Ekonomija i liberalizam

9

Ekonomija i liberalizamto je ekoloka ekonomija ?

Novo interdisciplinarno polje usmjereno na odnos izmeu ekonomskih sistema i biofizikog svijeta

Prepoznaje da praktina rjeenja za socijalne i probleme okolia rjeava novi interdisciplinarni pristup

Temelji se na vezama izmeu ekonomskih socijalnih i ekolokih sistema

Intergrira ekonomiju- psihologiju i prirodne znanosti i odreuje se kao transdisciplinarna

Centralna toka prouavanja:

Ekonomije su ugraene i ovise o ekosferi

Dio su veeg sistema

Odnos ekonomije i ekologije Ekonomija je otvoreni podsistem okolia

Materija i energija izdvajaju se iz okolia i pretvaraju u proizvode koje ljudi koriste

Otpadni materijal i otpad iz energije izdvajaju se iz gospodarstva i vraaju u okoli

Ekonomski sistem ukljuuje organiziranje ljudi koji djeluju unutar odreenog teritorija, proizvode i distribuiraju proizvode

Aktivnosti ukljuuju prouavanje:

Energija i materija-(Potranja za odreenim proizvodom( potroa( vrsta i koliina

Ekonomski sistemi Lovno sakupljaki

Proizvodnja malih koliina razliitih proizvoda

Malobrojno stanovnitvo

Ograniena teritorijalna distribucija

Proizvodnja i distribucija zahtijeva ogranieni transport

Koliina materije i energije izdvojene iz okolia i koliina otpadnih tvari vraenih u okoli je mala

Posljedica transformacije prirodnog okolia je minimalna

Proizvodnja je odriva sve dok populacija unutar teritorija ne naraste iznad nosivog kapaciteta prirodnog sistema

Tropski pustinjski polarni krajevi

Agrarna ekonomija Razvijeniji ekonomski sistem

Proizvodi se vie proizvoda

Opskrbljuje se vea populacija unutar postojeeg teritorija

Pojava specijaliziranog rada, kapitala, tehnologije

Razvijenije komunikacije i transport

Izdvajaju se vee koliine energije i sirovina

Od perioda velikih civilizacija: Sumer Egipat do industrijske revolucije

Industrijska ekonomija

Od I / II industrijske revolucije- danas

Proizvodi vee koliine najrazliitijih proizvoda i moe opskrbiti veu populaciju

unutar postojeeg teritorija

Tehnologija je izuzetno napredna

Ulaganja rada i kapitala su ekstremno visoka

Koriste se enorme koliine sirovina za energiju i proizvode

Uvoze se izvan postojeeg okolia

Mali dio prirodnog okolia je ostao nepromjenjen

Princip ekonomskog razvoja Potronja raste ako ljudi proizvode vee koliine i kvalitetnije proizvode

Odnos ekonomskog razvoja i kvalitete okolia= GRANICA MOGUE PROIZVODNJE (GMP)

Daje maksimalne mogue kombinacije ekonomskih proizvoda i okolia koji se mogu proizvesti s postojeom infrastrukturom kapitalom, tehnologijom i uvjetima okolia

S razvojem ekonomije smanjuje se kvaliteta okolia

GMP za lovaku ekonomiju pokazuje da proizvodnja vieg stupnja nije mogua, ali je odrana visoka kvaliteta okolia

u agrarnoj ekonomiji maksimalna kvaliteta okolia je smanjena

Industrijska ekonomija pokazuje proizvodnju iznad ekonomskog ulaganja, a kvaliteta okolia je degradirana do neprepoznatljivosti

GLOBALIZACIJA EKONOMIJA - EKOLOGIJA Proces globalizacije utjee na ekonomije i ekosisteme raznih zemalja

Globalizacija je pozitivna?!

Vodi do novih mogunosti za irenje trita i novih izvoznih podruja za domae proizvode

Proces globalizacije rezultira poveanjem interakcije izvan nacionalnih granica i stimulira rast proizvodnje

Liberalizacija trgovine otvorila je nova gospodarska trita

Termini koji su se udomaili: G-X, MNE ( Multynational Companies), NIC ( Newly Industrialized Countries) ukazuju da su se nacionalne ekonomije meusobno povezale

PROCES GLOBALIZACIJE OMOGUUJE SLOBODNU KONKURENCIJU I RELOCIRANJE LJUDI I RESURSA PREMA UINKOVITIJOJ PROIZVODNJI ROBA I USLUGA

Tri principa pomoi Odrivi ekonomski razvoj klju je ljudskog napretka

Integracija i globalizacija svjetske ekonomije klju je rasta i pogodnosti

Meunarodna pomo i ulaganja u izgradnju jakog gospodarstva u manje razvijenim zemljama vani su za napredak stanovnitva

Ako se ogranii ekonomski rast bit e manje novca za sanaciju okolia, manje pomoi za siromanije, manje ulaganja u nove znanosti i tehnologije TO SU STVARNA OGRANIENJA KONTINUIRANOG EKONOMSKOG RAZVOJA ?

