ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O …...• Uvjeti građenja HT-Hrvatskog Telekoma d.d. Zagreb • Posebni uvjeti građenja HEP-a „DP „Elektroistra“ Pula, Pogon

Elaborat zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O

POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT

SUSTAVA ODVODNJE I PROČIŠĆAVANJA KOMUNALNIH

OTPADNIH VODA NASELJA KATARINA U OPĆINI PIĆAN

Pula, kolovoz 2018.


2

Eko.-Adria d.o.o.

Nositelj zahvata:

IVS - ISTARSKI VODOZAŠTITNI SUSTAV d.o.o.

Sv. Ivan 8, 52420 Buzet

OIB: 52879107301

Ovlaštenik:

Eko.-Adria d.o.o.

Boškovićev uspon 16, 52100 Pula

OIB: 05956562208

Direktorica:

Koviljka Aškić, univ.spec.oecoing

Dokument:

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA

Namjena:

POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ

Zahvat:

SUSTAV ODVODNJE I PROČIŠĆAVANJA KOMUNALNIH OTPADNIH VODA

NASELJA KATARINA U OPĆINI PIĆAN

Datum izrade:

lipanj 2018.

Broj projekta:

98/1/1, verzija 1

Voditelj izrade:

Neven Iveša, dipl.ing.bio.

Izrađivači:

Koviljka Aškić, univ.spec.oecoing

Aleksandar Lazić, mag. oecol. et prot. nat.

Mauricio Vareško, bacc. ing. polit.


3

Eko.-Adria d.o.o.

SADRŽAJ

OVLAŠTENJA .......................................................................................................................................... 4 1. UVOD .............................................................................................................................................. 7

1.1. Nositelj zahvata ...............................................................................................................7 2. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA .............................................................. 8

2.1. Opis obilježja zahvata ....................................................................................................8 2.2. Tehnički opis zahvata ......................................................................................................9 2.3. Opis glavnih obilježja tehnološkog procesa ..................................................................17 2.3.1. Opis tehnološkog procesa ..............................................................................................17

2.3.2. Popis vrsta i količina tvari koje ulaze u tehnološki proces ............................................19 2.3.3. Popis vrsta i količina tvari koje ostaju nakon tehnološkog procesa te emisija u okoliš 20

2.4. Popis drugih aktivnosti koje mogu biti potrebne za realizaciju zahvata .......................20

2.5. Varijantna rješenja .........................................................................................................20 3. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA .............................................................. 21

3.1. Geografski položaj ........................................................................................................21 3.2. Podaci iz dokumenata prostornog uređenja ...................................................................22

3.3. Hidrološke značajke ......................................................................................................27 3.4. Geološke građa šireg područja ......................................................................................34 3.5. Klimatske značajke ........................................................................................................37

3.6. Kvaliteta zraka ...............................................................................................................42 3.7. Zaštićena područja, ekološka mreža i staništa ...............................................................43

4. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ ..................................... 48 4.1. Pregled mogućih utjecaja prilikom izgradnje zahvata ..................................................48 4.2. Opterećenje okoliša .......................................................................................................54 4.3. Pregled mogućih utjecaja prilikom korištenja zahvata ..................................................58

4.4. Opis mogućih značajnih utjecaja na okoliš u slučaju akcidentnih situacija ..................59 4.5. Vjerojatnost kumulativnih utjecaja ...............................................................................60

4.6. Opis mogućih značajnih utjecaja na okoliš u slučaju ekološke nesreće ........................60 4.7. Vjerojatnost značajnih prekograničnih utjecaja ............................................................60 4.8. Opis mogućih značajnih utjecaja na okoliš nakon prestanka korištenja .......................60

5. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA 61 6. ZAKLJUČAK ................................................................................................................................ 62 7. IZVORI PODATAKA ................................................................................................................... 63


4

Eko.-Adria d.o.o.

OVLAŠTENJA


5

Eko.-Adria d.o.o.


6

Eko.-Adria d.o.o.


7

Eko.-Adria d.o.o.

1. UVOD

Predmet Elaborata zaštite okoliša koji se prilaže uz Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene

utjecaja zahvata na okoliš je zahvat izgradnje sustava odvodnje komunalnih otpadnih voda i

uređaja za pročišćavanje otpadnih komunalnih voda naselja Katarina.

Prema Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (Narodne novine, br. 61/14 i 3/17)

planirani zahvat pripada skupini zahvata 10.4. Postrojenja za obradu otpadnih voda s

pripadajućim sustavom odvodnje, unutar Priloga II. Popisa zahvata za koje se provodi ocjena

o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, a za koje je nadležno Ministarstvo zaštite okoliša

i energetike.

Prema navedenom, za potrebe daljnjeg postupka ishođenja potrebnih dozvola, nositelj

zahvata podnosi Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš čiji je sastavni dio i

ovaj Elaborat zaštite okoliša.

Elaborat zaštite okoliša izradila je tvrtka Eko.-Adria d.o.o. koja posjeduje Rješenje

Ministarstva zaštite okoliša i energetike za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša

(KLASA: UP/I 351-02/16-08/28, UR.BROJ: 517-06-2-1-1-18-6).

1.1. Nositelj zahvata

Nositelj zahvata: IVS-Istarski vodozaštitni sustav d.o.o.

Sjedište tvrtke: Sv. Ivan 8, 52420 Buzet

OIB: 52879107301

Direktor: Daniel Maurović, dipl. ing.

Telefon: 00385 (0)52 662 – 355

Fax: 00385 (0)52 662 - 600

e-mail adresa: [email protected]


8

Eko.-Adria d.o.o.

2. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA

2.1. Opis obilježja zahvata

Naselje Katarina smješteno je na području Općine Pićan u Istarskoj županiji. Prema

popisu stanovništva iz 2011. godine područje Općine naseljava 342 stanovnika. Ukupan broj

korisnika iznosi 354 stanovnika (342 stanovnika + 12 povremenih stanovnika). Naselja koja

se spajaju na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Katarina (UPOV KATARINA) su Debeli

Bajci, Obrš, Belušići, Jakovići, Turčići, Marijaši i Katarina s ukupno 127 postojećih objekata

za stanovanje.

Sanitarna kanalizacija naselja Katarina je sastavni dio programa Istarske županije u

sklopu javne odvodnje i pročišćavanja sanitarnih otpadnih voda malih naselja koja se nalaze

unutar vodozaštitnih zona izvorišta i zahvata vode za javnu vodoopskrbu. Naselje Katarina je

sukladno navedenom programu svrstano u grupu V.A.

Na predmetnom području ne postoji izgrađen sustav javne odvodnje. Komunalne otpadne

vode iz objekata priključeni su na septičke (uglavnom crne) jame, iz kojih se otpadna voda

disponira u podzemlje.

Planirani zahvat sačinjava izgradnja kolektorske mreže s tri crpne stanice s ukupnom

dužinom kolektorske mreže 7.357 m, od čega 6.728 m otpada na gravitacijske kolektore, a 629

m na tlačne vodove crpnih stanica CS1, CS2 i CS3 putem kojih će se prihvaćati i transportirati

komunalne otpadne vode iz naselja do uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Građevina

spada u grupu građevina komunalne infrastrukture i namijenjena je prikupljanju i odvodnji

komunalnih otpadnih voda naselja Katarina, sa priključenjem na uređaj za pročišćavanje

komunalnih otpadnih voda (UPOV).

S obzirom na obuhvaćeni broj stanovnika predviđa se izgradnja uređaja za pročišćavanje

otpadnih komunalnih voda veličine 500 ES.

Broj stanovnika u predmetnom naselju je 354 osobe. Uz to, na području predmetnog

naselja nalazi se i manji kamp sa 40 ležajeva. UPOV je koncipiran sa dvije odvojene linije radi

perioda početka priključenja potrošača (računa se s očekivanom stopom priključenja od 70%,

što iznosi 250 ES). 250 ES bio bi kapacitet za zimski režim rada. U ljetnom periodu i u slučaju

popunjenosti navedenog kampa računa se na povećanje od 50-tak ES (za turiste se računa veće

opterećenje) te se u ljetnom periodu računa opterećenje od oko 300 ES. Kod punog priključenja

potrošača i kampa očekuje se maksimalno opterećenje do 400 ES. Kako se uređaji grade za

dugogodišnje korištenje, potrebno je uređaj projektirati sa rezervom za veći broj potrošača, te

je stoga ovaj UPOV dimenzioniran za 500 ES.

Izgradnjom sustava javne odvodnje postići će se zaštita izvora Bolobani.

Trasa kolektorske mreže proteže se II. i III. zonom sanitarne zaštite izvora Bolobani, koje

se nalaze u dolini rijeke Raše. Lokacija budućeg uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih

voda nalazi se u III. zoni sanitarne zaštite.


9

Eko.-Adria d.o.o.

Slika 1. Grafički prikaz izgradnje sustava odvodnje komunalnih otpadnih voda s uređajem za

pročišćavanje otpadnih komunalnih voda naselja Katarina (Izvor: Idejni projekt, RIJEKAPROJEKT-

VODOGRADNJA d.o.o., Rijeka)

2.2. Tehnički opis zahvata

Glavni projekt zahvata odvodnje komunalnih otpadnih voda – izgradnje kolektorske

mreže izradila je tvrtka RIJEKAPROJEKT-VODOGRADNJA d.o.o. Rijeka: Kolektorska

mreža naselja, Odvodnja komunalnih otpadnih voda naselja Katarina (u sklopu sustava

odvodnje i pročišćavanja komunalnih otpadnih voda malih naselja u Istarskoj županiji – grupa

V.A.) – Rijeka, lipanj 2014. godine.

Idejni projekt izgradnje uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda izradila je

tvrtka RIJEKAPROJEKT-VODOGRADNJA d.o.o. Rijeka: Odvodnja komunalnih otpadnih

voda naselja Katarina, Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda - Rijeka, lipanj 2018. Navedeni

idejni projekt je podloga za izdavanje lokacijske dozvole.

Izgradnja sustava odvodnje i pročišćavanja komunalnih otpadnih voda obuhvaća

izgradnju:

1. Gravitacijskih kolektora i tlačnih vodova – ukupna dužina planiranih trasa je iznosi

7.357 m, od čega 6.728 m otpada na gravitacijske kolektore, a 629 m na tlačne

vodove crpnih stanica CS1, CS2 i CS3

2. Crpnih stanica CS1, CS2 i CS3

3. Uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda (UPOV)


10

Eko.-Adria d.o.o.

Trasa kanalizacijske mreže planira se položiti u što većoj mjeri po javnim površinama na

način da omogući priključenje što većeg broja objekata. Pri postavljanju nivelete pojedinih

kolektora potrebno je obratiti pažnju da minimalni pad nivelete ne bude manji od 0.5% (iz

razloga taloženja i zadržavanja materijala) iznimno 0.3% na kraćim dionicama ili na mjestima

gdje terenske prilike zahtijevaju iznimno duboki iskop za potrebe polaganja kolektora.

Predviđa se korištenje cijevi promjera 250 i 300 mm od umjetnih materijala, tjemena

nosivosti min. 8 kN/m2 prema mjerodavnim normana za cijevi sa strukturiranom stijenkom

(PVC, PP, PE).

Iskop kanalizacijskog rova obavljati će se strojno. Predviđen je iskop rova sa okomitim

zasjecanjem stranica (bez obzira na kategoriju zemljišta).

Cijevi će se položiti u iskopani kanal na pješčanu posteljicu debljine min. 10 cm ispod

stjenki cijevi, čime će se izvesti i zatrpavanje cijevi do visine 30 cm iznad tjemena. Ostalo

zatrpavanje će se izvesti zamjenskim materijalom – miješani kameni materijal najvećeg zrna

63 mm.

Predviđena je izvedba kanalizacijskih revizijskih okana, montažnih PE okana, dimenzija

koje omogućuju nesmetanu izvedbu kinete i spojeva, te kasnije održavanje sustava (na svim

mjestima horizontalnih lomova trase, vertikalnih lomova nivelete ili kaskada na trasi, te na

pozicijama koje omogućuju što lakše priključenje).

Nakon završetka radova na iskopu kanala, polaganja cijevi, ispitivanja funkcionalnosti i

zatrpavanja kanala predviđa se uređenje površine kanala u skladu sa postojećim/prethodnim

stanjem. Također, predviđa se obnova prekopanih asfaltiranih površina.

Izgradnja crpnih stanica (za tlačenje komunalnih otpadnih voda na gravitacijsku mrežu)

se predviđa zbog nemogućnosti gravitacijskog priključenja (visinska razlika) dijela korisnika

na gravitacijsku mrežu kolektora. Crpne stanice CS1, CS2 i CS3 će se u cijelosti izvesti kao

ukopane građevine od montažnih prefabriciranih elemenata na način da vidljivi dio čine samo

gornja ploča sa poklopcima i elektroormar. U crpnom bazenu se smještaju kanalizacijske

potopne crpke i sva ostala pripadajuća oprema (zasuni, nepovratni ventil, fazoni).


11

Eko.-Adria d.o.o.

Slika 2. Prikaz projektirane crpne stanice CS1 (Izvor: Glavni projekt, RIJEKAPROJEKT-





12

Eko.-Adria d.o.o.



Elektrooprema crpne stanice smještena je u poliesterski slobodno stojeći ormar za

vanjsku montažu.

Slika 5. Prikaz projektiranog ormara elektroopreme (Izvor: Glavni projekt, RIJEKAPROJEKT-


Za projektiranje i izgradnju planiranog zahvata pribavljeni su posebni uvjeti gradnje

prema lokacijskoj dozvoli:

• Uvjeti građenja Hrvatske agencije za poštu i elektrotehničke komunikacije


13

Eko.-Adria d.o.o.

• Posebni uvjeti građenja Hrvatskih voda d.d. Zagreb, Vodnogospodarski odjel za

vodno područje primorsko istarskih slivova, Rijeka – Vodopravni uvjeti

• Posebni uvjeti Hrvatskih šuma d.o.o. Zagreb

• Uvjeti građenja HT-Hrvatskog Telekoma d.d. Zagreb

• Posebni uvjeti građenja HEP-a „DP „Elektroistra“ Pula, Pogon Labin

• Očitovanje Policijske uprave Istarske

• Uvjeti građenja Istarskog vodovoda Buzet

• Sanitarno-tehnički i higijenski uvjeti Sanitarne inspekcije Ministarstva zdravstva i

socijalne skrbi

• Cestovni uvjeti građenja Županijske uprave za ceste Istarske županije

Uređaj za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda je zasebni projekt. Lokacija uređaja

planira se na katastarskoj čestici 11178, k.o. Pićan. Za potrebe gradnje UPOV-a formirati će se

građevna čestica površine cca. 677 m2, za što je izrađen Geodetski projekt br. 000/18, izrađivač

tvrtka Geo – VV d.o.o. Rijeka, koji je sastavni dio zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole.

Uređaj će koristiti SBR tehnologiju pročišćavanja komunalnih otpadnih voda, veličine 500 ES,

a stupanj obrade komunalnih otpadnih voda podrazumijeva 95% pročišćavanje.

Zgrada uređaja (nadzemni dio) je ukupnih vanjskih tlocrtnih gabarita 7.1/6.1 m, odnosno

7.3/6.7 m za tlocrtni gabarit krovišta. Uređaj je predviđen kao prizemnica sa podzemnim

dijelom za smještaj bazena. Dimenzije bazena su tlocrtnih gabarita 7.1/10.5 m.

Osnovni dijelovi građevine su :

• podzemni dio

o ulazni dio s kosim sitom

o crpni bazen + egalizacija + retencija

o bazen bioreaktora x 2

o bazen za stabilizaciju mulja

o bazen čiste (pročišćene) vode

o odvodno (kontrolno) okno prema sustavu upojne građevine.

• prizemni dio

o mehanički predtretman - koso sito

o strojarnica sa elektro - komandnom prostorijom

o sanitarije

Podrumsku etažu građevine zauzeti će bazeni za tehnološku obradu komunalnih otpadnih

voda. U prizemnoj etaži planirani su prostori: sanitarije, strojarnica i prostorija za mehanički

predtretman. Prostorija mehaničkog predtretmana i strojarnica imaju neovisan ulaz sa platoa.

Pročelja građevine se predviđaju djelomično obložiti kamenom, slaganim u formi

suhozida, a djelomično urediti fasadnim premazom.

Suteren građevine zauzimaju armirano betonski bazeni koji ujedno u konstruktivnom

smislu predstavljaju temeljnu ploču i nadtemeljne zidove. Svi elementi ab konstrukcije

podruma se izvode od vodonepropusnog betona klase C30/37 i imaju debljinu 30cm. Na ovom

monolitnom bloku počiva konstrukcija prizemlja izvedena kao klasična zidana konstrukcija od

blok opeke debljine 30 cm ukrućena na uglovnim vertikalnim armiranobetonskim serklažima.

Vrh zida je ukrućen ab vijencem na kojeg se naslanja konstrukcije krovišta. Vanjski fasadni

zidovi planiraju se obložiti dijelom gruboklesanim kamenom koji se polaže stražnjom stranom

u mort za zidanje i dodatno veže spojnicama sa zidom od opeke, a dijelom se obraditi završnim

fasadnim premazom. Svi unutarnji zidovi se planiraju žbukati produžnom žbukom. Krovište se

planira izvesti kao koso krovište sa nosivom konstrukcijom, na kojeg se polaže ventilirano

krovište sa hidroizolacijom, paropropusnom folijom, dvostrukim letvanjem i pokrovom od


14

Eko.-Adria d.o.o.

kupa kanalica. Podna konstrukcija prostora u građevini je ab konstrukcija sa potrebnim

otvorima radi tehnoloških zahtjeva. Podne površine prizemlja planiraju se obložiti sa

protukliznim industrijskim gress pločicama koja osiguravaju sigurno kretanje po mokrom podu

i kvalitetno čišćenje. Zatvaranje površina otvorenih bazena izvan zatvorenog dijela objekta

predviđeni su pokrivanjem rešetkastim hodnim elementima. Unutarnja vrata se planiraju

izvesti od umjetnih materijala (aluminij, PVC), kao i vanjska bravarija građevine. Sve vanjske

limarske stavke (okapi, krovni opšavi, žlijebovi i oluci) planiraju se izvesti od pocinčanog

plastificiranog lima. Unutar ograđenog kruga građevine osigurati će se smještaj za vozila te

manipulativna površina za okretanje i prilaz kamiona građevini.

