Ekonomija Hr

465

Rudolf ur!i"1

POLITI KE STRANKE, PARLAMENTARNI IZBORI I O EKIVANJA GRA!ANA

1. UVOD

Želimo li, dakle, u bliskoj budu nosti u!initi ono što smo dosad propustili, trebat e nam prije svega volja za istinskim i korjenitim promjenama. No, da bismo znali kako uspjeti u budu nosti, moramo znati zašto nismo uspjeli u prošlosti.

Vladimir Gredelj (76)*

Dosadašnje dominiraju e poimanje i konzumiranje demokracije, kapitalizma, globalizacije i tranzicije (transformacije) u Hrvatskoj izaziva stalne nesporazume, sukobljavanja, podijeljenosti i visoki stupanj nepovjerenja. Na taj se na!in uništavaju i rasipaju gotovo svi raspoloživi društveni potencijali, bez istovremenoga željenog pozitivnog pomaka.

Pokušavaju i uspostaviti logi!nu uzro!no-posljedi!nu vezu izme"u dominiraju ih doga"aja, pojava i procesa, teško se oteti dojmu da su uzroci duhovne, a posljedice materi jalne prirode. Odnosno, još preciznije, da se sve vrste i oblici materijalnih neravnoteža stvaraju i u!vrš uju zahvaljuju i deficitu duhovnosti, naro!ito (ve ine) dosadašnjih nositelja politi!kih funkcija.

1 Dipl., oecc., Rudolf #ur!i , Zagreb

Rudolf #ur!i : Politi!ke stranke, parlamentarni...EKONOMIJA / ECONOMICS, 13 (2) str. 465-502 (2007) www.rifin.com466

Kao snažni moto za promjenu na!ina ponašanja i djelovanja, može nam poslužiti sljede a

(respektabilna) tvrdnja:

Hrvatska se bez previše napora može u potpunosti riješiti siromaštva. Za borbu protiv siromaštva ne treba vam nov novac, nego preraspodjela postoje eg.

Anand Seth (79)

Stoga se ovim materijalom nastoji dobronamjerno potaknuti promišljanje o potrebi formuliranja alternativnog izbora u odnosu na dominiraju e ponašanje i djelovanje. Uz jednu vrlo važnu napomenu: izneseni prijedlozi, konstatacije, tvrdnje... ne pretendiraju biti mjerilom istine i pravde, nego (samo) povod za uspostavu komunikacije, provo"enje dijaloga i postizanje konsenzusa.

2. STRATEGIJA NESAVJESNOG IZBORA – HRVATSKA MOŽE (JOŠ I) GORE

Novi gospodari svijeta mo nici su svjetskoga financijskog kapitala, a njihov kategori!ki imperativ vrlo je jednostavan: profit bez granica. U središtu globaliziranog tržišta sjedi “grabežljivac” kojeg pokre e pomama za uspjehom, zaradom, za mo i.

Jean Ziegler (16)

Svaka politi!ka stranka u Hrvatskoj mora se na korektan, dobronamjeran i sveobuhvatan na!in što prije suo!iti s (nepobitnim) !injenicama da dominiraju e poimanje i konzumiranje demokracije, kapitalizma, globalizacije i tranzicije (transformacije) pokazuje sve više slabosti, nedostataka i deformacija i sve manje respektabilnosti, vjerodostojnosti i dostojanstva. Svakodnevno smo svjedoci (neželjenih) doga"aja, pojava i procesa koji karakteriziraju njihovu (pre)zrelost i/ili (na)trulost:

1. ja!anje i širenje strukturalne nezaposlenosti masa zbog nekontroliranoga i neusmjeravanoga tehnološkog razvoja

2. tendencije za unipolarnim upravljanjem svijetom bez obzira na cijenu, žrtve i otpore (pax americana!?)

467Rudolf #ur!i : Politi!ke stranke, parlamentarni...EKONOMIJA / ECONOMICS, 13 (2) str. 465-502 (2007) www.rifin.com

3. neravnomjerni raspored i raspodjela u!inaka rasta, razvoja i napretka

4. pove avanje siromaštva, obespravljenosti i isklju!enosti sve ve eg broja pu!anstva

5. bezobzirno uništavanje okoliša, prostora i ambijenta itd.

Treba imati u vidu da kontinuirano širenje (neželjenih) doga"aja, pojava i procesa pokre u i guraju tri snažne poluge “civilizacije ne!ovje!nosti”:

1. pohlepa

2. plja!ka

3. nasilje.

Bahatost, arogancija i raskalašenost kojom bezobzirna manjina promovira i ostvaruje svoje ciljeve utemeljeni su i kontinuirano crpe svoju snagu iz partnerstva razvijenog do simbioze izme"u:

1. nositelja politi!kih funkcija

2. superosnaženih pojedinaca

3. jakih interesnih skupina.

Šutljiva i neorganizirana ve ina zadovoljava se statusom žrtve ili promatra!a, !ime pridonosi još ve em razmahu:

1. “razbojništva” politike

2. “razbojništva” ekonomije

3. raš!ovje!avanja !ovjeka.

Izostanak hrabrih, iskrenih i dobronamjernih promišljanja ve ine smanjuje mogu nosti, pro stor i nadu za širenje spoznaja, produbljivanje razumijevanja i formiranje uvjerenja, što pogoduje “cementiranju” (ne)željenih odnosa i nepredvidivih razmjera daljnjih (negativnih) posljedica, kao i blokiranje rasta, razvoja i napretka potencijala potrebnih za pojavu “uspješnog neposluha”.

Nepobitno je da Hrvatska, od 1991. godine do danas, prolazi razdobljem koje su obilježila (pre)bogata zbivanja:

1. borba za samostalnu i neovisnu državu

2. poslijeratna obnova i sanacija posljedica ratne agresije

3. povratak u demokraciju i kapitalizam


4. uklju!ivanje u me"unarodne organizacije i institucije

5. globalizacijske plime, oseke i nepoznanice

6. teško e Europske unije i NATO-a u vlastitu profiliranju itd.

Me"utim, svaka politi!ka stranka mora si postaviti pitanja: Jesu li te okolnosti, uz povremenu nesklonost dijela me"unarodne zajednice, naš alibi za promociju, realizaciju i rentiranje strategije nesavjesnog izbora? Zašto se uporno želi dokazivati i uvjeravati javnost da je za pozitivne doga"aje, pojave i procese u izgradnji respektabilne države/društva potrebno puno više vremena, dok je za materijalno i duhovno osiromašenje dovoljna (odabrana) grupa drekavaca, razbojnika i poslušnih glupana koja povjerene zada e izvršava brzo i bespogovorno, odnosno u što je mogu e kra em vremenu?

Opredjeljenje za primjenu strategije nesavjesnog izvora utemeljuje se u promociji, glorifikaciji i prihva anju modela unifikacije demokracije, kapitalizma, globalizacije i tranzicije (transformacije), što podrazumijeva visoki stupanj neodgovornosti prema izgradnji respektabilne države/društva sukladno o!ekivanjima ve ine gra"ana. Na taj se na!in ubrzavaju i šire globalne i lokalne veze, odnosi, partnerstva i simbioze izme"u (dijela) starih i novih “elita”, starog i novog bogatstva, starog i novog (organiziranog) kriminala itd.

Stoga se svaka politi!ka stranka mora suo!iti s !injenicom da strategija nesavjesnog izbora generira stanje gdje se demokratura skriva iza demokracije, plja!kaški kapitalizam iza tržišne privrede, tendencije za unipolarnim upravljanjem svijetom iza globalizacije i “baruni lupeži” iza tranzicije (transformacije). Dominacijom navedenih devijacija glorificira se podjela (samo) na dobitnike i gubitnike i uništavaju pretpostavke i mogu nosti za razvoj partnerstva, integrativnosti i solidarnosti.

Nepobitna je !injenica da je Hrvatska u proteklom razdoblju bila suo!ena sa širokim asortimanom ponude: izazovi, šanse, zamke, obmane, prijevare i iluzije. Me"utim, potrebno je naglasiti da je izbor bio dominantno naš! Postignuti rezultati i percepcija javnosti ukazuju na (ve inom) lažna obe anja, iznevjerena o!ekivanja i velika razo!aranja, što je sve, nažalost, utjecalo na (pre)veliku pasivizaciju i gubitak vjere i nade. U kontekstu dominiraju e situacije svakako najviše žalosti neobjašnjiva i uporna šutnja i izostanak bilo kakve hrabre i argumentirane reakcije i protivljenja najodgovornijih i najpozvanijih: HAZU, sveu!ilišta, instituta... Uz dužno poštovanje


prema !asnim pojedina!nim izuzecima, nažalost mora se upozoriti i na druga!ije (pretjerano) ponašanje u osmišljavanju, tuma!enju i provedbi Ustava, zakonske regulative i neprimjerenih rješenja:

Intelektualci su uvijek spremni prodati svoj talent politi!aru ili biznismenu. Oni su se uvijek spremni dati u najam najboljemu poslovnom ponu"a!u. Radi se o klasi koja je vrlo bliska novome “nov!anom interesu”.

