Ekonomska Politika - 1. Tematska

EKONOMSKA POLITIKA

Prof. dr.sc. Branko Blažević

Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu

O kolegiju “Ekonomska politika”

•

JEDNOSEMESTRALNI PREDMET -

5,5

ECTS

•

PREDAVANJA (30)+ SEMINARI (15)

OBAVEZNA LITERATURA1. Babić, M., «Makroekonomija», trinaesto izdanje, Mete

d.o.o. Zagreb 2003. (Poglavlja 10. 11. 12 «Ekonomska politika» i «Model otvorene privrede» , str. 403-531)

2.Crkvenac, M.: Ekonomska politika, Informator, Zagreb, 1998. (str. 3-28)

3. Meade, J.: Inteligentna ekonomska politika, Cekade, Zagreb, 1990.

•

Cilj kolegija

•

Upoznati studente sa ciljevima, mjerama i nosiocima ekonomske politike. Ovaj predmet se nadovezuje na predmet Makroekonomija i gospodarstvo Hrvatske i ima za cilj upoznavanje studenata sa ulogom države u gospodarstvu. Obrađuju se različite mogućnosti oblikavanja vladinih odluka na gospodarstvo i javni sektor, te različiti utjecaji vladinih odluka na promjene poslovnog okruženja. Isto tako studenti se upoznaju sa nekim kvantitativnim tehnikama koje upotrebljava vlada pri modeliranju svoje ekonomske politike.

Cilj kolegija

•

Obrađuju se različite mogućnosti oblikavanja vladinih odluka na gospodarstvo i javni sektor, te različiti utjecaji vladinih odluka na promjene poslovnog okruženja. Isto tako studenti se upoznaju sa nekim kvantitativnim tehnikama koje upotrebljava vlada pri modeliranju svoje ekonomske politike.

Okvirni sadržaj predmeta•

Značenje ekonomske politike.

•

Pojam i ciljevi ekonomske politike.

•

Nositelji ekonomske politike.

•

Sredstva, instrumenti i mjere ekonomske politike.

•

Značenje ekonomske politike.

•

Izbor i dimenzije ciljeva ekonomske politike.

•

Ciljevi i zadaci ekonomske politike Hrvatske.

•

Ekonomska politika u sustavu upravljanja gospodarstvom i društvenim razvojem.

•

Uloga države u ekonomskoj politici.

•

Kvantitativna analiza i modeliranje ekonomske politike.

Okvirni sadržaj predmeta

•

Klasični i neki od modernih pristupa problemima ekonomske politike.

•

Ekonomska politika u modelima razvoja.

•

Monetarna politika. Fiskalna politika.

•

Politika ekonomskih odnosa s inozemstvom.

•

Politika dohotka. •

Politika tržišta i cijena.

•

Vrste ekonomske politike.

•

Izbor ekonomske politike u Hrvatskoj.

•

Pristup kombiniranju mjera ekonomske politike.

Okvirni sadržaj predmeta•

Kombinacije mjera fiskalne i monetarne politike.

•

Osnovne kombinacije mjera radi ostvarivanja unutarnje i vanjske ravnoteže.

•

Suvremeni aspekti u kombiniranju mjera ekonomske politike.

•

Kombiniranje mjera ekonomske politike u Hrvatskoj.

•

Ekonomska politika u zemljama u tranziciji.

•

Inflacija kao problem ekonomske politike.

•

Struktrurni aspekti ekonomske politike i povezanost s politikom razvoja.

•

Ekonomska politika i ekonomska stabilnost.

•

Priprema i ostvarivanje ekonomske politike.

•

Efikasnost ekonomske politike.