Prema projektu, strojarnica je smještena iznad bazena, a u sklopu iste planiraju se

kompresori zraka, elektro-ormari, uređaj za dehidraciju mulja i mikrofilter.

Bazen pročišćene vode obuhvaća prostor za prihvat i spremanje pročišćene vode za

eventualnu ponovnu uporabu. Iz bazena pročišćene vode, voda će se pumpama transportirati

na mikrofilter. Obradom vode kroz mikrofilter postižu se zadane vrijednosti za ispuštanje voda.

Ostali prostori su u funkciji rada uređaja.

Postrojenje je projektirano za stalni rad kod specificiranih uvjeta hidrauličnog i

organskog opterećenja na način da omogućuje rad pri različitim dnevnim kapacitetima i/ili

zimsko-ljetni režim rada. Ovisno o potrebnom kapacitetu, vrši se regulacija rada uređaja. Time

je omogućena fleksibilnost rada uređaja koja je potrebna kod porasta dotoka komunalnih

otpadnih voda. Također, operater može jednostavno promijeniti cikličke sekvence radi radnih

ušteda u slučaju pojave opterećenja manjih od predviđenih.

Ispust obrađenih voda uređaja obavljat će se kolektorom do ispusta (upojne građevine).

Ispust obrađenih voda uređaja vršiti će se odvodnim kolektorom do infiltracijskog kanala. U

infiltracijskom kanalu (upojna građevina) se pročišćena voda disponira u površinski sloj terena,

a mogući višak vode usmjerava se prema nižim kotama neuređenog prirodnog terena.

Kako je već rečeno, planirani uređaj je veličine 500 ES, sa redukcijom otpadnih tvari

iznad 95%. Ukupna dnevna količina vode (pri punom kapacitetu rada uređaja) sa količinom

komunalnih otpadnih voda od 150 l/dan/ES iznosi 75.0 m3. Nakon obrade na uređaju predviđen

je infiltracijski jarak, kao građevina za dispoziciju obrađenih voda u podzemlje, a koja ujedno

služi i kao završna sekcija kojom se vrši dodatno uklanjanje bakteriološkog opterećenja.


15

Eko.-Adria d.o.o.

Slika 6. Prikaz presjeka projektiranog uređaja za obradu komunalnih otpadnih voda (Izvor: Idejni

projekt, RIJEKAPROJEKT-VODOGRADNJA d.o.o., Rijeka)


16

Eko.-Adria d.o.o.

Slika 7. Prikaz tlocrta projektiranog uređaja za obradu komunalnih otpadnih voda (Izvor: Idejni

projekt, RIJEKAPROJEKT-VODOGRADNJA d.o.o., Rijeka)

Pristup do uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda planira se izvesti s

postojećeg makadamskog puta sa sjeverne strane parcele, uz osiguravanje dovoljno prostora

vozilima za odvoz otpada i stabiliziranog mulja te za nesmetani pristup bazenima uređaja radi

servisiranja i održavanja. UPOV će imati dva pristupa i to služnošću preko k.č. 11197. Pristup

je omogućen i preko k.č. 11210, koja je u katastru upisana kao „put“. Pristup katastarskom putu

će biti riješen služnošću na parceli: k.č. 11197, k.o. Pićan (Vl. BELUŠIĆ ROMANO,

BELUŠIĆ GRACIJELA)

Način i mjesto priključenja na elektroenergetsku mrežu definirati će nadležno društvo


17

Eko.-Adria d.o.o.

elektrodistribucije. Ukupna instalirana snaga uređaja je cca 25 kW (od čega 24 za tehničke

potrebe), a vršno opterećenje tehnološke potrošnje je cca 19 kW za 500 ES, odnosno ukupno

cca 25 kW za sve potrebe. Dnevna maksimalna. potrošnja električne energije za priključenih

500 ES je cca 55 kWh/dan.

2.3. Opis glavnih obilježja tehnološkog procesa

U nastavku poglavlja dan je opis tehnološkog procesa, popis vrsta i količina tvari koje

ulaze u tehnološki proces, popis vrsta i količina tvari koje ostaju nakon tehnološkog procesa i

emisije u okoliš. Tehnološkim procesom smatra se obrada komunalnih otpadnih voda SBR

tehnologijom na uređaju za obradu otpadnih voda (sequence batch reactor - kompaktni

biološki uređaj).

2.3.1. Opis tehnološkog procesa

Uređaj za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda sa SBR tehnologijom (sequence

batch reactor - kompaktni biološki uređaj) sastoji se od slijedećih osnovnih tehnoloških

cjelina:

• Mehanički predtretman - obuhvaća koso sito (rotacijski filter) otvora max. 3.0 mm, sa

svrhom zaštite rada daljnjeg tehnološkog dijela uređaja. Prikupljeni otpad se

kompaktira i odlaže u zatvoreni kontejner. Mehanički predtretman smješten je u sklopu

prizemnog dijela objekta.

• Crpna stanica – nalazi se na ulaznom dijelu uređaja i služi za prebacivanje prihvaćene

vode iz kolektora na denitrifikaciju. Predviđena je ugradnja potopnih kanalizacijskih

crpki, u režimu rada 1+1 (radna i pričuvna). Za izravnanje dnevnih dotoka i za

ujednačavanje kvalitete dotoka komunalnih otpadnih voda u sklopu crpne stanice nalazi

se i egalizacijski spremnik s retencijom. U egalizacijski spremnik se voda ulijeva nakon

obrade u sklopu mehaničkog predtretmana. Egalizacijski spremnik opremljen je

potopnim crpkama koje komunalne otpadne vode kontrolirano prebacuju u

bioaeracijske bazene. Pad dna egalizacije predviđen je u nagibu 2% prema kanalu u

podu bazena. Usvojena zapremina čini min. 30% ukupnog dnevnog dotoka.

Bazeni bioaeracije s bioaeracijskim reaktorima su kapaciteta 2×250 ES.

Tehnologija SBR radi po principu bioloških uređaja, na način da se u biološkom stupnju

aktivni mulj miješanjem i prozračivanjem održava u neprekidnom gibanju, što omogućava

uspješno prirodno samopročišćavanje, gdje se otopljene i netaložive tvari pretvaraju u taloživi

oblik. To omogućavaju mikroorganizmi koji stvaraju raspršenu biomasu. Kako bi moglo doći

do razvijanja mikroorganizama, komunalna otpadna voda mora sadržavati hranjive tvari i

posjedovati odgovarajuću temperaturu i količinu kisika. Takvi uvjeti omogućavaju razvoj

različitih skupina mikroorganizama, koji iz komunalnih otpadnih voda preuzimaju organske, a

djelomično i mineralne tvari, te ih pretvaraju u nove organizme, stvarajući čestice aktivnog

mulja koje se talože u trenucima mirovanja. Ovaj proces, koji se naziva biološkom

flokulacijom, postaje moguć tek kad se počne smanjivati intenzivnost rasta bakterija i drugih

mikroorganizama te kad se počnu lučiti prirodni polimeri koji premošćuju razmake između

mikroorganizama. Tijekom procesa taloženja voda se bistri i pročišćava do te mjere da ju je

moguće u skladu sa propisima ispustiti u vodotoke ili procijediti u tlo. S tim u vezi, biološko

pročišćavanje komunalnih otpadnih voda se odvija unutar ponavljajućih vremenskih ciklusa,

koji se prilagođavaju s obzirom na opterećenje uređaja.

Ciklus je sastavljen iz više faza :

1. punjenje rektora (prepumpavanje komunalnih otpadnih voda iz ulazne crpne stanice),

2. prozračivanje,


18

Eko.-Adria d.o.o.

3. sedimentacija i bistrenje i

4. odvod pročišćene vode.

Iz puhala se u aeratore dovodi zrak, a time i kisik u komunalnu otpadnu vodu. Pri tome

je komunalna otpadna voda u stalnom gibanju, što omogućuje održavanje raspršene biomase

u lebdećem stanju. Nakon faze sedimentacije, pročišćena voda se pomoću dekantera (odvajanje

pročišćene vode od mulja) odvodi do spremnika čiste vode. U reaktoru uvijek ostane dio

aktivnoga mulja koji osigurava obradu komunalne otpadne vode koja dotječe u reaktor. U

reaktor se dovodi 1/3 novih otpadnih voda, dok je 2/3 reaktora uvijek napunjeno sa suspenzijom

vode i aktivnoga mulja.

U bazenima se nalaze i potopne pumpe za višak mulja, tako da se djelomično mulj

prebacuje u bazen viška mulja gdje se vrši dodatna stabilizacija mulja uz povremeno aeriranje.

Bazen se izvodi sa skošenjem dna stranica od min. 400 radi lakšeg prikupljanja mulja. Ugušćeni

mulj se u sklopu uređaja dodatno obrađuje odlaganjem u fiksnu jedinicu za ocjeđivanje mulja

- kompaktor/uguščivač mulja. Nakon obrade, mulj se odlaže na predviđeni prostor za dodatno

sušenje (nadstrešnica za vreće – vanjske površine 10 x 2 m), a može se i nakon obavljene

analize/kategorizacije koristiti i kao poboljšivač tla.

Slika 8. Prikaz faza ciklusa tipičnog SBR sustava


19

Eko.-Adria d.o.o.

Slika 9. Shematski prikaz biološkog postupka prema SBR tehnologiji

Komunalne otpadne vode moraju biti pročišćene na način da ne prelaze nivo graničnih

vrijednosti, odnosno: BPK5 < 25 mg/l O2, za KPK < 125mg/l O2 te ukupne suspendirane tvari

< 35 mg/l (Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda NN 80/13, 43/14, 27/15

i 03/16).

Nakon obrade na uređaju predviđen je infiltracijski jarak, kao građevina za dispoziciju

obrađenih voda u podzemlje, a koja ujedno služi i kao završna sekcija kojom se vrši dodatno

uklanjanje bakteriološkog opterećenja. U konkretnom slučaju naselja Katarina imamo Amin =

250 m2. Ispust obrađenih voda uređaja vršiti će se kolektorom do ispusta (upojne građevine).

Infiltracijski kanal/polje (upojno polje) posjeduje sljedeće elemente:

• osnovna namjena je usporavanje utoka u podzemlje i njegova što ravnomjernija

distribucija na veću površinu,

• može se graditi kao polje ili kao infiltracijski jarak,

• ravnomjerna distribucija pročišćene vode omogućuje se drenažnim sustavom ili

drenažnom cijevi u slučaju odabira jarka (kanala),

• radi sprječavanja unosa čestica okolnog tla oblaže se filterskom tkaninom,

vodopropusnosti veće od filterskog sloja,

• dubina infiltracijskog sloja ispod drenažnog sustava je min.100 cm, prvenstveno radi

što učinkovitijeg eliminiranja zaostalog bakteriološkog opterećenja i ravnomjerne

usporene disperzije u podzemlje,

• predviđena je širina infiltracijskog kanala u bazi b = 1.50 m, korisne visine h = 1.0 m,

sa pokosom stranica 5:1, što daje ukupni omočeni obod (infiltracijska površina) od 3.50

m2, te za ukupnu dužinu infiltracijskog kanala od L = 75 m imamo površinu infiltracije

3.50 x 75.0 = 262 m2 (veće od traženih 250 m2).

2.3.2. Popis vrsta i količina tvari koje ulaze u tehnološki proces

Glavna komponenta koja ulazi u tehnološki proces obrade komunalnih otpadnih voda

su komunalne otpadne vode naselja Katarina. Procijenjena količina ulaza komunalnih otpadnih

voda iznosi 75 m3 dnevno za 250 ES + 250 ES (150 l/dan – norma po ES-u).

Osnovni ulazni projektni parametri uređaja su :

tehnološka linija uređaja 250 ES+250ES

usvojena tehnologija SBR

norma po ES-u 150 l/dan

dotok komunalne otpadne vode 75 m3/dan


20

Eko.-Adria d.o.o.

organsko opterećenje 60 mgBPK/ES/dan

2.3.3. Popis vrsta i količina tvari koje ostaju nakon tehnološkog procesa te emisija u

okoliš

Tehnološkim procesom obrade komunalnih otpadnih voda pri standardnom radu uređaja

za obradu otpadnih voda SBR tehnologijom nastaju otpadni materijali.

Primarni kruti otpad (tzv. primarni mulj; krupni otpad; veće čestice iz komunalnih

otpadnih voda) nastaje na mehaničkom predtretmanu, na rešetkama otvora max. 1.0 mm i to u

procesu prihvata komunalnih otpadnih voda iz dovodnog kolektora. Procijenjena količina tog

otpada kod max. dotoka od 75.0 m3/dan je cca. 30 + 30 kg otpadnog materijala dnevno. Nakon

kompaktiranja otpadnog materijala u odnosu 1:4 do 1:6 količina otpada je značajno manja.

2.4. Popis drugih aktivnosti koje mogu biti potrebne za realizaciju zahvata

Za realizaciju predmetnog zahvata nisu potrebne druge, dodatne aktivnosti, osim onih

opisanih.

2.5. Varijantna rješenja

Za predmetni zahvat nisu razmatrana varijantna rješenja.


21

Eko.-Adria d.o.o.

3. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA

3.1. Geografski položaj

Lokacija predmetnog zahvata izgradnje sustava odvodnje komunalnih otpadnih voda i

uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda nalazi se na središnjem dijelu Istarskog

poluotoka, na području Labinštine. Područje predmetnog zahvata spada pod naselje Sveta

Katarina na teritoriju Općine Pićan (u daljnjem tekstu: Općina).

Slika 10. Prikaz lokacije predmetnog zahvata

Općina se prostire na površini od 51 km2. Broj stanovnika (prema popisu stanovništva iz

2011., DZS) iznosi 1.827 stanovnika raspoređenih u deset naselja: Grobnik, Jakomići, Krbune,

Kukurini, Montovani, Orič, Pićan, Sveta Katarina, Tupljak i Zajci. Naselje Sveta Katarina

prema popisu stanovništva iz 2011. godine bilježi 342 stanovnika. Općina je smještena većim

dijelom na brežuljkastom terenu u području središnjeg dijela Istre 12 km jugoistočno od Pazina,

udaljena 67 km od Rijeke i 61 km od Pule. Graniči s općinama Kršan, Sv. Nedelja, Barban,

Gračišće i Cerovlje.

Izgradnja zahvata sustava odvodnje komunalnih otpadnih voda naselja Katarina -

kolektorska mreža - smještena je u sklopu sljedećih katastarskih čestica:

9366, 10839, 10840, 10916, 11185, 11222, 11270, 14479, 14493, 14525, 14542, 14543, 14544,

14561, 14563, 14618, 14619, 14622, 14628, 14629, 14630, 14631, 14634, 14635, 14687,

14706, 14967, 15067, 15103, 15106, 15156, 15316, 15317, 15318, 15331, 15343, 15401,

15410, 15428, 15485, 15488, 15512, 15515, 15532, 15542, 15550, 15630, 15786, 15801,

15812, 15823, 15846, 15847, 15851, 16172, 16509, 16517, 16525, 16551, 17077, 17078, 559

zgr, 561 zgr, 569 zgr, 571 zgr, 580/1 zgr, 590 zgr, 661/1 zgr, 661/2 zgr, 665 zgr, 715 zgr, 716

zgr, 717 zgr, 718 zgr, 720 zgr, 722 zgr, 727/1 zgr, 727/2 zgr, 729 zgr, 730 zgr, 731 zgr, 733

zgr, 735/2 zgr, 737 zgr, 14287/2, 14617/1, 14617/3, 14632/1, 14632/4, 15429/1, 15564/3,

15565/2, 15843/1, 16508/1, 16516/1, 16516/4, 17097/1, sve k.o. Pićan.

Lokacijska dozvola za izgradnju objekta naziva „Javna odvodnja i pročišćavanje

komunalnih otpadnih voda malih naselja u Istarskoj županiji – grupa V-A, - odvodnja

komunalnih otpadnih voda naselja Katarina – kolektorska mreža“ po zahtjevu trgovačkog

društva IVS – Istarski vodozaštitni sustav d.o.o. Buzet, iz Buzeta izdana je od strane Odsjeka

za prostorno uređenje i gradnju Buzet dana 28. listopada 2013. godine (KLASA: UP/Io-350-

05/13-02/12, URBROJ: 2163/1-18-02/1-13-19).


22

Eko.-Adria d.o.o.

Cjelokupna građevina uređaja za pročišćavanje, dio dovodnog kolektora, veći dio

pristupne ceste, upojna građevina kao i plato uređaja za pročišćavanje, planiraju se izgraditi u

sklopu k.č. oznake 11178, k.o. Pićan. Dio pristupnog puta, položen je u sklopu k.č. 11197, k.o.

Pićan. Dovodni kolektor je položen i po česticama k.č. 11197, 11185 i 10919, k.o. Pićan. Za

potrebe gradnje UPOV-a formirati će se građevna čestica površine cca. 677 m2, za što je izrađen

Geodetski projekt br.000/18, izrađivač tvrtka Geo – VV d.o.o. Rijeka, koji je sastavni dio

zahtjeva za izdavanje Lokacijske dozvole.

Trenutno je u postupku proces ishodovanja lokacijske dozvole za zahvat – Odvodnja

komunalnih otpadnih voda naselja Katarina, uređaj za pročišćavanje otpadnih voda.