Edmund Burke (42)

Alal vjera svim doktorima, profesorima, pjesnicima i književnicima, ali koli!ina gluposti koja se naslonila na sve te titule i visokouvažena imena upravo je ogromna i nevjerojatna.

Branko Sbutega (44)

Stoga nije nimalo !udno što su propuštene (brojne) šanse, upropaštene (mnoge) prilike, proizvedeni (visoki) rizici, uspostavljene (velike) neravnoteže itd. Me"utim, mora se postaviti pitanje: Što je bio temeljni uzrok/generator/poluga dostignutog stanja? Ve inska percepcija javnosti nedvojbena je – na!in privatizacije! “Uspješno” su konzumirane (gotovo) sve ponu"ene zamke, obmane i prijevare. Manipuliranje gra"anima i institucijama “doktorirano” je, (pre)!esto i uz pomo i logisti!ku podršku (dijela) “slobodnih” medija, uglavnom po uhodanoj tehnologiji:

tajne odluke/dogovori/ugovori $ vidljive posljedice $ “pranje” (lažne) savjesti,

ali bez ikakvih sankcija prema po!initeljima i vra anja spornih predmeta u po!etno (prirodno) stanje. Taj (ružni) igrokaz izme"u manjine i ve ine oslonjen je na prakti!nu primjenu mudrih i bezvremenskih narodnih izreka: “Pas laje – karavana prolazi” i “Prošla baba s kola!ima”.

Prilikom stvaranja pretpostavki i uvjeta za zaokret i promjenu smjera, što podrazumijeva napuštanje strategije nesavjesnog izbora, treba imati u vidu da e obrana ste!enih pozicija i statusa, kao i osiguranje “prava prvenstva” u odlu!ivanju i alimentiranju koristi u idu im fazama privatizacije biti nemilosrdna i iscrpljuju a. Jer,


ne treba nikako smetnuti s uma da strategija (sveop e) privatizacije slijedi “sveti” cilj koji vodi (samo) do kona!ne privatizacije države/društva:

1. I. faza – privatizacija gospodarstva

2. II. faza – privatizacija prostora (zemljišta)

3. III. faza – privatizacija komunalnih djelatnosti

4. IV. faza – privatizacija funkcija države.

Dakle, zaklju!ak je nedvosmislen: uz (daljnju) dominaciju strategije nesavjesnog izbora Hrvatska može (još i) gore! Jer, ako sve postane (samo) privatno vlasništvo (a to je cilj!?), država i društvo postaju nepotrebni i suvišni (i to je cilj!?).

STRATEGIJA NESAVJESNOG IZBORA – HRVATSKA MOŽE (JOŠ I) GORE

Sedam smrtnih grijeha današnjeg

svijeta (Mahatma

Gandhi) (35)

Sedam glavnih zala suvremenoga

hrvatskog društva (Željko Mardeši") (66)

Kružna energija zala (Perpetuum

mobile)

Generatori proizvodnje

društvene patologije

1. boga enje bez rada

1. zlo pam enja i zlo sje anja ili nepomirena prošlost

1. nepotizam1. “terorizam”

jednoumlja

2. uživanje bez savjesti

2. zlo tranzicije ilinedovršena prošlost

2. klijentelizam2. prisilno

“razoružavanje” države/društva

3. znanje bez karaktera

3. zlo politike ili ostvarena mržnja

3. sukob interesa

3. urušavanje (pod)jednakih mogu nosti za sve

4. poslovanje bez morala

4. zlo gospodarstva ili nastavak rata na ekonomskom podru!ju

4. korupcija4. uništavanje

“nerentabilnog” pu!anstva

5. znanost bez !ovje!nosti

5. zlo ideologije ili protueuropeizam i protukomunizam na komunisti!ki na!in

5. (organizirani) kriminal

5. “gaženje” ljudskog dostojanstva

6. religija bez žrtve

6. zlo medija ili izlu"ivanje naroda

6. (organizirani) terorizam

6. “gašenje” senzora ljudskosti

7. politika bez na!ela

7. zlo otkri a bogatstva ili od dijalekti!kog do prakti!nog materijalizma

7. nepotizam...7. progresija

“ubojica” (vlastite) savjesti


TEMELJNI DOKAZI DOMINACIJE STRATEGIJE NESAVJESNOG IZBORA

Podjela na neprirodne

društvene skupine

Kontinuirani osvaja#ki ciljevi nasilnika

Tehnologija ostvarivanja ciljeva

nasilnika

Zaštita “postignu"a”

nasilnika

1. nasilnici 1. bogatstvo 1. prijevara 1. ubijanje

2. žrtve 2. mo 2. plja!ka2. sklanjanje

!injenica

3. promatra!i 3. vlast 3. zlo!in 3. zaborav

Mislim da e taj front nasilja, taj proces globalizacije kao novi oblik vladanja svijetom, poredak sile kao prava, pove ati koli!inu nasilja bez obzira što nasilje ne može biti ni!ije pravo.

Slavko Kuli" (50)

Postoji samo za i protiv, a za ono izme"u retko ko mari. Zapravo, postoje samo dva mišljenja: moje i pogrešno! Logika je jasna: ili se prikloni ili se ukloni!

!uro Šušnji" (44)

Snaga intrige pozvana je da nadoknadi nedostatke argumenata i pameti.

Edmund Burke (42)

Umjetnost je politi!ara da daju obe anja prije izbora i da poslije ispunjavaju ona za koja smatraju da ih treba ispuniti. Jednako tako oni pronalaze na!ine da realizaciju nekih obe anja uspore. Uvijek možete re i – ekonomske prilike nam u ovom trenutku ne dopuštaju da u!inimo ovo ili ono.

Anand Seth (54)


Laganje je jedini ljudski privilegij koji nemaju drugi organizmi.

Fjodor Dostojevski (58)

Laž kojom po!inješ obi!no završava užasom koji posiješ.

Branko Sbutega (44)

Ono što podsje a na zlo!in monumentalnih razmjera jest pojava da su dobre, korisne rije!i kakve su “demokracija” i “sloboda” ukradene i unova!ene u službu kao krinke za otima!inu, kra"u teritorija i poravnanje ra!una.

Edward W. Said (59)

Kapitalizam, sam po sebi, ne garantuje ni slobodu, ni demokratski poredak.

Danijel Cvjeti#anin (13)

Komunizam je pao i civilizacijski ideal je ostao bez neprijatelja. Ideal demokratskog društva nema svog neprijateljskog odraza, ima samo sebe i svoje defekte, svoje gladne i svoje ratuju e, ima samo bijedu vlastitog tkiva.

Branko Sbutega (44)

Bjesomu!na neograni!ena pohlepnost naših bogataša i korupcija elita u takozvanim nerazvijenim zemljama !ine jedno golemo planirano ubojstvo... Svugdje u svijetu, i to svakog dana, ponavlja se betlehemski pokolj nedužnih.

Walter Hollenweger (16)


Zamisao je da postoje nezavisne države sa slabim vladama koje se moraju oslanjati na imperijalnu silu da bi preživjele. One mogu oguliti stanovništvo ako ho e i to je u redu. Ali pritom moraju osigurati fasadu iza koje može vladati stvarna vlast. To je standardni imperijalizam.

Noam Chomsky (41)

EU od svojeg nastanka do danas nije bila u ve oj unutarnjoj, institucionalnoj, kao i krizi identiteta. I nikad nije u njoj bilo manje velikih politi!ara na koje se mogla osloniti da prona"u snage da tešku krizu prebrodi.

Željko Trkanjec (67)

Drama je slobodnog !ovjeka u odgovornosti koju sloboda nosi, u mogu nosti da se ona upotrijebi za glupost, zlo, nemoral, osiromašenje.

Branko Sbutega (44)

Kažu da svaki narod ima politi!are kakve zaslužuje. ... Jesu li Hrvati stvarno bili toliko grešni da su zaslužili društvo u kojemu e se mane tretirati kao vrijednosti, a politi!ka izdaja nagra"ivati?

