ELABORAT ZA UVOĐENJE IZBORNIH PODRUČJA U JU …

JU Gimnazija “Bihać"

ELABORAT ZA UVOĐENJE IZBORNIH PODRUČJA U

JU GIMNAZIJA “BIHAĆ”

JU GIMNAZIJA „BIHAĆ“ U BIHAĆU

AKCIONO ISTRAŽIVANJE: MIŠLJENJE UČENIKA I NJIHOVIH RODITELJA O UVOĐENJU IZBORNIH

PODRUČJA U

JU GIMNAZIJA „BIHAĆ“

U BIHAĆU, MARTA 2019. GODINE

SAŽETAK

Nakon završenih pripremnih aktivnosti oko uvođenja izbornih područja u proces obrazovanja učenika JU

Gimnazija „Bihać“ (rasprave o izbornim područjima, analize nastavnih planova i programa, kreiranje

prijedloga izbornih područja, prezentacije učenicima prvih i drugih razreda i njihovim roditeljima

prijedloga izbornih područja ), u periodu od 04.03.2019. godine do 08.04.2019. godine, izvršeno je

anketiranje učenika prvih i drugih razreda, te njihovih roditelja, sa ciljem prikupljanja povratnih informacija,

to jest dobivanja mišljenja pomenute populacije o ideji uvođenja izbornih područja u JU Gimnazija „Bihać“.

Ispitivali smo učenike i roditelje učenika prvih i drugih razreda, jer bi se eventualna promjena koncepta

obrazovanja nakon završenog drugog razreda opće gimnazije, odnosila upravo na njih, generacije

2018/2019. i 2017/2018. godine.

1. METODOLOŠKI DIO ISPITIVANJA

1.1.TEMA ISPITIVANJA

Osnovna tema ispitivanja jesu stavovi učenika i njihovih roditelja o uvođenju izbornih područja u proces

njihovog ( učeničkog ) obrazovanja, obzirom da bi se ova promjena koncepta obrazovanja odnosila upravo

na ove dvije generacije učenika. Naime, ukoliko bi se od iduće školske 2019/20120. godine uvela izborna

područja nakon završenog drugog razreda opće gimnazije, ove dvije generacije učenika bi se našle u

specifičnom položaju: obrazovanje započeto po konceptu opće gimnazije, a završeno po konceptu izbornih

područja. Generacija koja iduće školske godine upiše JU Gimnazija „Bihać“ ne bi imala isti problem kao

ove dvije generacije, jer bi od prvog razreda već radili po novom nastavnom planu i programu koji je

prilagođen konceptu odabira jednog izbornog područja nakon završenog drugog razreda opće gimnazije.

Zbog toga smo htjeli dobiti mišljenje učenika i njihovih roditelja o ideji uvođenje izbornih područja i još

nekim pitanjima koja se vežu za ovu ideju.

1.2.CILJ ISPITIVANJA

Cilj ispitivanja je bio utvrditi:

- U kojem procentu se učenici slažu sa idejom uvođenja izbornih područja u proces njihovog obrazovanja

- U kojem procentu se roditelji slažu sa idejom uvođenja izbornih područja u proces obrazovanja njihove

djece

- Koja izborna područja najviše zanimaju učenike

- U kom procentu se roditelji slažu sa idejom da se izborna područja uvedu već od iduće školske godine

- Sugestije učenika i roditelja na temu uvođenja izbornih područja

1.3.UZORAK ISPITIVANJA

Od ukupno 232 učenika prvih i drugih razreda JU Gimnazija „Bihać“ispitano je njih 183 ( 78% ) odnosno

162 roditelja ( 70% ).Uzorak učeničke populacije bili su svi učenici koji su tog dana bili u školi, a od

roditeljske populacije uzorak su bili roditelji pomenutih učenika ( s tim da 8% učenika nije donijelo na uvid

popunjene listiće od strane roditelja ).

1.4.MJERNI INSTRUMENTI

U ovome ispitivanju korišten je anketni upitnik za prikupljanje mišljenja učenika/roditelja o temi ispitivanja.

Primjeri anketnih upitnika dati su u prilogu ispitivanja.

REZULTATI ISPITIVANJA I NJIHOVA INTERPRETACIJA

1. MIŠLJENJE UČENIKA

1.1.Prvo pitanje iz upitnika imalo je za cilj utvrditi u kom su postotku učenici za ili protiv ideje uvođenja

izbornih područja:

1.1.1. MIŠLJENJE UČENIKA PRVIH I DRUGIH RAZREDA

- Od 208 ispitanih učenika prvih i drugih razreda njih 183 ili 87,98% je za ideju uvođenja izbornih

područja

1.1.2. MIŠLJENJE UČENIKA PRVIH RAZREDA

- Od 110 ispitanih učenika prvih razreda, njih 104 ili 94,55% je za ideju uvođenja izbornih područja

80,62%

19,39%

SLAŽEM SE SA IDEJOM UVOĐENJA IZBORNIH PODRUČJA

DA

NE

94,55%

4,50%


DA

NE

1.1.3. MIŠLJENJE UČENIKA DRUGIH RAZREDA

- Od 98 ispitanih učenika drugih razreda, njih 79 ili 80,62% je za ideju uvođenja izbornih područja

1.2.Drugo pitanje iz upitnika imalo je za cilj utvrditi koliko predložena izborna područja interesiraju učenike:

1.2.1. MIŠLJENJE UČENIKA PRVIH I DRUGIH RAZREDA

- Društveno, matematičko-informatičko i jezičko izborno područje u najvećem procentu interesiraju sve

ispitane učenike

80,62%

19,39%


DA

NE

23,56% 25,90% 24,52%

8,18% 11,06%

6,73%

PODRUČJE KOJE ME NAJVIŠE ZANIMA

1.2.2. MIŠLJENJE UČENIKA PRVIH RAZREDA

- Učenike prvih razreda najviše zanimaju društveno, matematičko-informatičko i jezičko izborno

područje

1.2.3. MIŠLJENJE UČENIKA DRUGIH RAZREDA

- Učenike drugih razreda najviše zanimaju jezičko, društveno i matematičko-informatičko područje

1.3.Treće pitanje iz upitnika bilo je otvorenog tipa i tražilo je od učenika sugestije na zadanu temu i o

učeničkim odgovorima ćemo prodiskutovati u zaključku.

26,53% 26,53% 24,49%

10,21%

6,13% 6,13%


23,56% 25,90% 24,52%

8,18% 11,06%

6,73%


2. MIŠLJENJE RODITELJA

2.1.Prvo pitanje iz upitnika imalo je za cilj utvrditi u kom su postotku roditelji za ili protiv ideje uvođenja

izbornih područja:

2.1.1. MIŠLJENJE RODITELJA UČENIKA PRVIH I DRUGIH RAZREDA

- Od 162 ispitana roditelja, njih 154 ili 95% je za ideju uvođenja izbornih područja

2.1.2. MIŠLJENJE RODITELJA UČENIKA PRVIH RAZREDA

- Od 88 ispitanih roditelja učenika prvih razreda, njih 82 ili 93% je za ideju uvođenja izbornih područja

95%

5%


DA

NE

93%

7%


DA

NE

2.1.3. MIŠLJENJE RODITELJA UČENIKA DRUGIH RAZREDA

- Od 74 ispitana roditelja učenika drugih razreda, njih 72 ili 97% je za ideju uvođenja izbornih područja

2.2.Drugo pitanje iz upitnika imalo je za cilj utvrditi u kom su postotku roditelji za ideju da se već od iduće

godine uvedu izborna područja

2.2.1. MIŠLJENJE RODITELJA UČENIKA PRVIH I DRUGIH RAZREDA

- Od 162 ispitana roditelja, njih 132 ili 82% je za to da se promjena desi već iduće, 2019/2020. školske

godine, a njih 30 ili 12% je za to da se promjena uvede 2021/2022. školske godine.

82%

12%


2019/2020. šk.god.

2021/2022. šk.god.

82%

12%

KAD UVESTI PROMJENU

2019/2020. šk.god.

2021/2022. šk.god.

- MIŠLJENJE RODITELJA UČENIKA PRVIH RAZREDA

- Od 88 ispitanih roditelja, njih 79 ili 90% je za to da se promjena desi već iduće, 2019/2020. školske


- MIŠLJENJE RODITELJA UČENIKA DRUGIH RAZREDA

- Od 74 ispitana roditelja, njih 63 ili 85% je za to da se promjena desi već iduće, 2019/2020. školske


2.3.Treće pitanje iz upitnika bilo je otvorenog tipa i tražilo je od roditelja sugestije na zadanu temu, te ćemo o

odgovorima koje su dali roditelji prodiskutovati u zaključku.

90%

10%

KAD UVESTI PROMJENU

2019/2020. šk. god.

2021/2022. šk. god

85%

15%

KAD UVESTI PROMJENU

2019/2020. šk. god.

2021/2022. šk. god.

ZAKLJUČAK

Učenici prvog i drugog razreda JU Gimnazija „Bihać“ slažu se sa idejom uvođenja izbornih područja u

proces njihovog obrazovanja. Područja koja ih najviše zanimaju jesu društveno, matematičko-informatičko i

jezičko izborno područja. Učenici ovu ideju smatraju izuzetno dobrom zato što će se proces obrazovanja

prilagoditi njihovim potrebama, ali izražavaju bojazan od nemogućnosti upisa željenog izbornog područja.

Smatraju da broj odjeljenja nekog izbornog područja treba prilagoditi interesima učenika. Također smatraju

da učenicima treba omogućiti i odabir izbornog predmeta kojim bi eventualno mogli premostiti jaz između

područja koje su izabrali i predmeta koji ih zanima, a ne nalazi se u tom području.

Roditelji učenika prvog i drugog razreda JU Gimnazija „Bihać“ slažu se sa idejom uvođenja izbornih

područja u proces obrazovanja svoje djece. Većina roditelja je stava da se izborna područja trebaju uvesti

već iduće školske godine. Smatraju da će djeca imati koristi od ove promjene zato što će biti rasterećeni od

oblastima koje ih ne zanimaju previše, a da će dobiti puno više znanja iz onih oblasti koju su odabrali.

Roditelji izražavaju dozu opreza kada je u pitanju izbor kojeg djeca trebaju napraviti početkom trećeg

razreda, navodeći kao razlog dječiju nezrelost u donošenju odluka. Također, isto kao i učenici, traže da se

broj odjeljenja određenog izbornog područja formira na bazi interesa učenika.

PRILOG ISTRAŽIVANJU: PRIMJERI ANKETNIH UPITNIKA

JU Gimnazija „Bihać“

UPITNIK ZA UČENIKE

Dragi učeniče,

nakon što si dobio sve potrebne informacije o ideji uvođenja izbornih područja u proces tvoga obrazovanja,

molimo te da nam ovim putem daš svoje mišljenje o toj ideji.

1) Slažem se sa idejom uvođenja izbornih područja:

a) DA

b) NE

2) Područje koje me najviše zanima je:

a) Jezičko izborno područje

b) Društveno izborno područje

c) Matematičko-informatičko izborno područje

d) Prirodno izborno područje

e) Sportsko izborno područje

f) Opći smjer kojeg sada pohađam

3) Molimo te da u nekoliko rečenica daš svoje sugestije vezano za ideju uvođenja izbornih područja:

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

________________

HVALA NA SARADNJI!

JU Gimnazija «Bihać»

UPITNIK ZA RODITELJE

Poštovani roditelju/staratelju,

nakon što ste imali priliku informisati se o ideji uvođenja izbornih područja u JU Gimnazija „Bihać“, molimo

Vas da svojim odgovorima na dolje postavljena pitanja date svoje mišljenje o ovoj ideji:

1) Slažem se sa idejom uvođenja izbornih područja

a) DA

b) NE

c)

Ukoliko ste na prethodno pitanje odgovorili sa „DA“, molimo Vas da odgovorite na pitanje br.2:

2) Izborna područja treba uvesti:

a) Već iduće školske godine (2019/2020)

b) Tek kada učenici koji iduće godine upišu prvi razred budu upisivali treći razred (2021/2022)

3) Molimo Vas da u nekoliko rečenica date svoje sugestije vezano za ideju uvođenja izbornih područja:

______________________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________________

______________

HVALA NA SARADNJI!

NASTAVNI PLANOVI I PROGRAMI

12

NASTAVNI PLAN ZA GIMNAZIJU-PRIRODNO

R.br Područje/naziv nastavnog predmeta RAZRED I BROJ NASTAVNIH

SATI SEDMIČNO

SVEGA

I II III IV

A-JEZIČKO PODRUČJE

1 Bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost 4 4 3 3 14

2 Prvi strani jezik 3 3 3 3 12

3 Drugi strani jezik 3 3 2 2 10

4 Latinski jezik 2 2 4

B-DRUŠTVENO PODRUČJE 0

5 Historija/Povijest 2 2 4

6 Geografija/Zemljopis 2 2 4

7 Sociologija 2 2

8 Psihologija 1 1

9 Logika 1 1

10 Filozofija 2 2

11 Građansko obrazovanje/Demokracija i

ljudska prava

2 2

C-PRIRODNO PODRUČJE 0

12 Matematika 4 4 3 3 14

13 Fizika 2 2 3 3 10

14 Hemija 2 2 3 3 10

15 Biologija 2 2 3 3 10

16 Informatika 2 2 4

D-KULTURNO-ZDRAVSTVENO

PODRUČJE

0

17 Muzička/glazbena kultura 1 1 2

18 Likovna kultura 1 1 2

19 Tjelesni i zdravstveni odgoj 2 2 2 2 8

E-FAKULTATIVNI NASTAVNI

PREDMET

0

20 Vjeronauka/Kultura religija 2 2 1 1 6

UKUPNO SATI 34 34 29 25 122

Broj predmeta po razredima 15 15 13 10

13

NASTAVNI PLAN ZA GIMNAZIJU-MATEMATIČKO-INFORMATIČKO

R.br Područje/naziv nastavnog predmeta RAZRED I BROJ

NASTAVNIH SATI

SEDMIČNO

SVEGA

I II III IV









7 Sociologija 2 2

8 Psihologija 1 1

9 Logika 1 1

10. Filozofija 2 2

11 Građansko obrazovanje/Demokracija i ljudska prava 2 2



13 Fizika 2 2 3 3 10

14 Hemija 2 2 4

15 Biologija 2 2 4

16 Informatika 2 2 2 2 8

17 Nacrtna geometrija 2

D-KULTURNO-ZDRAVSTVENO PODRUČJE 0




E-FAKULTATIVNI NASTAVNI PREDMET 0


UKUPNO SATI 34 34 27 25 118


14

NASTAVNI PLAN ZA GIMNAZIJU-JEZIČKO


NASTAVNIH SATI

SEDMIČNO

SVEGA

I II III IV


1 Bosanski, hrvatski, srpski jezik i

književnost

4 4 5 5 18



4 Treći strani jezik 2 4





8 Sociologija 2 2

9 Psihologija 1 1

10 Logika 1 1

11 Filozofija 2 2


ljudska prava

2 2



14 Fizika 2 2 4

15 Hemija 2 2 4

16 Biologija 2 2 4



PODRUČJE

0





PREDMET

0


UKUPNO SATI 34 34 27 25 114


15

NASTAVNI PLAN ZA GIMNAZIJU-DRUŠTVENO

R.br Područje/naziv nastavnog predmeta RAZRED I BROJ NASTAVNIH

SATI SEDMIČNO

SVEGA

I II III IV







5 Historija/Povijest 2 2 3 3 10

6 Geografija/Zemljopis 2 2 3 3 10

7 Sociologija 3 3 6

8 Psihologija 1 1

9 Logika 1 1

10 Filozofija 2 2


ljudska prava

2 2



13 Fizika 2 2 4

14 Hemija 2 2 4

15 Biologija 2 2 4



PODRUČJE

0





PREDMET

0


UKUPNO SATI 34 34 27 25 120


16

NASTAVNI PLAN ZA GIMNAZIJU-TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG ODGOJA I

SPORTA


NASTAVNIH SATI

SEDMIČNO

SVEGA

I II III IV


1 Bosanski, hrvatski, srpski jezik i

književnost

4 4 3 3 14







7 Sociologija 2 2

8 Psihologija 1 1

9 Logika 1 1

10 Filozofija 2 2


ljudska prava

2 2



13 Fizika 2 2 4

14 Hemija 2 2 4

15 Biologija 2 2 4



PODRUČJE

0



19 Tjelesni i zdravstveni odgoj 2 2 2 2

8

20 Antropomotorika 1 1

21 Teorija sportskog treninga 1 1

22 Aktivnosti u prirodi

3 3 6

23 Izborni sport - obavezni -

4 4 8


PREDMET

0


UKUPNO SATI 34 34 27 25 116


NASTAVNI PLAN I PROGRAM

PREDMET: Bosanski jezik i književnost

18

I RAZRED

(4 časa sedmično, 140 časova godišnje)

A) JEZIK

(30 časova, uključujući 10 časova ponavljanja, utvrđivanja i provjere)

Obrazovni ciljevi:

Shvatiti jezik kao sistem znakova koji prije svega služi za sporazumijevanje; razumjeti

pojam znaka u jeziku, polivalentnost kao odliku jezika

ovladati standardnim jezikom i razvijati sposobnosti razlikovanja književnog i

standardnog jezika

razumjeti i razlikovati pojmove fonem, glas, grafem, fon, alofon, fonetika, fonologija,

morfem

razumjeti glasovne promjene i uslove koji do njih dovode (palatalizacija, sibilarizacija,

jednačenja suglasnika, jotovanje, ispadanje suglasnika, alternacije jata, nepostojano a,

vokalizacija)

steći osnovni uvid u akcenatski sistem B/H/S jezika

upotrebljavati akcent kao razlikovno sredstvo

razumjeti pojmove: enklitika i proklitika, postakcenatska dužina

upoznati se s pojmovima: idiom (organski i neorganski), dijalekt, narječje

razumjeti dijahronijski razvoj jezika, utjecaj različitih okolnosti pod kojima se jedan

jezik razvija u procesu standardizacije

ovladati službenim pismima u BiH, latinicom i ćirilicom (čitanje i pisanje)

ISHODI:

- učenik se u komunikaciji služi standardnim jezikom (u situacijama koje to nalažu)

- pojašnjava jezik kao sredstvo komunikacije, razumije njegovu spoznajnu i estetsku

funkciju

- opisuje porijeklo B/H/S jezika s obzirom na njegovu pripadnost jezičkoj porodici

- prepoznaje i provjerava značenje nepoznatih riječi

- tačno povezuje riječi u prijedložno-padežnim izrazima i upotrebljava pravilne padeže u

rečenicama

- razlikuje i opisuje glasovne promjene u riječima i navodi odgovarajuće primjere

- govori u skladu s pravogovornim pravilima (tačno izgovara glasove, riječi, akcente)

- govori standardnim jezikom

- stvara bilješke na temelju slušanja

- obrazlaže i potkrepljuje svoje stavove

- oblikuje vrjednosne tvrdnje i obrazlaže ih potrkepljujući ih jednostavnim primjerima

- čita tekstove prema zadanoj ili samostalno odabranoj svrsi čitanja i objašnjava obilježja

teksta

- prepoznaje strukturna obilježja tekstova

19

- analizira tekst: izdvaja informacije, razlikuje podatke po važnosti, određuje glavne ideje u

tekstu

- razlikuje dijalekt, žargon, kolokvijalni jezik od standardnog jezika

- uvažava govornike drugih jezika i drugačijih govornih navika

B) KNJIŽEVNOST


Obrazovni ciljevi:

razumjeti pojam književnosti kao umjetnosti i njen odnos prema drugim umjetnostima

(književnost i pozorište, književnost i film, književnost i muzika i sl.)

razumjeti značaj književnosti i njenu ulogu u kulturi, historiji, savremenom životu

čovjeka i važnost čitanja za shvatanje univerzalnih vrijednosti (slobode, tolerancije,

humanosti, solidarnosti i sl.) kroz sadržaje koji ne moraju biti nužno ponuđeni u

Nastavnom planu

usvojiti i razumjeti odlike književnih rodova i vrsta (osposobiti učenika da može

samostalno uvidjeti i objasniti razliku između epike, lirike i drame s obzirom na sadržaj

teksta i s obzirom na njegov izraz)

razumjeti pojmove: tekst, kontekst, pripovjedač, diskurs

prepoznati književna razdoblja i razumjeti njihove osnovne odlike

prepoznati i razumjeti odlike važnih tekstova u korpusu svjetske i domaće književnosti

(ponuđeni su u Nastavnom planu)

razviti sposobnost analiziranja i interpretiranja epskog, lirskog, dramskog teksta s

obzirom na odlike svakog od spomenutih književnih rodova

razvijati kritički odnos prema temama, idejama i značaju pojedinih književnih tekstova;

razvijati mišljenje, logičko zaključivanje i zaključivanje na osnovu argumenata

razumjeti pojam stilskih figura i njihov značaj za književnoumjetnički tekst

u oblasti epske književnosti razumjeti pojmove epskog svijeta, epskog junaka, epske

etike; razlikovati epske vrste – roman, pripovijetku, bajku, basnu, crticu itd.

u okviru lirske književnosti razumjeti bitna obilježja lirskog književnog roda

(usmjerenost na izraz, ritam, konciznost, subjektivnost) i razumjeti pojmove: lirski

subjekt, lirska slika, strofa, stih, rima, stilske figure

u okviru dramske književnosti razumjeti nastanak drame i pozorišta; razlikovati i

razumjeti odlike tragedije i komedije; razumjeti pojmove: sukob, tragička krivica,

katarza, didaskalije, dijalog, monolog

upoznati se sa sadržajem, motivima i idejama najpoznatijih starogrčkih mitova

upoznati se sa svjetonazorom srednjeg vijeka a s tim u vezi s odlikama srednjovjekovne

književnosti, njenim temama i idejama

razumjeti značaj Ćirilove i Metodijeve misije opismenjavanja Južnih Slavena

razumjeti motive natpisa na stećcima

20

upoznati se sa sadržajem tekstova koji se smatraju prvim pisanim spomenicima

slavenske pismenosti

ISHODI:

- učenik iskazuje svoje mišljenje o pročitanom tekstu

- obrazlaže svoje razumijevanje teksta

- potkrepljuje argumentima svoje kritičke stavove o pročitanom tekstu na osnovu iskustva i

znanja o svijetu i književnosti

- prepoznaje i objašnjava žanrovska, kompozicijska i stilska obilježja književnog teksta

(tema, likovi, motivi itd.)

- primjenjuje osnovne književnoteorijske pojmove (tekst, pripovjedač, tačka gledišta; lirski

subjekt, protagonist itd.)

- prepoznaje univerzalne vrijednosti kojim se književnost bavi u različitim civilizacijama od

svojih početaka, preko evropskog srednjeg vijeka do savremenog doba

- istražuje i povezuje različita tumačenja književnog teksta (konsultuje predgovor ili pogovor

u pročitanoj knjizi, upoređuje ih s vlastitim zapažanjima)

- razumje značenje najvažniji starogrčkih mitova i povezuje njihovo značenje sa iskustvom

savremenog čovjeka

- žanrovski preoblikuje tekst: dramatizira pripovjedni tekst, preoblikuje dramski tekst u

pripovjedni)

- adaptira, dramatizira tekstove, piše sinopsise

- obrazlaže ideje koje prepoznaje u književnom tekstu

- prepoznaje i obrazlaže univerzalne teme i vrijednosti u pročitanom tekstu

- samostalno priprema i oblikuje radove u kojima do izražaja dolazi kreativnost,

inovativnost, originalnost i ls.

C) KULTURA IZRAŽAVNJA

25 časova (8 časova za četiri pismene zadaće, 8 časova za ispravke, 9 časova vježbi)

Obrazovni ciljevi i ishodi:

- učenik razlikuje normirane od nenormiranih riječi, pravilno upotrebljava veliko i malo

slovo

- razumije razloge zbog kojih se određene riječi ili izrazi pišu sastavljeno, odnosno

rastavljeno

21

- razumije važnost pravilne upotrebe interpunkcijskih znakova

- pravilno upotrebljava padežne oblike

- razumije govorne uloge

- oblikuje pripovjedne i opisne tekstove o zadanoj ili slobodnoj temi prema svrsi

- izražajno čita naglas

- razlikuje afrikate i tačno piše riječi u kojima se one nalaze

- razvija svijest o važnosti izgovorenih ili napisanih riječi u kontekstu svakodnevne

komunikacije

- govori u skladu s pravopisnim pravilima i govornim vrednotama (pravilna dikcija,

intonacija, artikulacija)

- pismeno izražava lični estetski, emocionalni, spoznaji dojma o pročitanom djelu uz

primjenu usvojenih pravopisnih pravila

- razvija sposobnosti oblikovanja cjelovitog teksta o zadanoj ili slobodno odabranoj temi

Prijedlog lektire:

Ep o Gilgamešu

1001 noć (izbor)

Homer: Ilijada i Odiseja

Sofokle: Antigona / Kralj Edip

Hasanaginica

Selindžer: Lovac u žitu

Orvel: Životinjska farma

Komedija: po izboru

Jergović: Sarajevski Marlboro

Fransoaz Sagan: Dobar dan, tugo

Didaktičko-metodičke napomene

U prvom razredu fokus je na fonetsko-fonološkoj strukturi jezika. S tim u vezi profesori će

posvetiti pažnju i sadržajima koji se tiču morfologije i sintakse, prije svega da bi učenici shvatili

jezik kao sistem i društvenu pojavu ali i kako bi mogli lakše pratiti nastavu iz stranih jezika.

To se odnosi najviše na analizu pismenih vježbi i zadaća, na pravilan padežni oblik riječi i na

njihov red u rečenici.

Sadržaji iz književnosti obuhvataju djela iz tzv. stare književnosti, antike i srednjeg vijeka (kako

je i navedeno u važećem Nastavnom planu u i programu) pri čemu se treba obraditi i određeni

broj djela iz savremene književnosti (kako je navedeno u uvodu ovog Prijedloga). Važno je da

učenici sudjeluju u odabiru pojedinih djela koje će se obrađivati kao lektire i da se pri obradi

sadržaja više pažnje posveti odlikama teksta i elementima koji ga čine književnim, njegovim

značenjima, univerzalnim vrijednostima a da se izbjegne statistička analiza koja podrazumijeva

da učenici pamte detalje irelevantne za funkcioniranje teksta.

Kultura izražavanja, odnosno jezička kultura razvija se komuniciranjem i čitanjem, ne samo

uvježbavanjem izvjesnih pravila. Zato ponajviše zavisi od profesora i njegovog pristupa ovoj

oblasti da li će ciljevi (koji su ovdje jednaki ishodima) biti postignuti. Jezička kultura se ogleda

22

u praktičnoj primjeni, u tzv. jezičkoj djelatnosti pa umjesto insistiranja da se pravila uče

napamet treba prilikom realizacije časova podrediti sadržaje učeničkim mogućnostima i što više

potencirati na tome da učenici učestvuju u donošenju zaključaka koje će moći samostalno da

obrazlože.

Vrlo je važno shvatiti da su obrazovni ciljevi većim dijelom izvedeni iz sadržaja koji su

predviđeni u važećem Nastavnom planu i programu, što ne znači da profesor, ukoliko uvidi da

je to potrebno i korisno za postizanje ishoda, ne može proširiti te ciljeve.

Obavezan je odlazak u pozorište najmanje jednom u polugodištu, a preporučuju se posjete

muzejima, umjetničkim galerijama i drugim kulturnim ustanovama.

23

II RAZRED


A) JEZIK

(30 časova, uključujući do 10 časova ponavljanja, utvrđivanja i provjere)

Obrazovni ciljevi:

razumjeti pojmove: morfologija, morfem, morf, alomorf, suplecija

razumjeti pojam gramatičke kategorije

razlikovati leksičko i gramatičko značenje riječi

razumjeti načine tvorbe riječi i različita značenja koja one dobijaju prefiksacijom,

sufiksacijom i sl.

razumjeti zašto se riječi dijele u vrste i opće osobine vrsta riječi (imenice, zamjenice

itd.)

shvatiti razliku između punoznačnih i nepunoznačnih riječi i njihovu funkciju u

konstrukciji rečenice

razumjeti padeže i padežne oblike riječi, pravilno dekliniranje, kompariranje i

konjugiranje riječi koje podliježu ovim sistemima promjene

razumjeti funkciju različitih glagolskih vremena i oblika

razumjeti upotrebu nepromjenljivih riječi

razumjeti pojam leksikostilistike; shvatiti stilsku vrijednost arhaizama, žargonizama,

frazeologizama, dijalektizama

razumjeti historijsku uslovljenost razvoja jezika (dijahronija) i utjecaj različitih faktora

na njegov razvoj (historijske okolnosti, ideje, težnje, pisci, djela)

ISHODI:

- učenik se u komunikaciji služi standardnim jezikom (u situacijama koje to nalažu)

- opisuje porijeklo i razvoj B/H/S jezika s obzirom na njegovu pripadnost jezičkoj porodici

- prepoznaje i provjerava značenje nepoznatih riječi

- tačno povezuje riječi u prijedložno-padežnim izrazima i upotrebljava pravilne padeže u

rečenicama

- govori u skladu s pravogovornim pravilima

- govori standardnim jezikom u skladu s govornim vrednotama (tačno izgovara riječi,

pravilno ih akcentuje, pravilno intonira rečenice)

- stvara bilješke na temelju slušanja

- traži i provjerava u rječnicima značenje nepoznatih riječi

- oblikuje vrjednosne tvrdnje i obrazlaže ih potrkepljujući ih odgovarajućim primjerima i

citatima

- oblikuje pripovjedne i opisne tekstove o zadanoj ili slobodnoj temi prema svrsi

24

- čita tekstove prema zadanoj ili samostalno odabranoj svrsi čitanja i objašnjava obilježja

teksta

- prepoznaje strukturna obilježja tekstova

- analizira tekst: izdvaja informacije, razlikuje podatke po važnosti, određuje glavne ideje u

tekstu i tumači ih

- primjenjuje pravila komunikacijskog bontona (sluša sagovornika, ne prekida tuđe

izlaganje, ne koristi poštapalice)

- prepoznaje i objašnjava morfeme i njihovu funkciju

- prepoznaje stilske mogućnosti morfema

- opisuje tvorbu riječi i razlikuje morfeme po značenju, položaju i funkciji

- prepoznaje, razlikuje i objašnjava vrste riječi i njihove gramatičke odlike

- razumije historijsku uslovljenost razvoja jezika i okolnosti u kojima jedna jezička zajednica

egzistira kao i utjecaj usmenog naslijeđa (narodna poezija, predanja itd.)

- razlikuje dijalekt, žargon, kolokvijalni jezik od standardnog jezika


B) KNJIŽEVNOST


Obrazovni ciljevi:

razumjeti historijske uslove pod kojim se razvijao humanizam kao svjetonazor i kao

važna kulturna epoha u Evropi i vrijednosti odabranih književnih tekstova

razumjeti glavne odlike epohe renesanse i historijske uslove u kojima se razvijala;

upoznati se sa reprezentativnim književnim tekstovima renesanse

upoznati se s glavnim odlikama hrvatske renesansne književnosti (petrarkizam)

upoznati se s glavnim književnim tokovima u bh. književnosti od 16. do 19 st.

(alhamijado književnost, književnost Bošnjaka na orijentalnim jezicima)

upoznati se s hrvatskom i srpskom književnom tradicijom u BiH od 16. do 19 st.

razumjeti pojavu reformacije i njen utjecaj na evropsku književnost; značaj

protureformacije i franjevačka književnost u BiH

razumjeti pojavu baroka i njegove glavne odlike u književnosti, arhitekturi,

slikarstvu

razumjeti klasicističku poetiku u književnosti i drugim umjetnostima

razumjeti značaj racionalizma i prosvjetiteljstva u Evropi i u južnoslavenskim

književnostima

razumjeti pojavu romantičarskih ideja u odnosu na klasicistička pravila; shvatiti

razliku između ideje o individualnoj i kolektivnoj slobodi; upoznati se glavnim

idejama južnoslavenskog romantizma

razumjeti značaj usmene književnosti u procesu kulturnog pamćenja

25

razlikovati usmene vrste: epska pjesma, balada, romansa, sevdalinka; naučiti

njihove glavne odlike

ISHODI:

- učenik iskazuje svoje mišljenje o pročitanom tekstu

- obrazlaže svoje razumijevanje teksta

- potkrepljuje argumentima svoje kritičke stavove o pročitanom tekstu na osnovu

iskustva i znanja o svijetu i književnosti

- prepoznaje i objašnjava žanrovska, kompozicijska i stilska obilježja književnog

teksta (tema, likovi, motivi, kompozicija drame itd.)

- primjenjuje osnovne književnoteorijske pojmove u analizi djela (tekst, pripovjedač,

tačka gledišta; lirski subjekt, protagonist itd.)

- istražuje i povezuje različita tumačenja književnog teksta (konsultuje predgovor ili

pogovor u pročitanoj knjizi, upoređuje ih s vlastitim zapažanjima)

- opisuje i objašnjava utjecaj konteksta na oblikovanje značenja književnog teksta

- prepoznaje i opisuje odlike književnohistorijskih epoha do realizma

- objašnjava karakteristike književnih epoha na konkretnim djelima

- uočava tematske i idejne sličnosti između različitih književnih tekstova i obrazlaže

ih

- istražuje i objašnjava intertekstualnost i intermedijalnost u književnom tekstu

- žanrovski preoblikuje tekst: dramatizira pripovjedni tekst, preoblikuje dramski tekst

u pripovjedni)

- adaptira, dramatizira tekstove, piše sinopsise

- izdvaja i obrazlaže ideje koje prepoznaje u književnom tekstu

- prepoznaje i obrazlaže univerzalne teme i vrijednosti u pročitanom tekstu

- samostalno priprema i oblikuje radove u kojima do izražaja dolazi kreativnost,

inovativnost, originalnost i ls.

- čita predložene književne tekstove ili ih samostalno odabire i čita iz užitka

C) KULTURA IZRAŽAVNJA

25 asova (8 časova za četiri pismene zadaće, 8 časova za ispravke, 9 časova vježbi)


- učenik uspješno savladava pravopisna i pravogovorna pravila (pravilno pisanje

riječi s odričnom riječcom ne, pravilno pisanje refleksa jata, pravilno pisanje

velikog/malog slova

- ovladava pravopisnim pravilima o upotrebi glasa h (norma bosanskoga jezika)

- pravilno piše afrikate

- razumije razloge za upotrebu zareza, navodnika, polunavodnika

26

- ovladava pravogovornim vještinama: tačno izgovara glasove, riječi, pravilno

akcentuje; pravilno intonira rečenice

- pismeno i usmeno se izražava u skladu sa normom standardnog jezika (bosanskog,

hrvatskog ili srpskog)

- razumije govorne uloge

- samostalno oblikuje cjelovite tekstove uz primjenu citata kojim potkrepljuje svoje

stavove

- upotrebljava s razumijevanjem riječi koje su u skladu s temom i govornom ulogom

- uspješno oblikuje različite vrste teksta (pripovjednog, opisnog, rasprave)

Prijedlog lektire:

Dante: Božanstvena komedija (izbor)

Šekspir: drame

(izbor)

Servantes: Don Kihot

Roterdamski: Pohvala ludosti

Molijer: Tvrdica

Gete: Faust / Jadi mladog Vertera

Puškin: Evgenij Onjegin

Zija Dizdarević: Pripovijetke

Hemon: Pripovijetke (izbor)

Viktor Igo: Zvonar Bogorodične crkve u Parizu

Andrić: Pripovijetke (izbor)

Didaktičko-metodičke napomene

U drugom razredu fokus je na morfološkoj strukturi jezika. S tim u vezi profesori će posvetiti

pažnju i sadržajima koji se tiču sintakse i semantike, prije svega da bi učenici shvatili jezik kao

sistem i društvenu pojavu ali i kako bi mogli lakše pratiti nastavu iz stranih jezika.

Sadržaji iz književnosti obuhvataju djela iz nekoliko epoha, od humanizma do realizma, pri

čemu se treba obraditi i određeni broj djela iz savremene književnosti (kako je i rečeno u uvodu

ovog Prijedloga). Važno je da učenici sudjeluju u odabiru pojedinih djela koje će se obrađivati

kao lektire i da se pri obradi sadržaja više pažnje posveti odlikama teksta i elementima koji ga

čine književnim, njegovim značenjima, univerzalnim vrijednostima a da se izbjegne statistička

analiza koja podrazumijeva da učenici pamte detalje irelevantne za funkcioniranje teksta.

27

Prijedlog lektire ne prati doslovce književne epohe već nastoji da kanonske naslove dopuni i

nešto savremenijim kako bi se učenici motivirali da samostalno predlažu djela o koja bi voljeli

da pročitaju.

Kultura izražavanja, odnosno jezička kultura razvija se komuniciranjem i čitanjem, ne samo

uvježbavanjem izvjesnih pravila. Zato ponajviše zavisi od profesora i njegovog pristupa ovoj

oblasti da li će ciljevi (koji su ovdje jednaki ishodima) biti postignuti. Jezička kultura se ogleda

u praktičnoj primjeni, u tzv. jezičkoj djelatnosti pa umjesto insistiranja da se pravila uče

napamet treba prilikom realizacije časova podrediti sadržaje učeničkim mogućnostima i što više

potencirati na tome da učenici učestvuju u donošenju zaključaka koje će moći samostalno da

obrazlože.

Vrlo je važno shvatiti da su obrazovni ciljevi većim dijelom izvedeni iz sadržaja koji su

predviđeni u važećem Nastavnom planu i programu, što ne znači da profesor, ukoliko uvidi da

je to potrebno i korisno za postizanje ishoda, ne može proširiti te ciljeve.



28

III RAZRED


A) JEZIK


Obrazovni ciljevi:

razumjeti pojam i predmet sintakse kao gramatičke discipline i njene jedinice

razumjeti pojam sintagme i prepoznavati vrste sintagmi

razumjeti pojam rečenice (predikativnost, modalnost, klasifikaciju rečenica)

razumjeti funkciju rečeničnih članova (subjekta, predikata, atributa, apozicije,

adverbijalne odredbe, objekta)

prepoznavati i analizirati funkcije rečeničnih članova

razumjeti pojam predikativnosti; steći znanje o vrstama predikata

razumjeti pojmove subjekta, atributa, apozicije, adverbijalne odredbe u rečenici

razumjeti i prepoznavati razliku između prostih i složenih rečenica

razumjeti linearnu i paralelnu vezu između rečenica u različitim tekstovima

razumjeti način nastajanja složenih rečenica

steći uvid u glavne odlike nezavisnosloženih i zavisnosloženih rečenica

razumjeti procese standardizacije jezika (standardizacija bosanskog jezika u

odnosu na standardizaciju hrvatskog, srpskog i crnogorskog)

upoznati se s glavnim značajkama Bečkog književnog sporazuma

ISHODI:

- učenik razgovara o zadanoj ili slobodnoj temi u skladu sa svrhom; prepoznaje

namjenu razgovora

- raspravlja u skladu s temom i obrazlaže svoje mišljenje

- govori u skladu s pravogovornim pravilima i govornim vrednotama

- tačno primjenjuje leksiku u skladu s temom razgovora

- oblikuje povezan, smislen i stilski uređen tekst u skladu s gramatičkim i pravopisnim

pravilima

- tačno se služi leksemima iz pasivnog leksika radi postizanja željenog učinka na

sagovornike

- pravilno koristi rečenične konektore radi koherentnosti i kohezivnosti teksta

- prepoznaje i uvažava osjećaje i potrebe sagovornika

- oblikuje vrjednosne tvrdnje, obrazlaže ih i potkrepljuje provjerenim podacima do

kojih je došao istraživanjem različitih izvora

- oblikuje rasprave kao tip vezanog teksta prema zadatoj ili slobodnoj temi

- zna da se koristi rječnikom, pravopisom i drugim priručnicima

- tačno izgovara riječi, akcente, pravilno intonira riječi i rečenice

29

- govori standardnim jezikom u skladu sa situacijom i govornom ulogom

- izražajno čita različite vrste tekstova primjenjujući pravogovorna pravila

- opisuje gramatičke veze između riječi u rečenici

- opisuje i objašnjava razliku između rečenice kao gramatičke i rečenice kao

komunikacijske jedinice i navodi primjere

- objašnjava razlike između prostih i složenih, odnosno između zavisnih i nezavisnih

klauza

- oblikuje i opisuje sve vrste nezavisnosloženih i zavisnosloženih rečenica i

višestrukosložene rečenice nizanjem i uvrštavanjem

- opisuje tipove veza među rečenicama kojima se postiže smislenost tekstova

- objašnjava i upoređuje linearnu i paralelnu vezu između rečenica u tekstu

- uočava i opisuje vezu između rečeničnih struktura i funkcionalnih stilova

- prepoznaje i opisuje jezičke i vanjezičke razloge stvaranja ili zastarijevanja riječi

- razlikuje pasivni od aktivnog leksika

- objašnjava promjene B/H/S jezika i pisma na tekstovima iz različitih vremenskih

razdoblja, od srednjovjekovlja do savremenog doba

- objašnjava međujezičke dodire i navodi razloge jezičkog posuđivanja

- prepoznaje sociolingvističke i sociokulturne razloge jezičnih pojava i promjena

- objašnjava jezičke promjene u globalizacijskim promjenama i razmatra utjecaj

engleskog jezika na B/H/S jezik i na druge jezike


B) KNJIŽEVNOST

(70 časova, uključujući do 10 časova ponavljanja, utvrđivanja i provjere)

Obrazovni ciljevi:

razumjeti historijske i kulturne uslove koji su omogućili razvoj realizma u

književnosti

steći uvid u glavne odlike realističke poetike u Evropi i u južnoslavenskim

književnostima

razumjeti realističku doktrinu u odnosu na romantizam (u evropskom i u

južnoslavenskom kontekstu)

razumjeti glavne odlike naturalizma

upoznati se s glavnim kretanjima književnosti u BiH za vrijeme Austro-Ugarske,

s procesima tzv. evropeizacije bh. kulture, politikom Benjamin Kalaja i

polemikama u vezi sa nominacijom jezika

upoznati se s kulturnim i političkim kretanjima u Evropi s kraja XIX i s početka

XX st. i razumjeti modernistička stremljenja u književnosti (parnasizam,

larpurlartizam, simbolizam i td.)

upoznati se s modernističkim poetikama u južnoslavenskim književnostima

30

steći uvid u osnove filmske i pozorišne umjetnosti

razumjeti procese nastajanja filma i pozorišne predstave i njihov značaj za

kulturu

ISHODI:

- prepoznaje strukturna obilježja teksta

- interpretira tekst, izdvaja i tumači ideje, tumači autorovo gledište, razlikuje stavove

od činjenica

- izražava svoj emocionalni, spoznajni, estetski dojam o književnom tekstu kao cjelini

- interpretira i razgovara o različitim interpretacijama književnih tekstova

- objašnjava tematska, žanrovska, kompozicijska i stilska obilježja književnog teksta

- primjenjuje osnovne književnoteorijske pojmove relevantne za interpretaciju

- istražuje i objašnjava univerzalne teme i vrijednosti u književnim tekstovima

različitih razdoblja, poetika, kultura

- objašnjava utjecaj konteksta na oblikovanje značenja književnog teksta

istražuje i objašnjava umjetnička djela kojima je nadahnuće određeni književni tekst


- obrazlaže svoje stavove, mišljenja, tvrdnje potrkepljujući ih odgovarajućim citatima

- obrazlaže svoj popis omiljenih književnih tekstova

- tumači i obrazlaže univerzalne poruke i vrijednosti odabranog teksta odabranog za

čitanje

- kritički procjenjuje društvene i modne utjecaje na oblikovanje svog književnog

ukusa

- samostalno priprema i oblikuje radove o književnim tekstovima

- žanrovski preoblikuje književni tekst: dramatizira prozni tekst, preoblikuje dramski

tekst u pripovjedni

- stvara nove tekstove na zavičajnom govoru, dijalektu, žargonu ili standardnom

jeziku

- adaptira tekstove za scenarij

- osmišljava tekstove za predstave, kratke filmove

- primjenjuje vještine čitanja radi traženja informacija i čita iz užitka

- samostalno vrednuje i prati svoj napredak

31

C) KULTURA IZRAŽAVANJA/JEZIČKA KULTURA

10 časova (2 časa za pismene zadaće, 2 časa za ispravke, 6 časova vježbi)


- učenik samostalno oblikuje različite tipove vezanog teksta

- posve razumije funkciju teksta

- izražava se u skladu s pravopisnom i pravogovornom normom jezika

- u pisanju, kad je to potrebno, ispravno koristi općevažeće skraćenice

- vrjednosne tvrdnje potkrepljuje provjerenim podacima (provjerava ih u različitim

izvorima)

- ispravno piše riječi stranog porijekla

- piše primjerenim funkcionalnim stilom u skladu sa svrhom teksta i željenim

učinkom na recipijenta

- zna pravopisna pravila koja se odnose na složene rečenice, vokativ, apoziciju,

umetnute rečenice

- sposoban je da analizira vlastiti tekst i samokritički propituje svoje tekstove

- jasno izražava svoje mišljenje i sud potkrepljujući ih argumentima

- govori u skladu pravogovornim pravilima i govornim vrednotama

- govori tečno, bez poštapalica

Prijedlog lektire:

Balzak: Čiča Gorio

Dostojevski: Zločin i kazna

Tolstoj: Ana Karenjina

Flober: Gospođa Bovari

Kovačić: U registraturi

Stanković: Nečista krv

Ibzen: Nora

Muradbegović: izbor

Samokovlija: izbor

Murakami: Norveška šuma

Veličković: Đavo u Sarajevu

F. Šehić: izbor

H. Hoseini: Hiljade čudesnih

sunaca

Didaktičko-metodičke upute

U trećem razredu gimnazije težište je na sadržajima iz sintakse. Prilikom izvođenja nastave

treba voditi računa o stalnoj spoznajnoj progresiji jer se učenici u sintaksu uvode postupno već

32

od prvog razreda osnovne škole. Zato je važno da na početku školske godine testom bude

utvrđen nivo poznavanja gradiva iz sintakse što bi i olakšalo i profesorima i učenicima dalji

napredak, tj. šta je potrebno objasniti ili ponovo obraditi. Također je važno da se sintaksa

proučava na vezanom tekstu, najbolje na odlomcima iz knjiženih djela, publicističkih ili

naučnih tekstova. Na taj način učenici će shvatiti neodvojivost jezika od književnosti,

društvenih konvencija, općih kulturnih strujanja unutar jedne zajednice. Shvatit će i upotrebnu

vrijednost jezika.

Posebnoj je važno da učenici ne uče napamet definicije i mehanički pamte podatke. Treba

insistirati na tome da primjenjuju svoja znanja i vještine i to ne samo u pismenom nego i

usmenom izražavanju u različitim govornim situacijama. Stepen progresa najbolje je pratiti na

pismenim vježbama i zadaćama i na časovima lektire.

Programski sadržaj iz književnosti ovdje je ograničen obrazovnim ciljevima, napose i ishodima.

Učenik ne mora da pročita sva relevantna djela realizma, ali bi trebalo da prepoznaje odlike

realizma i da objašnjava likove u skladu sa znanjima o realističkoj poetici ili da na osnovu

likova, situacija, motiva i ideja gradi predstavu o realističkoj poetici. Osim toga, prošireni

spisak lektire predstavlja samo prijedlog koji bi trebalo da motivira učenike u samostalnom

izboru naslova koje bi željeli da obrađuju. Nadalje, prijedlog lektire može biti sveden na mani

broj knjiga – sve u zavisnosti od situacije u pojedinim odjeljenjima – ili eventualno proširen.

Isto tako broj sati obrade pojedinih djela zavisi od situacije, općeg napretka učenika,

profesorove kreativnosti itd. Učenike treba usmjeravati na istraživački rad, dopustiti im da

samostalno ili u dogovoru s profesorom osmišljavaju način rada i aktivno sudjeluju u

nastavnom procesu kreiranjem multimedijalnih prezentacija, referata, organiziranjem timova

za grupne radove i sl.

Profesor u dogovoru s učenicima osmišljava i časove na kojima će biti govora o medijskoj

kulturi i utjecaju medija na kreiranje stvarnosti, o filmu, pozorištu, žurnalistici kako bi dodatno

motivirao učenike da sami istražuju.

Na časovima utvrđivanja ili ponavljanja, odnosno časovima za ispravke pismenih zadaća i

vježbi učenike treba uključiti u analizu pismenih sastava, odnosno u analizu rečenica,

kompozicije, stilskih obilježja, jezika pismenih sastava kako bi razvili svijest o važnosti što

jasnijeg pismenog izražavanja i elokvencije uopće.



33

III RAZRED

(5 časova sedmično, 175 časova godišnje)

A) JEZIK

40 časova (uključujući 10 časova ponavljanja, utvrđivanja, provjere)

Obrazovni ciljevi:

razumjeti pojam i predmet sintakse kao gramatičke discipline i njene jedinice

razumjeti pojam sintagme i prepoznavati vrste sintagmi

razumjeti pojam rečenice (predikativnost, modalnost, klasifikaciju rečenica)

razumjeti funkciju rečeničnih članova (subjekta, predikata, atributa, apozicije,

adverbijalne odredbe, objekta)

prepoznavati i analizirati funkcije rečeničnih članova

razumjeti pojam predikativnosti; steći znanje o vrstama predikata

razumjeti pojmove subjekta, atributa, apozicije, adverbijalne odredbe u rečenici

razumjeti i prepoznavati razliku između prostih i složenih rečenica

razumjeti linearnu i paralelnu vezu između rečenica u različitim tekstovima

razumjeti način nastajanja složenih rečenica

steći uvid u glavne odlike nezavisnosloženih i zavisnosloženih rečenica

razumjeti razlike između leksema prema kriteriju teritorijalne i funkcionalne

raslojenosti na lokalizme, dijalektizme, žargonizme, poetizme i sl.

razumjeti procese standardizacije jezika (standardizacija bosanskog jezika u

odnosu na standardizaciju hrvatskog, srpskog i crnogorskog)

upoznati se s glavnim značajkama Bečkog književnog sporazuma

ISHODI:


namjenu razgovora





pravilima


sagovornike






- zna da se koristi rječnikom, pravopisom i drugim priručnicima

34

- tačno izgovara riječi, akcente, pravilno intonira riječi i rečenice

- govori standardnim jezikom u skladu sa situacijom


- opisuje gramatičke veze između riječi u rečenici

- opisuje i objašnjava razliku između rečenice kao gramatičke i rečenice kao

komunikacijske jedinice i navodi primjere

- objašnjava razlike između prostih i složenih, odnosno između zavisnih i nezavisnih

klauza

- oblikuje i opisuje sve vrste nezavisnosloženih i zavisnosloženih rečenica i

višestrukosložene rečenice nastale nizanjem i uvrštavanjem

- opisuje tipove veza među rečenicama kojima se postiže smislenost tekstova

- objašnjava i upoređuje linearnu i paralelnu vezu između rečenica u tekstu




- objašnjava promjene B/H/S jezika i pisma na tekstovima iz različitih vremenskih

razdoblja, od srednjovjekovlja do savremenog doba






B) KNJIŽEVNOST

110 časova (uključujući 15 časova ponavljanja i utvrđivanja)

Obrazovni ciljevi:

razumjeti historijske i kulturne uslove koji su omogućili razvoj realizma u

književnosti

steći uvid u glavne odlike realističke poetike u Evropi i u južnoslavenskim

književnostima

razumjeti realističku doktrinu u odnosu na romantizam (u evropskom i u

južnoslavenskom kontekstu)

razumjeti glavne odlike naturalizma

upoznati se s glavnim kretanjima književnosti u BiH za vrijeme Austro-Ugarske,

s procesima tzv. evropeizacije bh. kulture, politikom Benjamin Kalaja i

polemikama u vezi sa nominacijom jezika

upoznati se s kulturnim i političkim kretanjima u Evropi s kraja XIX i s početka

XX st. i razumjeti modernistička stremljenja u književnosti (parnasizam,

larpurlartizam, simbolizam)

35

upoznati se s modernističkim poetikama u južnoslavenskim književnostima

steći uvid u osnove filmske i pozorišne umjetnosti

razumjeti procese nastajanja filma i pozorišne predstave i njihov značaj za

kulturu

ISHODI:

- učenik prepoznaje strukturna obilježja teksta


od činjenica




- samostalno primjenjuje osnovne književnoteorijske pojmove relevantne za

interpretaciju književnog teksta

- prosuđuje književni tekst služeći se relevantnim književnoteorijskim pojmovima

- istražuje i interpretira univerzalne teme i vrijednosti u književnim tekstovima


- upoređuje i interpretira međuodnos različitih konteksta i književnog teksta

(političkih, društvenih, historijskih, umjetničkih i sl.)


- istražuje i objašnjava umjetnička djela kojima je nadahnuće određeni književni tekst

- istražuje i interpretira intertekstualnost i intermedijalnost u književnom tekstu




čitanje


ukusa


- razlikuje primarne od sekundarnih izvora informacija

- prepoznaje reference i aluzije na druge tekstove

- razlikuje utjecaj javnih, komercijalnih i neprofitnih medija na oblikovanje vlastitih

stavova i vrijednosti


tekst u pripovjedni


jeziku

- adaptira tekstove, piše scenarij, sinopsis



36


C) KULTURA IZRAŽAVNJA/JEZIČKA KULTURA

25 časova (8 časova za pismene zadaće, 8 časova za ispravke, 9 časova vježbi)



- posve razumije funkciju teksta


- pravilno piše općevažeće skraćenice


izvorima)

- sažima prikupljene informacije i oblikuje novi tekst izbjegavajući plagiranje




- piše kritičke osvrte na književni tekst, pozorišnu predstavu, film


umetnute rečenice, glagolske priloge


- jasno izražava svoje mišljenje i sud potkrepljujući ih argumentima



Prijedlog lektire:

Balzak: Čiča Gorio

Dostojevski: Zločin i kazna

Tolstoj: Ana Karenjina

Flober: Gospođa Bovari

Kovačić: U registraturi

Ibzen: Nora

Cesarić: izbor

Muradbegović: izbor

Musa Ćazim Ćatić: izbor

Stanković: Nečista krv

Samokovlija: izbor

Vulf: Gospođa Delovej

Filip David: Kuća sećanja i zaborava

Ćamil Sijarić: izbor

37

Miroslav Krleža: Gospoda Glembajevi

Hamza Humo: Grozdanin kikot

Hasan Kikić: Provincija u pozadini


U trećem razredu gimnazije težište je na sadržajima iz sintakse. Prilikom izvođenja nastave

treba voditi računa o stalnoj spoznajnoj progresiji jer se učenici u sintaksu uvode postupno već

od prvog razreda osnovne škole. Zato je važno da na početku školske godine testom bude

utvrđen nivo poznavanja gradiva iz sintakse što bi i olakšalo i profesorima i učenicima dalji

napredak, tj. šta je potrebno objasniti ili ponovo obraditi. Također je važno da se sintaksa

proučava na vezanom tekstu, najbolje na odlomcima iz knjiženih djela, publicističkih ili

naučnih tekstova. Na taj način učenici će shvatiti neodvojivost jezika od književnosti,

društvenih konvencija, općih kulturnih strujanja unutar jedne zajednice. Shvatit će i upotrebnu

vrijednost jezika.

Posebnoj je važno da učenici ne uče napamet definicije i mehanički pamte podatke. Treba

insistirati na tome da primjenjuju svoja znanja i vještine i to ne samo u pismenom nego i

usmenom izražavanju u različitim govornim situacijama. Stepen progresa najbolje je pratiti na

pismenim vježbama i zadaćama i na časovima lektire.

Programski sadržaj iz književnosti ovdje je ograničen obrazovnim ciljevima, napose i ishodima.

Učenik ne mora da pročita sva relevantna djela realizma, ali bi trebalo da prepoznaje odlike

realizma i da objašnjava likove u skladu sa znanjima o realističkoj poetici ili da na osnovu

likova, situacija, motiva i ideja gradi predstavu o realističkoj poetici. Osim toga, prošireni

spisak lektire predstavlja samo prijedlog koji bi trebalo da motivira učenike u samostalnom

izboru naslova koje bi željeli da obrađuju. Nadalje, prijedlog lektire može biti sveden na mani

broj knjiga – sve u zavisnosti od situacije u pojedinim odjeljenjima – ili eventualno proširen.

Isto tako broj sati obrade pojedinih djela zavisi od situacije, općeg napretka učenika,

profesorove kreativnosti itd. Učenike treba usmjeravati na istraživački rad, dopustiti im da

samostalno ili u dogovoru s profesorom osmišljavaju način rada i aktivno sudjeluju u

nastavnom procesu kreiranjem multimedijalnih prezentacija, referata, organiziranjem timova

za grupne radove i sl.

Profesor u dogovoru s učenicima osmišljava i časove na kojima će biti govora o medijskoj

kulturi i utjecaju medija na kreiranje stvarnosti, o filmu, pozorištu, žurnalistici kako bi tako

dodatno motivirao učenike da istražuju.

Na časovima utvrđivanja ili ponavljanja, odnosno časovima za ispravke pismenih zadaća i

vježbi učenike treba uključiti u analizu pismenih sastava, odnosno u analizu rečenica,

kompozicije, stilskih obilježja, jezika pismenih sastava kako bi razvili svijest o važnosti što

jasnijeg pismenog izražavanja i elokvencije uopće.



38

IV RAZRED


A) JEZIK


Obrazovni ciljevi:

razumjeti semantički nivo analize i njegove jedinice

razumjeti različita značenja riječi (denotativno, konotativno, kontekstualno)

razumjeti značenjske odnose među riječima (homonimiju, sinonimiju,

antonimiju, hiponimiju)

steći uvid u stilističko diferenciranje leksike po sferama upotrebe (književna

leksika, naučna terminologija, žargonizmi i sl.)

razumjeti raslojavanje jezika (teritorijalno, socijalno i sl.)

razumjeti razvoj standardnog novoštokavskog dijalekta

razumjeti procese standardizacije B/H/S jezika

razlikovati i razumjeti funkcionalne stilove i njihove odlike

steći osnovni uvid u retoriku i retoričke vrste

ISHODI:


namjenu razgovora

- raspravlja u skladu s temom i obrazlaže svoje mišljenje koristeći se odgovarajućim

argumentima i citatima




pravilima


sagovornike






- tačno izgovara riječi, akcente, pravilno intonira rečenice




- objašnjava različite odnose među riječima (homonimiju, sinonimiju itd.)

39

- objašnjava razloge raslojavanja jezika

- prepoznaje i objašnjava retoričke vrste


- razlikuje pasivni od aktvinog leksika






B) KNJIŽEVNOST


Obrazovni ciljevi:

steći uvid u društveno-političke prilike nakon Prvog svjetskog rata koje su

utjecale na pojavu avangardnih umjetničkih pokreta (futurizma,

ekspresionizma, nadrealizma itd.)

razumjeti osnovne odlike ekspresionizma, futurizma, nadrealizma, dadaizma

razumjeti utjecaj avangardnih pokreta u bh. i u drugim južnoslavenskim

književnostima

steći uvid u glavne tokove tzv. savremene književnosti (nakon Drugog

svjetskog rata sve do danas)

razumjeti glavne odlike egzistencijalizma i njegov utjecaj na književnost

steći osnovni uvid u razvoj književnoteorijske misli u XX st.

razumjeti osnovne odlike feminizma i feminističke književnosti i umjetnosti

usvojiti osnovne književnoteorijske pojmove i aparaturu potrebnu za tumačenje

književnog teksta

steći uvid u odlike postmodernističke književnosti i umjetnosti u Evropi i u

južnoslavenskim književnostima

ISHODI:

- učenik prepoznaje strukturna obilježja teksta


od činjenica




- primjenjuje osnovne književnoteorijske pojmove relevantne za interpretaciju

40

- istražuje i objašnjava univerzalne teme i vrijednosti u književnim tekstovima



- istražuje i objašnjava umjetnička djela kojima je nadahnuće određeni književni tekst


- obrazlaže svoje stavove, mišljenja, tvrdnje potkrepljujući ih odgovarajućim citatima



čitanje


ukusa


- objašnjava poetička načela različitih avangardnih škola

- prepoznaje i tumači odlike književnog teksta u skladu sa usvojenim znanjima o

određenim epohama u razvoju književnosti


tekst u pripovjedni


jeziku

- adaptira tekstove za scenarij




C) KULTURA IZRAŽAVNJA/JEZIČKA KULTURA

(10 časova, 2 časa za pismene zadaće, 2 časa za ispravke, 6 časova vježbi)




- tačno piše općevažeće skraćenice


izvorima)


- ispravno piše riječi stranog porijekla (iz jezika koji se služe latinicom, ćirilicom i

drugim pismima)

- ispravno piše složenice i polusloženice




umetnute rečenice, glagolske priloge

41


- jasno i samouvjereno izražava svoje mišljenje i sud potkrepljujući ih argumentima



Prijedlog lektire:

Andrić: Prokleta avlija

Kulenović: Ponornica

Džamonja: izbor priča

Selimović: Derviš i smrt i Tvrđava

Franc Kafka:Preobražaj i Proces

Kami: Kuga / Stranac

Hese: Stepski vuk i Demijan

Beket: Čekajući Godoa

Kundera: Nepodnošljiva lakoća postojanja

Markez: Ljubav u doba kolere

Sidran: izbor

Zaimović: Tajna džema od malina

Mak Dizdar: Kameni spavač


U IV razredu gimnazije nastava jezika fokusira se na sadržaje iz semantike. Važno je da učenici

semantičko polje jezika razumiju na osnovu analize odgovarajućih književnih i neknjiževnih

tekstova. U kontekstu govora o semantici učenike treba upoznati i sa semiologijom i njenim

osnovnim postignućima. U tom smislu važno je da učenici samostalno tumače značenje

određenih kulturnih fenomena, da jezičko znanje neprestano povezuju s analizom književnih

djela, da pismeno i usmeno argumentiraju svoje stavove i da nastava jezika i književnosti bude

proširena analizom medija i medijskog prostora.

Što se tiče sadržaja iz književnosti oni su uglavnom vezani za tzv. savremenu kniževnost s tim

što se pridjev savremena uzima u vrlo širokom značenju – od Drugog svjetskog rata do danas.

Broj književnih djela predloženih u važećem Nastavnom planu je priličan, ali završava s onim

koja su objavljena devedesetih godina XX vijeka. Zato je ovdje prijedlog lektire za učenike koji

imaju pet časova sedmično značajno proširen kako bi se, uvažavajući njihova interesovanja,

mogao napraviti odabir koji će uz kanonska sadržavati i djela autora savremenih u pravom

smislu te riječi.

Budući da za IV razred nastava završava u maju, zavisi od situacije u odjeljenju, od napretka

učenika i od kreativnosti profesora koji će se književni tekstovi obrađivati više i detaljnije da

bi se postigli željeni ishodi.



42

IV RAZRED

(5 časova sedmično, 150 časova godišnje)

A) JEZIK


Obrazovni ciljevi:

razumjeti semantički nivo analize i njegove jedinice

razumjeti različita značenja riječi (denotativno, konotativno, kontestualno)

razumjeti značenjske odnose među riječima (homonimiju, sinonimiju,

antonimiju, hiponimiju)

steći uvid u stilističko diferenciranje leksike po sferama upotrebe (književna

leksika, naučna terminologija, žargonizmi i sl.)

razumjeti raslojavanje jezika (teritorijalno, socijalno, individualno i sl.)

razumjeti razvoj standardnog novoštokavskog dijalekta

razumjeti procese različitog normiranja bosanskog, hrvatskog, srpskog,

crnogorskog jezika

steći uvid u najznačajnije lingvističke škole XX st.

razumjeti osnovne značaje semiologije kao nauke o znakovima

razlikovati i razumjeti funkcionalne stilove i njihove odlike

steći osnovni uvid u retoriku i retoričke vrste

steći uvid u pisanje različitih molbi, žalbi, prigovora i sl.

obnoviti znanje o nivoima jezičke strukture i njihovim jedinicama

ISHODI:


namjenu razgovora


- govori u skladu s pravogovornim pravilima i govornim vrednotama (pravilno

izgovara glasove, riječi, akcente, akcenatske cjeline, intonativno naglašava rečenice

prema svrsi i vrsti rasprave


- uočava i otklanja agresivne, negativne, stereotipne implikacije svojih prosudbi

- prilagođava svoje stavove na osnovu novih spoznaja i spreman je na kompromise

- samouvjereno se odnosi prema sagovornicima


pravilima


sagovornike


43






- priprema i odabire ključne argumente i protivargumente u skladu s temom, svhom i

slušateljima

- prepoznaje i provjerava nepoznate riječi

- uspješno objašnjava značenje riječi kako bi čitao tečno i tačno


- čita tekstove prema zadanoj ili samostalno odabranoj svrsi čitanja i tumači obilježja

teksta

- samostalno i argumentirano procjenjuje tekst prema zadanim odrednicama





- objašnjava različite odnose među riječima (homonimiju, sinonimiju itd.)

- objašnjava razloge raslojavanja jezika

- prepoznaje i objašnjava retoričke vrste

- analizira i objašnjava jezik medija i način na koji se stvaraju trendovi

- kritički procjenjuje sadržaj medijskih poruka

- kritički procjenjuje utjecaj različitih oblika popularne komercijalne kulture na

primatelje (videoigre, televizijske sapunice, časopisi, novine, reklame itd.)

- objašnjava osnovna načela određenih lingvističkih škola



- koristi se jezičkim priručnicima


B) KNJIŽEVNOST


steći uvid u društveno-političke prilike nakon Prvog svjetskog rata koje su

utjecale na pojavu avangardnih umjetničkih pokreta (futurizma,

ekspresionizma, nadrealizma itd.)

razumjeti odlike futurizma, ekspresionizma, nadrealizma, dadaizma u

knjiženosti i umjetnosti

razumjeti utjecaj avangardnih pokreta u bh. i u drugim južnoslavenskim

književnostima

44

steći uvid u glavne tokove tzv. savremene književnosti (nakon Drugog

svjetskog rata sve do danas)

razumjeti egzistencijalizam i njegov utjecaj na književnost i umjetnost

steći osnovni uvid u razvoj književnoteorijske misli u XX st.

razumjeti glavne odlike feminizma i feminističke književnosti i umjetnosti

usvojiti osnovna književnoteorijska znanja i osnovnu savremenu aparaturu

(terminologiju) koja se odnosi na tumačenje književnog teksta

steći osnovna znanja o strukturalizmu u književnosti i umjetnosti

steći osnovna znanja o pojmu dekonstrukcije

steći uvid u odlike postmodernističke književnosti i umjetnosti u Evropi i u

južnoslavenskim književnostima

ISHODI:


od činjenica


- razgovara i raspravlja o svojim različitim interpretacijama književnog teksta iz

perspektive različitih modela tumačenja književnosti

- objašnjava, prosuđuje tematska, žanrovska, kompozicijska i stilska obilježja

književnog teksta

- samostalno primjenjuje osnovne književnoteorijske pojmove relevantne za

interpretaciju književnog teksta

- prosuđuje književni tekst služeći se relevantnim književnoteorijskim pojmovima

- navodi osnovna teorijska polazišta za interpretaciju teksta

- istražuje promjene književne recepcije i kritički procjenjuje njihove veze s

promjenama u društvu

- istražuje i interpretira univerzalne teme i vrijednosti u književnim tekstovima


- upoređuje i interpretira međuodnos različitih konteksta i književnog teksta

(političkih, društvenih, historijskih, umjetničkih i sl.)


istražuje i objašnjava umjetnička djela kojima je nadahnuće određeni književni tekst

- istražuje i interpretira intertekstualnost i intermedijalnost u književnom tekstu


- obrazlaže i procjenjuje svoj popis omiljenih književnih tekstova


čitanje


ukusa


45

- samostalno odabire književne tekstove koje čita radi stjecanja informacija ili iz

užitka

- razgovara o pročitanim tekstovima, komentariše pročitane vijesti, sudjeluje u

raspravama

- razlikuje primarne od sekundarnih izvora informacija

- prepoznaje reference i aluzije na druge tekstove

- razlikuje utjecaj javnih, komercijalnih i neprofitnih medija na oblikovanje vlastitih

stavova i vrijednosti


tekst u pripovjedni


jeziku

- adaptira tekstove, piše scenarij, sinopsis




C) KULTURA IZRAŽAVANJA/JEZIČKA KULTURA

(25 asova, 8 časa za četiri pismene zadače, 8 časova za ispravke, 9 časova vježbi)


- izražava se u skladu s pravopisnom i pravogovornom normom jezika vodeći računa

o govornim vrednotama

- u pisanju, kad je to potrebno, ispravno koristi općevažeće skraćenice

- vrjednosne tvrdnje potrkepljuje provjerenim podacima (provjerava ih u različitim

izvorima)





- piše osvrte, komentare, kritičke tekstove o književnom djelu, pozorišnoj predstavi,

filmu

- shvata stilsku vrijednost određenih glagolskih oblika, neologizama, arhaizama,

poetizama


umetnute rečenice


- jasno i samouvjereno izražava svoje mišljenje i sud potkrepljujući ih argumentima



46

Prijedlog lektire:

Andrić: Prokleta avlija

Kulenović: Ponornica

Selimović: Derviš i smrt i Tvrđava

Mak Dizdar: Kameni spavač

Ranko Marinković: Ruke

Franc Kafka: Preobražaj i Proces

Kami: Kuga / Stranac

Hese: Stepski vuk i Demijan

Beket: Čekajući Godoa

Kundera: Nepodnošljiva lakoća postojanja

Sidran: izbor

Zaimović: Tajna džema od malina

H. Hoseini: Hiljadu čudesnih sunaca

Murakami: Norveška šuma

Irfan Horozović: izbor

Dario Džamonja: izbor


U IV razredu gimnazije nastava jezika fokusira se na sadržaje iz semantike. Važno je da učenici

semantičko polje jezika razumiju na osnovu analize odgovarajućih književnih i neknjiževnih

tekstova. U kontekstu govora o semantici učenike treba upoznati i sa semiologijom i njenim

osnovnim postignućima. U tom smislu važno je da učenici samostalno tumače značenje

određenih kulturnih fenomena, da jezičko znanje neprestano povezuju s analizom književnih

djela, da pismeno i usmeno argumentiraju svoje stavove i da nastava jezika i književnosti bude

proširena analizom medija i medijskog prostora.

Što se tiče sadržaja iz književnosti oni su uglavnom vezani za tzv. savremenu kniževnost s tim

što se pridjev savremena uzima u vrlo širokom značenju – od Drugog svjetskog rata do danas.

Broj književnih djela predloženih u važećem Nastavnom planu je priličan, ali završava s onim

koja su objavljena devedesetih godina XX vijeka. Zato je ovdje prijedlog lektire za učenike koji

imaju pet časova sedmično značajno proširen kako bi se, uvažavajući njihova interesovanja,

mogao napraviti odabir koji će uz kanonska sadržavati i djela autora savremenih u pravom

smislu te riječi.

Budući da za IV razred nastava završava u maju, zavisi od situacije u odjeljenju, od napretka

učenika i od kreativnosti profesora koji će se književni tekstovi obrađivati više i detaljnije da

bi se postigli željeni ishodi.



47

Profil i stručna sprema profesora koji mogu predavati u

gimnazijama:

1. Profesor bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i književnosti naroda BiH

2. Profesor književnosti naroda BiH i bosanskog, hrvatskog,srpskog jezika

3. Profesor hrvatsko-srpskog/srpsko-hrvatskog jezika i književnosti

4. Profesor književnosti i hrvatsko-srpskog/srpsko-hrvatskog jezika

5. Profesor srpskohrvatskog/hrvatskosrpskog jezika i historije književnosti južnoslavenskih

naroda

6. Profesor jugoslovenske književnosti i srpsko-hrvatskog jezika

7. Profesor srpsko-hrvatskog jezika i jugoslovenske književnosti

8. Profesor književnosti naroda BiH i bosanskog jezika

9. Profesor bosanskog jezika i književnosti naroda BiH

10. Magistar bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i književnosti naroda BiH

11. Magistar književnosti naroda BiH i bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i književnosti.


PREDMET: Engleski jezik

49

NASTAVNI PROGRAM ZA ENGLESKI JEZIK

OPĆI NASTAVNI PROGRAM

Ciljevi :

-razvijanje jezičnih vještina

-unapredjivanje sposobnosti kritičkog razmišljanja kroz vještine pisanja i govora

-razumijevanje drugih kultura i društvenih normi

-razvijanje komunikacijskih vještina

-snalaženje u globaliziranom okruženju

Poučavanje stranog jezika usmjereno je na učenika i njegove potrebe, pri čemu i učenik i

učitelj imaju aktivnu ulogu. Važno je stvoriti poticajno okruženje za učenje , te atmosferu

uzajamnog povjerenja i uvažavanja ,prihvatanja različitosti ,okruženje u kojem se učenici

potiču na kritičko razmišljanje i kreativnost. Naglasak je na učeniku i njegovoj aktivnoj ulozi

u nastavnom procesu.

Učenici su uključeni i u proces izbora materijala koji se koristi u nastavi. Pored odobrenih

udžbenika za odredjene nivoe učenja,u nastavi se koriste i izvorni materijali , digitalni i

multimedijski sadržaji.

SADRŽAJI :

Nastava obuhvata čitanje različitih vrsta tekstova koji su tematski vezani sa različitim

vidovima kulture i civilizacije njemačkog i engleskog govornog područja. Nastava takodjer

podrazumijeva provjeru razumijevanja teksta ,te učešće u diskusiji,čime se razvijaju govorne

kompetencije učenika.Istodobno se povećava i vokabular čime je direktno poboljšana

sposobnost usmenog izražavanja . Integralni dio nastave predstavljaju i vještine slušanja sa

razumijevanjem koje se razvijaju uz pomoć autentičnog materijala . Učenici se potiču da

čitaju i komentiraju različite aktualne teme koje su vezane za englesko tj. njemačko govorno

područje. Govorne kompetencije se razvijaju kroz govorne vježbe , debate , diskusije i

reakcije na pročitane sadržaje na stranom jeziku . Kroz vježbe pisanja razvija se sposobnost

pisanja tekstova različitih stilova i namjena . Učenik se osposobljava da svoje misli izrazi na

razumljiv i logičan način koristeći se odgovarajućim veznim sredstvima , gramatičkim

pravilima i složenim jezičnim strukturama .

Programske cjeline obuhvataju

Programske cjeline i teme

Uvod

Moduli

Čitanje

Pisanje

Govor

Slušanje

Književnost

Kultura i civilizacija

Revizija

50

III RAZRED (2 ČASA SEDMIČNO)

P L A N N A S T A V N O G G R A D I V A

Časovi

Unit 3: What happened next?

1. Introduction & Revision

2. Revision: Verb Tenses

3. Past Simple Tense: What a mystery!

4. Past Simple and Continuous: Partners in crime

5. Listening and reading: The name’s Bond…

6. Vocabulary and speaking: Adverbs

7. Everyday English: Time expressions

8. Practice: Workbook exercises

8

Unit 4: The market place

1. How much/How many: At the supermarket

2. Articles: The amazing world of Ebay

3. Reading and speaking: Markets around the world

4. Voc./Listening and speaking: Shopping

Unit 5: What do you want to do?

5. Verb patterns: Hopes and ambitions

6. Future intentions: going to, will, and Present Cont.

7. Reading and speaking: Brat Camp

8. Vocabulary and speaking: ed/ing adj. / Dictation

8

Unit 6: Places and things

1. Grammar test

2. Test correction

3. My favourite things: What’s it like?

4. Comparison of adjectives

5. Reading and speaking: London- the world in one city

6. Synonyms and antonyms in conversation

7. Everyday English: A city break

8. Revision: Workbook exercises

8

Unit 7: Fame!

1. Present Perfect and Past Simple: Famous families

2. Practice: Present Perfect and Past Simple

3. Listening and speaking: The band Goldrush

4. Reading and listening: Drama Queen

5. Vocabulary and speaking: Word endings

6. L/R/C: Watching a TV sit-com

7.The first written schoolwork: Writing an essay

8.Correction

8

1. Knowledge evaluation & Final grades


2

LITERATURA: NEW HEADWAY 3rd pre-intermediate level

51


Časovi

Unit 8: Do’s and don’ts

1. Revision: Verb tenses

2. HAVE TO: What’s his job?

3. SHOULD/MUST: Problems, problems

4. Listening and speaking: Leaving home

5. Reading and speaking: Jobs for the boys…and girls

6. Vocabulary and pronunciation: Applying for a job

7. Everyday English: At the doctor’s


8

Unit 9: Going places

1. Grammar: Time clauses

2. Grammar :Time clauses

3. Vocabulary and speaking: Hot verbs

4. Reading and speaking: Travel addicts

5. Everyday English: Directions

Unit 10:Things that changed the world

6. Passive: A photograph that changed the world

7. Practice: Passive

8. Grammar test

8

Unit 10: Things that changed the world

1. R/S: The discovery of DNA / Dictation

2. Listening and speaking: Things that really annoy me

Unit 11: what If..?

3. Second conditional: The global village

4. If clauses: Who knows?

5. Reading and speaking: Supervolcano

6. Vocabulary and speaking: Phrasal verbs

7. Everyday English: Exclamations with so and such

8. L/R/C: Watching a TV sit-com

8

Unit 12: Trying your best

1. Grammar: Present Perfect Continuous

2. Practice: present Perfect Continuous

3. Hot verbs: bring, take, come and go

4. Reading and speaking: In his father’s footsteps

5. Listening and speaking: If you come back…

6. Everyday English: Social expressions 2


8. The second written schoolwork

8

1. Correction

2. L/R/C: Watching a TV film

3. Knowledge evaluation

4. Final grades

4

LITERATURA: NEW HEADWAY 3rd pre-intermediate level

52

IV RAZRED (2 ČASA SEDMIČNO)


Časovi

Module 9: Communication

1. Introduction & Revision

2. Talking about magazines and newspapers

3. Listening: Kelly and Matt

4. Grammar focus: Conditionals

5. Grammar focus: Conditionals

6. Skills focus: The box

7. Culture focus: Radio days

8. Practice: Language problem solving 5 & Powerbook

8

Module 10: The web

1. Warm-up: the internet

2. Grammar focus: Second conditional

3. Grammar focus: Second Conditional

4. Practice: Language Powerbook

5. Skills focus: Virtual tourism

6. Communication: Workshops

7. Practice: Review 1 and 2 & Language Powerbook

8. Dictation:

8

Module 11: The sea

1. Grammar test: Modules 9 and 10

2. Test correction

3. Grammar focus: Present Perfect

4. Grammar focus: Present Perfect

5. Skills focus: Going overseas

6. Literature focus: The maelstrom

7. Language problem solving 6

8. Revision: Language powerbook

8

Module 12: Mountains

1. Warm-up: Talking about nature

2. Grammar focus: The Passive

3. Practice: The Passive

4. Work on the text: Winter sports

5. Skills focus: Everest

6. Communication Workshops: Writing

7.The first school writing assignment:Writing an essey

8.Correction

8

1. Review 11 and 12


2

53

LITERATURA: NEW OPPORTUNITIES pre-intermediate level


Časovi

Module 13: Dance

1. Warm-up: Do you wanna dance?

2. Grammar focus: Future arrangements and intentions

3. Practice: Future arrangements and intentions

4. Work on the text: Performance

5. Skills focus: Cool Britannia?

6. Culture focus: Ireland

7. Revision: Language problem solving 7

8. Revision: Language Powerbook

8

Module 14: Music

1. Warm up: Talking about music

2. Grammar focus: Question tags

3. Practice: Question tags

4. Work on the text: In concert

5. Skills focus: The roots of rap

6. Communication Workshops

7. Review 13 and 14

8. Grammar test

8

Module 15: Pictures

1. Dictation

2. Warm-up: Talking about painting, fine arts

3. Grammar focus: Relative Clauses

4. Work on the text: A street scene

5. Skills focus: Photography

6. Literature focus: The Picture of Dorian Gray

7. Language problem solving 8 & Language Powerbook

8. II School written assignment

8

1. Correction

2. Final grades

2

LITERATURA: NEW OPPORTUNITIES pre-intermediate level

54

JEZIČNO IZBORNO PODRUČJE

4 SATA SEDMIČNO / III RAZRED

-Revizija gradiva drugog razreda sa naglaskom na glagolskim vremenima :Past simple/Past

continuous /Past Perfect - contrastive analysis.

-Auxiliary verbs ( be,have,do) - pismene vježbe

-Questions and negatives, short answers - pismeno i usmeno uvježbavanje.

-Fonetske vježbe : spelling and pronunciation

-Tvorba riječi : Word formation - pismene vježbe

-Vježbe pisanja : Informal letter (letter to a friend)- pisanje prema modelu

-Vježbe čitanja i govorne vježbe (Worlds apart , discussing pros and cons of bringing up a family

in another country,comparing families around the world)

-Vježbe slušanja sa popratnim govornim vježbama ( A world in one family)

-Present and past tenses (Simple and continuous aspect /active and passive)-pismeno i usmeno

uvježbavanje. Used to - pismene vježbe)

-Adjectives in English language

-Spelling and pronunciation - lost sounds

-Govorne vježbe prema modelu : Giving opinions / Making small talk

-Engleska književnost : William Shakespeare (Shakespearean tragedy)-analiza književnog djela

-Vježbe slušanja i pisanja : Transcribing a summary

-Project : A job interview

-Vježbe pisanja prema modelu : Writing a folk tale or a fairy tale , Beginning and ending letters ,

E-mailing old friends with news)

-Modal and related verbs(advice,obligation , permission) , Future forms(will,going to,present

continuous/simple for future) - obrada i uvježbavanje kroz usmene i pismene vježbe.

-Pismene vježbe sa frazalnim glagolima(literal or idiomatic) , pismene vježbe sa upotrebom

sufiksa i prefiksa

-Vježbe čitanja i govorne vježbe - Life fifty years from now,Kids then and now)

-Vježbe slušanja : A weather forecast , a song in English

-Govorne vježbe prema modelu : A discussion ( Laws in our country , Environmental issues ,

Predictions about the future)

-Pisanje prema modelu : A biography ( researching about a famous person )

Writing about an issue that concerns you

Information questions , Present perfect simple and continuous / active and passive - pismeno i

usmeno uvježbavanje.

-Adjectives and adverbs - pismene vježbe

-Vježbe čitanja sa popratnim govornim vježbama ( Kitchens in different countries , Football - a

global passion )

-Govorne vježbe : Adding emphasis in conversation , spotting inaccuracies in conversation ,

talking about families )

-Vježbe slušanja : Listening to interviews

-Vježbe pisanja : Opisivanje ( writing a description of a person , writing a description of a place ,

describing a room )

Sistematizacija gradiva

-Verb patterns ( verb + infinitive , verb + ing , the reduced infinitive)

55

-Pismene i govorne vježbe sa idiomima ( Idiomatic expressions)

-Čitanje historijskih tekstova - Dangerous journeys in history , Hannibal , Mao Zedong , The Long

March ) - popratne govorne vježbe .

-Vježbe slušanja i govorne vježbe : Fears and phobias

-Govorne vježbe na zadane teme : People and their phobias , True and false facts about life ,

Comparing famous leaders

- Pisanje : Organization , information , creating interest and descriptive language

Telling a story : Titanic

Writing a story : The Troyan horse

-Conditional clauses ( First conditional , Second and Third conditionals ) , Might have + past

participle , should have + past participle) - obrada i ponavljanje

-Pismene i govorne vježbe sa sinonimima

-Vježbe čitanja i govorne vježbe ( Law, victims and burglars,restorative justice)

-Vježbe slušanja : Social conscience

-Govorne vježbe prema modelu : Exchanging information and comparing the stories , Forms of

legal punishments , Legal issues )

- Pisanje : Arguing for and against ( pisanje prema modelu )

Discursive essay

-Articles ( a , an , the , omission of article ) - obrada i uvježbavanje kroz pismene vježbe ,

Reflexive pronouns - pismene vježbe, Possessives

-Modals of probability ( past and present)

-Pismene vježbe sa složenicama - Compound nouns

-Pismene vježbe sa frazalnim glagolima - Phrasal verbs with out and up

-Čitanje tekstova na temu arhitekture i umjetnosti ( Eurostar station , Meet me at St.Pancras )

-Govorne vježbe i vježbe slušanja : What to we use the Net for ,Websites that we use ,

Architecture and buildings , famous cities )

-Vježbe pisanja prema modelu : From notes to writing , Brainstorming

Researching and describing a city

-Reported speech , Reported questions , Reported commands - obrada/vježbe

-Reporting verbs and ways of speaking

-Čitanje književnog teksta ( odlomak iz romana,analiza odlomka)

-Vježbe slušanja : Telephone conversation , A radio drama

-Govorne vježbe : Retelling a story around the class

Expressing attitude when speaking

Expressing opinion

-Pismene vježbe : Linking ideas and using expressions

A thank-you email

Correcting mistakes in a model email

-Vježbe slušanja sa popratnim govornim vježbama : Spotting inaccuracies in conversations , an

interview with a famous person

-Vježbe čitanja : Movers and shakers, famous people and their ideas

-Govorne vježbe : Newspapers in our country

People in my country who changed ideas

Talking about current news

-Sistematizacija gradiva trećeg razreda

56

4.RAZRED /4 SATA SEDMIČNO

-The tense system in English language ( simple , continuous , perfect , active and passive)

-Auxiliary verbs ( be , have , do )

-Compound nouns and word formation

-Reading and gap filling

-Speaking : discussion and exchanging information

-Listening : a song

-Writing : Correcting language mistakes in two informal letters

Identifying mistakes in letters

-Continuous verb forms in English language

-Present perfect simple and continuous

-Synonyms and hot verbs

-Exclamations in English language

-Reading : Tourism , Immigration , Moving places

-Speaking : My early memories / Tourism and immigration

-Listening : An interview with the world traveller

-Adverbials and their position

-Writing : Note - taking

Writing a biography

-Narrative tenses in English language

-Adjectives that describe character

-Suffixes and prefixes

-English literature : Thomas Hardy , The mayor of Casterbridge

-Speaking : Talking about books

-Listening :A dramatized version of a book

-Writing : A review of a book

A review of a film

-Speaking : Expressing interest or surprise

-Reading assignment : Thomas Hardy

-Expressing quantity , countable and uncountable nouns,quantifiers

-Words with variable stress

-Social expressions

-Reading : World trade , shopping and business

Reading an extract from an encyclopaedia

-Speaking and listening : A class survey of shopping habits

Starting a business

-Writing : Note-taking

Research and report writing : Trade in my country

Sistematizacija gradiva prvog polugodišta

-Future forms in English language

-Tense usage in clauses

57

-Word pairs and hot verbs

-Reading : A prenuptial agreement

-Speaking : Marriage , dating and couples

-Listening : Talking about future plans

Arranging to meet

-Writing : Recognizing formal style in writing

Writing an informal letter

-Relative clauses , Participles and Infinitives

-Synonyms in context

-Recognizing signs in everyday life

-Reading : Reading and gap filling (Bil Gates)

A strange person,place or a thing

-Speaking and listening : Describing a picture

Group work : Devising an advert

Radio advertisements

-Writing : Describing a place

-Reading assignment (Students' choice)

-Verb patterns and modal auxiliary verbs

-Adverbs and verbs , Adverbs and adjectives

-Reading : Jane Austen , the hottest writer in the world

The family who could turn back the clock

-Listening : A radio programme

A song

-Speaking : The lives of famous people , The lives of women in past and present , retelling a

story

-Writing : Joining sentences , conjunctions

Writing a fan letter

-Reading assignment : Jane Austen ,Pride and prejudice

-Expressing habit , questions and negatives

-Idioms and time expressions

-Writing about a period in history

-Speaking : Giving a short talk

FINAL GRADES

Kadrovski uvjeti :

Profesor engleskog i njemačkog jezika i književnosti

Magistar struke


PREDMET: Njemački jezik

59

Ciljevi :

-razvijanje jezičnih vještina

-unapredjivanje sposobnosti kritičkog razmišljanja kroz vještine pisanja i govora

-razumijevanje drugih kultura i društvenih normi

-razvijanje komunikacijskih vještina

-snalaženje u globaliziranom okruženju

Poučavanje stranog jezika usmjereno je na učenika i njegove potrebe, pri čemu i učenik i

učitelj imaju aktivnu ulogu. Važno je stvoriti poticajno okruženje za učenje , te atmosferu

uzajamnog povjerenja i uvažavanja ,prihvatanja različitosti ,okruženje u kojem se učenici

potiču na kritičko razmišljanje i kreativnost. Naglasak je na učeniku i njegovoj aktivnoj ulozi

u nastavnom procesu.

Učenici su uključeni i u proces izbora materijala koji se koristi u nastavi. Pored odobrenih

udžbenika za odredjene nivoe učenja,u nastavi se koriste i izvorni materijali , digitalni i

multimedijski sadržaji.

SADRŽAJI :

Nastava obuhvata čitanje različitih vrsta tekstova koji su tematski vezani sa različitim

vidovima kulture i civilizacije njemačkog i engleskog govornog područja. Nastava takodjer

podrazumijeva provjeru razumijevanja teksta ,te učešće u diskusiji,čime se razvijaju govorne

kompetencije učenika.Istodobno se povećava i vokabular čime je direktno poboljšana

sposobnost usmenog izražavanja . Integralni dio nastave predstavljaju i vještine slušanja sa

razumijevanjem koje se razvijaju uz pomoć autentičnog materijala . Učenici se potiču da

čitaju i komentiraju različite aktualne teme koje su vezane za englesko tj. njemačko govorno

područje. Govorne kompetencije se razvijaju kroz govorne vježbe , debate , diskusije i

reakcije na pročitane sadržaje na stranom jeziku . Kroz vježbe pisanja razvija se sposobnost

pisanja tekstova različitih stilova i namjena . Učenik se osposobljava da svoje misli izrazi na

razumljiv i logičan način koristeći se odgovarajućim veznim sredstvima , gramatičkim

pravilima i složenim jezičnim strukturama .

Programske cjeline obuhvataju

Programske cjeline i teme

Uvod

Moduli

Čitanje

Pisanje

Govor

Slušanje

Književnost

Kultura i civilizacija

Revizija

Kadrovski uvjeti :

Profesor njemačkog jezika i književnosti

Magistar struke

60

Njemački jezik, prvi razred

PLAN NASTAVNOG GRADIVA Napomena

Leute Wortschatz: Personen, Charakter, Aussehen Mein Nachbar ist ein

Promi! Kommunikation: sich und andere vorstellen und beschreiben,

Was steht mir?

etwas verneinen, Gefallen/ Missfallen ausdrücken... Star-

Test

Grammatik:Negation mit nicht und kein-, Adjektive(-ig, -lich, -isch)

Verben mit Dativ (passen, gehören)

Gesundheit Wortschatz: Körperteile, Medikamente

Auf der Gesundheitsmesse Kommunikation: Freude ausdrücken, über das Befinden

Test/ Die erste

Haatschi!-Ich habe Grippe!

sprechen, gute Wünsche ausdrücken

Klassenarbeit

Lach doch mal! Grammatik: Perfekt der regelmäßigen/ unregelmäßigen Verben Sport

Wortschatz: Sportarten, Sportereignisse, Wettbewerbe

Jugend trainiert für Olympia Kommunikation: Zeitangaben machen, jmdn.warnen,

Diktat

Artistik auf vier Rädern

ein Geschehen ausdrücken

Vokabeltest

Lied: Fieber

Grammatik: Perfekt (trennbare/ untrennbare Verben); Verben auf -ieren

Sprachen

Wortschatz: Sprachen, Aktivitäten beim Sprachenlernen

Tipps zum Fremdsprachenlernen

Kommunikation: um einen Rat bitten, etwas begründen,

Klassenarbeit

Stammtisch

nachfragen, ob man verstanden wurde;

Sprachen dieser Welt

Grammatik: Modalverb sollen, Konjunktion denn

Schulgeschichten

Wortschatz: Schulformen

Schulbiografien

Kommunikation: eine Situation erklären

In der Mathestunde Wortschatz:Schulabschlüsse, Berufe

Benjamin Lebert:"Crazy" Kommunikation: Ärger ausdrücken, etwas benennen

Berufe

Grammatik: Konjunktion trotzdem, weil, Verben/ Nomen/

Ohne mich...

Adjektive mit Präpositionen

Was möchtest du mal werden? Wortschatz: Ausbildung, Berufswahl, Beratung, Medien

Freiwilliges Soziales Jahr

Kommunikation: Grade ausdrücken, Wichtigkeit ausdrücken,

Medi

jmdn. auffordern, Interesse/Desinteresse ausdrücken Klassenarb

61

en eit

Vorsicht: Medien!

Grammatik: Imperativ mit Sie, Modalverben im Präteritum

Schülerzeitung

Wortschatz: Erfahrungen, Ratschläge, freiwillige Arbeiten; Schüler machen

Fernsehen Kommunikation: Freizeitaktivitäten beschreiben, einen Diktat

Mitmachen

Vorschlag machen, sich verabschieden;

Vokabeltest

Jung und freiwillig!

Grammatik: Possessivartikel im Plural; nicht...sondern, Konjunktion dass

Camping beim Musikfestival Wortschatz: Orte beim Musikfestival, Grillparty

Klassenarbeit

Jung und kreativ

Kommunikation: sich verabreden, eine Notwendigkeit ausdrücken

Essen

Grammatik: Reflexivpronomen im Akkusativ, Reflexive Verben

Willkommensparty

Kochen oder nicht kochen?

Wortschatz: Lebensmittel, Zutaten, Gerichte, Küchengegenstände, Maße

Hallo, ich bin dein Kühlschrank!

Kommunikation: höflich bitten, Zweck angeben,

Zahlen/ Maße angeben, Wünsche ausdrücken

Grammatik: Konjunktiv II von können und haben,Indefinitpronomen

alles, etwas, jemand, nichts, niemand; Konjunktion außerdem

62

Njemački jezik, drugi razred

PLAN NASTAVNOG GRADIVA Napomena

Stadt-Land Wortschatz: Leben in der Stadt/Provinz und auf dem Land

Landei oder Stadtkind?

Kommunikation: zum Sprechen auffordern, etwas vergleichen,

Wir Provinzkinder

Vorlieben aüßern, Häufigkeit ausdrücken

Ander wohnen in der Stadt

Grammatik: Komparativ, Superlativ, Vegleiche mit als und wie

Umwelt

Wortschatz: Katastrophen, Himmelsrichtungen, Wetter

Klima extrem!

Kommunikation: das Wetter beschreiben, Angaben über einen Ort

Klassenarbeit

Grüne Tipps machen, jemanden warnen, eine Situation erklären

Lied: Eisbär Grammatik: Pronomen es, Konjunktion wenn

Tiere

Wortschatz: Zoo, Wildtiere, Haustiere, Arbeit eines Tierarztes Zoos: Ja oder

Nein? Kommunikation: eine Einschränkung machen, über das Befinden sprechen

Berufsbild: Tierarzt

Grammatik: Adjektivdeklination:bestimmter Artikel; Deklination des

Diktat

Tierisch berühmt

Nomens im Dativ Plural; Genitiv bei Eigennamen

Vokabeltest

Europa

Wortschatz: Erfahrungen in Europa und mit EU-Programmen

Europa aus der Ferne Kommunikation: etwas vergleichen, nach Infos fragen

Klassenarbeit

Europa erleben

Grammatik: Präpositionaladverbien, Adjektivdeklination Das passiert in Europa mit dem unbestimmten Artikel Reise

n

Wortschatz: Dokumente

Ferien auf der Schiene Kommunikation: eine Dauer ausdrücken

Zwei Tage Wien Wortschatz: Unterkunft, Sehenswürdigkeiten, Orientierung in der Stadt

Wissensquiz Reisen Kommunikation: nach der Uhrzeit fragen, Verspätung ausdrücken

Orientierung

Grammatik: Temporale Präp. Bis zu+D, Possessivpronomen,

Stadtrally in Zürich Indefinitpronomen, Verbkonjugation im Präteritum

Total verirrt! Wortschatz: Orte, Plätze, sich verirren, Umzug Orientierung in unserer

Welt Kommunikation: einen Ort beschreiben, eine Entfernung

Wohn

angeben, eine Situation erklären;

Klassenarb

63

en eit

Die erste eigene Bude Grammatik: Lokale Präp. vor, hinter, neben, zwischen+D

Indefinitpronomen irgend-, Konjunktion obwohl

Wohin mit dem Fernseher?

Wortschatz: Wohnräume, Möbel, Gegenstände, Familiensituationen

Mein Lieblingsding

Kommunikation: jemanden einladen, eine Richtung angeben Diktat

Familie

Grammatik: Nomen mit -ung, Präp. zu+D, Fragewort bis wann

Familienkonflikte ade!

Wechselpräpositionen und Verben mit Wechselpräpositionen Vokabeltest

Mit 16 allein zu Hause Wortschatz: Aktivitäten im Haushalt, Geschenke

Promi-Geschwister

Kommunikation: eine Familiensituation beschreiben,

Feste

ein Geschehen ausdrücken;

Klassenarbeit

Geschenke, Geschenke! Grammatik: Indirekte Fragesätze, Nomen mit -schaft, U-18-Party Wortschatz: Partyorganisation Karneval-

Fasching-

Kommunikation: gute Wünsche ausdrücken

Fas(t)nacht

Grammatik: Adjektive mit un-, Verben mit zwei Objekten

(geben, schenken, kaufen, sich wünschen,...)

64

Njemački jezik, treći razred (2 časa)

PLAN NASTAVNOG GRADIVA

Kommunikation Nebensatz mit wenn Früher und heute

Adjektive als Nomen

Vernetzt

Temp. Präp. mit D. (Fragewort seit wann?) Verben mit zwei Objekten; Nebensatz mit dass Sicheres Surfen Die erste KA Vergleiche Kulturen

Ausdrücke mit G.

Mehrsprachig

Temp. Präp. mit Akk. (Fragewort wozu?)

Interkulturell Nebensatz mit um...zu/ damit Arbeit (In der Firma)

CV schreiben

Tagesablauf

Berufssteckbriefe/ Berufe

Diktat

Vorstellungsgespräch

Kunst Nebensatz mit ohne...zu und ohne dass... Kreativ arbeiten

Reflexivpronomen im Akk. und D.

Graffiti

Konjunktiv II der Gegenwart

Die zweite KA Wiederholung

Literatur Lokale Präp. mit D. Junge Autoren

Präteritum von regelm. und unregelm. Verben

Lesen Temporale Nebensätze mit nachdem, bevor, seitdem

Die dritte KA

Plusquamperfekt In Sicherheit

Generationen Adjektive mit -ig, -lich, -isch, -voll, -los

Enkel und Großeltern

Nomen mit -chen; Präteritum (Modalverben)

Diktat

Nebensätze mit als und wenn Die Senioren-Studenten-WG Reziprokpronomen einander; Verben mit Präp.

Zukunft

Die vierte KA Rund um die Ausbildung

Temporalsätze mit bis und während

Und in 15 Jahren?

Futur I

Wiederholung

Bewertung

65




Adjektive als Nomen

Vernetzt

Temp. Präp. mit D. (Fragewort seit wann?) Verben mit zwei Objekten; Nebensatz mit dass Sicheres Surfen Die erste KA Vergleiche Kulturen

Ausdrücke mit G.

Mehrsprachig

Temp. Präp. mit Akk. (Fragewort wozu?) Interkulturell Nebensatz mit um...zu/ damit

Interkulturelle Gesten

Nebensatz mit ohne...zu und ohne dass Kunst


Kreativ arbeiten Graffiti

Diktat

Kunst unterwegs Konjunktiv II der Gegenwart Die zweite KA

Irreale Bedingung mit wenn

Bewertung

Wiederholung



Lesen Temporale Nebensätze mit nachdem, bevor, seitdem

Die dritte KA





Diktat

Nebensätze mit als und wenn Die Senioren-Studenten-WG Reziprokpronomen einander; Verben mit Präp.

Patenschaften zwischen Alt und Jung Infinitivsatz mit zu nach sein + Adjektiv Zukunft

Temp. Nebensätze mit bis und während

Rund um die Ausbildung

Temp. Präp. Ab und zwischen + D., gegen + Akk.

Die vierte KA

während + G. Wiederholung

Bewertung

66




Adjektive als Nomen

Vernetzt

Temp. Präp. mit D. (Fragewort seit wann?) Präsentation: Medien Verben mit zwei Objekten; Nebensatz mit dass Sicheres Surfen Die erste KA Vergleiche Kulturen

Ausdrücke mit G.

Mehrsprachig

Temp. Präp. mit Akk. (Fragewort wozu?) Interkulturell + Präsentation zum Thema Nebensatz mit um...zu/ damit

Interkulturelle Gesten

Nebensatz mit ohne...zu und ohne dass Kunst


Kreativ arbeiten Graffiti

Diktat Präsentation: Lieblingskünstler

Kunst unterwegs Konjunktiv II der Gegenwart Die zweite KA

Irreale Bedingung mit wenn

Bewertung

Wiederholung



Präsentation: Mein Lieblingsbuch Lesen Temporale Nebensätze mit nachdem, bevor, seitdem

Die dritte KA


Stationenlernen zum Thema




Diktat Präsentation: Familie Nebensätze mit als und wenn Die Senioren-Studenten-WG Reziprokpronomen einander; Verben mit Präp.

Patenschaften zwischen Alt und Jung Infinitivsatz mit zu nach sein + Adjektiv Zukunft

Temp. Nebensätze mit bis und während


Temp. Präp. Ab und zwischen + D., gegen + Akk.

Die vierte KA

während + G. Wiederholung

Bewertung

67

Njemački jezik, četvrti razred (2 časa)

Zukunft

Ideenwettbewerb

Futur I wiederholen Was mache ich in 15

Jahren?

Modale und kausale Präpositionen

Wissenschaft und Technik Passiv Präsens, Präteritum, Perfekt

Zurück in die Steinzeit

Konsekutivsatz mit sodass/ so...dass Schule früher und heute (Mit uns B1+, L8)

Die I KA

Konsum

Nebensätze mit indem und (an)statt Was machst du mit deinen

Sachen? Werbung

Diktat

Projekt: Werbung Helden und Vorbilder Relativsätze

Stille und laute Helden

Die II KA

Projekt: Mein Held/ Vorbild

Wiederholung

Politik Zweiteilige Konnektoren nicht nur...sondern auch,

Ich will wählen

zwar...aber Organisation ist alles (Mit uns

B1+, L8) sowohl ...als auch, weder ...noch

Freundschaften Relativsätze im Akk. und D. mit Präp.

Gute Freunde

Relativsätze mit was und wo

Besondere Freundschaften

Konjunktiv II der Vergangenheit Die III KA

Gefühle Diktat

Boah...!

Modalverben im Perfekt Was kann unsere Gefühle beeinflussen?

Die IV KA

Wiederholung Bewertung

68

Njemački jezik, četvrti razred (3 časa)


Zukunft Temporale Präpositionen Rund um die Ausbildung

Futur I

Und in 15 Jahren?

Modale und kausale Präpositionen

Wissenschaft und Technik Passiv Präsens, Präteritum, Perfekt Zurück in die Steinzeit

Konsekutivsatz mit sodass/ so...dass

Schule früher und heute (Mit uns B1+, L8) Moderne Technik Die I KA

Konsum

Nebensätze mit indem und (an)statt Was machst du mit deinen Sachen? Adjektivdeklinationen

Werbung

Diktat Projekt: Werbung

Helden und Vorbilder Relativsätze Stille und laute Helden

Die II KA

Zivilcourage Projekt: Mein Held/ Vorbild

Wiederholung

Politik Zweiteilige Konnektoren nicht nur...sondern auch, Ich will wählen

zwar...aber

Hörverstehen auf S.84 Organisation ist alles (Mit uns B1+, L8) sowohl ...als auch, weder ...noch

Freundschaften Relativsätze im Akk. und D. mit Präp.

Gute Freunde

Relativsätze mit was und wo Besondere Freundschaften

Konjunktiv II der Vergangenheit

Die III KA

Gefühle Diktat

Boah...!

Modalverben im Perfekt Was kann unsere Gefühle beeinflussen? Zweiteiliger Konnektor entweder...oder

Die IV KA

Wiederholung Bewertung Udžbenik: deutsch.com 3, te odlomci iz udžbenika „Mit uns B1+“

69

Njemački jezik, četvrti razred (4 časa sedmično)


Zukunft Temporale Nebensätze mit bis und während


Temporale Präpositionen Und in 15 Jahren?

Futur I

Sicheres Surfen

Modale und kausale Präpositionen Wunderkinder (Mit uns B1+,L11)

Abi und dann...? (Mit uns B1+,L9,S.65 im KB)

Schule (er)leben Du hast die Wahl Projekt: Meine Lieblingssportart

Demokratie in der Schule

Sport in Dt. Die erste KA Schule früher und heute (Mit uns B1+,L8) Passiv Präsens, Präteritum und Perfekt

In Bewegung (Mit uns B1+, L10) Konsek. Nebensätze: sodass/so...dass; je...desto

Konsum

Kunst im Leben (Mit uns B1+, L11)

Ich kaufe mir was (Mit uns B1+, L6) Projekt:Werbung Diktat

Ich brauche mehr Geld (Mit uns B1+) Nebensätze (indem, (an)statt), Adjektivdekl. Was machst du mit deinen Sachen?