3.2. Podaci iz dokumenata prostornog uređenja

Prostorni plan uređenja Općine Pićan („Službene novine Općine Pićan“, br. 10/05,

09/09, 05/15, 06/15 i 03/17)

Odvodnja otpadnih voda

Članak 148.

(1) Položaj trasa kanalizacionih vodova određen je na grafičkom listu 2B1. – Infrastrukturni

sustavi i mreže - Vodnogospodarski sustav – Vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda u mjerilu

1:25.000.

(2) Predmetno područje nalazi se unutar III zone sanitarne zaštite i van zone sanitarne zaštite

izvorišta vode za piće prema Odluci o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće u

Istarskoj županiji (SN 12/05 i 2/11). Dio područja unutar III zone nalazi se rezervirani prostor

za II. zonu zaštite.

(3) Prema Odluci o granicama vodnih područja (NN 79/10) predmetno područje nalazi se

unutar Jadranskog vodnog područja, a prema Pravilniku o granicama područja podslivova i

malih slivova i sektora (NN 97/2010) područje zahvata nalazi se unutar Područja malog sliva

Raša Boljunčica koje pripada sektoru E.

(4) Odvodnja otpadnih voda na području Općine Pićan vrši se u skladu s Odlukom o zonama

sanitarne zaštite izvorišta vode za piće i Istarskoj županiji (SNIŽ 12/05 i 02/11).

(5) U skladu s Odlukom iz stavka 2., u grafičkom prikazu list br. 3B. Uvjeti korištenja i zaštite

prostora - Područja posebnih ograničenja u korištenju određene su granice dijelova područja

obuhvata Plana koji se nalaze unutar III i izvan zona sanitarne zaštite izvorišta vode za piće.

Označeno je i područje unutar III zone koje je rezervirani prostor za II. zonu zaštite.

(6) Djelatnosti unutar postojećih građevina i planiranih zahvata, kao i izgradnja, mogu se

obavljati ukoliko nisu u suprotnosti s odredbama Odluke iz stavka 2.

Članak 149.

(1) Sustav odvodnje otpadnih voda definiran je kao razdjelni što znači da je potrebno posebno

obraditi odvodnju oborinskih i sanitarno–tehničkih otpadnih voda u skladu sa važećim

Zakonom o vodama, osim u područjima povijesne jezgre naselja gdje nije moguće izgraditi

razdjelni sustav, dopušta se djelomično mješoviti sustav, vodeći računa o Pravilniku o

graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 80/13).

(2) Prema čl.49. Zakona o vodama (NN 153/09, 63/11, 130/11, 56/13 i 14/14) donesen je akt o

određivanju osjetljivih i manje osjetljivih područja- Odluka o određivanju osjetljivosti

područja (NN 83/10) na kojima je zbog postizanja ciljeva kakvoće voda potrebno provesti višu

razinu ili viši stupanj pročišćavanja komunalnih otpadnih voda od propisanog Pravilnikom o

graničnim vrijednostima emisija u otpadnim vodama (NN 87/2010), predmetno područje nalazi

se u slivu osjetljivog područja.


23

Eko.-Adria d.o.o.

(3) U skladu s člankom 2. i 3. Zakona o komunalnom gospodarstvu, te čl.125. Zakona o vodama

za odvodnju oborinskih voda s javnih površina, nadležan je upravitelj sustavom za odvodnju

oborinske vode s nerazvrstanih, lokalnih, prometnica odnosno jedinice lokalne samouprave ili

komunalno društvo.

(4) Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju pojedinih građevina na području

obuhvata plana, ovisno o namjeni građevine, investitor je dužan ishoditi vodopravne uvjete,

shodno čl.122. Zakona o vodama. Uz zahtjev za izdavanje vodopravnih uvjeta potrebno je

dostaviti priloge određene čl.5. Pravilnika o izdavanju vodopravih akata (NN 78/2010).

Članak 150.

(1) Tehničko-tehnološki uvjeti za izgradnju infrastrukturnih sustava sanitarnih otpadnih voda i

oborinske odvodnje:

- minimalna dubina polaganja sanitarne kanalizacije je 1,20m,

- minimalna dubina polaganja oborinske kanalizacije određena je promjerom cijevi tako da

nadsloj iznad tjemena cijevi ne bude manji od 1,00 m,

- dubina polaganja kolektora javnog sustava odvodnje otpadnih voda određena je

maksimalnom dubinom kućnih priključaka od 0,80 m koji će se spojiti gravitacijski na

sanitarne kanalizacijske,

- kolektore (prema posebnim uvjetima nadležnog komunalnog poduzeća); odvodnja nižih etaža

rješavat će se internim prepumpavanjem, osim ako je projektirana ili izvedena javna

kanalizacija s obzirom na uvjete na terenu dublja, te dozvoljava i spajanje na većim dubinama,

- sanitarnu i oborinsku kanalizaciju, gdje god je to moguće, voditi po javnim površinama,

odnosno, smjestiti ih u trup prometnice; sanitarnu kanalizaciju načelno smjestiti u os

prometnog traka, a oborinsku kanalizaciju u os prometnice; predvidjeti mogućnost izvođenja

oborinske i sanitarne kanalizacije u zajedničkom rovu.

Sanitarna odvodnja

Članak 151.

(1) Odvodnja sanitarnih otpadnih voda naselja Pićan, Kukurini, Orič, Jakomići, Sveta Katarina,

Montovani-Petrinčići, Tupljak i Zajci rješavat će se zasebnim sustavima odvodnje i biološkim

uređajima za pročišćavanje.

(2) Otpadne vode s područja iz stavka 1. ovog članka ispuštaju se u sustave javne odvodnje,

iste se dovode do uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i po obradi ispuštaju u prijemnik –

tlo, putem upojne drenažne građevine. Objekti unutar navedenih naselja koji nisu priključeni

na sustav javne sanitarne odvodnje, objekti u navedenim naseljima do izgradnje sustava javne

odvodnje i objekti u naseljima bez sustava javne odvodnje, svoje otpadne vode zbrinjavaju

putem internog sustava odvodnje i pročišćavanja, s kontrolom pražnjenja putem ovlaštenih

institucija, ukoliko je to u skladu s Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće

u Istarskoj županiji.

(3) Mikrolokacije kolektora, crpnih stanica i ostalih građevina i uređaja definira se prostornim

planovima užih područja, odnosno lokacijskom dozvolom i/ili drugim aktom kojim se

odobrava gradnja, neposrednom provedbom ovoga Plana.

(4) Iznimno, kod gradnje građevina stambene namjene pojedinačnog kapaciteta do 10ES

zbrinjavanje otpadnih voda moguće je tretiranjem u vodonepropusnim sabirnim jamama, kao

prijelazna faza do izgradnje sustava odvodnje. Pražnjenje sabirnih jama mora biti kontrolirano

ovlaštenog komunalnog društava i sadržane otpadne vode odvezene na odgovarajuće, za to

predviđeno odlagalište, putem ovlaštenog komunalnog društava.

(5) Za građevine koje uključuju gospodarske i pomoćne građevine, a većim su dijelom

namijenjene stanovanju, u ostalim naseljima (ili izdvojenim dijelovima naselja) u obuhvatu

Plana gdje nema opravdanosti za gradnju sustava javne odvodnje zbog znatne udaljenosti od


24

Eko.-Adria d.o.o.

centralnog dijela naselja i/ili malog broj stanovnika, određuje se rješavanje odvodnje sanitarnih

otpadnih voda putem internog sustava odvodnje i pročišćavanja, s kontrolom pražnjenja putem

ovlaštenih institucija, ukoliko je to u skladu s Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta

vode za piće u Istarskoj županiji, odnosno u vodonepropusnim sabirnim jamama za građevine

do 10 ES, sve u skladu sa stavcima 2. i 3. ovog članka.

(6) Za građevine ugostiteljsko turističke namjene u sklopu zone TZ u građevinskom području

naselja gdje nema opravdanosti za gradnju sustava javne odvodnje zbog znatne udaljenosti od

centralnog dijela naselja i/ili malog broj korisnika, određuje se rješavanje odvodnje sanitarnih

otpadnih voda putem internog sustava odvodnje i pročišćavanja, s kontrolom pražnjenja putem

ovlaštenih institucija, ukoliko je to u skladu s Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta

vode za piće u Istarskoj županiji.

(7) Do izgradnje sustava javne odvodnje sanitarnih otpadnih voda za gospodarske proizvodne,

poslovne i ugostiteljsko turističke građevine u sklopu naselja, dopušta se privremena odvodnja

sanitarnih otpadnih voda preko zasebnog (internog) uređaja za pročišćavanje u sabirnu jamu,

prijemnik ili se koriste za navodnjavanje. Sanitarne otpadne vode moraju biti pročišćene na

kakvoću definiranu posebnim propisima.

(8) Pročišćene otpadne vode mogu se ponovno koristiti kao tehnološke vode ili za potrebe

navodnjavanja.

(9) Mreža odvodnje otpadnih voda u cjelini mora biti tako izgrađena da osigura pravilnu i

sigurnu odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda. Građevine sustava javne odvodnje otpadnih

voda moraju se projektirati i graditi sukladno Pravilniku o tehničkim zahtjevima za građevine

odvodnje otpadnih voda, kao i rokovima obvezne kontrole ispravnosti građevina odvodnje I

pročišćavanja otpadnih voda (NN 3/11).

(10) Sve otpadne vode prije priključenja na javni sustav odvodnje moraju biti svedene na nivo

kućanskih otpadnih voda odnosno moraju zadovoljavati parametre prema važećem Pravilniku

o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN br.80/13, 43/14 i 27/15).

(11) Ne dozvoljava se ispuštanje ni pročišćenih otpadnih voda u području druge zone sanitarne

zaštite osim za mala naselja do 2000 ES, a sve u skladu sa važećim propisima o graničnim

vrijednostima emisija otpadnih voda.

(12) Planskim rješenjem u PP-u dan je načelni položaj mreže javne odvodnje otpadnih voda,

dok će se točan položaj utvrditi u postupku izdavanja akata provedbe plana.

(13) Moguće je i drugačije povezivanje pojedinih naselja na uređaj za pročišćavanje, ako se

prethodno dokaže studijom odvodnje da je to bolje rješenje.

(14) Prilikom izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda unutar općine Pićan, a

temeljem studije "Organizacija, izgradnja i održavanje sustava odvodnje i pročišćavanja

otpadnih voda za mala naselja u obuhvatu vodozaštitnih područja u Istarskoj županiji", The

projekt hidro d.o.o. Rijeka, 2000. god, biti će potrebno iste uskladiti sa navedenim Pravilnikom

odnosno točkom D-VIII Državnog plana za zaštitu voda (NN 8/99).

Grafički prikaz planiranog sustava odvodnje komunalnih otpadnih voda prema

Prostornom planu dan je slikom 11.


25

Eko.-Adria d.o.o.

Slika 11. Prikaz sustava vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda prema Prostornom planu uređenja

Općine Pićan (izvadak: “Infrastrukturni sustavi i mreže", " Vodnogospodarski sustav – vodoopskrba i

odvodnja otpadnih voda" u mjerilu 1:25.000)

Sukladno navedenom, predmetni zahvat izgradnje sustava za odvodnju komunalnih

otpadnih voda naselja Katarina i uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda je u

sukladnosti s prostorno-planskom dokumentacijom Općine Pićan.

Prostorni plan uređenja Istarske županije („Službene novine Istarske županije“, br. 2/02,

1/05, 4/05, 14/05 - pročišćeni tekst, 10/08, 7/10, 16/11 - pročišćeni tekst, 13/12, 09/16)

Članak 123.

Odvodnja otpadnih voda rješava se unutar sustava javne odvodnje otpadnih voda, a

iznimno, kad nema opravdanosti za uspostavu sustava javne odvodnje, može se rješavati i

drugim odgovarajućim manjim sustavima, kojima se mora postići ista razina zaštite vodnog

okoliša.

Odvodnja otpadnih voda na prostoru Županije određena je modelom razdjelne

kanalizacije, što znači da će se oborinske vode odvoditi odvojeno od ostalih otpadnih voda

(sanitarnih, tehnoloških i drugih potencijalno onečišćenih voda). Iznimno, prilikom

rekonstrukcije (zamjene i/ili dogradnje) postojećeg mješovitog sustava odvodnje, ne obvezuje

se razdjelni sustav

Prilikom tretmana tehnoloških, sanitarnih, oborinskih i drugih otpadnih voda uređajem

za pročišćavanje otpadnih voda, unutar II. i III. zone sanitarne zaštite izvorišta vode za piće

obavezno je planiranje ponovne uporabe tako pročišćenih voda ili odvođenje istih izvan

područja navedenih zona, a na ostalim područjima ponovnu uporabu treba planirati gdje god je


26

Eko.-Adria d.o.o.

to moguće. Pročišćena komunalna otpadna voda može se ponovno upotrijebiti za hortikulturno

održavanje, pranje prometnica, ispiranje sanitarnih čvorova, podzemno navodnjavanje

rekreativnih površina kao što su: golf, nogometna igrališta i sl. U prostornim planovima

uređenja gradova/općina dozvoljava se planiranje novih, prihvatljivijih lokacija uređaja za

pročišćavanje otpadnih voda od onih određenih ovim Planom. Preporuča se novu lokaciju

odrediti unutar područja proizvodne i/ili poslovne namjene izvan zaštićenog obalnog područja

mora i omogućiti ponovnu uporabu pročišćenih otpadnih voda.

Također, sukladno članku 162. koji kao osnovnu mjeru za sprječavanje i smanjivanje

onečišćenja određuje izgradnju sustava za odvodnju i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda

te prema kartografskom prikazu danom u nastavku zaključuje se kako je zahvat u skladu s

prostorno-planskom dokumentacijom relevantnom za Istarsku županiju.

Slika 12. Prikaz sustava odvodnje otpadnih voda prema Prostornom planu Istarske županije (izvadak:

Infrastrukturni sustavi i mreže, odvodnja otpadnih voda i sustav gospodarenja otpadom u mjerilu

1:100.000)

Planom je navedeno da je za sve sustave odvodnje koji se nalaze u II. vodozaštitnoj zoni,

odnosno za sustave odvodnje u III. zoni (veće od 100 ES) treba izraditi studija o utjecaju na

okoliš.

Trenutnom zakonskom regulativom ne propisuje se mogućnost da se županijskom

prostorno-planskom dokumentacijom određuju uvjeti provedbe procjene utjecaja na okoliš.

Kako planirani predmetni zahvat prema Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (Narodne

novine, br. 61/14 i 3/17) pripada skupini zahvata 10.4. Postrojenja za obradu otpadnih voda s

pripadajućim sustavom odvodnje, unutar Priloga II. Popisa zahvata za koje se provodi ocjena

o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, navedeno je usklađeno sa trenutno važećom

zakonskom regulativom Republike Hrvatske.


27

Eko.-Adria d.o.o.

3.3. Hidrološke značajke

Lokacija predmetnog zahvata nalazi se na području Općine Pićan.

Područje Općine najvećim dijelom pripada orografskom slivu rijeke Raše i to gornjem

izvorišnom dijelu sliva i dijelu sliva srednjeg toka Raše, a preostali dio područja Općine je

područje sa brojnim vrtačama i bez formirane hidrografske mreže te područje orografskog sliva

Boljunčice na krajnjem sjeveroistočnom dijelu Općine. Na istočnoj strani Općina graniči s

Vlaškim potokom i Čepićkim poljem (Općina Kršan). Mreža površinskih vodotoka je vrlo

razvijena zbog formiranja stalnih i povremenih vodotoka rijeke Raše te njenih pritoka. Područja

kraških i aluvijalnih polja uz vodene tokove duboko se usijecaju u okolna pobrđa ili ih

presijecaju kao Čepićko polje sa usjecima istočno i zapadno od Tupljaka.

Jadransko vodno područje čini kopno Republike Hrvatske, uključujući otoke, s kojega

vode površinskim ili podzemnim putem otječu u Jadransko more i pripadajuće prijelazne i

priobalne vode.

Za vrlo mala vodna tijela na lokaciji zahvata koje se zbog veličine, a prema Zakonu o

vodama (NN 153/09, 63/11, 130/11, 56/13, 14/14), odnosno Okvirnoj direktivi o vodama (EU

2000/60/EC), ne proglašavaju zasebnim vodnim tijelom primjenjuju se uvjeti zaštite kako

slijedi:

• Sve manje vode koje su povezane s vodnim tijelom koje je proglašeno Planom

upravljanja vodnim područjima, smatraju se njegovim dijelom i za njih važe isti uvjeti

kao za to veće vodno tijelo.

• Za manja vodna tijela koja nisu proglašena Planom upravljanja vodnim područjima i

nisu sastavni dio većeg vodnog tijela, važe uvjeti kao za vodno tijelo iste kategorije

(tekućica, stajaćica, prijelazna voda ili priobalna voda) najosjetljivijeg ekotipa iz

pripadajuće ekoregije.

Slivna područja na teritoriju Republike Hrvatske određena su temeljem Pravilnika o

granicama područja podslivova, malih slivova i sektora (NN 97/10, 13/13). Ovim Pravilnikom

utvrđene se granice područja podslivova, malih slivova i sektora u Republici Hrvatskoj.

Područje planiranog zahvata izgradnje gospodarskih građevina spada pod Jadransko vodno

područje, unutar sektora „E“ u području malih slivova broj 22. Područje malog sliva „Raša -

Boljunčica“ koje obuhvaća dio Istarske županije.

Temeljem geološke analize i ocjene hidrogeoloških svojstava stijena na području Općine,

područje zahvata se nalazi u fliškom bazenu. U smjeru sjever-jug prostiru se litostratigrafski

članci koji definiraju glavni smjer otjecanja podzemnih voda. Karakteristika tog područja je

nedostatak tekućica i površinskih voda, spuštanje voda u podzemlje te kretanje kroz pukotine

prema slivu rijeke Raše. Također, karakteristična je promjena litološkog sastava (izmjene

grubih i čvrstih sedimenata s finim sedimentima pješčenjaka i lapora - što je karakteristika za

naslage fliša).