Mladenka Šari" (60)

Mnogima je Hrvatska bila samo parola, kod mnogih osobni i grupni interes prevladava nad op im dobrom i dobrom samoga naroda. Cvatu voluntarizam i korupcija, a javni moral i op e dobro prepušteni su samo “naivnima”.

Ivan Grubiši" (39)


Naša javnost na žalost o!ekuje i još uvijek prihva a politi!ke i gospodarske vo"e koji krše ili zaobilaze zakone, ignoriraju dobre obi!aje i moralne norme, kradu, lažu, varaju.

Velimir Sri"a (45)

Ho emo li ikad više biti zajednica, a ne gomila sebi!nih protuha koji se uzajamno varaju i potkupljuju?

Jurica Pavi#i" (61)

Filozof volje za mo bi rekao: došlo je vreme da se ponovo promisli šta je politika, jer ovakva kakva je danas ona je mesto gde su sve duševne bolesti zakazale sastanak.

!uro Šušnji" (44)

Dok se ne obavi integracija hrvatskoga društva, a mogu a je, vrtjet e nas oko malog prsta svakojaki nitkovi, izvana i iznutra.

Hrvoje Hitrec (73)

Udruženi glupost i razbojništvo zajedno su uništili mnoga, pa i ja!a društva od hrvatskog... Nije problem Hrvatske u njezinim desnim niti lijevim skretanjima. Problem Hrvatske je u konstantnom padu kriterija i gubljenju visine.

Slobodan Prosperov Novak (62)

Došli smo u fazu kada su porivi za vladanjem i za uzimanje mo i u hrvatskoj državi, ispred nacionalnih interesa od kojih su svakako najvažniji život hrvatskih ljudi, kvaliteta življenja, kultura odnosa, u!enje življenja demokracije i vlastite države.

Ante Klari" (63)


Financijsko-politi!ka oligarhija uzurpirala je svu mo i priklonila se centrima mo i u Europi i svijetu smatraju i se nedužnim. Oni ne osje aju obavezu prema ljudima koji su isklju!eni iz mogu nosti opstanka u novim oblicima života koji dolaze.

Slavko Kuli" (50)

Apsurd, koji onome koji ho e da živi nudi samo na!in nestanka, pretvara se u jedine mogu nosti: laganje i obmanu, prijevaru i manipulaciju.

Branko Sbutega (44)

Bojim se da još nismo došli do dna, ali i ovo dokle smo došli traži hitne intervencije ustroja pravedne i socijalne države.

Ivan Grubiši" (39)

...u bilo kojoj državi, bila ona demokratska ili totalitarna, vladari se oslanjaju na pristanak. Oni moraju osigurati da ljudi nad kojima vladaju ne shvate da je sila zapravo u njihovim rukama. To je temeljno na!elo vladanja.

Noam Chomsky (41)

Nijedan pokret ne ilustrira tako dobro kao navodno demokratski pokret na!in na koji volja dobro organizirane i odlu!ne manjine može nadvladati volju inertne i neorganizirane mase.

Irving Babbitt (42)


Zaista nije nelegitimno pitanje koliko je !ovjek kao jedinka sposoban o!uvati uporabnu mo svoje slobode pred usavršenim sistemima manipulatorne mo i.

Branko Sbutega (44)

Svi gra"ani demokratskih društava trebali bi poha"ati te!aj intelektualne samoobrane da bi se zaštitili od manipulacije i kontrole.

Noam Chomsky (41)

...ne bih nikome preporu!ila da u"e u politi!ku stranku samo zato jer želi biti politi!ar. Treba se uklju!iti zato što želite nešto napraviti, nešto promijeniti... Uklju!ite se, nemojte se samo žaliti.

Anna Lührmann (64)

Želite li nešto u!initi, morate biti predani svome cilju iz dana u dan. Obrazovni programi, organiziranje, aktivizam. To je na!in na koji se stvari mijenjaju.

Noam Chomsky (41)

3. STRATEGIJA SAVJESNOG IZBORA – HRVATSKA MOŽE (I MORA) BOLJE

...novi nacionalizam postaje šansa za politi!ke stranke voljne da gra"anima pokažu strategiju zaštite prirodnih resursa, da znaju kako treba upravljati prostorom za op e dobro i koje su spremne ponuditi ra!unicu efikasne socijalne zaštite, koja nikome ne e onemogu iti obrazovanje i nikoga ne e natjerati da pod stare dane, nakon punog radnog vijeka, kopa po kontejnerima.

Jasmina Popovi" (75)


Svaka politi!ka stranka koja pretendira da gra"ani barem saslušaju njezina temeljna opredjeljenja i ciljeve za koje se zalaže, mora po i od (nepobitne) !injenice da se više ne može dokazivati nedokazivo, popravljati nepopravljivo, obe avati ono što je nemogu e ispuniti, odnosno (samo) tražiti glasove (danas) za lažnu budu nost (sutra). Jer, (dosadašnja) strategija nesavjesnog izbora mora, izuzimaju i malobrojne !asne iznimke, bez ikakvog kalkuliranja i politikantskih nadmudrivanja, biti reciklirana i nepovratno uskladištena na politi!kom, ekonomskom i socijalnom smetlištu povijesti.

Tako"er, svaka politi!ka stranka koja želi legitimirati svoju razli!itost, mora nepovratno odustati od diskvalifikacija, etiketiranja, ucjena, podmetanja, prosja!enja i trgovanja s drugim politi!kim strankama i okrenuti se inventuriranju vlastitih slabosti, promašaja i propitivanja (svoje) vjerodostojnosti i dostojanstva. Priznavanje vlastitih slabosti i spremnost na njihovo (trajno) otklanjanje (jedino) predstavlja neoboriv dokaz poštivanja mudre izreke: “Mijenjajmo sebe, a ne druge! To jest najljepše, ali i najteže!”

Ona politi!ka stranka koja ima snage, hrabrosti, iskrenosti i dobronamjernosti postu pati na opisani na!in, može, bez okolišanja, kalkulacija i taktiziranja, argumentirano dati do znanja gra"anima da naši sukobi, nerazumijevanja i razilaženja oko poimanja demokracije, kapitalizma, globalizacije, tranzicije (transformacije), privatizacije, liberalizacije, (de)regulacije, stranih ulaganja, (o!ekivanog) !lanstva u EU-u i NATO-u itd. nisu utemeljeni na (lažnoj) dvojbi “za” ili “protiv”.

Naime, gra"anima je potrebno jasno, precizno i argumentirano predo!iti da je klju!no pi tanje “kako”! Usmjeravanje njihove pozornosti u tom smjeru može i mora potaknuti na promiš ljanje kako bi se osigurali uvjeti za širenje spoznaja, produbljivanje razumijevanja i formiranje uvjerenja. Svi hrabri, dobronamjerni i iskreni gra"ani moraju preuzeti (samo)odgovornost za pravilno poimanje navedenih pojmova i potrebu doprinosa stvaranju bitnih (pred)uvjeta za usmjeravanje procesa – od projektiranja, preko realizacije, do nadgledanja dogovorenih ishoda – kako bi se osigurali op eprihvatljivi kriteriji i mjerila za konzumiranje i ravnotežnu participaciju.

Slijedom navedenog, ona politi!ka stranka koja želi napustiti postoje u op u praksu i izvršiti otklon od bezli!nosti, te pokazati i dokazati svoju razli!itost, vjerodostojnost i dostojanstvo, mora legitimirati


svoju spremnost i sposobnost za zaokret i promjenu smjera u odnosu na dosadašnje stanje, vlastito ponašanje i participaciju (aktivnu ili pasivnu) u strategiji nesavjesnog izbora.

Zalaganje za inauguraciju strategije savjesnog izbora predstavlja logi!nu i dobronamjernu inicijativu za alternativni izbor koji nema ništa zajedni!kog sa strategijom nesavjesnog izbora. Izuzimaju i dosadašnje pojedina!ne !asne iznimke, potreban je hrabar “skok u novo” uz maksimalnu primjenu stvarala!kog razaranja i veliki obujam zaboravljanja i napuštanja postoje ih (loših) rješenja, kao i maksimalnu neutralizaciju dosadašnjih promotora, projektanata, realizatora i rentijera strategije nesavjesnog izbora.

