EKONOMIKA PROMETA – ispitna pitanja

1. Objasnite fiksne i varijabilne troškove u prometuFiksni – neovisni o opsegu prijevoza, na visinu ovih troškova ne utječu oscilacije u veličini iskorištenja prometnih sredstava (kapaciteta). Neelastični su i teško se prilagođavaju promjenama u angažiranju kapaciteta glede kretanja na transportnom tržištu. Udjel fiksnih troškova u ustroju ukupnih troškova ima degresivno kretanje u odnosu na varijabilne troškove. Najniži su onda kada se kapaciteti u prometu koriste optimalno. Prosječni fiksni troškovi opadaju po jedinici proizvedene usluge obrnuto razmjerno s veličinom prometa.Varijabilni – ovisni o opsegu prijevoza, to su oni troš. koji se mijenjaju s veličinom izvršene prometne usluge. Vrlo su elastični i lako se prilagođuju raznim oscilacijama u kretanju zaposlenosti u poslovanju prometnih poduzeća. Njihova promjena, u vezi s veličinom prometa, može biti:

1) proporcionalna (proporcionalni varijabilni troškovi)2) degresivna (degresivni varijabilni troškovi)3) progresivna (progresivni varijabilni troškovi)4) regresivna (regresivni varijabilni troškovi).

Kretanje varijabilnih troškova

2. Objasnite čiste i dodatne prometne troškoveČisti – su utrošak rada i sredstava za obavljanje prometnih funkcija i oni se namiruju iz vrijednosti, pa prema tome ne utječu na veličinu vrijednosti robe.

Dodatni – sadrže utrošak rada i sredstava koji se odnose na proizvodne funkcije u području prometa. U takve proizvodne – dodatne troškove ubrajaju se i transportni troškovi.

3. Nacrtajte i objasnite karakteristike graničnih troškova

1

Granični ili marginalni troškovi označuju iznos za koji se mijenjaju ukupni troškovi poduzeća kada se proizvodnja odnosno prodaja usluga poveća za neku novu količinu jedinica.Ako se proizvodnja odnosno prodaja usluga u cestovnom prometu poveća od q0 (tj. Od postojeće proizvodnje ili prodaje usluga) na q0+q1+q2, gdje je q1+q2 povećanje proizvodnje ili prodaje usluga, tada će se ukupni troškovi poslovanja povećati od postojećih T0na T0+T1+T2. Znači da su ti dopunski troškovi (T1+T2), glede porasta, upravo proporcionalni s porastom obujma proizvodnje ili prodaje usluga (q1+q2).Troškovi koji se odnose na dio porasta proizvodnje odnosno prodaje prometnih usluga (T1+T2) svih oblika prometne djelatnosti nazivaju se graničnim, marginalnim ili dopunskim troškovima.

Kretanje graničnih (marginalnih) troškova i proizvodnje usluga

4. Nastanak prometnih troškovaNa temelju nastanka prometnih troškova, oni se dijele prema:

1. oblicima prometa,2. njihovoj ekonomskoj biti,3. načinu sudjelovanja u procesu proizvodnje,4. mjestu njihova nastanka,5. prema tomu koga opterećuju,6. prema stupnju iskorištenosti kapaciteta odnosno obujma ekspolatacije rada (fiksni –

neovisni o opsegu prijevoza i varijabilni – ovisni o opsegu prijevoza).

Prijevozni troškovi mogu se podijeliti na planirane i na stvarno realizirane.5 .Različitost između apsolutno i relativnih fiksnih troškova u prometuApsolutno fiksni troškovi su vrsta troškova koja ima prometna organizacija u cjelini i onda kada njena sredstva ne rade,ili kada privremeno ili stalno obustave djelatnost.

Relativno fiksni troškovi su ona vrsta troškova koja se pojavljuje kad obujam prometnih jedinica prekorači određenu zonu zaposlenosti, znači mjenjaju se sukladno s promjenom obujma korištenja prometnih sredstava.

