1. Uvod

Turizam je iznimno složen gospodarski sustav sastavljen od niza fragmenata strukturno različitih gospodarskih grana i sektora nacionalnog gospodarstva, stoga njegova kohezijska snaga unutar gospodarstva rezultira brojnim ekonomskim učincima.

Ekonomski učinci rezultat su niza tržišnih interakcija i međuovisnosti na izravnoj (izravno pružanje usluga) i neizravnoj osnovi (logistika).

Ekonomske implikacije i ekonomski učinci turizma su najzanimljiviji i najsloženiji aspekt teorijskog i praktičnog istraživanja turizma.

Turistička potrošnja predstavlja osnovu svih ekonomskih učinaka turizma jer bez njene realizacije ne bi bilo moguće postići niti jedan ekonomski učinak koji bi proizašao iz razvoja turizma.

Jedna od najperspektivnijih djelatnosti u Republici Hrvatskoj je turizam, ali i globalno i vrlo važan generator novih radnih mjesta. Po svim pokazateljima značaj turizma za cjelokupni gospodarski rast je neupitan. Ovaj sektor bilježi višu stopu rasta od prosječne stope gospodarskog rasta države. Posljednjih godina puno se ulaže u podizanje kvalitete i izgradnju turističkih kapaciteta i infrastrukture, no istovremeno se treba posvetiti značaju ljudskih resursa u turizmu. Ili ulaganju i razvoju tzv. mekanih razvojnih elemenata kao što su: kvaliteta, razvoj ljudskih resursa i poticanje inovativnosti.

1

2. Turizam i gospodarstvo

U razmatranju ekonomskih aspekata turizma, uvijek se u središtu interesa nalazilo pitanje ekonomskih efekata turizma. Kako se povećavao broj turističkih putovanja, odnosno broj davalaca turističkih usluga, tako se sve više uočavaju koristi koje donosi turistički promet. Povijesno gledano, vrlo se rano uočilo da ljudske aktivnosti koje rezultiraju truističkom potrošnjom stvaraju ekonomske efekte i imaju vrlo jak utjecaj na gospodarski razvitakpojedinih turističkih mjesta, ali i općenito na nacionalno gospodarstvo. Posebna važnost pridaje se mognućnostima razvitka inozemnog turizma, odnosno efektima koji proizlaze iz potrošnje inozemnih turista. Turizam1 je svojevrstan izvoz, a time i uvoz stranih valuta, koje su od velike važnosti za narodnu privredu.

Sve, inače brojne ekonomske funkcije turizma imaju dvije zajedničke osobine: s jedne strane, turističku potrošnju kao njihov zajednički materijalni izvor i s druge strane, utjecaj na dohodak kao izravan ili neizravan gospodarski cilj. Na tim su činjenicama izgrađeni predmet i interes znanstvene discipline ekonomike turizma. Iako se ekonomika turizma dominantno bavi makroekonomskom problematikom, u globalnim crtama ona proučava i mikroekonomske aspekte turističkog razvitka.

Svaka potrošnja koja generira ekonomske aktivnosti vrijedna je makroekonomske pažnje, pa je zbog toga i interes ekonomske znanosti za turizmom postao relevantan interes u trenutku kad su objektivne ekonomske posljedice turističkog fenomena bile čvrsto zabilježene u prihodima nacionalnih ekonomija receptivnih turističkih zemalja širom svijeta. Taj je interes bio potenciran zanimanjem slabije razvijenih ili nerazvijenih zemalja za mogućim pozitivnim implikacijama što bi ga razvoj turizma mogao donijeti u te sredine. To je dakako potenciralo i ukupni interes za izučavanjem ekonomskih posljedica turističkog razvoja, a to znači da je izuzetno pogodovalo razvoju posebne znanstvene discipline – ekonomike turizma – koja je upravo te posljedice obilježila kao osnovni predmet svog proučavanja. Ekonomika turizma je dio ekonomske znanosti koji opisuje, analizira, objašnjava i dovodi u vezu pojave i odnose u turizmu s gledišta njihovih ekonomskih učinaka i obveza.

