ELAORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OJENE O POTREI …...elaorat zaŠtite okoliŠa za postupak ojene o potrei projene utjeaja na okoliŠ za sunČana elektrana sutina opĆina muĆ

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA

ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA

SUNČANA ELEKTRANA SUTINA

OPĆINA MUĆ (DIO) I GRAD SINJ (DIO), SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA

Zagreb, veljača 2020.

ZAGREB 10090, Savska Opatovina 36 www.ciak.hr·[email protected]·OIB 47428597158 Uprava: Tel: ++385 1/3463-521 / 522 / 523 / 524 Fax: ++385 1/3463-516

http://www.ciak.hr·[email protected]·OIB

Nositelj zahvata: BILO POLJE d.o.o.

Jurišićeva 1a, 10000 Zagreb

Ovlaštenik: C.I.A.K. d.o.o.

Savska Opatovina 36, 10090 Zagreb

Dokument: ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA

ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE

UTJECAJA NA OKOLIŠ

Zahvat: SUNČANA ELEKTRANA SUTINA

OPĆINA MUĆ (DIO) I GRAD SINJ (DIO), SPLITSKO-

DALMATINSKA ŽUPANIJA

Voditeljica izrade

elaborata

mr. sc. Sanja Grabar, dipl.ing.kem

Stručnjaci

ovlaštenika

Vesna Šabanović, dipl.ing.kem.

Blago Spajić, dipl.ing stroj.

Vanjski suradnici

Antun Raković, ing. građ.

Mirjam Fuštar, mag. prot. nat. et

amb.

Kristina Blagušević, mag. oecol.

Kontrolirani primjerak: 1 2 3 4 Revizija 2

Elaborat zaštite okoliša

C.I.A.K. d.o.o. 1

SADRŽAJ

A. UVOD ..............................................................................................................................................................................2

B. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA ............................................................................................................4

B.1 OPĆI PODACI .............................................................................................................................................. 4

B.2 OPIS ZAHVATA ........................................................................................................................................... 9

B.3 OSNOVNI TEHNIČKI PODACI ....................................................................................................................... 9

B.4 OPIS GLAVNIH OBILJEŽJA TEHNOLOŠKOG PROCESA ................................................................................. 17

B.4.1 OPIS TEHNOLOŠKOG PROCESA ......................................................................................................17

B.4.2 POPIS VRSTA I KOLIČINA TVARI KOJE ULAZE U TEHNOLOŠKI PROCES ...........................................18

B.4.3 POPIS VRSTA I KOLIČINA TVARI KOJE OSTAJU NAKON TEHNOLOŠKOG PROCESA TE EMISIJA U OKOLIŠ ...........................................................................................................................................18

B.5 POPIS DRUGIH AKTIVNOSTI KOJE MOGU BITI POTREBNE ZA REALIZACIJU ZAHVATA ................................ 19

B.6 VARIJANTNA RJEŠENJA ............................................................................................................................. 19 C. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA .............................................................................................................19

C.1 GEOGRAFSKI POLOŽAJ.............................................................................................................................. 19

C.2 PODACI IZ DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA ................................................................................ 25

C.3 KLIMATSKE ZNAČAJKE .............................................................................................................................. 32

C.4 RELJEFNE I GEOMORFOLOŠKE ZNAČAJKE .................................................................................................. 34

C.5 PEDOLOŠKE ZNAČAJKE ............................................................................................................................. 35

C.6 SEIZMOLOŠKE ZNAČAJKE .......................................................................................................................... 37

C.7 HIDROGEOLOŠKE I HIDROLOŠKE ZNAČAJKE .............................................................................................. 38

C.8 PREGLED STANJA VODNIH TIJELA ............................................................................................................. 39

C.9 ZAŠTIĆENA PODRUČJA – PODRUČJA POSEBNE ZAŠTITE VODA .................................................................. 44

C.10 OPASNOST OD POPLAVA I RIZIK OD POPLAVA .......................................................................................... 44

C.11 BIOLOŠKO-EKOLOŠKE ZNAČAJKE .............................................................................................................. 48

C.12 ZAŠTIĆENA PODRUČJA ............................................................................................................................. 49

C.13 EKOLOŠKA MREŽA .................................................................................................................................... 50

C.14 KRAJOBRAZNA RAZNOLIKOST .................................................................................................................. 56