6. Objasnite analizu troškova i koristi (CBA)Analiza troškova i koristi (Cost-benefit analysis) pripada u skupinu metoda društvene efikasnosti. Ona nastoji obuhvatiti sve troškove i koristi što ih donosi investicijsko ulaganje. Primjenom metode obuhvaćaju se osim neposrednih troškova i koristi i posredni troškovi i koristi. Ona omogućuje

2

invenstitoru da na jasan i cjelovit način spozna rezultate što ih usvajenje nekog projekta može donijeti unutar pojedinih sektora gospodarstva.Pri izgradnji objekata prometne infrastukture troškovi se mogu podijeliti na:a) investicijskeb) troškove održavanjaU investicijske troškove ubrajaju se troškovi zemljanih radova, prokopavanja kanala i ostale infrastukture, izgradnje objekata i postavljanje svih segmenata tehničkog ustroja.

7. Objasnite internu stopu povrata – profitabilnostiInterna stopa profitabilnosti je ona diskontna stopa koja neto sadašnju vrijednost svodi na nulu. Njome se izjednačuje početna investicijska ulaganja sa sadašnjom vrijednošću budućih prihoda i troškova. U stranoj literaturi za ovu stopu koristi se kratica IRR. Mat. izraz za izračunavanje:

ISP = , gdje su:

Kt – koristi u razdoblju tTt – troškovi u razdoblju t i – diskontna stopa

t – godina diskontiranja i troškovan – broj godina analiziranog razdoblja

8. Objasnite logistički proces u prometu. Što označava logistikuLogistika obuhvaća aktivnosti fizičkoga kretanja proizvoda od proizvodnje do potrošača odnosno krajnjeg korisnika. Ona obuhvaća i organizacijske aktivnosti u procesu prijevoza od robe do kupca.

9. SWOT analiza i matricaStrengths - snage, prednostiWeaknesses - slabosti, nedostaciOpportunities - prilike, mogućnostiThreats - prijetnje, opasnosti

3

Osnovna SWOT matrica

SWOT matrica:• suvremeno sredstvo za analizu prilika i prijetnji u vanjskom okruženju,

kao i njihovih veza sa unutarnjim slabostima i snagama predmeta analize,• pomoću SWOT matrice se u dvodimenzionalnom obliku povezujuunutarnji ( snage, slabost) i vanjski prilike, prijetnje) čimbenici

10. Višekriterijska analiza

Višekriterijsko odlučivanje predstavlja proces optimizacije jedne više funkcija cilja na skupumogućih rješenja. Višekriterijski problemi (u usporedbi s jednokriterijskim problemima)podrazumijevaju postojanje:- više kriterija (funkcija cilja, funkcija kriterija) za odlučivanje,- više alternativa (rješenja) za izbor,- proces izbora jedne konačne alternative.Osnovni elementi problema odlučivanja su:Cilj - stanje sustava koje se teži postići odlukomAlternative - elementi između kojih se bira, a opisane su kriterijima.Kriteriji – njima se opisuju alternative, a njihova osnovna svrha je direktno iliindirektno dati informacije o tome u kojoj mjeri se pojedinomvarijantom ostvaruje željeni cilj.

11. Osnovni AHP model

4

Cilj se dijeli na kriterije a svaki se kriterij dijeli na tri iste alternative

12. PPB analizaPPB – metoda planiranja, programiranja i budžetiranja (PPB – Planning, Programming, Budgeting system) predstavlja sustav organizacijskih i metodoloških instrumenata s pomoću kojih se trebaju procijeniti ekonomski učinci analitičkih mjera za dulje razdoblje.Značajka PPB metode je njezina bitna povezanost s analizom troškova i koristi (cost-benefit analysis) koja je uvjet svake sustavne analize.

13. DeregulacijaDeregulacija – označuje smanjenje utjecaja državnih institucija na organiziranje gospodarskih aktivnosti uz uvažavanje značenja funkcije tržišta, konkurencije, zatim obogaćivanja kvalitete usluga, postojanje stvarne konkurencije na tržištu.

Unutar gospodarskog sustava ima sljedeće učinke: 1. Izravna zainteresiranost osamostaljenih subjekata koji sudjeluju u procesu pružanja prijevoznih usluga i općenito usluga u prometnom sustavu2. Proširenje i osuvremenjivanje prijevoznih i prijenosnih kapaciteta u prometu3. Motiviranost sudionika u prijevozu i prijenosu za stalnu edukaciju i osposobljavanje stručnog kadra4. Veća kvaliteta prijevoznih i prijenosnih usluga na transportnom tržištu5. Funkcionalna adaptacija ponude prema zahtjevima tržišta6. Povećanje sigurnosti u odvijanju prometnog procesa, kako u prijevozu ljudi i tereta tako i u prijenosu poruka i priopćenja7. Zadovoljavanje ekoloških minimuma – katalizatori u osobnom vozilu, smanjenje buke pri slijetanju.