Tematske jedinice-OPATIJA red.20.02. Uvodno predavanje27.02. Pojam i sadržaj ekonomske politike06.03. Pojam i instrumenti politike stabilizacije

20.03. Utjecaj vanjske trgovine na domaću proizvodnju

27.03. Međuovisnost unutarnje i vanjske ravnoteže

17.04. Uravnoteženje bilance plaćanja promjenom deviznog tečaja

24.04. Inflacija-teorija inflacije potražnje i inflacije troškova

01.05. Stagflacija

i incesija

i posljedice inflacije

Tematske jedinice-ZABOK izvanredni

21.02.UVOD Uvodno predavanjePRED 1 Pojam i sadržaj ekonomske politikePRED 2 Pojam i instrumenti politike stabilizacije

21.03.PRED 3 Utjecaj vanjske trgovine na domaću proizvodnjuPRED 4 Međuovisnost unutarnje i vanjske ravnoteže

18.04.PRED 5 Uravnoteženje bilance plaćanja promjenom

deviznog tečajaPRED 6 Inflacija-teorija inflacije potražnje i inflacije

troškovaPRED 7 Stagflacija

i incesija

i posljedice inflacije

Kolokviji i esej-OPATIJA-redoviti

09.03-14.03. Kolokvij iz tematskih jedinica 1 i 2


04.05-09.05. Kolokvij iz tematskih jedinica 5, 6 i 7

27.03. ESEJ –

nakon Predavanja 4.

Kolokviji i esej-ZABOK izvanredni



04.05-09.05. Kolokvij iz tematskih jedinica 5, 6 i 7

21.03. ESEJ –

nakon Predavanja 4.

Obaveze studenta:

•

Nastava•

Aktivnosti na nastavi

•

Kolokviji•

Seminari

•

Eseji

Aktivnosti studenataPrisutnost na nastavi 2%

Aktivnost u nastavi 4% - provjera nakon predavanja

Seminarska tema -Pisanje seminarskog rada na zadanu temu / e-student-Predaja seminarskog rada do 28.03.-Prezentacija rada na konzultacijama / termini na e-studentu-Upute za pisanje na e-studentu

4%+6%- Rad i prezentacija

Esej- Pisanje eseja na zadanu temu

6%

Kolokviji 48%

UKUPNO 100%

Obavezna literatura1. Babić, M., «Makroekonomija», trinaesto

izdanje, Mete d.o.o. Zagreb 2003. (Poglavlja 10. 11. 12 «Ekonomska politika» i «Model otvorene privrede» , str. 403-531)

2.Crkvenac, M.: Ekonomska politika, Informator, Zagreb, 1998. (str. 3-28)

3. Meade, J.: Inteligentna ekonomska politika, Cekade, Zagreb, 1990.

Dopunska literatura1. Družić, G.: Kriza hrvatskog gospodarstva i

ekonomska politika, Golden marketing, Zagreb, 2001.

2. Hepman, E. (ed.): Economic Policy in the International Economy, Cambridge University Press, 2003.

3. Sirotković, J., Družić, G.: Utjecaj ekonomske politike na hrvatsko gospodarstvo, HAZU, Zagreb, 1999.

4. Dujšin, U., Nikić, G.: Ekonomska politika u Republici Hrvatskoj: dokumenti, članci, analize. Pravni fakultet Zagreb, 2003.

5. Acocella, N. : Počela ekonomske politike- vrijednosti i tehnike», Mate d.o.o Zagreb, ZŠEM,

Zagreb, 2005.

Uvodno:

•

Ciljevi i struktura središnje banke•

Realni sektor

•

Monetarna politika•

Platna bilanca i tečaj

•

Bankovni sustav

Ciljevi i zadaci središnje banke•

Stabilnost cijena

•

Podupiranje gospodarske politike rh, ne dovodeći u pitanje osnovni cilj

•

Upravljanje međunarodnim pričuvama

•

Izdavanje novčanica i kovanog novca

•

Nadziranje osnivanja, poslovanja te ukidanja banaka

•

Reguliranje, unapređenje i nadziranje platnog sustava

•

Obavljanje zakonom utvrđenih poslova za RH

Nezavisnost središnje banke•

Institucionalna: odluke su neovisne od utjecaja drugih institucija

•

Funkcijska: jasan cilj i samostalnost u odabiru mjera i instrumenata

•

Osobna: jamči zaštitu dužnosnika od vanjskih pritisaka, isključuje sukobe interesa i precizno definira izbor i razrješenje Guvernera i članova Savjeta

•

Financijska: prihode i rashode određuje narav monetarne i devizne politike

Uvodno:

•


Realni sektor–

Agregatna ponuda i potražnja

–

Tržište rada–

Cijene

–

Fiskalna politika•

Monetarna politika

•

Platna bilanca i tečaj•

Bankovni sustav

Stopa rasta realnog BDP-aHrvatska Zemlje usporedivih značajki

4,24,4

2,82,7

4,04,44,44,2

3,0

0

1

2

3

4

5

Češ

ka

Mad

žars

ka

Poljs

ka

Slov

ačka

Slov

enija

Bug

arsk

a

Rum

unjs

ka

Turs

ka

Hrv

atsk

a

%

6,8

4,35,35,6

4,4

2,9

-0,9

2,5

6,8

4,34,8

-2-1012345678

1997

.

1998

.

1999

.

2000

.

2001

.

2002

.

2003

.

2004

.

2005

.

2006

.

2007

.*

%

Prosjek

stopa rasta realnog BDP-a, 1996.

–

2006.Izvori: Eurostat, DZS

Izvor: DZS* prvo polugodište 2007. godine.

Doprinosi domaće i inozemne potražnje rastu BDP-a

* prvo polugodište 2007. godineIzvor: DZS

-10

-5

0

5

10

1519

98.

1999

.

2000

.

2001

.

2002

.

2003

.

2004

.

2005

.

2006

.

2007

.*

post

otni

bod

ovi

Domaća potražnjaInozemna potražnjaBDP

Inflacija

Inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena (do kraja 1998. inflacija mjerena indeksom cijena na malo) i temeljna inflacija na kraju razdoblja, godišnje stope promjene

1,9 2,2

3,3

0,8

3,9

2,4

6,5

3,6

1,51,9

6,6

1,4

3,73,0

6,5

9,7

8,67,7

2,0

4,9

0123456789

10

Češ

ka

Eur

opo

druč

je

Mad

žars

ka

Poljs

ka

Slo

vačk

a

Slo

veni

ja

Buga

rska

Rum

unjs

ka

Turs

ka

Hrv

atsk

a

%

2005. 2006.

Hrvatska Zemlje usporedivih značajki

–

na kraju razdoblja, godišnje stope promjeneInflacija u Hrvatskoj i Turskoj mjerena je indeksom potrošačkih cijena dok je u ostalim odabranim zemljama mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkim cijenama.Izvori: DZS, Eurostat i web stranice središnjih banaka

0,0

1,0

2,0

3,0

4,0

5,0

6,0

7,0

8,0

1996

.

1997

.

1998

.

1999

.

2000

.

2001

.

2002

.

2003

.

2004

.

2005

.

2006

.

8/07

.

%

Temeljna inflacija

Stopa nezaposlenosti

0

5

10

15

20

25

1996

.

1997

.

1998

.

1999

.

2000

.

2001

.

2002

.

2003

.

2004

.

2005

.

2006

.

2007

.*

%

Administrativna stopa nezaposlenosti (prosjek)Anketna stopa nezaposlenosti (prosjek)

Hrvatska Zemlje usporedivih značajki, 2006.

Anketa o radnoj snazi se od početka 2007. godine objavljuje u tromjesečnoj dinamici. *Administrativna stopa nezaposlenosti za razdoblje siječanj -

kolovoz 2007., a anketna stopa nezaposlenosti za prvo tromjesečje 2007.Izvor: DZS

0

5

10

15

20

25

Češ

ka

Mad

žars

ka

Poljs

ka

Slov

ačka

Slov

enija

Bug

arsk

a

Rum

unjs

ka

Turs

ka

Hrv

atsk

a

%

Administrativna, kraj razdobljaAnketna, prosjek

Izvori: DZS, nacionalni statistički uredi

Nominalne i realne neto plaće

0

2

4

6

8

10

12

1419

96.

1997

.

1998

.

1999

.

2000

.

2001

.

2002

.

2003

.

2004

.

2005

.

2006

.

2007

.*

%

0

100

200

300

400

500

600

700

EUR

Realna stopa rasta – lijevoNominalna neto plaća – desno

* siječanj –

srpanjIzvori: DZS, HNB

Ukupni mjesečni trošak rada u privredi za 2006.

