NAU^NI INSTITUT ZA RATARSTVO I POVRTARSTVONOVI SAD

"Zbornik radova", Sveska 42, 2006.

Originalni nau~ni rad - Original scientific paper

EFIKASNOST I POZICIONIRANJE AGREGACIONOG ATRAKTANTA UINTEGRALNOM SUZBIJANJU REPINE PIPE - Bothynoderes

punctiventris Germ. (Coleoptera, Curculionidae)

Sekuli}, R.1, Tóth, M.2, Kere{i, Tatjana3, ^a~i}, N.1, Forgi}, Gordana4

IZVOD

U radu se iznose rezultati ispitivanja efikasnosti agregacionog atraktanta ucilju integralnog suzbijanja repine pipe (Bothynoderes punctiventris Germ.) uupore|enju sa kontrolnim klopkama tipa "Barber posude".

U klopkama sa atraktantima prikupljeno je 97,3% populacije insekata, a ukontrolnim svega 2,7% primeraka. Pra}enjem migracije insekata na starom repi-{tu, putem atraktanata registrovano je 94,8%, a na novom 87% imaga repine pipe,odnosno 5,2 i 13% u kontrolnim klopkama. Rastojanja od 20-30 m izme|u klopkisa atraktantima, kao zamena za lovne kanale, ne zadovoljavaju. U me|upro-storima bez atraktanata utvr|eno je 2,4 odnosno 3,0% populacije insekata.

Na sada{njem nivou saznanja agregacioni atraktant za repinu pipu mogao bise sa uspehom koristiti za rano otkrivanje, utvr|ivanje `ari{ta, masovno izlovlja-vanje i pra}enje migracije sa starih na nova repi{ta. Njegovo uvo|enje u praksudoprinelo bi racionalnijem i ekolo{ki prihvatljivijem hemijskom suzbijanju ove{teto~ine.

KLJU^NE RE^I: repina pipa (Bothynoderes punctiventris Germ.),agregacioni atraktant, stara i nova repi{ta.

Uvod

Repina pipa predstavlja najopasniju {teto~inu {e}erne repe u na{oj zemlji, aposebno u Vojvodini (^amprag i Sekuli}, 1987). Povremeno se masovno javlja,

109

1 Prof. dr Radosav Sekuli}, dr Nikola ^a~i}, Nau~ni institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad2 Dr Miklós Tóth, Plant Protection Institute, Hungarian Academy of Sciences-Budapest3 Dr Tatjana Kere{i, vanredni profesor, Poljoprivredni fakultet, Novi Sad4 Mr Gordana Forgi}, DP Agroinstitut , Sombor

kada, sama, ili sa drugim surla{ima, u prole}e mo`e pri~initi {tete katastrofalnihrazmera. Od drugog svetskog rata do danas, usled napada ove {teto~ine uni{tenoje preko 180.000 ha useva repe, a znatno ve}e povr{ine su ostale prore|ene i bezdovoljnog broja biljaka po hektaru. U godinama masovne pojave repine pipenemogu}e je sa~uvati useve repe bez integralnog pristupa u suzbijanju (kombi-novanje agrotehni~kih, mehani~kih i hemijskih mera). Ovo je posebno izra`eno usituacijama kada se nova repi{ta grani~e sa starim, ili su u njihovoj neposrednojblizini. Zbog toga, sintezom agregacionog atraktanta, ma|arske proizvodnje, zarepinu pipu stvaraju se mogu}nosti za jo{ uspe{nije, racionalnije i ekolo{kiprihvatljivije suzbijanje ove {teto~ine. Prema istra`ivanjima do danas izgleda da }ese ovaj proizvod, sa uspehom, mo}i koristiti u praksi (Tóth, et al., 2002 a; Tóth, etal., 2002 b; Ujváry, et al., 2002; Sekuli}, et al., 2004; Tóth, et al., 2005; Toma{ev, etal., 2005 a; Toma{ev, et al., 2005 b).

