1

Edvin Liverić-Bassani

PROGRAM RADA HNK Ivana pl. Zajca 2015. – 2019. Kazalo: I ULOGA HNK Ivana pl. Zajca NA LOKALNOJ I EUROPSKOJ SCENI

- HNK Ivana pl. Zajca kao centralna kulturna institucija grada Rijeke i Primorsko-goranske županije ………………………………………………… str. 2

- HNK Ivana pl.Zajca kao kulturni predstavnik na europskoj sceni s naglaskom na miteleuropskoj ………………………………………………… str. 2 - 3

- HNK Ivana pl. Zajca kao jednog od glavnih nositelja programa EPK 2020. ………………………………………………………………………………………………. str. 3 - 4

II ZADACI INTENDANTA

- Pozicija intendanta i ravnatelja zasebnih programskih jedinica …. str. 4 - 6 - Suradnja na regionalnom, europskom i svjetskom nivou ………….. str. 7 - 8 - Prijave na programe EU fondova ………………………………………….. str. 8

III PROGRAMI

- Program rada Hrvatske drame u razdoblju 2015. -2019. ……….. str. 9 - 10 - Program rada Talijanske drame u razdoblju 2015. – 2019. ……. str. 11 - 12 - Program rada Opere u razdoblju 2015. – 2019. …………………….. str. 13 - 14 - Program rada Baleta u razdoblju 2015. – 2019. ……………………. str. 15 - 16

IV PLANOVI POSLOVANJA

- Financijski plan …………………………………………………………………. str. 17 - Kadrovski plan …………………………………………………………………. str. 18 - 19

2

I ULOGA HNK Ivana pl. Zajca NA LOKALNOJ I EUROPSKOJ SCENI

Pristupajući natječaju za Intendanta HNK Ivan pl. Zajca vrlo sam svjestan uloge koju ta nacionalna kazališna kuća ima na lokalnoj i regionalnoj razini, te nedovoljno iskorištenih potencijala koje ona, s korpusom od četiri ansambla posjeduje. Institucija s tako specifičnom situacijom, treba tu posebnost shvatiti kao potencijal koji valja iskoristiti u prijavama za EU fondove. Osobno mi nije poznato da i jedna europska nacionalna kazališna kuća posjeduje u svom korpusu profesionalni dramski ansambl jedne nacionalne manjine, a to je nešto što treba njegovati i vidljivije predstavljati i izvan lokalnih granica. HNK Ivana pl. Zajca svakako zauzima mjesto centralnog pokretača svih izvedbenih sadržaja u gradu i županiji, te kvalitetom izvedbi raznih umjetničkih izraza mora biti prepoznato kao generator i nositelj scenskog stvaralaštva. Jednako tako HNK Ivana pl. Zajca vidim i kao instituciju koja je otvorena za suradnje s lokalnom nezavisnom scenom, te kao pokretača raznih suradnji i koprodukcija (HKD Teatar, Teatar Ullyses, Savez Molekula, itd). U zajednici umjetnika koji djeluju na ovim prostorima treba izbrisati stigmu zatvorene elitističke aure koja je stvorena oko institucije HNK, ali pri tom dobrim odabirom i promišljenom selekcijom stvoriti program visokokvalitetnih scenskih izvedbi. HNK Ivana pl. Zajca trebao bi svoju programaciju promišljati u suradnji s ostalim gradskim institucijama kao što su MMSU, Muzej grada Rijeke, Art Kino i Gradska knjižnica Rijeka, te usklađivanjem programa i tema koje u takvom širem kontekstu te institucije stvaraju, dati veću važnost i bolju vidljivost, a čime bi ujedno HNK dobio bogatiji spektar publike. Moja centralna nit vodilja u programu, promišljanje je riječkih tema (kao svojevrsni uvod u programsko osmišljanje EPK 2020.), te osobnosti koje su obilježile Rijeku - odnosno Rijeka njih; Ödön von Horvath, J.P. Kamov, Gabriele D’Annunzio, Ivan pl. Zajc, Fiorello La Guardia, Jean Genet, itd. Inscenacijom djela tih autora (ili djelima koja govore o tim povijesnim osobama) želim istražiti što nam oni danas znače, te kako ih možemo suvremeno interpretirati. Ti autori ujedno zatvaraju jedan širi miteleuropsko-mediteranski krug kojem Rijeka zasigurno pripada. Takav umjetnički krug svakako treba biti predstavljen i drugim autorima miteleuropske regije, kao što su; Federico Fellini, Carlo Goldoni, Richard Strauss, Giacomo Puccini, Leoš Janaček, ali i suvremenim autorima; Agota Kristof, Daniel Načinović, Daša Drndić, Angelin Preljocaj, Daniel Abreu, Ronald Savković, Irma Omerzo, Ivana Müller, Jasna Vinovrški, itd. Još jedna nit vodilja u osmišljavanju programa bio bi četverogodišnji projekt GRANICE (radni naslov!) - u kojem bi se svake godine kroz temat šireg pogleda na Rijeku/Fiume/Reku/Riku kao multikulturanog grada s bogatom i turbulentnom poviješću, te dubljim istraživanjem njegovih fizičkih/povijesnih i mentalnih/mentalitetnih granica - svake sezone jednom renomiranom autoru osebujnog i snažnog scenskog rukopisa (a to podrazumijeva i estetski pluralizam) omogućio rad na autorskom projektu koji bi, unaprijed ugovorenim koprodukcijama i gostovanjima, predstavljao Rijeku na raznim pozornicama Europe.