C.15 KULTURNO-POVIJESNA BAŠTINA .............................................................................................................. 56

C.16 ŠUMARSTVO I LOVSTVO ........................................................................................................................... 57

C.17 ODNOS PREMA POSTOJEĆIM I PLANIRANIM ZAHVATIMA ........................................................................ 60 D. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ .......................................................................................................62

D.1 UTJECAJI ZAHVATA NA SASTAVNICE OKOLIŠA .......................................................................................... 62

D.2 UTJECAJI ZAHVATA NA OPTEREĆENJA OKOLIŠA ........................................................................................ 75

D.3 VJEROJATNOST ZNAČAJNIH PREKOGRANIČNIH UTJECAJA ........................................................................ 76

D.4 UTJECAJI NA ZAŠTIĆENA PODRUČJA ......................................................................................................... 76

D.5 UTJECAJI NA EKOLOŠKU MREŽU ............................................................................................................... 76

D.6 UTJECAJI NA OKOLIŠ U SLUČAJU NEKONTROLIRANOG DOGAĐAJA – EKOLOŠKA NESREĆA ........................ 77

D.7 UTJECAJI NA OKOLIŠ NAKON PRESTANKA KORIŠTENJA ZAHVATA ............................................................. 78

D.8 KUMULATIVNI UTJECAJI ........................................................................................................................... 78

D.9 PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA ...................................... 80

E. IZVOR PODATAKA ..................................................................................................................... 82


C.I.A.K. d.o.o. 2

A. UVOD

Predmet ovog elaborata zaštite okoliša je zahvat SUNČANA ELEKTRANA SUTINA (dalje u

nastavku: SE SUTINA), u čijem se obuhvatu planiraju fotonaponski (FN) moduli oko 45 MWp

instalirane snage , a planirana priključna snaga na pragu mreže iznosi 35 MW.

Zahvat SE SUTINA planira se na području Splitsko-dalmatinske županije, unutar dvije

jedinice lokalne samouprave: Grad Sinj (dio) i Općina Muć (dio) na k.č. 363/1; 231 k.o Sutina i

k.č. 143/1 k.o. Lučane.

Namjena zahvata SE SUTINA je proizvodnja električne energije direktnom pretvorbom

energije Sunčevog zračenja i isporuka iste u elektroenergetsku mrežu, a godišnja proizvodnja se

procjenjuje na oko 67 GWh.

Prema prostorno-planskoj namjeni i razgraničenju površina koje određuje Prostorni plan

Splitsko-dalmatinske županije (Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije, broj 1/03, 8/04

(stavljanje izvan snage odredbe), 5/05 (usklađenje s Uredbom o ZOP-u), 5/06 (ispravak

usklađenja s Uredbom o ZOP-u), 13/07, 9/13, 147/15 (rješenja o ispravcima grešaka)), lokacija

SE SUTINA se nalazi unutar „zone Zelovo“ koja je označena na kartografskom prikazu br. 2.

„INFRASTRUKTURNI SUSTAVI“, 2.2. „ENERGETSKI SUSTAVI“, kao potencijalna lokacija za

vjetroelektrane. Provedbenim odredbama Plana određeno je da se, sukladno mogućnostima

konfiguracije terena i koncepcije vjetroelektrane, dozvoljava u okviru vjetroelektrane

(vjetroparka) planiranje solarnih elektrana i ostalih pogona za korištenje sunčeve energije.

Nositelj zahvata SE SUTINA je trgovačko društvo Bilo polje d.o.o. iz Zagreba.

Temelj za izradu ovog elaborata zaštite okoliša je u Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na

okoliš (Narodne novine, broj 61/14 i 3/17), popis zahvata, Prilog II., točka 2.4: „Sunčane

elektrane kao samostojeći objekti“.

Elaborat zaštite okoliša izradila je ovlaštena pravna osoba C.I.A.K. d.o.o. iz Zagreba koja

ima Rješenje kojim se izdaje suglasnost za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša –

uključujući i poslove pripreme i obrade dokumentacije uz zahtjev za ocjenu o potrebi procjene

utjecaja zahvata na okoliš (Prilog 1.). Voditeljica izrade Elaborata je mr.sc. Sanja Grabar,

dipl.ing.kem.; kontakt telefon 01/3463-521 ili elektronička pošta [email protected].