3. Turistička potrošnja

Turistička potrošnja predstavlja osnovu svih ekonomskih učinaka turizma jer bez njene realizacije ne bi bilo moguće postići niti jedan ekonomski učinak koji bi proizašao iz razvoja turizma. Da bi ostvario svoje turističke potrebe , turist mora najprije otputovati u odabrano turističko mjesto, mora se korisiti prometom, odnosno mora putovati. Prema tome korištenje usluga prometa je jedna od prvih bitnih gospodarskih sektora, koja apsorbira dio sredstava namijenjenih turističkoj potrošnji. Do dolaska u turističko mjesto turist mora postati korisnik osnovnih ugostiteljskih usluga: smještaja, hrane i pića. Zato kažemo da je ugostiteljstvo jedno od najvećih apsorbenata turističke potrošnje. U turističkom mjestu turist je potrošač raznih proizvoda koje široka mreža turističkih organizacija i radnji nudi upravo njima. Danas se razvijenost turističke ponude cijeni i po asortimanu trgovačke ponude, koja sve više zanima turista, znatan dio njihovih sredstva odlazi upravo na zadovoljavanje trgovačkih potreba.

Zbog toga sve veću važnost imaju putničke agencije i ostali organizatori putovanja.

1 Turizam - skup pojava i odnosa proizašlih iz interakcije turista, pružatelja usluga, država i lokalnih zajednica domaćina u procesu privlačenja i ugošćivanja turista i izletnika.

2

Ukupna sredstva namijenjena turističkoj potrošnji redovito se utroše za kupnju usluga navedene četiri gospodarske djelatnosti, koje pripadaju tercijarnom sektoru. Istraživanja se zato trebaju usmjeriti na te djelatnosti, utvrditi njihove međusobne odnose u potrošnji i tada kvantificirati ukupnu potrošnju.

Turizam se nikako ne može poistovjetiti sa jednom gospodarskom granom, kad sam po sebi čini sastavnicu različitih gospodarskih grana. . Ako želimo izvršiti kvanitifikaciju udjela pojedine djelatnosti u ukopnoj turističkoj potrošnji, to je vrlo kompliciran metodološki postupak koji počiva na mnogim nedovoljnim argumentima pretpostavkama, ili je rezultat eksternih istraživanja turističke potrošnje. Naime iz ukupne veličine prihoda pojedinih grana potrebno je odvojiti tekuću, svakodnevnu potrošnju domaćeg stanovništva od ukupne turističke potrošnje. Iz dobivene veličine ukupne turističke potrošnje treba izdvojiti potrošnju domaćih od inozemnih turista, jer je bitno različit utjecaj tih dviju kategorija potrošača na nacionalno gospodarstvo.

Svako nacionalno gospodarstvo posebnu važnost pridaje inozemnoj turističkoj potrošnji. Inozemni turistički potrošač unosi u odabranu turističku receptivnu zemlju dio sredstava svoje osobne potrošnje, odnosno dio sredstava osobne potrošnje namijenjene turističkoj potrošnji uz napomenu da je taj svoj sobni dohodak ostvario u domicilnoj zemlji. Time je došlo do odlijevanja novčane mase, do smanjenja nacionalnog bogatstva emitivne truističke zemlje, uz istovremeni priljev, odnosono izravno povećanje nacionalnog proizvoda receptivne turističke zemlje, nakon ostvarene turističke potrošnje.

4. Ekonomski učinci turizma na gospodarstvo

Ekonomski učinci turizma su promjene koje nastaju u strukturi gospodarstva turistički emitivnih, tranzitornih i turistički receptivnih područja kao posljedica turističkih kretanja i turističke potrošnje, a u konačnici i turističkog razvoja.

Ekonomske učinke turizma nije moguće izolirano promatrati, jer su u neraskidivoj međuovisnosti s ostalim učincima koji se postižu razvojem turizma, društvenim, kulturološkim, ekološkim (prostornim) i ostalim učincima

Složenost turizma uvjetuje sustavan i interdisciplinaran pristup istraživanju njegovih učinaka

5. Čimbenici utjecaja na ostvarivanje ekonomskih učinaka turizma

- na turistički emitivnim prostorima:1. opća obilježja stanovništva – životni stil, navike, običaji, tradicija, gravitacija

prema područjima sličnih ili istih kulturnih obilježja, poznatost gastronomije, poznavanje jezika, želja za korištenjem jedinstvene valute (euro),

2. turističke potrebe i motivi – stupanj socio-ekonomskog razvoja, razina urbanizacije i industrijalizacije, razina zagađenja, percepcija stanovništva o turizmu i njegovim mogućnostima, raznovrsnost i stupanj razvoja rekreativnih aktivnosti u domicilu, korištenje pogodnosti za putovanja mladih,

