(Seminarski rad)

EKOLOŠKI, JAVNOZDRAVSTVENI i TEHNIČKI

ASPEKT UPOTREBE AZBESTA U GRAĐEVINARSTVU

Andreja Španović

Kolovoz 2010. godine

SADRŽAJ

AZBEST (Sažetak) 3

KAKO JE SVE POČELO? (Hrvatska i Svijet) 5

KARAKTERISTIKE AZBESTA 6

Tipovi azbesta 8

Kumulativni učinak azbesta i posljedice 10

a) Kod ljudi 10

- Posljedice izlaganja azbestu 11

b) Kod životinja 12

Zakonska regulativa u Hrvatskoj 13

Direktive EU 13

POJAVNOST OBOLJENJA VEZANIH UZ AZBEST 14

TEHNOLOŠKI POSTUPCI S AZBESTOM 15

ZBRI NJAVANJE AZBESTNOG OTPADA U RH 16

Pravila rukovanja azbestom 18

Zamijena azbesta manje škodnim materijalima 19

ZAKLJUČAK – azbest ili „tihi ubojica“ 20

DODATAK 21

LITERATURA 23

2

AZBEST (Sažetak)

Arhitektura, urbanizam, okoliš kao i ini drugi čimbenici mogu imati pozitivne ili

negativne uzročno-posljedične veze sa zdravljem (te i takve veze daju nam uvid koliki je

zapravo utjecaj azbesta na organizam). Već je iz prošlih stoljeća, a osobito prethodnoga,

poznata široka primjena azbesta u području arhitekture i urbanizma. Od bioloških, fizikalnih i

kemijskih agenasa, ubrajamo ga u ove zadnje. Odnosno u tvari koje se rabe u gradnji

(uglavnom kao izolatori od buke, požara, kao toplinska zaštita) te time, pri dugoj izloženosti,

utječu na unutrašnju kvalitetu zraka imajući za posljedicu kronične, toksične učinke.1 Iako

uporabom prednjači u području graditeljstva, rabi se i u papirnoj i tekstilnoj industriji,

plastičnim proizvodima, asfaltu i sličnima. Broj proizvoda, koji sadrže azbest, kreće se od

3000-5000 od kojih je većina još uvijek u uporabi . Ako se uzme u obzir azbestov

kancerogeni i fibrogeni potencijal, broj nije zanemariv. 2

Mjere za zabranu rudarenja, preradu, uporabu i trgovinu azbesta i materijala u kojima je

sadržan provode se diljem svijeta. Članice EU su od 1999. godine prihvatile obvezu izvršenja

mjera kojima se ukida korištenje azbesta (dok je Hrvatska uvozila prosječno 4000 t na

godinu), a od 2005. stupa na snagu zabrana uporabe azbesta i materijala u kojima je sadržan

(uvoz u Hrvatsku pada na 2000 t godišnje). U Hrvatskoj se tek 2005. godine stavlja na Listu

otrova (NN 29/2005) čime se njegova proizvodnja, uporaba i trgovina zabranjuje, a 2007.

godine donešeno je nekoliko nacionalnih zakona u korist radnika profesionalno izloženih

azbestu.

Azbest ovoga stoljeća, svakako, predstavlja ekonomsko-industrijski, zdravstveno-

socijalni i ekološki problem. Sveprisutan je u okolišu. Nizom postupaka obnavljanja, rušenja,

održavanja i gradnje oslobađa se iz materijala. Iako se nekada smatrao izuzetno praktičnim

zahvaljujući visokoj kemijskoj i mehaničkoj otpornosti, te otpornosti na vrućinu, vatru, vlagu,

buku, trenje, elektricitet (i inim drugima), danas je veliki problem njegovo odlaganje. I nije

samo riječ o prevelikom broju divljih odlagališta, već i onih reguliranih zakonima u kojima

nerjetko završe takvi materijali jer ih je teško prepoznati. Slaba informiranost o stvarnim,

štetnim posljedicama dugotrajne izloženosti tom mineralu, nikako ne doprinosi rješenju

1 Izloženost se određuje brojem vlakana po kubičnom centimetru.,. Pavlović M, Vitale K., Vukić R., STANOVANJE I ZDRAVLJE, časopis SIGURNOST 49 (1) 19 - 28 (2007),; http://hrcak.srce.hr/file/18239 , preuzeto s Interneta u travnju 2010.)2 SZO procjenjuje da rizik obolijevanja od raka pluća pri kroničoj izloženosti azbestu u stambenim uvjetima iznosi između 1:100.000 i 1:1.000.000, za izvor vidi 1

3

problema. Nažalost, unatoč svemu rečenome, svake se godine proizvede i preradi 2 000 000 t

azbesta, a za svaku izloženost možemo reći da je opasna!

4

KAKO JE SVE POČELO?

Hrvatska i Svijet

Isplativost azbesta poznata je od davnina. Prve zabilješke o njegovoj uporabi potječu od

2500. god. pr. Krista iz Finske gdje je rabljen kao sredstvo za učvršćivanje (danas bi rekli,

ljepilo) glinenih posuda. U zapisima o Karlu Velikom pišu i o njegovom stolnjaku od tzv.

azbestusa kojim je zastrašivao Barbare bacajući ga u vatru nakon čega bi ostao potpuno

neoštećen (što je izazvani strah bio veći, to je njegova namoć nad primitivnim narodima bila

izraženija). Za vrijeme klasike, urne su bile protkane azbestom, a poslije križarskog rata

putujući su trgovci dobro zarađivali na križevima sačinjenim od azbesta koji su zahvaljujući

tome bili otporni na visoke temperature i vatru (zbog veće zarade, proširili su vjerovanje da je

na takvom križu umro Isus Krist).