(zusätzlich: Glück in der Schule, Mit uns B1+, L7)

Helden und Vorbilder Die II KA

Stille und laute Helden

Relativsätze Von Rabenvätern, Nachteulen und Angsthasen (Mit uns B1+, L5, S.39)

Projekt: Mein Lieblingsheld

Projekt: Mein Held/ Vorbild

Wiederholung

eventuell: Fertigkeiten üben

Politik Zweiteilige Konnektoren nicht nur...sondern auch

Ich will wählen

zwar...aber Hörverstehen auf S.84

sowohl...als auch

Organisation ist alles (Mit uns B1+, L8) weder...noch

Freundschaften

Die III KA

Gute Freunde

Relativsätze im Akk. und D. mit Präp.; mit was und wo)

Besondere Freundschaften

Ich möchte gern tauschen (Mit uns B1+, L6, S.45-47)

Internationaler Tag der Freundschaft (Mit uns B1+, L2)

Als Schüler ins Ausland (Mit uns B1+, L9)

Konjunktiv II der Vergangenheit, S.95, deutsch.com 3

Gefühle

Diktat Boah...! Die vierte KA

Modalverben im Perfekt; Nebensatz: sobald, solange

Was kann unsere Gefühle beeinflussen?

Zweiteiliger Konnektor entweder...oder

Bewertung

70


PREDMET: Latinski jezik

71

UVOD

Latinski jezik je bio jezik starih Rimljana koji je imao veliki međunarodni značaj.On nam

nudi nepregledne vidike u prošlost, upoznaje s razvitkom ljudske misli, historije i običaja.

Iako danas nijedan narod ne govori ovim jezikom, njegov značaj je ostao veliki. Iz latinskog

jezika su se razvili romanski jezici.U engleskom jeziku, a i u njemačkom ima veliki broj

riječi koje su potekle iz latinskog jezika. Znamo koliki je značaj znanje engleskog jezika u

diplomaciji, međunarodnoj trgovini, politici, tehnologiji i informatici, te je za njihovo bolje

poznavanje korisno znanje latinskog jezika. Naučna i stručna terminologija temelji se na

latinskom jeziku. Naš svakodnevni govor pun je medjunarodnih riječi koje su potekle iz

latinskog jezika, a osobito govor medija. I za dalji studij mnogih naučnih disciplina nužno je

poznavanje latinskog jezika: medicina,

farmacija,veterinarstvo, pravo, filozofija, historija, lingvistika, biologija i tjelesni odgoj. Zbog

toga je latinski jezik obavezan školski predmet jer je njegovo znanje potrebno i korisno.

Svjesni smo kako je danas većinu učenika sve teže zainteresovati za učenje latinskog jezika,

pa bi se trebalo uvesti nešto inovativno, zanimljivo i što praktičnije u nastavne sadržaje.

Upotrebljavati savremena nastavna sredstva (audio uređaji, računari...). Predavanja treba

učiniti što interesantnijim izmjenjujući civilizacijske, istorijske i gramatičke sadržaje, sa

posebnim osvrtom na zanimljivosti iz svijeta antike. Treba koristiti sadržaje koji se mogu

povezati sa ostalim materijama i sadržajima vezanim za opštu kulturu (izreke, anegdote o

istorijskim i slavnim ličnostima...).

Upute za izvođenje programa:

Komisija za izmjenu i dopunu Nastavnog plana i programa Latinskog jezika za gimnazije je

zaključila sljedeće:

Za III i IV razred gimnazija bilo je izmjena i dopuna ciljeva i zadataka učenja latinskog

jezika, zatim tematskih cjelina, gramatike, civilizacije ( kulturno - historijskih sadržaja ).

U III razredu gimnazija u odnosu na raniji Nastavni program reducirane su: neodređene

zamjenice, zamjenički pridjevi, dijelni i priložni brojevi. Konjunktivi ( prezenta aktiva i

pasiva ), konjunktivi imperfekta ( aktiva i pasiva ), perfekta ( aktiva i pasiva) i

pluskvamperfekta ( aktiva i pasiva ) su prebačeni kao prva nastavna jedinica u IV

razred.

Što se leksike tiče, zastupljena je u svim navedenim temama i sadržajima. U III razredu treba

usvojiti od 250 – 500 riječi latinskog jezika uz pravilno korištenje riječnika ( latinsko

bosanskog i bosansko latinskog ).

* Navedena leksika je samo prijedlog moguće leksike. Ne smije se shvatiti kao obavezan

leksički minimum.

U odnosu na raniji nastavni program za IV razred gimnazija reducirani su: deponentni i

semideponentni glagoli, nepravilni glagol fio, fieri, factus sum, bezlični glagoli,

nepotpuni glagoli ( coepisse, odisse i meminisse ), supin, slaganje vremena i zavisno-

složene rečenice.

72

U IV razredu proširiti vokabular od 100 – 200 novih riječi iz latinskog jezika uz pravilno

korištenje riječnika ( latinsko bosanskog i bosansko latinskog ) uzimajući u obzir i vokabular

koji je već naučen u III razredu.

U III i u IV razredu nastojati da se teme civilizacijskih sadržaja pojavljuju unutar jezičkih

sadržaja ( prevodi, gramatika, itd.).

Tokom obje godine učenicima se uvijek daje prilika da referatima ili prezentacijama

obrade pojedine dijelove gradiva, Civilizaciju ( historiju i kulturne sadržaje ) van

tekstualnih sadržaja, a poželjno je zadati pojedinačno samostalan rad na prevodu i analizi

teksta. Oni dodatno istražuju teme i oblasti koje se obrađuju na času, te ih izlažu ostalim

učenicima u vidu prezentacije, po jednu tokom školske godine.

U III i IV razredu pisani oblik provjere znanja provodi se kontrolnim radovima, testovima i

školskim zadaćama. Kontrolnim se radom ispituje manji obim gradiva, može da traje kraće od

školskog časa i koristan je za brze provjere manjih cjelina. Može biti i većeg obima, traje

cijeli čas i obuhvata provjeru nekoliko većih cjelina gradiva. Školska zadaća obuhvata cijelo

skupljeno znanje u prvom polugodištu i za cijelu školsku godinu. Tokom školske godine pišu

se dva kontrolna rada ( po jedan u svakom polugodištu ) i dvije školske pismene zadaće,

takođe ( po jedna u svakom polugodištu ).

Interkulturalna jezička kompetencija

Što se tiče interkulturalne jezičke kompetencije, jasno je da će učenici biti u stanju

sporazumjeti se sa govornicima sa drugih jezičkih područja budući da je latinski jezik

međunarodni stručni jezik upravo profesija kao što su: pravo, historija, filozofija, biologija,

medicina, farmacija, veterina, poljoprivreda, nutricionizam ili kozmetologija. Svi stručni

termini navode se upravo na latinskom jeziku. Osim toga, izučavanjem ovoga

međunarodnog jezika nauke, kod učenika se postiže stjecanje vrlina i pozitivnih navika,

razvijanje valjanih moralnih shvatanja, ovladavanje stručnim terminima te usvajanje

kulturnog ponašanja što u svakom slučaju doprinosi izgradnji svestrane ličnosti učenika kao

i njegovim interkulturalnim kompetencijama. Budući da je latinski jezik koji se izučava u

gimnazijama sadržajem tekstova vezan za stručni vokabular iz historije, prava, filozofije,

medicine, učenici će biti u stanju komunicirati o ovim strukama uz pomoć latinskog jezika

sa govornicima drugih govornih područja.

Interdisciplinarni sadržaji Radi usvajanja znanja iz konkretnih struka, razvijat će se

interakcija sa predmetima kao što su: maternji jezik, strani jezici, historija i ostale društvene

nauke, biologija i ostale prirodne nauke. Ova interakcija je usmjerena ka upoznavanju i

shvatanju odgovarajućih pojmova, činjenica, zakonitosti i pojava, ne samo u okviru

latinskog jezika, nego i u okviru navedenih predmeta. Stoga će učenici uz pomoć profesora

iz priloženih tekstualnih vježbi obrađivati rečenice koje se svojim vokabularom dotiču gore

pomenutih nauka, te se na taj način prožimju sa drugim predmetima.


a) Cilj nastave: usvajanje znanja iz nastavnih područja datih kroz nastavne jedinice.

Zadaci:

73

Obrazovni: stjecanje znanja i usvajanje svih programskih sadržaja iz historije, prava,

medicine, poljoprivrede, veterine, nutricionizma i kozmetologije kroz izučavanje,

razumijevanje i pamćenje.

Odgojni: opća odgojna svrha nastave sastoji se u humanizaciji i socijalizaciji ličnosti;

odgojni ciljevi usmjereni su na stjecanje vrlina i pozitivnih navika, usvajanje kulturnog

ponašanja te stvaranje kreativne, svestrane i stvaralačke ličnosti učenika.

Funkcionalni: razvijanje intelektualnih sposobnosti učenika: pažnje, mišljenja,

pamćenja kao i navika i znanja koje će učenik primjenjivati u neposrednoj životnoj praksi.

b) Sadržaji:

• jezik (gramatika);

• stručni vokabular (tekstovi-analiza i prijevod rečenica; stručni rječnici i

stručne enciklopedije);

• kultura izražavanja (usmenog i pisanog);

• medijska kultura (televizija, muzeji, sajmovi knjiga)

c) Metode:

U nastavi će se koristiti različite metode kao svrsishodni načini zajedničkog rada

nastavnika i učenika pomoću kojih će učenici usvajati znanja, vještine i navike.

Koristit će se sljedeće :

• metode usmenog izlaganja;

• dijaloške metode;

• tekstualne metode/čitanje teksta;

• metode pisanja;

• demonstracijske metode;

• dodatne metode: promatranje, razmišljanje...

Metodički postupak

podrazumijeva kombinovanje

više različitih metoda. d) Oblici

rada:

• frontalni – nastavnik objašnjava, učenici slušaju;

• individualni – učenici samostalno rješavaju zadatke;

• rad u parovima; grupni rad.

e) Nastavna sredstva:

• auditivna;

• vizuelna;

• audiovizuelna;

• tekstualna;

74

•

Najčešće će se koristiti udžbenik, tabla, grafoskop, plakat, nastavni listić, zadaci objektivnog

tipa, računar. Upotreba nastavnih sredstava zavisit će od tipa časa, uvjeta rada kao i

kreativnosti nastavnika i učenika.

U III i IV razredu gimnazija radit će se po udžbeniku:

Gortan - Gorski - Pauš: Elementa Latina, osnove latinskog jezika, Školska knjiga, Zagreb,

2007.

75

LATINSKI JEZIK – CILJEVI I ZADACI

CILJEVI I ZADACI

Cilj nastave latinskog jezika je osposobiti učenika da:

- uoči, spozna, razumije i prepozna jezičku građu latinskog jezika;

- uči osnove latinskog jezika upoređujući ga sa našim jezikom kao temeljom učenja svakog stranog jezika;

- upozna i razumije civilizacijski kontekst u kojem ta građa postoji kao prenosilac određenih obavijesti;

- razumije jednostavnije (kraće) tekstove na latinskom jeziku te da ih može prevesti na maternji jezik;

- savlada latinsku stručnu terminologiju u savremenim jezicima;

Zadaci:

- usvajanje glasovnog sastava, pisma, izgovora;

- usvajanje analize rečenice i gramatičke analize riječi (morfosintaksička analiza);

- usvajanje osnovnih gramatičkih elemenata i osnovnog vokabulara, najznačajnijih riječi potrebnih za samostalno

prevođenje;

- osposobljavanje učenika za čitanje i razumijevanje, jezičku analizu i prevođenje kraćih latinskih tekstova;

- uporediti i povezati gramatiku bosanskog i latinskog jezika, odnosno stranog i latinskog jezika;

- samostalno ili uz pomoć nastavnika sastavljati kratke rečenice, popunjavati tekst ili povezati dijelove teksta;

- iskazati svoj utisak o tekstu, pozivati se na sam tekst i interpretirati ga svojim riječima ( na bosanskom jeziku ) referirajući

na situacije iz okruženja;

76

- usvojiti određeni fond riječi i izraza relevantan za buduće obrazovanje i bolje razumijevanje terminologije u svim

domenima života;

- prepoznati povezanost prošlosti i sadašnjosti uočavajući sličnosti i razlike u kulturama;

- razvijati interese za antičku kulturu i civilizaciju;

- uočavati vrijednosti spomenika antičke kulture i razvijati interese za izučavanje baštine latinskog jezika na području

Bosne i

Hercegovine;

- savladati određen broj latinskih izreka, termina, skraćenica koji su se do danas zadržali u govoru i stručnoj terminologiji

i dio su opće kulture;

77

OČEKIVANI

RAZULTATI /

ISHODI

UČENJA

- učenik je sposoban pravilno pisati i čitati latinske riječi i rečenice;

- samostalno određuje vrste riječi i razlikuje nominalne i verbalne kategorije;

- pravilno navodi promjenjive vrste riječi;

- sposoban je deklinirati imenice i pridjeve;

- sposoban je konjugirati glagole;

- pravilno određuje funkcije riječi u sintagmama / rečenicama;

- učenik povezuje latinsku gramatiku sa gramatikom maternjeg i stranih jezika;

- samostalno ili uz pomoć nastavnika prevodi jednostavnije rečenice i kraće tekstove;

- samostalno koristi dvojezične rječnike;

- usvaja određeni fond riječi;

- učenik poznaje osnove antičke civilizacije;

- citira i upotrebljava jednostavne izreke u konkretnim situacijama;

KORELACIJA SA

DRUGIM

PREDMETIMA

- bosanski jezik, strani jezici;

- historija i ostale društvene nauke;

- biologija i ostale prirodne nauke;

78

NASTAVNI PROGRAM ZA I RAZRED GIMNAZIJE (PRVA GODINA UČENJA)

(2 časa sedmično – 70 časova godišnje)

Nivo Tematske cjeline Gramatika Vokabular Aktivnosti Očekivani rezultati/ishodi učenja

1. UVOD U

LATINSKI JEZIK

(3 časa)

- Porijeklo i značaj

latinskog jezika

- Pismo, izgovor i

naglasak - Klasični i

tradicionalni izgovor

- riječi latinskog porijekla

u bosanskom

svakodnevnom govoru -

vokabular vezan za

primjere izgovora

-Slušanje i čitanje

- Učenik može razumjeti položaj latinskog jezika u

odnosu na druge jezike

- savladati čitanje tradicionalnim izgovorom

- uočiti razliku između klasičnog i tradicionalnog

izgovora

2. IMENICE I

PRIDJEVI

(18 časova)

- Imenice i pridjevi I i II deklinacije sa

izuzecima -Imenice III deklinacije

( konsonantske i „i“

osnove )i njihovi

izuzeci - pridjevi III

deklinacije - Imenice

IV i V deklinacije i

izuzeci

- osnovni vokabular za

svaku deklinaciju ( I-V )

proširiti vokabularom iz

tekstova

- osnovni vokabular za

pridjeve ( I - III )

deklinacije

- vježbanje čitanja,

- vježbanje deklinacije,

- zajednička

deklinacija kroz

sintagmu imenice i

pridjeva,

- analiza rečenica, -

pisanje domaćih

zadaća.

- Čitanje, razumijevanje i

prevođenje teksta.

- Učenik može mijenjati imenice kroz padeže

- upoznati padežne oblike imenica i pridjeva -

učenik može produktivno usvojiti najčešće

korištene riječi

- zna se služiti riječnikom za prevođenje rečenica sa

bosanskog na latinski jezik i obratno

- Učenik može komparirati pridjev, deklinirati isti.

- odrediti kojoj komparaciji pripada.

-Komparacija pridjeva

i osobitosti u komparaciji

( pravilna, nepravilna,

opisna i nepotpuna )

Osnovni vokabular:

- za pravilnu komparaciju Naučeni pridjevi I,II i

III deklinacije,

79

- pet pridjeva nepravilne komparacije

- pridjevi na –eus, - ius,-

uus opisne

komparacije; -

najvažniji pridjevi

nepotpune komparacije;

- Dopunjavanje rečenica komparacijom pridjeva.

- Određivanje vrste

komparacije

3. PRILOZI

(3 časa)

Tvorba i komparacija

priloga

- tvorba izvedenih priloga

od pridjeva I, II i III

deklinacije

- komparacija priloga

( pravilna i nepravilna)

Prilozi izvedeni od

pridjeva I, II i III deklinacije

Čitanje, razumijevanje i

prevođenje teksta. Dopunjavanje rečenica

prilozima.

-Učenik može prepoznati, izvesti prilog od

pridjeva, analizirati, prevesti i razvrstati riječi na

osnovu oblika i značenja - komparirati priloge

- koristiti dvojezični rječnik

4. ZAMJENICE

(11 časova)

Lične i lična povratna

zamjenica

-Prisvojne i prisvojna

povratna zamjenica -Pokazne zamjenice -

Odnosne i upitne

zajmenice

Osnovni vokabular svih

nabrojanih vrsta zamjenica u prethodnoj

koloni.

Prevođenje sintagmi sa različitim vrstama zamjenica.

- Učenik može prepoznati,deklinirati, analizirati i

prevesti iste, te uočiti sličnosti jezičkog sistema

bosanskog i latinskog jezika

5. BROJEVI

(4 časa)

- Glavni brojevi

- Redni brojevi

Rimski brojevi

Deklinacija promjenjljivih

brojeva

Osnovni vokabular: glavni

brojevi od 1- 1000 i redni

od prvi do hiljaditi.

- Pisanje slovima glavnih i rednih brojeva.

-Prevođenje rečenica sa

brojevima, godine

događanja, godine

rođenja.

- Učenik je savladao glavne i redne brojeve u

svakodnevnoj upotrebi

- može deklinirati glavne promjenjive i redne

brojeve

- služi se rimskim brojevima

- razumije vezu između rimskog kalendara i

današnjeg računanja vremena.

80

6. PRIJEDLOZI

(2 časa)

Prijedlozi sa akuzativom,

ablativom

i genitivom

Osnovni prijedlozi sa

akuzativom, ablativom,

akuzativom

i ablativom, i

genitivom

Rješavanje zadataka:

-tačno/netačno

-višestrukog izbora

- Učenik u rečenicama prepoznaje i pravilno upotrebljava prijedloge, uočava sličnosti i veze latinskog i bosanskog jezika

7. GLAGOLI

(18 časova)

Pravilni glagoli od I –

IV konjugacije

Glagolska vremena prezentske i perfektne

osnove

Glagolski na čini:

indikativ i imperativ Glagolska stanja: aktiv i

pasiv

Glagol esse i njegove

složenice

Najčešći glagoli od I -

IV konjugacije

- Konjugiranje glagola -

Popunjavanje rečenica

glagolima u

određenim vremenima

aktiva i pasiva

prebacivanje rečenica iz

aktiva u pasiv;

-prevod rečenica -prevod

jednost. tekstova

- Učenik prepoznaje, analizira, prevodi glagolska

vremena, načine, stanja istih, uočava vezu glagola i

ostalih dijelova rečenice.

8. DICTA ET

SENTENTIAE

(3 časa)

Vokabular primjenjen u

latinskim citatima,

izrekama, uzrečicama i

skraćenicama

-prevod i analiza latinskih

citata, izreka, uzrečica i

skraćenica -ilustrovanje

latinskih

poslovica

- Učenik će učiti latinske citate u višestrukoj

upotrebi, najučestalije kratice, te učiti povezivati

latinski vokabular sa stranim riječima u

svakodnevnoj upotrebi u maternjem jeziku.

- učenik će razumjeti uticaj latinskog jezika na

bosanski i ostale indoevropske jezike, kao i uticaj

rimske kulture na evropski civilizacijski krug.

81

9. CIVILIZACIJA

(HISTORIJA I KULTURNI

SADRŽAJI)

(8 časova)

Stručna terminologija:

Pravna, medicinska, kao i

latinske riječi u

bosanskom jeziku.

Slušanje, čitanje,

razumijevanje,

prezentacija.

Učenik upoznaje najznačajnija kulturna dostignuća rimske civilizacije koja je neodvojivi dio bosanske

kulture i tradicije i indoevropskog civilizacijskog kruga.

- Rimska civilizacija na

području Bosne i

Hercegovine - Rimsko

pravo - Svakodnevni

život i običaji Rimljana -

Rimska religija i

mitologija

- Medicina

- Rimski kalendar

- Studentska himna

Gaudeamus

- oblačenje rimske odjeće

uz navedene teme

82

NASTAVNI PROGRAM ZA II RAZRED GIMNAZIJE (DRUGA GODINA UČENJA)

(1 čas sedmično – 30 časova godišnje)

Nivo Tematske cjeline Gramatika Vokabular Aktivnosti Očekivani rezultati/ishodi učenja

1. SINTAKSA

GLAGOLA

(6 časova)

Konjunktivi prezenta, imperfekta,

perfekta i

pluskvamperfekta

aktivnog i pasivnog i

konjunktivi pomoćnog

glagola esse

Ponavljanje i proširivanje

vokabulara iz tekstova.

- Čitanje, razumijevanje,

prevođenje,

komentarisanje teksta; -

prebacivanje rečenica

iz indikativa u konjunktiv.

- Učenik zna prepoznati, navesti, izgraditi I

prevesti sve konjunktive.

-proširuje latinski vokabular.

2. NEPRAVILNI

GLAGOLI

(4 časa)

-eo, ire, ii, itum -

fero, ferre, tuli,

latum i njihove

složenice - volo,

velle, volui

- nolo, nolle, nolui

- malo, malle,malui

Nepravilni glagoli: ire, ferre, i njihove složenice;

velle, nolle, malle;

Konjugiranje glagola u

svim vremenima i

načinima aktiva i pasiva.

- Učenik zna prepoznati navedene nepravilne

glagole,

-može promijeniti kroz sva vremena i načine iste,

zna kako se navode, prevode, kada se koriste.

3. GLAGOLSKA

IMENA I NJIHOVE

KONSTRUKCIJE

(20 časova)

-Infinitivi

-Akuzativ sa infinitivom

Proširiti vokabular iz tekstova.

Glagoli govorenja,

osjećanja, mišljenja,

htijenja, zapovijesti,

zabrane, dopuštanja,

izrazi sa glagolom esse,

bezlični glagoli.

Čitanje, razumijevanje, prevođenje rečenica sa

infinitivima, akuzativom i

nominativom sa infinitivom.

Učenik zna prepoznati navedene infinitive, zna kako se grade, navode, prevode i kada se upotrebljavaju.

Učenik zna prepoznati konstrukciju akuzativa sa

infinitivom, može odrediti koja je glavna a koja

zavisna rečenica, iz čega se sastoji, kako se

prevodi, u kom je vremenu i stanju glagol u

glavnoj rečenici a u kom u zavisnoj

83

-Nominativ sa

infinitivom

Glagoli govorenja,

mišljenja, zapovijesti,

zabrane, dopuštanja u

pasivu.

Izraziti rečenice

konstrukcijom

akuzativa ili

nominativa sa

infinitivom uz date

glavne glagole.

rečenici.

Učenik zna prepoznati konstrukciju

nominativa sa infinitivom, može odrediti

koja je glavna a koja zavisna rečenica, iz

čega se sastoji, kako se prevodi, u kom je

vremenu I stanju glagol u glavnoj

rečenici, a u kom u zavisnoj.

Participi

-Particip prezenta aktiva

- Particip perfekta

pasiva

- Particip futura

aktiva

Koristiti već

usvojeni vokabular.

Čitanje,

razumijevanje i

prevođenje.

Učenik zna prepoznati particip prezenta

aktiva, particip perfekta pasiva i particip future aktiva, zna kada se koristi, kako se

navodi, gradi, prevodi.

Ablativ apsolutni sa

participom

Ablativ apsolutni bez

participa

Proširiti vokabular

leksikom iz tekstova.

Veznici: kada, pošto,

budući da, iako, mada,

premda, glagolski prilog

prošli na –vši. Imenice

koje označavaju: čast,

službu, djelatnost,

starosnu dob, kao

consule, duce, auctore,

puero, sene,

Pridjeve: me vivo, me

invito, me ignaro...

Odrediti koju zavisnu

rečenicu zamijenjuje

apsolutni ablativ sa i bez

participa i prevesti iste.

Čitanje, razumijevanje, prevođenje, komentarisanje.

Učenik zna prepoznati apsolutni ablative sa i bez

participa,

Zna kada se upotrebljavaju, iz

čega se sastoje,

prevesti zavisnu rečenicu ablativom apsolutnim sa i bez participa.

84

- Gerund

Glagolske imenice na

–nje.

Čitanje, razumijevanje,

prevođenje,

komentarisanje, domaća

zadaća.

Učenik zna razlikovati gerund od gerundiva, zna

da je gerund glagolska imenica II deklinacije, zna

kako se gradi, deklinira,

- Gerundiv

Glagolski pridjevi i

radnja koja može, mora i

treba da se izvrši.

prevodi.

Učenik zna da je gerundiv glagolski pridjev, ima

pasivno značenje, kako se gradi, navodi, deklinira,

prevodi.

-Perifrastična

konjugacija aktivna

- Perifrastična konjugacija pasivna

Proširivanje

vokabulara iz

tekstova.

Proširivanje vokabulara iz tekstova

Čitanje,

razumijevanje,

prevođenje,

komentarisanje.

Prebacivanje rečenica

iz aktivne u pasivnu

konjugaciju.

Učenik zna prepoznati perifrastičnu

aktivnu i pasivnu konjugaciju, prevesti, i

prebaciti rečenice iz aktivne u pasivnu.

4. DICTA ET

SENTENTIAE*

Vokabular primjenjen u

latinskim citatima,

izrekama, uzrečicama i

skraćenicama

Prevod i analiza latinskih

citata, izreka, uzrečica i

skraćenica -ilustrovanje

latinskih poslovica

Učenik će učiti latinske citate u višestrukoj

upotrebi, najučestalije kratice, te učiti povezivati latinski vokabular sa stranim

riječima u svakodnevnoj upotrebi u maternjem

jeziku.

Učenik će razumjeti uticaj latinskog jezika na

bosanski i ostale indoevropske jezike, kao i uticaj

rimske kulture na evropski civilizacijski krug.

85

5. CIVILIZACIJA

(HISTORIJA I

KULTURNI

SADRŽAJI)*

Stručna terminologija:

Pravna, medicinska, kao i

latinske riječi u

bosanskom jeziku.

Slušanje, čitanje,

razumijevanje,

prezentacija. -

Oblačenje rimske

odjeće uz navedene

teme.

Učenik upoznaje najznačajnija kulturna dostignuća rimske civilizacije koja je neodvojivi dio bosanske

kulture i tradicije i indoevropskog civilizacijskog

kruga.

* TEME POD REDNIM BROJEM 4. i 5. NEMAJU POSEBAN FOND ČASOVA, PROŽIMAJU SE KROZ PRETHODNE

NASTAVNE JEDINICE.

PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA

Nastavu latinskog jezika mogu izvoditi nastavnici koji su završili Filozofski ili Filološki fakultet i stekli zvanje:

- dilomirani klasični filolog / dipl. profesor klasične filologije,

- diplomirani profesor latinskog jezika i rimske književnosti,

- diplomirani profesor francuskog jezika i književnosti i latinskog jezika i rimske književnosti, - diplomirani profesor historije i

latinskog jezika,

- diplomirani profesor latinskog jezika i rimske književnosti u dvopredmetnoj kombinaciji.

- Magistar/ica struke.


PREDMET: Historija

87

GIMNAZIJA

HISTORIJA

UVOD

Vođeni istinom da je svijest o historiji jedno od temeljnih obilježja svakog društva, a

znanje o prošlosti ključno za razumijevanje sadašnjosti i promišljanje budućnosti, u kreiranju

postojećeg Programa pojavio se težak zadatak i dilema da li je potrebno bilo šta eliminirati. S

ciljem pospješenja nastave historije neke teme su spojene, neke razdvojene, dok su neke

cjeline prebačene u druge razrede u cilju rasterećenja.

Proučavanje prošlosti temelji se na dokazima prikupljenim iz historijskih izvora, te na

prosuđivanjima o važnosti događaja, i zato za poznavanje historije slobodno možemo reći da

pridonosi razumijevanju procesa koji su oblikovali čovječanstvo od najranijih vremena do

danas. Učeći o vlastitoj zajednici i drugim kulturama i društvima, učenici razvijaju

razumijevanje sila i procesa koji oblikuju lični i kolektivni identitet bez kojeg nema

postojanja.

U revidiranom Programu naglašeni su i neki novi ishodi u učenju, prioritetno zastupljeni

prateći interes učenika za proučavanje prošlosti, razvijanje radoznalosti, imaginaciju i

analitičko mišljenje učenika. Naglašeno je da nastavnici prije svega trebaju omogućiti

učenicima da bolje razumiju sadašnjost i da se na osnovu stečenog znanja i vještina, učeći o

prošlosti, nužno uključe u aktivno sudjelovanje u društvu.

CILJEVI I ZADACI NASTAVE HISTORIJE

Učeći historiju učenici razvijaju razumijevanje, kompetencije i vještine na osnovu koncepata

koji su međusobno povezani, a to su:

- vrijeme i prostor

- uzroci i posljedice

- izvori istraživanja prošlosti

- kontinuitet i promjene

- interpretacija i perspektiva.

Koncept vremena i prostora je od ključne važnosti za razumijevanje prošlosti, jer se bez

hronološkog okvira ne mogu razumjeti prošlost i sadašnjost, niti istražiti odnosi među

događajima. Učenik treba usvojiti opći hronološki okvir, osnove računanja vremena, izgraditi

osjećaj za tok i slijed događaja, te smjestiti događaje, osobe i pojave u odgovarajući period.

On treba razumjeti povijesne procese i njihov uticaj na sadašnjost i budućnost.

Konceptom uzroka i posljedica objašnjavaju se faktori koji su pridonijeli pojedinim

historijskim događajima, pojavama i procesima, i rezultatu tih zbivanja. Učenici trebaju

shvatiti zašto su se događaji zbili baš tako kako jesu i zašto jedan događaj može imati

višestruke uzroke i posljedice. Prikazom uzročno-posljedičnih veza, učenik razvija kritičko

mišljenje. Učenik razlikuje uzroke, povod i posljedice. Uočava iste i shvata da se pisanje o

prošlosti temelji na pretpostavci važnosti uzroka i posljedica u izučavanju historije.

Koncept izvora istraživanja prošlosti čini osnovu za razvoj kritičkog i kreativnog mišljenja

kod učenika. Bitni su primarni i sekundarni izvori koji uključuju formulisanje pitanja,

pronalaženje izvora i informacija, odabir, analizu i interpretaciju prikupljenih informacija.

Učenik treba donositi zaključke na osnovu temeljnih argumenata i dokaza. On upoznaje,

analizira i vrednuje različite vrste primarnih i sekundarnih izvora, objašnjavajući njihovo

značenje u istraživanju prošlosti.

88

Koncept kontinuiteta i promjena podrazumijeva shvatanje historije kao složene

mješavine promjena i kontinuiteta. Obuhvata razumijevanje obilježja razdoblja koja se

proučavaju te promjena unutar tih razdoblja. Učenik na osnovu toga može objasniti

karakteristična obilježja pojedinih historijskih razdoblja te razumjeti odnos između promjena

i kontinuiteta.

Koncept interpretacija i perspektiva učeniku treba pomoći da tumači prošlost na osnovu

historijskih izvora, ali da svoje znanje iznese kroz valjanu interpretaciju, jer na taj način

učenik objašnjava prošle događaje, procese i promjene. Učenik shvata da se prikazi prošlosti

ne sastoje samo od činjenica nego i od načina interpretacije.

Cilj svih navedenih koncepata je sticanje znanja o prošlosti, razvijanje vještina te

razumijevanje stavova i međuljudskih odnosa koji proizilaze iz učenja historije.

U realizaciji sadržaja uloga nastavnika je ogromna, a odnosi se na:

razumijevanje ishoda učenja i realizaciju istih;

u središtu svih dešavanja je učenik, a nastavnik samo osmišljava i organizuje čas;

nastavnik potiče kreativno i efikasno sticanje znanja i navodi učenike na kritičko

razmišljanje;

vrlo važna stavka je razviti komunikaciju sa učenicima, stalno davati podršku

učenicima i osmišljavati nove metode rada;

pružati dovoljno mogućnosti za učenje;

nastavnik historije treba stalno poticati želje za razumijevanje prošlosti koje su

usmjerene na formiranje osobnog gledišta učenika;

nastavnik treba dobro poznavati učenike i prilagoditi metode rada svakom pojedinačno.

Učenici kroz različite oblike rada aktivno učestvuju i dolaze do zadatih ciljeva u toku časa.

Učenik treba da:

poznaje i razumije razdoblja i društva koja proučava, kao i važne događaje, pojedince,

pojave, i pri tome vlada novim pojmovima;

shvata sadašnjost kao posljedicu prošlosti;

sagledava prošlost i koristi se konceptima vremena i prostora, uzroka i posljedica,

kontinuiteta i promjena, izvora i istraživanja prošlosti, kao i perspektivom;

oblikuje vlastiti stav, otvoreno razgovara i raspravlja, ali uvažava različite

perspektive i percepcije o prošlosti;

koristi se vještinama: postavlja pitanja o prošlosti, analizira izvore, dolazi do

argumenata i iznosi rezultate svoje spoznaje;

koristi se znanjima i vještinama koje je stekao učeći historiju. Na taj način će odgovorno

djelovati u javnom životu u okviru Bosne i Hercegovine, Evrope i svijeta.

OCJENJIVANJE UČENIKA

Proces ocjenjivanja učenika treba biti kontinuiran rad u toku svih časova bilo da se radi o

provjeri znanja ili obradi novog sadržaja, iako se najčešće ocjenjivanje vrši nakon obrađene

nastavne teme ili jedinice. Nastavnim planom i programom definisani su standardi znanja koji

opisuju šta se od učenika očekuje, te razgraničena znanja i vještine koje učenici grade kao

rezultat nastave. Kriteriji za ocjenjivanje propisani su standardima. Prilikom ocjenjivanja bilo

bi poželjno da se koriste pitanja i zadaci objektivnog tipa i zadaci sa slobodnim odgovorima

(eseji). Pored eseja mogu se ocjenjivati i referati te različiti istraživački radovi kojim učenici

pokazuju razumijevanje historijskih sadržaja te sposobnosti lične interpretacije. Jako je važno

uočiti i vrednovati kod učenika vlastitu kreativnost i interpretaciju kao što su izrada plakata,

raznih crteža, scenarija, prezentacija, raznih multimedijskih sadržaja itd.

89

PRILAGOĐAVANJE PROGRAMA

Za učenike s posebnim potrebama razvijaju se prilagođeni programi. Prilagođavanje se

provodi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadržaja, procesa, proizvoda i

sredine učenja, zavisno od osobenosti potreba učenika, odnosno do nivoa individualno

prilagođenih programa. Individualno prilagođen program razvijaju nastavnik historije i stručni

tim za podršku učenika sa poteškoćama u razvoju na nivou škole i Ministarstva za

obrazovanje, uz korištenje potrebne ekspertize i učešća roditelja.

SREDSTVA ZA REALIZACIJU NASTAVE HISTORIJE

Udžbenici za historiju, radne sveske za učenike, priručnici za nastavnike, dokumenti na CD-u,

historijski atlasi, dokumentarni filmovi, slajdovi, internet, historijske karte, slijepe karte,

časopisi, fotografije, autentični materijali i živi materijalni izvori jesu klasična nastavna

sredstva. Nastavnik treba znati kako ih pravilno odabrati i prilagoditi, te u kojem dijelu

procesa učenja primijeniti određena sredstva. Bilo bi dobro koristiti kombinacije izvora i

materijala te medija, jer se na taj način učenici angažiraju na interaktivniji način. Najbitnije je

uskladiti sredstva s ciljevima i ishodima učenja nastave historije.

KORELACIJA S DRUGIM PREDMETIMA

Nastavni predmet historija izučava društveno-humanističko područje i zajedno s drugim

područjima, međupredmetnim temama i predmetima potiče razvoj specifičnih kompetencija

učenika. Važnost historije posebno se ističe u korelaciji s geografijom, gdje su mnoge teme i

nastavne jedinke međusobno povezane. S matematikom je ta veza primjetna u pogledu

računanja vremena, tablica i dijagrama; s jezicima je primjetna po pitanju historije

književnosti i jezika, kritičkog čitanja kad su upitanju historijski izvori. S tehničkim i

informatičkim područjem veza se očituje u razvoju afirmativnog i odgovornog korištenja

digitalne pismenosti, jer učenik povezuje razvoj tehnologije s promjenama u prošlosti i

postaje svjestan mogućih opasnosti u okviru tehnološkog razvoja. Historija je povezana i s

umjetnošću u pogledu historije kiparstva, slikarstva, arhitekture. Osobito je historija povezana

s predmetom građanskog odgoja i obrazovanja, jer kroz historiju učenici uče funkcionisanje

demokratije i demokratskog društva, ljudskih prava općenito, što je suština učenja građanskog

obrazovanja.

Historija kao predmet potiče aktivno učenje, vještine i analize, i vrednuje različite vrste

izvora, perspektiva i interpretacija. Međusobnom suradnjom učenici bi trebali iskazati lične

inicijative i razvijaje vlastite kreativnosti.

90

REVIDIRANI NASTAVNI PROGRAM ZA GIMNAZIJE – I RAZRED, 2 ČASA

SEDMIČNO, 70 ČASOVA GODIŠNJE

1. TEMA I : UVOD U HISTORIJU

1) Pojam i predmet izučavanja historije, historijski izvori

2) Računanje vremena, periodizacija i kalendari kroz historiju

Ukupno 2: 1 čas obrade i 1 čas ponavljanja/utvrđivanja

Očekivani ishodi znanja i vještina:

Učenik provodi školska istraživanja kako bi ispitao prošlost i sadašnjost; pokazuje historijsko

znanje i razumijevanje; tumači prošlost na osnovu didaktički oblikovanih historijskih izvora i

razumije šta sve može utjecati na pisanje historije; otkriva utjecaj različitih historijskih

stajališta na historijske događaje i određuje kontekst u kojem su ta stajališta nastala.

2. TEMA II : PRAHISTORIJA

1) Prahistorija – život čovjeka u prahistorijskom razdoblju

2) Umjetnost i religija prahistorijskog čovjeka

3) Prahistorija na tlu BiH

Ukupno 4: 3 časa obrade, 1 čas ponavljanja/utvrđivanja


Učenik shvata teorije o postanku čovjeka (razvoj od primata do homo sapiensa, od lovca i

skupljača plodova do stvaralačkog bića); učenik shvata razvoj društva kroz zajednice horde,

rodovskog društva i robovlasništva.

3. TEMA III : HISTORIJSKO DOBA

1) Civilizacije Starog istoka- opće karakteristike; pismo i država

2) Mezopotamija i Egipat

3) Stara Grčka – herojsko doba

4) Kultura i religija Stare Grčke

5) Klasično doba Grčke – Sparta i Atina

6) Aleksandar Makedonski – helenizam

7) Nastanak Rima; doba kraljeva

8) Nastanak republike

9) Kriza republike, I i II Trijumvirat

10) Principat i dominat

11) Pojava kršćanstva, kriza rimskog društva, provale barbara

12) Rimska kultura

13) Antičko doba na tlu BiH

Ukupno 17: 13 časova obrade, 4 časa ponavljanja/utvrđivanja


Učenik shvata nastanak prvih država i najstarijih kultura na Istoku; uočava razvoj pisma od

klinastog i hijeroglifa do razvijenih oblika pisama; razumije kulturna dostignuća Egipta i

naroda Mezopotamije; shvata položaj Grčke i nastanak njene civilizacije, razumije zašto je

Stara Grčka kolijevka evropske civilizacije; shvata kako je i zašto Rim postao svjetska

sila na tri kontinenta; tumači značaj religija od animizma i totemizma, do grčke i rimske

politeističke religije; uočava pojavu kršćanstva i ulogu religija u svakodnevnom životu;

upoznaje područje BiH u antičkom dobu; objašnjava unutarnje i vanjske uzroke krize rimske

države, pojavu barbara i pad Zapadnog rimskog carstva.

91

4. TEMA IV – EVROPA, BIZANTIJA I ARAPSKI SVIJET U RANOM SREDNJEM

VIJEKU

1) Velika seoba naroda

2) Srednji vijek, feudalizam – opće karakteristike

3) Franačka država – karolinška renesansa

4) Bizantija, crkveni raskol 1054. g.

5) Arapi, pojava islama, uticaj na Evropu



Učenik shvata uzroke i posljedice velike seobe naroda; upoznaje karakteristike novih država u

Evropi; uči o razvoju Franačke, Bizantije i Arapa, shvata ulogu kršćanstva i islama na

politički i kulturni razvoj Evrope i Sredozemlja.

5. TEMA V : EVROPA U DOBA RAZVIJENOG I KASNOG SREDNJEG VIJEKA

1) Razvijeni feudalizam – opće karakteristike

2) Nastanak gradova i gradske privrede

3) Krstaški ratovi i posljedice

4) Južni Slaveni na razmeđu istoka i zapada

5) Južnoslavenske zemlje u srednjem vijeku

Ukupno 6: 5 časova obrade, 1 čas ponavljanja/utvrđivanja


Učenik shvata osnove feudalnog društva i privrede, tj. odnos feudalac : kmet; analizira

feudalnu piramidu društva, razumije svakodnevni život ljudi u srednjem vijeku; uočava i

razumije promjene u Evropi u razvijenom i kasnom srednjem vijeku; objašnjava svakodnevni

život ljudi u gradu i na selu; razumije suprotnosti feudalnog društva, uočava uzroke i

posljedice krstaških ratova.

6. TEMA VI : BOSNA I HERCEGOVINA U DOBA RAZVIJENOG FEUDALIZMA

1) Nastanak srednjovjekovne bosanske države - doba prvih banova

2) Bosna u 13. st.

3) Bosna u doba najvećeg uspona; teritorijalno širenje, dinastija Kotromanića

4) Privredni i kulturni razvoj; Crkva Bosanska

5) Feudalna anarhija i gubitak samostalnosti



Učenik objašnjava uzroke i pravce seobe Slavena, doseljavanje na Balkan i stvaranje prvih

država; shvata odnose među balkanskim državama i uticaj velikih susjednih država na njihov

razvoj; objašnjava privredni i kulturni razvoj slavenskih država, pojavu slavenskog pisma i

kulturne centre; saznaje prve informacije o Bosni, nastanku i razvoju bosanske države;

objašnjava vjerske prilike u Bosni, pojavu Crkve bosanske i pokušaje da se ona uništi;

objašnjava kako je Bosna postala moćna država na Balkanu, kao i uzroke krize

u 15. st.; razumije privredni i kulturni razvoj Bosne u srednjem vijeku

7. TEMA VII : BOSNA I HERCEGOVINA OD 16. DO 18. ST.

1) Osmansko carstvo – nastanak i razvoj; timarsko-spahijski sistem

2) BiH u sastavu Osmanskog carstva; proces prelaska na islam

3) Bosanski ejalet – društveni odnosi; privredne i kulturne prilike

92

4) Kriza timarskog sistema, ratovi evropskih država i Osmanskog carstva u

17. i 18. st.

Ukupno 6: 4 časa obrade, 2 časa ponavljanja/utvrđivanja


Učenik objašnjava nastanak Osmanskog carstva i njegov razvoj; razumije u čemu je snaga

Osmanskog carstva i njegovog društvenog i državnog uređenja; uočava kako je Bosna pala

pod osmansku vlast; objašnjava kako je osmansko durštveno i državno uređenje uvedeno u

Bosnu; objašnjava karakteristike privrednog razvoja, nastanak gradova i razvoj gradske

privrede; objašnjava vjerske prilike, pojavu islama i dolazak Jevreja (bosanski vjerski

četverougao); objašnjava početak krize osmanske države, uzroke i posljedice krize.

8. TEMA VIII : EVROPA U NOVOM VIJEKU OD 15. DO 18. ST.

1) Velika geografska otkrića

2) Humanizam i renesansa

3) Razvoj evropske privrede i društva od 16. do 18. st; industrijska revolucija

4) Osnove evropskih apsolutističkih monarhija



Učenik analizira i shvata promjene koje su se desile u novom vijeku (humanizam i renesansa);

identificira motive i prirodu ekspedicija evropskih zemalja na druge kontinente, raspravlja o

otkrivanju novog svijeta; objašnjava pojavu novog načina proizvodnje i novog društvenog

sistema kapitalizma; razumije pojam revolucije i industrije.

9. TEMA IX : EVROPA I SVIJET U 18. I 19. ST.

1) Rat za nezavisnost SAD-a

2) Francuska revolucija – kratak pregled, uzroci, tok i značaj

3) Napoleonovi ratovi i njihove posljedice; ilirske provincije

4) Bečki kongres

5) Revolucionarna 1848. g. u Evropi

6) Ujedinjenja Njemačke i Italije

Ukupno 8: 6 časova obrade, 2 časa ponavljanje/utvrđivanje


Učenik objašnjava pojavu građanskog društva i stvaranje nacionalnih država u SAD i

Francuskoj; ukazuje na značaj Deklaracije nezavisnosti i Deklaracije o pravima čovjeka i

građanina; definira promjene u Evropi u drugoj polovini 19. st i novu politiku ekspanzije;

shvata krizu Osmanskog carstva i pokušaj reformi

10. TEMA X : BOSNA I HERCEGOVINA OD POKRETA ZA AUTONOMIJU DO

BERLINSKOG KONGRESA/

1) Pokušaj reformi Osmanskog carstva i otpori

2) „Istočno pitanje“ – pokreti Srba, Grka, Albanaca

3) Pokret Husein- kapetana Gradaščevića

4) Intervencija Omer – paše Latasa; Ilirski pokret i promjene u Bosni



Učenik razumije stanje u Bosni i otpor reformama; shvata uzroke nastanka pokreta za

93

autonomiju kao i posljedice djelovanja; objašnjava odnos velikih sila prema Osmanskom

carstvu i istočno pitanje; ukazuje na složenost i značaj istočnog pitanje kao

pojave dugog trajanja.

REVIDIRANI NASTAVNI PROGRAM ZA GIMNAZIJE – II RAZRED

2 ČASA SEDMIČNO, 70 ČASOVA GODIŠNJE

1. TEMA I : EVROPA I SVIJET OD 1878. DO 1914. G.

1) Šerif Topal- paša; Privredni i društveni razvoj Bosanskog vilajeta

2) Velika istočna kriza i Berlinski kongres

3) Međunarodni odnosi, kolonijalno pitanje; Marokanska i aneksiona kriza, Balkanski ratovi

4) Razvoj nauke, tehnike i kulture (19-20. st.)



Učenik objašnjava krizu u Osmanskom carstvu, istočno pitanje i ulogu velikih sila u

rješavanju tog pitanja na Berlinskom kongresu, kao i otpor dijela bh. stanovništva; shvata

međunarodne odnose pred Prvi svjetski rat, suprotnosti i interese velikih sila.

2. TEMA II : BOSNA I HERCEGOVINA OD 1875. DO 1914. G.

1) Južnoslavenske zemlje početkom 20. st.

2) Austrougarska okupacija, BiH u okviru Austro-Ugarske (državno-pravni položaj)

3) Kalajevo bošnjaštvo

4) Aneksija

5) Bosanski ustav i sabor

6) Kulturni i privredni razvoj BiH u okviru Austro – Ugarske monarhije

Ukupno 8: 6 časova obrade, 2 časa ponavljanja/utvrđivanja .


Učenik upoređuje austrougarsku okupaciju s osmanskom, uviđajući sličnosti i razlike;

analizira politiku Monarhije u BiH, kao i političke, kulturne i privredne prilike u BiH.

3. TEMA III : PRVI SVJETSKI RAT

1) Uzroci i povod rata, zaraćene strane

2) Ratne operacije i frontovi 1914.- 1915. g.

3) 1916. i pomorski rat, život u zaraćenim zemljama

4) 1917. i prekretnica u ratu, ulazak SAD-a u rat, revolucija u Rusiji

5) 1918. i poraz centralnih sila, posljedice rata



Učenik objašnjava uzroke, povod i vojne operacije u Prvom svjetskom ratu, novo naoružanje i

ratne tehnike; analizira stanje u Rusiji prije, u toku i nakon revolucije; objašnjava posljedice

Prvog svjetskog rata, raspad velikih carstava i nastanak novih država.

4. TEMA IV: BIH U PRVOM SVJETSKOM RATU

1) Sarajevski atentat i početak rata

2) Bosna i Hercegovina kao neposredno ratno poprište 1914.– 1915. g.

3) Jugoslovensko pitanje u Prvom svjetskom ratu

94



Učenik analizira vezu između atentata i početka rata; objašnjava stanje u BiH u toku Prvog

svjetskog rata; analizira pojavu jugoslovenske ideje i njenu realizaciju u toku i nakon rata.

5.TEMA V: SVIJET IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA

1) Mirovni ugovori

2) Privredni razvoj svijeta između dva rata – Velika ekonomska kriza 1929. – 1933. g.

3) Pojava novih ideologija i totalitarnih društava između dva rata

4) Komunizam u Rusiji

5) Fašizam u Italiji

6) Nacizam u Njemačkoj

7) Španski građanski rat



Učenik razlikuje nove suprotnosti u Evropi i svijetu, pojavu novih ideologija i korijene novih

sukoba; ocjenjuje stanje u kolonijama i prilike u kojima se javljaju antikolonijalni pokreti;

uočava napredak nauke i tehnike.

6.TEMA VI: BOSNA I HERCEGOVINA IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA

1) Ulazak BiH u zajedničku jugoslovensku državu

2) Vidovdanski ustav

3) Šestojanuarska diktatura; Oktroirani ustav

4) Sporazum Cvetković –Maček

5) Privredni i društveni razvoj BiH



Učenik uočava stanje u BiH u Kraljevini SHS i promjenu njenog statusa od Vidovdanskog

ustava i Šestojanuarske diktature do sporazuma Cvetković – Maček

7. TEMA VII : DRUGI SVJETSKI RAT

1) Prva faza rata 1939. – 1941.- „Blitzkrieg“

2) Najveće bitke 1941. – 1943. g.

3) Završna faza rata, Dan D, kapitulacija Njemačke i Japana

4) Holokaust

5) Posljedice Drugog svjetskog rata



Učenik objašnjava uzroke Drugog svjetskog rata, ratnu strategiju fašističkih zemalja, logore i

holokaust; shvata razloge stvaranja antifašističke koalicije i zajedničku pobjedu nad

fašizmom.

8. TEMA VIII: BOSNA I HERCEGOVINA U DRUGOM SVJETSKOM RATU

1) Aprilski rat, kapitulacija i podjela Kraljevine Jugoslavije

2) BiH u sastavu Nezavisne Države Hrvatske

3) Narodnooslobodilački pokret u BiH

95

4) AVNOJ i ZAVNOBiH – obnova bosanske državnosti



Učenik opisuje okupaciju i raspad Kraljevine i pojavu NOP –a; objašnjava kako su događaji

prije rata i u ratu povezani uzročno-posljedično; rekonstuiše, prati i tumači određene

društvene, ekonomske, kulturne, političke oblike društva u vrijeme rata i mira, razumije

rađanje i kontinuitet ideja i ideologija.

9. TEMA IX: SVIJET POSLIJE DRUGOG SVJETSKOG RATA

1) Suđenje ratnim zločincima

2) UN

3) Hladni rat, Vijetnamski rat, Kubanska kriza, Berlinski zid

4) Detant

5) Dekolonizacija i globalizacija

6) Slom komunizma u Evropi

7) Razvoj nauke, tehnike i kulture u drugoj polovini 20. st.



Učenik upoređuje kartu svijeta i Evrope pred i nakon Drugog svjetskog rata, identificira nove

suprotnosti u svijetu; shvata opasnost od blokovske podjele svijeta i prijetnje nuklearnim

ratom; razumije potrebu prevazilaženja sukoba i ideju evropskih integracija; razumije zašto se

raspao socijalizam u Evropi; uočava napredak nauke i tehnike

10. TEMA X: BOSNA I HERCEGOVINA POSLIJE DRUGOG SVJETSKOG RATA

1) Ljudski gubici, obnova zemlje

2) Sukob Staljin – Tito i posljedice sukoba

3) Cazinska buna, samoupravljanje

4) Privredni, društveni i kulturni razvoj BiH u okviru SFRJ

5) Politička i ekonomska kriza i raspad Jugoslavije

6) BiH kao samostalna država



Učenik shvata uvjete pod kojima je obnovljena bh. državnost i nastala nova Jugoslavija;

procjenjuje stanje u BiH nakon rata; uočava obnovu i privredni razvoj zemlje; shvata uzroke

raspada SFRJ i stvaranje samostalnih država; razumije uzroke i posljedice rata u BiH 1992. –

1995. g.

96

REVIDIRANI NASTAVNI PROGRAM IZBORNE NASTAVE IZ HISTORIJE ZA

GIMNAZIJE – III RAZRED


NASTAVNE OBLASTI

1. TEMA I : HISTORIJSKA NAUKA – osnovni pojmovi

1) Metodologija izrade referata i seminarskih radova, upute za korištenje historijskih izvora i

literature, posjeta školskoj biblioteci

2) Historija historiografije – stari i srednji vijek

3) Historiografija humanizma, prosvjetiteljstva, racionalizma, 20. st.

4) Pomoćne historijske nauke

5) Historijski izvori – podjela i kritika; odnos prema drugim naukama


2. TEMA II : HISTORIJA I SAVREMENOST

1) Pojam civilizacije, kulture i religije

2) Ideologije, države i nacije kroz historiju

3) Demokratija kroz historiju

4) Tipovi naselja i migracije kroz historiju

5) Uloga pojedinaca i marginalnih grupa u historiji


3.TEMA III : ANTIČKA CIVILIZACIJA

1) Mezopotamija, Sumer, Akad - država, društvo i civilizacijsko naslijeđe

2) Babilon – država, društvo i civilizacijsko naslijeđe

3) Fenikija – država, društvo i civilizacijsko naslijeđe

4) Hetiti – država, društvo i civilizacijsko naslijeđe

5) Egipat – država, društvo i civilizacijsko naslijeđe

6) Perzija – država, društvo i civilizacijsko naslijeđe

7) Palestina/Izrael i ''jevrejsko pitanje''

8) Antička Indija i Kina

9) Antička Grčka - Atina i Sparta

10) Kultura, filozofija i mitologija antičke Grčke

11) Nastanak Rima, doba kraljeva

12) Doba republike, magistrature

13) Rimska vojska i ratovi

14) Principat

15) Dominat

16) Uzroci slabljenja i propasti Rima

17) Rimsko pravo i rimski kalendar

18) Svakodnevni život i običaji Rimljana

19) Antičko naslijeđe u BiH, grčko- rimski civilizacijski krug

20) Maje, Inke, Asteci

Ukupno 26: 20 časova obrade, 6 časova ponavljanja/utvrđivanja

4. TEMA IV: EVROPA U SREDNJEM VIJEKU – pojam i periodizacija srednjeg vijeka

1) Srednjovjekovno društvo

2) Napredak proizvodnje, razmjena dobara, obnova gradova

3) Grad u srednjem vijeku

4) Kultura srednjovjekovnog evropskog društva

97

5) Uticaj crkve na razvoj nauke, umjetnosti i školstva


5.TEMA V: NOVAC KROZ HISTORIJU

1) Pojam numizmatike, prvobitna sredstva plaćanja, prve monete, ''kvarenje'' novca

2) Novac u srednjem vijeku, nastanak bankarstava, uloga templara

3) Odnos monoteističkih religija prema bankarstvu i kamatama

4) Nastanak papirnog novca, monetarna politika modernog doba


6.TEMA VI: KONFESIONALIZAM U BH. DRUŠTVU

1) Vjere u Bosni prije islamizacije; širenje islama na Balkanu

2) Islam i faktori prihvatanja islama u Bosni, odnos islama prema drugim konfesijama

3) Uticaj islamskog istoka na kršćanski zapad i obratno- akulturacija

4) Kulturne prilike, svakodnevni život i običaji

5) Odjeća, stanovanje i kuhinja, zanati i sevdalinka


7. TEMA VII: GRAĐANSKE REVOLUCIJE U ZAPADNOJ EVROPI

1) Pojam revolucije i karakteristike prvih evropskih revolucija; nizozemska i engleska

revolucija

2) Osvrt na američku revoluciju

3) Francuska građanska revolucija – tok, značaj i posljedice

4) Značaj prosvjetiteljskih ideja i djelovanja francuskih enciklopedista

5) Napoleon Bonaparte

6) Uticaj francuske građanske revolucije i Napoleonovih ratova na „balkansko pitanje“

7) Buđenje nacionalnih pokreta na Balkanu


8. TEMA VIII: POLITIČKI STATUS U BIH 1878. – 1918. g.

1) Okupacija i uspostava austrougarske vlasti.

2) Državno-pravni položaj i „Corpus Separatum“

3) Stanovništvo i demografska kretanja

4) Kalajevo bošnjaštvo

5) Vjerske zajednice

6) Formiranje političkih stranaka

7) Aneksija

8) Bosanski ustav


9.TEMA IX : PRIVREDNI RAZVOJ, KULTURNE I PROSVJETNE PRILIKE U

BiH U DOBA AUSTROUGARSKE UPRAVE

1) Ceste, željeznica i agrarni odnosi

2) Gradovi i gradsko stanovništvo / promjene u strukturi bh. gradova

3) Razvoj gradova

4) Elitna i narodna kultura, procesi saživljavanja sa zapadnoevropskom civilizacijom

5) Djelatnost kulturno-prosvjetnih društava; razvoj štampe

6) Arhitektura

7) Osnivanje i rad naučnih i kulturnih institucija

98


10. TEMA X: TEME PO SLOBODNOM IZBORU (BAZIRATI NA HISTORIJI BiH)

1) Posjeta muzejima

2) Seminarski radovi i eseji po izboru učenika


Očekivani ishodi učenja

Učenik treba da proučava određenu temu, postavlja ključna pitanja, procjenjuje različite

izvore i daje kritički osvrt na proučavano; prikuplja podatke iz određenih historijskih izvora,

analizira ih i na osnovu toga donosi zaključke o prošlosti; daje kritički osvrt o historijskom

događaju uz korištenje informatičke tehnologije (esej, grafički prikaz itd.); procjenjuje

okolnosti koje su utjecale na stav historičara prilikom pisanja historije; daje kritički osvrt o

podacima u primarnim i sekundarnim historijskim izvorima; procjenjuje određene historijske

činjenice na osnovu historijskih izvora; analizira značenja pripisana povijesnim osobama,

događajima, pojavama i procesima; procjenjuje razloge zbog kojih je došlo do promjena

tokom vremena i povezuje ih; analizira kako se historija može koristiti u različitim

kontekstima i različitim svrhama. Učenik analizom procjenjuje različite intertpretacije i

perspektive o prošlim događajima, pojavama i procesima, te ih integrira u šire razumijevanje

prošlosti; učenik se koristi zaključcima o važnosti pojedinih interpretacija i perspektiva za

oblikovanje vlastitih prikaza prošlosti.

REVIDIRANI NASTAVNI PROGRAM IZBORNE NASTAVE IZ HISTORIJE ZA

GIMNAZIJE – IV RAZRED


NASTAVNE OBLASTI

1. TEMA I : „ORUŽANI MIR“ – SVIJET OD 1870. DO 1914. g.

1) Imperijalizam, kolonijalizam, ekspanzionizam

2) Kolonijalno pitanje

3) Suprotnosti između velikih sila – „Oružani mir“

4) Međunarodne krize : Marokanska i aneksiona

5) Razvoj nauke i tehnike na prijelazu između 19. i 20. st.


2. TEMA II : BALKAN – „BURE BARUTA“

1) Balkanski ratovi, susreti i mimoilaženja balkanskih naroda

Ukupno 3: 1 čas obrade, 2 časa ponavljanja/utvrđivanja

3. TEMA III – PRVI SVJETSKI RAT (1914. -1918. g.)

1) Prvi svjetski rat – Sarajevski atentat – početak rata

2) Ratne operacije; frontovi 1914. – 1915. g.

3) Život u zaraćenim zemljama; ulazak SAD-a u rat

4) Revolucija u Rusiji, mir u Brest-Litovsku

5) Poraz Centralnih sila, rezutati i posljedice rata

6) BiH u Prvom svjetskom ratu

7) Jugoslovensko pitanje u Prvom svjetskom ratu

8) Stvaranje Kraljevine SHS


99

4. TEMA IV: IZMEĐU DVA RATA

1) Mirovni ugovori, Društvo naroda

2) Versajski sistem

3) Raspad Osmanskog carstva, turski preporod i Ataturk

4) Nove sociološke, kulturološke i filozofske ideje o ustroju društva i države

5) Privredna obnova i ekonomske krize; Velika ekonomska kriza 1929. – 1933. g.

6) Zemlje liberalne demokratije

7) Građanske diktature i totalitarna društva

8) Japanski militarizam

9) Fašizam

10) Nacizam

11) Komunizam

12) Razvoj nauke, tehnike, kulture, sporta i filmskeumjetnosti

13) BiH između dva rata

14) Provizorij 1918. – 1921. g.

15) Vidovdanski sistem

16) Šestojanuarska diktatura

17) Oktroirani ustav

18) Sporazum Cvetković – Maček

19) Banovina Hrvatska i zahtjev za autonomiju BiH

20) Privredni razvoj i kulturne prilike u BiH i Kraljevini Jugoslaviji između dva rata


5. TEMA V : DRUGI SVJETSKI RAT (1939. – 1945. g.)

1) Ratne operacije 1939.-1941.g; Bitka za Britaniju

2) Atlantska povelja; Napad na SSSR

3) Ratne operacije 1942.-1943. g.

4) Kapitulacija Italije

5) Završna faza rata; Dan „D“

6) Savezničke konferencije

7) Kapitulacija Njemačke i Japana

8) Rezultati i posljedice Drugog svjetskog rata

9) Holokaust

10) BiH u Drugom svjetskom ratu - NDH

11) NOP u BiH – najveće bitke

12) Fašizam – antifašizam

13) Od Fočanskih propisa do AVNOJ-a i ZAVNOBIH-a


6. TEMA VI: HLADNI RAT

1) Suđenje ratnim zločincima

2) UN u svjetskoj politici

3) Hladni rat – NATO i Varšavski pakt

4) Hladni rat: tačke sukoba; Kubanska i Vijetnamska kriza

5) Detant

6) Berlinski zid, Istočni blok –slom komunizma

7) Poslijeratna Evropa od Maršalovog plana do EU

8) Dekolonizacija i Pokret nesvrstanih

9) Razvoj nauke, tehnike, sporta i umjetnosti poslije Drugog svjetskog rata

100

10) Položaj žene u društvu

11) BiH poslije Drugog svjetskog rata; ljudski gubici, ratna razaranja i obnova zemlje

12) BiH u prvom ustavu FNRJ

13) Agrarna reforma, eksproprijacija i nacionalizacija

14) Sukob Staljin


7. TEMA VII: BOSNA I HERCEGOVINA KAO SAMOSTALNA DRŽAVA

1) Politička i ekonomska kriza i raspad Jugoslavije; događaji koji su prethodili agresiji na BiH

2) BiH kao nezavisna država


Očekivani ishodi učenja

Učenik treba da proučava određenu temu, postavlja ključna pitanja, procjenjuje različite

izvore i daje kritički osvrt; prikuplja podatke iz određenih historijskih izvora, analizira ih i na

osnovu toga donosi zaključke o prošlosti; daje kritički osvrt o historijskom događaju uz

korištenje informacijske tehnologije (esej, grafički prikaz itd.); procjenjuje okolnosti koje su

utjecale na stav historičara prilikom pisanja historije; daje kritički osvrt o podacima u

primarnim i sekundarnim historijskim izvorima; procjenjuje određene historijske činjenice na

osnovu historijskih izvora; analizira značenja pripisana povijesnim osobama, događajima,

pojavama i procesima; procjenjuje razloge zbog kojih je došlo do promjena tokom vremena i

povezuje ih; analizira kako se historija može koristiti u različitim kontekstima i različitim

svrhama; analizom procjenjuje različite intertpretacije i perspektive o prošlim događajima,

pojavama i procesima, te ih integrira u šire razumijevanje prošlosti; učenik se koristi

zaključcima o važnosti pojedinih interpretacija i perspektiva za oblikovanje i vlastitih prikaza

prošlosti.

Ponuđene aktivnosti i oblici rada u izvođenju nastave za III i IV razred

Akcenat nastave u ovim razredima je na samostalnom radu učenika i razvijanju ključnih

socijalnih i građanskih kompetencija, razvijanju kulturne svijesti i kulturnog izražavanja, i

razvijanju kreativno-produktivnih kompetencija kod učenika. Ponuđene aktivnosti na osnovu

kojih učenici stiču kompetencije su: terenska nastava, projektna nastava, radionice, igrokazi,

postavke izložbi, izrada eseja, produkcija dokumentarnih filmova.

Terenska nastava izvodi se u aprilu/maju i jednodnevnog je karaktera. Podrazumijeva

posjetu nekom od bosanskohercegovačkih gradova s ciljem izučavanja lokalne historije kroz

različite historijske periode. Nakon realizacije predviđena je evaluacija. Kroz eseje, testove i

prezentacije učenici pokazuju naučeno. Potrebno je unaprijed zadati određene istraživačke

zadatke učenicima kao što su: prikupljanje materijala, fotografisanje, priprema pitanja.

Posjete muzejima i tematskim izložbama – U sklopu nastave planirane su posjete

muzejima, tematskim izložbama, tribinama, predavanjima, koje organizuju naučne i kulturne

institucije. Učenici su aktivni učesnici kao kustosi, istraživači, fotografi, prezenteri,

medijatori. Na ovaj način naglašena je učenička aktivnost i kreativnost, prisutan je princip

očiglednosti i ublažavaju se negativne posljedice verbalističke i učioničke nastave.

PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA KOJI PREDAJE HISTORIJU

1. Filozofski fakultet, odsjek za historiju (jednopredmetni ili dvopredmetni studij)

2. Pedagoški fakultet, odsjek za historiju (jednopredmetni ili dvopredmetni studij)

NASTAVNI PLAN I PROGAM

PREDMET: Geografija

102

PROGRAMSKI / NASTAVNI SADRŽAJI

PROGRAMSKI / NASTAVNI SADRŽAJI IZ GEOGRAFIJE ZA GIMNAZIJU

GEOGRAFIJA ZA PRVI RAZRED

2 sata tjedno – 70 sati godišnje

PROGRAMSKE/ NASTAVNE CJELINE FOND SATI

UVOD U GEOGRAFIJU 2

ZEMLJA U SUNČEVU SUSTAVU I SVEMIRU 9

ORIJENTACIJA I ODREĐIVANJE POLOŽAJA NA ZEMLJI 3

KARTOGRAFSKO PREDSTAVLJANJE/ PRIKAZIVANJE ZEMLJINE

POVRŠINE

7

GEOGRAFSKI OMOTAČ 2

LITOSFERA 18

ATMOSFERA 8

HIDROSFERA 6

BIOSFERA I PEDOSFERA 4

STANOVNIŠTVO KAO ČIMBENIK RAZVOJA I PROSTORNE

ORGANIZACIJE

11

UKUPNO 70

UVOD U GEOGRAFIJU 2 ( 1+1 )

NASTAVNE TEME I SADRŽAJI

Značenje i razvoj geografije – znanosti / nauke o geoprostoru.

ISHODI ZNANJA

Učenici znaju definirati pojam nastavnog predmeta geografija, znaju podjelu geografije,

geografske discipline i njihove objekte proučavanja te geografski determiniraju osnovne

zadatke geografije i elemente kartografije.

ZEMLJA U SUNČEVU SUSTAVU I SVEMIRU 9 ( 6+3 )


Najnoviji rezultati istraživanja svemira; Sunce i Sunčev sistem; Zemlja u Sunčevu sustavu i

svemiru; Zemljina gibanja; Vrijeme i računanje vremena; Oblik i veličina Zemlje.

ISHODI ZNANJA

Učenici znaju definirati osnovne pojmove o Svemiru i znaju navesti primjere, razlikuju

svemirska tijela, opisuju Sunčev sustav,objašnjavaju položaj Zemlje u Sunčevu sustavu,

povezuju i objašnjavaju uzroke i posljedice Zemljinih gibanja, prepoznaju oblik i dimenzije

Zemlje, razlikuju i navode različite vrste kalendara te znaju razlike u vremenskim pojasevima

ili zonama.

103

ORIJENTACIJA I ODREĐIVANJE POLOŽAJA NA ZEMLJI 3 ( 2+1 )


Orijentacija na Zemlji; Geografski koordinatni sustav.

ISHODI ZNANJA

Učenici znaju načine orijentacije na horizontu, geografskoj ili stupanjskoj mreži, znaju

odrediti apsolutni položaj točaka na Zemlji, ortodromu i loksodromu.

KARTOGRAFSKO PREDSTAVLANJE/ PRIKAZIVANJE ZEMLJINE POVRŠINE 7

( 4 + 3 )


Prikazivanje Zemljine površine na globusu i geografskoj karti; Kartografske projekcije;

Sadržaj geografske karte; Vrste karata, geografski informacijski sustav- GIS.

ISHODI ZNANJA

Učenici znaju objasniti i primijeniti osnovne pojmove i orijentacije na geografskoj karti,

znaju upotrebljavati karte i atlas u svakodnevnom životu, definiraju osnovne kartografske

pojmove, razlikuju osnovne elemente geografske karte te primjenu geografskog

informacijskog sustava u suvremenoj geografiji.

GEOGRAFSKI OMOTAČ 2 ( 1+1 )


Geografski omotač- sastav, struktura i dinamika te zakoni i zakonomjernosti u geografskom

omotaču.

ISHODI ZNANJA

Učenici se upoznaju s pojmom geosfera, geografskog omotača, podjele geografskog omotača

i njegovim granicama, značenjem geografskog omotača i geosfera za život na Zemlji,razumiju

povezanost i prožimanje litosfere, atmosfere, hidrosfere, biosfere i pedosfere.

LITOSFEERA 18 ( 12 + 6)


Geološka građa Zemlje i njezin sastav; Struktura Zemljine kore , minerali i stijene;

Geološka prošlost Zemlje; Oblici i elementi reljefa; Globalna tektonika ploča i reljef Zemlje;

Endogeni ili unutrašnji pokreti i oblici; Vulkanizam i njegove posljedice, Seizmizam i

njegove posljedice; Egzogeni procesi i oblici; Fluvijalni procesi i oblici; Marinski ( abrazijski

) procesi i oblici; Eolski procesi i oblici; Krški procesi i oblici; Biogeni i antropogeni procesi

i oblici.

104

ISHODI ZNANJA

Uz pomoć crteža učenici razumiju i analiziraju unutrašnju građu Zemlje i sastav litosfere; uz

pomoć crteža i fotografija imenuju i analiziraju osnovne endogene i egzogene reljefne oblike;

povezuju geološka razdoblja i orogeneze s pojedinim vrstama stijena i oblicima reljefa;

definiraju i analiziraju te povezuju djelovanje vanjskih sila i procesa ss različitim tipovima

egzogenog reljefa; dovode u vezu utjecaj reljefa na život stanovništva i njegove aktivnosti.

ATMOSFERA 8 ( 5+3 )


Atmosfera- sastav, struktura i podjela; Temperatura zraka; Tlak zraka, zračne mase i

vjetrovi; Vlažnost zraka, oblačnost i padaline; Klima i klasifikacija klima na Zemlji.

ISHODI ZNANJA

Učenici znaju sastav atmosfere, vertikalnu podjelu atmosfere i značenje atmosfere za život

ljudi na Zemlji; znaju vertikalnu podjelu atmosfere i njezine granice, znaju objasniti procese

koji se zbivaju u atmosferi; znaju analizirati klimatske dijagrame, sinoptičke karte, znaju

razliku između klimatskih elemenata i klimatskih faktora te znaju prostorni obuhvat klima na

Zemlji i njihov utjecaj na život ljudi.

HIDROSFERA 6 ( 4+2)


Svjetsko more; Svojstva i dinamika morske vode; Kopnene vode; Važnost jezera i leda na

kopnu.

ISHODI ZNANJA

Učenici razumiju pojmove vezane za Svjetsko more, svojstva i dinamiku morske vode,uz

pomoć zidne geografske karte demonstriraju prostorni raspored mora, oceana, morskih

prolaza, morskih struja; znaju osnovna kemijska i fizička svojstva morske vode; razlikuju

vrsta voda na kopnu i njihova osnovna obilježja;navode najveće onečišćivače mora i kopnenih

voda i predlažu mjere zaštite.

PEDOSFERA I BIOSFERA 4 ( 2+2)


Tlo- svojstva, klasifikacija i značenje ; Živi svijet i prirodno- geografske oblasti na Zemlji.

ISHODI ZNANJA

Učenici znaju sastav i horizonte tla, analiziraju rasprostranjenost različitih vrsta tala na

Zemlji i utjecaj čovjeka na kvalitetu tala; učenici znaju utjecaj prirodnih činitelja na rast ,

105

razvoj i rasprostranjenost vegetacije na Zemlji; znaju zonalni raspored flore i faune na

Zemlji te analiziraju utjecaj čovjeka na biodiverzitet.

STANOVNIŠTVO KAO ČINITELJ RAZVOJA I PROSTORNE ORGANIZACIJE 11

( 7+ 4)


Razvoj naseljenosti i razmještaj stanovništva na Zemlji; Prirodno kretanje stanovništva na

Zemlji i demografska tranzicija; Prostorno kretanje stanovništva i populacijska politika;

Biološki sastav stanovništva; Rasni, etnički, jezični i vjerski sastav stanovništva;

Gospodarski sastav stanovništva i razvijenost na Zemlji.

ISHODI ZNANJA

Učenici poznaju broj i promjene broja stanovnika na Zemlji kroz određene vremenske

periode, znaju prirodne i društvena činitelje naseljenosti i pojmove ekumena, anekumena i

subekumena; na karti raspoznaju toplinske pojaseve i razmještaj stanovništva uvjetovan

klimom,nadmorskom visinom, Starim i novim svijetom, Zemljinim polutkama; usvajaju

znanja o prirodnom kretanju stanovništva natalitetu, mortalitetu i prirodnoj promjeni, učenici

razumiju pojmove vezane za iseljavanje i useljavanje, znaju razlikovati stanovništvo prema

spolu , dobnim skupinama, rasi, jeziku, religiji, obrazovanju, etničkoj pripadnosti;znaju

kriterije za utvrđivanje razvijenosti stanovništva odnosno kvalitete življenja.

106



GEOGRAFIJA ZA DRUGI RAZRED


PROGRAMSKE / NASTAVNE CJELINE FOND SATI

REGIE I REGIONALIZACIJA 3

REGIONALNI RAZVOJ RAZVIJENIH ZEMALJA EUROPE 16

REGIONALNI RAZVOJ OSTALIH VISOKO RAZVIJENIH

ZEMALJA

18

REGIONALNI RAZVOJ ZEMALJA SVJETSKOG ZNAČENJA 6

REGIONALNI RAZVOJ SLABIJE RAZVIJENIH ZEMALJA I

REGIJA

20

GEOGRAFSKE REGIJE BOSNE I HERCEGOVINE 7

UKUPNO 70

REGIJE I REGIONALIZACIJA 3 ( 2+1)


Geografska regionalizacija Europe; Vrste regija i regionalizacija Bosne i Hercegovine.

ISHODI ZNANJA

Učenici znaju pojam i definiciju regije, principe regionalizacije i podjelu Europe i Bosne i

Hercegovine na regije te praktično značenje geografske regionalizacije.

REGIONALNI RAZVOJ RAZVIJENIH ZEMALJA EUROPE 16 ( 10 + 6 )


Njemačka- geografske posebnosti; Njemačka- gospodarski div; Ujedinjeno Kraljevstvo-

geografske posebnosti; Ujedinjeno Kraljevstvo – država koja je mijenjala svijet, Francuska-

geografske posebnosti; Francuska- dominacija Pariza; Italija- zemlja bogatog sjevera i

siromašnijeg juga; Danska i Irska- geografske posebnosti; Skandinavske zemlje- Švedska,

Norveška i Finska

ISHODI ZNANJA

Učenici znaju prirodno- geografska i društveno- geografska obilježja i organizaciju prostora

odabranih europskih država Njemačku, ujedinjeno Kraljevstvo, Francusku, Italiju, Dansku,

Irsku , Švedsku, Norvešku i Finsku kao jedne od najrazvijenijih u Europi i svijetu.

REGIONALNI RAZVOJ OSTALIH VISOKO RAZVIJENIH ZEMALJA 18 ( 12 + 6 )


Sjedinjene Američke Države – geografske posebnosti; SAD- svjetska gospodarska velesila;

Kanada- geografske posebnosti; Kanada- posebnosti regionalnog razvoja; Japan- geografske

107

posebnosti; Japan- uspješan gospodarski razvoj; Australija- geografske posebnosti; Australija

– bogatstvo u pustinjama; Azijski „ gospodarski tigrovi“.

ISHODI ZNANJA

Učenici analiziraju geografske posebnosti, prirodno-geografska i društveno-geografska te

regionalna obilježja najrazvijenijih izvaneuropskih država SAD, Kanade,Japana, Australije i

azijskih „ gospodarskih tigrova“.

REGIONALNI RAZVOJ ZEMALJA SVJETSKOG ZNAČENJA 6 (4+2)


Ruska Federacija ( Rusija)- geografske posebnosti, Ruska Federacija – regionalizacija i

polarizacija, Kina – geografske posebnosti; Tranzicijske zemlje

ISHODI ZNANJA

Uz pomoć geografska karte učenici analiziraju prirodno-geografska i društveno-geografska te

regionalna obilježja ovih zemalja koje imaju sve značajniju ulogu u gospodarstvu svijeta.

REGIONALNI RAZVOJ SLABIJE RAZVIJENIH ZEMALJA I REGIJA SVIJETA 20

( 12+8)


Azija- kontinent velikih država i regija; Indija- geografske posebnosti; Jugozapadna Azija-

bogatstvo nafte; Jugoistočna Azija- Malezija; Sjeverna Afrika- Alžir; Južna Afrika-

Južnoafrička Republika( JAR); Latinska Amerika- geografske posebnosti; Brazil- najveća i

najmnogoljudnija zemlja Južne Amerike, Jugoistočna Europa- geografske posebnosti;

Republika Hrvatska- prirodna i društvena obilježja.

ISHODI ZNANJA

Učenici uz pomoć geografske karte analiziraju prirodno-geografska društveno-geografska te

regionalna obilježja odabranih zemalja slabijeg gospodarskog razvoja.

GEOGRAFSKE REGIJE BOSNE I HERCEGOVINE 7 (4 + 3)


Sjeverna ili peripanonska Bosna; Srednja ili planinsko-kotlinska Bosna; Regija visokog krša;

Niska Hercegovina.

ISHODI ZNANJA

Učenici znaju prirodno-geografska i društveno-geografska obilježja svake regije, podjelu

regija na manje cjeline- subregije te makroregionalna i regionalna središta postojećih

geografskih regija.

108



GEOGRAFIJA ZA TREĆI RAZRED - DRUŠTVENO IZBORNO PODRUČJE


PROGRAMSKE / NASTAVNE CJELINE

FOND SATI

METODOLOGIJA IZRADE SEMINARSKOG RADA 1

NASELJA I OBLICI NASALJENOSTI NA ZEMLJI 13

PROSTORNO PLANIRANJE 5

GOSPODARSTVO I GOSPODARSKE DJELATNOSTI 26

OSNOVNI GEOEKOLOŠKI PROBLEMI NA ZEMLJI 3

GLOBALIZACIJA SVJETSKOG GOSPODARSTVA I NJEZINE

POSLJEDICE

20

REGIONALNI RAZVOJ I GOSPODARSKA OBILJEŽJA

RAZVIJENIH ZEMALJA I REGIJA EUROPE I SVIJETA

13

REGIONALNI RAZVOJ I GOSPODARSKA OBILJEŽJA

SREDNJE I SLABIJE RAZVIJENIH ZEMALJA I REGIJA

SVIJETA

26

UKUPNO 105

METODOLOGIJA IZRADE SEMINARSKOG RADA ( 1 ) NASTAVNE TEME I SADRŽAJI

Pojam, izrada, stil, jezik i struktura seminarskog rada

ISHODI ZNANJA

Učenici znaju pravilno prikupljati i analizirati podatke te koristiti program za crtanje tablica,

grafičkih dijagrama.

NASELJA I OBLICI NASELJENOSTI NA ZEMLJI 13 ( 8+5 )


Oblici i tipovi naselja i naseljenosti na Zemlji; Obilježja seoskih naselja; Seoski krajolik i

preobrazba sela u svijetu; Pojam, postanak i razvoj gradova, Prostorna i funkcionalna

struktura grada, Gradska regija, urbanizacija i urbani sustavi; Utjecaj grada na okolicu i

gradski ekosustavi; Socijalna topografija grada.

ISHODI ZNANJA

Učenici znaju oblike, vrste i tipove naselja na Zemlji, razumiju pojmove urbanizacija,

aglomeracija, konurbacija, metropolitansko područje, razumiju osnovne pojmove i činjenice

vezane za stanovništvo, naseljenost i naselja na Zemlji.

109

PROSTORNO PLANIRANJE 5 ( 3 + 2 )


Prostorno planiranje- definicija, povijesni razvoj, ciljevi, principi i zadaci prostornog

planiranja; Prostorni planovi- definicija,proces izrade , vrste i sadržaj prostornih planova;

Uloga geografije u prostornom planiranju.

ISHODI ZNANJA

Učenici znaju pojam, ciljeve, zadatke, predmet, principe, nastanak i pojam prostorno

planiranja: upoznaju se s metodama prostornog planiranja, izradom prostornih planova,

postupkom donošenja i provođenjem prostornih planova.

GOSPODARSTVO/ PRIVREDA I GOSPODARSKE DJELATNOSTI 26 ( 16 + 10)


Gospodarstvo – opća obilježja i podjela; Poljoprivreda- osnovna obilježja svjetske

poljoprivrede, Glavni tipovi poljoprivrede i načini iskorištavanja zemljišta; Struktura

poljoprivredna proizvodnje: Ribarstvo i akvakultura u svijetu; Šume i njihovo značenje;

Ekološke posljedice agrarnog iskorištavanja zemljišta- poljoprivreda i ekosustavi, Energetski

izviri i njihovo iskorištavanje, Industrija i rudarstvo- značenje sirovina za industriju: Opća

obilježja i razvoj industrije, Struktura i grane svjetske industrije; Industrijski prostori u

svijetu- stare i nove industrijske regije;Razvoj i opća obilježja kopnenog prometa; Ostali

oblici prometa- pomorski i zračni; Opća obilježja i podjela trgovine; Razvoj i značenje

turizma u svijetu; Ostale tercijarne djelatnosti.

ISHODI ZNANJA

Učenici razvijaju geografsko mišljenje,razumiju i objašnjavaju sektore gospodarskih

djelatnosti, znaju objasniti razvoj gospodarstava kroz različite vremenske periode, znaju uočiti

djelovanje prirodnih i društvenih činitelja na različite grane gospodarstva,poznaju osnovna

obilježja i uvjete razvoja djelatnosti primarnog, sekundarnog, tercijarnog i kvartarnog

sektora.

OSNOVNI GEOEKOLOŠKI PROBLEMI NA ZEMLJI 3 ( 2+1 )


Uzročnici narušavanja kvalitete okoliša; Posljedice narušavanja kvalitete okoliša.

ISHODI ZNANJA

Učenici znaju razliku između prirodne i geografske sredine, znaju što je okoliš i kako ljudske

djelatnosti negativno utječu na kvalitetu okoliša.

110

GLOBALIZACIJA SVJETSKOG GOSPODARSTVA I NJEZINE POSLJEDICE 20 (

12 + 8 )


Proces globalizacije u svijetu; Značajniji uzroci globalizacije; Globalizacija i multinacionalne

kompanije; Ishodišta globalizacije- polovi razvoja; Svjetski tokovi robe, kapitala, usluga i

informacija u procesu globalizacije; Političke, vojne i ekonomske integracije; Europska

unija- značenje i perspektiva; Kriteriji za utvrđivanje razvijenosti- razvijene i nerazvijene

zemlje; Posljedice nejednakog gospodarskog razvoja svijeta; Rast razlika između sjevera i

Juga; Sve izraženija demografska polarizacija svijeta; Nove industrijske zemlje svijeta.

ISHODI ZNANJA

Učenici znaju pokretače, uzroke i posljedice globalizacije i polarizacije svijeta, znaju mjesto i

ulogu razvijenih i nerazvijenih zemalja u procesu globalizacije, poznaju najvažnije političke,

vojne i ekonomske integracije u svijetu, znaju povijesni razvoj Europske unije njezino

značenje i perspektivu, znaju kriterije za utvrđivanje razvijenosti svijeta kao i posljedice

nejednakog razvoja i podjelu na razvijeni Sjever i nerazvijeni Jug te podjelu zemalja i

društava na agrarna, industrijska i poslijeindustrijska.

REGIONALNI RAZVOJ I GOSPODARSKA OBILJEŽJA RAZVIJENIH ZEMALJA I

REGIJA EUROPE I SVIJETA 13 ( 8+5 )


Prirodno-geografska i gospodarska obilježja Sjeverne Europe; Prirodno-geografska i

gospodarska obilježja Zapadne Europe; Prirodno-geografska i gospodarska obilježja Srednje

Europe; Sjedinjene Američke Države – regionalna podjela; Kanada- važnost prirodnih izvora;

Australija- organizacija prostora i gospodarstva, Novi Zeland- zemlja raznolikosti.

ISHODI ZNANJA

Učenici znaju prirodno-geografska i demografsko- gospodarska obilježja razvijenih zemalja i

regija Europe i svijeta po indeksu društvenog razvoja HDI ( Human Development Indeks) za

2018 godinu.

REGIONALNI RAZVOJ I GOSPODARSKA OBILJEŽJA SREDNE I SLABIJE

RAZVIJENIH ZEMALJA I REGIJA SVIJETA 26 ( 16+10)


Gospodarska obilježja Latinske Amerike; Meksiko; Argentina; Čile; Venezuela; Kolumbija;

Bolivija; Peru; Azija- Kina- razvoj na zapadnim tržištima; Korejski poluotok; Saudijska

Arabija i Turska; Izrael; Indokina i Indonezija; Pakistan i Bangladeš; Afrika- prirodna

bogatstva i demografska eksplozija; Egipat; Nigerija; DR Kongo; Etiopija; Maroko

ISHODI ZNANJA

Učenici znaju prirodno-geografska i demografsko – gospodarska obilježja odabranih srednje

razvijenih i nerazvijenih zemalja i regija svijeta.

111



GEOGRAFIJA ZA ČETVRTI RAZRED - DRUŠTVENO IZBORNO PODRUČJA


PROGRAMSKE / NASTAVNE CJELINE FOND SATI

POMORSTVO- BITAN ČIMBENIK U GOSPODARSKOM

POVEZIVANJU I RAZVOJU SVIJETA

6

TURIZAM- GLOBALNI PROCES 3

TURIZAM EUROPE 27

TURIZAM IZVANEUROPSKIH PODRUČJA 25

GEOGRAFSKI POLOŽAJ I PRIRODNA OBILJEŽJA BOSNE I

HERCEGOVINE

11

DRUŠTVENO-GEOGRAFSKA OBILJEŽJA BOSNE I

HERCEGOVINE

15

GEOEKOLOŠKI PROBLEMI U BOSNI I HERCEGOVINI 3

UKUPNO 90

POMORSTVO- BITAN ČIMBENIK U GOSPODARSKOM POVEZIVANJU I

RAZVOJU SVIJETA

6 ( 4+2)

NASTAVNI SADRŽAJI I TEME

Pojam i zadaci pomorske geografije – glavne faze razvoja pomorstva; Utjecaj prirodno-

geografskih i društveno-geografskih činitelja na razvoj pomorstva; Luke- ishodišta svjetskog

pomorstva; Važnost i struktura pomorskog prometa, brodarstvo i brodogradnja u svijetu.

ISHODI ZNANJA

Učenici znaju definirati pomorsku geografiju i navesti glavne faze razvoja pomorstva, znaju

kako prirodi i društveni činitelji utječu na razvoj pomorstva i odvijanje pomorskog prometa,

znaju što su luke i kako se dijele te znaju strukturu svjetskog pomorstva.

TURIZAM-GLOBALNI PROCES 3 ( 2+1)


Turizam- definicija, nastanak, razvoj, podjela i značenje; Prirodni i društveni turistički resursi.

ISHODI ZNANJA

Učenici znaju nastanak, razvoj, podjelu i značenje turizma; znaju elemente prirodne sredine

za razvoj turizma- reljef, klima, voda, biosfera,znaju antropogene elemente koji utječu na

razvoj turizma- etnografski, kulturno-povijesni, umjetnički, urbani

112

TURIZAM EUROPE 27 ( 17+ 10 )


Portugal; Španjolska; Italija; Grčka i Malta; Države jugoistočne Europe; Alpske zemlje-

Švicarska, Austrija i Slovenija: Francuska; Ujedinjeno Kraljevstvo i Republika Irska; Belgija

i Nizozemska; Njemačka; Češka, Poljska, Mađarska i Slovačka; Danska, Norveška i Island;

Finska i Švedska; Ruska Federacija, Ostale države bivšeg SSSR-a.

ISHODI ZNANJA

Učenici znaju geografski položaj, prirodno-geografska i društveno-geografska te turistička

obilježja zemalja Europe koje pripadaju različitim turističkim regijama.

TURIZAM IZVANEUROPSKIH PODRUČJA 25 ( 16 + 9 )


Turizam Angloamerike ; Turizam Latinske Amerike ; Turizam Australije i Oceanije; Turizam

Afrike južno od pustinje Sahare; Turizam Orijenta; Turizam Indijskog potkontinenta; Turizam

pacifičke Azije.

ISHODI ZNANJA

Učenici znaju geografski položaj, prirodno-geografska i društveno-geografska te turistička

obilježja zemalja koje pripadaju različitim turističkim regijama svijeta.

GEOGRAFSKI POLOŽAJ I PRIRODNA OBILJEŽJA BOSNE I HERCEGOVINE 11

( 7+ 4 )


Bosna i Hercegovina – zemlja na jugoistoku Europe; Geološka građa i razvoj reljefa Bosne i

Hercegovine; Osnovna obilježja reljefa Bosne i Hercegovine; Klimatska obilježja Bosne i

Hercegovine; Vode Bosne i Hercegovine i rijeke crnomorskog sliva; Rijeke jadranskog sliva

i ostale vode na kopnu.

ISHODI ZNAJA

Učenici razumiju sve elemente geografskog položaja i geografskog smještaja Bosne i

Hercegovine na susretu različitih prirodnih regija Europe, znaju značenje tranzitno-

prometnog položaja i njegove potencijale, kartografski determiniraju veličinu, oblik, granice i

vrste granica Bosne i Hercegovine, znaju osnovne tipove i vrste reljefa te ih kartografski

predstavljaju, raspoznaju hipsometrijska obilježja, znaju osnovne tipove klime i klimatska

obilježja Bosne i Hercegovine, raspoznaju vrste tala i prirodnu vegetaciju na njima

rasprostranjenu,poznaju riječne režime i riječne slivove na području naše zemlje i vrijednost

podzemnih voda.

113

DRUŠTVENO-GEOGRAFSKA OBILJEŽJA BOSNE I HERCEGOVINE 15 ( 10 + 5 )


Prirodna i kulturna baština Bosne i Hercegovine; Broj, gustoća i razmještaj stanovništva

Bosne i Hercegovine;Strukture stanovništva BiH; Prirodno i prostorno kretanje stanovništva

BiH; Naselja i oblici naseljenosti; Etape gospodarskog razvoja BiH; Poljoprivreda BiH;

Rudarstvo, energetika i industrija BiH, Prometna obilježja BiH; Turistička obilježja BiH.

ISHODI ZNANJA

Učenici poznaju i razumiju osnovna obilježja stanovništva BiH prema popisnim periodima od

1851 god. do 2013 god. , znaju činjenice vezane za promjenu i broj stanovnika vezanim za

prirodno i prostorno kretanje ( natalitet, mortalitet, prirodni priraštaj, prirodni pad) znaju za

problem iseljavanja mladih i školovanih, znaju uzroke i posljedice deagrarizacije,

deruralizacije, urbanizacije, znaju osnovna obilježja seoskih i gradskih naselja i njihov

prostorni razmještaj, znaju definirati gospodarstvo / privredu etape gospodarskog razvoja

BiH, uočavaju prirodna bogatstva za razvoj gospodarstva BIH, razumiju osnovne elemente

razvoja poljoprivrede, rudarstva, energetike i energetskih potencijala, prometa, trgovine i

turizma BiH.

GEOEKOLOŠKI PROBLEMI U BOSNI I HERCEGOVINI 3 ( 2+1)


Osnovni uzročnici narušavanja kvalitete okoliša; Posljedice u okolišu i upravljanje okolišem u

Bosni i Hercegovini.

ISHODI ZNANJA

Učenici znaju kakva je uloga geografije u geoekološkim istraživanjima, znaju osnovne

uzročnike narušavanja kvalitete okoliša u BiH,znaju što je politika održivog razvoja, znaju

koji su osnovni problemi okoliša u BiH i kako upravljati okolišem u BiH.


1. Profesor geografije

2. Bachelor geografije, Nastavnički smjer s 240 ECTS

3. Magistar prirodnih nauka iz oblasti geografija

4. Magistar geografije


PREDMET: Sociologija

115

GIMNAZIJA

SOCIOLOGIJA

III RAZRED

2 časa sedmično, 70 časova godišnje

CILJ

Cilj nastavnog predmeta sociologije je da učenik upozna društvene pojave, odnose i procese,

kao i zakonitosti po kojima su oni takvi i doprinese njegovom razumijevanju aktuelnih

društvenih događaja.

ZADACI

- upoznavanje učenika sa sociološkim pristupom i razvojem sociološke spoznaje,

- upoznavanje učenika s procesima i promjenama koji karakterišu savremeno društvo,

- razvijanje misaonih i izražajnih sposobnosti kod učenika

- podsticanje kod učenika individualnosti, kritičnosti, tolerantnosti, svijesti i

odgovornosti njegovog društvenog bića.

TEMATSKE CJELINE

I SOCIOLOGIJA KAO NAUKA I NJEN ODNOS PREMA DRUGIM NAUKAMA I

DISCIPLINAMA (5)

- Pojam,definicija i predmet sociologije, njen odnos prema drugim naukama

- Razvoj posebnih sociologija

II HISTORIJSKI RAZVOJ TEORIJA O DRUŠTVU I ISTRAŽIVANJE

DRUŠTVENIH POJAVA (12)

- Antička, kršćanska, islamska, novovjekovna misao i savremene teorijske perspektive

- Problem istraživanja društvenih pojava, odnosa i procesa

- Metode i tehnike istraživanja u sociologiji

III DRUŠTVO (8)

- Osnovni sociološki pojmovi (čovjek, društvo, društvene grupe, pokreti, organizacije)

- Društvena stratifikacija i društvena diferencijacija

- Društvene institucije (ekonomske, političke, religijske, obrazovne)

- Društvene organizacije i položaji

- Klasna i slojna struktura društva

- Narod, nacija, etnički odnosi i tolerancija

IV DIFERENCIRANI OBLICI DRUŠTVENE SVIJESTI (6)

- Moral i pravo

- Umjetnost i filozofija

- Nauka i ideologija

- Religija-sociološko određenje

- Religije savremenog svijeta

- Sekularizacija (pojam i procesi)

V KULTURA I CIVILIZACIJA (5)

- Opća svojstva kulture i razlike u kulturi

- Simboli, jezik, norme, vrijednosti, status, uloge

- Opća svojstva kulture i civilizacije

- Elitna i masovna kultura

- Multikultura i bosanskohercegovački kulturni kod

116

VI EKONOMSKE INSTITUCIJE (6)

- Rad, podjela rada i vlasništvo

- Tehnološki napredak i doživljaj rada

- Rad i slobodno vrijeme

- Moć i sukob u industriji (sindikati, štrajkovi, sindikalna demokratija, birokratija i

demokratija)

- Savremeni ekonomski sistem

VII POLITIČKE INSTITUCIJE (8)

- Politika, moć i vlast (pojmovi)

- Oblici vlasti i sistema

- Država i organizacija vlasti

- Političko organizovanje i institucije (stranke i interesne grupe, javnost)

- Izbori i izborni sistemi, politička kultura (sudjelovanje, ponašanje, marketing,

lobiranje)

- Ljudska prava, slobode i instrumenti zaštite prava i sloboda

VIII SAVREMENA PORODICA (3)

- Porodica i njen društveni značaj

- Tipovi porodice

- Pravo na izbor bračnog druga i planiranje potomstva

IX SOCIJALIZACIJA (2)

- Socijalizacija i interakcija

- Komunikacija i informatička revolucija

- Inteligencija i društvo

X SOCIJALNA EKOLOGIJA (2)

- Urbanizacija-moderni gradovi, tipovi naselja

- Ekosistemi i ekološka kriza

XI DEVIJANTNOST I DRUŠTVO (3)

- Teorije devijantnosti

- Kolektivna ponašanja (pojam i objašnjenje)

- Društvo bez zločina

- Rat i institucije mira

XII PROMJENE I RAZVOJ DRUŠTVA (4)

- Klasične i savremene teorije o razvoju društva (kontroverze oko utopijskog i

utopističkog u sociologiji)

- Postindustrijsko društvo

- Postsocijalistička društva

- Civilno društvo

XIII DEMOKRATIJA (3)

- Demokratija, osnovni smisao i značenje

- Demokratska prava i slobode građana

- Izbori i demokratija

- Demokratska osnova funkcioniranja vlasti

117

XIV OBRAZOVANJE (3)

-Obrazovanje (opći pojam i razvoj)

- Funkcionalno i institucionalno obrazovanje

- Društveni položaj i obrazovanje

ISHODI

Učenici bi trebali biti u stanju:

- opisati i analizirati kontekst nastanka sociologije te njezin cilj,

- opisati i razlikovati osnovne metode društvenih istraživanja,

- definirati i interpretirati specifičnost sociološkog pristupa izučavanju društva,

- definirati, razlikovati i primijeniti temeljne sociološke pojmove,

- razlikovati i primijeniti različite sociološke pristupe na konkretne probleme,

- povezivati i analizirati individualne probleme sa širim društvenim kontekstom,

- opisati i razlikovati razine i kontekst društvenih problema,

- opisati i analizirati društveni kontekst određenih fenomena,

Profil i stručna sprema nastavnika za realizaciju programa

Nastavu sociologije može izvoditi nastavnik koji je završio:

-Filozofski fakultet, Odsjek za sociologiju ili Odsjek za sociologiju i filozofiju

-Fakultet političkih nauka, Odsjek za sociologiju, sa stečenim zvanjem profesor, magistar i

doktor sociologije

- Pedagoški ili nastavnički fakultet (odsjek ili grupa sociologije)

118

GIMNAZIJA

SOCIOLOGIJA

TREĆI RAZRED

DRUŠTVENO IZBORNO PODRUČJE


CILJ

Osnovni cilj predmeta je pružiti učenicima uvid u osnovne sociološke spoznaje kako bi razvili

znanja o aspektima društvenih fenomena. Cilj ovog predmeta je i upoznavanje učenika s

društvom, društvenim pojavama, procesima i odnosima, te zakonitostima po kojima su oni

takvi. Usmjerenost je na razumijevanju aktuelnih društvenih događaja, procesa i odnosa koje

ljudi proizvode svojim djelovanjem, kao i razvijanje misaonih i izražajnih sposobnosti

učenika.

POSEBNI CILJEVI

Primarna je namjera izvođenja nastavnog predmeta sociologija u gimnazijama osposobiti

učenike da:

- prepoznaje i razumije važnost individualnog doprinosa društvenom životu i organizaciji

društvene zajednice,

- spoznaje da je društvo objektivna stvarnost koja odražava dinamiku društvenih procesa i

procesa interakcije pojedinaca koji mu pripadaju,

- razumije vlastitu ulogu i značaj u transformaciji društva i društvenog uređenja Bosne i

Hercegovine

ZADACI





TEMATSKE CJELINE

I POJAM SOCIOLOGIJE (5)

- Pojam, predmet i definicija sociologije

- Odnos sociologije prema prirodnim i društvenim naukama

- Razvoj sociološke misli

- Osnovni sociološki pojmovi

II ISTRAŽIVANJE DRUŠTVENIH POJAVA (2)

-Ispitivanje društvenih pojava

-Metode i tehnike u istraživanju

-Društvene institucije i organizacije

- Naslijeđeni društveni položaji

119

III STRUKTURA DRUŠTVA (5)

-Klasna i slojna struktura društva

-Narod i nacija

-Etnički odnosi i tolerancija

-Rasprava o etničkim manipulacijama

IV DIFERENCIRANI OBLICI DRUŠTVENE SVIJESTI (15)

-Diferencirani oblici svijesti (moral)

-Odrednice morala, izvori i trajnost

-Kriza morala-rasprava

-Pravo i sankcija

-Umjetnost i filozofija; Društvena uloga umjetnosti

-Nauka i ideologija

-Religija-sociološko određenje

-Religijske organizacije; sekularizacija

-Religijska gledišta i obrazci

-Sekularno društvo

-Kultura i civilizacija: podjela kulture

-Simboli, jezik, norme i vrijednosti

-Vježba-vrijednost zapadnog duha

-Opća svojstva kulture, usvajanje kulture

-Multikulturalizam i bosansko-hercegovački kulturni kod

V EKONOMSKE I POLITIČKE INSTITUCIJE (12)

-Ekonomske institucije i sistemi

- Tehnološki napredak i doživljaj rada

-Moć i sukobi u industriji

-Političke institucije (moć i vlast)

- Država i organizacije vlasti

-Političke organizacije (struktura i interesne grupe)

-Izbori i izborni sistemi

-Ljudska prava i slobode-instrumenti zaštite

VI DRUŠTVENE INTERAKCIJE I MODERNO DRUŠTVO (6)

-Interakcija (agensi i društvo)

-Komunikacija i informatičko društvo

-Inteligencija i društvo

-Urbanizacija i moderni gradovi

VII DRUŠTVENA DEVIJANTNOST (5)

-Devijantnost i deformacija društva-uzroci

-Teorije devijantnosti

-Promjene i razvoj društva

-Klasične i savremene teorije razvoja

-Postindustrijska i postsocijalistička društva

VIII CIVILNO DRUŠTVO I DEMOKRATIJA (8)

- Civilno društvo

- Demokratija, osnovni smisao i značenje

- Izbori i demokratija

- Demokratska osnova funkcionisanja vlasti

120

- Društveno djelovanje- E. Dirkem

IX MANIFESTNI OBLICI KULTURE (8)

-Klasne i profesionalne subkulture

-Kontrakulture-alkoholizam i prostitucija

-Kulturni pluralizam

-Kulturne promjene

-Alternativna kultura

-Popularna kultura kroz umjetnost

X SOCIJALIZACIJA (13)

-Socijalizacija i njen značaj

-Resocijalizacija i društvene uloge

-Društveni nadzor

- Utjecaj medija i porodice na socijalizaciju

- Opredjeljenje i formulacija ponašanja

-Primarna i sekundarna socijalizacija

- Socijalizacija i individualne slobode

- Oblici društvenog nadzora-Vrste sankcije

- Društvene institucije i nadzor

XI KOLEKTIVNA PONAŠANJA (9)

- Pojam kolektivnog ponašanja

- Uvjeti kolektivnog ponašanja

- Teorije i vrste kolektivnog ponašanja

- Gomile i masovna histerija

- Impulsivnost i sklonost agresiji

- Moda-kolektivno ponašanje

-Kolektivna odgovornost i briga

XII IZAZOVI GLOBALIZACIJE (7)

- Društvo bez zločina

- Novi svjetski poredak

- Privredni rast Kine i Indije

- Problemi sa nuklearnim oružjem

- Krizna žarišta u svijetu

- Mirovni pokreti

XIII EKOLOGIJA I DRUŠTVO (6)

- Ekosistemi i ekološka kriza

- Perspektive čovječanstva

- Urbanizacija i ekološka kriza

ISHODI


- Opisati i analizirati kontekst nastanka sociologije te njezin cilj,

- Opisati i razlikovati osnovne metode društvenih istraživanja,

- Definirati i interpretirati specifičnost sociološkog pristupa izučavanju društva,

- Definirati, razlikovati i primijeniti temeljne sociološke pojmove,

121

- Razlikovati i primijeniti različite sociološke pristupe na konkretne probleme,

- Povezivati i analizirati individualne probleme sa širim društvenim kontekstom,

- Opisati i razlikovati razine i kontekst društvenih problema,

- Opisati i analizirati društveni kontekst određenih fenomena.