3

Te četiri “inscenacije” Rijeke bile bi ujedno uvertira u projekt Rijeka EPK 2020. Projekt GRANICE zamišljen je kao autorski rad s pogledom na naš grad iz perspektive jednog talijanskog autora (Romeo Castelucci /Societa Raffaello Sanzio), mađarskog autora (Arpad Schilling/Kretakor), slovenskog autora (Tomi Janežič/Mladinsko gledališče), te u svojoj posljednjoj sezoni (2019.) rad iz perspektive jednog (ili grupacije!) domaćih autora. Grad bi pripremao i živio ovaj projekt kroz četiri sezone, a ideja je da se sva uprizorenja izvedu u sklopu centralnog programa manifestacije Rijeka EPK 2020. Projektom GRANICE Rijeka bi dobila svojevrsno scensko “ispisivanje/arhiviranje” grada, a mi kao njezini trenutni žitelji preispitali bismo naše stavove i poglede na sredinu u kojoj živimo. Projekt je zamišljen kao sinergija svih ansambala uz raznovrsnost umjetničkog izričaja u koji treba biti uključena i nezavisna lokalna umjetnička scena, kao i svi građani Rijeke koji smatraju da svojim doprinosom mogu pridonijeti ovakvom “čitanju Grada”. Ovaj projekt treba svakako biti razvijen u suradnji s lokalnim turističkim uredima, te bi uz dobru promidžbu i najavu on bio ključni projekt generator kroz četiri sezone HNK Ivana pl. Zajca. Kad smo već na relaciji Kultura – Turizam, smatram da bolja kordinacija s turističkim uredima treba biti i s predstavljanjem programa Riječkih ljetnih noći, koje se održavaju u periodu kada u našoj regiji boravi velik broj stranih gostiju, koji mogu/trebaju biti i naša potencijalna publika (posebice vezano za programe Opere i Baleta). Treba nastaviti s praksom turističkog razgleda HNK u pojedinim terminima, kako bi do izražaja došao, ne samo vanjski sjaj arhitekture dvojca Helmer – Fellner, već i svo ono bogatstvo interijera, s akcentom na strop oslikan Gustavom Klimtom. Jos jedna programska linija bila bi ona usmjerena na mlađu publiku - predškolska i školska dob, te studenti. Svaki ansambl unutar svog repertoara ima za cilj ostvariti u sezoni barem jedno djelo za djecu i mlade. Specifičnost ovog programa bila bi i otvorenost ka obrazovnim i odgojnim ustanovama, na način da se tijekom radnog procesa i priprema tih uprizorenja dogovori jedan broj proba za građanstvo, sa specifikumom ciljanja na mlađi uzrast. Takvim bi se pristupom “demistificirao” proces umjetničkog stvaranja glazbeno-scenskih djela, te mlađu publiku bolje upoznalo i približilo kazališnoj umjetnosti. Držim da bi se sistematičnim i dobro osmišljenim pristupom ovakvim radionicama otvorenog tipa lakše prodrlo do najmlađe publike, koju treba njegovati i pridobijati u njezinom ranom formiranju. U takav program treba uključiti i vanjske suradnike koji se profesionalno bave edukativnim pristupom, s naglaskom na scenske i glazbene pedagoge. Produkcije osmišljene za djecu i mlade mahom bi se trebale stvarati kao scenske izvedbe manjih formata, te jednostavnijih produkcijskih zahtjeva, lako izvodivih i izvan zgrade Kazališta. Što se samih prostora za izvedbe tiče, uz veliku scenu HNK i manju scenu Hrvatskog kulturnog doma, mora se pronaći mogućnost izvedbi i na nekim specifičnim gradskim lokacijama (što se već prakticira u sklopu Riječkih ljetnih noći), s naglaskom na industrijsku kulturnu baštinu, kao specifikum Rijeke, a s ciljem povećanja ukupne repertoarne funkcionalnosti.

4

Još jedan bitan cilj svakako je i poticanje autora na stvaranje novih djela koji će svoje praizvedbe doživjeti upravo na sceni HNK Ivana pl. Zajca. U tom slučaju ne mislim samo na dramske pisce, već i na koreografe, a u suradnji s Muzičkim biennalom, s ciljem praizvedbi glazbenih i opernih djela. II ZADACI INTENDANTA Pozicija intendanta i ravnatelja zasebnih programskih jedinica

Podrazumijeva se da intendant posjeduje liderske sposobnosti, kao i da za širu javnost predstavlja autoritet na polju kulture. Moja pozicija specifična je, jer sam kao glumac poznat širokom spektru publike, što imam zahvaliti mediju televizije. Svjestan sam i benefita koje takva pozicija nosi, a to je - lakši ulazak u medijske prostore. Jednako tako kulturna javnost upoznata je i s mojim djelovanjem na polju organizacije i produkcije - dugogodišnji selektor i asistent ravnateljice festivala Tjedan suvremenog plesa, Umjetnički direktor Street Art Festivala, dugogodišnji član i predstavnik Hrvatske u europskoj kazališnoj mreži Aerowaves. Tu je i moj pedagoški rad – dugogodišnji vanjski suradnik pri Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu, kao i trenutni vanjski suradnik na Sveučilištu u Rijeci – smjer “Gluma i mediji”. Produkcijsko iskustvo stekao sam na raznim projektima: Nataša Lušetić “Persona” (koprodukcija s MSU), Tanja Zgonc “Koora” (koprodukcija s Plesnim teatrom Ljubljana, Slovenija), Trafik i The Necessary Stage “Crossings” (koprodukcija s Esplanade Thetre i HNK Ivana pl. Zajca), Trafik i Borza “Jalova” (produkcija EPK Maribor 2011), SAF “SkinSites” (koprodukcija s Posttheaterom, Njemačka i Japan). Kao dramski umjetnik gotovo da nema kazališta u Hrvatskoj u kojem nisam stvarao. I to ne samo u ulozi glumca, već i kao redatelj, producent, koreograf i suradnik za scenski pokret. Moje polje umjetničkog stvaranja seže i na međunarodne kazališne scene: Mittlefest – Cividale, Teatro Stabile – Trieste, Teatro Stabile Sloveno, SSG – Trieste, ŠKUC teatar – Ljubljana, Teatar Glej – Ljubljana, Cankarjev dom – Ljubljana, Esplanade Theatres on the Bay – Singapore, Staats Theater Braunnschweig - Njemačka. Kao dugogodišnji predstavnik europske kazališne mreže Aerowaves, koju čine partneri iz 35 država članica, mojim izborom za intendanta, HNK Ivana pl. Zajca automatski ulazi u EU fondove, jer je mreža Aerowaves već u četverogodišnjem programu European Union Culture Found for networks, a upravo smo predali aplikaciju na EU Platforms Fund za koju vjerujem da ćemo je i dobiti. Obzirom na moje članstvo u Aerowaves-u, mojim izborom za intendanta, Balet HNK Ivana pl. Zajca, automatski ulazi u programe međunarodnih suradnji (Festival Tanec Praha, ImpulsTanz Wienna, Zurich Tanzt, Operaestate Festival – Veneto, Mousonturm – Frankfurt, Biennale de la Danse – Lyon, Montpellier Danse, The Place – London, itd).