Revizija 2 elaborata, veljača 2020., izrađena je po zaprimljenom Zaključku nadležne

Uprave za procjenu utjecaja na okoliš i održivo gospodarenje otpadom (KLASA: UP/I-351-03/20-

09/10; URBROJ: 517-03-1-2-20-2 od 3. veljače 2020.).

http://zzpu-sdz.hr/images/PDF/PPSDZ/TEKST/1_03.pdf








C.I.A.K. d.o.o. 3

PODACI O NOSITELJU ZAHVATA

Naziv gospodarskog subjekta Bilo polje d.o.o.

Adresa gospodarskog subjekta Jurišićeva 1a, 10000 Zagreb

Odgovorna osoba Tomislav Ćurković, direktor

Matični broj gospodarskog subjekta (MBS) 081191838

OIB 90523634797


C.I.A.K. d.o.o. 4

B. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA

B.1 OPĆI PODACI

Obnovljivi izvori energije

Obnovljivi izvori energije (OIE) (energija vjetra, energija Sunca, hidroenergija, energija

oceana, geotermalna energija, biomasa i biogoriva) zamjena su za fosilna goriva i pridonose

smanjenju emisija stakleničkih plinova, diversifikaciji opskrbe energijom te smanjenju ovisnosti

o nepouzdanim i nestabilnim tržištima fosilnih goriva, posebno nafte i plina.

Zakonodavstvo Europske unije (EU) kojim je obuhvaćeno područje OIE značajno je

unaprijeđeno posljednjih godina, a pravna osnova je u članku 194. Ugovora o funkcioniranju EU:

„Energetska politika EU-a usmjerena je na promicanje razvoja novih i obnovljivih oblika energije

kako bi se ciljevi povezani s klimatskim promjenama bolje uskladili i integrirali u novi model

tržišta.“

Napredna tehnologija pokretačka je snaga korištenja OIE jer, ne samo da omogućuje rast

instaliranih kapaciteta, već ih čini i znatno dostupnijima. U razdoblju 2005-2017. udio OIE u

proizvodnji električne energije u EU-u udvostručio se, sa otprilike 15% na gotovo 31% (Slika 1.).

Slika 1. Udio obnovljivih izvora energije u proizvodnji električne energije u EU-u, 2005-2017. Izvor: Tematsko izvješće „Energija vjetra i solarna energija za proizvodnju električne energije: za postizanje ciljnih vrijednosti EU-a potrebno je uložiti znatne napore“, (u skladu s člankom 287.

stavkom 4. drugim podstavkom UFEU-a), Europski revizorski sud, 2019.


C.I.A.K. d.o.o. 5

Tehnologije korištenja energije vjetra i solarne energije glavne su tehnologije za

proizvodnju energije iz obnovljivih izvora koje su zaslužne za taj rast. Iako energija iz vjetra i

Sunca i dalje zaostaje za korištenjem hidroenergije u pogledu proizvedene količine, od 2005. do

2017. godine godišnja količina energije proizvedene iz energije vjetra porasla je za 414%, dok je

za solarnu energiju zabilježen porast od 8.086%. Istodobno je količina električne energije iz

hidroelektrana ostala uglavnom nepromjenjiva. Godine 2017. u ukupnoj proizvodnji električne

energije iz obnovljivih izvora u EU-u hidroenergija imala je udio od 35%, dok su energija vjetra i

solarna energija imale udio od 34%, odnosno 12% (Slika 2.).

Slika 2. Udio električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora u EU-28, 2005-2017. Izvor: Tematsko izvješće „Energija vjetra i solarna energija za proizvodnju električne energije: za postizanje ciljnih vrijednosti EU-a potrebno je uložiti znatne napore“, (u skladu s člankom 287.

stavkom 4. drugim podstavkom UFEU-a), Europski revizorski sud, 2019.