DIDAKTIČKO-METODIČKA UPUTA ZA REALIZACIJU PROGRAMA

Ovaj program je namijenjen učenicima koji su izabrali društveno izborno područje, učenicima

koji izaberu maturski rad iz sociologije, kao i profesorima koji će voditi tu nastavu i biti

mentori za maturske radove. Program sociologije predviđen je sa tri časa sedmično u trinaest

tematskih cjelina sa 60% novih sadržaja, 20% vježbi, 14% provjere znanja i 6%

sistematizacije gradiva. Za nastavnika ovo je odrednica u okviru koje je moguć njegov

kreativan pristup. Kreativnost bi se sastojala u: izboru raznovrsnih metoda, postupaka,

pomagala i organizacije nastavnog procesa. Naglašava se potreba osposobljavanja učenika da

sami ucrtaju tragove svoje aktivnosti i individualnog pristupa. Učenička aktivnost može doći

do izražaja uključivanjem u istraživanje društvenih pojava, uz druge oblike. Nastavnik prati

sociološku misao u okviru najnovije stručne i didaktičko-metodičke literature. Pruža mu se

mogućnost problematizacije pojedinih sadržaja.

- Nastavnik treba da definiše kompletnu literaturu i mogućnost nalaženja u školi

i van nje te da upozna učenike sa temama za izbor;

- Nakon svake oblasti učenici treba da urade mali istraživački rad iz te oblasti u

obimu od 1 do 5 stranica;

- Nastavnik bira one oblike rada koji omogućavaju najširu samostalnost učenika

u radu (interaktivna metoda i grupni rad);

- Nastavnik ocjenjuje unutrašnjom i vanjskom provjerom znanja (vanjska

provjera znanja-pismeni istraživački radovi treba da sadrži 75% ocjene, a

unutrašnja provjera znanja-usmena prezentacija obrađenog gradiva treba da

sadrži 25% ocjene).





doktor sociologije


122

GIMNAZIJA

SOCIOLOGIJA

IV RAZRED

DRUŠTVENO IZBORNO PODRUČJE


CILJ

Osnovni cilj predmeta je pružiti učenicima uvid u osnovne sociološke spoznaje kako bi razvili

znanja o aspektima društvenih fenomena. Cilj ovog predmeta je i upoznavanje učenika s

društvom, društvenim pojavama, procesima i odnosima, te zakonitostima po kojima su oni

takvi. Usmjerenost je na razumijevanju aktuelnih društvenih događaja, procesa i odnosa koje

ljudi proizvode svojim djelovanjem, kao i razvijanje misaonih i izražajnih sposobnosti

učenika.

POSEBNI CILJEVI

Primarna je namjera izvođenja nastavnog predmeta sociologija u gimnazijama osposobiti

učenika da:

- prepoznaje i razumije važnost individualnog doprinosa društvenom životu i organizaciji

društvene zajednice,

- spoznaje da je društvo objektivna stvarnost koja odražava dinamiku društvenih procesa i

procesa interakcije pojedinaca koji mu pripadaju,

- razumije vlastitu ulogu i značaj u transformaciji društva i društvenog uređenja Bosne i

Hercegovine

ZADACI





TEMATSKE CJELINE

I SPOLNOST I DRUŠTVO (16)

- Pojam spola (iskustvo Dž. Moris)

- Spol i kultura (antropologija spola)

- Odgoj i spol (istraživanje u Holandiji i Italiji)

- Promjena odnosa među spolovima

- Muškarci i žene nekad i sad

- Hijerarhija među spolovima

- Spol i religija (monoteističke religije i spoj)

-Spol politika (zastupljenost žena i muškaraca)

- Različite teorije o spolu

- Žene i muškarci danas

- Poroces oblikovanja različitih spolnih identiteta

- Muška i ženska psihologija

123

II POJAM MOĆI (10)

- Pojam moći

- Formiranje moći

- Vlast-elementi vlasti

- Usporedba moći i vlasti

- Teorije moći (Weber i Mills)

- Odnos moći i vlasti

- Pluralističke teorije moći

III POLITIČKE ORGANIZACIJE I PROCESI ODLUČIVANJA U DRUŠTVU (4)

- Procesi odlučivanja u društvu

- Političke organizacije, stranke

- Razlika između stranaka i interesnih grupa

IV OSNOVNE ODREDNICE DEMOKRATIJE(5)

- Demokratija kao oblik moći građana

- Društvene i kulturne predpostavke demokratije

- Mediji u demokratskom društvu

- Nedostaci i ograničenja demokratije

- Antička i moderna demokratija

V SUDJELOVANJE ŽENA U POLITICI (3)

- Žene u politici

- Zastupljenost žene u politici u BiH

- Političke stranke i glasanje u zapadnim zemljama

VI IZAZOVI GLOBALIZACIJE (6)

- Globalne snage

- Mirovni pokreti

- Rat i vojne sile

- Svijet bez rata

- Krizna žarišta danas

VII OBRAZOVANJE (21)

- Škola kao društvena institucija

- Škola i država

- Politika i obrazovni sistem

- Teorije u školstvu (funkcionalna i konfilktna)

- Privatne i državne škole

- Politikanstvo u obrazovanju

- Visoko školstvo

- Škola i društvene nejednakosti

- Pojam jednakosti u obrazovanju

- Značaj orazovanja za razvoj društva

- Moderno obrazovanje

- Obrazovanje u BiH

- Samoučenje

- Inteligencija i nejednakost

- Budućnost obrazovanja

124

- Koliko se cijeni obrazovanje u Bosni i Hercegovini

VIII MODERNE DRUŠTVENE PROMJENE (10)

- Promjene u načinu života

- Šta sve utječe na društvene promjene

- Promjene u modernom periodu

- Diskusija i primjeri iz života

- Moderna tehnoogija

- Socijalne i geografske mobilnosti

- Promjena položaja žene u društvu

- Drugačija uloga znanosti u društvu

- Zloupotreba znanosti

IX CIVILNO DRUŠTVO (5)

- Pojedinac i civilno društvo

- Socijalna država (skandinavske zemlje)

- Ustanove civilnog društva i države u brizi za kulturu života

- Autoritarno nasuprot civilnom društvu

- Analiza mogućnosti i odgovornosti pojedinca

X EKOLOGIJA I PERSPEKTIVE ČOVJEČANSTVA (10)

- Prijetnje globalnom okruženju

- Životna okolina i socijalna pitanja

-Ekološka kriza i perspektive čovječanstva

- Legitimnost ekologije

- Ekološka kriza i perspektive čovječanstva-moderne sociološke teorije

ISHODI


- opisati i analizirati kontekst nastanka sociologije te njezin cilj,

- opisati i razlikovati osnovne metode društvenih istraživanja,

- definirati i interpretirati specifičnost sociološkog pristupa izučavanju društva,

- definirati, razlikovati i primijeniti temeljne sociološke pojmove,

- razlikovati i primijeniti različite sociološke pristupe na konkretne probleme,

- povezivati i analizirati individualne probleme sa širim društvenim kontekstom,

- opisati i razlikovati razine i kontekst društvenih problema,

- opisati i analizirati društveni kontekst određenih fenomena,





doktor sociologije



PREDMET: Psihologija

126

NASTAVNI PROGRAM – Društveno izborno područje

NASTAVNI PREDMET: PSIHOLOGIJA

Razred: III

Sedmično 2 časa, godišnje 70 časova

Uvod

Psihologija je nauka koja se bavi proučavanjem psihičkih procesa i ponašanja.

Učenicima svih izbornih područja u gimnazijama je potrebno da usvoje osnovna

znanja i razumijevanja psiholoških procesa, kako bi se mogli dalje razvijati, kako na

profesionalnom tako i na ličnom nivou. Neophodno je da razumiju na koji način

naši psihički procesi utječu na naše ponašanje, te kako naše ponašanje utječe na

naše psihičke procese. Pored toga, čovjek je društveno biće i važno je da razumije

sebe, ali i druge kako bi mogao adekvatno funkcionirati. U savremenoj psihologiji

teoretska znanja su neraskidivo povezana sa rezultatima brojnih istraživanja koja

utječu na stvaranje novih teorija, ali i na preispitivanje već postojećih, čime se kod

mladih razvija naučni pristup rješavanju problema, te kritičko mišljenje.

Napomena: Nastavnicima je za predmet Psihologija u II i III razredu gimnazije

(sva izborna područja) ponuđeno 5 različitih programa, koji se međusobno razlikuju

samo u posljednjoj programskoj cjelini: Primjenjena psihologija. Svaki program,

unutar ove programske cjeline, nudi jednu od slijedećih oblasti: Psihologija okoliša,

Zdravstvena psihologija, Metodologija istraživanja u psihologiji, Psihologija

abnormalnog doživljavanja i ponašanja, te Organizacijska psihologija. Nastavnik će

se, prema interesovanjima učenika svakog odjeljenja pojedinačno, na početku

školske godine opredijeliti za jedan od pet navedenih programa.

CILJ: Upoznavanje učenika s osnovnim psihološkim pojmovima i naučnim

objašnjenjima psihičkih procesa kod čovjeka, s ciljem razumijevanja ponašanja, uz

korištenje njima bliskih i razumljivih praktičnih primjera iz svakodnevnog života.

ZADACI NASTAVE SU:

- Sticanje osnovnih saznanja i uvida u savremeni pristup naučnom objašnjenju

psihičkog života čovjeka.

- Upoznavanje i razumijevanje karakteristika psihičkih procesa kod čovjeka.

- Upoznavanje učenika sa značajem unapređenja i održavanja mentalnog zdravlja.

- Upoznavanje uzroka odvijanje i posljedica čovjekovih reakcija i stjecanje znanja o načinima na koje se ponašanje može promijeniti i predvidjeti.

- Razvijanje interesovanja za psihološke spoznaje.

- Razvijanje kulture ophođenja i humanizacije rada.

- Upoznavanje s mogućnostima primjene psihologije u savremenom životu.

127

PREGLED PROGRAMSKIH CJELINA

Naziv programskih cjelina Broj časova

1. Psihologija kao nauka 2 (1+1)

2. Metode i tehnike u psihologiji 4 (2+1+1)

3. Biološka psihologija 8 (4+3+1)

4. Kognitivna psihologija 15 (9+5+1)

5. Sposobnosti 4 (2+1+1)

6. Emocije i motivacija 12 (8+3+1)

7. Ličnost 5 (2+2+1)

8. Socijalna psihologija 10 (5+4+1)

9. Razvojna psihologija 3 (2+1)

10. Primijenjena psihologija: Psihologija okoliša 7 (5+2)

UKUPNO:

70 (40+23+7)

PROGRAMSKI SADRŽAJI

1. PSIHOLOGIJA KAO NAUKA 2 (1+1)

- Početak psihologije

- Grane psihologije

- Psihologija kao i prirodna i društvena nauka; Psihologija kao eksperimentalna nauka.

- Razlika između naučnog i

laičkog pristupa

- Odnos psihologije i drugih nauka; Razlike između psihologije, psihijatrije i psihoterapije

2. METODE I TEHNIKE U PSIHOLOGIJI 4 (2+1+1)

- Razlika između metoda i tehnika

- Varijable u psihologiji: zavisna, nezavisna

- Metode koje se koriste u psihologiji: eksperiment, studija slučaja,

opservacija i korelacijska metoda

- Tehnike koje se koriste u psihologiji: test, intervju, skale procjene, upitnik, anketa, projektivne tehnike, sociometrijska tehnika; Populacija i uzorak

- Vježba: na jednom poznatom istraživanju odrediti korištenu metodu, tehnike, izdvojiti rezultate i interpretaciju rezultata

3. BIOLOŠKA PSIHOLOGIJA 8 (4+3+1)

128

- Građa neurona: sinapsa, uloga neurotransmitera: acetilholin, serotonin, dopamin

- Periferni nervni sistem: motorička i senzorna nervna vlakna

- Centralni nervni sistem, lokalizacija funkcija

- Autonomni nervni sistem i žlijezde s unutrašnjim lučenjem

- Hormoni i njihov utjecaj na psihičke procese

- Vježba: Utjecaj okoline na funkciju mozga

4. KOGNITIVNA PSIHOLOGIJA 15 (9+5+1)

- Osjeti; Vrste osjeta, karakteristike osjeta: modalitet, intenzitet, trajanje

osjeta; Adaptacija i paosjet

- Percepcija; Osnovni faktori, objektivni i subjektivni, koji utječu na

percepciju; Iluzije, halucinacije

- Pažnja, obim, intenzitet, fluktuacija

- Učenje, osnovne vrste učenja, kako uspješno učiti

- Pamćenje, faze pamćenja: senzorno, kratkoročno i dugoročno; vrste

dugoročnog pamćenja: eksplicitno / deklarativno, epizodičko i semantičko,

implicitno / nedeklarativno, proceduralno i emotivno pamćenje; Pouzdanost

pamćenja, pouzdanost svjedočenja; Zaboravljanje: najčešći razlozi

zaboravljanja; Poremećaji pamćenja: amnezija, hipomnezija, hipermnezija i

paramnezija

- Mišljenje i vrste mišljenja: konkretno, apstraktno, induktivno, deduktivno,

kritičko, stvaralačko; Faze rješavanja problema, fiksacija i druge prepreke;

Konvergentno i divergentno mišljenje; Poremećaji mišljenja, formalni i

sadržajni.

- Vježba: mjerenja obima kratkoročnog pamćenja

5. SPOSOBNOSTI 4 (2+1+1)

- Sposobnosti i vrste sposobnosti

- Inteligencija, opći i specifični faktori inteligencije; Brzina i jačina

inteligencije, fluidna i kristalizovana inteligencija

- Kreativnost; Povezanost inteligencije i kreativnosti i konvergentnog i

divergentnog mišljenja

- Mjerenje inteligencije i kreativnosti, mjerne karakteristike testova - Vježba: kreativnost

6. EMOCIJE I MOTIVACIJA 12 (8+3+1)

- Osnovne i složene emocije; Utjecaj percepcija na javljanje emocija.

- Intenzitet i trajanje emocija; Fiziološka osnova emocija; Poligraf; Empatija - Schachter-Singerova teorija emocija

- Kontrola emocija, praktične tehnike samokontrole, humor, distrakcija kako

bi se izbjegao afekt

- Stres, izvor stresa, adekvatni načini suočavanja sa stresom

- Frustracije, izvori frustracija; Tolerancija na frustracije i posljedice

frustracija; Odbrambeni mehanizmi ličnosti: kompenzacija, racionalizacija,

projekcija, poricanje, pomjeranje, regresija, represija; Zreli i nezreli

mehanizmi, humor i altruizam

129

- Vrste motivacije, intrinzična i ekstrinzična; Vrste motiva i potreba; Motivacioni ciklus - Afektivni poremećaji: depresivni i bipolarni; Anksiozni poremećaji: fobije,

GAP, PTSP, panični napadi, OKP

- Vježba: facijalna ekspresija emocija, prepoznavanje odbrambenih

mehanizama, Maslovljeva teorija motivacije

7. LIČNOST 5 (2+2+1)

- Ličnost, crte i tipovi ličnosti; Razvoj ličnosti; Ispitivanje crta ličnosti

- Teorije ličnosti: psihoanalitička, bihejvioralna, socijalno-kognitivna i humanistička

- Temperament i karakter

- Vježba: igranje uloga

8.SOCIJALNA PSIHOLOGIJA 10 (5+4+1)

- Predmet socijalne psihologije, socijalna grupa, struktura socijalne grupe:

uloge i norme

- Stavovi, kognitivna disonanca; Predrasude i stereotipi, nastanak i razvoj;

Borba protiv predrasuda, diskriminacija

- Pokoravanje autoritetu; Atribucijska teorija, greške u atribuciji,

fundamentalna atribucijska greška

- Socijalni utjecaj: socijalna facilitacija, socijalna interferencija, difuzija

odgovornosti, socijalno besposličarenje, socijalni pritisak, konformizam

- Prosocijalno ponašanje, agresivnost - Vježba: asertivna komunikacija, nenasilno rješavanje sukoba

9. RAZVOJNA PSIHOLOGIJA 3 (2+1)

- Predmet razvojne psihologije

- Kognitivni, emocionalni i socijalni razvoj djeteta

- Roditeljstvo i planiranje porodice

10. PRIMIJENJENA PSIHOLOGIJA: 7 (5+2)

Psihologija okoliša

- Okolinski stresori; Buka: izvori buke, negativni efekti na socijalno

ponašanje i utjecaj na djecu i odrasle; Gustoća naseljenosti i prenaseljenost:

utjecaj na zdravlje, prosocijalno ponašanje i radni učinak; Prevencija i

mehanizmi suočavanja

- Prirodne i tehnološke katastrofe, obilježja i posljedice prirodne katastrofe;

Psihološka prevencija i intervencija

- Lični prostor i vrste teritorija; Okupacija ličnog prostora, utjecaj na ponašanje

- Utjecaj arhitektonskih rješenja na ponašanje i zdravlje; Obnova i izgradnja

životnog prostora.

ISHODI:

- Razumijevanje i razlikovanje pristupa naučne psihologije i popularne psihologije.

- Razumijevanje metodologije psihološkog istraživanja, kao naučnog načina provjere i razvoja psiholoških spoznaja.

130

- Usvajanje i razumijevanje osnovnih informacija o biološkoj, kognitivnoj,

socijalnoj psihologiji i psihologiji sposobnosti, emocija i motivacije,

karakteristika ličnosti i razvojne psihologije.

- Usvajanje, prepoznavanje i korištenje psihološke terminologije u

komunikaciji u svakodnevnim životnim situacijama.

- Praktična primjena teorijskih spoznaja psihologije u razumijevanju i

tumačenju ponašanja individue, psihičkih procesa i stanja.

- Razmijevanje multidisciplinarnog pristupa u objašnjavanju ponašanja

individue s aspekta bioloških, informacionih, prirodnih i društvenih nauka.

- Sposobnost kritičkog evaluiranja psihičkih procesa. - Sposobnost analiziranja i kritičkog evaluiranja tačnosti zaključaka izvedenih

tokom psiholoških istraživanja.

- Vještine analiziranja i interpretacije ponašanja individue. laganje, submisivnost i dr.

- Vještine uočavanja bioloških, situacionih, okolinskih, te ličnih faktora u

interpretaciji ponašanja individue.

- Uočavanje psiholoških razlika među individuama i razvoj poštovanja i tolerancije.

- Razvoj viših oblika mišljenja, kritičkog mišljenje putem predviđenih vježbi. - Razvijanje vještina asertivne komunikacije, timskog rada i drugih poželjnih

oblika ponašanja.

- Razvoj vještina argumentovanja i diskutovanja o različitim ambivalentim

psihološkim pitanjima.

UPUTA ZA REALIZACIJU PROGRAMA:

Realizacija programa zasniva se na umješnosti predavača da vođenjem putem

posmatranja, vježbanja i uvažavanja/usvajanja, učenike uvede u osnovne pojmove iz

predmeta psihologija. Omjer časova planiranih za obradu i časova drugih oblika

rada, od ponavljanja i sistematizacije do vježbi, omogućava usvajanje i primjenu

nastavnih sadržaja. U realizaciji i relaciji sa sadržajima drugih predmeta realizator

će sam procjeniti i staviti naglasak na pojedine sadržaje, čime će se olakšati

međusobno povezivanje i dopunjavanje unutar nastavnog procesa. Učenici će putem

vježbi i praktično ovladati pojedinim nastavnim sadržajima.

PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA:

- odsjek psihologija

a) VII stepen diplomirani psiholog i položena pedagoško-psihološka i metodičko-didaktička grupa predmeta,

b) II ciklus bolonjskog visoko-obrazovnog procesa – magistar psihologije i položena pedagoško-psihološka i metodičko-didaktička

grupa predmeta.

- odsjek pedagogija i psihologija

a. VII stepen profesor pedagogije i psihologije,

b. II ciklus bolonjskog visokoobrazovnog procesa – magistar pedagogije i

psihologije;

131

NASTAVNI PROGRAM

Naziv programske cjeline Broj časova

10. Primijenjena psihologija: Zdravstvena psihologija 7 (5+2)

PRIMIJENJENA PSIHOLOGIJA: Zdravstvena psihologija 7 (5+2)

- Stres i fiziologija stresa, GAS model; Lazarus, izvori stresa; Stres

menadžment, psihološke i biomedicinske tehnike; Prevencija stresa

- Bol, teorije i vrste bola, kontrola bola: psihološke, medicinske i alternativne tehnike

- Odnos između ljekara i pacijenta, unapređenje komunikacije, verbalna i

neverbalna komunikacija; Zloupotreba zdravstvene brige, odgađanje

ljekarskog tretmana, hipohondrija, Minhauzen sindrom.

- Promocija zdravlja i prevencija bolesti; strategije promocije: zasnovana na

strahu, informacijama, Jel model komunikacije; Promocija u školama, na

radnim mjestima i životnim zajednicama; Promjena zdravstvenih navika

adolescenata.

NASTAVNI PROGRAM


10. Primijenjena psihologija: Metodologija istraživanja u psihologiji

7 (5+2)

PRIMIJENJENA PSIHOLOGIJA: Metodologija istraživanja u psihologiji 7 (5+2)

- Eksperimentalno istraživanje - Nezavisna i zavisna varijabla; kontrolisane i nekontrolisane

varijable; operacionalizacija varijabli

- Etika u psihološkim istraživanjima

- Pouzdanost, valjanost, osjetljivost

- Obrada rezultata, deskriptivna statistika

- Interpretacija rezultata - Ponavljanje jednostavnog eksperimenta, već provedenog u psihologiji:

Stroop ili Loftus i Palmer; Provođenje eksperimenta u odjeljenju; Obrada

rezultata, diskusija i interpretacija rezultata

NASTAVNI PROGRAM


10. Primijenjena psihologija: Psihologija abnormalnog doživljavanja i ponašanja

7 (5+2)

132

PRIMJENJENA PSIHOLOGIJA:

Psihologija abnormalnog doživljavanja i ponašanja 7 (5+2)

- Normalnost, nenormalnost, problem valjanosti dijagnoze (Rosenhan)

- Kriteriji prema kojima se određeno stanje smatra smetnjom i / ili

poremećajem (DSM-V)

- Četiri grupe psihičkih poremećaja: Anksiozni poremećaji (fobije,

opsesivno- kompulzivni poremećaj, posttraumatski stresni poremećaj-

PTSP, panični poremećaj, generalizirani anksiozni poremećaj-GAP);

Poremećaji raspoloženja: veliki depresivni poremećaj, bipolarni poremećaj;

Poremećaji ličnosti: npr. antisocijalni poremećaj ličnosti, granični

poremećaj ličnosti, paranoidni poremećaj ličnosti; Psihotični poremećaji:

shizofrenija, sumanuti poremećaj, shizoafektivni poremećaj

- Psihički poremećaj: etiologija, prevalenca, tok poremećaja, simptomi,

preporučena terapija: psihoterapija i/ili farmakoterapija i prognoza

NASTAVNI PROGRAM


10. Primijenjena psihologija: Organizacijska psihologija

7 (5+2)

PRIMJENJENA PSIHOLOGIJA: Organizacijska psihologija 7 (5+2)

- Motivacija za rad: teorija potreba (Maslow), kognitivne teorije (Vroom),

motivatori rada, unutrašnji i vanjski

- Vodstvo i menadžment: stilovi upravljanja

- Ponašanje u grupama i organizacijama: grupne uloge; donošenje odluka; konflikti u grupi

- Zadovoljstvo poslom: mjerenje zadovoljstva; stavovi o radu: izbjegavanje,

odsustva; uslovi rada: fizički, psihološki, mobbing, sigurnost na radu:

smanjenje nezgoda, kampanje za promociju sigurnosti.

133

NASTAVNI PROGRAM – Opšte izborno područje

NASTAVNI PREDMET: PSIHOLOGIJA

Razred: III

Sedmično 1 čas, godišnje 35 časova

Uvod

Psihologija je nauka koja se bavi proučavanjem psihičkih procesa i ponašanja. Da bi

bili uspješni u bilo kojoj oblasti djelovanja, mladi se trebaju upoznati s osnovama

psiholoških spoznaja jer time razvijaju razumijevanje za ljudsko ponašanje, te

psihičke procese koji se nalaze u osnovi tog ponašanja. Također, uče kako da na

funkcionalan i odgovoran način budu dio društva kojem pripadaju. Posebno je

važno usmjeriti mlade, koji će se kasnije baviti edukacijom drugih ili pedagoško-

psihološkom djelatnošću, u pravom smjeru i ponuditi im dodatne i korisne

informacije iz psihologije. Radi toga su spoznaje koje se obrađuju programima iz

Socijalne psihologije, Pedagoške psihologije, Psihologije ličnosti i Razvojne

psihologije od ključne važnosti za profesionalni razvoj mladih, koji su odabrali ovo

izborno područje. Pored profesionalne važnosti, lični rast i razvoj je neizostavan dio

kvalitetne spoznaje što se ovim programima pokušalo postići.

CILJ: sticanje znanja iz oblasti učenja i svih psihičkih pojava koje su u vezi s

učenjem, razvijanje interesa za korištenje psiholoških spoznaja u organizaciji

racionalnog učenja, razumijevanje prirode i važnosti odgojnih utjecaja na

formiranje ličnosti te uvođenje elementarnih vještina podučavanja i rada s

djecom.

134

PREGLED PROGRAMSKIH CJELINA:


1. Psihologija kao nauka 1

2. Metode i tehnike u psihologiji 2 (1+1)

3. Biološka psihologija 4 (2+1+1)

4. Kognitivna psihologija 8 (4+3+1)

5. Sposobnosti 2 (1+1)

6. Emocije i motivacija 6 (3+2+1)

7. Ličnost 3 (2+1)

8. Socijalna psihologija 2 (1+1)

9. Razvojna psihologija 3 (2+1)

10. Mentalna higijena i mentalno zdravlje 2 (1+1)

11. Primijenjena psihologija: Psihologija menadžmenta i marketinga

2 (1+1)

UKUPNO:

35 (18+13+4)


1. PSIHOLOGIJA KAO NAUKA 1

- Početak psihologije

- Grane psihologije

- Psihologija kao i prirodna i društvena nauka; Psihologija kao eksperimentalna nauka.

- Razlika između naučnog i laičkog pristupa

- Odnos psihologije i drugih nauka; Razlike između psihologije, psihijatrije i psihoterapije

2. METODE I TEHNIKE U PSIHOLOGIJI 2 (1+1)

- Razlika između metoda i tehnika

- Varijable u psihologiji: zavisna, nezavisna

- Metode koje se koriste u psihologiji: eksperiment, studija slučaja, opservacija i korelacijska metoda

- Tehnike koje se koriste u psihologiji: test, intervju, skale procjene, upitnik, anketa, projektivne tehnike, sociometrijska tehnika; Populacija i uzorak

- Vježba: na jednom poznatom istraživanju odrediti korištenu metodu,

135

tehnike, izdvojiti rezultate i interpretaciju rezultata

3. BIOLOŠKA PSIHOLOGIJA 4 (2+1+1)

- Građa neurona: sinapsa, uloga neurotransmitera: acetilholin, serotonin, dopamin

- Periferni nervni sistem: motorička i senzorna nervna vlakna

- Centralni nervni sistem, lokalizacija funkcija

- Autonomni nervni sistem i žlijezde s unutrašnjim lučenjem

- Hormoni i njihov utjecaj na psihičke procese

- Vježba: Utjecaj okoline na funkciju mozga

4. KOGNITIVNA PSIHOLOGIJA 8 (4+3+1)

- Osjeti; Vrste osjeta, karakteristike osjeta: modalitet, intenzitet, trajanje

osjeta; Adaptacija i paosjet

- Percepcija; Osnovni faktori, objektivni i subjektivni, koji utječu na

percepciju; Iluzije, halucinacije

- Pažnja, obim, intenzitet, fluktuacija

- Učenje, osnovne vrste učenja, kako uspješno učiti - Pamćenje, faze pamćenja: senzorno, kratkoročno i dugoročno; vrste

dugoročnog pamćenja: eksplicitno / deklarativno, epizodičko i semantičko,

implicitno / nedeklarativno, proceduralno i emotivno pamćenje; Pouzdanost

pamćenja, pouzdanost svjedočenja; Zaboravljanje: najčešći razlozi

zaboravljanja; Poremećaji pamćenja: amnezija, hipomnezija, hipermnezija i

paramnezija

- Mišljenje i vrste mišljenja: konkretno, apstraktno, induktivno, deduktivno,

kritičko, stvaralačko; Faze rješavanja problema, fiksacija i druge prepreke;

Konvergentno i divergentno mišljenje; Poremećaji mišljenja, formalni i

sadržajni.

- Vježba: mjerenja obima kratkoročnog pamćenja

5. SPOSOBNOSTI 2 (1+1)

- Sposobnosti i vrste sposobnosti

- Inteligencija, opći i specifični faktori inteligencije; Brzina i jačina

inteligencije, fluidna i kristalizovana inteligencija

- Kreativnost; Povezanost inteligencije i kreativnosti i konvergentnog i

divergentnog mišljenja

- Mjerenje inteligencije i kreativnosti, mjerne karakteristike testova - Vježba: kreativnost

6. EMOCIJE I MOTIVACIJA 6 (3+2+1)

- Osnovne i složene emocije; Utjecaj percepcija na javljanje emocija.

- Intenzitet i trajanje emocija; Fiziološka osnova emocija; Poligraf; Empatija - Schachter-Singerova teorija emocija

- Kontrola emocija, praktične tehnike samokontrole, humor, distrakcija kako bi se izbjegao afekt

- Stres, izvor stresa, adekvatni načini suočavanja sa stresom

- Frustracije, izvori frustracija; Tolerancija na frustracije i posljedice

frustracija; Odbrambeni mehanizmi ličnosti: kompenzacija, racionalizacija,

136

projekcija, poricanje, pomjeranje, regresija, represija; Zreli i nezreli

mehanizmi, humor i altruizam

- Vrste motivacije, intrinzična i ekstrinzična; Vrste motiva i potreba; Motivacioni ciklus

- Afektivni poremećaji: depresivni i bipolarni; Anksiozni poremećaji: fobije,

GAP, PTSP, panični napadi, OKP

- Vježba: facijalna ekspresija emocija, prepoznavanje odbrambenih

mehanizama, Maslovljeva teorija motivacije

7. .LIČNOST 3 (2+1)

- Ličnost, crte i tipovi ličnosti; Razvoj ličnosti; Ispitivanje crta ličnosti

- Teorije ličnosti: psihoanalitička, bihejvioralna, socijalno-kognitivna i humanistička

- Temperament i karakter

- Vježba: igranje uloga

8. SOCIJALNA PSIHOLOGIJA 2 (1+1)

- Predmet socijalne psihologije, socijalna grupa, struktura socijalne grupe:

uloge i norme

- Stavovi, kognitivna disonanca; Predrasude i stereotipi, nastanak i razvoj;

Borba protiv predrasuda, diskriminacija

- Pokoravanje autoritetu; Atribucijska teorija, greške u atribuciji,

fundamentalna atribucijska greška

- Socijalni utjecaj: socijalna facilitacija, socijalna interferencija, difuzija

odgovornosti, socijalno besposličarenje, socijalni pritisak, konformizam

- Prosocijalno ponašanje, agresivnost - Vježba: asertivna komunikacija, nenasilno rješavanje sukoba

9. RAZVOJNA PSIHOLOGIJA (2+1)

- Predmet razvojne psihologije

- Kognitivni, emocionalni i socijalni razvoj djeteta

- Roditeljstvo i planiranje porodice

10. MENTALNA HIGIJENA I MENTALNO ZDRAVLJE:

- Šta jeste i kako očuvati mentalno zdravlje

- Važnost mentalne higijene

- Načini unapređenja mentalnog zdravlja

- Mentalne bolesti (anksiozno-depresivni poremećaji, poremećaji pažnje,

poremećaji hranjenja)

11. PRIMJENJENA PSIHOLOGIJA: Psihologija menažmenta i marketinga 2 (1+1)

- Motivacija za rad: teorija potreba (Maslow), kognitivne teorije (Vroom),

motivatori rada, unutrašnji i vanjski

- Vodstvo i menadžment: stilovi upravljanja

- Ponašanje u grupama i organizacijama: grupne uloge; donošenje odluka;

konflikti u grupi

- Zadovoljstvo poslom: mjerenje zadovoljstva; stavovi o radu: izbjegavanje,

odsustva; uslovi rada: fizički, psihološki, mobbing, sigurnost na radu:

smanjenje nezgoda, kampanje za promociju sigurnosti.

137

ISHODI:

- Razumijevanje i razlikovanje pristupa naučne psihologije i popularne psihologije.

- Razumijevanje metodologije psihološkog istraživanja, kao naučnog načina provjere i

razvoja psiholoških spoznaja.

- Usvajanje i razumijevanje osnovnih informacija o biološkoj, kognitivnoj,

socijalnoj psihologiji i psihologiji sposobnosti, emocija i motivacije,

karakteristika ličnosti i razvojne psihologije.

- Usvajanje, prepoznavanje i korištenje psihološke terminologije u

komunikaciji u svakodnevnim životnim situacijama.

- Praktična primjena teorijskih spoznaja psihologije u razumijevanju i

tumačenju ponašanja individue, psihičkih procesa i stanja.

- Razmijevanje multidisciplinarnog pristupa u objašnjavanju ponašanja

individue s aspekta bioloških, informacionih, prirodnih i društvenih nauka.

- Sposobnost kritičkog evaluiranja psihičkih procesa. - Sposobnost analiziranja i kritičkog evaluiranja tačnosti zaključaka izvedenih

tokom psiholoških istraživanja.

- Vještine analiziranja i interpretacije ponašanja individue. laganje, submisivnost i dr.

- Vještine uočavanja bioloških, situacionih, okolinskih, te ličnih faktora u

interpretaciji ponašanja individue.

- Uočavanje psiholoških razlika među individuama i razvoj poštovanja i tolerancije.

- Razvoj viših oblika mišljenja, kritičkog mišljenje putem predviđenih vježbi. - Razvijanje vještina asertivne komunikacije, timskog rada i drugih poželjnih

oblika ponašanja.

- Razvoj vještina argumentovanja i diskutovanja o različitim ambivalentim

psihološkim pitanjima.

UPUTA ZA REALIZACIJU PROGRAMA:

Realizacija programa zasniva se na umješnosti predavača da vođenjem putem

posmatranja, vježbanja i uvažavanja/usvajanja, učenike uvede u osnovne pojmove iz

predmeta psihologija. Omjer časova planiranih za obradu i časova drugih oblika

rada, od ponavljanja i sistematizacije do vježbi, omogućava usvajanje i primjenu

nastavnih sadržaja. U realizaciji i relaciji sa sadržajima drugih predmeta realizator

će sam procjeniti i staviti naglasak na pojedine sadržaje, čime će se olakšati

međusobno povezivanje i dopunjavanje unutar nastavnog procesa. Učenici će putem

vježbi i praktično ovladati pojedinim nastavnim sadržajima.

PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA:

- odsjek psihologija

c) VII stepen diplomirani psiholog i položena pedagoško-psihološka i

metodičko-didaktička grupa predmeta,

d) II ciklus bolonjskog visoko-obrazovnog procesa – magistar psihologije i položena pedagoško-psihološka i metodičko-didaktička

grupa predmeta.

- odsjek pedagogija i psihologija

a. VII stepen profesor pedagogije i psihologije,

b. II ciklus bolonjskog visokoobrazovnog procesa – magistar pedagogije i

psihologije;

c.


PREDMET: Filozofija

139

GIMNAZIJA

FILOZOFIJA

IV RAZRED


CILJ

- da se učenici osposobe za kritičko i pragmatičko promišljanje o različitim teorijskim

pristupima rješavanja praktičnih problema i donošenja adekvatnih odluka u pogledu izgradnje

progresivne i moralne ličnosti;

- da se kod učenika razvije moć suđenja o nerazdvojnosti teorije i prakse, i poticanjem za

samokritičkim razmišljanjem i rasuđivanjem ustanovi funkcionalna veza između filozofskih

teorija i naučavanja i povijesne prakse življenja;

- da se učenici upoznaju s širokom lepezom teorijskih pristupa;

- da se kod učenika razvije svijest o tome da je on važan faktor-subjekt u kreiranju svoje

sudbine.

ZADACI

- U izučavanju predmeta filozofije, učenici studiraju filozofske teme i stiču mogućnost da

racionalno promišljaju različite probleme kao i njihov uticaj na uspostavu opće slike svijeta.

- Učenici stvaraju široku osnovu za nastavak studija filozofije ili studija čiji predmet je u

većoj mjeri, kritički prožet filozofskim analizama.

- Učenici samostalno interpretiraju i vrednuju različite izvore informacija o kojima još uvijek

ne postoje zvanični naučni stavovi.

- Učenici se osposobljavaju da razvijaju argumentovano promišljanje i izlaganje na temelju

poznavanja i razumijevanja pojmova i problema koji se aktueliziraju.

- Učenici prepoznaju aktuelne životne tendencije i usavršavaju se za njihovu kritiku.

- Kod učenika se razvija tolerancija, etičko-human i naučni pristup u razumijevanju suštinskih

filozofskih problema.

- Zadatak nastavnog predmeta filozofija je da učenici ovladaju nastavnim gradivom

predviđenim nastavnim programom.

- Da učenici ovladaju filozofskom terminologijom, znanjem o značenjima pojmova i funkcija,

pojmova kroz teorijske pravce unutar historije filozofije.

- Da kroz nastavno gradivo zadato nastavnim planom upoznaju osnovne tokove nastanka i

razvitka filozofskog mišljenja obrađenog kroz nastavu o filozofskim pravcima, teorijama i

značajnim imenima - nosiocima povijesnih teorija, u obimu prepoznavanja, poznavanja i

elaboracije najosnovnijih podataka, formulisanih kroz značenje filozofske terminologije, te na

nivou ovladavanja nastavnim sadržajima izgrade adekvatne modele mišljenja.

TEMATSKE CJELINE

I UVOD U FILOZOFIJU (5+2)

- Metode naučnog istraživanja

- Uvod u filozofiju

- Izvori filozofije

- Filozofske discipline

- Odnos filozofije i drugih nauka

- Filozofske discipline

II POČECI FILOZOFIJE I FILOZOFIJA DREVNOG ISTOKA (2+1)

- Počeci filozofije-filozofija drevnog istoka-Vede, Upanišade, Zaratustra

- Konfucije (Kung Fu Tse) ; Siddharta Gaotama Buddha; Lao Tse

III ANTIČKA FILOZOFIJA–KOSMOLOŠKI PERIOD (7+4)

- Antička filozofija i njena obilježja

140

- Miletska škola

- Pitagorejska škola

- Heraklit

- Elejska škola

- Empedokle i Anaksagora

- Antički grčki atomizam

IV ANTIČKA FILOZOFIJA – ANTROPOLOŠKO I HELENISTIČKO-RIMSKO

RAZDOBLJE (5+2)

- Antropološko razdoblje-osnovne karakteristike

- sofisti, Sokrat, Platon, Aristotel

- stoicizam, skepticizam, epikureizam

- Odnos filozofije i religije

V SREDNJOVJEKOVNA FILOZOFIJA (6+3)

- Srednjovjekovna filozofija (opće napomene)

- pojava kršćanstva i filozofske osnove ranog kršćanstva

- Odnos vjere i uma

- Sv. Augustin; Toma Akvinski

- Islamska filozofija-izvori (Kur’an i njegovo duhovno značenje)

- Karakteristike islamske filozofije

- Islamske filozofske škole (Ibn Sina, Ibn Rušd)

- Filozofija svjetlosti: Suhrawardi, Ibn Arebi

- Gnoseologija i „prevladavanje” filozofije ( Al Gazali)

VI NOVOVJEKOVNA FILOZOFIJA (7+4)

- Filozofija renesanse (G. Bruno);

- Empirizam (F. Bacon, T. Hobbes, J. Locke, G. Berkeley, D. Hume)

- Racionalizam (R. Descartes, Baruch de Spinoza)

- Prosvjetiteljstvo (Voltair i Rousseau)

- Njemačka klasična filozofija – osnovne karakteristike, kretanje misli

- Immanuel Kant- tri osnovna pitanja/tri filozofska djela

- Georg Wilhelm Friedrich Hegel-sistem, historija, pravo, moral i država

VII SAVREMENA FILOZOFIJA (6+3)

- Posthegelovska filozofija (Klasici marksističke misli : L. Feuerbach, K. Marx )

- Pozitivizam (A. Comte) i pragmatizam (J. Dewey)

- Osvrt na stvaralaštvo: A. Schopenhauer, S. Kierkegaard, F. Nietzsche, H. Bergson, E.

Husserl

- Egzistencijalizam: obilježja i predstavnici (J. P. Sartre i K. Jaspers)

- M. Heidegger-filozof moderne

VII FILOZOFSKA MISAO U BOSNI I HERCEGOVINI (2+1)

- Razvoj filozofske misli u Bosni i Hercegovini

- Učenje Crkve bosanske kao filozofija

ISHODI UČENJA

Učenici/ce bi trebali biti sposobni:

- donositi ispravne sudove i zaključke, primijeniti pravila argumentirane i kritičke prosudbe;

- obrazložiti, razlikovati i uporediti izvore opravdanja i znanja te kritički vrednovati pojedine

filozofske argumente;

- argumentirano i kritički promišljati;

- objasniti temeljne pojmove i probleme filozofije;

- obrazložiti, usporediti i kritički određivati različite filozofske pozicije;

- samostalno tumačiti i analizirati izvorne filozofske tekstove.

141


Nastavnim planom za gimnaziju predviđeno je da se filozofija kao posebna nauka

izučava u IV razredu sa 2 nastavna časa sedmično. Fond sati, obim i nastavna građa,

primjereni su ciljevima i zadacima nastave i uzrastu učenika. Programski sadržaji su

podijeljeni na dvije tematske cjeline. Prema obimu, uz svaku tematsku cjelinu, naznačeno je

koliko će nastavnik sati utrošiti za nove nastavne jedinice. Svaki nastavnik, zavisno od uvjeta,

prirode sadržaja, vlastitih znanja i sposobnosti, treba da se opredijeli u izboru metodskih

postupaka, organizacije nastave i nastavnih pomagala. Posebnu pažnju treba posvetiti izboru

nastavnih metoda primjerenih nastavi filozofije. Program filozofije predstavlja kratku

historiju filozofije, koja je vremenski vrlo opsežna i sadržajno raznorodna. Istaknuti su

središnji problemi i pitanja filozofije. Program je prilagođen stepenu obrazovanja učenika

gimnazije. U njemu su upotrijebljeni pojmovi i izrazi koji su učenicima najdostupniji i

najrazumljiviji. Potrebno je znatnije uključivanje učenika u obrađivanje novih sadržaja i

analizu odabranih tekstova.

Nastavu filozofije treba usredsrediti na predstavljanje mišljenja najpoznatijih mislilaca

I filozofskih pravaca, prateći pri tome razvitak filozofskih ideja i problema. Pri realizaciji

ovog programa preporučuje se izbjegavanje detaljnijeg bavljenja pojedinim filozofima, a

usmjeravanje na temeljna pitanja određenih razdoblja i tokova važnih za razvoj filozofskog

mišljenja. U elaboraciji programskih sadržaja filozofije treba ostvarivati interdisciplinarni

pristup i povezivati gradivo sa sadržajima u drugim nastavnim predmetima.

Profil i stručna sprema nastavnika za realizaciju programa:

Nastavu filozofije može izvoditi nastavnik koji je završio:

- filozofski fakultet, odsjek filozofija

- filozofski fakultet, odsjek filozofija i sociologija

i stekao zvanje profesora filozofije ili profesora filozofije i sociologije, odnosno u toku

daljnjeg školovanja ostvario titule magistar filozofije ili doktor filozofije.


PREDMET: Logika

143

GIMNAZIJA

LOGIKA – III RAZRED

1 čas sedmično – 35 časova godišnje

CILJ

Cilj nastavnog predmeta logike je da kod učenika razvija sposobnost jasnog i kritičnog

mišljenja

ZADACI

- upoznavanje oblika i principa istinite i pravilne misli,

- upoznavanje osnovnih procesa saznanja u njihovoj cjelovitosti i njihova primjena u nauci,

- omogućivanje lakšeg shvatanja nastavnih sadržaja drugih predmeta,

- ukazivanje na univerzalnu korelativnost nastave logike

TEMATSKE CJELINE

I UVOD U LOGIKU - POJAM KAO ELEMENT LOGIČKOG MIŠLJENJA (12)

- Sveobuhvatnost filozofije i filozofske discipline

- Uvod u logiku: saznanje, naučna istina

- Logika-predmet, metode, zadaci, osnivači, opća obilježja, antička misao

- Jezik – mišljenje: znaci, simboli, riječi, termini, misli

- Pojam kao element logičkog mišljenja: teorije pojma

- Obim i sadržaj pojma

- Vrste pojmova

- Definicija

- Klasifikacija

II SUD I ZAKLJUČAK (13)

- Sud

- Logičke osobine sudova

- Vrste i račun sudova

- Pojam i struktura zaključka; podjele zaključka

- Račun sudova i pojmova

- Neposredno i posredno zaključivanje

- Induktivno zaključivanje

- Deduktivno zaključivanje

- Posebna pravila deduktivnog zaključivanja

- Zaključivanje i dokazivanja

- Osnovi simboličke logike-konstante i varijable

- Struktura naučnog istraživanja

UPUTE ZA IZVOĐENJE PROGRAMA

Logika kao filozofska disciplina o oblicima valjane misli i metodima spoznaje

potrebna je kao oruđe vladanja jezikom, iskazivanja misli, zaključivanja i spoznavanja, ne

samo u obrazovnim i naučnim djelatnostima već je nezaobilazna i u svakodnevnom životu.

Stoga logiku treba smatrati samim temeljem svakog obrazovanja.

Nastavu logike valja koncipirati i provoditi tako da učenici logička pravila ne samo

upoznaju već njima i ovladaju. Zbog toga se predlaže da se nastava iz predmeta logike

realizira putem vrednovanja i vježbi u grupama do 15 učenika, kako bi se mogli realizirati

ciljevi i zadaci.

Primjeri u udžbenicima samo su temelj na kojima nastavnik gradi osnovnu strukturu

144

nastavne predmetne građe. Nastavni predmet logike treba učenike naučiti iskazivanju misli,

ne učeći po pravilima, nego po oblicima pravilnog iskazivanja misli.


Nastavu logike može izvoditi nastavnik koji je završio filozofski fakultet, odsjek filozofija ili

filozofija i sociologija i stekao zvanje:

- profesor filozofije

- profesor filozofije i sociologije


PREDMET: Demokratija i ljudska prava

146

NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA PREDMET "Demokratija i ljudska prava"

III razred; 2 časa sedmično, 70 godišnje

GIMNAZIJA "BIHAĆ"

CILJEVI:

Bitno je da se učenici osposobe za timski rad. U rješavanju problema uče se toleranciji,

efikasnoj komunikaciji, dogovaranju. Potrebno je da se upoznaju s položajem pojedinca u

društvu, te da i sami kao članovi zajednice promoviraju vlastite interese. Uz to promovira se i

zajednički interes i zajedničko dobro. Važna je spoznaja o potrebi aktivnog učešća sa

prezentacijom vlastitih potreba, ali i odgovornošću za učešće, kao i spoznaja o načinima

učešća.

Cilj programa je sticanje znanja, sposobnosti i uvjerenja koja će biti neophodna učenicima

tokom cijelog života, pripremajući ih za jednu od najodgovornijih funkcija- građanina u

demokratskom društvu, kao i saznajna i pragmatična prezentacija kako bi se učenici

osposobili da budu u stanju da koriste spoznaje i dalje razvijaju:

- Temeljne principe i koncepte demokratskog društva i njegove historijske, sociološke i

politološke osnove i pozadine

- Građanska uvjerenja, vještine i odgovornosti koje su važne za efektivno i odgovorno učešće

u životu u demokratskoj zajednici i civilnom društvu

- Spoznaje o humanitarnom pravu i potrebi ponašanja u skladu s osnovnim principima

međunarodnog humanitarnog prava

- Ponašanja i principe u skladu sa temeljnim demokratskim vrijednostima, poput poštivanja

ljudskih prava, dostojanstva, slobode i jednakosti

- Unutrašnji ustroj BiH i odnos s drugim zemljama

ZADACI

Zadaci Nastavnog plana i programa iz predmeta Demokratija i ljudska prava su u skladu sa

zadatim ciljevima. To znači da se zadaci mogu svesti na slijedeće:

- Jačanje svijesti o vlastitom identitetu i individualnosti

- Podsticanje humanih međuljudskih odnosa

- Razvijanje karakternih osobina za djelotvorno učešće u demokratskom društvu

- Razvijanje shvatanja pojmova i principa funkcioniranja otvorenog i multikulturnog društva

- Praktična primjena koncepta u vlastitom ponašanju

- Razvijanje pojmova vlasti uopće, nivoa i grana vlasti

- Razumijevanje ideje ljudskih prava i stvaranje osjećaja odgovornosti

- Djelovanje u skladu poštivanja prava drugih

- Moguće predviđanje posljedica vlastitih odluka

- Razumijevanje ideje ljudskih prava i stvaranje osjećaja odgovornosti

- Djelovanje u skladu poštivanja prava drugih

- Moguće predviđanje posljedica vlastitih odluka

- Razvijanje samopoštovanja i poštivanja drugog

- Usmjeravanje učenika na pravilan odnos prema sebi, drugima, radu, učenju, te osobnom

informisanju o javnim pitanjima

- Informisanje o javnim problemima i pitanjima

- Razvijanje, zauzimanje i odbrana stavova vezanih za pitanje funkcija vlasti i ljudskih prava

- Razvijanje sposobnosti uočavanja problema i njegovog značaja za pojedinca i zajednicu

- Podsticanje humanih međuljudskih odnosa i tolerantno rješavanje sukoba

- Razumijevanje pojmova: građanska vrlina, vlastiti interes, zajedničko dobro

- Kontinuitet u saznavanju o građanskom obrazovanju

- Osposobljavanje za uočavanje problema, te značaja za pojedinca i zajednicu

- Razumijevanje i razvijanje koncepta humanitarnog prava

- Humanizacija vrijednosnog sistema u Bosni i Hercegovini

147

TEMATSKE CJELINE

I TEMELJI USTAVNE DEMOKRATIJE

- Kreiranje atmosfere u razredu

- Zašto nam treba vlast?

- Da li nam treba vlast? (Debata za cijeli razred )

- Razvoj Ustavne demokratije

- Ograničena i neograničena vlast

II ZAŠTITA LJUDSKIH PRAVA

- Demokratija se može naučiti u učionici: Kako procijeniti pravilo?

- Demokratski i nedemokratski sistemi

- Politika i provođenje zakona

- Vladavina zakona

III ISTRAŽIVANJE HUMANITARNOG PRAVA

- Humanitarna perspektiva:

1. Dilema posmatrača

2. Šta posmatrači mogu učiniti

3. Uticaj posmatrača

-Ograničenja u oružanom sukobu

4. Ograničenja razaranja i osnovna pravila MHP-a

5. Ljudska prava i Međunarodno humanitarno pravo

- Pravo na djelu

6. Otkrivanje kršenja Međunarodnog humanitarnog prava

- Osiguranje pravde

7. Načela pravde

8. Sankcionisanje kršenja Međunarodnog humanitarnog prava

- Odgovor na posljedice rata

9. Etika humanitarnog djelovanja

IV BiH i ZAŠTITA LJUDSKIH PRAVA

- Nivoi vlasti u Bosni i Hercegovini

- Tri grane vlasti

- Prava građana zaštićena Ustavom Bosne i Hercegovine

- Prava građana zaštićena entitetskim/kantonalnim Ustavima

- Evropska konvencija o ljudskim pravima – originalna i prilagođena verzija

V SVI SMO ISTI –SVI SMO RAZLIČITI

- Čovjek i građanin – građanska vrlina

- Kako građani mogu učestvovati – odgajanje aktivnog građanina

- Prava pojedinca i zajedničko dobro

VI CIVILNO DRUŠTVO (ISTA PRAVA RAZLIČITI INTERESI)

- Civilno društvo i demokratija

- Predstavljanje građana – društvene organizacije

- Predstavljanje građana – interesne grupe

- Sloboda izražavanja

- Uloga medija u demokratiji

- Uloga kompromisa u rješavanju konflikta

- Vježba “Rješenja u kojem su svi dobitnici" * (Vijeće Evrope)

- Demokratski izbori - Izbor dobrog vođe

- Pravedne procedure

VII BiH I SVIJET

148

- Odnosi BiH sa drugim državama

- Vanjska politika BiH

- Međunarodne organizacije u BiH

- Evropska unija

VIII PRIVREDA ZEMALJA U TRANZICIJI

- Demokratija i ekonomija

- Osnovne karakteristike privrednih sistema zemalja u tranziciji

IX PROJEKT GRAĐANIN

- Objašnjenje projekta

- Rad na izradi razrednog portfolija

ISHODI UČENJA

Učenici će znati da objasne kako je u demokratiji osnovna funkcija vlasti da štiti ljudska prava

svakog građanina, te da osigura ravnotežu između prava pojedinca i zaštite zajedničkog

dobra.

Učenici će imati informacije, znanja i sposobnosti za donošenje razumnih odluka o procjeni i

razvijanju pravila i zakona.

Radom na projektu, te proučavanjem slučajeva kršenja ljudskih prava steći će se praktična

znanja o institucijama i zakonima zaštite ljudskih prava na svim nivoima vlasti. Učenici se

upoznaju s građanskim karakteristikama i građanskim vrlinama. Polazi se od individue i

individualnih ličnih vrijednosti. Tretiraju se pojmovi kroz odnos prava pojedinca i

zajedničkog dobra, čije usklađivanje je od vitalnog interesa za zdravo funkcioniranje

demokratskog društva.

Stečeno znanje će se iskoristiti za primjenu u društvu. U demokratskim društvima razvija se

koncept civilnog društva zbog mnogostrukih funkcija i aktivnosti. Riječ je o nezavisnim i

dobrovoljnim društvima i oblicima organiziranja. Učenici će biti u stanju da stečena znanja

koriste u razvijanju sposobnosti za aktivno učešće u civilnom društvu. Također će moći

demonstrirati razumijevanje različitih načina predstavljanja građana u društvu. Učenici će

ispitati dio osnovnih karakteristika i funkcija medija, slobode izražavanja i izbora u

demokratskom društvu. Upoznat će se s osnovnim principima humanitarnog prava i razvijati

svijest o neophodnosti humanog i humanitarnog djelovanja kao što su:

- poštivanje života i ljudskog dostojanstva, prije svega u vrijeme nasilja i oružanog sukoba,

- svijest o zaštiti u oružanom sukobu koja je određena humanitarnim pravom, - razvijanje

svijesti o potrebi suprostavljanju inferiornosti i osjećaju beznadežnosti u situacijama nasilja,

- razvijanje svijesti o potrebi angažiranosti u promoviranju solidarnosti i pružanja zaštite

žrtvama , te sprečavanju nasilja

Primjenjujući znanja i sposobnosti kritičkog razmišljanja učenici će moći analizirati prednosti

i nedostatke uključivanja u savremene tokove i bit će osposobljeni da iznesu svoj stav.

PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTAVIKA

Fakultet društvenih nauka, zvanje profesor, magistar ili doktor

Certificirani profesori u organizaciji CIVITAS-a i Vijeća Europe


PREDMET: Matematika

150

Uvod

Planirani fond časova po nastavnim cjelinama treba shvatiti samo kao orjentacioni. To znači da se

za obradu sadržaja jedne teme u cjelini, ili pojedine nastavne jedinice, može upotrijebiti više ili

manje časova od predloženog, što zavisi od konkretne situacije u odjeljenju. Međutim, većih

odstupanja ne bi trebalo da bude s obzirom da je predviđeno vrijeme za obradu određene teme

indikator značaja njenih sadržaja za ostvarivanje ciljeva i zadataka matematičkog obrazovanja u

tom razredu. U određenim slučajevima program se može proširiti nekom novom temom na račun

neke druge predviđene teme, ako je posebno značajna za odgovarajuće obrazovanje stručnog

zvanja.

151

NPiP rada za I razred

(4 časa sedmično- 140 časova godišnje)

Pregled programskih cjelina s predviđenim ukupnim fondom nastavnih sati po svakoj programskoj cjelini

I RAZRED

PROGRAMSKA CJELINA

ORJENTACIONI BROJ ČASOVA

TIP ČASA

UKUPNO

ČAS

OBRADE

GRADIVA

ČAS

VJEŽBE

ČAS

PROVJERE

ZNANJA I

SISTEMATI

ZACIJE

GRADIVA

UVOD 1 - - 1

MATEMATIČKA LOGIKA 4 3 1 8

POLINOMI I ALGEBARSKI IZRAZI 5 10 1 16

OSNOVNI POJMOVI I AKSIOMI GEOMETRIJE.

VEKTORI U RAVNI 5 4 2 11

TEORIJA SKUPOVA. UVOD U KOMBINATORIKU 5 4 1 10

REALNA FUNKCIJA 5 2 1 8

SKUP REALNIH BROJEVA 6 3 1 10

GEOMETRIJA U RAVNI 8 9 3 20

KOORDINATNI SISTEM U RAVNI 3 2 1 6

LINEARNA FUNKCIJA. LINEARNA JEDNAČINA I

NEJEDNAČINA. SISTEMI LINEARNIH JEDNAČINA 7 8 1 16

PRIMJENA JEDNAČINA, OMJERI I PROCENTI 4 4 2 10

UVOD U TRIGONOMETRIJU 3 5 1 9

KRUŽNICA 3 1 1 5

GEOMETRIJSKE KONSTRUKCIJE 3 2 5 10

UKUPNO

62

(44,29

%)

57

(40,71%)

21

(15,00%)

140

(100,00

%)

Napomena:U svakom polugodištu obavezno je uraditi po dvije jednočasovne pismene zadaće sa

jednočasovnom analizom i ispravcima (8 časova). Pomenuti časovi su u prethodnoj tabeli planirani pod

časovima vježbe i provjere znanja.

152

Cilj učenja matematike je da učenici temeljem usvojenih matematičkih znanja, vještina i procesa:

primijene matematički jezik u usmenome i pisanome izražavanju, strukturiranju, analizi,

razumijevanju i procjeni informacija upotrebljavajući različite načine prikazivanja matematičkih ideja, procesa i rezultata u matematičkome kontekstu i stvarnome životu

samostalno i u suradničkome okruženju matematički rasuđuju logičkim, kreativnim i kritičkim

promišljanjem, argumentiranim raspravama, zaključivanjem i dokazivanjem pretpostavki, postupaka i

tvrdnji

Nastavni zadaci su : Potpuno savladavanje osnovnih elemenata matematičkog jezika i terminologije - Razvijanje

sposobnosti izražavanja opštih matematički pojmova, apstraktnog mišljenja i logičkog zaključivanja

Razvijanje kod učenika navika za samostalan rad , tačnost, preciznost, urednost, sistematičnost i

konciznost u pismenom i usmenom izražavanju

Procjenjivanje i razumjevanje kvantitativnih i prostornih odnosa i zakonitosti o raznim pojavama u

prirodi i društvu

Usvajanje elementarne matematičke kulture neophodne za shvatanje uloge i uspješne primjene

matematike u različitim oblastima djelatnosti čovjeka, te za uspješan nastavak obrazovanja i

uključivanja u proces rada

Čitanje i razumjevanje matematičkih tekstova i simbolike različitih nivoa složenosti i strukture

Razvijanje sposobnosti za posmatranje, zapažanje, kreativno i apstraktno mišljenje i zaključivanje

Razvijanje trajne radoznalosti, interesovanja i motivacije u sticanju matematičkih znanja i izgrađivanja pozitivnog stava prema matematici - Savladavanje osnovnih matematičkih simbola i njihove primjene

Korišćenje znanja stečenih u nastavi drugih predmeta i iskustva svakodnevnog života u svom

matematičkom obrazovanju

Sticanje navika za uspješno korištenje raznih izvora znanja

Zadaci nastave matematike u I razredu su:

Savladati vještinu sabiranja, oduzimanja, množenja i dijeljenja polinoma i racionalnih funkcija

Savladati osnovna znanja vezana uz realne brojeve u strukturalnom smislu, strogo

razlikovati svojstva prirodnih, cijelih, racionalnih i iracionalnih brojeva

Računske operacije sa realnim brojevima sa razlomcima i stepenima savladati tako da bude u pitanju

vještina

Naučiti rješavati linearne jednačine, nejednačine i probleme prvog stepena

Ovladati snalaženjem u koordinatnom sistemu te znati interpretirati grafički prikaz linearne funkcije

Uz geometriju ravni naučiti pojmove vezane uz podudarnost, kružnicu, krug i pravilne poligone

153

PROGRAMSKI SADRŽAJI IZ MATEMATIKE ZA PRVI RAZRED

R.b.

časa

Nastavna cjelina Nastavna tema Obrazovna

postignuća i

smjernice za

rad

Ključni

pojmovi

Korelacija Br

časova

1 Upoznavanje s Knjige , Nauka i 1

Uvod

Upoznavanje s

programom rada i

dogovor o načinu rada

toku godine

programom rada i

dogovor o literaturi i

metodama rada

aktivnost ,

znanje i ocjena

primjena

naučenog

Osnovni pojmovi Nakon uvoda u Definicija, Logika - 8

matematičke logike matematičku logiku aksioma, iskazi i

definicija, kroz primjere približiti učenicima

matematiku kao

egzaktnu nauku .

Primjena

podrazumjeva

primjere iz života

koji približavaju

učenicima ovu

danas važnu oblast , a

zavisno od škole

eventualno upoznati

učenike sa primjenom u

Bulovoj algebri –

logička kola

teorema, dokazi

2 aksioma,teorema iskaz ili sud.

Složeni iskazi

3 - 5

Vrste dokaza

teorema

Primjena matematičke

logike

Matematička logika

Informatika-

tautologija i

dokazi

6

7 - 9

Dijeljenje,jednakost

polinoma.Bezuov

stav,Hornerova shema

16

10 – 12

Osnovne operacije sa

polinomima

Polinomi i

algebarski

razlomci

učenicima nisu

apstraktni i

dobra su oblast za

prvo tromjesječje

Baza za

rješavanje

jednačina

Rastavljanje polinoma na

faktore

Osnovni algebarski

identiteti , vježba

Polinomi

13 – 18

154

Algebarski

razlomci

Operacije sa

algebarskim

razlomcima

Razni zadaci –

primjena

rastavljanja

polinoma .

Definicono

područje

19 – 25

Osnovni pojmovi Aksiome prave, Predstaviti osnovne Euklid, 11

26- 27 i aksiome

geometrije

ravni .

Teoreme o pravoj i

postulate geometrije u

ravni deduktivna

nauka

Logika

ravni

Vektori i osnovne

operacije sa njima

Jednaki, suprotni

vektori, osnovne

operacije ; razni

primjeri

Kako bi program

matematike

uspješno

pratio

program

fizike

vektore

izučavati na

početku

geometrije

28 - 30

Vektori u ravni

Fizika

Dokazi

teorema iz

geometrije

Kolinearni vektori

Pojam kolinearnih

vektora i vježba.

31-32

33

Razni primjeri primjene

u matematici i fizici

Primjena vektora

34-36 Priprema, pisanje i

ispravak

I školske pismene

zadaće

37-38 Osnovne skupovne

operacije

Unija,

presjek,podskup,

razlika skupova,

komplement ,

partitivni skup ,

kroz primjere

povezati

Skup

Prebrojavanje

Matematička

logika

10

39 - 40

Venov dijagram-

primjena

Teorija

skupova

matematičku logiku i

skupove

Primjeri

skupova u

društvu –

155

41

Uvod u

kombinatoriku

Definicija i primjeri

Napraviti uvod u

ekonomija,

sociologija , i

razne nauke

Dekartov proizvod skupova

42 -46 Elementi

kombinatorike

(Prebrojavanje konačnih

skupova, pravilo zbira i

pravilo proizvoda )

kombinatoriku koja

se radi kasnije .

47-49

Realna

funkcija

Binarna relacija Pojam

funkcije

Binarnu relacijusamo

definisati i uraditi dva

primjera.

Definicija i primjeri funkcija

Funkcija

Domena i

koodomena

Bijekcija

Inverzna funkcija

i kompozicija

Primjeri funkcija

su u svim

životnim

procesima

Baza za složene

funkcije koje se

izučavaju kasnije

8

50

Pojam bijektivne

funkcije

Definicija bijekcije

i primjeri

Inverzna funkcija

Teorema o

inverznoj funkciji i vježba

(grafički )

Pojam kompozicije

funkcija i primjeri

51-52

Kompozicija funkcija

53-54

55-56

Skup N,Z,Q,R , -

definicija skupa

realnih

brojeva

Skup R, racionalni i

iracionalni brojevi.

Osobine skupa R

Teorija

brojeva

Informatika

10

Apsolutna

vrijednost

Definicija apsolutne

vrijednosti realnih brojeva,

osobine i primjeri

57-59

156

Skup realnih

brojeva

Djeljivost brojeva Kriteriji djeljivosti,

razni zadaci

Fizika

60-61 Osobine

stepenovanja

Stepeni sa

cjelobrojnim

eksponentom

62-63

Približne vrijednosti

realnih brojeva

Rad sa približnim

vrijednostima u matematici i

drugim naukama

64

Definisati vrste Uglovi Logika – 20

65 - 66

Uglovi na

transverzali

uglova i kroz primjere

vježbati

Podudarnost

Uglovi

trougla

Vrste trougla

i četverougla

percepcija ,

zaključiva- nje

Prostorno i

deduktivno

rasuđivanje

Podudarnost – osnovni stavovi Ponoviti teoreme o

podudarnosti trouglova i

vježbati

elementarne

zadatke

67 - 70

71- 72

Osnovne teoreme o trouglu

Osnovne teoreme o trouglu

, kroz dokaze i primjere

vježbati

Značajne tačke

trougla

Definisati i crtati

značajne tačke trougla

73 - 74

Geometrija u ravni

Izometrija -

podudarnost

Umjetnost

Četverougao

Teoreme o

četverouglu

primjeniti kroz

zadatke

75 - 77

Primjena

podudarnosti

Sumirati prethodno

znanje kroz zadatke koji

povezuju

157

78 - 79

Izometrija

podudarnost,

uglove trougla i

četverougla

Definisati izometriju

i raditi primjere

preslikavanja u

podudarnu figuru –

jednostavnije

konstrukcije

Arhitektura

80 - 81

82-84 Priprema, pisanje i

ispravak

II školske pismene

zadaće

85

Koordinatni

sistem u ravni

Koordinatni sistem u

ravni – udaljenost

dvaju tačaka

Formula za udaljenost

između dvije tačke,

primjeri

Analitička

geometrija u

ravni

Vizualizacija

figura u ravni

Analitička

geometrija u

prostoru

6

86 - 87

Koordinate središta

duži , težišta trougla

Formule i primjeri

primjene znanja o

trouglu i četverouglu

kroz razne računske

zadatke u

Površina trougla

157

88 - 90

koordinatnom

sistemu

91 - 93

94 - 99

100 -

103

Linearna

funkcija

jednačina i

nejednačina.

Sistemi linearnih

jednačina

Linearna funkcija –

osobine, apsolutna

vrijednost, crtanje

Linearne jednačine-

razni oblici ,

jednačine sa

apsolutnim

vrijednostima ,

diskusija rješenja

Linearne nejednačine –

razni oblici ,

nejednačine s apsolunim

vrijednostima

Razni oblici

jednačine prave,

utvrđivanje inverzna

funkcija

Rješavanje jednačina i

povezivanje sa

rastavljanjem na

faktore. Jedačine s

parametrom i diskusija

rješenja.

Linerane nejednačine,

sistemi nejednačina

i apsolutna

vrijednost

Prava

Jednačina je

određena,

neodređena ili

nema rješenja

Interval rješenja

nejednačine

Metodadeter

minanti

-diskusija

rješenja

sistema

jednačina

Polinomi

Primjena

(naredna

lekcija)

Složenije

jednačine,

nejedačine u

drugom razredu

16

Sistemi linearnih

jednačina-razni načini

rješavanja , diskusija

rješenja

Metode : smjene,

eliminacije ,

izjednačavanja,

determinanti i grafički

metod rješavanja

sistema

Diskusija sistema

jednačina

104-

106

107 -

108

Primjena

jednačina ,

Omjer i

proporcija

Proporcionalnost je

važan dio u smislu da

učenicima približi

suštinu matematike,kroz

niz odgovarajućih

primjera.

Uvesti osobine

proporcija ,

Omjer

Procenat

Kamata

Tabela

Grafik

Ekonomija

10

109 -

111

Procentni račun ,

Prosti kamatni račun

157

omjeri , Predstavljanje definisati prosti

112 procenti stanja i raznih

procesa:

tablično i grafički

kamatni račun. Razni

primjeri primjene i

predstavljanje kroz

Račun

smjese

Sve nauke

tabele i grafički

113

Primjena linearnih

jednačina i sistema

linearnih jednačina

114 - Priprema, pisanje i

116 ispravak

III školske pismene

zadaće

Trigonometrijska Trigonometr 9

117 -

118

Definicija osnovnih

trigonometrijskih

funkcija – oštri ugao

kružnica, osobine

trigonometrijskih

f-ja i vrijednosti za 30°

,45°

,60°

-ijske

funkcije

Fizika

Pravougli

119 -

121

Uvod u

trigonometriju

Osnovni

trigonometrijski

identiteti

Osnovni

trigonometrijski

identitet , formule i

primjena

trougao

Planimetrija

Ovaj dio

trigonom.

Rješavanje pravouglog

trougla

- primjena

Na osnovu

rješavanja pravouglog

trougla, razni primjeri

prati

program

fizike

Muzika

122 -

125

157

126 -

127

Kružnica

Kružnica i krug

Kružnica ,krug

Odnos prave i

kružnice

Centralni,periferni,

Tangenta

Sekanta

Kružnica

Ugao

Geometrija i

primjena

5

128 -

130

Uglovi kružnice tangentni ugao -

primjena

Osnovni

konstruktivni Analiza

zadaci Opis 10

131-

135

Geometrijske

konstrukcije

Konstruktivni zadaci

– trougao ,

četverougao ,

kružnica

Neke složenije

konstrukcije trougla

četverougla i kružnice

konstrukcija

Dokaz

Diskusija

Umjetnost

Arhitektura

Zadaci iz

odgovarajućih

nastavnih

136 -

138

Priprema, pisanje i

ispravak

IV školske pismene jedinki

zadaće

139 –

140

Sistematizacija

gradiva i

zaključivanje

ocjena

Zadaci iz

odgovarajućih

pismenih vježbi

157

NPiP rada za II razred

(4 časa sedmično- 140 časova godišnje)

Pregled programskih cjelina s predviđenim ukupnim fondom nastavnih sati

po svakoj programskoj cjelini

II RAZRED

PROGRAMSKA CJELINA


TIP ČASA

UKUPNO

ČAS

OBRADE

GRADIVA

ČAS VJEŽBE

ČAS

PROVJER

E

ZNANJA I

SISTEMAT

IZ ACIJE

GRADIVA Uvod 1 - - 1

Stepeni i korijeni 9 5 3 17

Osnovi trigonometrije 3 2 1 6

Sličnost i primjena 9 4 4 17

Skup kompleksnih brijeva 5 3 1 9

Kvadratna

funkcija/jednačina/nejednačina 9 7 4 20

Jednačine višeg reda i sistemi jednačina 5 3 2 10

Iracionalne jednačine i nejednačine 4 3 2 9

Eksponencijalna funkcija, jednačina i

nejednačina 8 4 3 15

Logaritmi 9 7 3 19

Stereometrija 9 5 3 17

UKUPNO 71

(50,71 %)

43

(30,71%)

26

(18,57%)

140

(100,00%)

Napomena:

U svakom polugodištu obavezno je uraditi po dvije jednočasovne pismene zadaće sa jednočasovnom analizom i ispravcima (8 časova). Pomenuti časovi su u prethodnoj tabeli planirani pod časovima vježbe i provjere znanja.

157


primijene matematički jezik u usmenome i pisanome izražavanju, strukturiranju, analizi, razumijevanju i procjeni informacija upotrebljavajući različite načine prikazivanja matematičkih ideja, procesa i rezultata u matematičkome kontekstu i stvarnome životu



tvrdnji

Nastavni zadaci su : Potpuno savladavanje osnovnih elemenata matematičkog jezika i terminologije, - Razvijanje

sposobnosti izražavanja opštih matematički pojmova, apstraktnog mišljenja i logičkog zaključivanja,


konciznost u pismenom i usmenom izražavanju.


prirodi i društvu,



uključivanja u proces rada,

Čitanje i razumjevanje matematičkih tekstova i simbolike različitih nivoa složenosti i strukture,

Razvijanje sposobnosti za posmatranje, zapažanje, kreativno i apstraktno mišljenje i zaključivanje,

Razvijanje trajne radoznalosti, interesovanja i motivacije u sticanju matematičkih znanja i izgrađivanja pozitivnog stava prema matematici, - Savladavanje osnovnih matematičkih simbola i njihove primjene,

Korišćenje znanja stećenih u nastavi drugih predmeta i iskustva svakodnevnog života u svom

matematičkom obrazovanju i

Sticanje navika za uspješno korišćenje raznih izvora znanja

Zadaci nastave matematike u II razredu su:

Znati obrazložiti potrebu proširivanja skupa realnih brojeva

Savladati računske operacije sa kompleksnim brojevima, uključujući prikazivanje kompleksnih

brojeva u ravni

Ovladati umijećem rješavanja kvadratne jednačine i problema drugog stepena

Naučiti primjenjivati kvadratnu funkciju na rješavanje njenih zadataka o ekstremima u geometriji i

fizici

Naučiti svojstva eksponencijalne funkcije i shvatiti njenu vezu sa logaritamskom funkcijom

Savladati upotrebu pravila za računanje sa logaritmima i izračunati logaritam pomoću tablica ili

džepnog računala

158

PROGRAMSKI SADRŽAJI IZ MATEMATIKE ZA DRUGI RAZRED

Red.br.

časa Nastavna cjelina Nastavna tema Obrazovna postignuća i

smjernice za rad Ključni pojmovi Korelacija Broj

časova/sati

1.

1. Stepeni i

korijeni

Stepen sa prirodnim

izložiocem, stepen čiji je

izložilac cijeli broj

Usvojiti i primjenjivati pravila za

računanje sa stepenima sa

cjelobrojnim eksponentom

Stepen, prirodni broj,

cijeli broj, operacije sa

stepenima

Fizika, Hemija: izražavanje

fizičkih i

hemijskih veličina

Informatika: stepeni sa

bazom 2

15

2.-5. Računske operacije sa stepenima

6.-10.

Računske operacije sa

korijenima

Usvojiti i primjenjivati

pravila za računanje sa

korijenima

Korijen, operacije sa

korijenima

11.-12. Racionalisanje nazivnika Naučiti racionalisati

nazivnik

Korijen, racionalizacija

nazivnika

13.-15.

Stepen sa racionalnim i

realnim izložiocima

(eksponentima)

Usvojiti i primjenjivati pravila za

računanje sa stepenima sa

racionalnim eksponentom

Stepen, racionalni broj,

realni broj

16. 2. Osnovi

trigonometrije

Orjentisani ugao,

radijan

Naučiti mjeriti uglove u

stepenima i radijanima, kao i

vezu među njima

Ugao, radijan, stepen Fizika: određivanje uglova i

veličina

3

159

17.-18.

Svođenje na prvi

kvadrant

Usvojiti i upotrebljavati definiciju

trigonometrijske kružnice; znati

predstaviti proizvoljno zadani

ugao na trigonometrijskoj kružnici;

usvojiti svođenje trigonometrijskih

funkcija na vrijednost funkcije

oštrog ugla; usvojiti i primjenjivati

periodičnost, znak,

parnost/neparnost trigonometrijskih

funkcija

Trigonometrijska kružnica, osobine trigonometrijskih

funkcija

Historija, Geografija: kako su

u antičkoj

Grčkoj izmjerili udaljenost

do Mjeseca i

Sunca

19.-21.

3. Sličnost i

primjena

Kružnica. Tangentni i tetivni

četvorougao

Ponoviti prije usvojeno znanje o

osobinama kružnice; naučiti

prepoznati tangentni i tetivni

četverougao, kao i njihove

osobine

Kružnica, četverougao,

tangenta, tetiva

Likovna kultura: zlatni rez,

fotografija, proporcija

Geografija: karta

16

22.-24. Proporcionalnost duži na

pravoj. Talesova teorema

Sistematizirati prethodno stečena

znanja o omjeru i

Duž, omjer i proporcija,

Talesova teorema

– primjena proporciji; naučiti formulisati i

uspješno primijeniti Talesovu

teoremu

25. Pojam homotetije. Osnovne

teoreme Uočavati homotetične i slične

figure; primjena Homotetija

160

homotetije stečenih znanja u konstruktivnim

zadacima

26.-27. Homotetija mnogougla i

kružnice

Homotetija, mnogougao,

kružnica

28.

Sličnost geometrijskih

figura. Sličnost mnogouglova

Sličnost, geometrijske figure

29.-32. Sličnost trouglova, stavovi o

sličnim trouglovima

Uočavati i dokazivati

sličnost trouglova na

osnovu stavova

o sličnosti trouglova;

uspješno primjenjivati

sličnost na pravougli trougao

Sličnost, trougao

33.-34.

Primjena sličnosti kod

pravouglog trougla

Pravougli trougao,

primjena

35.-36. Prva pismena zadaća Pismena zadaća sa ispravkom Provjera usvojenosti

znanja -

-

2

37.

4. Skup

kompleksnih

brojeva

Imaginarni broj Usvojiti pojam i značenje

imaginarnog broja i simbola i Imaginarni broj,

kvadratna jednačina

Fizika: elektrotehnika

8

38.-39.

Algebarski oblik kompleksnog

broja

Usvojiti pojam kompleksnog broja;

računati modul i određivati

konjugovani oblik kompleksnih

brojeva; usvojiti do automatizma

Kompleksni broj, modul,

konjugovani oblik

kompleksnog broja, realni

i imaginarni dio

kompleksnog broja

161

40.-42.

Računske operacije sa

kompleksnim brojevima

pravila računanja sa kompleksnim

brojevima u algebarskom obliku i

stepene imaginarne jedinice

Stepeni imaginarne jedinice,

operacije sa kompleksnim

brojevima, dijeljenje

kompleksnih brojeva

43.-44. Kompleksna ili

Gausova ravan

Usvojiti vezu između tačaka u

ravni i kompleksnih brojeva Ravan, kompleksni

brojevi

45.-46.

Funkcija y=ax

2, y=ax

2+ c,

y=a(x-x0)2

Usvojiti osobine kvadratnih

funkcija

Kvadratna funkcija Fizika: opisivanje kretanja

tijela (hitac,

47.-48.

5. Kvadratna

funkcija

/jednačina

/nejednačina

Funkcija y=a(x-x0)2

+ y0

Opdi oblik kvadratne funkcije zaustavljanje automobila,...)

Tjelesni i zdravstveni odgoj:

kretanje košarkaške lopte

19

49.-50.

Kvadratna jednačina

– priroda rješenja

kvadratne jednačine

Znati riješiti kvadratnu jednačinu;

razumjeti kako diskriminanta utiče

na prirodu rješenja kvadratne

jednačine; znati rastaviti kvadratni

trinom na proste faktore

Kvadratna jednačina,

rješenje, diskriminanta

51.-52.

Ispitivanje i crtanje grafika

funkcije

y=ax2

+ bx + c

Znati nacrtati grafik kvadratne

funkcije i znati njene osobine;

odrediti kvadratnu funkciju ako su

dati različiti podaci; znati

interpretirati osobine kvadratne

funkcije (rast, opadanje, nule,

znak

Grafik funkcije, nule funkcije,

tok i znak funkcije, ekstrem

(tjeme) kvadratne funkcije

162

funkcije) sa njenog grafika

53.-56.

Primjena kvadratnih

funkcija i kvadratnih

jednačina

Primjenjivati kvadratne jednačine i

funkcije u drugim predmetima i u

jednostavnim problemskim

zadacima

Primjena

57.-58.

Normirani oblik

kvadratne jednačine,

Vieteove formule

Usvojiti Vietove formule i

primjenjivati ih; na osnovu datih

rješenja formirati kvadratnu

jednačinu

Vietove formule

59.-63.

Kvadratna nejednačina

Naučiti rješavati kvadratne

nejednačine grafički i analitički

Kvadratna nejednačina,

rješavanje kvadratnih

nejednačina

64.-65. Druga pismena

zadada

Pismena zadaća sa ispravkom Provjera usvojenosti

znanja - - 2

66.

6. Jednačine

višeg reda i

sistemi jednačina

Bikvadratna jednačina Usvojiti načine rješavanja

bikvadratnih, kubnih jednačina i

jednačina tredeg i višeg reda sa

simetričnim koeficijentima

Bikvadratna jednačina

Historija: arapski doprinos

algebri i

razvoju algoritama

9 67. Kubna jednačina Kubna jednačina

68.-70. Jednačine višeg reda sa

simetričnim koeficijentima

Simetrični koeficijenti

163

71.

Sistemi jednačina sa dvije

nepoznate (jedna

Naučiti rješavati sisteme sa jednom

linearnom i jednom

Sistemi jednačina,

linearna jednačina,

rješavanja jednačina;

Galoov doprinos (koje

jednačine možemo

linearna, druga

kvadratna)

kvadratnom jednačinom, kao i

sisteme sa dvije kvadratne

jednačine sa dvije promjenljive

(homogene i nehomogene

jednačine)

kvadratna jednačina,

homogena kvadratna

jednačina

riješiti pomodu

radikala-formula)

72.-73.

Sistemi kvadratnih

jednačina sa

dvije nepoznate

74.

Sistemi sa dvije

homogene kvadratne

jednačine

75.-77.

7. Iracionalne

jednačine i

nejednačine

Iracionalna jednačina Naučiti određivati definiciono

područje iracionalne

jednačine i nejednačine;

ovladati tehnikom i metodom

njihovog rješavanja

Korijeni, iracionalne jednačine

i nejednačine, definiciono

područje

Fizika: brzina 'bijega' sa

planete ili zvijezde

Hemija: brzina molekule,

atoma, iona

7

78.-81.

Iracionalna nejednačina

82.-83.

8.

Eksponencijalna

funkcija, jednačina i

nejednačina

Osobine eksponencijalne

funkcije i primjena

Usvojiti osobine eksponencijalne

funkcije i znati ih pročitati sa

datog grafika

Stepen, funkcija,

grafik, osobine

funkcije

Geografija, biologija: rast

populacija

Fizika: radioaktivni raspad

Hemija: otapanje

14

84.-87.

Eksponencijalna jednačina Naučiti prepoznati i rješavati

eksponencijalne jednačine,

primjenom osobina

eksponencijalne funkcije i rada sa

Eksponencijlna jednačina,

osobine stepena

164

stepenima tvari

(npr. inzulina u krvi)

Ekonomija

(svakodnevni život):

kamatna stopa, inflacija

88.-89.

Primjena eksponencijalne

jednačine

Upoznati se sa primjenama

eksponencijalnih funkcija u

opisivanju pojava iz biologije,

fizike, geografije, ekonomije,...

Primjena

90.-93.

Eksponencijalna nejednačina

Naučiti prepoznati i rješavati

eksponencijalne nejednačine,

primjenom osobina

eksponencijalne funkcije i rada sa

stepenima

Eksponencijalna nejednačina

94.-95.

Sistemi eksponencijalnih

jednačina

Naučiti rješavati jednostavnije

primjere sistema eksponencijalnih

jednačina

Sistemi

96.-97. Treća pismena zadaća Pismena zadaća sa ispravkom Provjera usvojenosti

znanja - -

2

98.

9. Logaritmi

Pojam i definicija logaritma Naučiti o inverznosti logaritamske

i eksponencijalne funkcije; usvojiti

osobine logaritamske funkcije;

znati nacrtati grafik logaritamske

funkcije

Logaritam, inverzna funkcija Geografija: potresi

Hemija: PH vrijednost

18

99.-100.

Logaritamska funkcija

Logaritamska funkcija,

definiciono područje, osobine

logaritamske funkcije

165

101.-102. Osobine logaritma Naučiti i upotrebljavati pravila za

računanje

Logaritama; shvatiti značaj i

primjenu broja e

Logaritamska pravila Fizika: određivanje

starosti pomodu C14

103. Dekadski logaritmi, prirodni

logartmi Baza 10, broj e

104.-105. Primjena logaritama Primjena

106.-110. Logaritamska jednačina Naučiti rješavati logaritamske

jednačine i nejednačine, kao i

jednostavnije sisteme

logaritamskih jednačina

Logaritamska jednačina

111.-113. Logaritamska nejednačina Logaritamska nejednačina

114.-115. Sistemi logaritamskih jednačina

Sistem

116.

10. Stereometrija

Geometrijske figure u prostoru,

rogalj, triedar

Usvojiti pojam prizme, piramide,

kao i njihovih ravnih presjeka

3-D prostor,

geometrijske figure

Likovna kultura:

arhitektura, kiparstvo

Fizika: zapremina čvrstih

tijela i fluida

17

117.-118. Poliedri, prizma, piramida i

njihovi ravni presjeci

Poliedar, prizma, piramida,

presjeci

119.-121. Površina i zapremina

prizmi, Kavalijerijev

princip

Usvojiti postupak izračunavanja

površine i zapremine prizme Površina, zapremina,

Kavalijerijev princip

122.-123. Površina i zapremina piramide Usvojiti postupak izračunavanja

površine i zapremine piramide;

usvojiti pojam zarubljene piramide

i postupak izračunavanja njezine

površine i zapremine

Piramida

124.-125.

Površina i zapremina zarubljene

piramide

Zarubljena piramida

166

126.

Površina i zapremina valjka Usvojiti pojam valjka, kupe i

zarubljene kupe; usvojiti

postupak izračunavanja površine

i zapremine valjka, kupe i

zarubljene kupe

Valjak

127.-128. Površina i zapremina kupe,

zarubljene kupe

Kupa, zarubljena kupa

129.-130.

Površina i zapremina lopte i

njenih dijelova

Usvojiti pojam sfere i lopte;

usvojiti postupak izračunavanja

površine i zapremine lopte

Lopta

131.-132.

Kombinovani zadaci iz

stereometrije - Primjena stereometrije

133.-134. Četvrta pismena

zadaća

Pismena zadaća sa ispravkom Provjera usvojenosti

znanja -

-

2

-

Provjera znanja Usmena ili pismena provjera

znanja

Provjera znanja prema planu i

kalendaru rada

Zadaci iz odgovarajudih

nastavnih jedinica

-

6

167

NPiP rada za III razred

Izborno područje sa 105 časova ( 3 časa sedmično )


III RAZRED - prirodno, jezičko i društveno područje

PROGRAMSKA CJELINA


TIP ČASA

UKUPNO ČAS

OBRAD

E

GRADI

V A

ČAS

VJEŽBE

ČAS

PROVJERE

ZNANJA I

SISTEMATI

Z ACIJE

GRADIVA

Uvod 1 - - 1

Trigonometrija 18 11 6 35

Primjena trigonometrije 6 3 2 11

Analitička geometrija u ravni (tačka i prava ) 7 4 3 14

Analitička geometrija u ravni (konusni presjeci) 7 4 3 14

Koordinatni sistem u prostoru (vektori u prostoru) 9 6 4 19

Nizovi 5 3 3 11

UKUPNO 53

(50,47

%)

31

(29,52%

)

21

(20,00%

)

105

(100,00%

)

Napomena:

U svakom polugodištu obavezno je uraditi po dvije jednočasovne pismene zadaće sa jednočasovnom analizom

i ispravcima (8 časova). Pomenuti časovi su u prethodnoj tabeli planirani pod časovima vježbe i provjere

znanja.

168


U skladu sa odabranim područjem primjene znanje naučeno na časovim matematike primijene matematički jezik u usmenome i pisanome izražavanju, strukturiranju, analizi,




tvrdnji

Nastavni zadaci su : Primjenjuju znanja prema odgovarajućem području i povezuju sa matematikom

Potpuno savladavanje osnovnih elemenata matematičkog jezika i terminologije, - Razvijanje





prirodi i društvu,







Korištenje znanja stečenih u nastavi drugih predmeta i iskustva svakodnevnog života u svom



Zadaci nastave matematike u III razredu su:

Znati suštinu nastanka trigonometrije

Povezati značaj trigonometrije sa odabranim područjem

Savladati računske operacije sa analitičkom geometrijom u ravni (prostoru) i povezati sa prethodnim

znanjem

Naučiti osobine vektora u prostoru i povezati sa geometrijom u ravni /prostoru

Naučiti svojstva nizova i uočiti veliku primjenu ekonomiji i sl.

Savladati determinanti i matrica i izučavati njihovu primjenu

169

PROGRAMSKI SADRŽAJ IZ MATEMATIKE ZA TREĆI RAZRED

Red.b

r. časa

Nastavna

cjelina Nastavna tema Obrazovna postignuća i smjernice za rad

Ključni pojmovi Korelacija Broj

časova

1.

1.Trigonometrija

Ponavljanje definicije

trigonometrijskih funkcija na

trigonometrijskoj kružnici

Usvojiti pojam radijana Upoznati

se sa definicijom

trigonometrijskih funkcija proizvoljnog ugla

Odrediti vrijednost Trigonometrijske funkcije svođenjem

na prvi kvadrant

Korištenjem trigonometrijskih identiteta pojednostavljivati

trigonometrijske izraze

Trigonometrijska kružnica,

trigonometrijske funkcije,

period,uglovi

Muzika:talas i

različitih

frekvencija

GPS i

mobilni telefoni

35

2. Periodičnost trigonometrijskih

funkcija

3.-6.

Trigonometrijske funkcije

negativnog argumenta. Svođenje

na prvi kvadrant

7.-12.

Grafici trigonometrijskih

funkcija

y = sin x, y = cos x, y = tg

x, y = ctg x.

Upoznati se sa grafikom osnovnih trigonometrijskih

funkcija

Nacrtati grafike osnovnih trig.funkcija i pročitati sa grafika

osobine tih funkcija

Grafici

Periodičnost

13.-

18.

170

Grafici funkcija

y = asin x, y = acos x,

y = asin bx, y = acos bx

Grafičko predstavljanje funkcija

y =asin (bx + c), y

=acos (bx + c),

y =asin (bx + c)+d i

y =acos (bx + c)+d

Objasniti promjene u amplitudi, fazi i periodu

funkcija oblika

y=asinbx, y=asin(bx + c),

y=a cos(bx+c)+d

Amplituda, faza i

period

Građevina:iz

računavanje

nagiba za kuće

19.-

25.

Adicione teoreme.


dvostrukog ugla i

poluugla.

Transformacija zbira i razlike

trigonometrijskih funkcija u

proizvod.

Naučiti primjenjivati adicione teoreme, trigonometrijske

funkcije dvostrukog ugla i poluugla

Primjeniti formule za transformacije zbira i razlike

Trigonometrijskih funkcija uproizvod i obratno.

Adicione teoreme,

trigonometrijske funkcije

26.-

30.

Trigonometrijske jednačine.

Rješavanje raznih tipova

trigonometrijskih jednačina

Osposobiti učenika da može riješiti јednostavne

trigonometrijske jednačine i nejednačine

Trigonometrijske jednačine

31.-

33.

Diskusija rješenja.

Trigonometrijske nejednačine.

Grafički prikaz rješenja

Savladati grafički prikaz rješenja trigonometrijskih

nejednačina

Diskusija rješenja,

171

trigonometrijskih nejednačina. trigonometrijske nejednačine

34.-

35.

Sistemi trigonometrijskih

jednačina sa dvije

nepoznate

Osposobiti učenika da riješi sistem trigonometrijskih

jednačina sa dbije nepoznate

sistemi

36.-

39.

2. Primjena

trigonometri je

Sinusna i kosinusna teorema i

rješavanje pravouglog i

kosouglog trougla.

Naučiti primjeniti sinusnu i kosinusnu teoremu

uz mnoštvo primjera na pravougli i kosougli trougao

Sinusna i kosinusna teorema

Stereometrij a

Fizika

11

40.-

43.

Površina likova u ravni.

Površina pravougaonika,

kvadrata, paralelograma,

trougla, trapeza i četverougla

sa okomitim dijagonalama.

Kroz površine pravougaonika,kvadrata,p paralelograma,

trapeza i sl.

savladati i primjenu trigonometrije

Površine

44.

Površina kruga,

kružnog isječka,

kružnog prstena i kružnog

odsječka.

Uvesti formule za površine kruga

172

45.-

46.

Primjena trigonometrije u

stereometriji.

Naučiti primjeniti trigonometriju u rješavanju

geometrijskih ipraktičnih zadataka

47.-

49.

3. Analitička

geometrija u

ravni (tačka

i prava)

Koordinatni sistem u ravni.

Rastojanje između dvije

date tačke.

Podjela duži u datom omjeru,

koordinate djelišne tačke,

koordinate središta

duži.Površina trougla.

Učenik treba da savlada: da za dvije zadanetačke odredi

međusobnu udaljenosti polovište

Naučiti formule za površinu trougla preko koordinata krajnjih

tačaka

Rastojanje između

tačaka,središte duži,površina

trougla,

Perspektiva ,

snalaženje u

prostoru

11

50.-

53.

Uslov da tri tačke pripadaju

istoj pravoj. Eksplicitni, opći,

segmentni i normalni oblik

jednačine prave. Ugao između

dvije prave. Uslov paralelnosti

i uslov normalnosti pravih.

Presjek dvije prave.

Da učenik ovlada jednačinom prave, naročito njenim

eksplicitnim oblikom;

Poznaje geometrijsko značenje koeficijenata k i n u

eksplicitnom obliku jednačine prave;

Prevodi eksplicitni oblik u opšti i segmentni i obrnuto;

Učenik treba biti u stanju naći jednačinu prave kroz datu tačku

i sa zadanim koeficijentom pravca, te jednačinu prave kroz

dvije zadane tačke;

Biti u mogućnosti utvrditi da li su dvije prave zadane u

eksplicitnom obliku normalne (paralelne), odnosno naći ugao

između njih;

Oblici

prav

e, paralelnost, okomitost

Jednačine prave, ugao

između pravih

54.-

57.

Jednačine prave koja prolazi

kroz jednu zadanu tačku.

Pramen pravih. Jednačina prave

koja prolazi kroz dvije zadane

tačke.

Rastojanje date tačke

173

od date prave. Jednačina

simetrale ugla između dvije

date prave.

Odrediti jednačinu normale iz date tačke na datu pravu;

Izračunati udaljenost od date tačke do date prave

58.-

59.

4. Analitička

geometrija u

ravni (konusni

presjeci)

Jednačina kružnice (centralni i

opći oblik)

Upoznatiučenikasajednačinomkružnice kružnica

Fizika:

Keplerovi

zakoni,

optika

14

60.-

63.

Jednačina elipse, hiperbole i

parabole

Postići to daučenik budeu stanju definisati elipsu,

hiperbolu, parabolu i navesti njihove jednačine;

Da učenik može ispitati odnos između prave i krive drugog

reda

Elipsa,hiperbola, parabola

64.-

68.

Međusobni položaj prave i krive

drugog reda (kružnice, elipse,

hiperbole i parabole), uslov

dodira

Uslov dodira

69.-

71.

Jednačine tangente i normale.

Ugao presjeka između dvije

krive drugog reda. Zajednička

tangenta dvije krive drugog

reda.

Savladati tangente i normale krivih kao i zajedničke

tangente

Tangente krivih

72.

Vektori u prostoru, osnovne

operacije sa vektorima

vektor

174

73.

5.

Koordinatni

sistem u

prostoru

(vektori u

prostoru)

Vektorski prostor.

Linearnakombinacij a

vektora. Linearna zavisnost

i

nezavisnot vektora. Baza

vektorskog prostora

Definisati vektorski prostor te linearnu kombinaciju

vektora, linearnu zavisnost,...

Linearna zavisnost, vektorski

prostor, baza

Fizika: statika,

rad sile

Fizika: moment

sile, Lorencova

sila

16

74.-

76.

Koordinatni vektori

, , .

Razlaganje vektora na

komponente.

Koordinate vektora u

odnosu na neku bazu

vektorskog prostora.

Savladati koordinate vektora u odnosu na neku bazu

vektorskog prostora

Razlaganje vektora

77.-

81.

Projekcija vektora na pravu,

ravan i osu.

Definicija i osobine skalarnog

proizvoda dva vektora.

Vektorski proizvod dva vektora.

Osobine.

Učenik bi trebao naučiti koristiti skalarni, vektorski i

mješoviti proizvod vektora za rješavanje geometrijskih

zadataka

Projekcija vektora, skalarni

proizvod, vektorski proizvod,

mješoviti proizvod

82.-

87.

Mješoviti proizvod

vektora.

Geometrijsko značenje

mješovitog proizvoda.

Uslov linearne

zavisnosti tri vektora.

88.- Brojni nizovi. Niz,aritmetički niz 10

175

90.

6.Nizovi

Aritmetički niz (progresija). Definisati niz te uvesti osobinu aritmetičkog niza i

geometrijskog također;

Geometrijski niz

Ekonomija:

linearni i

eksponencija lni

rast

Ekonomija:u

kamaćivanje

91.-

93.

Geometrijski niz (progresija).

94.-

97.

Interpolacija članova

aritmetičkog I geometrijskog

niza. Složeni kamatni račun.

Formule za interpolaciju članova

aritmetičkog i geometrijskog niza primjeniti

na zadatke

Interpolacija, kamatni

račun

98.-

105

Četiri jednočasovne pismene

zadaće sa ispravcima

Provjera usvojenosti znanja

-

-

8

176


Izborno područje sa 140 časova opći smjer ( 4 časa sedmično )


III RAZRED - prirodno, jezičko i društveno područje

PROGRAMSKA CJELINA


TIP ČASA

UKUPNO

ČAS

OBRADE

GRADIV

A

ČAS

VJEŽBE

ČAS

PROVJER

E

ZNANJA I

SISTEMAT

IZ ACIJE


Trigonometrija 18 11 6 35


Površina geometrijskih figura u ravni 5 2 1 8

Analitička geometrija u ravni (tačka i prava ) 9 4 3 16

Analitička geometrija u ravni (konusni

presjeci) 9 4 3 16

Koordinatni sistem u prostoru (vektori u prostoru) 9 6 4 19

Elementi geometrije prostora 6 3 1 10

Geometrijske figure u prostoru 14 7 3 24

UKUPNO 77

(55,00 %)

40

(28,57

%)

23

(16,43

%)

140

(100,00

%)

Napomena:



znanja.

177






tvrdnji

Nastavni zadaci su : Primjenjuju znanja prema odgovarajućem području i povezuju sa matematikom

Potpuno savladavanje osnovnih elemenata matematičkog jezika i terminologije, - Razvijanje





prirodi i društvu,







Korištenje znanja stečenih u nastavi drugih predmeta i iskustva svakodnevnog života u svom



Zadaci nastave matematike u III razredu su:

Znati suštinu nastanka trigonometrije

Povezati značaj trigonometrije sa odabranim područjem

Savladati računske operacije sa analitičkom geometrijom u ravni (prostoru) i povezati sa prethodnim

znanjem

Naučiti osobine vektora u prostoru i povezati sa geometrijom u ravni /prostoru

Naučiti svojstva nizova i uočiti veliku primjenu ekonomiji i sl.

Savladati determinanti i matrica i izučavati njihovu primjenu

178

PROGRAMSKI SADRŽAJ IZ MATEMATIKE ZA TREĆI RAZRED

Red.b

r. časa

Nastavna

cjelina Nastavna tema Obrazovna postignuća i smjernice za rad

Ključni pojmovi Korelacija Broj časova

1.

1.Trigonometrija

Ponavljanje definicije

trigonometrijskih funkcija na

trigonometrijskoj kružnici

Usvojiti pojam radijana Upoznati se sa

definicijom

trigonometrijskih funkcija proizvoljnog ugla

Odrediti vrijednost Trigonometrijske funkcijes vođenjem na prvi kvadrant

Korištenjem trigonometrijskih identiteta pojednostavljivati


Trigonometrijska kružnica,

trigonometrijske funkcije,

period,uglovi

Muzika:talas i

različitih

frekvencija

GPS i

mobilni telefoni

35

2.

Periodičnost trigonometrijskih

funkcija

3.-6.


negativnog argumenta. Svođenje na

prvi kvadrant

7.-12.

Grafici trigonometrijskih

funkcija

y = sin x, y = cos x, y = tg x,

y = ctg x.

Upoznati se sa grafikom osnovnih trigonometrijskih funkcija

Nacrtati grafike osnovnih trig.funkcija i pročitati sa grafika


Grafici

Periodičnost

13.-

18.

179

Grafici funkcija



Grafičko predstavljanje funkcija

y =asin (bx + c), y =acos

(bx + c),


y =acos (bx + c)+d

Objasniti promjene u amplitudi, fazi i periodu funkcija

oblika

y=asinbx, y=asin(bx + c),

y=a cos(bx+c)+d

Amplituda, faza i period

Građevina:iz

računavanje nagiba

za kuće

19.-

25.

Adicione teoreme.


dvostrukog ugla i poluugla.



proizvod.

Naučiti primjenjivati adicione teoreme, trigonometrijske funkcije dvostrukog ugla i poluugla

Primjeniti formule za transformacije zbira i razlike

Trigonometrijskih funkcija uproizvod i obratno.

Adicione teoreme,

trigonometrijske funkcije

26.-

30.

Trigonometrijske jednačine.

Rješavanje raznih tipova

trigonometrijskih jednačina

Osposobiti učenika da može riješiti јednostavne

trigonometrijske jednačine i nejednačine

Trigonometrijske jednačine

31.-

33.

Diskusija rješenja. Trigonometrijske

nejednačine. Grafički prikaz rješenja

Savladati grafički prikaz rješenja trigonometrijskih nejednačina

Diskusija rješenja,

180

trigonometrijskih nejednačina. trigonometrijske nejednačine

34.-

35.

Sistemi trigonometrijskih

jednačina sa dvije nepoznate

Osposobiti učenika da riješi sistem trigonometrijskih jednačina sa

dbije nepoznate

sistemi

36.-

39.

2. Primjena

trigonometri je

Sinusna i kosinusna teorema i

rješavanje pravouglog i kosouglog

trougla.

Naučiti primjeniti sinusnu i kosinusnu teoremu

uz mnoštvo primjera na pravougli i kosougli trougao

Sinusna i kosinusna teorema

Stereometrij a

Fizika

11

40.-

43.

Površina likova u ravni. Površina

pravougaonika, kvadrata,

paralelograma, trougla, trapeza i

četverougla sa okomitim

dijagonalama.

Kroz površine pravougaonika,kvadrata,p paralelograma, trapeza i

sl.

savladati i primjenu trigonometrije

Površine

44.

Površina kruga,

kružnog isječka,

kružnog prstena i kružnog odsječka.

Uvesti formule za površine kruga

181

45.-

46.

Primjena trigonometrije u

stereometriji.

Naučiti primjeniti trigonometriju u rješavanju geometrijskih

ipraktičnih zadataka

47.-55.

Površina

geometrijskih figura u

ravni

Površina pravougaonika

(pravokutnika), kvadrata, paralelograma

Površina trougla, trapeza, četverougla

(četverokutnika) s normalnim (okomitim)

dijagonalama

Heronov obrazac. Površina mnogougla

Površina kruga, kružnog isječka,

kružnog prstena i kružnog odsječka

Učenik treba da usvoji osnovne pojmove i formule za površinu geometrijskih figura u ravni. Naučiti izvođenje formula i primjena u

izradi zadataka

Površine

8

56.-

71.

Koordinatni sistem u ravni.

Rastojanje između dvije date

tačke.

Podjela duži u datom omjeru,

koordinate djelišne tačke,

koordinate središta duži.Površina

trougla.

Učenik treba da savlada: da za dvije zadane tačke odredi međusobnu udaljenosti polovište

Naučiti formule za površinu trougla preko koordinata krajnjih tačaka

Rastojanje između

tačaka,središte duži,površina

trougla,

16

182

3. Analitička

geometrija u ravni

(tačka

i prava)

Uslov da tri tačke

pripadaju istoj pravoj.

Eksplicitni, opći,

segmentni i normalni

oblik jednačine prave.

Ugao između dvije

prave. Uslov

paralelnosti i uslov

normalnosti pravih.

Presjek dvije prave.

Da učenik ovlada jednačinom prave, naročito

njenim eksplicitnim oblikom;

Poznaje geometrijsko značenje koeficijenta k

i n u eksplicitnom obliku jednačine prave;

Prevodi eksplicitni oblik u opšti i segmentni i

obrnuto;

Učenik treba biti u stanju naći jednačinu prave

kroz datu tačku i sa zadanim koeficijentom

pravca, te jednačinu prave kroz dvije zadane

tačke;

Biti u mogućnosti utvrditi da li su dvije prave

zadane u eksplicitnom obliku normalne

(paralelne), odnosno naći ugao između njih;

Oblic prave,

paralelnost,

okomitost

Jednačine prave, ugao

između pravih

Perspektiva ,

snalaženje u

prostoru

Jednačine prave koja prolazi

kroz jednu zadanu tačku.

Pramen pravih. Jednačina

prave koja prolazi kroz dvije

zadanetačke. Rastojanje

date tačke

od date prave. Jednačina

simetrale ugla između dvije

date prave.

Odrediti jednačinu normale iz date tačke na datu pravu;

Izračunati udaljenost od date tačke do date prave

72.-

88.

