ELAORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OJENE O POTREI … · 2019-09-06 · ELAORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OJENE O POTREI PROJENE UTJEAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT SUNČANA ELEKTRANA

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA

ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT

SUNČANA ELEKTRANA KORLAT

GRAD BENKOVAC, ZADARSKA ŽUPANIJA

Zagreb, kolovoz 2019.

ZAGREB 10090 , Savska opatovina 36 www.ciak.hr·[email protected]·OIB 47428597158 Uprava: Tel: ++385 1/3463-521 / 522 / 523 / 524 Fax: ++385 1/3463-516

http://www.ciak.hr·[email protected]·OIB

Nositelj zahvata: Energetski park Korlat d.o.o.

Ulica grada Vukovara 37, 10000 Zagreb

Naručitelj izrade elaborata: Fractal d.o.o.

Kupreška 37, 21000 Split

Ovlaštenik: C.I.A.K. d.o.o.

Savska opatovina 36

10090 Zagreb

Dokument: ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA

ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE

UTJECAJA NA OKOLIŠ

Zahvat: SUNČANA ELEKTRANA KORLAT

GRAD BENKOVAC, ZADARSKA ŽUPANIJA

Voditeljica izrade

elaborata

mr. sc. Sanja Grabar,

dipl.ing.kem

Stručnjaci ovlaštenika

Vesna Šabanović, dipl.ing.kem.

Blago Spajić, dipl.ing stroj.

Vanjski suradnici

Antun Raković, ing. građ.

Mirjam Čičić, mag. prot. nat. et

amb.

Kontrolirani primjerak: 1 2 3 4 Revizija 2

Zagreb, kolovoz 2019.

Elaborat zaštite okoliša

C.I.A.K. d.o.o. 1

SADRŽAJ

A. UVOD ........................................................................................................................................ 2

B. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA ............................................................................. 4

B.1 OPĆI PODACI .............................................................................................................................. 4

B.2 OPIS ZAHVATA ............................................................................................................................ 8

B.2.1 OSNOVNI TEHNIČKI PODACI ........................................................................................... 10

B.3 OPIS GLAVNIH OBILJEŽJA TEHNOLOŠKOG PROCESA ................................................................. 19

B.3.1 OPIS TEHNOLOŠKOG PROCESA ....................................................................................... 19

B.3.2 POPIS VRSTA I KOLIČINA TVARI KOJE ULAZE U TEHNOLOŠKI PROCES ............................ 19

B.3.3 POPIS VRSTA I KOLIČINA TVARI KOJE OSTAJU NAKON TEHNOLOŠKOG PROCESA TE EMISIJA U OKOLIŠ ........................................................................................................... 19

B.4 POPIS DRUGIH AKTIVNOSTI KOJE MOGU BITI POTREBNE ZA REALIZACIJU ZAHVATA ................ 20

B.5 VARIJANTNA RJEŠENJA ............................................................................................................. 20

C. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA ............................................................................. 21

C.1 GEOGRAFSKI POLOŽAJ .............................................................................................................. 21

C.2 PODACI IZ DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA ................................................................ 27

C.3 KLIMATSKE ZNAČAJKE .............................................................................................................. 35

C.4 RELJEFNE I GEOMORFOLOŠKE ZNAČAJKE .................................................................................. 36

C.5 PEDOLOŠKE ZNAČAJKE .............................................................................................................. 37

C.6 SEIZMOLOŠKE ZNAČAJKE .......................................................................................................... 40

C.7 HIDROGEOLOŠKE ZNAČAJKE I PREGLED STANJA VODNIH TIJELA ............................................... 40

C.8. ZAŠTIĆENA PODRUČJA – PODRUČJA POSEBNE ZAŠTITE VODA .................................................. 48

C.9 OPASNOST OD POPLAVA I RIZIK OD POPLAVA .......................................................................... 52

C.10 BIOLOŠKO-EKOLOŠKE ZNAČAJKE .............................................................................................. 54

C.11 ZAŠTIĆENA PODRUČJA .............................................................................................................. 56

C.12 EKOLOŠKA MREŽA .................................................................................................................... 59

C.13 KRAJOBRAZNA RAZNOLIKOST ................................................................................................... 62

C.14 KULTURNO-POVIJESNA BAŠTINA .............................................................................................. 62

C.15 ŠUMARSTVO I LOVSTVO ........................................................................................................... 64

C.16 ODNOS PREMA POSTOJEĆIM I PLANIRANIM ZAHVATIMA ........................................................ 67

D. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ ........................................................................ 70

D.1 UTJECAJI ZAHVATA NA SASTAVNICE OKOLIŠA .......................................................................... 70

D.2 UTJECAJI ZAHVATA NA OPTEREĆENJA OKOLIŠA ........................................................................ 87

D.3 VJEROJATNOST ZNAČAJNIH PREKOGRANIČNIH UTJECAJA ........................................................ 88

D.4 UTJECAJI NA ZAŠTIĆENA PODRUČJA ......................................................................................... 89

D.5 UTJECAJI NA EKOLOŠKU MREŽU ............................................................................................... 89

D.6 KUMULATIVNI UTJECAJI ........................................................................................................... 89

D.7 UTJECAJI NA OKOLIŠ NAKON PRESTANKA KORIŠTENJA ZAHVATA ............................................ 94

D.8 UTJECAJI NA OKOLIŠ U SLUČAJU NEŽELJENOG DOGAĐAJA – EKOLOŠKA NESREĆA .................... 94

D.9 PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA...................... 94

E. POPIS PROPISA ......................................................................................................................... 96


C.I.A.K. d.o.o. 2

A. UVOD

Predmet ovog elaborata zaštite okoliša je zahvat SUNČANA ELEKTRANA KORLAT

(dalje u tekstu: SE KORLAT), u čijem se obuhvatu planiraju fotonaponski (FN) moduli od oko

85-90 MWp, a planirana priključna snaga na pragu mreže iznosi 75 MW.

Zahvat SE KORLAT planira se u Zadarskoj županiji, Grad Benkovac.

Namjena SE KORLAT je proizvodnja električne energije direktnom pretvorbom

energije Sunčevog zračenja i isporuka iste u elektroenergetsku mrežu. Godišnja proizvodnja

energije u SE KORLAT procjenjuje se na oko 115 GWh.

Prema prostorno-planskoj namjeni i razgraničenju površina koje određuje Prostorni

plan Zadarske županije (Službeni glasnik Zadarske županije, brojevi 2/01, 6/04, 2/05, 17/06,

25/09, 3/10, 15/14 i 14/15) lokacija SE KORLAT se nalazi unutar „planiranog područja za

iskorištavanje energije vjetra“ što je prikazano u grafičkom dijelu Plana, kartografski prikaz

2.3. „INFRASTRUKTURNI SUSTAVI – ENERGETSKI SUSTAV“. Provedbenim odredbama Plana

određeno je da se, sukladno mogućnostima konfiguracije terena i koncepcije

vjetroelektrane, dozvoljava u okviru vjetroelektrane (vjetroparka) planiranje solarnih

elektrana i ostalih pogona za korištenje sunčeve energije. Na predmetnom prostorno

planskom području – području za iskorištavanje energije vjetra, planirana je vjetroelektrana

Korlat (VE Korlat), za koju je proveden postupak procjene utjecaja na okoliš i Glavne ocjene

(2016.) temeljem kojeg je donijeto Rješenje o prihvatljivosti zahvata (KLASA: UP/I 351-03/15-

02/97; URBROJ: 517-06-2-1-1-16-10 od 9. svibnja 2016.), a potom su za vjetroelektranu

izdane potrebne dozvole sukladno Zakonu o gradnji (Narodne novine, broj 153/13, 20/17 i

39/19).

Prednost/komplementarnost izgradnje SE KORLAT u sklopu obuhvata VE Korlat je

korištenje istog prostora za proizvodnju električne energije, odnosno zauzeće prostora je

manje nego u slučaju zasebnog prostora za sunčanu elektranu te zasebnog prostora za

vjetroelektranu (vjetropark), kao i mogućnost korištenja iste infrastrukture. Za potrebe

priključenja SE KORLAT na prijenosnu mrežu primarno se planira korištenje infrastrukture

koja će biti izgrađena za potrebe priključenja VE Korlat na elektroenergetsku mrežu, tj. TS

33/110 kV Korlat i 2xDV 110 kV za priključak na postojeći DV 110 kV Obrovac (Benkovac)-

Zadar. Prema Idejnom rješenju1, i kolni priključak do lokacije SE KORLAT planira se

makadamskim putem kojim će se povezati sa županijskom cestom ŽC6056, tj. planira se isti

pristup kao i za VE Korlat, a koji će se realizirati kroz izgradnju VE Korlat.

Nositelj zahvata SE KORLAT je trgovačko društvo Energetski park Korlat d.o.o. iz

Zagreba.

Temelj za izradu ovog elaborata zaštite okoliša je u Uredbi o procjeni utjecaja zahvata

na okoliš (Narodne novine, broj 61/14 i 3/17), popis zahvata, Prilog II., točka 2.4: „Sunčane

elektrane kao samostojeći objekti“.

1 SUNČANA ELEKTRANA KORLAT, Idejno rješenje, Izrađivač: Fractal d.o.o., svibanj 2019.


C.I.A.K. d.o.o. 3

Elaborat zaštite okoliša izradila je ovlaštena pravna osoba C.I.A.K. d.o.o. iz Zagreba

koja ima Rješenje kojim se izdaje suglasnost za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša –

uključujući i poslove pripreme i obrade dokumentacije uz zahtjev za ocjenu o potrebi

procjene utjecaja zahvata na okoliš (Prilog 1.). Voditeljica izrade Elaborata je mr.sc. Sanja

Grabar, dipl.ing.kem.; kontakt telefon 01/3463-521 ili elektronička pošta

[email protected].

Revizija 2 elaborata, kolovoz 2019., izrađena je po zaprimljenom Zaključku nadležne

Uprave za procjenu utjecaja na okoliš i održivo gospodarenje otpadom (KLASA: UP/I-351-

03/19-09/217; URBROJ: 517-03-1-2-19-2 od 8. kolovoza 2019.).

PODACI O NOSITELJU ZAHVATA

Naziv gospodarskog subjekta Energetski park Korlat d.o.o.

Adresa gospodarskog subjekta Zagreb, Ulica grada Vukovara 37

Odgovorna osoba Dražen Lovrić

Matični broj gospodarskog subjekta (MBS) 081183412

OIB 36005404070

mailto:[email protected]


C.I.A.K. d.o.o. 4

B. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA

B.1 OPĆI PODACI

Obnovljivi izvori energije

Obnovljivi izvori energije (OIE) (energija vjetra, energija Sunca, hidroenergija, energija

oceana, geotermalna energija, biomasa i biogoriva) zamjena su za fosilna goriva i pridonose

smanjenju emisija stakleničkih plinova, diversifikaciji opskrbe energijom te smanjenju

ovisnosti o nepouzdanim i nestabilnim tržištima fosilnih goriva, posebno nafte i plina.

Zakonodavstvo Europske unije (EU) kojim je obuhvaćeno područje OIE značajno je

unaprijeđeno posljednjih godina, a pravna osnova je u članku 194. Ugovora o funkcioniranju

EU: „Energetska politika EU-a usmjerena je na promicanje razvoja novih i obnovljivih oblika

energije kako bi se ciljevi povezani s klimatskim promjenama bolje uskladili i integrirali u novi

model tržišta.“

Napredna tehnologija pokretačka je snaga korištenja OIE jer, ne samo da omogućuje

rast instaliranih kapaciteta, već ih čini i znatno dostupnijima. U razdoblju 2005-2017. udio

OIE u proizvodnji električne energije u EU-u udvostručio se, sa otprilike 15% na gotovo 31%

(Slika 1.).

Slika 1. Udio obnovljivih izvora energije u proizvodnji električne energije u EU-u, 2005-2017. Izvor: Tematsko izvješće „Energija vjetra i solarna energija za proizvodnju električne energije: za postizanje ciljnih vrijednosti EU-a potrebno je uložiti znatne napore“, (u skladu s člankom

287. stavkom 4. drugim podstavkom UFEU-a), Europski revizorski sud, 2019.


C.I.A.K. d.o.o. 5

Tehnologije uporabe energije vjetra i solarne energije glavne su tehnologije za

proizvodnju energije iz obnovljivih izvora koje su zaslužne za taj rast. Iako uporaba tih

energija i dalje zaostaje za uporabom hidroenergije u pogledu proizvedene količine, od 2005.

do 2017. godine godišnja količina električne energije proizvedene iz energije vjetra porasla je

za 414%, dok je za solarnu energiju zabilježen porast od 8.086%. Istodobno je količina

električne energije iz hidroelektrana ostala uglavnom nepromjenjiva. Godine 2017. u

ukupnoj proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora u EU-u hidroenergija imala je

udio od 35%, dok su energija vjetra i solarna energija imale udio od 34%, odnosno 12% (Slika

2.).

Slika 2. Udio električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora u EU-28, 2005-2017. Izvor: Tematsko izvješće „Energija vjetra i solarna energija za proizvodnju električne energije: za postizanje ciljnih vrijednosti EU-a potrebno je uložiti znatne napore“, (u skladu s člankom

287. stavkom 4. drugim podstavkom UFEU-a), Europski revizorski sud, 2019.

U studenom 2018. godine, Europski parlament usvojio je ambiciozni energetski paket

zakona koji postavlja zahtjevne ciljeve pred države članice EU i to ponajviše, uz segment

ušteda kroz energetsku učinkovitost, i kroz promicanje OIE. Temeljem toga, 24. prosinca

2018. na snagu je stupila nova DIREKTIVA (EU) 2018/2001 EUROPSKOG PARLAMENTA I

VIJEĆA OD 11. PROSINCA 2018. O PROMICANJU UPORABE ENERGIJE IZ OBNOVLJIVIH

IZVORA. Stupanjem na snagu Direktive (EU) 2018/2001 uspostavljen je novi okvir održiv u

budućnosti za ostvarivanje obvezujućeg cilja Unije od najmanje 32% obnovljive energije u

konačnoj bruto potrošnji energije do 2030. godine. Taj se okvir temelji na napretku

ostvarenom na temelju Direktive o energiji iz obnovljivih izvora iz 2009. godine, uključujući,


C.I.A.K. d.o.o. 6

među ostalim, obvezu država članica da zadrže ciljeve za 2020. godinu kao polaznu

vrijednost za svoje putanje u sljedećem desetljeću. To je dodatno upotpunjeno drugim

elementima paketa „Čista energija za sve Europljane“.2

U skladu s preporukama Komisije za izradu Strategije energetskog razvoja Republike

Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu, Energetski Institut Hrvoje Požar izradio je

Zelenu i Bijelu knjigu, odnosno analitičke podloge koje prethode izradi Strategije, a za koje je

provedeno javno savjetovanje. U skladu s time, izrađen je Nacrt prijedloga Strategije koja je

u postupku javne rasprave.

Projekcije za razvoj OIE do 2030., odnosno 2050., ambiciozne su i zahtijevaju znatna

ulaganja te ozbiljno planiranje i strategiju, a potkrijepljene su velikim potencijalom koji

Hrvatska ima za razvoj objekata koji koriste obnovljive izvore, posebice energije iz vjetra i

Sunca.

Energija Sunca

Zbog svog geografskog položaja, Hrvatska ima veliki potencijal u iskorištavanju

energije Sunca čiji je godišnji prirodni potencijal puno veći od ukupne godišnje potrošnje

energije. Čak je i stvarna vrijednost dozračene Sunčeve energije veća od potrebne, a ista

ovisi o zemljopisnoj širini i smanjuje se od juga prema sjeveru te ovisi o klimatskim uvjetima

lokacije, kao što su učestalost naoblake, sumaglice i dr. Na području Hrvatske, srednja

godišnja ozračenost vodoravne plohe Sunčevim zračenjem kreće se od 1,60 MWh/m2 za

područje vanjskih otoka do 1,20 MWh/m2 na području gorske i sjeverne Hrvatske.

S obzirom na to da se u ovom elaboratu razmatra lokacija na području Zadarske

županije, u nastavku su dani osnovni podaci preuzeti iz: REPAM studija, Renewable Energy

Policies Advocacy and Monitoring3.

Zadarska županija obuhvaća prostor otoka (Dugi otok, Pašman, Ugljan, Pag), obale uz

Jadransko more, Ravnih kotara te planinskog područja južnog dijela Like. Prostorna

distribucija Sunčevog zračenja uvjetovana je klimatološkim čimbenicima te se smanjuje u

smjeru jugozapad-sjeveroistok, odnosno okomito na liniju pružanja obale i većih planina

(Velebit, Dinara). Prijelaz između mediteranske i kontinentalne klime vidljiv je i u relativno

gustoj prostornoj razdiobi godišnje ozračenosti u području južnog Velebita. Srednja godišnja

ozračenost vodoravne plohe na području Županije kreće se između nešto više od 1,50

MWh/m2 za otoke Dugi otok, Ugljan i Pašman te područje Biograda te do 1,35 MWh/m2 za

obalno područje uz sami Velebit. Na planinskom dijelu ozračenost iznosi oko 1,30 MWh/m2.

Na slikama 3. i 4. prikazana je prostorna raspodjela srednje godišnje ozračenosti na

području Europe i Hrvatske, a na slici 5. prikazano je područje Zadarske županije.

2 Izvor: https://ec.europa.eu/energy/en/topics/energy-strategy-and-energy-union/clean-energy-all-europeans

3 Izvor: http://www.door.hr/wp content/uploads/2016/01/REPAM_studija_13_zadarska.pdf

https://ec.europa.eu/energy/en/topics/energy-strategy-and-energy-union/clean-energy-all-europeans

http://www.door.hr/wp%20content/uploads/2016/01/REPAM_studija_13_zadarska.pdf


C.I.A.K. d.o.o. 7

Slika 3. Godišnja ozračenost vodoravne plohe na području Europe

Izvor: http://re.jrc.ec.europa.eu/pvgis/

Slika 4. Godišnja ozračenost vodoravne plohe na području RH

Izvor: http://solargis.info/imaps/

http://re.jrc.ec.europa.eu/pvgis/

http://solargis.info/imaps/


C.I.A.K. d.o.o. 8

Slika 5. Karta srednje godišnje ozračenosti vodoravne plohe na području

Zadarske županije Izvor: http://www.door.hr/wp-content/uploads/2016/01/REPAM_studija_13_zadarska.pdf

B.2 OPIS ZAHVATA

Zahvat SE KORLAT planira se kao sunčana elektrana na tlu, u administrativnom

obuhvatu Grad Benkovac, Zadarska županija. Lokacija se nalazi oko 7 km sjeverozapadno od

Benkovca i oko 2,5 km sjeveroistočno od zaseoka Korlat te zapadno od državne ceste D27

Karin-Benkovac (Slika 6.).

Površina na lokaciji zahvata povoljna je za postavljanje fotonaponskih (FN) modula s

pripadajućom montažnom konstrukcijom i ne predviđaju se značajniji zahvati/kompleksniji

građevinski radovi na poravnavanju terena i/ili iskopima. Za realizaciju SE KORLAT prilagodit

će se teren za izvedbu pristupnih prometnica i komunikacija unutar obuhvata te montažnih

konstrukcija s pripadnim temeljenjem, ugradnje FN modula, ugradnje izmjenjivača

(invertera), izvedbe elektroenergetskog razvoda unutar SE KORLAT, internih trafostanica (TS)

NN/SN, SN kabelskih izvoda za priključak na SN postrojenje TS 30(33)/110 kV Korlat preko

koje će se izvesti priključak na prijenosnu mrežu, sustava uzemljenja i zaštite od munje te

zaštitne ograde. U svrhu povećanja sigurnosti i zaštite od otuđenja područje SE KORLAT će

biti pod internim videonadzorom.

Prema geografskom položaju lokacije i podacima o meteorološkim uvjetima te uzevši

u obzir insolaciju na obuhvatu planirane SE KORLAT, godišnja proizvodnja električne energije

procjenjuje se na oko 115 GWh.

http://www.door.hr/wp-content/uploads/2016/01/REPAM_studija_13_zadarska.pdf


C.I.A.K. d.o.o. 9

Slika 6. Lokacija SE KORLAT; šire područje zahvata


C.I.A.K. d.o.o. 10

B.2.1 OSNOVNI TEHNIČKI PODACI

Podaci o zahvatu SE KORLAT daju se u nastavku, a preuzeti su iz dokumenta: Idejno

rješenje SUNČANA ELEKTRANA KORLAT, Izrađivač: Fractal d.o.o., svibanj 2019.

Lokacija SE KORLAT

Zahvat SE KORLAT planira se u Zadarskoj županiji, Grad Benkovac, katastarska općina

Korlat, na k.č. 1566, k.č. 1426/1, k.č. 1396/1, k.č. 1569, k.č. 1436, k.č. 1570/1, k.č. 1437.

Lokacija se nalazi u zoni planirane VE Korlat, oko 7 km sjeverozapadno od Benkovca i

oko 2,5 km sjeveroistočno od naselja Korlat te zapadno od državne ceste D27 Karin-

Benkovac. Radi se o povoljnom terenu za planiranje sunčane elektrane s obzirom na

potrebne zemljane radove za pripremu terena za postavljanje montažnih konstrukcija. U

prostoru obuhvata dominiraju travnata područja, makija i nisko raslinje.

Način i uvjeti priključenja na javno-prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu

Za priključak na javnu prometnu površinu koristit će se primarno makadamske

servisne ceste koje će biti izgrađene za potrebe VE Korlat te, po potrebi, dodatne

makadamske ceste s priključnim radijusima i nagibima u skladu s Pravilnikom o uvjetima za

vatrogasne pristupe (Narodne novine, broj 35/94, 55/94, 142/03).