14. Prometna politika

5

Prometna politika predstavlja skup interakcijski povezanih i znanstveno utemeljenih aktivnosti, metoda, mjera, akcija, poslova, instrumenata i primjerenih resursa s pomoću kojih nositelji politike reguliraju i unapređuju dosadašnji razvoj.Prometna politika je također i skup ekonomskih i političkih akcija društva koje trebaju osigurati optimalnu strukturu prometnog sustava ali i njegovo uspješno poslovanje.Mjere javne prometne politike: regulacija, deregulacija, tarifna politika, investicijska politika, politika subvencioniranja, intervencionistička politika i dr.

Prometna politika se dijeli na:1. Formalna prometna politika,2. Neformalna prometna politika,3. Aprioristička prometna politika,4. Empirijska prometna politika,5. Direktna prometna politika,6. Indirektna prometna politika.

Instrumenti prometne politike:a) instrumenti politike regulacije (tehnički standardi, kontrola regulacije u prometu i dr.),b) instrumenti politike cijena (oporezivanje, cijene za korištenje cestovnih prometnica, tunela,

mostova, vozarine za javni prijevoz, ekološke pristojbe i dr.),c) instrumenti investicijske politike,d) instrumenti organizacijske politike (sustavi upravljanja unutar svih prometnih podsustava

(cestovni, željeznički, poštanski i telekomunikacijski, zračni, pomorski, riječni i cjevovodni)),e) instrumenti koji utječu na ponašanje korisnika prijevozne službe (prihvaćanje novog stava

prema javnom prijevozu, poticanje proizvodnje i uporaba prijevoznih sredstava s manjom potrošnjom goriva i materijala te manjim nepovoljnim utjecajem na okoliš i dr.).

Mjere prometne politike:- regulativne – regulacija,- deregulacija u prometnom sustavu,- liberalizacija,- tarifna politika i politika cijena,- investicijska politika,- politika subvencioniranja i kompenzacije pojedinih oblika prometne djelatnosti,- promjena sustava vlasništva (proces privatizacije) u prometnom sustavu,- protekcionistička politika,- mjere tehničke, tehnološke i organizacijske kooperacije između domaćih i inozemnih

sudionika u prometnom sustavu i građevinama prometne infrastrukture,- mjere za poticanje znanstveno-istraživačke i obrazovne djelatnosti u svim oblicima

prometa s institucijama koje se bave istraživačkom i obrazovnom djelatnošću.

Ciljevi prometne politike:Ciljevi - dva su glavna razloga utvrđivanja ciljeva prometne politike:

1. Osiguranje osnove za izradu i izbor razvojne politike,

6

2. Utvrđivanje kriterija za vrednovanje alternativnih programa akcije i ocjenu ostvarenja prihvaćene politike.

Nužan preduvjet za utvrđivanje valjanih ciljeva prometne politike je poznavanje :a) Tehničke, tehnološke, organizacijske i gospodarske razvijenosti pojedinih prometnih grana i cjelokupnog prometnog sustava,b) Veličine i strukture prijevozne potražnje, i veličine sustava i kvalitete prijevozne ponude,c) Gospodarske mogućnosti zemlje u odnosu na osiguranje sredstava potrebnih za razvoj i djelovanje prometnog sustava.

15. Privatizacija – načini i modeliNačini privatizacije su: 1. potpuna, stavljanje u prodaju svih dionica društvenog vlasništva, 2. djelomična, prodaja dijela dionica, oko 48% što novog vlasnika ne čini autonomnim i3. reprivatizacija, prodaja državne imovine koja je nekad bila privatno vlasništvo privatnim osobama. Modeli privatizacije:1. prodaja svih dionica kupcima izvan poduzeća radi postizanja većih financijskih efekata, 2. prodaja dionica menadžmentu, upravnim i poslovnim strukturama u poduzeću i izvan njega, potiskivanje malih dioničara,3. vaučerska privatizacija, sadrži mehanizme koji štite ulagače, 4. “spontana“ privatizacija, uska suradnja menadžmenta s političkim organizacijama,5. kompenzacijska (kuponska) privatizacija, dionice se dijele ugroženim skupinama i invalidima, ubrzava cjelokupni proces privatizacije.