Nagli porast industrija azbesta doživljava nakon II. svjetskog rata (u Hrvatskoj i ostatku

svijeta) zbog pristupačnih cijena sirovina koje su sadržavale azbest i njegovih povoljnih

svojstava. Pronalaskom većih količina minerala u Južnoj Africi nadimka „vuneni kamen“

kreće proizvodnja azbesta na veliko u Americi, Engleskoj, Italiji.3 Iako se na prvi pogled činio

idealnim nije dugo trebalo da se otkriju njegova štetna svojstva. U Engleskoj je 1902. godine

prepoznat kao opasna prašina, a 4 godine kasnije zabilježen je i prvi slučaj azbestoze.

Međutim, put do zabrane njegova korištenja bio je puno duži. Dvadesetak i više godina

trebalo je proći od prvotne pojave bolesti da se i znanstvena javnost kroz mnogobrojne

časopise pozabavi njome, da se uvrsti u pravilnike i zakonike.4 U Hrvatskoj se, nešto kasnije

od ostatka svijeta, počeo uvoziti, prerađivati i upotrebljavati u brodogradilištima i tvornicama

azbestnocementnih proizvoda. I dok je u svijetu bila, već nadaleko poznata azbestova štetnost

i provodile se, kakve takve, mjere zaštite zaposlenika, na našim prostorima je brodogradnja

doživljavala procvat kao najveći potrošač azbesta. Stoga se s pravom može reći da je 19. st.

možda čak i najznačajnije obilježilo industriju azbesta što zbog silnih uspjeha, što zbog, još

3 Koliko je azbest, zapravo, bio popularan nakon II.svjetskog rata svjedoči jedan od mnogobrojnih , danas bi rekli reklamnih filmova imena "Asbestos: a Matter of Time," , kojeg je snimio Nadležni odjel za rudarsvo u SAD-u 1959. godine da bi nahvalili „čudotvorne“ osobine tog minerala i proširili njegovu uporabu. Dio je filma dostupan na internetskoj stranici: http://www.youtube.com/watch?v=LQeZrnD7O9E , (preuzeto 18. kolovoza 2010.).4 Na internetskim stranicama može se pronaći dokumentarac edukativnog karaktera „The History of Asbestos“ koji, na slučaju američkih radnika, upozorava na štetnost azbesta. Iako su se u Americi jako dugo hvalila svojstva azbesta ovaj su dokumentarac snimili odvjetnici oštečenih radnika, oboljelih od azbestoze koji su pokušali predočiti stvarnu štetnost azbesta na zdravlje ljudi. Može se pogledati na http://video.google.com/videoplay?docid=1175739291888112589#docid=8133764560566427407, preuzeto 18.8.2010.

5

bitnije, njegovih gubitaka. Za razliku od zapadnih zemalja, u Hrvatskoj je tek 1961. godine

prijavljen slučaj profesionalne azbestoze, 50- tak godina poslije engleskog otkrića. Spoznaja

da nije isključivo riječ o profesionalnoj bolesti već da postoji opasnost za zdravlje i ostatka

populacije, počinju redovita medicinska istraživanja, studije Instituta za medicinska

istraživanja i medicinu rada u Zagrebu.

Današnje zakonike i pravilnike imamo zahvaljujući radnim sastancima o azbestu

vođenih pod pokroviteljstvom Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti Zagreb,

održanih u Dubrovniku 1985. god. i Zagrebu 1988. god., te 1. i 2. Hrvatskom znanstvenom

simpoziju o azbestozi i drugim azbestom izazvanim bolestima iz 2001. i 2008. god. u Splitu.

KARAKTERISTIKE AZBESTA

Tablica 1: Za i Protiv azbesta 5

SVOJSTVA ZA PROTIV

Azbestna vlakna

(1200 puta tanja od

ljudske kose)

- koristan materijal koji zauzima

malo prostora

- lako prolaze prirodni sustav

filtriranja u ljudskom tijelu

- duboko se zabijaju u plućno tkivo

Otpornost na

kemikalije

- ne razlaže se u industrijskim

uvjetima

- ulaskom u tkiva ne može se

razgraditi tjelesnim kem. procesima

Azbest postaje opasnim prilikom raspada6 materijala koji ga sadržava tj. kad se čestice

tog istog materijala rasprše u zraku (kojeg udišemo). Upravo je, zbog te činjenice, jako važno

kako se njima raspolaže te su propisana pravila rukovanja azbestom.

5 Štajner, Bruno; Azbest i zaštita zdravlja, Sigurnost u okolišu i graditeljstvu, e-novine, stranica: http://sog.zitel.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=186:azbest-i-zatita-zdravlja&catid=37:struni-radovi&Itemid=295 (preuzeto u travanju 2010.)6 Antropogeni utjecaji (bušenje, nepravilno odlaganje, nepoznavanje sastava materijala na kojemu se vrši nekakav rad, rezanje i sl.) ili prirodni procesi raspadanja materijala mogu biti zaslužni za raspršenje azbestnih čestica zrakom.

6

Čestice azbesta koje ingestijom (vodom, tekućinom) dospiju u organizam još se uvijek

ne smatraju štetnim. Nema naznaka da će se to mišljenje promijeniti. Razlozi tome su

višestruki. Najvažniji od njih je nedovoljan broj studija , na temelju kojih bi se moglo

zaključiti postoji li opravdana opasnost od unošenja u organizam tekućina zagađenih

azbestnim česticama, odnosno može li se pojava azbestoze, i njoj sličnih bolesti, povezati sa

ispijanjem tekućina u koje je dospio azbest. Postojeće studije nisu izravno povezale te dvije

pojave.