U studenom 2018. godine, Europski parlament usvojio je ambiciozni energetski paket

zakona koji postavlja zahtjevne ciljeve pred države članice EU i to ponajviše, uz segment ušteda

kroz energetsku učinkovitost, i kroz promicanje OIE. Temeljem toga, 24. prosinca 2018. na snagu

je stupila nova DIREKTIVA (EU) 2018/2001 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA OD 11. PROSINCA

2018. O PROMICANJU UPORABE ENERGIJE IZ OBNOVLJIVIH IZVORA. Stupanjem na snagu

Direktive (EU) 2018/2001 uspostavljen je novi okvir održiv u budućnosti za ostvarivanje

obvezujućeg cilja Unije od najmanje 32% obnovljive energije u konačnoj bruto potrošnji energije


C.I.A.K. d.o.o. 6

do 2030. godine. Taj se okvir temelji na napretku ostvarenom na temelju Direktive o energiji iz

obnovljivih izvora iz 2009. godine, uključujući, među ostalim, obvezu država članica da zadrže

ciljeve za 2020. godinu kao polaznu vrijednost za svoje putanje u sljedećem desetljeću. To je

dodatno upotpunjeno drugim elementima paketa „Čista energija za sve Europljane“.1

Do 2040. godine, ulaganja u obnovljive izvore obuhvaćaju dvije trećine globalnih ulaganja

u elektrane, budući da OIE za mnoge zemlje postaju najjeftiniji izvor novih proizvodnih

kapaciteta. Predviđa se da će intenzivna primjena solarnih fotonaponskih sustava (PV), koju

predvode Kina i Indija, omogućiti sunčanim elektranama da postanu najveći izvor proizvodnih

kapaciteta s niskim udjelom ugljika do 2040. godine, pri čemu će udio svih obnovljivih izvora

energije u ukupnoj proizvodnji doseći 40% (World energy outlook 2017, IEA).

Sa stajališta regulacije i balansiranja energetskog sustava, dosadašnje iskustvo ukazuje da

integracija velikih udjela varijabilnih OIE nije tako tehnički zahtjevno kako se često smatralo.

Operatori mreža uspješno su integrirali OIE i iznad 30%, bez značajnog povećanja skladištenja

energije. Na primjer, prijenosna mreža kojom upravlja njemački operator 50 Hertz može

apsorbirati do 70% penetracije varijabilnih OIE bez skladištenja (IRENA, Rethinking energy 2017).

U skladu s preporukama Komisije za izradu Strategije energetskog razvoja Republike

Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu, Energetski Institut Hrvoje Požar izradio je

Zelenu i Bijelu knjigu, odnosno analitičke podloge koje prethode izradi Strategije, a za koje je

provedeno javno savjetovanje. U skladu s time, izrađen je Nacrt prijedloga Strategije koja je bila

u postupku javne rasprave, zaključno s danom 20. lipnja 2019. godine.2 Projekcije za razvoj OIE

do 2030., odnosno 2050., ambiciozne su i zahtijevaju znatna ulaganja te ozbiljno planiranje i

strategiju, a potkrijepljene su velikim potencijalom koji Hrvatska ima za razvoj objekata koji

koriste obnovljive izvore, posebice energije iz vjetra i Sunca.

Energija Sunca

Zbog svog geografskog položaja, Hrvatska ima veliki potencijal u iskorištavanju energije

Sunca čiji je godišnji prirodni potencijal puno veći od ukupne godišnje potrošnje energije. Čak je

i stvarna vrijednost dozračene Sunčeve energije veća od potrebne, a ista ovisi o zemljopisnoj

širini i smanjuje se od juga prema sjeveru te ovisi o klimatskim uvjetima lokacije, kao što su

učestalost naoblake, sumaglice i dr. Na području Hrvatske, srednja godišnja ozračenost

vodoravne plohe Sunčevim zračenjem kreće se od 1,60 MWh/m2 za područje vanjskih otoka do

1,20 MWh/m2 na području gorske i sjeverne Hrvatske.

1 https://ec.europa.eu/energy/en/topics/energy-strategy-and-energy-union/clean-energy-all-europeans

2https://mzoe.gov.hr/puo-spuo-4012/spuo-4015/postupci-strateske-procjene-nadlezno-tijelo-je-ministarstvo-zastite-okolisa-i-energetike-4037/4037

https://ec.europa.eu/energy/en/topics/energy-strategy-and-energy-union/clean-energy-all-europeans

https://mzoe.gov.hr/puo-spuo-4012/spuo-4015/postupci-strateske-procjene-nadlezno-tijelo-je-ministarstvo-zastite-okolisa-i-energetike-4037/4037

https://mzoe.gov.hr/puo-spuo-4012/spuo-4015/postupci-strateske-procjene-nadlezno-tijelo-je-ministarstvo-zastite-okolisa-i-energetike-4037/4037


C.I.A.K. d.o.o. 7

S obzirom na to da se u ovom elaboratu razmatra lokacija na području Splitsko-

dalmatinske županije, u nastavku su dani osnovni podaci preuzeti iz: REPAM studija, Renewable

Energy Policies Advocacy and Monitoring3.