28

Eko.-Adria d.o.o.

Slika 13. Kartografski prikaz granica područja malih slivova i područja sektora s ucrtanom lokacijom

zahvata

Područje malog sliva „Raša – Boljunčica“ obuhvaća gradove Labin, Pula, Rovinj i

Vodnjan te općine Bale, Barban, Fažana, Gračišće, Kršan, Ližnjan, Lupoglav, Marčana,

Medulin, Pićan, Raša, Sveta Nedjelja, Svetvinčenat i Žminj.

Znatan dio područja Općine predstavlja vodozaštitno područje II. i III. zone zaštite.

Na području Općine nalazimo krške lokve (mala, plitka vodena staništa, nastala

zadržavanjem vode u udubinama tla) koja ovise o donosima padalina pa su ljeti podložne

presušivanju.

Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće u Istarskoj županiji (SN IŽ

12/05, 2/11) za zaštitu krških vodonosnika – izvorišta koja se koriste za javnu vodoopskrbu

predviđene su 4 zone zaštite:

a) zona ograničene zaštite - IV. zona

b) zona ograničenja i kontrole - III. zona

c) zona strogog ograničenja - II. zona

d) zona strogog režima zaštite - I. zona

Člankom 9. Odluke o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće u Istarskoj županiji

(SN IŽ 12/05, 2/11) određeno da Općina Pićan spada pod teritorij na kojem se prostire zona

sanitarne zaštite. Planirani zahvat izgradnje sustava odvodnje naselja Katarina nalazi se u II. i

III. zoni sanitarne zaštite.


29

Eko.-Adria d.o.o.

Slika 14. Prikaz planiranog zahvata u odnosu na zone sanitarne zaštite izvorišta za piće u Istarskoj

županiji

Odlukom o određivanju ranjivih područja u Republici Hrvatskoj (NN 130/12) područje

Općine proglašeno je ranjivim područjem, odnosno područjem podložnim onečišćenju

nitratima poljoprivrednog porijekla. Područja podložna onečišćenju nitratima poljoprivrednog

podrijetla čine vode, a posebno one namijenjene za ljudsku potrošnju, koje sadrže povećanu

koncentraciju nitrata (više od 50 mg/l, izraženo kao NO3-) i vode podložne eutrofikaciji uslijed

unosa veće količine dušičnih spojeva poljoprivrednoga podrijetla. Na ranjivim područjima

potrebno je provoditi pojačane mjere zaštite voda od onečišćenja nitratima poljoprivrednog

podrijetla.

Područje planiranog zahvata izgradnje sustava odvodnje naselja Katarina nalazi se na

vodnom tijelu koje je prema Planu upravljanja vodnim područjima za razdoblje 2016. - 2021.

(NN 66/16) klasificirano kao grupirano vodno tijelo podzemne vode Središnja Istra s kodom

JKGN-02.

Slika 15. Prikaz lokacije zahvata u odnosu na grupirana vodna tijela podzemnih voda


30

Eko.-Adria d.o.o.

Osnovni podaci o grupiranom vodnom tijelu podzemne vode Središnja Istra prikazani su

sljedećom tablicom.

Tablica 1. Osnovni podaci o grupiranom vodnom tijelu Središnja Istra

Kod JKGN-02

Ime grupiranog vodnog tijela podzemne vode SREDIŠNJA ISTRA

Poroznost Pukotinsko-kavernozna

Površina (km2) 1717

Obnovljive zalihe podzemnih voda (*106 m3/god) 771

Prirodna ranjivost srednja 27,4%, visoka 20,0%,

vrlo visoka 19,3%

Državna pripadnost grupiranog vodnog tijela

podzemne vode HR

Analiza i ocjena stanja podzemnih voda

Za jadransko vodno područje karakterističan je krš. Pojave vodonosnika međuzrnske

poroznosti su zanemarive. Karakteristike krškog područja Dinarida su: velika količina padalina

na području (do 4.000 mm godišnje), niska retencijska sposobnost krškog podzemlja i brzi

podzemni tokovi, povremena plavljenja krških polja, pojave velikih krških izvora vrlo

promjenjive izdašnosti, višestruko izviranje i poniranje vode u istom vodnom tijelu podzemne

vode, visok stupanj prirodne ranjivosti vodonosnika zbog nedostatka pokrovnih naslaga i

značajan utjecaj mora na slatkovodne sustave u obalnom području i na otocima.

Zbog osobitosti tečenja voda u krškim sredinama prisutan je specifičan odnos između

voda u krškom podzemlju i tečenja površinskih voda, koje su često nedjeljivo povezane:

• Infiltrirane vode u krško podzemlje dijelom se, pogotovo u vodnijim hidrološkim

prilikama, vrlo brzo dreniraju u površinske vodne sustave, a često i te površinske vode

na nekim dijelovima svoga toka ponovno prihranjuju krški vodonosnik.

• U takvim sredinama površina sliva nije jednoznačna (ovisi o hidrološkim prilikama),

niti jednostavno odrediva te uglavnom predstavlja prostor za koga se s dosegnutim

stupnjem saznanja pretpostavlja da dominantno sudjeluje u podzemnom prihranjivanju

nekog vodnog resursa.

• Tijekom sušnijih razdoblja podzemne vode često čine i jedinu komponentu dotoka

površinskih vodotoka.

• Istjecanje podzemnih voda u krškim područjima odvija se putem slabo razvijene

površinske hidrografske mreže koja drenira i podzemne vode krških izvorišta, putem

koncentriranih priobalnih krških izvora kao i putem širih priobalnih drenažnih zona i

vrulja.

Prema planu upravljanja vodnim područjima 2016.-2021. stanje tijela podzemnih voda

ocjenjuje se sa stajališta količina i kakvoće podzemnih voda, koje može biti dobro ili loše.

Dobro stanje temelji se na zadovoljavanju uvjeta iz Okvirne direktive o vodama i Direktive o

zaštiti podzemnih voda (DPV). Za ocjenu zadovoljenja tih uvjeta provode se klasifikacijski

testovi. Najlošiji rezultat od svih navedenih testova usvaja se za ukupnu ocjenu stanja tijela

podzemne vode.

Za ocjenu kemijskog stanja korišteni su podaci kemijskih analiza iz Nacionalnog

nadzornog monitoringa podzemnih voda i monitoringa sirove vode crpilišta pitke vode za

razdoblje 2009. - 2013. godine, te dijelom i za 2014. godinu. Za ocjenu količinskog stanja

korišteni su podaci o oborinama i protocima iz baza podataka Državnog hidrometeorološkog


31

Eko.-Adria d.o.o.

zavoda (DHMZ) i podaci o zahvaćenim količinama podzemnih voda za javnu vodoopskrbu i

ostale namjene iz baza podataka Hrvatskih voda.

Procjena stanja tijela podzemnih voda (TPV) s obzirom na povezanost podzemnih voda

s površinskim vodama („groundwater associated aquatic ecosystems“) provodi se za tijela

podzemnih voda koje su povezane sa tijelima površinskih voda.

U Republici Hrvatskoj su tijela podzemnih voda u pravilu povezana s površinskim

vodama. U krškom dijelu Republike Hrvatske podzemne vode su s površinskim vodama

povezane na način da površinske vode na okršenim dijelovima terena poniru u podzemlje, teku

kroz podzemlje i nailaskom na slabije propusne naslage (barijere) istječu na površinu

formirajući površinski tok. Tipičan primjer takve povezanosti su mjesta istjecanja podzemne

vode na kontaktu sa slabije propusnim klastičnim naslagama istaloženim u krškim poljima,

formiranje površinskog toka duž krških polja, te poniranje vodotoka u podzemlje nailaskom na

okršene karbonatne stijene.

Pouzdanost procjena ovisi o količini raspoloživih podataka o kemizmu površinskih i

podzemnih voda.

Pristup ocjeni i ocjena rizika na kemijsko stanje podzemnih voda s obzirom na njihovu

povezanost s površinskim vodama (Tablica 2.) - uzimajući u obzir da se prema konceptualnim

modelima podzemne vode velikim dijelom dreniraju prema glavnim vodotocima unutar TPV,

procjena rizika na stanje kakvoće vode u TPV, s obzirom na utjecaj onečišćene podzemne vode

na površinske vode, razmotrena je na temelju podataka o prirodnoj ranjivosti vodonosnika i

mogućeg utjecaja potencijalnih točkastih i raspršenih onečišćivača. Na temelju ovako

provedene analize rizika procijenjeno je da je TPV Središnja Istra ocijenjeno bez rizika.

Tablica 2. Prikaz procjene rizika od nepostizanja dobrog kemijskog i količinskog stanja podzemnih voda

u TPV s obzirom na povezanost podzemnih i površinskih voda

TPV TPV kod

Procjena rizika od

nepostizanja dobrog

kemijskog stanja

podzemnih voda

Procjena rizika na količinsko

stanje podzemnih voda s obzirom

na utjecaj crpljenja podzemne

vode na površinske vode

Rizik Pouzdanost Rizik Pouzdanost

Središnja Istra JKGN_02 nema rizika niska nema rizika visoka

Pristup ocjeni i ocjena rizika na kemijsko stanje podzemnih voda s obzirom na

ekosustave (Tablica 3.) ovisne o podzemnim vodama - procjena rizika na stanje kakvoće

podzemnih voda s obzirom na ekosustave ovisne o podzemnim vodama razmatrana je kao i u

slučaju procjene rizika na stanje kakvoće vode u TPV, s obzirom na utjecaj onečišćene

podzemne vode na površinske vode, ali i na temelju udaljenosti potencijalnog onečišćivača

(pretežito točkastog) od ekosustava. TPV Središnja Istra je ocijenjeno bez rizika.

Tablica 3. Procjena rizika na kemijsko i količinsko stanje podzemnih voda u TPV s obzirom na

ekosustav ovisan o podzemnim vodama

TPV TPV kod

Procjena rizika na kemijsko

stanje podzemnih voda

Procjena rizika na količinsko

stanje podzemnih voda

Rizik Pouzdanost Rizik Pouzdanost

Središnja

Istra JKGN_02 nema rizika niska nema rizika niska


32

Eko.-Adria d.o.o.

Pristup procjeni i procjena rizika od nepostizanja dobrog kemijskog stanja u krškom

dijelu Republike Hrvatske - procjena rizika načinjena je indirektnom i direktnom metodom.

Indirektna metoda za procjenu rizika od nepostizanja ciljeva postavljenih Okvirnom

direktivom o vodama provedena je u više koraka:

1. Izrađena je karta prirodne ranjivosti krških vodonosnika pomoću multiparametarske

metode u GIS tehnologiji.

2. Načinjena je analiza opasnosti. Prikupljeni su podaci o onečišćivačima i potencijalnim

onečišćivačima u prostornu bazu podataka, gdje su klasificirani prema vrsti djelatnosti.

Analiza je provedena u dvije razine:

- neklasificirana karta onečišćivača (prostorno locirani i podijeljeni prema tipu

onečišćivača),

- klasificirana karta onečišćivača (neklasificiranim onečišćivačima dodijeljene su

težinske vrijednosti ovisno o razini onečišćenja koje mogu prouzročiti).

3. Izrađena je karta rizika od onečišćenja podzemnih voda preklapanjem karte prirodne

ranjivosti vodonosnika i klasificirane karte onečišćivača.

U Tablici 4. prikazane su konačne procjene rizika nepostizanja dobrog kemijskog i

količinskog stanja podzemnih voda u krškom području.

Tablica 4. Konačna procjena rizika nepostizanja dobrog kemijskog i količinskog stanja podzemnih voda u

krškom području

KOD TPV

Indirektna metoda Direktna metoda Procjena rizika

Rizik Procjena

pouzdanosti Rizik

Procjena

pouzdanosti Rizik

Procjena

pouzdanosti

Središnja

Istra JKGN_02

nema

rizika visoka

nema

rizika Visoka

nema

rizika visoka

Konačna ocjena rizika količinskog stanja podzemnih voda u krškom dijelu Republike

Hrvatske u TPV Središnja Istra, KOD-a JKGN_02 prikazana je u Tablici 5.

Tablica 5. Konačna ocjena rizika količinskog stanja podzemnih voda u krškom dijelu Republike Hrvatske

Međuodnos bilance

voda (2008.-2014.) i

(1961.-1990.)

Trendovi srednjih

godišnjih protoka

Trendovi zahvaćenih

voda Ukupan

rizik Pouzdanost

Rizik Pouzdanost Rizik Pouzdanost Rizik Pouzdanost

nije u

riziku niska

nije u

riziku visoka

nije u

riziku visoka

nije u

riziku niska

Vidljivo je da je konačna ocjena rizika količinskog stanja podzemnih voda ocijenjena –

nije u riziku s niskom pouzdanosti.

Opasnost i rizik od poplava

Poplave su prirodni fenomeni koji se povremeno pojavljuju i čije se pojave ne mogu

izbjeći. Međutim, poduzimanjem različitih preventivnih građevinskih i negrađevinskih mjera

rizici od poplavljivanja se mogu smanjiti na prihvatljivu razinu. Zbog prostranih brdsko-

planinskih područja s visokim kišnim intenzitetima, širokih dolina nizinskih vodotoka i sve

učestalijih pojava vremenskih ekstrema koje se mogu promatrati u kontekstu klimatskih

promjena, velikih gradova i vrijednih dobara na potencijalno ugroženim površinama te zbog


33

Eko.-Adria d.o.o.

nedovoljno izgrađenih zaštitnih sustava, Republika Hrvatska je prilično izložena poplavama.

Opasnost od poplava predstavlja vjerojatnost događaja koji može imati štetne posljedice, dok

rizik od poplava predstavlja vjerojatnost negativnih društveno-ekonomskih i ekoloških

posljedica plavljenja.

U okviru Plana upravljanja rizicima od poplava sukladno odredbama članaka 111. i 112.

Zakona o vodama („Narodne novine“, br. 153/09, 63/11, 130/11, 56/13 i 14/14), izrađene su

karte opasnosti od poplava i to za tri scenarija plavljenja određena Direktivom 2007/60/EZ

Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o procjeni i upravljanju rizicima od

poplava.

Pregledna karta opasnosti od poplava u blizini lokacije planiranog zahvata dana je u

nastavku (izvor: Hrvatske vode). Oznaka PPZRP predstavlja područje proglašeno „Područjem

potencijalno značajnih rizika od poplava“ sukladno Prethodnoj procjeni rizika od poplava,

Hrvatske vode, 2013.

Slika 16. Pregledna karta opasnosti od poplava u blizini lokacije planiranog zahvata

Pregledna karta rizika od poplava u blizini lokacije planiranog zahvata dana je u nastavku

(izvor: Hrvatske vode).


34

Eko.-Adria d.o.o.

Slika 17. Pregledna karta rizika od poplava u blizini lokacije planiranog zahvata

Pregledom kartografskog prikaza opasnosti i rizika od poplava na području naselja

Katarina za malu, srednju i veliku učestalost pojavljivanja poplava vidimo da je lokacija

predmetnog zahvata u području izvan PPZRP.

3.4. Geološke građa šireg područja

Područje Istarskog poluotoka dio je dinarskog krškog područja specifične geomorfološke

građe (kako na površini tako i u podzemlju) uglavnom razvijenim u karbonatnim stijenama.

Ovakav tip stijena karakterizira velika propusnost, a kao rezultat toga je ograničena količina ili

potpuni nedostatak površinskih voda i tokova. Međutim, s druge strane je bogata hidrografska

mreža i nastanak značajnih vodonosnika u krškom podzemlju. Istarski je poluotok tijekom

geološke prošlosti bio izložen višefaznim tektonskim pokretima. Istru pokrivaju dva

paleogeografska i strukturna pojasa Dinarida. Prvi pojas je Dinarska karbonatna platforma

kojoj pripadaju planinski masivi Ćićarije i Učke na sjeveroistoku. Drugi pojas je Jadranska

karbonatna platforma koja obuhvaća preostali dio poluotoka. Glavno strukturno obilježje

masiva Ćićarije i Učke je intenzivna tektonska poremećenost, a izgrađen je od karbonatnih

naslaga kredne do paleogenske starosti, te paleogenskih klastita. Masiv je ispresijecan pretežno

reversnim rasjedima i povijenim slojevima koji su generirani tijekom pirinejske orogeneze u

tercijaru. Pirinejska orogeneza zaslužna je za složenost građe i hidrogeoloških odnosa na

istraživanom području. Središnji dio istre zauzima pazinski paleogenski bazen unutar kojeg su

se taložile klastične fliške naslage. Unutar bazena je relativno jednostavna geološka građa dok

su njegovi rubni dijelovi izrazito poremećeni pri kontaktu sa megastrukturnom jedinicom

Dinarske karbonatne platforme.

Na slici 18. prikazana je geološka građa Istarskog poluotoka.


35

Eko.-Adria d.o.o.

Slika 18. Prikaz geološke građe Istarskog poluotoka

Područje Općine je kraško područje čija se geološko-litološka građa pretežno sastoji od

krednih i dolomitnih vapnenaca koji su stabilni i dobrih geo-tehničkih svojstava te dobre

nosivosti. Predplaninsko i planinsko područje obilježavaju plitka i kamenita tla, a manje

površine dubljih tala nalaze se u karakterističnim kraškim oblicima - dolcima i krškim

visoravnima. Bitan element reljefa tog središnjeg dijela Istre čine kompozitne (složene) doline

rijeka Mirne i Raše s pritocima, a njihovo je oblikovanje uvjetovano sastavom stijena. Tragovi

erozije su mnogobrojni, a vidljivi su u suhim potočnim koritima (npr. pritoci Raše i Boljunćice

s nekoliko desetaka potoka) te na golim flišnim pristrancima izbrazdanim mnoštvom

vododerina i jaruga. Selektivnom denudacijom (ogolićivanjem) flišnih naslaga zaostale su

uzvišice od čvrstih prislojaka u sadržaju fliša.