Problem se javlja kada nismo sigurno sadrži li materijal u raspadanju azbest. Nerijetko

se pojedini tipovi azbesta kriju pod drugim imenima (od onih opće poznatih) stoga nije lako

otkriti sadrži li proizvod azbest i koliko je zaista opasan.7

Slika 1 i 2.. Struktura azbestnih vlakana, 8 Azbestna vlakna u plućnom tkivu9

7 Mijenjanjem imena, već poznatog proizvoda, nastavila se nesmetana prodaja onoga što je već tržište prepoznalo kao moguću opasnost za zdravlje ljudi. Na uštrb ljudskog zdravlja, profitiraju ine tvrtke.8 Azbestna vlakna ulaze zrakom u plućne alveole (čija je funkcija prenošenje kisika do krvotoka), iritirajući meko tkivo koje ih okružuje.S obziom da tijelo ne može razgraditi azbestna vlakna iritacija se nastavlja, te dovodi do zadebljanja i ukrutnuća plućnih vrećica. (Asbestosis of the lungs; Pulmonary cancer institut,članak na Intenetu; http://pulmonaryinfo.com/asbestos-asbestosis.html, preuzeto 18. kolovoza 2010., nepoznat autor)9 Slika azbestnih vlakana u plućnom tkivu preuzeta je sa internetske stranice Agency for Toxic Substances & Disease Registry, članak Asbestos, http://www.atsdr.cdc.gov/asbestos/asbestos/health_effects/, nepoznati autor, stranica je zadnji put obnavljana 1.4.2008. (preuzeto 18.kolovoza 2010.)

7

Tipovi azbesta:

Dijagram 1. Tipovi azbesta 10

Riječ je čitavom nizu silikata koji se u prirodi nalaze u vlaknastom obliku, u tlu i

stijenama. U tlu su, uglavnom, vezani na druge minerale. Najviše ih je pronađeno u Australiji,

Kanadi, Južnoj Africi i bivšem SSSR-u.11

Razlikuju se u kristalizacijskoj strukturi te fizikalnim i kemijskim osobinama, koja vrše

golem utjecaj na njihovo biološko djelovanje.

Najmanje opasnim smatra se krizotil 12 (pronađen u serpentinskim stijenama13). Kakva je

njegova struktura može se vidjeti na slijedećoj slici.

10 Kovačević, Zoran i Topić Željko, Mjerenje azbesta u radnom prostoru, Metro alfa d.o.o., Power Point prezentacija na internetskoj stranici Hrvatske udruge za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu : http://www.huznr.hr/dokumenti/Mjerenje_azbesta_prezentacija.ppt (preuzeto travanj 2010.) 11 Od navedenih pronalazišta prednjače ona u Južnoj Africi.12 Pravilnik o zaštiti radnika od rizika zbog izlaganja azbestu NN 40/07, Institiut za sigurnost Zagreb, d.d, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva. http://www.institutzasigurnost.hr/propisi/P-103.pdf, (preuzeto u travnju 2010.)13 Podrijetlo, starost i ostale osobine serpentinskih stijena u Jugoslaviji mogu se naći u znanstvenom članku Nekoliko pogleda na postanak i starost serpentinskih stijena u Jugoslaviji, Frane Tućana, dostupan na internetskoj stranici http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=85694 (preuzet 25.8.2010.)

8

AZBEST

Serpentini Amfiboli

Krizotil bijeli azbest,

CAS br. 12001-29-5

Krokidolitplavi azbest,

CAS br. 12001-28-4

Amozitsmeđi azbest,

CAS br. 12172-73-5

AntofilitCAS br. 77536-

67-5

AktinolitCAS br. 77536-

66-4

TremolitCAS br. 77536-

68-6

Slika 3. Struktura krizotil-azbesta prikazana polarizacijskom mikroskopijom14

Sigurnost azbesta i materijala koje sačinjava ne određuje njegova koncentracija već

stanje prisutnih azbestnih vlakana tj. jesu li u slobodnom ili vezanom obliku. Tek u

slobodnom obliku posjeduju osobine opasne po zdravlje ljudi.

Polovica ih je korištena u komercijalne svrhe čime su postali i zadržali se ,do dana

današnjeg, kao značajni onečišćivaći okoliša.

Tablica 2. Tehnike mjerenja azbesta 15

TEHNIKA PRIMJENA

Fazno-kontrastna svjetlosna mikroskopija (PCM)

-za sva vlakna dijametra > 1 µm

Polarizacijska svjetlosna mikroskopija (PLM) - razlučuje azbestna od ne-azbestnih vlakana dijametra > 1 µm

Skenirajuća elektronska mikroskopija (SEM) - uključuje azbestna vlakna dijametra > 0,2 µm

Transmisijska elektronska mikroskopija (TEM)

- određuje i razlučuje sve tipove azbestnih vlakana

14 Slika krizolita preuzeta je (19.8.2010.) iz stručnog rada Razmjeri problematike povezane s dugotrajnom preradom i uporabom azbesta, autorice Ivančice Trošić, Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada, str. 3, http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=66039 .15 Vidi 10

9

Veliki je broj metoda uzorkovanja i analiza kojima se pokušava utvrditi postojanost

azbestnih vlakana u zraku, vodi, tlima, tkivu i sl. Osim, već navedene mikroskopije, treba

spomenuti difrakciju x-zrakama, te brojne i raznovrsne toplinske analize.