Predviđena tehnologija SE KORLAT podrazumijeva izgradnju potpuno

automatiziranog postrojenja bez uposlenika koji bi boravili u krugu sunčane elektrane te se

time ne predviđa izgradnja komunalne infrastrukture za opskrbu i odvodnju sanitarnih

otpadnih voda.

Oborinske vode direktno će se upuštati u teren jer se moguće komunikacije unutar

zahvata neće asfaltirati, već će se izvesti kao makadam, osim u slučaju potrebe i dogovora sa

jedinicom lokalne samouprave za buduće potrebe javne prometne infrastrukture, što će biti

određeno kroz daljnje razvojne planove Grada Benkovca i nije predmet ovog projekta.

Fotonaponski moduli

Fotonaponski (FN) moduli su izvori istosmjernog napona/struje. Za dobivanje željenog

napona istosmjernog dijela interne električne mreže FN moduli se serijskim vezama povezuju

u nizove. Povezivanjem više nizova paralelno dobiva se željena snaga.

Za SE KORLAT planiraju se FN moduli od oko 85-90 MWp, a planirana priključna snaga

na pragu mreže iznosi 75 MW. Ukupna površina zahvata SE KORLAT je oko 145 ha, a površina

na kojoj će biti postavljeni FN moduli je oko 50 ha (tlocrtna projekcija za FN module).

U ovoj fazi razrade projekta ne definira se točan tip FN modula, a preliminarno se

planiraju koristiti PV moduli čija je tehnologija bazirana na kristaličnom siliciju (c-Si).


C.I.A.K. d.o.o. 11

Montažne konstrukcije

Predviđeno je rješenje montažnih konstrukcija koje će omogućiti slaganje FN modula

pod fiksnim kutom od 20°-25° prema horizontali.

Za postizanje optimalnih radnih uvjeta, respektirajući ograničenost površine za

montažu, redovi modula razmaknut će se na način da su, kod visine Sunca od 23° (kut upada

sunca na horizontalnu ravninu) uz azimut 0°, svi moduli potpuno izloženi sunčevom zračenju.

Uz navedene uvjete planira se razmak redova FN modula od 2 m i veći.

Načelni raspored redova panela i kut štićenja od zasjenjenja FN modula (D ≥ 2 m)

prikazan je na slici 7.

15-30°23°

D

Slika 7. Načelni raspored redova panela i kut štićenja od zasjenjenja FN modula (D≥2 m)

Montažne konstrukcije mogu se izvesti iz prefabriciranih tvorničkih profila ili prema

zasebnom projektu čeličnih ili aluminijskih konstrukcija, što će se razraditi glavnim

projektom.

Temeljenje montažnih konstrukcija je predviđeno sidrenjem direktno u tlo, a tehničko

rješenje razradit će se glavnim, odnosno izvedbenim projektom.

Interne prometnice

Interne prometnice unutar obuhvata SE KORLAT izvode se za potrebe kolnog

pristupa, a kolnička konstrukcija je predviđena od uvaljanog drobljenca širine do 3,5 m i

ukupne debljine do 30 cm, s poprečnim padom za potrebe oborinske odvodnje u okolni

teren.

Između redova FN modula se ne planira posebna izrada prometnica, nego prilagodba

postojećeg terena za potrebe servisnog prijevoza ili pješačke komunikacije uz što manju

devastaciju istog.


C.I.A.K. d.o.o. 12

Izmjenjivači (inverteri), interne TS NN/SN kV i načelna shema SE KORLAT

U sunčanim elektranama FN moduli proizvode istosmjernu struju, a standardni

potrošači koriste izmjeničnu te su potrebni izmjenjivači4. Kod dimenzioniranja izmjenjivača

za zadano fotonaponsko polje potrebni su izmjenjivači koji svojim ulaznim naponskim i

strujnim ograničenjima pokrivaju radno područje fotonaponskog polja u svim uvjetima rada.

S obzirom na planiranu veličinu SE KORLAT, predviđena je topologija sunčane

elektrane s centralnim izmjenjivačem u tipskim kontejnerskim rješenjima u kojima je

integrirana i transformacija NN/SN, tj. niskonaponsko postrojenje, transformator NN/SN i

srednjenaponsko postrojenje, tipa kao MVPS 5500SC-EV (Slika 8.). U sklopu jednog tipskog

kontejnera mogu se uklopiti dva centralna izmjenjivača, jedan transformator te dva odjeljka

od kojih jedan služi za smještaj niskonaponske, a drugi za smještaj srednjenaponske opreme.

Primjeri postavljenih centralnih izmjenjivača prikazani su na slici 9.

5 4

3

21

1 – NISKONAPONSKI ODJELJAK

2 – SUNNY CENTAL PRETVARAČ 2200/2500-EV/2750-EV

3 – TRANSFORMATOR

4 – SUNNY CENTAL PRETVARAČ 2200/2500-EV/2750-EV

5 – SREDNJENAPONSKI ODJELJAK

(1500 V)

SN MREŽA

SN RASKLOPNA OPREMA

SN TRANSFORMATOR

SUNNY CENTRAL

STRING MONITORPV MODULI

SMA SREDNJENAPONSKO TIPSKO POSTROJENJE

Slika 8. Kontejnersko postrojenje tipa 440SC / 5000SC-EV / 5500SC-EV (centralni

izmjenjivači/inverteri i TS NN/SN)

Svaki centralni izmjenjivač ima vlastiti pretvarački sklop za konverziju istosmjernog

napona (u načelu 1.500 V DC) dobivenog od strane FN modula na odabrani izmjenični napon

(npr. 690 V) te blok transformator za transformaciju izmjeničnog napona 690 V na odabrani

30(33) kV naponski nivo interne kabelske mreže sunčane elektrane. Ovakvi tipski kontejneri

montiraju se na pripremljene armiranobetonske temeljne kade.

4 Izmjenjivač DC/AC (inverter) je uređaj koji istosmjernu struju dobivenu iz fotonaponskih modula pretvara u izmjeničnu, a potom ju šalje potrošačima ili mreži.


C.I.A.K. d.o.o. 13

U ovoj fazi razvoja projekta SE KORLAT, broj centralnih izmjenjivača nije moguće

odrediti te će isti biti definiran u Glavnom projektu.

Slika 9. Primjeri postavljenih centralnih izmjenjivača; Izvor:

https://www.sma.de/en/industrial-systems/pv-power-plants.html

Ovakav sustav omogućava pogon sunčane elektrane pri promjenjivim uvjetima Sunca,

kao i maksimalnu fleksibilnost odziva sunčane elektrane na regulaciju napona i frekvencije.

Postoji ujedno mogućnost daljinskog centralnog upravljanja sunčanom elektranom preko

SCADA sustava.

Kabelski vodovi položit će se u kabelsku kanalizaciju ili direktno u zemlju.

http://www.google.com/url?sa=i&rct=j&q=&esrc=s&source=images&cd=&ved=2ahUKEwibn5f0nsHjAhUNb1AKHXtdCGMQjRx6BAgBEAU&url=%2Furl%3Fsa%3Di%26rct%3Dj%26q%3D%26esrc%3Ds%26source%3Dimages%26cd%3D%26ved%3D2ahUKEwibn5f0nsHjAhUNb1AKHXtdCGMQjRx6BAgBEAU%26url%3Dhttps%253A%252F%252Fwww.pv-tech.org%252Fnews%252Fsma-solar-secures-1.2gw-of-central-inverter-deals-in-australia%26psig%3DAOvVaw3fTWyg4LK0MRpKs6S4W6ie%26ust%3D1563634070800804&psig=AOvVaw3fTWyg4LK0MRpKs6S4W6ie&ust=1563634070800804

https://www.sma.de/en/industrial-systems/pv-power-plants.html


C.I.A.K. d.o.o. 14

Za evakuaciju proizvedene električne energije planiraju se položiti SN kabeli s

izolacijom od umreženog polietilena između internih NN/SN trafostanica i rasklopnog 30(33)

kV postrojenja koje se planira smjestiti u TS Korlat, a koja se nalazi na jugoistočnom rubu

obuhvata SE.

Idejno rješenje zahvata SE KORLAT, situacija na katastarskoj podlozi i ortofoto

podlozi, prikazano je na slikama 10. i 11.

Načelna jednopolna shema SE KORLAT s priključkom na mrežu dana je nacrtom na

slici 12.

S obzirom na to da se SE KORLAT planira unutar prostorno planskog „područja za

iskorištavanje energije vjetra“ moguća su manja odstupanja od trenutno planiranih granica

obuhvata predmetne SE KORLAT, ali sve unutar obuhvata VE KORLAT. Iste će se, po potrebi

korigirati, u slučaju da to bude traženo posebnim uvjetima javnopravnih tijela u postupku

ishođenja lokacijske dozvole, na način da ukupna planirana površina i snaga SE KORLAT

ostane nepromijenjena, odnosno na način da obuhvat zahvata SE KORLAT ostane unutar

„planiranog područja za iskorištavanje energije vjetra“ što je prikazano u grafičkom dijelu

Plana, kartografski prikaz 2.3. „INFRASTRUKTURNI SUSTAVI – ENERGETSKI SUSTAV“.

Priključak na elektroenergetsku mrežu

Zahvat SE KORLAT se, prema Idejnom rješenju, planira priključiti na 110 kV prijenosnu

mrežu Hrvatskog operatora prijenosnog sustava (HOPS) spojem na TS 30(33)/110 kV Korlat

koja će se izgraditi za potrebe VE Korlat. TS Korlat nalazi se na jugoistočnom rubu obuhvata

SE KORLAT i spojit će se, izgradnjom priključnog dalekovoda (DV) 2 x 110 kV, na prijenosnu

mrežu uvodom na 110 kV dalekovod DV Obrovac (Benkovac)-Zadar po sistemu ulaz-izlaz, a

što je obrađeno projektnom dokumentacijom za VE Korlat.

Evakuacija proizvedene energije iz SE KORLAT obavljat će se od internih

niskonaponskih (NN)/srednjenaponskih (SN) trafostanica, preko 30(33) kV kabelskih izvoda

na novo 30(33) kV postrojenje TS Korlat, odakle se preko novog 30(33)/110 kV

transformatora i pripadnog trafo polja 110 kV ostvaruje izlaz na 110 kV prijenosnu mrežu.

U ovoj fazi razvoja projekta SE KORLAT, a prema Idejnom rješenju, ostavljeno je

rješenje NN/SN (niski napon/srednji napon) jer u ovoj – početnoj fazi projekta nije određen

naponski nivo. Isto vrijedi za oznaku 30(33) kod koje je, prema tehničkim parametrima,

određeno da će naponski nivo biti 30 ili 33 kV (najvjerojatnije 33), međutim ni taj parametar

se ne određuje prije Glavnog projekta.

Pogonski objekt SE KORLAT u sklopu TS 30(33)/110 kV Korlat

Objekt za smještaj rasklopnog postrojenja 30(33) kV i pripadne opreme planira se

izvesti kao jednoetažni prizemni objekt sastavljen od kontejnerskih jedinica, koji se montira

na armiranobetonsku temeljnu kadu.


C.I.A.K. d.o.o. 15

Rasklopno postrojenje 30(33) kV izvodi se s potpuno dogotovljenim i tvornički

ispitanim samostojećim kompaktnim sklopnim blokovima za unutarnju montažu. Na vodna

polja postrojenja dovode se SN kabeli s internih NN/SN transformatorskih stanica, a preko

trafo polja 110 kV obavlja se spoj na energetski transformator 30(33)/110 kV. U sklopu

rasklopnog postrojenja predviđeno je i polje kućnog transformatora za napajanje pomoćnog

izmjeničnog napona. Broj i razmještaj polja odredit će se glavnim projektom.

U objekt se smješta i sljedeća oprema:

- ormar razvoda pomoćnog izmjeničnog razvoda,

- ormar proizvodnje i razvoda pomoćnog istosmjernog napona,

- ormar komunikacija i staničnog računala,

- ormar za smještaj opreme USZM vjetroelektrane,

- ormar za smještaj opreme USZM energetskog transformatora 30(33)/110 kV.

SE KORLAT i pripadna postrojenja predviđeni su za daljinsko vođenje i upravljanje.

Energetski transformator 30(33)/110 kV i TR polje 110 kV

Za transformaciju napona interne SN kabelske mreže 30(33) kV na 110 kV u TS Korlat

ugradit će se energetski transformator nazivne snage 80 MVA.

Zvjezdište visokonaponske (VN) strane transformatora izravno je uzemljeno, dok se

za zvjezdište srednjenaponske (SN) strane predviđa uzemljenje preko maloomskog

otpornika, a isto će biti detaljno razrađeno u Glavnom projektu, kao i ostala oprema te

zaštitni uređaji transformatora.

Faznost izgradnje

S obzirom na faznost izgradnje, SE KORLAT se planira u jednoj od sljedećih opcija.

- U jednoj fazi, s instaliranom snagom fotonaponskih panela oko 85-90 MWp i

priključnom snagom 75 MW.

- U dvije ili eventualno više faza, primarno ovisno o mogućnosti priključka na

elektroenergetsku mrežu, što će se utvrditi elaboratom optimalnog tehničkog

rješenja priključenja (EOTRP).


C.I.A.K. d.o.o. 16

Slika 10. Idejno rješenje zahvata SE KORLAT, prikaz na katastarskoj podlozi; Izvor: Idejno rješenje SUNČANA ELEKTRANA KORLAT, Izrađivač: Fractal d.o.o., svibanj 2019.


C.I.A.K. d.o.o. 17

Slika 11. Idejno rješenje zahvata SE KORLAT, prikaz na OF podlozi; Izvor: Idejno rješenje

SUNČANA ELEKTRANA KORLAT, Izrađivač: Fractal d.o.o., svibanj 2019.


C.I.A.K. d.o.o. 18

Slika 12. Jednopolna shema priključka SE KORLAT; Izvor: Idejno rješenje SUNČANA ELEKTRANA KORLAT, Izrađivač: Fractal d.o.o., svibanj 2019.


C.I.A.K. d.o.o. 19

B.3 OPIS GLAVNIH OBILJEŽJA TEHNOLOŠKOG PROCESA

B.3.1 OPIS TEHNOLOŠKOG PROCESA

Tehnološki proces u SE KORLAT je pretvorba energije Sunca, odnosno sunčevog

zračenja u električnu energiju koja se potom predaje u elektroenergetski sustav.

Električna energija se proizvodi u FN ćelijama koje se sastoje od jednog ili dva sloja

poluvodičkog materijala. Osvjetljavanjem FN ćelije, ona apsorbira Sunčevo zračenje i dolazi

do fotonaponskog efekta zbog kojega se na krajevima ćelije pojavljuje elektromotorna sila

(napon) te postavljanjem trošila na izlazu ćelije poteći će struja i solarna ćelija tako postaje

izvorom električne energije. Što je intenzitet Sunčevog zračenja veći to je i veći tok električne

energije. Da bi se povećala učinkovitost FN ćelije, površina se premazuje antirefleksijskim

slojem.

FN modul se sastoji od većeg broja međusobno spojenih FN ćelija kako bi se povećala

ukupna izlazna snaga. FN moduli su izuzetno pouzdani, dugotrajni uređaji za proizvodnju

električne energije. Tipičan FN modul ima učinkovitost od oko 16 posto što znači da u

električnu energiju može pretvoriti šestinu Sunčeve energije koja „padne“ na njega. FN

modul ima životni vijek veći od trideset godina i jedan je od najpouzdanijih poluvodičkih

proizvoda.

Fotonaponski sustavi ne proizvode buku, nemaju pokretnih dijelova i ne ispuštaju

onečišćujuće tvari u atmosferu. Uzimajući u obzir i energiju utrošenu u proizvodnju FN

modula, oni proizvode nekoliko desetaka puta manje ugljičnog dioksida po jedinici

proizvedene energije od tehnologija fosilnih goriva.

B.3.2 POPIS VRSTA I KOLIČINA TVARI KOJE ULAZE U TEHNOLOŠKI PROCES

Planirana SE KORLAT energiju Sunca, odnosno Sunčevog zračenja, pretvarat će u

električnu energiju što je opisano u prethodnim poglavljima.

B.3.3 POPIS VRSTA I KOLIČINA TVARI KOJE OSTAJU NAKON TEHNOLOŠKOG PROCESA

TE EMISIJA U OKOLIŠ

S obzirom na primijenjenu tehnologiju, tijekom rada SE KORLAT neće biti emisija u

zrak, odnosno zahvat SE KORLAT ne spada u kategoriju izvora onečišćenja zraka u smislu

Zakona o zaštiti zraka (Narodne novine, broj 30/11, 47/14, 61/17 i 118/18).

Zahvat SE KORLAT predviđen je kao automatizirano postrojenje u kojem se predviđa

samo povremeni boravak ljudi.

Zahvat SE KORLAT nije termalna sunčana elektrana te tijekom rada neće nastajati

tehnološke otpadne vode.

Na lokaciji SE KORLAT nije predviđen sustav odvodnje sanitarne otpadne vode.


C.I.A.K. d.o.o. 20

S obzirom da unutar obuhvata SE KORLAT nema asfaltiranih površina, već su interne

prometnice predviđene kao makadamske, a površine ispod panela ostavljaju se u prirodnom

stanju, oborinske vode će se odvoditi direktno u teren.

U usporedbi s većinom drugih tehnologija energetskih objekata, sunčane elektrane

zahtijevaju minimalno održavanje, odnosno ono se provodi sukladno preporučenim i

garancijskim uvjetima proizvođača opreme kako bi se postigao planirani energetski prinos i

garantirani radni vijek FN sustava. Ovisno o količini prašine koja će se zadržavati na FN

modulima provodit će se suho čišćenje koje podrazumijeva uklanjanje prašine specijalnim

četkama ili krpama od mikrovlakana koje ne oštećuju FN module. Dinamika čišćenja

prvenstveno ovisi o lokalnim uvjetima (npr. izloženost većoj koncentraciji prašine), kao i

količinama i raspodjeli oborine.

Prestankom rada/zamjenom opreme FN sustava nastaje otpad koji, ovisno o vrsti,

treba zbrinuti5. FN sustavi sadrže oporabljive materijale kao što su staklo, aluminij, indij, galij

i selen. U budućnosti će se oporaba navedenih materijala moći smatrati svojevrsnim urbanim

rudnikom primarnih i sekundarnih sirovina, uz znatno smanjenje emisija CO2 i potrošnje

energije od konvencionalnih sustava dobivanja istih.

B.4 POPIS DRUGIH AKTIVNOSTI KOJE MOGU BITI POTREBNE ZA REALIZACIJU ZAHVATA

Za realizaciju zahvata SE KORLAT nisu potrebne druge, dodatne aktivnosti, osim onih

koje su prethodno opisane.

B.5 VARIJANTNA RJEŠENJA

Za zahvat SE KORLAT nisu razmatrana varijantna rješenja.

5 Fotonaponski moduli su uključeni i u Europsku direktivu o električnom i elektroničkom otpadu (WEEE).


C.I.A.K. d.o.o. 21

C. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA

C.1 GEOGRAFSKI POLOŽAJ

Lokacija zahvata SE KORLAT se nalazi u administrativnom obuhvatu Grada Benkovca,

koji je, poslije Gračaca, po veličini druga jedinica lokalne samouprave u Zadarskoj županiji.

Grad Benkovac nalazi se u jugoistočnom dijelu Županije, na mjestu koje je povijesno

povezivalo unutrašnjost Dalmacije s njenim obalnim dijelom (Slika 13.).

Područje Grada Benkovca obuhvaća površinu od 513,8 km2 i 41 administrativno

naselje, od kojih se njih 34 nalazi na području Ravnih Kotara, a sedam na prostoru Bukovice.

Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine na području Grada živi 11.026

stanovnika, što čini oko 6,5% ukupnog stanovništva Županije. Grad Benkovac spada u

kategoriju rijetko naseljenih jedinica lokalne samouprave s 21 st/km2, dok županijski prosjek

iznosi 46,6 st/km2.

Lokacija zahvata se nalazi oko 7 km sjeverozapadno od Benkovca i oko 2,5 km

sjeveroistočno od zaseoka Korlat te zapadno od državne ceste D27 Karin-Benkovac, u

katastarskoj općini Korlat.

Područje zahvata pripada ravnokotarskom zaobalnom prostoru na kojem se

izmjenjuju blagi obronci između Anića i Miljevića drage, Malog i Čolinog brda, Duboke drage i

Debelog brda, Šikića i Badžokine drage, Mlinarske i Zorića drage te Mačkovače, između

zaselaka Dukići (Biljane Gornje) i Njiva te zaselaka Cupači i Vulelije. Najvažniji oblici reljefa:

koljeničaste anomalije dolina, zone spajanja više dolina, ravnocrtne doline te strme padine

nastali su u zonama rasjeda. Na užem području zahvata nalazi se vrh Čardak (175 m), zatim

Brezina (208 m) te Kašić Banjevački (207 m).

Na širem području zahvata raspored naselja je, uz prometnu povezanost, diktiran i

reljefom, a naselja su se razvila na zapadnim padinama, na granici između poljoprivrednih

površina i padina Debelog brda. Sa prometnicom ŽC6023-LC63121-ŽC6049 u podnožju, niz

zaseoka te naselja Kula Atlagić (184 stanovnika), Korlat (353 stanovnika) i Gornje Biljane (170

stanovnika) povezana su nepravilno raspoređenim cestama. Mnogi od zaseoka na ovom

području djelomični su ili potpuno napušteni, a mnogi objekti razrušeni u Domovinskom

ratu, nikada nisu obnovljeni.

Prometno-geografska vrijednost ovog područja velika je iz razloga što krški oblici nisu

osobito izraženi i ne predstavljaju prometne prepreke, tako da središnjim dijelom prolaze

važne cestovne i željezničke veze Zadra i Knina, odnosno, cestovne veze Zadra, Šibenika,

Rijeke i Zagreba.