1. MANJAK PRIRODNIH IZVORA

2.ONEIENJE OKOLIA

3.DESTRUKCIJA GLOBALNOG EKOSISTEMA

4.OGRANIENJE KONTROLE LJUDI KROZ ZNANOST I TEHNOLOGIJU

5.POVEANJE SIROMATVA I EKONOMSKE NEJEDNAKOSTI IZMEU VEOMA BOGATIH U PRVOM SVIJETU I VRLO SIROMANIH U TREEM SVIJETU

MIT O PROGRESURazvijeni Sjever pomae nerazvijeni jug Razvoj i progres donijet e ekonomski rast, bogatstvo, napredak znanosti i tehnologije, vie kontrole u prirodi i ivotu ljudi, vii ivotni standard, poveanje osobnih sloboda, moralnije i humanije drutvo

Ako se zaustavi progres kako e se hraniti ekspandirajue stanovnitvo,

Kako e se smanjiti i zaustaviti siromatvo

Kako e se ouvati i zatititi okoli

Kako e se poboljati ivotni standard

Kako e se smanjiti oneienja

Nema drugog izbora nego nastaviti razvojni model

Ekonomski rast je sredinja pretpostavka globalnog razvojnog modela

Poveanje ekonomskog rasta treba stvoriti vie bogatstva i resursa koji e poboljati ivotni standard

Vodi li globalizacija siromatvu ?

Zemlje Treeg svijeta i tranzicijske zemlje posuuju milijarde dolara od Svjetske banke

Moraju preorijentirati svoju poljoprivredu, ribarstvo u proizvodnju namjenjenu izvozu u bogate zemlje

Mali posjednici naputaju selo

Ekspanzija gradova prenaseljenost, manjak stanova, oneienja, nedostatak vode

Brojne obitelji u siromatvu

Zato ?

Brojna djeca donose vie novca i hrane u obitelj

Djeca rade

Boriti se za vee plae? NE!

Globalne kompanije sele se u druge zemlje gdje ljudi rade za jo manju nadnicu.

OSTANITE OBEANJA

Nee se provesti zatita na radu

Nee se provesti zatita okolia

Nema zdravstvenog osiguranja

Budunost siromanih

Prvi scenario

Jaa nasilje

Neimatina prosjaenje- kriminal

Drugi scenario

Migracije u zemlje Isvijeta

Ilegalni migranti preplavljujuEuropu, SAD,Koreju, Japan

Transnacionalne kompanije zahtijevaju 1. smanjiti porez za bogate

2.poveati porez za srednji i nii sloj

3.smanjiti zakon o zatiti okolia

4. stvaranje slobodnih zona TNC proizvode bez plaanja poreza

5.Smanjene plae radnicima

6. smanjeni trokovi zdravstvenog osiguranja

7.Djeca mogu raditi, bez obzira na dob, uvjete

8. nema tono odreen broj radnih sati

9. slomiti mo sindikata

10.nema zabrane imigracija

11. potie se visoka razina nezaposlenih radnici se natjeu za rad na sve niim plaama

12. stvoriti masovne nacionalne dugove cilj bankrot vlada

13. prisiliti graane da prihvate nie standarda garancija vieg profita za TNC

Ima li trini kapitalizam alternativu ? Thomas Friedman smatra da nema

Zato?!

Postoje pravila tzv.Zlatne luake koulje

1.privatni sektor je primarna snaga gospodarskog rasta

2.Odravati niske cijene inflacije

3.smanjuje se dravna birokracija

4.ukidaju se zabrane za strana ulaganja

5.poveava se izvoz, privatiziraju dravne tvrtke,

domaa industrija otvara se stranom vlasnitvu i ulaganjima

6.banke i telekomunikacije otvaraju se privatnom vlasnitvu

7.graani biraju sami mirovinsko osiguranje

Ulaskom u Zlatnu luaku koulju gospodarstva zemalja e rasti, a politika se povlai. Politiki sistem reducira se na Pepsi ili Coca colu

Svjetska banka i MMF lideri su ekonomskog racionalizma i globalnog trita INTERNACIONALIZACIJA / GLOBALIZACIJA NACIONALNIH GOSPODARSTAVA UTJEE NA OKOLI NA GLOBALNOJ NACIONALNOJ REGIONALNOJ LOKALNOJ RAZINI

UTJEE LI GLOBALIZACIJA NA KVALITETU OKOLIA ? S poveanjem proizvodnje nakon II svj.rata razina oneienja okolia kontinuirano raste.