Pronaći azbest u zraku radnih prostora ili okolišnog nije lak zadatak iz više razloga;

iako je broj abestnih vlakana visok, male su mase (ne pogoduje lakšem otkriću)

slaba osjetljivost uređaja (ne razlikuje opasne oblike od onih, sličnih, potpuno

neopasnih)

veličina azbestnih vlakana u zraku često je tolika da je svjetlosni mikroskop ne može

zamijetiti (u tom slučaju uzima se elektronski) i t.d. 16

Kumulativni učinak azbesta i posljedice:

a) Kod ljudi

Kumulativni učinak je često nepredvidiv. Taloženje u plućima (inkubacija) može trajati

cijeli život, a bolesti se mogu pojaviti godinama nakon prestanka izloženosti istome. U

prosjeku, potrebno je 10 godina izloženosti azbestnim vlaknima da bi se pojavila i

dijagnosticirala bolest. Međutim, i dalje prevladava mišljenje da je azbestoza individualna

bolest, te da svaki organizam reagira drugačije.

Izloženost azbestu može biti:

profesionalna- na radnom okolišu onečišćenom azbestnom prašinom

domicilna - u domovima radnika čija je odjeća onečišćena azbestom

vicilna - u blizini industrijskih pogona koji rabe azbest

komunalna - okolišu onečišćenom općim izvorima azbestne prašine 17

Današnji bolesnici su radnici davno izloženi azbestu. Nakon postavljene dijagnoze očekivani

životni vijek je od 7 do 11 mjeseci.

16 Dio teksta je prevden s engleskog, preuzet (19.8.2010.) iz Revised Recommended Asbestos Standard, U.S. Department of health, education and welfare, 1976., str. 58.; http://www.cdc.gov/niosh/docs/77-169/pdfs/77-169.pdf 17 Kanceljak-Macan B.; Imunološki aspekti bolesti izazvanih azbestom, Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada Zagreb, Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, Vol.60 No.Supplement Studeni 2009. stručni rad, dostupno na http://hrcak.srce.hr/42184.

10

Posljedice izlaganja azbestu su:

rak pluća (može se pojaviti 15-30 godina nakon prestanka izloženosti), 18

mezotelium tj. rijedak i fatalan oblik raka pluća, prsišta i abdomena (može se pojaviti

40-45 godina nakon prestanka izloženosti),

azbestoza (kronična, progresivna, opstruktivna bolest pluća, koja može imati fatalan

ishod), stvara ožiljke na plućnom tkivu i time otežava disanje te dovodi do povećanih

rizika od respiratornih infekcija, srčanih bolesti,

- dijelimo je na azbestozu pluća i azbestozu pleure

rak probavnih organa 19

Osim prethodno navedenih bolesti, česti su simptomi poput: zaduha, šuma na plućima,

bolovi u prsnom košu, iskašljavanje krvi, nedostatak apetita i naticanje prstiju ruku. 20

Bolesti se pojavljuju gotovo isključivo kod radnika izloženih azbestu. Međutim,

zabilježeni su slučajevi u kojima su žene radnika također oboljele od iste bolesti. Pretpostavlja

se da su, prilikom pranja radne odjeće svojih muževa, i same bile izložene azbestnim

vlaknima.21

Neprikladne navike kao pušenje višestruko (50-90 puta) povećavaju rizik od oboljenja.

Koncentracija azbesta u zraku u ruralnim područjima, najčešće su, deset puta manje nego u

većim gradovima.

Ne postoji lijek za azbestozu! Jednom oboljelo tkivo nema mogućnost povratka u

normalno stanje.

18 „Potvrđen ili izraženo moguć uzročni odnos između učinka azbesta i raka pluća bio je poduprt još 1953. godine prilikom međunarodnog simpozija o epidemiologiji raka pluća. Brojne epidemiološke studije u međuvremenu su potvrdile kancerogeni potencijal azbesta u pojavi plućnog karcinoma.“ (Šarić, M.; Očekivanja vezana uz bolesti izazvane azbestom nakon zabrane upotrebe azbesta, stručni rad na internetskoj stranici: http://hrcak.srce.hr/42171 , preuzet 18.8.2010.)19 Ne možemo s potpunom sigurnošću tvrditi da je pojavnost bolesti povezana s izloženošću azbestu jer su i studije raznovsnog mišljenja. Dok jedne potvrđuju porast broja obojelih koji su bili u kontaktu s azbestom, druge ne smatraju kako su te dvije pojave direktno povezane.20 Posljednje navedeni sindrom tj. naticanje prstiju javlja se i kod drugih bolesti stoga, njegova pojavnost, nije dovoljna za dijagnozu azbestoze.21 Nažalost, u takvim slučajevima, bolest zahvaća cijelu obitelj, a ne samo jednog oboljelog člana. Posljedice toga su i više nego jasne!

11

b) Kod životinja

Bitno je spomenuti da je ovdje riječ o namjernom izlaganju laboratorijskih životinja

(zamoraca, hračaka, štakora i sl. ) azbestnim vlaknima da bi se dokazao ili opovrgnuo njegov

kancerogeni potencijal. Različitim putevima primjene različitih azbestnih vlakana i njihovom

različitom koncentracijom pokušalo se odgonetnuti koji su sve mehanizmi njihova djelovanja.

Dobiveni rezultati su bili raznovrsni.

U prvoj studiji ispitivano je zajedničko djelovanje krizotila sa benzopirenom odnosno

željelo se saznati utječe li prisutnost jednog ili drugog na pojavu bolesti, te njihova

međusobna povezanost. Čestice su im injektirali u traheje. Veći je broj onih koji nisu oboljeli

od ikakve bolesti u odnosu na one koji dobili izrasline na plućima, mezotelium ili nešto slično

tome.

Druga studija, u kojoj su se čestice primjenjivale u poplućnicu, ispitivala je različitost

djelovanja triju azbestnih oblika-amozita, krokidolita i krizotila. Kod svih su se javljali

slučajevi oboljenja. Zanimljivo je spomenuti da je vrijeme latencije puderastog krizotila dulje

od njegovog uobičajenog (standrdnog) oblika.