Jednačina kružnice (centralni i

opći oblik)

Upoznatiučenikasajednačinomkružnice kružnica

Fizika:

Keplerovi

zakoni,

optika

16

Jednačina elipse, hiperbole i

parabole

Postići to da učenik bude u stanju definisati elips u, hiperbolu,

parabolu i navesti njihove jednačine;

Da učenik može ispitati odnos između prave i krive drugog

Elipsa,hiperbola, parabola

183

4. Analitička

geometrija u

ravni (konusni

presjeci)

Međusobni položaj prave i krive

drugog reda (kružnice, elipse,

hiperbole i parabole), uslov

dodira

reda

Uslov dodira

Jednačine tangente i normale.

Ugao presjeka između dvije

krive drugog reda. Zajednička

tangenta dvije krive drugog

reda.

Savladati tangente i normale krivih kao i zajedničke

tangente

Tangente krivih

89.

Vektori u prostoru, osnovne

operacije sa vektorima

vektor

184

89.-

108.

5.

Koordinatni

sistem u

prostoru

(vektori u

prostoru)

Vektorski prostor.

Linearnakombinacij a

vektora. Linearna

zavisnost i

nezavisnot vektora. Baza

vektorskog prostora

Definisati vektorski prostor te linearnu

kombinaciju vektora, linearnu zavisnost,...

Linearna zavisnost, vektorski

prostor, baza

Fizika:

statika, rad

sile

Fizika:

moment sile,

Lorencova sila

19

Koordinatni vektori

Razlaganje vektora na

komponente.

Koordinate vektora u

odnosu na neku bazu

vektorskog prostora.

Savladati koordinate vektora u odnosu na neku

bazu vektorskog prostora

Razlaganje vektora

Projekcija vektora na

pravu, ravan i osu.

Definicija i osobine

skalarnog proizvoda dva

vektora.

Vektorski proizvod dva

vektora. Osobine.

Učenik bi trebao naučiti koristiti skalarni, vektorski i

mješoviti proizvod vektora za rješavanje

geometrijskih zadataka

Projekcija vektora, skalarni

proizvod, vektorski proizvod,

mješoviti proizvod

Mješoviti proizvod

vektora.

Geometrijsko značenje

mješovitog proizvoda.

Uslov linearne

zavisnosti tri vektora.

185

109.

119.

6.Elementi

geometrije

prostora

-Točka, prava i ravan.

Poluravan i poluprostor.

-Odnos prave i ravni.

-Odnos dviju pravih u prostoru:

paralelne prave, mimoilazne

prave. Odnos dviju ravni u

prostoru.Normala na ravan.

Ugao između dvije ravni.

-Udaljenost paralelnih i

mimoilaznih pravih.

-Centralna, osna i ravanska

simetrija.

-Rotacija.

Učenik treba da usvoji osnovne pojmove i formule

za rješavanje jednacina prave i ravni u prostoru.

Prava i ravan

10

120.-

140

7.

Geometrijske

figure u prostoru

Diedar, rogalj i poliedar.

Odnos strana diedara triedra.

Prizma, piramida i njihovi

ravni presjeci. Sličnost

poliedara.

Površina i zapremina poliedra.

Zapremina kvadra. Zapremina

prizme, piramide i zarubljene

pramide. Obrtna (rotaciona)

tijela. Valjak (cilindar). Kupa

(stožac). Lopta (kugla). Ravni

presjeci obrtnih tijela. Površina

i zapremina uspravnog valjka,

uspravne kupe i uspravne

zarubljene kupe.

Učenik treba da usvoji osnovne pojmove i formule

za površinu geometrijskih figura u prostoru. Naučiti

izvođenje formula i primjena u izradi zadataka

Površine i zapremine

24

186


Izborno područje sa 175 časova ( 5 časova sedmično )


III RAZRED – matematičko područje

PROGRAMSKA CJELINA


TIP ČASA

UKUPN

O

ČAS

OBRADE

GRADIVA

ČAS

VJEŽBE

ČAS

PROVJERE

ZNANJA I

SISTEMATI

ZAC IJE


Trigonometrij

a

21 14 6 4

1


2

Analitička geometrija u ravni (tačka i prava) 7 5 2 1

4

Analitička geometrija u ravni (konusni

presjeci)

8 4 3 1

5

Matrice i determinante 12 9 4 2

5

Koordinatni sistem u prostoru(vektori u

prostoru)

8 7 4 1

9

Analitička geometrijau prostoru 11 6 3 2

0

Nizovi 8 6 4 1

8

UKUPNO 87

(49,71 %)

59

(33,71

%)

29

(16,57

%)

175

(100,00

%)

Napomena:

U svakom polugodištu obavezno je uraditi po dvije dvočasovne pismene zadaće sa jednočasovnom analizom i

ispravcima (12 časova). Pomenuti časovi su u prethodnoj tabeli planirani pod časovima vježbe i provjere

znanja.

188

PROGRAMSKI SADRŽAJI IZ MATEMATIKE ZA TREĆI RAZRED

Red.b.

časa

Nastavna

cjelina Nastavna tema

Obrazovna postignuća i

smjernice za rad

Ključni

pojmovi Korelacija

Broj časova/sati

1.

1.Trigonometrija

Ponavljanje

definicije

trigonometrijskih

funkcija na

trigonometrijskoj

kružnici

Usvojiti pojam radijana Upoznati se

sa definicijom trigonometrijskih

funkcija proizvoljnog ugla Odrediti

vrijednost trigonometr ijske funkcije

svođenjem na prvi kvadrant

Korištenjem trigonometrijskih

identiteta pojednostavljivati


Trigonometr

ijska kružnica,

trigonometri

jske funkcije,

period,uglov i

Muzika:

talasi različitih

frekvencija

GPS i

mobilni

telefoni

39

2. Periodičnost

trigonometrijskih

funkcija

3.-6.

Trigonometrijske

funkcije negativnog

argumenta.

Svođenje na prvi

kvadrant

189

7.-12.

Grafici

trigonometrijskih

funkcija

y = sin x, y

= cos x,

y = tg x, y = ctg x.

Upoznati se sa grafikom osnovnih

trigonometrijskih funkcija

Nacrtati grafike osnovnih

trig.funkcija i pročitati sa grafika


grafici

190

13.-18.

Grafici funkcija



Grafičko predstavljanje

funkcija

y =asin (bx + c),

y =acos (bx + c),


y =acos (bx + c)+d

Objasniti promjene u

amplitudi, fazi i

periodu funkcija oblika

y=asinbx,

y=asin(bx + c),

y=a cos(bx+c)+d

Amplituda, faza i

period

Građevina:i

zračunavanj e

nagiba za

kuće

19.-25.

Adicione teoreme.


dvostrukog ugla i poluugla.



proizvod.

Naučiti primjenjivati adicione

teoreme, trigonometrijske

funkcije dvostrukog ugla i

poluugla

Primjeniti formule za

transformacije zbira i razlike

Trigonometrijskih funkcija

uproizvod i obratno.

Adicione teoreme,

trigonometri jske

funkcije

26.-32.

Funkcije inverzne

trigonometrijskim

funkcijama(ciklo metrijske

Objasniti pojam inverzne

funkcije svim

trigonometrijskim

funkcijama.

Osposobiti učenika da može

Inverzna funkcija,

191

funkcije).

Trigonometrijske

jednačine.

Rješavanje raznih

tipova

trigonometrijskih

jednačina

riješiti јednostavne

trigonometrijske jednačine i

nejednačine

trigonometri

jska

jednačina

33.-35.

Diskusija rješenja.

Trigonometrijske

nejednačine.

Grafički prikaz

rješenja

trigonometrijskih

nejednačina.

Savladati grafički prikaz

rješenja trigonometrijskih

nejednačina

Diskusija

rješenja,

trigonometri

jske

nejednačine

36.-39.

Sistemi

trigonometrijskih

jednačina sa dvije

nepoznate

Osposobiti učenika da riješi

sistem trigonometrijskih

jednačina sa dbije nepoznate

sistemi

40.-

43.

Sinusna i

kosinusna teorema

i rješavanje

pravouglog i

kosouglog trougla.

Naučiti primjeniti sinusnu i

kosinusnu teoremu

uz mnoštvo primjera na

pravougli i kosougli trougao

Sinusna i

kosinusna

teorema

Ugao

elevacije i

depresije

19

192

44.-50.

2. Primjena

trigonometrije

Površina likova u

ravni. Površina

pravougaonika,

kvadrata,

paralelograma,

Kroz površine

pravougaonika,kvadrata,

paralelograma, trapeza i sl.

savladati i primjenu

Površine

likova u

ravni

193

trougla, trapeza i

četverougla sa

okomitim

dijagonalama.

trigonometrije

51.-52.

Površina kruga,

kružnog isječka,

kružnog prstena i

kružnog odsječka.

Uvesti formule za površine

kruga

53.-58.

Primjena

trigonometrije u

stereometriji.

Naučiti primjeniti

trigonometriju u rješavanju

geometrijskih ipraktičnih

zadataka

59.-61.

Koordinatni

sistem u ravni.

Rastojanje između

dvije date tačke.

Podjela duži u

datom omjeru,

koordinate

djelišne tačke,

koordinate središta

duži.Površina

trougla.

Učenik treba da savlada: da za

dvije zadane tačke odredi

međusobnu udaljenosti

polovište

Naučiti formule za površinu

trougla preko koordinata

krajnjih tačaka

Rastojanje

između

tačaka,središ

te

duži,površin

a trougla,

12

194

62.-64.

3. Analitička

geometrija u

ravni (tačka

i

prava)

Uslov da tri tačke

pripadaju istoj

pravoj.

Eksplicitni, opći,

segmentni i

normalni oblik

jednačine prave.

Ugao između

dvije prave. Uslov

paralelnosti i

uslov normalnosti

pravih. Presjek

dvije prave.

Da učenik ovlada jednačinom

prave, naročito njenim

eksplicitnim oblikom;

Poznaje geometrijsko

značenje koeficijenata k i n u

eksplicitnom obliku jednačine

prave;

Prevodi eksplicitni oblik u

opšti i segmentni i obrnuto;

Učenike treba biti u stanju

naći jednačinu prave kroz datu

tačku i sa zadanim

koeficijentom pravca, te

jednačinu prave kroz dvije

zadane tačke;

Biti u mogućnosti utvrditi da

li su dvije prave zadane u

eksplicitnom obliku normalne

(paralelne), odnosno naći

ugao između njih;

Odrediti jednačinu normale iz

date tačke na datu pravu;

Izračunati udaljenost od date

tačke do date prave

Oblici

prave,

paralelnost,

okomitost

Jednačine

prave, ugao

između

pravih

65.-70.

Jednačine prave

koja prolazi kroz

jednu zadanu

tačku. Pramen

pravih. Jednačina

prave koja prolazi

kroz dvije zadane

tačke. Rastojanje

date tačke od date

prave. Jednačina

simetrale ugla

između dvije date

prave.

71.-72.

Jednačina

kružnice

(centralni i opći

oblik)

Upoznati učenika sa jednačino

m kružnice

kružnica

Fizika:

Keplerovi

zakoni,

optika

15

194

73.-75.

4. Analitička

geometrija u

ravni

(konusni

presjeci)

Jednačina elipse,

hiperbole i

parabole

Postići to da učenik bude us

tanju definisati elipsu,

hiperbolu, parabolu i navesti

njihove jednačine;

Da učenik može ispitati odnos

između prave i krive drugog

reda

Elipsa,hiper

bola,

parabola

76.-79.

Međusobni

položaj prave i

krive drugog reda

(kružnice, elipse,

hiperbole i

parabole), uslov

dodira

Uslov

dodira

80.-85.

Jednačine tangente

i normale. Ugao

presjeka između

dvije krive drugog

reda. Zajednička

tangenta dvije

krive drugog reda.

Savladati tangente i normale

krivih kao i zajedničke

tangente

Tangente

krivih

86.-89.

Pojam matrice.

Jednakost dvije

matrice. Sabiranje

i oduzimanje.

Množenje dvije

matrice. Množenje

matrice skalarom i

pojam nula

matrice. Linearne

kombinacije

matrica.

Trougaona,dijago

Učenik bi trebao:

Savladati pojam matrice i

operacije sa njima

Mnozenje matrica, linearne

kombinacije matrica, vrste

matrica,stepenovanje

Osobine determinanti,

rješavanje sistema jednacina

pomocu matrica i

Kodiranje i

dekodiranje

Šifriranje

195

5. Matrice i

determinante

nalna matrica.

Skalarna i

jedinična matrica.

Transponovana

matrica.

determinanti

usvojiti o primjenama

determinanti

Matrica,

transponova

na

matrica,

determinant

a,

adjungovana

matrica,

inverzna

matrica

Tehnika:prot

ok

saobraćaja

26

90.-97.

Potencija

kvadratne matrice.

Matrični polinom.

Pojam

determinante n-tog

reda i njene

osobine sistema

od m-jednačina sa

n-nepoznatih

(Kronecker-

Capellijev stav).

Laplasov razvoj.

Primjena

determinanata na

rješavanje

kvadratnog

sistema od n

jednačina-

Cramerovo

pravilo.

98.-

111.

Pojam

adjungovane

matrice. Inverzna

matrica. Razne

metode

izračunavanja

inverzne matrice.

Postupak trazenja

inverzne matrice, primjena

ranga matrice...

Vrste

matrica

196

Rješavanje

matričnih

jednačina. Pojam

ranga matrice.

Primjena na

rješavanje

pravougaonog

sistema od m-

jednačina sa n-

nepoznatih.

112.-

113.

Vektori u

prostoru, osnovne

operacije sa

vektorima

vektor

Fizika:

statika,

radsile

114.-

115.

Vektorski

prostor.

Linearnakomb

inacija

vektora.

Linearna

zavisnost i

nezavisnot

vektora. Baza

vektorskog

prostora

Definisati vektorski prostor te

linearnu kombinaciju vektora,

linearnu zavisnost,...

Linearna

zavisnost,

vektorski

prostor, baza

197

116.-

118.

6.

Koordinat

ni sistem u

prostoru

(vektori u prostoru)

Koordinatni

vektori , , .

Razlaganje

vektora na

komponente.

Koordinate

vektora u odnosu

na neku bazu

vektorskog

prostora.

Savladati koordinate vektora u

odnosu na neku bazu

vektorskog prostora

Razlaganje

vektora

Fizika:

moment sile,

Lorencova

sila

15

119.-

121.

Projekcija vektora

na pravu, ravan i

osu. Definicija i

osobine skalarnog

proizvoda dva

vektora. Vektorski

proizvod dva

vektora. Osobine.

Učenik bi trebao naučiti

koristiti skalarni, vektorsk i i

mješoviti proizvod vektora za

rješavanje geometrijskih

zadataka

Projekcija

vektora,

skalarni

proizvod,

vektorski

proizvod,

mješoviti

proizvod

122.-

126.

Mješoviti proizvod

vektora.

Geometrijsko

značenje

mješovitog

proizvoda. Uslov

linearne zavisnosti

tri vektora.

127.-

130

Jednačina ravni.

Međusobni

položaj dvije

ravni. Ugao

Učenik bi trebao da:

•Poznaje uslove za određeno

st ravni (sa tri nekolinearne

tačke, sa dvije prave koje se

sijeku,

198

7.Analitička

geometrija

u prostoru

između dvije

ravni.

sa pravom i tačkom van nje,

sa dvije paralelne prave);

•Prepoznaje međusobni odnos

dvije ravni, dvije prave, te

prave i ravni;

•Definiše uslov normalnosti

prave na ravan i formuliše

Košijevu teoremu;

•Bude u stanju odrediti

normalnu projekciju figure na

datu ravan;

•Definiše ugao između prave i

ravni,te između dvije ravni

Ravan,prava

,ugao,

položaj

prave,položa

j prave i

ravni

Perspektiva

u

umjetnosti i

tehnici

20

131.-

133

Geometrijsko

tumačenje sistema

od tri linearne

jednačine sa tri

nepoznate

134.-

138

Razni oblici

jednačine prave u

prostoru.

Udaljenost tačke

od prave.

Međusobni

položaj dvije

prave u prostoru

139.-

146

Prava i ravan.

Međusobni

položaj prave i

ravni u prostoru.

Ugao između

prave i ravni u

prostoru.

147.-

149

8.Nizovi

Brojni nizovi.

Aritmetički niz

(progresija).

Definisati niz te uvesti

osobinu aritmetičkog niza i

geometrijskog također;

Niz,aritmeti

čki niz

Geometrijsk

i niz

Ekonomija:

linearni i

eksponencija

lni rast

14

150.-

151

Geometrijski niz

(progresija).

199

152.-

155

Interpolacija

članova

aritmetičkog i

geometrijskog

niza. Složeni

kamatni račun.

Formule za interpolaciju

članova aritmetičkog i

geometrijskog niza primjeniti

na zadatke

Interpolacija

, kamatni

račun

Ekonomija:u

kamaćivanje

156.-

163

Primjena

aritmetičkog i

geometrijskog

niza. Granična

vrijednost niza.

Računanje sa

graničnim

vrijednostima.

Monotoni nizovi.

Broj e.

Savladati granične vrijednosti

niza

Primjena,

granicna

vrijednost,

broj e

164.-

175.

Četiri dvočasovne

pismene zadaće sa

ispravcima

Provjera usvojenosti znanja

12

200

NPiP rada za IV razred

Izborno područje sa 90 časova i opći smjer ( 3 časa sedmično )


IV RAZRED - prirodno , jezičko i društveno područje

PROGRAMSKA CJELINA


TIP ČASA

UKUPNO

ČAS

OBRA

DE

GRADI

VA

ČAS VJEŽBE ČAS

PROVJE

RE

ZNANJA

I

SISTEM

ATIZ

ACIJE

GRADIV

A

Uvod 1 - - 1

Matematička indukcija 4 2 2 8

Trigonometrijski oblik kompleksnog

broja

5 3 2 10

Kombinatorika i binomni obrazac 5 2 3 10

Skup R 1 1 1 3

Nizovi i redovi 5 3 2 10

Realne funkcije jedne realne promjenljive 5 4 2 11

Diferencijalni račun 10 8 3 21

Integralni račun 7 6 3 16

UKUPNO 43

(47,78

%)

29

(32,22%)

18

(20,00

%)

90

(100,00

%)

Napomena:



znanja.

201






tvrdnji

Nastavni zadaci su :

Primjenjuju znanja prema odgovarajućem području i povezuju sa matematikom

Potpuno savladavanje osnovnih elemenata matematičkog jezika i terminologije - Razvijanje



konciznost u pismenom i usmenom izražavanju


prirodi i društvu



uključivanja u proces rada



Razvijanje trajne radoznalosti, interesovanja i motivacije u sticanju matematičkih znanja i izgrađivanja pozitivnog stava prema matematici, - Savladavanje osnovnih matematičkih simbola i njihove primjene

Korišćenje znanja stečenih u nastavi drugih predmeta i iskustva svakodnevnog života u svom


Sticanje navika za uspješno korišćenje raznih izvora znanja

Zadaci nastave matematike u IV razredu su:

Znati osnove matematičke logike , matematička indukcija

Naučiti osnove kombinatorike i uočiti njen veliki značaj

Savladati diferencijalni račun i izučavati primjenu diferencijalnog računa

Naučiti osobine i vrste vjerovatnoće i primjenu

Naučiti svojstva neodređenog i određenog integrala

Savladati osnove statistike

202

PROGRAMSKI SADRŽAJI IZ MATEMATIKE ZA ČETVTRI RAZRED

Red.br.

časa

Nastavna cjelina

Nastavna tema Obrazovna postignuća i

smjernice za rad

Ključni pojmovi

Korelacija Broj

časova/sat

i

1.-2.

1. Matematička

indukcija

Pojam indukcije. Princip

potpune matematičke

indukcije.

Učenik bi trebao da

primjenom matematičke

indukcije dokazuje

jednostavnije identitete

Indukcija, identiteti,

djeljivost,

nejednakosti

Logika

Induktivno/deduktivno

zaključivanje

6

3.-6.


indukcije ( dokazi raznih

identiteta, nejednakosti,

tvrdnji o djeljivosti...)

7.-9.

2.

Trigonometrijski

oblik

kompleksnog

broja

Trigonometrijski oblik

kompleksnog broja.

Osnovni stav

algebre

Kompleksan broj

Elektrotehnika

8

10.-14.

Operacije sa


u trigonometrijskom

obliku: množenje,

dijeljenje, stepenovanje (

Moavrov obrazac) i

korjenovanje.

Povezivanje algebarskog

oblika kompleksnog broja

, trigonometrije i

sumiranje znanja iz ovih

oblasti kroz

trigonometrijski oblik

kompleksnog broja

Stepenovanje,

dijeljenje, množenje,

korjenovanje

203

15.-17.

3.

Kombinatorika i

binomni obrazac

Elementi kombinatorike.

Permutacije bez

ponavljanja i sa

ponavljanjem.

Učenik treba biti u stanju

da:

Prepozna kombinatorni

princip kojeg treba

primjeniti za

prebrojavanje datog

skupa

Zatim,primjenit i binomni

obrazac za računanje

stepena binoma

Kombinacije,

permutacije,

varijacije, binomni

obrazac, binomni

koeficijenti

Ekonomija

Sve nauke

9

18.-20.

Varijacije bez

ponavljanja i sa

ponavljanjem.

Kombinacije bez

ponavljanja i sa

ponavljanjem.

21.-23. Binomni obrazac.

Osobine binomnih

koeficijenata.

24.-26.

4. Skup R

Podskupovi skupa R.

Gornja i donja granica.

Supremum i infimum.

Aksiom potpunosti skupa

R. Tačka nagomilavanja.

Približizi učeniku

pojam kao što je

supremum, infimum

te tačka gomilanja

Supremum,infimum,

tačka gomilanja

Osobine skupova

3

27.-28.

5. Nizovi i redovi

Granična vrijednost niza. Definiše pojam niza i da

za zadani niz navede

njegov opšti član

Granična vrijednost

niza

Informatika: rekurzije

Ekonomija: linearni i

eksponencijalni rast

Ekonomija:

29..-31.

Računanje sa

graničnim

vrijednostima.Monoto

ni nizovi. Broj e.

Definiše i prepoznaje

monotone i ograničene

nizove. Definisati broj e

Operacije sa

graničnim

vrijednostima

204

32.-36.

Pojam reda. Geometrijski

red. Beskonačni

decimalni razlomci kao

konvergentni redovi.

Neprebrojivost skupa R.

Definisati red i shvatiti

pojam geometrijskog reda

sa primjenom

Red, geometrijski

red, beskonačni

decimalni razlomci

ukamaćivanje 10

37.-38.

6.Realne funkcije

jedne realne

promjenljive

Pojam realne funkcije

jedne realne promjenljive.

Područje definisanosti i

područje vrijednosti

funkcije

Da se učenik upozna sa

definicijom i grafičkom

interpretacijom

ograničene, parne,

neparne i monotone

funkcije

Da se učenik detaljnije

upozna sa elementarnim

funkcijama

Funkcija,domena i

kodomena

Ekonomija

Svi procesi u nauci.,

prirodi i umjetnosti

8

39.-40 Grafik funkcije.

Kompozicija funkcija. Grafik, kompozicija

funkcija

41.

Opšte osobine funkcije:

ograničenost, parnost,

monotonost, periodičnost.

Pregled elementarnih

funkcija.

Parnost, period

42.-44.


funkcije. Značajne

granične vrijednosti.

Računanje sa graničnim

vrijednostima funkcija.

Neprekidnost funkcije.

Osobine neprekidnih

funkcija. Asimptote

krivih.


graničnim vrijednostima

funkcije i da u

jednostavnijim

slučajevima bude u stanju

računati ih

Da učenik u

odgovarajućim

slučajevima uvidi vezu

izmeđe granične

vrijednosti funkcije i


funkcije,

neprekidnost,

asimptote

205

asimptote

45.-49.

6.Diferencijalni

račun

Pojam izvoda (

derivacije). Geometrijsko

i fizikalno značenje

izvoda. Tangenta i

normala.


Pojmom izvoda i

njegovom geometrijskom

odnosno kinematičkom

interpretacijom.

Da učenik nauči računati

izvode i primjenjivati ih

na ispitivanje funkcija

Izvod, tangenta,

pravila

diferenciranja, izvod

slođene funkcije,

diferencijal

Fizika: brzina kretanja

Hemija: radioaktivni

raspad

Biologija: rast

populacije

23

50.-55.

Pravila diferenciranja.

Izvod složene funkcije.

Izvod inverzne funkcije.

Izvod osnovnih

elementarnih funkcija.

56.-67. Pojam diferencijala.

Izvodi i diferencijali višeg

reda.

68.

6.Integralni

račun

Primitivna funkcija i

neodređeni integral.

Tablica osnovnih

neodređenih integrala.


sa neodređenim

integralima korištenjem

metode smjene i

parcijalne integracije


određeni integral uz

pomoć Njutn-Lajbnicove

formule

Neodrađeni integral

Tablični integrali

Metod zamjene

Parcijalna integracija

Ekonomija

Sve nauke

15

69.

70.-72. Osnovna pravila

integracije. Metoda

zamjene.

73.-74. Metoda parcijalne

integracije.

75.-77. Razlaganje racionalnih

funkcija na parcijalne

razlomke- metoda

neodređenih

206

koeficijenata. Integracija

racionalnih funkcija


po vršine upotrebom

određenog integrala

Newton-Leibnizova

formula.

Određeni integral

Fizika: Rad, masa

tijela

78.-80. Određeni integral ( u

Riemanovom smislu).

Osobine određenog

integrala. Newton-

Leibnizova formula.

81.-82. Primjena određenog

integrala na

izračunavanje površine

ravnih figura.

83.-90

Četiri jednočasovne

pismene zadaće sa

ispravcima

Provjera usvojenosti

znanja

-

-

8

207

NPiP rada za IV razred

Izborno područje sa 150 časova ( 5 časova sedmično )


IV RAZRED – matematičko- informatičko područje

PROGRAMSKA CJELINA


TIP ČASA

UKUPNO

ČAS

OBR

AD E

GRA

DIV

A

ČAS

VJEŽB

E

ČAS

PROVJERE

ZNANJA I

SISTEMATIZ

ACIJE

GRADIVA

Uvod 1 - - 1

Matematička logika 2 2 1 5

Teorija skupova 3 1 1 5

Matematička indukcija 5 3 2 10

Osnovne algebarske strukture 3 2 1 6

Trigonometrijski oblik kompleksnog broja 6 4 2 12

Kombinatorika i binomni obrazac 7 4 3 14

Vjerovatnoća i statistika 9 7 4 20

Skup R 2 2 1 5

Granična vrijednost niza i redovi 6 5 2 13

Realne funkcije jedne realne promjenljive 7 3 2 12

Diferencijalni račun 11 9 4 24

Integralni račun 11 8 4 23

UKUPNO 73(48,6

7)

50(33,33

%)

27 (18%) 150(100,00

%)

Napomena:

U svakom polugodištu obavezno je uraditi po dvije dvočasovne pismene zadaće sa jednočasovnom analizom i

ispravcima (12 časova). Pomenuti časovi su u prethodnoj tabeli planirani pod časovima vježbe i provjere

znanja.

209

PROGRAMSKI SADRŽAJI IZ MATEMATIKE ZA ČETVRTI RAZRED

Red.br.

časa

Nastavna cjelina

Nastavna tema Obrazovna postignuća i

smjernice za rad

Ključni pojmovi

Korelacija Broj

časova/sa

ti

1.-2.

1.Elementi

matematičke

logike

Definicija logike sudova (

iskazne algebre ). Simboli

logike sudova

Učenik bi trebao

savladati pojam iskaza,

logičke operacije, iskazne

formule, tautologije,

pojam predikata.

Kvantifikatore

Iskaz,iskazna

formula,logička

operacija, predikat,

kvantor

Logika

5

3.-5.

Formule logike sudova.

Predikati, relacije i

formule. Vezane i

slobodne promjenljive.

6.-7.

2.Teorija

skupova

Opšti (elementarni)

pojmovi o skupovima.

Operacije sa skupovima.

Učenik bi trebao

savladati:

Pojam skupa, skupovne

operacije, binarne

relacije, osobine binarnih

relacija, pojam funkcije,

partitivni skup, teoreme o

ekvipotentnim skupovima

Skup, operacije sa

skupovima, binarne

relacije, funkcija,

ekvipotentni skupovi,

kardinalni broj

Primjena na skupove

u društvu i

određivanje osobina

tih skupova

5

8.-9. Podskup skupa. Partitivni

skup. Proizvod skupova.

Relacije i funkcije.

210

9.-10.

Pojam ekvipotentnih

skupova. Elementarne

teoreme o ekvipotentnim

skupovima. Kardinalni

brojevi.

i kardinalni broj

11.-13.

3. Matematička

indukcija

Pojam indukcije. Princip

potpune matematičke

indukcije.

Učenik bi trebao da

primjenom matematičke

indukcije dokazuje

jednostavnije identitete

Indukcija, identiteti,

djeljivost,

nejednakosti

Logika

Induktivno

/deduktivno

razmišljanje u

dokazima

8

14.-18.


indukcije ( dokazi raznih

identiteta, nejednakosti,

tvrdnji o djeljivosti...)

19.-20.

4.Osnovne

algebarske

strukture

Homomorfizam i

izomorfizam strukture

(A, ×).

Definisati

homomorfizam

strukture, definicija

grupoida, polugrupe,

grupe, Abelove grupe,

prstena, tijela, polja.

Uvesti homomorfizam i

izomorfizam prstena,

tijela i polja

Homomorfizam,

prsten,tijelo,polje,

grupa,izomorfizam

Struktura i osobine

skupova

6

21.-24.

Grupoid, polugrupa,

grupa, Abelova grupa.

Podgrupa, prsten, tijelo,

polje.Homomorfizam i

izomorfizam prstena,

tijela, polja.

25.-27. Trigonometrijski oblik

kompleksnog broja.

Da učenik zna napisati

kompleksan broj u

trigonometrijskom

Kompleksan broj

11

211

5.

Trigonometrijski

oblik

kompleksnog

broja

obliku

Elektrotehnika

28.-35

Operacije sa


u trigonometrijskom

obliku: množenje,

dijeljenje, stepenovanje (

Moavrov obrazac) i

korjenovanje.

Osnovni stav algebre.

Množiti, dijeliti,

stepenovatiiračunatikorije

nutrigonometrijskomoblik

u.

KoristitiMoavrovobrazac.

Daseučenikupoznasapolin

omimanadpoljemkomplek

snihbrojevainjihovimosno

vnimosobinama

Stepenovanje,

dijeljenje, množenje,

korjenovanje

36.-39.

6.

Kombinatorika i

binomni obrazac

Elementi kombinatorike.

Permutacije bez

ponavljanja i sa

ponavljanjem.

Učenik treba biti u stanju

da:

Prepozna kombinatorni

princip kojeg treba

primjeniti za

prebrojavanje datog

skupa

Zatim,primjeniti binomni

obrazac za računanje

stepena binoma, te uvesti

pojam particije i

kompozicije

Kombinacije,

permutacije,

varijacije, binomni

obrazac, binomni

koeficijenti

Ekonomija

Sve nauke

14

40.-42.

Varijacije bez

ponavljanja i sa

ponavljanjem.

Kombinacije bez

ponavljanja i sa

ponavljanjem.

43.-49.

Binomni obrazac.

Osobine binomnih

koeficijenata.

Pojmovi particije i

kompozicije.

212

50.-53.

7.Vjerovatnoća i

statistika

Vrste događaja. Pojam i

definicija vjerovatnoće.

Operacije sa događajima i

pripadnim

vjerovatnoćama. Uslovna

vjerovatnoća. Totalna

vjerovatnoća.


statističkom i klasičnom

definicijom vjerovatnoće;

Da u jednostavnijim

slučajevima nauči

računati vjerovatnoću

događaja uz pomoć

kombinatornih principa i

osobina vjerovatnoće


pojmom slučajne

promjenljive sa

naglaskom na binomnoj i

normalnoj promjenljivoj

Biologija: Genetika

Geografija:Istraživanj

e populacije

Sve nauke

Fizika: Greške

mjerenja

18

54.-59.

Složena

vjerovatnoća.Bayesova

formula. Slučajne

promjenljive. Zakon

raspodjele; binomna

raspodjela vjerovatnoće.

Matematičko očekivanje.

Disperzija. Standardna

devijacija.

60.-62. Zakon velikih

brojeva.Populacija.

Uzorak. Odabiranje

uzorka.

63.-67.

Empirijska funkcija

raspodjele. Statistički

nizovi(sekvence, serije

podataka). Grafički

metodi u statistici. Neke

brojne karakteristike

uzorka. Obrada i analiza

podataka i rezultata.

68.-72.

8. Skup R Podskupovi skupa R.

Gornja i donja granica.

Supremum i infimum.

Približiti učeniku

pojam kao što je

supremum, infimum

Supremum,infimum,

tačka gomilanja

5

213

Aksiom potpunosti skupa

R. Tačka nagomilavanja.

te tačka gomilanja

73.-74.

9.Granična

vrijednost niza.

Redovi

Granična vrijednost niza. Definiše pojam niza i da

za zadani niz navede

njegov opšti član


niza

Informatika: rekurzije

Ekonomija: linearni i

eksponencijalni rast

Ekonomija:

ukamaćivanje

11

75.-77.

Računanje sa

graničnim

vrijednostima.Monoto

ni nizovi. Broj e.

Definiše i prepoznaje

monotone i ograničene

nizove. Definisati broj e

Operacije sa

graničnim

vrijednostima

78.-83.

Pojam reda. Geometrijski

red. Beskonačni

decimalni razlomci kao

konvergentni redovi.

Neprebrojivost skupa R.

Definisati red i shvatiti

pojam geometrijskog reda

sa primjenom

Red, geometrijski

red, beskonačni

decimalni razlomci

84.-85.

10.Realne

funkcije jedne

realne

Pojam realne funkcije

jedne realne promjenljive.

Područje definisanosti i

područje vrijednosti

funkcije


definicijom i grafičkom

interpretacijom

ograničene, parne,

neparne i monotone

funkcije

Da se učenik detaljnije

upozna sa elementarnim

funkcijama

Funkcija,domena i

kodomena

Svi životni procesi se

mogu opisati

funkcijama

Ekonomija

86.-87. Grafik funkcije.

Kompozicija funkcija. Grafik, kompozicija

funkcija

88.

Opšte osobine funkcije:

ograničenost, parnost,

monotonost, periodičnost.

Pregled elementarnih

Parnost, period

214

promjenljive funkcija.

Sve nauke

8

89.-91.


funkcije. Značajne

granične vrijednosti.

Računanje sa graničnim

vrijednostima funkcija.

Neprekidnost funkcije.

Osobine neprekidnih

funkcija. Asimptote

krivih.


graničnim vrijednostima

funkcije i da u

jednostavnijim

slučajevima bude u stanju

računati ih

Da učenik u

odgovarajućim

slučajevima uvidi vezu

izmeđe granične

vrijednosti funkcije i

asimptote


funkcije,

neprekidnost,

asimptote

92.-98.

11.Diferencijalni

račun

Pojam izvoda (

derivacije). Geometrijsko

i fizikalno značenje

izvoda. Tangenta i

normala.


Pojmom izvoda i

njegovom geometrijskom

odnosno kinematičkom

interpretacijom.


izvode i primjenjivati ih

na ispitivanje funkcija

Izvod, tangenta,

pravila

diferenciranja, izvod

slođene funkcije,

diferencijal

Fizika: brzina kretanja

Hemija: radioaktivni

raspad

Biologija: rast

populacije

24

99.-109.

Pravila diferenciranja.

Izvod složene funkcije.

Izvod inverzne funkcije.

Izvod osnovnih

elementarnih funkcija.

110.-115. Pojam diferencijala.

Izvodi i diferencijali

višeg reda.

215

116.-

118.

12.Integralni

račun

Primitivna funkcija i

neodređeni integral.

Tablica osnovnih

neodređenih integrala.


sa neodređenim

integralima korištenjem

metode smjene i parcijalne

integracije


određeni integral uz

pomoć Njutn-Lajbnicove

formule


površine upotrebom

određenog integrala

Fizika: Rad, masa

tijela

Ekonomija

Sve nauke

23

119.-

120.

Osnovna pravila

integracije. Metoda

zamjene.

121.-

123.

Metoda parcijalne

integracije.

124.-

127.

Razlaganje racionalnih

funkcija na parcijalne

razlomke- metoda

neodređenih

koeficijenata.

Integracija racionalnih

funkcija

128.-

130.

Određeni integral ( u

Riemanovom smislu).

Osobine određenog

integrala. Newton-

Leibnizova formula.

131.-

Primjena određenog

integrala na

izračunavanje površine

ravnih figura i dužine

luka krivih ( dati

obrazac bez izvođenja).

216

138. Površina obrtnih površi

i zapremina obrtnih

(rotacionih) tijela.

139.-

150.

Četiri dvočasovne

pismene zadaće sa

ispravcima

Provjera usvojenosti

znanja

-

-

12

Napomena: ( Važi za sve razrede Gimnazije ) Pismene zadaće su planirane po jedan školski čas (osim Matematičkog smjera III i IV razred). Ostavlja se profesorima mogućnost da oni procijene

da li treba još jedan školski čas za pismenu vježbu.

PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA/NASTAVNICA KOJI/KOJA MOGU IZVODITI NASTAVU U GIMNAZIJI:

Za potrebe izvođenja nastave iz predmeta utvrđuje se sljedeći profil i stručna sprema nastavnika:

- Profesor ili bachelor/bakalaureat 240 ECTS matematike, jednopredmetni ili dvopredmetni studij na kojem je matematika prvi ili drugi predmet.


PREDMET: Nacrtna geometrija

218

NACRTNA GEOMETRIJA

Godina obrazovanja: IV

( 2 časa sedmično, 60 časova godišnje )

Cilj predmeta: Cilj nastave Nacrtne geometrije je da učenici savladaju osnovne principe

projiciranja prostornih objekata na ravni, steknu predstavu o trodimenzionalnom prostoru i

osposobe se da tijela u prostoru sagledavaju na osnovu projekcija u ravni, upoznaju najvažnije

odnose među geometrijskim figurama u prostoru i razviju sposobnosti prostornog predstavljanja

i izražavanja.

Sadržaj predmeta:

r.b TEMATSKE CJELINE PROGRAMSKI SADRŽAJ Broj

časova

1. Normalno projiciranje na

jednu projekcijsku ravan

Vrste projiciranja.

Elementi projiciranja.

Postupak projiciranja. Normalna projekcija na

jednu projekcijsku ravan (kotirana projekcija).

Opšti i specijalni položaji tačke, duži, pravca i

ravni u odnosu na projekcijsku ravan, projekcija

tačke, duži, prave i ravni na projekcijsku ravan.

7

2. Normalno projiciranje na

dvije projekcijske ravni

Kvadranti.

Normalna projekcija na dvije projekcijske ravni.

Opšti i specijalni položaji tačke, duži, pravca i

ravni u odnosu na projekcijske ravni, projekcija

tačke, duži, prave i ravni na projekcijske ravni.

Nagibni ugao pravca i ravni u odnosu na

projekcijske ravni.

13

3. Normalno projiciranje na tri

projekcijske ravni

Formiranje pravouglog dekartovog koordinatnog

sistema, oktanti. Prostorni (kosa projekcija) i

ravninski prikaz.

Prva projekcija (nacrt), druga projekcija (tlocrt) i

treća projekcije(bokocrt) tačke, prave i duži.

Prodorne tačke pravca kroz ravni.

Tragovi ravni.

Međusobni odnosi tačke prave i ravni.

Pomoćne projekcijske ravni, obaranje ravni i

određivanje prave veličine likova.

25

4. Ortogonalno projiciranje

pravilnih geometrijskih

tijela.

Kocka, kvadar, valjak, prizma, piramida, kupa.

Projekcije jednostavnih predmeta.

Ravni presjeci tijela sa pomoćnim projekcijskim

ravninama.

15

Profil i stručna sprema nastavnika: Za potrebe izvođenja nastave iz predmeta utvrđuje se sljedeći

profil i stručna sprema nastavnika:

- Profesor ili bachelor/bakalaureat 240 ECTS matematike, jednopredmetni ili dvopredmetni studij

na kojem je matematika prvi ili drugi predmet.

-


PREDMET: Fizika

220

1. U V O D

Fizika je u temeljima današnje i sutrašnje civilizacije i osnova je primijenjenih nauka i

tehnologija. Važan i karakterističan u fizici je eksperimentalni pristup koji omogućava višekratno

ponavljanje i istraživanje neke pojave, a time njezino detaljno upoznavanje i opisivanje. Zato je

eksperiment neizostavan dio fizikalnog odgoja i obrazovanja. Rezultati se eksperimenta opažaju,

opisuju, izmjere i brojčano izraze, a zatim se logičnim zaključivanjem povezuju različite pojave.

Fizika ima dva lica, empirijsko, koje se služi opžanjem i mjerenjem, i racionalno, koje se

služi logičkim razmišljanjem i matematičkim zaključivanjem, a otuda proizlaze i dva tijesno

povezana pristupa, eksperimentalni i teorijski. Zakonitosti su fizike osnova za primijenjenu

nauku kao što je tehnologija, medicina, biofizika, astonomija, itd.

Teško je zamisliti snalaženje u svakodnevnom i profesionalnom životu bez manjeg ili

većeg znanja zakona fizike. Mnoga znanja, vještine i kompetencije kojima se ljudi koriste stječu

se učenjem fizike, na primjer:

- kreativno rješavanje problema

- suradnički rad u timu

- djelotvorna upotreba tehnologije

- vrednovanje cjeloživotnog učenja.

Fizikalna pismenost uključuje kompetencije koje osobi omogućavaju posmatranje pojava,

razmišljanje o njima i razumijevanje objašnjenja pojava, te kreativno odlučivanje i poduzimanje

akcija.

2. CILJ I ZADACI NASTAVNOG PLANA

Cilj nastavnog predmeta Fizika je da učenik ovlada savremenim znanjima fizike,

potrebnim za izgradnju naucne slike o materijalnom svijetu i da ona bitno doprinese razvoju

njegove licnosti s aspekta demokraticnosti, univerzalnosti i otvorenosti stvaralastva i za nastavak

obrazovanja.

Zadaci nastave fizike

upoznavanje učenika sa najvažnijim znanjima iz različitih oblasti fizike, te ulogom i

značajem fizike za razvoj nauke, tehnike, tehnologije i društva i kao temelja radnih

sposobnosti,

osposobljavanje učenika da se koristi postupcima i metodama fizike,

razvijanje kod učenika mišljenja svojstvenog nauci,

osposobljavanja učenika za rješavanje raznovrsnih fizičkih zadataka, a naročito onih

problemskog karaktera,

razvijanje sposobnosti i pružanje prilika za primjenu znanja i metoda fizike, podsticanjem

stvaralaštva učenika,

razvijanje kod učenika interesovanja za proučavanje i čuvanje prirode,

podsticanje razumijevanja veze stvaralaštva u nauci i umjetnosti,

221

osposobljavanje ucenika za upotrebu različitih izvora informacija, za grupni i

individualni rad.

Didaktičke upute

Detaljno planiranje nastave na pojedinoj temi podrazumijeva razradu očekivanih

postignuća na razini mjerljivosti, odnosno tako napisano da svako očekivano postignuće od

učenika za koje sa velikom pozdanošću možemo oblikovati pitanje ili zadatak za vrednovanje

ostvarenosti ishoda znanja. Razrađeni ishodi te pitanja i zadaci kojima vrednujemo ishode

upućuju na način pripreme toka nastave.

Primjenjene nastavne strategije, koje uključuju metode, oblike rada i ostale organizacione

dijelove nastave trebaju biti usklađene sa očekivanim ishodima i kriterijima vrednovanja te s

osnovnom idejom programa. Osnovna je ideja nastavnog programa obrada temeljnih fizikalnih

koncepata u svim područjima fizike, a zatim njihovo detaljno razrađivanje na primjerima u

matematičko-informatičkom i prirodnom izbornom području.

Nastavni program treba ostvarivati od popularno-fenomenološkog nivoa i rješavanja

kvalitativnih problema pomoću eksperimenata do rješavanja kvantitativnih problema i zadataka.

Zajednička zadaća svih učesnika nastavnog procesa treba biti razumijevanje fizikalnog smisla pa

je konstrukciju pojmova, teorija i modela potrebno započeti od eksperimenta ili pojave i

kvalitativnog shvaćanja te postupno uvoditi formalno-matematički opis i to samo onaj koji su

učenici savladali u matematici.

Praćenje, vrednovanje i ocjenjivanje učenika treba maksimalno integrirati u nastavni

proces i provoditi najmanje tri nivoa:

- usvojenost temeljnog znanja

- konceptualno razumijevanje

- primjena.

222

3. I RAZRED

( 2 sata sedmično – 70 sati godišnje)

PREGLED PROGRAMSKIH SADRŽAJA

R. B. PROGRAMSKI SADRŽAJI BROJ SATI

1. Uvod 8

2. Mehanika 40

3. Termodinamika i molekularna fizika 18

4. Laboratorijske vježbe 4

ZADACI NASTAVE FIZIKE U I RAZREDU

- proširivanje i formaliziranje znanja stečenih u osnovnoj školi

- isticanje uzročno – posljedičnih povezanosti pojava i jedinstva prirode

- povezivanje praktičnog i teoretskog očitovanja fizikalnih zakonitosti pri izvođenju

eksperimenta

- izvođenje osnovnih relacija u kinematici i dinamici translatornog kretanja

- razvijanje stvaralačke sposobnosti za primjenu znanja mehanike i molekularno –

kinetičke teorije

- osposobljavanje učenika za rješavanje teorijskih i eksperimentalnih zadataka iz

mehanike

- crtanje i interpretacija grafova izoprocesa

- primjene zakona termodinamike

ISHODI ZNANJA I NASTAVNI SADRŽAJI

1. RAZRED ( 70 sati )

Programska cjelina Programski sadržaji Ishodi znanja

U V O D

8 sati

Predmet, zadatak i podjela fizike.

Sistemi jedinica i mjera.

Prefiksi, preračunavanje.

Pogreške pri mjerenju.

Laboratorijske vježbe - mjerenje

Učenici će:

- uočiti uzročno-

posljedičnu povezanost

pojava i jedinstvo prirode

-uloga znanja i

razumijevanja fizike,

važnost eksperimenta i

istraživanja, te obrade i

evoluiranja podataka

-iskazati i preračunavati

mjerne jedinice fizikalnih

veličina u SI-sistemu

223

-uočiti jako velike i jako

male vrijednosti fizikalnih

veličina

-samostalno izvoditi

laboratorijske vježbe

mjerenja, te uočiti važnost

rada u grupi

-naučiti izračunavati

greške pri mjerenju, te

zaokruživati cifre

MEHANIKA

40 sati

KINEMATIKA

Put i pomak

Brzina. Akceleracija

Ravnomjerno i ravnomjerno ubrzano

kretanje. Grafički prikazi kretanja

Slobodan pad

Kružno kretanje

DINAMIKA

Sila i masa

Newtonovi zakoni kretanja. Količina

kretanja i impuls sile

Sila teža, elastična sila, sila trenja,

centripetalna sila

Gravitacijska sila i polje

Mehanički rad. Energija. Snaga i

stepen korisnog djelovanja

MEHANIČKE OSCILACIJE I

TALASI

Harmonijske oscilacije. Matematičko

klatno

Prigušene i prisilne oscilacije.

Rezonancija

Nastanak talasa i karakteristične

talasne veličine. Zvučni talasi.

Ultrazvuk, infrazvuk. Dopplerov efekt

MEHANIKA FLUIDA

Pritisak. Hidrostatički i hidraulički

pritisak, Pascalov zakon

Sila potiska, Arhimedov zakon

Učenici će:

-primjeniti pojmove

pomak, put, brzinu i

akceleraciju na

pravolinijskim kretanjima

i ravnomjerno kružnom

kretanju

-prikazati grafički

vremenske ovisnosti

kinematičkih veličina pri

pravolinijskim kretanjima

-opisati silu i objasniti

vektorska pravila

sabiranja sila i dobivanje

rezultantne sile, te

rastavljanje sile na

komponente

-opisati impuls sile i

količinu kretanja

Primjeniti 1., 2. i 3.

Newtonov zakon

-primjeniti silu težu,

elastičnu i silu trenja

-izmjeriti i primijeniti

centripetalnu silu

-primjeniti opći zakon

gravitacije

-primjeniti koncepte rada,

snage, kinetičke i

potencijalne energije

-objasniti zakon očuvanja

energije

-objasniti i primjeniti

harmonijske oscilacije i

pojavu rezonancije

-primjeniti opis talasnog

kretanja i zvučnih talasa

-objasniti primjenu

ultrazvuka

-opisati Dopplerov sfekt

-objasniti i primjeniti

koncept pritiska i

224

Preporučeni demonstracijski ogledi:

Relativnost kretanja

Slobodan pad

Pravac brzine pri kretanju po kružnici

Horizontalni i kosi hitac

Trenje klizanja i kotrljanja

Očuvanje impulsa

Očuvanje mehaničke energije

Ispitivanje centripetalne sile

Težina tijela pri ubrzanom dizanju i spuštanju

Hidrostatički pritisak. Spojene posude

Sila potiska

Molekulske sile u gasovima, tečnostima i čvrstim tijelima

Promjene stanja gasa

djelovanje sila u

tečnostima i gasovima

TERMODINAMIKA

I MOLEKULARNA

FIZIKA

18 sati

Unutrašnja energija i temperatura

Toplotno rastezanje čvrstih tijela,

tečnosti i gasova

Gasni zakoni

Toplotni kapacitet tijela i načini

prijelaza toplote. Richmannovo pravilo

Zakoni termodinamike

Carnotov kružni proces, princip rada

hladnjaka

Učenici će:

-objasniti unutrašnju

energiju, temperaturu,

toplotu, toplotni kapacitet

tijela

-opisati zakonitosti

rastezanja čvrstih tijela,

tečnosti i gasova

-mjeriti temperaturu i

povezati temperaturne

skale

-primjeniti zakone koji

opisuju idealni gas

-povezati zakone

termodinamike sa

svakodnevnim životom

-objasniti princip rada

toplotnih mašina

LABORATORIJSKE

VJEŽBE

4 sata

Vježbe mjerenja

-pomično mjerilo

-mikrometarski zavrtanj

-mjerenje metrom

-volumen tijela nepravilnog oblika

Određivanje koeficijenta trenja

Određivanje konstante opruge

Određivanje gustoće tvari

Određivanje ubrzanja Zemljine teže

Učenici će:

-biti osposobljeni za

samostalno obavljanje

eksperimenata

-povezati gradivo sa

praktičnim radom

-uočiti važnost rada u

grupi i odgovornosti

svakog pojedinca

-naučiti sistematnično

vođenje zabilježaka kroz

laboratorijski dnevnik

225

4. II RAZRED

( 2 sata sedmično – 70 sati godišnje )


R.B. PROGRAMSKI SADRŽAJI BROJ SATI

1. Elektromagnetizam 34

2. Optika 16

3. Kvantna i nuklearna fizuka 14


Zadaci nastave fizike u II razredu

- upoznavanje osnovnih veličina, zakona i pravila iz elektromagnetizma, optike i atomske

fizike

- razvijanje stvaralačkih sposobnosti za primjenu fizikalnih metoda, te postupaka u

navedenim oblastima fizike

- osposobljavanje učenika za grafičko predstavljanje podataka, rješavanje različitih

teorijskih, eksperimentalnih i računskih zadataka iz navedenih oblasti

- osposobljavanje učenika za samostalno izvođenje eksperimenata iz proučavanih oblasti

- upoznavanje osnovnih veličina, zakona i pravila iz geometrijske i fizičke optike

- razvijanje shvatanja da je fizika egzaktna nauka, ali da se njezini zakoni usavršavaju i

mijenjaju


II RAZRED ( 70 sati )


ELEKTROMAGNETIZAM

34 sata

ELEKTROSTATIKA

Pojam elementarnog naelektrisanja

Zakon održanja količine

naelektrisanja. Coulombov zakon

Električno polje

Kretanje naelektrisane čestice u

električnom polju. naelektrisanje u

atmosferi, statički elektricitet

Razlika potencijala i napon

Kapacitet i kondenzatori.

ELEKTRIČNA STRUJA

Jačina električne struje. Električni

otpor, ovisnost o temperaturi

Ohmov zakon. Spajanje otpornika.

Učenici će:

-razlikovati vrste

elektriciteta

-usporediti Fel i Fg

-naučiti oblike

električnog polja,te

kako polje utječe na

kretanje naelektrisane

čestice

-uočiti kako nastaje

munja, čemu služe

gromobrani, te kako

radi kopirni aparat

-objasniti kapacitet

kondenzatora,

226

Rad i snaga električne struje, Joule-

Lentzov zakon

MAGNETNO POLJE

Magnetno polje Zemlje

Magnetno polje električne struje

Magnetna sila na provodnik kojim

teče struja

Magnetna sila na naelektrisanu

česticu koja se kreće. Magnetno

ogledalo i magnetna boca

ELEKTROMAGNETNA

INDUKCIJA

Faradayev zakon.

Lentzovo pravilo

Međuindukcija i samoindukcija

NAIZMJENIČNA STRUJA

Princip dobivanja naizmjenične

struje, osnovne karakteristike

Generatori i transformatori

naizmjenične struje

primjeniti na različite

vrste kondenzatora

-objasniti pojmove koji

opisuju i o kojima ovisi

kretanje elektrona i

primjeniti ih na strujna

kola istosmjerne struje

-mjeriti napon,

električnu struju i otpor

i primjeniti Ohmov

zakon svjetlost

-primjeniti magnetno

djelovanje električne

struje, te djelovanje sile

na naelektrisanje u

kretanju i na provodnik

kojim prolazi struja u

magnetnom polju

-primjeniti na polarnu

svjetlost

-izvesti eksperimentom

i primjeniti Faradayev

zakon

-primjeniti

samoindukciju na

situacije iz

svakodnevnog života

-objasniti djelovanje

naizmjenične struje na

živi organizam, tijelo

kao provodnik

-visokofrekventne

struje

-prednost naizmjenične

struje pred

istosmjernom

-važnost rada i djela

Nikole Tesle

OPTIKA

16 sati

Priroda i brzina svjetlosti

FOTOMETRIJA

Svjetlosni izvori

Fotometrijske veličine

Primjena fotometrije

GEOMETRIJSKA OPTIKA

Osnovni zakoni geometrijske

optike

Prolaz svjetlosti kroz planparalelnu

ploču i prizmu

Ogledala – ravna i sferna

Učenici će:

-upoznati metode

određivanja i

izračunavanja brzine

svjetlosti

-naučiti kako

fotometrijske veličine

utječu na život

-kako uštedjeti energiju,

štedne sijalice

-konstruirati likove kod

različitih udaaljenosti

predmeta od ogledala

227

Sočiva

Pogreške sočiva. Optički sistemi

TALASNA OPTIKA

Interferencija svjetlosti

Difrakcija svjetlosti

Polarizacija svjetlosti

-primjeniti

odgovarajuća sočiva za

različite pogreške, te

konstruirati

karakteristične zrake

kod optičkih uređaja

kao što su lupa,

teleskop, mikroskop

-objasniti povezanost

interferencije i

difrakcije

-primjeniti polarizaciju

svjetlosti na sunčanim

naočalama, te na

hemijskim spojevima –

zakretanje ravni

polarizacije

KVANTNA I

NUKLEARNA FIZIKA

14 sati

KVANTNA MEHANIKA

Toplotno zračenje i zakoni zračenja

Hipoteza o kvantima

Fotoelektrični efekt

De Broglieva hipoteza o talasima

čestica

Učenici će:

-objasniti pojmove,

ideje i teorije koje

opisuju kvantiziranost

-opisati i objasniti

talasno-čestičnu prirodu

tvari na primjeru

fotoelektričnog efekta

FIZIKA ATOMA

Thompsonov i Rutherfordov model

atoma

Atomski spektri i Bohrov model

atoma

Kvantni brojevi i Paulijev princip

isključenja

Spektar elektromagnetnog zračenja

Laseri, princip rada i primjena

NUKLEARNA FIZIKA

Građa atomske jezgre. Defekt mase

α, β, γ radioaktivnost

Zakon radioaktivnog raspada

Nuklearne reakcije

Fisija i fuzija

Učenici će:

-objasniti pojmove,

ideje i teorije koje

opusuju atom, atomsku

jezgru, kretanje i

energiju elektrona u

Bohrovom modelu

-povezati kvantne

brojeve za znanjem iz

hemije

-uočiti kako promjena

talasne dužine em

zračenja utječe na

organizam


karakteristike lasreske

zrake i njezine

višestruke primjene

-objasniti pojavu

radioaktivnosti

-važnost Marie Curie u

objašnjavanju pojave

radioaktivnosti

-opisati zakon

radioaktivnog raspada

-objasniti primjenu

nuklearne energije, te

228

veliku razliku između

fisije i fuzije


ionizirajućeg zračenja

na ljudski organizam

-opasnost od nuklearnih

elektrana

LABORATORIJSKE

VJEŽBE

4 sata

Provjeravanje Ohmovog zakona u

kolima istosmjerne struje

Određivanje kapaciteta

kondenzatora

Određivanje indeksa prelamanja

tvari

Provjeravanje Faradayevog zakona

Određivanje jačine svjetlosnog

izvora

Određivanje indeksa prelamanja

tvari

Određivanje žarišne daljine sočiva

Preporučeni demonstracijski ogledi:

Provodnici u električnom polju

Pločasti kondenzator

Utjecaj temperature na električni otpor provodnika

Jačina struje i napon u serijski i paralelno vezanim otpornicima

Pojava elektromagnetne indukcije i samoindukcije

Provjera Lentzovog pravila

Naizmjenična struja – princip rada generatora

Spoj u zvijezdu i trougao

Princip rada transformatora

Interferencija svjetlosti pomoću biprizme ili dvije pukotine

Difrakcija svjetlosti na tankoj niti

Polarizacija svjetlosti pomoću polaroida, zakretanje ravnine polarizacije

229

5. III RAZRED

Matematičko – informatičko i prirodno izborno područje



R. B. PROGRAMSKI SADRŽAJI SATI

1. Međudjelovanje 2

2. Gravitaciono međudjelovanje 15

3. Kretanje u gravitacionom polju Zemlje 6

4. Rotaciono kretanje 10

5. Oscilacije i talasi 37

6. Molekularna fizika i termodinamika 20

7. Energija 5


9. Pismene zadaće 4

ZADACI FIZIKE U III RAZREDU

- upoznavanje učenika sa najvažnijim mehaničkim i molekularnim pojavama, veličinama i

zakonima

- isticanje uzročno – posljedične povezanosti pojava i jedinstva prirode

- izvođenje nekih relacija u kinematici i dinamici translatornog kretanja

- konstruiranje i očitavanje grafova zavisnosti kinematičkih i dinamičkih veličina od

vremena

- razvijanje stvaralačke sposobnosti za primjenu znanja mehanike i molekularno-kinetičke

teorije

- osposobljavanje učenika za rješavanje teorijskih i eksporimentalnih zadataka iz mehanike

- osposobljavanje učenika za samostalno izvođenje ogleda i mjerenja iz navedenih oblasti

- crtanje i interpretacija grafova izoporcesa

- upoznavanje osnovnih termodinamičkih pojmova, zakona i njihove primjene

- razvijanje stvaralačkih sposobnosti za primjenu postupaka i metoda fizike u navedenim

oblastima fizike

- razvijanje shvatanja da je fizika egzaktna nauka, ali da se njezini zakoni usavršavaju i

mijenjaju


III RAZRED ( 105 sati )

Matematičko-informatičko i prirodno usmjerenje

230


MEĐUDJELOVANJE

2 sata

Vrste međudjelovanja. Fizička

polja

Prenosnici međudjelovanja

Učenici će:

-proširiti zanje o četiri tipa

međudjelovanja u prirodi i

njihovom utjecaju na tvar

-objasniti čestice koje su

prenosnici međudjelovanja

GRAVITACIONO

MEĐUDJELOVANJE

15 sati

Galilejev eksperiment

Sila i njezino djelovanje

Newtonovi zakoni

Primjeri nekih sila:sila teža,

elastična sila

Sila trenja, sila trenja na kosini

(strmoj ravni)

Razvoj ideja o kretanju nebeskih

tijela

Gravitacijska sila, gravitacijsko

polje

Kretanje satelita, kosmičke brzine

Učenici će:

-opisati silu i objasniti

vektorska pravila sabiranja

sila i dobivanje rezultantne

sile, te rastavljanje sile na

komponente

-primijeniti 1.,2. i 3.

Newtonov zakon

-primijeniti silu težu,

elastičnu silu i silu trenja

-primjeniti opći zakon

gravitacije

-iskazati kosmičke brzine

KRETANJE U

GRAVITACIONOM

POLJU ZEMLJE

6 sati

Slobodan pad

Složena kretanja: princip

neovisnosti kretanja

Vertikalni hitac uvis, naniže

Horizontalni hitac

Kosi hitac

Učenici će:

-primijeniti princip

neovisnosti kretanja na

hicima

-prikazati grafički putanje

kretanja tijela kod

krivolinijskih kretanja

-objasniti i primijeniti hice u

sportu

ROTACIONO

KRETANJE

10 sati

Pojam krutog tijela

Moment sile

Moment inercije. Momenti inercije

različitih tijela. Moment inercije

Zemlje

Moment impulsa. Zakon očuvanja

momenta impulsa. Primjena

Rad, snaga i energija rotacionog

kretanja

Analogija između rotacije i

translacije

Učenici će:

-objasniti i primijeniti

moment sile u različitim

situacijama u svakodnevnom

životu

-opisati momente inercije za

različita tijela

-primijeniti moment impulsa

(balet, klizanje)

-povezati veličine rotacije sa

onima u translatornom

kretanju

OSCILACIJE I

TALASI

37 sati

MEHANIČKE OSCILACIJE

Harmonijske oscilacije, linearni

harmonijski oscilator

Analogija između oscilatornog

kretanja i ravnomjerno kružnog

kretanja

Grafičko predstavljanje

oscilatornog kretanja

Matematičko klatno, primjena

Fizičko klatno, primjena

Prisilne i prigušene oscilacije

Učenici će:


harmonijske oscilacije

-povezati oscilatorno

kretanje sa ravnomjerno

kružnim kretanjem

-primijeniti trigonometrijske

funkcije pri izražavanju

elongacije, brzine i ubrzanja

-opisati djelovanje oscilacija

na ljudsko tijelo

231

Rezonancija i primjena

MEHANIČKI TALASI

Osnovna podjela talasa. Nastanak

talasa i karakteristične talasne

veličine

Brzina širenja talasa u različitim

sredinama

Odbijanje i prelamanje talasa.

Interferencija talasa

Potresi. Mohorovičićev

diskontinuitet

Zvučni talasi, karakteristike

Jačina zvuka i nivo buke

Ultrazvuk i infrazvuk

Dopplerov efekt

ELEKTROMAGNETNE

OSCILACIJE

Naizmjenična struja-princip

nastanka, karakteristične

vrijednosti

Otpori u kolu naizmjenične struje

Impedanca kola

Ohmov zakon za kolo


LC kolo, rezonantna frekvencija.

Primjene. Visokofrekventne struje

O djelu Nikole Tesle

ELEKTROMAGNETNI TALASI

Zatvoreno o otvoreno oscilatorno

kolo

Maxwellova teorija

elektromagnetizma

Elektromagnetni talasi: osobine i

način prostiranja

Spektar elektromagnetnih talasa

Optički spektar (UV, vidljivo i IC)

Svjetlost: teorije o prirodi svjetlosti

Interferencija svjetlosti,

lokalizirane pruge interferencije

Difrakcija svjetlosti. Optička i

kristalna rešetka

Polarizacija svjetlosti. Načini

dobivanja

-primijeniti matematičko

klatno za izračunavanje

akceleracije sile Zemljine

teže

-raspraviti korisnost ili

štetnost rezonancije

-primjeniti opis talasnog

kretanja

-opisati posljedice različitih

rezultata interferencije talasa

-uočiti nepredvidivost

potresa, njihovo razorno

djelovanje i skale koje to

određuju

-opisati nastajanje zvučnog

talasa i povezati sa znanjem

iz biologije o građi uha

-objasniti razliku između

ultrazvuka i infrazvuka

-pokazati i objasniti

Dopplerov efekt kao

karakterističnu talasnu

pojavu, te opisati njegovu

primjenu u različitim

oblastima nauke

-povezati nastanak

naizmjenične struje sa

oscilatornim kretanjem

-opisati djelovanje zavojnice

i kondenzatora u kolima


-objasniti rezonantnu

frekvenciju

-primjena visokofrekventnih

struja

-primijeniti i povezati

elektricitet i magnetizam

kroz Maxwellove jednadžbe


optičkog spektra na ljudski

organizam, posebno problem

ozonskih rupa i globalnog

zagrijavanja

-primijeniti interferenciju

kod nastajanja boja na

tankim listićima (opna od

sapunice i sl)

-povezati difrakciju kod

optičke rešetke (2 d) i

kristalne rešetke (3 d)

-objasniti čemu služe

polaroidi i primjeniti iste

232

MOLEKULARNA

FIZIKA I

TERMODINAMIKA

20 sati

MOLEKULARNA FIZIKA

Molekulska građa tvari. Povratna

sila među molekulama

Osnovna jednadžba molekularno-

kinetičke teorije

Molekularno-kinetička teorija

idealnog gasa

Temperatura i srednja kinetička

energija molekula

Van der Waalsovo međudjelovanje

kod realnih gasova

Gasni zakoni, grafički prikazi

Toplota i rad

Promjena agregatnih stanja, stepeni

slobode

TERMODINAMIKA

Rad u termodinamici-izobarni

proces

Prvi zakon termodinamike

Adijabatski procesi, specifični

toplotni kapaciteti cp i cv

Carnotov kružni proces

Drugi zakon termodinamike i

nepovratnost termodinamičkih

procesa

Entropija i treći zakon

termodinamike

Učenici će:


osnovnu jednadžbu

molekularno-kinetičke

teorije

-povezati kretanje molekula

sa njihovom kinetičkom

energijom

-uočiti da se ponašanje

realnih gasova razlikuje od

ponašanja idealnih

-primijeniti gasne procese na

grafičke prikaze sa različitim

koordinatama

-objsniti šta se događa sa

toplotom koja se ulaže u

procesu promjene

agregatnog stanja

-prikazati grafički rad u

termodinamičkom procesu

-povezati zakone

termodinamike sa

situacijama u svakodnevnom

životu

-uočiti nepovratnost

termodinamičkih procesa

-opisati i grafički prikazati

princip rada toplotne mašine

-objasniti entropiju i treći

zakon termodinamike

ENERGIJA

5 sati

Vrste i karakteristike energije.

Zakon očuvanja energije

Mehanička energija

Toplotna energija

Energija električnog i magnetnog

polja

Ostali oblici energije

Transformacije nekih oblika

energije

Učenici će:

-primijeniti koncepte

energije i njezine pretvorbe

iz jednog oblika u drugi

-primijeniti zakon očuvanja

energije u mehaničkim,

toplotnim i

elektromagnetnim sistemima

LABORATORIJSKE

VJEŽBE

6 sati

Provjeravanje zakona očuvanja

energije

Određivanje početne brzine kod

horizontalnog hica

Određivanje ubrzanja Zemljine

teže oscilovanjem matematičkog

klatna

Određivanje brzine zvuka

metodom rezonancije

Određivanje reda veličine oleinske

kiseline

Određivanje specifičnog toplotnog

kapacitete pomoću kalorimetra

233

Preporučeni demonstracijski ogledi

Težina tijela pri uzbrzanom dizanju i padanju tijela

Slobodno padanje (snimak)

Horizontalni hitac

Kosi hitac

Slobodne harmonijske oscilacije

Zavisnost perioda od dužine matematičkog klatna

Prinudne oscilacije

Rezonancija

Postanak i vrste talasa

Stojeći talasi

Zvučna rezonancija

Oscilogrami naizmjenične struje

Zavojnica i kondenzator u kolu naizmjenične struje

Princip rada generatora i elektromotora

Izotermna promjena stanja gasa

Izobarna promjena stanja gasa

Izohorna promjena stanja gasa

Raspodjela molekula po brzinama

Veza temperature i srednja kinetička energija

234

6. IV RAZRED

Matematičko – informatičko i prirodno izborno područje



R. B. PROGRAMSKI SADRŽAJI SATI

1. Teorija relativnosti 8

2. Kvantna teorija elektromagnetnog zračenja 8

3. Talasna priroda materije 5

4. Bohrova teorija atoma vodika 6

5. Kvantno – mehanička teorija atoma 9

6. Molekule, kristali i amorfna tijela 15

7. Nuklearna fizika i radioaktivnost 18

8. Elementarne čestice 6

9. Astrofozika

Naučno – tehnološki razvoj

8


11. Pismene zadaće 4

ZADACI FIZIKE U IV RAZREDU

- upoznavanje osnovnih veličina, azakona i pravila iz atomske i nuklearne fizike

- razvijanje stvaralačkih sposobnosti za primjenu postupaka i metoda fizike u navedenim

oblastima fizike

- osposobljavanje učenika za samostalno izvođenje ogleda i mjerenja iz pomenutih oblasti

fizike


IV RAZRED ( 90 sati )

Matematičko – informatičko i prirodno usmjerenje

Programske cjeline Programski sadržaji Ishodi znanja

TEORIJA

RELATIVNOSTI

8 sati

SPECIJALNA TEORIJA

Inercijalni sitemi. Galilejeve

transformacije

Lorentzove transformacije

Kontrakcija dužine.Dilatacija

vremena

Masa i impuls u STR.

Ekvivalent mase i energije

OPĆA TEORIJA

RELATIVNOSTI

Zakrivljenost prostora i

Učenici će:

-ponoviti pojam inercijalnog

sistema

-objasniti prijelaz iz

Galilejevih u Lorentzove

transformacije

-opisati i objasniti pojave

koje se događaju kada se

tijelo kreće brzinom koja se

približava brzini svjetlosti

-raspraviti jedinstvo mase i

235

gravitaciono polje

Crne rupe. Značaj djela

Alberta Einsteina

energije

- objasniti princip

evivalentnosti

-opisati pojavu crnih rupa

KVANTNA TEORIJA

ELEKTROMAGNETNOG

ZRAČENJA

8 sati

Toplotno zračenje tijela.

Zakoni zračenja

Planckova kvantna hipoteza

Fotoelektrični efekt i

objašnjenje. Primjena

Comptonov efekt

Učenici će:

-povezati kretanje molekula

sa toplotnim zračanjem


Kirchoffov, Stefan-

Boltzmannov i Wienov

zakon zračenja

-uočiti potrebu za novim

objašnjenjem energije u

mikrosvijetu

-objasniti pojavu

fotoelektričnog efekta, te

pojam fotona

-raspraviti promjenu energije

fotona kod Comptonovog

efekta

TALASNA PRIRODA

MATERIJE

5 sati

De Broglieva hipoteza o

talasima čestica

Elektronski mikroskop

Potreba za novom

mehanikom – kvantna

mehanika

Heisenbergov princip

neodređenosti

Učenici će:

-raspraviti dvojnu prirodu

materije

-primijeniti svojstvo

difrakcije elektona na

elektronski mikroskop

-opisati i objasniti kretanje

elektrona koje se ne može

objasniti načinom kretanja

čestice

-primijeniti princip

neodređenosti upravo na

pojavu difrakcije elektrona

BOHROVA TEORIJA

ATOMA VODIKA

6 sati

Historijski razvoj modela

atoma

Thompsonov i Rutherfordov

model atoma i njihovi

nedostaci

Atomski spektri

Bohrov model atoma

Poluprečnik i brzina

elektrona u H-atomu Energija

elektrona u H-atomu

Učenici će:

-opisati i objasniti historijski

razvoj modela atoma,

nedostatke Rutherfordovog

modela

-objasniti smisao Bohrovih

postulata

-odrediti i izračunati

poluprečnik H-atoma, te

brzinu i energiju elektrona u

prvoj Bohrovoj orbiti

KVANTNO-

MEHANIČKA TEORIJA

ATOMA

9 sati

Kvantno-mehanički model

atoma

Kvantni brojevi. Paulijev

princip

Periodni sistem elemenata

Pobuđena stanja atoma:

luminiscentno zračenje,

Učenici će:

-opisati kvantno-mehanički

model atoma gdje postoji

vjerovatnost nalaženja

elektrona, tj. elektronski

oblak

-raspraviti ulogu kvantnih

236

rendgensko zračenje,

stimulirana emisija fotona

(laser)

Primjena lasera. Hologram

brojeva u popunjavanju

periodnog sistema

-uočiti razliku između

fluorescencije i

fosforescencije

-objasnti razliku između

karakterističnog i zakočnog

zračenja kod rendgenskog

zračenja

-opisati nastajanje, te

krarakteristike laserske

zrake, kao i primjenu i

stvaranje holograma

MOLEKULE, KRISTALI

I AMORFNA TIJELA

15 sati

ATOMSKE VEZE

Kvantnomehanička priroda

atomskih veza u molekulama

Potencijalna energija

međudjelovanja atoma u

molekuli

MOLEKULE

Molekulske orbitale.

Određivanje odbitale pomoću

talasne funkcije

Hibridne orbitale sp3

Kristalna i amorfna tijela.

Polimeri i tečni kristali

ZONSKA TEORIJA

Električna vodljivost i

metalna veza

Teorija elektronskih vrpci

Poluprovodnici, N i P

vodljivost

Ovisnost električnog otpora

poluprovodnika o temperaturi

Supravodljivost.Supravodljivi

dijamagnetizam

Objašnjenje i

visokotemperaturna

supravodljivost

ELEKTRONIKA

Poluprovodnička dioda,

karakteristike i primjene

Tranzistor i primjene

Logički sklopovi

Učenici će:

-opisati stvaranje veza

između atoma sa aspekta

kvantne fizike

-naučiti prikazati i objasniti

graf potencijalne energije

-objasniti nastajanje

molekulskih orbitala

preklapanjem s i p orbitala

-uočiti princip hibridizacije

orbitala

-opisati karakteristike

kristala i amorfnih tijela

-raspaviti primjenu polimera

i tečnih kristala

-objasniti prirodu metalne

veze

-povezati valentnu i vodljivu

vrpcu sa znanjem iz hemije,

te osnovne karakteristike

-objasniti način dotiranja

poluprovodnika, te njihove

osobine pri vođenju struje

-objasniti pojam šupljine

-opisati otkriće i osobine

supravodljivosti

-raspraviti objašnjenje

supravodljivosti, te BCS-

teoriju

-opisati primjenu diode,

tranzistora

-uočiti princip rada logičkih

sklopova

NUKLEARNA FIZIKA I

RADIOAKTIVNOST

18 sati

Građa atomske jezgre

Energija vezanja i defekt

mase

Učenici će:

-ponoviti strukturu jezgre,

izotope, izobare

237

Prirodna i umjetna

radioaktivnost

Život i djelo Marie

Sklodowske Curie

α, β, γ radioaktivnost

Zakon radioaktivnog raspada

Nuklearne reakcije

Detekcija nuklearnog

zračenja. Princip rada

detektora

Dozimetrija. Utjecaj

radioaktivnosti na biološku

tvar

Nuklearna fisija. Nuklearni

reaktor. Černobilska

katastrofa

Nuklearna fuzija. Sunce

anihilacija

-objasniti pojavu

radioaktivnosti, te

karakteristike α, β i γ

zračenja

- opisati zakon

radioaktivnog raspada i

vrijeme poluraspada, te kako

možemo odrediti starost

organizma


ionizirajućeg zračenja na

ljudski organizam

-raspraviti sličnost i razlike

hemijskih i nuklearnih

reakcija

-objasniti primjenu

nuklearne energije, za i

protiv nuklearnih elektrana

- objasniti zračenja sa Sunca

ELEMENTARNE

ČESTICE

6 sati

Kosmičko zračenje: primarno

i sekundarno

Klasifikacija čestica. Čestice

i antičestice

Kvarkovi i leptoni

Eksperimentalna strana

elementarnih čestica

Prijenosnici i ujedinjenje

interakcija

Učenici će:

-opisati vrste kosmičnog

zračenja

-napraviti osnovnu podjelu

porodica

-objasniti postojanje čestice i

odgovarajuće antičestice, te

posljedice njihovog sudara

-objasniti principe rada

akceleratora čestica, te

opisati najveći istraživački

centar za elementarne čestice

-Cern

ASTROFIZIKA

FIZIKA I NAUČNO –

TEHNOLOŠKI RAZVOJ

8 sati

ASTROFIZIKA

Astrognozija – upoznavanje

objekata na nebeskom svodu

Razvoj spoznaja o položaju

Zemlje u svemiru

Astronomske metode

Zemljina skupina planeta

Jupiterova skupina planeta

Sunce i mala tijela Sunčevog

sistema

Postanak i razvoj zvijezda

Sadržaj svemira

NAUČNO-TEHNOLOŠKI

RAZVOJ

Koncipira se prema interesu

učenika, obuhvaća najnovija

tehnološka dostignuć

Učenci će:

-opisati položaj Zemlje u

svemiru

-objasniti glavne metode

koje se koriste u istraživanju

svemira

-raspraviti karakteristike

pojedinih planeta Sunčevog

sistema

-opisati što sve sadrži svemir

LABORATORIJSKE

VJEŽBE

Određivanje Planckove

konstante pomoću fotoefekta

238

3 sata Provjeravanje zakona

radioaktivnog raspadanja

simulacijom na računaru

Simulacija planetarnog

sistema i usporedba veličina

u svemiru

Preporučeni demonstracijski ogledi

Obzirom na karakterističan dio gradiva, preporuka je da se što više koriste simulacije na

računaru i različite animacije koje će učenicima približiti gradivo.

NAPOMENA:

U trećem i četvrtom razredu gimnazije, gdje je fizika izborni predmet matematičko-

informatičkog i prirodnog smjera, učenici izučavaju jednake nastavne sadržaje.

U istraživačkim projektima nastavnici usmjeravaju učenike na matematičko-

informatičkom smjeru ka primjeni fizikalnih sadržaja u savremenim tehnologijama, dok na

prirodnom smjeru nastavnici usmjeravaju učenike da istražuju primjenu fizike i probleme

povezane sa ekologijom, medicinom i živim svijetom.

Zbog kompleksnosti sadržaja koji se izučavaju u okviru predmeta fizika, a radi što boljeg

razvijanja znanja i vještina kod učenika je potrebno da se fizika izučava kontinuirano, sve četiri

godine tokom gimnazije.

7. PROFIL I STRUČNA SPREMA ZA IZVOĐENJE NASTAVE FIZIKE

Nastavnik je osposobljen da predaje predmet fizika ako je završio:

- Prirodno-matematički fakultet Odsjek – fizika zvanje: profesor fizike (VII stepen stručne

spreme)

- Pedagoški fakultet, Odsjek matematika i fizika, zvanje: profesor matematike i fizike

- Diplomirani inzenjer fizike sa položenom pedagoškom grupom predmeta (VII stepen)

- Magistar fizike (II ciklus) nastavnički smjer


PREDMET: Hemija/Kemija

240

1. Uvod

Nastavnim planom određuje se broj sati nastave pojedinog predmeta u određenoj godini

obrazovanja. Primjerice, hemija kao nastavni predmet proučava se u 1. i 2. razredu gimnazije, s

dva nastavna sata sedmično, odnosno 70 nastavnih sati godišnje, a u 3. i 4. razredu gimnazije-

prirodno izborno područje s tri nastavna sata sedmično, te 105 nastavnih sati (za treći) odnosno

90 nastavih sati (za četvrti) godišnje. Na osnovu takvog nastavnog plana, definisan je nastavni

program u kojem su navedeni zadaci nastave i nabrojene teme, odnosno redoslijed obrade

nastavnih sadržaja. Nastavni program može se realizovati na mnogo načina. Bitno je ostvariti cilj

i zadatke nastave, a putevi kojim se do cilja dolazi mogu biti različiti. U svakoj nastavnoj jedinici nastavnik mora sam procijeniti koja su znanja korisna i potrebna

učeniku za razumijevanje novih nastavnih sadržaja. Znanja koja učenik neće imati priliku

primjeniti u životu su beskorisna, pa ih ne treba ni učiti. U tome uglavnom i jest jedno od

rješenja za rasterećenje nastavnih programa.

Sposobnosti učenika nakon završene gimnazije

Nakon završenog programa učenici moraju:

- moći neovisno planirati i provesti manje eksperimentalno istraživanje primjenjujući

standardni laboratorijski pribor i pripadne mjere zaštite

- moći interpretirati rezultate mjerenja i opažanja i u pisanom i usmenom obliku izvijestiti

o provedenom eksperimentu - moći interpretirati i napisati jednačine za različite vrste hemijskih reakcija - moći provesti stehiometrijski proračun količina tvari u hemijskim reakcijama u čvrstom

i gasovitom stanju, kao i u rastvorima - steći znanje o interakciji tvari sa elektromagnetnim značenjem - moći opisati strukturu atoma i razumjeti vezu između emisijskih i apsorpcijskih spektara

i elektronske strukture atoma i periodnog sistema elemenata - moći usporediti fizičke i hemijske osobine tvari s obzirom na vrstu hemijske veze, - moći diskutovati o koligativnim osobinama rastvora - moći diskutovati o faznim prijelazima i pripadnim ravnotežama faza - moći kvalitativno i kvantitativno opisati promjene entalpije i entropije pri fizičkoj i

hemijskoj promjeni - moći diskutovati o spontanim i nespontanim procesima - znati različite načine spremanja i transformacije hemijske energije - moći diskutovati o faktorima koji utječu na brzinu hemijske reakcije - na osnovi ekperimentalnih podataka moći izračunati konstantu brzine i energiju aktivacije

jednostavnije hemijske reakcije - moći diskutovati o jednostavnijim homogenim i heterogenim ravnotežama te

izračunati ravnotežne koncentracije reaktanata u homogenim ravnotežnim sistemima - moći na primjeru objasniti djelovanje pufera - znati najvažnije rasprostranjenosti najčešćih hemijskih elemenata u prirodi i znati opisati

prirodni ciklus nekih nemetala - znati osobine i primjenu nekih važnih hemijskih elemenata i spojeva - poznavati osobine i primjenu nekih modernih tehnoloških važnih materijala - poznavati najvažnije vrste spojeva i funkcionalnih grupa u organskoj hemiji - poznavati različite vrste izomerije - moći interpretirati jednostavnije IR, NMR i masene spektre

241

- poznavati najvažnije tipove i mehanizme hemijskih reakcija - poznavati najvažnije biohemijske reakcije u živom organizmu - razumjeti kinetiku i termodinamiku najvažnijih biohemijskih reakcija u živom organizmu - poznavati proizvodnju i primjenu važnih baznih hemikalija - poznavati utjecaje na zdravlje i okoliš nekih ''običnih'' tvari kojima se često koriste u

industriji i svakodnevnom životu - poznavati probleme do koji dolazi u okolini zbog različitih polutanata, te znati metode

pročišćavanja vode i dimnih plinova

Nabrojene sposobnosti učenik može steći samo aktivnim sudjelovanjem u nastavnom procesu

tako da sam provodi istraživanje, izvodi pokuse i interpretira rezultate svojih istraživanja. Pod istraživanjem ne misli se isključivo na labaratorijsko istraživanje već i na pretraživanje literature.

Nastavnik sam osmišljava redoslijed i dubinu obrade pojedinih nastavnih sadržaja.

Cilj i zadaci nastave hemije u gimnaziji Cilj nastavnog predmeta hemije je uvođenje učenika u osnovna područja hemijske nauke, čiji su

sadržaji neophodni za razumijevanje tehnoloških, fizičkih i bioloških procesa, u skladu sa

savremenim naučnim dostignućima. Sticanje znanja iz hemije neophodnih za poimanje

materijalnog svijeta, razumijevanje zakonitosti na kojima su ta znanja utemeljena i formiranje

pozitivnih osobina učenikove ličnosti. Hemija, kao eksperimentalna i interdisciplinarna nauka,

pomaže da se steknu osnovna znanja o životu, prirodi i zakonima u prirodi. Nastava hemije može

dati odgovore na često postavljena pitanja: kako i zašto? Zahvaljujući baš takvim i sličnim

pitanjima, stiče se znanje koje je primjenjivo i pomoću kojeg se može uticati na poboljšanje

životnih uslova. Stečeno znanje iz hemije će omogućiti da se primjeni u predmetima struke, te

prošire vidici o zdravlju čovjeka i očuvanju životne sredine. Konačno cilj nastave hemije je da

omogući povećanje općeg obrazovanja i stvori osnovu za usvajanje znanja i umjeća iz

programskih sadržaja na srednjoškolskom nivou, te stvori osnovu za nastavak školovanja. Jedan od najvećih zadataka hemije jeste razviti interes učenika prema prirodnim naukama i

pokazati da su znanja iz područja prirodnih nauka dio opšte kulture. Izučavajući hemiju, kao i

biologiju, fiziku, učenik treba da lakše razumije svijet oko sebe, da čovjek od rođenja do smrti

ovisi o proizvodima hemijske industrije. Cilj učenja hemije ne može biti samo učenje činjenica već steći znanje o temeljnim hemijskim

teorijama, prije svega atomskoj teoriji, njenim modelima, a u cilju lakšeg shvatanja osobina i

promjena tvari.

Zadaci nastave hemije mogu se iskazati na više načina: - razviti vještinu eksperimentisanja - razviti sposobnost zapažanja promjena u toku eksperimenta - razviti sposobnost usmenog i pismenog izražavanja zapaženih promjena - razviti sposobnost zaključivanja o rezultatima eksperimenta - razviti sposobnost predviđanja hemijskih promjena u datim okolnostima

Zadaci nastave hemije u različitoj dobi uzrasta se mogu definisati na više načina (predškolska

dob, osnovna škola, srednja škola, fakultet).

242

Nastavni plan i program iz hemije za I razred gimnazije

(2 sata sedmično - 70 sati godišnje)

A. Cilj programa je da učenici usvoje osnovna znanja o hemijskim spojevima, procesima i

zakonitostima u prirodi i osposobe se da usvojeno znanje i spoznaje primjene u svom

području rada u nastavku školovanja.

B. Zadaci programa su: - upoznati učenike s osnovnim hemijskim pojavama i zakonitostima - ukazati im na odnos strukture i osobina tvari - savladati osnove laboratorijskog rada i razviti vještine eksperimentisanja u hemijskom

laboratoriju - razvijati navike promatranja, opažanja i eksperimentalnog provjeravanja te donošenje

zaključaka na osnovu objektivnog mjerenja - ovladati osnovama hemijskog računa i njegove primjene - znati predvidjeti i procjeniti posljedice nekontrolisanih hemijskih djelovanja na čovjeka i

okolinu, steći navike za zaštitu prirode i životne sredine.

PREGLED PROGRAMSKOG SADRŽAJA

TEMATSKE CJELINE BROJ

ČASOVA

1. Uvod i tvari

4

2. Zakoni hemijskog spajanja

5

3. Molarne veličine

6

4. Građa atoma

4

5. Struktura tvari i hemijske veze

6

6. Disperzni sistemi

8

7. Hemijske reakcije

7

8. Brzina hemijskih reakcija i hemijska ravnoteža

10

9. Periodni sistem elemenata i anorganske tvari

20

243

Programski sadržaj: Sati

1. Uvod i tvari

Hemija kao prirodna i eksperimentalna nauka - porijeklo naziva hemija 2+1+1

Hemija i druge prirodne nauke

Naučni metod

Izvori tvari; podjela tvari; agregatna stanja tvari

Razdvajanje smjese

Filtriranje

Destilacija

Sublimacija

Prekristalizacija

2. Zakoni hemijskog spajanja 2+2+1

Četri osnovna stehiometrijska zakona

Zakoni o održanju mase - Lavoisier

Zakoni stalnih omjera masa - Proust

Zakoni umnoženih omjera - Dalton

Avogadrov zakon

3. Molarne veličine 4+2+0

Mase najsitnijih čestica

Unificirana atomska jedinica mase (u)

Relativna atomska masa (Ar)

Relativna molekulska masa (Mr)

Količina tvari (n)

Molarna masa (M)

Avogadrov broj (NA)

Molarni volumen gasova (Vm)

Procentni sastav i određivanje formule spoja

Empirijska i mlekulska formula

Maseni udio elemenata u spoju

Izračunavanje na osnovu jednačine hemijske reakcije

4. Građa atoma

Atom, modeli atoma, kvantni brojevi, orbitale i energija 3+1+0

Elektronski spin i Paulijev princip isključenja

Elektronske konfiguracije elemenata

244

5. Struktura tvari i hemijske veze

Jonska veza 3+2+1

Valencija

Osobine jonskih spojeva

Kovalentna veza,atomske i molekulske orbitale

Metalna veza,metalna kristalna rešetka

6. Disperzni sistemi

Podjela disperznih sistema (suspenzije, koloidi, rastvori) 5+2+1

Izražavanje sastava smjesa (koncentracije, udjeli)

Pravi rastvori i osobine pravih rastvora

Difuzija i osmoza

Koloidno disperzni sistemi

7. Hemijske reakcije Vrste hemijskih reakcija 4+2+1

Jednačina hemijske reakcije

Redoks reakcije

8. Brzina hemijskih reakcija i hemijska ravnoteža

Brzina hemijske reakcije; faktori koji utiču na brzinu hemijske reakcije

Ravnoteža u homogenim i heterogenim reakcijama 6+3+1

Ravnoteža u reakcijama disocijacije

Jonski produkt vode i pH vrijednost; indikatori

Produkt topivosti

9. Periodni sistem elemenata i anorganske tvari

Prikaz strukture PSE, zakon periodičnosti 12+6+2

Ovisnost osobina elemenata i njihovih spojeva od položaja u PSE

Pregled osobina elemenata po grupama PSE

Metali, fizičke i hemijske osobine, upotreba metala

Željezo – nalazište, proizvodnja, osobine, upotreba, čelik i legure čelika

Aluminij - nalazište, proizvodnja, osobine, upotreba, legure

Bakar - osobine i upotreba

Važniji spojevi željeza, aluminija i bakra

Azot (dušik) - nalazište, dobijanje, upotreba; amonijak, azotna kiselina

Sumpor - nalazište, dobijanje, upotreba; sumporna kiselina

Klor - nalazište, dobijanje, upotreba i osobine; klorovodična kiselina

245

D. Didaktičke upute

U prvoj godini učenja po ovom programu, proučava se opća hemija. Radi ostvarivanja

programskih sadržaja, učenike treba upoznati s načinom rada, vođenjem laboratorijskog

dnevnika, priborom kojim će se služiti, opasnostima koje se mogu javiti, mjerama opreza,

pružanjem prve pomoći, te zaštitom zahtijeva da škola bude opremljena potrebnim nastavnim

sredstvima, pomagalima i priborom za praktični laboratorijski rad, te da u odjeljenjima bude

odgovarajući broj učenika.

E. Način provjere i vrednovanje znanja

Vrednuje se kontinuirani rad učenika tokom godine, aktivnost na času, učešće u izvođenju

eksperimenata, aktivnost u izradi stehiometrijskih zadataka, izrada seminarskih radova sa

prezentacijom. Ocjenjivanje se izvodi usmenim ispitivanjem učenika ili izradom predviđenih

testova provjere znanja.

F. Materijalni uslovi

Za uspješno izvođenje teorijske nastave ovog predmeta potrebna je specijalizirana učionica s

kompletnom video opremom, projektorom, računarom te laboratorijskim stolom sa svim

priključcima: vodom, plinom, strujom, odvodom.

- Kako je eksperiment najvažnija metoda za razumijevanje predviđenih sadržaja, u okviru

realizacije teorijskog dijela nastave, nastavnik će se, uz sudjelovanje učenika, služiti

demonstracijskim eksperimentima, a do obrade rezultata učenici će dolaziti grupno. Za

izvođenje eksperimenata potreban je osnovni laboratorijski inventar (odmjerno posuđe,

pribor, hemikalije), kao i vaga tačnosti 0,01g.

- Vježbe će učenici raditi individualno ili u grupama u laboratoriju, koji uz digestor ima

već spomenutu standardnu laboratorijsku opremu, kao i potrebno laboratorijsko posuđe i

pribor. Na taj način će učenici ovladati potrebnim vještinama i razvijati osjećaj

odgovornosti i preciznosti pri eksperimentalnom rad

246

Profil i stručna sprema nastavnika/ce

(Nastavnim planom i programom utvrđuje se odgovarajući profil i stručna sprema nastavnika. Zakon o srednjem obrazovanju USK, Član 113.) (1) Nastavnik/ca u srednjoj školi je lice koje realizira nastavni plan i program i kojem je

prvenstveni zadatak obrazovanje i odgoj učenika/ ca.

(2) Profil i stručna sprema nastavnika/ca u srednjoj školi utvrđuje se nastavnim planom i

programom za svaki predmet pojedinačno, u ovisnosti od vrste i tipa srednje škole, a profil i

stručna sprema svih ostalih uposlenika/ca utvrđuju se pedagoškim standardima i normativima.

(3) Općeobrazovnu, stručno-teorijsku, praktičnu i nastavu u okviru laboratorijskog rada, u

skladu sa stavom (2) ovog člana, u srednjoj školi izvode lica:

a) sa završenim najmanje VII stepenom stručne spreme, sa zvanjem profesora/ice, ili završenim

drugim fakultetom i položenom pedagoškopsihološkom i metodičko- didaktičkom grupom

predmeta

b) sa završenim I ili II, odnosno III ciklusom bolonjskog visokoobrazovnog procesa na

nastavničkom fakultetu ili drugom fakultetu i položenom pedagoško-psihološkom i metodičko-

didaktičkom grupom predmeta

(4) Praktičnu i nastavu u okviru laboratorijskog rada u srednjim školama izvode i nastavnici/ce

sa završenim I ili II, odnosno III ciklusom bolonjskog visokoobrazovnog procesa, VII, odnosno

VI stepenom stručne spreme, u skladu sa nastavnim planom i programom, majstori/ce,

poslovođe/tkinje, specijalisti/kinje instruktori/ce sa završenim najmanje V stepenom stručne

spreme i sa pet godina radnog iskustva u struci i položenom pedagoško-psihološkom i

metodičkodidaktičkom grupom predmeta.

(5) Ako se praktična i nastava u okviru laboratorijskog rada realizira u privrednim ili drugim

organizacijama, ugovorom srednje škole sa tom organizacijom se određuju lica zadužena za

praćenje, realizaciju i ocjenjivanje učenik/ca iz predmeta praktične nastave.

(6) Na profil i stručnu spremu lica koja su ugovorom iz stava (6) ovog člana određena za

ocjenjivanje učenika/ca analogno se primjenjuju stavovi (3), (4) i (5) ovog člana.

247

Nastavni plan i program iz hemije za II razred gimnazije

(2 sata sedmično- 70 sati godišnje)

A. Cilj programa je upoznati učenike s glavnim tipovima osnovnih organskih spojeva,

njihovu nomenklaturu, osnovne osobine i reakcije. Osobito je važno spoznati povezanost

(uzajamno pretvaranje) organskih spojeva. Također treba usvojiti pojmove supstitucije,

adicije i eliminacije. Učenike valja upoznati i s osnovama analize organskih spojeva i

stehiometrijom organskih reakcija te obraditi glavne vrste izomerije i osnovne

stereohemijske pojmove. Poslije upoznavanja s načinom cijepanja veze i s vrstama

reagensa, slijedi tumačenje pojedinih mehanizama izabranih reakcija i upoznavanje sa

složenijim sintetskim organskim spojevima te s osnovama njihovog industrijskog

dobivanja. Na kraju ovoga programa učenici će se upoznati i s osnovnim vrstama

biomakromolekula i njihovim gradivnim jedinkama te s njihovima fiziološkim ulogama.

B. Zadaci programa su:

- proširivanje znanja i shvatanje ovisnost osobina tvari od strukture - upoznavanje sa specifičnom strukturom atoma ugljika - upoznavanje učenika s vrstama organskih spojeva i njihovom značaju - shvati da reaktivnost zavisi od energetskih promjena u organskim molekulama - savlada pojmove elektrofil, nukleofil, slobodni radikal - nauči pojam hibridizacije i nastajanje hibridnih orbitala - pravilno shvati značaj zasićenih i nezasićenih ugljikovodika - savlada pojam funkcionalnih grupa - nauči razlike i sličnosti pri imenovanju organskih spojeva - savlada strukturu obrađenih organskih spojeva - nauči šta su polimeri, kakav je njihov značaj i ko su zagađivači životne sredine - razvijanje praktičnih vještina za rad u laboratoriji - razvijanje saradnje kroz rad u grupi kao i individualni rad u laboratoriji - razvijanje odgovornosti pri individualnom radu - upoznavanje sa osnovnim prirodnim proizvodima i njihovim biološkim značajem - eksperimentalno potvrđivanje teoretskih znanja i primjena u funkciji istraživanja - upućivanje i osposobljavanje učenika da koriste razne izvore znanja - mjesto i značaj organske hemije u savremenom svijetu i svakodnevnom životu

248

C. PREGLED PROGRAMSKOG SADRŽAJA

Tematske cjeline Broj časova

1. Uvod u organsku hemiju 4

2. Ugljikovodici 12

3. Halogeni derivati ugljikovodika 3

4. Aromatski ugljikovodici 4

5. Organski spojevi sa kisikom 16

6. Organski spojevi sa azotom 5

7. Ugljikohidrati 6

8. Lipidi 6

9. Aminokiseline, peptidi i proteini 6

10. Nukleinske kiseline 4

11. Heterociklični spojevi 4

Ukupno 70

Programski sadržaj Sati

1. Uvod u organsku hemiju 2+1+1

Anorganski i organski spojevi- osobine

Hemijska veza u organskim spojevima i struktura organskih

molekula

Građa ugljikovih atoma- hibridizacije

Priroda kovalentne veze

Polarnost kovalentne veze

Vrste organskih hemijskih reakcija (supstitucija, adicija, eliminacija)

2. Ugljikovodici 6+3+3

Alkani

Struktura i izomerija alkana

Nomenklatura alkana

Cikloalkani

Izvori i upotreba alkana

Hemijske osobine alkana

Metan- osobine

Alkeni

Struktura alkena

Nomenklatura alkena

Dobivanje alkena

249

Hemijske osobine alkena

Eten- fizičke i hemijske osobine

Alkini

Nomenklatura alkina

Hemijske osobine alkina

Dobivanje etina (acetilena)

Primjena alkina

3. Halogeni derivati ugljikovodika 2+1+0

Supstitucijske reakcije halogenalkana

Reakcije eliminacije halogen alkana

4. Aromatski ugljikovodici 2+1+1

Prirodni izvori aromatskih ugljikovodika

Struktura benzena

Nomenklatura aromatskih spojeva

Reakcije benzena

Kondenzovani aromatski ugljikovodici

5. Organski spojevi sa kisikom/oksigenom 8+4+4

Alkoholi

Nomenklatura

Fizičke osobine alkohola

Hemijske osobine alkohola

Dobivanje i upotreba alkohola

Fenoli

Eteri

Aldehidi i ketoni

Nomenklatura

Glavni predstavnik aldehida i ketona

Fizičke osobine aldehida i ketona

Oksidacija i redukcija aldehida i ketona

Karboksilne kiseline i derivati

Nomenklatura karboksilnih kiselina

Najvažniji predstavnici karboksilnih kiselina

Fizičke osobine karboksilnih kiselina

Hemijske reakcije karboksilnih kiselina

Dobivanje karboksilnih kiselina

Derivati karboksilnih kiselina

250

6. Organski spojevi sa azotom 2+2+1

Struktura i nomenklatura amina

Fizičke i hemijske osobine amina

Dobivanje amina

7. Ugljikohidrati 3+1+2

Stereoizomerija

Monosaharidi

Reakcije monosaharida

Disaharidi

Reakcije i dokazivanje disaharida

Polisaharidi

Dokazivanje polisaharida

8. Lipidi 3+1+2

Podjela lipida

Trigliceridi (masti i ulja)

Sapuni i deterdženti

Voskovi

Fosfolipidi

Steroidi

9. Aminokiseline, peptidi i protein 3+1+2

Aminokiseline

Kiselo-bazne osobine aminokiselina

Reakcije aminokiselina

Stereohemija aminokiselina

Struktura peptida i proteina

Podjela proteina

Hemijske osobine proteina

Enzimi

Proteini u prehrani

10. Nukleinske kiseline 2+2+0

Strukturne jedinice nukleinskih kiselina

Primarna struktura DNA

Sekundarna struktura DNA

Razlika između DNA i RNA

Transkripcija genetičke informacije

251

11. Heterociklični spojevi 2+2+0

Aromatičnost osnovnih predstavnika

Alkaloidi


U drugoj godini učenja treba obratiti pažnju na osobine ugljikova atoma, te velikog broja

ugljikovih spojeva u odnosu na broj anorganskih spojeva. Objasniti učenicima mjesto ugljika

u PSE, σ i π veze, te ugljikovodike čije osobine zavise o tipu veze među atomima ugljika:

alkani, alkeni, alkini, areni. Na ovim primjerima učenici će upoznati osobine homolognih

nizova, osnovne pojmove zasićenosti i nezasićenosti što omogućava bolje razumijevanje

organske hemije. Važno je naglasiti osobine funkcionalnih grupa i na karakterističnim

primjerima pokazati mehanizme supstitucije i adicije.







Teorijski dio nastave organske hemije također prati eksperiment, pa je važno da se nastava

odvija u specijaliziranoj učionici s potrebnom opremom: računar, projektor, te radnim stolom

(sa svim priključcima) na kome će se nastavnik demonstrirati i eksperimentom propratiti

određene nastavne sadržaje. Za uspješno izvođenje eksperimenta potrebno je i laboratorijsko

posuđe, pribor i hemikalije. Dio laboratorijskog inventara je vaga s tačnosti 0,01g.

252


(Nastavnim planom i programom utvrđuje se odgovarajući profil i stručna sprema nastavnika. Zakon o

srednjem obrazovanju USK, Član 113.) (1) Nastavnik/ca u srednjoj školi je lice koje realizira nastavni plan i program i kojem je prvenstveni

zadatak obrazovanje i odgoj učenika/ ca.

(2) Profil i stručna sprema nastavnika/ca u srednjoj školi utvrđuje se nastavnim planom i programom za

svaki predmet pojedinačno, u ovisnosti od vrste i tipa srednje škole, a profil i stručna sprema svih ostalih

uposlenika/ca utvrđuju se pedagoškim standardima i normativima.

(3) Općeobrazovnu, stručno-teorijsku, praktičnu i nastavu u okviru laboratorijskog rada, u skladu sa

stavom (2) ovog člana, u srednjoj školi izvode lica:

a) sa završenim najmanje VII stepenom stručne spreme, sa zvanjem profesora/ice, ili završenim drugim

fakultetom i položenom pedagoškopsihološkom i metodičko- didaktičkom grupom predmeta

b) sa završenim I ili II, odnosno III ciklusom bolonjskog visokoobrazovnog procesa na nastavničkom

fakultetu ili drugom fakultetu i položenom pedagoško-psihološkom i metodičko-didaktičkom grupom

predmeta

(4) Praktičnu i nastavu u okviru laboratorijskog rada u srednjim školama izvode i nastavnici/ce sa

završenim I ili II, odnosno III ciklusom bolonjskog visokoobrazovnog procesa, VII, odnosno VI stepenom

stručne spreme, u skladu sa nastavnim planom i programom, majstori/ce, poslovođe/tkinje,

specijalisti/kinje instruktori/ce sa završenim najmanje V stepenom stručne spreme i sa pet godina radnog

iskustva u struci i položenom pedagoško-psihološkom i metodičkodidaktičkom grupom predmeta.


organizacijama, ugovorom srednje škole sa tom organizacijom se određuju lica zadužena za praćenje,

realizaciju i ocjenjivanje učenik/ca iz predmeta praktične nastave.

(6) Na profil i stručnu spremu lica koja su ugovorom iz stava (6) ovog člana određena za ocjenjivanje

učenika/ca analogno se primjenjuju stavovi (3), (4) i (5) ovog člana.

253

Nastavni plan i program iz hemije za III razred gimnazije- prirodno izborno područje (3 sata sedmično- 105 sati godišnje)

A. Cilj teoretskog dijela programa je da učenici savladaju osnove fizikalne hemije,

upoznaju se s agregatnim stanjima tvari, brzinom i ravnotežom hemijske reakcije te

osnovama elektrohemije.

Zatim da učenici savladaju osnove anorganske hemije, praktična znanja o hemijskim

elementima i anorganskim spojevima te njihovu praktičnu primjenu.

Primjeniti stečeno znanje iz područja opće hemije u savladavanju novih područja

anorganske, fizikalne i analitičke hemije. Osposobiti se za eksperimentalno provjeravanje

teoretskih spoznaja. Razvijanje navike donošenja zaključaka o pojavama u prirodi na

temelju ogleda, posmatranja pojava i objektivnih mjerenja. Osposobljavanje za nastavak

školovanja.

Cilj praktičnog dijela je da učenici sacladaju osnovne pojmove i postupke klasičnih

metoda kvalitativne i kvantitativne hemijske analize. Praktični postupci temeljeni su na

usvojenom znanju iz opće i anorganske hemije.