Period rasta 1950 60 ih godina drutvo je usredotoeno na rast proizvodnje i obnovu Europe problemi okolia su nevani

Problemi okolia akumuliraju se kr. 1960-ih g.

Tumae se kao regionalni / nacionalni

Od 1980-90-ih problemi su postali meunarodno pitanje

PARADOKS !Vie zemalja sposobnije je rijeiti problem jedne zemlje tim prije ako je problem okolia postao prekogranian !!

U razvijenim zemljama standardi zatite okolia na vioj su razini nego oni u zemljama u tranziciji / nerazvijenim zemljama

Multinacionalne kompanije premjetat e svoju proizvodnju prema onim zemljama koje imaju niske standarde o zatiti okolia

Ujedinjavanje u EU ima pozitivan uinak na okoli?!

U zemljama sjeverne i zapadne Europe politika zatite okolia bila je desetljeima standard

Junoeuropske zemlje nisu se strogo pridravale mjera o zatiti okolia

Ujednjaavanjem politike EU stroge mjere zatite okolia postale su praksa u Bruxellesu

Time je poveana razina zatite okolia u junim zemljama

A, to se bez pritiska sjevera ne bi dogodilo

BEZ GLOBALIZACIJE NI NVO POPUT GREENPEACEA, BIRDLIFE-A, WWF-A NE BI IMALE VANU MEUNARODNU ULOGU

2.prezentacija( prvi dio ove prez je isti kao i 1.prez)PRIMJER GLOBALIZACIJE ONEIENJA KISELE KIE

Ekonomski problem

Najvei dio emisija zrakom je prenesen iz odreene zemlje i taloi se u udaljenijim podrujima

Drava ulae visoki kapital primjenjujui stroge mjere zatite okolia u vlastitoj industriji, a najvei dio profita moe se iskoristiti u drugim zemljama Kisele kie potaknule su kooperaciju meu dravama nastaje novi tip protokola.

Multiefektivni

Multipolucijski

Kako su kisele kie kombinacija NOx, SO2,NH3, VOC njihova emisija ima efekt i na druga podruja okolia

Nastaje nova situacija multipolutanti imaju multiefekte na okoli

Rjeenja: industrijska ekologija? Prirodni ekosistem nema otpada

Otpad pojedinanih organizama je hrana drugim organizmima

Nijedan otpad ne izlazi iz okolia i sva je materija reciklirana

Organizmi u prirodi specijalizirali su se unutar hranidbenog lanca na:

Proizvoae

Potroae

razlagae

I industrijski ekosistemi sadre odnos: proizvoa potroa razlaga

Kruenje elemenata nije potpuno i otpad izlazi iz sistema u okoli

u industrijskim sistemima nema dovoljno razlagaa

Potrebno je pronai nove korisnike za otpadne tokove unutar industrijskog sistema

Strategija: WASTE MINING

Otpad je izvor sirovina u izgradnji proizvoda

Strategija: EKO-INDUSTRIJSKI PARK

Relociranjem industrije poveava se blizina proizvoa-potroa-razlaga

Stvaraju se eko-industrijski parkovi

Tvrtke unutar parka imaju specijalizirane uloge- otpad jedne tvrtke je sirovina/energija za drugu

Dobit po okoli: otpad iz jedne industrije ulae se u drugu- smanjuju se otpadni tokovi

Nii su trokovi uklanjanja preostalog otpada

Otpad dobiva ekonomsku vrijednost- poveava se profit

Smanjenje tetnih emisija znai i blizinu industrijskog i stambenog dijela smanjuje se vrijeme odlaska na posao

Eko industrijski park znai:

POBJEDA za FINANCIJSKA KORIST

POBJEDA za POBOLJANJE RADNIH UVJETA

POBJEDA za NOVA RADNA MJESTA

Temelje se na konceptu industrijske ekologije poveavaju poslovne inicijative smanjuju oneienja i otpad

Cilj poboljati ekonomsku suradnju kompanija koje sudjeluju u procesu i minimizirati njihov utjecaj na okoli

Komponente pristupa : ia proizvodnja, zatita od oneienja, meukompanijska suradnja

to je industrija ?