Prašine krizotila i krokidolita pokazale su mutagene osobine, mijenjajući strukturu

kromosoma u stanicama kineskog hrčka. 22

22 Detaljnije opise studija, kao i preostale koje nisu spomenute u ovome tekstu, dostupne su na internetskoj stranici. Vidi 13 (str. 3.-12.), preuzeto 19.8.2010.

12

Zakonska regulativa u Hrvatskoj 23

NN 86/08- Zakon o zaštiti na radu;

NN 60/08- Zakon o otpadu;

NN 79/07- Zakon o prijevozu opasnih tvari;

NN 29/07- Zakon o obveznom zdravstvenom nadzoru radnika profesionalno izloženih

azbestu;

NN 79/07- Zakon o obeštećenju radnika profesionalno izloženih azbestu;

NN 79/07- Zakon o uvjetima za stjecanje prava na starosnu mirovinu radnika profesionalno

izloženih azbestu;

NN 40/07- Pravilnik o zaštiti radnika od rizika zbog izlaganja azbestu;

NN 13/2009-Pravilnik o graničnim vrijednostima izloženosti opasnim tvarima pri radu i o

biološkim graničnim vrijednostima;

NN 23/07- Pravilnik o gospodarenju otpadom (kao i NN 111/07);

NN 42/07- Pravilnik o načinu i postupcima gospodarenja otpadom koji sadrži azbest;

NN 117/07- Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada

za odlagališta otpada;

NN 29/2005.- Lista otrova čija se proizvodnja, promet i uporaba zabranjuju;

NN 89/08- Naputak o postupanju s otpadom koji sadrži azbest;

NN 92/08- Odluka Vlade Republike Hrvatske o postupanju Fonda za zaštitu okoliša i

energetsku učinkovitost za provedbu hitnih mjera u organizaciji sustava

skupljanja i zbrinjavanja otpada koji sadrži azbest.

Direktive EU komisije: 24

83/477/EEC (1983.)- zaštita radnika od izloženosti azbestu;

83/478/EEC (1983.)- reklamiranje i uporaba azbesta ;

78/319/EEC, 87/217/EEC, 91/689/EEC-mjere za zaštitu okoline od onečišćenja azbestom i

mjere za kontrolu njegovog otpada;

23 Preuzeto sa Internetskih stranica iz Upute o postupanju s građevinskim otpadom koji sadrži azbest radi odlaganja na posebno priređene plohe (kazete) za odlaganje građevinskog otpada koji sadrži azbest; Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva; http://www.fzoeu.hr/hrv/pdf/UPUTE%20AZBEST.pdf (travanj 2010.)24 Danska je među prvima krenula, davne 1972. godine s zabranama korištenja azbesta u svrhu izolacije. (J. Vučinić , S. Kovačević, S. Kirin, ANALIZE PROIZVODNJE AZBESTA I POSLJEDICE NA ZDRAVLJE LJUDI, SIGURNOST 49 (2) 137 - 144 (2007))

13

67/548/EEC (1991.)- klasifikacija svih vrsta azbesta;

91/382/EEC (1991.)- smanjenje MDK azbesta;

91/659/EEC- zabrana uporabe svih vrsta azbestnih vlakana;

90/394/EEC (1990.)- uvodi se način zamjene azbesta;

2003/18/EEC- zaštita radnika od izloženosti azbestu pri radu,...

POJAVNOST OBOLJENA VEZANIH UZ AZBEST

Podatke o broju oboljelih od bolesti povezanih s azbestom možemo zahvaliti nizu

odštetnih sudskih postupaka. Najveća koncentracija oboljelih najvećim dijelom obuhvaća

područje Damacije. Do 2000. godine Hrvatska je, među manjim zemljama, imala najvišu

godišnju incidenciju mezotelioma pleure. Od ukupnog broja profesionalnih bolesti azbestoze

su na drugom mjestu s udjelom od 20% (odmah iza oštećenja sluha bukom). Najveći broj

oboljelih je bio je kod djelatnosti pri proizvodnji nemetalnih proizvoda, gradnje i popravka

brodova te proizvodnji fibro-cementa. 25

„Crne točke“ potrebite hitne sanacije: slučaj Vranjice (zadnjih 10-tak godine broj

oboljelih broji oko 400-tinjak i 10-tke umrlih), slučaj Adrija, slučaj Ploča (tvornice „Plovbest“

koja je ,prije nekoliko godina, imala 250 oboljelih od azbestoze, a 150-tero njih nije

preživjelo). 26Teško je procijeniti koliko ih još njih nije otkriveno. Naime, puno je lakše ući u

trag statističkim podacima koji prikazuju broj oboljelih od azbestoze nego pronaći one koji

sadrže stvarne brojke umrlih od iste bolesti. Iz nekog neobjašnjivog razloga, nadležne

institucije ne vide potrebu za takvim popisom. 27

U pravilnicima EU bilo koja količina kancerogene tvari je neprihvatljiva i njoj se ,

samim time, ne određuje gornja granica koncentracije.