3. raspoloživost slobodnog vremena (dokolice) – mogućnosti dobivanja i trajanje godišnjih odmora, početak i završetak školske odnosno akademske godine, navike u korištenju produženih vikenda za tzv. city break putovanja ili wellness programe,

3

4. raspoloživost dohotka – visina dohotka po stanovniku, prosječna neto isplaćena plaća i mogućnosti izdvajanja za turističku potrošnju, sklonost potrošnji, stupanj dohodovne i cjenovne elastičnosti potražnje, korištenje potrošačkih kredita za putovanja,

5. prometna povezanost i razvijenost prometne infrastrukture – prometna povezanost emitivnih centara s potencijalnim turističkim destinacijama svim vrstama prijevoza, odabir prijevoznog sredstva s obzirom na udaljenost emitivnih i receptivnih područja, niskobudžetne zrakoplovne kompanije, pogodnosti za mlade,

6. razvijenost mreže turističkih posrednika – utjecaj posrednika na redistribuciju turističkih tokova, preferiranje pojedinih destinacija zbog kapitalnih ulaganja posrednika, lojalnost potencijalnih turista prema posrednicima, popusti, ponuda last-minute aranžmana, razvoj virtualnih turističkih agencija,

7. imidž destinacije – pozitivan imidž određene turističke destinacije na emitivnom tržištu, svijest o razvijenosti ponude turističke destinacije ponajprije mogućnosti zabave, noćnog života i rekreacije, prepoznatljivost kulture destinacije, osjećaj dobivanja vrijednosti za novac, te

8. utjecaj medija – promotivne kampanje turističkih destinacija, sudionika turističke ponude i turističkih posrednika, utjecaj medija na stvaranje percepcije potencijalnih turista o nekoj turističkoj destinaciji, putopisi, reportaže, publicitet, nagradne igre itd.

Sobzirom na cilj istraživanja ekonomske učinke turizma moguće je podijeliti na: 1. fizičke i financijske učinke 2. direktne i indirektne učinke 3. pozitivne i negativne učinke 4. registrirane i neregistrirane učinke 5. vidljive i skrivene učinke 6. mjerljive i nemjerljive učinke

6. Pozitivni ekonomski učinci turizma

rast dohotka subjekata turističke ponude (pravnih i fizičkih osoba2) po osnovi ostvarene turističke potrošnje,

rast bruto domaćeg proizvoda, rast javnih prihoda od sredstava prikupljenih po osnovi naplaćenih poreza i boravišnih

pristojbi, rast prihoda od izvoza proizvoda i usluga putem turizma (bilježi se na računu tekućih

transakcija platne bilance), rast direktnog i indirektnog zapošljavanja te restrukturiranje tržišta rada (naročito

regionalnog), rast poduzetničke aktivnosti (malo i srednje poduzetništvo), rast kapitalnih ulaganja (privatnih i javnih), aktiviranje neprivrednih resursa (pretvaranje u turistički atraktivne resurse), osnaživanje regionalnog razvoja i interregionalne suradnje, poticanje općeg gospodarskog rasta i razvoja, rast životnog standarda lokalnog stanovništva itd.

7. Negativni ekonomski učinci turizma

2 Fizička osoba (engl. natural person, njem. natürliche Person, Naturperson) je naziv za život čovjeka kao subjekta prava. Rabe se još i nazivi naravna i prirodna osoba.

4

neravnomjernost u ostvarivanju učinaka tijekom godine (sezonalnost), rast vrijednosti nacionalne valute za vrijeme trajanja turističke sezone (sezonska

aprecijacija), rast cijena proizvoda i usluga na turistički receptivnim područjima za vrijeme trajanja

turističke sezone (sezonska inflacija), rast cijena nekretnina na turistički receptivnim prostorima (kontinuirano), rast rashoda po osnovi uvoza proizvoda i usluga zbog turizma, prekomjerna gospodarska ovisnost o turizmu, niska stopa povrata na investicije, odljev sredstava iz destinacije zbog uvoza roba odnosno plaćanja inozemne radne

snage, rast društvenih troškova nastalih zbog razvoja turizma (npr. zbrinjavanje otpada,

zagađenje) itd.

