezbanja, ~to U osnovi cini vanjske prilike ueenja ,Taka u vanj-ske prilike za ucenje spada mogucnost skolovanja (slusaJnjepredavanja, sud-jelovanje 11 v j e z b a r n a ,dobivanje ~Ipl]~a: za ucenje i s l.), za tim m cgucnostraspolaganje potrebnlm udzbenicima, prlrucnicimai ostalom strucnom lite-raturom ZaJ ucenje, raspolaganje potrebnlm vremenom i prikladnim pros-torom za ucenje i oscitavlm nizom ostalih neophodnih prilika, sve do oniho kojima ovisi bioloska egzistencija onegakoji uci, U odredenom smislu uvanjskeprjlike ucenja spsdaju i metode kao i tehnike kojima se pojedinacsluzi pi'i razurnijevanju i reprodukciji sadrzaja koje usvaja, S ve teookelnosrilmaju znatnoga utjecaja kako na brzinu ucenja taka i na njegovu efikasnost.

Potpunizostanak makar i ednog od navedenih temeljnih uvjera ucenjadovodi do nemogucnosti stjecanja iskustva u bile kojem obliku. Aka SiJ, pakneki od tih uvjeta nedovoljno ilisarno djeiomidno prisutni, rezuhati ucenjaredovito BU znarno ispod optirnalne razme,

Iz svega navedenog nadalje slijedi da je jedino unutar tih uvjeta mogucenalaziti uzroke svakog eventualnog uspjeha kaoi svakog eventual nagneuspjeha 11 . !ucenju. Jer, netko postize visoke rezultate U lWt.ell juzato sto zarakvo ucenje iii irna vrto razvijene sposohnmti,. iIi optima lnu rnotivac iju ,iii

idealne vaniske prilike, a lltlOzda i sve [6 tlvjen~ zajedno, dok su uzrocinccijega neuspjeha u ucenju iii njegove nedovoljne sposobnosei,ill slaba 1110-tiviranost, H ivrlo slabe prilike ucenja, iii pak svi ti uvjeti zajedno a cije jesudjelovanje u procesu l!cellja izrazito nedovoljno.

Documents

Edukacijska psihologija - poglavlje.pdf