Splitsko-dalmatinska županija obuhvaća teritorijalni raspon od vanjskih otoka do južnih

vrhova Dinare. Prostorna raspodjela Sunčevog zračenja na području Županije je pod visokim

utjecajem obalne linije te se osim prirodnog smanjivanja potencijala u smjeru jug-sjever,

smanjuje i u smjeru od obale prema unutrašnjosti. Srednja godišnja ozračenost vodoravne plohe

kreće se između nešto više od 1,60 MWh/m2 za vanjske otoke (Vis), preko 1,55 MWh/m2 za

otoke Brač i Hvar te 1,45 MWh/m2 za obalne dijelove do 1,35 MWh/m2 za sjeverozapadni,

planinski dio koji se nalazi oko Peručkog jezera i Kamešnice. Također, zamjetno je smanjenje

potencijala kod visokih planina, poput Biokova.

Na slikama 3. i 4. prikazana je prostorna raspodjela srednje godišnje ozračenosti na

području Europe i Hrvatske, a na slici 5. prikazano je područje Splitsko-dalmatinske županije.

Slika 3. Godišnja ozračenost vodoravne plohe na području Europe

Izvor: http://re.jrc.ec.europa.eu/pvgis/

3 Izvor: http://www.door.hr/wp-content/uploads/2016/01/REPAM_studija_17_splitska.pdf

http://re.jrc.ec.europa.eu/pvgis/

http://www.door.hr/wp-content/uploads/2016/01/REPAM_studija_17_splitska.pdf


C.I.A.K. d.o.o. 8

Slika 4. Godišnja ozračenost vodoravne plohe na području RH

Izvor: http://solargis.info/imaps/

Slika 5. Karta srednje godišnje ozračenosti vodoravne plohe na području Splitsko-dalmatinske županije

Izvor: http://www.door.hr/wp-content/uploads/2016/01/REPAM_studija_17_splitska.pdf

http://solargis.info/imaps/

http://www.door.hr/wp-content/uploads/2016/01/REPAM_studija_17_splitska.pdf


C.I.A.K. d.o.o. 9

B.2 OPIS ZAHVATA

Zahvat SE SUTINA planira se kao solarna elektrana na tlu, u administrativnom obuhvatu

Općine Muć i Grada Sinja, Splitsko-dalmatinska županija, na k.č. 363/1; 231 k.o Sutina i k.č.

143/1 k.o. Lučane.

Površina zahvata SE SUTINA je oko 71 ha, a površina na kojoj će biti postavljeni

fotonaponski (FN) moduli je oko 22 ha (tlocrtna projekcija za FN module).

Unutar obuhvata zahvata SE SUTINA predviđeno je uređenje terena i postavljanje FN

modula instalirane snage do 45 MW, a predviđena priključna snaga na pragu mreže je oko 35

MW. Aktivnosti na zahvatu uključuju i osposobljavanje internih prolaza unutar obuhvata SE

SUTINA te izvedbu interne kabelske mreže i interne komunikacijske mreže za potrebe daljinskog

nadzora i upravljanja radom FN modula.

U ovom elaboratu razmatra se zahvat SE SUTINA kao jedinstvena cjelina, iako se kroz

poslovne planove nositelja zahvata SE SUTINA razmatra kroz faznu gradnju, ali sve u obuhvatu

od oko 71 ha što je razvidno iz nacrta u poglavlju B.3. i instalirane snage FN modula do 45 MW.

Namjena SE SUTINA je proizvodnja električne energije direktnom pretvorbom energije

Sunčevog zračenja i evakuacija iste u elektroenergetsku mrežu (pomoću fotonaponskih ćelija

Sunčeva energija se direktno pretvara u električnu energiju). Godišnja proizvodnja se

procjenjuje na oko 67 GWh.