Kada je u pitanju razumijevanje biti i ciljeva strategije savjesnog izbora, politi!ka stranka mora u!initi ozbiljan iskorak te jasno i precizno prezentirati gra"anima svoja temeljna “sidra”:

1. poštivanje bitnih podru!ja op eg dobra

2. ekonomija upravljanja prostorom i ambijentom

3. izgradnja ljudskih sposobnosti

4. osiguranje (pod)jednakih mogu nosti za sve

5. respektabilno pozicioniranje u me"unarodnoj zajednici.

Promocija i realizacija strategije savjesnog izbora podrazumijeva naro!ito prepoznavanje, razlikovanje i uskla"ivanje izme"u sredstava i ciljeva:

R. b. Sredstvo Cilj1. država društvo2. materijalne vrijednosti duhovne vrijednosti3. ProÞ t !ovjek4. “imati” “biti”

Pozivaju i se na encikliku Ivana Pavla II. Sollicitudo rei socialis, potrebno je naglasiti i sljede e:

1. “Dobra ovog svijeta izvorno su namijenjena svima”, što nužno zahtijeva pravednost i solidarnost kao nezaobilazne vrline.

2. “Pravo na privatno vlasništvo je opravdano i nužno”, uz obvezno ugra"ivanje “socijalne hipoteke” kao korektivnog !imbenika.


3. Uspostava svih vrsta i oblika ravnotežnih odnosa temeljna je garancija i dokaz uspješnosti (smislenoga) ljudskog djelovanja.

Sukladno naprijed navedenom, potrebno je tako"er imati u vidu još i sljede e:

1. Rast, razvoj i napredak jesu nužnost, a ne o!ekivanje (sretnih) slu!ajnosti i inercije, što podrazumijeva obveznost postojanja strategije za njihovo ostvarivanje.

2. Izrada, usvajanje i provedba strategije rasta, razvoja i napretka zahtijevaju osigu ranje (njihove) legitimnosti.

3. Legitimnost se postiže poštivanjem Ustava, društvenim konsenzusom, certifikatom društvene odgovornosti i nadgledanjem dogovorenih ishoda.

4. Sustavnost, metodi!nost, ustrajnost i strpljivost u pronalaženju i provedbi primjerenih rješenja mora se oslanjati na komunikaciju, dijalog, sporazumijevanje i stabilne društvene paktove (partnerstva).

Zašto nam je toliko potrebna strategija savjesnog izbora? Razloga ima bezbroj, ali je jedan presudan: Domovinski rat! Naime, svakomu razumnom, dobronamjernom i iskrenom jasno je da je u Domovinskom ratu obrana prostora (teritorija) bila prioritetni cilj. Nažalost, ostvarenje tog cilja pla eno je visokom cijenom – brojnim ljudskim žrtvama i velikim materijalnim razaranjima. Koji su onda motivi i razlozi da se taj (isti) prostor (teritorij) danas nemilosrdno “kr!mi” i da se na tom prostoru (teritoriju) udoma uju i glorificiraju doga"aji, pojave, procesi i (mra!ne) spodobe koji zasigurno ne korespondiraju s idealima i žrtvama poginulih i ve ine preživjelih gra"ana koji su iskreno željeli Hrvatsku kao neovisnu i samostalnu državu, ali (i) s ure"enim društvom?

U kontekstu navedenog vrijedi podsjetiti i nastojati (nikada) ne zaboraviti i sljede e:

Ondje gdje se privilegije ne mogu utemeljiti, žrtve legitimirati, ograni!enja opravdati, šanse prikazati, tu ne može nastati ni unutarnja povezanost u društvu.

Thomas Meyer (43)


Na kraju je potrebno naglasiti da ona politi!ka stranka koja ima hrabrosti, iskrenosti i dobronamjernosti mora u!initi zaokret i promjenu smjera i opredijeliti se za svoj politi!ki angažman u prirodno zadanom smjeru: Hrvatska može (i mora) bolje! Takav pristup, pored ostalih razloga, zahtijeva ponajprije poštovanje, poniznost i zahvalnost prema svim poginulim i preživjelim žrtvama Domovinskog rata! Jer, država/društvo u kojoj nepriznati, poniženi i obespravljeni ratni junaci posežu za samoubojstvom, a ratni manekeni, dezerteri, profiteri, zlo!inci i njihovi savjetnici sudjeluju u “pisanju” normi i pravila ponašanja, ne može ra!unati na svoju održivost, integriranost i legitimnost.

STRATEGIJA SAVJESNOG IZBORA – HRVATSKA MOŽE (I MORA) BOLJE

Poštivanje bitnih

podru#ja op"eg dobra

Ekonomija upravljanja prostorom i ambijentom

Izgradnja ljudskih

sposobnosti

Osiguranje (pod)jednakih

mogu"nosti za sve

Respektabilno pozicioniranje u me$unarodnoj

zajednici

1. država1. (alternativni)

izvori energije

1. sustav vrijednosti

1. odgoj 1. kompetencija

2. društvo 2. (pitka) voda 2. eti!ka na!ela 2. obrazovanje 2. kompeticija

3. kultura3. komunalne

djelatnosti3. moralne

norme3. znanost 3. legalnost

4. religija 4. promet4. pozitivni

stavovi4. zapošljavanje 4. legitimnost

5. duhovnost 5. poljoprivreda 5. znanje5. zdravstvena

zaštita5. identitet

6. solidarnost 6. šumarstvo 6. vještine6. mirovinsko

osiguranje6. image

7. povijest 7. turizam 7. iskustvo 7. socijalna skrb 7. integritet

8. prostor i ambijent

8. zaštita okoliša 8. zajedništvo8. pravna

sigurnost8. dostojanstvo


TEMELJNI DOKAZI DOMINACIJE STRATEGIJE SAVJESNOG IZBORA

Temeljni orijentiri u zaokretu i

promjeni smjera

“Nosivi stupovi” društvenog konsenzusa

Generatori rasta,

razvoja i napretka društva

Poštivanje generacijske odgovornosti

Uspostava ravnotežnih

odnosa

1. vladavina (!iste) savjesti

1. legitimnost društvenog sustava

1. odgoj 1. zaštita prirodnih bogatstava

1. (ne)jednakosti

2. državni!ko ponašanje

2. certifikat društvene odgovornosti

2. obrazovanje 2. zaštita prostora

2. (ne)ravnomjernosti

3. reciprocitet u me"usobnim odnosima

3. legitimne vo"e (lideri)

3. humanost 3. zaštita ambijenta

3. (pre)raspodjele

4. bogatstvo u razli!itostima

4. stabilni društveni paktovi (partnerstva)

4. povjerenje 4. zaštita kulturne baštine

4. (de)centralizacije

Bit slobode je pravo na izbor kao i preuzimanje odgovornosti koja iz toga proizlazi.

Joseph Stiglitz (7)

Nemojte varati da biste uspjeli – poštenje se na kraju uvijek isplati.

Kenneth Blanchard/Norman Vincent Peale (1)

Ono što mislite, morate re i. Ono što kažete, morate i u!initi. A ono što u!inite, morate biti.

Alfred Herrhausen (38)

Sa malo razuma, dosta napora i mnogo dobre volje, sve se u životu, na kraju krajeva, da nekako udesiti.

Ivo Andri" (44)


Najvažnije je da svatko od nas dobro obavi svoj dio posla.

Ilja Stagoff (47)

Pravi !ovjek na pravom mjestu jedina je dobra opcija, a postoje !ak tri loše: pravi !ovjek na krivom mjestu, krivi !ovjek na pravom mjestu ili krivi !ovjek na krivom mjestu.

Velimir Sri"a (45)

Mi smo globalna zajednica i, kao sve zajednice, moramo poštovati neka pravila kako bismo mogli živjeti zajedno. Ta pravila moraju biti poštena i pravedna, i svi ih moraju takvim smatrati; moraju uzimati u obzir interese siromašnih, jednako kao i mo nih; moraju odražavati minimum osje aja za pristojnost i socijalnu pravdu.

Joseph Stiglitz (7)

Ne može li slobodno društvo pomo i onima mnogima koji su siromašni, ne e mo i spasiti ni ono malo njih koji su bogati.

John F. Kennedy (11)

...ako ve sutra ne poduzmemo preventivne mjere za nailazak vala strukturalne nezaposlenosti, omladina e upasti u takve ponore socijalne patologije kakvih još nikada nije bilo.

Adam Schaff (40)

...nadolaze e generacije ne osje aju da smo mi protratili ove izvore koji nisu pripadali samo nama i da smo zagadili okoliš koji nije privatno vlasništvo naše generacije.