B. Zadaci programa su: - steći praktična znanja o hemijskim elemenetima i anorganskim spojevima te

njihovoj primjeni - ovladati postupcima taložnih reakcija (dokazivanje katjona i aniona) - upoznati osnove gravimetrijske analize - savladati volumetrijske postupke analize - shvatiti važnost čistoće i preciznosti pri radu - ovladati novim eksperimentalnim tehnikama - razvijanje sistematičnosti i urednosti u obradi podataka - usavršiti preciznost rada - povezati teoretske osnove i praktične postupke riješavanjem zadataka


Tematske cjeline Broj časova

1. Uvod u laboratorijski rad 9

2. Analitička hemija 30

3. Anorganska hemija 28

4. Fizikalna hemija 26

5. Posjeta tehnološkim postrojenjima 12

Ukupno 105

254


1. Uvod u laboratorijski rad 3+2+4

Osnovna pravila rada u laboratoriju

Mjere opreza i zaštite

Pružanje prve pomoći u laboratoriju

Oprema laboratorija

Mjere sigurnosti pri radu

Razblaživanje i djelovanje koncentrovane kiseline i baze

Zbrinjavanje otpada nakon provedenih ogleda

Plinski plamenici

Vrste plinskih plamenika

Rad sa plamenikom

Laboratorijski pribor

Stakleni i porculanski pribor

Metalni pribor

Mjerenja u laboratoriju

Mjerenje temperature i mase

Postupci odjeljivanja smjese tvari

Dekantiranje i filtriranje

Sublimacija

Destilacija

2. Analitička hemija Kvalitativna analiza

13+5+12 Tipovi hemijskih reakcija u analitičkoj hemiji (taloženje,

kompleksi, redoks reakcije) Šematski pregled kationa i aniona (podjela, grupni reagensi, predstavnici) Pojedinačne dokazivanje kationa Razdvajanje smjese kationa Pojedinačno dokazivanje aniona

Kvantitativna analiza Volumetrija (Standardizacija rastvora. Izračunavanja)

Gravimetrija (Osobine taloga i reagensa. Faze

gravimetrijske analize. Izračunavanja) Instrumentalne metode kvantitativne analize Elektrohemijske metode Optičke metode Hromatografske metode

255

3. Anorganska hemija 15+7+6

Metali

Elementi I grupe Periodnog sistema elemenata

Natrij i njegovi spojevi

Elementi II grupe Periodnog sistema elemenata

Kalcij i njegovi spojevi

Aluminij

Bakar

Željezo

Olovo

Cink

Nemetali

Vodik - najrasprostranjeniji element u svemiru

Ugljik

Silicij

Azot

Kisik

Sumpor

Halogeni elementi

4. Fizikalna hemija

14+5+7 Elektrohemija Elektroliti i neelektroliti Oksido-redukcijski procesi na elektrodama Elektroliza rastvora bakar(II) hlorida i elektroliza taline i rastvora natrij hlorida Elektrohemijski izvor energije-princip rada galvanskog članka Elektrohemijski niz elemenata Leclacheov članak; olovni akomulator, gorivi članci Korozija i zaštita od korozije Hemijska kinetika Brzina hemijske reakcije Faktori koji utiču na brzinu hemijske reakcije Red i molekularnost reakcije Katalizatori i inhibitori Hemijska ravnoteža Konstanta hemijske ravnoteže Konstanta kiselosti (Ka) i konstanta bazičnosti (Kb)

Jonski produkt vode. pH vijednost

Proizvod rastvorljivosti (Ksp)

4. Posjeta tehnološkim postrojenjima

Jedan čas potrebne teorijske pripreme o načinu ponašanja u pogonu,

mjerama zaštite i načinu vođenja pismenih zapažanja.

Posjetiti raspoložive tehnološke kapacitete (npr. Bihaćka pivovara, Meggle,Veterinarski zavod...)

256


Tokom prve i druge godine učenici se uvode u osnove teorijske i praktične hemije. U trećoj

godini učenja, ova saznanja se produbljuju sadržajima anorganske, fiziklalne i analitičke hemije.

Učenici trebaju steći samostalnost u radu, zaključivanju, obradi i interpretaciji eksperimentalno

dobivenih podataka.







I ovdje je eksperiment jedna od osnovnih metoda stjecanja znanja pa je nužno da se nastava

odvija u specijaliziranoj učionici sa svom opremom, računarom, projektorom, radnim stolom sa

svim instalacijama (strujom- izmjeničnom i istosmjernom,plinom, vodom, odvodom). Uz

potreban pribor, instrumnete, vagu i određene hemikalije, nastavnik će učenike upozoriti na

bitne razlike između idealnih i realnih sistema s kojim se svakodnevno susrećemo.









a) sa završenim najmanje VII stepenom stručne spreme, sa zvanjem profesora/ice, ili završenim

drugim fakultetom i položenom pedagoškopsihološkom i metodičko- didaktičkom grupom

predmeta


nastavničkom fakultetu ili drugom fakultetu i položenom pedagoško-psihološkom i metodičko-

didaktičkom grupom predmeta

(4) Praktičnu i nastavu u okviru laboratorijskog rada u srednjim školama izvode i nastavnici/ce

sa završenim I ili II, odnosno III ciklusom bolonjskog visokoobrazovnog procesa, VII, odnosno

VI stepenom stručne spreme, u skladu sa nastavnim planom i programom, majstori/ce,

poslovođe/tkinje, specijalisti/kinje instruktori/ce sa završenim najmanje V stepenom stručne

spreme i sa pet godina radnog iskustva u struci i položenom pedagoško-psihološkom i

metodičkodidaktičkom grupom predmeta.





257


Nastavni plan i program iz hemije za IV razred gimnazije- prirodno izborno područje

(3 sata sedmično- 90 sati godišnje)

A. Cilj programa je da učenici steknu produbljena znanja iz hemije (opšte, anorganske,

organske, biohemije i primjenjene hemije) neophodne za naučno tumačenje i

razumijevanje pojava i promjena u prirodi i na taj način steknu trajna znanja za nastavak

obrazovanja na višim školama i fakultetima.

B. Zadaci programa su da učenici: - steknu šira i produbljena znanja o strukturi supstance, hemijskim elementima,

neorganskim i organskim jedinjenjima - usvoje dodatna znanja o principima hemijske tehnologije i značaju proizvoda

hemijske industrije - ovladaju osnovnim znanjima neophodnim za razumijevanje i primjenu proizvoda

hemijske industrije u svakodnevnom životu - postupno upoznaju metode hemijskih istraživanja - razvijaju kritičku i stvaralačku maštu putem eksperimentalne nastave i formiraju

pravilan odnos prema radu - razvijaju pozitivne osobine ličnosti kao što su: tačnost, preciznost, sistematičnost,

urednost, upornost, odgovornost, smisao za samostalni rad i kritičnost - razvijaju sposobnost za naučnu aktivnost i umjeće da samostalno uče (posmatraju,

eksperimentišu i razmišljaju o tekstu udžbenika i stručne literature) - razvijaju sposobnost za uspešno nastavljanje obrazovanja i izučavanja drugih oblasti u

kojima se hemija pojavljuje


TEMATSKE CJELINE BROJ ČASOVA

1. Repetitorij opće hemije 20

2. Repetitorij organske i biohemije 32

3. Organske reakcije u živim organizmima 6

4. Lijekovi 4

5. Ekohemija 8

6. Stehiometrijska izračunavanja 20

UKUPNO 90

258


1. Repetitorij opće hemije

10+4+6 Zakoni hemijskog spajanja

Struktura atoma i Periodni sistem elemenata

Veze između atoma i molekula

Rastvori

Mol i molarne veličine

Hemijske reakcije

2. Repetitorij organske i biohemije 16+8+8

Uvod u organsku hemiju

Građa i podjela organskih spojeva

Kvalitativna elementrana analiza organskih spojeva

Hemijske veze u organskim spojevima

Ugljikovodici

Alkani i cikloalkani

Nomenklatura i izomerija

Osobine alkana i cikloalkana

Alkeni i cikloalkeni

Nomenklaturai izomerija

Osobine alkena

Alkini

Nafta i petrohemija

Halogenalkani

Alkoholi, fenoli i eteri

Alkoholi

Građa i nomenklatura

Osobine alkohola

Fenoli i eteri

Aldehidi i ketoni

Građa i nomenklatura

Dobivanje i dokazivanje

Osobine aldehida i ketona

Kiseline i esteri

Osobine karboksilnih kiselina

Mravlja i sirćetna kiselina

Derivati karboksilnih kiselina. Esteri

259

Masti i ulja. Sapuni

Stereoizomerija i optička aktivnost

Ugljikohidrati

Podjela i građa ugljikohidrata

Monosaharidi i disaharidi

Polisaharidi

Aminokiseline i peptidi

Bjelančevine

Enzimi

3. Organske reakcije u živim organizmima 3+2+1

Fotosinteza

Metabolizam

Hormoni, vitamini, minerali

4. Lijekovi 2+1+1

Podjela prema namjeni

5. Ekohemija-realizovati kao učeničke projekte 4+2+2

Uvod u ekološku hemiju

Uticaj čovjeka na životnu sredinu

Uticaj tehničkog razvoja

Zagađivanje atmosfere (izvori zagađenja, ozonske rupe)

zagađivanje vode, izvori pitke vode (efekti zagađivanja, sanitarne,

industrijske otpadne vode)

Zagađivanje zemljišta (uticaj urbanizacije, komunalni i

industrijski otpad, specijalni otpad)

Otpaci kao sekundarne sirovine i sekundarni izvori energije

(recikliranje i biorazgradnja)

Kontrola zagađenja i mjere zaštite (kontrola atmosfere vode i tla)

Prostorni plan (izgradnja industrijskih pogona i uređenje okoline)

6. Stehiometrijska izračunavanja 6+6+8

Zadaci se rade u sklopu odgovarajućih oblasti , u okviru datog fonda

sati

Repetitorij opće, organske i biohemije

Adekvatnim odabirom nastavnih sadržaja i izvora znanja predmetni nastavnik i učenici će

ponoviti važne tematske cjeline, obrađene programskim sadržajem u toku srednjoškolskog

obrazovanja. Takođe preradom konkretnih testova znanja sa prijemnih ili kvalifikacionih ispita

iz prethodnih ispitnih rokova, učenici će steći potreban nivo znanja za izradu kvalifikacionog

testa pri upisu na visokoškolsku ustanovu ili fakultet na kojem se provjerava znanje iz hemije.

260


Za uspješnu realizaciju programom predviđenih sadržaja neophodno je stalno razvijati

interakciju između nastavnika i učenika kao i stalno upućivati učenike na samostalan rad i

istraživanje, pronalaženje relevantnih informacija, slobodno razmišljanje, izradu »projekata«,

argumentovano diskutovanje i suprostavljanje stavova pri pojavi određenih problema itd.

Upotrebom različitih metoda i oblika rada i njihovim različitim kombinacijama nastavnik

doprinosi boljem razumijevanju, primjeni stečenih znanja i motivaciji učenika za

savladavanje novih znanja. Učenike treba podsticati da koriste različite izvore znanja i da

aktivno učestvuju u svim fazama časa. Nastavnik ima slobodu da samostalno planira broj sati

koji mu je neophodan za realizaciju pojedinih sadržaja obrade, ponavljanja, vježbi. Zbog

specifičnosti (uslovi rada, kabinet, broj učenika, resursi) sve laboratorijske vježbe koje nije

moguće realizovati nastavnik treba da objasni, sa posebnim akcentima na rezultate ili da nađe

alternativni način za njihovu realizaciju, video materijal, interaktivni CD i sl.

Sve aktivnosti koje će biti izvođene u toku nastave, treba planirati, tako da učenici budu u

središtu procesa obrazovanja, da postavljaju pitanja i tragaju za odgovorima, istražuju.

Programski sadržaji grupisani su u tematske cjeline za čiju je realizaciju potreban određeni

fond sati, naznačen uz naziv tematske cjeline. Na časove obrade otpada oko 50%, dok

preostalih 50% otpada na ponavljanje, pismenu i usmenu provjeru znanja, laboratorijske

vježbe, sistematizaciju gradiva po završetku velikih tematskih cjelina. Ovakvim omjerom

omogućava se učenje u školi, a profesoru se ostavlja dovoljno kreativnog prostora. Časove

utvrđivanja i provjere znanja profesor će rasporediti prema vlastitoj procjeni, poštujući

naravno njihov zbir. Laboratorijske vježbe vezat će se za nastavne teme kojima sadržajno

pripadaju. Pri realizaciji navedenih programskih sadržaja nastavnik će sam odrediti njihov

obim, koji neće suviše opteretiti učenika, i koji će mu dati sigurno elementarno znanje

primjenjljivo na konkretne problemske zadatke. Ovakvim pristupom realizaciji nastave

hemije učenik će uglavnom učiti u školi, i ostajat će mu više vremena za slobodne aktivnosti,

druženje u porodici, i formiranje cjelovite ličnosti. U cilju rasterećenja programa eliminisani

su tematski sadržaji koji se izučavaju u okviru drugih srodnih ili stručnih predmeta. Pismena

provjera znanja nije obavezna, ali se preporučuje u obliku testa jer daje pouzdane i

objektivne pokazatelje znanja i kod učenika razvija sposobnost za samostalan rad, logičko

mišljenje i egzatnost, učvršćujući njihovo samopouzdanje. Stehiometrijska izračunavanja

trebalo bi da budu sastavni dio hemijskog istraživanja, naročito u oblastima opšte hemije.

Izrada računskih zadataka i laboratorijskih vježbi čine usvojena teoretska znanja potpunijim i

usvojena znanja upotrebljivim.

262




prezentacijom. Ocjenjivanje se izvodi usmenim ispitivanjem učenika ili izradom

predviđenih testova provjere znanja.


Za realizaciju nastave hemije škola treba da ima: specijalizirani kabinet sa

odgovarajućom opremom za izvođenje laboratorijskih vježbi i demonstracionih

ogleda, računar sa priključkom na internet, prostoriju za skladištenje hemikalija koje

su predviđene programskim sadržajem, izvore vode i plina, zaštitnu i protivpožarnu

opremu, opremu za prvu pomoć i zaštitna sredstva.









a) sa završenim najmanje VII stepenom stručne spreme, sa zvanjem profesora/ice, ili

završenim drugim fakultetom i položenom pedagoškopsihološkom i metodičko- didaktičkom

grupom predmeta


nastavničkom fakultetu ili drugom fakultetu i položenom pedagoško-psihološkom i

metodičko-didaktičkom grupom predmeta

(4) Praktičnu i nastavu u okviru laboratorijskog rada u srednjim školama izvode i

nastavnici/ce sa završenim I ili II, odnosno III ciklusom bolonjskog visokoobrazovnog

procesa, VII, odnosno VI stepenom stručne spreme, u skladu sa nastavnim planom i

programom, majstori/ce, poslovođe/tkinje, specijalisti/kinje instruktori/ce sa završenim

najmanje V stepenom stručne spreme i sa pet godina radnog iskustva u struci i položenom

pedagoško-psihološkom i metodičkodidaktičkom grupom predmeta.







PREDMET: Biologija

263

UVOD

Cilj nastavnog predmeta biologije tokom srednjoškolskog obrazovanja u odgojno-

obrazovnom procesu je uvođenje učenika u područja bioloških nauka čiji su

sadržaji značajni za razumijevanje pojava i procesa u prirodi a u skladu sa

najnovijim naučnim dostignućima, kao i razvijanje sposobnosti jasnog kritičkog

mišljenja i zaključivanja.

Nastava biologije se najcjelishodnije realizira uz permanentno smjenjivanje

teorijskih znanja s metodama posmatranja, povezivanja, aktivnog učešća,

samostalnog, timskog, eksperimentalnog i terenskog rada u cilju analiziranja

bioloških sistema i životnih fenomena u svekolikoj geobiosferi.

Sadržaji predviđeni ovim programom temelj su za nastavak obrazovnog,

intelektualnog i stručnog usavršavanja učenika, dio su opšte kulture i nezaobilazni

su u formiranju kompletne ličnosti učenika. Nadovezuju se na znanja stečena u

osnovnoj školi, tako što se već usvojena znanja utvrđuju, dopunjuju, nadograđuju i

produbljuju.

OPŠTI CILJEVI PREDMETNOG PROGRAMA

U predmetu Biologija učenik će :

odrediti područja i metode istraživanja u biologiji;

poznavati hemijsku građu živih bića;

steći nova znanja o organizaciji i funkcionisanju ćelije, biofizičkim i

biohemijskim procesima u njoj;

opisati procese razmnožavanja i razvića;

usvojiti neophodna znanja o genetičkoj kontroli, funkcionalnom integritetu i

kontinuitetu živih sistema na molekulskom, ćelijskom, individualnom i

populacionom nivou;

objasniti mogučnosti manipulacije genetičkim materijalom, upoznati se sa

principima savremene biotehnološke proizvodnje i primjenom bioloških agensa u različitim područjima ljudske djelatnosti;

objasniti tok općih fizioloških pojava i procesa u biljnom, životinjskom i

ljudskom organizmu;

navesti najčešća oboljenja, način njege i mjere (preventivne)

zdravstvene zaštite funkcionalnih sistema čovjeka;

dovesti u vezu jedinstvo živih i neživih sistema, njihovu međuzavisnosti, proces kruženja materije i proticanja energije;

razvijati ekološku kulturu, svijest, ljubav i odgovornosti za zaštitu i unaprjeđenje životne sredine;

odrediti i poznavati osnovne grupe živih bića i na primjeru pokazati

razumijevanje binarne nomenklature;

navesti značaj živih bića za svakodnevi život čovjeka;

prepoznati i vrednovati vrijedne, rijetke, endemične vrste BiH;

objasniti faktore i procese koji su omogučili razvoj života na Zemlji;

steći spoznaje o različitim tumačenjima postanka i evolucije života na Zemlji;

razviti istraživačke sposobnosti temeljene na naučnim principima.

264

1. NASTAVNI PROGRAM

1.1. NASTAVNI PREDMET: BIOLOGIJA

Razred: I

Sedmično sati: 2

Godišnje sati: 70

A. Cilj nastave biologije u prvom razredu gimnazije je upoznati učenike sa građom i

funkcijom ćelije, genetičkim materijalom na mikroskopskom nivou, njegovom organizacijom,

raspodjelom i mehanizmima naslijeđivanja. Načinima i vrstama razmnožavanja živih bića i

etapama razvića te položajem organizama i njihovim odnosima u svekolikoj biosferi sa

posebnim akcentom na značaj rijetkih, ugroženih i zaštićenih vrsta i grupa organizama

prostora Bosne i Hercegovine.

B. Zadaci nastavnog predmeta :

- objasniti organizaciju i funkciju ćelije i njene biohemijske i biofizičke procese, - obrazložiti prirodu i faktore biološke promjenljivosti čovjeka,

- sticanje znanja o prirodi i funkciji genetičkog materijala, njegovoj organizaciji na

nivou ćelije i organizma,

- razumijevanje procesa polnog i bespolnog načina razmnožavanja,

- uočavanje jedinstva žive i nežive prirode, njihovih međuzavisnih odnosa, toka

materije i energije u ekosistemu,

- upoznavanje najvažnijih izvora, vrsta i poslijedica degradacije i zagađenja životne

sredine sa ekološkim i drugim mjerama zaštite,

- razvijanje ekološke kulture i odgovornosti za zaštitu i unaprijeđenje životne sredine,

- upoznavanje sa mehanizmima zaštite, na lokalnom i globalnom nivou,

- vrednovanje biodiverziteta Bosne i Hercegovine,

- da kroz časove laboratorijskih vježbi steknu radne navike, odgovoran odnos prema

radu i osposobe se za samostalno izvođenje eksperimenata u biologiji.

C. Pregled programskih cjelina

I razred

Naziv programskih cjelina

Orijentaconi broj časova

Oblici nastave Ukupno

časova obrada ponavljanje+vježbe

1. Uvod 2 0+0 2

2. Osnovi citologije i molekularne biologije 16 5+4 25

3. Genetika 8 5+2 15

4. Biologija razmnožavanja i razvića 5 3+0 8

5. Organizam i sredina 10 6+4 20

Ukupno 41 19+10 70

265

Red. broj

Programski sadržaji Sati

1.

UVOD

Biologija-nauka o životu; jedinstvo žive i nežive prirode; sličnosti i razlike živih i neživih sistema.

Predmet i problem proučavanja biologije i njen položaj u sistemu

prirodnih nauka. Metode izučavanja u biologiji.

2

2.

OSNOVI CITOLOGIJE I MOLEKULARNE BIOLOGIJE

Uvod u citologiju, razvoj i dostignuća. Ćelija – stanica, osnovna jedinica života. Metode proučavanja ćelije. Veličina, oblik i opća građa ćelije.

Biohemijski sastav žive materije (protoplazme). Bioelementi (makro, mikro i ultramikro elementi) i njihovo značenje za živi svijet.

Anorganski sastojci žive materije, njihovo značenje u tjelesnim

tečnostim i čvrstim strukturama.

Voda ( građa, osobine, uloga u živim sistemima).

Organske tvari u živoj materiji:

Ugljikohidrati – monosaharidi, disaharidi, oligosaharidi i polisaharidi (hemijska struktura, podjela prema funkciji, funkcija).

Lipidi- hemijska struktura, podjela prema funkciji (strukturni,

rezervni i energetski).

Proteini (bjelančevine), hemijska struktura, podjela prema funkciji

(strukturni, kontraktilni, sa biokatalitičkom funkcijom, hromoproteidi,

nukleoproteidi).

Nukleinske kiseline, građa i podjela:

DNK – građa, uloga (gen), replikacija

RNK- građa, vrste, uloga

ostale organske materije (ADP, ATP).

Morfologija i organizacija prokariotske i eukariotske ćelije.

Laboratorijska vježba: Tehnika mikroskopiranja

Struktura ćelije, protoplazma i njene diferencijacije:

Ćelijska membrana i transport: građa ćelijske (citoplazmatične)

membrane, propustljivost ćelijske membrane (diferencijalna

propustljivost), pasivni prijenos (difuzija, dijaliza, osmoza), aktivni

prijenos supstanci u ćelijama (transport Na i K jona).

• Laboratorijska vježba: Difuzija i osmoza Osnovna

fizička svojstva protoplazme – koloidni sistem.

Jedro – jezgro (nukleus), građa (jedrova opna, jedarce, hromatin

hromosomi i njihov broj u somatskim i spolnim ćelijama).

Oblici i funkcije organela:

Endoplazmatski retikulum (glatki i hrapavi), ribosomi, biosinteza proteina (transkripcija, translacija),

25

266

plastidi, hloroplasti-građa i uloga u transformaciji energije- fotosinteza,

mitohondrije-građa i uloga u transformaciji energije-disanje, vrenje,

mitohondrijalna DNK,

lisosomi, Goldžijev

aparat, centrosomi

i specijalne organele (citoskelet).

Razlika između biljne i životinjske ćelije.

Laboratorijska vježba: Mikroskopiranje ćelije i njene strukture

(privremeni ili trajni preparat), 2 sata

Životni ciklus ćelije. Rast i dioba ćelije. Amitoza i mitoza (kariokineza).

Mejoza (redukcijska dioba).

Metabolizam ćelije (anabolizam i katabolizam), hemosinteza- fotosinteza

Biokatalizatori i biokataliza, fermenti (enzimi) – priroda, struktura i

podjela.

3.

GENETIKA

Uvod u genetiku.

Molekularna osnova naslijeđivanja DNK i RNK.

Organizacija i funkcija genetičkog materijala na mikroskopskom

nivou – struktura hromosoma i hromosomske garniture. Autosomi,

heterosomi, hromosomska determinacija spola.

Geni i osobine. Genom, genotip i fenotip. Probojnost i

ekspresivnost gena.

Genski lokusi i aleli, interakcija alelnih gena, Mendelovo

naslijeđivanje.

Monogensko i poligensko nasljeđivanje.

Kontinuitet i promjenjivost genetičkog materijala – mutacije

(genske, genomske, hromosomske).

Hibridološki (ukrštavanje), genealoški (klonsko-blizanački) i geneološki (rodoslovni) metodi u uzgoju biljnih i životinjskih vrsta.

Sream cells-potentne ćelije i njihova primjena

Genetika karcinoma

Laboratorijska vježba: Posmatranje hromosoma u mitozi i mejozi

Laboratorijska vježba: Izrada i analiza kariograma

15

4.

BIOLOGIJA RAZMNOŽAVANJA I RAZVIĆA

Razmnožavanje živih bića. Nespolno (agametsko) razmnožavanje.

Spolno (gametsko) razmnožavanje, oplođenje, smjena generacija.

Razviće živih bića. Embrionalno razviće, postembrionalno

razviće.

Regeneracija, starenje i smrt

8

267

5.

ORGANIZAM I SREDINA

EKOLOGIJA I ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE

Uvod u ekologiju, definicija i podjela. Ekološki principi i osnovni ekološki pojmovi. Geobiosfera, životna sredina i životne oblasti.

Životna sredina, jedinstvo životne sredine. Ekološki faktori i njihova

podjela. Toplota, voda, zrak i svjetlost kao ekološki faktori.

Nivoi ekološke integracije: individua i populacija, atributi populacije.

Ekosistem – sastav, struktura, dinamika i evolucija. Promet materije i

protok energije u ekosistemu. Biološki produktivitet.

Biocenoza – sastav, struktura, dinamika i evolucija.

Prirodne zakonitosti distribucije klime, zemljišta i biocenoza na Zemlji.

Terenska nastava

Globalni karakter procesa degradacije (destrukcije i zagađivanja)

životne sredine. Degradacija i žaštita zraka i zemljišta kao komponenti

kopnenih ekosistema. Biološko-ekološki efekti degradacionih procesa

u kopnenim ekosistemima.

Multidisciplinarnost pristupu problemima zaštite životne sredine

(društveni, tehničko-tehnološki, ekonomski, sociološki, politički,

biološko-medicinski, kulturološki). Zaštita prirode kao specifičan vid

zaštite životne sredine. Racionalno iskorištavanje bioloških resursa i

proizvodnja zdrave hrane.

Bidiverzitet BiH (definicija, vrednovanje biodiverziteta, faktori ugroženosti, mjere očuvanja).

Crvene liste BiH.

Zaštićena područja BiH (Kategorizacija prema IUCN, nivoi zaštite,

značaj i lokalitet).

20

D. Upute za realizaciju programskih sadržaja




argumentovano diskutovanje i itd.

Upotrebom različitih metoda i oblika rada i njihovim različitim kombinovanjem nastavnik

doprinosi boljem razumijevanju, primjeni stečenih znanja i motivaciji učenika za savladavanje

i isvajanje novih sadržaja. Učenike treba podsticati da koriste različite izvore znanja i da



specifičnosti (uslovi rada, učionica, broj učenika, resursi) sve laboratorijske vježbe koje nije

moguće realizovati nastavnik treba da objasni, sa posebnim akcentom na rezultate ili da nađe

alternativni način za njihovu realizaciju, video materijal, interaktivni CD i sl.

268

Učenicima su posebno interesantne oblasti razmnožavanja, molekularne biologije i genetike,

unutar kojih neprekidno dolazi do novih otkrića, a da bi ih bilo moguće pratiti potrebna su

osnovna znanja iz biologije i stalno istraživanje, zato je neophodno što više uključiti učenika.

Nove sadržaje realizovati uz što više primjera, koristeći pritom različite izvore znanja, sa

posebnim akcentom na izvornu stvarnost. Nastavna sredstva i pomagala čine proces učenja i

podučavanja zanimljivim i pristupačnijim izvorima, kada izvorna stvarnost nije dostupna. U

tu svrhu korise se različiti modeli u čijoj izradi mogu učestvovati i učenici, a korištenje

informacijsko-komunikacijskih tehnologija je važno za simulaciju različitih procesa,

struktura, organizama i sl. Digitalni izvori informacija, kao i animacije, obogaćuju iskustvo

učenika i omogućavaju samostalno učenje.



Nastavnik organizuje terenski rad učenika tokom kog će posmatrati, analizirati i upoređivati.

Terenski rad se može organizovati i po grupama koje će dobiti specifične zadatke, a rezultate

predstaviti svim učenicima/ama. (Npr. Terenski rad: Posmatranje i analiza različitih tipova

staništa i životnih zajednica. Takođe se preporučuje da nastavnik/ca zada i domaće zadatke

učenicima/ama, a nakon toga i organizuje tribine na različite teme npr. na temu Povezanost

organizama u procesu kruženja materije i protoka energije, itd).

Napomena: Da bi se navedene aktivnosti uspješno realizovale preporučljivo je da su

dva časa sedmično spojena (blok čas), jer se većina aktivnosti i laboratorijskih vježbi ne

može realizovati u toku jednog nastavnog časa.

E. PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA ZA IZVOĐENJE

NASTAVE

Nastavnik je osposobljen da predaje biologiju ako je završio studije:

Prirodno-matematički fakultet - Odsjek biologija zvanje:

Profesor biologije (VII stepen stručne spreme)

Dipl. Ing. Biologije sa položenom pedagoškom grupom predmeta (VII stepen)

Magistar Biologije ( II ciklus) nastavnički smjer

Filozofski fakultet-Odsjek biologija i hemija, zvanje:

Profesor biologije i hemije

269


Razred: II

Sedmično sati: 2

Godišnje sati: 70

A. Cilj nastave biologije u drugom razredu gimnazije je produbljivanje i proširivanje znanja iz histologije, organografije, anatomije i fiziologije biljaka i čovjeka. Uz odabrana poglavlja

evolucije nastavni sadržaji se stavljaju u funkciju objašnjavanja i analiziranja jedinstvene organizacije živog svijeta na molekularnom, ćelijskom i individualnom nivou.

B. Zadaci nastavnog predmeta:

upoznati učenike sa građom i funkcijom biljnih i životinjskih tkiva, organa, organskog

aparata, sistema organa i organizma;

objasniti jedinstvo živih i neživih sistema, njihovu međuzavisnosti, proces kruženja materije i

proticanja energije;

opisati primanje i provođenje vode kroz biljku i njen značaj za žive sisteme;

analizirati proces fotosinteze, hemosinteze i disanja biljaka;

objasniti procese rasta i razvića biljaka, formiranje ploda;

objasniti građu i ulogu organskih sistema u tijelu čovjeka i poremećaje u njihovom

funkcionisanju;

upoznati štetno djelovanje bioloških, fizikalnih i hemijskih faktora na zdravlje čovjeka;

analizirati različita tumačenja postanka i evolucije života na Zemlji;

odrediti čovjeka kao biološko, kulturno i stvaralačko biće;

osposobljavanje učenika za samostalno izvođenje vježbi, ispravno upotrebljavanje i

analizu tabelarnog i grafičkog prikaza, upućivanje na pravilan izbor pouzdane literature.


II

razred


Broj časova


časova obrada ponavljanje+vježbe 1. Histologija, organografija i fiziologija biljaka 16 6+3 25 2. Uporedna anatomija i fiziologija životinja i čovjeka 18 7+6 31

3. Poremećaji i bolesti organskih sistema 2 2+0 4

4. Odabrana poglavlja iz evolucije 6 4+0 10

Ukupno 42 19+9 70

270

Red. Broj


1.

Histologija, organografija i fiziologija biljaka

- Upoznavanje učenika s programskim sadržajima drugog razreda,

s udžbenicima, priručnicima i drugim štampanim materijalom

koji se može koristiti u nastavi.

Osnovne postavke i pristup istraživačkom radu. Istraživanja u prirodi

i laboratoriji.

- Prokariotska i eukariotska ćelija. Osnovni elementi ćelijske

organizacije, sličnosti i razlike.

- Uvod u biljnu histologiju (definicija, podjela tkiva), tvorna tkiva

(meristemi).

- Trajna biljna tkiva: kožna tkiva, osnovno tkivo (parenhimi za

upijanje vode, za fotosintezu, sunđerasti parenhim, parenhim za

magaciniranje hrane), mehanička tkiva, provodna tkiva.

- Laboratorijska vježba: mikroskopiranje biljnih tkiva

- Biljni organi i njihova funkcija Korijen

(građa, uloga, metamorfoze)

- Podzemni i nadzemni izdanak (građa, uloga, metamorfoze)

Primarna i sekundarna građa stabla

List (postanak, unutrašnja građa, metamorfoze)

- Vodni režim biljaka (apsorpcija, provođenje, odavanje-

transpiracija, gutacija)

- Laboratorijska vježba: Sprovođenje vode kroz biljku

- Ishrana biljaka (uloga elemenata i mineralne ishrane u životu biljke,

suficit i deficit)

- Autotrofija i heterotrofija biljaka (analizirati proces fotosinteze i

hemosinteze, povezati sa ćelijskim disanjem i objasniti energetsku

ulogu ATP-a)

- Fiziologija razvića i rastenja biljaka (objasniti mogućnosti rasta

biljaka tokom cijelog života i povezati sa ulogom vršnog i bočnim

meristemima)

- Oprašivanje, oplodnja, plod (objasniti proces rasta i

diferencijacije biljke)

- Laboratorijska vježba – Klijanje sjemena pšenice i graha

- Pokreti biljaka (analizirati i objasniti značaj gibanja/kretanja za

biljke i navesti podražaje)

2.

Histologija i organografija životinja i čovjeka

- Životinjska tkiva: epitelna, vezivna, mišićna i nervno tkivo.

- Laboratorijska vježba: mikroskopiranje (trajnih preparata

životinjskih tkiva, ćelije sluzokože usne duplje, razmaz krvi...

Organ, organski aparat, sistem organa, organizam: (građa i

funkcija, djelovanje u održavanju homeostaze)

31

271

- Sistem obavještavanja i integracije organizma:

Čulni sistem

Nervni sistem

Endokrini sistem

- Absorpicija i ekskrecija:

Digestivni sistem

Metabolizam (hrana i uloga hrane, energetika i

termoregulacija)

Respiratorni sistem

Ekskretorni sistem

- Transportni sistem:

Kardio-vaskularni sistem Limfni

sistem i imuni odgovor

- Podrška i kretanje:

Koža

Skeletni sistem

Mišićni sistem

- Životni ciklus:

Reproduktvni sistem

Prenatalni i postnatalni rast i razvoj

Pol, polnost i humanizacija među polovima

Laboratorijska vježba:Mikroskopiranje razmaza krvi

Laboratorijska vježba:Energetska vrijednost hrane (izrada

energetskih tablica)

Laboratorijska vježba:Refleksi dekapitovane žabe

Laboratorijska vježba:Disekcija (oka i bubrega govečeta, ribe,

žabe)

3.

Poremećaji i bolesti organa i organskih sistema

-Homeostaza (objasniti pojam homeostaze, analizirati značaj pojedinh

organa i organskih sistema u održavanju homeostaze organizma, prepoznati

važnost transplatacije i doniranja organa)

- Toksikomanije (nabrojati vrste i štetne poslijedice, objasniti štetnost

alkohola)

4

4.

Odabrana poglavlja iz evolucije

- Raznolikost i jedinstvo živog svijeta. Prostorna, vremenska i

biološka promjenjivost. Pojam evolucije, prve ideje i razvoj

savremenih teorija o porijeklu života na Zemlji

- Nastank kosmosa, teorija velikog praska

- Dokazi evolucije (uporedni, paleoontološki, morfološki,

embrionalni)

- Faktori evolucije

- Model evolucije organizama, postanak vrsta, opstanak, izumiranje

- Evolucija čovjeka-antropogeneza (nalazi čovjekovih predaka)

- Diskusija o porijeklu i razvitku života na Zemlji u svjetlu

savremenih dostignuća bioloških znanosti, ljudske rase i rasizam.

10

UKUPNO

70

272





argumentovano diskutovanje i itd.



novih znanja. Učenike treba podsticati da pravilno koriste različite izvore znanja i da aktivno

učestvuju u svim fazama časa.

Nastavnik ima slobodu da samostalno planira broj sati koji mu je neophodan za realizaciju

pojedinih sadržaja obrade, ponavljanja, vježbi. Zbog specifičnosti (uslovi rada, učionica, broj

učenika, resursi) sve laboratorijske vježbe koje nije moguće realizovati nastavnik treba da

objasni, sa posebnim akcentom na rezultate ili da nađe alternativni način za njihovu

realizaciju, video materijal, interaktivni CD, i sl.

Učenicima su posebno interesantne oblasti molekularne biologije i fiziologije, unutar kojih

neprekidno dolazi do novih otkrića, a da bi ih bilo moguće pratiti potrebna su osnovna znanja

iz biologije i stalno istraživanje, zato je neophodno uključiti što više učenika u nastavni

proces. Nove sadržaje realizovati uz što više primjera, koristeći pritom praktične prezentacije,

slike, sheme, modele, videomaterijal.



E. PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA ZA IZVOĐENJE

NASTAVE

Nastavnik je osposobljen da predaje biologiju ako je završio studije biologije:

Prirodno-matematički fakultet-Odsjek biologija, zvanje:




Filozofski fakultet-Odsjek biologija i hemija, zvanje:

Profesor biologije i hemije

273

2. 3. NASTAVNI PREDMET: BIOLOGIJA

Razred: III

Sedmično sati: 3

Godišnje sati: 105

A. Cilj nastave biologije u trećem razredu, prirodnog izbornog područja, je upoznavanje

učenika sa biodiverzitetom obradom najznačajnijih karakteristika pojedinih grupa

organizama, njihovom filogenijom sa posebnim osvrtom na biodiverzitet BiH.


Učenik će:

- opisati nivoe organizacije živog svijeta,

- definisati predmet proučavanja i značaj biosistematike u sistemu bioloških nauka,

- objasniti osnovne principe klasifikacije živih bića,

- objasniti građu, način života i značaj glavnih skupina živih bića,

- razlikovati osnovne skupine protozoa, njihov značaj i opasnosti za čovjeka,

- odrediti i poznavati osnovne skupine živih bića i primjerima pokazati

razumijevanje binarne nomenklature (upotrebljava dihotomski ključ),

- razvrstati predstavnike živih bića u pojedine skupine na temelju morfoloških

obilježja i biosistematskih karakteristika,

- objasniti osnovne filogenetske odnose u živom svijetu,

- vrednovati pojedine endemične i ekološki važne vrste BiH,

- interpretirati samostalno izvođenje laboratorijskih vježbi, ispravno upotrebljavanje

i analizu tabelarnog i grafičkog prikaza, pronalaziti pouzdanu literaturu i pravilno

je koristiti, prikupljanje i klasificiranje materijala na osnovu sistematskih

karaktera.


III – razred


Oblici nastave Ukupno časova

obrada ponavljanje+vježbe

1. Uvod u biosistematiku i klasifikaciju 2 1+0 3

2. Virusi i bakterije 12 6+2 20

3. Eukarioti 1 0+0 1

3.1. Protisti 3 2+2 7

3.2. Fungi i Lichenes 5 2+3 10

3.3. Plantae 15 6+11 32

3. 4. Animalia 15 6+11 32

Ukupno 53 23+29 105

274

Red. broj


1.

Uvod (upoznavanje učenika s programskim sadržajima trećeg razreda, s

udžbenicima, priručnicima i drugom potrebnom literaturom za

realizaciju programom predviđenih sadržaja, kao i pravilima za

praktični rad).

- Uvod u biosistematiku i klasifikaciju (definisanje pojma

biosistematika, klasifikacija, taksonomija; sistematske

kategorije i definicija vrste; podjela živog svijeta na tri

domene; karakteristike živih organizama).

3

2. Virusi i baketrije

- Virusi (analizirati razlike između virusa i živih organizama,

objasniti mehanizam umnožavanja virusa i njihovu građu).

- Podjela virusa i viroze (objasniti pojam patogenost i načine ulaska

virusa u ćeliju, objasniti preventivne mjere protiv zaraznih bolesti,

uloga imunizacije-vakcinacije, imuni odgovor organizma, viroze

čovjeka: AIDS , građa virusa HIV- a, putevi infekcije, simptomi

bolesti, prognoza i prevencija), varičele, hepatitis B, hepatitis C,

zaušnjaci, dječija paraliza, gripa i dr.

- Domena Archebacteria/ Archaea (otkriće, specifičnost života,

podjela).

- Domena Bacteria.

- Bakterije: Morfologija bakterijske ćelije (oblik, veličina i

građa), spore, kolonije, bojenje bakterija.

- Laboratorijska vježba: Mikroskopiranje bakterija (gotovi

preparati).

- Razmnožavanje i rasprostranjenost bakterija. Faktori koji utiču na

razmnožavanje bakterija. Bakterijske kulture. Sterilizacija.

Rasprostranjenost bakterija (voda, zemljište i zrak).

- Laboratorijska vježba: Upoznavanje s materijalom potrebnim za

uzgoj bakterija. Uzgoj bakterija na hranjivim podlogama.

- Patogene bakterije. Bakterijske bolesti čovjeka (antraks,

tuberkuloza, veliki kašalj, tetanus, difterija, upala pluća,

meningitis i dr.). - Bakteriofagi i rikecije.

20

3.

Domena Eucaria

- Domena Eucaria, podjela (Protisti, Fungi, Animalia, Plantae). 1

3.1 - Protisti (navesti osobine glavnih predstavnika skupina autotrofnih i

heterotrofnih Protista i njihovu ulogu u biosferi). - Navesti značaj i ulogu fitoplanktonskih i zooplanktonskih

7

protista, imenovati specifične predstavnike.

- Razmnožavanje, rasprostranjenost i raznovrsnost protozoa

275

- Protozoe kao uzročnici zaraznih bolesti (srdoboljna ameba,

trihomonas). Značaj protozoa u prečišćavanju zagađnih voda

(objasniti pojam bioindikator npr. na primjeru “morske salate”).

- Laboratorijska vježba: Posmatranje pod mikroskopom i/ili pomoću

lupe praživotinje koje žive u infuzumu (Napomena! za ovu vježbu

infuzum treba pripremiti nekoliko dana ranije.).

3.2 Fungi

10

- Građa, način života gljiva i klasifikacija (osobine gljiva, njihova

uoga u biosferi sa specifičnim predstavnicima gljiva prostora BiH).

- Laboratorijska vježba: Morfologija gljiva (mješinarke i

stapčare)

- Razmnožavanje mješinarki i stapčarki.

- Gljive kao izazivači bolesti kultivisanih biljaka, domaćih

životinja i čoveka.

- Laboratorijska vježba: Otrovne, jestive i ekonomski važne vrste

gljiva BiH.

Lichenes

- Opšte odlike lišajeva (razdeo Lichenes) - komponente lišajeva, građa

i razmnožavanje (opisati simbiozu, prepoznati lišajeve kao

bioindikatore).

Sistematika, filogenija i rasprostranjenost. Značaj

lišajeva u prirodi i privredi.

- Laboratorijska vježba: Lišajevi kao bioindikatori.

3.3 Plantae 32

- Uvod u carstvo biljaka (osnovne karakteristike biljaka, podjela na

talofite i kormofite, analizirati razlike u životnim ciklusima u okviru

carstva Plantae).

- Alge-osnovne karakteristike, način života, važni predstavnici

(zelene, smeđe, zlatne, silikatne, crvene alge), biodiverzitet alga u

BiH, značaj

- Mahovine i papratnjače (opšti plan građe mahovina i

papratnjača, pregled važnih grupa, smjena genaracija).

- Laboratorijska vježba: Uporedni prikaz građe gametofita i

sporofita mahovina papratnača.

- Sjemenjače - osobenosti organizacije i razmnožavanje

(komparativni prikaz građe vegetativnih i generativnih organ)

- Klasifikacija golosjemenjača (imenovati privredno važne,

endemske i reliktne vrste golosjemenjača).

276

3.4

- Laboratorijska vježba: Determiacija četinara pomoću ključa - Klasifikacija skrivenosjemenjača (ukazati na osnovne biosistematske

karakteristike porodica: ljutića, ruža, krstašica, leptirnjača, usnatica,

pomoćnica, glavočika, ljiljana i trava).

- Terenska nastava (5 časova)

- Značaj biljaka u biosferi (jestive, ljekovte i začinske vrste flore

BiH).

- Laboratorijska vježba: Herbariziranje (rad na terenu)

Animalia

- Glavne osobine životinja i podjela (povezati razlike u tjelesnoj organizaciji životinja sa podjelom u pet

skupina: spužve, bezkolutičavci, mnogokolutičavci, malokolutičavci i

hordati tj. podjelom na ameria i eumetazoa).

- Spužve/sunđeri (Spongia) i dupljari (Coelenterata), osnovne odlike

tjelesne organizacije, razmnožavanje, način života i klasifikacija

općepoznatih vrsta u pripadajuće skupine spužvi i dupljara.

- Bezkolutičavci (žarnjaci-Cnidaria i mekušci-Molusca): osnovne

karakteristike tjelesne organizacije, način života, analizirati

prilagodbe načinu života, opisati smjenu bespolne i spolne generacije

kod žarnjaka, klasificirati najpoznatije i najznčajnije vrste.

- Pljosnate gliste/crvi (Plathelmintes) i valjkaste/oble gliste

(Nematode): tjelesna organizacija, razmnožavanje,

rasprostranjenost i klasifikacija pljosnatih i oblih glista. Parazitske

pljosnate i oble gliste, paraziti čovjeka, domaćih životinja i biljaka

i oboljenja koja uzrokuju, način zaraze, simptomi i način liječenja,

preventivne mjere.

- Prstenaste/ člankovite gliste (Annelida), plan tjelesne

organizacije, način života, razmnožavanje

i klasifikacija člankovitih glista.

- Laboratorijska vježba: Disekcija kišne gliste.

- Zglavkari/člankonošci (Arthropoda): osnovne odlike i plan

tjelesne organizacije zglavkara, raznovrsnost i klasifikacija

zglavkara, rakovi/ljuskari, pauci i stonoge, karakteristične odlike

klase i poznatiji pripadnici (fauna BiH).

- Insekti/ kukci: tjelesna organizacija, način života,

razmnožavanje i razviće, rasprostranjenost,

ekologija i podjela, karakteristični predstavnici za čovjeka (značajni

redovi krilatih insekata).

- Značaj insekata u prirodi, korisni i štetni insekti.

- Laboratorijska vježba: Upoznavanje morfološke i anatomske građe

insekata.

- Bodljokošci (Echinodermata), osnovne karakteristike i plan tjelesne

organizacije, način života i karakteristične grupe bodljokožaca.

- Hordati/svitkovci (Chordata), opće karakteristike hordata, klasifikacija

hordata: poluhordati, plaštaši, bezlubanjci i kičmenjaci, osnovne

karakteristike i način života plaštaša i

32

277

bezlubanjaca. - Kičmenjaci/kralježnjaci (Vertebrata/Craniata), opće

morfološke i anatomske karakteristike kičmenjaka.

Razmnožavanje, oplodnja i razviće, glavne grupe (klase)

kičmenjaka. Kolouste/kružouste (Cyclostomata), opće

morfološke i anatomske odlike.

- Ribe (Pisces), opće morfološko-anatomske odlike riba,

adaptacija životu u vodi, klasifikacija riba, najznačajnije

grupe pravih košljoriba koje žive u našim vodama, ekonomski

značaj riba.

- Laboratorijska vježba: Određivanje riba prema ključu.

- Laboratorijska vježba: Disekcija ribe.

- Vodozemci (Amphibia), opšte morfološko-anatomske osobine

vodozemaca, adaptacija životu na kopnu, način života,

razmnožavanje i razviće (metamorfoza) vodozemaca. Repati (žabe)

i bezrepi vodozemci: čovječija ribica, triton, daždevnjaci itd.

- Laboratorijska vježba: Morfološko-anatomske osobine

vodozemaca.

- Gmizavci / gmazovi (Reptilia), opća morfološko-anatomska

građa, adaptacija životu na kopnu, način života i razmnožavanje

gmizavaca, klasifikacija: haterije, kornjače, krokodili, gušteri i

zmije, značaj gmizavaca.

- Ptice (Aves), opće odlike ptica, homeotermija, adaptacija na

letenje. Glavne grupe ptica i njihove karakteristike: trkačice,

plivačice i letačice, klasifikacija (ornitofauna BiH)

- Sisari/sisavci (Mammalia), opće karakteristike sisara, način

života i razmnožavanje.

- Klasifikacija sisara: niži (aplacentalni) i viši (placentalni)

sisari, karakteristike kljunara i torbara.

- Placentalni/viši sisari (Placentalia): opće odlike viših sisara,

rasprostranjenost i raznovrsnost. Klasifikacija viših sisara:

papkari, mesojedi i primati.

- Ostali redovi placentalnih sisara. Ekonomski značaj i zaštita

sisara (savremeno stočarstvo, lov i uzgoj sisara krznaša).

- Analizirati značaj glavnih skupina životinja u biosferi i životu

čovjeka (objasniti pojmove: paraziti i simbionti. Objasniti značaj

ekonomski važnih vrsta insekata, uloga riba, značaj ptica).

- Terenska nastava (5 časova)

- Glavne osobine flore i faune BiH. (Navesti i ukazati na otrovne

vrste zmija BiH, biodiverzitet ptica sa osvrtom na Hutovo Blato,

endemske vrste salmonidnih riba rijeka BiH. Endemi i relikti i

njihova zaštita. Nacionalni parkovi, parkovi prirode i spomenici

prirode, pejsažna raznolikost).

UKUPNO

105

278





argumentovano diskutovanje i sl.



novih znanja. Učenike treba podsticati da koriste različite izvore znanja i da aktivno učestvuju

u svim fazama časa.

Nastavnik ima slobodu da samostalno planira broj sati koji mu je neophodan za realizaciju

pojedinih sadržaja obrade, ponavljanja, vježbi. Zbog specifičnosti (uslovi rada, učionica, broj

učenika, resursi) sve laboratorijske vježbe koje nije moguće realizovati nastavnik treba da

objasni, sa posebnim akcentima na rezultate ili da nađe alternativni način za njihovu

realizaciju, video materijal, interaktivni CD, i sl.

Izučavanje biosistematike zahtjeva rad sa živim ili konzerviranim materijalom, u tu svrhu

neophodno je, u okviru mogućnosti, praktikovati rad na terenu, rad sa herbarom, ključevima

za determinaciju, posjeta muzeju, naučnim zbirkama, prirodoslovnom fakultetu.

Napomena: izučavanju klasifikacije pristupiti s aspekta organizovanosti biosfere i principa

klasifikacije a ne na pamćenju sistematskih kategorija (od strane učenika) i suvišne

faktografije.



Nastavnik organizuje terenski rad učenika tokom koga će posmatrati, analizirati i upoređivati.



staništa i životnih zajednica, prikupljanje materijala. Takođe se preporučuje da nastavnik zada

i domaće zadatke učenicima, a nakon toga i organizuje tribine na različite teme npr. na temu

Povezanost organizama u procesu kruženja materije i protoka energije, itd).

E. PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA ZA IZVOĐENJE NASTAVE


Prirodno-matematički fakultet-Odsjek biologija zvanje:




Filozofski fakultet-Odsjek biologija i hemija, zvanje: Profesor biologije i hemije

279


Razred: IV

Sedmično sati: 3

Godišnje sati: 90

A. Cilj nastave biologije u četvrtom razredu, prirodnog izbornog područja, je razvijanje prirodosovne pismenosti, cjelovitog i kompleksnog kritičkog mišljenja.


- upoznati učenike sa sadržajima mikrobiologije, pružanje znanja koja doprinose

održavanju i unapređenju vlastitog zdravlja i zdravlja svog okruženja;

- osposobiti učenike da odabranim naučnim metodama, koristeći odgovarajući

pribor, samostalno izvode laboratorijske vježbe, da stečena iskustva i znanja

sređuju, proširuju i povezuju;

- da učenici shvate tok općih biohemijskih i fizioloških procesa i pojava u

ljudskom organizmu;

- proširiti znanja o građi i funkciji organa, organskih sistema i njihovoj

interakciji;

- proširiti znanja o genetici čovjeka i mogućnostima otklanjanja greški

genetičkom materijalu;

- proširiti znanja o spolnom životu i spolnim bolestima čovjeka, odnosu

među spolovima;

- prihvate da su očuvanje prirode i zaštita životne sredine, poštovanje i čuvanje

nacionalne i svetske kulturne baštine, odgovorno korišćenje prirodnih resursa i

zaštita životinja njihovi prioritetni zadaci.


IV razred


Broj časova


časova obrada ponavljanje+vježbe

1. Uvod 1 0+0 1

2. Mikrobiologija sa imunologijom 7 5+2 14

3. Fiziologija čovjeka 9 5+10 24

4. Humana genetika 7 5+10 22

5. Genetički inženjering i biotehnologija 6 3+0 9

6. Ekologija, zaštita i unaprijeđenje životne sredine 10 5+5 20

Ukupno 40 23+2

7 90

280

Red. broj


1.

Uvod (upoznavanje učenika s programskim sadržajima nastave četvrtog

razreda, s udžbenicima, priručnicima i drugom potrebnom literaturom za

realizaciju programom predviđenih sadržaja, kao i sa pravilima za

praktični rad)

1

2.

Mikrobiologija sa imunologijom

- Uvod u mikrobiologiju. Otkriće mikroorganizama, ciljevi i

značaj mikrobiologije.

- Morfologija bakterijske ćelije (oblik, veličina i građa), spore,

kolonije, bojenje bakterija.

- Laboratorijska vježba: Mikroskopiranje bakterija (gotovi

preparati).

- Metabolizam bakterija: ishrana (autotrofne bakterije, saprofitske i

parazitske bakterije), aerobno i anaerobno disanje (vrenje,

raspadanje i kruženje elemenata u prirodi).

- Razmnožavanje i rasprostranjenost bakterija. Faktori koji utiču na

razmnožavanje bakterija. Bakterijske kulture. Sterilizacija.

Rasprostranjenost bakterija (voda, zemljište i zrak).

- Patogene bakterije. Bakterijske bolesti čovjeka (antraks,

tuberkuloza, veliki kašalj, tetanus, difterija, upala pluća,

meningitis i dr.).

- Imunitet i imuni odgovori. Otpornost i prirodni imunitet.

Antitijela i antigeni (reakcija antitijelo-antigen). Stvaranje

imuniteta (infekcija, bolest i imunitet).Vještački imunitet.

Serum i vakcina.

- Virusi: veličina, oblik, razmnožavanje. Rasprostranjenost,

selektivnost i promjenjivost virusa.

Sistematika virusa (prema domaćinu i prema građi).

Kultivacija virusa.

- Viroze čovjeka: AIDS (građa virusa HIV-a, putevi infekcije,

simptomi bolesti, prognoza i prevencija), varičele, hepatitis B,

hepatitis C, zaušnjaci, dječija paraliza, gripa i dr.

14

3.

Biohemija i fiziologija čovjeka

- Homeostaza (mehanizam povratne sprege, regulacija tjelesne

toplote, koncentracija šećera u krvi)

- Sudjestvo nervnog i endokrinog sistema u održavanju

homeostaze (reflex, piramidalni putevi, zone u kori velikog

mozga, simpatikus i parasimpatikus, adrenalin, noradrenalin,

stres, endokrine i egzokrine žlijezde).

- Laboratorijska vježba: Refleks spinalne žabe.

- Krv i limfa: Sastav i uloga krvi čovjeka (krvna plazma i

uobličeni elementi).Transportna i odbrambena uloga krvi.

- Bolesti krvi (anemije, leukemija, hemofilija, malarija).

- Laboratorijska vježba: Posmatranje krvnih ćelija pod

mikroskopom (razmaz krvi).

24

281

- Srce i krvni sudovi. Građa i rad srca čovjeka. Regulacija rada srca.

Cirkulacija krvi arterijama i venama. Krvni pritisak (tlak) i bilo

(puls). Njega i bolesti srca i krvnih žila.

- Sudjejstvo cirkulatornog i respiratornog sistema.

- Laboratorijska vježba: Mjerenje krvnog pritiska i bila pri

različitom fizičkom zamoru.

- Laboratorijska vježba: Disajni pokreti (utvrđivanje broja disajnih

pokreta u 1 minuti pri sjedenju i poslije napravljenih nekoliko

sklekova); Mjerenje vitalnog kapaciteta pluća metodom

spirometrije (pomoću spirometra).

- Laboratorijska vježba: Uloga dijafragme u disanju.

- Hrana i ishrana. Osnovni sastojci hrane (voda, masti, bjelančevine,

ugljični hidrati, minerali i vitamini). Kalorijska vrijednost hrane,

anoreksija, bulimija i pretilost.

- Laboratorijska vježba: Utjecaj temperature i pH sredine na

djejstvo fermenata (razlaganje skroba), izrada dnevne potrošnje

E (energetske tablice).

- Ergonomija i fiziologija rada: Prilagođavanje rada čovjeku.

Položaj tijela, statičko i dinamičko opterećenje pri radu.

Uglovi udobnosti.

- Lokomotorni sistem (skeletni i mišićni sistem).

- Laboratorijska vježba: Harvard–step test

- Spolno sazrijevanje, spermatogeneza i oogeneza. Sekundarne

spolne razlike između muškarca i žene.

- Razlike između spermatozoida i jajne ćelije. Oplodnja,

vještačka oplodnja. Sterilitet.

- Prenatalni period ontogeneze: germinalna, embrionalna i fetalna

razvojna faza. Porođaj. Glavne faze individualnog rasta i razvoja u

postnatalnom periodu ontogeneze.

- Spolne bolesti: Sifilis/lues – uzročnik, način infekcije, simptomi,

izlječenje. Epidemijski sifilis. Gonoreja/kapavac ili triper – uzročnik,

način zaraze, simptomi, mogućnost liječenja.

4.

Humana genetika

- Problemi izučavanja i naučni metodi u humanoj genetici

(rodoslov, blizanačka metoda, dermatoglifi i statistički

podaci).

- Molekulska struktura i organizacija nosilaca biološkog nasljeđivanja.

Nukleinske kiseline. Hemijski sastav i prostorna struktura DNK.

- Osnovne posebnosti funkcije DNK: autoreprodukcija, kontrola

procesa metabolizma, stabilnost i promjenljivost nasljednog

materijala.

- Laboratorijska vježba: Izrada modela DNK, RNK ili

nukleotida

- Hromosomi i hromosomska garnitura čovjeka. Građa

hromosoma na mikroskopskom nivou. Normalna

hromosomska garnitura čovjeka. Autosomi i heterosomi.

22

282

Kariotip i kariogram. Nasljeđivanje spola. - Laboratorijska vježba: Sastavljanje kariograma čovjeka.

- Laboratorijska vježba: Mikroskopiranje ćelija u mitozi

- Organizacija hromosoma na submikroskopskom nivou. Geni,

genski lokusi, alelogeni. Heterozigotni i homozigotni genotipovi.

Dominantnost-recesivnost i intermedijarnost (primjeri

dominantnih i recesivnih fenotipova odabranih osobina kod ljudi).

- Laboratorijska vježba: Praćenje jedne nasljedne osobine kod

čovjeka: sposobnost ili nesposobnost savijanja jezika u žlijeb.

- Vezani geni, krosingover, genetičke mape. Monogensko,

oligensko i poligensko nasljeđivanje osobina.

- Poremećaj broja i građe hromosoma (hromosomopatije).

Daunov sindrom, Klinefelterov i Tarnerov sindrom.

- Laboratorijska vježba: određivanje polnog hromatina.

- Genopatije tjelesnih i spolnih hromosoma: fenilketonurija, anemija

srpastih ćelija, albinizam, distrofija mišića, hemofilija i daltonizam.

- Laboratorijske vježbe: Sastavljanje rodoslova; Praćenje i

grafičko prikazivanje nasljedne osobine kroz više generacija

(glatka i kovrđava kosa, hemofilija, nasljeđivanje krvnih grupa);

Zadaci iz genetike.

- Populaciona genetika ( Hardy-Weinbergov zakon/pravilo)

- Zaštita (prevencija) od hromosomopatija. - Posjeta genetičkom institutu (ili drugoj instituciji).

5.

Genetičko inženjerstvo i biotehnologija

- Biotehnologija: definicija, tipovi i područja primjene.

- Aktivni agensi u biotehnološkim procesima. Biohemijsko i enzimsko

inženjerstvo, mikroorganizmi i kultura ćelija i tkiva.

- Klasični biotehnološki metodi i njihova primjena. Genetičko

inženjerstvo: definicija, nivoi, metodi i pravci genetičko- inženjerskih

istraživanja i postupaka.

- Gensko inženjerstvo: prirodni i sintetski geni „tehnika rekombinantne

DNK“ – izolacije, karakterizacija, transfer i kloniranje DNK,

genetički vektori (virusi i plazmidi).

- Hromosomsko inženjerstvo: transfer pojedinačnih hromosoma,

konstrukcija vještačkih hromosoma.

- Genomsko inženjerstvo: kloniranje somatičnog genoma,

monoklonska antitijela i hibridizacija ćelija.

- Primjena genetičkog inžinjerstva u medicini, farmaciji, poljoprivredi,

šumarstvu, hortikulturi, industriji i zaštiti životne sredine – aktuelno

stanje i perspektiva

- Bionika i bioarhitektura

9

6.

Ekologija, zaštita i unaprijeđenje životne sredine

- Ekološke karakteristike ljudske populacije.

20

283

- Aerozagađenje i hidrozagađenje. - Mjere zaštite od aerozagađenja i hidrozagađenja.

- Degradacija, polucija tla i mjere zaštite.

- Štetni efekti polutanata na klimu (globalno zatopljenje, efekat

staklenika, kisele kiše, ozonske rupe).

- Obnovljivi izvori energije (energija sunca, vjetra, vala,

geotermalna E, biogorivo).

- Otpad (definicija, klasifikacija i upravljanje).

- Recikliranje (staklo, metal, papir, plastika, kompostiranje).

- Ekološke osnove prostornog planiranja.

- Naučna posjeta-posjeta zaštićenom području ili deponiji.

- Biološka raznolikost (globalni aspekt i biodiverzitet BiH)

- Savremeno upravljanje biološkom raznolikošću.

- Kategorizacija zaštićenih područja u BiH (konvencije, protokoli,

Natura 2000, IUCN).

UKUPNO

90





argumentovano diskutovanje, itd.



novih sadržaja. Učenike treba podsticati da pravilno koriste različite izvore znanja i da



specifičnosti (uslovi rada, učionica, broj učenika, resursi) sve laboratorijske vježbe koje nije

moguće realizovati nastavnik treba da objasni, sa posebnim akcentom na rezultate ili da nađe

alternativni način za njihovu realizaciju, video materijal, interaktivni CD, i sl.

Učenicima su posebno interesantne oblasti razmnožavanja, molekularne biologije i genetike,

unutar kojih neprekidno dolazi do novih otkrića, a da bi ih bilo moguće pratiti potrebna su

osnovna znanja iz biologije i stalno istraživanje, zato je neophodno uključiti što više učenika.

Nove sadržaje realizovati uz što više primjera, koristeći pritom praktične prezentacije, slike,

sheme, modele, videomaterijal. Preporuka je da se učenici upoznaju sa svim primjerima

zadataka iz genetike.



Nastavnik organizuje terenski rad učenika tokom koga će posmatrati, analizirati i upoređivati.



staništa i životnih zajednica. Takođe se preporučuje da nastavnik/ca zada i domaće zadatke

učenicima/ama, a nakon toga i organizuje tribine na različite teme npr. na temu Povezanost

organizama u procesu kruženja materije i protoka energije, itd).

284

E. PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA

ZA IZVOĐENJE NASTAVE


Prirodno-matematički fakultet-Odsjek

biologija zvanje: Profesor biologije (VII

stepen stručne spreme)

Dipl. Ing. Biologije sa položenom pedagoškom grupom predmeta (VII

stepen) Magistar Biologije ( II ciklus) nastavnički smjer

Filozofski fakultet-Odsjek biologija i

hemija, zvanje: Profesor biologije i

hemije


PREDMET: Informatika

286

INFORMATIKA ZA PRVI RAZRED GIMNAZIJE Godina obrazovanja: I


a) Ciljevi

Cilj nastavnog predmeta informatike je nadgradnja računarske pismenosti, upoznavanje učenika

sa mogućnostima primjene računara u različitim djelatnostima i osposobljavanje učenika za

korišćenje računara u daljem školovanju i radu u skladu sa zahtjevima visokorazvijenih zemalja

u Evropi i svijetu.

Zadaci

Upoznavanje učenika sa organizacijom savremenih računarskih sistema

Upoznavanje i osposobljavanje učenika za korišćenje savremenih operativnih sistema

Upoznavanje i osposobljavanje učenika za korišćenje programa kancelarijskog

poslovanja

Upoznavanje i osposobljavanje učenika za korišćenje iz oblasti komunikacije

Upoznavanje i osposobljavanje učenika za korišćenje i izradi multimedijalnih aplikacija

Upoznavanje i osposobljavanje učenika za korišćenje Internet usluga

Osposobljvanje učenika za grupni i samostalni rad

b) metode

Pri realizaciji pomenutih programskih sadržaja zbog specifičnosti predmeta predlažemo da se

težište da na nastavne metode interaktivnog učenja i praktičnog rada na računaru

Očekivani ishodi učenja: Očekuje se da će nakon uspješno savladanog predmeta učenici:

- razumjeti temeljne pojmove informacijsko‐komunikacijske tehnologije;

- poznavati osnovne dijelove računara;

- shvatiti na kojem principu radi računar;

- poznavati brojne sisteme i naučiti pretvarati brojeve iz jednog brojnog sistema u drugi;

- razumjeti i znati objasniti matematičku logiku na temelju koje radi računar;

- ovladati korištenjem različitih operativnih sistema (npr. Windows, Linux);

- koristiti namjenske programe u rješavanju problema (praktična izrada);

- ovladati korištenjem programa za obradu teksta;

- ovladati korištenjem programa za numeričku obradu podataka, te prikaz grafova;

- ovladati korištenjem programa za izradu kvalitetne multimedijalne prezentacije i video

zapisa;

- razumjeti pojam mreže i topologije;

- razumjeti funkcionisanje mreža računara;

- znati koristiti lokalne mreže;

- razumjeti pojam internet i upoznati se sa pravilima korištenja interneta;

- primijeniti znanja o globalnoj mreži i znati koristiti različite usluge interneta.

-

287

Sadržaj predmeta:

RED.

BR.

TEMATSKE CJELINE

PROGRAMSKI SADRŽAJI BROJ

SATI

I

OSNOVE INFORMATIKE

Informacija i informatika

Kodiranje informacija korištenjem binarnog

brojnog sistema

Predstavljanje raznih tipova informacija

(tekstualne, grafičke i zvučne)

Kodiranje karaktera, kodne sheme

Jedinice za mjerenje količine informacija

Razvoj informacionih tehnologija (prikupljanja,

skladištenja, obrade, prikazivanja i prijenosa

podataka)

Značaj i primjena računara

Karakteristike informacionog društva

Uticaj računara na zdravlje

6

II

ARHITEKTURA RAČUNARA

Historijski razvoj računara

John Von Neumannova struktura računara

Pojava mikroprocesora

Struktura i princip rada računara

Podjela (vrste) računara

Vrste memorije računara

Procesor

Matična ploča

Magistrala

Ulazno-izlazni uređaji

Uticaj komponenti na performanse računara

8

III

PROGRAMSKA PODRŠKA

RAČUNARA

Operativni sistem

Sistemski softver

Aplikativni softver

Verzije i modifikacije programa

Distribucija programskih proizvoda

(komercijalna, dijeljena /engl. shareware/,

javno dostupna /engl. freeware/, probna /engl.

trial/)

Zaštita prava na intelektualnu svojinu

4

288

IV

OSNOVE RADA U

OPERATIVNOM SISTEMU SA

GRAFIČKIM INTERFEJSOM

Osnovni elementi grafičkog interfejsa

operativnog sistema (radna površina, prozor,

ikona, dugme, panel, meni, katalog)

Pokretanje programa

Datoteka (atributi datoteke, putanja datoteke,

grupno ime datoteka) i osnovne operacije nad

datotekom

Katalog

Arhiviranje datoteka i sredstva za arhiviranje

datoteka

Osnovna podešavanja operativnog sistema:

podešavanje datuma i vremena, radne površine

(pozadine, čuvara ekrana, rezolucije ekrana),

regionalna podešavanja, promjena korisničkih

naloga

Instaliranje korisničkih programa, uklanjanje

programa, instaliranje upravljačkih programa

perifernih uređaja

Multimedijalne mogućnosti operativnog

sistema

Sredstva i metode zaštite računara i informacija

8

V

TEKST-PROCESOR

Radno okruženje tekst-procesora

Jednostavnija podešavanja radnog okruženja

Pravila slijepog kucanja

Podešavanje i promjena jezika tastature

(„pisma“)

Operacije sa dokumentima (kreiranje,

otvaranje, premještanje od jednog do drugog

otvorenog dokumenta, čuvanje, zatvaranje)

Uređivanje teksta

Korištenje simbola za formatiranje

Premještanje sadržaja između više otvorenih

dokumenata

Umetanje u tekst specijalnih simbola, datuma i

vremena, slika, tekstualnih efekata

Pronalaženje i zamjena zadatog teksta

Umetanje i pozicioniranje netekstualnih

objekata

Umetanje tabele u tekst

Formatiranje teksta (stranica, red, margine,

prored)

Ispravljanje grešaka

Numeracija stranica

Izrada stilova

Korištenje gotovih šablona i izrada sopstvenih

šablona.

Pisanje matematičkih formula.

Generisanje sadržaja i indeksa pojmova.

Štampa dokumenata

10

289

VI

RAD S TABELAMA

Osnovni pojmovi (prikupljanje podataka,

njihovo tabelarno i grafičko prikazivanje na

razne načine, kao i čitanje i tumačenje takvih

prikaza)

Osnovni pojmovi o programima za rad s

tabelama (struktura dokumenta, formati

datoteka)

Podešavanje radnog okruženja (palete alatki,

prečice, lenjir, pogled, zum itd.)

dodavanje, brisanje, premještanje i

preimenovanje radnih listova

Tipovi podataka.

Unošenje podataka u tabelu (pojedinačni

sadržaji ćelija i automatske popunjavanje)

Podešavanje dimenzija, premještanje, fiksiranje

i sakrivanje redova i kolona

Unošenje formula sa osnovnim aritmetičkim

operacijama, koristeći reference na ćelije

Kopiranje formula, relativno i apsolutno

referenciranje ćelija

Funkcije za sumiranje, srednju vrijednost,

minimum, maksimum, prebrojavanje,

zaokruživanje

Logičke funkcije

Formatiranje ćelija (broj decimalnih mjesta,

datum, valuta, procenat, poravnanje, prijelom,

orijentacija, spajanje ćelija, font, boja sadržaja i

pozadine, stil i boja rama ćelije)

Sortiranje i filtriranje

Namjena različitih tipova grafikona,

prikazivanje podataka iz tabele

Podešavanje izgleda stranice dokumenta za

štampanje (orijentacija papira, veličina,

margine, prelom, uređivanje zaglavlja i

podnožja, automatsko numerisanje strana)

pregledanje dokumenta prije štampanja,

automatsko štampanje naslovnog reda,

štampanje opsega ćelija, cijelog radnog lista,

cijelog dokumenta, grafikona i određivanje

broja kopija, štampanje dokumenta

10

VII

UVOD U MREŽNE

INFORMACIONE

TEHNOLOGIJE

Pojam računarske mreže

Računari – serveri i računari – klijenti

Globalna mreža (internet)

Internet-provajderi i njihove mreže

Tehnologije pristupa internetu

6

290

VIII

INTERNET

Servisi interneta: World Wide Web, FTP,

elektronska pošta, web-forumi

Web-čitači

Pretraživači, pretraživanje i korištenje

informacija s interneta

Internet-mape

Društvene mreže i njihovo korištenje

Elektronska trgovina, elektronsko poslovanje i

bankarstvo

Elekronski podržano učenje

Pravo i etika na internetu

6

IX

SLAJD-PREZENTACIJE

Prezentacije i njihova primjena

Osnovne etape pri razvoju slajd-prezentacije

Pravila dizajna prezentacije

Radno okruženje programa za izradu slajd-

prezentacija

Podešavanja radnog okruženja

Kreiranje ''foto-album'' prezentacije

Tipovi „pogleda“ na prezentaciju

Osnovne operacije sa slajdom

Dodavanje i formatiranje tekstualnih objekata

Dodavanje netekstualnih objekata (grafički,

zvučni, video)

Animacija objekata slajda

Animacija prijelaza između slajdova

Dizajn pozadine i „master“ slajda

Interaktivna prezentacija (hiperveze, akciona

dugmad).

Podešavanje parametara prikaza prezentacije

Štampanje prezentacije

6

X

MULTIMEDIJA Osnovni elementi multimedije: tekst ,

zvuk, slika, video, animacija, interaktivnost

Interaktivni multimedijski obrazovni programi:

enciklopedije, atlasi, rječnici, elektronske

knjige, obrazovne igre, simulacije

Neophodna hardverska i softverska podrška

6

291

INFORMATIKA ZA DRUGI RAZRED GIMNAZIJE Godina obrazovanja: II


Redni

broj

Tematske cjeline Programski sadržaji Časova/sati

1.

Osnove programiranja

i programski jezik

35

Pojam algoritma i dijagram toka

Elementi c++

Struktura programa

(zaglavlje,deklaracijski dio

instrukcijski dio)

Jednostavne strukture podataka

(integer,real.char.boolean)

Konstante, varijable i izrazi

Ulaz i izalz podataka

Petlje(FOR,WHILE…DO)

Složene strukture podataka (nizovi,

slogovi, skupovi)

Funkcije i procedure

2. Osnove baza podataka

Pojam i struktura baze podataka (polje,

slog)

Vrste baza podataka(pojam relacione

baze)

Kreiranje vlastite baze

Manipulacija podacima (pretraživanja,

sortiranje,

dodavanje novih slogova, povezivanje,

indeksiranje, brisanje…)

Priprema i izrada izvještaja

Filtriranje

10

3. WEB dizajn

Internet i Web

Pojam WEB i značaj,

Kako radi WWW

Razvitak WEB-a

Izrada WWW

HTML jezik (izrada koda)

Kreiranje stranice(alati)

Serveri

Prijavljivanje na server

Surfanje WEB-om

Netscape navigator, Microsoft Internet

Explorer…

10

4. Primjena

informatičkih

tehnologija u

obrazovanju

(multimedijalni pristup rješavanju

problema kroz grupni/samostalni rad

po izboru učenika)

Pojam i razvitak informacionih

tehnologija

Primjena informacionih tehnologija u

raznim oblastima obrazovanja

«Učenje na daljinu»

Primjena Internet-a U školama

Samostalan rad po izboru učenika ili

profesora (kreiranje WEB stranice,

8

292

Prezentacija u PowerPoint-u i sl.)

5. Grafička obrada

podataka-viši nivo

(zavisi od konkretnog grafičkog

paketa)

COREL:

Rukovanje objektima

Uređivanje objekata

Uvoz i izlaz slika

Kreiranje efekata i rad sa bojama

7

293

294

INFORMATIKA ZA TREĆI RAZRED GIMNAZIJE Godina obrazovanja: III


Cilj:

Unaprijediti znanje i vje orijentisanom) programiranju

sa naprednim tehnikama programiranja.

kompleksnih programa u jednom od proceduralnih (objektno orijentisanih) programskih jezika.

Zadaci:

-

-

- ponavljanje i primjena petlji

- ena u proceduralnim programskim

zadacima

- mpleksnim proceduralnim

programskim zadacima

- ponavljanje polja

- primjena znakovnih nizova u programskim zadacima

- primjena jednostavnih dvodimenzionalnih nizova

-

rekurzivnih postupaka

-

zadacima

- osposobljavanje za izradu programa vezanih za primjenu u praksi

- upoznavanje sa objektno orijentisanim stilom programiranja

- upoznavanje osnovnih pojmova objektno orijentisane paradigme (objekta, klasa,

- savladavanje konkretnog objektno orijentisanog programskog jezika

- sticanje znanja o elementima objektno orijentisane analize i objektno orijentisanom

projektovanju programa

Komponente:

1. Programiranje

1. Analizira i povezuje elemente programiranja.

zovanja:

a. Koristi jezike visoke biblioteka kod

programiranja.

b.

c.

295

2.

Nastavni plan i program za treći razred Matematičko-informatičkog izbornog područja

zasniva se na proučavanju jednog programskog jezikana višem nivou.

U ovom Nastavnom planu i programu dat je primjer za programski jezik C++

Primjer razrade Nastavnog plana i programa:

MJESEC BROJ

REALIZACIJA PROGRAMA

S

E

P

T

E

M

B

A

R

8

1. 1. Upoznavanje, uvod u predmet, literatura i pribor

Grafika

2. Podešavanje programskog okruženja, prvi grafički program

3. 2. Analiza programa

4. 3. Varijacije programa

5. 4. Crtanje pravougaonika

6. Crtanje linije i tačke

7. 6. Ispis teksta

8. Vježba

O

K

T

O

B

A

R

8

Struktura grananja

9. 1. Funkcije

10. 2.Donošenje odluke-switch

11. 3.Donošenje odluke-case

12. 4.Vježba

Struktura petlje

13. 1. for petlja

14. 2. for petlja

15. 3. Animacija i petlja u petlji

16. 4. Animacija i petlja u petlji

N

O

V

E

M

B

A

R

9

17. 5. Niz petlji i dozvoljene i nedozvoljene kombinacije u petlji

18. 6. while petlja

19. 7. while petlja

20. 8. while petlja

21. 9. do while petlja

22. 10. Generator slučajnih brojeva

23. 11.

Polja

24. 1. Jednodimenzionalna polja

25. 2. Jednodimenzionalna polja

gramskog jezika.

a.

b.

c. Koristi dvodimenzionalne strukture podataka.

296

D

E

C

E

M

B

A

R

8

26. 3. Sortiranje podataka u poljima



29. 6. Spremanje brojeva u datoteku

30. 7. Spremanje brojeva u datoteku

31. 8. Dvodimenzionalna polja

32. 9. Dvodimenzionalna polja

33.

F

E

B

R

U

A

R

8

Obrada teksta

34. 12. String objekti

35. 13. Polje char tipa

36. 14. Polje char tipa

37. 15. V

38. 16. Obrada string objekata

39. 17.Obrada string objekata

40. 18.

41. 19. char polja u string

M

A

R

T

9

42. 20. stringa u char polje

43. 21.

44. 22. Spremanje teksta u datoteku

45. 23.

46. 24. ja

Objekti

47. 1. Jednostavan primjer klase i objekata

48. 2. Jednostavan primjer klase i objekata

49.

50.

A

P

R

I

L

9

51.

52.

53. 7. Komunikacija s metodama

54. 8. Komunikacija s metodama

55. 56. 10. Razdvajanje deklaracije i definicije

57. 11. Upotreba konstruktora

58. 59.

M

A

J

8

60. Veliki program

61. 1. Jednostavna igra u jednoj datoteci

62. 2.

63. 3.

64. 4.

65. 5.

66. 6.

67. 7.

297

-u

J

U

N

I

3

68. 1. 69. 2.

70. 3.

INFORMATIKA ZA ČETVRTI RAZRED GIMNAZIJE Godina obrazovanja: IV


Cilj:

nike za rad u nekom od neproceduralnih programskih

jezika (npr. SQL) te ih osposobiti za rad na nekoj od platformi gdje se taj programski jezik

interneta preuzme besplatna verzija XAMPP-a (u kojoj su integrisani i MySQL i Apache

web server).

Objediniti prethodno usvojeno znanje iz programiranja za baze podataka sa

prethodno

Zadaci:

-

- r.

SQL)

- - m prethodnog znanja,

Komponente:

Oblast: INFORMACIONE I KOMUNIKACIONE TEHNOLOGIJE

1. Obrada podataka

1.

Usvoji

Access

ogramskih

a i obrazovanja:

a. Razlikuje modele podataka.

b. Kreira relacijsku bazu podataka.

c.

d.

298

o

1.

Oblast:

2. Programiranje

Ish

toku nastavne godine:

REALIZACIJA PROGRAMA KORELACIJA

SA DRUGIM

NASTAVNIM

PREDMETIMA

KOMPONENTA BROJ

OVA

Upoznavanje, uvod u predmet, Uloga 1

literatura i pribor informatike u

gimnazijskim

programima

Uvod u baze podataka Svi nastavni 2

Program za obradu baza podataka (npr.

MS Access , OO Base, LO Base, ...

predmeti: 1

Pretraga

Uvod u program podataka u cilju 1

Tabele

1

2

Forme 2

svih predmeta, a Upiti 2

najjednostavniji

1

Automatiziranje baze podataka 1

Neproceduralno programiranje baza

podataka (npr. MySQL, ...)

Matematika,

Engleski jezik

2

1

(npr. Xampp, Wamp, ...)

Matematika,

Engleski jezik

1

Kreiranje baze podataka

neproceduralnim programiranjem

Matematika,

Engleski jezik

1

Kreiranje tabela neproceduralnim Matematika, 5

programiranjem (tipovi podataka, Engleski jezik

kreiranje tabele, popunjavanje tabele,

povezivanje tabela)

je upita

neproceduralnim programiranjem

Matematika,

Engleski jezik

7

Uvod u web programiranje (npr. PHP, Svi nastavni 1

...) predmeti:

Veza izm

programiranja (npr.

PHP i MySQL)

Pretraga

podataka u cilju 2

1

Promjenjive/varijable u web

programiranju

1

a. Koristi neproceduralni programski jezik.

b. Koristi web orijentisani programski jezik.

299

Operatori web programiranju

svih predmeta, a

najjednostavniji

.

1

Naredbe grananja u web programiranju

(if, if else, if else if, switch, case)

3

programiranju (stringovi, nizovi)

web 2

Naredbe ponavljanja (petlje, ciklusi,

...) u web programiranju

3

Funkcije u web programiranju 3

Rad sa formama u web programiranju 3

programiranju (npr. PHPu: vremena,

include ( ), ...)

1

Rad sa datotekama u

programiranju

web 3

Rukovanje sa mailom u

programiranju

web 2

1

Kreiranje web portala 3

60

300

NAPOMENA: Nastavni plan i program u -

web portala u skladu sa kombinovanjem, tj

programskih jezika.

neproceduralnog i nekog web orjentisanog programskog jezika, npr: PHP i My SQL,

ASP i SQL, ...

U ovom Nastavnom planu i programu dat je primjer za neproceduralni programski jezik

Primjer razrade Nastavnog plana i programa:

MJESEC BROJ

REALIZACIJA PROGRAMA

S

E

P

T

E

M

B

A

R

8

1. 1. Upoznavanje, uvod u predmet, literatura i pribor

Uvod u baze podataka

19. 1. Osnovni pojmovi o bazama podataka

3. 2. Etape u razvoju baze podataka

Program za obradu baza podataka (npr. MS Access , OO

Base, LO Base, ...)

4. 1. Uvod u program

5. 2. Osnove rada u programu za obradu baza podataka

6. 3. Uvod u tabele

7. 4. Rad sa tabelama

8. 5. Uvod u forme (formulare, obrasce,..) i rad sa formama

O

K

T

O

B

A

R

8

9. 6. Uvod u upite

10. 7. Rad sa upitima

11. 8. Uvod u izvještaje

12. 9. Automatiziranje baze podataka

13. 10.

Neproceduralno programiranje baza podataka (npr. MySQL,

...)

14. 12.Uvod u neproceduralno programiranje (npr. SQL za

M 15. 13. Instalacija okruženja za Bazu podataka 16. 14. Kreiranje baze podataka neproceduralnim programiranjem

301

N

O

V

E

M

B

A

R

9

Uvod u tabele

17. 1. Uvod u kreiranje tabela neproceduralnim programiranjem

18. 2. Definisanje tipova podataka i kreiranje tabele

71. 3.

72. 4. Povezivanje tabela

73. 5. Popunjavanje tabele podacima

74. 6.

Uvod u upite

23. Uvod u kreiranje upita neproceduralnim programiranjem

24. Kreiranje upita

25. Rad sa osnovnim upitima

D

E

C

E

M

B

A

R

8



28. Rad sa naprednim upitima

29. Rad sa naprednim upitima

30.

31. nastavnih

Uvod u web programiranje (npr. PHP)

32. 1. Uvod u web programiranje

33. 2.

PHP i MySQL)

F

E

B

R

U

A

R

8

34. 3. Promjenjive/varijable u web programiranju

35. 4. Operatori u web programiranju

36. 5.

grananja u web programiranju (if, if else, if-else if-else)

37. 6.

(switch-case)

38. 7.

39. 8. ovjera usvojenosti

40. 9.

nizovi)

41. 10.

M

A

R

T

9

42. 11. Naredbe ponavljanja u web programiranju: naredba for i

for-each

43. 12. Naredbe ponavljanja u web programiranju: naredba while

44. 13. Naredbe ponavljanja u web programiranju: naredba do-while

45. 14.

46. 15.

47. 16. Funkcije u web programiranju

48. 17. Rad sa funkcijama u web programiranju

49. 18. Rad sa formama u web programiranju

302

A

P

R

I

L

9

50. 19. Rad sa formama u web programiranju

51. 20.

PHPu: vremena, include ( ), ...)

52. 21. Rad sa datotekama u web programiranju

53. 22. Rukovanje sa E-mailom u web programiranju

54. 23.

55. 24.

56. 25.

Kreiranje web portala

57. 1. Kreiranje web portala


M

A

J

8


60. 4. Ponavljanje gradiva, provjera usvojenosti nastavnih


Za potrebe izvođenja nastave iz predmeta utvrđuje se sljedeći profil i stručna sprema nastavnika:

- Profesor ili bachelor/bakalaureat 240 ECTS informatike, jednopredmetni ili dvopredmetni studij

na kojem je informatika prvi ili drugi predmet,

- Diplomirani inženjer ili bachelor/bakalaureat 240 ECTS elektrotehnike, smjer informatika i

- Diplomirani inženjer ili bachelor/bakalaureat 240 ECTS informacionih tehnologija.


PREDMET: Muzička kultura - glazbena kultura

304

CILJ

Nastava predmeta muzicka kultura u gimnazijskom odgoju i obrazovanju ima za cilj da

podstice, stvara i dalje razvija interesovanja, navike i potrebe kod ucenika za muzikom, da

doprinosi njihovom humanom i estetskom razvoju, kao i podizanju nivoa muzicke i opce

kulture.

ZADACI

- razvijanje sposobnosti kod ucenika za opazanje, dozivljavanje, razumijevanje i vrednovanje

muzickih djela i na toj osnovi razvijanje njihovog muzickog ukusa;

- stvaranje i razvijanje navika kod ucenika da prate muzicki i uopce umjetnicki zivot,

izgraduju pozitivan stav prema muzickoj umjetnosti i prave vlastite diskoteke s najvrednijim

muzickim ostvarenjima;

- upoznavanje ucenika, uz slusanje i izvodenje muzike sa historijskim razvojem muzicke

umjetnosti, bitnim karakteristikama muzicko-stilskih razdoblja, kao i sa najvrednijim djelima

raznih vrsta i oblika domacih i svjetskih muzickih stvaralaca, od antickih do savremenih;

- da upoznavanjem vrijednih sadrzaja domacih autora i narodnog stvartalastva razvija

osjecanje Ijubavi i privrzenosti svojoj domovini, kao i svijest o znacaju i potrebi zastite

kultumog naslijeda Bosne i Hercegovine kao dijela nacionalnog i kultumog identiteta licnosti;

- sticanje novih znanja o komponentama i elementima muzickog izraza, muzickim oblicima,

teorijskim pojmovima i izrazajnim sredstvima;

- njegovanje pjevanja i sviranja poznatih pnmJera iz djela svjetske i domace muzike;

njegovanje horskog i orkestralnog muziciranja u skoli i osposobljavanje ucenika za aktivno

stvaralacko sudjelovanje u javnom i kulturnom zivotu drustvene sredine.

305

I RAZRED

( 1 sat sedmično - 35 sati godišnje )

Programski sadržaj

POSTANAK MUZIKE

MUZIČKA UMJETNOST PRVOBITNE DRUŠTVENE ZAJEDNICE

MUZIČKA UMJETNOST STAROGA VIJEKA

MUZIČKA UMJETNOST SREDNJEG VIJEKA

Srednjovjekovna duhovna muzika (koralni napjevi, psalme)

Srednjovjekovna svjetovna muzika (trubaduri, truveri, minezingeri i njihovi kasniji

sljedbenici majsterzingeri).

Pojava višeglasne muzike (organum, diskant, motet i misa)

MUZIČKA UMJETNOST U DOBA RENESANSE

Karakteristike muzike u renesansi

Instrumentalna muzika renesanse

G.P da Palestrina): Missa papae Marcelli

O. di Laso): Matona mia cara, Eho

F. Bosanac: Tri frotole s ričerkarima za glas i lutnju

MUZIČKA UMJETNOST U DOBA BAROKA

Opće karakteristike barokne muzike

Razvoj instrumentalne i vokalno-instrumentalne muzike (oblici: svita, sonata, koncert,

končerto groso, fuga, kantata, oratorij, pasija).

G.F. Hendel i J.S.Bach - veliki majstori baroka.

A.Vivaldi: Godišnje doba (stavak iz koncerta po izboru)

G.F. Hendl:

Muzika na vodi (odlomak)

Mesija, oratorij (Aleluja)

J.S. Bach:

Tokata i fuga u d-molu

Pasija po Mateju (odlomak)

MUZIKA GALANTNOG STILA - ROKOKO

PREDKLASIKA

Karakteristike muzike rokokoa i predklasike

Razvoj opere serie i nastanak buffo opere.

Chr. W. Gluck (K. V. Gluk): Orfej (Tužbalica Orfeja, Žalobni hor pastira)

G.B. Perogolesi (Đ.B.Perogolezi): Služavka gospodarica

MUZIČKA UMJETNOST U DOBA KLASIKE

Opće karakteristike muzike

Kamerna i orkestralna muzika (gudački kvartet, simfonija, koncert, opera)

Bečki klasičari (J. Haydn, W.A.Mozart, L. van Beethoven)

J. Haydn:

Simfonija u D-duru, broj 104 "Londonska" (IV stavak)

Godišnja doba, oratorij. Ljeto-izlazak sunca (odlomak)

W.A. Mozart:

Simfonija u C-duru br. 41 "Jupiter" (stavak po izboru)

Requiem (Rekvijem) (odlomak)

Čarobna frula, opera (duet Papagena i Papagene sa završnim horom)

L. van Beethoven

Koncert za violinu i orkestar u D-duru

306

V. simfonija u c-molu, (I i IV stavak)

IX. simfonija u d-molu (finale)

II RAZRED

( 1 sat sedmično – 35 sati godišnje )

Programski sadržaj

MUZIČKA UMJETNOST U ROMANTIZMU

Opće karakteristike muzike romantizma

Muzičke forme (solo pjesma, klavirska minijatura, simfonijska poema)

Predstavnici ranog romantizma: F.Schubert (F.Šubert):

F.Mendelssohn-Bartholdy (F.Mendelson-Bartoldi):

Violonski koncert u e-molu (I stavak)

R.Schumann (R.Šuman):

F.Chopin (F.Šopen): Nocturno br.2, Poloneza u A-duru

Programska muzika

H. Berlioz (H.Berlioz): Fantastična simfonija (I stavak)

F.Liszt (F.List): Rapsodija br.2 ("Mađarska)

Razvoj romantične opere, baleta i operete

Opera u Italiji

G. Rossini (Đ. Rosini): Seviljski brijač, opera (arija Figaro)

G. Donizzeti (G.Doniceti): Lucia di Lamermur, opera

V. Bellini (V.Belini): Norma, opera (kavatina)

G. Verdi (Đ. Verdi). Travijata, opera (Vinska pjesma)

Rigoleto, opera, Aida, opera, Nabuko

Razvoj opere i baleta u Francuskoj:

Ch. Gounod: Faust, opera G. Bizet (Ž. Bize): Karmen, opera

L.Delibes (L. Delib): Coppelia, balet

Razvoj opere u Njemčkoj

C.M. Weber: Strijelac vilenjak, opera (uvertira)

R. Wagner: Tannhäuser, Tristan i Izolda, opere

Pojava nacionalnih pravaca (Nacionalne škole)

Ruska nacionalna škola - ruska "petorka"

M.I.Glinka: Ivan Susanjin, opera

M.P. Musorgski: Boris Godunov, opera N. Rimski -

Korsakov: Šeherzada, orkestar

P.I.Čajkovski:

Koncert u b-molu za klavir i orkestar (I stavak)

Češka nacionalna škola

B.Smetana: Prodana nevjesta, opera

A. Dvorak (A. Dvoržak): Slavenski ples broj 5

Norveška - E. Grieg (E.Grig): Peer Gynt (Per Gint),

orkestralna svita (Solvejgina pjesma)

UMJETNOST U KASNOM ROMANTIZMU

Romantizam u Njemačkoj, Austriji, Francuskoj

J.Brahms (J. Brams): Mađarske igre (po izboru)

R. Strauss, A.Bruckner, G. Mahler, H.Wolf: Solo pjesme (po izboru)

C. Franck (S. Frank), C. Saint-Saens (K.Sen-Sans),

307

Opera u Italiji P. Mascagni (P. Maskanji): Kavalerija stikama, opera, R. Leoncavallo

(R.Leonkavalo):

Pagliacci

G. Puccini (Đ. Pučini): Toska, opera (arija Kavaradosija iz III čina)

ROMANTIZAM U SRBIJI, HRVATSKOJ I BIH

Stvaranje nacionalnog muzičkog izraza.

V. Lisinski, I. Zajc

K. Stanković, D. Jenko, S. Mokranjac, J. Marinković, A.Šanti

IMPRESIONIZAM U MUZIČKOJ UMJETNOSTI

Osnovna obilježja impresionizma

C.Debussy (K.Debisi): Preludij za Faunovo poslijepodne, orkestar

Maurice Ravel (Moris Ravel): Bolero, orkestar

MUZIČKA UMJETNOST XX STOLJEĆA

Osnovne karakteristike muzike XX stoljeća

A.Šenberg, I. Stravinski, A. Berg: S. Prokofjev: D. Šostaković, B. Britn, B. Bartok

Savremeni pravci (konkretna, elektronička i sintetička muzika, potpuna organizacija zvuka,

aleatorika, nova

jednostavnost).

Spiritual i džez - njihov uticaj na umjetničko stvaralaštvo

G. Gershwin (Dž.Geršvin):

Amerikanac u Parizu (orkestar)

Porgy and Bess (Porgi i Bes), opera (po izboru)

K. Stockhausen (K.Štokhauzen)

MUZIČKA AVANGARDA

MUZIČKA UMJETNOST XX STOLJEĆA U HRVATSKOJ I SRBIJI

Opće karakteristike muzike XX stoljeća i razvoj moderne muzike u Hrvatskoj i Srbiji

Izbor primjera:

I. Tijadorović: Mala Florami, opereta (odlomak)

P. Konjović: Sabah, solo pjesma

M.Milojević: Jesenja elegija, solo pjesma

S.Hristić: Prva svita iz baleta Ohridska legenda (I stavak)

B. Bersa: Sunčana polja, simfonijska poema

A.Lajovic: Lan, horska kompozicija

S.Osterc: Koncert za klavir in pihala (treći stavak)

M.Kogoj: Črne maske, opera (odlomak)

J. Slavenski: Simfonija Orijenta, kantata (Pagani)

J.Gotovac:

Jadovanka za teletom, horska kompozicija

Ero s onog svijeta, opera (odlomci)

K.Baranović: Licitarsko srce, balet (predigra)

M. Kelemen: Skolion, orkestar

B.Sakač: Svemirski pejsaž, sintetska i konkretna muzika s recitatorom

N.Devčić: Istarska svita, orkestar (Poskočica)

V.Mokranjac: Etide za klavir (izbor)

A.Obradović: Epitaf H. orkestar i zvukovi s vrpce (odlomak)

T.Skalovski: Bitolka, horska kompozicija

V.Nikolovski: Rumbaba, horska kompozicija

R.Bruči: Čovjek je vidik bez kraja, kantata (odlomak)

A.Koci: Sokolj i Miruša, balet (odlomak)

MUZIČKA UMJETNOST XX STOLJEĆA U BIH

308

Umjetnička muzika i muzičko stvaralaštvo

Muzičko školstvo, muzičke institucije, muzički ansambli, djelovanje kulturno-umjetničkih

društava.

Izbor primjera:

C.Rihtman: Hodijska svadba

M.Pozajić: Moja dika, solo pjesma

M.Pozajić: Bosanske narodne pjesme za mješoviti hor

M.Špiler: Praznička skica, orkestralna kompozicija

M.Prebanda: Smiješno čudo i Pazar, solo pjesme

M.Stahuljak: Hercegovački gudački kvartet

G.Jakešević:Dvi se babe vozale

V.Milošević:

Dramska simfonija 69. (I stavak)

Bosanska svita

Jazavac pred sudom, opera

A.Smailović:

Končertino za klarinet, klavir, timpane i gudački orkestar

Probuđena kasaba

O.Danon: Simfonijski skerco, orkestar

V.Komadina: Drugi koncert za klavir, Derviš i smrt, balet

N.Ludvig-Pečar: Svita heksatonika, klavir

M.Jeličanin: Balada za violinu i klavir

J.Magdić: Muzika za klarinet, saz i elektronku

A.Bego-Šimunić: Prva simfonija

A.Horozić: Uvertira Bosna, Kapija, Hasanaginca, opera

TRADICIONALNA MUZIKA U BIH I INSTRUMENTI

Etnomuzikolozi: L.Kuba, C.Rihtman, V. Milošević

POP I ROK MUZIKA

PRIMIJENJENA MUZIKA


Nastava muzičke kulture u gimnazijskom obrazovanju i odgoju predstavlja nastavak i

nadgradnju predmeta Muzička kultura u osnovnoj školi.

Težište programa je na upoznavanju djela složenije strukture svjetskih i domaćih

kompozitora, historijsko-hronološkim redom, sa snimaka i u živoj izvedbi.

Programski sadržaji primjereni su doživljajno-spoznajnim mogućnostima učenika, zadacima

predmeta, estetskim i umjetničkim kriterijumima, te zahtjevima savremene nastave.

Uz predviđene muzičke sadržaje obrađuju se i odgovarajući sadržaji ( pojmovi ) iz muzičke

teorije, oblika i istorije muzike. Prilikom izlaganja i obrade gradiva treba nastojati da učenici

steknu jasnepojmove o značajnim epohama ( stilovima ) u muzičkoj umjetnosti, o

karakteristikama djela, njegovim estetskim i umjetničkim vrijednostima, s obzirom na vrijeme

u kojem su ta djela nastala, te da usvoje ispravnu muzičku terminologiju i pravilno nauče i

shvate osnovne pojmove iz te oblasti.

Sadržaji se organizuju tako da se od ukupnog broja časova koji je predviđen za neku tematsku

cjelinu izdvaja oko 70% za obradu novog gradiva, a oko 30% za utvrđivanje, sistematizaciju i

provjeru znanja.

Na ovom stupnju obrazovanja potrebno je uspostaviti ravnotežu između spoznaje i emotivne

strane umjetnosti, izbjegavajući faktografiju i historicizam.

309

Objasniti mjesto autora i njegov značaj u određenom vremenu u usporedbi s drugim

stvaraocima iz muzičke, a i drugih umjetnosti. Težište nastave treba da bude na slušanju i

izvođenju pojedinih primjera iz izbora koji je dat u programu, kao i drugih djela po izboru

nastavnika. Preporučljivo je da se muzička djela slušaju u cjelini ( barem cijeli stavak ).

Slušanje muzike treba da bude u funkciji saznajnog, emotivnog i voljnog angažovanja

učenika, što se postiže upućivanjem učenika na opažanje, otkrivanje, analiziranje,

razumijevanje i procjenu muzičkih djela.

Pri slušanju ( i izvođenju ) muzike potrebno je obratiti posebnu pažnju na slijedeća izražajna

sredstva muzike:

- ritam ( karakteristike )

- melodiju ( motiv, tema i sl. ) i njene promjene

- slog ( polifonija i homofonija )

- tempo i dinamiku

- izvođački sastav

- muzičku formu i sl

Prilikom realizacije programa neophodno je pridržavati se tematskih cjelina i sadržaja kako su

navedeni u programu. S obzirom na to da je u programu dato više djela nego što se može

slušati u okviru raspoloživog fonda časova, nastavnik bira ona djela čijim zvučnim

materijalom raspolaže, vodeći računa o karakteristikama epohe ili pravca, a ne o

enciklopedijskom nabrajanju imena. Predložena djela treba posmatrati kao reprezentante

nekih određenih muzičkih formi, izražajnog sredstva, razdoblja i njihovih autora.

Od naročite je važnosti da nastavnik sa odabranim učenicima njeguje skupno muziciranje (

hor i orkestar ), a sa svim učenicima na časovima redovne nastave – pjevanje ( kada je to

moguće, i sviranje ) tema poznatih djela.

S obzirom na specifičnosti umjetnosti i odgojno-obrazovne zadatke koje ima nastava ovog

predmeta, mjesto i uloga nastavnika su od presudnog značaja. On treba da bude dobar

stručnjak i predavač, isto tako, i muzički animator i propagator dobre muzike. Njegovo

znanje, stručnost, kreativnost, i prije svega, sposobnost i umiješnost da kod učenika probudi i

sistematski razvija interesovanje i pozitivne stavove prema muzici, da od njih stvara ljubitelje

muzike i aktivne sudionike u muzičkom životu sredine u kojoj žive, glavne su pretpostavke za

ostvarenje cilja i zadataka nastave muzičke kulture.


Nastavu muzičke kulture mogu izvoditi nastavnici sa završenom muzičkom akademijom:

- teoretsko-pedagoški odsjek

- muzikološki odsjek

- odsjek akademski muzičar


PREDMET: Likovna kultura

311

CILJ

Cilj nastave likovne kulture u odgoju i obrazovanju učenika je daljnja nadgradnja i trajno

usvajanje znanja o likovnoj kulturi, likovnom stvaralaštvu, njenom jeziku, teoriji formi kao i

njenoj evoluciji kroz razdoblja i stilove. Također se naglašava aktivno razvijanje

doživljavanja likovne umjetnosti na svim planovima od strane mladih, te odgajanje

civilizacijskog odnosa prema kulturno-historijskom naslijeđu, kao i baštini naših naroda.

ZADACI

- uočavanje bitnih karakteristika likovno-stilskih razdoblja i njihovo dovodenje u vezu sa

historijskim uslovima u kojima se javljaju;

- upoznavanje sa najznačajnijim djelima likovne baštine - svjetske i nacionalne;

- upoznavanje djela i stvaralaca naše likovne umjetnosti i prihvaćanje gledišta da je naša

umjetnost integralni i nedjeljivi dio svjetske umjetničke baštine;

- vrednovanja likovnih umjetničkih djela, sto doprinosi kultiviranju likovnog ukusa, a

suzbijanju kiča i diletantizma;

povezanost plana i programa sa ostalim predmetima, radi uzajamnog poimanja specifičnosti i

spoznaje međuzavisnosti nastavnih područja.

I RAZRED

(1 čas sedmično - 35 časova godišnje)

Programski sadržaj

UVOD (Zdk, I raz, Rs I raz) (1 čas)

Šta je umjetnost? Umjetnost u prostoru i vremenu, Umjetnost i društvo - značaj likovnih

umjetnosti u razvoju čovjeka i čovječanstva; (Rs, Zdk)

PREDHISTORIJA/PREDPOVIJEST (Zdk I raz, Hrnž II raz, Rs I raz, Tk II raz) (3 časa)

Paleolitik - starije kameno doba: kronologija i rasprostranjenost, koncepcija prostora, počeci

likovnog izražavanja, stilske opreke - realizam i apstrakcija. Neolitik - mlađe kameno doba:

prvo oblikovanje prostora - pojava arhitekture, animizma i likovni izraz; apstrakcija. Nalazišta

na tlu Bosne i Hercegovine. Metalno doba (urbana revolucija, kronologija i rasprostranjenost;

arhitektura i počeci urbanizma; mitovi i plastično oblikovanje ljudskog lika; oblikovanje za

uporabu/upotrebu; uloga i smisao ornamenta). Nalazišta na tlu Bosne i Hercegovine i

južnoslavenskih zemalja (Zdk Hrnž, Rs)

Linija/crta kao izražajno sredstvo; magijski izvori umjetnosti; početak dekorativne umjetnosti.

Nalazišta na našim prostorima; megalitna arhitektura. (Zdk)

UMJETNOST STAROG EGIPTA (Zdk I raz, Hrnž II raz, Rs I raz) (4 časa)

Uloga faraona i religije u formiranju umjetnosti; zagrobna arhitektura (mastabe, piramide,

grobnice u Dolini kraljeva); hipostilni hramovi Novog kraljevstva i utjecaj na grčku

arhitekturu; reljefi i skulpture sa osvrtom na specifičnosti stila. Kubična forma u kiparstvu,

fresko-slikarstvo i hijeroglifi. (Zdk, Rs)

312

Vremenska podjela; gradovi; odnos mase i prostora u arhitekturi, skulpturi, odnos prema

plohi; stalnost i promjene. (Hrnž)

MEZOPOTAMSKE KULTURE (Zdk I raz, Hrnž II raz, Rs I raz) (4 časa)

Geografski položaj i klima kao determinante graditeljstva (zigurati); konusno poimanje

skulptorske forme nasuprot kubičnom u Egiptu; Sumer; asirski reljefi; perzijska stilizacija

(životinjski stil) (Zdk, Rs)

Vremenska podjela; gradovi; odnos mase i prostora u arhitekturi, skulpturi; odnos prema

plohi; stalnost i promjene. (Hrnž)

GRČKA UMJETNOST (Zdk I raz, Hrnž II raz, Rs I raz) (4 časa)

Idejne osnove grčke civilizacije i umjetnosti i njihov značaj. Uticaj prethodnih civilizacija

(Egipat, Krit, Mikena. (Rs)

Težnja ka idealnoj formi i proporciji; zlatni rez u kiparstvu i graditeljstvu; razvoj skulpture

kroz (tri) razdoblja; klasični redovi u arhitekturi; slikarstvo na grnčariji, različiti odnosi prema

plohi u ranom, klasičnom i helenističkom razdoblju; veza tehničkog postupka i tzv. stila

tamnih likova na svijetloj i svijetlih likova na tamnoj podlozi (Zdk, Hrnž, Rs)

Polis i kolonizacija Mediterana (kronologija, značajke urbanog života, kolonizacija Jadrana.