Geološki sastav stijena i građa terena u najvećem su dijelu vezani za razdoblje paleocena

i eocena (protežu se duž područja cijele Općine, osim predjela uz dolinu rijeke Raše i njenih

pritoka), zatim u manjem dijelu za razdoblje holocena (protežu se duž istočne granice općine

uz dolinu rijeke Raše i njenih pritoka, to su „liburnijske naslage“ sastavljene od brakično-


36

Eko.-Adria d.o.o.

marinskih bituminoznih vapnenaca) te u najmanjem dijelu za razdoblje gornje krede (protežu

se na jugozapadnom dijelu Općine i vapnenačkog su sastava).

Slika 19. Geološka karta neposrednog područja planiranog zahvata (Izvor: Web aplikacija: Geološka

karta Hrvatske 1:300.00)

Pedološki gledano na prostoru općine postoje:

• aluvijalna tla

o prostiru se dolinom rijeke Raše te dolinama Krbunskog, Posertskog i

Letajskog potoka

o na njima dominiraju duboka antropogena smeđa i ilimerizirana tla

o karakterizirana su kao tlo I. kategorije (najplodnija tla na prodručju Općine

• tla na flišu

o prostiru se na sjevernom dijelu Općine i manjim dijelom na zapadnom dijelu

Općine

o to su tla II., III. i IV. kategorije (tla II. i III. kategorije su vrijedna tla,

rendzina posmeđena, eutrično smeđe akcesorno i ilimerizirano tlo, tlo IV.

kategorije je karbonatno, skeletno i plitko tlo)

• tla na kršu

o najviše se prostire na južnom dijelu Općine

o obuhvaća crvenicu i smeđe tlo II., II i IV. kategorije

o karakteristike su mala dubina tla te stjenovitost i kamenitost terena

Slika 20. Prikaz pedološke građe područja predmetnog zahvata (Izvor: http://tlo-i-

biljka.eu/iBaza/Pedo_HR


37

Eko.-Adria d.o.o.

Tektonika istarskog poluotoka je relativno jednostavna, razlikuju se dvije glavne

tektonske jedinice. Prvoj pripada područje jugozapadne Istre, gdje nema intenzivnih tektonskih

pokreta. Slojevi su slabije poremećeni, relativno slabije nagnuti, a slijed naslaga je

superpozicijski. Drugoj jedinici pripada područje sjeveroistočnog dijela Istre koju

karakteriziraju izrazite ljuskave i navlačne strukture nastale intenzivnim tektonskim gibanjima.

Prikaz lokacije predmetnog zahvata na karti potresnih područja dan je u nastavku.

Slika 21. Karta potresnog područja s lokacijom zahvata

Promatrano je područje u sustavu Istarskog poluotoka i odvojeno je od seizmički

aktivnog apeninskog i dinaridskog sistema i svrstava se u kategoriju aseizmičkih područja

3.5. Klimatske značajke

Klimatološka obilježja šireg područja (Istarski poluotok) određuje umjerena sredozemna

klima u obalnom pojasu te umjerena kontinentalna klima u srednjoj i sjevernoj Istri.

Sredozemna klima duž obale postupno se mijenja prema unutrašnjosti i prelazi u kontinentalnu

zbog hladna zraka koji struji s planina i zbog blizine Alpa. Najniži obalni dio, do nadmorske

visine oko 150 metara ima prosječnu siječanjsku temperaturu iznad 4°C, a srpanjsku od 22 do

24°C. Termički utjecaj mora seže dublje u unutrašnjost Istre po dolinama rijeka, a vrlo je

ograničen na strmim obalama Liburnijskog primorja. S porastom nadmorske visine u

unutrašnjosti Istre prosječne siječanjske temperature snižavaju se na 2 do 4°C, u najvišim

predjelima na sjeveroistoku poluotoka i ispod 2°C. Srpanjske su temperatura u unutrašnjosti

20 do 22°C, u brdovitoj Ćićariji 18 do 20°C, a na najvišim vrhovima i ispod 18°C.

Prostorni raspored oborina u Istri pod neposrednim je utjecajem reljefa. Veći dio vlažnog

zraka nad Istru dolazi s jugozapada. Zračne se mase sudaraju s reljefnom preprekom između

Slavnika i Učke te zbog podizanja zraka dolazi do kondenzacije i stvaranja oborina. Zato su

brdoviti predjeli na sjeveroistoku najkišovitiji, dok najmanje kiše padne na zapadnoj obali i

jugu. Iako količina oborine raste od zapada prema istoku Istre, cijeli poluotok ima isti oborinski

režim. Najviše oborina padne u jesen, a manje je izrazit sekundarni vrhunac na prijelazu

proljeća u ljeto - najveće količine padnu u listopadu (12,4%), studenom (11,1%) i rujnu (9,6%)

te svibnju (10,0% godišnjih oborina). Najmanje je oborina na kraju zime i početku proljeća te

ljeti dok je tuča moguća u lipnju i srpnju. Srednja godišnja količina oborina za područje


38

Eko.-Adria d.o.o.

sjeverne Istre iznosi oko 850 mm/m2. Snijeg je rijetka pojava i zadržava se po nekoliko dana.

Pojava mrazeva u vegetacijskom periodu je rijetka jer je insolacija veoma povoljna s prosječno

oko 6,5 sunčanih sati dnevno. U odnosu na vegetacijski period, godišnji raspored oborina je

neprikladan, jer najviše kiše padne u toku jeseni i zime. Unatoč prosječno dobroj vlažnosti

klime velika varijabilnost oborina može povećati opasnost od suše, koja je najveća na zapadnoj

obali, gdje su količine oborina najmanje, a razdoblje vrlo visokih temperatura traje i do tri

mjeseca. Zbog manje sposobnosti zadržavanja vlage u tlu, suša je česta i u krškim predjelima

koji imaju više oborina. Karakteristični vjetrovi za ovo područje su bura, jugo i maestral.

Najtopliji mjesec je srpanj s prosječnom temperaturom od 22,9oC, a najhladniji siječanj

s prosječnom temperaturom 3,4oC.

Područje Općine karakterizira mediteranska klima, odnosno klimatski tip „Cfsbx“ prema

Köppenovoj klimatskoj klasifikaciji. Glavno obilježje je umjereno tople kišne klime „Cfsbx“

klime su ljeta u kojima je srednja mjesečna temperatura najtoplijeg mjeseca ne prelazi 22oC.

Prosječna mjesečna temperatura najhladnijeg mjeseca je viša od -3 oC i niža od 18 oC. Padaline

su najviše zastupljene tokom u mjesecu hladnog dijela gosine. Važno je napomenuti da na

povećanje padalina utječe reljef na području Općine (Učka i Ćićarija te Ćepićko polje).

Slika 22. Klimatski dijagram područja naselja Katarina (izvor: http://de.climate-data.org)

Klimatske promjene

Državni hidrometeorološki zavod obradio je projekcije promjene klime na području

Republike Hrvatske koristeći regionalne modele (DHMZ; Branković, Guttler, et al. 2010;

Branković, Petarčić i dr., 2012.).

Varijabilnost klime može biti uzrokovana prirodnim čimbenicima unutar samog

klimatskog sustava kao što su pojave El Niño - južna oscilacija koja je rezultat međudjelovanja

atmosfere i oceana u tropskom dijelu Tihog oceana ili Sjeverno - atlantska oscilacija koja

predstavlja varijacije atmosferskog tlaka na razini mora na području Islanda i Azora što utječe

na jačinu zapadnog strujanja i na putanje oluja nad sjevernim Atlantikom i dijelom Europe.

Prirodna varijabilnost klime može biti uzrokovana i vanjskim čimbenicima, primjerice

velikom količinom aerosola izbačenog vulkanskom erupcijom u atmosferu ili promjenom

Sunčevog zračenja koje dolazi do atmosfere i Zemljine površine. Na godišnjoj skali dolazno

Sunčevo zračenje mijenja se zbog gibanja Zemlje oko Sunca. Na dugim vremenskim skalama

dolazno Sunčevo zračenje mijenja se zbog promjene parametara u Zemljinoj putanji oko Sunca.

To uključuje promjenu ekscentriciteta putanje (s periodom od 100.000 godina), promjenu kuta

http://de.climate-data.org/


39

Eko.-Adria d.o.o.

nagiba Zemljine osi u odnosu na ravninu u kojoj leži putanja (s periodom od 41.000 godina) te

promjenu smjera nagiba Zemljine osi u odnosu na putanju (period od 19.000 do 23.000 godina).

Osim navedenih prirodnih varijacija klime, od velikog interesa su i promjene klime

izazvane ljudskim aktivnostima (antropogeni utjecaj na klimu). Ljudskim aktivnostima se u

atmosferu ispuštaju staklenički plinovi koji utječu na karakteristike atmosfere. U novije

vrijeme količine stakleničkih plinova koji se ispuštaju u atmosferu ljudskim aktivnostima su u

uzlaznom trendu rasta te se njihov utjecaj očituje i na klimatskim promjenama.

Prirodno zagrijavanje atmosfere odvija se na način da atmosfera, uključujući oblake,

apsorbira dugovalno zračenje površine Zemlje te ga emitira u svim smjerovima. Dio tog

zračenja koji je usmjeren prema površini Zemlje, uzrokuje daljnje zagrijavanje te površine i

donjeg sloja atmosfere, što se naziva efektom staklenika. Među najvažnijim plinovima koji se

prirodno nalaze u atmosferi i koji apsorbiraju dugovalno zračenje Zemlje (stoga ih nazivamo

plinovima staklenika) su vodena para i ugljikov dioksid (CO2), zatim metan (CH4), dušikov (I)

oksid (N2O) i ozon (O3). Utjecaj čovjeka na klimu naglo je povećan u drugoj polovici 18.

stoljeća s početkom industrijske revolucije. Sagorijevanjem fosilnih goriva, promjenom tipova

podloge koja nastaje, primjerice, urbanizacijom, sječom šuma i razvojem poljoprivrede, došlo

je do promjene kemijskog sastava atmosfere, odnosno, do povećanja koncentracije plinova

staklenika u atmosferi u odnosu na predindustrijsko doba (prije 1750. godine). Od početka

industrijalizacije do danas, značajno su se povećale koncentracije ugljikovog dioksida, metana,

didušikovog oksida i halogeniziranih ugljikovodika (engl. halocarbons) u atmosferi, što je

uzrokovalo jači efekt staklenika i veće zagrijavanje atmosfere od onog koje se događa

prirodnim putem.

Za projekcije klime u budućnosti, klimatskim modelom simulira se odziv klimatskog

sustava na zadano vanjsko djelovanje u dužem razdoblju. U takvim simulacijama, za razliku

od prognoze vremena, nije važan slijed vremenskih događaja već njihova dugoročna statistika.

Primjerice, nije bitno kada će točno nastupiti neki događaj (ekstremna temperatura zraka ili

oborina iznad zadanog praga) već nas zanimaju višegodišnji mjesečni ili sezonski srednjaci i

učestalost takvih događaja u budućnosti.

U Državnom hidrometeorološkom zavodu (DHMZ) analizirani su rezultati združenog

globalnog klimatskog modela za područje Europe prema jednom od četiri scenarija emisije

plinova staklenika, koji je ujedno i najnepovoljniji za okoliš.

Očekuje se da će klimatske promjene, uzrokovane povišenim razinama stakleničkih

plinova u atmosferi, dovesti do niza problema koji će imati utjecaj na razvoj društva.

Negativni utjecaji među ostalim mogu uključivati štete prouzrokovane sve češćim

prirodnim katastrofama i porastom razine mora, poplavama, porastom temperature zraka, mora

i voda, kao i temperaturnim ekstremima istih, porastom padalina, pritiskom na proizvodnju

hrane, negativne posljedice na zdravlje ljudi i mnoge druge. Ukoliko im se ne obrati pozornost,

klimatske promjene mogu ograničiti mogućnosti izbora, usporiti i negativno se odraziti na

pozitivne aspekte razvoja te imati negativan utjecaj na razvoj društva općenito.

Kako bi se mogle procijeniti promjene klime u budućnosti, potrebno je definirati buduće

emisije ugljikovog dioksida (CO2) i drugih plinova staklenika u atmosferu. Međuvladin panel

za klimatske promjene (eng. Intergovernmental Panel on Climate Change - IPCC) u svom

Posebnom izvješću o emisijskim scenarijima (eng. Special report on emission scenarios -

SRES, Nakićenović i sur., 2000.) definirao je scenarije emisije stakleničkih plinova uzimajući

u obzir pretpostavke o budućem demografskom, socijalnom, gospodarskom i tehnološkom

razvoju na globalnoj i regionalnoj razini. S obzirom da razvoj nije moguće točno predvidjeti,

scenariji su podijeljeni u četiri grupe mogućeg razvoja svijeta u budućnosti (A1, A2, B1 i B2).


40

Eko.-Adria d.o.o.

Klimatske promjene u budućoj klimi na području Republike Hrvatske dobivene

simulacijama klime regionalnim klimatskim modelom RegCM prema A2 scenariju analizirane

su za dva 30-godišnja razdoblja. Prema A2 scenariju svijet u budućnosti karakterizira velika

heterogenost sa stalnim povećanjem svjetske populacije. Gospodarski razvoj, kao i tehnološke

promjene, regionalno su orijentirani i sporiji nego u drugim grupama scenarija:

• Razdoblje od 2011. do 2040. godine predstavlja bližu budućnost i od najvećeg je

interesa za korisnike klimatskih informacija u dugoročnom planiranju prilagodbe na

klimatske promjene.

• Razdoblje od 2041. do 2070. godine predstavlja sredinu 21. stoljeća u kojem je prema

A2 scenariju predviđen daljnji porast koncentracije ugljikovog dioksida (CO2) u

atmosferi te je signal klimatskih promjena jači.

Prema rezultatima RegCM-a za područje Republike Hrvatske, srednjak ansambla

simulacija upućuje na povećanje temperature zraka u oba razdoblja i u svim sezonama.

Amplituda porasta veća je u drugom nego u prvom razdoblju, ali je statistički značajna u oba

razdoblja. Povećanje srednje dnevne temperature zraka veće je u ljetnom periodu (lipanj-

kolovoz) nego u zimskom periodu (prosinac-veljača). U prvom razdoblju buduće klime (2011.-

2040.) na području Republike Hrvatske zimi se očekuje porast temperature do 0.6°C, a ljeti do

1°C (Branković i sur., 2012.).

Slika 23. Promjena prizemne temperature zraka (u °C) u Republici Hrvatskoj u razdoblju 2011.-2040. u

odnosu na razdoblje 1961.-1990. prema rezultatima srednjaka ansambla regionalnog klimatskog modela

RegCM za A2 scenarij emisije plinova staklenika za zimu (lijevo) i ljeto (desno)

U drugom razdoblju buduće klime (2041.-2070.) očekivana amplituda porasta u

Republici Hrvatskoj u zimskom periodu iznosi do 2°C u kontinentalnom dijelu i do 1.6°C na

jugu, a u ljetnom periodu do 2.4°C u kontinentalom dijelu Republike Hrvatske, odnosno do

3°C u priobalnom pojasu (Branković i sur., 2010.).


41

Eko.-Adria d.o.o.

Slika 24. Promjena prizemne temperature zraka (u °C) u Republici Hrvatskoj u razdoblju 2041. -2070. u

odnosu na razdoblje 1961.-1990. prema rezultatima srednjaka ansambla regionalnog klimatskog modela

RegCM za A2 scenarij emisije plinova staklenika za zimu (lijevo) i ljeto (desno)

Promjene količine oborine u bližoj budućnosti (2011.-2040.) su vrlo male i ograničene

samo na manja područja te variraju u predznaku ovisno o sezoni. Najveća promjena oborine,

prema A2 scenariju, može se očekivati na Jadranu u jesen kada RegCM upućuje na smanjenje

oborine s maksimumom od približno 45-50 mm na južnom dijelu Jadrana. Međutim, ovo

smanjenje jesenske količine oborine nije statistički značajno.

Slika 25. Promjena oborine u Republici Hrvatskoj (mm/dan) u razdoblju 2011. -2040. u odnosu na

razdoblje 1961.-1990. prema rezultatima srednjaka ansambla regionalnog klimatskog modela RegCM za

A2 scenarij emisije plinova staklenika za jesen


42

Eko.-Adria d.o.o.

U drugom razdoblju buduće klime (2041.-2070.) promjene oborine u Republici

Hrvatskoj su nešto jače izražene. Tako se ljeti u gorskoj Hrvatskoj te u obalnom području

očekuje smanjenje oborine. Smanjenja dosižu vrijednost od 45-50 mm i statistički su značajna.

Zimi se može očekivati povećanje oborine u sjeverozapadnoj Hrvatskoj te na Jadranu, međutim

to povećanje nije statistički značajno.

Slika 26. Promjena oborine u Hrvatskoj (mm/dan) u razdoblju 2041.-2070. u odnosu na razdoblje 1961.-

1990. prema rezultatima srednjaka ansambla regionalnog klimatskog modela RegCM za A2 scenarij

emisije plinova staklenika za zimu (lijevo) i ljeto (desno)

Zakonom o zaštiti zraka (NN 130/11, 47/14 i 61/17) propisane su obveze praćenja

stakleničkih plinova, ublažavanje i prilagodbe klimatskim promjenama, a izrada i usvajanje

Strategije prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj očekuje se do kraja 2016.

godine.