5

Sve ovo navodim kako bi se dobio što bolji uvid u široko polje mog djelovanja kao i u organizacijsko iskustvo koje posjedujem. To su sve bitni čimbenici za međunarodnu suradnju na koju želim staviti prioritet u svojem mandatu. Kako kazalište po svojoj prirodi treba biti uronjeno u sve društvene procese, a kao takvo mora posjedovati tendenciju socijalne kritike, svjestan sam pozicije intendanta naspram lokalnih i državnih struktura. U krajnjoj liniji one su te koje ga imenuju. Ali u dobro postavljenim odnosima, posebice spram struktura lokalnih vlasti, držim od velike važnosti poziciju intendanta kao osobe koja daje garancije i jamstva neovisnosti umjetničkog stvaralaštva. Ono mora biti izuzeto od utjecaja političke pragmatike. Kazalište je oduvijek bilo mjesto iskazivanja socijalno kritičkih tendencija, a intendant, kao filter između umjetnosti i politike, treba ostvariti pravo kazališnim stvaraocima na kritički iskaz i stvaralačku slobodu. Intendant jednako tako treba biti odgovoran i racionalan spram financijskog poslovanja institucije koju vodi. U ovim teškim vremenima recesije, mora iznaći načina kako omogućiti kazališnim umjetnicima čim bolje produkcijske uvjete za njihovo umjetničko stvaranje. Da bi intendant uspješno djelovao potrebno je na vodećim pozicijama pojedinih segmenata programa kuće imati ljude koji su se dokazali kao kreativci u svom fahu, te s kojima ima dobru suradnju i uzajamno izgrađeno povjerenje. Stvarajući u posljednjih nekoliko sezona u raznim ansamblima HNK Ivana pl. Zajca, stekao sam dojam da je to povjerenje trenutno narušeno, a komunikacija između menadžmenta dovedena do kritične točke u kojoj se često dovodi u pitanje sama produkcija, te se pristaje na razne kompromise, koji srozavaju kvalitetu izvođenja. Govorim to iz osobnog iskustva rada u Operi, Baletu, Talijanskoj drami, te u suradnji s Riječkim ljetnim noćima. Izuzetno je bitno i neophodno, da se uspostavi dobra komunikacija između voditelja svakih pojedinih segmenata (a tu ne mislim samo na umjetničke ansamble, već i na logistiku, a to je ponajprije Tehnika kazališta). Jednako tako, treba razbiti antagonizam i lošu komunikaciju između samih umjetničkih ansambala, a uvjeren sam da se to može postići radom na projektima koji će biti kreirani u sinergiji raznih ansambala. Da bi se sve to postiglo, voditelji ansambala zajedno s intendantom trebaju detaljno promišljati repertoar, imajući za cilj što veću iskorištenost postojećih upravljačkih i umjetničkih resursa svih ansambala, te ostalih djelatnika koji sudjeluju u pripremi i realizaciji izvedbi. Nedvojbeno je da uspješnost intendanta ovisi o izboru kvalitetnih osoba na pozicijama ravnatelja pojedinih segmenata kazališne kuće. Zato na te pozicije planiram postaviti umjetnike koji su se dokazali u svom umjetničkom radu. A što je najbitnije – umjetnike s kojima sam razvio uzajamno povjerenje.