Cilj rada je bio ispitivanje efikasnosti agregacionog atraktanta u izlovljavanjurepine pipe, utvr|ivanje pojave i raseljavanje sa starih i naseljavanje novih repi{ta,kao i njihova upotreba radi prikupljanja insekata, umesto lovnih kanala.

Materijal i metod rada

Ispitivanje efikasnosti atraktanta, u cilju {to uspe{nijeg suzbijanja repinepipe, su izvo|ena tokom 2004 i 2005.godine u rejonu Ba~ke na dva lokaliteta(Rimski [an~evi i Sirig). Utvr|ivanje efikasnosti atraktanta u prikupljanju repinepipe izvo|eno je u 6 ponavljanja na starom repi{tu u lokalitetu Sirig. Tako|e, uistom lokalitetu ispitivana je mogu}nost primene atraktanta kao eventualnazamena za lovne kanale. Eksperiment je izvo|en u 3 ponavljanja na starom repi-{tu, predvi|enom za setvu soje. Pra}enje pojave repine pipe i njenog raseljavanjasa starog i naseljavanje novog repi{ta obavljano je na Rimskim [an~evima, naparcelama, me|usobno udaljenim oko 50 m. U svakom ponavljanju, radi pra}enjau~inka klopki sa atraktantom, paralelno u svim ogledima su postavljane prazneklopke, koje su ujedno slu`ile i kao kontrola. Sve klopke su postavljene na okodesetak metara od ivica parcela, i u zavisnosti od zadatka, na me|usobnomrastojanju od 20 do 30 m. Kao klopke tipa "Barber posude" su kori{}ene obi~neplasti~ne kofe sa otvorom, pre~nika 25,0 cm. One su ukopavane u nivou povr{inezemlji{ta, a zatim prekrivane metalnim {titnicima na desetak santimetara iznadpovr{ine zemlji{ta.

Ogledi u lokalitetu Sirig su izvo|eni u periodu od 01-04 - 07.06.2005.g., a ulokalitetu Rimski [an~evi od 22.03 - 19.07.2004.g. Brojnost insekata u klopkamaje registrovana svakih sedam dana.

Rezultati rada i diskusija

Poznato je da oko 80-90% imaga repine pipe prezimljava na starim repi{tima(^amprag, 1984), a da se ostali deo populacije, zbog produ`ene dijapauze (1-2godine) mo`e na}i i na drugim povr{inama. Zbog toga, uni{tavanjem repine pipena starim repi{tima, pogotovo u godinama masovne pojave, u velikoj se merimo`e olak{ati suzbijanje na novim, i smanjiti broj tretiranja sa insekticidima. U

110

klopkama sa i bez atraktanta na starom repi{tu (predvi|ena povr{ina za setvusoje) pra}ena je dinamika raseljavanja ove {teto~ine, odnosno njena migracija nanovo zasejane povr{ine. Klopke su bile postavljene u jednoj liniji na desetakmetara od ivice parcele i na me|usobnom rastojanju od 20-30 m. U ~itavomperiodu osmatranja, od 01.04 - 07.06.2005.g. registrovano je ukupno 8.447insekata oba pola. Od tog broja, 97,3% je zabele`eno u klopkama sa atraktantima isamo 222 primeraka ili 2,7% u obi~nim klopkama tipa "Barber posude" (Graf.1.) Usli~nom odnosu (97,0% sa atraktantima prema 3,0% bez atraktanata) su dobijenirezultati i iz vi{e lokaliteta u Vojvodini (Sekuli} i sar., 2004). Ovi podaci dovoljnoukazuju na prednosti klopki sa agregacionim atraktantima u upore|enju saobi~nim, za izlovljavanje i uni{tavanje insekata na starim repi{tima. Pri tome,zapa`eno je da atraktant pokazuje zadovoljavaju}u selektivnost na {ta ukazuju iautori ovog proizvoda (Tóth, et al., 2005).

U periodu osmatranja (od po~etka aprila do po~etka juna) u klopkama saatraktantima najve}i broj insekata repine pipe je utvr|en u aprilu (94,2%), naro-~ito u prvoj dekadi, kada je registrovano skoro 70% primeraka od ukupnog brojasabranih. Prema ^ampragu (1984), imaga repine pipe se najmasovnije prime}ujuna mestima prezimljavanja od kraja marta do sredine aprila, re|e kasnije.