Vittorio Hösle (68)


Ako želimo izazvati svoju ljudskost, sada moramo pove ati našu sposobnost da raspravimo moralna i sociološka pitanja, a da je pred nama dug put, pokazuje !injenica da ljudi nisu spremni na promjene u na!inu života kako bi se zaštitio okoliš.

James Flynn (69)

Ako bismo usvojili dijalog i toleranciju kao na!in mišljenja i življenja, onda bi me"u misliocima bilo manje dogmatika, me"u vernicima manje fanatika, a me"u politi!arima manje tirana.

!uro Šušnji" (44)

Jedan je od razloga zbog kojih vjerujem da e sloboda Hrvatske zna!iti prostor procvata !ovještva !injenica da je cijena bila tako velika, a u prirodi je !ovjeka da skupo pla eno više !uva i više poštuje.

Branko Sbutega (44)

Nad Hrvatskom nitko ne bi smio imati monopol, jer je skupo pla ena.

Ivan Grubiši" (39)

Javna debata o pravednom društvu može pokazati ... što pritom mora pružiti sam pojedinac, što treba urediti unutar društva i koje su pritom zada e države ... tko bi morao prinijeti kakve žrtve i iz kojeg razloga, tko može o!ekivati kakva davanja i iz kojeg razloga te koji putovi odlu!ivanja obe avaju uspjeh.

Thomas Meyer (43)


Ima istina od kojih se ne može odstupati, granica na kojima se mora stati i položaja s kojih se ne smije uzmicati.

Franjo Kuhari" (48)

...mislim da bismo trebali imati veliko poštovanje za ideale prosvjetiteljstva – racionalnost, kriti!nost analize, slobodu govora, slobodu istraživanja – te da ih treba proširiti, doraditi i prilagoditi suvremenom društvu.

Noam Chomsky (41)

Ve odavno je prestalo da se želi nemogu e, pa se i ono mogu e smanjilo.

Dragan K. Vuk#evi" (44)

Sve u životu radi se u tri koraka: A – gdje sam danas, B – gdje bih htio biti sutra i C – kako od A do B.

Ivan Vidakovi" (49)

Budu nost se ne prori!e, ne istražuje, ona se IZGRA%UJE.

Slavko Kuli" (50)

Naše je iskustvo da se mala zemlja mora usredoto!iti na neka podru!ja i pokušati u njima posti i izvrsnost.

Matti Vanhanen (51)


Država koja nema sredstava za odre"ene promjene jest država koja nema sredstava za svoje o!uvanje.

Edmund Burke (42)

...tranzicija od bolesnog i korumpiranog u zdravo društvo zahtijeva transformaciju revolucionarnih razmjera. Taj posao ne mogu obaviti povijesni kameleoni. Novu Hrvatsku mogu izgraditi novi ljudi uz potporu osviještenog i hrabrog gra"anstva.

Vladimir Gredelj (52)

Javnost je klju!ni igra!, a ne samo promatra!.

Pierre Mirel (53)

Država se ne može ograni!iti na “favoriziranje jednog dijela svojih gra"ana”, to!nije bogatih i uspješnih, niti može “zapostavljati druge”, pod !ime se jasno misli na ve inu stanovništva.

Ivan Pavao II. (32)

Država koja svojim gra"anima ne daje osje aj sigurnosti, koja im ne osigurava ni minimum socijalne stabilnosti i prihoda te predvidljivu bolju budu nost, te koja ne jam!i javni poredak u skladu s njihovim moralnim uvjerenjima – takva je država osu"ena na propast.

Jean Ziegler (16)

Socijalna ravnoteža u društvu je stvar pravednosti, a pravednost mora provoditi država.

Ivica Rebi" (70)


Razli!ite etike ili štoviše ljudi koji ih dijele slažu se u tome da postave važe ima jednaka prava, slobode i životne šanse kao zajedni!ke vrijednosti. Država, koja se !ini organom te ideje pravednosti, nije samo zajedni!ki instrument, ona postaje zajedni!kim dobrom.

Thomas Meyer (43)

Ne prilago"avaju se život, sloboda i vlasništvo zakonima, ve zakoni treba da izviru iz potrebe da se zaštite tri klju!na !ovjekova prava – pravo na život, pravo na slobodu i pravo na svojinu.

Veselin Vukoti" (12)

...svi se mogu nagovoriti onime što donosi korist. A korisno je ono što je zdravo za državu.

Aristotel (43)

Ljudska se bi a ne okupljaju da bi bila zajedno, okupljaju se zato da nešto zajedno !ine.

Ortega y Gassett (42)

Samo zajednica odražava dobrobit, a možda !ak i opstanak svih ljudi.

John Kenneth Galbraith (78)

Društvo nije mehani!ka naprava, stroj !iji se dijelovi mogu rastaviti i zamijeniti.

Robert Nisbet (42)


Društvo je doista ugovor ... Ono je doista suradnja u svim znanostima, suradnja u svakom pothvatu, u svakoj vrlini, u svemu što je savršeno.

Edmund Burke (42)

Finska je jedno od najkonkurentnijih svjetskih gospodarstva, a istovremeno smo uspjeli sa!uvati snažan društveni sustav.

Matti Vanhanen (51)

Postoje razne vrste ravnoteže sustava. No, samo potpuno legitiman sustav može dugoro!no ostati uravnotežen.

Sabrina P. Ramet (31)

Pravedno ure"enje društva i države središnja je zada a politike. Kao što je jednom rekao Augustin, država kojom se ne upravlja pravedno pretvorit e se na kraju u veliku lopovsku družinu.

Benedikt XVI. (15)

Demokracija se može temeljiti samo na politi!kom ure"enju u kojemu je bogatstvo raspodijeljeno me"u ljudima i za ljude, i u kojemu se upotrebljava za najšire društveno dobro.

The Santa Barbara Center for theStudy of Democratic Institutions (40)

Stavljanje tržišta ispred društva prava je pozivnica nevoljama i razo!aranju.

Donald Blinken (11)


Gra"anin prepušten bez zaštite velikim socijalnim rizicima gubi svoju zna!ajku gra"anina. #ovjek koji stalno strahuje za svoj posao, svoju pla u i svoja prava, nije slobodan !ovjek.

Jean Ziegler (16)

Solidarnost u modernim društvima postaje klju!nim politi!kim resursom. Ona je resurs za upravljanje društvom djelovanja orijentiranog na sporazumijevanje.

Thomas Meyer (43)

#ovje!nost nije potrebna samo nekima drugima, nego je potrebna baš svima i zato je baš svi ljudi dobre volje mogu ostvarivati po!inju i sami od sebe.

Ivan Mikleni" (71)

Što e u slijede em desetlje u Hrvatskoj raditi neoliberalni globalisti? Kad preuzmu profitabilne gospodarske djelatnosti, ako im pravila to omogu e, bacit e se s punim apetitom na prirodne resurse, na prostor i ambijent.

Vladimir Lay (57)

...kad se odustalo od ruske nafte, osudili ste se na izvore koje kontroliraju Britanci i Amerikanci. Bit ete prisiljeni kupovati preskupu naftu, koju ete teško platiti. Zbog toga e vam uzeti ono vrijedno što imate, vodu i zemlju. Velike multinacionalne kompanije doslovce oštre noževe kako bi se dokopale vaših prirodnih resursa.

William Engdahl (55)


U ovoj zemlji !ini se više i nema fabrika, hala i robnih ku a koje bi ozbiljnom kapitalu još bile zanimljive. Ono što je kapitalu zanimljivo danas je nešto drugo. To nešto drugo ujedno je i jedina vrijednost koja nam je preostala: prostor.

Jurica Pavi#i" (72)

Od svih prirodnih resursa zemljište je neupitno najve i: prou!ite kako zajednica koristi svoje zemljište i ubrzo ete saznati kakva e biti njena budu nost.

E. F. Schumacher (56)

Povijesno gledano ... zemlja se potvrdila svojom neodvojivoš u, kao oblik bogatstva, od visokog stupnja (premda u nekim slu!ajevima nevoljko) društvene i ekonomske odgovornosti.

Robert Nisbet (42)

Zemljišna politika može dati perspektivu generacijske opstojnosti i kvalitetnijeg življenja, ako zemljište i prostor shva a kao glavni resurs održiva razvoja.

Životni prostor, branjen u ratu, mogu e je obraniti u miru samo odgovaraju om strategijom gospodarenja prostornim i zemljišnim resursima za razvoj teritorijalne zajednice.

Niko Šoljak (56)

Ni demokracija nije imuna na gubitak svoje legitimacije u o!ima velikog dijela svojih gra"ana ako usprkos šansama za sudjelovanje koje jam!i ne zadovoljava socijalna i eko nomska o!ekivanja društva.