6

Ravnateljica Hrvatske drame – Magdalena Lupi Alvir Dramaturginja i dramska autorica s kojom uspješno surađujem dugi niz godina, a koja dobro poznaje ansambl Hrvatske drame i sve njegove potencijale, kao i nedostatke. Magdalena Lupi Alvir svojom je pozicijom dramaturginje HNK Ivana pl. Zajca i direktnim kreiranjem repertoara već godinama “ravnatelj u sjeni” Hrvatske drame i svakako je došlo vrijeme da tu poziciju Ravnateljice Hrvatske drame i službeno zauzme. Mislim da je nepotrebno isticati njezina umjetnička dostignuća, jer njezin je rad dobro poznat domaćoj publici. Magdalena Lupi Alvir jednako tako svojim djelovanjem u ostalim domaćim, ali i inozemnim, teatrima, posjeduje mnoštvo kontakata bitnih za preduvjet dogovaranja koprodukcija. Ravnatelj Talijanske drame/Dramma Italiano – Tomas Kutinjač Tomas Kutinjač uvjerljivo je najmlađa osoba na listi mojih suradnika, ali ne i bez iskustva, te smo na jednakoj liniji estetskog promišljanja kazališta, što držim za najbitnije za razlog njegova izbora. Kao profesionalni teatrolog magistarao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Bologni. Scensko kazališno iskustvo stekao je u radu s mnogobrojnim renomiranim nezavisnim kompanijama u Italiji, ali i kao vanjski suradnik Talijanske drame u HNK Ivana pl. Zajca. Bavio se i kazališnom organizacijom u projektima CIMES (Dipartimento di Musica e Spettacolo, Università di Bologna), kao i u organizaciji međunarodnog kazališnog festivala Teatro o Corte – Torino. Radi i kao prevoditelj, a pokretač je i umjetnički voditelj novoosnovanog kazališnog festival BLITZ u Rovinju. Ravnatelj Opere – Tomislav Fačini Tomislav Fačini, domaći je dirigent, koji je dirigiranje završio godine 1996. na Muzičkoj akademiji u Zagrebu kod prof. Igora Gjadrova. Usavršavao se u Milanu i Karlsruheu. Fačini je bio šef dirigent orkestra hrvatske vojske, umjetnički ravnatelj festivala »Glazbene večeri u Sv. Donatu« u Zadru i asistent prof. Vjekoslava Šuteja na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Surađujući s njim na opernim produkcijama u HNK u Zagrebu, uvjerio sam se u njegove radne kvalitete. Osoba je s iskustvom vođenja velikih muzičkih ansambala, te je dobro umrežen u domaću i međunarodnu glazbenu scenu. Držim da osoba s takvim iskustvom zaslužuje izbor za ravnatelja Opere. Ravnatelj Baleta – Ronald Savković O međunarodnim uspjesima Ronalda Savkovića nepotrebno je govoriti. Ronalda osobno poznajem dugi niz godina i pratim njegov rad. Izuzetno cijenim smjer kojim je krenuo s promišljanjem plesnog repertoara, te iskorištavanjem potencijala baletnog ansambla HNK Ivana pl. Zajca. Mislim da ples, kao umjetnost koja ne poznaje granice, jer nema verbalnih barijera i komunicira sa svom publikom svijeta, treba biti glavni umjetnički predstavnik na međunarodnoj sceni. Isto tako za cilj držim i povezanost plesnog ansambla s ostalim ansamblima, kao jednakopravnog umjetničkog segmenta u stvaralačkoj sinergiji.

7

Suradnja na regionalnom, europskom i svjetskom nivou

HNK Ivana pl. Zajca mora biti uključeno u tendencije koprodukcija i aplikacija na EU fondove. To se trenutno pokazao i kao jedini modus opstanka na umjetničkoj sceni. Da bi bilo čim vidljivije ono mora biti zastupljeno i na scenama kazališnih festivala, a posebno onih u regiji. Iz osobnog iskustva znam da ugovaranje korodukcija, ali i suradnji s aktualnim i prepoznatim imenima scenskog stvaralaštva, stvara dobar preduvijet za takva gostovanja. Svjedok sam jednako tako i “druge strane medalje” takvih forsiranih suradnji u kojima kazališne kuće ulaze u “brak” a da pri tom ne učine dublju analizu benefita obiju strana. Zato često gledamo projekte koji u svojim stvaralačkim riješenjima, zbog učinjenih kompromisa, rezultiraju predstavama koje gube na snazi svoje inicijalne socijalno kritičke tendencije. Stoga je potrebno, prije svake aplikacije na EU fondove, dobro promisliti sve ono što sve strane uključene u projekt dobivaju kao benefit, izuzev onog financijskog. Govorim o ovome iz vlastitog iskustva jer sam se i sam, kao sudionik, našao u takvim projektima nedovoljno promišljene suradnje, koje na kraju ne ostavljaju dojam koji je bio očekivan. Načelno, HNK Ivana pl. Zajca mora uspostaviti bolju suradnju i razmjenu s HNK Zagreb i HNK Split, posebice na polju opere i baleta. To su ujedno i produkcijski najzahtjevnije grane kazališnog stvaralaštva. Da bi te dvije umjetničke grane stvaralaštva čim kvalitetnije djelovale, te iznjedrile i praizvedbe nekih novih naslova, suradnja mora biti uspostavljena i sa Muzičkim biennalom u Zagrebu. Dramski ansambli, jednako onaj Hrvatske kao i Talijanske drame, trebaju poticati i razvijati suradnju s regionalnim umjetničkim stvarateljima, kao što su Teatar Ulysses, HKD Teatar, INK Pula, Kazališna kuća Zadar, Dubrovačke ljetne igre, Splitski festival, a nadasve s teatrima u Zagrebu. U široj regiji planirane su koprodukcije sa: Mladinsko gledališče - Ljubljana, Mittelfest – Cividale del Friuli, Rabenhof Teater - Wien, Operaestate Festival – Veneto (Bassano del Grappa), Teatro Verdi - Trieste, SNG Opera i balet – Ljubljana, Plesni teater – Ljubljana. Na europskom nivou tu su koprodukcije i suradnje s: Biennale de la Danse – Lyon, Tanec Praha – Prag, Posttheater – Berlin, The Place Theatre – London. Jednako tako želim nastaviti sa suradnjom koju sam uspostavio s vodećom produkcijskom kazališnom kućom u Aziji, a to je Esplanade – Thetares on the Bay u Singapuru. U svim tim institucijama imam osobne kontakte, a s mnogima sam već surađivao i na nekim svojim prethodnim projektima. Izborom za intendanta HNK Ivana pl. Zajca ja nudim svoje osobne kontakte, a na obostrano zadovoljstvo umjetnički ansambli dobivaju plodonosnu suradnju sa stranim umjetnicima, te neprocijenjivu razmjenu iskustava. Svako kazalište treba poticati “kolanje nove krvi” unutar svog organizma, a to uvijek rezultira dobrim uspjehom. Kazalište koje je zatvoreno unutar svojih ansambala nedovoljno je provokativno i uzbudljivo, a kao takvo gubi na svojoj umjetničkoj i odgojnoj funkciji.