0

200

400

600

800

1000

1200

1400Č

eška

Mad

žars

ka

Poljs

ka

Slov

ačka

Slov

enija

Bug

arsk

a

Rum

unjs

ka

Hrv

atsk

a

EUR

Ukupni trošak rada prikazan je kao prosječna mjesečna bruto plaća.Izvori: DZS, Eurostat

Prihodi i rashodi konsolidirane opće države

0

10

20

30

40

50

60

1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

u %

BD

P-a

Prihodi Rashodi

0

10

20

30

40

50

60

Češ

ka

Mad

žars

ka

Poljs

ka

Slov

ačka

Slov

enija

Bug

arsk

a

Rum

unjs

ka

Turs

ka

Hrv

atsk

a

% B

DP-

a

Prihodi Rashodi


Na gotovinskom

načelu.Podaci o prihodima i rashodima konsolidirane opće države u razdoblju od 2002. do 2006.

prikazani su prema GFS 2001 metodologiji. Podaci za ranija razdoblja procijenjeni

su na temelju podataka iskazanih sukladno metodologiji GFS 1986. Izvori: MF, HNB

Podaci za Tursku odnose se na središnju državu i prikazani su sukladno GFS 1986 metodologiji, dok su podaci za ostale zemlje prikazani sukladno ESA 95. Izvori: Eurostat, MMF, MF

Dug opće države Hrvatska Zemlje usporedivih značajki, 2006.

Izdana državna jamstva uključuju domaći i inozemni dug ostalih sektora za koji jamči središnja država te ukupan dug HBOR-a.Izvor: HNB

Izvor: Eurostat,

EK, HNB

0

10

20

30

40

50

60

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

u %

BD

P-a

Dug opće državeDug opće države uključujući izdana državna jamstva

0

10

20

30

40

50

60

70

Češ

ka

Mad

žars

ka

Poljs

ka

Slov

ačka

Slo

veni

ja

Bug

arsk

a

Rum

unjs

ka

Turs

ka

Hrv

atsk

a

u %

BD

P-a

Uvodno:

•


Realni sektor

•

Monetarna politika–

Monetarna kretanja

–

Aktivnosti i bilanca središnje banke–

Kamatne stope

•


Bankovni sustav

Aktiva HNB-a, rujan 2007.

10,1%

0,1%

10,0%89,9%

Inozemna aktivaPotraživanja od središnje državePotraživanja od banakaPotraživanja od ostalih sektora

Monetarni agregat M4

0

50

100

150

200

2501/

95.

11/9

5.

9/96

.

7/97

.

5/98

.

3/99

.

1/00

.

11/0

0.

9/01

.

7/02

.

5/03

.

3/04

.

1/05

.

11/0

5.

9/06

.

7/07

.

mlrd

. HR

K

Blokirani devizni depoziti stanovništvaDevizni depozitiKunski depoziti*Novčana masa (M1)

* uključujući kunske depozite s valutnom klauzulom

Prosječne aktivne kamatne stope banaka

4

6

8

10

12

14

16

18

20

22

1/99

.

7/99

.

1/00

.

7/00

.

1/01

.

7/01

.

1/02

.

7/02

.

1/03

.

7/03

.

1/04

.

7/04

.

1/05

.

7/05

.

1/06

.

7/06

.

1/07

.

7/07

.

%

Kratkoročni krediti trgovačkim društvima bez valutne klauzuleKratkoročni krediti stanovništvu bez valutne klauzuleDugoročni krediti trgovačkim društvima s valutnom klauzulomDugoročni krediti stanovništvu s valutnom klauzulom

Prosječne pasivne kamatne stope banaka

0

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

1/99

.

7/99

.

1/00

.

7/00

.

1/01

.

7/01

.

1/02

.

7/02

.

1/03

.

7/03

.

1/04

.

7/04

.

1/05

.

7/05

.

1/06

.

7/06

.

1/07

.

7/07

.