SE SUTINA će biti ograđena zaštitnom ogradom s vratima za kolni i pješački ulaz. Ograda

će na određenim mjestima biti podignuta iznad terena, a u visini potrebnoj za prolaz malih

životinja.

U cilju povećanja sigurnosti i zaštite od otuđenja obuhvat SE SUTINA bit će pod

cjelodnevnim internim video nadzorom.

B.3 OSNOVNI TEHNIČKI PODACI

Na lokaciji zahvata će se, uz FN module s pripadajućom montažnom konstrukcijom,

postaviti i sljedeća oprema: DC kabelske trase za povezivanje polja FN modula s izmjenjivačkim

sustavima (s integriranim transformatorom) napona do 1.500 V; AC kabelske trase za

povezivanje objedinjenih izmjenjivačkih i transformatorskih sustava sa SN rasklopištem; te

priključak rasklopišta na elektroenergetsku mrežu HEP ODS-a ili HOPS-a.

Lokaciji zahvata može se nesmetano pristupiti tzv. bijelim putem koji se spaja na cestu

koja povezuje Zelovo Sutinsko sa Sutinom, a u okviru zahvata bit će izveden kolni priključak na

glavnu prometnicu.

U nastavku se daju podaci – tehnički opis SE SUTINA koji su preuzeti iz dokumenta: Idejni

projekt za ishođenje lokacijske dozvole za SE SUTINA, Izrađivač: Porzana d.o.o. (Broj projekta

oznaka IP-SE SUTINA – 35/19- Zagreb, kolovoz 2019.).


C.I.A.K. d.o.o. 10

FN MODULI S PRIPADAJUĆOM MONTAŽNOM KONSTRUKCIJOM

Osnovna proizvodna jedinica SE SUTINA je FN modul koji proizvodi istosmjernu struju jer

se uslijed fotonaponskog efekta stvara istosmjerni napon. Veći broj FN modula povezuje se

serijski u nizove dok se ne postigne željeni napon sustava. Paralelnim povezivanjem više ovakvih

nizova povećava se struja sustava, odnosno snaga sustava do željene razine. Optimalni način

serijskog i paralelnog grupiranja FN modula ovisi o optimalnim radnim uvjetima izmjenjivača koji

električnu energiju istosmjernog napona i struje pretvara u električnu energiju izmjeničnog

napona i struje frekvencije 50 Hz.

FN moduli se postavljaju na montažne metalne konstrukcije. Osnovna montažna

konstrukcija naziva se „stol“. Stolovi se slažu jedan do drugoga u smjeru istok-zapad s ciljem

ujednačenog izlaganja Suncu svih FN modula i na taj se način formiraju redovi montažnih

konstrukcija. Razmak između redova nosivih konstrukcija panela je do 6 m i nužan je zbog

pristupa pojedinim FN modulima s južne i sjeverne strane, ali i da svi FN moduli budu potpuno

izloženi Sunčevom zračenju. Na ovaj način sprječava se međusobno zasjenjivanje FN modula te

se osigurava maksimalna proizvodnja i tijekom zimskih mjeseci.

Stolovi se grupiraju u veće proizvodne jedinice – čestice koje se grupiraju u polja FN

modula. Na slici 6. prikazano je načelno formiranje proizvodnih cjelina unutar sunčane

elektrane, a princip spoja FN sustava na energetsku mrežu prikazan je na slici 7.

Slika 6. Načelni prikaz formiranja proizvodnih cjelina sunčanih elektrana


C.I.A.K. d.o.o. 11

Slika 7. Fotonaponski sustav izravno priključen na energetsku mrežu

Montažne konstrukcije izvest će se na način koji će omogućiti postavljanje FN modula na

podlogu pod kutom do 36o. Najviši dio konstrukcije u odnosu na okolni teren na mjestu montaže

ne prelazi visinu od oko 3,5 m.

Montažna konstrukcija zajedno sa sustavom temeljenja, izvest će se na način da ima

odgovarajuću nosivost (analiza statike konstrukcije) te da može izdržati udare vjetra u skladu s

vjetrovnom zonom prema HRN ENV 1991-2-4-2005. Budući da se kod SE SUTINA montažna

konstrukcija za FN module postavlja na tlo, elementi konstrukcije bit će u izvedbi od aluminijskih

legura i/ili od čelika zaštićenog od korozije (npr. izvedena vrućim cinčanjem TZn). Odabir

materijala montažnih konstrukcija garantirat će postojanost materijala s obzirom na koroziju

kroz očekivani vijek korištenja SE SUTINA izložene atmosferskim uvjetima prema mjerodavnoj

korozijskoj kategoriji (C2 ili C3).