Lanac proizvoa potroa razlaga

Potie simbiozu izmeu kompanija

Krajnji cilj industrijske ekologije : recikliranje, obnova proizvoda i nus proizvoda

KALUNBORG Grad na Syelandu 100 km od Kopenhagena

Prva reciklirajua mrea

Prvi eko industrijski park u Europi

Razmjena materije i otpada izmeu grada - el. Elektrane rafinerije farmaceutske kompanije graevinske tvrtke

3.prezentacija

Ekonomska Geografija Nove Europe Razvoj novih industrija

Gdje ?

Na periferiji Europe

ZATO ?

trokovi proizvodnje su nii

Smanjili su se trokovi prekograninog uvoza

Na lokaciju industrije utjeu centrifugalne i centripetalne sile

Hoe li se industrija koncentrirati ili e biti disperzna

Centrifugalne sileCentripetalne sile

Ukidanje granicaVelika koncentracija potroaa

Prometni trokoviLokalni posao

PrenapuenostDostupnost komunikacija

Kulturne/jezine razlikeInfrastruktura u jezgri

Gospodarstva

Diferencijacija proizvoda

Lokacija u Novoj Europi Lokacija je uvjetovana pristupom tritu s jedne strane i trokovima proizvodnje s druge

MPI ( Market Potential Indeks) visok oko velikih urbanih centara Pariz, London, Frankfurt

I regije u blizini ovih centara imaju visok MPI ( Surrey, Berkshire,Champagne)

Regije s najslabijim trinim potencijalom okruuju rubove kontinenata

U najniu kategoriju ubajaju se sj. Finske, Grka, sj. vedske, rubni dijelovi panjolske i Portugala

MPI ima visoki potencijal u sreditu Europe

(zapad Francuske, vicarska, sjever Italije)

Ovisno o MPI imamo tri tipa industrije gdje su trokovi trgovine relativno niski

1. djelatnosti za koje je nuno da su u blizini trita potroaa: hoteli, restorani

nastoje se koncentrirati u sreditima stanovnitva s visokim MPI

2. djelatnosti gdje je maksimalni pristup specijaliziranim visoko kvalitetnim ulaganjima nuan znanstvene ustanove, financijski sektor, mediji oko velikih kozmopolitskih centara

3.djelatnosti gdje je nuno da su trokovi proizvodnje minimalni proizvodne djelatnosti, osiguranja

Aglomeracijska gospodarstva imaju pozitivan povratni efekt izmeu imbenika koji ih lociraju jedne uz druge

EU je danas na poetku utvrivanja procesa specijalizacije, to ukljuuje i relociranje ekonomskih aktivnosti

Nova ekonomska geografija smatra da je danas u tijeku proces u kojem se drave specijaliziraju, a industrije koncentriraju

Izmeu 1950 1990.g. iskristaliziralo se .

17 industrija

119 europskih regijaDananja gospodarska i industrijska jezgra Europe je prostor sa sreditem u Bruxellesu odakle se iri u polumjeru od 350 km, zahvaajui populacijski najnaseljeniji dio kontinenta i razvojnu os: Manchester Milano.

Unutar te Euroregije nalaze se i glavni politiki i ekonomski centri moi: Bruxelles Luxemburg Strasbourg Paris London. To je regija koja je jo od 19. st. i prve industrijske revolucije koncentrirala najvei dio proizvodnje ugljena, eljeza, tekstilne industrije, petrokemije, proizvodnje hrane i energije. Nasuprot europskoj gospodarskoj jezgri nalaze se geografske regije koje su najudaljenije od Euroregije i ine tzv. Europeriferiju. U nju su ukljuena gospodarski slabije razvijena podruja Grke (jug), juna Italija, Portugal, kotska visoravan.

Stvaranjem jedinstvenog gospodarskog trita u okviru EU dio industrije iz sredita premjeta se na periferiju kako bi se smanjila nezaposlenost, omoguio gospodarski rast i razvila infrastruktura.

Plava banana je gusto naseljeni i visoko urbanizirani prostor brojnih gradova , poput Londona, Amsterdama, Brisela, Frankfurta, Milana, koji ine tzv. city belt, ili Centralni Megalopolis.

irenjem Europske unije na istok oekuje se i jaanje regije Yellow banana, od Pariza, Klna,Berlina do Varave

Ekonomski rast u zemljama Istone i Srednje Europe, 2005.