8

Za cilj imam uspostaviti i bolju suradnju sa Sveučilištem u Rijeci, s kojim treba pronaći modus suradnje sa studentima, posebice onih sa studija “Gluma i mediji”. Scena HNK Ivana pl. Zajca mora biti njihova odskočna daska, a ravnatelji i njihovi ansambli trebaju promišljati svoj repertoar dajući si u zadatak poticanje mladih perspektivnih umjetnika njihovim uključenjem u godišnje izvedbe. Prijave na programe EU fondova Nisam upoznat da li su dosadašnji ravnatelji prijavili neke programe na EU fondove, ali ukoliko je neki od takvih projekata dobio potporu, ti projekti svakako trebaju biti realizirani i mora se za njih predati izviješće i evaluacija projekta. Mojim dolaskom na poziciju intendanta, uz promišljene koprodukcije i razne oblike suradnje na nacionalnom i internacionalnom nivou, svakako planiram osmišljavati projekte koji će potporu moći dobiti u EU fondovima. Pri tom posebice onih koji mogu biti prijavljeni na EU fondove Kreativna Europa pod programom Kultura, s naglaskom na manje projekte koji dobivaju potporu od 60% od planiranog budžeta s maksimalnim iznosom od 200.000,00 eura. To su projekti koji u suradnju uključuju tri strane, te kao takvi nisu osobito zahtjevni, a mogu trajati najviše 48 mjeseci. Jednako tako planiram potporu i stranih fondacija, kao i kulturnih centara, kao što su; AFAA, Japan Foundation, Austrijski kulturni forum, Ministarstvo vanjskih poslova Države Izrael, Pro Helvetia, The British Council, Istituto Italiano di Cultura, Goethe Institut, Embassy of USA, Embassy of Japan, Czech Theatre Institute, Canadian Embassy, IETM, Instituto Camoes. Naime, sa svim tim organizacijama do sada sam već uspješno surađivao, te me veseli da ću ostvarene kontakte moći dalje njegovati u funkciji intendata HNK Ivana pl. Zajca. Napominjem da sam kao student AFAA-e (L'Association française d'action artistique) koja djeluje pri Ministarstvu vanjskih poslova Republike Francuske dobitnik stipendije “Programme Courants du Monde» u 2003. Stipendiju sam odradio u raznim kulturnim institucijama širom Francuske, a na taj sam način stekao neprocijenjivo iskustvo menadžmenta u kulturi i ostvario dobre kontakte sa scenom u Francuskoj. Kao dugogodišnji predavač programa razvoja poslovne komunikacije pod nazivom «Thetre in Education» godinama surađujem s višim i visokim menađmentom mnogih domaćih uspješnih tvrtki, a tu su: Allianz, PBZ Card, Zagrebačka banka, Societe Generale Group, Zagrebačka pivovara, Franck, Pliva, itd. Svi ti direktni kontakti dobri su preduvijeti za suradnje u obliku financijske potpore projektima HNK Ivana pl. Zajca, što i nije tako nebitna činjenica.

9

III PROGRAMI Program rada Hrvatske drame u razdoblju 2015. – 2019.

Kroz navedene četiri sezone Hrvatska drama HNK Ivana pl. Zajca tematizirati će pitanja društvene odgovornosti, te za tendenciju imati socijalno kritički stav i edukativnu ulogu, kroz nekoliko programskih smjernica;

- GRANICE - autorski projekti koji će tematizitati propitivanja grada Rijeke kroz objektiv povijesno socijalnih činjenica, a kroz osobne poglede i istraživački rad samih autora

- Suvremeno čitanje klasika - Novi autorski dramski tekstovi - Repertoar za djecu i mlade

Sezona 2015./16. VELIKA SCENA Ödön von Horvath: “Sudnji dan” – redateljica: Daniela Loffner (Njemačka) U suradnji s Goethe Institutom. Federico Fellini: “Proba orkestra” – projekt suradnje Hrvatske drame, Talijanske drame i Opere (orkestar). Premijera na lokaciji - Riječke ljetne noći, a u narednoj sezoni izvedbe na sceni HNK. U suradnji s Istituto Italiano di Cultura Projekt radnog naslova GRANICE – redatelj: Arpad Schilling (Mađarska), a u koprodukciji s kompanijom Kretakor. Projekt potpomognut EU fondovima Kreativna Europa – Kultura MALA SCENA Wallace Shawn: “The Fever/Groznica” – redateljica: Nataša Lušetić U suradnji s Američkom ambasadom/USA Embassy – Zagreb Fernando Pessoa: “Mornar” – koprodukcija s Ulysses teatrom U suradnji s Instituto Camoes Sezona 2016./17. VELIKA SCENA Thomas Winterberg: “Festen/Proslava” – redatelj: Jernej Lorenci Carlo Goldoni/Daniel Načinović: “Feudalac” – lokalizirano na dijalekt (fiumanski i čakavski) Projekt radnog naslova GRANICE – redatelj: Romeo Castelucci (Italija), a u koprodukciji s kompanijom Societa Raffaello Sanzio. Predviđeno za Riječke ljetne

10

noći i neku od lokacija industrijske arhitekture (Tvornica Torpedo), a naredne sezone prenosivo na scenu HNK. Projekt potpomognut EU fondovima Kreativna Europa – Kultura MALA SCENA Oliver Stone: “Wall Street” – redatelj: Eike Hannemann (Njemačka) U suradnji s Američkom ambasadom/USA Embassy – Zagreb Oscar Wilde: “Sretni vladar” – predstava za najmlađe