U ovoj fazi izrade projektne dokumentacije nisu navedene dimenzije stolova, broj FN

modula i dr. iz razloga što su one povezane s odabirom proizvođača opreme. Ukupan broj FN

modula planiranih na SE SUTINA mora biti dostatan za postizanje snage 35 MW na priključnom

mjestu, vodeći računa o vršnoj snazi pojedinog modula, ukupnoj sumi vršnih snaga svih

instaliranih FN modula i gubicima u sustavu. Naime, ubrzani razvoj fotonaponske tehnologije

omogućava kontinuirano povećanje korisnosti FN modula, kao i smanjenje potrebne površine za

istu instaliranu snagu. U tom smislu, konačan broj FN modula na SE SUTINA bit će definiran

glavnim ili izvedbenim elektrotehničkim projektom te će ovisiti o odabiru tipa FN modula

prilikom ugovaranja opreme. Navedenim pristupom, osim ekonomskih, ostvaruju se i interesi

očuvanja okoliša jer se instaliranjem FN modula veće snage smanjuje ukupan obuhvat zahvata.


C.I.A.K. d.o.o. 12

Kod odabira FN modula nositelj zahvata će se voditi tzv. BAT (engl. Best Available Technology) i

GEP (engl. Good Engineering Practice) principima.

Također, sva ostala oprema bit će odabrana sukladno tehničkim propisima i normama

kojima je obuhvaćena predmetna tehnologija, a raspored FN modula na montažnoj konstrukciji

ovisit će i o fizičkim dimenzijama odabranog modula, kao i predviđenim mehaničkim

opterećenjima (udari vjetra).

Na slikama 8. i 9. prikazano je idejno rješenje SE SUTINA.

Kao što je prethodno navedeno, u ovom elaboratu razmatra se zahvat SE SUTINA

instalirane snage FN modula od oko 45 MWp, na površini od oko 71 ha, kao jedinstvena cjelina,

iako se kroz poslovne planove nositelja zahvata SE SUTINA razmatra kroz faznu gradnju što je

razvidno iz prikaza idejnog rješenja danog na slikama 8. i 9.


C.I.A.K. d.o.o. 13

�

Slika 8. Idejno rješenje SE SUTINA; Izvor: Idejni projekt za ishođenje lokacijske dozvole za SE SUTINA, Izrađivač: Porzana d.o.o.


C.I.A.K. d.o.o. 14

Slika 9. Idejno rješenje SE SUTINA; Izvor: Idejni projekt za ishođenje lokacijske dozvole za SE SUTINA, Izrađivač: Porzana d.o.o.


C.I.A.K. d.o.o. 15

IZMJENJIVAČKI SUSTAVI

U sunčanim elektranama FN moduli proizvode istosmjernu struju, a standardni

potrošači koriste izmjeničnu te su potrebni izmjenjivači4.

Izmjenjivački sustavi su izvedeni kao dogotovljeni tvornički ispitani proizvod, s

integriranim transformatorom te su predviđeni za vanjsku montažu minimalnog stupnja

zaštite IP 54.

Kod sunčanih elektrana, tehnologija izmjenjivačkih sustava se primjenjuje kao izvedba

sa centralnim izmjenjivačima ili izvedba s distribuiranim izmjenjivačima koji su opisani u

nastavku.

Izvedba sunčane elektrane sa centralnim izmjenjivačima

Centralni izmjenjivački sustav je dogotovljeni tvornički ispitani tržišni proizvod koji u

standardnim kontejnerima objedinjava izmjenjivače, transformator, kao i svu ostalu

potrebnu opremu, a moguće ga je izvesti bez povezivanja sa tlom. Svaki izmjenjivač je

opremljen sklopkom za iskapčanje ulazne DC strane, prenaponskom zaštitom, zaštitom od

zamjene polova, zaštitom od povratne struje te sustavom za monitoring parametara

električne energije (kratkog spoja, mrežnih poremećaja).