Uticaji na tlu Bosne i Hercegovine, (Hrnž) Srbije i Makedonije - Herakleja Linkestidska,

Stobi (Rs)

RIMSKA UMJETNOST (Zdk I raz, Hrnž II raz, Rs I raz) (4 časa)

Baštinici grčkog duha; etrurski uticaji; individualizam i državotvornost; arhitektura, podjela,

nova zamisao prostora, akvadukti, amfiteatri, slavoluci, bazilike i domusi; preteče moderne

urbanizacije; urbanizacija Europe, mreža rimskih gradova na našem tlu. Skulptura - nove

dimenzije prikazivanja u punoj plastici i reljefu - realistički portret i narativni reljef u

skulpturi. Slikarstvo, pompejanski stilovi (fajumski portreti; stilske osobitosti naturalizma,

iluzionizma i impresionizma); antička nalazišta na našim prostorima: (Zdk I raz,

Hrnž, Rs)

UMJETNOST SREDNJEG VIJEKA - KASNOANTIČKA (RANOKRŠĆANSKA)

UMJETNOST (Zdk Iraz, Hrnž II raz, Rs I raz) (3 časa)

Uvod - propast antičkog svijeta i "mračno doba"; umjetnost u doba seobe naroda, nastanak

feudalizma; predromanička umjetnost; periodizacija i utjecaj crkve na razvoj umjetnosti.

(Zdk, Rs)

Preobrazba grada, zahtjevi novog kulta, pretvaranje antičke umjetnosti; primjeri u Hrvatskoj

od Salone do Eufrazijeve bazilike u Poreču. (Hrnž)

Predromanika. Nova središta života - uloga samostana i utvrđenog boravišta, kontinuitet

pretpovijesti i antike - bjelokost, emajl, minijatura, uloga i smisao ornamenta. (Hrnž)

Starohrvatska umjetnost - arhitektura (odnos južnih Slavena prema teritorijalnom ustroju

rimskih provincija - Hrvati: Panonija, Dalmacija; tipologija crkava, iscrpniji primjeri: Sv.

Donat u Zadru, Sv Križ u Ninu, Sv. Trojica u Splitu, Sv. Spas na vrelu Cetine, Sv. Mihovil u

Stonu. (Hrnž, Rs) Starohrvatska umjetnost - skulptura (kamenice, ciboriji, oltarne pregrade,

zabati s natpisima, transene, nakit: ciborij iz Biskupije, plutej iz Koljana, zabat iz Uzdolja,

plutej s likom hrvatskog vladara, plutej iz Sv. nedjeljice; ornament, simbolika. (Hrnž, Rs)

313

Starohrvatska umjetnost - pismo i slikarstvo (benediktinska latinična pismenost i minijature;

trajanje grčkog pisma; hrvatska pismenost i glagoljica; freske Sv. Mihovila u Stonu. (Hrnž)

BIZANTSKA/VIZANTIJSKA UMJETNOST (Zdk I raz, Hrnž II raz, Rs I raz)

(2 časa)

Odlike vizantijske umjetnosti. Nasljedstvo grčko-rimske i ranokršćanske tradicije; vizantijski

uticaj na umjetnost drugih zemalja; centralna osnova u graditeljstvu (tlocrt grčkog križa);

glavni spomenici arhitekture; mozaici i ikonoslikarstvo; umjetnost na našim prostorima -

raška i moravska škola arhitekture i freskoslikarstvo: Studenica, Mileševa, Sopoćani,

Gračanica, Dečani, Staro Nagoričane, Ravanica, Kalenić, Manasija; utjecaj italo-grčke i

mletačko-kretske škole ikonoslikarstva. (Zdk, Hrnž, Rs)

ISLAMSKA UMJETNOST (Zdk I raz, Hrnž II raz, Rs I raz) (4 časa)

Uticaj religije na umjetnički stil; sklopovi života; nefigurativna umjetnost; ostali izvori stila i

miješanje sa lokalnim tradicijama; odnos prostora, mase, i površine u arhitekturi; znameniti

spomenici velikih stilova; tri tipa džamija (arapski, iranski, turski); slikarstvo - arabeske,

iluminacije i kaligrafija; islamska umjetnost u Bosni i Hercegovini - urbanizacija u okviru

Otomanskog imperija; mostovi, hanovi, bezistani, džamije. (Zdk, Hrnž, Rs)

ROMANIKA (Zdk I raz, Hrnž III raz, Rs I raz) (3 časa)

Monumentalni spomenici vjere; graditeljstvo - bazilika, transept, osnova latinskog križa;

fasadne plastika - "Biblija siromašnih"; iluminacije i freske; starohrvatska umjetnost i

romanika u Hrvatskoj. (Zdk) Teritorijalna rascjepkanost i političke karte ranofeudalne

Europe. Građanstvo, svećenstvo, plemstvo i tri žarišta društvenoga života: grad, samostan,

feudalni burg. Romanički partikularizam i njegov izraz u likovnim umjetnostima: metoda

adicije i subordinacije u komponiranju. Podređenost skulpture i slikarstva arhitekturi:

zakon kadra i okomita perspektiva. Regionalizam romanike: Toskana i Lombardija, Provansa,

Normandija. Hrvatska: katedrala Krk, Rab, Zadar, Trogir. (Hrnž, Rs)

Romanika - kiparstvo. Portali crkava i fasadna skulptura, kapiteli i namještaj iznutra -

reljefnost, plošnost, zakon kadra, ikonografski program. Luneta portala žarište kompozicije,

prijenos prostorne sheme kupole u plohu. Hrvatska. Radovanov portal u Trogiru i zlatarstvo -

Dubrovnik, Zadar. (Hrnž, Rs)

Slikarstvo - plošnost, okomita perspektiva, uska skala boja. Primjeri: Francuska, Italija,

Njemačka, katalonsko slikarstvo. Minijature. Hrvatska: Sv. Foška, Peroj, Sv. Krševan i

slikana raspela. (Hrnž)

GOTIKA (Zdk I raz, Hrnž III raz, Rs) (3 časa)

Novi konstruktivni elementi u graditeljstvu; plamena, cvjetna, perpendikularna gotika;

elegancija i humanizam u skulpturi (od Chartresa/Šartra do Pisana i Ghibertija/Gibertija);

Vitraji; slikarstvo pozne gotike - sjever i međunarodni stil od illuminacija do avinjonskke

Pieta-e; Italija - Madonijeri: Cimabue/Čimabue, Duccio/Dučo i Giottova (Đoto) revulucija.

Gotika u Hrvatskoj; umjetnost stećaka u Bosni - sedam vrsta sećaka, motivi, ornamentika,

nekropole. (Zdk, Rs)

Kultura gradova, plemičkih burgova i samostana propovjedničkih redova (franjevci,

dominikanci). Gradnja katedrale i zvonika izraz komunalnoga napretka i ponosa. Zid se

pretvara u kontrafor, prozor u vitrail. Konstrukcije šiljastog luka i kontafora i ogivala, tipovi

314

rebrastih svodova. Konsrukcije i proporcije u projektiranju (triangulara i kvadratura kruga)

tajne zanata. Uloga arapske znanosti i kulture (brojevi, rebrasti svodovi). Tri faze unutar

gotike: rana gotika, klasična, i kasna (cvjetna plamena) gotika. Dubrovački statut, izgradnja

grada i Stona. Crkva franjevaca u Puli, zagrebačka katedrala, Topusko i Medvedgrad. (Hrnž)

Kiparstvo. Osvajanje volumena, skulptura u niši, rana klasična i kasna gotika; od kipa - stupa

do izvijene Slinije gotičkih kipova. Enciklopedijski ikonografski program fasada. Život

čovjeka u tri kruga: realni, intelektualni, moralni. Gotički idealizam i naturalizam. Hrvatska:

Škrinja Sv. Šimuna, portal Sv. Marka u Zagrebu, umjetnost stećaka u Bosni, Kulinov stećak,

nekropole. (Hrnž, Rs)

Slikarstvo. Humanizam gotike. Dante, Giotto, tema Bogorodice u francuskoj gotičkoj

skulpturi; Prevlast Kristove muke. Narativna metoda, naglašeni volumeni (Giotto), obrnuta

perspektiva, gotički realizam, dvorski stil tapiserije, idealizam i naturalizam. Istarske freske.

(Hrnž)

II RAZRED

(1 čas sedmično - 35 časova godišnje)

Programski sadržaj

RANA RENESANSA U ITALIJI (Zdk II raz, Hrnž III raz, Rs I raz) (3 časa)

Firenza kao jezgra nove kulture; osobine renesanse - pojava znanstvenih metoda u

umjetničkim postupcima, jačanje individualne svijesti. (Zdk, Rs)

Kiparstvo - Donatello i uskrsnuće/obnova antičke umjetnosti u novom duhu. (Zdk, Hrnž, Rs)

Arhitektura - rađanje znanstvene perspektive; Brunelleschi (Bruneleski) i Alberti; perspektiva

u slici i u odnosu na gledatelje u prostoru; središnja geometrijska perspektiva izraz

subjektivnosti individualnosti; palazzo/palaco - palača, nova graditeljska forma. (Zdk, Hrnž)

Slikarstvo - firentinska i venecijanska škola; Firenza -tonsko slikarstvo, naglašena forma i

crtež (slikarstvo plastičke forme): Masacio/Mazačo, P. della Francesca/Frančeska),

Botticelli/Botičeli. Venecijanska škola - kolorističko slikarstvo i lirizam -

Mantegna/Mantenja, Bellini, Carpaccio/Karpačo (odnos Toschane i Venecije

(Zdk, Hrnž)

VISOKA RENESANSA (Zdk II raz, Hrnž III raz, Rs I raz) (4 časa)

Usavršenost dostignuća rane renesanse; "univerzalni čovjek". Doba velikih genija: Leonardo,

Bramante, Michelangelo, Raffael,, Giorgione/Đorđone, Tizian/Ticijan; savršenost

kompozicije - geometrijska konstrukcija. (Zdk, Rs, Hrnž III raz)

MANIRIZAM (Zdk II raz, Hrnž III raz, Rs I raz) (1 čas)

Završna faza renesanse; napuštanje klasične kompozicije; fantazija i mašta nasuprot autoritetu

znanosti i prirode; epigonski (eklektički) i kreativni manirizam; gubitak perspektive, svijet

kao labirint, nestvarno i nadstvarno (Zdk, Hrnž, Rs)

Michelangelo, Tintoretto/Tintoreto, Veronese/Veroneze, El Greco/El Greko,

Coreggio/Koređo. (Zdk, Rs)

315

RENESANSA U FLANDRIJI, NJEMAČKOJ I HRVATSKOJ (2 časa)

(Zdk II raz, Hrnž III raz, Rs I raz)

Odnos juga i sjevera; gotika i međunarodni stil kao polazište; realizam i proučavanje prirode

bez naučnih metoda: Van Eyck/Van Ajk - uljano slikarstvo, Van der Weyden/Van der

Vajden; Njemačka: Grünewald/Grinevald, Holbein/Holbajn, Dürer/Direr; Hrvatska:

Vranjanin, Dobričević, Hamzić, Božidarević, Duknović, Klović. (Zdk)

BAROK (Zdk II raz, Hrnž III raz, Rs II raz) (3 časa)

Srodnost fizike, matematike, astronomije (Kepler -elipsa smjenjuje krug) i likovnih

umjetnosti. Dinamizam tlocrta, konveksno-konkavne fasade, kontrast svjetlosti i sjene.

Dinamična sinteza svih grana likovnih umjetnosti (Hrnž)

Protureformacija kao okvir nastanka baroka - idejne osnove nastanka barokne umjetnosti;

Rim - kolijevka.

(Hrnž, Rs)

Slikarstvo: Caravaggio/Karavađo, luminozni stil, Caracci/Karači; iluzionizam, fresko

slikarstvo. (Zdk)

Arhitektura, kiparstvo: Bernini, Borromini, Guarini. Prenošenje težišta razvoja kulture u

Francusku i Njemačku.(Zdk, Hrnž, Rs)

Austrija i Njemačka: vrhunac razvoja barokne arhitekture - Prandtauer/Prandtauer,

Neumann/Nojman; Francuska i klasicizam (stil Louisa XIV); arhitektura - Perault/Pero, Le

Vau/Levo, Hardouin- Mansart/Arduin-Mansar; slikarstvo - Poussin/Pusen, Loraine/Loren;

Rubens, Rembrandt, Velasquez, Goya; kontrast svjetlosti, pravaca, dinamika, dijagonalne i

vrtložne kompozicije. Barok u Hrvatskoj. Rokoko stil (stil Louisa XV): galantne zabave,

Wateau (Vato) Fragonard/Fragonar, Chardin/Šarden; žanr prizori, nizozemski majstori i

klasicizam (David, Napoleonova umjetnost, Empir (Zdk, Hrnž)

UMJETNOST 19. STOLJEĆA (Zdk II raz, Hrnž III raz, Rs II raz) (3 časa)

Stoljeće arhitekture bez originalnosti - prerađivanje stilova prošlih epoha. Podvojenost

historizma i industrijske arhitekture. Estetika metalnih konstrukcija (mostovi) i staklene opne

(izložbene i tvorničke hale). Svjetske izložbe. (Hrnž)

Neoklasicizam i akademizam građen na autoritetu antike i Poussina: Cavid, Ingres/Engr.

Romantizam, reakcija na neoklasicizam nadahnut narodnim legendama, religijom, mistikom.

Francuska:Delacroix/Delakroa. Njemačka: Friedrich/Fridrih Overbeck/Overbek,

Böcklin/Beklin. Engleska: Constable/Konstejbl, Turner/Tarner, prerafaeliti. Realizam:

barbizonci, Daumier/Domije, Corot/Koro, Courbet/Kurbe. Austrija i Njemačka, bidermajer.

Fotograf preuzima od slikara zadaću reportaže i vjernoga portreta. Odnos fotografije i

slikarstva. Hrvatska: Karas i Bukovac. Srbija: Jovanović, Predić. Kiparstvo u krizi - Antonio

Canova. (Zdk, Hrnž)

IMPRESIONIZAM (Zdk II raz, Hrnž III raz, Rs II raz) (3 časa)

Rasap slike u impresionizmu. Novi doživljaj svjetlosti i boje; pozitivizam građanskog društva;

konačni razvoj pikturalne forme - Manet/Mane, Monet/Mone, Degas/Dega, Renoir/Renoar. U

Hrvatskoj: Račić, Kraljević, Becić, Raškaj. Srbija: Petrović, Miličević, Milovanović. (Zdk,

Hrnž, Rs)

316

POSTIMPRESIONIZAM (Zdk II raz, Hrnž, Rs II raz) (3 časa)

Začeci velikih stilova s početka 20. stoljeća; Obnova slike velike četvorice: Cezann/Sezan,

Van Gogh, Gauguin/Gogen, Seurat/Sera. Toulous-Lautrec/Tuluz-Lotrek.(Hrnž, Rs)

SECESIJA (Hrnž III raz, Rs II raz) (1 čas)

Art Nouveau, Liberty, europski i svjetski integralni stil, negacija tradicije u ornamentu,

dinamika i ograničenost krivulje; od pribora za jelo do arhitekture. Francuska, Belgija,

Austrija. Secesija u Zagrebu, Rijeci i Osijeku. Meštrović (Hrnž, Rs)

UMJETNOST 20. STOLJEĆA (Zdk II raz, Hrnž IV raz, Rs II raz) (1 čas)

Uvod, difuzija stilova i pravaca; Doba subjektivizma i traženja novih likovnih izražaja,

nastanak dizajna iz art nouveaua i jugend-stila; novi materijali, nove tehnike; moderna

strujanja, videomediji i digitalna tehnika u likovnim umjetnostima; fotografija, film, strip,

komjuterska grafika. (Zdk, Rs)

SLIKARSKI PRAVCI 20. STOLJEĆA (Zdk II raz, Hrnž IV raz, Rs II raz) (4 časa)

Ekspresija: fovizam - Henri Matisse/Anri Matis; ekspresionizam - grupe Die Brücke/Di Brike,

Der Blaue Reiter/Blaue Rajter, Schmidt - Rottluff/Šmit - Rotluf, Beckmann/Bekman,

Kokoschka/Kokoška, Kirchner/Kirhner, Marc/Mark, Kandinski. (Zdk)

Kubizam kao prethodnica apstrakcije: Picasso/Pikaso, G. Braque/Brak.(Zdk)

Apstrakcija. Vasilij Kandinski, Piet/Pit Mondrian (neoplasticizam) i kazimir Maljevič

(suprematizam).(Zdk)

Fantazija. Dadaizam. Max Ernst, Marcel Duchamp/Dišan, Hans-Jean Arp.

Nadrealizam: Ernst, S. Dali, Joan/Huan Miro.

Fantastično slikarstvo: M. Chagall/Šagal, Giorgio de Chirico/Đorđo de Kiriko, Rene Magritte.

(Zdk, Rs)

Slikarstvo poslije II svjetskog rata: akciono slikarstvo, enformel i apstraktni ekspresionizam:

Polock/Polok, Rothko, De Kooning, Buri; optičko slikarstvo: Vasarely; pop-art: Warhol,

Lichtenstein, Rauschenberg; hiperrealizam i ostale tendencije do kraja stoljeća. (Zdk, Hrnk,

Rs)

KIPARSTVO 20. STOLJEĆA (Zdk II raz, Hrnž IV raz, Rs II raz) (3 časa)

Pojava Rodina/Roden i preporod skulpture. Vitalizam i konstruktivizam (Picasso, Moor/Mur,

Gabo, Pevsner, Tatljin, Brancusi, Arp). (Zdk)

Hrvatska: Meštrović, Augustinčić, Kršinić; Srbija: Roksandić, Stojanović.

Bosna i Hercegovina: Grgić, Hozić, Njirić, Kučukalić, Skopljak. (Zdk)

ARHITEKTURA 20. STOLJEĆA (Zdk II raz, Hrnž IV raz) (1 čas)

Otto Wagner/Oto Vagner i bečka secesija; Bauhaus, Le Corbusier/Korbizje i njegovi

sljedbenici. Hrvatska: Kovačić, Ostrogović, Ibler. Srbija: Dobrović, Bogdanović. Bosna i

Hercegovina: Vancaš, Najdhardt, Štraus, Ugljen. (Zdk)

317

SLIKARSTVO 20. STOLJEĆA U BOSNI I HERCEGOVINI, HRVATSKOJ,

SLOVENIJI, SRBIJI, CRNOJ GORI I MAKEDONIJI (Zdk II raz, Rs II raz)

(3 časa)

Jurkić, Šain, Petrović, Dimitrijević, Selmanović, Todorović, Mujezinović, Berber, Hozo, Zec,

Mijić, De Rivera, Štetić, Misirlić, Petlevski, Ramić, Lah, Babić, Hegedušić, Job, Lacković,

Murtić, Kesser, Generalić, Pulitika, Jakac, Debenjak, Bernik, Bijelić, Šumanović, Konjović,

Dobrović, Čelebonović, Stupica, Gvozdenović, Lubarda, Veličković, Đurić, Popović,

Miševič, Srbinović, Martinoski, Luloski. (Zdk, Rs)

INDUSTRIJSKI DIZAJN (Hrnž IV raz) (teme koje se nalaze u programu IV raz. Hrnž)

FILM (Hrnž IV raz)

ZAŠTITA OKOLIŠA (Hrnž IV raz)

VIZUALNE KOMUNIKACIJE: tv, FILM, TISAK (Hrnž IV raz)

DIZAJN (Hrnž IV raz)

ZAŠTITA SPOMENIKA (Hrnž IV raz)

MUZEOLOGIJA (Hrnž IV raz)

POVIJEST UMJETNOSTI (Hrnž IV raz)

TEORIJA UMJETNOSTI (Hrnž IV raz)

POJEDINAC U VREMENU I PROSTORU (Hrnž IV raz)


Nastava likovne kulture u odgoju i obrazovanju učenika gimnazije je produžetak nastave

likovne kulture u osnovnoj školi, ali na znatno višem nivou i sa mnogo većim zahtjevima koji

se pred učenika postavljaju.

Nastavni sadržaji se zasnivaju na principima suvremene nastave, a usklađeni su sa zadacima

predmeta, estetskim i umjetničkim kriterijima.

Nastava i njeni programski sadržaji se organiziraju tako da se za njihovu obradu iskoristi oko

70% predviđenih časova, a za utvrđivanje i provjeru znanja oko 30% časova.

Princip očiglednosti u realizaciji nastavnih sadržaja mora biti optimalno zastupljen, jer se na

taj način verbalizam, historicizam i pasivnost učenika svode na najmanju mjeru.

Osnovna metoda nastave likovne kulture u gimnaziji se temelji na trajnom kontaktu sa

likovnim djelom kako bi se mladima omogućio doživljaj umjetničkog djela. To se, kad god je

mogu6e, idealno ostvaruje neposredno na originalu ili faksimilnoj reprodukciji, ali iz

praktičnih razloga redovno u kolor dijapozitivu.

Nastava likovne umjetnosti nije apstraktna estetika, niti izvršena teorija umjetnosti. Nastavnik

interpretira konkretna pojedinačna djela, koja učenici simultano i kontinuirano promatraju.

Svaki gledalac bez likovne kulture, a posebno dijete, odnosi se pretežno pasivno prema

likovnom djelu i redovno ga apsorbira parcijalno, očitavajući najčešće samo površinski sloj

(temu, opći utisak, ili poneki detalj). Nastavnik je stoga trajno u ulozi reproduktivnog

umjetnika koji mrtvu "partituru" likovnog djela mora kreativno "oživljavati" verbalnom

interpretacijom zasnovanoj na suvremenoj metodi strukturalne analize. Samo kroz stalni

vizualni kontakt učenika sa djelom, nastavnik tumači elemente vizuelnog jezika, izražajna

sredstva likovnog govora, osvjescuje skriveni ali duhlji sadrzaj i smisao djela, te umjetnosti

općenito.

Cijelim tokom nastave predviđena je povezanost sa svim drugim predmetima, i to ne u smislu

uporednog obrađivanja srodnih tema ili istih historijskih razdoblja, nego u stvaralačkom

nastojanju nastavnika da trajno upoređuje metode, fenomene i upoznaje druga nastavna

područja radi holjeg recipročnog poimanja specifičnosti kao i međuzavisnosti. To se odnosi

na historiju, književnost i muzičku umjetnost ponajviše ali i na latinski i strani jezik, na

318

matematiku (arhitektura, proporcije, projektovanje), na fiziku (konstrukcije), na hemiju

(tehnike i materijali likovnih umjetnosti, ugroženost i restauraciju spomenika), na geografiju

(strane kulture, svjetska umjetnička baština), pa sve do tjelesnog odgoja koja u najvećem

broju disciplina vuče porijeklo iz antičke civilizacije.

Škola organizira najmanje jednu ekskurziju tokom godine, vodeći pri tome računa da se

posjete jači kulturni centri sa razvijenim likovnim životom, u kojima će učenici moći vidjeti

značajne izložbe pojedinaca i grupa, umjetničke i kulturno-historijske spomenike,

prisustvovati kvalitetnijim muzičkim manifestacijama, koncertima itd.

Preporučljivo je zadati individualnu pismenu analizu (nikakve kontrolne zadaće ili testove),

harem dva puta godišnje. Za svakog učenika nastavnik treba pripremiti reprodukciju likovnog

djela (koliko učenika, toliko različitih djela) koje će učenik samostalno analizirati i

interpretirati. (Mogu se koristiti razglednice, reprodukcije iz kalendar,!, fotografije,

reprodukcije, faksimili djela itd.).

Pri obradi nastavnih sadržaja treba koristiti i tekstove iz likovnih čitanki, starih zapisa i iskaza

suvremenika kad god je to moguće, a za promatranje i analizu treba koristiti prvenstveno djela

autora sa teritorija Bosne i Hercegovine.

Za efikasnu i uspješnu realizaciju nastavnog gradiva (naravno, uz adekvatan udžbenik) škola

treba da obezbijedi optimalne materijalno-tehničke uslove na osnovu Normativa nastavnih

sredstava:

- odgovarajući radni prostor, dobro osvijetljen i opremljen

- suvremenim namještajem;

- ispravna audio-vizuelna sredstva;

- didaktički materijal: fotosi, dijapozitivi, video-materijali; - likovnu biblioteku.


Nastavu likovne kulture mogu izvoditi nastavnici koji su završili odgovarajući fakultet i stekli

zvanje profesor historije umjetnosti, ili završen bili koji odsjek na akademiji likovnih i

primijenjenih umjetnosti s položenom pedagoško - psihološkom grupom predmeta.


PREDMET: Tjelesni i zdravstveni odgoj

320

NASTAVNI PLAN I PROGRAM RADA ZA TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ

1. SVRHA I CILJ PREDMETA

Zdravlje i normalan biopsihosocijalni rast i razvoj osnovni su preduvjeti za životne, radne,

stvaralačke i kulturne čovjekove djelatnosti.

Zbog višestruke međuovisnosti ljudskih osobina i sposobnosti razumljivo je kako će

najpovljnija razvijenost motoričkih, funkcionalnih i morfoloških obilježja istodobno utjecati

na ukupno čovjekovo zdravlje, tj. na djelotvorniji rad svih organa i organskih sustava, kao

svojevrsnoj prepreci pojave mnogih bolesti (osobito onih što su posljedica tjelesne pasivnosti

ili obavljanja određenog profesionalnog rada).

Posljedica pojačanog bavljenja tjelesnim djelatnostima bit će i regulacija načina ponašanja,

otklanjanje različitih neurotskih stanja, čime se izravno povećava stupanj homeostatičnosti

organizma, što je pretpostavka za uspješno komuniciranje čovjeka i okoline.

Tjelesni i zdravstveni odgoj mora se temeljiti na upravljanju procesima vježbanja tj.

kineziologiji.

Ciljevi tjelesnog i zdravstvenog odgoja su:

- zadovoljavanje biopsihosocijalne potrebe učenika za kretanjem,

- povećanje stvaralačkih sposobnosti i prilagodba suvremenim uvjetima života i

rada.

Posebni ciljevi tjelesnog i zdravstvenog odgoja su:

- razvijanje zdravstvene kulture učenika s ciljem čuvanja vlastitoga zdravlja i

zdravlja okoline,

- zadovoljavanje potrebe učenika za kretanjem, odnosno vježbanjem,

- stvaranje čvrste navike zdravoga načina življenja koristeći se sredstvima tjelesne i

zdravstvene kulture, prirodnim i drugim čimbenicima,

- pružanje mogućnosti stjecanja osnovnih znanja, vještina i navika potrebnih za

prilagodbu novim motoričkim aktivnostima,

- osposobljavnje učenika za racionalno provođenje slobodnog vremena,

- osposobljavanje učenika za slobodno i stvaralačko izražavanje u različitim

oblicima tjelesne i zdravstvene kulture, a posebno u onima koje pridonose

humanizaciji i socijalizaciji osobnosti,

321

- osposobljavanje učenika za samokontrolu i samoocjenjivanje radi praćenja i

vrjednovanja učinaka svoga rada i napretka.

Iz gore definiranoga općeg cilja, kao i posebnih ciljeva, proistječu opće zadaće predmeta

tjelesni i zdravstveni odgoj:

- upoznavanje učenika sa zakonitostima rasta i razvoja čovjekovih

biopsihosocijalnih značajki,

- stjecanje znanja o čimbenicima koji uvjetuju nastanak bolesti i ozljeda,

- razvijanje pravilnih stavova prema zdravlju i bolestima te poduzimanju mjera za

čuvanje zdravlja,

- razvijanje određenih radnih sposobnosti,

- razvijanje sposobnosti za vrhunsko stvaralaštvo motoričkim izrazom prema

određenim značajkama nadarenih pojedinaca,

- njegovanje higijenskih navika kod učenika, kao i navika očuvanja i primjene

zdrave prirodne sredine,

- teorijsko i praktično osposobljavanje učenika za trajnu primjenu odgovarajućeg

tjelesnog vježbanja kao dijela kulture življenja.

Na osnovi anatomsko-fizioloških značajki učenika, zatim karakterističnih promjena do kojih

dolazi u određenim razvojnim razdobljima te na osnovi mogućeg potrebnog doprinosa i

djelovanja tjelesnog vježbanja, izvode se posebni zadatci tjelesnog i zdravstvenog odgoja u

pojedinim razvojnim razdobljima.

Sukladno cilju i navedenim zadatcima, strukturu okvirnoga programa tjelesnog i zdravstvenog

odgoja za gimnaziju čine:

1. okvirni program rada za redovnu nastavu,

2. okvirni program rada za učenike koji iz zdravstvenih razloga moraju ostvariti poseban

program i

3. okvirni program za izbornu nastavu.

Okvirni program za redovnu nastavu tjelesnog i zdravstvenog odgoja:

- dijagnostika antropometrijskoga statusa, motoričkih i funkcionalnih sposobnosti,

- sadržaj općega, bazičnog i utalitarnog karaktera,

- rad u homogeniziranim skupinama, izborni sport,

- teorijski rad.

322

Dijagnostika antropometrijskoga statusa, motoričkih i funkcionalinih sposobnosti

podrazumijeva početna i završna provjeravanja antropološkog statusa. Prateći savremene

tendencije, model praćenja tjelesnog razvoja i motoričkih sposobnosti učenika prati koncept

tzv. „health related physical fitness“ modela. U osnovi struktura baterije testova u tom modelu

sadrži testove za praćenje i procjenu kardiorespiratorne izdržljivosti, za procjenu tjelesne

kompozicije i za procjenu mišićne snage, izdržljivosti i gipkosti. Pored osnovne strukture

baterije testova u modelu praćenja tjelesnog razvoja i razvoja motoričkih sposobnosti učenika

koja je usmjerena na zdravstveno stanje učenika, pridodat je jedan test agilnosti koji daje

određene informacije o jednom dijelu motoričkog prostora koji nije direktno vezan za zdravlje

ali je od nesumnjivog značaja za cjelokupan mehanizam za regulaciju kretanja. Za praćenje

tjelesnog rasta i sastava tijela, minimalan broj informacija dovoljnih za objektivnu analizu,

može se dobiti na osnovu pokazatelja o visini tijela, masi tijela i masnoj komponenti tjelesnog

sastava (indeks mase tijela). Za praćenje razvoja motoričkih sposobnosti, minimalan broj

informacija za objektivnu analizu može se dobiti na osnovu rezultata u testovima: šatl ran (za

procjenu opšte izdržljivosti), pretklon u sjedu (za procjenu gipkosti), ležanje-sjed za 30s, skok

udalj iz mjesta, izdržaj u zgibu (za procjenu snage i mišićne izdržljivosti u snazi), i čunasto

trčanje 4x10 m (za procjenu agilnosti).

Sadržaj općega, bazičnog i utalitarnog karaktera: u ovom sadržaju zastupljene su bazične i

modificirane motoričke strukture cikličkih i acikličkih polistrukturalnih i konvencijalnih

oblika gibanja koje primarno utječu na razvijanje sposobnosti učenika, a stupanj svladavanja

motoričkih zadataka je u funkciji transformacije tih sposobnosti.

Rad u jedinstvenim skupinama predstavlja optimalizaciju nastave tjelesnog i zdravstvenog

odgoja

ostvarenjem skupnih oblika nastavnoga rada. Skupni oblici nastavnoga rada, tj. podjela odjela

na manje jedinstvene skupine, omogućuju bolje iskorištavanje postojećih uvjeta rada,

nastavnih pomagala, veću aktivnost učenika na satu i veću mogućnost zadovoljavanja

pojedinačnih potreba i zanimanja učenika. Rad se u jedinstvenim skupinama organizira s

obzirom na zanimanje, sposobnosti i vještine te prethodno stečena znanja iz pojedinih

kinezioloških aktivnosti, a programski sadržaj u izvedbenome nastavnom programu prema

tomu određuje i vrjednuje sam nastavnik. Izbor nastavnoga sadržaja može biti iz osnovnog

programa, ali i iz dopunskih programa i programa za izbornu nastavu.

Teorijski rad predviđa ostvarenje teorijskih programskih sadržaja tjelesnog i zdravstvenog

323

odgoja na početku i na kraju nastavne godine.

Zbog posebnosti predmeta tjelesnog i zdravstvenog odgoja i autentičnih uvjeta, izbor i

vrjednovanje nastavnih cjelina i nastavnih tema iz okvirnoga programa te sastavljanje

nastavnih jedinica čini sam nastavnik za svaki razred posebno, uzimajući u obzir sve

objektivne faktore, a to su:

1. spol učenika,

2. zdravstveno stanje učenika,

3. dobijeni rezultati početnog provjeravanja:

a) antropometrijskih karakteristika,

b) motoričkih sposobnosti,

c) funkcionalnih sposobnosti,

4. predznanje učenika (motoričko znanje iz prethodnog razreda),

5. složenost, odnosno savladivost nastavne teme,

6. naklonost učenika određenim sadržajima,

7. konkretni materijalni uvjeti rada nužni za ostvarenje programa,

8. posebnost sredine u kojoj se škola nalazi (klimatski uvjeti, tradicija, športska

tradicija).

324

2. PROGRAMSKI SADRŽAJI

NASTAVNI PREDMET: Tjelesni i zdravstveni odgoj

RAZRED: prvi (1.)

SEDMIČNI /GODIŠNJI FOND SATI: dva (2)/sedamdeset (70)

ZADAĆE

(učenici)

Ovo razvojno razdoblje obilježavaju daljnje ubrzane promjene u rastu i razvoju učenika koje

vremenski nisu iste za sve učenike. Zadaće tjelesnog i zdravstvenog odgoja definiraju se

prema jedinstvenim skupinama učenika.

Osnovne zadaće tjelesnog i zdravstvenog odgoja u ovome razdoblju su:

- utjecanje primjerenim odabirom kinezioloških sadržaja na razvoj morfoloških

posebnosti učenika, posebno na razvoj mišićne mase,

- usklađivanje nesrazmjera u rastu srčanog mišića, mase tijela i krvožilnog sustava,

što uvjetuje brzo umaranje i duži oporavak učenika,

- razvijanje koordinacijskih sposobnosti s obzirom na ubrzani rast u visinu koji

može uvjetovati pad motoričkih sposobnosti koje se ogledaju i u specifičnim i u

nedovoljno racionalnim načinima kretanja,

- osposobljavanje učenika za određivanje vlastitoga volumena opterećenja,

(učenice)

Karakterističan za ovo razdoblje je usporeniji rast i razvitak koji se kod učenica očituje

uspostavljanjem ravnoteže u razvoju pojedinih organa, organskih sustava i podsustava.

Kritički stav prema vježbanju dolazi do izražaja osobito u odnosu prema vlastitim

doživljajima, potrebama, postupcima, pa je to presudno razdoblje za razvijanje pravilnih

stavova o vrijednostima tjelesnoga vježbanja. Stoga treba učenice upoznati s osnovnim

zakonitostima razvoja pojedinih dimenzija antropološkoga statusa i sa važnošću tjelesnoga

vježbanja u tijeku evolucije i involucije. U ovome razdoblju treba razvijati motoričke

sposobnosti i usvajati motorička znanja u skladu s izraženim sposobnostima i zanimanjima za

pojedine tjelesne aktivnosti te stvoriti navike sustavnoga tjelesnog vježbanja. S tim u vezi

zadaće tjelesnog i zdravstvenog odgoja su:

325

- utjecanje na jakost i gibljivost karličnoga pojasa, snagu leđnih mišića, što je uvjet

za nesmetan razvitak ostalih organskih sustava,

- razvijanje aerobne sposobnosti učenica postupnim organskim prilagođavanjem

krvožilnog i dišnog sustava (prsno i dijafragmalno disanje),

- utjecanje na poboljšanje motoričkih sposobnosti, posebno onih koje prije dostižu

granicu u razvoju (brzina, koordinacija, ravnoteža, eksplozivna snaga),

- privikavanje učenica na odgovarajuće vježbanje i za vrijeme mjesečnih ciklusa,

- zadovoljavanje njihova zanimanja za motoričko stvaralaštvo posebno estetskim

oblikovanjem i doživljajem motoričkih aktivnosti.

PROGRAMSKE CJELINE I TEME BROJ SATI

Teorijski rad 2

Inicijalna dijagnostika atropometrijskoga statusa, motoričkih i

funkcionalnih sposobnosti 3

Sadržaj općega, bazičnog i utalitarnog karaktera 20

Rad u homogeniziranim skupinama, IZBORNI SPORT 42

Finalna dijagnostika atropometrijskoga statusa, motoričkih i


326

PROGRAMSKE CJELINE

I TEME


Trčanje Ciklična kretanja različitim tempom do 10 minuta (do 8

učenika)

Trčnje kratkih dionica, “leteće” (20 – 40 m)

Trčanje dužih dionica s visokim startom (60 – 100 m)

Štafetno trčanje 4 x 60 m

Poligon prepreka

Skokovi Skok udalj koračnom tehnikom 1 ½ korak

Skok uvis opkoračnom tehnikom stradle

Bacanje Bacanje medicinke od 1, 2, 3 kg jednom i objema rukama

Bacanje loptica udalj različitih težina s gađanjem nepokretnih

i pokretnih ciljeva

Bacanje kugle O'Brien tehnikom – pojedinačna motorička

postignuća

Penjanje, upori, potpori,

visovi i kovrtljaji

Penjanje rukama po različintim spravama

Sklopka s glave

Upor u prednjihu do sjeda raznožnog

Premet naprijed

Više premeta strance povezano u jednu stranu

Kovrtljaj nazad do upora prednjeg

Njihom strance premah odnožno

Klimom premah zgrčeni

Pomicanje u visu

Iz visa ležećeg prednjeg uzmah na višu pritku odrivom jedne

noge

Kruženje trupa u visu

Ravnotežni položaji Naskok u upor čučeći, “gallop” naprijed, otvoreno-zatvoreni

poskok, “mačiji” skok, “leteći” skok, okreti u čučnju i usponu

na obje noge za 180° (greda 80 cm)

Preskoci Odbočka u lijevu i desnu stranu

Prekopit oslonom ruku preko sprave u širinu

327

Skokovi uvito na elastičnom stolu („mini trampolin“),

pružen skok s okretom za 180°

Borilačke vježbe Padovi: naprijed, nazad, u stranu

Bacanje: preko ramena, preko leđa, zahvatom preko

nadlaktica, ručno

Svlačenje u parter

Zahvati držanja u parteru

Obrana od udarca rukama

Obrana od obuhvata

Obrana od hvatanja za kosu

Plesne strukture Kruženja rukama u čeonoj, bočnoj i vodoravnoj ravnini

(obručem, loptom, vijačom)

Zamasi impulsom

Zamasi i kruženja pruženom nogom u bočnoj ravnini na

mjestu

Križni okret “valom” za 180° i 360° u obje strane

Spiralni okret u obje strane

Poskoci vijačom u kretanju pruženom nogom u prednoženju,

zanoženju i odnoženju

Poskoci u mjestu prednoženjem, odnoženjem i zanoženjem

uz bacanje i hvatanje lopte

Skok “kadet”

“Jelenji” skok

Izdražaji u prednoženju, u odnoženju, u zanoženju zgrčenom

i pruženom nogom (obručem, loptom)

Izdržaji iz okreta (obruč, lopta)

Kretanje i improvizacije u raznim ritmičkim strukturama

Plesna struktura: koraci s loptom i narodni plesovi

Društveni ples: tango

Igre Vođenje lopte startom naprijed, nazad i bočno s promjenom

smjera kretanja (košarka)

Vođenje lopte naizmjenično lijevom i desnom rukom s

328

promjenom smjera kretanja (košarka)

Hvatanje lopte s dvije ruke u skoku sa zaletom i odrazom s

mjesta (košarka)

Dodavanje lopte iz različitih udaljenosti iz skoka (košarka)

Pivotiranje (košarka)

Slobodno bacanje (košarka)

Ubacivanje u koš jednom rukom preko glave u stranu

(košarka)

Ubacivanje u koš iz kretanja nakon vođene ili dodane lopte

(polaganje lopte jednom rukom i skok šut) (košarka)

Varanje prividnim smjerom kretanja i prividnim dodavanjem

(košarka)

Obrana – osobna obrana preuzimanjem (košarka)

Protunapad s dva i tri igrača (košarka)

Igra na dva koša (košarka)

Objeručno vršno, srednje i visoko odbijanje iz osnovnoga

stava u skretanju smjera (odbojka)

Dodavanje u smjeru i preko glave (odbojka)

Dodavanje u skretanju smjera (odbojka)

Servis preko glave (odbojka)

Smečiranje s mjesta sunožnim odrazom (odbojka)

Smeč iz zaleta sunožnim odrazom (odbojka)

Obrana: pokrivanje terena prilikom očekivanja servisa i pri

izvođenju vlastitoga servisa (odbojka)

Taktika napada putem treće lopte (odbojka)

Igra preko mreže (odbojka)

Primanje lopte preuzimanjem (rukomet)

Oduzimanje lopte: skidanjem, izbijanjem i presjecanjem

(rukomet)

Udarci na vrata u visini boka prekorakom (rukomet)

Tehnika vratara (rukomet)

Sustav obrane 3:2:1 (rukomet)

Sustav igre u napadu s dva kružna napadača (rukomet)

329

Vođenje lopte unutrašnjim i vanjskim dijelom hrpta stopala

(nogomet)

Primanje lopte natkoljenicom (nogomet)

Oduzimanje lopte: prednje oduzimanje (nogomet)

Taktika, rješavanje dijelova igre: ubacivanje sa strane, udarac

iz kuta, slobodan udarac, kazneni udarac – obrana i napad

(nogomet)

Taktika igre u napadu i protunapadu

Opće pripremne vježbe Pripremne vježbe za povećanje mišićne mase primjenom

dinamičkih vježbi u serijama (učenici)

Submaksimalni dinamički podražaji i eksplozivni dinamički

podražaji (učenice)

330


RAZRED: drugi (2.)

SEMDIČNI/GODIŠNJI FOND SATI: dva (2)/sedamdeset(70)

ZADAĆE

(učenici)

Ovo razvojno razdoblje obilježavaju daljnje ubrzane promjene u rastu i razvoju osobitosti

učenika koje vremenski nisu iste za sve učenike. Posljedica razlika u procesu rasta i razvoja

učenika u tome razdoblju je jako izražena heterogenost razrednog kolektiva pa se zadaće

tjelesnog i zdravstvenog odgoja definiraju prema homogeniziranim skupinama učenika.

Osnovne zadaće tjelesnog i zdravstvenog odgoja u ovome razdoblju su:

- pomoć pri usklađivanju nesrazmjera u rastu srčanog mišića pravilnim odabirom

kinezioloških sadržaja, posebno mase tijela i krvožilnog sustava, što uvjetuje brzo

umaranje i duži oporavak učenika,

- djelovanje na razvijanje koordinacijskih sposobnosti s obzirom na ubrzani rast u

visinu koji može uvjetovati pad motoričkih sposobnosti koje se ogledaju i u

specifičnim i u nedovoljno racionalnim načinima kretanja,

- osposobljavanje učenika za određivanje vlastitoga volumena opterećenja, sukladno

njihovim objektivnim mogućnostima,

- pomoć učenicima pri lakšoj komunikaciji s drugim osobama, kako u školi, tako i

izvan nje.

(učenice)

Karakterističan za ovo razdoblje je usporeniji rast i razvijanje koji se kod učenica očituje

uspostavljanjem ravnoteže u razvoju pojedinih organa, organskih sustava i podsustava.

Kritički stav prema vježbanju dolazi do izražaja osobito u odnosu prema vlastitim

doživljajima, potrebama, postupcima, pa je to presudno razdoblje za razvijanje pravilnih

stavova o vrijednostima tjelesnoga vježbanja. Stoga treba učenice upoznati s osnovnim

zakonitostima razvitka pojedinih dimenzija antropološkoga statusa i sa značenjem tjelesnoga

vježbanja u tijeku evolucije i involucije. U ovome razdoblju treba razvijati motoričke

sposobnosti i usvajati motorička znanja u skladu s izraženim sposobnostima i zanimanjima za

pojedine tjelesne aktivnosti te stvoriti navike sustavnog tjelesnog vježbanja.

331

S tim u vezi zadaće su tjelesnog i zdravstvenog odgoja:

- utjecanje na jakost i gibljivost karličnoga pojasa, snagu leđnih mišića, što je uvjet

za nesmetan razvitak ostalih organskih sustava,

- razvijanje aerobne sposobnosti učenica postupnim organskim prilagođavanjem

krvožilnog i dišnog sustava,

- utjecanje na poboljšanje motoričkih sposobnosti, posebno onih koje prije dostižu

granicu u razvoju (brzina, koordinacija, ravnoteža, eksplozivna snaga), kao i na

gibljivost,

- privikavanje učenica na odgovarajuće vježbanje i za vrijeme mjesečnih ciklusa,

- zadovoljavanje njihova zanimanja za motoričko stvaralaštvo posebno estetskim

oblikovanjem i doživljajem motoričkih aktivnosti.

PROGRAMSKE CJELINE I TEME BROJ SATI

Teorijski rad 2


funkcionalnih sposobnosti

3





3

332

PROGRAMSKE CJELINE I

TEME


Trčanje Ciklična kretanja različitim tempom do 12 minuta (do 10 minuta

učenice)

Trčanje kratkih dionica, “leteće” (40 – 60 m)

Trčanje dužih dionica s visokim startom (100 do 150 m)

Štafetno trčanje 4 x 80 m (4 x 60 učenice)

Poligoni prepreka

Skokovi Skok udalj – pojedinačna motorička dostignuća

Skok uvis – pojedinačna motorička dostignuća

Bacanje Bacanje udalj loptica različite težine (gađanje različitih nepokretnih

i pokretnih ciljeva) i na različite udaljenosti

Bacanje medicinki do 5 kg suvanjem

Bacanje kugle O'Brien tehnikom

Penjanje, visovi i upori Penjanje na konop 5 m – pojedinačna motorička dostignuća

Premet strance iz zaleta i poskoka

Kolut nazad kroz stoj na rukama

Stoj na rukama

Upor u zanjihu

Vis prodnji – klimom ili zgibom uzmah prodnji

Klimom premah raznožni

Upor prodnji na višoj pritki, spust naprijed u vis ležeći prednji

Ravnotežni položaji Vaga bočno otklonom i odnoženjem

Naskok premahom jedne noge odnožno do upora jašućeg; polkin

korak, “tupfer”, škare naprijed, “vaga” iz skoka, saskok “jelenji”

Preskoci Zanoška u lijevu ili desnu stranu

Raznoška uzduž sprave

Skokovi na elastičnom stolu („mini trampolin“) prednožno,

raznožno, pruženo i s okretom za 360°

Borilačke vježbe Bacanje: bočno i nožno

Obrana od udaraca, obuhvata, gušenja i noža

Udarci rukama i nogama

Plesne strukture Zamasi i kruženja impulsom s dugom trakom u mjestu i kretanja

Zamasi i kruženje pruženom nogom u kretanju plesnim koracima

(valcer, polka i galop)

333

Spiralni okret loptom u obje strane

Okret iz poskoka za 180°

Okret iz skoka za 360°

Otvoreni/zatvoreni poskok na mjestu i kretanju

Preskakivanje vijače naprijed i nazad križanjem ruku

„Leteći“ skok vijačom

Skok „škare“ povezano naprijed-nazad

„Vaga“ iz skoka „kadet“

„Vaga“ iz „letećeg“ skoka

Sinusoida trčanjem, niskim „letećim“ skokovima uz vođenje lijeve

i desne ruke

Ostvaraj ritmova slobodnim izborom sprave i glazbene pratnje

(udaraljke, klasična i moderna glazba)

Plesna struktura: narodno kolo

Društveni plesovi: rock plesovi

Igre Vođenje lopte s kombinacijom raznih promjena smjera i brzine

kretanja (košarka)

Hvatanje lopte jednom rukom u skoku (košarka)

Dodavanje lopte objema rukama: od tla, s grudi, iznad ramena i

glave te jednom rukom sa strane i od tla (košarka)

Dodavanje lopte jednom rukom sa strane (košarka)

Ubacivanje lopte u koš jednom rukom preko glave u stranu

(košarka)

Ubacivanje lopte jednom rukom u kretanju iz okreta varanjem

(finte), (košarka)

Slobodno bacanje (košarka)

Fintiranje s promjenom smjera i brzine kretanja (košarka)

Oduzimanje lopte: osnovno pri ubacivanju u koš (košarka)

Osobna obrana preuzimanja igrača (košarka)

Zonska obrana 1 – 2 – 2; 2 – 1 – 2 (košarka)

Napad i protunapad (košarka)

Blokade, kombinacije napada i obrane s dva igrača, s tri igrača, s

jednim centrom (košarka)

Igra na dva koša (košarka)

Objeručno i jednoručno odbijanje lopte iz odbojkaškog stava

(odbojka)

334

Donja odbijanja “čekićem” (odbojka)

Donje odbijanje jednom rukom (odbojka)

Dodavanje odbijanjem na različitim udaljenostima u oštrim i

blagim parabolama (odbojka )

Dizanje lopte na smeč (odbojka)

Smečiranje iz zaleta sunožnim odrazom (odbojka)

Blok: pojedinačni i skupni (odbojka)

Spašavanje lopti iz mreže jednom i objema rukama (odbojka)

Pojedinačni napad servisom i smečom (odbojka)

Obrana u stražnjoj liniji (sustav “centarhalf naprijed”) (odbojka)

Igra preko mreže (odbojka)

Udarci s otklonom u suprotnu stranu (rukomet)

Blokiranje jednom i objema rukama (rukomet)

Napad s 9 m (rukomet)

Sustav kombinirane obrane: 5 + 1, 4 + 2 (rukomet)

Napad na kombiniranu obranu (rukomet)

Igra u napadu i obrani u specifičnim uvjetima (rukomet)

Izvođenje „poluvolej“ i „volej“ udrca (nogomet)

Prijenosi lopte (nogomet)

Oduzimanje lopte izbijanjem (nogomet)

„Dribling“ unutarnjom i vanjskom stranom stopala (nogomet)

Opće pripremne vježbe Pripremnim vježbama utjecati na razvijanje mišićne mase;

sprječavanje nerazmjernog stvaranja masnoga tkiva primjenom

dinamičkih vježbi u serijama sa i bez dodatnog opterećenja

(učenici)

Vježbe za jačanje i vježbe prilagodljivosti za održavanje ravnoteže

između mase tijela i potkožnoga masnog tkiva (učenice)

335


RAZRED: treći (3.)

SEDMIČNI/GODIŠNJI FOND SATI: dva (2)/sedamdeset (70)

ZADAĆE

(učenici)

Ovo je razdoblje smirivanja općega morfološkog rasta i razvoja, tj. organizam je pod

intezivnijom genetskom kontrolom. U tom je razdoblju primjetno uvećanje mišićne mase,

dolazi do uravnoteženijeg razvoja funkcionalnih sposobnosti svih sustava i podsustava.

Odnos prema tjelesnoj aktivnosti i prema tjelesnom vježbanju također postaje stvarniji i

suptilniji jer se vlastiti doživljaji i potrebe svjesnije osjećaju. To je faza definitivnog

opredjeljivanja za pojedinu, odnosno određenu, motoričku aktivnost. Kako bi se izgradili što

pravilniji stavovi o vrijednostima tjelesnoga vježbanja, neophodno je učenike upoznati s

osnovnim zakonitostima razvoja čovjeka i utjecajima tjelesne aktivnosti i tjelesnog vježbanja

na taj razvoj.

Kako je ovo razdoblje odluka, pa i osposobljavanja za konkretnu vrstu zanimanja, neophodno

je izgrađivati što učinkovitije strukture gibanja koje su u funkciji određenoga radnog procesa.

Osim toga, neophodno je pružanje informacija učenicima o različitim mogućnostima

humanizacije rada, informacija o utjecaju prikladnoga tjelesnog vježbanja na stvaranje i

održavanje radnih sposobnosti, za uporabu slobodnoga vremena i opće iskazivanje kreativnih

ljudskih vrijednosti.

S obzirom na rečeno, zadatci tjelesnog i zdravstvenog odgoja su:

- nastavljanje s procesom utjecaja na razvoj morfoloških značajki, osobito na jačanje

ruku i ramenog pojasa,

- utjecanje na daljnje razvijanje aerobnih i anaerobnih sposobnosti,

- utjecanje na što djelotvorniji razvoj opće motorike, a posebno onih struktura

gibanja koje su u funkciji za određenu vrstu zanimanja,

- osposobljavanje učenika za samostalno organiziranje aktivnosti koje su u funkciji

podizanja zdravlja, radnih sposobnosti i što kulturnije uporabe slobodnoga

vremena.

336

(učenice)

Obilježje ovoga razdoblja jest povećavanje obujma tijela i približavanje granici rasta

koštanoga sustava. Funkcionalni razvoj pojedinih sustava i podsustava, iako se nastavlja,

znatno je uravnotežniji, a to omogućuje primjenu većih funkcionalnih opterećenja organizma.

Kako bi se učenice trajno bavile tjelesnim vježbanjem, neophodno ih je stalno poticati na

tjelesnu aktivnost i upućivati na pozitivna iskustva koja se doživljavaju u različitim

organizacijskim oblicima rada. Sustav profesionalnog osposobljavanja učenica obuhvaća

obavijesti o funkciji tjelesnoga vježbanja za radnu i stvaralačku sposobnost žene.

Prema tomu, zadatci tjelesnog i zdravstvenog odgoja su:

- potpomaganje harmoničnoga razvoja morfološkog statusa učenica, posebno

prevencijom pojave adipoznosti celulita,

- utjecanje na razvoj mišićnih skupina odgovarajućih za biološku funkciju žene,

- razvijati aerobne i postupno anaerobne sposobnosti učenica primjenom motoričkih

aktivnosti koje imaju futurološku primjenu u motoričkoj aktivnosti žena.

PROGRAMSKI CJELINE I TEME BROJ SATI

Teorijski rad 2



Sadržaj općega bazičnog i utalitarnog karaktera 20

Rad u homogeniziranim skupinama - IZBORNI SPORT 42

Finalna dijagnostika atropometrijskoga statusa, motoričkih i funkcionalnih

sposobnosti

3

337

NASTAVNE CJELINE I

TEME

NASTAVNI SADRŽAJI

Trčanje Kontinuirano kretanje različitim tempom, do 12 minuta

Trčanje različitim tempom do 15 minuta u aerobnim uvjetima

Trčanje kratkih dionica 40, 60, 80 m

Brzo trčanje u anaerobnim uvjetima


Štafetna trčanja u aerobnim i anaerobnim uvjetima

Trčanje preko niskih prepona (50 m)

Trčanje preko različitih prepreka

Skokovi Skokovi preko vodoravnih i vertikalnih prepreka

Skokovi uvis i udalj (pojedinačna motorička dostignuća)

Skokovi na elastičnome stolu (mini trampoline): skok uvito s

okretom u lijevu i desnu stranu

Bacanja Bacanje medicinke s preskokom

Bacanje kugle športskom tehnikom (pojedinačna motorička

dostignuća)

Preskoci, vis, upor Stoj na rukama i prijelaz u kolut naprijed

Prekopit (salto) naprijed

Iz upora prednjeg na pritki, premahom odnožno naprijed u

upor jašući i premahom odnožno natrag u upor prednji

(učenice)

Saskok odnjihom iz upora prednjeg

Prednoška preko konja, visina 120 cm

Naupor jašući (preča)

Vis uznijeto, vis strmoglavo u njihu (krugovi)

Kovrtljaj naprijed iz upora prednjeg (preča)

Slobodna vježba (parter)

Kombinacija elemenata u visu (klim, njih, podmetni saskok)

338

Ravnotežni položaji Naskok u upor čučeći s odnoženjem

Valcer korak s okretom za 180° na jednoj nozi u lijevu i

desnu stranu

Stoj na ramenima

Igre Primjena skok šuta u igri (rukomet)

Primanja i dodavanja lopte u igri (rukomet)

Igra u obrani: zonska 3:2:1 i kombinirana 4+2 (rukomet)

Igra u napadu i obrani s igračem više i igračem manje

(rukomet)

Primjena pravila kroz igru i suđenje (rukomet)

Dodavanje i odbijanje lopte u složenim situacijama (odbojka)

Padovi i bacanje kod hvatanja niskih lopti (odbojka)

Usavršavnje tehnike izvođenja i prijema servisa (odbojka)

Osnove taktike igre u napadu i obrani (odbojka)

Pomoćne taktičke vježbe i igre primjenom već svladanih

struktura (odbojka)

Primjena pravila kroz igru i suđenje (odbojka)

Hvatanje i dodavanje lopte uz povećavanje brzine kretanja

igrača i lopte (košarka)

Vođenje lopte promjenom ritma lopte (košarka)

Situacijsko vođenje i dodavanje lopte kroz igru (košarka)

Skokok šut s okretom (košarka)

Primjena dvokoraka pri ubacivanju u koš s lijeve i desne

strane (košarka)

Oduzimanje lopte kod vođenja i ubacivanja (košarka)

Pivotiranje u uvjetima obrane (košarka)

Kombinirana obrana zona – čovjek (košarka)

Promjena sustava igre u napadu ovisno o promjeni sustava

obrane (košarka)

Igra uz poštivanje pravila (košarka)

Borilačke strukture Osnove svlačenja u parter

Osnove zahvata držanja u parteru

339

Osnove ručnoga bacanja

Osnove bacanja prekao ramena

Osnove poluge u zglobu lakta

Zahvati gušenja

Obrana od zahvata gušenja

Plesne strukture Bacanje i hvatanje obruča (povezano s plesnim koracima)

Vodoravni krug vijačom jednom rukom iznad glave i

povezano vodoravni krug s preskokom (“osmica”) u mjestu i

u kretanju

Preskakivanje vijače “škarama” pogrčeno

Preskakivanje vijače plesnim koracima (galop naprijed,

polka) Pojedinačni sastav vijačom s obveznim stukturama:

valcer korak s kruženjem vijačom u jednoj ruci u osnovnim

ravninama; preskakivanje vijače sunožno, međuposkocima s

prednoženjem i zanoženjem; preskakivnje vijače “letećim”

skokom

Narodni ples

Društvni plesovi: cha-cha-cha, samba

Opće pripremne vježbe Opće pripremne vježbe za utjecaj na što skladniji morfološki

razvoj i sustavno povećavnje funkcionalnih sposobnosti

(učenici)

Vježbe za povećanje aerobnih sposobnosti i mišićne

izdržljivosti (učenice)

340


RAZRED: četvrti (4.)

SEDMIČNI/GODIŠNJI FOND SATI: dva (2)/šezdeset (60)

ZADAĆE

Zadaće tjelesnog i zdravstvenog odgoja i u ovome razdoblju su:

(učenici)

- nastavljanje s procesom utjecaja na razvoj morfoloških značajki, a osobito na

jačanje ruku i ramenoga pojasa,

- utjecanje na daljnje razvijanje aerobnih i anaerobnih sposobnosti i na što

djelotvorniji razvoj opće motorike, posebno onih struktura gibanja koje su u

funkciji za određenu vrstu zanimanja,

- osposobljavanje učenika za samostalno organiziranje aktivnosti koje su u funkciji

podizanja zdravlja, radnih sposobnosti i što kulturnije uporabe slobodnoga

vremena,

(učenice)

- razvijanje morfološkoga statusa učenica, posebno sprječavanjem pojave

adipoznosti celulita,

- utjecanje na razvoj mišićnih skupina odgovarajućih za biološku funkciju žene,

- razvijanje aerobnih i postupno anaerobnih sposobnosti učenica primjenom

motoričkih aktivnosti koje imaju futurološku primjenu u motoričkoj aktivnosti

žena.

PROGRAMSKE CJELNE I TEME BROJ SATI

Teorijski rad 2



3





3

341

PROGRAMSKE CJELINE

I TEME


Trčanje Kontinuirana kretanja različitim tempom, 12 i više minuta

(učenice)

Trčanje različitim tempom, do 20 minuta u aerobnim i

anaerobnim uvjetima (učenici)

Štafetno trčanje na dionicama (60 do 400 m)

Trčanje kratkih dionica (60, 80, 100 m)


Trčanje preko prepona

Skokovi Skok uvis i udalj izabranom tehnikom (pojedinačna

motorička dostignuća)

Skokovi preko različitih prepreka

Skokovi na elastičnome stolu (mini trampoline): skok

sunožno--prednožni

Bacanja Osnovne vježbe za bacanje okretom (loptice, vrećice s

pjeskom itd.)

Bacanje medicinke s okretom za 180° preskokom

Bacanje kugle športskom tehnikom (pojedinačna motorička

dostignuća)

Kovrtljaji, koluti Kolut nazad do stoja na rukama

Premet strance iz zaleta s okretom za 180° (rondad)

Kovrtljaj nazad iz upora jašućeg

Kovrtljaj naprijed iz upora jašućeg

Slobodna vježba na parteru prema pojedinačnim

sposobnostima učenika

Upori, visovi, iskreti i

prekopiti

Njihom ili klimom podmetni saskok

Predljuljajem okret za 180°

Iskret nazad iz njiha (krugovi)

Prekopit nazad raznožno (krugovi)

Ravnotežni položaji Korak – dokorak strance povezano s korakom i okretom za

180°

342

Skok s promjenom nogu

„Vaga“ iz hodanja, trčanja, poskoka i skokova

Sastav u parteru prema pojedinačnim sposobnostima učenica

Sastav na gredi prema pojedinačnim sposobnostima učenica

Igre Fintiranje u vođenju i dodavnju (rukomet)

Rješavanje taktičkih zadataka igre nakon izvođenja

ubacivanja sa strane i slobodnog udarca s 9 metara (rukomet)

Sustav pojedinačne obrane (rukomet)

Igra u napadu – protunapad sa 6 igrača (rukomet)

Suđenje utakmice i vođenje zapisnika (rukomet)

Primanje i dodavanje lopte kroz igru (odbojka)

Dizanje lopte na smeč ispred i iza sebe – preko glave

(odbojka)

Igre u napadu (različite varijante), (odbojka)

Igra u obrani (blokiranje i zaštita bloka), (odbojka)

Spašavnje lopti iz mreže (odbojka)

Obrana u prednjoj i stražnjoj liniji (odbojka)

Suđenje utakmica i vođenje zapisnika (odbojka)

Primjena svladane tehnike kroz igru (košarka)

Primjena različitih varijanti obrane kroz igru (košarka)

Primjena taktike u napadu protiv zonske obrane (košarka)

Igra uz primjenu raznih sustava napada i obrane (košarka)

Suđenje utakmice i vođenje zapisnika (košarka)

Sustavi igre 1-4-2-4, 1-4-3-3, 1-4-4-2 (nogomet)

Borilačke strukture Osnove bacanja preko glave

Osnove zahvata poluga u zglobu lakta, ramena i šake

Osnove obrane od napada nožem

Osnove karate udaraca

Obrane od karate udaraca

Plesne stukture Kotrljanje obruča povezano sa skokovima preko obruča i kraj

obruča

Prebacivanje lopte gornjim i donjim čeonim lukom i donjim

343

bočnim lukom

Izbacivanje lopte uvrtanjem

Izbacivanje lopte povezano s okretom

Kruženje lopte oko tijela povezano s udaranjem lopte o tlo

Kotrljanje lopte po rukama

Kotrljanje lopte po tlu u raznim smjerovima

Sastav (lopta) prema pojedinačnim sposobnostima učenica

Narodni plesovi

Društveni plesovi: engleski valcer, bečki valcer

Disco plesovi (plesne improvizacije)

Opće pripremne vježbe Opće pripremne vježbe za utjecaj na što skladniji morfološki

razvoj i sustavno povećanje funkcionalnih sposobnosti

srčano-žilnog i dišnog sustava te lokomotornog aparata

(učenici)

Vježbe za povećanje anaerobnih sposobnosti učenica prema

pojedinačnim karakteristikama (učenice)

344

OKVIRNI PLAN I PROGRAM RADA ZA IZBORNU NASTAVU ZA TJELESNI I

ZDRAVSTVENI ODGOJ

1. SVRHA I CILJ

Cilj je ovoga programa omogućiti učenicima koji pokazuju posebno zanimanje i imaju

odgovarajuće psihosomatske predispozicije za uspjeh u stvaralaštvu motoričkim izrazom,

stjecanje znatno većih motoričkih i teorijskih informacija o kineziološkoj aktivnosti, što

otvara povoljnije mogućnosti za njihovu stvaralačku afirmaciju.

Zadatci ovoga programa su:

- proširivanje fonda općih informacija o biti i vrijednostima tjelesne i zdravstvene

kulture učenika,

- pružanje učenicima više razine motoričkih znanja, sposobnosti i postignuća

specijaliziranim radom i sustavnim vježbanjem – treningom,

- osposbljavanje učenika za daljnje usavršavanje u športu i opredjeljivanje za trajnu

zauzetost u kineziologiji,

- osposobljavanje učenika za što učinkovitije stručno, društveno i političko

djelovnje u organizacijama tjelesne kulture, športskim sekcijama, klubovima,

društvima i savezima.

345

NASTAVNI PREDMET: Tjelesni i zdravstveni odgoj (obavezna izborna nastava)

RAZRED: I, II, III, IV

PROGRAMSKE CJELINE

I TEME


Atletika a) teorijski rad

- osnove teorije atletike

- osnovne posebnosti sprinta

- osnovne posebnosti srednjih pruga

- osnovne posebnosti dugih pruga i maratona

- osnovne posebnosti preponskog trčanja

- osnovna obilježja skokova

- osnovna obilježja bacačkih disciplina

- osnove metodike atletskoga treninga

- organizacija rada u atletskom klubu

b) praktični rad

- sportsko hodanje

- trčanje

- sprint

- start

- srednje pruge

- preponska trčanja

- štafetna trčanja (tehnika odozgo i odozdo, 4x100,

4x400m)

- skok u dalj (zgrčna, uvinuće, koračna tehnika)

- skok u vis (stradle, flopy)

- troskok

- skok s motkom

- bacanje kugle (linearna i rotaciona tehnika)

- bacanje koplja

- bacanje diska

- bacanje kladiva

c) kondicijska priprema u atletici

346

Gimnastika a) teorijski rad

- osnove teorije sportske gimnastike

- sustav odabira u sportskoj gimnastici

- metodika rada u dječjoj školi sportske gimnastike

- modeli treninga u sportskoj gimnastici

- vrste priprema po kategorijama uzrasta

- periodizacija treninga u gimnastici

- kontrola sposobnosti i osobina vježbača

- pomaganje i čuvanje u gimnastici

- organizacija rada u gimnastičkom klubu

b) tehnička priprema

(učenici)

- elementi na prečki, ručama, krugovima, konju s

hvataljkama, preskoku i tlu

(učenice)

- elementi na dvovisinskim ručama, gredi, preskoku

i tlu

c) kondicijska priprema u gimnastici

Borilački sportovi (judo,

karate, hrvanje)

Judo

a) teorijski rad

- osnove teorije juda

- treninga u judu

- pružanje prve pomoći u judu

- kontrola treniranosti u judu i programiranje

treninga

- strategija i taktika borbe

- organizacija rada u judo klubu

b) osnove tehnike juda

- padovi

- zahvati držanja

- ručna bacanja

- nožna bacanja

- poluge

347

- gušenja

- oslobađanje od zahvata držanja

c) kondicijska priprema u judu

Karate

a) teorijski rad

- osnove teorije karatea

- analiza tehnike karatea

- metodika treninga karatea

- načini organizacije rada s mlađim uzrastima i

organizacija rada u karate klubu


- priprema za natjecanja

b) tehnička priprema

- stavovi i kretanje

- udarci rukama

- udarci nogama

- blokade

- kombinacije elemenata u napadu

- kombinacije elemenata u obrani

- tehnika samoobrane

- izvođenje obveznih programa (kata)

c) kondicijska priprema u karateu

Hrvanje

a) teorijski rad

- osnove teorije hrvanja

- pravila i suđenje

- analiza hrvačkih tehnika

- metodika treninga u hrvanju

- sistemi odabira i treniranja različitih dobnih

kategorija

- godišnji ciklus treninga različitih dobnih

kategorija

- prikaz i analiza borbe

348

- organizacija rada u hrvačkom klubu

b) tehničko-taktička priprema hrvača

- osnovni stavovi

- kretanje po strunjači

- načela izvođenja pojedinih zahvata

- elementi tehnike u „stojci“

- elementi tehnike u parteru

- elementi tehnike u „mostu“

c) kondicijska priprema u hrvanju

- osnovna psihofizička priprema hrvača

Košarka a) teorijski rad

- osnove teorije košarke

- pravila igre

- strukturalna analiza igre

- metodika treninga


kategorija


kategorija

- praćenje i analiza utakmice

- organizacija rada u košarkaškom klubu

b) tehničko-taktička priprema

- kretanje igrača bez lopte

- držanje, hvatanje i dodavanje lopte

- oduzimanje lopte

- pivotiranje

- vođenje lopte

- ubacivnje lopte u koš

- napad, protunapad i obrana od protunapada

- odbrana „čovjek – čovjeka“

- presing i napad protiv presinga

- zonska obrana i napad protiv zonske obrane

- igra na dva koša

349

- zonski presing (2-1-2, 2-2-1)

- kombinirana odbrana i napad protiv nje

- taktika posebnih situacija

- igra na dva koša s primjenom različitih taktičkih

varijanti u obranu i napadu

c) kondicijska priprema u košarci

- osnovna psihofizička priprema

Nogomet a) teorijski rad

- osnove teorije nogometa

- pravila igre


- metodika treninga


kategorija


kategorija


- organizacija rada u nogometnom klubu


- pojedinačne vježbe

- kretanja igrača

- vođenje lopte

- prijem lopte

- žongliranje loptom

- driblinzi i fintiranja

- oduzimanja lopte

- pojedinačne akcije i protuakcije

- vježbe suradnje više igrača

- dupli pas

- vladanje loptom u zraku

- udarci na gol

- tehnika vratara

- vježbe napada

350

- vježbe obrane

- igra na smanjenom prostoru

- igra na dva gola

- specifični udarci


- vježbe suradnje više igrača u obrani

- vježbe suradnje više igrača u napadu

- vježbe napada i obrane u različitom brojčanom

odnosu snaga

- igra na jedan gol

c) kondicijska priprema u nogometu

- opća psihofizička priprema

Odbojka a) teorijski rad

- osnove i teorije odbojkaške igre

- pravila igre i suđenje

- analiza elemenata odbojke

- analiza taktike igre u napadu

- analiza taktike igre u obrani

- metodika treninga


kategorija


kategorija


- organizacija rada u odbojkaškom klubu

- situacijske vježbe u obrani

- situacijske vježbe u napadu

- situacijske vježbe napada i obrane

- vježbe izmjene mjesta igrača i taktičke varijante u

utakmici

- igra preko mreže


- kretanje igrača

351

- odbijanje lopte

- dodavanje lopte

- servis

- smečiranje

- blokiranje

- spašavanje lopte iz mreže

- bazične situacijske vježbe

- pomoćne situacijske igre

- situacijske vježbe dodavanja i dizanja lopte

- vježbe napada i obrane

- prijem servisa i kontranapad

- igra preko mreže

- situacijske vježbe u odbrani




utakmici

c) kondicijska priprema u odbojci


Rukomet a) teorijski rad

- osnove teorije rukometa


- analiza elemenata rukometa



- metodika treninga

- sustemi odabira i treniranja različitih dobnih

kategorija


kategorija


- organizacija rada u rukometnom klubu


352

- osnovni stav

- kretanje

- start iz mjesta i kretanja

- zalet za udarac (ravni, križni korak, dokorak,

zaskok)

- promjena smjera kretanja za 90° i 360°

- zaustavljanje

- skokovi

- okreti

- doskoci i prizemljenje

- kretanje u obrani

- držanje lopte

- primanje lopte

- bacanje lopte

- dodavanje i ispucavanje lopte

- vođenje lopte

- igra vratara

- taktika igre u obrani

- taktika igre u napadu

- igra na dva gola

- taktika igre u obrani prilikom prekida

- taktika igre u napadu prilikom prekida

- različite taktičke varijante igre u napadu

- različite taktičke varijante igre u obrani

- taktika igre napada i obrane u različitim brojčanim

odnosima

- situacijska igra na jedan gol

c) kondicijska priprema rukometaša

- opća psihofizička priprema rukometaša

Plivanje a) teorijski rad

- osnove teorije plivanja

- objekti za plivanje i njihovo korištenje

- pravila i suđenja

353

- analiza tehnika plivanja

- metodika treninga plivanja

- pružanje pomoći unesrećenim u vodi


kategorija


kategorija

- osnove pojedinačne taktike plivanja

- organizacija rada u plivačkom klubu

b) tehničko-taktička priprema plivača

- didaktička načela obuke

- obuka kraul tehnike plivanja

- obuka prsne tehnike plivanja

- obuka leđne kraul tehnike plivanja

- obuka delfin tehnike plivanja

- usavršavanje kraul tehnike plivanja

- usavršavanje prsne tehnike plivanja

- usavršavanje leđne kraul tehnike plivanja

- usavršavanje delfin tehnike plivanja

- taktička priprema

c) kondicijska priprema u plivanju

- osnovna psihofizička priprema plivača

Skijanje a) teorijski rad

- osnove teorije alpskoga skijanja

- osnove teorije nordijskoga skijanja

- skijaška oprema i rekviziti

- osnove biomehanike skijanja

- biomehanička analiza elemenata skijanja

- metodika treninga skijanja

- pravila skijaških natjecanja

- mjere osiguranja i prve pomoći

- korištenje audiovizualnih metoda u skijanju


354

(napredne tehnike i natjecatljeske tehnike)

- organizacija natjecanja u skijanju

- priprema i postavljanje staze

- sprave i uređaji za mjerenje vremena

- organizacija rada u skijaškom klubu


- svladavanje osnovne plužne i paralelne tehnike

- zavoj prema brijegu

- kosi spust

- pluženje i plužni zavoji

- osnovno vijuganje

- osnovni zavoj

- brzo vijuganje

- rubljenje

- terenski skokovi

- natjecateljska tehnika u spustu, veleslalomu i

slalomu

- taktička priprema za takmičenje u različitim

skijaškim disciplinama

c) kondicijska priprema u skijanju

Stolni tenis a) teorijski rad

- osnove teorije stolnoga tenisa


- rekviziti i oprema

- analiza tehnike stolnog tenisa

- metodika treninga stolnog tenisa

- vizualne metode u stolnom tenisu

- sustav odabira i treniranje pojedinih dobnih

kategorija

- sustavi igre

- psihološka priprema u stolnom tenisu

- oraganizacija rada u stolnoteniskom klubu

b) tehničko-praktična priprema

355

- načela rada ruku i nogu u stolnom tenisu

- držanje reketa

- osnovni stav

- tehnika rada nogu

- praćenje leta lopte i teorija udaraca

- tenika udaraca u napadu (forhand i backhand)

- tehnika udaraca u obrani

- servis

- blok udarac

- topspin udarac

- vraćanje topspina

- načini izvođenja vježbi u stolnom tenisu

- usavršavanje složenih tehničkih elemenata u

napadu

- tehnika i taktički ciljevi mijenjanja jačine rezanja

u obrani


- taktika igre parova

c) kondicijska priprema u stolnom tenisu

- osnovna psihofizička priprema u stolnom tenisu

Ritmičko-sportska

gimnastika

a) teorijski rad

- pravila ritmičke gimnastike

- analiza kretnih struktura i kretanja sprava (vijača,

obruč, lopta, čunjevi, traka)

- ocjena efikasnosti tehničkih elemenata tehnike

ritmičke gimnastike, njihova frekvencija i

valorizacija u odnosu na konačan natjecateljski

rezultat

- kriteriji za izbor i kompoziciju grupnog sastava

(postava, kombinacije sprava, izmjene, formacije,

glazba)


- vježbe za razvoj fleksibilnosti i ravnoteže

356

- opće pripremne vježbe u ritmičkoj gimnastici

- poze, hodanja, trčanja, galop, poskoci

- vježbe baleta

- zamasi, valoviti pokreti rukama,

- plesni koraci u ritmičkoj gimnastici

- okreti i piruete

- skokovi (daleko-visoki, jelenji, škare naprijed i

nazad, škare s okretom, mačji skok i mačji s

okretom 360stupnjeva, skokovi s udarcem i

kozački skok)

- akrobatski elementi u ritmičkoj gimnastici

- osnovni elementi tehnike s loptom

- osnovni elementi tehnike s vijačom

- osnovni elementi tehnike s obručem

- osnovni elementi tehnike s čunjevima

- osnovni elementi tehnike s trakom

- slaganje individualne i grupne vježbe u ritmičkoj

gimnastici

c) kondicijska priprema u ritmičko-sportskoj

gimnastici

- osnovna psihofizička priprema u ritmičko-

sportskoj gimnastici

Ples a) teorijski rad

- aplikacijske vrijednosti i prednosti plesa

(edukacija, rekreacija, kineziterapija i sportsko

stvaralaštvo)

- sistematizacija plesnih struktura (folklorni,

društveni, savremeni i sportski ples)

- analiza bazičnih kretanja pojedinih plesnih izraza

- relevantnost motoričkih, morfoloških,

funkcionalnih, kognitivnih, konativnih dimenzija

čovjeka u procesu obuke i realizacije plesnih

struktura

357

- interakcijski odnosi plesnog izražavanja i

sredstava glazbenog izraza (mjera, ritam, tempo)

b) tehničko-taktički rad

- standardni plesovi: Engleski i Bečki valcer

- latino-američkih plesovi: Rumba, Samba, Ča-ča-

ča i Tango

- narodne igre (iz užeg i šireg zavičaja)

c) kondicijska priprema za ples

- osnovna psihofizička priprema u plesu

Aktivosti u prirodi Izleti i logorovanje kao oblik aktivnosti u prirodi,

oprema za logorovanje

Zaštita prirode i ekološka svijest, organizacija

kampovanja

Osnovni sadržaji iz prostora planinarstva (izleti i

pohodi, logorovanja) sa naglaskom na mjerama

sigurnosti, sposobnost snalaženja i orijentacije u

prirodi

Pružanje prve pomoći

Opasnosti u prirodi

Ishrana iz prirode

Sadržaj specifičnih aktivnosti i igara u prirodi

Sadržaji i programi na dužim boravcima u prirodi

Tehnike i metodika obuke nekih sadržaja na vodi,

primjenjeno plivanje, logorski život, rekreacija u

prirodi

Vidovi kampovanja, postavljanje i uređenje kampa,

izrada plana i programa za ljetnje i zimsko

kampovanje

Vještine u prirodi: vrste vatri, ložišta, skloništa,

čvorovi i vrste čvorova, streljaštvo i izviđaštvo

Elementarne igre u prirodi i organizacija raznih

takmičenja, šŠkola preživljavanja i ishrana u

prirodi

Alpinizam i sportsko penjanje

Igre bez granica u prirodi i na vodi

Brdski biciklizam. Osnova sportova na brzim i mirnim

vodama: Ronjenje na dah,autonomno ronjenje

kajak, kanu, jedrenje na dasci, veslanje, rafting i

korištenje gumenih čamaca

358

Streličarstvo Istorija streličarstva u svijetu i BIH

Razvoj tehnike

Razvoj opreme

Razvoj disciplina

FITA Ustroj i Pravila

Zaštita na radu (zaštita svih sudionika i mjesta

održavanja trenažnog procesa )

Sistematizacija i registracija tehničkih elemenata:

Zakrivljeni luk, složeni luk, goli luk

Načini suočavanja s nepovoljnim vremenskim

uvjetima: kiša, hladnoća,vjetar, vrućina

Priprema opreme s obzirom na meteorološke uvjete

METODIKA UČENJA STRELIČARSKE TEHNIKE

PO FAZAMA I ELEMENTIMA FAZA

Pripremna faza: stav, prednja ruka, stavljanje strijele i

hvat tetive, pripremna pozicija

Faza generiranja sile: podizanje prednje ruke i

prednateg, puni nateg luka, sidrenje

Kritični moment: nišanjenje, otpuštanje

Završna faza: praćenje leta strijele i relaksacija

METODIKA STRELIČARSKOG TRENINGA

Sadržaji treninga

Lokalitet treninga

Opterećenje treninga

Trenažna pomagala

Organizacijski oblici rada

Metode treninga

Metodičke forme treninga

UGAĐANJE OPREME

Zakrivljeni luk

Složeni luk

Goli luk

METODIKA UČENJA STRELIČARSKE TAKTIKE

Strukture takmičarske situacije

Priprema za takmičenje

Taktika gađanja u ekipama

Povezanost tehnike i taktike

ANTROPOLOŠKA ANALIZA

KATEGORIZIRANIH STRELIČARA.

RAZLIČITI PRISTUPI ANALIZI I ISTRAŽIVANJU

STRELIČARSKOG SPORTA.

SISTEMATSKA KINEZIOLOGIJA.

359


VII stepen stručne spreme (profesor fizičkog vaspitanja i sporta, profesor tjelesnog odgoja i

sporta, profesor sporta, profesor fizičke kulture, bachelor tjelesnog odgoja i sporta)

Magistar nauka fizičke kulture, magistar nauka u oblasti sporta i tjelesnog odgoja

Doktor nauka u oblasti fizičkog vaspitanja i sporta, doktor nauka u oblasti sporta i tjelesnog

odgoja

Završen II ciklus po Bolonjskom sistemu studiranja

Završen III ciklus po Bolonjskom sistemu studiranja


PREDMET: Antropomotorika

361

PROGRAM RADA ZA PREDMET ANTROPOMOTORIKA

SVRHA I CILJ PREDMETA

Pojam antropomotorika sastoji se od dvije riječi: antropos što znači čovek i motorika koja se u

ovom kontekstu odnosi na kretanje. Antropomotorika je oblast sa, još uvijek, teorijski

gledano, difuzno određenim opštim područjem djelovanja, ali sa empirijski, vrlo precizno

razrađenim stručnim mjerama i postupcima, usmjerenim na usavršavanje efikasnosti kretne

djelatnosti. Dakle, pojam antropomotorike obuhvata čovjekove opšte razvojne i posebne

individualne sposobnosti u životnom, radnom i sportskom smislu.

Cilj predmeta je da se učenici upoznaju sa savremenim znanjima o motoričkim sposobnostima

i njihovoj ulozi u ispoljavanju opštih i specifičnih sposobnosti čovjeka ostvarenih prvenstveno

mišićnim naprezanjima. U suštini, predmet se bavi strukturama motoričkih sposobnosti,

sredstvima i metodima njihovog poboljšanja, kao i njihovom povezanošću sa ukupnim (bio-

psiho-socijalnim) razvojem i zakonomjernostima aktivnog uticaja na adaptivne promjene u

toku rasta i razvoja, u okviru tjelesnog odgoja i sportsko-rekreativnog vježbanja (treninga).

362

NASTAVNI PREDMET: Antropomotorika

RAZRED: treći (3.)

SEDMIČNI /GODIŠNJI FOND SATI: jedan (1) / trideset pet (35)

PROGRAMSKE CJELINE I TEME PROGRAMSKI SADRŽAJI

Osnovni pojmovi u sportu i tjelesnom odgoju Sport, tjelesni i zdravstveni odgoj, vježba,

vještina, navika, trening, tehnika, taktika,

igra, rekreacija

Klasifikacija sportova Monostrukturalni, polistrukturalni i

kompleksni sportovi

Ciklični i aciklični sportovi

Aerobni, aerobno-anaerobni, anaerobni

sportovi

Razvoj pokreta Pojam pokreta

Podjela pokreta

Fiziološke osnove i kretni (motorički) putevi

formiranja pokreta

Motoričko (kretno) učenje Pojam motoričkog učenja

Faze motoričkog učenja

Metode učenja i vježbanja motoričkih

vještina

Senzibilni periodi u razvoju motoričkih

sposobnosti

Senzibilne (senzitivne) faze razvoja

motoričkih sposobnosti

Ontogenetski razvoj Razvoj kretanja (motorike) kroz određene

razvojne periode

Lokomotorni aparat čovjeka Kosti, mišići i zglobovi

Antropološke karakteristike sportiste Morfološke karakteristike

Motoričke sposobnosti

Funkcionalne sposobnosti

Kognitivne sposobnosti

Konativne karakteristike

Sociološke karakteristike

363

Motoričke sposobnosti Brzina

Snaga

Izdržljivost

Fleksibilnost

Koordinacija

Ravnoteža

Preciznost

Prirodni oblici kretanja Lokomocije

Manipulacije

Složena kretanja

Elementarne igre Podjela igara

Vježbe oblikovanja Vježbe oblikovanja sa spravama

Vježbe oblikovanja na spravama

Vjebe oblikovanja bez sprava ili proste

vježbe oblikovanja






odgoja




PREDMET: Teorija sportskog treninga

365

PROGRAM RADA ZA PREDMET TEORIJA SPORTSKOG TRENINGA


Teorija sportskog treninga proučava zakonitosti planiranja i progamiranja trenažnih procesa

usmjerenih prvenstveno na postizanje vrhunskih sportskih rezultata. Ova oblast izučava

teoretske i metodske osnove selekcije i dugoročne sportske specijalizacije, uz primjenu

jednačine specifikacije sportskog uspjeha i modela šampiona (pojedinačno i ekipno). Teorija

sportskog treninga utvrđuje zakonitosti pomoću kojih se mogu analizirati antropološke

karakteristike, osobine i sposobnosti sportiste i struktura takmičarske aktivnosti, te na osnovu

objektivno utvrđenog stanja sportiste metodski oblikovati, planirati i programirati trenažni

proces u različitim ciklusima višegodišnje i jednogodišnje sportske pripreme.

Cilj predmeta je da učenici tokom nastavno-naučnog procesa ovladaju znanjima o metodama

razvoja pojedinih motoričkih sposobnosti, modelu organizacije treninga, oporavku sportaša,

planiranju i programiranju treninga, razvojnim karakteristikama u pogledu razvoja pojedinih

kretnih sposobnsoti i metodama njihovog razvoja. Dakle, kroz proučavanje razvoja osnovnih

antropoloških obilježja kod čovjeka u uslovima intenzivnih opterećenja, sticati znanja o

transformaciji pojedinih obilježja i načinima njihova razvoja.

366

NASTAVNI PREDMET: Teorija sportskog treninga

RAZRED: četvrti (4.)

SEDMIČNI /GODIŠNJI FOND SATI: jedan (1)/trideset (30)

PROGRAMSKE CJELINE I TEME PROGRAMSKI SADRŽAJI

Teorija sporta Pojam, definicija, predmet i zadaci sportskog

treninga

Treniranost i sportska forma Pojam sportske forme (pripreme)

Zakonitost razvoja sportske forme

Upravljanje sportskom formom

Metode određivanja sportske forme

Zakonitosti sportskog treninga Usmjerenost treninga

Adaptivnost treninga

Kontinuiranost treninga

Cikličnost treninga

Metode trenažnog rada Sintetička metoda

Analitička metoda

Kompleksna metoda

Trenažna opterećenja Karakteristike opterećenja

Komponente opterećenja

Zamor i oporavak u sportskom treningu Zamor sportista

Oporavak sportista

Sredstva i metode oporavka (trenažna,

psihološka i medicinska sredstva oporavka)

Ishrana sportista Ishrana sportista

Dijagnostika treniranosti sportista Antropometrijska dijagnostika

Motoričke dijagnostika

Funkcionalne dijagnostika

Biomehanička dijagnostika

Psihodijagnostika

Fiziološke osnove sportskog treninga Struktura mišića

Bioenergetski sistem

Kardiorespiratorni sistem

367

Acido-bazni status

Stvaranje laktata

Pražno opterećenje

Mehanizam adaptacije

Struktura treninga Struktura pojedinačnog treninga

Mikrociklus

Mezociklus

Makrociklus (pripremni, takmičarski,

prelazni period)

Doping Nedozvoljena sredstva

Planiranje i programiranje treninga Dugoročno planiranje

Srednjeročno planiranje

Kratkoročno planiranje

Tekuće programiranje

Operativno programiranje






odgoja




PREDMET: Aktivnosti u prirodi

369

PROGRAM RADA ZA PREDMET AKTIVNOSTI U PRIRODI


Cilj nastavnog predmeta je da kod učenika stvori jasnu sliku o značaju i vrijednostima

pojedinih aktivnosti u prirodi, ali i da prirodu smatra i shvata veoma kompleksnom i da se

pridržava osnovnih pravila da pravaziđe neposredne opasnosti. Učenici treba da spoznaju

pravila, kodekse, ponašanja u vannastavnim aktivnostima predmeta ''Aktivnosti u prirodi''.

Trebaju da savladaju organizaciju izleta i logorovanja u prirodi kao i da spoznaju sadržaje

aktivnosti kroz predmet ( aktivnosti na vodi,u vodi i na kopnu), također, trebaju da spoznaju

metodske postupke izvođenje izleta i logorovanja. Nakon realizacije programa učenici

trebaju da su osposobljeni da moge sprovoditi pravila kodeksa ponašanja ''Aktivnosti u

prirodi. Trebaju da su osposobljeni da realizuje individualno ternske igre, na kopnu,

osposobljeni za uspješno izvođenje vodenih sportova , osposobljeni za uspješno izvođenje

metodskih sadržajnih aktivnosti igara bez granica u prirodi i na vodi, osposobljen za

društveno zabavne igre u prirodi. Nastavni predmet aktivnosti u prirodi se izvodi subotom ili

na zimskom / ljetnom raspustu. Nastava iz nastavnog predmeta aktivnosti u prirodi se izvodi

isključivo na terenskoj nastavi. Praktični dio nastave za nastavni predmet aktivnosti u prirodi

će biti realizovan u skladu sa vremenskim uslovima kroz jednodnevne aktivnosti ili

stacionarne aktivnosti od 5-10 dana u prirodi pored rijeka, jezera ili mora a na prijedlog

predmetnog nastavnika. Praktični dio nastave će se odvijati na terenu u skladu sa vremenskim

uvjetima koncentriranog tipa. .

370

NASTAVNI PREDMET: Aktivnosti u prirodi

RAZRED: treći (3) – tri (3) sata sedmično / godišnji fond sati (105)

RAZRED: četvrti (4) - tri (3) sata sedmično / godišnji fond sati (90)


Osnovne definicije u prostoru Aktivnosti u prirodi

Kratak historijat u svijetu i u BIH

Izleti i logorovanje kao oblik aktivnosti u prirodi, oprema za logorovanje

Zaštita prirode i ekološka svijest, organizacija kampovanja

Osnovni sadržaji iz prostora planinarstva (izleti i pohodi, logorovanja) sa naglaskom na

mjerama sigurnosti, sposobnost snalaženja i orijentacije u prirodi

Pružanje prve pomoći

Opasnosti u prirodi

Ishrana iz prirode

Sadržaj specifičnih aktivnosti i igara u prirodi

Sadržaji i programi na dužim boravcima u prirodi

Tehnike i metodika obuke nekih sadržaja na vodi, primjenjeno plivanje, logorski život,

rekreacija u prirodi

Vidovi kampovanja, postavljanje i uređenje kampa, izrada plana i programa za ljetnje i

zimsko kampovanje

Vještine u prirodi: vrste vatri, ložišta, skloništa, čvorovi i vrste čvorova, streljaštvo i

izviđaštvo

Elementarne igre u prirodi i organizacija raznih takmičenja, šŠkola preživljavanja i ishrana u

prirodi

Alpinizam i sportsko penjanje

Igre bez granica u prirodi i na vodi

Brdski biciklizam. Osnova sportova na brzim i mirnim vodama: Ronjenje na dah,autonomno

ronjenje kajak, kanu, jedrenje na dasci, veslanje, rafting i korištenje gumenih čamaca


PREDMET: Tjelesni i zdravstveni odgoj i sport (Izborno

područje)

372

PROGRAM RADA ZA OBAVEZNU IZBORNU NASTAVU - IZBORNO PODRUČJE

TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG ODGOJA I SPORTA

SVRHA I CILJ

Cilj ovoga programa je omogućiti učenicima koji pokazuju posebno zanimanje i imaju

odgovarajuće psihosomatske predispozicije za uspjeh u stvaralaštvu motoričkim izrazom,

stjecanje znatno većih motoričkih i teorijskih informacija o kineziološkoj aktivnosti, što

otvara povoljnije mogućnosti za njihovu stvaralačku afirmaciju.

Zadaci ovoga programa su:

- proširivanje fonda općih informacija o biti i vrijednostima određene sportske

grane,

- pružanje učenicima više razine motoričkih znanja, sposobnosti i postignuća

specijaliziranim radom i sistemnim vježbanjem – treningom,

- osposobljavanje učenika za daljnje usavršavanje u sportu i opredjeljivanje za

trajnu zauzetost u kineziologiji,

- osposobljavanje učenika za što učinkovitije stručno, društveno i političko

djelovnje u organizacijama tjelesnog odgoja, sportskim sekcijama, klubovima,

društvima i savezima.

Učenici u izbornom području tjelesnog i zdravstvenog odgoja i sporta će u prvoj sedmici nove

školske godine izabrati ponuđeni izborni sport. Učenici mogu izabrati jedan, dva, tri i

maksimalno četiri izborna sporta. Nakon što učenici izaberu sportove, sedmični broj sati po

sportovima će se raspodjeliti na prijedlog predmetnog nastavnika a da fond sati ne prelazi

četiri sedmično. Svi izborni sportovi će se realizirati u prostorijama škole (sportska dvorana)

osim skijanja i plivanja. Nastavni predmet skijanje se izvodi na zimskom raspustu. Nastavni

predmet plivanje se izvodi na ljetnom raspustu. Nastava iz nastavnih predmeta skijanje i

plivanje se izvodi isključivo na terenskoj nastavi. Praktični dio nastave će se odvijati na terenu

u skladu sa vremenskim uvjetima koncentriranog tipa. . Praktični dio nastave za nastavni

predmet skijanje će se održati na planinama u BIH ili planinama zemalja EU u vremenskom

trajanju od 7 – 10 dana. Također se nastava može održati kroz jednodnevne aktivnosti a na

prijedlog predmetnog nastavnika. Praktični dio nastave za nastavni predmet plivanje će se

održati na rijekama, bazenima ili na moru u u BIH ili zemljama EU u vremenskom trajanju od

7 – 10 dana. Također se nastava može održati kroz jednodnevne aktivnosti a na prijedlog

predmetnog nastavnika.

373

NASTAVNI PREDMET: Tjelesni i zdravstveni odgoj (obavezna izborna nastava)

RAZRED: treći (3.) i četvrti (4.)

SEDMIČNI/GODIŠNJI FOND SATI

sednični fond sati - četiri (4) / godišnji fond sati (140)

PROGRAMSKE CJELINE

I TEME


Atletika d) teorijski rad

- osnove teorije atletike

- osnovne posebnosti sprinta

- osnovne posebnosti srednjih pruga

- osnovne posebnosti dugih pruga i maratona

- osnovne posebnosti preponskog trčanja

- osnovna obilježja skokova

- osnovna obilježja bacačkih disciplina

- osnove metodike atletskoga treninga

- organizacija rada u atletskom klubu

e) praktični rad

- sportsko hodanje

- trčanje

- sprint

- start

- srednje pruge

- preponska trčanja

- štafetna trčanja (tehnika odozgo i odozdo, 4x100,

4x400m)

- skok u dalj (zgrčna, uvinuće, koračna tehnika)

- skok u vis (stradle, flopy)

- troskok

- skok s motkom

- bacanje kugle (linearna i rotaciona tehnika)

- bacanje koplja

374

- bacanje diska

- bacanje kladiva

f) kondicijska priprema u atletici

Gimnastika d) teorijski rad

- osnove teorije sportske gimnastike

- sustav odabira u sportskoj gimnastici

- metodika rada u dječjoj školi sportske gimnastike

- modeli treninga u sportskoj gimnastici

- vrste priprema po kategorijama uzrasta

- periodizacija treninga u gimnastici

- kontrola sposobnosti i osobina vježbača

- pomaganje i čuvanje u gimnastici

- organizacija rada u gimnastičkom klubu

e) tehnička priprema

(učenici)

- elementi na prečki, ručama, krugovima, konju s

hvataljkama, preskoku i tlu

(učenice)

- elementi na dvovisinskim ručama, gredi, preskoku

i tlu

f) kondicijska priprema u gimnastici

Borilački sportovi (judo,

karate, hrvanje)

Judo

d) teorijski rad

- osnove teorije juda

- treninga u judu

- pružanje prve pomoći u judu

- kontrola treniranosti u judu i programiranje

treninga


- organizacija rada u judo klubu

e) osnove tehnike juda

375

- padovi

- zahvati držanja

- ručna bacanja

- nožna bacanja

- poluge

- gušenja

- oslobađanje od zahvata držanja

f) kondicijska priprema u judu

Karate

d) teorijski rad

- osnove teorije karatea

- analiza tehnike karatea

- metodika treninga karatea

- načini organizacije rada s mlađim uzrastima i

organizacija rada u karate klubu


- priprema za natjecanja

e) tehnička priprema

- stavovi i kretanje

- udarci rukama

- udarci nogama

- blokade

- kombinacije elemenata u napadu

- kombinacije elemenata u obrani

- tehnika samoobrane

- izvođenje obveznih programa (kata)

f) kondicijska priprema u karateu

Hrvanje

d) teorijski rad

- osnove teorije hrvanja

- pravila i suđenje

- analiza hrvačkih tehnika

- metodika treninga u hrvanju

376


kategorija


kategorija

- prikaz i analiza borbe

- organizacija rada u hrvačkom klubu

e) tehničko-taktička priprema hrvača

- osnovni stavovi

- kretanje po strunjači

- načela izvođenja pojedinih zahvata

- elementi tehnike u „stojci“

- elementi tehnike u parteru

- elementi tehnike u „mostu“

f) kondicijska priprema u hrvanju

- osnovna psihofizička priprema hrvača

Košarka d) teorijski rad

- osnove teorije košarke

- pravila igre


- metodika treninga


kategorija


kategorija


- organizacija rada u košarkaškom klubu

e) tehničko-taktička priprema

- kretanje igrača bez lopte

- držanje, hvatanje i dodavanje lopte

- oduzimanje lopte

- pivotiranje

- vođenje lopte

- ubacivnje lopte u koš

377

- napad, protunapad i obrana od protunapada

- odbrana „čovjek – čovjeka“

- presing i napad protiv presinga

- zonska obrana i napad protiv zonske obrane

- igra na dva koša

- zonski presing (2-1-2, 2-2-1)

- kombinirana odbrana i napad protiv nje

- taktika posebnih situacija

- igra na dva koša s primjenom različitih taktičkih

varijanti u obranu i napadu

f) kondicijska priprema u košarci

- osnovna psihofizička priprema

Nogomet d) teorijski rad

- osnove teorije nogometa

- pravila igre


- metodika treninga


kategorija


kategorija


- organizacija rada u nogometnom klubu


- pojedinačne vježbe

- kretanja igrača

- vođenje lopte

- prijem lopte

- žongliranje loptom

- driblinzi i fintiranja

- oduzimanja lopte

- pojedinačne akcije i protuakcije


378

- dupli pas

- vladanje loptom u zraku

- udarci na gol

- tehnika vratara

- vježbe napada

- vježbe obrane

- igra na smanjenom prostoru

- igra na dva gola

- specifični udarci


- vježbe suradnje više igrača u obrani

- vježbe suradnje više igrača u napadu

- vježbe napada i obrane u različitom brojčanom

odnosu snaga

- igra na jedan gol

f) kondicijska priprema u nogometu


Odbojka d) teorijski rad

- osnove i teorije odbojkaške igre


- analiza elemenata odbojke



- metodika treninga


kategorija


kategorija


- organizacija rada u odbojkaškom klubu

- situacijske vježbe u obrani



379


utakmici

- igra preko mreže


- kretanje igrača

- odbijanje lopte

- dodavanje lopte

- servis

- smečiranje

- blokiranje

- spašavanje lopte iz mreže

- bazične situacijske vježbe

- pomoćne situacijske igre

- situacijske vježbe dodavanja i dizanja lopte

- vježbe napada i obrane

- prijem servisa i kontranapad

- igra preko mreže

- situacijske vježbe u odbrani




utakmici

f) kondicijska priprema u odbojci


Rukomet d) teorijski rad

- osnove teorije rukometa


- analiza elemenata rukometa



- metodika treninga

- sustemi odabira i treniranja različitih dobnih

kategorija

380


kategorija


- organizacija rada u rukometnom klubu


- osnovni stav

- kretanje

- start iz mjesta i kretanja

- zalet za udarac (ravni, križni korak, dokorak,

zaskok)

- promjena smjera kretanja za 90° i 360°

- zaustavljanje

- skokovi

- okreti

- doskoci i prizemljenje

- kretanje u obrani

- držanje lopte

- primanje lopte

- bacanje lopte

- dodavanje i ispucavanje lopte

- vođenje lopte

- igra vratara

- taktika igre u obrani


- igra na dva gola

- taktika igre u obrani prilikom prekida

- taktika igre u napadu prilikom prekida

- različite taktičke varijante igre u napadu

- različite taktičke varijante igre u obrani

- taktika igre napada i obrane u različitim brojčanim

odnosima

- situacijska igra na jedan gol

f) kondicijska priprema rukometaša

381

- opća psihofizička priprema rukometaša

Plivanje d) teorijski rad

- osnove teorije plivanja

- objekti za plivanje i njihovo korištenje

- pravila i suđenja

- analiza tehnika plivanja

- metodika treninga plivanja

- pružanje pomoći unesrećenim u vodi


kategorija


kategorija

- osnove pojedinačne taktike plivanja

- organizacija rada u plivačkom klubu

e) tehničko-taktička priprema plivača

- didaktička načela obuke

- obuka kraul tehnike plivanja

- obuka prsne tehnike plivanja

- obuka leđne kraul tehnike plivanja

- obuka delfin tehnike plivanja

- usavršavanje kraul tehnike plivanja

- usavršavanje prsne tehnike plivanja

- usavršavanje leđne kraul tehnike plivanja

- usavršavanje delfin tehnike plivanja

- taktička priprema

f) kondicijska priprema u plivanju

- osnovna psihofizička priprema plivača

Skijanje d) teorijski rad

- osnove teorije alpskoga skijanja

- osnove teorije nordijskoga skijanja

- skijaška oprema i rekviziti

- osnove biomehanike skijanja


382

- metodika treninga skijanja

- pravila skijaških natjecanja

- mjere osiguranja i prve pomoći

- korištenje audiovizualnih metoda u skijanju


(napredne tehnike i natjecatljeske tehnike)

- organizacija natjecanja u skijanju

- priprema i postavljanje staze

- sprave i uređaji za mjerenje vremena

- organizacija rada u skijaškom klubu


- svladavanje osnovne plužne i paralelne tehnike

- zavoj prema brijegu

- kosi spust

- pluženje i plužni zavoji

- osnovno vijuganje

- osnovni zavoj

- brzo vijuganje

- rubljenje

- terenski skokovi

- natjecateljska tehnika u spustu, veleslalomu i

slalomu

- taktička priprema za takmičenje u različitim

skijaškim disciplinama

f) kondicijska priprema u skijanju

Stolni tenis d) teorijski rad

- osnove teorije stolnoga tenisa


- rekviziti i oprema

- analiza tehnike stolnog tenisa

- metodika treninga stolnog tenisa

- vizualne metode u stolnom tenisu

- sustav odabira i treniranje pojedinih dobnih

383

kategorija

- sustavi igre

- psihološka priprema u stolnom tenisu

- oraganizacija rada u stolnoteniskom klubu

e) tehničko-praktična priprema

- načela rada ruku i nogu u stolnom tenisu

- držanje reketa

- osnovni stav

- tehnika rada nogu

- praćenje leta lopte i teorija udaraca

- tenika udaraca u napadu (forhand i backhand)

- tehnika udaraca u obrani

- servis

- blok udarac

- topspin udarac

- vraćanje topspina

- načini izvođenja vježbi u stolnom tenisu

- usavršavanje složenih tehničkih elemenata u

napadu

- tehnika i taktički ciljevi mijenjanja jačine rezanja

u obrani


- taktika igre parova

f) kondicijska priprema u stolnom tenisu

- osnovna psihofizička priprema u stolnom tenisu

Ritmičko-sportska

gimnastika

d) teorijski rad

- pravila ritmičke gimnastike

- analiza kretnih struktura i kretanja sprava (vijača,

obruč, lopta, čunjevi, traka)

- ocjena efikasnosti tehničkih elemenata tehnike

ritmičke gimnastike, njihova frekvencija i

valorizacija u odnosu na konačan natjecateljski

rezultat

384

- kriteriji za izbor i kompoziciju grupnog sastava

(postava, kombinacije sprava, izmjene, formacije,

glazba)


- vježbe za razvoj fleksibilnosti i ravnoteže

- opće pripremne vježbe u ritmičkoj gimnastici

- poze, hodanja, trčanja, galop, poskoci

- vježbe baleta

- zamasi, valoviti pokreti rukama,

- plesni koraci u ritmičkoj gimnastici

- okreti i piruete

- skokovi (daleko-visoki, jelenji, škare naprijed i

nazad, škare s okretom, mačji skok i mačji s

okretom 360stupnjeva, skokovi s udarcem i

kozački skok)

- akrobatski elementi u ritmičkoj gimnastici

- osnovni elementi tehnike s loptom

- osnovni elementi tehnike s vijačom

- osnovni elementi tehnike s obručem

- osnovni elementi tehnike s čunjevima

- osnovni elementi tehnike s trakom

- slaganje individualne i grupne vježbe u ritmičkoj

gimnastici

f) kondicijska priprema u ritmičko-sportskoj

gimnastici

- osnovna psihofizička priprema u ritmičko-

sportskoj gimnastici

Ples d) teorijski rad

- aplikacijske vrijednosti i prednosti plesa

(edukacija, rekreacija, kineziterapija i sportsko

stvaralaštvo)

- sistematizacija plesnih struktura (folklorni,

društveni, savremeni i sportski ples)

385

- analiza bazičnih kretanja pojedinih plesnih izraza

- relevantnost motoričkih, morfoloških,

funkcionalnih, kognitivnih, konativnih dimenzija

čovjeka u procesu obuke i realizacije plesnih

struktura

- interakcijski odnosi plesnog izražavanja i

sredstava glazbenog izraza (mjera, ritam, tempo)

e) tehničko-taktički rad

- standardni plesovi: Engleski i Bečki valcer

- latino-američkih plesovi: Rumba, Samba, Ča-ča-

ča i Tango

- narodne igre (iz užeg i šireg zavičaja)

f) kondicijska priprema za ples

- osnovna psihofizička priprema u plesu

Streličarstvo Istorija streličarstva u svijetu i BIH

Razvoj tehnike

Razvoj opreme

Razvoj disciplina

FITA Ustroj i Pravila

Zaštita na radu (zaštita svih sudionika i mjesta

održavanja trenažnog procesa )

Sistematizacija i registracija tehničkih elemenata:

Zakrivljeni luk, složeni luk, goli luk

Načini suočavanja s nepovoljnim vremenskim

uvjetima: kiša, hladnoća,vjetar, vrućina

Priprema opreme s obzirom na meteorološke uvjete

METODIKA UČENJA STRELIČARSKE TEHNIKE

PO FAZAMA I ELEMENTIMA FAZA

Pripremna faza: stav, prednja ruka, stavljanje strijele i

hvat tetive, pripremna pozicija

Faza generiranja sile: podizanje prednje ruke i

prednateg, puni nateg luka, sidrenje

Kritični moment: nišanjenje, otpuštanje

Završna faza: praćenje leta strijele i relaksacija

METODIKA STRELIČARSKOG TRENINGA

Sadržaji treninga

Lokalitet treninga

Opterećenje treninga

Trenažna pomagala

386

Organizacijski oblici rada

Metode treninga

Metodičke forme treninga

UGAĐANJE OPREME

Zakrivljeni luk

Složeni luk

Goli luk

METODIKA UČENJA STRELIČARSKE TAKTIKE

Strukture takmičarske situacije

Priprema za takmičenje

Taktika gađanja u ekipama

Povezanost tehnike i taktike

ANTROPOLOŠKA ANALIZA

KATEGORIZIRANIH STRELIČARA

RAZLIČITI PRISTUPI ANALIZI I ISTRAŽIVANJU

STRELIČARSKOG

SPORTA

SISTEMATSKA KINEZIOLOGIJA






odgoja




PREDMET: Vjeronauka

388

NASTAVNI PLAN I PROGRAM ISLAMSKE VJERONAUKE

ZA I RAZRED SREDNJE ŠKOLE (2 sata sedmično – 70 sati godišnje)

Uvod

Sa prvim razredom se otvara novo poglavlje obrazovanja mladih koje ih priprema kroz

adoloscentno doba za ulazak u svijet odraslih. Ono traje naredne 3-4 godine i treba da pruži

solidno poznavanje kulturnog, društvenog, ekonomskog, političkog i religioznog okruženja u

kojem žive.