Sezona 2017./18. VELIKA SCENA J. P. Kamov: “Mamino srce” – redatelj: Oliver Frljić Georg Büchner: “Woyzeck” – redatelj: Jonas Corell Petersen (Finska) Projekt radnog naslova GRANICE – redatelj: Tomi Janežič (Slovenija), a u koprodukciji s Mladinskim gledališčem - Ljubljana. Projekt potpomognut EU fondovima Kreativna Europa – Kultura MALA SCENA Damir Miloš: “Bijeli klaun” – predstava za najmlađe Daša Drndić – praizvedba novog dramskog teksta pisanog po narudžbi Koprodukcija s Rabenhof Theater – Wien U suradnji s Austrijskim kulturnim forumom Sezona 2018./19.

VELIKA SCENA William Shakespeare: “Othello” – redatelj: Jonas Corell Petersen (Finska) Agota Kristof: “Velika bilježnica” – projekt ostvaren u suradnji s HCR (Hrvatski centar za razminiranje) Projekt radnog naslova GRANICE – autorski projekt skupine domaćih kazališnih umjetnika Projekt potpomognut EU fondovima Kreativna Europa – Kultura MALA SCENA Hans Christian Andersen: “Palčica” – predstava za najmlađe Lana Šarić – praizvedba novog dramskog teksta pisanog po narudžbi

11

Program rada Talijanske drame/Dramma Italiano u razdoblju 2015. – 2019.

Kroz navedene četiri sezone Talijanska drama HNK Ivana pl. Zajca tematizirati će, kao i Hrvatska drama, pitanja društvene odgovornosti, s većim naglaskom na suvremene talijanske autore. Jednako će tako za tendenciju imati socijalno kritički stav i edukativnu ulogu, kroz nekoliko programskih smjernica;

- Suvremeno čitanje klasika - Suvremeni talijanski dramatičari - Repertoar za djecu i mlade - Sudjelovanje u projektima GRANICE - 100 godina od ulaska D’Annunzia u Rijeku – pogled na D’Annnunzia danas

Sezona 2015./16. VELIKA SCENA Carlo Goldoni: “Gl’innamorati/Zaljubljenici” – projekt u koprodukciji s Dubrovačkim ljetnim igarama Alessandro Baricco: “Seta/Svila” – projekt za Riječke ljetne noći, a u narednoj sezoni prenosi se na scenu HNK MALA SCENA Carlo Collodi: “Pinocchio” – predstava za najmlađe Sezona 2016./17. VELIKA SCENA Maurizio Constanzo: “Una giornata particolare/Poseban dan” Jean Genet: “Le serve/Sluškinje” MALA SCENA Astrid Lindgren: “Pippi Calzelunghe/Pipi Duga Čarapa” predstava za najmlađe (školska lektira) Sezona 2017./18. VELIKA SCENA Luigi Pirandello: “Sei personaggi in cerca d’autore/Šest lica traži autora” (školska lektira)

12

Maurice Maeterlinck: “Slijepci/I cieci” MALA SCENA Copi: “Le quattro gemelle/Četiri blizanke” – u suradnji s Operaestate – Festival Veneto Sezona 2018./19. VELIKA SCENA Gabriele D’Annunzio: “La figlia di Iorio/Iorova kći” ili “Francesca da Rimini” Suvremeno iščitavanje dramskih tekstova D’Annunzia na stotu godišnjicu ulaska u Rijeku. Vidjeti što njegova djela i njegova pojava znače danas. Maricla Boggio: “D’Annunzio mondano/Svjetski D’Annunzio” MALA SCENA Dario G. Martini: “In nome del figlio/U ime sina”

13

Program rada Opere u razdoblju 2015. – 2019. Kroz navedene četiri sezone Opera HNK Ivana pl. Zajca postaviti će klasična operna djela u periodu od srednjevjekovne glazbe do suvremenih opera, s akcentom na praizvedbe glazbenih djela u suradnji s MBZ (Muzički biennale Zagreb) u 2017. i 2019. godini. S obzirom na najskuplji produkcijski dio kazališnog stvaralaštva, glavni fokus biti će na regionalnoj suradnji, kako bi se uz što manje troškove dobila čim kvalitetnija glazbeno scenska produkcija. U fokusu su i obilježavanja velikih obljetnica. Svakako je u sklopu programa Opere cilj njegovanje opusa Ivana pl. Zajca, s akcentom na rjeđe izvođena djela (kao na primjer “Boisyjska vještica”, poznatije možda kao “Viteška ljubav” ili obnova operete “Momci na brod”, te oratorijuma “Oče naš”). To ujedno treba biti i program Zajčevih dana. U sklopu te manifestacije, koja njeguje repertoar domaćih autora, bilo bi lijepo vidjeti i inscenaciju opere iz 1957. Natka Devčića“Labinska vještica”. Glazbeno djelo koje nije nikada izvedeno, a s karakterističnim istarskim melosom, prepoznatljivim u našoj regiji. Kako je riječka publika prvenstveno stasala na talijanskim opernim majstorima, te ih opravdano i obožava, bilo bi poželjno, uz već postojani repertoar Talijanskih kompozitora, razmisliti i o ponovnoj inscenaciji Verdijeva “Trubadura”, koji nije dugo igran na sceni HNK Ivana pl. Zajca. Sezona 2015./16. Jarry Bock/Sheldon Harnick: “Fiorello!” – Fiorello La Guardia jedan je od najvećih gradonačelnika New Yorka, a svojedobno je obilježio i naš grad, obavljajući dužnosti USA Konzula u Rijeci u periodu 1905/06. Musical “Fiorello!” planiran je za otvaranje dijela repertoara koji tematizira “ljude koji su obilježili Rijeku i/ili je Rijeka obilježila njih”, u sinergiji svih četiriju ansambala HNK Ivana pl. Zajca, a uz potporu Američke Ambasade u Zagrebu Richard Strauss: “Saloma” – u suradnji s SNG Maribor Marko Marulić: “Spovid koludric od sedam smrtnih grihov” - glazbeno scensko uprizorenje Opere i Baleta pod vodstvom Katarine Livljanić a u suradnji s ansamblom Dialogos (Francuska). Premijera planirana na nekoj od lokacija u sklopu Riječkih ljetnih noći, a u koprodukciji s Mittelfest – Cividale del Friuli Projekt ostvaren u suradnji s Institut Francais – Zagreb i AFAA Sezona 2016./17.