8. Mjerenje ekonomskih učinaka turizma

podaci o turističkim kretanjima, turističkoj potrošnji i ekonomskim učincima turizma u pravilu su rezultat znanstveno utemeljenih procjena, a ne preciznih izračuna iz čega proizlazi da se u velikoj mjeri radi o približnim, a ne egzaktnim pokazateljima

ovisno o cilju istraživanja, mjerenje ekonomskih učinaka turizma može biti krajnje složen metodološki postupak

jednostavniji učinci se kontinuirano prate i bilježe u statističkim izvješćima, dok se oni složeniji mjere kvartalno, godišnje ili povremeno u okviru posebnih istraživanja

zbog metodoloških razlika i razlika u izvorima podataka koristi se podjela na fizičke i financijske ekonomske učinke turizma

9. Financijski ekonomski učinci

veličina i struktura turističke potrošnje (npr. terenska istraživanja i Turistička satelitska bilanca),

prihodi i rashodi sudionika turističke ponude i gospodarskih subjekata u funkciji opskrbe gospodarskih grana i djelatnosti koje izravno pružaju usluge privremenim posjetiteljima (financijska izvješća fizičkih i pravnih osoba),

udio turizma u BDP-u (na direktnoj i indirektnoj osnovi u okviru Input-Output tablice hrvatskog gospodarstva),

prihodi i rashodi od izvoza i uvoza usluga po osnovi inozemnih turističkih putovanja (Platna bilanca Hrvatske narodne banke),

veličina i struktura inozemnih ulaganja po pojedinim djelatnostima (Platna bilanca Hrvatske narodne banke),

prihodi i rashodi javnog sektora od poreza, prireza, trošarina, doprinosa i dr. (u okviru općinskih, gradskih, županijskih i državnog budžeta, a na temelju izvješća lokalnih i županijskih samouprava te izvješća Ministarstva financija),

prihodi od boravišne pristojbe kao i pripadajućim rashodi za promotivne i druge svrhe (izvješća Hrvatske turističke zajednice),

5

visina i struktura dodijeljenih potpora razvojnim programima u turizmu (izvješća Ministarstva turizma te gradskih i županijskih tijela nadležnih za dodjelu potpora lokalnim i regionalnim programima očuvanja kulturne baštine),

kretanje indeksa potrošačkih cijena ugostiteljskih usluga i usluga turističkih agencija (Državni zavod za statistiku),

visina osobnih dohodaka zaposlenih po djelatnostima (Državni zavod za statistiku) itd.

10. Ličko-senjska županija

Županija je podjeljena na 4 grada i 8 općina. To su:

1. Gradovi: Grad Gospić Grad Novalja Grad Otočac Grad Senj

2. Općine: Općina Brinje Općina Donji Lapac Općina Karlobag Općina Lovinac Općina Perušić Općina Plitvička jezera (sjedište Korenica) Općina Udbina Općina Vrhovine

Slika1: Ličko-senjska županija

Izvor: http://hr.wikipedia.org/

U Ličko - senjskoj županiji 2000. godine, živjelo je 53 677 stanovnika, što čini 1,2% od cjelokupnog stanovništva Hrvatske. 3 102 stanovnika (5, 8%) bila su zaposlena u djelatnosti poljoprivrede, što je malo više od hrvatskog prosjeka koji je bio 5, 5%.

6

Registrirana neto migracija 2004. godine u Ličko - senjskoj županiji povezana je uglavnom s međunarodnim migrantima čiji je broj bio dvostruko veći od broja unutarnjih migracija. S druge strane one su bile znatno manje od 2000. do 2003.godine.

Hrvatska se može smatrati zemljom u kojoj poljoprivredna djelatnost ima vecu važnost od prosječne, ali isto tako i prerađivačka industrija ima važnu ulogu u gospodarstvu zemlje.

Ličko-senjska županija je 2003. godine pridonijela sa 1, 2% hrvatskom BDP-u što je i najniži postotak medu županijama. Zanimljivo, istovremeno je u periodu od 2002. do 2003. g. Lićko-senjska županija doživjela znacajnu stopu rasta, veću od prosječne.

Gospodarski značajan rast može se povezati s izgradnjom autoceste zadnjih nekoliko godina, što je rezultiralo pojačanim razvojem građevinske djelatnosti te sveopćim poboljšanjem gospodarstva u županiji. Ovaj trend se u županiji također odrazio rastom BDP-a većim od prosjeka.