16. Procesi privatizacije i liberalizacije u gospodarskom sustavuUčinci procesa privatizacije i liberalizacije u gospodarskom sustavu su:

1. otvaranje prostora inovativnom i slobodnom poduzetništvu,2. povećanje uspješnosti poslovanja,3. veća učinkovitost djelovanja značajnih čimbenika gospodarskog procesa

(promjena materijalne osnove, usklađivanje odnosa ponude i potražnje i bolje usklađivanje odnosa između proizvođača i potrošača),

4. smanjenje birokratskih restrikcija,5. depolitizacija ekonomskog odlučivanja,6. privlačenje domaćeg i inozemnog kapitala za dodatna ulaganja,7. veća neovisnost prema državnim institucijama,8. racionalnije upravljanje i planiranje poduzeća.

17. Menadžment u prometuMenadžment u prometnom i gospodarskom sustavu definira se kao aktivnost usmjerena na postizanje određenih unaprijed zacrtanih ciljeva ali naporima drugih ljudi. Pod pojmom menadžmenta razmatra se:

a) menadžer,

7

b) upravni odbor poduzeća,c) skupina osoba koja kontrolira poslovanje, uklj. direktora, članove upravnog odbora i drugo

više osoblje.Osoba koja je zadužena za funkcioniranje aktivnosti zove se menadžer. Menadžeri su voditelji svih organizacijskih dijelova u mikrojedinicama podsustava cestovnog prometa, od direktora do poslovođe u mehaničkoj radionici. Njihova značajka je formalni autoritet nad organizacijom kojom rukovode u prometnom ili gospodarskom podsustavu. Menadžerske funkcije su:

a) planiranje,b) organiziranje,c) vođenje,d) kontrola.

18. Amortizacija ili troškovi otpisa osnovnih sredstava USMENI!!!U cestovnom prometu znakovita je pretežita angažiranost sredstava u osnovna sredstva. U troškove osnovnih sredstava ubrajaju se amortizacija i troškovi investicijskog održavanja.Amortizacija osnovnih sredstava ima tri glavna zadatka:

a) ona održava trošenje osnovnih sredstava i smanjenje njihove vrijednosti, bez obzira na to je li uvjetovana tehničkim ili ekonomskim uzorcima;

b) ona služi kao sredstvo za određivanje dijela vrijednosti osnovnih sredstava, koji je s njih prešao na proizvode odnosno druge učinke što se stvaraju uz njihovo korištenje;

c) ona služi i kao sredstvo da se osigura mogućnost obnavljanja odnosno zamjena dotrajalih osnovnih sredstava.

Sustav amortizacije – otpisa vrijednosti osnovnih sredstava u cestovnom prometu ima:1) vremensku dimenziju (linearnu, degresivnu ili progresivnu),2) funkcionalnu (po jedinici učinka ili po intenzitetu uporabe sredstava cestovnog prometa),3) metodu zamjene, ako za to postoje znatna (dobivena) financijska sredstva (slučaj je to

nakon ratnih razaranja, koja su evidentna na području Hrvatske).

19. KoncesijaKoncesija se definira kao ugovor kojim jedinica vlasti (koncedent) odobrava privatnom subjektu (koncesionaru) pružanje javne usluge na određeno vrijeme i obvezuje ga da investira novu fiksnu imovinu tijekom ugovorenog razdoblja. Nakon isteka ugovora dobra se vraćaju javnom sektoru.Razlikuju se tri glavne vrste koncesija:

a) koncesija na izgradnju, b) koncesija usluga,c) leasing, sličan koncesiji usluga, ali su radovi financirani i obavljeni uz odgovornost javnog

poduzetnika.

20. SubvencijeUz regulaciji i deregulaciju druga važna mjera kojom država utjeće na promet i njegov sustav. Podrazumjeva novčanu pomoć države koja je namjenjena unapređenju prometne djelatnosti.Oblici subvencije: davanje neposredne gotovine. oslobađanje od poreza, zajmovi, korist u naravi (trgovinski, robni krediti), subvencije prilikom kupnje prometnih sredstava, regulacijske subvencije putem reglementarnog sustava.Vrste subvencija: direktne (HŽ), indirektne (sustav školovanja pilota, označavanje riječnih plovnih puteva), ekonomske (prehrambena dobra), neekomomske (razne edukacije).