%

Oročeni kunski depoziti Oročeni devizni depozitiKunski depoziti po viđenju Devizni depoziti po viđenju

Uvodno:

•


Realni sektor

•

Monetarna politika•

Platna bilanca i tečaj–

Vanjska trgovina

–

Tekući račun–

Inozemni dug

–

Direktna inozemna ulaganja•

Bankovni sustav

Tečajna politika

•

Upravljano plivajući tečajni sustav•

Tečaj se određuje na deviznom tržištu, temeljem ponude i potražnje

•

Središnja banka intervenira na deviznom tržištu, ali ne brani određenu razinu tečaja

Devizno tržište

•

Kuna je konvertibilna valuta•

Nema restrikcija kod repatrijacije profita i likvidacije investicija

•

Banke slobodno određuju tečaj, sudjeluju u međunarodnom platnom prometu i obavljaju devizno poslovanje

Saldo tekućeg računa i FDI u Hrvatsku

5,8 4,7

-7,0-4,8

-12,3

-6,8 -7,7

-2,8 -3,7

-8,6-6,1 -5,1

-6,4-7,7

0,6

4,46,6 5,7

3,34,7

7,9

1,1

0,82,5

2,7

7,35,7 4,7

-15

-10

-5

0

5

10

1993

.

1994

.

1995

.

1996

.

1997

.

1998

.

1999

.

2000

.

2001

.

2002

.

2003

.

2004

.

2005

.

2006

.

u %

BD

P-a

Tekući račun FDI

Ostvarenje inozemnih izravnih ulaganja u Hrvatsku i salda na tekućem računu platne bilance u 2003. godini isključuju transfer Plive.

Deficit tekućeg računa, 2006.

Izvori: Eurostat, HNB i web stranice središnjih banaka

10,3

8,2 7,7

3,1

6,5

3,2

8,3

2,5

15,7

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18Č

eška

Mad

žars

ka

Poljs

ka

Slov

ačka

Slov

enija

Bug

arsk

a

Rum

unjs

ka

Turs

ka

Hrv

atsk

a

u %

BD

P-a

Robna razmjena

-1.500

-1.000

-500

0

500

1.000

1.500

2.0001/

98.

7/98

.1/

99.

7/99

.1/

00.

7/00

.1/

01.

7/01

.1/

02.

7/02

.1/

03.

7/03

.1/

04.

7/04

.1/

05.

7/05

.1/

06.

7/06

.1/

07.

7/07

.

mil.

USD

Izvoz fobUvoz cifSaldo

Desezonirani podaci izraženi su po stalnom tečaju iz 2002.

Inozemni dug RH prema sektoru dužnika

0

10

20

30

40

50

60

70

80

9012

/94.

12/9

5.

12/9

6.

12/9

7.

12/9

8.

12/9

9.

12/0

0.

12/0

1.

12/0

2.

12/0

3.

12/0

4.

12/0

5.

12/0

6.

u %

BD

P-a

DržavaHrvatska narodna bankaBankeOstali sektoriIzravna ulaganja

Inozemni dug RH prema sektoru kreditora

0

10

20

30

40

50

60

70

80

9012

/94.

12/9

5.

12/9

6.

12/9

7.

12/9

8.

12/9

9.

12/0

0.

12/0

1.

12/0

2.

12/0

3.

12/0

4.

12/0

5.

12/0

6.

u %

BD

P-a

Portfeljna ulaganjaGotovina i depozitiJavni kreditoriPrivatni kreditori

Pokazatelji inozemne zaduženosti

0

20

40

60

80

100

120

140

160

180

200

1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

%

Inozemni dug / BDPOtplaćeni inozemni dug / Izvoz roba i uslugaInozemni dug / Izvoz roba i usluga

Prema stanju inozemnog duga 31.07.2007.

Pokazatelji inozemne zaduženosti po zemljama, 2006.

131,2

169,6 171,8

124,5116,2

65,1

116,7121,7

51,3

020406080

100120140160180200

Češ

ka

Mad

žars

ka

Poljs

ka

Slov

ačka

Slov

enija

Bug

arsk

a

Rum

unjs

ka

Turs

ka

Hrv

atsk

a

% 42,449,4

85,380,178,5

55,647,1

94,3

38,8

0102030405060708090

100

Češ

ka

Mad

žars

ka

Poljs

ka

Slov

ačka

Slov

enija

Bug

arsk

a

Rum

unjs

ka

Turs

ka

Hrv

atsk

a

%

Inozemni dug/Izvoz roba i usluga Inozemni dug/BDP

Izvori: Eurostat, HNB i web stranice središnjih banaka.