Vegetacijski, područjem zahvata dominiraju submediteranski suhi travnjaci koji

pomalo zaraštaju u dračike s prevladavajućom šmrikom, što je karakteristično za

kamenjarske pašnjake koji se prestanu koristiti za ispašu. Na dubljim se tlima mjestimično

razvijaju travnjaci veće pokrovnosti, a u još dubljim i zaštićenijim dragama i gušća makija te

omanje šumice hrasta medunca i bijeloga graba (detaljno opisano u poglavlju C.10.).


C.I.A.K. d.o.o. 22

Slika 13. Položaj Grada Benkovca u Zadarskoj županiji; Izvor: http://proleksis.lzmk.hr/57006/

U nastavku, na slikama 14. i 15. prikaz je šireg i užeg područja zahvata, a

fotodokumentacija s lokacije zahvata SE KORLAT prikazana je na slikama od 16. do 19.

http://proleksis.lzmk.hr/57006/


C.I.A.K. d.o.o. 23

Slika 14. Šire područje zahvata; Izvor: www.geoportal.dgu

http://www.geoportal.dgu/


C.I.A.K. d.o.o. 24

Slika 15. Uže područje zahvata; Izvor: www.geoportal.dgu

http://www.geoportal.dgu/


C.I.A.K. d.o.o. 25

Slika 16. Lokacija zahvata – tipični teren



C.I.A.K. d.o.o. 26




C.I.A.K. d.o.o. 27

C.2 PODACI IZ DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA

Prema upravno teritorijalnom ustroju, lokacija zahvata se nalazi na području Zadarske

županije, Grad Benkovac, za koje su važeći sljedeći prostorno planski dokumenti:

- Prostorni plan Zadarske županije („Službeni glasnik Zadarske županije“, brojevi

2/01, 6/04, 2/05, 17/06, 25/09, 3/10, 15/14 i 14/15).

- Prostorni plan uređenja Grada Benkovca („Službeni glasnik Zadarske županije“,

broj 1/03; „Službeni glasnik Grada Benkovca“, brojevi 02/08, 4/12, 2/13, 5/13,

6/13, 02/16, 03/16-pročišćeni tekst, 04/17 i 05/17-pročišćeni tekst i 7/19).

Prostornim planom Zadarske županije („Službeni glasnik Zadarske županije“, brojevi

2/01, 6/04, 2/05, 17/06, 25/09, 3/10, 15/14 i 14/15) (u daljnjem tekstu PPZŽ) evidentirane

su temeljne vrijednosti i značajke prostora: krš, šume, voda, more, zaštićeni dijelovi prirode,

sagrađeni i zaštićeni dijelovi graditeljske baštine i dr., sa svrhom njihove zaštite od

neadekvatne prenamjene i devastacije. Također, PPZŽ predviđa i sadržaje u funkciji

društveno-ekonomskog razvoja Županije, vodeći računa o očuvanju spomenutih vrijednosti.

Odredbama članka 7. solarne elektrane snage veće od 20 MW određene su kao

elektroenergetske građevine od važnosti za RH, dok čl. 8. kao građevine od važnosti za

Županiju između ostaloga navodi i planirane solarne elektrane snage manje od 20 MW.

Odredbama članka 11. određena je mogućnost gradnje solarnih elektrana unutar

izdvojenih građevinskih područja proizvodne namjene izvan naselja, kao isključivih ili

osnovnih sadržaja zone ili u kombinaciji s drugim sličnim sadržajima. Granice obuhvata ovih

zona, kao i uvjeti gradnje i uređenja moraju se definirati PPUO/G-om.

Mogućnost izgradnje solarnih elektrana temelji se na preliminarnoj analizi

opravdanosti izgradnje postrojenja i mogućnosti priključka na elektroenergetsku mrežu (Čl.

62a.). Čl. 62b. opisuje povezivanje, odnosno priključak planiranih obnovljivih izvora energije

(vjetroelektrane, solarne elektrane) na elektroenergetsku mrežu, koji se sastoji od:

pripadajuće trafostanice smještene u granicama obuhvata planirane vjetroelektrane/solarne

elektrane i priključnog dalekovoda/kabela na postojeći ili planirani dalekovod ili na postojeću

ili planiranu trafostanicu u dijelu elektroenergetskog sustava koji se nalazi u relativnoj blizini

lokacije izgradnje vjetroelektrane/solarne elektrane. Točno definiranje trase priključnog

dalekovoda/kabela odredit će se projektnom dokumentacijom temeljem uvjeta nadležnog

ovlaštenog elektroprivrednog poduzeća/tvrtke (operator prijenosnog sustava ili operator

distribucijskog sustava).

Prema prostorno-planskoj namjeni i razgraničenju površina koje određuje PPZŽ

lokacija SE KORLAT se nalazi unutar „planiranog područja za iskorištavanje energije vjetra“

što je prikazano u grafičkom dijelu Plana, kartografski prikaz broj 2.3. „INFRASTRUKTURNI

SUSTAVI – ENERGETSKI SUSTAV“ (Slika 20., Slika 21.).

Provedbenim odredbama PPZŽ određeno je da se, sukladno mogućnostima

konfiguracije terena i koncepcije vjetroelektrane, dozvoljava u okviru vjetroelektrane

(vjetroparka) planiranje solarnih elektrana i ostalih pogona za korištenje sunčeve energije.


C.I.A.K. d.o.o. 28

Na predmetnom prostorno planskom području – području za iskorištavanje energije

vjetra, planirana je vjetroelektrana Korlat, za koju je proveden postupak procjene utjecaja na

okoliš i Glavne ocjene (2016.)6 te je donijeto Rješenje o prihvatljivosti zahvata (KLASA: UP/I

351-03/15-02/97; URBROJ: 517-06-2-1-1-16-10 od 9. svibnja 2016.), a potom su izdane

dozvole sukladno Zakonu o gradnji (Narodne novine, broj 153/13, 20/17 i 39/19).

6 Studija o utjecaju na okoliš i Glavna ocjena prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu Vjetroelektrana Korlat Grad Benkovac, Zadarska županija, RN/2015/0008, VITA PROJEKT d.o.o., Ilica 191, 10000 Zagreb


C.I.A.K. d.o.o. 29

Slika 20. Kartografski prikaz br. 2.3. „INFRASTRUKTURNI SUSTAVI – ENERGETSKI SUSTAV“, PPZŽ („Službeni glasnik Zadarske županije“, brojevi 2/01, 6/04, 2/05, 17/06, 25/09, 3/10, 15/14 i 14/15)

LOKACIJA ZAHVATA


C.I.A.K. d.o.o. 30

Slika 21. Kartografski prikaz br. 2.3. „INFRASTRUKTURNI SUSTAVI – ENERGETSKI SUSTAV“, PPZŽ („Službeni glasnik Zadarske županije“, brojevi 2/01, 6/04, 2/05, 17/06, 25/09, 3/10,

15/14 i 14/15) – uvećani izvadak


C.I.A.K. d.o.o. 31

Prostornim planom uređenja Grada Benkovca („Službeni glasnik Zadarske

županije“, broj 1/03; „Službeni glasnik Grada Benkovca“, brojevi 02/08, 4/12, 2/13, 5/13,

6/13, 02/16, 03/16-pročišćeni tekst, 04/17, 05/17-pročišćeni tekst i 7/19) (u daljnjem

tekstu PPUG Benkovca), člankom 15., određene su infrastrukturne građevine od važnosti za

Republiku Hrvatsku na području Grada Benkovca, među koje spadaju i energetske građevine,

odnosno energetski izvori koji koriste obnovljive izvore (vjetar, voda, sunce), snage veće od

20 MW.

Odredbama točke 5. određeni su UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I

POVRŠINE PROMETNIH I DRIGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA, podtočka 5.2. KOMUNALNI

SUSTAVI, 5.2.1. ENERGETIKA, 5.2.13. OBNOVLJIVI IZVORI, članak 130. i 131. kako slijedi:

Članak 130.

Alternativni izvori električne energije koji mogu zamijeniti sadašnje mogu biti

voda, sunce i vjetar, biomasa, a njihovo korištenje na Planom obuhvaćenom prostoru

će se riješiti studijama koje će pokazati racionalni i svrhovito korištenje prostora i

zaštitu istog.

Članak 131.

(1) Planom se predviđa racionalno korištenje energije korištenjem dopunskih

izvora ovisno o energetskim i gospodarskim potencijalima prostora Grada Benkovca.

(2) Dopunski izvori energije su prirodno obnovljivi izvori energije sukladno

lokalnim prilikama – biomasa, vjetar, sunce i vode.

(3) U razvitku korištenja energije treba težiti instaliranju samostojnih elektrana

koje koriste energiju dopunskih izvora energije.

(4) Izgradnja energetskih sustava iz obnovljivih izvora (fotonaponske/solarne

elektrane, vjetroparkovi, biomasa i sl. definirana je zakonskom regulativom i uvjetima

nadležnih ustanova iz oblasti energetike, prometa, vodnog gospodarstva i dr. Zasebne

lokacije za izgradnju energetskih sustava iz obnovljivih izvora definirani su na

kartografskim prikazima 1., 2., i 4. i označene oznakom VE ili SE.

(5) Dozvoljava se izgradnja fotonaponskih elektrana male i srednje snage (od 1

kW do 500 kW) u okviru građevinskih područja stambene, gospodarske – poslovne i

ugostiteljsko turističke namjene, izgrađene isključivo na krovnim površinama

građevina.

(6) Dozvoljava se izgradnja sunčevih kolektora u okviru građevinske čestice

isključivo na krovnim površinama građevina.

(7) Unutar utvrđenih građevinskih područja gospodarske – proizvodne namjene

moguće je formirati površine za smještaj uređaja i građevina za korištenje obnovljivih

izvora kao zasebne cjeline.

(8) Elementi koji se koriste u proizvodnji energije moraju biti ekološki prihvatljivi.

(9) Površine za smještaj energetskih sustava iz obnovljivih izvora moraju biti

priključene na javne infrastrukturne i komunalne sustave.


C.I.A.K. d.o.o. 32

Prema kartografskom prikazu br.1. „KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA“, („Službeni

glasnik Zadarske županije“, broj 1/03; „Službeni glasnik Grada Benkovca“, brojevi 02/08,

4/12, 2/13, 5/13, 6/13, 02/16, 03/16-pročišćeni tekst, 04/17, 05/17-pročišćeni tekst i 7/19)

lokacija zahvata SE KORLAT nalazi se na površini izvan naselja, na neizgrađenom području

„gospodarske namjene – proizvodna“ koja je određena kao površina za razvoj vjetroparkova

i označena planskom oznakom „VE“ (Slika 22.).

Prema kartografskom prikazu br. 2. „INFRASTRUKTURNI SUSTAVI I MREŽE“,

(„Službeni glasnik Zadarske županije“, broj 1/03; „Službeni glasnik Grada Benkovca“, brojevi

02/08, 4/12, 2/13, 5/13, 6/13, 02/16, 03/16-pročišćeni tekst, 04/17, 05/17-pročišćeni tekst i

7/19) lokacija zahvata SE KORLAT nalazi se na površini za smještaj obnovljivih izvora:

vjetroelektrana – istražna polja (Slika 23.).


C.I.A.K. d.o.o. 33

Slika 22. Kartografski prikaz br.1. „KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA“, („Službeni glasnik

Zadarske županije“, broj 1/03; „Službeni glasnik Grada Benkovca“, brojevi 02/08, 4/12, 2/13,

5/13, 6/13, 02/16, 03/16-pročišćeni tekst, 04/17, 05/17-pročišćeni tekst i 7/19) – uvećani

izvadak

LOKACIJA ZAHVATA


C.I.A.K. d.o.o. 34

Slika 23. Kartografski prikaz br. 2. „INFRASTRUKTURNI SUSTAVI I MREŽE“, („Službeni glasnik Zadarske županije“, broj 1/03; „Službeni glasnik Grada Benkovca“, brojevi 02/08, 4/12, 2/13,

5/13, 6/13, 02/16, 03/16-pročišćeni tekst, 04/17, 05/17-pročišćeni tekst i 7/19) – uvećani izvadak

LOKACIJA ZAHVATA


C.I.A.K. d.o.o. 35

C.3 KLIMATSKE ZNAČAJKE

Opće klimatske značajke

Šire područje zahvata ima umjerenu toplu kišnu klimu. Ono se nalazi cijele godine u

cirkulacijskom pojasu umjerenih širina gdje je stanje atmosfere vrlo promjenjivo uz česte

izmjene vremenskih situacija. Ljeti dominiraju bezgradijentna polja tlaka zraka s povremenim

razvojem konvektivne naoblake i pljuskovima kiše. Hladno doba godine od studenog do

ožujka karakteriziraju česte ciklonalne aktivnosti i prolasci hladnih fronti praćeni jakim, a

često i olujnim vjetrom. Posebna karakteristika zimskog razdoblja je česta bura – mahovit

vjetar koji doseže i olujnu jačinu.

Prema Köppenovoj klasifikaciji klime, koja uvažava bitne odlike srednjeg godišnjeg

hoda temperature zraka i oborine, područje zahvata ima Cfs's"b klimu. C je oznaka za

umjereno toplu kišnu klimu kakva vlada u velikom dijelu umjerenih širina. Njoj odgovara

srednja temperatura najhladnijeg mjeseca viša od –3 oC i niža od 18 oC. Srednja mjesečna

temperatura viša je od 10 oC tijekom više od četiri mjeseca u godini. Tijekom godine nema

suhih mjeseci (f), a minimum oborine je ljeti. Oznaka s' pokazuje da je kišovito razdoblje u

jesen, a s" da i zimi postoji kraće sušno razdoblje.

Klimatske promjene

Podaci o predviđenim klimatskim promjenama za šire područje zahvata (Dalmacija)

preuzeti su iz: "OČEKIVANI SCENARIJI KLIMATSKIH PROMJENA NA PODRUČJU DALMACIJE I

LIKE ", Mirta Patarčić, Državni hidrometeorološki zavod, Konzultacijska radionica. Prilagodba

klimatskim promjenama u regijama Hrvatske – Lika i sjeverna Dalmacija, Zadar, 12.11.2014.

Zaključna razmatranja su sljedeća:

PARAMETAR DALMACIJA Promjena srednje sezonske temperature T2m ZIMA 0.2-0.4 ˚C

PROLJEĆE 0.2-0.4 ˚C LJETO 1-1.2 ˚C JESEN 0.8-1 ˚C

Promjena zimske minimalne i ljetne maksimalne T2m

T2min zimi: 0.2-0.4 ˚C T2max ljeti: 1-1.2 ˚C

Promjena broja hladnih i toplih dana Hladni dani (T2min < 0˚C) zimi: od -1 do -3 dana

Topli dani (T2max ≥ 25˚C) ljeti: 6 do 10 dana

Promjena zimske i ljetne temperature T2m ZIMA P1-P0: 1-1.5 °C ZIMA P2-P0: 2-2.5 °C ZIMA P3-P0: 3-3.5 °C LJETO P1-P0: 1.5-2 °C LJETO P2-P0: 3-3.5 °C LJETO P3-P0: 4-5 °C

Promjena srednje sezonske oborine ZIMA -2 do 6% PROLJEĆE -2 do -10%

LJETO od -2 do 6% JESEN od -4 do -8%


C.I.A.K. d.o.o. 36

PARAMETAR DALMACIJA Promjena broja suhih dana i dnevnog

intenziteta oborine Suhi dani (DD) – Rd < 1.0 mm

PROLJEĆE: 1 do 3 dana GODINA: 1 do 3 dana

Standardni dnevni intenzitet oborine (SDII) – ukupna sezonska količina oborine podijeljena s brojem oborinskih dana (Rd ≥ 1.0 mm) u sezoni

ZIMA 1 do 6% PROLJEĆE -1 do -6%

LJETO -3 do 5% JESEN -1 do -3%

Promjena broja vlažnih dana i udjela sezonske količine oborine koja padne u vrlo vlažne dane

Vlažni dani (R75) – dani za koje je Rd > 75 percentila (određen iz Rd >= 1mm)

GODINA: -2 do 1 dan R95T – udio sezonske količine oborine koja padne u vrlo vlažne dane u ukupnoj količini

oborine

ZIMA 2 do 6% PROLJEĆE -6 do 1%

LJETO -3 do 3% JESEN -3 do 3%

Promjena zimske i ljetne oborine ZIMA P1-P0: -5 do 5% ZIMA P2-P0: 5 do 15 % ZIMA P3-P0: 5 do 15% LJETO P1-P0: -5 do 5%

LJETO P2-P0: -5 do -25% LJETO P3-P0: -25 do -35%

Promjena broja dana s padanjem snijega zimi Promjena vjetra na 10 m Vjetar na 10 m ljeti

0.2 do 0.3 m/s

C.4 RELJEFNE I GEOMORFOLOŠKE ZNAČAJKE

Područje zahvata pripada Ravnim kotarima koji su okarakterizirani kao nizak krški

plato okružen Velebitom, Bukovicom, Prominom te Jadranskim morem. Središnji Ravni kotari

ili ravnokotarsko zaobalje, u užem smislu, zauzimaju središnji prostor između primorskog

pojasa i Bukovice, uglavnom do 200 m nadmorske visine.

Nizinska obilježja Ravnih kotara upotpunjuje izmjena vapnenačko-dolomitnih uzvisina

i flišnih udolina dinarskog pravca pružanja što je vizualna odrednica čitavog kraja. Reljefni

oblici uzvisina i udolina uglavnom se podudaraju s geološkim strukturama – nizom antiklinala

i sinklinala različitih kutova nagiba slojeva i mjestimično sekundarno boranim. No,

naknadnim tektonskim pokretima i diferenciranom erozijom i korozijom nekadašnje zone

taloženja sedimenata mjestimično su izdignute, a karbonatne jezgre antiklinala zaravnjene ili

udubljene. U tom je slučaju riječ o inverznom reljefu s flišnim uzvisinama i plitkim

vapnenačkim udubinama.

Izrazita heterogenost krša na širem području zahvata, a koja se odražava u složenim

hidrološkim i hidrogeološkim značajkama, posljedica je geoloških i geomorfoloških značajki.

Iako na području Ravnih kotara protječe čitav niz vodotoka, svi oni u kritičnom – ljetnom

razdoblju kada su potrebe za vodom najveće – presušuju. Zbog toga se vodonosnik

prihranjuje uglavnom u hladnom dijelu godine, a takve geomorfološke značajke bitno utječu

na svojstva podzemnih voda.


C.I.A.K. d.o.o. 37

C.5 PEDOLOŠKE ZNAČAJKE

Šire područje zahvata izgrađeno je od propusnih krednih vapnenaca i vapnenačkih

breča i djelomično propusnih dolomita i laporovitih vapnenaca, a manji dio od nepropusnih

klastita. S obzirom na takvu geološku podlogu, klimatsko-vegetacijska obilježja i antropogeni

utjecaj, nekoliko je vrsta tala rašireno u središnjim Ravnim kotarima. Među najzastupljenija

spadaju rigolana, duboko obrađena tla, potom rendzina – humusna akumulativna tla

razvijena na supstratima lapora, dolomita i vapnenca, crnice te smeđa tla na dolomitima i

močvarna glejna tla uz poplavne zone Vranskog jezera i drugih povremenih vodotoka na

prostoru Kotara.

Lokacija zahvata nalazi se na području na kojem dominira smeđe tlo na vapnencu

(kalkokambisol) koje je plitko tlo i formira se isključivo na tvrdim i čistim vapnencima ili

dolomitima koji imaju manje od 1% netopivog ostatka. Kao izvor mineralnog dijela tla,

lokalno se javlja i praškasti materijal eolskog podrijetla. Najzastupljeniji je varijetet plitkog tla

(od 25 cm do 35 cm) čija produktivnost varira, a promjenjivost dubine te stjenovitost i

kamenitost terena ograničava mogućnost intenzivnijeg korištenja.

Uz kalkokambisol, izmjenjuju se vapneno dolomitna crnica (kalkomelanosol) i

rendzina koja pripadaju klasi humusno akumulativnih tala i predstavljaju tek malo viši

razvojni stadij od inicijalnog kamenjara na kojem nastaju. Kalkomelanosol nastaje

akumulacijom humusa direktno na matičnom supstratu-vapnenačkoj ili dolomitnoj stijeni,

dok u stvaranju rendzine veliku ulogu ima karbonatni regolit. Zbog male dubine, a time i

niskog vodnog retencijskog kapaciteta kojem pogoduje i izrazita karstna hidrologija, ova tla

pretežno su suha i stoga, nisko produktivna.

Na slici 24. izvadak je iz pedološke karte RH, s označenom lokacijom zahvata SE

KORLAT.

Erozija tla

Erozija tla posljedica je različitih antropogenih i prirodnih uvjeta. Ona je prirodni

proces star koliko i Zemlja. Pri normalnoj eroziji odnošenje tla redovito je manje od tvorbe

tla uzrokovane pedogenetskim procesima.

Porast prosječnih temperatura te sve učestalije i intenzivnije suše i ostale vremenske

nepogode uzrokovane klimatskim promjenama vode do sve veće degradacije sušnih

područja (te stoga i dezertifikacije). Kada je zemljište izuzetno suho, ranjivije je na eroziju,

uključujući tijekom bujičnih poplava kada površina tla brzo erodira, čime dolazi do daljnje

degradacije površine zemljišta. Prekomjerna ispaša i krčenje šuma mogu dovesti do

dezertifikacije jer se tim postupcima uklanja ili oštećuje vegetacija koja štiti zemljište i

održava njegovu vlažnost i plodnost.