Za ovu dob specifično je da se mladi nalaze na prijelazu iz djetinjstva u zrelu mladost.

Danas mladi u ovom razdoblju puno brže tjelesno sazrijevaju, a znatno sporije dolaze do zrele

ličnosti. Snažno su obilježeni vitalnošću i individualnošću. Njihov svijet je svijet kontrasta,

uznemirenosti, pobune, čežnje i velikih očekivanja. Otvoreni su prema seksualnosti, sportu,

ekonomiji, jer su im otvoreni različiti kanali informacija. Malo su svjesni svog unutrašnjeg

života, robovi su vlastitih želja, aktivniji su na afektivno-emocionalnom području.

Često pokazuju nepostojanost i nestabilnost u poslu, prijeteljstvu, partnerstvu,

izazovima savremenih ovisnosti. Oni su u periodu krajnosti, rascjepkanosti, kulturnih

promjena, višestrukih mogućnosti i borbe za identitet.

Uloga vjeronauke je da im pomogne pronaći izmirenje između krajnosti, razvije realan

pogled na svijet u kojem žive i posvijesti vlastite sposobnosti. Potrebno je da im pomaže

razvijanju svijesti o sebi, izdržljivosti u ostvarivanju svojih zadataka i odupiranja izazovima,

kao i osjećajnosti.

Većina problema sa kojima se susreću je vezana za rješavanje razvojnih teškoća. Ova

dob je obilježena krizama i osjećanjima uznemirenosti koje nisu posljedice samo djelovanja

hormona nego i interakcije s društvenom sredinom.

Njihovo tjelesno, intelektualno i afektivno-emotivno sazrijevanje je najintenzivnije u

ovom periodu. Do sada naučene obrasce i očekivanja smatraju neupotrebljivim i zastarjelim,

te često odstupaju od uobičajenog ponašanja i to smatraju normalnim. Do snažnog izražaja

dolazi bunt, kriticizam, suprotnosti koje proizlaze iz nespremnosti mladih ove dobi da

samostalno odgovore na razvojne izazove.

Prvi izazov im predstavlja prihvatanje i suočavanje sa tjelesnim promjenama i

revidiranje vlastitog identiteta. Vjeronauka treba da im pomogne u uspješnom definiranju

spolnog identiteta.

Drugi izazov je kognitivni razvoj i gradnja kognitivnog identiteta od konkretnog na

hipotetičko-deduktivno mišljenje, koje pomaže predstavljanje svijeta kakav jeste, ali i kakav

bi mogao biti. Vjeronauka u ovom segmentu ima veliki utjecaj, jer može da predstavi

mladima kakav bi svijet trebao da bude razvijen na principima islama.

Treći izazov je uspostavljanje važnih odnosa izvan porodice kroz prijateljstva i

druženje sa vršnjacima. Vjeronaučno uplitanje u ovom zadatku je nužno radi prepoznavanja

duhovnih i moralnih kvaliteta ljudi sa kojima se druže i upoznaju, kako iz ovih socijalnih

iskustava ne bi izlazili emocionalno povrijeđeni i obeshrabreni.

Bitan izazov je građenje identiteta, jer samo zrelim identitetom mladi mogu da

uspješno odgovore svojim razvojnim zadacima. Vjeronauka svojim uplitanjem pomaže

mladima tako što im nudi dobro upoznavanje socio-kulturnog konteksta u kojem žive sa

pojačanim naglaskom na, za njih dominantnu, islamsku kulturu.

U ovakvim nastojanjima vjeronauka im može pomoći pružajući im kvalitetna znanja i

razvijajući senzibilitet za općeljudske vrijednosti s ciljem razvijanja identiteta i kvalitetnih

odnosa u ovovremenom socijalnom kontekstu.

389

Cilj vjeronauke u prvom razredu:

Cilj nastave vjeronauke u I razredu srednje škole jeste uvođenje mladih u glavna

područja islama kao i njihovo razvijanje u vjeri, moralnosti i otvorenosti za vjersko tumačenje

stavrnosti. Pri tome sadržaji vjeronauke u I razredu predstavljaju osnovu za usvajanje sadržaja

i stjecanje novih saznanja iz područja islamske vjeronauke u toku srednjoškolskog odgoja i

obrazovanja.

Iz postavljenog cilja nastave vjeronauke u prvom razredu srednje škole proizlaze

sljedeći zadaci:

– razvijanje sposobnosti sagledavanja života iz ugla religiozne, religijske i vjerske

stvarnosti;

– jačanje vlastite vjere i sposobnosti njenog izražavanja na ličnoj i zajedničkoj

razini;

– upoznavanje uloge islama u životu pojedinca, porodice, društva;

– poznavanje islama kao vodilje u vlastitom tumačenju svijeta i odgovora na

pitanja smisla, usmjeravanja i oblikovanja života;

– razvijanje temeljnih predodžbi o Božijem stvaranju i položaju čovjeka kao

namjesnika-halife na Zemlji;

– upoznavanje učenika sa suštinom i smislom imanskih i islamskih šarta kao

osnovnih temelja islamskog vjerovanja i djelovanja,

– razvijanje osnova morala i etičnosti kod učenika,

– osposobljavanje učenika za razumijevanje smisla vjere u svakodnevici, uz

razvijanje svijesti o očuvanju izvornog učenja;

– pravilno razumijevanje položaja i uloge žene u islamu;

– usvajanje temeljnih spoznaja o doprinosu muslimana nauci i umjetnosti u prvim

periodima historije islama;

– razvijanje ličnosti učenika kao duhovnog, duševnog i djelatnog bića;

– poznavanje vjerskog govora i sposobnosti komunikacije vjere;

– sposobnost kritičkog prosuđivanja različitih oblika religioznog i vjerskog

mišljenja i ponašanja;

– upoznavanje sa drugim religijama te razvijanje tolerancije, dijaloga i saradnje s

drugima i drugačijima.

390

TEMATSKA PODRUČJA I NASTAVNI SADRŽAJI

1. ISLAM KAO ISKONSKA I PRIRODNA BOŽIJA VJERA – Vjera u Boga je jedna, a zakoni su mnogi.

– Od poučavanja imenima do naredbe „Uči“.

– Svi Božiji poslanici su pozivali vjeri u Jednog Boga.

– Ibrahim, a.s. – obnovitelj Božije vjere.

– Možemo li spoznati Uzvišenog Boga.

Didaktičke naznake

– U cilju primjerenijeg pripremanja i realiziranja nastave vjeronuke u formi razgovora ili

pismenih individualnih zadataka tretirati teme: Šta za mene predstavlja moja vjera?, Šta

najviše pamtim sa nastave vjeronauke u osnovnoj školi?

– Nastavna jedinica Vjera u Boga je jedna, a zakovi su mnogi ima za cilj da učenici

otkriju smisao predanosti Uzvišenom Allahu, da se upoznaju sa razvojem vjere zajedno sa

razvojem čovjeka na Zemlji, da islam prihvate kao nužnu potrebu duše, kao što su joj

potrebni društvenost, ljubav, dobrota, ljepota i sl. Pruža učenicima mogućnost da naprave

samoprocjenu svog vjerovanja i življenja u vjeri. Potiče na razmišljanje, analiziranje i

zaključivanje.

– U okviru nastavne jedinice Od poučavanja imenima do naredbe „Uči“ podstaknuti

učenike da razmišljaju o nastanku čovjeka, njegovoj prvobitnoj misiji, misiji u sadašnjosti

i budućnosti. Bilo bi poželjno podstaknuti učenike i da razmišljaju o njihovim

individualnim misijama. Obavezno ih usmjeriti da, inspirirani vjerom, postavljaju visoke

ciljeve u skladu sa svojim sposobnostima i vizijama. Važno je afirmirati znanje koje je

čovjeka uzdiglo iznad svih Božijih stvorenja, s ciljem razvijanja želje kod mladih za

proširivanjem korisnog znanja.

– Cilj nastavne jedinice Svi Božiji poslanici su pozivali u Jednog Boga je da učenici

shvate zajedničku misiju svih Božijih poslanika, od Adema, a.s., do Muhammeda, a.s.

Interpretiranjem nastavne jedinice podstaknuti učenike na razmišljenje o Pravom putu i

stranputicama. Profesori će svojim vještim vođenjem uključiti učenike u aktivan rad da

usvajajući činjenice zaključuju o procvatima civilizacija i njihovima padovima. Poslužiti

se primjerima iz Kur'ana, stradanja Pompeje i sl., a sve s ciljem povezivanja sa današnjim

prirodnim katastrofama i stradanjima naroda. Važno je da učenici shvate šta se dešava

kada ravnoteža i harmonija budu narušeni. Poželjno je u okviru nastavne jedinice govoriti

o ulozi pojedinih poslanika u drugim religijama s ciljem razvijanja razumijevanja i

tolerancije prema drugim i drugačijim.

– Kroz nastavnu jedinicu Ibrahim, a.s. – obnovitelj Božije vjere upoznati učenike sa

likom i historijskom ulogom Ibrahima, a.s., u islamu i drugim religijama. Profesor može

upoznati učenike sa civilizacijama tog doba i podstaknuti učenike da sami istražuju o

njihovim kulturama. Učenici mogu sami osmisliti individualne istraživačke projekte. U

okviru nastavne jedinice poželjno je podsjetiti učenike na ulogu Ibrahima, a.s., u gradnji

Kabe, prinošenju kurbana i obavljanja hadža.

– Nastavna jedinica Možemo li spoznati Uzvišenog Boga ima za cilj da učenike podstakne

kroz primjer Ibrahima, a.s., Musaa, a.s., učenih ljudi, na razmišljenje i spoznaju

Uzvišenog Allaha. U okviru nastavne jedinice povesti učenike da analiziraju i upoređuju

kur'ansko kazivanje o Ibrahimu, a.s., i kazivanje o njemu u drugim izvorima, npr Bibliji.

Važno je da pronađu zajedničke tačke. Učenici treba da budu osposobljeni da sve naučeno

stavljaju u kontekst sadašnjosti, tj. da povezuju sa vremenom u kome žive.

– Ova tematska cjelina ima za cilj da učenici prihvate vjerovanje u Boga kao životnu

energiju, koja čovjeku daje smjernice, volju, određuje ciljeve, pruža odgovore u životu.

Ona treba da učenike podstakne da vjeru žive, interpretiraju, razgovaraju o njoj, a ne da je

391

čuvaju u sjećanjima.

– Projektni zadaci: uraditi Komparativni pristup ljudskim zakonima i Božijem zakonu

(sličnosti, razlike, prednosti, nedostaci), Visine do kojih se dolazi znanjem (kritički osvrt),

U čemu su poslanici pružali pomoć ljudima? (razraditi problemsko pitanje), Šta me navodi

na razmišljanje o Bogu? (razraditi problemsko pitanje).

– Za ovu tematsku cjelinu predlažemo sat uvođenja, 5 sati obrade, 3 utvrđivanja. Satove

ponavljanja planirati po potrebi.

Evaluacijski parametri

– Usvojenost elementarnih znanja iz vjeronauke u osnovnoj školi;

– aktivno učestvovanje učenika u realizaciji nastavnih sadržaja;

– individualno volontersko angažiranje u okviru vannastavnih aktivnosti i klubova te

organizacije iz kulturne gradske (lokalne) ponude;

– sposobnost analitičko-sintetičkog analiziranja monoteističkih religija i poznavanje

njihovih zajedničkih korijena;

– angažiranost na individualnim, partnerskim i grupnim projektima;

– nivo usvojenosti znanja o vjerovanju;

– vrednovanje individualnog učešća u razgovoru i debati;

– zalaganje i doprinos na nastavi;

– evaluacija efekata spoznaje Boga, samospoznaje i spozanje svijeta u kome žive

(razumijevanje, prihvatanje, kritičnost, samokritičnost, tolerancija, pokornost i sl.).

Ishodi učenja

Kognitivno područje– da definiraislam, teslim, monoteizam, politeizam, ateizam, da opisuje

i prepoznaje vjerovanje i nevjerovanje, Pravi put i stranputice, ulogu čovjeka na Zemlji,

stvaranje Božije, da objašnjava različita vjerovanja i pronalazi sličnosti u monoteističkim

religijama, povezuje naučeno sa praksom, prepoznaje svoju misiju i postavlja ciljeve

prema uputama islama.

Psihomotoričko područje – prilagođava život učenju islama, prepoznaje i realizira svoje

potrebe, djeluje u skladu sa naučenim, odvaja Pravi put od stranputica, procjenjuje svoje

sposobnosti i darove Božije u i na sebi, te ih koristi u ostvarenju postavljenih ciljeva.

Afektivno područje – učestvuje u realizaciji nastave smislenim pitanjima i odgovorima,

slijedi date savjete, raspravlja i primjenjuje naučeno, smisleno objašnjava uzroke i

posljedice, proučava zadato (stare civilizacije, živote poslanika, vjerske knjige),

objašnjava pojam vjere i vjerovanja i integrira ih u životu, prihvata različitosti u izgledu,

stavovima i idejama, vješto brani svoja uvjerenja i afirmativno djeluje na druge.

2. OČUVANJE IZVORNOG UČENJA – Objava.

– Historija Kur'ana i njegov sadržaj.

– Objavljivanje i zapisivanje Kur'ana.

– Sunnet – drugi izvor islama.

Didaktičke naznake

– Nastavna jedinica Objava ima za cilj da kod učenika probudi interesovanje za Božijim

govorom, da ih upozna sa načinima Božijeg javljanja čovjeku, smislom i svrhom Božijih

riječi. Učenici treba da shvate da Uzvišeni Allah čovjeka nikada ne ostavlja samog samog,

bez svojih uputa, savjeta i propisa. U okviru ove nastavne jedinice upoznati učenike sa

religijama koje uzimaju Božije objave za svoje svete knjige s ciljem razvijanja suživota i

tolerancije, kao i pronalska zajedničkih elemenata islama sa tim religijama.

– U okviru nastavne jedinice Historija Kur'ana i njegov sadržaj učenike upoznati sa

nužnom potrebom za Kur'anom u tadašnjem društvu, univerzalnim porukama Kur'ana

392

koje daju ideje za nadilaženje civilizacijske krize čovječanstva, uputama, savjetima i

propisima Kur'ana.

– Cilj nastavne jedinice Objavljivanje i zapisivanje Kur'ana je da se učenici upoznaju sa

načinom objavljivanja i čuvanja Kur'ana. Učenici se mogu upoznati i sa stilom govora u

Kur'anu i njegovim sadržajem.

– Kroz nastavnu jedinicu Sunnet – drugi izvor Kur'ana učenike upoznati sa ulogom

sunneta u islamu, njegovoj pomoći u tumačenju Kur'ana, drugom izvoru islamskog

zakona, pomoći u kreiranju vlastitih životnih puteva. Važno je da učenici sunnet prihvate

kao autentičnu Poslanikovu, a.s., praksu.

– Projektni zadaci: pronaći nekoliko knjiga u kojima se govori o Kur'anu i hadisu,

napraviti njihov spisak, jednu od njih i predstaviti, pronaći bar jedan prijevod Kur'ana i

prezentovati njegov sadržaj (raspored uvoda, sadržaja, pojašnjenja i sl.); kako bi objasnio

šta je to Kur'an nekome ko nije musliman?; čitate li prijevod Kur'ana?; oslikajte osobu u

svojoj okolini koju Kur'an vodi u životu!; napraviti listu načina svakodnevnog

Poslanikovog življenja (odijevanja, govora, ponašanja i sl.) i uraditi samoevaluaciju s

ciljem utvrđivanja stepena praktikovanja sunneta u životu (poželjno je da profesor ponudi

primjer liste i uputstva kao i da proanalizira rezultat – afirmativno); debata o

primjenjivosti Kur'ana i sunneta u životu.

– Analizirati rezultate projektnih zadataka sa akcentom na primjenu Kur'ana i hadisa u

životu muslimana danas.

– Akcija: poklonimo Kur'an onima koji ga još nemaju u kući (poklon za prijatelja,

nastavnika, ljude oko mene).

– Nastavnik svaki primijećeni propust komentira sa svim učenicima u odjeljenju

stavljajući do znanja do čega može doći pri pogrešnoj interpretaciji Kur'ana i hadisa.

– Izrada individualnog učeničkog izvještaja o tome šta su sve znali o Kur'anu i hadisu

prije, a šta su novo naučili, te kakve su sada njihove predstave o Božijoj objavi općenito.

– Za ovu tematsku cjelinu predlažemo 4 sata obrade, 2 ponavljanja, sate vježbanja i

ponavljanja po potrebi profesora i učenika


– Usvojenost elementarnih znanja o Kur'anu i sunnetu;

– aktivno učestvovanje učenika u realizaciji nastavnih sadržaja;

– sposobnost analitičko-sintetičkog analiziranja objava i njihovog zajedničkog korijena,

zajedničkih elemenata;

– usvojenost i razumijevanje hadisa i njegovih ovovremenih poruka;

– individualni doprinos u pripremi i realizaciji nastave;

– angažiranost na individualnim partnerskim i grupnim projektima;

– vrednovanje individualnog izvještaja o novim saznanjima o Kur'anu i hadisu;

– nivo usvojenosti znanja o glavnim izvorima islama;

– vrednovanje individualnog učešća u razgovoru i debati;

– evaluacija utjecaja izvora islama na njegovo praktikovanje i ulogu u životu pojedinca;

– stepen prihvatanja vlastitog i tolerantnosti prema drugačijem.

Ishodi učenja

Kognitivno područje: da definira pojmove objava-vahj, tefsir, mufesir, sunnet, mu'džiza, da

opisuje način prenošenja objave i očuvanja sunneta, prepoznaje Božije i Poslaničke riječi,

da analizira i pronalazi sličnosti u Božijim objavama, da prepoznaje ulogu Kur'ana u

uređenju života i ulogu sunneta u tumačenju Kur'ana, da argumentirano uzima Kur'an i

sunnet za vodilju u životu.

Psihomotoričko područje: usmjerava život prema islamskom zakonu i njegovim izvorima, u

životu djeluje u skladu s učenjem Kur'ana i sunneta, odvaja Poslanikove, a.s., riječi od

lažnih hadisa, raspoznaje ljudski govor i Božiji govor, za vodilju u životu uzima Kur'an i

393

sunnet.

Afektivno područje: učestvuje u realizaciji nastave suvislim i zrelim pitanjima i odgovorima,


posljedice, proučava zadato (objave, sunnet, hadiske zbirke, Kur'an) objašnjava pojam

objave i sunneta i integrira ih u životu, argumentirano brani svoje naslijeđe i njeguje ga,

uvažava naslijeđe drugih i afirmativno djeluje na druge.

3. TEMELJI VJEROVANJA – Vjerovanje u jednog Boga.

– Duhovna bića.

– Objave i njihovi sljedbenici.

– Svrha i smisao poslanstva.

– Vječnost u koju putujemo.

– Slobodna volja i njene granice.

Didaktičke naznake

nastavnu jedinicu Vjerovanje u jednog Boga podstaknuti učenike na razmišljenje i

shvatanje smisla i načina vjerovanja, njegovoj ulozi u životu, o vjeri kao životnoj energiji

koja čovjeku daje snagu da istraje na Putu istine, razviti želju za temeljitijim upoznavanjem

Boga kroz Njegova svojstva i lijepa imena, kao i da dostižu Božije atribute u životu

(naravno, one koje je moguće, kao što su: Milostivi, Pravedni, Onaj koji planira, a ne

Stvoritelj i sl.). Nužno je da učenici osjete želju za održavanjem veze sa Bogom, radi

uspjeha u životu.

jedinica Duhovna bića treba da kod učenika podstakne razmišljanje o utjecaju

duhovnog svijeta na ljudski život, na odabir između dobra i zla, ona će učenika usmjeriti

koga da slijedi, čije savjete da prima, kako da odabire prijatelje između onih koji vode u

propast i onih koji nude spas, blagostanje, sreću. Ona će im pomoći da prepoznaju šta je

stvarnost, a šta privid. Važno je da shvate da nije sve onako kako izgleda.

okviru nastavne jedinice Objave i njihovi sljedbenici učenici treba da se upoznaju sa

najvećim Božijim objavama i sljedbenicima tih religija radi lakšeg i boljeg

međureligijskog razumijevanja. Ona će im pomoći da ostvaruju suživot na temeljima

tolerancije, da njeguju vlastito naslijeđe i afirmiraju ga.

nastavne jedinice Svrha i smisao poslanstva je da učenici shvate ulogu poslaničke

misije u razvoju ljudske civilizacije i kulture. Na osnovu primjera nekih poslanika uzeti

pouke za vlastite životne puteve i odabire u životu. Upoznati učenike sa razlogom različitih

tumačenja njihovih učenja, i zajedničkom misijom poslanika. Nastavna jedinica pruža

mogućnost dubljeg upoznavanja drugih religija kroz ulogu određenih poslanika u njima.

nastavnu jedinicu Vječnost u koju putujemo podsticati učenike na razmišljanje o

vlastitom životu i putevima koje su odabrali za vječnost, kakve odabire su napravili, da li

su pravi, gdje će ih odvesti. Upoznati ih sa mogućnostima koje ih očekuju i podstaknuti ih

da prave pravilne izbore radi sreće na oba svijeta. Nastavna jedinica pruža mogućnost da se

učenici upoznaju sa načinom tumačenja vječnosti u drugim religijama.

jedinica Slobodna volja i njene granice učenicima pruža mogućnost da shvate

pojam slobodne volje, sudbine i Božijeg određenja. Nužno je da nauče i razumiju u čemu

je njihova odgovornost i na što ne mogu utjecati. Učenici treba da razviju svijest o

slobodnoj volji kao daru Božijem koji ih je uzdigao iznad drugih stvorenja, a ne

mogućnošću iskazivanja primitivnih potreba. Ona pomaže u osposobljavanju učenika da

upravljaju vlastitim životom, da prepoznaju prave izbore za sreću na oba svijeta. Učenici

treba da znaju da sloboda volje povlači odgovornost za sobom.

zadaci: uraditi i analizirati anketu o prisutnosti vjere i imanskih šarta kod

srednjoškolske omladine; organizirati grupni oblik rada: šest grupa sa radnim zadatkom

394

koji odgovara posebnom nastavnom sadržaju (jedna grupa – jedan imanski šart). Nastavnik

će prije obrade ovog tematskog područja podijeliti zadatke i uputiti učenike na literaturu i

izvore. Učenici pripremljeni dolaze i obrađuju imanske šarte u osnovnim naznakama –

pripremaju i prezentiraju rezultate. Nastavnik je u ulozi koordinatora; na čas dovesti druga

ili drugaricu pripadnika druge religije i zajedno predstaviti svoje svete knjige.

posmatrati Kur'an i druge najpoznatije objave u cilju ustanovljavanja

sličnosti i razlika.

pismeno izražavanje o temama: Čime svjedočim da vjerujem u Jednog Boga,

Vjerovanje u meleke u meni budi..., U čemu mi je uzor Poslanik?, Put do Dženneta je put

dobročinstva na Zemlji, Kako vjerujem da se sve događa s Božijom voljom i određenjem,

O čemu ja odlučujem?, Kako kreiram vlastiti život?

individualne i projektne zadatke na nastavnom satu u cilju usmjeravanja i

pravilnog razumijevanja imanskih šarta.

ovu tematsku cjelinu preporučujemo 5 sati obrade, 3 utvrđivanja i sate ponavljanja po

potrebi.


– Usvojenost znanja o imanskim šartima;

– usvojenost znanja o sličnosti i razlikama Božijih objava;

– učešće u realizaciji projektnih zadataka;

– doprinos nastavi kvalitetnim individualnim stavovima i mišljenjima;

– vrednovanje grupnih i individualnih prezentacija;

– vrednovanje literarnih radova na zadane teme;

– nivo razvijenosti sposobnosti mišljenja;

– kvalitet učešća u projektnim zadacima;

– evaluacija i samoevaluacija vjerovanja kroz temelje vjerovanja;

– sposobnost pravljenja izbora i razvijenost odgovornosti.

Ishodi učenja

Kognitivno područje: definira pojam vjerovanja, meleka, Božije objave, poslanika, Sudnjeg

dana, kadaa i kadra, zna interpretirati izloženo na satu, objašnjava imanske šarte,

primjenjuje ih i tumači, upoređuje nivoe vjerovanja i identificira vlastiti nivo, povezuje

temelje vjerovanja sa životom, određuje prioritete prema temeljima vjerovanja.

Psihomotoričko područje:prati i ponavlja izloženo na satu, proširuje ponuđeno na satu iz

drugih izvora, djeluje na osnovu naučenog, odvaja bitno od sporednog, smješta već

naučeno u nove sadržaje, koristi naučeno u zaključivanju i kreiranju vlastitog mišljenja.

Afektivno područje: svjesno postavlja pitanja i daje smislene odgovore na satu, iznosi

vlastite stavove i reagira na raspravu, unosi nove spoznaje u kreiranje stavova i uvjerenja,

kombinira novo sa naučenim, analizira i vrši sintezu, djeluje u skladu sa naučenim i

afirmativno djeluje na okolinu.

4. ALLAH JE STVORITELJ – Odakle smo došli u ovozemaljsko postojanje.

– Naučni i kur'anski pogled na stvaranje svijeta.

– Stvaranje čovjeka.

– Vjera i nauka.

Didaktičke naznake

nastavnu jedinicu Odakle smo došli u ovozemaljsko postojanje podstaknuti učenike na

razmišljanje o postanku svijeta i stvorenja u njemu, početku i kraju njegova postojanja,

koristeći kur'anske ajete o stvaranju i navodeći naučne dokaze dovesti učenike do

zaključka o načinu dolaska u ovozemaljsko postojanje.

395

okviru nastavne jedinice Naučni i kur'anski pogled na stvaranje svijeta sa učenicima

uraditi komparativni pristup naučnog i kur'anskog pogleda na stvaranje svijeta radi

uočavanja sličnosti i razlika između kur'anskog i naučnog pogleda na stvaranje svijeta.

jedinica Stvaranje čovjeka ima za cilj da izdvoji vjerski i naučni pogled na

stvaranje čovjeka kao stvorenja sa duhovnim, moralnim i intelektualnim sposobnostima.

Ona treba da razvije kod mladih ljudi svijest o nastanku i porijeklu, ulozi i misiji koju

imaju na ovom svijetu, dostojanstvenom i odabranom mjestu čovjeka među Božijim

stvorenjima.

osnovu dosadašnjih spoznaja nastavna jedinica Vjera i nauka učenicima pomaže da

shvate povezanost vjere i nauke, njihovo dopunjavanje, da uoče podsticaje vjere za

izučavanje nauke s ciljem napretka čovjeka, u realizaciji nastavne jedinice će pomoći

mnogobrojni ajeti o ovoj temi i primjeri iz islamske civilizacije o zadivljujućoj nauci koju

je razvijala. Važno je da učenici shvate i opasnost razvoja nauke odvojeno od vjere na

primjerima oružja, biogenetičkog inženjeringa i sl. Nastavna jedinica pruža mogućnost

upoznavanja stava drugih vjera prema nauci s ciljem njihovog upoznavanja.

i usmjeriti učeničku zaokupljenost za neka područja nauke i podijeliti

odgovarajuće individualne zadatke iz ovog predmetnog područja u cilju razjašnjavanja

dileme da li je sve naučno objašnjivo.

zadaci: Organizirati debate o temama: Da li se čovjek kao Božiji namjesnik na

Zemlji ponaša odgovorno, Čovjek se ponaša kao da je gospodar prirode, a ne njen sastavni

dio. Formirati afirmacijske i negacijske timove 15 dana prije realizacije debate u cilju

njihove kvalitetnije pripreme; timovima su na raspolaganju svi izvori literatura, sredstva i

mediji prezentiranja.

ili partnerski analizirati odnos: Stvoritelj – čovjek – stvorenja.

obradi ovog tematskog područja nastavnici mogu osmisliti nekoliko problema i tako

organizirati problemsku nastavu.

ovu tematsku cjelinu preporučujemo 4 sata obrade, 2 sata utvrđivanja i sat vježbanja-

debata, sate ponavljanja planirati po potrebi.


– Individualni doprinos u pripremi i realizaciji nastave,

– Angažiranost na individualnim partnerskim i grupnim projektima,

– Usvojenost znanja iz ovog tematskog područja,

– Samoistraživanje, samovođenje i samoučenje učenika radi samostalnog rješavanja

problema, te snaga konstruktivnog mišljenja,

– Korištenje knjiga, enciklopedija, članaka iz novina i sl.,

– Doprinos nastavi kvalitetnim individualnim stavovima i mišljenjima,

– Vrednovanje grupnih i individualnih prezentacija,

– Vrednovanje literarnih radova na zadane teme,

– Kvalitet učešća u projektnim zadacima,

– Sposobnost pravljenja izbora i razvijenost svijesti o vlastitom porijeklu.

Ishodi učenja

Kognitivno područje: definira i objašnjave pojmove vjere, nauke, stvaranja, postojanja,

interpretira po sjećanju na sat, objašnjava nastanak svijeta i čovjeka iz ugla vjere i nauke,

upoređuje učenje vjere i nauke o stvaranju, prepoznaje i argumentira pravo porijeklo

svijeta i čovjeka, povezuje nauku i vjeru, određuje vlastito porijeklo.

Psihomotoričko područje: vješto prati nastavne sadržaje, iz drugih izvora proširuje iznesenu

materiju na satu, razvija sposobnosti na osnovu naučenog, novim sadržajima prilazi iz

različitih uglova, koristi nove sadržaje u kreiranju mišljenja.

Afektivno područje: postavlja pitanja i daje smislene odgovore na satu, iznosi vlastite

stavove i reagira na raspravu, unosi nove spoznaje u kreiranje stavova i uvjerenja,

396

kombinira novo sa naučenim, analizira i vrši sintezu, djeluje u skladu sa naučenim i

afirmativno djeluje na okolinu u stvaranju stavova i mišljenja.

5. STUBOVI ISLAMA – Stablo islama.

– Radost u namazu.

– Ramazanski post – put do uspjeha.

– Svrha davanja zekata.

– Vrhunac bogobojaznosti.

Didaktičke naznake

– Nastavnici mogu organizirati isti oblik rada kao i u imanskim šartima, s tim da će

učenike podijeliti na pet grupa.

– Individualni zadatak: Kako svjedočim da sam vjernik?

– Nastavna jedinica Stablo islama treba da afirmira učenika da iskazuje vjeru u

emocionalnom, intelektualnom, porodičnom i društvenom životu. Važno je da šehadet

shvate kao izbor Pravog puta i uspjeha u Vječnosti.

– U okviru nastavne jedinice Radost u namazu pokazati učenicima koje sve radosti

donosi namaz. Analiziranjem namaza kao medija odgajanja pojedinca, razvijanja njegovih

kvalitetnih dimenzija ličnosti: odgovornosti, preciznosti, ispravnosti; namaz kao animator

socijalne brige o članovima džemata – volim i pazim druga koji ide u džamiju,

podstaknuti učenike na redovno obavljanje namaza.

– Cilj nastavne jedinice Ramazanski post - put do uspjeha je da učenici shvate kako se

određenim žrtvama i odricanjima dolazi do uspjeha, kao što se odricanjem u postu dolazi

do uspjeha na ahiretu, na primjeru posta pokazati da sa uspjehom dolaze i koristi, koristeći

183. ajet sure Bekare pronaći vezu sa postom u drugim religijama radi jačeg upoznavanja

istih.

– Kroz nastavnu jedinicu Svrha davanja zekata upoznati učenike sa načinom raspodjele

imetka i pravom siromašnih u imetku bogatih, komparirajući neka aktuelna rješenja

ubiranja poreza i davanja zekata uočiti koja izdvajanja imaju za cilj iskorjenjivanje

siromaštva. Učenici treba da usvoje socijalne i etičke ciljeve zekata radi spremnosti da ga

primjenjuju u životu.

– Na osnovu do sada naučenog nastavna jedinica Vrhunac bogobojaznosti treba da

pomogne učenicima da shvate zašto je hadž vrhunac ibadeta, koje je njegovo etimološko

značenje, šta simbolizira i koja mu je društvena dimenzija. Predstaviti hadž kao aktivnost

mira na Planeti, koja ujedinjuje sve razlike, miri sve sukobe, izjednačava ljude i snaži

ljudsko bratstvo i solidarnost, kao mogućnost doživljaja najveće pobožnosti, čistoće i

skromnosti, ugodnog raspoloženja i lijepih misli. Učenici treba da izdvoje važne poruke

Muhammeda, a.s., na Oproštajnom hadžu.

– Projektni zadaci:

– Anketa: koliko ispitanika klanja svih pet namaza, koliko samo džumu i bajram-

namaze, koliko klanja ponekad, a koliko nije klanjalo nikad - razgovor o rezultatima.

– Kreirati debatnu situaciju o temi: Bogatstvo - cilj ili sredstvo.

– Organizirati posjetu učenika džamijama, medžlisima IZ-e u kojima se organizira

odlazak na hadž, s tim da nastavnik pripremi učenike za obavljanje intervjua sa

džematlijama, sa ljudima koji su obavili hadž i sl. (značaj namaza, posta, zekata i

hadža).

– Literarno izražavanje na teme: Moj prvi namaz, Kako se osjećam dok postim, Kod

Kabe bi Allaha molio..., Kad obavim hadž...

– Organizirati sakupljanje svojevrsnih narativnih intervjua kao ličnih svjedočenja

ljudi koji svojim životom respektiraju različite islamske dužnosti. Njegova uloga je

397

da podstakne učenike u markiranju dubokih emotivnih, duhovnosti bliskih mjesta u

svjedočenju vjere koja bi mogla biti afektivni stimulans osobi u zadovoljenju svoje

duhovnosti.

– Za ovu tematsku cjelinu preporučujemo 4 sata obrade, 2 utvrđivanja i 1 sat vježbanja-

debata, sate ponavljanje planirati po potrebi.


– Usvojenost znanja o islamskim šartima;


– organizacijske sposobnosti i komunikacijske vještine;




– navika korištenja drugih izvora;

– nivo primjene i praktikovanja naučenog;

– razvijenost sposobnosti kritičkog prosuđivanja.

Ishodi učenja

Kognitivno područje:definira i objašnjava pojmove šehadeta, namaza, posta, zekata i hadža,

uočava potrebu i razmišlja o razlogu izvršavanja islamskih dužnosti, objašnjava ulogu

islamskih dužnosti u životu čovjeka, upoređuje islamske dužnosti međusobno, uočava

sličnosti i razlike među njima, postepenu složenost i veće zalaganje od šehadeta do hadža,

razumije utjecaj islamskih dužnosti na čovjeka u tjelesnoj, duhovnoj i imovinskoj

dimenziji, povezuje vjeru i život, određuje vlastiti put, te uzima islamske dužnosti kao

vodilju na tom putu.

Psihomotoričko područje:skuplja informacije o islamskim dužnostima i nastoji popraviti

svoj odnos prema njima, spoznato uspješno smješta u već naučeno radi temeljitijeg

izvršavanja islamskih dužnosti, posmatra i procjenjuje svoj odnos prema islamskim

dužnostima, kao i utjecaj islamskih dužnosti na sebe, izvršava islamske dužnosti s ciljem

postajanja bolje osobe.

Afektivno područje:pita i raspravlja o islamskim dužnostima, prihvata i slijedi savjete radi

svjesnijeg odnosa prema dužnostima i obavezama prema Uzvišenom Allahu, razlikuje

praktičare vjere od onih koji to nisu, afirmativno djeluje na vršnjake u izvršavanju

dužnosti.

6. ISLAM I EKOLOGIJA – Čovjek i ekologija.

– Čovjek je korisnik prirode.

– Pomoć vjere u zaštiti prirode.

– Voda-blagodat života.

Didaktičke naznake

okviru nastavne jedinice Čovjek i ekologija učenici treba da shvate ekološki princip

sklada, mjere i održavanja ravnoteže prema Kur'anu, uoče vezu, sličnosti i razlike ciljeva

ekologije i kur'anskog viđenja odnosa prema prirodi. Na osnovu naučenog treba da

razumiju i praktikuju ekološku kulturu muslimana. Poželjno je sadržaj potkrijepiti ajetima,

hadisima i mudrim izrekama. Može se iskoristiti pismo indijanskog poglavice bijelom

čovjeku.

nastavne jedinice Čovjek je korisnik prirode je da nauči mlade ljude kako da žive u

skladu sa prirodom, da ih usmjerava u zaštitnike prirode radi uspostavljanja harmonije,

duhovne ravnoteže i mira u ljudskoj duši kako bi se prenio i u prirodu. Mladi ljudi treba da

prirodu shvate kao mjesto na kome se očituje Božanska milost, moć i život. Ova nastavna

398

jedinica pruže mogućnost upoznavanja uloge prirode i u drugim religijama s ciljem

njihovog upoznavanja i uvažavanja.

osnovu naučenog, kroz nastavnu jedinicu Pomoć vjere u zaštiti prirode ponuditi

mladima moguća rješenja ekološke krize iz ugla islama. Oni treba da shvate kako vjera

nudi nadu, etička i moralna načela i duhovnu perspektivu kao nužnu osnovu za odgovorniji

odnos prema prirodi. Nastavna jedinica treba da podstakne odgovornost svake individue u

zaštiti prirode, tj duhovnu ekologiju.

nastavnu jedinicu Voda je blagodat života pomoći mladima da spoznaju blagodati

Božije prema čovjeku, kao posebnu blagodat iz koje nastaje život i traje izdvojiti vodu.

Različitim naučnim dokazima i kur'anskim primjerima pomoći im da shvate važnost i

ulogu vode za život. Posebno se može izdvojiti uloga vode u islamu, za higijenu, život,

mudrost Stvaranja i Milosti Božije. Podstaknuti učenike da budu zahvalni na ovoj

blagodati i da budu odgovorni prema njoj.

zadaci: postaviti problemska pitanja za debatu kao što su: vjera može pomoći u

nadvladavanju ekološke krize, islam zagovara ekologiju, moderni čovjek je prekinuo vezu

sa prirodom; dati zadatke za istraživanje: ekologija u Kur'anu i sunnetu, na osnovu vlastitih

spoznaja predložiti mjere za očuvanje prirode, uloga čovjeka u prirodi.

pripremi za realizaciju tematske cjeline profesor može zadati individualni zadatak

učenicima za kvalitetnije učešće u toku realizacije nastavnog sata; može to postići i

podjelom u grupe po kontinentima, te da učenici uzmu značajniju ulogu u njenoj

realizaciji.

TV-emisije ekološkog karaktera (Živjeti s prirodom i sl.) nastavnik može

kreirati uvodnu situaciju u dijalog o tome kada je čovjek korisnik, a kada tlačitelj prirode;

može to postići i značajnijim učešćem učenika kroz projektne zadatke (po kontinentima,

prirodnim bogatstvima itd.) – individualne, partnerske, grupne ili frontalne.

panoa: nastavnik će učenike podijeliti u grupe i zadati im grupne zadatke za izradu

panoa (npr. Zagađenost naše okoline – zrak, voda, tlo; Zagađivanje vlastitog tijela – droga,

alkohol, duhan; Nužnost poštivanja Božijeg zakona kroz očuvanje prirode i sl.).

važnost vode i brige o oazama u kojima ona još uvijek u potpunosti nije uništena

– bez sumnje tu je i naša domovina sa prirodnim biserima i draguljima.

u prirodi se može realizirati na veliki broj metodskih varijanti. Jedna od njih je da

profesor ili učenici (individualno ili grupno) segmentno analiziraju besprijekorno skladno

funkcioniranje i ravnotežu u prirodi kroz: sklad u zemlji, sklad na zemlji (biljni i

životinjski svijet), sklad u vodi, sklad u zraku, sklad u kosmosu, sklad u ljudskom tijelu.

ovu tematsku cjelinu predlažemo 4 sata obrade, 2 utvrđivanja, sate vježbanja-debata i

ponavljanja po potrebi


– Usvojenost novih znanja o ulozi vjere i čovjeka u očuvanju životne sredine;







– razvijenost sposobnosti analize, sinteze i kritičkog prosuđivanja;

– sposobnost uočavanja problema i predlaganja mogućih rješenja;

– razvijenost duhovne ekološke svijesti.

Ishodi učenja

Kognitivno područje:definira i objašnjava pojam ekologije, ekološke kulture muslimana,

duhovne ekologije,identificira i razmatra ekološke probleme, tumači stavove islama prema

399

prirodnim bogatstvima i ulogu čovjeka u prirodi, upoređuje ciljeve ekologije i duhovne

ekologije, kreira i predlaže mjere za obnavljanje i očuvanje prirodnih bogatstava, reaguje

na narušavanje harmonije i predviđa moguće probleme izazvane tim narušavanjem.

Psihomotoričko područje: skuplja informacije i nastoji popraviti negativne navike prema

prirodnim bogatstvima, naučeno smješta u postojeće probleme u prirodi radi mjerenja štete

i daljeg djelovanja, posmatra i procjenjuje čovjekov odnos prema prirodi i prirodnim

bogatstvima s ciljem izbacivanja negativnog u praksi.

Afektivno područje: pita, imenuje i ukazuje na probleme narušavenja harmonije, raspravlja o

datim temama i nudi odgovore, prihvata i slijedi date savjete radi mijenjanja navika,

razlikuje tlačitelje od korisnika prirode i djeluje prema naučenom, afirmativno djeluje u

okruženju na odnos prema blagodatima Božijim.

7. PUT DO ČOVJEKA – Čovjek je moralno biće.

– Najveća vrijednost morala.

– Pokajanje je put povratka dobru.

Didaktičke naznake

– U okviru nastavne jedinice Čovjek je moralno biće upoznati učenike sa temeljnim

pojmovima etike: dobro, moral, vrlina, ljudskost, sreća, odgovornost, sloboda, volja,

iskrenost, pravednost itd. Napraviti za učenike samoevaluacijski listić s ciljem utvrđivanja

nivoa individualne razvijenosti datih elemenata. Dobijene rezultate iskoristiti za

realizaciju nastavne jedinice o ulozi morala, moralu zasnovanom na vjeri, izvorima

islamskog morala. Poslužiti se moralnošću Muhammeda, a.s.

– Nastavna jedinica Najveća vrijednost morala treba da kod učenika razvije svijest o

dobru kao pozitivnoj, vrijednoj i poželjnoj pojavi, osnovi duhovne moći i veličanstvenih

osjećaja. Uputiti učenike na izvore dobra i poučiti kako da budu dobri, čine dobro i grade

dobre odnose. Iskoristiti ajete, hadise i mudre izreke o dobru radi urezivanja svijesti o

dobru kod mladih.

– Nastavna jedinica Pokajanje je put povratka dobru je nastavak na prethodnu i ima za

cilj da gradi dobre mlade osobe, bez obzira na njihov dosadašnji način života. Upućuje ih

da pokajanjem izlaze na put dobra. Ona osposobljava mlade za sagledavanje vlastitih

grešaka i njihovo prevladavanje, pomaže im da smognu snage za pokajanje i molbu za

pomoć Uzvišenom Allahu.

– Podsticati učenike da ono što su saznali o etici primijene na problem naredbe i zabrane,

na pitanje odgovornosti, na pitanje grijeha, a pri tome nastavnik usmjerava učenike da se

koriste svakodnevnim životnim situacijama u kojima se oni nalaze u školi, porodici i

društvenoj sredini.

– Kreirati pozitivnu klimu u kojoj će učenici nesputano moći iznositi svoje stavove i

mišljenja te inicirati iznošenje njihovih individualnih iskustava o izdvojenim elementima

etike u usmenoj ili pismenoj varijanti.

– Izvođenje zaključaka i generalizacija koje su učenicima jasne i uočljive u

svakodnevnom životu.

– Projektni zadaci: istražiti moralnost u nekim segmentima kod vršnjaka (npr po grupama

– svaka grupa ima jednu oblast) postaviti problemsko pitanje za debatu, npr. moralne

osobe lakše uspijevaju u životu, pisati o temi izazovi grijeha, moć pokajanja, djelo koje

me oplemenilo i sl., dati zadatak da se analizira moralnost u omiljenom časopisu za mlade

i sl.

– Za ovu tematsku cjelinu predlažemo 3 sata obrade i 1 utvrđivanja, sate ponavljanja po

potrebi.

400


– Usvojenost znanja o moralnim odlikama čovjeka;


– pravilna i korektna komunikacija u grupi i podjela uloga;



– vrednovanje radova na izradi panoa i javno postavljanje panoa u školi;



– razvijenost sposobnosti analize, sinteze i kritičkog prosuđivanja;

– sposobnost uočavanja problema i predlaganja mogućih rješenja;

– individualno praćenje učenika i evidentiranje te isticanje prisutnih vrlina.

Ishodi učenja

Kognitivno područje:definira i objašnjava pojam morala, etike, dobra, zla, pokajanja;

identificira i razmatra moralne probleme mladih; objašnjava stavove islama o moralu i

dobru kao i ulogu morala u životu; osmišljava i predlaže korake za poboljšanje moralnosti

mladih; reagira na nemoral predviđajući njegove posljedice.

Psihomotoričko područje:skuplja informacije o moralu nastojeći ga razviti kod sebe i

vršnjaka, spoznato povezuje sa problemom nemoralnosti s ciljem njegovog prevladavanja,

posmatra i procjenjuje odnos mladih prema moralu u cilju razvijanja moralnosti.

Afektivno područje: razgovara, imenuje i ukazuje na moralnost i nemoralnost, raspravlja o

datim temama i nudi odgovore, prihvata i slijedi date savjete radi mijenjanja loših navika,

razlikuje moralno od nemoralnog i djeluje prema naučenom, afirmativno djeluje u

okruženju na poboljšanje moralnosti i ostavljanje nemoralnosti

8. VJERA U SVAKODNEVICI – Porodica – ćelija društva.

– Izazovi mladosti.

– Pristojnost u odijevanju.

– Žena u islamu.

– Halal ishrana – izvor zdravlja.

– Štetnost alkoholnih pića i droga.

Didaktičke naznake

– Nastavna jedinica Porodica – ćelija društva treba da afirmira porodicu, odnose u njoj,

jačanje porodice. Učenike upoznati sa ulogom porodice u islamskom društvu, Kur'anu i

sunnetu, odgajanju čovjeka, pružanju sigurnosti i podrške.

– Osvijetliti bračnu zajednicu kroz islamsku tradiciju i tradiciju u Bosni – kroz autentične

vjerske izvore, pisane i usmene tragove: romane, poeziju, sevdalinke...

– U cilju humanijeg i vjeri primjerenijeg tretiranja dolaska na svijet novog čovjeka

komparativno posmatrati obilježavanje rađanja djeteta u različitim svjetskim kulturama i

tradicijama kroz povijest, a posebno istaknuti islamski način i tradiciju u Bosni; u

pripremi za nastavu sedam dana pratiti trend novorođene i abortirane djece.

– Nastavna jedinica Izazovi mladosti treba da u za razgovor podsticajnoj situaciji definira

ovovremene i za mlade osobe vezane izazove, analizira: kako se mladi s njima susreću,

kako im pristupaju te kako se s njima nose. Na osnovu spoznatog, profesor će svojim

vještim vođenjem pomoći mladima da se odupru izazovima mladosti u domenu vjere.

– Kroz nastavnu jedinicu Pristojnost u islamu sa velikim uvažavanjem uzrasta kojem se

obraća, profesor će, uz aktivno učeničko učešće analizirati kulturu odijevanja, otkriti

njihove stavove i mišljenja i nastojati ih usmjeriti u pozitivnom smjeru: nadilaženje

401

trendovskog toka i razvijanje estetske, tradicijski i vjerski primjerenije dimenzije kulture

odijevanja.

– Kod obrade nastavne jedinice Pristojnost u odijevanju profesori polaze od pojma

majka, sestra, prijateljica u razredu i sa učenicima razgovaraju o značenju ovih pojmova u

njihovom životu.

– Posebno naglašavati poštovanje prema ženi koja je majka, supruga i sestra. U

objašnjavanju dužnosti i prava žene nastavnici mogu koristiti kao osnovu današnje

omalovažavanje i ugnjetavanje žena i oduzimanje temeljnih prava ženama (na

obrazovanje, dostojanstvo, život itd.).

– Istražiti kroz prošlost, interesirati se za sadašnjost s ciljem uvezivanja na snagu

pojedinih žena u islamu, ali i kod Bošnjaka (hafize, dobrotvori, borci za ljudska prava...).

– Istaknuti važnost žene kao majke i važnost rađanja i odgajanja djeteta u savremenom

svijetu.

– Nastavna jedinica Halal ishrana – izvor zdravlja treba da upozna učenike sa ulogom

hrane u različitim kulturama i njihovom predstavljanju kroz hranu, naglasiti im da

islamska kultura promovira zdravu hranu, poslužiti se ajetima i hadisima koji potkrepljuju

ovu tvrdnju. Nastavna jedinica pruža mogućnost upoznavanja odnosa jevreja i kršćana

prema ishrani radi njihovog boljeg upoznavanja.

– Nastavnom jedinicom Štetnost alkoholnih pića i doga potrebno je ojačati mlade u borbi

protiv ovih opasnih poroka. Vještim vođenjem usmjeriti ih da kompariraju naučna

saznanja i stavove islama o alkoholu i drogi, uoče štetne posljedice za pojedinca,

porodicu, zajednicu i društvo, ona treba da pomogne mladima u življenju zdravog života.

– Organizirati odlaske učenika u obdaništa, domove za djecu bez roditeljskog staranja,

bolnice, te pripremiti učenike za obavljanje razgovora sa roditeljima koji su tek dobili

dijete, mladim bračnim parovima, ljudima koji su bolesni, svojim vršnjacima,

pripadnicima drugih vjera.

– Učenicima je poznata halal-ishrana, te se to predznanje može iskoristiti za dublju

analizu: medicinski aspekt – ona je izvor zdravlja; psihološki aspekt – izvor duševne

stabilnosti; vjerski i ekonomski aspekt – izvor duhovne snage i stabilnosti, halal

certificiranje - promoviranje vrijednosnog aspekta.

– Učenici zadatke vezane za ovo tematsko područje rješavaju u grupi, individualno i u

paru. Grupno posjećuju različite ustanove, a individualno ili u paru obavljaju razgovor i

prave zabilješke sa različitim ljudima. Na osnovu svih ovih aktivnosti učenici prave

vlastite zaključke o značaju vjere u svakodnevici.

– Projektni zadaci (individualni, partnerski ili grupni): Uloga porodice u mom životu, Šta

sam naučio od svoje majke?, Šta sve vidim u svojoj majci?, Kako se ponašam prema

svojoj sestri?, Koliko poštujem učenice u mom razredu? Kako mi islam pomaže da znam

svoja prava i dužnosti kao buduća supruga i majka? Trendovi u oblačenju, zdrava ishrana

iz ugla islama.

– Organizirati okrugli sto sa učenicima i kolegama o temama alkohola i droge, debatu o

alkoholu i drogi, napraviti reklame za borbu protiv droge i alkohola.

– Učenici individualno ili u grupama rješavaju zadatke koje dobiju od nastavnika.

Izrađuju razredni pano posvećen ženi, prije svega majci; ishrani, odijevanju, porocima pod

rukovodstvom nastavnika, organiziraju i odjeljenske diskusije o ulozi i položaju žene u

islamu, odijevanju, zdravoj ishrani. Pri tome, učenici se vježbaju u iznošenju argumenata.

– Za ovu tematsku cjelinu predlažemo 6 sati obrade, 3 sata utvrđivanja, sate vježbanja-

debata i ponavljanje po potrebi profesora i učenika.


– Učešće u realizaciji projektnih zadataka;

402

– pravilan drugarski odnos u razrednom okruženju, primjena poželjnih kulturnih manira;



– nastavnik potiče i s pažnjom vrednuje svaki mladalački iskorak u ličnom rastu u vjeri u

saznanjima, osjećanjima, postupcima;

– usvojenost znanja o stavu islama (Kur'an i hadis) o mjestu i ulozi žene;


– usvojenost znanja o brizi za rađanje djeteta, braku, roditeljstvu, kulturi odijevanja,

halal-ishrani.

Ishodi učenja

Kognitivno područje:definira i objašnjava pojmove porodice, bluda, odgovornosti,

roditeljstva, čednosti, poroka; shvata ulogu porodice u islamu; identificira i razmatra

moralne probleme mladih; osmišljava i predlaže korake za poboljšanje moralnosti mladih;

reagira na nemoral predviđajući njegove posljedice; procjenjuje u čemu je smisao života,

kritički misli o izazovima mladih.

Psihomotoričko područje:skuplja informacije o moralu nastojeći ga razviti kod sebe i

vršnjaka, spoznato povezuje sa problemom nemoralnosti s ciljem njegovog prevladavanja;

posmatra i procjenjuje odnos mladih prema moralu, spolnosti i zdravom životu s ciljem

razvijanja mlade ličnosti u svoj njenoj ljepoti.

Afektivno područje: razgovara, imenuje i ukazuje na moralnost i nemoralnost, raspravlja o

datim temama i nudi odgovore, prihvata i slijedi date savjete radi mijenjanja loših navika,

razlikuje moralno od nemoralnog i djeluje prema naučenom, afirmativno djeluje u

okruženju na poboljšanje moralnosti, jednakosti, zdravog života i ostavljanje nemoralnosti.

9. NAZNAKE O POČECIMA POVIJESTI ISLAMA – Uspostava islamske države.

– Period pravedne vladavine.

Didaktičke naznake

okviru nastavne jedinice Uspostava islamske države profesor će upoznati učenike sa

načinom nastanka islamske države, ulozi koju je dobila u historiji čovječanstva, načinu

uređenja države s ciljem kritičkog pristupa i izdvajanja elemenata koji bi mogli biti

primjenjivi na rješavanju krize u današnjem društvu, posebnu pažnju skrenuti na prvi

Ustav, vladavinu zasnovanu na Božanskoj riječi, Savjetodavno vijeće (Šura) s ciljem

povezivanja s današnjicom.

jedinica Period pravedne vladavine treba da ukaže na kvalitet društva koje je

nastalo na navedenim temeljima (u prethodnoj lekciji). Profesor će učenike upoznati sa

velikim i pravednim vladarima s ciljem pružanja pomoći mladima u izboru svog vođe.

Obavezno poslije usvajanja bitnih činjenica o njima učenike uputiti da na osnovu

naučenog izaberu svog vođu s argumentima (npr. koga bi ste od pravednih halifa izabrali

za svog vođu? Zašto?).

zadaci: napraviti poređenje nastanka islamske države i naše domovine, pravednih

vladara i današnjih vladara u svijetu i kod nas, pronaći sličnosti i razlike, izdvojiti ko ima

veću šansu za uspjeh, uraditi projekat o temi Historijski presjek hilafeta, može se podijeliti

po grupama i periodima – svaka grupa jedan period.

ovu tematsku cjelinu predlažemo 2 sata obrade i 1 sat utvrđivanja, sate ponavljanja po

potrebi


– Učešće u realizaciji projektnih zadataka;


403



– sposobnost kritičkog prosuđivanja;


– usvojenost znanja o nastanku islamske države i pravednim halifama;

– sposobnost analiziranja i kompariranja.

Ishodi učenja

Kognitivno područje: definira i objašnjava pojmove države, islamske države,halife,

pravednosti; shavata ulogu islamske države i pravednih halifa za muslimane; identificira i

razmatra probleme današnjeg društva; osmišljava i predlaže korake za uređenije

društvo/zajednicu; reagira na nepravdu predviđajući njene posljedice, procjenjue i bira

dobrog vođu, kritički misli o postupcima izabranog vođe.

Psihomotoričko područje:sakuplja informacije o islamskom društvu radi njegovanja vlastite

kulture i tradicije, naučeno povezuje sa problemima današnjce s ciljem uspješnijeg

njihovog rješavanja; posmatra i procjenjuje odnos muslimana prema državi i vođama

upoređujući ih sa ashabima i njihovim odnosom s ciljem napretka društva.

Afektivno područje:razgovara, imenuje i ukazuje na pravdu i nepravdu; raspravlja o datim

temama i nudi odgovore; prihvata i slijedi date savjete radi mijenjanja loših navika;

razlikuje moralno od nemoralnog, dobro od lošeg i djeluje prema naučenom; afirmativno

djeluje u okruženju na poboljšanje društvenih odnosa, jednakosti, odnosa prema domovini

i odabranom vođi.

10. ISLAM I KULTURA DIJALOGA – Islam nas zove dijalogu.

– Smisao dijaloga danas.

– Mogućnost dijaloga među religijama.

Didaktičke naznake

nastavne jedinica Islam nas zove dijalogu je da mladi shvate šta je dijalog, kakav

dijalog nudi islam, kako se musliman treba da odnosi prema drugom i drugačijem, kakve

upute daje Kur'an za oblikovanje muslimanske kulture dijaloga, potrebno je afirmirati

mudre, blage i lijepe riječi, pomoći mladima da upoznaju razumijevanje i uvažavanje

drugih i drugačijih.

nastavnu jedinicu Smisao dijaloga danas upoznati učenike sa trendom dijaloga u

svijetu radi prevladavanja razlika, svih oblika, kao i događajima koji su nastali zbog

nedostatka dijaloga, npr. ratovi i sl., poučiti mlade dijaloškom mišljenju kroz aktivan rad

na satu sa njima, profesor treba da osmisli žive situacije u kojima mladi treba da pokažu

svoje dijaloško mišljenje i dijaloške sposobnosti, prezentovati im dijalošku liniju govora-

razgovora-dogovora-djelovanja koju će uvrstiti u dijaloške situacije na satu.

jedinica Mogućnost dijaloga među religijama ima za cilj da mladi shvate kako se

kroz dijalog može oblikovati jedinstvena ljudska zajednica u kojoj bi bile sačuvane i

uvažene razlike, kao dijalog može dovesti do jedinstva među ljudima, bez obzira na razliku

u religiji, kulturi, ideologiji, naciji ili rasi. Profesor treba da pomogne učenicima da shvate

kako je to posebno moguće među religijama tako što će sa učenicima otkrivati zajedničke

tačke u njima koje ih zbližavaju (npr. jedan Bog, poslanici, objave i sl.).

zadaci: dati aktuelnu temu radi organizovanja debate u kojoj će se pokazati kultura

dijaloga, pronaći pozitivne primjere u prošlosti ili u djelima bosanskohercegovačkih pisaca

koji su promovirali kulturu dijaloga, Ahdnama, i predstaviti ih, pisati rad na temu: Mržnja

se topi dijalogom, Tolerancija je plod dijaloškog mišljenja, Dijalog nekad i sad.

404

ovu tematsku cjelinu predlažemo 3 sata obrade, 1 utvrđivanja i 1 sat vježbanja, sate

ponavljanja po potrebi.


– Usvojenost znanja o ulozi dijaloga u islamu i današnjem društvu;

– razvijenost dijaloškog mišljenja i dijaloške kulture;


– pravilna i korentna komunikacija u grupi i podjela uloga;



– sposobnost kritičkog mišljenja u dijalogu;

– primjena naučenog u svakodnevnoj komunikaciji.

Ishodi učenja

Kognitivno područje: definira i opisuje dijalog, dijalošku kulturu, dijaloško mišljenje,

međureligijski dijalog, shvata ulogu dijaloga u prevladavanju razlika i sukoba, kao i

stvaranju jedinstvene zajednice, identificira probleme i rješeva ih dijalogom, osmišljava i

predlaže korake za bolju kulturu dijaloga, reagira na prekinutu komunikaciju i iznalazi

način da uspostavi dijalošku liniju djelovanja, procjenjuje i bira situaciju za reagovanje

dijalogom, kritički misli u dijaloškoj liniji.

Psihomotoričko područje: skuplja informacije o dijalogu radi poboljšanja vlastitih

dijaloških sposobnosti, naučeno povezuje sa problemima i vrši dijaloško uplitanje,

posmatra i procjenjuje odnos prema dijalogu kod nas i u drugim sredinama (npr. putem

medija), uspoređuje i određuje nivo kulture dijaloga kod nas i drugih radi vlastitog

usavršavanja.

Afektivno područje: razgovara, imenuje i ukazuje na dijaloško mišljenje i kulturu, raspravlja

o datim temama i nudi odgovore, prihvata i slijedi date savjete radi razvijanja sposobnosti

vođenja dijaloga, razlikuje dijalog od monologa, dobru komunikaciju od loše i djeluje

prema naučenom, afirmativno djeluje u okruženju na poboljšanje društvenih odnosa,

prevladavanje nejednakosti, negativnog odnosa prema domovini i pripadnicima drugih

zajednica (ukoliko postoji negativan odnos).

MEĐUPREDMETNA KORELACIJA

Po tematskim cjelinama moguće je ostvariti međupredmetnu korelaciju:

Islam kao iskonska i prirodna Božija vjera – ostvaruje se kroz časove odjeljenske

zajednice i teme planiranja, motivisanja, uvažavanja razlika, određivanja ciljeva u

životu; časove jezika i teme uvažavanja razlika, upoznavanja drugih i drugačijih;

časove historije i teme postanka čovjeka, razvoja i napretka ljudske civilizacije,

razvoju i vrstama vjerovanja.

Očuvanje izvornog učenja – ostvaruje se kroz časove odjeljenske zajednice, jezika,

umjetnosti, biologije, historije i teme pravila ponašanja, stilovi izražavanja-

poređenje, bogatstva rječnika, stvaranja, tačnosti, preciznosti, nastanka novih kultura

i civilizacija.

Temelji vjerovanja – ostvaruje se kroz časove odjeljenske zajednice, jezika,

umjetnosti, historije, geografije i teme tolerancije, zajedništva, uloge vođe, kulturnih i

duhovnih centara, prevlađivanja teškoća, samopouzdanja, naučnim otkrićima.

Allah je stvoritelj – ostvaruje se kroz časove odjeljenske zajednice, bilogije, hemije,

fizike, historije, jezika i teme nastanka, stvaranja, razvoja, napretka, stvaranja

pogleda na svijet oko sebe, humanosti, moralnosti, motivisanja.

405

Stupovi islama – ostvaruje se kroz časove biologije, hemije, odjeljenske zajednice,

jezika, tjelesnog i zdravstvenog odgoja i teme zdravlja, predanosti, preciznosti,

tačnosti, dosljednosti, jačanja volje, samodiscipline, humanosti, tolerancije,

prevladavanja predrasuda.

Islam i ekologija – ostvaruje se kroz časove odjeljenske zajednice, biologije, hemije,

historije, jezika, umjetnosti, tjelesnog i zdravstvenog odgoja i teme životnog staništa,

ekologije, iskorištavanja, nemarnosti, odgovornosti, položaju svijeta danas, put kojim

se kreće svijet pod utjecajem nauke i tehnologije, nastanka života, čistoće, odnosa

prema prirodi.

Put do čovjeka – ostvaruje se kroz časove odjeljenske zajednice, jezika, umjetnosti i

prirodnih znanosti, kroz teme morala, čovječnosti, života, sreće, slobode, volje,

pravednosti, milosrđa, časti i čestitosti.

Vjera u svakodnevnici – ostvaruje se kroz časove odjeljenske zajednice, jezika,

prirodnih i društvenih znanosti, umjetnosti i teme porodice, mladosti, pristojnosti,

modnih trendova, uloge spolova u životu, ishrane, ovisnosti, zdravog života.

Naznake o počecima povijesti islama – ostvaruje se kroz časove jezika, društvenih

znanosti, umjetnosti i teme nastanka islamske države, hilafeta, velikih sila iz vremena

nastanka islamske države, pravednosti, nastanka islamske kulture i civilizacije.

Islam i kultura dijaloga – ostvaruje se kroz časove odjeljenske zajednice, jezika,

društvenih znanosti i teme dijaloga, globalizacije, smisla i mogućnosti dijeloga među

religijama.

LITERATURA

- Abdul-Kadir Isa: Istine o tesavvufu, Tuzla, 1998.

- Al-Attas, M. Naquib: Islam i sekularizam, Bosančica-print, Sarajevo, 2003.

- Čelebić, Midhat i Abdulah: Ilmihal, Zenica, 1995.

- Espozito, Džon: Oksfordska historija islama, Živinice, 2005., str. 153-201.

- Garody, R. : Živi islam, Sarajevo, 1997.

- Hadžijahić, Traljić, Šukrić: Islam i muslimani u BiH, Sarajevo, 1977.

- Hafizović, Rešid: Između tradicije i moderniteta, časopis Znakovi vremena, br.

1/1997, Sarajevo, 1997.

- Imam el-Gazali: Izbavljenje iz zablude, preveo Hilmo Neimarlija, dva izdanja

- Imam el-Gazali: Mladiću (ejjuhel-veled) više izdanja

- Imam el-Gazali: Preporod islamskih nauka - imamo tri različita prijevoda od kojih

svaki može poslužiti

- Imamović, Mustafa: Historija Bošnjaka

- Kahteran, Nevad: Tradicionalni islam i ideja ihsani intelektualnosti, časopis

Znakovi vremena, br. 18/19/2003, Sarajevo, 2003.

- Kalajić, Dragoš: Rock and roll - idoli, u: Latić, Džemaludin: Svjetske religije II,

Sarajevo, 1999., str. 220-224.

- Kolarić, Juraj, Navijestitelji novog svijeta, u: Novi religiozni pokreti, Zbornik

radova, Zagreb, 1997. , str. 269-303.

- Koprek, Ivan: Religijsko-etička prosudba scientology pokreta, u: Novi religiozni

pokreti, Zbornik radova, Zagreb, 1997., str. 163-172.

- Lakroa, Mišel: New Age: ideologija novog doba, Clio, Beograd, 2001.

- Manford, Lewis: Mit megalopolisa, u: Latić, Džemaludin: Svjetske religije II,

Sarajevo, 1999., str. 225-229.

- Midhat Čelebić: Suština islama, Sarajevo, 2000.

406

- Motehari, M.: Islam i zahtjevi vremena, časopis Znakovi vremena, br. 11/2001,

Sarajevo, 2001.

- Nasr, S. H.: Srce islama, El-Kalem, Sarajevo, 2002.

- Nasr, S. H.: Tradicionalni islam u modernom svijetu, El-Kalem, Sarajevo, 1991.

- Nasr, S. H.: Vodič mladom muslimanu, Sarajevo, 1998.

- Nikić, Mijo: Fenomen novih religioznih pokreta, u: Novi religiozni pokreti,

Zbornik radova, Zagreb, 1997., str. 17-407.

- Qutb, Sejjid: Znakovi na putu, Sarajevo, bez godine izdanja

407

NASTAVNI PLAN I PROGRAM ISLAMSKE VJERONAUKE

ZA II. RAZRED SREDNJE ŠKOLE (2 sata sedmično – 70 sati godišnje)

UVOD

Islamska vjeronauka i u drugom razredu srednje škole ostvaruje i promovira integralni

odgoj mladih, kako po svom sadržaju i didaktičkim usmjerenjima tako i po svojim odgojno-

obrazovnim ciljevima. Zato vjeronauka u drugom razredu srednje škole pomaže učenicima,

koji kao individue prolaze kroz odlučujuće razdoblje svoga odrastanja i određenja, da

postupno i sistematski upoznaju povijesno-kulturalnu stvarnost u kojoj žive, opće etičke i

moralne probleme savremenoga čovjeka i društva te cjelovitu nauku, načela i vrijednosti

islama.

Ona im, također, želi pomoći da postepeno oblikuju vlastite spoznaje i ličnu moralnu

svijest, te da tako postanu osposobljeni za poznavanje i vrednovanje čovjeka i svijeta,

povijesnih činjenica, izvora, različitih područja i dimenzija života, različitih vrsta govora i

načina religioznog izražavanja.

Cilj je da omogući cjelovit i skladan odgoj mlade osobe koja je sposobna kritički

promišljati duhovnu, islamsku, kulturnu, tradicijsku i ukupnu stvarnost koja je okružuje. Taj

cilj omogućuje učeniku da slobodno, svjesno i odgovorno donosi vlastitu odluku, oblikuje

lične stavove o vjeri, da postigne važna životna uvjerenja i moralne vrijednosti po kojima

može ostvariti miran, radostan i plodan život u ljudskoj zajednici.

Namjera nam je skladnije povezati vjeronaučne sadržaje s odgojno-obrazovnim

postignućima te potrebama i interesima učenika u sadašnjem vremenu, i tako im omogućiti

što potpuniji vjerski odgoj, bolje poznavanje islama i bogatog kulturno-historijskog naslijeđa.

Namjera nam je, također, da učenici, imajući u vidu cjelinu školskog odgoja i

obrazovanja, prepoznaju i pronađu odgovore na važna životna pitanja kako bi se što bolje

osposobili za svjestan, kritički i uravnotežen susret i dijalog s različitim područjima ljudskog

znanja i kulture, što ih obrađuju drugi školski predmeti.

Program, jednako tako, razvija duh međuljudskog, međureligijskog i međukulturalnog

susreta, tolerancije i dijaloga. Taj se duh prepoznaje u programskom sadržaju, kao i u

odgojnim ciljevima i ponuđenim prijedlozima za metodičko oblikovanje vjeronaučne nastave.

Pritom se ne naglašava samo kognitivni i fenomenološki nivo upoznavanja religijskih

činjenica nego se, istovremeno, podstiču i promoviraju: usvajanje dijaloških stavova

poštovanja, kritička prosuđivanja, promjena perspektive te različiti pristupi religijskim

činjenicama radi stjecanja odgojnih efekata. Takvi pristupi, također, podstiču nastavnikovo

vrednovanje i učenikovo samovrednovanje vlastitog napretka i zalaganja koje treba biti što

obuhvatnije, a samim time i objektivnije i svrsishodnije.

Cilj vjeronauke u drugom razredu jeste uvođenje učenika u glavna područja islama i

najznačajnije probleme koji se odnose na pitanja vjerovanja, čovjekovih potreba, slobode i

života, kao i upoznavanje sa tradicijom. Sadržaji vjeronauke u II razredu predstavljaju

nastavak usvajanje sadržaja i stjecanja novih saznanja iz područja islamske vjeronauke u toku

srednjoškolskog odgoja i obrazovanja.

Zadaci vjeronauke: – upoznavanje sa životnim smislom i pomaganje u određivanju misije i ciljeva u životu;

– jačanje vlastite vjere i sposobnosti njenog izražavanja na ličnom i zajedničkom nivou;

– upoznavanje uloge islama u životu pojedinca, porodice, društva;

– poznavanje islama kao vodilje u vlastitom tumačenju svijeta i odgovora na pitanja

smisla, usmjeravanja i oblikovanja života;

– razumijevanje uloge slobodne volje čovjeka i njenih mogućnosti;

408

– pravilno razumijevanje vlastite ličnosti;

– shvatanje smisla ibadeta i pomoć u istrajnosti njegovog izvržavanja;

– osposobljavanje mladih za život u zajednici, zasnovan na principima islama;

– upoznavanje povijesti islama radi gradnje identiteta na vlastitoj kulturi i tradiciji;

– razvijanje ponosne i dostojanstvene ličnosti otvorene prema vjeri, nauci i radu;

– upoznavanje sa drugim religijama te razvijanje tolerancije, dijaloga i saradnje s drugima

i drugačijima.


1. ŽIVOT I VJERA – Tajna i svrha života.

– Radost života.

– Misija vlastitog života.

– Život osmišljen vjerom.

Didaktičke naznake

cilju pripremanja i realiziranja nastave vjeronauke u drugoj godini srednje škole u

uvodnom satu u formi razgovora tretirati temu odnosa života i vjere. Razgovor voditi tako

da se vjera predstavi kao životna energija koja pokreće čovjeka i određuje mu životni

smisao.

jedinica Tajna i svrha života ima za cilj da mladi shvate i razumiju koji je smisao

života. Treba da poveže traganja mladih za smislom života sa Pravim putem koji otkriva

islam. Potrebno je mlade upoznati da je život tajna Božija, samo Njemu poznata, ali da

svaki čovjek ima svoju ulogu i svrhu postojanja. Zajednička svrha za sve ljude jeste život

s ciljem postizanja Božijeg zadovoljstva radi sreće na oba svijeta. Ona treba da mlade

usmjeri pri gradnji vlastitog identiteta oplemenjenog islamom. Pruža mladima mogućnost

da prihvate čovjeka kao tajnu Božiju i pomaže da spoznaju svrhu ljudskog života.

nastavnu jedinicu Radost života mladi treba da prihvate život kao najveću radost, a ne

opterećenje i izgubljenost. Ona mladima pruža mogućnost da spoznaju kakve radosti im

može donijeti vjera u Uzvišenog Allaha, na ovom i budućem svijetu, da prepoznaju radost

u sebi i oko sebe kroz Boga, roditelje, prijatelje, mir, zadovoljstvo, uspjeh, planiranje,

ustrajnost u dobru. Upoznaje ih da je radost znak uspjeha. Poželjno je sve ovo potkrijepiti

ajetima i hadisima koji to potvrđuju.

jedinica Misija vlastitog života ima za cilj da pomogne mladima u otkrivanju i

određivanju misije vlastitog života, shodno njihovim potrebama i sposobnostima. Treba

da im otkrije da je vodilja srednji put, put umjerenosti, bez pretjerivanja i krajnosti u bilo

čemu. Profesor će vještim vođenjem podstaknuti mlade na aktivno učestvovanje u

prepoznavanju misije života kroz primjere poslanika (njihova razmišljanja o životu, svrsi

postojanja, prepoznavanju vlastite uloge), Kur'ana (savjeta koje daje čovjeku o životu na

ovom svijetu) i velikih ljudi, npr. Gazalije i njegovim traganjem za Istinom. Važno je da

shvate kako njihova uloga nije oponašanje onog što im nameće, već gradnja vlastite

osobnosti oplemenjene islamom.

jedinica Život osmišljen vjerom treba da usmjeri mlade na život u vjeri, s ciljem

njegovog ispunjenja i izbjegavanja dosade, izgubljenosti, besmisla. Ona pruža mogućnost

mladima da razumiju ulogu vjere u zadovoljenju jedne od osnovnih čovjekovih potreba,

kao i opasnosti od gubitka vjere i izgubljenosti u jednom od brojnih poroka/ovisnosti

današnjice. Važno je da mladi prepoznaju vjeru kao odgovor na mnoga pitanja o životu

(zdravlja, uspjeha, sreće, zadovoljstva itd.)

tematska cjelina treba da usmjeri mlade na postavljanje visokih ciljeva do kojih treba

da dođu. Upoznaje mlade sa islamom, kao vjerom koja usmjerava čovjeka na

409

prepoznavanje vlastite misije i postavljanje visokih ciljeva (po uzoru na Poslanikove, a.s.,

riječi o traženju ne samo ulaska u Džennet već boravku u najvišem dijelu Dženneta).

za projektne zadatke: pisanje rada o temi Svrha života; rad u timovima:

istražiti šta mladima donosi radost (da li je to prava radost ili trenutno zadovoljstvo,

ispunjava li mlade, zadovoljava li to, zbilja, njihove potrebe i sl.); okrugli sto na temu

Vjera kao alternativa za ispunjenje života; individualni rad: vizija i misija moga života.

ovu tematsku cjelinu predlažemo sat uvođenja, 4 sata obrade i 2 sata utvrđivanja.


elementarnih znanja iz vjeronauke u prvom razredu srednje škole;

učestvovanje učenika u realizaciji nastavnih sadržaja;

volontersko angažiranje u okviru vannastavnih aktivnosti i klubova i


analitičko-sintetičkog analiziranja Pravog puta i stranputica;

na individualnim, partnerskim i grupnim projektima;

usvojenosti znanja o životu u vjeri;

individualnog učešća u razgovoru i debati;

i doprinos na nastavi;

efekata spoznaje života kao dara Božijeg, samospoznaje i spozanje svijeta u

kome žive (razumijevanje, prihvatanje, kritičnost, samokritičnost, tolerancija, pokornost i

sl.);

učenika u prepoznavanju misije života i postavljanju ciljeva za njeno ostvarenje.

Ishodi učenja

Kognitivno područje– definirai opisujevjeru, život, Pravi put, identitet, zadovoljstvo Božije,

sreću; opisuje i prepoznaje vjerovanje i nevjerovanje, Pravi put i stranputice, ulogu

čovjeka na Zemlji, njegovu misiju i svrhu življenja, stvaranje Božije; objašnjava različite

sposobnosti i pronalazi vlastitu ulogu prema svojim sposobnostima; povezuje naučeno sa

praksom; prepoznaje svoju misiju i postavlja ciljeve prema uputama islama.



sposobnosti i darove Božije u i na sebi te ih koristi u ostvarenju postavljenih ciljeva radi

ostvarenja sreće na oba svijeta.



posljedice, proučava zadato (stvaranje čovjeka, njegov život na dunjaluku, misije i

zadatke poslanika), objašnjava pojam vjere i vjerovanja i integrira ih u životu, prihvata

različitosti u izgledu, sposobnostima, stavovima i idejama, vješto brani svoja uvjerenja i

sposobnosti te afirmativno djeluje na druge.

2. ČOVJEK I VJERA – Potrebe čovjeka.

– Susret sa svojom vlastitošću.

– Prakticiranje i življenje vjere.

– Vjerom do ostvarenja svoje ljudskosti.

Didaktičke naznake

jedinica Potrebe čovjeka ima za cilj da mladi samoevaluiraju vlastite potrebe s

ciljem izdvajanja potreba nužnih za sretan i uspješan život u zadovoljstvu i miru. Bitno je

da shvate kako tijelo i duša imaju različite potrebe i da je radi harmonije u čovjeku nužno

udovoljavati podjednako i potrebama duše i potrebama tijela. Upoznati ih sa opasnim

posljedicama preferiranja potrebe tijela i zanemarivanja potreba duše. Posebno izdvojiti

potrebu za vjerom, koja je hrana duše, izvor mira, sreće, zadovoljstva i ispunjenja

410

ljudskosti. Profesor treba usmjeriti mlade da potragu za zadovoljstvom i ispunjenjem

potraže u vjeri te da ih upozori na opasnosti traženja sebe na stranputicama. Može

iskoristiti Maslovljevu hijerarhiju potreba, ajete i hadise o vjeri i vjerovanju.

nastavnu jedinicu Susret sa svojom vlastitošću treba pomoći mladima da se razvijaju

prema postavljenom cilju, kojeg treba ostvariti. Na tom putu, putu traženja sebe, treba da

prepoznaju i prihvate svoja tjelesna, društvena, psihološka, religiozna i kulturna obilježja

radi uspješne integracije u društvo. Ona preventivno djeluje na snažnu diferencijaciju

društva koja može dovesti do gubitka sebe i stalnim traženjem identiteta. Profesor treba da,

prije svega, razvija samopoštovanje i kompetencije osnažene islamskim vrijednostima

(Kur'anu i sunnetu) kod mladih kako ne bi pri prvim neuspjesima prelazili u devijantna

ponašanja. Također ih treba poučiti da se oslobode tuđih mjerila i da svoja djela mjere

prema zadovoljstvu Božijem i da kao jedinstvena jedinka stvorena voljom Božijom treba

da razvijaju svoj duhovni, društveni i materijalni individualitet.

nastavne jedinice Prakticiranje i življenje vjere je da potakne mlade na razmišljanje o

vlastitom odnosu prema Stvoritelju. Oni treba da preispitaju svoje vjerovanje u Boga, kao i

načine pokazivanja tog vjerovanja (postupaju li po Njegovim zapovijedima, izbjegavaju li

ono što je zabranjeno, rade li što iz ljubavi prema Njemu, npr. namaz, post, učenje, srame li

se pokazati ljubav prema Njemu i sl.) te da se upoznaju s neizmjernom ljubavlju Božijom

prema čovjeku kroz privilegije i počasti koje je čovjek dobio. Ova nastavna jedinica treba

da razvije svijest kod mladih kako vjera nije stvar zaostalosti, već znak poštivanja i

samopoštivanja, uvažavanja i samouvažavanja, pomaganja i samopomaganja te da treba

biti prožeta u svakom segmentu ljudskog života, kao što je i Uzvišeni Allah u svakom

trenutku uz čovjeka.

jedinica Vjerom do ostvarenja ljudskosti treba da pomogne mladima u

pronalaženju smisla kroz odnos prema sebi, drugima i okruženju, sistema vrijednosti:

odgovornosti, rješavanja problema, zadovoljstva Božijim određenjem, upravljanja

emocijama kroz prizmu islamskog učenja. Ona treba da podstakne mlade na aktivnu

potragu za istinom, a ne da čekaju da istina njih traži i žive za danas. Profesor svojim

vještim vođenjem treba da odgojnu prazninu kod mladih popuni vjerom te da im pomogne

da otkriju blagodati i ljepote koje vjera nudi. Nastavna jedinica treba i da učvrsti

vjerovanje mladih te da otkloni sumnje ili nevjerovanje iz njihovih stavova.

zadaci: organizovati debatu o temi "Ljudi su danas nezadovoljni i neprestano

tragaju za srećom jer udovoljavaju samo potrebama tijela", "Vjera je hrana za dušu"; zadati

oformljenim timovima da kod svojih vršnjaka istraže u čemu pronalaze zadovoljstvo

poslije neuspjeha, u kojoj mjeri oblikuju ponašanje prema Božijoj uputi, a koliko prema

mišljenju vršnjaka, šta njihove vršnjake čini sretnim, na koje načine mladi pokazuju ljubav

prema Bogu i sl. Profesor treba da pomogne timovima u osmišljavanju istraživačkih

upitnika i usmjeri ih kako da istražuju, a na času da zajedno analiziraju dobijene rezultate.

ovu tematsku cjelinu preporučujemo sat uvođenja, 4 sata obrade i 2 sata utvrđivanja.


elementarnih znanja o odnosu pojedinca, vjere i vjerovanja;


volontersko angažiranje u okviru vannastavnih aktivnosti i klubova te


analitičko-sintetičkog analiziranja duhovnih i tjelesnih potreba te pronalaženje

načina adekvatnog udovoljavanja njima;


usvojenosti znanja o životu mladih u vjeri;



411

efekata spoznaje čovjeka kao bića tijela i duha, samospoznaje i spozanje svijeta

u kojem žive (razumijevanje, prihvatanje, kritičnost, samokritičnost, tolerancija, pokornost

i sl.), odnosa prema Bogu i života u vjeri;

učenika u prepoznavanju misije života i postavljanju ciljeva za njeno ostvarenje

uz pomoć Boga i vjere u Njega.

Ishodi učenja

Kognitivno područje– definirai opisujepotrebe čovjeka, samopoštovanje, dostojanstvo,

upute i propise Božije, sumnje, opisuje i prepoznaje vlastite potrebe i način udovoljavanja

istih, omjer u udovoljavanju potrebama duše i tijela, svoj odnos prema Bogu, upute i

propise, načine iskazivanja ljubavi prema Bogu, potrebu za vjerom, da objašnjava

individualnost svakog čovjeka te nužnost njegovanja tē individualnosti, povezuje naučeno

sa praksom, prepoznaje svoju individualnost, najljepše načine zahvale Bogu i pokazivanja

ljubavi prema Njemu prema uputama islama, otkriva ljepote i blagodati života u vjeri.



sposobnosti i darove Božije u i na sebi te ih koristi u ostvarenju postavljenih ciljeva radi

ostvarenja sreće na oba svijeta.



posljedice, proučava zadato (stvaranje čovjeka, njegov život na dunjaluku, misije i

zadatke poslanika), objašnjava pojam vjere i vjerovanja i integrira ih u životu, prihvata

različitosti u izgledu, sposobnostima, stavovima i idejama, vješto brani svoja uvjerenja i

sposobnosti te afirmativno djeluje na druge.

3. ISLAM I SLOBODA – Islamsko poimanje slobode.

– Sloboda i odgovornost.

– Na putu prema slobodi i zrelosti.

– Mediji i sloboda.

Didaktičke naznake

jedinica Islamsko poimanje slobode ima za cilj da upozna mlade sa pojmom

slobode i slobodne volje u islamu, kao od Boga dobijene mogućnosti, ali i odgovornosti, za

pravljenje izbora u životu. Mladi treba da shvate kako je čovjek jedino Božije stvorenje

koje je dobilo slobodnu volju, ali i upute od Uzvišenog Boga o dobru i zlu, kao i

posljedicama koje slijede. Važno je i da shvate kako je čovjek oslobođen od robovanja bilo

čemu, osim Uzvišenom Bogu i da je sloboda u islamu obilježena granicama moralnosti. Za

realizaciju nastavne jedinice upotrijebiti ajete i hadise koji govore o ovoj temi. Ova

nastavna jedinica pruža mogućnost da se napravi osvrt na poglede različitih religija o

čovjekovoj slobodi i slobodni općenito.

nastavnu jedinicu Sloboda i odgovornost potrebno je mladima razvijati svijest da

dobijena sloboda od Boga ne znači oslobađanje odgovornosti za učinjena djela, kao i da

smo slobodni u izborima koje pravimo, ali da svi izbori imaju posljedice, koje bitno utječu

na ljudski život, kako na ovom tako i na budućem svijetu. Ona treba da pomogne mladoj

osobi se uči da preuzme odgovornost za učinjeno i da ne pronalazi krivca u drugima, tako

opravdavajući svoje postupke, te da se suoči sa svojim problemima i da pronađe vlastita

rješenja. Ovo treba da im pomogne u sagledavanju njihovih vlastitih postupaka radi

popravljanja kvaliteta života na oba svijeta.

nastavne jedinice Na putu prema slobodi i zrelosti je da pomogne mladima u procesu

odrastanja i sve sigurnijeg osamostaljivanja da ostanu na Pravom putu, da zadrže

individualnost dobijenu od Uzvišenog Boga, da se izbore za nezavisnost od vršnjaka,

412

medija, sredine, kao i da ih pouči prosuđivanju onoga što im se nudi radi kreiranja

njihovog identiteta. Nastavna jedinica treba da ih podstakne na rad i razvije im svijest o

nužnosti rada i vlastitog privređivanja kao bitnog segmenta u procesu osamostaljivanja i

stjecanja ekonomske nezavisnosti, kao i da im skrene pažnju na opasnosti koje postoje na

neformalnim mjestima ili otvorenim prostorima, poput ulica, parkova, obala, kafića,

stadiona i sl. Naravno, svim ovim vrijednostima prići na primjerima Kur'ana i sunneta te

ponuditi savremene islamske odgovore na pitanje slobode i ljudskih prava.

okviru nastavne jedinice Mediji i sloboda posebnu pažnju posvetiti utjecaju medija na

depersonalizaciju mladih, brisanje kulturnog i nacionalnog identiteta, kao i na gubitak

odnosa sa samim sobom i gubljenje vlastite originalnosti. Podsjetiti mlade na nužnost

robovanja Uzvišenom Bogu, a ne medijima, jer oni nude virtuelni, izmišljeni svijet koji

čovjeka vodi u područje beskorisnog, često bitno različitog od istinskih vrijednosti i prave

realnosti. Podstaknuti ih na kritičko prosuđivanje informacija iz medija, kome i u kojim

realnim životnim situacijama daju prednost u donošenju odluka i ponašanju – Božijim

uputama ili medijskim instrukcijama, da sami zaključuju koje su posljedice manje i koji je

izbor bolji.

cjelina ima za cilj da, upoznajući mlade sa pojmom slobode i nezavisnosti prema

drugim stvorenjima, podstakne ih na izgradnju ponosne i dostojanstvene ličnosti sa svim

kvalitetima koje su dobili od Uzvišenog Boga. Treba da shvate u čemu je njihova sloboda,

koje su njene mogućnosti i kako da je iskoriste radi što kvalitetnijeg života.

za projektne zadatke: debata o temi "Negativne pojave u društvu se mogu

pravdati čovjekovom slobodom", "Sloboda koju nudi islam je sloboda po mjeri čovjeka";

timski rad: timovi istražuju među vršnjacima ko pomaže mladima u stjecanju nezavisnosti,

kakvu nezavisnost nude mladima otvoreni prostori, nezavisnost u islamu, kako mediji

predstavljaju mlade (printani mediji, TV, internet i sl), pozitivne i negativne strane utjecaja

medija na mlade.

realizaciju ove tematske cjeline predlažemo 4 sata obrade i 4 sata utvrđivanja.


elementarnih znanja o slobodi u islamu, slobodnoj volji, utjecaju drugih na

čovjekovu slobodu, oslobođenosti robovanja prema drugima i o robovanju Uzvišenom;


volontersko angažiranje u okviru vannastavnih aktivnosti i klubova te


analitičko-sintetičkog analiziranja slobode i slobodne volje, robovanja drugima

i robovanja Uzvišenom Allahu, dostojanstva i poniznosti;


usvojenosti znanja o životu mladih u vjeri, organizovanju života u slobodnom voljom

u slobodi datoj od Boga;



efekata spoznaje čovjeka kao bića sa slobodnom voljom koje ima slobodu u

okvirima moralnosti i koje je spremno prihvatiti posljedice za izbore koje pravi;

efekata slobode i nezavisnosti u izgradnji ponosne i dostojanstvene ličnosti sa

kvalitetima dobijenim od Allaha Uzvišenog;

učenika u nezavisnom pravljenju izbora s ciljem izgradnje identiteta u okvirima

vlastite kulture i tradicije.

Ishodi učenja

Kognitivno područje– definirai opisujepojam slobode, slobodne volje, upute date od

Uzvišenog Boga i mogućnost izbora, zatim ljudsko dostojanstvo i oslobođenost od

robovanja bilo kome izuzev Uzvišenom Bogu; opisuje i prepoznaje slobodu demokratskog

413

društva i slobodu u islamu, mogućnost vlastitog izbora i posljedice koje ti izbori donose,

različito nametanje raznih oblika robovanja u savremenom društvu; objašnjava slobodu

svakog čovjeka te nužnost njegovanja tē slobode u okvirima islama, opisuje i razumije put

koji održava nezavisnost čovjeka od stvorenja, a zavisnost samo o Stvoritelju; povezuje

naučeno sa praksom; prepoznaje svoju individualnost i mogućnost izbora sa posljedicama,

dobrim ili lošim; prepoznaje najljepše načine provođenja slobodne volje; otkriva ljepote i

blagodati slobode i slobodne volje u islamu.

Psihomotoričko područje – prilagođava život učenju islama o slobodi i slobodnoj volji,

prepoznaje prave savjete i realizira svoje izbore prema uputama Uzvišenog Allaha, djeluje

u skladu sa naučenim, odvaja Pravi put od stranputica, slobodu od robovanja, procjenjuje

svoje potrebe i realizira ih slobodnim izborom, nezavisno od vršnjaka, medija i sl., te ih

koristi u ostvarenju sreće na oba svijeta.



posljedice, proučava zadato (nezavisnost, slobodu, robovanje, zavisnost, izbore,

mogućnosti, posljedice, različite utjecaje), objašnjava pojam slobode u islamu i slobodne

volje i integrira ih u životu, prihvata savjete od Uzvišenog Allaha s ciljem što pozitivnijih

posljedica i ishoda, vješto brani svoja uvjerenja i sposobnosti te afirmativno djeluje na

druge.

4. ČOVJEKOVA DUHOVNA I MATERIJALNA REALNOST – Čovjek – biće duha i tijela.

– Harmonija između duhovnog i materijalnog.

– Grijeh i duhovna tjeskoba.

– Pokajanje.

Didaktičke naznake

jedinica Čovjek, biće duha i tijela ima za cilj da dublje upozna mlade sa njima

samima s ciljem uspostavljanja harmonije u njihovom životu. Ona mlade treba da upozna

sa samom ljudskom prirodom i kvalitetima poput: pronicljivosti, radoznalosti, znatiželje i

potrebe za aktivitetom. Oni treba da shvate kako čovjek ne pronalazi istinsku dugotrajnu

sreću u zadovoljenju vlastitog tijela (samo trenutno zadovoljstvo), već u radoznalosti i

znatiželji, odnosno prirodnoj težnji duše za spoznajom, saznanjem, kao i prirodnoj težnji

za djelovanjem. Kako bi što bolje razumjeli spomenute karakteristike čovjeka, treba ih

podsjetiti na izvorne akte samog ponašanja, kao što su: odgojni osjećaj (osjećaj za

pravednost, dostojanstvo, empatija, uloga poslanika), otvorenost prema svijetu

(postignuća u učenju i ponašanju, produktivno sudjelovanje u životu – kulturni i naučni

razvoj), radoznalost i znatiželja (motivacija, traganje za odgovorima na životna pitanja,

otkrivanje, popunjavanje praznine, opasnost od skretanja s Pravog puta i nužnost

razvijanja i održavanja ljudske radoznalosti kroz Objave) i aktivan odnos prema svijetu u

kome žive (neophodno ga je podržati odgojem, ne sputavati ga, podsticati ga riječima

Uzvišenog Allaha „Allah neće izmijeniti stanje jednog naroda dok...“(sura XIII, 11.ajet)

„I reci: 'Trudite se! Allah će trud vaš vidjeti...'“(sura IX, 105. ajet)

nastavne nastavne jedinice Harmonija između duhovnog i materijalnog je da na

učenjima islama pouči mlade kako da zadovolje sve funkcije ljudske prirode. Da bi

uspostavili potrebnu harmoniju nužno je da zadovolje fizičke potrebe kao što su: hrana,

kretanje, rast, razvoj, liječenje i sl. Sve potkrijepiti kur'anskim ajetima i hadisima koji

govore kako da se zadovolje ove funkcije prema savjetima našeg Stvoritelja. Zatim,

psihičke funkcije kao što su: osjećanja, sjećanja, suđenje, zaključivanje, maštanje,

mišljenje, ljubav, težnja, htijenje i sl. – sve potkrijepiti ajetima i hadisima koji upućuju

kako zadovoljiti navedene potrebe. I na kraju, ali ne manje važnu, duhovnu funkciju u

414

koju spadaju različiti duhovni akti kao što su: vjera, estetika, moralnost, sigurnost i sl. Sve

navedene funkcije je nužno razvijati s ciljem razvoja cjelovite ljudske ličnosti kako ne bi

postala žrtva okoline.

okviru nastavne jedinice Grijeh i duhovna tjeskoba posebnu pažnju posvetitilošim

izborima mladih u prijateljstvu i druženju koji ih mogu odvesti do različitih ovisnosti

usljed ljudske radoznalosti i znatiželje. Ona treba da ih upozna s stavom islama prema

ovisnosti, kao i duhovnom štetom koja proizlazi iz ovisnosti (o drogi, alkoholu, duhanu,

kocki, seksu) bitno je da pomogne mladima u suočavanju s problemima ovisnosti radi

njihovog prevladavanja.

nastavnu jedinicu Pokajanje potrebno je suočiti mlade sa grijesima koje prave u

realizaciji potreba u ostvarenju funkcija ljudske prirode. Potrebno ih je i podsjetiti na

tjeskobu koja se javlja pod utjecajem tih grijeha. Nastavna jedinica ima cilj da pouči

mlade kako da se suoče sa učinjenim grijesima i očiste se od njih kroztevbu-

pokajanje. Treba i da ih upozna sa smislom tevbe, njenom duhovnom dimenzijom i

vrijednostima. Nužno je istaći kako da se tevba čini u griješenju prema Bogu te kajanje i

izvinjenje u griješenju prema čovjeku. Ova nastavna jedinica pruža mogućnost

upoznavanja mladih sa pokajanjem i iskupljenjem od grijeha u drugim religijama.

zadaci: istražiti jedan segment upute čovjeku kroz objave, npr. zakon – od zakona

Tevrata do zakona Kur'ana, samoevaluacija učenika u ostvarivanju osnovnih funkcija

ljudske prirode, utvrditi da li teže harmoniji. Timski rad: istražiti po timovima

zastupljenost odavanju grijehu ovisnosti (svaki tim druga vrsta ovisnosti) među

vršnjacima ili u razredu, debata o temi Pokajanje oslobađa čovjeka od učinjenog grijeha ili

neku po izboru vezanu za pokajanje.

ovu tematsku cjelinu predlažemo 4 sata obrade i 3 utvrđivanja.


elementarnih znanja o duhovnim i materijalnim realnostima čovjeka, njegovoj

duši, tijelu, prirodi i svijetu u kom živi;


volontersko angažiranje u okviru vannastavnih aktivnosti i klubova i


analitičko-sintetičkog analiziranja prirode čovjeka, njenim izvornim aktima i

funkcijama, suočavanja sa učinjenim pogreškama u ostvarivanju funkcija ljudske prirode,


usvojenosti znanja o životu mladih u vjeri, zadovoljavanju potreba i ostvarivanju

harmonije u ostvarivanju funkcija ljudske prirode;



efekata spoznaje čovjeka kao bića sa slobodnom voljom koje ima slobodu u

okvirima moralnosti i koje je spremno prihvatiti posljedice za izbore koje pravi;

efekata postizanja harmonije između duhovnog i materijalnog u ljudskoj prirodi

u okvirima islamskog života;

učenika u nezavisnom pravljenju izbora radi izgradnje identiteta u okvirima

vlastite kulture i tradicije, uz uvažavanje prava drugih da prave isti izbor.

Ishodi učenja

Kognitivno područje–definirai opisujepojam čovjeka kao biće duha i tijela, harmonije

između duha i tijela, grijeha, duhovne tjeskobe i pokajanja, zatim izvorne akte i funkcije

ljudske prirode; opisuje i prepoznaje fizičku, psihičku i duhovnu funkciju čovjeka;

objašnjava načine ostvarivanja tih funkcija na osnovu uputa i savjeta Uzvišenog Allaha;

415

povezuje naučeno sa praksom, prepoznaje svoje potrebe i smješta ih u funkcije kojima

pripadaju radi postizanja harmonije u njihovom ostvarivanju; pronalazi najljepše načine

uspostavljanja harmonije između duha i tijela; otkriva ljepote i blagodati u stvaranju

ljudske prirode, te ih nastoji zadržati.

Psihomotoričko područje – prilagođava život učenju islama o prirodi čovjeka, prepoznaje

prave savjete i realizira svoje potrebe prema uputama Uzvišenog Allaha radi postizanja

harmonije, djeluje u skladu sa naučenim, odvaja Pravi put od stranputica, ispravno od

pogrešnog, procjenjuje svoje potrebe i realizira ih slobodnim izborom, nezavisno od

vršnjaka, medija i sl., te ih koristi u postizanju harmonije i ostvarenju sreće na oba svijeta.

Prihvata vlastite pogreške i priziva Božiju milost i oprost.



posljedice, proučava zadato (ljudsku prirodu, njene funkcije, harmoniju, grijeh među

mladima, pokajanje), objašnjava pojam griješenja i pokajanja (integrira ga u životu),

prihvata i u životnoj praksi realizira savjete od Uzvišenog Allaha s ciljem postizanja

Njegovog zadovoljstva, vješto brani svoja uvjerenja i sposobnosti te pozitivno djeluje na

druge.

5. SMISAO IBADETA – Značaj ibadeta u životu vjerujuće osobe.

– Ibadetom do preobražaja i punine života.

– Istrajnost u ibadetu.

Didaktičke naznake

okviru nastavne jedinice Značaj ibadeta u životu vjerujuće osobe je da razvije svijest kod

mladih o ulozi ibadeta u životu vjernika, kako na ovom tako i na budućem svijetu. Ona

treba da kroz primjereno odabrane ajete i hadise, bez zastrašivanja, podstiče mlade na

činjenje ibadeta u različitim oblicima. Podsjetiti ih da se kvalitet ibadeta u islamu mjeri

namazom, koji u sebi sadrži i druge oblike ibadeta kao što su: dova, tevba, zikr i sl. Mladi

treba da shvate kako sva dobra djela (učenje, rad, pomaganje, govor, jelo i sl.) mogu

postati ibadet, ukoliko se čine u ime Allaha Uzvišenog, te donijeti korist i na ovom i na

budućem svijetu. Osim lične koristi, čovjeku donosi i ljubav, blizinu i zaštitu Božiju,

odnosno stalnu vezu sa Stvoriteljem.

jedinica Ibadetom do preobražaja i punine života treba da približi mladima život

prožet svakodnevnim ibadetom kroz izvršavanje individualnih, socijalnih, ekonomskih i

političkih poslova, kao i kroz ostvarivanje ličnog, porodičnog i društvenog prava. Ona

treba da razvije svijest kod mladih da samo ovakvim načinom života mogu postići

preobražaj do najvećih stepena moralnosti i ostvariti puninu vlastitog života. Sve

segmente prožeti odgovarajućim ajetima i hadisima.

nastavne jedinice Istrajnost u ibadetu je da istraju u činjenju ibadeta bez obzira na

ritmično kretanje čovjeka između duhovnog i materijalnog, strogosti i saosjećajnosti,

pravde i praštanja, straha od kazne i nade u milost zasnovane na ljubavi Božijoj prema

čovjeku. Mjera za činjenje ibadeta i religijskog života općenito treba da im bude shvatanje

tevhida kao jedinosti Božije i integriranje mnoštva u Jedinstvo s inteligencijom

sposobnom da spozna Jednoga. Istinski ibadet treba da uključi cijelo biće kako ne bi došlo

do pasivnog pristupa Bogu. On treba da obuhvati misli, emocije, radnje, govor, ideje, tj.

unutarnji i vanjski napor čovjeka.

timski zadaci: istražiti zastupljenost ibadeta u životu mladih (vršnjaka u razredu,

npr.), predanost mladih u ibadetu, samoevaluacija ili rad o temi "Razlika između ibadeta i

djela koja to nisu", "Kako moje misli, osjećanja, djela, riječi mogu biti ibadet".

ovu tematsku cjelinu preporučujemo 3 sata obrade i 2 utvrđivanja.