Lovni kanali predstavljaju veoma zna~ajnu mehani~ko-hemijsku meru uintegralnom suzbijanju repine pipe, pogotovo u uslovima prenamno`avanja ikada se nova repi{ta grani~e sa pro{logodi{njim, ili su u njihovoj neposrednojblizini. Blagovremeno izvla~enje lovnih kanala oko starih, ili novih repi{ta injihovo efikasno kori{}enje omogu}ava sabiranje najmanje 80-90% celokupnepopulacije insekata (@itkevi~, 1959). Po{to je ova mera ~esto uslovljena vremen-

111

Bothynoderes punctiventris

skim prilikama, stanjem zemlji{ta i odgovaraju}om mehanizacijom ispitivana jemogu}nost primene atraktanata, kao zamena za ovu svrhu. Klopke sa atrak-tantima postavljane su na ivici starog repi{ta u naizmeni~nom rasporedu sa praz-nim - kontrolnim klopkama. Ra~unaju}i na mogu}nost privla~enja repine pipeatraktantima, sa najvi{e 20-30 m (usmeno saop{tenje, Dr. Miklós Tóth), kaome|uprostori izme|u klopki sa atraktantima su upravo uzete ove vrednosti.

Na osnovu dobijenih rezultata sa me|uprostorom od 20 m prikupljeno je uproseku po jednoj klopci sa atraktantom 1370,8 imaga repine pipe ili 97,6%, dokje 2,4% insekata na|eno u me|uprostoru u kontrolnim klopkama. Sli~na situacijaje bila i sa me|uprostorom od 30 m. U klopkama sa atraktantima registrovano je97,0% populacije insekata, a u kontrolnim klopkama svega 3,0% (Tab.1). Drugimre~ima, oba posmatrana me|uprostora sa atraktantima ne spre~avaju u potpu-nosti raseljavanje imaga repine pipe. U budu}nosti bi, pre ispitivanja efekatamanjih rastojanja izme|u klopki sa atraktantima, trebalo proveriti ekonomi~nostove mere u upore|enju sa mehani~kim izvla~enjem lovnih kanala.

Bothynoderes punctiventris

Me|uprostorSpacing

Prose~an broj prikupljenih insekataAverage number of insects collected

sa atraktantom - with attractant bez atraktanta - without attractant

apsol. u % apsol. u %

20 m 1.370,8 97,6 33,3 2,4

30 m 1.332,5 97,0 40,7 3,0

Raseljavanje imaga repine pipe sa starog i naseljavanje novog repi{ta pra}e-no je na parcelama koje su bile me|usobno udaljene oko 50 m. U celini posmatra-no, u klopkama sa atraktantom, na oba repi{ta, registrovano je 637 imaga, a u kon-trolnim svega 44 ili 6,5%,{to ponovo ukazuje na privla~nost ovog proizvodaprema repinoj pipi. Na starom repi{tu u klopkama sa atraktantom, registrovano je94,8% populacije insekata, a u kontrolnim svega 5,2%. Na novozasejanoj povr{iniefikasnost atraktanta bila je ne{to ni`a, i iznosila je 87,0%, odnosno 13,0% ukontrolnim klopkama. Jedan od razloga ove pojave su verovatno bile ve} poniklebiljke repe, te bi u narednim istra`ivanjima trebalo vi{e pa`nje posvetiti ovomproblemu, odnosno utvrditi efikasnost atraktanta u upore|enju sa prisutnimbiljkama {e}erne repe.

Raseljavanje insekata sa starog repi{ta je trajalo relativno kratko i zavr{ilo sedo po~etka maja, sa maksimumom aktivnosti u prvoj i po~etkom druge dekadeaprila (Graf.2). Naseljavanje novog repi{ta zapo~elo je u tre}oj dekadi aprila itrajalo je sve do kraja juna. Najve}a brojnost insekata na novom repi{tu zabele-`ena je u tre}oj dekadi maja meseca. U klopkama sa atraktantima pojava repine

112

pipe je uvek ranije otkrivana, a isto tako i period izlovljavanja trajao je du`e, uproseku za jednu do dve nedelje.