3.6. Kvaliteta zraka

Člankom 5. Uredbe o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti

zraka na teritoriju Republike Hrvatske (NN 1/14) je na teritoriju Republike Hrvatske određeno

4 aglomeracija i 5 zona. Lokacija izgradnje planiranog predmetnog zahvata nalazi se u zoni

Istarske županije s oznakom RH 4. Razine onečišćenosti zraka određene su prema donjim i

gornjim pragovima procjene za onečišćujuće tvari s obzirom na zaštitu zdravlja ljudi te s

obzirom na zaštitu vegetacije. Tablicom 6. prikazane su razine onečišćenosti zraka u zoni HR

4 – Istarska županija.

Tablica 6. Prikaz razina onečišćenosti zraka za HR4 - Istarsku županiju

Oznaka zone i

aglomeracije Razina onečišćenosti zraka s obzirom na zaštitu zdravlja ljudi

HR 4

SO2 NO2 PM10 Benzen,

benzo(a)piren

Pb, As,

Cd, Ni CO O3 Hg

<DPP <DPP <GPP <DPP <DPP <DPP <CV <GV

Razina onečišćenosti zraka s obzirom na zaštitu vegetacije

SO2 NOx AOT40 parametar

<DPP <GPP >CV*

Oznake: DPP – donji prag procjene, GPP – gornji prag procjene, CV – ciljna vrijednost za prizemni

ozon, CV* – ciljna vrijednost za prizemni ozon AOT40 parametar, GV – granična vrijednost.


43

Eko.-Adria d.o.o.

Zavod za javno zdravstvo Istarske županije, putem Odjela za zaštitu i unapređenje

okoliša prati kvalitetu zraka na području županije od 1982. godine. Mjerenja su započeta u

najvećoj urbanoj sredini, na području grada Pule, a zatim su se mjerne postaje instalirale i u

drugim sredinama, posebno na lokalitetima koja su opterećena značajnim emisijama iz

industrijskih postrojenja. Zbog toga se tokom vremena mijenjano broj mjernih postaja kao i

vrsta pokazatelja onečišćenja.

Najbliže mjerne postaje za praćenje kvalitete zraka u odnosu na lokaciju predmetnog

zahvata (područje Općine Pićan) su mjerne postaje Čambarelići i Zajci. Ciljevi mjerenja na

kvalitetu zraka na mjernim postajama su procjena utjecaja na zdravlje ljudi i okoliš te praćenje

trendova promjene podataka. Podaci s mjerne postaje Čambarelići i Zajci za 2018. godinu

preuzeti su sa službenih stranica Hrvatske agencije za okoliš i prirodu (HAOP).

Tablica 7. Podaci o kvaliteti zraka na postaji Čambarelići i Zajci za 2018. godinu

Postaja Vrijeme

uzorkovanja Onečišćujuća tvar

Srednja

vrijednost Indeks

Čambarelići 01.01.2018. –

07.06.2018. PM10 (µg/m3) 26,9622 Nisko onečišćenje

Zajci 01.01.2018. –

07.06.2018. PM10 (µg/m3) 22,9513 Nisko onečišćenje

Izvor: http://iszz.azo.hr/iskzl/index.html

Indeks kvalitete zraka se sastoji od 5 razina u rasponu vrijednosti od 0 (vrlo nisko) do

>100 (vrlo visoko) i relativna je mjera onečišćenja zraka. Niže vrijednosti (razine) indeksa

označavaju čišći zrak.

3.7. Zaštićena područja, ekološka mreža i staništa

Zaštićena područja

Izgradnja predmetnog zahvata ne nalazi se na područjima koje su prema Zakonu o zaštiti

prirode (NN 80/13 i 15/18) određena kao zaštićena. Zaštićena područje najbliže lokaciji

planiranog zahvata je područja Pićna - značajni krajobraz:

Među tipičnim krajolicima srednje, ''sive'' Istre ističe se područje oko starih naselja

Gračišća i Pićna. Riječ je o flišnom kraju lepora, pješčenjaka i vapnenaca, u kojem je selektivna

erozija oblikovala neobično razveden i zanimljiv reljef; u laporima su formirane potočne

doline, a čvršći vapnenci izgrađuju više brežuljke i glavice, koje dominiraju krajolikom. Na

takvim akropolskim položajima nastala su i dva stara slikovita istarska grada - Gradišće i Pićan,

koji daju pečat cijelom kraju i kao vrijedni kulturno-povijesni ambijenti i reprezentanti istarske

arhitekture čine jednu od osnovnih kvaliteta ovog dijela Istre. Osim zanimljive morfologije i

navedenih starih naselja, vrijednosti krajolika proizlaze i iz slikovite kombinacije

poljoprivrednih i šumskih površina (pretežno grab i hrast s nešto crnoborovih kultura).


44

Eko.-Adria d.o.o.

Slika 27. Grafički prikaz lokacije planiranog zahvata u odnosu na zaštićena područja

Ekološka mreža

Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13 i 15/18) definira se ekološka mreža kao sustav

međusobno povezanih ili prostorno bliskih ekološki značajnih područja, koja uravnoteženom

biogeografskom raspoređenošću značajno pridonose očuvanju prirodne ravnoteže i biološke

raznolikosti koju čine ekološki značajna područja za Republiku Hrvatsku, uključujući i

ekološki značajna područja Europske unije Natura 2000.

Ekološka mreža Republike Hrvatske, proglašena Uredbom o ekološkoj mreži (NN

124/13), predstavlja područja ekološke mreže Europske unije Natura 2000 koju čine područja

očuvanja značajna za ptice – POP i područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove -

POVS.

Prema izvodu iz Karte ekološke mreže Republike Hrvatske (EU ekološke mreže Natura

2000) lokacija planiranog predmetnog zahvata ne nalazi se na području ekološke mreže.


45

Eko.-Adria d.o.o.

Slika 28. Grafički prikaz lokacije planiranog zahvata u odnosu na ekološku mrežu Natura 2000

Najbliža područja Ekološke mreže u blizini planiranog zahvata (područja očuvanja

značajno za ptice (POP) i područja očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove (POVS))

udaljena su više od 1 km od planiranog zahvata te su navedena u nastavku:

HR2001349 – Dolina Raše

Dolina Raše predstavlja POVS područje ukupne površine 609,434 ha. Lokacija područja

se nalazi na jugoistočnom dijelu poluotoka Istre i obuhvaća dolinu rijeke Raše. Karakteristika

područja su sama rijeka i njezina okolica (livade, šume, oranice, bare i izvori) te fluvijalni

procesi. Litostratigrafska jedinica predstavljena na ovom području su aluvijalni sedimenti s

tlom: smeđa zemlja na vapnencu, hidroamelirano. Ciljevi očuvanja na području ekološke

mreže HR2001349 prikazani su u tablici 8.


46

Eko.-Adria d.o.o.

Tablica 8. Ciljevi očuvanja na području ekološke mreže HR2001349 – Dolina Raše

IDENT. BR.

PODRUČJA

NAZIV

PODRUČJA

HRVATSKI NAZIV VRSTE /

HRVATSKI NAZIV STANIŠTA

ZNANSTVENI NAZIV

VRSTE/ŠIFRA

STANIŠNOG TIPA

HR2001349 Dolina Raše

Primorska uklija Alburnus albidus (Costa

1838)

Mren Barbus plebejus

(Valenciennes, 1842)

Bjelonogi rak Austropotamobius pallipes

(Lereboullet, 1858)

Močvarna riđa Euphydryas aurinia

(Rottemburg, 1775)

Primorski klen Squalius squalus

(Bonaparte, 1837)

HR2001365 – Pazinština

Područje Pazinštine predstavlja POVS područje ukupne površine 4704,4763 ha. Lokacija

područja je u središtu istarskog poluotoka, nedaleko od grada Pazina (šire područje grada).

Područje karakterizira stanište mozaika koje uključuje garig, makiju, šume, livade, obradive

površine, ponikve, ribnjake i mala sela. Važno je područje za mnoge zaštićene gmazove i

vodozemce. Područje također sačinjava dio zaštićenog područja značajnog krajolika Pićan.

Litostratigrafske jedinice zastupljene na ovom području su rudistički vapnenci flišni sedimenti.

Na ovom području prisutni su brdoviti brežuljci. Reljef je rezultat dinamičkih geotektonskih

odnosa, hidrogeoloških uvjeta, klime i antropogenih utjecaja s prisutnosti fluvijalnih procesa.

Ciljevi očuvanja na području ekološke mreže HR2001365 prikazani su u tablici 9.

Tablica 9. Ciljevi očuvanja na području ekološke mreže HR2001365 – Pazinština

IDENT. BR.

PODRUČJA

NAZIV

PODRUČJA



ZNANSTVENI NAZIV

VRSTE/ŠIFRA

STANIŠNOG TIPA

HR2001365 Pazinština

Veliki vodenjak Triturus carnifex

(Laurenti, 1768)

Obični jelenak Lucanus cervus

(Linnaeus, 1758)

HR2001133 – Ponor Bregi

Područje Ponora Bregi predstavlja POVS područje ukupne površine 136,8092 ha

Ciljevi očuvanja na području ekološke mreže HR2001133 prikazani su u tablici 10.

Tablica 10. Ciljevi očuvanja na području ekološke mreže HR2001133 – Ponor Bregi

IDENT. BR.

PODRUČJA

NAZIV

PODRUČJA



ZNANSTVENI NAZIV

VRSTE/ŠIFRA

STANIŠNOG TIPA

HR2001133 Ponor Bregi

Špilje i jame zatvorene za javnost 8310

Čovječja ribica Proteus anguinus

(Laurenti, 1768)


47

Eko.-Adria d.o.o.

Staništa

Prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13 i 15/18) stanište je jedinstvena funkcionalna

jedinica ekološkog sustava, određena zemljopisnim, biotičkim i abiotičkim svojstvima; sva

staništa iste vrste čine jedan stanišni tip.

Prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa, područje planiranog zahvata nalazi se na

staništima C.3.5.3. Travnjaci vlasastog zmijka i E. Šume. Oko predmetne lokacije nalaze se

sljedeći tipovi staništa D.1.2.1. Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih

krajeva i C.3.5.3. Travnjaci vlasastog zmijka.

Prikaz lokacije zahvata u odnosu na stanišne tipove dana je slikom u nastavku.

Slika 29. Grafički prikaz lokacije planiranog zahvata u odnosu na stanišne tipove


48

Eko.-Adria d.o.o.

4. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ

U ovom poglavlju dan je pregled mogućih značajnih utjecaja na sastavnice okoliša

prilikom provedbe predmetnog zahvata izgradnje sustava odvodnje komunalnih otpadnih voda

i uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda.

Aktivnosti koje će se odvijati mogu izravno ili neizravno, trajno ili privremeno utjecati

na sastavnice okoliša. Definiranjem utjecaja na okoliš može se pristupiti ocjeni prihvatljivosti

zahvata za okoliš te na temelju toga predložiti mjere zaštite koje je potrebno provesti tijekom

izgradnje i korištenja predmetnog zahvata. U ovom poglavlju dan je pregled mogućih

pozitivnih i negativnih utjecaja na okoliš koji će se privremeno ili trajno javljati tijekom

izgradnje i korištenja planiranog zahvata.

Razmatrani su nepovoljni utjecaji na okoliš:

• tijekom izgradnje zahvata,

• tijekom korištenja,

• uslijed akcidentnih situacija.

4.1. Pregled mogućih utjecaja prilikom izgradnje zahvata

a) Tlo, zemljina kamena kora i vode

Tijekom izgradnje zahvata

Izgradnja sustava javne odvodnje predviđa radove iskopa tla radi postavljanja cjevovoda,

izgradnje crpnih stanica i uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda. Sustav se

najvećim dijelom izvodi postojećim infrastrukturnim koridorima (ceste). Prema navedenom

može se zaključiti da izgradnjom sustava odvodnje neće doći do značajne prenamjene

zemljišta.

Uslijed nepravilnog korištenja mehanizacije koja se koristi za provedbu zahvata može

doći do izlijevanja otpadnih ulja, goriva i maziva u tlo. Ukoliko se ove pojave pravodobno uoče

te se saniraju koristeći se apsorbensima za sprječavanje širenja izlijevanja, ne očekuje se

značajan utjecaj na tlo, zemljinu kamenu koru i vode. Sa eventualno onečišćenim tlom koje se

odstrani s lokacije, potrebno je postupati kao s opasnim otpadom i zbrinuti ga kod ovlaštenog

sakupljača.

Također, radi nepravilnog privremenog skladištenja otpadnih materijala na lokaciji

izgradnje zahvata, moguće je pojavljivanje izlijevanja u tlo. Ukoliko se otpadni materijal

pravilno privremeno skladišti na način da je onemogućeno izlijevanje u okolno područje

(otpadni materijali moraju biti natkriveni i smješteni u tankvane koje onemogućavaju

izlijevanje u tlo) ne očekuje se značajni utjecaj na tlo i vode.

Pravilnim uređenjem gradilišta, pravilnom provedbom građevinskih radova, pravilnim

rukovođenjem radne mehanizacije te propisnim gospodarenjem nastalim otpadom, eventualni

negativni utjecaji na tlo, zemljinu kamenu koru i vode tijekom izgradnje zahvata biti će

izbjegnuti.

Tijekom korištenja zahvata

Korištenjem sustava javne odvodnje poboljšat će se karakteristike tla okolnog područja

u odnosu na sadašnje stanje s obzirom da više neće dolaziti do nekontroliranog ispuštanja

komunalnih otpadnih voda u tlo i podzemne vode.


49

Eko.-Adria d.o.o.

b) Zrak


U fazi izgradnje predmetnog zahvata za očekivati je će doći do utjecaja na zrak,

prvenstveno pri obavljanju građevinskih radova. Najveći udio utjecaja na zrak odnosi se na

emisije prašine koje su posljedica građevinskih radova i kretanja motornih vozila koja se

koriste za radove, uslijed čega dolazi do emisije prašine sa pristupnih prometnica ili

nenatkrivenih teretnih prostora vozila koja prevoze sipki materijal. Kako će tijekom izgradnje

na predmetnom području biti povećan broj građevinskih strojeva i teretnih vozila može se

očekivati i povećanje emisije plinova nastalih izgaranjem fosilnih goriva (CO, NOx, SO2, CO2)

kao i krutih čestica frakcije PM10.

Izvođač radova rukovoditi će se načelima dobre građevinske prakse te će se koristiti

ispravna građevinska mehanizacija koja je redovito servisirana kod ovlaštenog servisera.

Izvođenjem građevinskih radova može doći do privremenog, lokaliziranog narušavanja

kvalitete zraka u okolnom području, no ti utjecaji neće biti značajni te neće negativno utjecati

na zdravlje ljudi.


Tijekom korištenja zahvata mogući negativni utjecaji na kvalitetu zraka očituju se u

emisijama koje nastaju razgradnjom tvari u komunalnim otpadnim vodama, odnosno u

potencijalnom nastanku neugodnih mirisa na uređaju za obradu komunalnih otpadnih voda, na

crpnim stanicama sustava odvodnje te na revizijskim oknima. Negativni utjecaji ovakve vrste

prvenstveno mogu utjecati na djelatnike te na obližnje stanovništvo. Emisije koje nastaju te

koje izazivaju neugodne mirise odnose se na dušikove spojeve (amini i amonijak), sumporne

spojeve (sumporovodik, disulfidi i merkaptani), ugljikovodike, metan, organske kiseline te

druge spojeve.

Intenzitet i doseg rasprostiranja neugodnih mirisa prvenstveno ovise količini komunalnih

otpadnih voda koje se obrađuju i meteorološkim uvjetima (tlak zraka, smjer i jačina strujanja

zraka i temperatura zraka) te će primjenom mjera zaštite i kontrole rada uređaja ovi utjecaji biti

minimalnog negativnog intenziteta s rijetkom učestalošću pojave značajnijih negativnih

utjecaja po stanovništvo.

c) Klima

Utjecaj klimatskih promjena na predmetni zahvat

Uslijed promjene klimatskih parametara mogući su određeni utjecaji na predmetni zahvat

izgradnje sustava odvodnje komunalnih otpadnih voda i uređaja za pročišćavanje komunalnih

otpadnih voda. Sukladno uputama iz dokumenta Smjernice Europske komisije namijenjene

voditeljima projekata: Kako ranjiva ulaganja učiniti otpornima na klimu izrađene su procjene

ranjivosti projekta s aspekta klimatskih promjena i procjena rizika te analiza osjetljivosti na

određene klimatske promjene i procjena izloženosti na trenutne i buduće klimatske promjene,

odnosno izrađena je:

• Analiza osjetljivosti (AO)

• Procjena izloženosti (PI)

• Analiza ranjivosti (AR)

• Procjena rizika (PR)


50

Eko.-Adria d.o.o.

Analiza osjetljivosti (AO)

Osjetljivost projekta utvrđuje se u odnosu na niz klimatskih varijabli i sekundarnih

efekata ili opasnosti koje su vezane za klimatske uvjete. Za osjetljivost projekta izgradnje

sustava odvodnje komunalnih otpadnih voda i uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih

voda na klimatske promjene izrađena ja matrica osjetljivosti zahvata u 4 područja: imovina i

procesi na lokaciji, ulazi (voda, energija, ostalo), izlazi (proizvodi, tržišta) i prometna

povezanost.