8

Obilježja se daju iz proračuna radi vojnih i nacionalnih razloga. Prednosti i nedostaci: subvencija održava određene prometne tvrtke i aktivnosti unutar tih prometnih poduzeća koje nisu društveno, ekonomski i gospodarski opravdane, vežu se s potrebnim razvojem novih prometnih grana, društveni razlozi, rast standarda, jačanje nacionalnog jedinstva zemlje. Opravdanosti: važan element poslovne politike u prometu, važan kriterij za prirast proizvodnje gdje se granični troškovi manji od prosječnih (gradnja ceste).

21. Značenje AASHO - cestovnog testa u razdiobi troškova infrastrukture cestovnog prometaOsnovni ciljevi AASHO su:

1. statistički odnosi između raznih tipova presvlaka na kolničkim trakovima i broja učinjenih opterećenja,

2. odrediti učinke tih opterećenja na znakovitim mostovima, 3. obaviti specijalne studije o stazama, o osnovama, dimenzijama i tlakovima osovinskih

guma, o koćenju i adheziji, 4. obavješćivati o radovima na održavanju i obavljenim popravcima na eksperimentalnim

pistama,5. pridonijeti unaprjeđenju tehnike izračunavanja.

22. Incremental metoda u razdiobi troškova cestarineU njoj su sintetizirane spoznaje dobivene AASHO-Road testom- Postavka Incremental metode je da troškove pojačavanja cestovnih prometnica radi održavanja određenog vijeka trajanja treba snositi teški teretni promet zbog kojeg se i pojačavaju – veće tonaže i više kategorije- do izdataka kojima treba opteretiti pojedine kategorije teških vozila dolazi se Incremental metodom – sukcesivnim postupkom:1. korak – je pretpostavka da već postoji izgrađena cest. prometnica za laki cest. promet, s normalnim održavanjem i vijekom trajanja npr.20god. Troškovi takve cest. prometnice razdjele se na vozne učinke svih cest. vozila koja se stvarno nalaze u prometu.

9

2. korak – predviđa se promet teških vozila na cest. prometnici, a da joj se ne mijenja vijek trajanja, dakle potrebno je pojačati gornji ustroj – dodatni građevinski zahvati. Pritom se dodatnim troškovima građevinskih zahvata opterećuju samo vozni učinci svih teških vozila, a lakih ne. 3. korak – ulazi se s pretpostavkom da se pojačanja kolnika obavljaju u fazama, najprije za promet teških vozila prva kategorije, pa druge itd., do najviše kategorije. Svaka faza pojačavanja zahtjeva dodatne troškove kojima se opterećuju one kategorije zbog kojih su se radovi izvodili, dodaju se dotadašnjim troškovima te kategorije, ali terete i sve ostale kategorije kojima je tonaža viša od tonaže vozila te kategorije (kategorije nižih tonaža oslobođene tih troškova).Metoda se može primijeniti u praksi ako su poznati elementi:a) konstrukcija i troškovi izgradnje cest. prometnice za laki promet te podaci o različitim kategorijama cest. vozila u vršnim opterećenjimab) struktura i gustoća prometa u razdoblju proračunac) dodatni izdaci koji se dodaju za različite skupine osovinskih opterećenja i prometnu gustoću

U konkretnom slučaju se najčešće promatra cest. prometnica za mješoviti cest. promet a ne za laki, što uzrokuje određeno poopćavanje podataka na mješovit promet i modificiranje mat. formula

23. Protekcionizam u prometnom sustavuTo su mjere kojima država nastoji djelovati na obnašatelje prometne politike glede uspostavljanja optimalnog djelovanja prometnog sustava u određenom vremenu mogu se podijeliti u dvije skupine:

1. mjere kojima država nastoji ograničiti djelovanje tržišnog mehanizma2. mjere kojima država nastoji potaknuti sudionike u prometnom procesu i nositelje prometne

politike na racionalno korištenje prijevoznih kapaciteta zaštitu korisnika prijevoznih usluga i očuvanje okoliša.

10