10.1 Turizam u ličko-senjskoj županiji

Turistička ponuda Ličko-senjske županije temelji se prvenstveno na iznimnim prirodnim potencijalima odnosno resursima koji još, u najvećem dijelu, ne predstavljaju uobličen turistički proizvod. Novo koncepcijsko razvojno usmjerenje samo po sebi nameće potrebu otklona od dosadašnjeg, sezonski snažno obilježenog i sadržajno siromašnog turističkog proizvoda. Osobitost današnje turističke potražnje jest naglašena ekološka svijest, zanimanje za doživljavanjem tipičnog lokalnog ugođaja i posebnosti mjesta, te privlačnost i raznolikost rekreacijskih, zabavnih i sportskih sadržaja. To traži hitan i marketinški osmišljeniji strateški zaokret ka novom turističkom proizvodu, čije su glavne globalne odrednice: potpunija briga o ljudskom zdravlju te aktivan, sadržajno bogatiji i doživljajima prožet turistički boravak svakog posjetitelja.

Slika2: Gacko polje

Izvor: http://hr.wikipedia.org/Smještajni su kapaciteti koncentrirani u primorskom dijelu Županije, najvećim dijelom

u Novalji na otoku Pagu (76%) i u velebitskom podgorju (14%), dok je ostalih 10% u kontinentalnom dijelu, gdje najveći dio otpada na Općinu Plitvička jezera.

7

Na kontinentskom dijelu Županije primat turističkog središta zauzima NP Plitvička jezera, koji predstavlja okosnicu turističkog razvoja i šireg područja. Značajni potencijali postoje i u Gackoj dolini (ribolov).

U blizini hotela Velebno u Baškim Oštarijama na Velebitu (Općina Karlobag) nalaze se dvije uređene skijaške staze, no, zbog nepovoljnih vremenskih prilika u razdoblju sezone skijanja (jaka bura), njihova je iskoristivost mnogo manja od planirane. Sagrađena je i sportska dvorana kako bi se upotpunila ponuda navedenog objekta kao športsko-rekreativnog centra.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku broj ostvarenih noćenja u Ličko-senjskoj županiji u 2003. godini iznosio je 935.354 noćenja i povećan je 8% u odnosu na 2002. godinu. Strani turisti realizirali su 86,4% svih noćenja ostvarenih protekle godine u Županiji. Kretanje broja ostvarenih noćenja u Ličko-senjskoj županiji i Republici Hrvatskoj 2003. godine prikazano je sljedećom tabelom.

Tabela1: Broj ostvarenih noćenja u Ličko-senjskoj županiji i RH 2003. g. Domaći turisti Strani turisti Noćenja ukupno

I-XII.2003

Ind 03/02

I-XII.2003

Ind 03/02

I-XII.2003

Ind 03/02

Republika Hrvatska 5.311.991 107 41.323.148 104 46.635.139 104Ličko-senjska županija

127.390 98 807.964 110 935.354 108

Karlobag 38.197 132 64.566 88 102.763 100Gospić 1.824 232 323 52 2.147 152Otočac 869 35 1.599 62 2.468 49Novalja 62.010 85 453.434 105 515.444 102Senj 6.678 105 164.066 132 170.744 130Pl. Jezera 17.812 98 123.976 117 141.788 115

Izvor: Državni zavod za statistiku, Priopćenje 4.4.2/11./2003.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u 2003. godini u odnosu na 2002. ostvareno je u Ličko-senjskoj županiji 243.876 dolazaka turista ili 12% više nego 2002. godine.

Od ukupnog broja dolazaka turista u Županiji 73% ostvarili su individualni gosti, a organizirani dolasci činili su 27% ostvarenih dolazaka.

S obzirom da je u Ličko-senjskoj županiji tijekom 2003. godine počelo s radom više turističkih agencija realno je očekivati promjene navedenog pokazatelja u korist veće zastupljenosti organiziranih dolazaka turista.

Prosječna dužina boravka turista u Ličko-senjskoj županiji iznosi 3,8 dana i kraća je od prosječne dužine boravka turista u Republici Hrvatskoj koja iznosi 5,3 dana. Navedeno upućuje na potrebu razvoja dopunskih sadržaja u turističkom odredištu koji su preduvjet za produživanje boravka turista u danima, a time i za povećanje iskorištenosti smještajnih kapaciteta i povećanje prosječne potrošnje turista.

8

Slika3:Plitvička jezera

Izvor: http://www.primotours.hr/

U Nacionalnom parku Plitvička jezera i 2003. godine nastavljen je trend povećanja broja posjetitelja i ostvarenih noćenja. U 2003. godini broj posjetitelja NP Plitvička jezera iznosio je 721.000 i povećan je 8% u odnosu na 2002. godinu ili 278% u odnosu na 1999. godinu, dok je broj noćenja povećan 15%.