Za šire područje zahvata, osobito je značajna izloženost opasnostima od dugotrajnih

suša, prvenstveno u vegetacijskom razdoblju, dok ljetne suše na Jadranu pogoduju širenju

šumskih požara. Područje karakteriziraju male količine oborina na otocima, koje se povećaju

prema brdovitoj unutrašnjosti. Južni dio Ravnih kotara na visinama između 100 m i 200 m


C.I.A.K. d.o.o. 38

ima 900-1.000 mm, dok sjeverni ima 1000-1.250 mm oborine godišnje. Nedostatak oborina u

duljem vremenskom razdoblju može uzrokovati hidrološku sušu koja se očituje smanjenjem

površinskih i dubinskih zaliha vode.

Na širem području, ekstenzivno stočarstvo od najstarijih vremena značajno je

doprinijelo uništavanju šumske vegetacije, onemogućavalo njegovu obnovu i time izravno

utjecalo na eroziju. Međutim, danas je pritisak na ove površine znatno smanjen, prisutna je

progresija šumske vegetacije i usporeni su erozijski procesi. Nekada potpuno ogoljene

površine prekrivene su sada šibljacima, šikarama i drugim oblicima prirodne vegetacije, koja

sprječava površinsku eroziju tla.


C.I.A.K. d.o.o. 39

Slika 24. Pedološka karta RH – izvadak s označenom lokacijom zahvata; Izvor: www.envi-portal.azo.hr

http://www.envi-portal.azo.hr/


C.I.A.K. d.o.o. 40

C.6 SEIZMOLOŠKE ZNAČAJKE

Prema „Karti potresnih područja RH s usporednim vršnim ubrzanjem tla tipa A uz

vjerojatnost premašaja od 10% u 50 godina za povratna razdoblja od 95 i 475 godina“ za

područje zahvata, za povratno razdoblje od 95 godina pri seizmičkom udaru može se

očekivati maksimalno ubrzanje tla od agR = 0,10 g. Takav bi potres na širem području

zahvata imao intenzitet Io= VII° MCS (Slika 25.).

Za povratno razdoblje od 475 godina maksimalno ubrzanje tla, uvjetovano potresom

na lokaciji zahvata iznosi od agR = 0,20 g. Taj bi, najjači očekivani potres za navedeno

povratno razdoblje, na promatranom području imao intenzitet Io = VIII° MCS (Slika 26.).

Slika 25. Karta potresnih područja RH za

povratno razdoblje od 95 godina Izvor: PMF,

Geofizički odsjek, Marijan Herak, Zagreb,

2012.

lokacija zahvata

Slika 26. Karta potresnih područja

RH za povratno razdoblje od 475 godina

Izvor: PMF, Geofizički odsjek, Marijan

Herak, Zagreb, 2012.

lokacija zahvata

C.7 HIDROGEOLOŠKE ZNAČAJKE I PREGLED STANJA VODNIH TIJELA

Područje zahvata hidrografski pripada slivu Jadranskog mora i Jadranskom vodnom

području. Površina Jadranskog vodnog područja iznosi 35.289 km2, što je oko 40% ukupnog

teritorija Republike Hrvatske. Jadransko vodno područje siromašno je kopnenom

površinskom vodom, ali postoje značajni podzemni tokovi kroz krške sustave. Glavnina

oborinskih voda ponire dublje u slojeve, do nepropusnih horizonata gdje se nalaze ležišta

podzemne vode i stalni krški izvori. Vodotoci se javljaju u predjelima slabije izraženih krških

fenomena, gdje ima aluvijalnih naplavina i gdje podzemna cirkulacija nije duboka.

U hidrogeološkom smislu, područje zahvata pripada slivu Ravnih kotara. Prema opisu

iz HGI (2006.) ovaj sliv obuhvaća sjeverni dio Ravnih kotara. Na zapadu se naslanja na

Novigradsko i Karinsko more, a na istoku do izvorišnog područja vodotoka Karišnica.


C.I.A.K. d.o.o. 41

Nadmorske visine variraju od 0 m n.m. na zapadu, do oko 400 m n.m. na istoku, a 500 m

n.m. na sjeveru.

Sliv Ravnih kotara je razmjerno malo drenažno područje površine 380 km2 koje

graniči sa slivovima triju većih recipijenata, Vranskog jezera, Krke i Zrmanje. Porijeklo

podzemne vode ograničeno je na lokalne oborine koje se vrlo brzo infiltriraju u

prevladavajuće okršene vapnence. Pojava površinskih voda u obliku izvora i uglavnom

povremenih sezonskih tokova najčešće je povezana s kontaktnim zonama između izrazito

vodopropusnih karbonatnih stijena i manje propusnog fliša. Površinski vodotoci pretežno

slijede geološke i geomorfološke strukture dinarskog pravca pružanja (SZ-JI), a slično je i s

podzemnom vodom koja otječe prema moru, sjeverozapadno od vodonosnika. Osim tog

privilegiranog smjera otjecanja sifonalni tok vode odvija se ispod hidrogeoloških barijera

poprečno na pravac pružanja glavnih struktura (i barijera) kroz kanale koji se protežu ispod

današnje morske razine. Ta voda izbija difuzno ili koncentrirano na podmorskim ispustima,

kao i na brojnim periodičnim (intermitentnim) i stalnim intertajdalnim i priobalnim izvorima.

Najznačajniji izvor vode u zapadnom dijelu Ravnih kotara jest izvor Golubinka, koji se

nalazi na samoj obali mora i ima maksimalni kapacitet od 1.000 l/s (Qmin = 50 l/s) te se

upotrebljava u vodoopskrbi. Uz njega se u vodoopskrbi obližnjeg Zadra upotrebljavaju i izvori

i zdenci u Bokanjačkom blatu. U istočnom su dijelu Ravnih kotara glavni površinski tokovi

rijeka Bijela voda (stalni tok) i Karišnica (povremeni tok).

Vodna tijela

Lokacija zahvata nalazi se na vodnom tijelu koje je prema Planu upravljanja vodnim

područjima za razdoblje 2016-2021. (Narodne novine, broj 66/16) klasificirano kao grupirano

vodno tijelo podzemne vode JKGN_08 – RAVNI KOTARI (Slika 27.).

Radi se o grupiranom vodnom tijelu pukotinsko-kaverozne, međuzrnske poroznosti,

površine 979 m2 i s 299*106 m3 /god. obnovljivih zaliha podzemne vode. Razmatrajući

prirodnu ranjivost, 39% područja je niske, 2,8% visoke i 0,2% vrlo visoke ranjivosti. Grupirano

vodno tijelo podzemne vode JKGN_08 – Ravni kotari je u pogledu količinskog, kemijskog i

konačnog stanja ocijenjeno „kao dobro“.

Na širem području zahvata dva su površinska vodna tijela: Vodno tijelo

JKRN0122_001, Novigradska jaruga i Vodno tijelo JKRN0107_001, Kličevica - jaruga (Slika

28.).

U tablici 1. i dalje u nastavku su prikazani podaci o stanju navedenih vodnih tijela

prema Planu upravljanja vodnim područjima 2016-2021. (Narodne novine, broj 66/16)

(IZVADAK IZ REGISTRA VODNIH TIJELA; Klasifikacijska oznaka: 008-02/19-02/0000491,

Urudžbeni broj: 15-19-1).


C.I.A.K. d.o.o. 42

Tablica 1. Vodna tijela na širem području zahvata – opći podaci; Izvor: Plan upravljanja vodnim područjima 2016-2021. (Narodne novine, broj 66/16)

Šifra vodnog

tijela JKRN0122_001 JKRN0107_001

Naziv vodnog

tijela Novigradska jaruga Kličevica - jaruga

Kategorija

vodnog tijela Tekućica / River Tekućica / River

Ekotip Nizinske male povremene

tekućice (16B) Nizinske male povremene

tekućice (16B) Dužina vodnog

tijela 14.0 km + 20.2 km 9.39 km + 49.8 km

Izmijenjenost Prirodno (natural) Prirodno (natural)

Vodno područje Jadransko Jadransko

Podsliv Kopno Kopno

Ekoregija Dinaridska Dinaridska

Države Nacionalno (HR) Nacionalno (HR)

Obaveza

izvješćivanja EU EU

Tijela podzemne

vode JKGN-08 JKGN-08

Zaštićena

područja

HR1000023, HRCA_61011008, HRCM_62011008*, HROT_71005000*

(* - dio vodnog tijela)

HR1000024, HR2001218, HRCM_41031013*, HROT_71005000*

(* dio vodnog tijela) Mjerne postaje

kakvoće


C.I.A.K. d.o.o. 43

Slika 27. Grupirano vodno tijelo podzemnih voda oznake JKGN_08 – RAVNI KOTARI; Izvor: Hrvatske vode


C.I.A.K. d.o.o. 44

Slika 28. Karta površinskih vodnih tijela – izvadak s označenom lokacijom zahvata; Izvor: Hrvatske vode


C.I.A.K. d.o.o. 45

Vodno tijelo JKRN0122_001, Novigradska jaruga

STANJE VODNOG TIJELA JKRN0122_001

PARAMETAR UREDBA

NN 73/2013*

ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA

STANJE 2021. NAKON 2021. POSTIZANJE

CILJEVA OKOLIŠA

Stanje, konačno Ekolosko stanje Kemijsko stanje Ekolosko stanje Fizikalno kemijski pokazatelji Specifične onečišćujuće tvari Hidromorfološki elementi Biološki elementi kakvoće Fizikalno kemijski pokazatelji BPK5 Ukupni dušik Ukupni fosfor

umjereno umjereno

dobro stanje

umjereno umjereno vrlo dobro

dobro

nema ocjene

umjereno dobro dobro loše

loše loše

dobro stanje

loše loše

vrlo dobro dobro

nema ocjene

loše

dobro dobro loše

loše loše

dobro stanje

loše loše

vrlo dobro dobro

nema ocjene

loše

dobro dobro loše

umjereno umjereno

dobro stanje

umjereno umjereno vrlo dobro

dobro

nema ocjene

umjereno dobro dobro

umjereno

ne postiže

ciljeve ne postiže

ciljeve postiže ciljeve

ne postiže

ciljeve ne postiže

ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve

nema

procjene


C.I.A.K. d.o.o. 46

Specifične onečišćujuće tvari arsen bakar cink krom fluoridi adsorbilni organski halogeni (AOX) poliklorirani bifenili (PCB) Hidromorfološki elementi Hidrološki režim Kontinuitet toka Morfološki uvjeti Indeks korištenja (ikv) Kemijsko stanje Klorfenvinfos Klorpirifos (klorpirifos-etil) Diuron Izoproturon

vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro

dobro dobro dobro dobro dobro

dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje



dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje



dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene



dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene

ne postiže

ciljeve postiže ciljeve procjena nije

pouzdana ne postiže

ciljeve

postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve

postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve

postiže ciljeve

nema procjene

nema procjene

nema procjene

nema procjene

NAPOMENA: NEMA OCJENE: Biološki elementi kakvoće, Fitoplankton, Fitobentos, Makrofiti, Makrozoobentos, Ribe, pH,

KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin

DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini

spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-cd)piren, Simazin,

Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan *prema dostupnim podacima


C.I.A.K. d.o.o. 47

Vodno tijelo JKRN0107_001, Kličevica - jaruga

STANJE VODNOG TIJELA JKRN0107_001

PARAMETAR UREDBA NN 73/2013*

ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA

STANJE 2021. NAKON 2021. POSTIZANJE CILJEVA OKOLIŠA

Stanje, konačno Ekolosko stanje Kemijsko stanje Ekolosko stanje Fizikalno kemijski pokazatelji Specifične onečišćujuće tvari Hidromorfološki elementi Biološki elementi kakvoće Fizikalno kemijski pokazatelji

umjereno umjereno dobro stanje umjereno umjereno vrlo dobro vrlo dobro nema ocjene umjereno

vrlo loše vrlo loše dobro stanje vrlo loše vrlo loše vrlo dobro vrlo dobro nema ocjene vrlo loše



ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve postiže ciljeve ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve


C.I.A.K. d.o.o. 48

BPK5 Ukupni dušik Ukupni fosfor Specifične onečišćujuće tvari arsen bakar cink krom fluoridi adsorbilni organski halogeni (AOX) poliklorirani bifenili (PCB) Hidromorfološki elementi Hidrološki režim Kontinuitet toka Morfološki uvjeti Indeks korištenja (ikv) Kemijsko stanje Klorfenvinfos Klorpirifos (klorpirifos-etil) Diuron Izoproturon

dobro umjereno vrlo loše vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje

dobro umjereno vrlo loše vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje

dobro umjereno vrlo loše vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene

dobro umjereno vrlo loše vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene

nema procjene ne postiže ciljeve postiže ciljeve ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve nema procjene nema procjene nema procjene nema procjene

NAPOMENA: NEMA OCJENE: Biološki elementi kakvoće, Fitoplankton, Fitobentos, Makrofiti, Makrozoobentos, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan *prema dostupnim podacima

C.8. ZAŠTIĆENA PODRUČJA – PODRUČJA POSEBNE ZAŠTITE VODA

Zaštićena područja – područja posebne zaštite vode su ona područja gdje je radi

zaštite voda i vodnoga okoliša potrebno provesti dodatne mjere zaštite, a određuju se na

temelju Zakona o vodama (Narodne novine, broj 66/19) i posebnih propisa.

Za područje zahvata se daju podaci Hrvatskih voda: Registar zaštićenih područja –

područja posebne zaštite voda u nastavku i na slici 29.


C.I.A.K. d.o.o. 49


C.I.A.K. d.o.o. 50


C.I.A.K. d.o.o. 51

Slika 29. Lokacija zahvata SE KORLAT u odnosu na zaštićena područja – područja posebne zaštite voda; Izvor: Hrvatske vode


C.I.A.K. d.o.o. 52

C.9 OPASNOST OD POPLAVA I RIZIK OD POPLAVA

U okviru Plana upravljanja vodnim područjima 2016-2021. (Narodne novine, broj

66/16) izrađene su karte opasnosti od poplava i karte rizika od poplava.

Analiza opasnosti od poplava obuhvaća tri scenarija plavljenja: (1) velike vjerojatnosti

pojavljivanja; (2) srednje vjerojatnosti pojavljivanja (povratno razdoblje 100 godina) i (3)

male vjerojatnosti pojavljivanja uključujući akcidentne poplave uzrokovane rušenjem nasipa

na većim vodotocima ili rušenjem visokih brana (umjetne poplave), a uz informacije o

obuhvatu analizirane su i dubine.

Prema izvodu iz Karte opasnosti od poplava po vjerojatnosti poplavljivanja, vidljivo je

da se lokacija zahvata nalazi izvan područja opasnosti od poplava (Slika 30.).


C.I.A.K. d.o.o. 53

Slika 30. Karta opasnosti od poplava po vjerojatnosti poplavljivanja;– izvadak s označenom lokacijom zahvata SE KORLAT; Izvor: Hrvatske vode


C.I.A.K. d.o.o. 54

C.10 BIOLOŠKO-EKOLOŠKE ZNAČAJKE

Šire područje zahvata dio je prirodnog areala klimazonalne vegetacije šuma hrasta

medunca i bijelog graba (Querco-carpinetum orientalis), koja pripada submediteranskoj

vegetacijskoj zoni zimzeleno-listopadnih šuma mediteransko-montanskog vegetacijskog

pojasa. U tom prostoru vrsta vegetacije lokalno ovisi i o litološkom sastavu podloge tako da

je na karbonatnim naslagama ona uglavnom rijetka i zastupljena grmljem.

U submediteranskom dijelu, sljedeći stupanj degradacije šuma bijeloga graba i hrasta

medunca predstavljaju suhi travnjaci i kamenjarski pašnjaci. Takvi se travnjaci kao trajni

stadij održavaju prvenstveno ispašom, a zbog otplavljivanja tla, djelovanja vjetra, ljetne suše

i požara mnogi su vrlo oskudno obrasli pa ponekad izgledaju poput kamenih pustinja –

kamenjara, konačnog i potpunog degradacijskog stadija u submediteranskom vegetacijskom

pojasu. Prestankom ispaše kamenjari postupno zaraštavaju drvenastim vrstama šikara. I

nadalje, zbog napuštanja svih tradicionalnih oblika korištenja (ispaša, sječa, poljoprivreda),

degradirane se površine danas nalaze u procesu progresivne sukcesije koja vodi obnovi

šumske vegetacije te se u travnjake naseljava dračik ili makija, a na pogodnim (dubljim i od

bure zaštićenijim) tlima i visoka, neprohodna makija ili pak niska šuma.

Na području zahvata intenzitet antropogenih utjecaja u prošlosti je bio manji pa je

teren u velikoj mjeri obrastao grmovima od kojih su najznačajniji: smrika (Juniperus

oxycedrus), bijeli grab (Carpinus orientalis), primorska krkavina (Rhamnus intermedia), drača

(Paliurus spina-christi) i dr. Navedena vegetacija predstavlja jedan progresivni sukcesivni

stadij, odnosno prijelaz od zajednice obične vlasulje i smilice (As. Festuco-Koelerietum

splendentis H-ić 1975) (C.3.5.1.1) prema zajednici primorske krkavine i drače s bijelim

grabom (As. Rhamno-Paliuretum Trinajstić 1995 subas. carpinetosum orientalis H-ić. 1963)

(D.3.1.1.1). Zbog toga ova zajednica predstavlja prvi progresivni stupanj u sukcesiji vegetacije

kamenjarskih pašnjaka. Zbog izrazito nepovoljnih ekoloških, prije svega edafskih uvjeta, ta

sukcesija ide vrlo sporo.

U sloju drveća zastupljene su sljedeće vrste: medunac (Quercus pubescens Thuill.),

bijeli grab (Ostrya carpinofolia Scop.), crni jasen (Fraxinus ornus L.) i makljen (Acer

monspessulanum) i dr. U sloju grmlja pridolaze šibika, (Coronilla emeroides Boiss. Et Spr.), ruj

(Cotinus coggygria L.), drača (Paliurus spina-christi L.), pucalina (Colutea arborescens L.),

rašeljka (Prunus mahaleb L), kupina (Rubus ulmifolius L.) i dr. Sloj prizemnog rašća tvore

čubar (Satureia montana L.), šparožina (Asparagus acutifolius L.), oštrolisna veprina (Ruscus

aculeatus L.), lijepi jasenak (Dictamnus albus L.), jesenska šašika (Sesleria autumnalis (Scop.)

FR.Shultz), medenika (Melittis melissophyllum L.), rumena iglica (Geranium sanguineum L.),

obični dubačac (Teucrium chamaedrys L.), velika crvena djetelina (Trifolium rubens L.) i dr.

Fauna je predstavljena vrstama koje su svojom biologijom vezane za suha

submediteranska staništa (submediteransko područje listopadne vegetacije) te

fragmentarno raspoređene površine šumske vegetacije (šikare, šume). Takva staništa vrlo su

povoljna za gmazove, međutim zbog siromaštva vode, jakih ljetnih žega, bure te lakog

nestajanja vode u krško podzemlje, nisu pogodna za vodozemce. Od guštera dolaze krška


C.I.A.K. d.o.o. 55

gušterica (Podarcis melisellensis) (SZ)7 i primorska gušterica (Podarcis sicula) (Z) koja je

najčešće vezana za kamenjarske travnjake, stijene i područja oko naselja. Na sličnim

lokalitetima obitavaju veliki zelembać (Lacerta trilineata) (SZ), blavor (Pseudopus apodus)

(SZ) i sljepić (Anguis fragilis). Na području zahvata obitava poskok (Vipera ammodytes) (SZ),

kao i sljedeće vrste zmija neotrovnica: smukulja (Coronella austriaca) (SZ), šara poljarica

(Hierophis gemonensis) (SZ), crvenkrpica (Zamenis situla) (SZ), četveroprugi kravosas (Elaphe

quatuorlineata) (SZ) i obična bijelica (Elaphe longissima) (Z). Među vrstama sisavaca prisutne

su široko rasprostranjene paleartktičke vrste, vrste užeg areala, kao i pojedini mediteranski

elementi. Od manjih sisavaca (Mammalia) zastupljeni su kukcojedi (Insectivora) i glodavci

(Rodentia) za koje su karakteristične velike promjene brojnosti populacija. Uz sisavce, ptice

su najbrojnija i najzastupljenija skupina kralješnjaka s obzirom na to da je na širem području

nekoliko područja ekološke mreže koja su istaknuta kao područja očuvanja značajna za ptice

(vidi poglavlje C.12.).

Prema karti prirodnih i poluprirodnih ne-šumskih kopnenih i slatkovodnih staništa

Republike Hrvatske (2016.) na širem području kartirano je nekoliko stanišnih tipova koji,

prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa, pripadaju osnovnim skupinama: C. Travnjaci, cretovi

i visoke zeleni, D. Šikare, E. Šume te J. Izgrađena i industrijska staništa (Slika 31.)

Na lokaciji zahvata prevladavaju površine stanišnog tipa C.3.5. Submediteranski i

epimediteranski suhi travnjaci/C.3.5.1. Istočnojadranski kamenjarski pašnjaci

submediteranske zone koji predstavljaju degradacijski stupanj šume bijeloga graba i hrasta

medunca. Navedenoj zajednici pripadaju istočnojadranski kamenjarski pašnjaci

submediteranske zone mediteransko-litoralnog vegetacijskog pojasa. Takvi se travnjaci kao

trajni stadij održavaju prvenstveno ispašom, a zbog otplavljivanja tla, djelovanja vjetra, ljetne

suše i požara mnogi su vrlo oskudno obrasli pa ponekad izgledaju poput kamenih pustinja –

kamenjara, konačnog i potpunog degradacijskog stadija u submediteranskom vegetacijskom

pojasu. Prestankom ispaše kamenjare postupno zaraštavaju drvenastim vrstama šikara. I

nadalje, zbog napuštanja svih tradicionalnih oblika korištenja (ispaša, sječa, poljoprivreda),

degradirane se površine danas nalaze u procesu progresivne sukcesije koja vodi obnovi

šumske vegetacije: u travnjake se naseljava dračik ili makija, a na pogodnim (dubljim i od

bure zaštićenijim) tlima napokon i visoka, neprohodna makija ili pak niska šuma.