416


elementarnih znanja o ibadetu i smislu ibadeta u životu čovjeka, kao i načina

vršenja ibadeta;


volontersko angažiranje u okviru vannastavnih aktivnosti te klubova i


analitičko-sintetičkog analiziranja ibadeta, njegove uloge u životu i predanosti

u ibadetu;


usvojenosti znanja o životu mladih prožetog ibadetom, njegovom kvalitetu i

ispunjenosti;



efekata spoznaje čovjeka kao bića koje ibadet čini s ciljem približavanja Bogu

svojom slobodnom voljom;

efekata postizanja harmonije između duhovnog i materijalnog u ljudskoj prirodi

u okvirima islamskog življenja;

učenika u činjenju ibadeta u svim segmentima života radi blizine Božije.

Ishodi učenja

Kognitivno područje– definirai opisujepojam ibadeta, čovjeka kao bića koje treba da ibadet

čini svim svojim bićem, istrajnost u činjenju ibadeta; opisuje i prepoznaje fizičku,

psihičku i duhovnu funkciju ibadeta; objašnjava načine činjenja ibadeta kroz sve funkcije

čovjeka; povezuje naučeno sa praksom; prepoznaje prilike u kojima može činiti ibadet;

pronalazi najljepše načine činjenja ibadeta; otkriva ljepote i blagodati u činjenju ibadeta te

nastoji biti ustrajan u njegovom činjenju.

Psihomotoričko područje – prilagođava život učenju islama o prirodi čovjeka i činjenju

ibadeta, prepoznaje prave načine činjenja ibadeta, djeluje u skladu sa naučenim, odvaja

djela koja su ibadet od onih koja to nisu, ispravno od pogrešnog, procjenjuje životne

prilike u kojima treba da čini ibadet i realizira ga nezavisno od drugih te ibadetom nastoji

steći ljubav i blizinu Božiju.



posljedice, proučava zadato (pojam ibadeta, njegovu svrhu, cilj, ustrajnost u njemu i

utjecaj ibadeta na život čovjeka), objašnjava pojam ibadeta (integrira ga u životu),

prihvata različite oblike ibadeta, vješto brani svoja uvjerenja i sposobnosti te afirmativno

djeluje na druge.

6. PORODICA U ISLAMU – Blagodati porodičnog života.

– Oaza zdravog uzrastanja i sretnog života.

– Tradicionalne vrijednosti u bošnjačkoj porodici.

– Kako sačuvati porodicu danas?

Didaktičke naznake

okviru nastavne jedinice Blagodati porodičnog života, nakon uvodnog podsjećanja na

porodicu kao osnovnu ćeliju društva,treba potaknuti mlade na pronalaženje bitnih

vrijednosti u porodici kao što su: sigurnost, podrška, ljubav, utočište, ljubav i sl. Upoznati

ih sa ajetima i hadisima koji afirmativno govore o porodičnom životu.

jedinicom Oaza zdravog uzrastanja i sretnog života mladima predstaviti

porodicu kao oazu, poseban svijet koji je kreiran kako bi oni imali sretno odrastanje i

dobili temelje sretnog života. Suočiti ih sa žrtvama koje su njihovi roditelji podnijeli s

417

ciljem kreiranja tog svijeta, kako bi osjećali jaču zahvalnost i odanost prema njima. Ona,

također, treba da priprema mlade za zasnivanje novih njihovih porodica na principima

islama, njihovim ulogama i obavezama u njoj.

nastavnu jedinicu Tradicionalne vrijednosti u bošnjačkoj porodici pomoći mladima

da spoznaju ljepotu tradicionalne porodice (brojnost, poštivanje, uvažavanje, jačina,

složnost, bliskost), porodice koja je imala vremena za svakog člana, porodice koja je

odgajala primjerom i tradicijom provjerenim metodama, porodicom koja je imala svoju

hijerarhiju, uređenje i način funkcioniranja. Upoznati ih sa nekim uspješnijim bošnjačkim

porodicama koje su iznjedrile velike i uspješne Bošnjake.

nastavne jedinice Kako sačuvati porodicu danas je da razvije odgovornost mladog

čovjeka prema vlastitoj porodici, da ga podstakne na razmišljanje o porodici, njenim

jakim i slabim stranama, njenim prednostima i nedostacima radi lakšeg očuvanja iste i

njenog jačanja. Upoznati ga s ulogom svakog člana porodice, obavezama i pravima unutar

porodice, nužnim za njeno normalno funkcioniranje. Ona treba da podstakne mladu osobu

da uoči opasnosti koje prijete porodici, da shvati zašto se javljaju i da im se odupire, tj

zaštiti porodicu od njih.

zadaci: istražiti vlastito porodično stablo, izdvojiti tradicionalne vrijednosti

porodice koje nestaju, zadatak za debatu "Društvo gubi svoju jačinu nestajanjem

porodice".

ovu tematsku cjeli predlažemo sat uvođenja, 4 sata obrade i 2 utvrđivanja.


elementarnih znanja o porodici, njenim vrijednostima, obavezama prema njoj,

obavezama i pravima unutar nje;




analitičko-sintetičkog analiziranja tradicionalne i moderne porodice;


usvojenosti znanja o životu mladih unutar porodice;


anje i doprinos na nastavi;

efekata spoznaje uloge i vrijednosti porodice u društvu;

efekata postizanja dobrog porodičnog života;

učenika u jačanju vlastite porodice i očuvanju tradicionalnih vrijednosti

bošnjačke porodice.

Ishodi učenja

Kognitivno područje– definirai opisujepojam porodice; opisuje i prepoznaje vrijednost,

ulogu i funkciju porodice; objašnjava načine očuvanja pravih porodičnih vrijednosti u

okrilju islama; prepoznaje prilike u kojima može da štiti porodicu, porodične odnose i

članove porodice; pronalazi najljepše načine odanosti porodici; otkriva ljepote i blagodati

u porodičnom životu te nastoji biti ustrajan u njegovom očuvanju.

Psihomotoričko područje – prilagođava život učenju islama o porodičnom životu,

prepoznaje prave načine izvršavanja porodičnih obaveza, djeluje u skladu sa naučenim,

procjenjuje životne prilike u kojima treba da se oslanja na porodicu, afirmira porodični

život i realizira ga nezavisno od drugih.



posljedice, proučava zadato, objašnjava pojam porodičnog života (integrira ga u životu),

prihvata različite oblike porodičnih odnosa, vješto brani svoju porodicu te pozitivno

djeluje na druge.

418

7. MUSLIMANSKA ZAJEDNICA – Kur'an i hadis o zajednici.

– Čovjek graditelj zajednice.

– Uloga džemata u zajednici.

– Moj doprinos zajednici.

Didaktičke naznake

nastvane jedinice Kur'an i hadis o zajednici je da predstavi pojam zajednice (ummet) u

obzorjima Kur'ana u hadisa, zajednicu koja je utemeljena na pravdi, zajednici u kojoj je

svrhovitost Božijeg zakona učinjena mogućom, zajednici koja je zauzela srednji put,

zajednici koja njeguje individualnost i omogućuje joj da preživi u društvu kroz Božiju

prisutnost kako u srcu čovjeka tako i u samoj zajednici. Kroz nastavnu jedinicu ljudsku

zajednicu predstaviti kao zajednicu koja omogućuje svim ljudima da žive dobar život u

vjerskom smislu, zasnovan na moralnim načelima. Što se tiče razvoja zajednice, može se

izvršiti podsjećanje da je prvotno postojala jedna zajednica (10:19), a da je tokom historije

nastalo mnogo različitih od kojih su neke i iščezle (7:34).

okviru nastavne jedinice Čovjek graditelj zajednice potrebno je poučiti mlade da grade

zajednicu na principima Kur'ana i sunneta, tj. na jedinstvu, pomaganju, oslanjanju, brizi,

podršci i sl. Jaka zajednica lakše pomaže u napretku i prosperitetu čovjeka, te je i obaveza

pojedinca da doprinosi njenoj jačini i snazi. Ova nastavna jedinica pruža mogućnost

govora o odnosu prema pripadnicima drugih vjera, kultura i ideja u okviru zajednice.

Poslužiti se Poslanikovim, a.s., primjerom i Medinskom poveljom koju je uredio prilikom

uspostavljanja zajednice u Medini.

nastavnu jedinicu Uloga džemata u zajednici objasniti smisao i ulogu džemata za

muslimane u okviru jedne zajednice. Džemat predstaviti kao jedan organ u tijelu, koji

ukoliko je zdrav doprinosi jačini i razvoju tijela/zajednice. Upoznati mlade o stavu

Poslanika, a.s., prema džematu i islamskim dužnostima koje usmjeravaju čovjeka na

džemat.

jedinica Moj doprinos zajednici treba da afirmativno djeluje na mlade za

preuzimanje korisne uloge u zajednici kako bi joj što bolje doprinosili, unapređivali je i

dostojanstveno predstavljali. Svoju ulogom u zajednici treba da u odjeljenju, školi,

mjesnoj zajednici, gradu, prepoznaju prilike i momente u kojima mogu doprinijeti njenom

prosperitetu. Kao podsticaj iskoristiti riječi Uzvišenog Allaha i Posalnika, a.s.

timski zadaci: Elementi kur'ansko-hadiske vizije zajednice u današnjem društvu,

Uloga našeg odjeljenja u promoviranju školske zajednice, predstaviti doprinos jednog

džemata lokalnoj zajednici. Individualni rad: rad o temi "Moja uloga u odjeljenju"...,

implementirati jedan mini projekat/zadatak po vlastitom izboru koji će doprinijeti

zajednici (neki volonterski rad, humanitarna akcija i sl.).

ovu tematsku cjelinu predlažemo 4 sata obrade i 2 utvrđivanja.


elementarnih znanja o zajednici u svjetlu islama, mjestu i ulozi pojedinca u njoj;




analitičko-sintetičkog analiziranja zajednice muslimana i njenoj funkciji u

ostvarivanju uspjeha i prosperiteta individue, kao i ulozi pojedinca u okviru zajednice;


usvojenosti znanja o zajednici na temelju Kur’ana i hadisa, odnosu čovjeka prema njoj,

džematu i islamski propisima koji ga podržavaju i jačaju;



419

efekata spoznaje čovjeka kao društvenog bića, predodređenog na život u

zajednici;

efekata postizanja harmonije u zajednici zanovanoj prema uputama Uzvišenog;

nje učenika u jačanju zajednice radi izgradnje identiteta u okvirima vlastite kulture i

tradicije, uz poštivanje prava drugog na isti izbor.

Ishodi učenja

Kognitivno područje– definirai opisujepojam zajednice, ummeta, džemata; opisuje i

prepoznaje ulogu zajednice, ummeta i džemata za pojedinca, kao i ulogu pojedinca u

njima; objašnjava načine jačanja zajednice, ummeta i džemata na osnovu uputa i savjeta

Allaha Uzvišenog; povezuje naučeno sa praksom, prepoznaje svoju ulogu u zajednici i

džematu i smješta je u funkciju njihovog jačanja, pronalazi najljepše načine uspostavljanja

harmonije i razumijevanja u zajednici, otkriva ljepote i blagodati u društvenom životu na

principima islama te ih nastoji zadržati.

Psihomotoričko područje – prilagođava život učenju islama o čovjeku kao društvenom biću,

prepoznaje prave vrijednosti zajednice i realizira svoje potrebe uz pomoć njih, djeluje u

skladu sa naučenim, odvaja zdravu, jaku zajednicu od one koja to nije, ispravno od

pogrešnog, procjenjuje svoju ulogu i ostvaruje je, nezavisno od drugih, te je koristi u

ostvarenju vlastitih ciljeva. Prihvata vlastite zadatke i realizira ih radi jačanja zajednice.



posljedice, proučava zadato (zajednicu, njenu ulogu u životu mladog čovjeka, ummet,

njegovu ljepotu, džemat i njegovu ulogu i ulogu pojedinca u društvu prema učenju

islama), objašnjava pojam društva, ummeta, džemata (smješta sebe u njihovu zbilju),

prihvata savjete od Allaha Uzvišenog i Poslanika, a.s., s ciljem što pozitivnijih posljedica i

ishoda, vješto brani svoja uvjerenja i sposobnosti te pozitivno djeluje na druge.

8. POVIJEST ISLAMA – Institucija hilafeta.

– Susret islama s drugim kulturama.

– Emevije.

– Islam u Španiji i južnoj Italiji.

– Abasije.

Didaktičke naznake

okviru nastavne jedinice Institucija hilafeta produbiti znanje o instituciji hilafeta.

Posebnu pažnju posvetiti ulozi ove institucije za ummet, kao i tituli halife. Pomoći

mladima da shvate razliku između ostalih vladarskih titula i halife. Radi lakšeg

razumijevanja nastavnih jedinica koje slijede, podsjetiti ih kako je nastao hilafet i u kom

smjeru se razvijao u vrijeme pravednih halifa.

jedinica Susret islama s drugim kulturama treba da upozna mlade kako je

nastajala islamska umjetnost, na temelju Objave u susretu s drugim kulturama. Razviti im

svijest o umjetnosti koja je obilježena pečatom islamske duhovnosti, upoznati ih s

hijerarhijom islamske umjetnosti od kaligrafije i milozvučnog učenja na vrhu, preko

arhitekture, knjige, pa sve do umjetnosti odijevanja, kućnih predmeta – rukotvorina. Ona

treba da ih upozna i s nastankom prvih naučnih centara i njihovim doprinosima razvoju ove

umjetnosti. U okviru ove nastavne jedinice naglasiti da islam nije uništavao druge kulture,

nego ih samo oplemenjivao islamskim vrijednostima. Naprimjer, u Aja Sofiji u Istanbulu

nisu uništene freske, nego su samo prekrečene (jer u islamu slikanje likova nije dopušteno)

sredstvom koje ih neće uništiti, što je danas vidljivo i lahko dokazivo. Ona nije srušena

nego je samo dobila islamska obilježja – dograđeni su minareti i urađena unutrašnja

djelimična rekonstrukcija. Muslimani u povijesti nisu rušitelji, nego graditelji.

420

nastavne jedinice Emevije je da mlade upozna sa širenjem hilafeta i pojavom dinastija u

hilafetu. Iznijeti historijske činjenice o periodu Emevija, njihovom doprinosu hilafetu

(političkom, ekonomskom i kulturnom) i znakovima njihovog kraja.

jedinica Islam u Španiji i južnoj Italiji treba da upoznamlade sa dolaskom islama u

Evropu, širenjem hilafeta, njegovom usponu, stagnaciji i padu u Španiji. Istaći neke od

uzroka ovakvog kraja hilafeta u Španiji i južnoj Evropi. Upoznati ih i sa najvećim

doprinosom islama Evropi.

jedinicom Abasije predstaviti dinastiju Abasija i hilafet u vrijeme njihove

vladavine, najveći doprinos hilafetu, umjetnosti, nauci, stagnaciju i pad ove dinastije.

Učenici treba da prepoznaju uzroke pada ove dinastije i prisutnost tih uzroka u današnjem

društvu.

zadaci: timski rad – svaki tim dobija da dodatno istraži svaku od urađenih tema uz

vlastiti kritički osvrt. Individualni rad: "Duhovno značenje islamske umjetnosti".

ovu nastavnu jedinicu predlažemo 8 sati obrade i 4 utvrđivanja.


elementarnih znanja o nastanku hilafeta, nastanku islamske kulture, Emevijama,

Abasijama, islamu u Evropi;




analitičko-sintetičkog analiziranja hilafeta i islamske umjetnosti;


usvojenosti znanja iz historije islama;



efekata spoznaje uloge institucije hilafeta, vrijednosti islamske kulture u građenju

identiteta;

efekata izgradnje identiteta na vlastitom kulturno-historijskom naslijeđu;

učenika u neovisnom pravljenju izbora s ciljem izgradnje identiteta u okvirima

vlastite kulture i tradicije, uz poštivanje prava drugog na isti izbor.

Ishodi učenja

Kognitivno područje– definirai opisujepojam halife, institucije hilafeta, islamske kulture;

opisuje i prepoznaje historijske činjenice o islamu; povezuje naučeno sa praksom,

prepoznaje svoje naslijeđe, pronalazi bitne momente u historiji islama koji predstavljaju

prekretnicu za muslimane, kao i momente koji su ostavili neizbrisiv trag na historiju

čovječanstva.

Psihomotoričko područje – prilagođava život potrebama ummeta, prepoznaje doprinose

islama čovječanstvu, djeluje u skladu sa naučenim, odvaja vlastito naslijeđe od naslijeđa

drugih, procjenjuje svoje kulturno-historijsko naslijeđe, te ga koristi u kreiranju identiteta

utemeljenog na vlastitim vrijednostima.



posljedice, proučava zadato, objašnjava pojam halife, hilafeta, islamske kulture (integrira

ih u životu), prihvata vlastito naslijeđe s ciljem postizanja zadovoljstva, ponosa i

dostojanstva, vješto brani svoja uvjerenja i sposobnosti te pozitivno djeluje na druge.

421

MEĐUPREDMETNA KORELACIJA

Po tematskim cjelinama moguće je ostvariti korelaciju sa sljedećim predmetima:

Život i vjera – ostvaruje se kroz časove odjeljenske zajednice i teme planiranja, motiviranja,

uvažavanja razlika, određivanja ciljeva u životu; časove jezika i teme uvažavanja razlika,

upoznavanja drugih i drugačijih; časove historije i teme postanka čovjeka, razvoja i

napretka ljudske civilizacije, razvoju i vrstama vjerovanja.

Čovjek i vjera – ostvaruje se kroz časove odjeljenske zajednice, jezika, umjetnosti, historije,

geografije i teme tolerancije, zajedništva, uloge vođe, kulturnih i duhovnih centara,

prevlađivanja teškoća, samopouzdanja, sreće slobodne volje.

Islam i sloboda – ostvaruje se kroz časove odjeljenske zajednice, jezika, umjetnosti i

prirodnih znanosti, historije kroz teme morala, čovječnosti, života, sreće, slobode, volje,

pravednosti, milosrđa, časti i čestitosti.

Duhovne i materijalne realnosti čovjeka – ostvaruje se kroz časove odjeljenske zajednice,

jezika prirodnih i društvenih znanosti i teme čovječnosti, tijela i duše, funkcijama ljudske

prirode, ostvarenjima tih funkcija, kršenja pravila, suočavanja sa pogreškama, prihvatanja

vlastitih postupaka, izvinjenja, građenja dobrih međuljudskih odnosa.

Smisao ibadeta – ostvaruje se kroz časove odjeljenske zajednice, jezika, prirodnih i

društvenih znanosti, umjetnosti i teme odgovornosti, dicipline, predanosti, namjere,

svjesnosti, samokontrole, ushićenja, zanosa, sreće, zadovoljstva i sl.

Porodica u islamu – ostvaruje se kroz časove odjeljenske zajednice, jezika, prirodnih i

društvenih znanosti, umjetnosti i teme pripadnosti, empatije, odgovornosti, ponosa,

dostojanstva, sigurnosti, podrške, uvažavanja i sl.

Muslimanska zajednica – ostvaruje se kroz časove odjeljenske zajednice, jezika, prirodnih i

društvenih znanosti, umjetnosti i teme pripadnosti, svjesnosti, podrške, snage, jedinstva,

prosperiteta, odgovornosti, jačanja, pomaganja i sl.

Povijest islama – ostvaruje se kroz časove jezika, društvenih znanosti, umjetnosti i teme

nastanka islamske države, hilafeta, velikih sila iz vremena nastanka islamske države,

pravednosti, nastanka islamske kulture i civilizacije.

LITERATURA

- Abdul-Kadir Isa: Istine o tesavvufu, Tuzla, 1998.

- Al-Attas, M. Naquib: Islam i sekularizam, Bosančica-print, Sarajevo, 2003.

- Čelebić, Midhat i Abdulah: Ilmihal, Zenica, 1995.

- Espozito, Džon: Oksfordska historija islama, Živinice, 2005., str. 153-201.

- Garody, R. : Živi islam, Sarajevo, 1997.

- Hadžijahić, Traljić, Šukrić: Islam i muslimani u BiH, Sarajevo, 1977.

- Hafizović, Rešid: Između tradicije i moderniteta, časopis Znakovi vremena, br. 1/1997,

Sarajevo, 1997.

- Imam el-Gazali: Izbavljenje iz zablude, preveo Hilmo Neimarlija, dva izdanja

- Imam el-Gazali: Mladiću (ejjuhel-veled) više izdanja

- Imam el-Gazali: Preporod islamskih nauka - imamo tri različita prijevoda od kojih

svaki može poslužiti

- Imamović, Mustafa: Historija Bošnjaka

- Kahteran, Nevad: Tradicionalni islam i ideja ihsani intelektualnosti, časopis Znakovi

vremena, br. 18/19/2003, Sarajevo, 2003.

- Kalajić, Dragoš: Rock and roll - idoli, u: Latić, Džemaludin: Svjetske religije II,

Sarajevo, 1999., str. 220-224.

- Kolarić, Juraj, Navijestitelji novog svijeta, u: Novi religiozni pokreti, Zbornik radova,

422

Zagreb, 1997. , str. 269-303.

- Koprek, Ivan: Religijsko-etička prosudba scientology pokreta, u: Novi religiozni

pokreti, Zbornik radova, Zagreb, 1997., str. 163-172.

- Lakroa, Mišel: New Age: ideologija novog doba, Clio, Beograd, 2001.

- Manford, Lewis: Mit megalopolisa, u: Latić, Džemaludin: Svjetske religije II, Sarajevo,

1999., str. 225-229.

- Midhat Čelebić: Suština islama, Sarajevo, 2000.

- Motehari, M.: Islam i zahtjevi vremena, časopis Znakovi vremena, br. 11/2001,

Sarajevo, 2001.

- Nasr, S. H.: Srce islama, El-Kalem, Sarajevo, 2002.

- Nasr, S. H.: Tradicionalni islam u modernom svijetu, El-Kalem, Sarajevo, 1991.

- Nasr, S. H.: Vodič mladom muslimanu, Sarajevo, 1998.

- Nikić, Mijo: Fenomen novih religioznih pokreta, u: Novi religiozni pokreti, Zbornik

radova, Zagreb, 1997., str. 17-407.

- Qutb, Sejjid: Znakovi na putu, Sarajevo, bez godine izdanja

423

ISLAMSKA VJERONAUKA

NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA

III RAZRED

SREDNJE ŠKOLE

(2 nastavna sata sedmično)

Uvod

Nastavu islamske vjeronauke u srednjoj školi treba posmatrati dijelom općeg nastojanja za

dosezanjem kvalitetnije škole u Bosni i Hercegovini. Naravno, davanje vjeronaučnog

doprinosa ovakvom htijenju treba tumačiti prvenstveno odrazom svijesti o promijenjenoj

prirodi kompetencija kojima mlad čovjek treba ovladati. Pomak od materijalnog, sadržajnog

znanja ka metodičkim vještinama, umijeću rada u timu, odgovornosti za svoj dio timskog

projekta, sposobnosti komuniciranja, intenziviranoj osjetljivosti za drugog i zajednicu,

repozicionira položaj i mogućnosti nastave islamske vjeronauke u školi.

Pripadajuće vrijednosti islama su u školi dobile svoj ovovremeni kulturološki medij. Nastavni

plan i program islamske vjeronauke za srednje škole dio je konstruiranja djelotvorne spone

između islama kao konstituirajuće odrednice bošnjačkog bića i imponirajućeg kvaliteta

njegovog življenja u našem dobu.

Nastavni plan i program islamske vjeronauke u srednjoj školi oblikovan je na temelju

uvažavanja sljedećih, međusobno komplementarnih zahtjeva:

- uvažavanje dosadašnjeg iskustva islamske vjeronauke u našoj srednjoj školi;

- uspostavljanje prepoznavajuće niti s pozitivnim dometima prethodnih nastavnih

planova i programa islamske vjeronauke;

- uspostavljanje takvog pristupa planiranju i programiranju koji će respektirati

savremene, djelotvorne didaktičke domete;

- nastojanje da se koreliraju sadržaji islamske vjeronauke s drugim nastavnim

predmetima;

- afirmiranje interkulturalnog pristupa u kojem postoji prostor za upoznavanje i

razvijanje svog identiteta, ali i upoznavanje i poštovanje drukčijeg.

Koncepcijski background

Nastavni plan i program kreiran je tako da odgovara razvojnim i religijskim potrebama

mladog čovjeka kroz značajan formativni raspon srednje škole. Dominirajuća razvojno

preokupirajuća pitanja podstiču otvoren, sistematičan, atraktivan odgovor iz uglova više

islamskih znanosti. Didaktičku okosnicu Plana i programa čini razvojni kurikulumski pristup

koji ostavlja značajan prostor nastavnikovoj stručnoj odluci o broju sati potrebnih za

realizaciju pojedinog tematskog područja (uvažavajući sociogene i antropogene dimenzije

učenikove životne sitnacije u konkretnoj sredini), djelotvornom definiranju najupečatljivijeg

zadatka koji neki sadržaj može razviti, a koji ujedno predstavlja i dominirajući sloj pri

vrednovanju ishoda učenja, odabiru metodičkog sistema koji će upotrijebiti).

Planom i programom je preciziran omjer u kojem je nastavniku ponuđen okvir, sistem,

orijentir, odnosno koliko iziskuje nastavnikovo stručno promišljanje i samostalno odlučivanje

(nastavnik kreira godišnji program primjeren konkretnoj sredini, opredjeljuje se za

424

preciziranje metodičkih formulacija svojih nastavnih htijenja, a na temelju ponuđenog

kategorijalnog sistema ciljeva).

Model izvedbenog kurikuluma kranje fleksibilno omogućava nastavniku da se odluči koliko

nastavnih sati će "posvetiti" nekoj nastavnoj jedinici, kao i to da didaktički zahtjevniju

nastavnu jedinicu upisuje više nastavnih sati, s tim da precizira samo fazu njene realizacije,

konkretni projektni zadatak za učenike u kontinuitetu istraživačkog bavljenja tom nastavnom

jedinicom.

Htijenje da se Plan i program kvalitetno didaktički oblikuje lišeno je ambicije preciziranja

metodičke dimenzije. Didaktika osigurava nastavniku-praktičaru kategorijalni sistem,

heurističku matricu koja će mu pomoći da formulira šta želi postići nastavom, a time i

predvidi i kontrolira ishode.

Znanstvena pozadina ovakvoj matrici je u didaktičkoj komplementarnosti odgojne i

obrazovne intencije nastave te antropološkom razumijevanju čovjeka kao cjeline spoznaje,

osjećanja i djelovanja.

Nastava islamske vjeronauke u sebi sažima i obrazovno i potcrtano odgojno htijenje. To se

ostvaruje na razini ciljeva, strategija, evaluacijskih slojeva učenikovog rasta u islamu.

Heuristička matrica ciljeva nudi kategorijalni sistem razvijanja spoznaje, osjećanja i

djelovanja u islamu.

Kognitivni aspekt matrice, teorijski uronjen u Bloomov taksonomski model odgoja spoznaje

dat je kroz četiri razine:

Znanje, s naglaskom na memoriranju sadržaja, njihovom usvajanju kao gotovih činjenica,

generalizacija. Nastavnik "zahtijeva" ovu razinu znanja "imperativima": napiši, nabroj,

imenuj, definiraj.

Shvatanje u kojem se začima proces prerade ponuđene informacije, njenog asimiliranja u

postojeću kognitivnu strukturu ili mijenjanja kognitivnog modela radi "smještanja" nove,

drukčije informacije. Sposobnost da se gradivo opiše svojim riječima, sumira, poprati

crtežom, grafikonom.

Zapamćeno i shvaćeno treba umjeti primijeniti u sagledavanju neke situacije, u dosezanju

kvalitetnog rješenja nekog problema.

Analiza je umijeće rastavljanja cjeline, razumijevanja organizacione strukture nekog gradiva,

analize veze među dijelovima.

Na temelju stečenog znanja, procijeniti, evaluirati informacije, situacije. Izvesti zaključak i

obrazložiti ga, posjedovati kriterije vrednovanja, kritički suditi. Na ovoj razini snažno se

prepliću spoznajna i osjećajna dimenzija osobe jer vrednovanje uvijek u sebe uključuje i

osjećanje. Sada je mlada osoba kompetentna da na temelju pređenog puta odgoja i

obrazovanja koji rezultira uređenim, djelotvornim znanjem o nečemu, prosuđivati,

vrijednosno se očitovati.

Afektivni aspekt matrice predstavlja tok vođenih promjena u odgoju osjećajnosti. Upravo je

afektivitet u osobi resurs postizanja odgojnosti islamske vjeronauke. Kategorijalna ljestvica

odgoja afektiviteta teorijski je utemeljen u Bloomovom taksonomskom modelu.

Početak odgoja osjećajnosti prema nečemu rezerviran je za početni senzibilitet, osjetljivost,

budnost prema određenom fenomenu.

Nakon osjetljivosti prema nečemu, slijedi reagiranje. U početku ono može biti saglašavajuće

samo dok je agens utjecaja prisutan. Važno je ne kritizirati i takvu vrstu afektivnog odgovora

425

na poticaj. U jednom trenutku, reagiranje se transformira u unutrašnje, praćeno doživljajem

zadovoljstva.

Više doživljaja grupira se u stav prema pojavi, koji je u početku unutrašnji, intimni, a njegovo

osjećajno pojačavanje rezultiraće izricanjem svog stava u konfliktnoj situaciji, odabirom

ponašanja koje mu je sukladno (dinamička komponenta stava).

Na kraju, početni afektivni stimulans, prošavši razine odgoja afektiviteta, slijeva se s osobom,

postaje njezinom prirodom, onim po čemu ga okolina prepoznaje, predviđa, vrednuje...

Živjeti islam, krajnji je cilj islamskog odgoja i obrazovanja. Dosegnuti ovakav ishod nije

moguće odjednom već postupno: od umijeća raspoznavanja Dobra, preko kreiranja ambijenta

za Dobro, pa činjenja Dobra kao konstituente rasta u vjeri do ukupne islamske profiliranosti

koju osoba svjedoči kvalitetom življenja u svojoj zajednici.

Nastavnik se odlučuje za izbor određene razine promjene koju je moguće ostvariti određenim

nastavnim sadržajem i njemu pripadajućom nastavnom strategijom: dominantno područje

promjene (kognitivno, afektivno, voljno ili kombinirano), dubina promjene sukladno razini

pojedinog područja, konkretni zahtjevi koji se postavljaju pred učenika).

Koncepcijska struktura

Koncepcijsku cjelinu Nastavnog plana i programa islamske vjeronauke treba posmatrati

unutar cjeline odgoja u vjeri: islamski odgoj u mektebu, porodici, osnovnoj školi...

Srednjoškolska vjeronauka je značajan doprinos ukupnom vjerskom odgoju.

Struktura programa je standardizirana za sva uzrasna godišta. Na početku svakog razreda

opcrtan je cilj nastave islamske vjeronauke i zadaci pomoću kojih se on ostvaruje. Pri

definiranju cilja i zadataka vodilo se računa o specifičnim razvojnim i religijskim potrebama

mlade osobe određenog uzrasta, posebnosti sociološke situacije u kojoj naša mladost odrasta,

kao i o svojevrsnom spiralnom sistemu pri uređivanju redoslijeda i postizanju intenziteta

ponuđenog.

Potom su navedeni nastavni sadržaji, didaktički prilozi nastavnikovom osmišljavanju

načina komuniciranja određenog sadržaja i ponuđeni evaluacijski orijentiri.

U nastavi vjeronauke ocjenjivanje je sastavni dio praćenja i vrednovanja učenika. Ne postoje

posebno određeni nastavni sati za ocjenjivanje nego cjelokupan nastavni proces sadrži

neizostavnu komponentu ocjenjivanja učenika. Dakle, ocjenjivanje učenika se provodi u toku

čitave školske godine i ono predstavlja realizaciju procesa praćenja i vrednovanja učenika. U

ovom procesu prate se zainteresiranost učenika, njegova aktivnost u svim fazama nastavnog

procesa, uključenost u rješavanje zadataka, odnos prema nastavnom predmetu i postignuti

rezultati.

U nastavi islamske vjeronauke potiče se i s pažnjom vrednuje svaki mladalački iskorak u

ličnom rastu u vjeri - u razumijevanjima, osjećanjima, postupcima.

Na kraju:

Nastavni plan i program je zamišljen kao poticaj kontinuiranoj stručnoj i javnoj raspravi s

ciljem njegovog usavršavanja i dosezanja zrelijeg kvaliteta. Permanentno pozvani učesnici

ovakve rasprave su roditelji, nastavnici, kulturni i javni radnici koji svojom odgovornom

usredsređenošću i osjetljivošću za ovovremeni govor islama mogu se uključiti u trajni proces

profiliranja Nastavnog plana i programa islamske vjeronauke.

426

Bitno je reći i to da je Nastavni plan i program oblikovan tako da implicira urgentno

pojavljivanje pratećeg metodičkog priručnika za nastavnike i udžbenika za učenike.

Cilj vjeronauke

Cilj nastave vjeronauke u I razredu srednje škole jeste uvođenje učenika u glavna područja

islama i najznačajnije probleme koji se odnose na islamsko vjerovanje. Pri tome sadržaji

vjeronauke u I razredu predstavljau osnovu za usvajanje sadržaja i stjecanje novih saznanja iz

područja islamske vjeronauke u toku srednjoškolskog odgoja i obrazovanja.

Zadaci vjeronauke u prvom razredu:

Iz postavljenog cilja nastave vjeronauke u prvom razredu srednje škole proizlaze sljedeći

zadaci:

- upoznavanje učenika sa pojmom islama kao osnovne religije;

- razvijanje temeljnih predodžbi o Božijem stvaranju i položaju čovjeka kao namjesnika -

halife, na Zemlji;

- upoznavanje učenika sa suštinom i smislom imanskih i islamskih šarta kao osnovnih

temelja islamskog vjerovanja i djelovanja;

- razvijanje osnova morala i etičnosti kod učenika;

- razvijanje saznanja, osjećanja i praktičnih djelovanja kod učenika koja se odnose na

problem čistoće i ekološkog načina razmišljanja u islamskom vjerovanju;

- osposobljavanje učenika za razumijevanje smisla vjere u svakodnevici, uz razvijanje

svijesti o očvanju izvornog učenja;

- stjecanje osnovnih saznanja o značaju zajednice u svakonevnoj koncepciji života;

- pravilno razumijevanje položaja i uloge žene u islamu;

- usvajanje temeljnih spoznaja o doprinosu muslimana nauci i umjetnosti u prvim


- razvijanje ličnosti učenika kao duhovnog, duševnog i djelatnog bića;

- razvijanje pravilnog odnosa prema sebi i svom okruženju.

427

NASTAVNI PLAN I PROGRAM ISLAMSKE VJERONAUKE ZA

III RAZRED

SREDNJE ŠKOLE

(2 sata sedmično)

Cilj vjeronauke

Cilj nastave vjeronauke u III razredu srednje škole jeste približiti islamsko vjerovanje

učenikovoj svakodnevici.

Zadaci vjeronauke u trećem razredu:

Iz postavljenog cilja nastave vjeronauke u trećem razredu srednje škole proizlaze sljedeći

zadaci:

- otvoriti učenicima prostor da tragaju i na sebi svojstven način uobličavaju značenje

svog vjerovanja;

- orijentirati ih da prostor svog ljudskog samoostvarenja žele i umiju smjestiti u širinu

vjerničkog osjećanja života;

- potaknuti ih na bliskost, upotrebljivost, žeđ za kur'anskom riječju na svom maternjem

jeziku;

- situirati ih u "islamsku tačku" relacije između aktivne mogućnosti i predodređenosti

života, otvarajući im prostor zalaganja i oslobađajući ih ambicije koja preseže čovjeka;

- pomoći im da urede svakodnevicu islamskom moralnošću;

- obogatiti, oplemeniti razumijevanje punine odnosa između muškarca i žene;

- razviti osjećanje da življenje svoje tradicije u porodici nije nešto nazadno već da ono

porodicu čini kompetentnijom da kvalitetno živi izazove svog vremena;

- ojačati, popuniti osjećanje svog identiteta znanjem o vremenu "civilizacije islama".


1. ŽIVJETI VJERU

- Zašto vjerujemo?

- Tawhid je bit vjere.

- Vjera je jedna, a religije su mnoge.

- Božija vjera je upotpunjena posljednjom Objavom - Kur'anom.

- Vjera obuhvata cjelinu života.

- Vjera nadahnjuje i pokreće čovjeka.

- Potvrda šehadeta djelom, a ne tek riječju.

- Vjerovati znači živjeti vjeru.

428

- Živi islam - horizont potpunog životnog smisla.

- Istinitost i blagodarnost vjere otkriva se u njenoj individualnoj i društvenoj primjeni.

Didaktičke naznake

- U okviru prisjećanja o načinima provođenja proteklog školskog raspusta animirati

iznošenje iskustava u kojima smo svjedočili vjeru te inicirati razgovor na temu: zašto

vjerujemo. Tema je pogodna i za timske projekte i zadatke;

- učenici mogu razgovarati s bliskom osobom u svojoj sredini o značenju vjere u

njihovom životu - prezentirati svoje uvide na nastavnom satu;

- ponoviti učeničko predznanje o monoteističkim religijama i istaknuti islamski stav da je

Božija jednost (tevhid) suština vjere te najaviti učenicima da se pripreme, uz preporuku

konsultiranja odgovarajuće literature, na individualno odgovarajući način za govor o temi:

vjera je jedna, a religije su mnoge;

- u okviru nastavne jedinice Vjera nadahnjuje i pokreće čovjeka voditi učenike uvjerenju

da vjera oblikuje njegovu osobu i dariva smislom njegov život;

- afirmirati stav da islam od čovjeka ne traži samo verbalnu potvrdu o njegovom

prihvatanju nego i potvrdu o praktičnim manifestacijama vjere u životu;

- projektni zadaci na teme: vjerovati znači živjeti vjeru, živi islam, horizont potpunog

životnog smisla, istinitost i blagodarnost vjere otkriva se u njenoj individualnoj i društvenoj

primjeni (pogodni su za grupni rad); centralnu ulogu imaju učenici s ciljem razvijanja

njihovih raznolikih individualnih kompetencija, a nastavnik je u ulozi koordinatora i

pomoćnika.

Evaluacijski orijentir

- Usvojenost znanja o tevhidu i aplikativnim dimenzijama vjere;

- učešće u realizaciji projektnih zadataka;

- doprinos nastavi kvalitetnim individualnim stavovima i mišljenjima;

- vrednovanje grupnih i individualnih prezentacija;

- vrednovanje literarnih radova na zadane teme;

- učenička zrelost, iskrenost, osjetljivost za problem.

2. BITI DRUGAČIJI

- Kakvim me drugi vide: nečijim imitatorom ili me prepoznaju kao osobu?

- Putevi razvijanja osobnosti.

- Doseže li vjernik neminovno osobnost?

- Putevi i bespuća ostvarenja sebe.

429

Didaktičke naznake

- Razgovarati s učenicima o psihološkom konstruktu osobnosti (koji sadržaj ga puni?);

prepoznavati u svakodnevici postupke iz kojih smo reagirali kao osoba; steći uvid u

razmišljanja islamskih mislilaca o ovom pitanju; u književnim tekstovima pronaći dijelove

koji najbliže opisuju razmišljanja, osjećanja, djelovanja onog ko je dosegnuo osobnost...;

- podstaknuti i voditi učeničku percepciju poruka koje nude propagandne plakate iz

kriterija prosuđivanja koliko nas usmjeravaju da oponašamo ili samosvojno reagiramo;

- ukazati na puteve razvijanja osobnosti, sa naglaskom na aktivnom sudjelovanju mladog

čovjeka u kulturi u kojoj živi (osvijetliti mogućnosti na ovom planu porodice, škole, medija,

vjerske zajednice...);

- "Da, iskren vjernik je neminovno osoba", naziv je istraživačkog projekta koji vodi

vjeroučitelj i koji realiziraju učenici kroz sljedeće etape: napraviti uvid posredstvom islamske

literature o suštini vjerovanja; konsultirati psihološku literaturu koja tretira pitanje različitite

funkcionalne vrijednosti vjere za pojedinca (Allportov koncept); učenici prepoznaju različite

situacije, postupke, osjećanja kad im je njihovo vjerovanje, islamski senzibilitet, poslužilo kao

faktor zadobijanja vlastite osobnosti (npr. kao moralni korektiv, pri procjeni Lijepog, kao

intenzifikator revnosnosti u izvršavanju obaveza...).


- Znanje o konstruktu osobnosti (islamski pogled, psihološki aspekt, prilozi iz

književnosti);

- pedagoška informiranost o načinima razvijanja osobnosti u različitim odgojnim poljima:

porodici, školi, medijima...;

- osjetljivost, prijemčivost učenika za važnost ideje osobnosti čovjeka, posebno mladog;

- revnosnost u istraživačkom projektu;

- svaki, makar i najudaljeniji trag povezivanja vjerničke komponente osobe s važnim

pitanjem mladosti: kako biti drukčiji, poseban, osoben, "cool"?

3. KUR'AN - POSLJEDNJA BOŽIJA OBJAVA

- Kur'an - radosna vijest ljudima.

- Kur'an u punom svjetlu povijesti.

- Orginalnost kur'anskog teksta.

- Čovjek u Kur'anu.

- Čitaj Kur'an kao da je tebi objavljen!

- Prevođenje, razumijevanje i interpretacija kur'anskog teksta.

- Kur'anski odgovori na ljudska iskustva.

430

Didaktičke naznake

- U okviru ovog tematskog područja vratiti se na predznanje učenika koje će se ustanoviti

u heurističkom razgovoru, diskusiji ili kroz individualne, partnerske ili grupne zadatke i

projekte;

- analizom povijesnog konteksta objave Kur'ana osvijetliti činjenicu da je on značio

humanije postavljenje raznih segmenata ljudskog socijalnog funkcioniranja (dokinut je

primitivizam, neznanje, razlike među ljudima po raznim osnovima...) te da je on bio i ostao

istinska radost za mnoge; on je posljednje Božije obraćanje čovjeku u vidu objave;

- prezentirati učenicima dokaze o originalnosti kur'anskog teksta: Allah garantuje

originalnost Kur'ana do Sudnjeg dana;

- osvijetliti poziciju čovjeka u Kur'anu te argumentirati i analizirati sentencu: "Čitaj

Kur'an kao da je tebi objavljen!";

- svaki učenik neka pronađe ajet u Kur'anu koji mu je posebno interesantan, blizak,

upotrebljiv u aktuelnom životnom kontekstu i neka svoju interpretaciju (ako želi) podijeli s

razredom;

- obraditi prevođenje, razumijevanje i interpretaciju kur'anskog teksta u povijesti na

bosanskom jeziku; nastavnik će podijeliti zadatke (pogodan je partnerski oblik rada) za

analizu prijevoda nekih kraćih sura ili ajeta;

- u formi grupnih zadataka obraditi kur'anske odgovore na ljudska iskustva milosti, nade,

oprosta, straha i patnje... Nastavnik pomaže učenicima u pronalaženju izvora i literature za

pripremu izlaganja i prezentacija.


- Usvojenost znanja o Kur'anu kao posljednjoj Božijoj Objavi;





- spremnost učenika da čitaju prijevod Kur'ana te pronalaze odgovore na svoja životna

pitanja.

4. SLOBODA I ODGOVORNOST

- Allah nas je stvorio da budemo slobodni.

- Čovjek - biće slobode i biće sudbine.

- Sloboda volje i sudbina (kada' i kader).

- Vjera nas oslobađa.

- Predanost Bogu kao vrhunac slobode.

- Sloboda izbora dobra i suprotstavljanja zlu.

431

- Zloupotreba slobode.

- Sloboda nije samovolja, anarhija i svedopuštenost.

Didaktičke naznake

- U ovom tematskom području cilj je osvijetliti islamsko poimanje slobode. Obilježje

takvog poimanja slobode je da čovjek robuje samo Bogu te je i u pravima i u dužnostima je

jedan među istima u odnosu na ostale ljude;

- budući da je često prisutna zabluda da vjera sputava čovjeka, afirmirati islamski stav da

ga ona čini slobodnim te aktivnim u gradnji prostora za slobodu drugima;

- pojasniti odnos slobodne ljudske volje i sudbine (jer čovjek se individualno amnestira

od nekih svojih grešaka i slabosti pripisujući ih sudbini); u heurističkom razgovoru pokušati

dosegnuti do realnih životnih situacija u kojima smo svojevoljno nešto odlučili i sada nam je

jasno da to nije bila samo naša sudbina, nego i naš izbor;

- afirmirati predanost Bogu kao Gospodaru svih svjetova (nebesa, Zemlje, Sunca,

Mjeseca, kosmosa), Uzdržavatelju svega stvorenog, Onome Koji o svemu brine i Kojeg

drijemež ni san nikad ne obuzimaju, Onome Koji jedino može pomoći kada bi svi pomoć

uskratili, a ukoliko On milost i pomoć uskrati niko je ne može dokučiti;

- u okviru nastavne jedinice Sloboda nije samovolja, anarhija i svedopuštenost animirati

usklađivanje vlastite slobode sa slobodom drugih (zadati individualni, partnerski ili grupni

zadatak za prepoznavanje u zajednici ili okruženju primjera zloupotrebe slobode). Animirati

literarno izražavanje na teme: sloboda nije samovolja, anarhija i svedopuštenost; granice moje

slobode su u slobodi drugih (afirmirati ljudska prava i bogatstvo različitosti). Prezentaciju

rezultata rada upriličiti i analizirati na odvojenim nastavnim satima.


- Usvojenost znanja o islamskom razumijevanju slobode i odgovoronosti;

- vrednovanje uočenih primjera odgovornog ponašanja učenika;




- vrednovanje literarnih radova na zadane teme.

5. PRIMJENA ISLAMSKOG MORALA OVDJE I SADA

- Šta nam nudi islamski moral.

- Značaj moralnih uzora.

- Islamska etika rada.

- Mladi i moral.

- Kako biti moralan danas.

432

- Moralom ostvarujemo puninu svoje ljudskosti.

Didaktičke naznake

- U okviru ovog tematskog područja heurističkim razgovorom obnoviti predznanje iz

islamskog morala (u formi debate, diskusije ili individualnih, partnerskih ili grupnih zadataka

ili projekata);

- uz veće uključivanje učenika obraditi po segmentima socijalnog funkcioniranja (u formi

debate, diskusije ili individualnih, partnerskih ili grupnih zadataka ili projekata) osobu

Allahovog poslanika Muhammeda, s.a.v.s.;

- u okviru nastavne jedinice Islamska etika rada osvijetliti dopuštene i nedopuštene

poslove te haram i halal zaradu. U tom kontekstu istaknuti da su dopušteni poslovi i halal

zarada garant dunjalučke i ahiretske sreće i blagostanja;

- literarno izražavanje na teme: kako biti moralan danas; moralom ostvarujemo puninu

svoje ljudskosti (u formi individualnih, partnerskih ili grupnih radova). Teme odvojeno

prezentirati i analizirati na odvojenim nastavnim satima.


- Usvojenost znanja o temeljima islamskog morala i uzornim elementima moralnosti

Allahovog poslanika Muhammeda, s.a.v.s.;

- vrednavanje zapaženih učeničkih manifestacija moralnih vrijednosti;





6. MUŠKARAC I ŽENA - MEĐUSOBNA UPOTPUNJENJA

- Pokušaji kompromitiranja položaja žene u islamu.

- Prenaglašavanje značaja muškarca.

- Muškarac i žena su jednaki, ali nisu isti.

- Islamski pogled na brak.

- Središnje mjesto žene u porodici.

- Žene - čast muslimanske zajednice i ljudskog roda.

Didaktičke naznake - U okviru nastavne jedinice Pokušaji kompromitiranja položaja žene u islamu obraditi

zapadnoevropske i fundamentalističke pokušaje;

433

- u okviru nastavne jedinice Prenaglašavanje značaja muškarca istaknuti tokove koji

neargumentirano pokušavaju iskriviti islamsko razumijevanje i pozicioniranje uloge muškarca

u zajednici;

- osvijetliti islamsko razumijevanje spolnosti i razlike izmežu muškarca i žene;

- organizirati diskusiju ili zadati grupne radove na teme iz ovog tematskog područja

(mogu biti podsticaj hadisi i ajeti ili izreke): Najbolji čovjek je onaj koji je najbolji prema

svojoj ženi (hadis); Muškarci su zaštitnici žene (Kur'an, 4:34);

- ispravni islamski pogled na brak je da je to ravnopravni ugovor muškarca i žene -

susretanje ljubavi, međusobnog uvažavanja i poštivanja;

- u okviru nastavne jedinice Središnje mjesto žene u porodici istaknuti nezamjenljivost

uloge žene u odgoju, kulturi i društvu;

- u okviru nastavne jedinice Žene koje čine čast muslimanskoj zajednici i ljudskom

rodu obraditi: časna Asja, Merjema, Hatižda, Fatima, Aiša, r.a., Sayyida Nafisa.


- Usvojenost znanja o mjestu, ulozi i međusobnim sličnostima i razlikama muškarca i

žene;

- usvojenost znanja o izdvojenosti uloge žene u zajednici i primjerima časnih žena iz

muslimanske povijesti;





7. PORODICA I DRUŠTVO

- Uži i širi pojam porodice.

- Značaj porodice u muslimanskoj zajednici.

- Brak i legitimiranje seksualnosti.

- Izbor partnera za život u porodici.

- Smisao braka i njegovo dostojanstvo.

- Odgajati i ljudski odrastati u porodici.

- Dužnosti i prava članova porodice.

- Tradicionalna i savremena porodica.

Didaktičke naznake

- Uputiti na odgovarajuću literaturu posredstvom koje će učenici uočiti kriterije

definiranja porodice. Razgovarati s učenicima o različitim pristupima razumijevanju porodice.

Prihvatiti (prvenstveno nastavnik) i objasniti kriterij funkcionalnosti porodice kao kriterij

njenog određenja;

434

- aranžirati razgovor "uspješnih" osoba s učenicima o značenju koje je u njihovom životu

imala njihova porodica;

- pokušati (u pripremljenom razgovoru) proširiti učeničko poimanje interesantne

djevojke, mladića, ukazujući na prostor vrijednosti (iskrenost, bogobojaznost, čestitost,

pouzdanost...);

- na temelju relevantne literature zadati grupne projektne zadatke: odgojno značenje

porodice za dijete i mladu osobu, putevi i stranputice odgajanja u porodici, svoje dijete ću,

ako Bog da, odgajati tako...;

- razgovarati s učenicima: jesu li tradicionalna i savremena porodica nespojivi pojmovi?,

može li tradicionalna porodica živjeti savremenost?, je li porodica koja živi tradiciju orijentir

za življenje savremenog?;

- uputom na odgovarajuću literaturu zadati učenicima grupni projektni zadatak da

oslikaju kako to porodica može danas živjeti tradicionalne vrijednosti;

- analizirati, kroz relevantne islamske izvore, kriterije izbora partnera za život u porodici i

dovesti ih u vezu sa kriterijima u bliskom socijalnom okruženju;

- analizirati, na osnovu relevantnih izvora i iskusatva iz okruženja, smisao i dostojanstvo

braka u različitim kulturama prisutnim u BiH te ustanoviti njihove međusobne sličnosti i

razlike u odgoju i odrastanju u porodici;

- analizirati s učenicima dužnosti i prava pojedinih članova porodice u muslimanskom

društvu i bošnjačko tradiciji;

- navesti i analizirati osnovna obilježja te ustanoviti sličnosti i razlike tradicionalne i

savremene porodice u Bosni i Hercegovini.


- Usvojenost znanja o porodici kao društvenoj kategoriji te njenom smislu i značaju u

muslimanskoj zajednici;

- poznavanje prava i dužnosti članova porodice te osnovnih obilježja tradicionalne i

savremene porodice;




- kvalitet korištenja literature i izvora u argumentiranju stavova i mišljenja iznesenih na

nastavi i u toku prezentacije rezultata projektnih zadataka.

8. VRIJEME CIVILIZACIJE ISLAMA

- Medijevalna svjedočenja islama.

- Središta islamske kulture.

- U susretu s islamom Evropa postaje civilizacijom.

435

- Tri posljednja velika muslimanska carstva: Osmanlije, Safavidi, Veliki Moguli.

- Islam u Jugoistočnoj Aziji: Malezija i Indonezija.

Didaktičke naznake

- U okviru ovog tematskog područja nastavnik sa učenicima osvjetljava vrijeme u kojem

se kultura učila od muslimana;

- u okviru nastavne jedinice Medijevalna svjedočenja islama obraditi svjedočanstva iz

oblaski islamske nauke, filozofije, duhovnosti i umjetnosti;

- u okviru nastavne jedinice Središta islamske kulture obraditi: Bagdad, Kairo, Kordovu,

Isfahan, Samarkand;

- u okviru nastavne jedinice U susretu s islamom Evropa postaje civilizacijom posvijestiti

često zanemarivanu činjenicu da je Evropa učila od muslimana i tako stasavala u postajanju

civilizacijom;

- u okviru nastavne jedinice Tri posljednja velika muslimanska carstva obraditi:

Osmanlije, Safavide, Velike Mogule;

- Malezija je najnaprednija i najbolje organizirana, a Indonezija najmnogoljudnija

muslimanska zemlja. Na ovo područje se islam proširio isključivo moćima ideje islama.


- Usvojenost znanja o zlatnom dobu iz muslimanske povijesti, središtima islamske kulture

i velikim muslimanskim carstvima;

- posviještenost ovovremenih paradigmi uspjeha inspiriranog idejom islama (Malezija);





LITERATURA

Ekerman, N.: Psihodinamika porodičnog života, Titograd, 1966.

Garody, R.: Živi islam, Sarajevo, 1997.

Hamidullah, Muhamed: Uvod u islam, Sarajevo, 1989.

Karčić, Fikret: Islam u Jugoistočnoj Aziji, El-Kalem, Sarajevo, 1990.

Karić, Enes: Ljudska prava u kontekstu islamsko-zapadne debate, Sarajevo, 1997.

Nasr, S.H.: Srce islama, El-Kalem, Sarajevo, 2002.

Nasr, S.H.: Tradicionalni islam u modernom svijetu, El-Kalem, Sarajevo, 1994.

Nasr, S.H.: Vodič mladom muslimanu, Sarajevo, 1998.

Olport, G.V.: Sklop i razvoj ličnosti, Bugojno, 1991.

Isanović, Nusret: Zloupotreba razlikovanja vjere i religije, Zeničke sveske, br. 1, Zenica,

2005., str. 174-178.

Omerdić Muharem: Živjeti u islamu, Sarajevo, 1995.

Qutb, Sejjid: Znakovi na putu, Sarajevo, bez godine izdanja.

436

Svijet islama, Zbornik radova,

Valsiner, I.: Čovjekov razvoj i kultura, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd,

1997.

Vejo, E.: Priroda porodičnog odgojnog uzora kod Bošnjaka, Islamska pedagoška akademija u

Zenici, Zenica, 2003.

437

ISLAMSKA VJERONAUKA

NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA

IV RAZRED

SREDNJE ŠKOLE

(2 nastavna sata sedmično)

Uvod

Nastavu islamske vjeronauke u srednjoj školi treba posmatrati dijelom općeg nastojanja za

dosezanjem kvalitetnije škole u Bosni i Hercegovini. Naravno, davanje vjeronaučnog

doprinosa ovakvom htijenju treba tumačiti prvenstveno odrazom svijesti o promijenjenoj

prirodi kompetencija kojima mlad čovjek treba ovladati. Pomak od materijalnog, sadržajnog

znanja ka metodičkim vještinama, umijeću rada u timu, odgovornosti za svoj dio timskog

projekta, sposobnosti komuniciranja, intenziviranoj osjetljivosti za drugog i zajednicu,

repozicionira položaj i mogućnosti nastave islamske vjeronauke u školi.

Pripadajuće vrijednosti islama su u školi dobile svoj ovovremeni kulturološki medij. Nastavni

plan i program islamske vjeronauke za srednje škole dio je konstruiranja djelotvorne spone

između islama kao konstituirajuće odrednice bošnjačkog bića i imponirajućeg kvaliteta

njegovog življenja u našem dobu.

Nastavni plan i program islamske vjeronauke u srednjoj školi oblikovan je na temelju

uvažavanja sljedećih, međusobno komplementarnih zahtjeva:

- uvažavanje dosadašnjeg iskustva islamske vjeronauke u našoj srednjoj školi;

- uspostavljanje prepoznavajuće niti s pozitivnim dometima prethodnih nastavnih

planova i programa islamske vjeronauke;

- uspostavljanje takvog pristupa planiranju i programiranju koji će respektirati

savremene, djelotvorne didaktičke domete;

- nastojanje da se koreliraju sadržaji islamske vjeronauke s drugim nastavnim

predmetima;

- afirmiranje interkulturalnog pristupa u kojem postoji prostor za upoznavanje i

razvijanje svog identiteta, ali i upoznavanje i poštovanje drukčijeg.

Koncepcijski background

Nastavni plan i program kreiran je tako da odgovara razvojnim i religijskim potrebama

mladog čovjeka kroz značajan formativni raspon srednje škole. Dominirajuća razvojno

preokupirajuća pitanja podstiču otvoren, sistematičan, atraktivan odgovor iz uglova više

islamskih znanosti. Didaktičku okosnicu Plana i programa čini razvojni kurikulumski pristup

koji ostavlja značajan prostor nastavnikovoj stručnoj odluci o broju sati potrebnih za

realizaciju pojedinog tematskog područja (uvažavajući sociogene i antropogene dimenzije

učenikove životne sitnacije u konkretnoj sredini), djelotvornom definiranju najupečatljivijeg

zadatka koji neki sadržaj može razviti, a koji ujedno predstavlja i dominirajući sloj pri

vrednovanju ishoda učenja, odabiru metodičkog sistema koji će upotrijebiti).

Planom i programom je preciziran omjer u kojem je nastavniku ponuđen okvir, sistem,

orijentir, odnosno koliko iziskuje nastavnikovo stručno promišljanje i samostalno odlučivanje

(nastavnik kreira godišnji program primjeren konkretnoj sredini, opredjeljuje se za

preciziranje metodičkih formulacija svojih nastavnih htijenja, a na temelju ponuđenog

438

kategorijalnog sistema ciljeva).

Model izvedbenog kurikuluma kranje fleksibilno omogućava nastavniku da se odluči koliko

nastavnih sati će "posvetiti" nekoj nastavnoj jedinici, kao i to da didaktički zahtjevniju

nastavnu jedinicu upisuje više nastavnih sati, s tim da precizira samo fazu njene realizacije,

konkretni projektni zadatak za učenike u kontinuitetu istraživačkog bavljenja tom nastavnom

jedinicom.

Htijenje da se Plan i program kvalitetno didaktički oblikuje lišeno je ambicije preciziranja

metodičke dimenzije. Didaktika osigurava nastavniku-praktičaru kategorijalni sistem,

heurističku matricu koja će mu pomoći da formulira šta želi postići nastavom, a time i

predvidi i kontrolira ishode.

Znanstvena pozadina ovakvoj matrici je u didaktičkoj komplementarnosti odgojne i

obrazovne intencije nastave te antropološkom razumijevanju čovjeka kao cjeline spoznaje,

osjećanja i djelovanja.

Nastava islamske vjeronauke u sebi sažima i obrazovno i potcrtano odgojno htijenje. To se

ostvaruje na razini ciljeva, strategija, evaluacijskih slojeva učenikovog rasta u islamu.

Heuristička matrica ciljeva nudi kategorijalni sistem razvijanja spoznaje, osjećanja i

djelovanja u islamu.

Kognitivni aspekt matrice, teorijski uronjen u Bloomov taksonomski model odgoja spoznaje

dat je kroz četiri razine:

Znanje, s naglaskom na memoriranju sadržaja, njihovom usvajanju kao gotovih činjenica,

generalizacija. Nastavnik "zahtijeva" ovu razinu znanja "imperativima": napiši, nabroj,

imenuj, definiraj.

Shvatanje u kojem se začima proces prerade ponuđene informacije, njenog asimiliranja u

postojeću kognitivnu strukturu ili mijenjanja kognitivnog modela radi "smještanja" nove,

drukčije informacije. Sposobnost da se gradivo opiše svojim riječima, sumira, poprati

crtežom, grafikonom.

Zapamćeno i shvaćeno treba umjeti primijeniti u sagledavanju neke situacije, u dosezanju

kvalitetnog rješenja nekog problema.

Analiza je umijeće rastavljanja cjeline, razumijevanja organizacione strukture nekog gradiva,

analize veze među dijelovima.

Na temelju stečenog znanja, procijeniti, evaluirati informacije, situacije. Izvesti zaključak i

obrazložiti ga, posjedovati kriterije vrednovanja, kritički suditi. Na ovoj razini snažno se

prepliću spoznajna i osjećajna dimenzija osobe jer vrednovanje uvijek u sebe uključuje i

osjećanje. Sada je mlada osoba kompetentna da na temelju pređenog puta odgoja i

obrazovanja koji rezultira uređenim, djelotvornim znanjem o nečemu, prosuđivati,

vrijednosno se očitovati.

Afektivni aspekt matrice predstavlja tok vođenih promjena u odgoju osjećajnosti. Upravo je

afektivitet u osobi resurs postizanja odgojnosti islamske vjeronauke. Kategorijalna ljestvica

odgoja afektiviteta teorijski je utemeljen u Bloomovom taksonomskom modelu.

Početak odgoja osjećajnosti prema nečemu rezerviran je za početni senzibilitet, osjetljivost,

budnost prema određenom fenomenu.

Nakon osjetljivosti prema nečemu, slijedi reagiranje. U početku ono može biti saglašavajuće

samo dok je agens utjecaja prisutan. Važno je ne kritizirati i takvu vrstu afektivnog odgovora

na poticaj. U jednom trenutku, reagiranje se transformira u unutrašnje, praćeno doživljajem

439

zadovoljstva.

Više doživljaja grupira se u stav prema pojavi, koji je u početku unutrašnji, intimni, a njegovo

osjećajno pojačavanje rezultiraće izricanjem svog stava u konfliktnoj situaciji, odabirom

ponašanja koje mu je sukladno (dinamička komponenta stava).

Na kraju, početni afektivni stimulans, prošavši razine odgoja afektiviteta, slijeva se s osobom,

postaje njezinom prirodom, onim po čemu ga okolina prepoznaje, predviđa, vrednuje...

Živjeti islam, krajnji je cilj islamskog odgoja i obrazovanja. Dosegnuti ovakav ishod nije

moguće odjednom već postupno: od umijeća raspoznavanja Dobra, preko kreiranja ambijenta

za Dobro, pa činjenja Dobra kao konstituente rasta u vjeri do ukupne islamske profiliranosti

koju osoba svjedoči kvalitetom življenja u svojoj zajednici.

Nastavnik se odlučuje za izbor određene razine promjene koju je moguće ostvariti određenim

nastavnim sadržajem i njemu pripadajućom nastavnom strategijom: dominantno područje

promjene (kognitivno, afektivno, voljno ili kombinirano), dubina promjene sukladno razini

pojedinog područja, konkretni zahtjevi koji se postavljaju pred učenika).

Koncepcijska struktura

Koncepcijsku cjelinu Nastavnog plana i programa islamske vjeronauke treba posmatrati

unutar cjeline odgoja u vjeri: islamski odgoj u mektebu, porodici, osnovnoj školi...

Srednjoškolska vjeronauka je značajan doprinos ukupnom vjerskom odgoju.

Struktura programa je standardizirana za sva uzrasna godišta. Na početku svakog razreda

opcrtan je cilj nastave islamske vjeronauke i zadaci pomoću kojih se on ostvaruje. Pri

definiranju cilja i zadataka vodilo se računa o specifičnim razvojnim i religijskim potrebama

mlade osobe određenog uzrasta, posebnosti sociološke situacije u kojoj naša mladost odrasta,

kao i o svojevrsnom spiralnom sistemu pri uređivanju redoslijeda i postizanju intenziteta

ponuđenog.

Potom su navedeni nastavni sadržaji, didaktički prilozi nastavnikovom osmišljavanju

načina komuniciranja određenog sadržaja i ponuđeni evaluacijski orijentiri.

U nastavi vjeronauke ocjenjivanje je sastavni dio praćenja i vrednovanja učenika. Ne postoje

posebno određeni nastavni sati za ocjenjivanje nego cjelokupan nastavni proces sadrži

neizostavnu komponentu ocjenjivanja učenika. Dakle, ocjenjivanje učenika se provodi u toku

čitave školske godine i ono predstavlja realizaciju procesa praćenja i vrednovanja učenika. U

ovom procesu prate se zainteresiranost učenika, njegova aktivnost u svim fazama nastavnog

procesa, uključenost u rješavanje zadataka, odnos prema nastavnom predmetu i postignuti

rezultati.

U nastavi islamske vjeronauke potiče se i s pažnjom vrednuje svaki mladalački iskorak u

ličnom rastu u vjeri - u razumijevanjima, osjećanjima, postupcima.

Na kraju:

Nastavni plan i program je zamišljen kao poticaj kontinuiranoj stručnoj i javnoj raspravi s

ciljem njegovog usavršavanja i dosezanja zrelijeg kvaliteta. Permanentno pozvani učesnici

ovakve rasprave su roditelji, nastavnici, kulturni i javni radnici koji svojom odgovornom

usredsređenošću i osjetljivošću za ovovremeni govor islama mogu se uključiti u trajni proces

profiliranja Nastavnog plana i programa islamske vjeronauke.

Bitno je reći i to da je Nastavni plan i program oblikovan tako da implicira urgentno

pojavljivanje pratećeg metodičkog priručnika za nastavnike i udžbenika za učenike.

440

Cilj vjeronauke

Cilj nastave vjeronauke u I razredu srednje škole jeste uvođenje učenika u glavna područja

islama i najznačajnije probleme koji se odnose na islamsko vjerovanje. Pri tome sadržaji

vjeronauke u I razredu predstavljau osnovu za usvajanje sadržaja i stjecanje novih saznanja iz

područja islamske vjeronauke u toku srednjoškolskog odgoja i obrazovanja.

Zadaci vjeronauke u prvom razredu:

Iz postavljenog cilja nastave vjeronauke u prvom razredu srednje škole proizlaze sljedeći

zadaci:

- upoznavanje učenika sa pojmom islama kao osnovne religije;

- razvijanje temeljnih predodžbi o Božijem stvaranju i položaju čovjeka kao namjesnika -

halife, na Zemlji;

- upoznavanje učenika sa suštinom i smislom imanskih i islamskih šarta kao osnovnih

temelja islamskog vjerovanja i djelovanja;

- razvijanje osnova morala i etičnosti kod učenika;

- razvijanje saznanja, osjećanja i praktičnih djelovanja kod učenika koja se odnose na

problem čistoće i ekološkog načina razmišljanja u islamskom vjerovanju;

- osposobljavanje učenika za razumijevanje smisla vjere u svakodnevici, uz razvijanje

svijesti o očvanju izvornog učenja;

- stjecanje osnovnih saznanja o značaju zajednice u svakonevnoj koncepciji života;

- pravilno razumijevanje položaja i uloge žene u islamu;

- usvajanje temeljnih spoznaja o doprinosu muslimana nauci i umjetnosti u prvim


- razvijanje ličnosti učenika kao duhovnog, duševnog i djelatnog bića;

- razvijanje pravilnog odnosa prema sebi i svom okruženju.

Cilj vjeronauke

Cilj nastave vjeronauke u IV razredu srednje škole jeste pomoći učenicima da razviju kriterije

prosuđivanja u duhu islama, potaknuti umijeće življenja i promoviranja njegovih vrijednosti.

Zadaci vjeronauke u četvrtom razredu:

Iz postavljenog cilja nastave vjeronauke u četvrtom razredu srednje škole proizlaze sljedeći

zadaci:

- osvijetliti tok postojanja islama na našem prostoru, uz posebnu osjetljivost prema

"prelomnim tačkama" iz kojih učenici uče kreirati djelotvorniji, prosperitetniji odgovor

izazovima bošnjačkog opstanka u našem vremenu;

- približiti prostor ihsanskog ostvarenja čovjeka kao prostor u kojem svaki učenik

ponaosob može živjeti i razvijati svoje vjerovanje;

- afirmirati kompatibilnost vjere i nauke;

441

- osvijetliti stranputice potrage za životnim smislom;

- ponuditi islamske odgovore na savremene izazove i dileme;

- pojasniti, približiti značajni, posebno za religijsku potrebu mladog čovjeka, prostor

duhovnosti u islamu;

- podastrijeti smjernice, "heurističke parametre", onima koji to žele, da islamski oblikuju

svoju mladost.


1. ISLAM U BiH I NA BALKANU

- Povijesne veze s Istokom.

- Islam u Bosni prije Osmanlija.

- Osmanski period - doba uzmaha islama u Bosni.

- Status Bosne u Osmanskom carstvu.

- Islamska civilizacija i kultura Bošnjaka.

- Vakuf.

- Smjena civilizacija.

- Muslimani u Bosni u vrijeme Austro-Ugarske.

- Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini.

Didaktičke naznake

- U okviru ovog tematskog područja cilj je ustanoviti učenička predznanja i detaljnije

obratiti islam u Bosni i Hercegovini i na Balkanu te u okviru nastavne jedinice Povijesne veze

sa Istokom obraditi rano prisustvo islama na Balkanu;

- u cilju pravilnijeg razumijevanja naše povijesne zbilje značajno se osvrnuti na prisustvo

islama prije Osmanlija te u doba njihove vladavine u BiH;

- u okviru nastavne jedinice Osmanski period - doba uzmaha islama u Bosni analizirati

evidentni procvat materijalne i duhovne kulture u doba Osmanlija (obrazovanje, nauka,

umjetnost i književnost);

- u okviru nastavne jedinice Status Bosne u Osmanskom carstvu posebnu pažnju usmjeriti

na teritorijalni integritet Bosne i poseban položaj bosanskih muslimana u Osmanskom

carstvu;

- istaknuti i argumentirati činjenicu da je islam bitno utjecao na oblikovanje kulturnog

identiteta Bošnjaka;

- nastavna jedinica Vakuf se može obraditi kroz grupne projektne zadatke, kroz koje bi

učenici predstavili različite vakufe u BiH i vidove darivanja muslimanskoj zajednici;

- u okviru nastavne jedinice Smjena civilizacija osvijetliti povijesni trenutak odlaska

Osmanlija iz BiH i aneksiju BiH Austro-Ugarskoj, sa posebnim osvrtom na poziciju

442

muslimana u toku austrougarske vladavine (pronaći književne tekstove koji prikazuju ovu

povijesnu situaciju);

- organizirati učenički projektni zadatak: da li muslimani umiju prosperitetno reagirati na

izazove vremena?;

- u okviru nastavne jedinice Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini obraditi njene

odgojno-obrazovne institucije; ustrojstvo: Rijaset, muftijstva, medžlisi.


- Usvojenost znanja o elementima iz povijesti islama na Balkanu;





- odgojna pronicljivost čitanja pouka iz prošlosti.

2. ŽIVI GOVOR MOGA VJEROVANJA

- Okoštalost tradicionalizma, životnost Tradicije.

- Sve prebiva u ljudskom srcu: ihsansko ostvarenje.

- Kako objediniti islam, iman i ihsan?

Didaktičke naznake

- Usmjeriti se ka zadovoljavanju egzistencijskih odgojnih potreba adolescenta za

upotrebljivim vjerovanjem: uputiti na islamsku literaturu koja govori o razumijevanju

intelekta; podstaknuti pisanje učeničkih eseja na temu čistoće srca, duboke zagledanosti u

sebe, neodvojivosti rezoniranja i osjećanja; upoznati učenike sa značenjem ihsanskog

ostvarenja; "otvoriti" prostor u svakodnevnom življenju u kojem učenici mogu živjeti

ihsansko ostvarenje (odmjeren odnos prema sebi, uređen odnos prema drugima, svakodnevno

živo obuzimajuće sjećanje na Boga...);

- istinski vjernik je onaj koji živi u zajedništvu s drugima: radi, komunicira i djeluje,

prihvata puninu života, ali ni jednog trenutka ne zaboravlja na Boga i Njegov putokaz

čovjeku, dati smjernice koje mogu poslužiti kao poticaj za učenička istraživanja, podijeljena

kao grupni projektni zadaci u razredu: obnoviti, uspostaviti vezu između elemenata sadržaja

pojmova iman, islam i ihsan (npr. kako hadž doživljava osoba koja razaznaje i živi smisao

značenja ovih pojmova?; je li post u mjesecu ramazanu drukčiji, puniji kad ga prožmu

ihsanske vrijednosti?); začeti mogućnost prisustva ihsanskog u svakodnevnom, s nagnućem

ka vrijednostima koje pokreću, angažiraju, osiguravaju im akciju (npr. akcija u kojoj će

učenici odabrati postupak koji smatraju društveno korisnim i realizirati ga kao vjeronaučnu

aktivnost).

443


- Reproduktivna razina znanja, zapamćenost; pojmova: tradicija, tradicionalizam, islam,

ihsan, iman...;

- zadati učenicima drukčiji kriterij dosezanja razine razumijevanja sadržaja: tragati za

pokazateljima prožetosti, unesenosti u svakodnevno onog što su učenici učili i ohrabrivati,

ojačavati svako učeničko nastojanje ka Dobru.

3. VJERA I NAUKA

- Šta je vjera, a šta nauka?

- Istine vjere i istine nauke.

- Područje, ciljevi i granice nauke.

- Područje, ciljevi i dometi vjere.

- Nauka i vjera mogu da sarađuju i prevladavaju međusobna suprotstavljanja.

- Kur'an i hadis o učenju, znanju i nauci.

- Neodgodiva obaveza muslimana je stjecanje znanja i bavljenje naukom.

- Doprinos muslimana razvoju nauke.

Didaktičke naznake

- U okviru ovog tematskog područja cilj je pojasniti odnos vjere i nauke; cijelo tematsko

područje je pogodno za projektne zadatke i maksimalnu uključenost učenika; nastavnik pri

podjeli projektnih zadataka vodi računa o afinitetu i individualnim sklonostima učenika;

- u toku pripreme za obradu navednih tema, nastavnik može učenicima podijeliti zadatke

ili sugerirati da se pripreme za diskusiju sa njihovim značajnijim učešćem; moguće je

organizirati i debatne timove u cilju razvijanja interpersonalnih odnosa i komunikacijskih

vještina u argumentiranom branjenju svojih i opovrgavanju stavova drugog tima;

- nakon debatnih situacija na nastavnim satima, nastavnik sugerira učenicima da se za

naredni sat pripreme za heuristički razgovor na temu: nauka i vjera mogu da sarađuju i

prevladavaju međusobna suprotstavljanja, a pojedincima koji žele ostavlja mogućnost

pripreme prezentacije i elaboriranja individualnih uradaka;

- nastavnik u svim interpersonalnim komunikacijskim situacijama vodi računa o

standardima islamske kulture i razvijanju umijeća uvažavanja različitih i suprotnih stavova i

mišljenja;

- individualni zadatak: nastavnik će učenicima zadati individualni zadatak da pronađu

hadis i ajet o učenju, znanju i nauci u pripremi realizacije nastavne jedinice Kur'an i hadis o

učenju, znanju i nauci, u čijoj realizaciji je nastavnik u ulozi koordinatora;

- nakon obrade ove nastavne jedinice, nastavnik u formi multimedijalne prezentacije, u

cilju afirmiranja stava da je stjecanje znanja i bavljenje naukom neodgodiva obaveza

muslimana, predstavlja doprinose muslimana u različitim oblastima nauke.

444


- Usvojenost znanja o specifičnosti odnosa vjere i nauke, njihovim granicama i

dometima;





4. POTRAGA ZA IZGUBLJENOM VJEROM

- Predugo oskudijevanje u vjeri i duhovnim vrijednostima.

- Doba «povratka religiji» i kvazireligioznost.

- Sekte i novi religiozni pokreti.

- Narav novih religioznih pokreta.

- Metode djelovanja novih religioznih pokreta.

- Uzroci uspjeha novih religioznih pokreta.

- Rast zaborava vjere u Jednog Boga i antiislamski karakter nove religioznosti.

- Islamski odgovor na pojavu «nove religioznosti».

Didaktičke naznake

- U kontekstu pripreme za obradu ovog tematskog područja, nastavnik može inicirati

razgovor o različitim oblicima supstituiranja vjere i praznovjerju. Razgovarati o gubitku

smisla kod mladih, indiferentnosti prema tradicionalnim formama vjerovanja.

- Čovjek našeg doba živi u potrošačkom društvu te u trci za tehničko-tehnološkim

napretkom i stalnim novim naučnim otkrićima često zapostavlja svoje duhovne vrijednosti.

Nije trebalo mnogo vremena da ustanovi da to samo po sebi ne priskrbljuje smisao, ne

ispunjava zadovoljstvom te da tehničko-tehnološki napredak nije, apriorno i put prema sreći.

Na tom tragu, nastavnik realizira nastavnu jedinicu Doba «povratka religiji» i

kvazireligioznost;

- u okviru nastavne jedinice Sekte i novi religiozni pokreti obraditi: Jehovine svjedoke,

scientologe, New Age, «Djecu božiju», Hare Krišnu, Hram naroda, beha'izam...;

- nastavnik u obradi novih religioznih pokreta može pripremiti multimedijalne

prezentacije, podijeliti projektne zadatke (individualne, partnerske, grupne) u cilju aktivnog

uključivanja učenika, jer mnogi od njih su, vjerovatno, saznali nešto o tim pokretima;

- osmisliti istraživački projekat: npr. koliko su sekte, različiti religiozni pokreti, prisutni u

mom okruženju?; jesu li učenici imali priliku da se susretnu ili postanu članovi nekih

pokreta?; šta je to što te pokrete čini privlačnim?;

- u obradi novih religioznih pokreta akcenat se stavlja na njihovu narav, metode

djelovanja i uzroke uspjeha njihovih misija;

445

- u valu pojave različitih religioznih pokreta raste zaborav vjere u Jednog Boga. U tom

kontekstu, nastavnik promatra i događaje u svijetu, dovodi ih u vezu sa antiislamskim

karakterom nove religioznosti;

- na posebno dobro pripremljenom nastavnom satu nastavnik nudi islamski odgovor na

pojavu «nove religioznosti».


- Usvojenost znanja o novim religioznim pokretima i usvojenost razlikovnih elemenata

istinske i kvazireligioznosti;

- usvojenost znanja o naravi, metodama djelovanja i uzrocima uspjeha novih religioznih

pokreta;





5. ISLAMSKI ODGOVORI NA IZAZOVE SUVREMENOSTI

- Suodgovornost za zaštitu okolice.

- Islam i pitanje bioetike: kloniranje, eutanazija, umjetna oplodnja.

- Vjera pomaže u bijegu od "realnosti".

- Čuvanje zdravlja i bolesti ovisnosti.

- Globalizacija.

- Nasilje, nepravda, rat i terorizam.

- Smisao duhovne komunikacije u informatičkom komunikacijskom univerzalizmu.

Didaktičke naznake

- Cilj ovog tematskog područja je poticanje na uključivanje svih za dobrobit

čovječanstva, zajednice i pojedinaca u njoj, a posebno aktiviranje individue za odgovoran

odnos prema životu i zajednici. Naročiti cilj je opskrbljivanje umijećem suočavanja sa

savremenim problemima čovjeka i zajednice;

- u okviru nastavne jedinice Islam i pitanje bioetike obraditi: kloniranje, eutanazija,

umjetna oplodnja - znanstveni i islamski pogled;

- s učenicima organizirati diskusiju na temu: koliko nam vjera može pomoći u

prevladavanju različitih oblika bijega (kafići, diskoklubovi, alkohol, pušenje, droga,

pseudoreligioznost);

- projektni zadaci (individualni, partnerski, grupni): čuvanje zdravlja i bolesti ovisnosti;

globalizacija; vjernik nikad nije bez nade. U obradi ovih nastavnih jedinica poželjna je glavna

446

uloga učenika, a nastavnikova pomoćna, koordinirajuća i usmjeravajuća;

- u okviru nastavne jedinice Nasilje, nepravda, rat i terorizam s učenicima obraditi temu

mogućnost mira i «svjetska etika» - islamski pogled;

- ovovremeni čovjek je postao ovisan o informatičkom komunikacijskom univerzalizmu,

kojem nedostaje smisao duhovne komunikacije. Komunikacijske mreže i mogućnosti su jako

razvijene i ubrzane, a čovjek od čovjeka je sve dalji.


- Usvojenost znanja iz bioetike i islamskih odgovora na ove izazove savremenosti;





6. ISLAMSKA DUHOVNOST I TESAVVUF

- Definicija tesavvufa.

- Odgoj - obrazovanje.

- Putevi duhovnog odgoja.

- Stupnjevi duhovnog usavršavanja.

- Usvaršavanje i upotpunjavanje ljudske ličnosti (huluk-ahlak).

- Druženje (sohbet) u ime Allaha (zajedno do Cilja).

- Zikr - stalno imati na umu Stvoritelja.

- Srčano pokajanje (inaba).

- Moralnost i čuvanje od grijeha (takva).

- Ljubav (mehabbe).

- Spoznaja (ma'rife).

Didaktičke naznake

- Kada je u pitanju izučavanje tesavvufa u srednjim školama, mišljenja smo da ga treba

predstavljati kao islamsku duhovnost, nešto svojstveno i pripadajuće našoj vjerskoj tradiciji.

Od tesavvufa ne treba praviti vjeru u vjeri;

- obraditi stupnjeve duhovnog usavršavanja i inicirati uvažavanje svačije osobenosti;

- inicirati nastojanje usavršavanja i upotpunjavanja kvaliteta ličnosti učenika;

- posvijestiti značaj stalnog sjećanja na Božiju sveprisutnost i animirati prakticiranje

češćeg spominjanja Allaha Uzvišenog u cilju zadobijanja Njegove naklonosti i zaštite;

447

- literarno izražavanje na teme: prijatelj kojeg volim u ime Allaha; Gospodaru moj,

iskreno se kajem, Gospodaru, na sedždu Ti padam; čuvanjem od grijeha sebi osiguravamo

dunjalučku i ahiretsku sreću;

- projektni zadaci za učenički grupni rad: odnos odgoja i obrazovanja; moralnost u

dnevnim novinama; zikr je potreban vjerniku, a ne njegovom Gospodaru; primjeri uzorne

moralnosti; značaj ljubavi u ljudskom funkcioniranju.


- Usvojenost znanja o islamskoj duhovnoj dimenziji i tesavvufu kao njenoj manifestnoj

realizaciji;





7. JESAM LI ISLAMSKI OSMISLIO SVOJU MLADOST

- Dimenzije kvaliteta života.

- Put uspjeha: kompatibilnost vjerovanja i činjenja, zalaganja.

- Savremene, poželjne kompetencije mladih.

- Utjecaj društva na mladog čovjeka.

Didaktičke naznake

- Uvidom u islamsku i znanstvenu literaturu osigurati kod učenika široko razumijevanje

"kvaliteta života": materijalna, društvena, kulturna, duhovna dobrobit, te posvijestiti bliskost

islamskom pogledu;

- heurističkim razgovorom razvijati kod učenika uvjerenje o podjednakoj važnosti

vjerovanja u Boga i organiziranog životnog nastojanja, ulaganja napora u ime Allaha, dž.š.;

- podučiti učenike da u grupama kreiraju dnevni, sedmični, mjesečni plan aktivnosti (po

ugledu na progame razvijanja unutrašnje motivacije);

- kritičko istraživanje učenika: podstiče li naše društvo u mladom čovjeku osjećanje

odgovornosti i kompetentnosti?;

- informirati učenike o premještanju težišta uspješnosti u toku školovanja sa

zapamćivanja i akumuliranja činjenica ka bitnijim kompetencijama: umijeću timskog rada,

važnosti preuzimanja odgovornosti u zajedničkom radu, vještini pronalaženja relevantne

informacije, njenoj interpretaciji i prezentaciji...;

- reafirmirati imponirajuću snagu autentičnih islamskih vrijednosti poput uljuđenosti,

čestitosti, vrline u kontekstu savremenih kompetencija mladog čovjeka;

- podstaći kod učenika istraživački manir koji bi rezultirao pisanjem eseja s ciljem da se

448

kritički percipira stvarnost, neki pozitivni iskoraci u svijetu, doprinosi islamske misli, čime bi

učenici prepoznali, razvili njima interesantne puteve kojima bi društvo moglo više uložiti u

njihovu, mladalačku kompetentnost.


- Znanje o konceptu kvaliteta života, ovovremenim kompetencijama mlade osobe,

islamskom učenju o vrlini, čestitosti, uljuđenosti...;

- učešće u pojedinačnim i grupnim zadacima;

- primijetiti, ohrabriti, vrednovati svaki pomak u dosezanju kvalitetnijeg svakodnevnog

kod učenika (bolje ocjene, finiji postupak, revnosnost u radu...).

LITERATURA

Abdul-Kadir Isa: Istine o tesavvufu, Tuzla, 1998.

Al-Attas, M. Naquib: Islam i sekularizam, Bosančica-print, Sarajevo, 2003.

Čelebić, Midhat i Abdulah: Ilmihal, Zenica, 1995.

Espozito, Džon: Oksfordska historija islama, Živinice, 2005., str. 153-201.

Garody, R.: Živi islam, Sarajevo, 1997.

Hadžijahić, Traljić, Šukrić: Islam i muslimani u BiH, Sarajevo, 1977.

Hafizović, Rešid: Između tradicije i moderniteta, časopis Znakovi vremena, br. 1/1997,

Sarajevo, 1997.

Imam el-Gazali: Izbavljenje iz zablude, preveo Hilmo Neimarlija, dva izdanja.

Imam el-Gazali: Mladiću (ejjuhel-veled) više izdanja.

Imam el-Gazali: Preporod islamskih nauku - imamo tri različita prijevoda od kojih svaki može

poslužiti.

Imamović, Mustafa: Historija Bošnjaka.

Kahteran, Nevad: Tradicionalni islam i ideja ihsani intelektualnosti, časopis Znakovi

vremena, br. 18/19/2003, Sarajevo, 2003.

Kalajić, Dragoš: Rock and roll - idoli, u: Latić, Džemaludin: Svjetske religije II, Sarajevo,

1999., str. 220-224.

Kolarić, Juraj, Navjestitelji novog svijeta, u: Novi religiozni pokreti, Zbornik radova, Zagreb,

1997., str. 269-303.

Koprek, Ivan: Religijsko-etička prosudba scientology pokreta, u: Novi religiozni pokreti,

Zbornik radova, Zagreb, 1997., str. 163-172.

Lakroa, Mišel: New Age: ideologija novog doba, Clio, Beograd, 2001.

Manford, Lewis: Mit megalopolisa, u: Latić, Džemaludin: Svjetske religije II, Sarajevo,

1999., str. 225-229.

Midhat Čelebić: Suština islama, Sarajevo, 2000.

Motehari, M.: Islam i zahtjevi vremena, časopis Znakovi vremena, br. 11/2001, Sarajevo,

2001.

Nasr, S.H.: Srce islama, El-Kalem, Sarajevo, 2002.

Nasr, S.H.: Tradicionalni islam u modernom svijetu, El-Kalem, Sarajevo, 1991.

Nasr, S.H.: Vodič mladom muslimanu, Sarajevo, 1998.

Nikić, Mijo: Fenomen novih religioznih pokreta, u: Novi religiozni pokreti, Zbornik radova,

Zagreb, 1997., str. 17-407.

Qutb, Sejjid: Znakovi na putu, Sarajevo, bez godine izdanja.

Seligman, A.B.: Tolerancija i tradicija: Časopis Forum Bosna, br. 5/1999, Sarajevo, 1999.

449

Sharif, M.M.: Historija islamske filozofije, II dio, August Cesarec, Zagreb, 1998.

Tesawuf, Zbornik radova prvog simpozija, Zagrebačka džamija, Zagreb, 1989.

Trstenjak, Tonči: Metode propagande i uzroci uspjeha, u: Novi religiozni pokreti, Zbornik

radova, Zagreb, 1997., str. 58-67.


Nastavu vjeronauke mogu izvoditi profesori koji su završili:

1. Fakultet islamskih nauka u Sarajevu (pedaogški ili teološki smjer)

2. Islamski pedagoški fakultet u Zenici ili Bihaću, odsjek za vjeronauku

3. Druge fakultete islamskih nauka priznate od Rijaseta Islamske zajednice u BiH, čije su

diplome nostrificirane od strane Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu i položena pedagoška

grupa predmeta na ovom fakultetu, uz prethodno završenu jednu od medresa


PREDMET: Kultura religija

451

GIMNAZIJA

KULTURA RELIGIJA

I, II, III i IV RAZRED

1 čas sedmično, 35 i 30 časova godišnje

ARGUMENTACIJA

S obzirom na društveno-kulturnu ekspanziju i koheziju današnjice kao i činjenicu da

susreti različitih religija postaju sve češći i kompleksniji, od velike je važnosti da se i

posebnosti različitih religija i kultura redefiniraju.

Upravo uvažavanje i poštivanje posebnosti u religijama je ono što može sačuvati

razvoj čovječanstva od globalne difuzije i konfuzije. Samo iz zajedničkog djelovanja mnoštva

posebnosti u religijama, može nastati „opće prihvaćeno“, koje bi omogućilo i osiguralo

ravnotežu između tradicije i slobode.

„Kultura religija“ tematizuje opća iskustva, kao i lična iskustva koja mladi ljudi

svakodnevno doživljavaju u odnosu na religije. Samim tim predmet nije u konkurentnom

odnosu sa vjeronaukom, odnos ovih predmeta je prije svega odnos saradnje. „Kultura religija“

podrazumijeva vjeronauku/vjeronauk kao sadržajno pedagoški i autentični izvor spoznaje

vlastite religijske pripadnosti. Na osnovama vjeronauke/vjeronauka „Kultura religija“ vodi

učenike ka dijalogu i suživotu sa pripadnicima drugih religija. Pri tome se sadržaji nastave

podjednako odnose na samo po sebi razumljivo postojanje religijskih zajednica i religijskih

odrednica, kao i na praktični život učenika sa pripadnicima ovih zajednica.

CILJ

Učenike osposobiti za kritičko mišljenje, religijsku argumentaciju, kritičku procjenu

različitih religijskih vrijednosti, kulturu religijskog dijaloga, poticanje samostalnog

rasuđivanja i neophodnosti suživota u religijskoj različitosti.

ZADACI

Sa stanovišta pedagoških, didaktičkih i metodičkih ciljnih odrednica zadatak nastave

predmeta ''Kultura religija'' je da:

- Odgaja u duhu poštovanja i tolerancije drugih ljudi, njihovih religija i svjetonazora;

- Razvija i unapređuje sposobnost i spremnost za uvažavanje i susret sa pripadnicima

drugih religija;

- Razvija i unapređuje sposobnost i spremnost za usvajanje osnovnih znanja o drugim

religijama, kao i svijest o razlikama u pogledima i stavovima različitih religija;

- Razvija kod učenika sposobnost, spremnost i istrajnost u preuzimanju odgovornosti za

drugoga, kao pojedinac i kao član zajednice, nezavisno od religijske pripadnosti.

452

ISHODI UČENJA

Polazeći od ovako definisanih zadataka, predmet „Kultura religija“ pruža učenicima

mogućnost da steknu znanje:

O religijama:

- Sticanje osnovnih znanja o svjetskim religijama s posebnim osvrtom na religije u Bosni i

Hercegovini;

- Sticanje znanja o ulozi religija u nastanku i razvoju kultura i civilizacija;

- Spoznaja uloge religija u oblikovanju životne stvarnosti i moralnom razvoju pojedinca i

društva;

- Postavljanje pitanja: šta različite religije govore o velikim problemima današnjice te

svakodnevnim dilemama?

- Sticanje spoznaja o uticaju religijskih tradicija na društveni i kulturni razvoj Bosne i

Hercegovine.

O djelovanju u međusobnom dijalogu:

- Upoznavanje i usvajanje prikladnih metoda za plodonosan i konstruktivan dijalog;

- Vođenje konstruktivnog dijaloga sa pripadnicima drugih religija u vlastitom okruženju;

- Prepoznavanje, kako iz perspektive različitih religijskih razmišljanja može nastati osnova za

zajedničko djelovanje s ciljem razvoja humanog društva;

- Spoznaja da su norme i vrijednosti društva dio naslijeđa, ali mogu opstati samo ukoliko ih

ljudi, kroz zajedničko djelovanje, ponovo ostvaruju;

- Prepoznavanje kompatibilnih sadržaja u različitim religijama i njihova primjena u praksi.

Odgoj i upoznavanje vrijednosti:

- Spoznati, da su čuvanje ljudskog dostojanstva, očuvanje mira, stvaranje socijalne pravde i

slobode, kao i nepovredivost slobode mišljenja i uvjerenja osnovne društvene vrijednosti

humanog društva i lično dobro svakog čovjeka;

- Doživjeti značaj ovih vrijednosti u vlastitom životnom kontekstu kao i mogućnost razvoja i

primjene metoda koje potvrđuju i učvršćuju njihovu valjanost;

- Spoznati, da je sloboda mišljenja i uvjerenja drugog temelj vlastite slobode, što prije svega

važi za slobodu religijskih uvjerenja;

- Spoznati, da je povjerenje u samostalnost vlastitog mišljenja i vlastitog uvjerenja preduvjet

za sposobnost pronalaženja kompromisa;

- Spoznaja da traženje, pronalaženje i prihvatanje kompromisa ne dovodi u pitanje očuvanje

vlastitih uvjerenja.

453

GIMNAZIJA

KULTURA RELIGIJA

PRVI RAZRED

1 čas sedmično, 35 časova godišnje

TEMATSKE CJELINE

I RELIGIJA (2)

- Pojam, definicija i porijeklo religije;

- Religija prije povijesti

II VJERA I RELIGIJA (3)

- Prožimanje vjere i života;

- Za i protiv vjerovanja u Boga;

- Rasprostranjenost vjerovanja u cijelom svijetu

III VJERA I NAUKA (2)

- Čime se bavi nauka;

- Spoznaja izvan materijalnog svijeta

IV PORODICA I RELIGIJA (6)

- Uvod-šta je porodica?

- Vidljivi i nevidljivi znakovi religije u porodici;

- Odgoj u porodici;

- Obredi uvođenja u zajednicu i obredi sahrane;

- Obredi u judaizmu, kršćanstvu i islamu;

- Podjela obaveza u porodici

V MIR, NENASILJE I MJESTO ZA DRUGOG (4)

- Vjera je nespojiva s nasiljem;

- Mir je najveće zajedničko išćekivanje čovječanstva od religija;

- Pasivni otpor i aktivno nenasilje;

- Svako je poseban i vrijedan poštovanja - Ko je Drugi/a?

VI KULTURNI DOPRINOS RELIGIJA ARHITEKTURI, SLIKARSTVU I MUZICI

(12)

- Povezanost umjetnosti i religije;

- Sveta mjesta religija;

- Kršćansko graditeljstvo (katoličko);

- Hrišćansko graditeljstvo (pravoslavno);

- Islamsko graditeljstvo;

- Jevrejsko graditeljstvo;

- Slikarstvo u religijama;

454

- Duhovna muzika

Preporučuje se posjeta sakralnim objektima.

VII SVJETSKI ETOS - USLOV STVARANJA PRAVEDNOG SVJETSKOG

PORETKA I PREŽIVLJAVANJA LJUDSKOG RODA (6)

- Deklaracija i put do Deklaracije za svjetski etos;

- Ljudskost i uzajamnost;

- Kultura nenasilja i strahopoštovanje pred svakim životom;

- Kultura solidarnosti i pravednog ekonomskog poretka;

- Kultura tolerancije i življenja u istini;

- Kultura ravnopravnosti i partnerstva između muškarca i žene

GIMNAZIJA

KULTURA RELIGIJA

DRUGI RAZRED


TEMATSKE CJELINE

I HISTORIJSKI PREGLED

RELIGIJE INDIJE (1)

- Hinduizam, džainizam, budizam

RELIGIJE DALEKOG ISTOKA (1)

- Konfucijanstvo, taoizam, lamaizam

JAPANSKE RELIGIJE (1)

- Shintoističko učenje

II SAVREMENE MONOTEISTIČKE RELIGIJE

JUDAIZAM (5)

- Nastanak i razvoj judaizma;

- Savez;

- Jevrejski blagdani;

- Tora i krišna;

- Jevrejski obredi i običaji

KRŠĆANSTVO (5)

-Nastanak i razvoj kršćanstva;

-Rimokatoličanstvo;

-Pravoslavlje;

455

-Protestantizam;

-Kršćanski blagdani;

-Kršćanski obredi i običaji

ISLAM (5)

- Nastanak i razvoj islama;

- Islamsko učenje;

- Islamski blagdani;

- Islamski obredi i običaji;

- Glavne struje islama

RELIGIJE U SVIJETU (2)

- Sikhizam;

- Afričke religije;

- Američke religije

NOVI RELIGIJSKI POKRETI (1)

- Nastanak i razvitak

- Sistematizacija - ZAJEDNIŠTVO KAO NAČELO RELIGIJA (1)

III ETIKA-MORALNO DOBROČINSTVO I RELIGIJE (7)

- Uvod-etika i religija;

- Specifičnosti jevrejske, kršćanske i islamske etike;

- Dekalog (Deset Božijih zapovijedi-zajednička baština i temelj abrahamskih religija);

- Lex talionis („oko za oko, zub za zub“) u tradicijama abrahamskih religija;

- Zlatno pravilo-uzajamnošću do ljudskosti

IV RELIGIJA-DRŽAVA-DRUŠTVO (7)

- Uvod, temeljni pojmovi;

- O religijskoj zajednici;o religioznosti i pripadanju;

- Religija i nacija;

- Religijske zajednice i država; Religija i politika;

- Religijske slobode u sistemu ljudskih prava

456

GIMNAZIJA

KULTURA RELIGIJA

TREĆI RAZRED


TEMATSKE CJELINE

I ŠTA JE RELIGIJA? (7)

- Različiti aspekti proučavanja religija;

- Povijesni razvoj i nastanak religija;

- Teorije o religijama: E. B. Tylor i James Frazer;

- Sigmund Freud i Emile Durkheim;

- Karl Marx; Mircea Eliade;

- E.E. Evans-Pritchard; Clifford Geertz

II KULTURNE DIMENZIJE RELIGIJA (7)

- Običaji;

- Tradicija;

- Kultura religije;

- Tolerancija kao religijska vrijednost;

- Manifestni oblici religioznosti-ritual, simbol i mit (projektna nastava)

III FENOMEN RELIGIOZNOSTI (6)

- Odnos vjere i nauke;

- Odnos vjere i filozofije;

- Kultura u religijama

IV DOBRO KAO UNIVERZALNI RELIGIJSKI PRINCIP (7)

- Određenje dobra;

- Dobro kao vrhovna vrijednost;

- Religijsko značenje pojma dobra;

- Moralno dobro i „Zlatno pravilo“

V MORAL I RELIGIJA (8)

- Moralna vrijednost;

- Religiozni odgoj kao princip formiranja ličnosti;

- Fenomen savjesti;

- Religiozne norme kao ispunjavanje savjesti;

- Religijsko razumijevanje odgovornosti, krivnje i kazne

457

GIMNAZIJA

KULTURA RELIGIJA

ČETVRTI RAZRED


TEMATSKE CJELINE

I RELIGIJSKO POIMANJE SLOBODE (6)

- Dekalog-temelj slobode;

- Razvoj spoznaje o slobodi kroz historiju;

- Biti odgovoran za svijet i za čovjeka;

- Zajednička sudbina čovjeka i svijeta;

- Sloboda unutar normi i granica;

- Religiozna sloboda kao individualno i kolektivno pravo čovjeka

II POJAVNI OBLICI RELIGIOZNOSTI (6)

- Molitva;

- Obred;

- Žrtve;

- Askeza;

- Monaški život;

- Hodočašće

III PORODICA U ČOVJEKOVOM ŽIVOTU (7)

- Brak u religiji-pretpostavka za formiranje porodice;

- Praksa religioznih vrijednosti u porodici;

- Mogućnost odgoja za zajednicu u školi i vjerskoj instituciji;

- Religijska gledišta na brak i porodicu

IV PRIMJENA RELIGIJSKIH NORMI (6)

- Religijsko poimanje rata i mira;

- Religija i nacionalizam;

- Religija i ljudska prava;

- Religijski pristup spolnosti;

- Odnos religije prema abortusu;

- Odnos religije prema drogi i alkoholu

V SEKULARIZACIJA (5)

- Odvajanje religije od države;

- Ideja filozofije prosvjetiteljstva i liberalizma;

- Autonomnost vjerskih zajednica;

- Religija, odgoj i obrazovanje

458


Ovaj program je namijenjen učenicima koji su se opredijelili za izborni predmet

''Kultura religija'', alternativa predmetu ''Vjeronauka''/''Vjeronauk''.

Nastavnim planom za gimnaziju i srednje škole za stručno obrazovanje i obuku predviđeno je

da se predmet izučava od I do IV razreda sa jednim časom sedmično. Fond sati, obim i

nastavna građa primjereni su cilju i zadacima nastave i uzrastu učenika.

Svaki nastavnik, zavisno od uvjeta, prirode sadržaja, vlastitih znanja i sposobnosti, treba da se

opredijeli u izboru metodičkih postupaka, organizacije nastave i nastavnih pomagala. Posebnu

pažnju treba posvetiti izboru nastavnih metoda primjerenih nastavi „Kulture religija“.

„Kultura religija“ je naučno utemeljen predmet koji se posebno oslanja na društvene nauke:

historiju, filozofiju, sociologiju, estetiku, povijest umjetnosti, muziku, poeziju, pedagogiju i

komparativne teologije s posebnim naglaskom na teologije u Bosni i Hercegovini. Stoga

nastava mora biti historijski usmjerena, opisnog karaktera, vezana za stvarnost, usmjerena na

rad sa primjerima. Treba se odvijati bez dominacije i prevlasti, dakle dijaloški. Teme koje su

upitne u društvu, trebaju biti postavljene kao upitne i u samoj nastavi.

Kod vrednovanja uspjeha treba voditi računa o rezultatima koje učenici ostvare u nastavi. Tu

spadaju aktivna učešća na času, pisani radovi, usmeni doprinosi i praktični učinci.

Ocjenjivanje uspjeha odnosi se na znanja, sposobnosti i vještine stečene u nastavi. Nastavnici

bi trebali u svom mjesečnom planu rada, postaviti nastavne ciljeve, nastavne teme i metodičke

postupke (kod planiranja nastavnih cjelina i sati) koje učenici moraju savladati.

Ocjenjivat će se opseg, samostalno i precizno korištenje znanja, sposobnosti i spremnosti i

način izlaganja.

To znači da zahtjevi u nastavi moraju biti tako oblikovani da se od učenika, pored

reprodukcije, mogu zahtijevati i složeniji učinci i uspjesi kao što su: analiza, argumentacija,

kritički osvrt, procjenjivanje, istraživanje i sl.

Nastavnicima se preporučuje da obavezno pri pripremanju pismene pripreme i realizacije

nastavnih jedinica vode računa da to bude u skladu sa zahtjevima Nastavnog plana i programa

''Kulture religija''.

Profil i stručna sprema nastavnika:

Nastavu iz predmeta Kultura religija od I do IV razreda gimnazije može izvoditi nastavnik

koji je završio:

1. Filozofski fakultet:

- Odsjek filozofija, i stekao zvanje profesor filozofije, magistar filozofije,

doktor filozofije

- Odsjek sociologija, i stekao zvanje profesor sociologije, magistar sociologije,

doktor sociologije

- Odsjek filozofija i sociologija, i stekao zvanje profesor filozofije i sociologije

2. Fakultet političkih nauka:

- Profesor sociologije,

- Profesor kulture religija

3. Teološki fakultet

Nastavu iz predmeta Kultura religija od I do IV razreda srednje škole za stručno

obrazovanje i obuku (četverogodišnje obrazovanje), izvodi navedeni profil za gimnaziju i

nastavnik koji je završio (dodiplomski studij) u trajanju od najmanje četiri studijske godine,

459

sa akademskom titulom i stručnim zvanjem Bakalaureat/Bachelor za navedenu oblast.

4. Fakultet prirodnih ili društvenih nauka

Nastavu iz predmeta Kultura religije od I do IV razreda gimnazije može izvoditi predavač

koji je završio dodiplomski studij u trajanju od najmanje četiri studijske godine ili stekao

titulu Bakalaureat/Bachelor nenastavničkog fakulteta, ali koji se zakonski osposobio za rad u

školi.

Documents

ELABORAT ZA UVOĐENJE IZBORNIH PODRUČJA U JU …