Henry Purcell: “Didona i Enej” – u nas rijetko izvođeno barokno djelo Koprodukcija s Operom HNK - Zagreb Projekt ostvaren uz potporu The British Councila Giacomo Puccini: “Suor Angelica/Gianni Schicchi” – u suradnji s Opera SNG Maribor Praizvedba jednog suvremenog djela u suradnji s MBZ – Muzički biennale Zagreb

14

Sezona 2017./18. Leoš Janaček “Jenufa” – Redatelj: Jiri Herman, a u suradnji s Operom HNK Zagreb, te uz potporu Czech Theatre Institute – Praha Giacomo Puccini: “Gianni Schicchi/Il tabarro” – u suradnji s Opera SNG Maribor Alban Berg: “Wozzeck” – jedno od najoriginalnijih glazbeno-dramskih ostvarenja 20. stoljeća u nas rijetko izvođeno. Premijera planirana za neku lokaciju Riječkih ljetnih noći, a u suradnji s Austrijskim kulturnim forumom – Zagreb Sezona 2018./19. Ruggiero Leoncavallo: “Pagliacci” – 2019. obljetnica je 100 godina od smrti Leoncavalla Projekt u suradnji s Teatro Verdi – Trieste Giacomo Puccini: “Triptih” – kako se 1918. obilježava 100 godina od praizvedbe sva tri dijela “Il trittico” Giacoma Puccinia, planira se izvođenje svih triju opera u jednoj večeri. U suradnji s Opera SNG Maribor Natko Devčić: “Labinska vještica” – u suradnji s Muzičkim biennalom u Zagrebu

15

Program rada Baleta u razdoblju 2015. – 2019. Kroz navedene četiri sezone Balet HNK Ivana pl. Zajca imati će za cilj posebno njegovanje suvremenog plesnog izričaja, s nastavkom na tendencije koje je Ronald Savković u prethodnim sezonama započeo. Za cilj postavljam poseban angažman u međunarodnim plesnim suradnjama, kako bi nas korpus Baleta HNK Ivana pl. Zajca češće predstavljao na inozemnim gostovanjima. Kako ples kao umjetnost ne poznaje granice, držim da je on naš najbolji izvozni adut. Za cilj postavljam suradnju sa stranim koreografima suvremenog plesa, ali i njegovanje domaćih snaga, a napose onih koje su već svoju karijeru izgradile i na međunarodnoj sceni. Svakako kao jednu od programskih linija Baleta treba njegovati izvedbe za najmlađe, kako bi se suvremeni ples čim više približio mlađoj dobnoj skupini, te na taj način regrutirala publika koja će nas pratiti u narednim sezonama. Držim da je to temeljni kapital u stvaranju dugoročne publike. Jednako tako očekujem sinergiju Baleta s ostalim ansamblima HNK Ivana pl. Zajca, po unaprijed dogovorenom planu i program. Sezona 2015./16. Ronald Savković – autorski rad Akram Khan – praizvedba za Balet HNK Ivana pl. Zajca, uz potporu The British Council-a Irma Omerzo – autorska predstava za najmlađe Marko Marulić “Spovid koludric od sedam smrtnih grihov” – koreografija Ronald Savković, suradnja s Operom i ansamblom Dialogos Sezona 2016/17 Ronald Savković – autorski rad Angelin Preljocaj i Jean Genet “Un funambule” – solo za Ronalda Savkovića - u suradnji s Institut Francais i Montpelier Danse festivalom

Projekt CAFFEE – koprodukcija Posttheater (Berlin/Tokyo) i Plesni teatar (Ljubljana)

16

Sezona 2017./18. Ronald Savković – autorski rad William Forsythe “One flat thing, reproduced” Jasna Vinovrški – autorska predstava za najmlađe

Sezona 2018./19. Ronald Savković – autorski rad Daniel Abreu – praizvedba za Balet HNK Ivana pl. Zajca Ivana Müller – autorska predstava za najmlađe