Smatra se da ne postoji stupanj izloženosti za koji bi, sa sigurnošću, mogli reći da je

siguran. Međutim, naš Pravilnik o zaštiti radnika od rizika zbog izlaganja azbestu, NN 40/07

rabi termin prekoračenja graničnih vrijednosti prema kojima se, sukladno tome, ravna. 28

25 Hemen, Mario ing.; Zabrana uporabe azbesta u Hrvatskoj, članak na Internetu 4. svibanj 2005., stranica: http://www.zdravlje.hr/clanak.php?id=12874 (preuzet u travnju 2010.)26U isto vrijeme, amreički radnici su se daleko više izborili za svoja prava.Tekst Ante ŠUNJIĆ http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20050124/dalmacija01.asp, na stranici http://www.lerotic.de/tl/azbest/index.htm 27 Barem se tako čini, jer logičnog objašnjenja, za odsutstvo popisa, jednostavno nema.28 Pravilnik o zaštiti radnika od rizika zbog izlaganja azbestu, NN 40/07, u članaku 9. stoji da poslodavac mora osigurati u vremenskom razdoblju od 8 sati da nijedan radnik ne bude izložen koncentracji azbesta u zraku većoj od 0.1 vlakna/cm 3. (preuzet dana 19.8.2010. sa internetske stranice Instituta za sigurnost Zagreb

14

Premda je zaštitna oprema zakonski obavezna, često se ne rabi jer smanjuje radnu

sposobnost, a još češće nije osigurana radnicima za porabu.

Slika 4. Azbestni otpad tvornice Plovbest29

TEHNOLOŠKI POSTUPCI S AZBESTOM

U tehnologiji proizvodnje i prerade azbesta se nekada (do 1965. godine) rabio „suhi

postupak“ koji se kasnije pokazao izrazito štetnim i opasnim zbog lakog prenošenja štetnih

čestica azbesta zrakom. Novi postupak u današnjoj uporabi je tzv. „mokri postupak“ koji je

manje štetan jer se stvara manje prašine odnosno manje je oboljelih. Ipak, nije bezopasan.

U Španjolskoj, Italiji, Poljskoj se već neko vrijeme rabe noviji, alternativniji načini

obrade azbesta kojim se opasna tvar pretvara u bezazlen prah. Nizom fizikalno-kemijskih

reakcija i postupaka obrade opasnih materijala može se dobiti solidifikat široke primjene.

http://www.institutzasigurnost.hr/propisi/P-103.pdf , donijelo ga je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva)29 Slika je preuzeta iz članka Oboljeli od azbestoze "bježe" od sindikalnih lidera i sami traže rješenje, autorice Sanele Majdandžić, objavljenog 20.1.2010. na stranici Večernjeg lista; http://www.vecernji.hr/vijesti/oboljeli-azbestoze-bjeze-sindikalnih-lidera-sami-traze-rjesenje-clanak-81777, preuzeta 18.kolovoza 2010.

15

Jedan od primjera primjene solidifikata je smanjenje radioaktivnosti raznovrsnih materijala,

ovisno o količini i prisutstvu teških metala kod obrade mulja otpadnih voda. 30

ZBRINJAVANJE AZBESTNOG OTPADA U RH

Slika 5. Odlagališta azbestnog otpada čija je izgradnja u planu31

30 Da cijela priča bude zanimljivija, riječ je inovatoru Mili Španoviću i tvrtci Eko tehning iz Zagreba, za čije ideje nije bilo sluha u Hrvatskoj pa je svoj patent prodao u inozemstvo. (iz članka Opasan gudron i azbest pretvara u bezazlen prah i profitabilan patent,autora Mladena Volarića, objavljenog 4.7.2010. u online časopisu Lider; http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=104896 , preuzet 18.8.2010.)31 Slika je preuzeta iz članka Azbest će zakopati na otocima, autora Sergeja Trajkovića, objavljenog 1.6.2009. godine, na internetskoj stranici Jutarnjeg lista ; http://www.jutarnji.hr/azbest-ce-zakopati-na-otocima/207613/, (preuzeta 19. kolovoza 2010.)

16

Prošlih stoljeća azbest je gotovo bio nezamijenjiv u građevinarstvu. Zahvaljujući

svojstvima, koja su ga prvotno proslavila, teško ga je bilo izostaviti pri izgradnji objekata.

Kako je vrijeme odmicalo, a svijest o njegovoj štetnosti bivala sve izraženijom, počela su se

postavljati dva pitanja. Prvo, što s njim kada se počne raspadati i drugo, kamo ga pohraniti,

odložiti. S obzirom da se njegov otpad smatra izuzetno opasnim, nije potrebno isticati koliko

je bitno njegovo pravilno odlaganje na, za to, predviđena mjesta. Dugo se ništa nije radilo po

tim pitanjima.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je od 31. srpnja 2008. godine Vlada

Republike Hrvatske zadužila na provedbu hitnih mjera skupljanja i zbrinjavanja otpada koji

sadrži azbest. Time se Fond obvezao na izgradnju 45 posebnih kaseta (ploha) za odlaganje

otpada azbesta u sklopu postojećih odlagališta komunalnog otpada. U suradnji s 14 ovlaštenih

skupljača besplatno preuzimaju građevinski otpad ,koji sadrži čvrsto vezani azbest (ravne i

valovite ploče, velikog i malog formata, cijevi i sl.), od fizičkih i pravnih osoba najkasnije tri

dana nakon prijave. 32 Do kolovoza 2009. godine izgrađene su kazete na području Ploča,

Metkovića, Križevaca, Daruvara i Virovitice. U planu su i one u Trogiru, na Braču i otoku

Visu. 33 U Zagrebu se planira odlagalište na Jakuševcu. Popis tvrtki-sakupljača otpada koji

sadrži azbest može se pronaći na Internetskoj stranici Ministarstva zaštite okoliša, prostornog

uređenja i graditeljstva Republike Hrvatske. 34 Većina azbesta trebala bi biti zatrpana do kraja

2010. godine.