Thomas Meyer (43)


Hrvatska se otkako postoji kao samostalna država, ne uspijeva izboriti izme"u koncepta održavanja kakve-takve socijalne sigurnosti i koncepta razvoja ekonomije.

Davor Butkovi" (74)

Ne može se o!ekivati da je osiguran socijalni mir ako ne uspije slaganje o na!elima pravednosti koja svi mogu priznavati. Stalni javni diskurs o op em dobru postaje pretpostav kom socijalne integracije. On postavlja zahtjeve pojedincima u njihovoj ulozi državljana.

Thomas Meyer (43)

Hrvatska može egzistirati jedino ako joj mlada generacija stasa s odgovornoš u za život, a ako se to ne dogodi, Hrvatska e biti više upitna iznutra nego zbog napada izvana.

Ivan Grubiši" (39)

Najbolje su one države koje su shvatile da se moraju brzo mijenjati, a promjena bez investicija u obrazovanje i poticanje inovativnosti nema. Tko to ne može, gubi bitku, a da nije ispalio ni metak.

Ivan Vidakovi" (49)

Planiraš li godinu dana unaprijed, posadi rižu, planiraš li deset godina unaprijed posadi drvo, planiraš li stolje e unaprijed, odgajaj ljude.

stara kineska poslovica (45)

* Broj uz autora predstavlja vezu s rednim brojem u literaturi i bilješkama.


4. DEMOKRACIJA ZASLUŽUJE PODRŠKU I ŠANSU!?

Rizik da se pri prijelazu iz autokracije u demokraciju stane na pola puta u ovoj ili onoj varijanti defektne demokracije za mnoga se od društva u transformaciji pokazao kao krajnje realan. Demokracija ostaje trajan – i trajno ugrožen proces.

Thomas Meyer (43)

Dosadašnje poimanje i konzumiranje demokracije name e pitanje: Je li to (samo) još jedna zamka, obmana i prijevara u (pre)duga!kom nizu ili se radi o neskladu izme"u (dobre) ideje i (loše) realizacije? Ukoliko je i ovdje u pitanju (samo) jedan od na!ina prepoznavanja dominacije strategije nesavjesnog izbora, postavlja se sljede e pitanje: Zaslužuje li demokracija povjerenje javnosti te kako to povjerenje stvarati i pove avati?

U stvaranju nužnih pretpostavki i uvjeta za zaokret i promjenu smjera, što podrazumijeva osiguranje dominacije strategije savjesnog izbora, prijeko je potrebno (najmanje) poduzeti sljede e:

1. demokratizacija politi!kih stranaka

2. neutralizacija funkcijske pohlepe

3. favoriziranje ljudskih sposobnosti nasuprot (ne)ljudskih podobnosti

4. razvijanje politi!kih partnerstava nasuprot prosja!enju i trgovanju.

Tragom naprijed navedenog, politi!ka stranka koja želi dokazati svoju razli!itost, vjerodostojnost i dostojanstvo mora (najmanje) i (samo) za po!etak ponuditi sljede e:

1. svakome su dva (uzastopna) ista mandata dosta

1.1. izbjegavanje poimanja i konzumiranja politike kao rutine

1.2. sprje!avanje stvaranja (šteto!inskih) partnerstava i simbioza

1.3. stvaranje uvjeta za šire uklju!ivanje gra"ana u obnašanje politi!kih funkcija radi ja!anja demokracije

2. svakome je jedan (istovremeni) mandat dosta


2.1. izbjegavanje kumulacije mandata na relaciji država/županija/grad/op ina/gradska !etvrt

2.2. sprje!avanje ispreplitanja zakonodavnih i izvršnih obveza i ovlasti

2.3. stvaranje uvjeta za šire uklju!ivanje gra"ana u obnašanje politi!kih funkcija radi ja!anja demokracije.

3. politi#ki izbor i imenovanje u stru#ne organe i tijela

3.1. izbjegavanje kumulacije politi!kih mandata i stru!nih funkcija

2. sprje!avanje ispreplitanja politi!kih i stru!nih obveza i ovlasti

3.3. stvaranje uvjeta za šire i ve e angažiranje nekompromitiranih stru!njaka radi ja!anja društvene kompetencije i kompeticije

4. zabrana predizbornih strana#kih koalicija

4.1. smanjivanje prostora za politi!ko prosja!enje i trgovanje

4.2. izbjegavanje spašavanja nevjerodostojnih politi!kih stranaka

4.3. sprje!avanje postizbornih prijevara politi!kih stranaka i bira!a

5. pove"avanje efikasnosti i efektivnosti trodiobe vlasti

5.1. ja!anje mjesta, uloge i zna!enja Hrvatskog sabora sukladno ustavnim odredbama

5.2. smanjivanje prostora i mogu nosti djelovanja Vlade kao “arbitražnog nasilnika”

5.3. uravnotežavanje neovisnosti sudstva s njegovom sposobnoš u preuzimanja odgovornosti

6. (re)afirmacija referenduma kao na#ina politi#kog odlu#ivanja

6.1. o!ekivano !lanstvo u EU-u i NATO-u mora se tretirati kao sredstvo, a ne kao cilj

6.2. ostvarivanje !lanstva u EU-u i NATO-u (trajno) utje!e na budu nost svih gra"ana Hrvatske

6.3. opredjeljenje gra"ana za ili protiv !lanstva u EU-u i NATO-u može se dokazati (samo) referendumom

7. uvo$enje imovinskih i poreznih kartica za sve gra$ane

7.1. evidentiranje razine ostvarivanja prihoda i posjedovanja imovine


7.2. umrežavanje institucionalnih evidencija i kontrola (ne)ravnotežnosti ostvarivanja prihoda i posjedovanja imovine

7.3. poduzimanje prikladnih mjera prema uo!enim neravnotežnostima.

Ona politi!ka stranka koja želi dokazivati svoju razli!itost, vjerodostojnost i dostojanstvo mora neprestano propitivati i predlagati (mogu e) na!ine i putove za stvaranje pretpostavki i (pred)uvjeta koji e poticati rast, razvoj i napredak demokracije. Inzistiranje na ugradnji amortizera/osigu ra !a/ko! nica jest prijeko potrebno kako bi se neprestano smanjivao prostor za (mogu e) zloupotrebe raznih mangupa, avanturista, pustolova, pohlepnika, glupana... Odnosno, kako bi se uklonili neravnotežni odnosi izme"u (dobre) ideje i (loše) realizacije. Ovdje se vrijedi prisjetiti mudre narodne izreke: “Sa izvora uvijek kre e pitka voda, ali dok stigne do ve ine žednih više nije za pi e!”

Isto tako, temeljem naprijed navedenog, a radi ocjene potrebe neprekidnog djelovanja, treba imati u vidu da je pove avanje broja politi!kih stranaka u Hrvatskoj dijelom uzrokovano formiranjem novih, a dijelom raslojavanjem postoje ih. To, nažalost, upu uje na zaklju!ak da se ne radi o pojavi novih politi!kih programa i usmjerenja, nego pretjeranim zadovoljavanjem pojedina!nih predsjedni!kih ambicija, previše oslonjenih na (višak) egoizma, narcisoidnosti i taštine. Pe!at, memorandum i žiro-ra!un, uza zov vlasti, predstavljaju generator za (eventualno) realiziranje (ne)realnih ambicija!?

Što se ti!e su!eljavanja dviju u ovom materijalu opisanih strategija, potrebno je hrabro, dobronamjerno i razumno prepoznavati bitne razlike izme"u njih, uzimaju i u obzir (najmanje) sljede e usporedbe:

R. b.Strategija nesavjesnog

izboraStrategija savjesnog izbora

1. vladati služiti

2. varati stvarati

3. prositi pridonositi


Na kraju je potrebno postaviti pitanje: Zašto treba stalno ulagati napore i promišljati o izazovima, šansama, zamkama, obmanama, prijevarama i iluzijama (i) de mo kracije? Možda u tom smislu može dobro poslužiti (upozoravaju a) konstatacija:

Kona!no, ako doista vjerujemo da je demokracija najbolji put naprijed, moramo imati takva i društva i sustave koji e svijetu pokazati njezine prednosti. To sada nije slu!aj.

William Montgomery (77)

Suo!avaju i se s ovom konstatacijom, moramo biti spremni sami sebi priznati da su izbori svake !etiri godine nedovoljni korektori, naro!ito ako imamo u vidu da u tom razdoblju (od izbora do izbora) caruju “neustrašiva šutnja” (ve ine) i “šovinizam blagostanja” (manjine) (43)!