Iz dobijenih rezultata proizilazi da bi se agregacioni atraktant za repinu pipumogao sa uspehom koristiti za njeno rano otkrivanje, za utvr|ivanje `ari{ta,masovno izlovljavanje i pra}enje migracije na starim i novim repi{tima. Uvo|e-njem ove mere u suzbijanju repine pipe doprinelo bi uspe{nijoj prognozi ikona~no racionalizaciji hemijskog suzbijanja.

ZAKLJU^AK

Ispitivanje efikasnosti agregacionog atraktanta u cilju suzbijanja imaga re-pine pipe (Bothynoderes punctiventris Germ.) u upore|enju sa klopkama tipa"Barber posude" bez atraktanata izvo|eno je na starim i novim repi{tima tokom2004. i 2005. g. u ju`noj Ba~koj i pri tome je utvr|eno slede}e:

U periodu od po~etka aprila do po~etka juna u klopkama sa atraktantom nastarom repi{tu prikupljeno je 8.225 imaga repine pipe oba pola, ili 97,3% odukupnog broja sabranih. Pri tome u kontrolnim klopkama je registrovano svega222 primerka ili 2,7%. Najve}i broj insekata je prikupljen u prvoj dekadi aprila,skoro 70%.

Primena atraktanata kao zamena za lovne kanale, oko starih i novih repi{ta,pokazala je da, ako se klopke sa atraktantom postave na me|usobnom rastojanju

113

Bothynoderes punctiventris

od 30 m, propu{taju 3,0% populacije insekata u me|uprostoru, odnosno same|usobnim rastojanjem od 20 m, 2,4%,

Uporedno pra}enje pojave i raseljavanja insekata sa starog i naseljavanjenovog repi{ta, pokazalo je zna~ajno bolju efikasnost klopki sa agregacionimatraktantom. Na starom repi{tu, putem atraktanata registrovano je 94,8%, a nanovom 87% imaga repine pipe. Maksimum brojnosti repine pipe na staromrepi{tu je bio po~etkom aprila, a na novom u tre}oj dekadi aprila i po~etkommaja. Na osnovu dobijenih rezultata, uvo|enjem agregacionog atraktanta upraksu suzbijanja repine pipe doprinelo bi njenom ranom otkrivanju, masovnomizlovljavanju insekata, uspe{nijoj prognozi i racionalizaciji hemijskog suzbijanja.

LITERATURA

^amprag, D. (1984): Repina pipa i njeno suzbijanje. Nolit , Beograd.^amprag, D., Sekuli}, R. (1987): Va`nije {teto~ine kukuruza, {e}erne repe i sunco-

kreta i njihovo suzbijanje (499-507). In: Borojevi},S. et al.: Hrana i razvoj.Jugoslov.nau~na tribina, Beograd.

Sekuli}, R., Tóth, M., Tatjana Kere{i, ^a~i}, N., Gordana Forgi} (2004): Zna~ajagregacionog feromona u suzbijanju repine pipe - Bothynoderes punctiven-tris Germ. (Coleoptera, Curculionidae). Eko-konferencija, 22-25 septem-bar, Novi Sad, Tematski Zbornik, 329-333.

Tóth, M., Siv~ev, I., Toma{ev, I., Szarukán, I., Imrei, Z., Ujváry, I. (2002): Új fero-moncsapda kifejleszt~se a lisztes repabarkó (Bothynoderes punctiventrisGermar.), (Coleoptera, Curculionidae) fogására. Növ~nyv~delem, 38 (3),145-151, Budapest.

Toma{ev, I., Siv~ev, I., Tóth, M. (2005): Mogu}nosti kori{}enja feromonskih klop-ki u masovnom izlovljavanju repine pipe (Bothynoderes punctiventrisGerm.) na novom repi{tu. VII Savetovanje o za{titi bilja, Zbornik rezimea,Soko Banja, 15-18. novembar, str. 161-162.