Ekonomski rast EU, 2006

Sunbelt se protee du sredozemne obale, od Milana do Valencije i obuhvaa gradove Nica, Marselles, Barcelona

4.prezentacija

Ekonomija i okoli Ekonomija okolia znanstvena disciplina u okviru ekonomske znanosti koja prouava

Koritenje prirodnih resursa

Zatitu okolia

Istrauje odnos trokovi korist i ulaganje u okoli

to je svrha ? utvrivanje ekonomskih posljedica degradacije okolia

traenje ekonomskih uzroka te degradacije

davanje ekonomskih poticaja kako bi se ta degradacija usporila, zaustavila ii usmjerila drugim pravcem.

Funkcije okolia1. izvor je sirovina za proizvodnju

2. asimilira otpadne tvari

3. ima ostale ope funkcije:

estetski uitak

rekreacija

zadovoljenje duhovnih potreba...

to prouava eko eko ? Ekonomske posljedice oneienja i degradacije okolia na cjelokupan ivi i neivi svijet

Postupci koji bi se mogli primijeniti u spreavanju degradacije okolia i uz koju cijenu (trokove)

Razliiti pristupi spreavanja oneienja u pojedinim dravama i poduzeima

Koristi koje se mogu ostvariti s obzirom na uloena sredstva u zatitu okolia

Meuovisnost gospodarskog razvoja i zatite okolia

Ekonomski instrumenti zatite okolia

Naini i postupci gospodarenja pojedinim resursima itd.

Ekoloka ekonomija

novaekonomija

bavi se preispitivanjem pretjerane gospodarske aktivnosti,

Ekoloka ekonomija ispituje probleme upravljanja ekosustavima na odrivi nain i utjecaj drutvenih sustava na prirodne ekosisteme

Ekoloki menadment je primjena sustavnog i holistikog pristupa u zatiti, upravljanju i obnavljanju okolia i ekosustava.

Ekoloki menadment zanima se za sve to ini okoli, ukljuujui sva mjesta gdje ljudi ive i rade, kuda se kreu i gdje se aktivnosti dogaaju.

Potrebno je Politika volja (da se titi okoli)

Ekoloki standardi

Politika zatite okolia

Ekoloko zakonodavstvo

Ekoloka svijest

Ekoloki educirani strunjaci

Kontrola provoenja

analizira UTJECAJ nekog zahvata na okoli

Taj se utjecaj obino izraava u TETAMA.

Ekologija procjenjuje prirodne tete.

Ekonomika okolia procjenjuje ekonomske, tj. monetarne tete.

izravne neposredne tete u prirodi

neizravne ekonomski gubitci

zbog degradacije okolia

zbog dodatnih trokova otklanjanja

zbog dodatnih trokova sprjeavanjaoneienja.

Razvijene zemlje

izdvaja se 2-3% ukupnog domaeg proizvoda za zatitu okolia.

uravnoteena korist i trokovi

ulaganje u zatitu okolia sve se vie isplati

investicije u okoli ponegdje i do 25% ukupnih investicija

Ekosustavi Najvrijedniji su MORSKI EKOSUSTAVI

njihova je vrijednost 20,9 trilijuna $.

vie od 50% vrijednosti odnosi se na OBALNE EKOSUSTAVE.

zato onda unitavamo, palimo,devastiramo, betoniziramo obalu ?

naelo preventivnosti pri zahvatu planirati radnje tako da se uini najmanja mogua teta

naelo cjelovitosti razvoj + zatita okolia = cjelovit proces

naelo hijerarhije pojedinani ciljevi podreeni opima i nacionalnim, dugoroni podreeni kratkoronim (bitne odluke donose se po hijerarhiji: meunarod. zajednicadrava sektori lokalna zajednica poduzea)

naelo selektivnosti utvruju se prednosti s obirom na ugroenost i ekonomske mogunosti

naelo plaanja trokova oneienja ONEIIVA PLAA!!!

naelo strunosti zatita se mora temeljiti na znanosti

naelo javnosti pravo graana na informaciju i sudjelovanje u odluivanju

Ekoloka kriza fikcija ili stvarnost Kulminacija krize modernog industrijskog drutva i njegova naina miljenja

Stvaranje neravnotee u ekolokim sustavima

koje neprekidno traje i koje utjee na ivu i neivu prirodu na Zemlji ukljuivo i ovjeka

Uzroci

Rast stanovnitva

Nestaice sirovina i energenata

Oneienja okolia

Ugroavanje bioloke raznolikosti

Nerazumna eksploatacija prirodnih resursa

Porezi?