Terenskim uvidom uočeno je kako na većem dijelu obuhvata zahvata dominira

stanište vrste Juniperus oxycedrus (D.3.4.2.3. Sastojine oštroigličaste borovice) koje pripada

vegetaciji Bušika (D.3.4.). Između grmova borovice raštrkana je rijetka zeljasta vegetacija

Submediteranskih i epimediteranskih suhih travnjaka. Navedeni tip travnjaka svrstan je

među Ugrožene i rijetke stanišne tipove Natura 2000-kôda 62A0 (Istočno-submediteranski

suhi travnjaci reda Scorzoneretalia villosae), koji prema NKS-u odgovaraju Submediteranskim

i epimediteranskim suhim travnjacima (C.3.5.), unutar kojega na prostoru planiranog zahvata

rastu kamenjarski pašnjaci s rijetkom drvenastom vegetacijom, uglavnom oštroigličastom

borovicom (Juniperus oxycedrus), što je tipično za zapuštene pašnjake.

7Tumač: Z zaštićena vrsta; SZ strogo zaštićena vrsta


C.I.A.K. d.o.o. 56

Na širem području zahvata još se raspoznaju i E. Šume i J. Izgrađena i industrijska

staništa, koja nisu podrobnije razrađena kartom kopnenih nešumskih staništa jer ne

pripadaju u polu- i prirodna staništa.

C.11 ZAŠTIĆENA PODRUČJA

Lokacija zahvata se nalazi izvan područja zaštićenih temeljem Zakona o zaštiti prirode

(Narodne novine, broj 80/13, 15/18 i 14/19) (Slika 32.).

Najbliža zaštićena područja su na udaljenostima većim od 10 km.


C.I.A.K. d.o.o. 57

Slika 31. Izvod iz karte prirodnih i poluprirodnih ne-šumskih kopnenih i slatkovodnih staništa Republike Hrvatske; Izvor: www.bioportal.hr


C.I.A.K. d.o.o. 58

Slika 32. Izvod iz karte zaštićenih područja; Izvor: www.bioportal.hr


C.I.A.K. d.o.o. 59

C.12 EKOLOŠKA MREŽA

Lokacija zahvata se ne nalazi unutar područja ekološke mreže koja su proglašena

Uredbom o ekološkoj mreži (Narodne novine, broj 124/13 i 105/15) (Slika 33.).

Najbliža područja ekološke mreže, na udaljenostima su većim od 3 km, i to:

- Područje očuvanja značajno za ptice (POP) HR1000024 Ravni kotari, u smjeru

jugozapada

- Područje očuvanja značajno za ptice (POP) HR1000023 SZ Dalmacija i Pag, u

smjeru sjeveroistoka

- Područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove (POVS) HR2001361 Ravni

kotari, u smjeru jugozapada.

Područje POVS HR2001361 Ravni kotari obuhvaća površinu od oko 31.511 ha na

prostoru zadarskog zaobalja, sjeverno od Vranskog jezera, južno od Benkovca, jugoistočno

od Donjeg Zemunika. Područje predstavlja jedan od glavnih lokaliteta za rasprostranjenje

leptira dalmatinski okaš i od značaja je za očuvanje vrste bjelonogi rak koji u Hrvatskoj dolazi

samo u rijekama jadranskog slijeva. Najznačajniji pritisci su napuštanje tradicionalnog

sustava ispaše i košnje te prometna infrastruktura. Područje je značajno za vrste gmazova

kopnena kornjača, četveroprugi kravosas i crvenkrpica, za koje se smatra da su zastupljeni u

velikom broju. U pogledu šišmiša, područje je značajno za migracije vrsta: oštrouhi šišmiš i

dugokrili pršnjak. Na ovom području, njihove su populacije < 2%, i nisu izolirane unutra šireg

područja rasprostranjenosti. Također, ovo područje je od međunarodnog značenja kao

podzemno stanište za vrstu dugokrili pršnjak. Uz navedeno, standardni obrazac Natura 2000

za POVS HR2001361 Ravni kotari uključuje još pet vrsta šišmiša, međutim veličina njihovih

populacija nije značajna (D-beznačajna populacija) što znači da se vrsta na području rijetko

opaža, na primjer samo zalutale jedinke.

Područje POP HR1000024 Ravni kotari obuhvaća površinu od oko 65.115 ha u zaleđu

Zadarske županije, na prostoru za koji je značajan veliki udio obradivih površina te makije,

gariga i kamenjara. Za POP HR1000024 Ravni kotari istaknuto je 18 ciljnih vrsta ptica.

Područje je ugroženo napuštanjem sustava ispaše, odnosno prestanka tradicionalnog uzgoja

stoke, ali i košnje travnjaka. U nešto manjoj mjeri, područje je ugroženo intenziviranjem

poljoprivrednog uzgoja, lovom ili nekim drugim oblikom ljudskog djelovanja. Na području

obitava 100% nacionalne gnijezdeće populacije zlatovrane koja se zadržava na jablanovima

koji rastu uz kanale pokraj mozaika poljoprivrednih zemljišta. Također, POP HR1000024

Ravni kotari stanište je najvećoj hrvatskoj gnijezdećoj populaciji voljića maslinara (12%) i

ševe krunice (9%). Na području obitava i 16,7% nacionalne populacije eje livadarke i 9,4%

nacionalne populacije velike ševe. Na ovom je području potrebno revitalizirati nekad brojna

staništa u Dalmaciji – blata (Bokanjačko, Nadinsko, itd.). Najveći pritisak na ciljeve očuvanja

POP HR1000024 Ravni kotari je napuštanje tradicionalnog sustava ispaše stoke te košnje kao

i stočarstvo (bez ispaše).


C.I.A.K. d.o.o. 60

Područje POP HR1000023 SZ Dalmacija i Pag, površine oko 59.893 ha od čega na

morski dio otpada oko 40%, obuhvaća sjeverozapadni dio Dalmacije u blizini Zadra i otok

Pag. Ovo je jedino veće područje na hrvatskoj obali s muljevitim i pješčanim plićacima,

širokim, plitkim zaljevima, lagunama i morskim tjesnacima. Na Pagu se nalazi i nekoliko malih

močvarnih područja (Velo, Malo i Kolansko blato) kao i dvije od tri hrvatske solane (solane

Pag i Nin). Za POP je istaknuto 46 ciljnih vrsta ptica. Ovo je najznačajnije područje za

zimovanje mnogih močvarica, gnjuraca, dugokljune čigre i morskih vrsta patki te

najznačajnije mjesto za gniježđenje morskog kulika u Hrvatskoj. Mali otoci i grebeni su bitna

mjesta za gniježđenje gnjuraca, male čigre i crvenokljune čigre. Ovo POP područje je također

bitno odmorište za ptice u vrijeme migracija. Na POP HR1000023 SZ Dalmacija i Pag mreže

zimuje 16% nacionalne populacije dugokljune čigre (Sterna sandvicensis), 31% crvenogrlog

plijenora (Gavia stellata), 25% male bijele čaplje (Egretta garzetta). Na ovom području

zimuju važne vrste koje se nalaze na crvenom popisu zaštićenih ptica. To su žalar cirikavac

(Calidris alpina) s 40% nacionalne populacije, zlatar pijukavac (Pluvialis squatarola) s 50%,

veliki pozviždač (Numenius arquata) s 58% nacionalne populacije na ovom području. Uz

deltu Neretve, ovo je jedno od dva najvažnija područja gnježđenja vrste morski kulik

(Charadrius alexandrinus), 86% i vlastelice (Himantopus himantopus) s 55% nacionalne

populacije. Mali otoci na ovom području su gnjezdilišta crvenokljune čigre (Sterna hirundo)

9%, male čigre (Sterna albifrons) 5% i morskog vranca (Phalacrocorax aristotelis desmarestii)

0,7%nacionalne populacije.


C.I.A.K. d.o.o. 61

Slika 33. Izvod iz karte ekološke mreže; Izvor: www.bioportal.hr

http://www.bioportal.hr/


C.I.A.K. d.o.o. 62

C.13 KRAJOBRAZNA RAZNOLIKOST

Prema krajobraznoj regionalizaciji Hrvatske, a s obzirom na prirodne značajke,

područje zahvata se nalazi unutar krajobrazne jedinice Sjeverno-dalmatinska zaravan. Cijeli

prostor je ortografski slabo razveden, s time da je unutrašnji dio tipična vapnenačka zaravan,

krajnje oskudna vegetacijom i plodnom zemljom, a bliže moru dolazi do smjene blagih

uzvišenja i udolina – krških polja (Ravni kotari). Glavne krajobrazne vrijednosti pa dijelom i

identitet daju dvije rijeke Krka i Zrmanja, Vransko jezero i Novigradsko i Karinsko more koji

su krajobrazno također jezera.

Lokacija zahvata se nalazi na području karbonatne krške zaravni s vrlo blagim

uzdizanjem terena. Zaravan se, kao i okolna uzvišenja i polja, pruža u smjeru sjeverozapad-

jugoistok. Prostor krške zaravni promrežen je makadamima, izgrađenim za potrebe

površinskih kopova, obradivih površina i naselja. Antropogena direktna i indirektna

devastacija površinskog pokrova, kao i prirodno male predispozicije za dobar rast i razvoj

zajednica, uvjetovali su slabu zastupljenost u pogledu raznolikosti, obraslosti, odnosno

cjelokupne razvijenosti površinskog pokrova ovog područja.

Lokacija zahvata se nalazi na ravnom terenu, izvan naselja, na neizgrađenom

području gospodarske namjene – proizvodna, koja je određena kao površina za razvoj

vjetroparkova i označena je planskom oznakom „VE“.

Razvoj naselja na ovom području diktiran je glavnim prometnim tokovima te su se

najveća naselja razvila uz državne ceste (Benkovac, Smilčić, Donje Biljane, Karin). Naselja su

to koja se u prostoru javljaju okrupnjeno nadovezujući se pojedinačnim zaseocima i kućama

jedni na druge lokalnim prometnicama (generalno pružanje sjeverozapad-jugoistok).

Većinom se radi se o ruralnim naseljima koja su se razvila uz obradive površine na poljima.

Najveće naselje na promatranom području je Benkovac (2.866 stanovnika) koji se nalazi na

križanju dvije državne ceste (DC56 i DC27) te se prostorno spaja sa Benkovačkim Selom

(789).

Prema kartografskom prikazu broj 3. „UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE

PROSTORA“ PPUG Benkovca („Službeni glasnik Zadarske županije“, broj 1/03; „Službeni

glasnik Grada Benkovca“, brojevi 02/08, 4/12, 2/13, 5/13, 6/13, 02/16, 03/16-pročišćeni

tekst, 04/17, 05/17-pročišćeni tekst i 7/19), zahvat SE KORLAT se planira izvan područja

posebnih ograničenja u korištenju koji se odnose na krajobraz (Slika 34.)

C.14 KULTURNO-POVIJESNA BAŠTINA

Prema kartografskom prikazu broj 3. „UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE

PROSTORA“ PPUG Benkovca („Službeni glasnik Zadarske županije“, broj 1/03; „Službeni

glasnik Grada Benkovca“, brojevi 02/08, 4/12, 2/13, 5/13, 6/13, 02/16, 03/16-pročišćeni

tekst, 04/17, 05/17-pročišćeni tekst i 7/19), na području planiranog zahvata SE KORLAT se ne

nalaze lokaliteti kulturno-povijesne baštine (Slika 34.).


C.I.A.K. d.o.o. 63

Slika 34. Kartografski prikaz br. 3. „UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA“, PPUG Benkovca („Službeni glasnik Zadarske županije“, broj 1/03; „Službeni glasnik Grada Benkovca“, brojevi 02/08, 4/12, 2/13, 5/13, 6/13, 02/16, 03/16-pročišćeni tekst, 04/17,

05/17-pročišćeni tekst i 7/19)

LOKACIJA ZAHVATA

A


C.I.A.K. d.o.o. 64

C.15 ŠUMARSTVO I LOVSTVO

Područje zahvata pripada Gospodarskoj jedinici (GJ) DEBELO BRDO kojom upravljaju

Hrvatske šume, Uprava šuma podružnica Split, Šumarija Benkovac (Slika 35.).

Na području ove gospodarske jedinice zastupljene su sljedeće vrste drveća: crni bor,

alepski bor, primorski bor, pinj i obični čempres. Prema zastupljenosti, u drvnoj zalihi GJ

Debelo Brdo prevladava alepski bor (55%).

Zahvat se ne planira na šumskom području što je vidljivo na kartografskom prikazu

broj 1. „KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA“, („Službeni glasnik Zadarske županije“, broj

1/03; „Službeni glasnik Grada Benkovca“, brojevi 02/08, 4/12, 2/13, 5/13, 6/13, 02/16,

03/16-pročišćeni tekst, 04/17, 05/17-pročišćeni tekst i 7/19) (vidi poglavlje C.3., Slika 21.).

Područje na kojem se planira zahvat je izvan naselja, na neizgrađenom području gospodarske

namjene – proizvodna, koja je određena kao površina za razvoj vjetroparkova i označena je

planskom oznakom „VE“.

Lokacija zahvata nalazi se na području zajedničkog otvorenog županijskog lovišta broj

XIII/124 Benkovac-Smilčić ukupne lovne površine 13.024 ha (Slika 36.). Lovoovlaštenik koji

gospodari lovištem je lovačka udruga Benkovac, a glavne vrste divljači su svinja divlja, zec

obični, fazan (gnjetlovi), jarebica kamenjarka-grivna, trčka skvržulja.


C.I.A.K. d.o.o. 65

Slika 35. Izvod iz karte područja gospodarskih jedinica za državne šume s označenom lokacijom SE KORLAT; Izvor: Hrvatske šume


C.I.A.K. d.o.o. 66

Slika 36. Karta lovišta XIII/124 Benkovac-Smilčić


C.I.A.K. d.o.o. 67

C.16 ODNOS PREMA POSTOJEĆIM I PLANIRANIM ZAHVATIMA

Kao što je prethodno navedeno, lokacija SE KORLAT nalazi se unutar „planiranog

područja za iskorištavanje energije vjetra“ što je prikazano u grafičkom dijelu Prostornog

plana Zadarske županije (Službeni glasnik Zadarske županije, brojevi 2/01, 6/04, 2/05, 17/06,

25/09, 3/10, 15/14 i 14/15), kartografski prikaz 2.3. „INFRASTRUKTURNI SUSTAVI –

ENERGETSKI SUSTAV“. Provedbenim odredbama Plana određeno je da se, sukladno

mogućnostima konfiguracije terena i koncepcije vjetroelektrane, dozvoljava u okviru

vjetroelektrane (vjetroparka) planiranje solarnih elektrana i ostalih pogona za korištenje

sunčeve energije.

Na predmetnom prostorno planskom području – području za iskorištavanje energije

vjetra, planirana je vjetroelektrana Korlat, za koju je proveden postupak procjene utjecaja na

okoliš i Glavne ocjene (2016.) te je donijeto Rješenje o prihvatljivosti zahvata (KLASA: UP/I

351-03/15-02/97; URBROJ: 517-06-2-1-1-16-10 od 9. svibnja 2016.), a potom su za

vjetroelektranu izdane potrebne dozvole sukladno Zakonu o gradnji (Narodne novine, broj

153/13, 20/17 i 39/19).

Strateškim opredjeljenjem Grada Benkovca, područje na kojem se planiraju i VE

Korlat i SE KORLAT, namijenjeno je za proizvodnju energije iz objekata koji koriste obnovljive

izvore – vjetar i Sunce, i to prvenstveno zbog konfiguracije terena, ali i povoljnih uvjeta u

pogledu dozračene Sunčeve energije i vjetrovnih prilika.


korištenje istog prostora za proizvodnju električne energije, kao i mogućnost korištenja iste

infrastrukture, odnosno zauzeće prostora je manje nego u slučaju zasebnog prostora za

sunčanu elektranu te zasebnog prostora za vjetroelektranu (vjetropark). Pozitivni su primjeri

razvoja dvaju ili više projekata na istom području koji, svojom izvedbom i tehnologijom, nisu

u suprotnosti i nadopunjavaju se.

Lokacija se nalazi izvan područja zaštićenih temeljem Zakona o zaštiti prirode

(Narodne novine, broj 80/13, 15/18 i 14/19), kao i izvan područja ekološke mreže koja su

proglašena Uredbom o ekološkoj mreži (Narodne novine, broj 124/13 i 105/15).

Na slikama 37. i 38. prikazan je zahvat SE KORLAT u odnosu na lokaciju VE Korlat.


C.I.A.K. d.o.o. 68

Slika 37. Lokacija zahvata SE KORLAT u odnosu na planiranu VE Korlat – prikaz na OF

podlozi


C.I.A.K. d.o.o. 69

Slika 38. Lokacija zahvata SE KORLAT u odnosu na planiranu VE Korlat – prikaz na TK

podlozi


C.I.A.K. d.o.o. 70

D. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ

U nastavku poglavlja prepoznati su, opisani i ocijenjeni mogući utjecaji SE KORLAT na

sastavnice okoliša i opterećenja okoliša tijekom građenja i korištenja, kao i u slučaju

neželjenih događaja te utjecaji na zaštićena područja i područja ekološke mreže, a uzimajući

u obzir značajke zahvata i postojeće stanje okoliša na lokaciji zahvata.

D.1 UTJECAJI ZAHVATA NA SASTAVNICE OKOLIŠA

Tlo

Tijekom građenja

Zahvat SE KORLAT planira se izvan poljoprivrednog i šumskog područja, izvan naselja,

na neizgrađenom području gospodarske namjene – proizvodna, koja je određena kao

površina za razvoj vjetroparkova i označena je planskom oznakom „VE“.

Planirana SE KORLAT je sunčana elektrana na tlu, s FN modulima od oko 85-90 MWp,

a planirana priključna snaga na pragu mreže iznosi 75 MW.

Površina zahvata SE KORLAT je oko 145 ha, a površina na kojoj će biti postavljeni FN

moduli je oko 50 ha (tlocrtna projekcija za FN module).

Tijekom građenja moguć je negativni utjecaj na tlo uslijed uklanjanja drvenaste

vegetacije (grmlje) i izvođenja građevinskih radova, ali je utjecaj kratkotrajan i prostorno

ograničen, a po završetku radova površina zahvata će se sanirati. Planiranim zahvatom

zadržat će se prirodna konfiguracija terena, a unutar obuhvata na dijelovima gdje se neće

uspostaviti FN moduli i interne prometnice ostavit će se postojeća vegetacija. Za postizanje

optimalnih radnih uvjeta, respektirajući ograničenost površine za montažu, redovi FN

modula razmaknut će se na način da su kod visine Sunca od 23° (kut upada Sunca na

horizontalnu ravninu) uz azimut 0° svi moduli potpuno izloženi sunčevom zračenju. Uz

navedene uvjete očekuje se razmak redova FN modula od 2 m i veći. Između redova FN

modula se ne planira posebna izrada prometnica, nego prilagodba postojećeg terena za

potrebe servisnog prijevoza ili pješačke komunikacije uz što manju devastaciju istog.

S obzirom na to da se FN moduli postavljaju na nosače, na visini od oko 50-80 cm

iznad tla, niska zeljasta vegetacija se neće uklanjati stoga neće doći do značajnijih promjena

koje bi mogle biti uzrokom erozivnih procesa. Također, FN moduli predstavljaju i svojevrsnu

zaštitu tla od erozije tla vjetrom koja direktno dovodi do degradacije zemljišta, a indirektno

ima utjecaj na kvalitetu zraka. Uz navedeno, predstavljaju zaštitu i od razvijanja bujičnih

tokova koji mogu uzrokovati nanošenje većih količina erozivnog materijala na okolne

površine.

Na širem području zahvata negativni učinci erozije osobito se očituju nakon

nekontrolirane sječe ili šumskih požara koji su vrlo česti te će se i u tom pogledu, u obuhvatu

SE KORLAT, a koja će biti pod stalnim nadzorom, i s ugrađenim mjerama i opremom u cilju

zaštite od požara, ostvariti povoljniji uvjeti. Mogućnost nekontroliranih događaja i negativnih

posljedica na tlo koje su povezane s nastankom požara smanjit će se tehničkim rješenjima


C.I.A.K. d.o.o. 71

cjelovitog sustava uzemljenja, zaštite od udara munja i pojave požara, kao i kontinuiranim

nadzorom rada SE KORLAT.

Tijekom izvođenja radova moguć je negativan utjecaj uslijed nepravilnog rukovanja

mehanizacijom pri čemu može doći do manjeg ekscesnog izlijevanja strojnih, hidrauličkih ulja

ili goriva iz vozila na površine, odnosno u tlo na prostoru izvođenja radova. Mogućnost

navedenih negativnih utjecaja svest će se na najmanju moguću mjeru, odnosno spriječit će

se pravilnom organizacijom gradilišta i izvođenjem građevinskih radova.

Tijekom korištenja

Tijekom korištenja nema utjecaja na tlo, osim u slučaju neželjenih događaja što je

opisano u poglavlju D.7.

Vode/Vodna tijela

Lokacija zahvata SE KORLAT se nalazi unutar vodnog tijela podzemne vode JKGN_08 –

RAVNI KOTARI za koje je količinsko i kemijsko stanje procijenjeno kao „dobro“ te je zaključno

ukupno stanje ovog grupiranog vodnog tijela podzemne procijenjeno kao „dobro“.

Na širem području zahvata dva su površinska vodna tijela: Vodno tijelo

JKRN0122_001, Novigradska jaruga i Vodno tijelo JKRN0107_001, Kličevica – jaruga.

Lokaciji zahvata najbliže je Vodno tijelo JKRN0122_001, Novigradska jaruga koje

pripada Jadranskom vodnom području, kopnenom podslivu u Dinaridskoj ekoregiji. Riječ je o

malim povremenim tekućicama. Konačno stanje vodnog tijela ne postiže ciljeve, jer ekološko

stanje ne postiže ciljeve.