Inozemna izravna ulaganja

950

1.468

2.713

2.1491.762

1.1381.468

101 93 79382

480850

1.3631.141

0

500

1.000

1.500

2.000

2.500

3.000

1993

.

1994

.

1995

.

1996

.

1997

.

1998

.

1999

.

2000

.

2001

.

2002

.

2003

.

2004

.

2005

.

2006

.

1. i

2.tr

.200

7.

mil.

EU

R


4.752

303

3.324

4.874

2.713

11.093

01.0002.0003.0004.0005.0006.0007.0008.0009.000

10.00011.00012.000

Češka Slovenija Slovačka Madžarska Hrvatska Poljska

mil.

EU

R

Inozemna izravna ulaganja po stanovniku u odabranim

tranzicijskim zemljama, 1993.–2006.

1.429

2.071 2.0832.528 2.805

3.1083.654

4.567

5.396 5.660

1.323

0

1.000

2.000

3.000

4.000

5.000

6.000R

umun

jska

Latv

ija

Bug

arsk

a

Poljs

ka

Slov

enija

Litv

a

Hrv

atsk

a

Slov

ačka

Mad

žars

ka

Češ

ka

Esto

nija

EUR

Inozemna izravna ulaganja u RH

-1.500-1.000

-5000

5001.0001.5002.0002.5003.0003.5004.000

1993

.

1994

.

1995

.

1996

.

1997

.

1998

.

1999

.

2000

.

2001

.

2002

.

2003

.

2004

.

2005

.

2006

.

1. i

2.tr.

2007

.

mil.

USD

Međunarodne fin. institucijeOstale zemlje u razvojuEuropske zemlje u razvojuOstale razvijene zemljeEU članice od 2004.EU-15

Uvodno:•

Ciljevi i struktura središnje banke

•

Realni sektor•

Monetarna politika

•


Bankovni sustav–

Veličina, struktura i koncentracija bankovnog sustava

–

Financijska poluga i adekvatnost kapitala–

Profitabilnost

–

Pokrivenosti–

Sektorska distribucija kredita i depozita

Ukupna imovina banaka

174,1204,1

229,3260,6

304,9325,2

148,4

88,9 96,8 93,5111,8

0

50

100

150

200

250

300

35019

97.

1998

.

1999

.

2000

.

2001

.

2002

.

2003

.

2004

.

2005

.

2006

.

2.tr.

07.

mlrd

. HR

K

Broj banaka

25 2614 10 7 8 10

3 3 2 2 2 2 2 2

1823

39 43 46 4230

20 16 21 20 20 18 16 15

0

11 5 7 10

13

20 2423

19 1514 15 16

0

10

20

30

40

50

60

70

1993

.

1994

.

1995

.

1996

.

1997

.

1998

.

1999

.

2000

.

2001

.

2006

.

2003

.

2004

.

2005

.

2006

.

2.tr.

07.

Banke u stranom vlasništvuBanke u domaćem privatnom vlasništvuBanke u domaćem državnom vlasništvu

Vlasnička struktura bankovnog sustava

78,4

41,9 43,1 45,6

5,7 5,0 4,0 3,4 3,1 3,4 4,2 4,5

20,7

54,1 50,3

14,5

10,2 5,6 5,8 5,6 5,6 5,3 5,0 4,7

4,0 6,7

39,9

84,1 89,3 90,2 91,0 91,3 91,3 90,8 90,8

1,0

0102030405060708090

10019

96.

1997

.

1998

.

1999

.

2000

.

2001

.

2002

.

2003

.

2004

.

2005

.

2006

.

2.tr.

07.

% u

kupn

e im

ovin

e

Banke u stranom vlasništvu Banke u domaćem privatnom vlasništvuBanke u domaćem državnom vlasništvu*

*državno vlasništvo + privatno vlasništvo sa pretežitim državnim

udjelom

Documents

Ekonomska Politika - 1. Tematska