5. ZAKLJU NE NAPOMENE

Ono !ega u pluraliziranim klasnim društvima nedostaje više nego bilo !ega drugog su razumljivi, provedivi i kritici dostupni koncepti op eg dobra u kojima se izražavaju veliki socijalni interesi te se mjere mjerilom koje zadaje socijalna integracija zajednice.

Thomas Meyer (43)

Ni jedna politi!ka stranka, koja bira!ima želi pokazati i dokazati svoju razli!itost, vjerodostojnost i dostojanstvo, ne smije gajiti baš nikakve iluzije da se (sada) dominiraju a strategija nesavjesnog izbora može opravdavati, popravljati, lije!iti... Posebno zato što strategija nesavjesnog izbora poti!e, širi i produbljuje sve vrste i oblike društvene patologije, jer razara postoje e i onemogu uje nastajanje novih vrsta i oblika uspostave imunološkog sustava društva.

Nasuprot naprijed navedenom, nama je strategija savjesnog izbora potrebna i zato što ne smijemo nikada podcjenjivati i zaboravljati da je politi!ka, ekonomska i socijalna integracija zajednice u svim podru!jima i za sve gra"ane prijeko potrebna kako bismo dokazali


svrhu, smisao i cilj postojanja (vlastite) države! A kada govorimo o svrsi, smislu i cilju postojanja države, oni se potvr"uju izgradnjom, održavanjem i unapre"ivanjem legitimnoga društvenog sustava.

Tako"er je potrebno dobronamjerno naglasiti da ako postoje dvojbe i kolebanja izme"u opredjeljenja za jednu od ponu"enih strategija, moramo biti spremni suo!iti se s “vru im” pitanjem: Ako nismo spremni i sposobni za zaokret i promjenu smjera u odnosu na dosadašnju dominaciju strategije nesavjesnog izbora, je li tada Domovinski rat (u tako krvavoj formi) zaista bio neizbježan, brojne ljudske žrtve (dijelom) nepotrebne i velika materijalna razaranja (dijelom) suvišna? Odnosno, još ružnije i tužnije: Kome i zašto je trebala baš takva režija i realizacija rata i mira, gdje snovi i java gotovo uop e nemaju dodirnih to!aka? Jesu li (i) tajne odluke, dogovori i ugovori oko podrške i njezine cijene izme"u (dijela) glo-balnih i lokalnih “elita” u (pre)velikoj mjeri (trajnije) odredili smjer kretanja i dopuštene dosege rasta, razvoja i napretka hrvatske države/društva?

Ako su naprijed navedene sumnje barem i (samo) djelomi!no to!ne i utemeljene, svakom gra"aninu može postati jasnije i razumljivije zašto “odgovorni ljudi” i “odabrani oficiri” (14), ponekad uza svesrdnu pomo i (dijela) “slobodnih” medija, tako uporno, podcjenjiva!ki i degutantno manipuliraju javnoš u – jedino i isklju!ivo radi (njezina) pristanka na njihove brojne “bisere”.

Na!in, vrijeme, cijena, energija i žrtve koje sa sobom nosi napuštanje dominacije dosadašnje i inauguraciju nove strategije zahtijevaju od svakoga gra"anina Hrvatske prijeko potrebnu (samo)odgovornost i primjerenu gra"ansku hrabrost. Jer, nažalost, potencijalne rizike, otpore i neizvjesnost ishoda nije realno (unaprijed) isklju!iti. I tu si moramo postaviti pitanje: Zašto su potrebni nužna pozornost, dužni oprez i hrabra upornost? U tome nam smislu može dobro poslužiti (upozoravaju a) konstatacija:

Nije ovo prostor navikao da mu se služi; generacije su zaboravile što zna!i služiti prostoru, prostoru zavi!aja, prostoru države, prostoru naroda i prostoru budu nosti.

Branko Sbutega (44)


Unato! prethodno navedenim upozorenjima, potrebno je dobronamjerno napomenuti da šutnja i (ne)odgovornost ne mogu i ne smiju biti alibi za izostanak (smislenog) djelovanja. Posebno zato što predložena strategija savjesnog izbora u velikoj mjeri korespondira s izazovnim modelima “ekosocijalno-tržišnoga gospodarstva” Josefa Rieglera (80) i “promjene op e filozofije razvoja” Zvonka Fijana (81), kao i narastaju im (svjetskim) promišljanjima o nužnosti (re)definicije odnosa prema rastu, razvoju i napretku na globalnoj i lokalnoj razini:

a svi zajedno (istovremeno) koegzistiraju s mudrom izrekom: “Budimo (i) ljudi, a ne (samo) dvonošci!”

SAŽETAK

Politi!ke stranke u Hrvatskoj nalaze se pred velikim izazovom: nastaviti na dosadašnji na!in uz poznato produbljivanje neravnoteža ili izvršiti zaokret i promjenu smjera bez obzira na mogu e žrtve, otpore, rizike i sukobljavanja s promotorima, projektantima, realizatorima i rentijerima dosadašnje strategije nesavjesnog izbora.

Unato! navedenom, ona politi!ka stranka koja ima hrabrosti, dobronamjernosti i (samo)odgovornosti u pokazivanju i dokazivanju razli!itosti, vjerodostojnosti i dostojanstva, mora ponuditi gra"anima alternativni izbor. U tom smislu strategija savjesnog izbora može biti snažno opredjeljenje za zaokret i promjenu smjera.


LITERATURA I BILJEŠKE

1. Blanchard, Kenneth – Peale, Norman Vincent (1990), Mo eti!kog poslovanja, Horvat elektro nika, Ljubljana.

2. Engdahl, William (2000), Stolje a rata, AGM, Zagreb.

3. Klein, Naomi (2002), No logo, VBZ d.o.o., Zagreb.

4. Skupina autora (2002, 2004), Hrvatski enciklopedijski rje!nik, EPH d.o.o. i Novi Liber d.o.o., Zag reb.

5. Chomsky, Noam (2004), Hegemonija ili opstanak, Naklada Ljevak d.o.o., Zagreb.

6. Barsamian, D. – Chomsky, Noam (2002), Propaganda i javno mišljenje, VBZ d.o.o., Zagreb.

7. Stiglitz, Joseph (2004), Globalizacija i dvojbe koje izaziva, Algoritam, Zagreb.

8. Samodol, Ante (1999), Financijska tehnologija & investicijski fondovi, Progres d.o.o., Zag reb.

9. Chomsky, Noam (2005), Vlada u budu nosti, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb.

10. Rischard, Jean-Francois (2005), To!no u podne – 20 globalnih problema, 20 godina za rješava nje, Golden marketing – Tehni!ka knjiga, Zagreb.

11. Friedman, Thomas L. (2003), Lexus i maslina – razumijevanje globalizacije, Izvori, Zagreb.

12. Vukoti , Veselin (2004), Politi!ka ekonomija ekonomskih sloboda, Zbornik radova “Ekonomske slobode i poslovno okruženje”, Savez ekonomista Srbije/Savez ekonomista Crne Gore, Milo!erski ekonomski forum 2004., Milo!er.

13. Cvjeti!anin, Danijel (2004), Ekonomska sloboda: strah i nada, Zbornik radova “Ekonomske slobode i poslovno okruženje”, Savez ekonomista Srbije/Savez ekonomista Crne Gore, Milo!erski ekonomski forum 2004., Milo!er.

14. Domazet-Lošo, Davor (2005), Gospodari kaosa, Udruga Sv. Jurja, Zagreb.


15. Benedikt XVI. (2006), Deus caritas est, Krš anska sadašnjost, Zagreb.

16. Ziegler, Jean (2003), Novi gospodari svijeta i oni koji im se protive, Izvori, Zagreb.

17. Fukuyama, Francis (2005), Izgradnja države – Vlade i svjetski poredak u 21. stolje u, Izvori, Zagreb.

18. Fukuyama, Francis (1994), Kraj povijesti i posljednji !ovjek, Hrvatska sveu!ilišna naklada, Zagreb.

19. Feren!i , Ante (1991), Upravljanje promjenama, Izvori d.o.o., Zagreb.

20. Soros, Georg (1996), Alkemija Þ nancija, MISL, Zagreb.

21. Osmanagi -Benedik, Nidžara (1998), Kontrolling... Abeceda poslovnog uspjeha, Školska knjiga, Zagreb.

22. Stacey, Ralph D. (1997), Strateški menadžment i organizacijska dinamika, Mate d.o.o., Zagreb.

23. Petz, Boris i suradnici (1992), Psihologijski rje!nik, Prosvjeta, Zagreb.

24. Kljai , Bogoljub (1974), Rje!nik stranih rije!i, Zora, Zagreb.

25. LaRouche, Lyndon (1998), Uspostava zakona Þ zi!ke ekonomije, Schiller Institut, Strateške studije, broj 5, sije!anj, Zagreb,.