Tijekom građenja

Tijekom izvođenja radova mogući utjecaji na vodna tijela mogu se pojaviti uslijed

akcidentnih izlijevanja štetnih i opasnih tvari (strojnih ulja, goriva) iz strojeva na tlo te

njihovom infiltracijom do vodonosnih slojeva. S obzirom na to da se ove pojave odmah

uočavaju i saniraju na način da se stavi apsorbens i isti se potom odloži u adekvatan

spremnik te odvozi na zbrinjavanje van lokacije, ne očekuje se negativan utjecaj na vodna

tijela pri korištenju i radu mehanizacije na realizaciji planiranog zahvata.

Tijekom korištenja

S obzirom na značajke zahvata SE KORLAT, a uzimajući u obzir sljedeće:

- SE KORLAT nije termalna sunčana elektrana te tijekom njenog rada neće

nastajati tehnološke otpadne vode

- SE KORLAT planira se na području na kojem nema površinskih tekućica

- SE KORLAT predviđena je kao automatizirano postrojenje bez stalnog

boravka ljudi te se neće izvoditi ni sustav vodoopskrbe, niti odvodnje


C.I.A.K. d.o.o. 72

ocjenjuje se da planirani zahvat SE KORLAT neće uzrokovati degradaciju hidromorfološkog,

odnosno ekološkog i kemijskog stanja vodnog tijela podzemne vode JKGN_08 – RAVNI

KOTARI i površinskih vodnih tijela.

Zrak

Tijekom građenja

Tijekom građenja moguće je povremeno i lokalno onečišćenje zraka podizanjem

prašine uzrokovano radom strojeva i vozila na gradilištu te ispušnim plinovima istih.

Pravilnim izvođenjem radova, korištenjem ispravne mehanizacije, dobrom organizacijom

gradilišta, kao i pridržavanjem zakonom propisanih mjera i mjera dobre prakse ne očekuje se

značajan negativan utjecaj na zrak tijekom građenja.

Tijekom korištenja zahvata

S obzirom na primijenjenu tehnologiju, zahvat SE KORLAT ne potpada u kategoriju

izvora onečišćenja zraka u smislu Zakona o zaštiti zraka (Narodne novine, brojevi 30/11,

47/14, 61/17 i 118/18) jer tijekom rada sunčane elektrane ne nastaju emisije onečišćujućih

tvari u zrak te neće biti negativnog utjecaja na kvalitetu zraka tijekom korištenja.

SE KORLAT će, proizvodnjom električne energije iz energije Sunca, imati pozitivan

utjecaj iz razloga što pri radu ne nastaju emisije u zrak, a smanjuje se potrošnja električne

energije iz postrojenja na fosilna goriva, što je opisano u sljedećem poglavlju.

Klimatske promjene

Utjecaj na klimatske promjene tijekom građenja

Pri izvođenju radova, na lokaciji zahvata će se kretati radni strojevi i mehanizacija

čijim radom će nastajati ispušni plinovi, odnosno manje količine stakleničkih plinova

(dušikovi oksidi, ugljikov monoksid, ugljikov dioksid, sumporov dioksid). S obzirom na fazu

projektne dokumentacije – Idejno rješenje te ne raspolaganje informacijama o načinu

izvođenja radova, nije moguće odrediti visinu iznosa emisije stakleničkih plinova koje će

nastajati tijekom izgradnje. Međutim, s obzirom na predviđeni opseg radova, radi se o

privremenim i lokalnim utjecajima koji se mogu smanjiti, odnosno spriječiti pravilnom

organizacijom gradilišta i izvođenjem radova i kao takvi se ne smatraju značajnim.

Utjecaj na klimatske promjene tijekom korištenja

Energija je imala ključnu ulogu u začetcima EU-a, kad je 1952. godine, šest osnivačkih

država članica osnovalo Europsku zajednicu za ugljen i čelik. Do razvoja mjera namijenjenih

pronalasku rješenja za klimatske promjene došlo je u kasnijoj fazi. Energija i klimatske

promjene sada su usko povezane jer proizvodnja energije, uglavnom transformacijom i

izgaranjem fosilnih goriva, i uporaba energije, npr. u industriji, kućanstvima i prometu,


C.I.A.K. d.o.o. 73

uzrokuju 79% emisija stakleničkih plinova u EU-u.8 Slijedom toga, djelotvorne mjere za

proizvodnju energije i njezinu uporabu od ključne su važnosti za pronalazak rješenja za

klimatske promjene. U vezi s energijom i klimatskim promjenama otvaraju se mnoga pitanja,

koja se najbolje mogu riješiti suradnjom država. Slijedom toga te su teme jedan od glavnih

prioriteta EU-a.

Tijekom posljednjih 10 godina došlo je do ubrzanog rasta uporabe OIE za proizvodnju

električne i toplinske energije u cijelom EU-u (Slika 39.). Udio plina povećavao se do 2010.,

no otad se smanjio. Udio nuklearne energije poprilično je stabilan. Smanjila se uporaba

ugljena i nafte. Za rast u području obnovljivih izvora energije uvelike je zaslužna uporaba

energije vjetra, koja se u razdoblju 1990-2015. povećala 387 puta. U relativnom smislu,

najviše se povećala uporaba sunčeve energije, koja se od 1990. do 2015. godine povećala

više od 7.750 puta9 .

Izvori energije znatno se razlikuju u pogledu količine emisija stakleničkih plinova koje

proizvode (Slika 40.). Slijedom toga, promjena u sektoru opskrbe energijom koja ide prema

dekarbonizaciji proizvodnje energije ključna je za smanjenje emisija. Do 2020. godine 20%

konačne potrošnje energije u EU-u trebalo bi potjecati iz obnovljivih izvora energije. Tom je

ciljnom vrijednošću obuhvaćena uporaba obnovljivih izvora energije u svim sektorima u

kojima je to moguće, tj. njihova uporaba u proizvodnji električne i toplinske energije, ali i u

prometu.

8 Europska agencija za okoliš, „EEA greenhouse gas – data viewer” (Preglednik podataka o stakleničkim plinovima Europske agencije za okoliš), 2017., https://www.eea.europa.eu/data-and-maps/data/data-viewers/greenhouse-gases-viewer.

9 (Panoramski pregled „Mjere EU-a u području energije i klimatskih promjena“, Europski revizorski sud, 2017.).

https://www.eea.europa.eu/data-and-maps/data/data-viewers/greenhouse-gases-viewer

https://www.eea.europa.eu/data-and-maps/data/data-viewers/greenhouse-gases-viewer


C.I.A.K. d.o.o. 74

Slika 39. Promjene u strukturi izvora električne i toplinske energije u 28 država članica EU-a, razdoblje 1990-2015.; Izvor: Panoramski pregled „Mjere EU-a u području

energije i klimatskih promjena“, Europski revizorski sud, 2017.

Slika 40. Proizvedena električna i toplinska energija te emisije CO2 iz različitih izvora energije u 22 države članice EU-a* 2015. godine; Izvor: Panoramski pregled „Mjere EU-a u području

energije i klimatskih promjena“, Europski revizorski sud, 2017.


C.I.A.K. d.o.o. 75

Korištenju Sunčeva zračenja svojstveno je da ne izaziva troškove pridobivanja, nema

troškova transporta izvornog oblika sirovina od mjesta zahvaćanja do mjesta transformacije

u koristan oblik energije te nema emisija u zrak na mjestu transformacije, a fotonaponski

sustavi su CO2 „neutralni“. O apsolutnoj CO2 neutralnosti obnovljivih izvora energije, najčešće

se misli na neutralnost prilikom transformacije obnovljivog izvora energije (Sunce, voda,

vjetar) u iskoristivi oblik i tada je takav izračun točan. Kod procjene razine emisija, stručna

javnost preferira računanje emisija za ukupan životni ciklus neke elektrane, što kod sunčanih

elektrana uključuje i proizvodnju FN modula i ostale pripadajuće opreme. Međutim, i takvi

izračuni ukazuju na činjenice da su sunčane elektrane još uvijek značajno u prednosti u

odnosu na „tradicionalne“ elektrane na fosilna goriva (Slika 41.).

Slika 41. Emisije CO2 tijekom životnog ciklusa elektrana Izvor: Intergovernmental Panel on Climate Change. 'Special Report on Renewable Energy

Sources and Climate Change Mitigation. 2011 reprinted 2012.

Sunčane elektrane štede energent potreban za proizvodnju električne energije iz

elektrana na fosilna goriva. Ako se proizvede kWh iz sunčane elektrane, štedi se gorivo (plin,

ugljen, nafta) za proizvodnju tog kWh u konvencionalnoj elektrani na fosilna goriva.

Takozvani „ugljični otisak“ sunčane elektrane (g CO2-eq/kWp) računa se na temelju

cjeloživotnog vijeka trajanja elektroenergetskog postrojenja te uzima u obzir energiju

potrebnu za proizvodnju fotonaponskih modula, fazu rada postrojenja te fazu oporabe

materijala na kraju životnog vijeka. Procjena ugljičnog otiska sunčanih elektrana za Hrvatsku

(s obzirom na prosječnu godišnju insolaciju) iznosi 54 g CO2-eq/kWh, a njihovo instaliranje

doprinosi smanjivanju ukupnog ugljičnog otiska države koji, prema dostupnim podacima

https://www.google.com/url?sa=i&rct=j&q=&esrc=s&source=images&cd=&cad=rja&uact=8&ved=2ahUKEwjFsoGf5creAhWO_qQKHYqvCBEQjRx6BAgBEAU&url=https://www.saskwind.ca/life-cycle-ghg-emissions-of-different-generation-types/&psig=AOvVaw1YqH3xrBpq_zp7XSD5_9pA&ust=1541972474234138


C.I.A.K. d.o.o. 76

iznosi 345 g CO2-eq/kWh (Wild-Scholten, Cassagne, Huld, Solar resources and carbon

footprint of photovoltaic power in different regions in Europe. 2014).

Prema još jednoj hipotezi, danas u Europi svaki kWh električne energije proizvedene

u elektranama stvara približno 0,62 kg emisije CO2, dok se u drugom sažetom pregledu

podataka navodi referentna vrijednost od 0,5 kg/kWh. U mađarskoj tehničkoj literaturi

definirane su vrijednosti u rasponu od 0,35 i 0,603 kg/kWh, dok se prema europskim

procjenama ove brojke kreću između 0,5 i 0,62 kg/kWh.

Ako za 1 kWh električne energije proizvedene u elektranama na fosilna goriva,

uzmemo prosječnu vrijednost emitiranja CO2eq (ekvivalent CO2 emisije) u količini od 600 g,

to znači da će godišnja proizvodnja SE KORLAT, a koja se procjenjuje na oko 115.000.000

kWh, rezultirati izbjegnutom emisijom ugljičnog dioksida u količini od oko 69.000 t.

Utjecaj klimatskih promjena na zahvat

Prema metodologiji opisanoj u dokumentu Europske komisije „Smjernice za voditelje

projekata: Kako povećati otpornost ranjivih ulaganja na klimatske promjene“ („Non – paper

Guidelines for Project Managers: making vunerable investments climate resilent“), za

predmetni zahvat SE KORLAT, s obzirom na njegove tehničke i tehnološke karakteristike te

lokaciju zahvata provedena je analiza kroz četiri modula: 1. Analiza osjetljivosti, 2. Procjena

izloženosti, 3. Procjena ranjivosti i 4. Procjena rizika, korištenjem paketa alata za jačanje

otpornosti projekata na klimatske promjene kako slijedi.

1. ANALIZA OSJETLJIVOSTI

Osjetljivost promatranog zahvata se određuje u odnosu na široki raspon klimatskih

varijabli i sekundarnih učinaka te se na taj način izdvajaju one klimatske varijable koje bi

mogle imati utjecaj na promatrani zahvat/projekt. Osjetljivost projekta na ključne klimatske

promjene (primarne i sekundare promjene) procjenjuje se kroz četiri teme:

- imovina i procesi na lokaciji zahvata

- ulazne stavke u proces (Sunčeva energija),

- izlazne stavke iz procesa (električna energija)

- prometna povezanost (transport)

uz vrednovanje osjetljivosti/izloženosti zahvata prema vrijednostima danim u tablici 2.

Tablica 2. Moguće vrednovanje osjetljivosti/izloženosti zahvata/projekta

VISOKA 3

UMJERENA 2

SREDNJA 1


C.I.A.K. d.o.o. 77

Osjetljivost planiranog zahvata SE KORLAT, kroz četiri navedene teme, prikazana je u

tablici 3.

Tablica 3. Analiza osjetljivosti zahvata SE KORLAT na klimatske varijable i sekundarne učinke

klimatskih promjena

ANALIZA OSJETLJIVOSTI

Imo

vin

a i p

roce

si n

a lo

kaci

ji

zah

vata

Ula

zne

stav

ke u

pro

ces

(Su

nče

va e

ne

rgija

)

Izla

zne

stav

ke iz

pro

cesa

(ele

ktri

čna

en

erg

ija)

1 Pro

met

na

po

veza

no

st

(tra

nsp

ort

)

PR

IMA

RN

I UTJ

AC

AJI

Promjene prosječnih (god./sez./mj.) temp. zraka 1 1 1 1

Promjene u učestalosti i intenzitetu ekstremnih temp.

zraka

2 1 1 1

Promjene prosječnih (god./sez./mj.) količina oborina 1 1 1 1

Promjene u učestalosti i intenzitetu eks. količina oborina 1 1 1 1

Promjene prosječnih brzina vjetra 1 1 1 1

Promjene maksimalnih brzina vjetrova 1 1 1 1

Promjene vlažnosti zraka 1 1 1 1

Promjene intenziteta i trajanja Sunčevog zračenja 1 3 3 1

SEK

UN

DA

RN

I UTJ

ECA

JI

Porast razine mora (uz lokalne pomake tla) 1 1 1 1

Promjene temperature mora i voda 1 1 1 1

Dostupnost vodnih resursa 1 1 1 1

Pojave oluja (trase i intenzitet) uključujući i olujne uspore 1 1 1 1

Poplave 1 1 1 1

Promjena pH vrijednosti oceana 1 1 1 1

Pješčane oluje 1 1 1 1

Erozija obale 1 1 1 1

Erozija tla 1 1 1 1

Zaslanjivanje tla 1 1 1 1

Nekontrolirani požari u prirodi 2 1 1 1

Kvaliteta zraka 1 1 1 1

Nestabilnost tla (klizišta, odroni, lavine) 1 1 1 1

Efekt urbanih toplinskih otoka 1 1 1 1

Promjene u trajanju pojedinih sezona 1 1 1 1

2. PROCJENA IZLOŽENOSTI

Analiza izloženosti zahvata SE KORLAT razmatrana je za one klimatske varijable i

sekundarne učinke za koje je procijenjeno da je/na koje je zahvat/projekt visoko ili umjereno

osjetljiv. Procjena izloženosti ocjenjena je prema raspoloživim podacima o sadašnjem i

budućem stanju klime. Procjena izloženosti SE KORLAT, kao i osjetljivost prikazana je u tablici

4., a vrednuje se ocjenama sukladno tablici 2.


C.I.A.K. d.o.o. 78

Tablica 4. Procjena izloženosti zahvata SE KORLAT klimatskim varijablama i sekundarnim

učincima klimatskih promjena

PROCJENA IZLOŽENOSTI

(PI)

SADAŠNJA IZLOŽENOST BUDUĆA IZLOŽENOST

Imo

vin

a i p

roce

si n

a lo

kaci

ji za

hva

ta

Ula

zne

stav

ke u

pro

ces

(Su

nče

va e

ner

gija

)

Izla

zne

stav

ke iz

pro

cesa

(e

lekt

ričn

a e

ner

gija

)

Pro

me

tna

po

veza

no

st

(tra

nsp

ort

)

Imo

vin

a i p

roce

si n

a lo

kaci

ji za

hva

ta

U

lazn

e st

avke

u p

roce

s (S

un

čeva

en

ergi

ja)

Iz

lazn

e st

avke

iz p

roce

sa

(ele

ktri

čna

en

ergi

ja)

Pro

me

tna

po

veza

no

st

(tra

nsp

ort

)

PR

IMA

RN

I UTJ

ECA

JI

Promjene u učestalosti i intenzitetu ekstremnih temp. zraka

2 1 1 1 2 1 1 1

Promjene intenziteta i

trajanja Sunčevog zračenja

1 1 1 1 1 1 1 1

SEK

UN

DA

RN

I

UTJ

ECA

JI

Požari 2 1 1 1 3 1 1 1

3. ANALIZA RANJIVOSTI

Ukoliko je pojedini zahvat/projekt preosjetljiv na klimatske promjene te je istim

promjenama i izložen, on je ranjiv s obzirom na te klimatske promjene. Ranjivost se stoga

može računati kao umnožak ocjena osjetljivosti i izloženosti. S obzirom na procjenu buduće

izloženosti zahvata ekstremnim promjenama temperature zraka i požara u nastavku je dana

analiza ranjivosti zahvata SE KORLAT (Tablica 6.), a korištenjem ocjena danih u tablici 5.

Tablica 5. Ocjene ranjivosti zahvata na klimatske promjene

OSJETLJIVOST

ZANEMARIVA UMJERENA VISOKA

IZLO

ŽEN

OST

ZANEMARIVA 1 2 3

UMJERENA 2 4 6

VISOKA 3 6 9


C.I.A.K. d.o.o. 79

Tablica 6. Ranjivost zahvata SE KORLAT na klimatske promjene i sekundarne učinke

klimatskih promjena

ANALIZA RANJIVOSTI

(AR)

SADAŠNJA IZLOŽENOST BUDUĆA IZLOŽENOST

Imo

vin

a i p

roce

si n

a lo

kaci

ji za

hva

ta

U

lazn

e st

avke

u p

roce

s (S

un

čeva

en

ergi

ja)

Iz

lazn

e st

avke

iz p

roce

sa

(ele

ktri

čna

en

ergi

ja)

P

rom

etn

a p

ove

zan

ost

(t

ran

spo

rt)

Imo

vin

a i p

roce

si n

a lo

kaci

ji

zah

vata

Ula

zne

stav

ke u

pro

ces

(Su

nče

va e

ner

gija

)

Izla

zne

stav

ke iz

pro

cesa

(e

lekt

ričn

a e

ner

gija

)

Pro

me

tna

po

veza

no

st

(tra

nsp

ort

)

PR

IMA

RN

I UTJ

ECA

JI

Promjene u učestalosti i intenzitetu ekstremnih temp. zraka

4 1 1 1 4 1 1 1

Promjene intenziteta i

trajanja Sunčevog zračenja

1 3 3 1 1 3 3 1

SEK

UN

DA

RN

I

UTJ

ECA

JI

Požari

4 1 1 1 6 1 1 1

4. PROCJENA RIZIKA

S obzirom na procjenu analize ranjivosti zahvata SE KORLAT, zaključuje se da je

predmetni zahvat umjereno ranjiv na promjene u učestalosti i intenzitetu ekstremnih

temperatura zraka i promjena intenziteta i trajanja Sunčevog zračenja koje mogu dovesti do

sekundarnih učinaka, odnosno do pojave požara kao direktne posljedice ekstremnih

povećanja temperature.

Procijenjena je visoka ranjivost zahvata na požare, kako požari, osim materijalne štete

na samim panelima, mogu umanjiti ozračenost ploha zbog emisija čestica i pepela te time

dovesti do smanjenja proizvodnje električne energije. Lokacija zahvata nalazi se u području

veće vjerojatnosti požara, a koja se predviđa biti i veća uslijed klimatskih promjena

(povećanje ekstremnih temperatura, duža sušna razdoblja). Mjere za smanjenje rizika pojave

požara, a u cilju zaštite ljudi i imovine te prirode uključuju odgovarajuća tehnička rješenja

cjelovitog sustava za gašenje požara su sastavni dio projektne dokumentacije i bit će

primijenjene tijekom građenja i instaliranja opreme, kao i tijekom korištenja SE KORLAT.


C.I.A.K. d.o.o. 80

Bioraznolikost

Tijekom građenja

Uvidom u teren, tj. utvrđivanjem tipa staništa (opisano u poglavlju C.11.), utvrđeno je

da na većem dijelu obuhvata zahvata SE KORLAT dominira stanište vrste Juniperus oxycedrus

(D.3.4.2.3. Sastojine oštroigličaste borovice) koje pripada vegetaciji Bušika (D.3.4.). Između

grmova borovice raštrkana je rijetka zeljasta vegetacija Submediteranskih i epimediteranskih

suhih travnjaka (C.3.5.1). Takvi se travnjaci kao trajni stadij održavaju prvenstveno ispašom,

a zbog otplavljivanja tla, djelovanja vjetra, ljetne suše i požara mnogi su vrlo oskudno obrasli

pa ponekad izgledaju poput kamenih pustinja – kamenjara, konačnog i potpunog

degradacijskog stadija u submediteranskom vegetacijskom pojasu. Prestankom ispaše

kamenjare postupno zaraštavaju drvenastim vrstama šikara. I nadalje, zbog napuštanja svih

tradicionalnih oblika korištenja (ispaša, sječa, poljoprivreda), degradirane se površine danas

nalaze u procesu progresivne sukcesije koja vodi obnovi šumske vegetacije: u travnjake se

naseljava dračik ili makija, a na pogodnim (dubljim i od bure zaštićenijim) tlima napokon i

visoka, neprohodna makija ili pak niska šuma.