Prema Naputku o postupanju s otpadom koji sadrži azbest, izdanog u srpnju 2008.

godine, od strane Ministrice zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Marine

Matulović Dropulić dipl.ing.arh.,v.r., azbestni otpad može se odložiti na odlagalište

neopasnog otpada (bez prethodnih analiza) ukoliko zadovoljava nekoliko kriterija:

otpad smije sadržavati jedino čvrsto vezani azbest

mora se odlagati u posebnim odlagališnim poljima, bez dodira s ostalim

dnevno ga se prekriva prilikom čega se spriječava otpuštanje azbestnih vlakana u zrak

ukoliko nije pakiran, prije odlaganjase prska vodom (koja se potom odvodi po

određenim pravilnicima)

32 Časopis Eko revija, Godište IV- Broj 22, prosinac 2008., Glasilo fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, str. 5.,10. ; preuzeto sa Internet stranice : http://www.fzoeu.hr/hrv/pdf/ekorevija22/index.html (preuzeto u travnju 2010.)33 Mladineo V., Zbrinjavanje građevinskog otpada koji sadržava azbest u Republici Hrvatskoj, stručni rad na Internetu, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Zagreb,dostupan na stranici: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=66045 (preuzet u travnju 2010.)34 Preuzeto s Internetske stranice Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva; http://www.mzopu.hr/doc/Popis_tvrtki_29122008.pdf

17

zabranjene su aktivnosti koje bi uzrokovale otpuštanje azbestnih vlakana u okoliš

jednom kada je odlagalište zatvoreno, sprječava se svaka daljna upotreba površine

istoga 35

Slika 6.i 7.. Kazeta za odlaganje otpada s azbestom, odlagalište komunalnog otpada

'Lovornik' grada Ploče 36

Pravila rukovanja azbestom:

jedino ovlašeno poduzeće smije mijenjati, uklanjati salonitne ploče;

salonitne ili druge azbestne ploče potrebno je polijevati vodom prilikom uklanjana da

bi se izbjeglo stvaranje opasne prašine;

zabranjeno je bacanje, bušenje, lomljenje, razbijanje, struganje ili bilo kakvo drugo

postupanje azbestom koje bi moglo dovesti do njegova oštećenja;

odlaganje azbesta dopušeno je isključivo na, za to, predviđene površine;

skladištenje azbesta provodi se prema propisanim pravilima, sprema se u DUST OFF

vreće i odlaže na plohu (kazetu, koja se kasnije prekriva slojem zemlje zbog bolje

zaštite). 37

35 Naputak o postupanju s otpadom koji sadrži azbest; internetska stranica;http://www.mzopu.hr/doc/Naputak_31072008.pdf 36 Slika iz članaka; Izgrađena prva posebno priređena kazeta za odlaganje otpada koji sadrži azbest, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, internetska stranica: http://www.mzopu.hr/default.aspx?id=7883 37 Članak preuzet s internetske stranice : http://www.metis.hr/otpad%20pod%20zemljom/pdf/Metis%20-%20AZBEST.pdf

18

Proizvodi koji sadrže azbest moraju biti pravilno označeni grafičkim znakom

(simbolom), njegov oblik i veličinu (kao i ostala obilježja) određuje Pravilnik o

razvrstavanju, označavanju, obilježavanju i pakiranju kemikalija (NN 23/08). 38

Zamijena azbesta manje škodljivim materijalima:

Prošlih stoljeća su se, za pokrivanje krovova, rabili materijali sačinjeni od azbestnih

vlakana dok ih danas mijenjaju oni manje štetni, od celuloznih vlakana. Danas, je popularnija

zamijena azbesta fiberglasom.

ZAKLJUČAK – azbest ili „tihi ubojica“

38 „Simbol mora imati minimalnu dimenziju 5 cm visine i 2,5 cm širine tako da gornji dio s bijelim slovom »a« na crnoj podlozi mora činiti 40% visine simbola, a donji dio s bijelim ili crnim upozorenjima na crvenoj podlozi 60% visine simbola. Simbol je prikazan na slici 1. i mora biti priljepljen ili pričvršćen na proizvod. Ako je simbol tiskan izravno na pakiranju mora biti u crno-bijeloj izvedbi.“ (iz članka Označavanje i obilježavanje otrova koji se stavljaju u promet , Portal vatrogasaca Hrvatske, nepoznatog autora, http://www.vatrogasni-portal.com/readarticle.php?article_id=65 , preuzeto 18. kolovoza 2010.)

19

Azbest će i u ovome stoljeću, kao i prethodnima, biti veliki industrijski, ekološki (ima

određeni vijek trajanja) i javnozdravstveni (pojavnost malignih bolesti) problem jer do sada

nije pronađen niti jedan materijal koji bi ga dostojno mogao zamijeniti. Samim time, teško je

povjerovati da će jednostavno nestati iz porabe, kao što to, nažalost, nije učinjeno ni do sada.

Socijalni aspekt je ,također, izrazito bitan. Zabranom rudarenja, prerade i trgovine

azbestom stotine oboljelih radnika ostaje bez posla. Država takvim ljudima duguje naknadu

učinjene štete, a do nje nije tako lako doći. Stoga je, u glavama moćnika, jednostavnije

ostaviti radnicima njihove stare poslove.

U 21. stoljeću svake godine od bolesti povezanih s azbestom umire u prosjeku 100 000

radnika. Većina podataka nije dostupna široj javnosti, stoga bi taj broj mogao biti i znatno

veći. Nema naznaka da će biti manji na kraju ovog stoljeća jer je zdravstvena opasnost od

azbesta mnogima svakodnevnica, kako u njihovim domovima tako i na radnim mjestima. Što

više, vjerojatno je da će u slijedećih tridesetak godina 400 000 bolesnika završiti fatalno. U

Hrvatskoj, od ukupnog broja profesionalnih bolesti, azbestoza zauzima prvo mjesto. Značajan

je javnozdravstveni problem.