Pigouov porez ili taksa jednak je graninoj ekolokoj teti ili vanjskom troku odnosno graninoj teti uzrokovanoj oneienjem na optimalnoj razini oneienja

Ekoloki porezi kao regulator zatite okolia

Pri utvrivanju ukupne ekonomske vrijednosti (total economic values TEV) okolia ili ekolokih dobara, odnosno koristi od zatite okolia, treba imati na umu da priroda ima primarnu vrijednost za odravanje cjelokupnog ivota.

Primarne se vrijednosti prirode ne mogu izravno procijeniti.

Kako npr. Procijeniti vrijednost zraka, ako je on uvjet opstanka cjelokupnog ivota.

Ukupna ekonomska vrijednost ekolokih dobara moe se podijeliti na dvije osnovne kategorije. To su

1. uporabna i 2. neuporabna vrijednost.

1) Mjerenje korisnosti okolia metodom sklonost potroaa da plate za kakvou okolia(willingnessto payWTP). Vrednovanje okolia moe se provoditi sljedeim metodama:

Ljudima treba pruiti mogunost izbora pri emu se pretpostavlja da e se pozitivna sklonost prema neemu (npr. ekolokom dobru) manifestirati u spremnosti plaanja WTP onoga to pojedinac ili skupina eli.

Postavlja se pitanje: Koliko su ljudi spremni plaati da bi se sprijeila ekoloka teta ili gubitak, ili kakvu su naknadu spremni prihvatiti da pristanu na gubitak?

razlikuje se:

- spremnost plaanja da bi se stekla korist,

-spremnost da bi se odreklo koristi,

-spremnost plaanja da bi se sprijeio ekoloki gubitak, odnosno prihvaanje da bi se doputao dobitak Mjerenje korisnosti okolia metodom putnog troka(travelcostmethodTCM) Ovaj pristup upotrebljava se za mjerenje koristi povezanih s rekreativnim resursima (parkovima, rijekama, plantaama itd.). Osnovna je zamisao da se izmjeri iznos novca koji ljudi potroe da bi koristili te resurse (putni troak). Stavljanjem u odnos razlike u putnom troku s razlikama u potranji moe se izvesti krivulja potranje za pojedinim resursima.

Mjerenje korisnosti okolia Hedonistikom metodom(hedonisticprincip methodHPM) Metoda koja se rabi za procjenu vrijednosti netrinih resursa (ekolokih dobara), a koristi se promjenama u ocjeni komplementarnih dobara kako bi se otkrilo koliko su ljudi voljniplatiti za zdraviji okoli, zove se Hedonistika metoda . Kako rijehedonistikiznai sklonost zadovoljstvu, to ova metoda procjenjuje zadovoljstvo ili korisnost

Mjerenje korisnosti okolia metoda mogueg vrednovanja ili uvjetne procjene vrijednosti okolia(contingent valuations methodCVM). Za mjerenje koristi od zatite okolia ekonomisti esto upotrebljavaju ankete, tj. primjenjuje se izravni pristup na nain da se pojedinac pita koliko su spremni platiti za bolju kakvou okolia, odnosno kakvu naknadu trae za aktivnost (obino gospodarske) koje e pogorati kakvou okolia. Takva se metoda naziva metoda mogueg vrednovanja okolia ili uvjetna procjena

5.prezentacija je ista kao i 1.

moze li netko napisat bar neka pitanja koja su bila sada iz 2 kolokvija,ekonomske geog??

Top of Form

morski sustavi,to je ekoloka ekonomija,na emu se temelji?

odnos ekonomije i ekologije?stvarna ogranienja kont.ekonom.razvoja,mit o progresu?transnaciolne kompanije ta zahtijevaju?ta dobivamo ulaskom u zlatnu ludjaku koulju,centrifugalne sile,plava banana,yellow banana,sun belt,funkcije okolia,ekoloka ekonomija?kakve imamo tete u prirodi,piguov porez,uzroci krize,naelo hijerarhije,dvije osnovne kategorije,koliko je bilo industrija,koliko regija,tko su lideri...

lovno-sakupljaki, mit o progresu, transnacionalne kompanije to zahtjevaju, centripetalne sile, MPI djelatnosti, hedonistika metoda, metoda putnog troka, ekonomija okolia to je, funkcije okolia, piguev porez, naelo preventivnosti tko upravlja okoliem, zlatna luaka koulja