Površina na lokaciji zahvata povoljna je za postavljanje FN modula s pripadajućom

montažnom konstrukcijom te se ne predviđaju značajniji zahvati/kompleksniji građevinski

radovi na poravnavanju terena i/ili iskopima. Potrebno je izvesti niveliranje istaknutih

lokalnih uzdignuća ili udubljenja koja predstavljaju prepreku za postavljanje montažnih

konstrukcija. Planiranim zahvatom u potpunosti će se zadržati prirodna konfiguracija terena,

a unutar obuhvata na dijelu gdje se neće postaviti FN moduli i formirati servisne prometnice

ostavit će se postojeća autohtona vegetacija kao zelena površina.

Utjecaj zahvata na bioraznolikost očituje se kroz promjenu stanišnih uvjeta jer će dio

drvenaste vegetacije biti uklonjen. Iako uklanjanje vegetacije za posljedicu ima promjenu

stanišnih uvjeta, za mnoge travnjačke vrste ptica je upravo takva mjera poželjna za obnovu i

restauraciju staništa koja im pogoduju. Naime, prirodne vegetacijske sukcesije također

dovode do promjena na staništu i nestanka brojnih vrsta, a upravo promjena staništa,

odnosno sukcesija, predstavlja jednu od prijetnji/pritisak i na područja očuvanja značajna za

ptice koja se nalaze na širem području zahvata.

Kod SE KORLAT trajan utjecaj je ograničenog (lokalnog) rasprostiranja na površini od

oko 145 ha. Međutim, kada se uzme koeficijent izgrađenosti, stvarno zauzete površine će biti

još manje, jer prema tlocrtnoj projekciji za FN module, stvarno zauzeta površina bit će oko 50

ha. Tehnologija postavljanja FN modula je takva da nije potrebno uklanjanje prizemne

vegetacije. FN moduli se postavljaju na nosače, na visini od oko 50-80 cm iznad tla, a redovi

FN modula će biti razmaknuti jedni od drugih zbog izbjegavanja zasjenjenja što će omogućiti

razvoj niske vegetacije.

U pogledu utjecaja na floru i faunu tijekom građenja, radovi na pripremi terena i

izgradnji imat će kratkotrajan negativan utjecaj uslijed emisija prašine na floru i povećanja

razina buke na faunu okolnog područja. Tijekom radova očekuje se lokalizirano i privremeno

širenje prašine koja će se taložiti po lokalno prisutnoj vegetaciji, kao i privremen utjecaj na

potencijalno prisutne jedinke faune zbog povećane buke i vibracije tla te prisutnosti ljudi.


C.I.A.K. d.o.o. 81

S obzirom na karakter i lokaciju planiranog zahvata – izdvojeno građevinsko područje

gospodarske namjene, na području na kojem su započeli radovi na izgradnji vjetroelektrane

Korlat, tijek izvođenja radova i mogući doseg utjecaja, procjenjuje se da su utjecaji na

bioraznolikost tijekom građenja lokalnog karaktera, kratkotrajni i zanemarivi.


Utjecaj sunčanih elektrana na floru i faunu tijekom korištenja u direktnoj je korelaciji

sa zauzimanjem zemljišta jer se FN moduli postavljaju iznad tla, u skladu sa zahtijevanom

tehnologijom, a u cilju postizanja planiranog „energetskog prinosa“. Uspoređujući značajnost

utjecaja, sunčane elektrane imaju isto ili manje prostorno zauzeće i transformaciju prostora

po instaliranom kWh nego konvencionalne elektrane na ugljen računajući životni ciklus

elektrane (km2y-1GWh-1) (Fthenakis, Turney: Environmental impacts from the installation and

operation of large-scale solar power plants 2011).

U obuhvatu zahvata SE KORLAT neće se izvoditi asfaltiranje površina (osim u slučaju

potrebe i dogovora sa jedinicom lokalne samouprave za buduće potrebe javne prometne

infrastrukture), već će se na površinama ispod FN modula očuvati prirodna konfiguracija

terena i autohtona vegetacija što se ocjenjuje pozitivnim.Velike površine FN modula mogu

ometati prirodno osvjetljenje što može utjecati na floru i faunu.

Za postizanje optimalnih radnih uvjeta, respektirajući ograničenost površine za

montažu, redovi modula razmaknut će se na način da su kod visine sunca od 23° (kut upada

sunca na horizontalnu ravninu) uz azimut 0° svi moduli potpuno izloženi sunčevom zračenju.

Uz navedene uvjete očekuje se razmak redova modula od 2 m i više. Kako širina proreda

među stolovima SE KORLAT treba osigurati odsutnost međusobnog zasjenjenja za vrijeme

zimskog solsticija, kada je upadni kut zraka Sunca najniži, projektirani prolazi među redovima

s FN modulima bit će i dalje pogodni za nisku vegetaciju koja je prevladavajuća na području

planirane SE KORLAT. Vegetacija na predmetnom području smanjit će troškove održavanja

zahvata u smislu sprječavanja erozije tla i stvaranja prašine čija pojava može smanjiti

učinkovitost FN modula. Pritom će se održavanje vegetacije na području zahvata izvoditi

košnjom ili ispašom, bez korištenja herbicida i pesticida.

S obzirom na to da će se FN moduli postaviti na montažne konstrukcije izdignute od

terena neće doći do smanjenje površina koje su manjim životinjama prikladne za hranjenje,

reprodukciju ili lov.

Utjecaji na faunu tijekom korištenja očituju se i kroz primijenjenu tehnologiju. Naime,

prostorno veliki objekti solarnih termalnih elektrana i fotonaponskih elektrana neistaknutih

rubova FN modula mogu stvoriti efekt površine za obitavanje ornitofaune što, uz opasnost

od zasljepljenja i visokih temperatura, može direktno utjecati na populacije ptica, a posredno

i na populacije plijena. Za razliku od CSP tehnologije (Concetrated Solar Power) koja koristi

refleksiju Sunčevih zraka za proizvodnju električne energije, standardni FN moduli kakvi će se

ugraditi na SE KORLAT odbijaju tek neznatan dio Sunčevog zračenja te u tom pogledu ne

predstavljaju opasnost za ptice. Naime, suvremeni FN moduli redovito su izvedeni s


C.I.A.K. d.o.o. 82

antirefleksivnim slojem (eng. antireflective coating) koji u značajnoj mjeri reducira refleksiju

sunčevog zračenja te tako povećava i produktivnost samog FN modula, ali i smanjuju privid

vodene površine. Postotak reflektirane energije kod FN modula s antireflektirajućim slojem

manji je od postotka reflektirane energije od površine vode ili stakla.10

Krajobraz

Tijekom građenja

Tijekom izvođenja radova doći će do privremenog utjecaja na kvalitetu krajobraza

zbog prisutnosti radnih strojeva, opreme i materijala potrebnog za gradnju. Utjecaj je

privremen i prestaje nakon izvođenja radova.

Tijekom korištenja

Nakon izgradnje na lokaciji zahvata doći će do trajnih promjena u izgledu i vizualnoj

percepciji krajobraza, jer će postavljanjem FN modula doći do unosa uzorka antropogenog

karaktera. Promijenit će se vizualne i strukturne značajke krajobraza prilikom čega će najveći

utjecaj imati postavljeni FN moduli koji će se isticati horizontalnim zauzimanjem površine,

bez vertikalnih isticanja pojedinih objekata. Promjena se očituje u introduciranju i daljnjem

funkcioniranju novih elemenata unutar prostora koji vizualno i funkcionalno ne postoje u

zatečenom stanju. Postavljanjem FN modula stvorit će se nove, pravilne površine koje se

načinom upotrebe i simboličkim značenjem razlikuju od ostatka prostora i predstavljat će

novi prostorni akcent u prostoru, ali uz zadržavanje prirodne konfiguracije terena.

Zahvat SE KORLAT se planira na području na kojem se gradi vjetroelektrana Korlat i

prateći objekti te je u tom smislu, pozitivno višestruko korištenje prostora koji se namjerava

koristiti u energetske svrhe. Te će djelatnosti/objekti postati izražajni prostorni element pa

će se, u uvjetima takvih strukturnih promjena krajobraza, uzrokovanih urbanizacijom i

industrijalizacijom, SE KORLAT uklopiti u postojeću sliku kulturnog/energetskog krajobraza

koji ima tendenciju širenja.

U nastavku se daje prikaz vizualizacije (fotomontaža) planirane vjetroelektrane Korlat

u čijem s obuhvatu planira SE KORLAT (Slika 42. do 45.).

10 Usporedbe radi, albedo suvremenih FN modula (0.20) je manji od albeda listopadne šume (0.22) ili vode (0.55).


C.I.A.K. d.o.o. 83

Slika 42. Vizualizacija SE KORLAT i VE Korlat


C.I.A.K. d.o.o. 84



C.I.A.K. d.o.o. 85



C.I.A.K. d.o.o. 86



C.I.A.K. d.o.o. 87

Kulturno-povijesna baština

Tijekom građenja

Na lokaciji zahvata nisu evidentirana kulturno-povijesna dobra ili arheološka

nalazišta11 (vidi Slika 34.).

U cilju zaštite kulturno-povijesne baštine, ukoliko se tijekom izvođenja zemljanih

radova naiđe na arheološko nalazište ili nalaze, izvođač radova dužan je prekinuti radove i o

nalazu bez odgađanja obavijestiti Konzervatorski odjel u Zadru.

Također, u fazi pribavljanja odgovarajućeg akta o građenju, nositelj zahvata pribavit

će posebne uvjete Konzervatorskog odjela u Zadru.

Gospodarske djelatnosti

Provedbom i korištenjem planiranog zahvata SE KORLAT ne očekuje se negativan

utjecaj na poljoprivredu, šumarstvo i lovstvo, a uzimajući u obzir sljedeće.

Zahvat SE KORLAT planira se unutar obuhvata VE Korlat za koji su ishođene sve

potrebne dozvole i uskoro se očekuje početak gradnje.

Uvidom u ARKOD sustav evidencije korištenja poljoprivrednog zemljišta, ustanovljeno

je da na lokaciji zahvata nema parcela evidentiranih u ARKOD sustavu.

Zahvat se planira unutar Gospodarske jedinice Debelo brdo, na području gdje šumske

površine nisu kompatibilne cjeline, već prevladavaju grmovi i pojedinačna stabla, pri čemu

dominiraju makijom zarašteni travnjaci sa degradiranim sastojinama.

Zahvatom će se smanjiti oko 1,1 ha lovnoproduktivne površina lovišta XIII/124

Benkovac-Smilčić unutar kojeg se planira zahvat (uzimajući u obzir ukupnu površinu zahvata

od oko 145 ha).

D.2 UTJECAJI ZAHVATA NA OPTEREĆENJA OKOLIŠA

Otpad

Tijekom građenja

Tijekom izvođenja radova nastajat će otpad uobičajen za gradilišta (prema POPISU

GRUPA I PODGRUPA OTPADA, Pravilnik o katalogu otpada (Narodne novine, broj 90/15))

grupa: 17 GRAĐEVINSKI OTPAD I OTPAD OD RUŠENJA OBJEKATA (UKLJUČUJUĆI ISKOPANU

ZEMLJU S ONEČIŠĆENIH LOKACIJA) koji će se prikupljati u spremnicima i odvoziti na

zbrinjavanje van lokacije putem ovlaštene tvrtke za gospodarenje otpadom.

11 Kartografski prikaz br. 3. „Uvjeti korištenja i zaštite prostora“; PPUG Benkovca („Službeni glasnik

Zadarske županije“, broj 1/03; „Službeni glasnik Grada Benkovca“, brojevi 02/08, 4/12, 2/13, 5/13, 6/13, 02/16, 03/16 i 04/17)


C.I.A.K. d.o.o. 88

Također, boravkom ljudi na gradilištu, nastajat će i mala količina komunalnog i

ambalažnog otpada, koji će se također odvojeno prikupljati te predavati ovlaštenim tvrtkama

za gospodarenje otpadom na zbrinjavanje.

Zbrinjavanje svih nastalih vrsta otpada tijekom gradnje osigurat će se sukladno

propisima koji reguliraju gospodarenje pojedinim vrstama otpada te se ne očekuje negativni

utjecaj na okoliš od otpada.


Tijekom korištenja zahvata provodit će se održavanje/servisiranje tehničkih dijelova u

skladu s uputama proizvođača opreme tijekom kojeg će nastajati otpad grupe: 13 OTPADNA

ULJA I OTPAD OD TEKUĆIH GORIVA (OSIM JESTIVIH ULJA I ULJA IZ POGLAVLJA 05, 12 i 19).

Otpad nastao održavanjem neće ostajati na lokaciji zahvata, već će se odvoziti i predavati na

zbrinjavanje osobama ovlaštenim za gospodarenje otpadom.

Nakon isteka životnog vijeka FN modula potrebno je, na odgovarajući način, zbrinuti

opremu prema svojstvima materijala i važećim zakonskim odredbama. Fotonaponski sustavi

sadrže oporabljive materijale kao što su staklo, aluminij, indij, galij i selen. U budućnosti će

se oporaba navedenih materijala moći smatrati svojevrsnim urbanim rudnikom primarnih i

sekundarnih sirovina, uz znatno smanjenje emisija CO2 i potrošnje energije od

konvencionalnih sustava dobivanja istih.

Prema navedenom te uz primjenu ostalih uvjeta propisanih Zakonom o održivom

gospodarenju otpadom (Narodne novine, brojevi 94/13, 73/17 i 14/19), Pravilnikom o

gospodarenju otpadom (Narodne novine, broj 117/17) i Pravilnikom o gospodarenju

otpadnom električnom i elektroničkom opremom (Narodne novine, brojevi 42/14, 48/14,

107/14, 139/14 i 11/19) ne očekuje se negativni utjecaj na okoliš.

Buka

Tijekom građenja

Tijekom pripreme terena, uslijed rada mehanizacije doći će do pojave buke jačeg

intenziteta. Ovaj utjecaj je privremenog, kratkotrajnog i lokalnog karaktera. Utjecaj prestaje

nakon izvođenja radova te se ne očekuje značajan negativan utjecaj od imisijskih vrijednosti

buke.

Tijekom korištenja

Tehnologija sunčanih elektrana općenito, uključujući i planiranu SE KORLAT nema

izvora buke, stoga tijekom korištenja nema opterećenja okoliša bukom.

D.3 VJEROJATNOST ZNAČAJNIH PREKOGRANIČNIH UTJECAJA

S obzirom na značajke zahvata SE KORLAT i udaljenost od državne granice, neće biti

prekograničnih utjecaja.


C.I.A.K. d.o.o. 89

D.4 UTJECAJI NA ZAŠTIĆENA PODRUČJA

Lokacija zahvata SE KORLAT se nalazi izvan područja zaštićenih Zakonom o zaštiti

prirode (Narodne novine, broj 80/13, 15/18 i 14/19 ) (poglavlje C.11., Slika 32.).

S obzirom na značajke zahvata SE KORLAT i udaljenost od najbližih zaštićenih

područja (udaljenosti veće od 10 km), neće biti utjecaja na zaštićena područja.

D.5 UTJECAJI NA EKOLOŠKU MREŽU

Lokacija zahvata SE KORLAT se nalazi izvan područja ekološke mreže koja su

proglašena Uredbom o ekološkoj mreži (Narodne novine, broj 124/13 i 105/15) (poglavlje

C.12., Slika 33.).

Zbog udaljenosti od najbližih područja ekološke mreže (udaljenosti veće od 3 km),

kao i s obzirom na značajke zahvata, uz pridržavanje važećih propisa iz područja zaštite

okoliša, voda i održivog gospodarenja otpadom može se isključiti značajan negativan utjecaj

zahvata na cjelovitost i ciljeve očuvanja područja ekološke mreže. Također, uzimajući u obzir

prethodno navedeno zahvat SE KORLAT neće doprinijeti skupnom negativnom utjecaju na

ciljne vrste te cjelovitost područja ekološke mreže.

D.6 KUMULATIVNI UTJECAJI

Donošenjem zakonskih i podzakonskih akata koji reguliraju proizvodnju električne

energije iz obnovljivih izvora Republika Hrvatska je regulirala korištenje obnovljivih izvora te

omogućila komercijalni razvoj istih. Zadarska županija prepoznala je veliku važnost budućeg

razvoja na energetski održiv način te stavila naglasak na potrebe i mogućnosti kako

korištenja obnovljivih izvora energije, tako i povećanja energetske učinkovitosti te razvoj

elektromobilnosti.

Klimatska obilježja koje karakterizira tipična mediteranska klima u primorskom dijelu,

oštra planinska na području Velebita te tipična kontinentalna, na ličkim brdima i ravnicama, s

puno sunčanih dana i karakterističnim vjetrovima, predstavlja jednu od glavnih resursnih

osnova Zadarske županije, prvenstveno za razvoj obnovljivih izvora energije, stoga je na

razini Županije određen veći broj zona za izgradnju sunčanih elektrana i drugih oblika

korištenja energije iz obnovljivih izvora.

Potencijal sunčeve energije na području Zadarske županije iznosi 4,9 milijuna GWh

dozračene energije sunčevog zračenja godišnje. Intenzitet sunčevog zračenja u povećava se u

smjeru sjeveroistok-jugozapad. Najveća ozračenost iznosi 1,50 MWh po četvornom metru na

Dugom otoku, Ugljanu i Pašmanu. Na planinskom dijelu iznosi 1,30 MWh po četvornom

metru, a u Biogradu 1,35 MWh na kvadratu površine

Za utvrđivanje mogućnosti značajnih skupnih utjecaja SE KORLAT s ostalim sličnim

zahvatima analizirana je važeća prostorno-planska dokumentacija. Naglasak je bio na analizi

Prostornog plana uređenja Grada Benkovca („Službeni glasnik Zadarske županije“, broj 1/03;


C.I.A.K. d.o.o. 90

„Službeni glasnik Grada Benkovca“, brojevi 02/08, 4/12, 2/13, 5/13, 6/13, 02/16, 03/16-

pročišćeni tekst, 04/17, 05/17-pročišćeni tekst i 7/19).

Elektroenergetski sustav

Elektroenergetska mreža Grada Benkovca obuhvaća građevine prijenosnih i

distribucijskih naponskih razina (110 kV, 30 kV i od 10 kV), a glavno je napajanje osigurano

trima dalekovodima od 110 kV. Napajanje je dvostrano i omogućuje napajanje jedine 110 kV

trafostanice sa 10 izlaznih ćelija za srednjenaponski razvod koja se nalazi u blizini Benkovca.

U Crljeniku kod Stankovaca nalazi se 30 kV TS koja napaja jugoistočno područje grada, a

zajedno ove dvije TS napajaju 11 10 kV dalekovoda koji posredstvom trafostanica struju

dovode do korisnika na cijelom području Benkovca. Prosječna potrošnja električne energije

kreće se oko 18.000 MWh na godinu tako da prosječna potrošnja po stanovniku iznosi oko

1,6 MWh.

Opskrba električnom energijom potrošača na području Grada Benkovca, uz postojeću

elektroenergetsku mrežu Republike Hrvatske, ostvaruje se i kroz obnovljive izvore energije.

Korištenje vjetra već je zastupljeno na nekoliko površina (vjetroelektrane ZD2, ZD3 i ZD4).

Strategijom razvoja Grada Benkovca za razdoblje od 2019. do 2023. godine, koja

predstavlja osnovni strateški dokument kojim se utvrđuju prioritetni gospodarski, društveni i

okolišni ciljevi razvoja ovog područja, u pogledu proizvodnje energije iz obnovljivih izvora,

određeno je sljedeće.

„Radi postizanja ciljeva održivog razvoja, važna su ulaganja u povećanje

energetske učinkovitosti kao i poticanje korištenja obnovljivih izvora energije, a što

doprinosi smanjenju emisija štetnih plinova i povećanju sigurnosti opskrbe energijom.

Na području Grada potrebno je nastavit ulaganja u jačanje energetske učinkovitosti

javnih, ali i privatnih objekata. Kroz prostorno plansku dokumentaciju, Grad

kontinuirano stvara preduvjete za ulaganja u obnovljive izvore energije.“

Prostornim planom uređenja Grada Benkovca („Službeni glasnik Zadarske županije“,

broj 1/03; „Službeni glasnik Grada Benkovca“, brojevi 02/08, 4/12, 2/13, 5/13, 6/13, 02/16,

03/16-pročišćeni tekst, 04/17, 05/17-pročišćeni tekst i 7/19) zasebne lokacije za izgradnju

energetskih sustava iz obnovljivih izvora definirani su na kartografskim prikazima 1., 2., i 4. i

označene oznakom VE ili SE. Također, prostorno planske odredbe upućuju na to da je unutar

utvrđenih građevinskih područja gospodarske – proizvodne namjene moguće formirati

površine za smještaj uređaja i građevina za korištenje obnovljivih izvora kao zasebne cjeline.

Prema podacima kojima raspolažemo, lokaciji zahvata SE KORLAT najbliže su sljedeće

planirane solarne elektrane12:

- SE Raštević, površine od oko 66 ha, udaljenost od oko 6 km zračne linije i veća,

u smjeru juga

12 U tijeku je postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš (izvor: www.mzoe.hr)


C.I.A.K. d.o.o. 91

- SE Benkovac, površine od oko 100 ha, udaljenost od oko 12 km zračne linije i

veća, u smjeru juga

- SE Kolarina, površine oko 62 ha, udaljenost od oko 16 km zračne linije i veća, u

smjeru jugoistoka

što je prikazano na slici 46.

U pogledu vjetroelektrana, zahvat SE KORLAT planira se u obuhvatu VE Korlat

(površina oko 10 km2) za koju se planira skori početak gradnje. Na širem području zahvata

nekoliko je izgrađenih vjetroelektrana, koje su navedene u nastavku, a lokacije su prikazane

na slici 46.

- VE ZADAR 4, četiri vjetroagregata, ukupne instalirane snage 9,2 MW, u

komercijalni pogon puštena 2013. godine. Nalazi se na udaljenosti od oko 2

km zračne linije i većoj, u smjeru istoka.