Iako svijest o njegovoj štetnosti ubrzano raste i diljem svijeta izglasavaju se novi

pravilnici i zakonici, mnoge ih multinacionalne kompanije, poznate po proizvodnji azbestnih

materijala, izvoze u zemlje u kojima su zakoni nešto mutniji nego kod nas. Uglavnom je riječ

o zemljama u razvoju, u Indiji, Kazahstanu, Brazilu, u kojima se ne poštuju prava radnika.

Poslodavci su zaključili kako im je cijena ljudskog života jeftinija od adekvatne opskrbe svih

pomoćnih sredstava potrebnih za sigurnost.

Pretraživanjem internetskih stranica, na malom broju stranica koje su uopće dostupne i

tiču se azbesta, u više od 90 % slučajeva obiluju njegovim štetnim utjecajima, raznim

svjedočanstvima oboljelih, nezadovoljstvom radnika. Tek gdjekoja spominje njegove odlike,

uglavnom pisana u prošlom stoljeća u okvirima tadašnjih saznanja.

Kada je i kako „sirovina budućnosti“ postala jedan od vodećih zdravstvenih problema

svjetskih razmjera, trebalo bi biti jasno nakon svega napisanoga u ovome radu. Ako ipak,

prvotna zamisao nije ostvarena, barem bi trebao potaknuti čitaoca na pomnija razmišljanja.

DODATAK

20

Popis proizvoda/materijala koji mogu sadržavati azbest39

1. Cementne cijevi za dovodnju/odvodnju vode

2. Cementni azbest (žljebovi, visokotlačne

cijevi, cisterne, dimnjaci, zidna ventilacija)

3. Crijep, cigla, nosive armature

4. Asfaltne podne pločice i ojačane podne

5.Vinilne podne pločice i podloge

6. Trake za termalnu/električnu izolaciju

7. Užad za brtvljenje (pećnice, električni

kabineti) podloge

8. Građevinski materijali (podne pločice, tepisi,

stropne ploče)

9. Akustična izolacija (žbuka)

10. Testurne boje i slojevi

11. Stropne i skladišne ploče za oblaganje

12. Izolacijski materijal u raspršivačima

13. Izolacijske trake protiv propuhivanja

14. Laboratorijske besprašne komore/površine stolova

15. Radne rukavice

16. Kozmetički preparati, igračke

17. Ljepila, smjese za brtvljenje

18. Smjese za prevenciju kondenzacije

19. Zidni pokrov od vinila

20. Smjese zidnih kitova

21. Protupožarni pokrivači, zavjese

22. Mehanička izolacija

23. Oplate pokretnih stuba

24. Dekorativna žbuka

25. Krovna šindra

26. Krovni pusteni izolator

27. Protupožarni materijal

28. Brtve za rad pod visokim temperaturama

39 Tabilca 1 ne uključuje sve proizvode na koje se sumnja da sadrže azbest već služi kao opći vodič.

21

29. Kočne pločice dizala, automobila i vagona

30. Ravne i valovite ploče, zidne ploče

31. Izolacija parnih kotlova (bojlera), peći

32. Papirnati proizvodi otporni na temperaturu

33. Glet-mase, kitovi za poravnavanje zidova

34. Izolacija hladionika/ komora

35. Izolacija cijevi (valoviti materijal, blokovi)

36. Toplinski i električni vodovi, parovodi

37. Elektroizolacijske oplate i prekidači

38. Elektroiolacijska odjeća, tekstil

39. Izolacijski materijal električnih žica

40. Vapnene ploče, boje i površinske zaštite

41. Brtveni materijal; pjene/kitovi

42. Ukrasni svjetlucajući zidni materijal

LITERATURA (s Interneta)

22

http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20050124/dalmacija01.asp ,

http://www.atsdr.cdc.gov/asbestos/asbestos/health_effects/

http://www.ciak.hr/

http://www.cdc.gov/niosh/docs/77-169/pdfs/77-169.pdf

http://www.deconta.eu/Haupt1E.htm

http://www.fzoeu.hr/hrv/pdf/ekorevija22/index.html

http://hrcak.srce.hr/file/18239

http://hrcak.srce.hr/42171

http://hrcak.srce.hr/42176

http://hrcak.srce.hr/42184

http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=66039

http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=66045

http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=85694

http://www.huznr.hr/dokumenti/Mjerenje_azbesta_prezentacija.ppt

http://www.index.hr/vijesti/clanak/alarmantna-koncentracija-azbesta-u-zraku-u-vranjicu/

385935.aspx

http://www.institutzasigurnost.hr/propisi/P-103.pdf

http://www.lerotic.de/tl/azbest/index.htm

http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=104896 http://www.medicina.hr/clanci/Azbestoza

%201.htm

http://www.metis.hr/otpad%20pod%20zemljom/pdf/Metis%20-%20AZBEST.pdf

http://www.mzopu.hr/default.aspx?id=7883

http://www.mzopu.hr/doc/Naputak_31072008.pdf

http://www.mzopu.hr/doc/Popis_tvrtki_29122008.pdf

http://www.pravosudje.hr/Download/2009/12/23/EMP_-_DORH_Zg_HR.pdf

http://pulmonaryinfo.com/asbestos-asbestosis.html

http://www.sarajevo-x.com/forum/viewtopic.php?f=1&t=17391&p=657530

http://sog.zitel.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=186:azbest-i-zatita-

zdravlja&catid=37:struni-radovi&Itemid=295

http://www.jutarnji.hr/azbest-ce-zakopati-na-otocima/207613/

http://www.vatrogasni-portal.com/readarticle.php?article_id=65

http://www.vecernji.hr/vijesti/oboljeli-azbestoze-bjeze-sindikalnih-lidera-sami-traze-rjesenje-

clanak-81777

23

http://www.youtube.com/watch?v=LQeZrnD7O9E

24