Toma{ev, I., Siv~ev, I., Tóth, M. (2005): Masovno izlovljavanje prezimljuju}e po-pulacije repine pipe (Bothynoderes punctiventris Germ.). IV Me|unarodniSimpozijum o za{titi {e}erne repe, 26-28. septembar, 2005, Novi Sad, Bookof Abstracts, p.71.

Tóth, M., Siv~ev, I., Ujváry, I., (2005): Agregation attractant of Bothynoderespunctiventris Germ. The 4th International Symposium on Sugar beet pro-tection. 26-28 September, 2005, Novi Sad, Book of Apstracts, p.57.

Tóth, M., Siv~ev, I., Toma{ev, I., Ujváry, I., Szarukán, I., Imrei, Z.,Francke, W.(2002): A new Agregation Attractant for the sugar beet weevil (Bothynoderespunctiventris Germ.), (Col. Curculionidae), Intern.Society of Chem.Ecol.,19th Annual Meeting, Univ. of Hamburg, Germany, Abstracts, 154.

Ujváry, I., Tóth, M., Siv~ev, I., Toma{ev, I., Szarukán, I., Imrei, Z., Francke, W.,Gömöry, Á. (2002): Discovery of an Attractant for the Beet root wevil,Bothynoderes punctiventris (Coleoptera,Curculionidae). 10th IUPAC Inter-national Congress on the Chem. of Crop Protection, Basel, 4-9, August,2002. Book of Abstracts, Vol.1, 278.

@itkevi~, E.N. (1959): Ekologi~eske osobenosti obnikovenovo sveklovi~navodolgonosika (Bothynoderes punctiventris Germ.) i ih zvani~nike v obosno-vanii meroprijatej po barbe s nim. Kiev.

114

EFFICACY AND POSITIONING OF THE AGGREGATION ATTRACTANT

IN INTEGRATED CONTROL OF THE BEET WEEVIL

(Bothynoderes punctiventris Germ. (Coleoptera, Curculionidae))

Sekuli}, R.1, Tóth, M.2, Kere{i, Tatjana3, ^a~i}, N.1, Forgi}, Gordana4

1Institute of Field and Vegetable Crops, Novi Sad2Plant Protection Institute, Hungarian Academy of Sciences-Budapest

3Faculty of Agriculture, Novi Sad4DP Agroinstitut , Sombor

SUMMARY

In 2004 and 2005 in southern Ba~ka, we tested the efficacy of the aggrega-tion attractant in controlling the beet weevil (Bothynoderes punctiventris Germ.)in old and new sugar beet fields relative to the performance of Barber traps. Thestudy has shown the following:1. Between early April and early June in old beet fields, traps containing the at-

tractant collected 8,225 beet weevil imagoes of both sexes, accounting for97.3% of the total number of insects collected. The control traps collectedonly 222 specimens (2.7%) during the same time period. The largest numberof insects was caught in the first ten-day period of April (almost 70%).

2. Our use of the attractant as a substitute for trap ditches around old and newsugar beet fields has shown that if the attractant-containing traps are placed30 m apart, they will allow 2.9% of the insect population to enter the field(2.7% when the traps are spaced 20 m apart).

3. Comparative monitoring of the infestation and subsequent departure of in-sects from the old field and their infestation of a new one has shown that thetraps containing the attractant are significantly more effective. In the oldfield, 94.8% beet wevil imagoes were caught using the attractant, whereas inthe new one the figure dropped to 87%. Beet weevil incidence peaked inearly April in the old field and in the third ten-day period of April and earlyMay in the new one. The results of the study have shown that the introduc-tion of the aggregation attractant in the management of the beet weevilwould contribute towards its early detection, result in massive catches andmore successful prognostication, and make chemical control more cost-ef-fective.KEY WORDS: beet weevil (Bothynoderes punctiventris Germ.), aggregation

attractant, old and new sugar beet fields

115