- VE ZADAR 2, osam vjetroagregata, instalirane snage 18,4 MW, u komercijalni

pogon puštena 2012. godine. Nalazi se na udaljenosti od oko 11 km zračne

linije i većoj, u smjeru istoka

- VE ZADAR 3, osam vjetroagregata, instalirane snage 18,4 MW, u komercijalni

pogon puštena 2012. godine. Nalazi se na udaljenosti od oko 17 km zračne

linije i većoj, u smjeru istoka.

Mogući međusobni, kumulativni utjecaji proizlaze prvenstveno zbog prenamjene,

odnosno zauzimanja staništa. Zahvat SE KORLAT planira se na površini od oko 145 ha unutar

obuhvata planirane VE Korlat, s tlocrtnom površinom koju prekrivaju FN moduli od oko 50

ha.

Tehnologija izvođenja zahvata predviđa da će se zadržati prirodna konfiguracija

terena. Unutar obuhvata zahvata, ostavit će se postojeća autohtona vegetacija kao zelena

površina stoga neće doći do značajnijih promjena koje bi mogle biti uzrokom erozivnih

procesa. FN moduli se postavljaju na nosače, na visini od oko 50-80 cm iznad tla, a redovi FN

modula će biti razmaknuti jedni od drugih zbog izbjegavanja zasjenjenja što će omogućiti

razvoj niske vegetacije.

Za pojedinačne utjecaje SE KORLAT procijenjeno je da zahvat neće uzrokovati znatnije

narušavanje niti osiromašivanje staništa, uključujući floru i vegetaciju područja, a krčenjem

nadiruće šikare stekli bi se i povoljniji uvjeti za povratak nekih vrijednih kamenjarskih i

pašnjačkih vrsta koje su danas potisnute i/ili nestale s lokacije zahvata.

SE KORLAT je elektrana u kojoj tijekom rada ne dolazi do emisija onečišćujućih tvari u

zrak, kao ni nastanka otpadnih vode, ne nastaju nusproizvodi ili povećane emisije buke,

prašine ili vibracija te se temeljem navedenog i položaja u odnosu na postojeće i planirane

zahvate procjenjuje da SE KORLAT neće pridonijeti skupnom utjecaju s ostalim

postojećim/planiranim zahvatima sličnih utjecaja.

S obzirom na položaj zahvata izvan područja koja su zaštićena temeljem Zakona o

zaštiti prirode (Narodne novine, broj 80/13, 15/18 i 14/19) i izvan područja ekološke mreže


C.I.A.K. d.o.o. 92

koja su proglašena Uredbom o ekološkoj mreži (Narodne novine, broj 124/13 i 105/15)

zahvat SE KORLAT neće doprinijeti kumulativnim utjecajima na iste.

S obzirom na planirane i realizirane zahvate u pogledu proizvodnje energije iz

obnovljivih izvora, potrebno je naglasiti i prednosti/komplementarnost izgradnje SE KORLAT

u sklopu obuhvata VE Korlat kako slijedi:

- korištenje istog prostora za proizvodnju električne energije, odnosno zauzeće

prostora je manje nego u slučaju korištenja zasebnog prostora za sunčanu

elektranu te zasebnog prostora za vjetroelektranu (vjetropark);

- mogućnost korištenja iste infrastrukture. Za potrebe priključenja SE KORLAT

na prijenosnu mrežu primarno se planira korištenje infrastrukture koja će biti

izgrađena za potrebe priključenja vjetroelektrane VE Korlat. Planira se

korištenje iste trafostanice, TS 33/110 kV Korlat, istih dalekovoda i to 2xDV

110 kV za priključak na postojeći DV 110 kV Obrovac (Benkovac)-Zadar te

zajednički kolni pristup (makadamski put) koji će lokaciju SE KORLAT i VE

Korlat povezati sa županijskom cestom ŽC6056

te se temeljem navedenog i položaja u odnosu na postojeće i planirane zahvate

procjenjuje da SE KORLAT neće pridonijeti skupnom utjecaju s ostalim

postojećim/planiranim zahvatima sličnih utjecaja.


C.I.A.K. d.o.o. 93

Slika 46. Lokacija SE KORLAT u odnosu na planirane i postojeće solarne elektrane i vjetroelektrane


C.I.A.K. d.o.o. 94

D.7 UTJECAJI NA OKOLIŠ NAKON PRESTANKA KORIŠTENJA ZAHVATA

Radni vijek SE KORLAT predviđa se do 25 godina. S obzirom na razvoj tehnologije

postoji mogućnost eventualne zamjene opreme. Naime, razvoj opreme za pretvorbu

energije Sunca u električnu energiju potican je snažnom namjerom za što većom

proizvodnjom energije iz obnovljivih energetskih izvora uz smanjenje ovisnosti o uvozu

energenata.

U slučaju uklanjanja zahvata s lokacije će se, s obzirom na tada važeću zakonsku

regulativu i stanje okolnog područja prilagoditi mjere i aktivnosti u odnosu na zaštitu okoliša,

posebno u pogledu ekološkog zbrinjavanja opreme.

D.8 UTJECAJI NA OKOLIŠ U SLUČAJU NEŽELJENOG DOGAĐAJA – EKOLOŠKA NESREĆA

Da bi se tijekom rada SE KORLAT osigurala sigurnost i funkcionalnost opreme,

kontinuirano će se kontrolirati stanje montažnih konstrukcija i FN modula u obliku pregleda

u vremenskim razmacima koji ovise o vrsti konstrukcije/opreme. Mjere održavanja

postrojenja koje uključuju redovno servisiranje svih tehničkih dijelova pogona provodit će se

u skladu s uputama proizvođača opreme.

Na lokaciji zahvata se neće provoditi aktivnosti koje mogle biti uzrokom ekološke

nesreće. Do eventualnih neželjenih događaja može doći u slučaju požara, a u cilju njegovog

sprečavanja projektnom dokumentacijom za SE KORLAT predviđena su odgovarajuća

tehnička rješenja cjelovitog sustava uzemljenja, zaštite od udara munja i pojave požara koja

će, aktivnim i pasivnim mjerama, osigurati da posljedice tih pojava budu što manje i što lakše

savladive.

Tijekom korištenja zahvata SE KORLAT primjenjivat će se mjere održavanja

elektropostrojenja (redovno, periodički, izvanredno) i temeljem Pravilnika o tehničkim

zahtjevima za elektroenergetska postrojenja nazivnih izmjeničnih napona iznad 1 kV

(Narodne novine, broj 105/10), kao i sigurnosne mjere i mjere zaštite od požara u skladu s

Pravilnikom o temeljnim zahtjevima za zaštitu od požara elektroenergetskih postrojenja i

uređaja (Narodne novine, broj 146/05) čime se pospješuje proizvodnja i produljuje životni

vijek elektrane. Kontinuiranim nadzorom rada SE KORLAT i pravovremenim uklanjanjem

mogućih uzroka neželjenih događaja smanjuje se mogućnost neželjenih događaja i

negativnih posljedica na ljude i okoliš.

D.9 PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA

U ovom elaboratu prepoznati su i opisani mogući utjecaji zahvata SE KORLAT u čijem

se obuhvatu planiraju fotonaponski (FN) moduli od oko 85-90 MWp, dok planirana priključna

snaga na pragu mreže iznosi 75 MW, na sastavnice okoliša, opterećenja okoliša, zaštićena

područja i područja ekološke mreže tijekom građenja i korištenja, kao i u slučaju neželjenih

događaja, a uzimajući u obzir značajke zahvata i postojeće stanje okoliša na lokaciji zahvata.


C.I.A.K. d.o.o. 95

Namjena SE KORLAT je proizvodnja električne energije direktnom pretvorbom

energije Sunčevog zračenja i isporuka iste u elektroenergetsku mrežu. Godišnja proizvodnja

energije u SE KORLAT procjenjuje se na oko 115 GWh.

Prema prostorno-planskoj namjeni i razgraničenju površina koje određuje Prostorni

plan Zadarske županije (Službeni glasnik Zadarske županije, brojevi 2/01, 6/04, 2/05, 17/06,

25/09, 3/10, 15/14 i 14/15) lokacija SE KORLAT se nalazi unutar „planiranog područja za

iskorištavanje energije vjetra“ što je prikazano u grafičkom dijelu Plana, kartografski prikaz

2.3. „INFRASTRUKTURNI SUSTAVI – ENERGETSKI SUSTAV“. Provedbenim odredbama Plana

određeno je da se, sukladno mogućnostima konfiguracije terena i koncepcije

vjetroelektrane, dozvoljava u okviru vjetroelektrane (vjetroparka) planiranje solarnih

elektrana i ostalih pogona za korištenje sunčeve energije. Na predmetnom prostorno

planskom području – području za iskorištavanje energije vjetra, planirana je vjetroelektrana

Korlat, za koju je proveden postupak procjene utjecaja na okoliš i Glavne ocjene (2016.) te je

donijeto Rješenje o prihvatljivosti zahvata (KLASA: UP/I 351-03/15-02/97; URBROJ: 517-06-2-

1-1-16-10 od 9. svibnja 2016.), a potom su za vjetroelektranu izdane potrebne dozvole

sukladno Zakonu o gradnji (Narodne novine, broj 153/13, 20/17 i 39/19).


korištenje istog prostora za proizvodnju električne energije, odnosno zauzeće prostora je

manje nego u slučaju zasebnog prostora za sunčanu elektranu te zasebnog prostora za

vjetroelektranu (vjetropark) kao i mogućnost korištenja iste infrastrukture.

S obzirom na u ovom elaboratu prepoznate, opisane i procijenjene utjecaje zaključuje

se da se, uz pridržavanje propisa iz područja zaštite okoliša, održivog gospodarenja otpadom

i energetike, ne očekuje negativan utjecaj zahvata SE KORLAT na sastavnice okoliša,

zaštićena područja, područja ekološke mreže. Također, zahvat SE KORLAT neće biti uzrokom

dodatnih opterećenja okoliša jer je planirana unutar obuhvata VE Korlat, a

prednost/komplementarnost izgradnje SE KORLAT u sklopu obuhvata VE Korlat je korištenje

istog prostora za proizvodnju električne energije, odnosno zauzeće prostora je manje nego u

slučaju zasebnog prostora za sunčanu elektranu te zasebnog prostora za vjetroelektranu

(vjetropark) kao i mogućnost korištenja iste infrastrukture

Nositelj zahvata obvezan je poštivati i primjenjivati mjere zaštite tijekom izvođenja i

rada zahvata SE KORLAT koje su obvezne sukladno zakonima i propisima donesenih na

osnovu istih te pridržavati se uvjeta i mjera zaštite koje će biti određene suglasnostima i

dozvolama izdanim prema posebnim propisima – u svezi graditeljstva, zaštite voda, zaštite

od požara, zaštite na radu, zaštite prirode, konzervatorskim uvjetima – kako tijekom

građenja i korištenjem zahvata SE KORLAT ne bi došlo do značajnog negativnog utjecaja na

okoliš.


C.I.A.K. d.o.o. 96

E. POPIS PROPISA

Okoliš i priroda

Zakon o zaštiti okoliša (Narodne novine, broj 80/13, 153/13, 78/15, 12/18 i 118/18)

Zakon o zaštiti prirode (Narodne novine, broj 80/13, 15/18 i 14/19)

Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (Narodne novine, broj 61/14 i 3/17)

Uredba o ekološkoj mreži (Narodne novine, broj 124/13 i 105/15)

Pravilnik o ciljevima očuvanja i osnovnim mjerama za očuvanje ptica u području ekološke mreže (Narodne novine, broj 15/14)

Zrak

Zakon o zaštiti zraka (Narodne novine, broj 130/11, 47/14, 61/17 i 118/18)

Vode

Zakon o vodama (Narodne novine, broj 66/19)

Odluka o donošenju Plana upravljanja vodnim područjima 2016-2021. (Narodne novine, broj 66/16)

Zaštita od buke

Zakon o zaštiti od buke (Narodne novine, broj 30/09, 55/13, 41/16 i 114/18)

Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (Narodne novine, broj 145/04 i 46/08)

Zaštita od požara

Pravilnik o temeljnim zahtjevima za zaštitu od požara elektroenergetskih postrojenja i uređaja (Narodne novine, broj 146/05)

Gospodarenje otpadom

Zakon o održivom gospodarenju otpadom (Narodne novine, broj 94/13, 73/17 i 14/19)

Pravilnik o gospodarenju otpadom (Narodne novine, broj 117/17)

Pravilnik o katalogu otpada (Narodne novine, broj 90/15)

Pravilnik o gospodarenju otpadnom električnom i elektroničkom opremom (Narodne novine, broj 42/14, 48/14, 107/14, 139/14 i 11/19)

Kulturno povijesna baština

Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (Narodne novine, broj 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 44/17 i 90/18)


C.I.A.K. d.o.o. 97

POPIS SLIKA

Slika 1. Udio obnovljivih izvora energije u proizvodnji električne energije u EU-u, 2005-2017. ................................................................................................................................. 4

Slika 2. Udio električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora u EU-28, 2005-2017. ........ 5 Slika 3. Godišnja ozračenost vodoravne plohe na području Europe ......................................... 7 Slika 4. Godišnja ozračenost vodoravne plohe na području RH ................................................ 7 Slika 5. Karta srednje godišnje ozračenosti vodoravne plohe na području ............................... 8 Slika 6. Lokacija SE KORLAT; šire područje zahvata ................................................................... 9 Slika 7. Načelni raspored redova panela i kut štićenja od zasjenjenja FN modula (D≥2 m) .... 11 Slika 8. Kontejnersko postrojenje tipa 440SC / 5000SC-EV / 5500SC-EV (centralni

izmjenjivači/inverteri i TS NN/SN) .............................................................................. 12 Slika 9. Primjeri postavljenih centralnih izmjenjivača; Izvor:

https://www.sma.de/en/industrial-systems/pv-power-plants.html ........................... 13 Slika 10. Idejno rješenje zahvata SE KORLAT, prikaz na katastarskoj podlozi; Izvor: Idejno

rješenje SUNČANA ELEKTRANA KORLAT, Izrađivač: Fractal d.o.o., svibanj 2019. ..... 16 Slika 11. Idejno rješenje zahvata SE KORLAT, prikaz na OF podlozi; Izvor: Idejno rješenje

SUNČANA ELEKTRANA KORLAT, Izrađivač: Fractal d.o.o., svibanj 2019. ................... 17 Slika 12. Jednopolna shema priključka SE KORLAT; Izvor: Idejno rješenje SUNČANA

ELEKTRANA KORLAT, Izrađivač: Fractal d.o.o., svibanj 2019. ............................... 18 Slika 13. Položaj Grada Benkovca u Zadarskoj županiji; .......................................................... 22 Slika 14. Šire područje zahvata; Izvor: www.geoportal.dgu .................................................... 23 Slika 15. Uže područje zahvata; Izvor: www.geoportal.dgu .................................................... 24 Slika 16. Lokacija zahvata – tipični teren ................................................................................. 25 Slika 17. Lokacija zahvata– tipični teren .................................................................................. 25 Slika 18. Lokacija zahvata– tipični teren .................................................................................. 26 Slika 19. Lokacija zahvata– tipični teren .................................................................................. 26 Slika 20. Kartografski prikaz br. 2.3. „INFRASTRUKTURNI SUSTAVI – ENERGETSKI SUSTAV“,

PPZŽ („Službeni glasnik Zadarske županije“, brojevi 2/01, 6/04, 2/05, 17/06, 25/09, 3/10, 15/14 i 14/15) ................................................................................................. 29

Slika 21. Kartografski prikaz br. 2.3. „INFRASTRUKTURNI SUSTAVI – ENERGETSKI SUSTAV“, PPZŽ („Službeni glasnik Zadarske županije“, brojevi 2/01, 6/04, 2/05, 17/06, 25/09, 3/10, 15/14 i 14/15) – uvećani izvadak ................................................................... 30

Slika 22. Kartografski prikaz br.1. „KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA“, („Službeni glasnik Zadarske županije“, broj 1/03; „Službeni glasnik Grada Benkovca“, brojevi 02/08, 4/12, 2/13, 5/13, 6/13, 02/16, 03/16-pročišćeni tekst, 04/17, 05/17-pročišćeni tekst i 7/19) – uvećani izvadak ................................................................................ 33

Slika 23. Kartografski prikaz br. 2. „INFRASTRUKTURNI SUSTAVI I MREŽE“, („Službeni glasnik Zadarske županije“, broj 1/03; „Službeni glasnik Grada Benkovca“, brojevi 02/08, 4/12, 2/13, 5/13, 6/13, 02/16, 03/16-pročišćeni tekst, 04/17, 05/17-pročišćeni tekst i 7/19) – uvećani izvadak ................................................................................ 34

Slika 24. Pedološka karta RH – izvadak s označenom lokacijom zahvata; Izvor: www.envi-portal.azo.hr ............................................................................................................ 39

Slika 25. Karta potresnih područja RH za povratno razdoblje od 95 godina Izvor: PMF, Geofizički odsjek, Marijan Herak, Zagreb, 2012. ..................................................... 40

Slika 26. Karta potresnih područja RH za povratno razdoblje od 475 godina Izvor: PMF, Geofizički odsjek, Marijan Herak, Zagreb, 2012. ..................................................... 40


C.I.A.K. d.o.o. 98

Slika 27. Grupirano vodno tijelo podzemnih voda oznake JKGN_08 – RAVNI KOTARI; Izvor: Hrvatske vode .......................................................................................................... 43

Slika 28. Karta površinskih vodnih tijela – izvadak s označenom lokacijom zahvata; Izvor: Hrvatske vode .......................................................................................................... 44

Slika 29. Lokacija zahvata SE KORLAT u odnosu na zaštićena područja – područja posebne zaštite voda; Izvor: Hrvatske vode ........................................................................... 51

Slika 30. Karta opasnosti od poplava po vjerojatnosti poplavljivanja;– izvadak s označenom lokacijom zahvata SE KORLAT; Izvor: Hrvatske vode ............................................... 53

Slika 31. Izvod iz karte prirodnih i poluprirodnih ne-šumskih kopnenih i slatkovodnih staništa Republike Hrvatske; Izvor: www.bioportal.hr ......................................................... 57

Slika 32. Izvod iz karte zaštićenih područja; Izvor: www.bioportal.hr ..................................... 58 Slika 33. Izvod iz karte ekološke mreže; Izvor: www.bioportal.hr ........................................... 61 Slika 34. Kartografski prikaz br. 3. „UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA“,

PPUG Benkovca („Službeni glasnik Zadarske županije“, broj 1/03; „Službeni glasnik Grada Benkovca“, brojevi 02/08, 4/12, 2/13, 5/13, 6/13, 02/16, 03/16-pročišćeni tekst, 04/17, 05/17-pročišćeni tekst i 7/19) ............................................................ 63

Slika 35. Izvod iz karte područja gospodarskih jedinica za državne šume s označenom lokacijom SE KORLAT; Izvor: Hrvatske šume ........................................................... 65

Slika 36. Karta lovišta XIII/124 Benkovac-Smilčić ..................................................................... 66 Slika 37. Lokacija zahvata SE KORLAT u odnosu na planiranu VE Korlat – prikaz na OF podlozi

............................................................................................................................... 68 Slika 38. Lokacija zahvata SE KORLAT u odnosu na planiranu VE Korlat – prikaz na TK podlozi

............................................................................................................................... 69 Slika 39. Promjene u strukturi izvora električne i toplinske energije u 28 država članica EU-a,

razdoblje 1990-2015.; Izvor: Panoramski pregled „Mjere EU-a u području energije i klimatskih promjena“, Europski revizorski sud, 2017.............................................. 74

Slika 40. Proizvedena električna i toplinska energija te emisije CO2 iz različitih izvora energije u 22 države članice EU-a* 2015. godine; Izvor: Panoramski pregled „Mjere EU-a u području energije i klimatskih promjena“, Europski revizorski sud, 2017. ............. 74

Slika 41. Emisije CO2 tijekom životnog ciklusa elektrana ......................................................... 75 Slika 42. Vizualizacija SE KORLAT i VE Korlat ............................................................................ 83 Slika 43. Vizualizacija SE KORLAT i VE Korlat ............................................................................ 84 Slika 44. Vizualizacija SE KORLAT i VE Korlat ............................................................................ 85 Slika 45. Vizualizacija SE KORLAT i VE Korlat ............................................................................ 86 Slika 46. Lokacija SE KORLAT u odnosu na planirane i postojeće solarne elektrane i

vjetroelektrane ........................................................................................................ 93


C.I.A.K. d.o.o. 99

POPIS TABLICA

Tablica 1. Vodna tijela na širem području zahvata – opći podaci; Izvor: Plan upravljanja vodnim područjima 2016-2021. (Narodne novine, broj 66/16) ............................ 42

Tablica 2. Moguće vrednovanje osjetljivosti/izloženosti zahvata/projekta ............................ 76

Tablica 3. Analiza osjetljivosti zahvata SE KORLAT na klimatske varijable i sekundarne učinke klimatskih promjena .............................................................................................. 77

Tablica 4. Procjena izloženosti zahvata SE KORLAT klimatskim varijablama i sekundarnim učincima klimatskih promjena .............................................................................. 78

Tablica 5. Ocjene ranjivosti zahvata na klimatske promjene .................................................. 78

Tablica 6. Ranjivost zahvata SE KORLAT na klimatske promjene i sekundarne učinke klimatskih promjena .............................................................................................. 79


C.I.A.K. d.o.o. 100

PRILOG 1 RJEŠENJE MINISTARSTVA ZAŠTITE OKOLIŠA I ENERGETIKE


C.I.A.K. d.o.o. 101


C.I.A.K. d.o.o. 102


C.I.A.K. d.o.o. 103


C.I.A.K. d.o.o. 104

Documents

ELAORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OJENE O POTREI … · 2019-09-06 · ELAORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OJENE O POTREI PROJENE UTJEAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT SUNČANA ELEKTRANA