26. LaRouchev program Kako spasiti svjetsko gospodarstvo, Schiller Institut, Strateške studije, broj 5, sije!anj 1998, Zagreb.

27. LaRouche, Lyndon (1999), Alternativa Þ nancijskoj krizi i Tre i svjetski rat, Schiller Institut, Strateške studije, broj 6, lipanj, Zagreb.

28. Karpati, Tibor (2003), Etika u gospodarstvu, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek.

29. Buchanan, Patrick J. (2003), Smrt Zapada, Kapitol, Zagreb.

30. Zbornik radova “Siromaštvo i mogu nosti njegova ublažavanja u Hrvatskoj”, !asopis Financijska teorija i praksa, broj 1, Institut za javne Þ nancije, Zagreb, ožujak, 2005.

31. Ramet, Sabrina P. (2004), Postkomunisti!ka Europa i tradicija prirodnog prava, Alinea, Zagreb.


32. Ivan Pavao II. (2001), Centesimus annus, Krš anska sadašnjost, Zagreb.

33. Ivan Pavao II. (1998), Sollicitudo rei socialis, Krš anska sadašnjost, Zagreb.

34. Dragi!evi , Adolf (1991), Ekonomski leksikon, Informator, Zagreb.

35. Samuelson, Paul A. – Nordhaus, William D. (2000), Ekonomija, Mate d.o.o. Zagreb.

36. Ailleret, Francois (1996), Uvodni referat na 36. Savjetovanju CIGRE u Parizu, 1996., Hrvatski komitet CIGRE, Zagreb.

37. Schumpeter, Joseph (1960), Kapitalizam, socijalizam i demokratija, Kultura, Beograd.

38. Buchberger, Stefan (1997), Hrvatska probudi se, Gospodarski prilog KUNA, Slobodna Dalmacija, Split.

39. Grubiši , Ivan (1998), #ovjek nadasve, HAU, Split.

40. Schaff, Adam (1989), Kamo vodi taj put, Globus, Zagreb.

41. Chomsky, Noam (2006), Imperijalne težnje, Naklada Ljevak, Zagreb.

42. Nisbet, Robert (2003), Konzervativizam, Politi!ka kultura, Zagreb.

43. Meyer, Thomas (2003), Transformacija politi!koga, Politi!ka kultura, Zagreb.

44. Sbutega, don Branko (2006), Kurosavin nemir svijeta, Plavi jaha!, Beograd.

45. Sri a, Velimir (2004), Biblija modernog vo"e, Znanje i DelÞ n – razvoj managementa, Zagreb.

46. Axford, Barrie – Browning, Gary K. – Huggins, Richard – Rosamond, Ben – Turner, John (2002), Uvod u politologiju, Politi!ka kultura, Zagreb.

47. Ivaniševi Lieb, %ur"ica (2006), Živjeti ispravno, Glas Koncila, 23. srpnja, Zagreb.

48. Pavi!i , Darko (2006), Bozani : Nestaje nada, dolazi strah, Jutarnji list, 16. kolovoza, Zagreb.

49. Hrsti , Ivan, PC je potrošna roba, prava zarada je u uslugama, Ve!ernji list, Zagreb.


50. Tretinjak, Dražen (2006), Kontra euforiji vremena, Korijeni, broj 3, Hrvatski svjetski sabor, svibanj, Pore!.

51. De Prato, Stojan (2006), Hrvatska je naprednija od nekih !lanica EU, Ve!ernji list, 20. svibnja, Zagreb.

52. Gredelj, Vladimir (2006), Duh slobode hrvatskih gra"ana, Ve!ernji list, 15. ožujka, Zagreb.

53. Kneževi , Deana (2006), Hrvatska mora utvrditi nacionalne interese, Ve!ernji list, 17. svibnja, Zagreb.

54. Vresnik, Viktor (2006), Najsporiji ste u Europi u stvaranju radnih mjesta, Jutarnji list, 3. lipnja, Zagreb.

55. Mazzocco, Vojislav (2006), Cijena nafte mogla bi dosti i i 300 dolara, Ve!ernji list, 13. svibnja, Zagreb.

56. Šoljak, Niko (2006), Gospodarenje životnim prostorom, Korijeni, broj 3, Hrvatski svjetski sabor, svibanj 2006, Pore!.

57. Kneževi , Deana (2006), Ne smijemo predati sve u ruke bogatima, Ve!ernji list, 22. travnja, Zagreb.

58. Jureško-Kero, Jadranka (2006), Došlo mu glave mito iz zamrziva!a, Ve!ernji list, 27. svibnja, Zagreb.

59. Ivanjek, Željko (2006), Tko je ukrao demokraciju, Jutarnji list, 16. velja!e, Zagreb.

60. Šari , Mladenka (2006), Kad prirepaštvo donosi proÞ t, Ve!ernji list, 28. velja!e, Zagreb.

61. Pavi!i , Jurica (2006), Divota bra!ke privatizacije, Jutarnji list, 9. rujna, Zagreb.

62. Novak, Slobodan Prosperov, Ulasku u EU prijeti nacionalna maÞ ja glupana, Jutarnji list, Zagreb, 31. prosinca 2005. i 1. sije!nja 2006.

63. Ranogajec, Zvonimir B. (2006), Hrvatska istina ili istina o Hrvatima, Korijeni, Hrvatski svjetski sabor, broj 3, svibanj, Pore!.

64. Mladi, u"ite u politiku, ali da nešto napravite, Ve!ernji list, Zagreb, 30. svibnja 2006.

65. Baoti , Josip (2005), Ekosocijalno-tržišno gospodarstvo – europski put kao svjetski model, Intercon d.o.o., 30. lipnja, Zagreb.


66. Bešker, Inoslav (2006), Tihi tekstovi koji poti!u na mišljenje, Jutarnji list, 28. lipnja, Zagreb.

67. Trkanjec, Željko (2006), Europska unije bez vizije, bez vo"a, Jutarnji list, 23. prosinca, Zagreb.

68. Vr!ek, Valerija (2006), Kako na i pravu mjeru, Glas Koncila, Boži , Zagreb.

69. Magdaleni -Banti , Nataša (2006), Ljudska rasa ne e mo i poboljšavati mentalne funkcije, Jutarnji list, 27. prosinca, Zagreb.

70. Grden, Darko (2006), Nikada ne smijemo zaboraviti potrebne, Glas Koncila, Boži Zagreb.

71. Mikleni , Ivan (2006), Izazov !ovje!nosti u Hrvatskoj, Glas Koncila, Boži Zagreb.

72. Pavi!i , Jurica (2006), Bitka mo nog kapitala i malih ljudi za javni prostor, Jutarnji list, 29. prosinca, Zagreb.

73. Potrebna je nova integracija hrvatskoga društva, Glas Koncila, Zagreb, Boži , 2006.

74. Butkovi , Davor (2005), Nepovjerenje i prezir, Jutarnji list, 24., 25. i 26. prosinca, Zagreb.

75. Popovi , Jasmina (2006), Vjesnici novog nacionalizma, Ve!ernji list, 3. lipnja, Zagreb.

76. Gredelj, Vladimir (2006), Pravosu"e – poligon neuspjelih eksperimenata, Ve!ernji list, 28. velja!e, Zagreb.

77. Montgomery, William (2006), Nametanje slobode, Jutarnji list, 11. ožujka, Zagreb.

78. Nedostajat e nam, Jutarnji list, 23. prosinca, Zagreb.

79. Vresnik, Viktor (2006), Gospodarski naj doga"aji godine, Globus (prilog Business 2007), 20. prosinca, Zagreb.

80. Friewald-Hofbauer, Theres – Scheiber, Ernst (2004), Ekosocijalno tržišno gospodarstvo, Ekosocijalni forum Hrvatska, Zagreb.

81. Skupina autora, (1991), Osnove i mogu nosti poduzetništva u sportu, Fakultet za Þ zi!ku kulturu Zagreb i Mentorex d.o.o. Zagreb, Zagreb.

Documents

Ekonomija Hr