17

IV PLANOVI POSLOVANJA

Financijski plan

Upoznat s financijskim planovima za naredne četiri sezone, a uz ambiciozan plan izvedbe programa svih četiriju ansambala, te uz činjenicu da HNK Ivana pl. Zajca trenutno broji 308 zaposlenika, svjestan sam da će kvalitetni i autentični umjetnički iskazi biti teško ostvarivi bez dodatnih financijskih resursa. Kao što sam već napomenuo, njih planiram iznaći prvenstveno u projektima međunarodne suradnje, a koji će ostvarivati mogućnost prijava na EU fondove Kreativna Europa – Kultura. Jednako tako smatram da će se kvalitetan program moći ostvariti kroz suradnju i razmjenu na široj lokalnoj razini (prvenstveno mislim na miteleuropski krug). Da bi se privukao još veći broj sponzora i pokrovitelja, HNK Ivana pl. Zajca u što kraćem roku treba postaviti/brendirati kao mjesto vrhunske umjetničke izvedbe. Sve to s ciljem bolje vidljivosti u javnosti, koje se, između ostalog, ostvaruje i uz veću zastupljenost u medijima. Na tom polju posjedujem mnoge kontakte, stvarane kroz dugi niz godina, a koje držim za svoj veliki potencijalni kapital prilikom prijave za mjesto Intendanta. Jednako tako uštede i racionalizacije moraju biti ostvarene i na polju veće iskorištenosti upravljačkih i umjetničkih resursa svih ansambala, kao i ostalih djelatnika, a posebice treba njegovati otvorenost spram poticanja i angažiranja mladih perspektivnih umjetnika. Da bi se to ostvarilo treba sustavno pratiti rad i produkcije umjetničkih Akademija, što je, primjetio bih, rijetka praksa u Hrvatskoj. Većim brojem izvedbi, a to se postiže i produkcijom manjih, tehnički jednostavnijih formata, mora se osvariti i veći prihod iz prodaje ulaznica. Čitavu tu strategiju osmislio sam s potencijalnom novom Poslovnom ravnateljicom, a to je Sanja Hajdinjak, menadžer s dugogodišnjim iskustvom u sektoru financija i upravljanja malim i srednje velikim poduzećima, kao i na poslovima vezanim uz međunarodne poslovne subjekte.

18

Kadrovski plan Uz novo/staro kadroviranje pozicija ravnatelja ansambala, od kojih su neki već zaposlenici unutar HNK Ivana pl. Zajca (Magdalena Lupi Alvir i Ronald Savković), a neki zamijenjuju prethodne ravnatelje (Tomas Kutinjač i Tomislav Fačini), potrebno je postaviti i nove ravnatelje logističkih sektora, a tu ponajprije mislim na poziciju poslovnog ravnatelja (moj je prijedlog Sanja Hajdinjak) i upravitelja Tehnike (moj je prijedlog Predrag Potočnjak). Za cilj mi je i popuniti nedostatke koje uočavam u samim strukturama ansambala: HRVATSKA DRAMA – 1 mladi glumac TALIJANSKA DRAMA – 1 mladi glumac OPERA – obnoviti solistički kadar, a tu prvestveno mislim na potpuni izostanak pjevača na poziciji mezzosoprana i baritona. Pokušati vratiti Roberta Kolara na poziciju s koje je otišao, a ostali neupotpunjeni umjetnički kadar pokušati pronaći među “mladim snagama”. BALET – zaposliti još 4 plesača (2 plesačice i 2 plesača) Svjestan sam da je nerealno očekivati otvaranja novih radnih mjesta na teret proračuna u periodu recesije, u kojem se na žalost još uvijek nalazimo, stoga predlažem lagani ritam tih kadrovskih promjena, na način da se nečijim odlaskom u mirovinu, upotpuni to mjesto novim mladim umjetnicima. Još nešto što bi hitno trebalo popraviti je vizualni identitet kazališta, koji po mom slobodnom mišljenju nije uspostavljen, a to se najbolje vidi iz priloženih plakata koji nemaju neku zajedničku poveznicu, te kao takvi ne ostavljaju dojam institucije koja je vizualno prepoznatljiva, bez obzira na koji se njezin umjetnički segment to odnosi. Nisam pristalica, uobičajenog razmišljanja koje posljednjih godina često zamjećujem u promišljanjima ljudi koji koji stupaju na vodeće pozicije, a to je da sve treba mijenjati iz temelja njihovim dolaskom, pa tako i vizualni identitet neke ustanove, ali u ovom slučaju držim da taj identitet nije dovoljno prepoznatljiv i čitljiv, te bi ga trebalo bolje osmisliti. Segmente poslovanja koji su se pokazali uspješni svakako treba zadržati i njegovati, a ne pod svaku cijenu iznova podizati temelje u svim segmentima institucije, koja kao takva u svojoj organizaciji egzistira već 68 godina. I da rezimiram; HNK Ivana pl. Zajca mora biti mjesto odgovornosti (prvenstveno polazim od sebe i svoje odgovorne pozicije), ali pri tome mislim i na mjesto autentičnih umjetničkih iskaza koje će mijenjati uobičajene percepcije, te pridonijeti razvoju kazališnog jezika, kako na domaćoj, tako i na međunarodnoj sceni. Zato ga vidim kao umjetnički promišljen homogeni teatar s visokim nivoom izvedbi, koji će svoju repertoarnu politiku razvijati na interdisciplinarnim programima i sintezi kreativnih energija sviju ansambala, s posebnim ciljem razvoja nove i njegovanja već postojeće publike.

19

Sve to naravno nije moguće postići u jednoj sezoni, ali period od četiri godine kreativnog promišljanja, te dobrog poslovnog vođenja, s ciljem čim većeg međunarodnog umrežavanja, mora uroditi plodom. I za kraj, ali možda ne i nebitno, ja kao rođeni Riječanin, ovaj grad, njegove ljude, njegovu povijest i mentalitet, živim već 43 godine, te sam uvjeren da kao mali atom jednog kratkog vremena u njegovoj fantastičnoj povijesti (koja će uvijek biti veća od sviju nas koji smo tom scenom prohujali u trenu) mogu taj kratki period učiniti VELIKIM za grad i njegove ljude. “Jer povijest – povijest su ljudi…” - na pamet mi sada, dovršavajući pisanje ovog programa, pada (znakovito!) rečenica monologa kojom sam, uskačući u ulogu Lucijana u predstavi “Vježbanje života” Nedjeljka Fabria, sad već tako davne 1993. po prvi put profesionalno zakoračio na scenu HNK Ivana pl. Zajca.

20