Tablica 11. Matrica osjetljivost zahvata na određene klimatske varijable i sekundarne efekte

Rd.

br. Klimatska varijabla

Imovina i

procesi na

lokaciji

Ulazi (voda,

energija,

ostalo)

Izlazi Prometna

povezanost

1 Postupni rast temperature

2 Povećanje ekstremnih

temperatura

3 Postupno povećanje količine

padalina

4 Promjena ekstremne količine

padalina

5 Prosječna brzina vjetra

6 Maksimalna brzina vjetra

7 Vlaga

8 Sunčevo zračenje

9 Relativni porast razine mora

10 Dostupnost vode

11 Oluje

12 Poplave (priobalne i riječne)

13 Erozija obale

14 Erozija tla

15 Požari

16 Kvaliteta zraka

17 Nestabilnost tla/ klizišta

18 Urbani toplinski otok

Klimatska osjetljivost Nema Srednja Visoka

Osjetljivost predmetnog zahvata za svaku klimatsku varijablu definirana je s 3 razine:

visoka osjetljivost opasnost koja može imati značajan utjecaj na zahvat 3

srednja osjetljivost opasnost može imati mali utjecaj na zahvat 2

nije osjetljivo opasnost nema nikakav utjecaj na zahvat 1

Važne klimatske varijable i povezane opasnosti su one koje su ocjenjene sa visokom ili

srednjom osjetljivosti u barem jednoj od četiri područja osjetljivosti.

Procjena izloženosti (PI)

Izloženost projekta definira se na način da se analizira u kojoj je mjeri projektni zahvat



51

Eko.-Adria d.o.o.

otpadnih voda izložen klimatskim promjenama s obzirom na svoju prostornu lokaciju. Procjena

izloženosti određuje se za trenutne klimatske uvjete i buduće klimatske uvjete. Za procjenu

izloženosti koriste se klimatski parametri koji su u Analizi osjetljivosti (AO) određeni s

visokom ili srednjom osjetljivošću u barem jednoj od četiri područja osjetljivosti.

Tablica 12. Matrica izloženosti zahvata na određene klimatske varijable i sekundarne efekte

Rd.

br. Klimatska varijabla

Izloženost -

trenutna

Izloženost -

buduća

1 Prosječna temperature zraka

2 Ekstremne temperatura zraka

3 Prosječne količina padalina

4 Ekstremne količine padalina

5 Maksimalna brzina vjetra

6 Vlaga

7 Sunčevo zračenje

8 Dostupnost vode

9 Oluje

10 Poplave

11 Erozija tla

12 Požari

13 Nestabilnost tla/ klizišta/odroni

14 Urbani toplinski otok

Izloženost klimatskim varijablama Nema Srednja Visoka

Kategorije izloženosti projekta na klimatske uvjete određene su kao:

visoka osjetljivost opasnost koja može imati značajan utjecaj na zahvat 3

srednja osjetljivost opasnost može imati mali utjecaj na zahvat 2

nije osjetljivo opasnost nema nikakav utjecaj na zahvat 1

Analiza ranjivosti (AR)

Ranjivost planiranog zahvata određuje se kombinacijom podataka proizašlih iz Analize

osjetljivosti (AO) i Procjene izloženosti (PI) zahvata na određene klimatske varijable i

sekundarne efekte i to prema formuli V = S x E, pri čemu S označava stupanj osjetljivosti

zahvata, a E izloženost zahvata osnovnim klimatskim varijablama. Ranjivost projekta određuje

se za trenutne klimatske uvjete i buduće klimatske uvjete.

Tablica u nastavku prikazuje matricu ranjivosti za svaku klimatsku varijablu koja može

utjecati na zahvat izgradnje predmetnog zahvata iz Procjene izloženosti (PI) za trenutno stanje

klimatskih uvjeta.


52

Eko.-Adria d.o.o.

Tablica 13. Matrica ranjivosti zahvata na određene klimatske varijable i sekundarne efekte za trenutne

klimatske uvjete

Izloženost

Osj

etlj

ivo

st

Ne postoji Srednja Visoka

Ne postoji

Srednja 1-11, 13, 14

Visoka 12

Tablica u nastavku prikazuje matricu ranjivosti za svaku klimatsku varijablu koja može

utjecati na zahvat izgradnje predmetnog zahvata iz Procjene izloženosti (PI) za buduće stanje

klimatskih uvjeta.

Tablica 14. Matrica ranjivosti zahvata na određene klimatske varijable i sekundarne efekte za buduće

klimatske uvjete

Izloženost

Osj

etlj

ivost

Ne postoji Srednja Visoka

Ne postoji

Srednja 5-7, 10, 13, 14 1-4, 8, 9, 11

Visoka 12

Razina osjetljivosti

Ne postoji

Srednja

Visoka

Procjena rizika (PR)

Procjena rizika predstavlja strukturiranu metodu za analizu opasnosti koje su vezane za

klimatske uvjete i utjecaja tih opasnosti. Proces se sastoji od procjene vjerojatnosti i ozbiljnosti

utjecaja opasnosti koje su utvrđene u procjeni izloženosti projekta i procjene važnosti rizika za

uspješnost projekta. Procjena rizika temelji se na analizi ranjivosti, a fokusira se na

identifikaciju rizika i prilika vezanih za osjetljivosti koje su ocijenjene kao „visoke“. Kako

analizom ranjivosti planiranog zahvata na klimatske promjene nije određena visoka ranjivost

za niti jednu klimatsku varijablu i sekundarne efekte, procjena rizika neće se analizirati.

S obzirom na predviđene klimatske promjene ne očekuju se značajni negativni utjecaji

koji bi mogli utjecati na proces izgradnje predmetnog zahvata te sam proces pročišćavanja

komunalnih otpadnih voda.

Prikazani utjecaji klimatskih promjena na zahvat nisu ocijenjeni kao značajni te stoga

nije potrebno predviđanje posebnih mjera za prilagodbu klimatskim promjenama.


53

Eko.-Adria d.o.o.

Utjecaj zahvata na klimatske promjene

Tijekom korištenja predmetnog zahvata mogući utjecaji na klimatske značajke okolnog

područja prvenstveno se očituju u emisijama plinova nastalim razgradnjom tvari u komunalnim

otpadnim vodama. Plinovi nastali ovakvom razgradnjom potencijalni su staklenički plinovi

koji mogu negativno utjecati na ozonski omotač. Staklenički plinovi koji nastaju prilikom rada

sustava odvodnje komunalnih otpadnih voda mogu biti direktni i indirektni. Dok su direktni

izvori vezani uz sam postupak obrade komunalnih otpadnih voda na uređaju za pročišćavanje

otpadnih voda (emisije stakleničkih plinova iz procesa pročišćavanja), indirektni izvori tiču se

svih ostalih aktivnosti nužnih za normalan rad cijelog sustava odvodnje (potrošnja el. energije,

dovoz i odvoz materijala itd.).

Emisije stakleničkih plinova koje nastaju radom sustava odvodnje i UPOV-a i koji

doprinose stakleničkom efektu su:

• ugljikov dioksid (CO2),

• metan (CH4) i

• dušikov odsid (N20).

Izvori nastajanja stakleničkih plinova u procesima obrade komunalnih otpadnih voda

mogu se podijeliti na sljedeći način:

• Sirova otpadna voda – emisija metana kroz okna zbog biološke aktivnosti u

cjevovodima. Metan je u tlačnim cjevovodima otopljen u komunalnoj otpadnoj vodi, no

ukoliko dođe do anaerobnih uvjeta, može doći do emisije metana na crpnim stanicama i

oknima.

• Uklanjanje krupnih tvari na rešetkama – prijevoz otpadnih tvari na krajnje zbrinjavanje

vrši se motornim vozilima prilikom čega dolazi do emisije CO2 uslijed sagorijevanja fosilnih

goriva.

• Primarna obrada i anaerobna obrada otpadnih voda – Anaerobna digestija

izdvojenog primarnog mulja i viška aktivnog mulja prilikom koje nastaje bioplin (smjesa CO2

i CH4).

• Biološka obrada otpadnih voda – Pri biološkoj obradi komunalnih otpadnih voda kao

glavni produkt nastaje CO2 koji je staklenički neutralan (osim u slučajevima kada se pri

biološkoj obradi unose dodatni izvori ugljika (npr. metanola). Ukoliko je potrebno uklanjanje

dušikovih spojeva može doći do potencijalno značajnih fugitivnih emisija dušikovog oksida iz

procesa nitrifikacija i denitrifikacije.

• Konačno zbrinjavanje obrađenog mulja - transport uzrokuje emisiju stakleničkih

plinova uslijed sagorijevanja fosilnih goriva. Emisije metana i dušikovih oksida (različitog

stupnja ovisno o stabilnosti obrađenog mulja) pri odlaganju i/ili korištenju na poljoprivrednim

površinama.

Septičke jame su značajan izvor metana jer u njima vladaju anaerobni uvjeti zbog niskih

koncentracija kisika u sabirnim jamama te se izgradnjom sustava odvodnje komunalnih

otpadnih voda i UPOV-a značajno smanjuju emisije metana iz septičkih jama.

Prikazani utjecaji zahvata na klimatske promjene zbog korištenja zahvata nisu ocijenjeni

kao značajni te stoga nije potrebno predviđanje posebnih mjera za ublažavanje klimatskih

promjena.

d) More


S obzirom na lokaciju predmetnog zahvata ne očekuje se negativan utjecaj na more.


54

Eko.-Adria d.o.o.


S obzirom na lokaciju predmetnog zahvata, ne očekuje se negativan utjecaj na more.

e) Krajobraz


Tijekom izgradnje planiranog zahvata neizbježan je utjecaj na krajobraz. Zbog prisustva

radnih strojeva, pomoćne opreme, iskopa, otpada, prašine te izgradnje gospodarskih građevina

očekuju se negativni utjecaji na krajobrazne vrijednosti i vizure. Nakon izgradnje gospodarske

građevine, pristupiti će se čišćenju, saniranju i uređenju okoliša obuhvaćenog izgradnjom.


Tijekom korištenja planiranog zahvata ne očekuju se bilo kakvi negativni utjecaji na

krajobrazne vrijednosti područja s obzirom da je zahvat podzemnog tipa. Na lokaciji izgradnje

uređaja za obradu komunalnih otpadnih voda doći će do trajne promjene krajobraznih vizura,

no s obzirom da će okolne površine biti uređene i ozelenjene autohtonim biljem te uzimajući u

obzir veličinu uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda ne očekuju se negativni

utjecaji na krajobrazne vrijednosti okolnog područja.

f) Biljni i životinjski svijet


Tijekom izgradnje predmetnog zahvata, doći će do negativnog utjecaja na biljni i

životinjski svijet uslijed izvođenja građevinskih radova na način da će doći do zaposjedanja

staništa koje obuhvaća radni pojas prilikom izgradnje i privremenog skladištenja građevinskog

materijala i/ili otpada te u određivanju parkirališnih mjesta za vozila i mehanizaciju.

Zaposjedanje staništa dovodi do izravnog gubitka biljnih svojti.

Daljnji negativni utjecaji mogući su u vidu nesaniranog izlijevanja goriva, ulja i maziva,

oštećenja okolne vegetacije uslijed kretanja građevinske mehanizacije te narušavanja

karakteristika staništa radi povećane emisije buke i prašine uslijed građevinskih radova.

Svi utjecaji na biljni i životinjski svijet uslijed izvođenja građevinskih radova smatraju

se blago negativnim, privremenim te prostorno ograničenim.


Tijekom korištenja zahvata, s obzirom na karakter zahvata, neće doći do značajnog

negativnog utjecaja na stanišne karakteristike.

4.2. Opterećenje okoliša

a) Otpad


Tijekom izvođenja građevinskih radova nastajati će otpad koji se prema Pravilniku o

katalogu otpada (NN 90/15) svrstava pod grupu djelatnosti 17: GRAĐEVINSKI OTPAD I

OTPAD OD RUŠENJA OBJEKATA (UKLJUČUJUĆI ISKOPANU ZEMLJU S

ONEČIŠĆENIH LOKACIJA). Također, prilikom izvođenja radova nastaju i druge kategorije

otpada prikazane u tablici 15.


55

Eko.-Adria d.o.o.

Tablica 15. Vrste otpada koje mogu nastati izvođenjem građevinskih radova

Grupa i podgrupa otpada

Ključni

broj

otpada

Naziv otpada

13 - OTPADNA ULJA I OTPAD OD

TEKUĆIH GORIVA (osim jestivih

ulja i ulja iz poglavlja 05, 12 i 19)

13 01 10* neklorirana hidraulična ulja na bazi minerala

13 01 13* ostala hidraulična ulja

13 02 05* neklorirana motorna, strojna i maziva ulja,

na bazi minerala

13 02 08* ostala motorna, strojna i maziva ulja

13 07 01* loživo ulje i dizel-gorivo

13 07 03* ostala goriva (uključujući mješavine)

15 - OTPADNA AMBALAŽA;

APSORBENSI, TKANINE ZA

BRISANJE, FILTARSKI

MATERIJALI I ZAŠTITNA ODJEĆA

KOJA NIJE SPECIFICIRANA NA

DRUGI NAČIN

15 01 01 papirna i kartonska ambalaža

15 01 02 plastična ambalaža

15 01 06 miješana ambalaža

15 01 10* ambalaža koja sadrži ostatke opasnih tvari ili

je onečišćena opasnim tvarima

15 02 02*

apsorbensi, filtarski materijali (uključujući

filtere za ulje koji nisu specificirani na drugi

način), tkanine za brisanje i zaštitna odjeća,

onečišćeni opasnim tvarima

17 - GRAĐEVINSKI OTPAD I

OTPAD OD RUŠENJA OBJEKATA

(UKLJUČUJUĆI ISKOPANU

ZEMLJU S ONEČIŠĆENIH

LOKACIJA)

17 01 01 beton

17 01 02 cigle

17 01 07 mješavine betona, cigle, crijepa/pločica i

keramike koje nisu navedene pod 17 01 06*

17 02 01 drvo

17 04 07 miješani metali

17 05 04 zemlja i kamenje koji nisu navedeni pod 17

05 03*

17 09 04

miješani građevinski otpad i otpad od

rušenja objekata, koji nije naveden pod 17

09 01*, 17 09 02* i 17 09 03*

20 - KOMUNALNI OTPAD (OTPAD

IZ KUĆANSTAVA I SLIČNI OTPAD

IZ USTANOVA I TRGOVINSKIH I

PROIZVODNIH DJELATNOSTI)

UKLJUČUJUĆI ODVOJENO

SAKUPLJENE SASTOJKE

KOMUNALNOG OTPADA

20 02 01 biorazgradivi otpad

20 03 01 miješani komunalni otpad

Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13 i 73/17) određuju se prava,

obveze i odgovornosti proizvođača otpada u postupanju s otpadom. Za gospodarenje otpadom

koji nastaje tijekom gradnje odgovoran je izvođač radova temeljem ugovora.

Utjecaj opterećenja okoliša otpadom tijekom izvođenja građevinskih radova smatra se

privremenim i manje značajnim utjecajem. Kako će se tijekom izvođenja radova pravilno

postupati s nastalim otpadom, poštujući zakonske propise i mjere zaštite okoliša, neće doći do

negativnog utjecaja na sastavnice okoliša.


56

Eko.-Adria d.o.o.


Tijekom korištenja planiranog zahvata glavni otpad koji nastaje pri normalnom radu

sustava javne odvodnje može se smatrati komunalna otpadna voda. Kako su navedene

komunalne otpadne vode pročišćene na uređaju za pročišćavanje otpadnih voda one se ne

smatraju značajnim negativnim opterećenjem okoliša.

Pri radu uređaja za obradu komunalnih otpadnih voda nastaju dvije vrste otpada. Primarni

kruti otpad (tzv. primarni mulj; krupni otpad; veće čestice iz komunalnih otpadnih voda) koji

nastaje na mehaničkom predtretmanu, na rešetkama otvora max. 1.0 mm, i to u procesu

prihvata komunalnih otpadnih voda iz dovodnog kolektora. Procijenjena količina tog otpada

kod max.dotoka od 75.0 m3/dan je cca. 30+30 kg otpadnog materijala na dan. Isti se kompaktira

u odnosu 1:4 do 1:6. i predaje ovlaštenoj osobi za gospodarenje tom vrstom otpada.

Druga vrsta otpada koja nastaje je otpadni mulj (djelomična stabilizacija vrši se već u

bioaeracijskim bazenima, a dio se prebacuje u bazen za dodatnu stabilizaciju i ugušćivanje

mulja. Ugušćeni mulj se u sklopu uređaja dodatno obrađuje odlaganjem u fiksnu jedinicu za

ocjeđivanje mulja - kompaktor/uguščivač mulja). Nakon obrade otpadni mulj se privremeno

odlaže na prostor za dodatno sušenje (nadstrešnica za vreće – vanjska površine 10x2 m).

U slučaju korištenja opisanog postupka obrade viška procesnog mulja, postoji mogućnost

korištenja mulja kao komposta (poboljšivač tla), a nakon provedene analize i odobrenja

nadležnog tijela. U suprotnom otpadni mulj se koristi kao sirovina pri energetskoj oporabi

otpada ili se odlaže na odlagalište ukoliko je mulj prethodno obrađen (stabiliziran i

solidificiran) te je provedena osnovna karakterizacija otpada kojom je mulj okarakteriziran kao

neopasan otpad.

Osim mulja, na lokaciji uređaja za obradu komunalnih otpadnih voda pri njegovom

standardnom radu mogu nastati i druge vrste otpada kao što je otpadna ambalaža, otpadna ulja

i maziva, itd. Sav otpad potrebno je privremeno pravilno skladištiti (sukladno Pravilniku o

gospodarenju otpadom NN 117/17) te potom predavati ovlaštenim osobama za gospodarenje

tom vrstom otpada uz ispunjavanje prateće dokumentacije.

Temeljem navedenog ne očekuju se značajni negativni utjecaji na okoliš prilikom rada

uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda.


57

Eko.-Adria d.o.o.