Tabela2: Struktura raspoloživih smještajnih kapaciteta u Ličko-senjskoj županiji VRSTA 1990. godine 2000. godine 2003. godine

KAPACITETA Broj postelja

% Broj postelja

% Broj postelja

%

Kapaciteti ukupno3

22.201 100 21.112 100 25.701 100

Osnovni 3.309 15 3.071 14,5 2.157 8Komplementarni 18.892 85 18.041 85,5 23.544 92

Izvor: Državni zavod za statistiku.

Gornja tabela pokazuje rast ukupnog broja postelja u Ličko-senjskoj županiji i to posebno u komplementarnim smještajnim kapacitetima koji su 2003. godine činili 92% ukupnog broja postelja u Županiji, dok se u osnovnim smještajnim kapacitetima broj postelja u Županiji smanjuje.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u Ličko-senjskoj županiji u strukturi komplementarnih smještajnih kapaciteta najznačajniji su privatni smještajni kapaciteti (sobe, apartmani, kuće za odmor i kamp jedinice u kampovima građana koji pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu) – 17.218 postelja ili 67% ukupnog broja postelja u Županiji. Prema istom izvoru, na nivou Republike Hrvatske broj postelja u privatnim smještajnim kapacitetima je 334.298 ili 42% ukupnog broja postelja RH (804.436 postelja).

Od 2000. godine na području Ličko-senjske županije prisutan je trend porasta broja postelja u privatnim smještajnim kapacitetima. Tako je npr. u 2003. godini u odnosu na 2002. broj postelja povećan za 2.748 postelja ili 19%. Kontinuirani rast broja postelja u privatnim

3

9

smještajnim kapacitetima rezultat je i kontinuiranog kreditiranja izgradnje ovakvih kapaciteta od strane Ličko-senjske županije.

S obzirom da je tijekom 2003. godine bila u tijeku gradnja autoceste, te je za potrebe smještaja radnika potrebnih na izgradnji autoceste bio angažiran velik dio privatnih smještajnih kapaciteta, stiče dojam da dio privatnih kapaciteta nije bio dovoljno popunjen tijekom 2002. i 2003. godine, što nije slučaj.

11. Zaključak

Značaj turizma kao tržišta za ukupno gospodarstvo proizlazi iz činjenice što se plasmanom domaćih poljoprivrednih i dr. proizvoda kroz turizam postižu više cijene nego u klasičnom izvozu, zatim se izbjegavaju carinske i dr. izvozne barijere (kvote, zabrane i dr.) te

10

se mogu plasirati i robe koje se vrlo teško ili uopće ne mogu izvoziti (lako pokvarljiva roba i sl.)

Kao kompleksna ekonomska djelatnost, razvoj turizma uvjetovan je odgovarajućim razvojem onih privrednih grana koji čine komponente njegove bitnosti (promet , ugostiteljstvo, zanatstvo, poljoprivreda, , trgovina, pa na kraju i industrija i građevinarstvo, izvođenjem investicijskih radova u turističkim mjestima u smislu izgradnje turističkih objekata i njihovog opremanjaradu Turizam, kao djelatnost, u cjelokupnom gospodarstvu Hrvatske ima vrlo važnu ulogu, a često se spominje kao uzdanica našeg razvoja.

Turističko gospodarstvo ima u međunarodnoj razmjeni naše zemlje itekako istaknuto mjesto. Turizam kao gospodarska djelatnost koju treba svrtati među izvozne djelatnosti i kao takvoj priznati joj status izvoznika. Zahvaljujući novoj metodologiji utvrđivanje ukupne turističke potrošnje u našoj zemlji, turizam će nadalje, mnogo lakše nego doasada, mići iskazivati svoj gospdarski potencijal i naglašavati svoje mjesto i ulogu u svekolikom gospodarskom razvitku zemlje.

12. Literatura

1. Ivanović, Z.: Metodologija izrade znanstvenog i stručnog djela, Hotelijerski fakultet, Opatija, 1996

11

2.Pirjevac, B.: Ekonomska obilježja turizma, Golden marketing, Zagreb, 1998.

Internet stranice:

http://www.mmpi.hr/

http://www.hzz.hr/ http://hr.wikipedia.org/wiki/Lika

http://www.zdravi-gradovi.com.hr/

http://www.licko-senjska.hr/

http://www.skyscrapercity.com/

12