Tablica 16. Vrste otpada koje nastaju pri standardnom radu sustava odvodnje komunalnih otpadnih voda

Ključni broj

otpada Naziv otpada

13 02 05* neklorirana motorna, strojna i maziva ulja, na bazi minerala

15 01 10* ambalaža koja sadrži ostatke opasnih tvari ili je onečišćena opasnim

tvarima

15 02 02*

apsorbensi, filtarski materijali (uključujući filtere za ulje koji nisu

specificirani na drugi način), tkanine za brisanje i zaštitna odjeća,

onečišćeni opasnim tvarima

19 08 01 ostaci na sitima i grabljama

19 08 05 muljevi od obrade otpadnih voda

19 08 11* muljevi iz biološke obrade industrijskih otpadnih voda, koji sadrže opasne

tvari

19 08 12 muljevi iz biološke obrade industrijskih otpadnih voda, koji nisu navedeni

pod 19 08 11*

b) Buka


Tijekom izvođenja radova doći će do povećanja emisije buke u okolnom području radi

samih građevinskih radova te radi transporta materijala i opreme potrebnih za izgradnju

zahvata. Buka motora građevinskih strojeva i vozila varira ovisno o stanju i održavanju motora,

opterećenju vozila kao i karakteristikama podloge kojom se vozilo kreće. Povećana razina buke

bit će prostorno ograničena te će se isključivo javljati tijekom radnog vremena u periodu

izgradnje zahvata.

Zaposleni radnici koji rukuju s radnim strojevima koji uzrokuju prekomjernu buku

koristiti će zaštitna sredstva u skladu s pravilima zaštite na radu.

Najviše dopuštene razine buke koja se javlja kao posljedica građevinskih radova određene

su Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN

145/04) i toga će se izvođač radova pridržavati. Mogući su manji negativni utjecaji buke na

stanovnike koji borave u blizini izvođenja radova.

Najviše dopuštene razine vanjske buke koja se javlja kao posljedica rada na gradilištu su:

• Tijekom dnevnog razdoblja: 65 dB(A), u razdoblju od 8 do 18 sati. Uz to se dopušta

prekoračenje dopuštene razine buke za dodatnih 5 dB.

• Tijekom noćnog razdoblja razina buke na granici građevne čestice unutar zone buka

ne smije prelaziti 80 dB(A).

Tijekom izgradnje planiranog zahvata utjecaji buke su privremeni te prostorno i

vremenski ograničeni te kao takvi nemaju značajan negativan utjecaj na okoliš


S obzirom da je planirani zahvat podzemnog tipa ne očekuju se negativni utjecaji buke

tijekom korištenja sustava javne odvodnje. Tijekom odvijanja tehnoloških procesa u uređaju

za obradu komunalnih otpadnih voda ne dolazi do značajnog stvaranja buke, a samim tim niti

do ugrožavanja okoline bukom.

c) Kulturno-povijesna baština


58

Eko.-Adria d.o.o.


Prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 87/09,

88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15) nepokretna i pokretna kulturna dobra od

interesa su za Republiku Hrvatsku i uživaju njenu osobitu zaštitu.

U blizini predmetnog zahvata ne nalaze se objekti kulturno-povijesne baštine.

Prilikom iskopa i polaganja cijevi može doći do nailaska na nove arheološke nalaze te će

u tom slučaju biti potrebno zaustaviti građevinske radove i obavijestit nadležni konzervatorski

odjel.


S obzirom na karakter predmetnog zahvata, tijekom korištenja zahvata ne očekuje se

negativan utjecaj na kulturnu povijesnu baštinu.

4.3. Pregled mogućih utjecaja prilikom korištenja zahvata

a) Zaštićena područja

Planirani zahvat se u potpunosti nalazi izvan zaštićenih područja koja posjeduju

određenu kategoriju zaštite prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13 i 15/18). Najbliža

zaštićena područja u odnosu na lokaciju predmetnog zahvata nalaze se na udaljenostima na

kojima neće doći do bilo kakvih negativnih utjecaja prilikom izvođenja građevinskih radova i

korištenja planiranog zahvata.

b) Ekološka mreža

Planirani zahvat ne nalazi se na području Ekološke mreže. Najbliža područja Ekološke

mreže u odnosu na lokaciju predmetnog zahvata nalaze se na udaljenostima na kojima neće

doći do bilo kakvih negativnih utjecaja prilikom izvođenja građevinskih radova i korištenja

planiranog zahvata.

c) Staništa


Negativan utjecaj građevinskih radova ogleda se u zaposjedanju staništa koje obuhvaća

radni pojas prilikom izgradnje i privremenog skladištenja građevinskog materijala i/ili otpada

te u određivanju parkirališnih mjesta za vozila i mehanizaciju. Zaposjedanje staništa dovodi do

izravnog gubitka biljnih svojti te može dovesti i do gubitka staništa ukoliko se radi o trajnom

zaposjedanju. Daljnji negativni utjecaji na karakteristike staništa mogući su u vidu nesaniranog

izlijevanja goriva, ulja i maziva, procjednih voda uslijed nepravilnog skladištenja otpada,

oštećenja okolne vegetacije uslijed kretanja građevinske mehanizacije te narušavanja

karakteristika staništa radi povećane emisije buke i prašine radi građevinskih radova.

Mogući negativni utjecaji na stanišne karakteristike uslijed građevinskih radova bili bi

ograničeni na trajanje građevinskih radova, prostorno lokalizirani i umjerenog intenziteta.

Završetkom radova svi bi negativni utjecaji na stanišne karakteristike nestali te bi eventualnu

degradiranu okolnu vegetaciju bilo potrebno obnoviti autohtonim vrstama bilja.


59

Eko.-Adria d.o.o.


Tijekom korištenja zahvata, s obzirom na karakter zahvata, neće doći do značajnog

negativnog utjecaja na stanišne karakteristike.

4.4. Opis mogućih značajnih utjecaja na okoliš u slučaju akcidentnih situacija

Akcidentna situacija je neplanirani događaj koji je nastao unutar postrojenja i/ili izvan

njega, a potencijalno može ugrožavati život i zdravlje ljudi te sastavnice okoliša.


Sagledavajući predmetni zahvat izgradnje predmetnog zahvata, moguć je nastanak

neplaniranih događaja koji ugrožavaju ljude i okoliš.

Tijekom izgradnje predmetnog zahvata moguće su akcidentne situacije vezane uz

gradilišne radove i radnje vezane uz gradilište:

• požar na vozilima i mehanizaciji potrebnim pri izgradnji planiranog zahvata,

• nesreće uslijed sudara i prevrtanja strojeva i mehanizacije potrebnim pri izgradnji

planiranog zahvata,

• onečišćenje tla i podzemnih voda gorivom, mazivima i uljima,

• onečišćenje tla i podzemnih voda nepropisnim skladištenjem otpada,

• nesreće uzrokovane tehničkim kvarom ili ljudskom greškom.

Ukoliko dođe do akcidentne situacije potrebno je što prije otkloniti izvor negativnog

utjecaja te obavijestiti nadležna tijela.

Pridržavanjem zakonskih propisa i mjera zaštite okoliša mogućnost nastanka akcidentnih

situacija bit će svedena na minimum.


Tijekom korištenja sustava javne odvodnje moguće su akcidentne situacije u vidu

mehaničkih oštećenja sustava odvodnje te akcidentnih situacija na uređaju za obradu

komunalnih otpadnih voda. Pojava takvih oštećenja moguća je zbog nepravilnog i nestručnog

rukovanja tijekom normalnog rada i održavanja sustava te zbog više sile. U slučaju kvara

uređaja za obradu komunalnih otpadnih voda ili oštećenja cjevovodne infrastrukture može doći

do ispuštanja neobrađene otpadne vode u okoliš. Ovakav utjecaj je značajno negativan te

privremenog karaktera iz razloga što je bilo kakvo oštećenje potrebno prioritetno sanirati.

Negativni utjecaji akcidentnih situacija mogući su u obliku nastanka požara na uređaju za

obradu komunalnih otpadnih voda ili u slučajevima ekstremnih meteoroloških uvjeta kada

dolazi do plavljenja prostora.

U slučaju incidentne situacije kao što je npr. nestanak struje na uređaju, a dotok iz sustava

kanalizacije i dalje dolazi, predviđena je mogućnost retencioniranja min. 30 ukupnog dnevnog

dotoka. Taj volumen bi trebao prihvatiti 8 sati nestanka struje u danu max. dotoka, a isti će se

ostvariti na način da se kao retencija koriste egalizacijski bazen, a u slučaju da je prije incidenta

bazen djelomično ispunjen, tada se kao retencija koriste crpni zdenac, ulazno okno i dio

uzvodne mreže.

Primjenom visokih standarda struke kod projektiranja i same izvedbe zahvata,

provedbom kontrole, primjenom ispravnih operativnih i sigurnosnih postupaka vjerojatnost

akcidentnih situacija smanjit će se na najmanju moguću mjeru.


60

Eko.-Adria d.o.o.

4.5. Vjerojatnost kumulativnih utjecaja

S obzirom na lokaciju i karakteristike planiranog zahvata ne očekuju se značajni

kumulativni utjecaji koji bi negativno utjecali na sastavnice okoliša.

Uzimajući u obzir lokaciju planiranog zahvata i karakteristike samog zahvata predviđa

se da izgradnja sustava javne odvodnje te njegovo korištenje neće imati ikakvih prekograničnih

utjecaja na susjedne države.

4.6. Opis mogućih značajnih utjecaja na okoliš u slučaju ekološke nesreće

S obzirom na karakteristike planiranog zahvata isključuje se mogućnost nastanka ekološke

nesreće.

4.7. Vjerojatnost značajnih prekograničnih utjecaja

Uzimajući u obzir lokaciju planiranog zahvata i karakteristike samog zahvata izgradnja

sustava javne odvodnje te njegovo korištenje neće imati ikakvih prekograničnih utjecaja na

susjedne države.

4.8. Opis mogućih značajnih utjecaja na okoliš nakon prestanka korištenja

Očekivani vijek trajanja sustava odvodnje komunalnih otpadnih voda uz adekvatne mjere

održavanja predviđen je na 50 godina. Predviđeni rok trajanja uređaja za obradu otpadnih voda

je 10 godina. Sustav odvodnje i pročišćavanja komunalnih otpadnih voda predstavlja trajni

objekt te se pod vijekom trajanja podrazumijeva izmjena starih i istrošenih dijelova sustava.

Sve zastarjele dijelove sustava potrebno je zbrinuti kao otpadne dijelove uz zadovoljavanje

zakonskih propisa i predviđene dokumentacije za otpad.

Nakon prestanka korištenja zahvata ne očekuju se značajni negativni utjecaji na okolišne

sastavnice.


61

Eko.-Adria d.o.o.

5. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAMA

PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA

Ovim elaboratom procijenjeni su mogući utjecaji na sastavnice okoliša za zahvat


otpadnih voda. Vodeći računa o postojećem stanju okoliša te planiranim aktivnostima na

lokaciji zahvata mogući utjecaji procijenjeni su kao prihvatljivi za sve sastavnice okoliša

ukoliko se budu poštivale propisane zakonske odredbe vezane za gospodarenje otpadom,

postupanje s komunalnim otpadnim vodama, mjerenje emisija onečišćujućih tvari u zrak i

zaštitu okoliša.

S obzirom na prepoznate vrste utjecaja zahvata na okoliš i njihove intenzitete, kao i vrstu

i obim planiranih zahvata, neće se predlagati posebne mjere zaštite okoliša u fazi provođenja

zahvata izgradnje predmetnog zahvata izvan onih mjera koje su propisane postojećom

zakonskom regulativom Republike Hrvatske i kojih su se izvođač radova i nositelj zahvata

dužni pridržavati.

Tijekom korištenja planiranog zahvata sustava odvodnje i pročišćavanja komunalnih

otpadnih voda naselja Katarina ne predlažu se posebne mjere praćenja stanja okoliša iz razloga

što se procjenjuje da bi planirani zahvat poboljšao karakteristike okolišnih sastavnica područja

uzimajući u obzir provođenje svih propisanih predloženih mjera zaštite okoliša.

Potrebno je pratiti kakvoću i parametre pročišćene komunalnih otpadnih voda prije

ispuštanja u prijemnik sukladno vodopravnoj dozvoli za ispuštanje otpadnih voda. Pri probnom

radu uređaja za obradu komunalnih otpadnih voda izmjeriti razinu buke na granici objekta kako

bi se odredile razine buke. Mjerenje ponoviti u slučajevima pritužbe građana. U slučaju da se

mulj s uređaja za obradu komunalnih otpadnih voda planira koristiti u poljoprivredi praćenje

kakvoće mulja provoditi sukladno Pravilniku o gospodarenju muljem iz uređaja za

pročišćavanje komunalnih otpadnih voda kada se mulj koristi u poljoprivredi (NN 38/08).


62

Eko.-Adria d.o.o.

6. ZAKLJUČAK

Planirani zahvat izgradnje sustava odvodnje komunalnih otpadnih voda naselja Katarina

i uređaja za pročišćavanje je zahvat koji će stanovnicima naselja biti od značajne koristi. Osim

toga, izgradnjom ovakvog sustava smanjit će se negativni okolišni utjecaji koji proizlaze iz

sadašnjeg stanja u kojem ovakav sustav ne postoji. Svi negativni utjecaji koji se javljaju tijekom

izgradnje i korištenja ovakvog sustava nisu visokog intenziteta i trajnog karaktera, odnosno

većina negativnih utjecaja je privremenog i lokalnog karaktera. Iz tih se razloga izgradnja

planiranog zahvata izgradnje sustava odvodnje komunalnih otpadnih voda naselja Katarina i

izgradnje uređaja za pročišćavanje smatra prihvatljivom za okoliš.


63

Eko.-Adria d.o.o.

7. IZVORI PODATAKA

Zaštita okoliša i prirode

• Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13 i 15/18)

• Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15 i 12/18)

• Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14 i 3/17)

• Uredba o ekološkoj mreži (NN 124/13 i 105/15)

• Pravilnik o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim

tipovima (NN 88/14)

• Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu (NN 146/14)

Gospodarenje otpadom

• Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13 i 73/17)

• Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 117/17)

• Pravilnik o katalogu otpada (NN 90/15)

• Pravilnik o gospodarenju muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda kada se

mulj koristi u poljoprivredi (NN 38/08)

• Pravilnik o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest (NN 69/16)

Zaštita voda

• Zakon o vodama (NN 153/09, 63/11, 130/11, 53/13 i 14/14)

• Uredba o standardu kakvoće voda (NN 73/13, 151/14, 78/15 i 61/16 )

• Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 80/13, 43/14, 27/15 i

03/16)

• Pravilnik o granicama područja podslivova, malih slivova i sektora (NN 97/10 i

31/13)

• Pravilnik o tehničkim zahtjevima za građevine odvodnje otpadnih voda, kao i

rokovima obvezne kontrole ispravnosti građevina odvodnje i pročišćavanja otpadnih

voda (NN 3/11)

• Plan upravljanja vodnim područjem 2016. – 2021. (NN 66/16)

• Odluka o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće u Istarskoj županiji (SN IŽ

12/05 i 2/11)

• Odluka o određivanju ranjivih područja u Republici Hrvatskoj (NN 130/12)

Zaštita od buke

• Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13, 153/13 i 41/16)

• Pravilnik o najviše dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi borave i rade

(NN 145/04)

Zaštita zraka

• Zakon o zaštiti zraka (NN 130/11, 47/14 i 61/17)

• Uredba o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka na

teritoriju Republike Hrvatske (NN 1/14)

Prostorno uređenje i gradnja

• Zakon o prostornom uređenju (NN 153/13 i 65/17)

• Zakon o gradnji (NN 153/13 i 20/17)


64

Eko.-Adria d.o.o.

• Prostorni Plan uređenja Istarske županije („Službene novine Istarske županije“, br.

2/02, 1/05, 4/05, 14/05 - pročišćeni tekst, 10/08, 7/10, 16/11 - pročišćeni tekst, 13/12,

09/16)

• Prostorni plan uređenja Općine Pićan („Službene novine Općine Pićan“, br. 10/05,

09/09, 05/15, 06/15 i 03/17)

Kulturno-povijesna baština

• Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10,

61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14 i 44/17)

Ostalo

• Bioportal (http://www.iszp.hr/)

• Geološka karta Hrvatske 1:300.000 (http://webgis.hgi-cgs.hr/gk300/default.aspx)

• Geoportal (http://geoportal.dgu.hr/)

• ISZO - Informacijski sustav zaštite okoliša (http://iszz.azo.hr/iskzl/)

• CRO Habitas – Katalog stanišnih tipova (http://www.crohabitats.hr/#/)

• Državni hidrometeorološki zavod (http://www.dhmz.hr , http://hidro.dhz.hr)

• Karte opasnosti od poplava i karte rizika od poplava (http://korp.voda.hr)

• Klimatski podaci (http://de.climate-data.org)

• Klimatske promjene (http://klima.hr/klima.php?id=klimatske_promjene)

• Izvješće o projekcijama emisija stakleničkih plinova, lipanj 2017. (http://www.haop.hr)

• Izvješće o inventaru stakleničkih plinova na području Republike Hrvatske za razdoblje

1990.-2015., ožujak 2017 (http://www.haop.hr)

• Glavni projekt, RIJEKAPROJEKT-VODOGRADNJA d.o.o. Rijeka:

KOLEKTORSKA MREŽA NASELJA – ODVODNJA KOMUNALNIH OTPADNIH

VODA NASELJA KATARINA, Rijeka, lipanj 2014.

http://www.iszp.hr/

http://webgis.hgi-cgs.hr/gk300/default.aspx

http://geoportal.dgu.hr/

http://iszz.azo.hr/iskzl/

http://www.crohabitats.hr/#/

http://www.dhmz.hr/

http://hidro.dhz.hr/

http://korp.voda.hr/

http://de.climate-data.org/

http://klima.hr/klima.php?id=klimatske_promjene

http://www.haop.hr/

http://www.haop/

Documents

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O …...• Uvjeti građenja HT-Hrvatskog Telekoma d.d. Zagreb • Posebni uvjeti građenja HEP-a „DP „Elektroistra“ Pula, Pogon