Funkcije centralnog izmjenjivačkog sustava su: objedinjavanje DC kabela sabirnih

ormara polja FN modula; pretvorba istosmjerne struje i napona u izmjenične veličine

potrebnih karakteristika te regulacija napona i faktora snage na mrežnoj strani.

Svako polje FN modula priključuje se na zasebni centralni izmjenjivački sustav snage

prilagođene veličini polja FN modula. U izmjenjivačkom sustavu istosmjerna struja i napon

pretvaraju se u izmjenične vrijednosti te se provodi transformacija na srednjenaponsku

razinu.

Sve ključne funkcionalne karakteristike izmjenjivača – neometan rad, automatsko

odvajanje od mreže, parametri kvalitete izlaznog napona i povratni utjecaj na mrežu, bit će

usklađene s mrežnim pravilima, normom HRN EN 50160, uvjetima HEP ODS-a te ostalom

važećom tehničkom regulativom.

Izvedba sunčane elektrane s distribuiranim izmjenjivačima

U izvedbi sunčane elektrane s distribuiranim izmjenjivačima tzv. Izmjenjivači niza

svako polje FN modula priključuje se na zasebni izmjenjivački sustav snage prilagođene

veličini čestice FN modula postavljen uz nosač metalne konstrukcije. Povećanje naponske

razine na razinu mreže (10 kV/20 kV/35 kV) odvija se u srednjenaponskoj stanici.

Kod odabira izmjenjivačkog sustava nositelj zahvata vodit će se BAT (engl. ‘Best

Available Technology’) i GEP (engl. ‘Good Engineering Practice’) načelima. Također, ugrađena

oprema bit će odabrana sukladno tehničkim propisima i normama kojima je obuhvaćena

predmetna tehnologija.

4 Izmjenjivač DC/AC (inverter) je uređaj koji istosmjernu struju dobivenu iz FN modula pretvara u izmjeničnu, a potom ju šalje potrošačima ili mreži.


C.I.A.K. d.o.o. 16

Primjer distribuiranog izmjenjivača uz nosač metalne konstrukcije dan je na slici 10., a

na slici 11. prikaz je postavljenog centralnog izmjenjivača.

Slika 10. Primjer izmjenjivačkog sustava uz nosač metalne konstrukcije; Izvor:

https://www.pv-tech.org

Slika 11. Primjer postavljenog centralnog izmjenjivača; Izvor:

https://blog.avisolar.com/failure-analysis-of-central-inverters/

https://www.pv-tech.org/



C.I.A.K. d.o.o. 17

RASKLOPIŠTE (35/20/10 kV)

U obuhvatu SE SUTINA planirano je rasklopište (35/20/10 kV) čija je osnovna funkcija

objedinjavanje SN kabelskih izlaza svih transformatora. Oprema rasklopišta ugrađena je

unutar dogotovljenih montažnih kontejnera.

PRIKLJUČAK SE SUTINA NA ELEKTROENERGETSKU MREŽU

Stvarna mogućnost priključenja SE SUTINA na elektroenergetsku mrežu utvrđuje se u

formalnom postupku priključenja podnošenjem zahtjeva za priključenje, odnosno izradom

elaborata optimalnog tehničkog rješenja priključka (EOTRP) kojeg vodi nadležni operator

sustava.

Elaboratom optimalnog tehničkog rješenja priključenja građevine na

elektroenergetsku mrežu te Ugovorom o priključenju odredit će se točno mjesto priključenja

SE SUTINA u skladu s uvjetima HOPS-a/HEP-ODS-a.

UZEMLJENJE I SUSTAV ZAŠTITE OD MUNJE

U obuhvatu SE SUTINA bit će izvedene galvanske veze i uzemljenje svih metalnih

dijelova.

Sustav zaštite od direktnog i indirektnog dodira izvest će se prema normi HRN HD

60364-4-4-41:2007. Zaštita od direktnog i indirektnog dodira na niskonaponskom DC dijelu

SE SUTINA uskladit će se s odabranim FN modulima, a sustav zaštite niskonaponskog AC

dijela zasebno će se izvesti.

Predviđa se ugradnja odgovarajućeg sustava zaštite od munje za zaštitu instalirane

opreme koji će osigurati i odgovarajuću razinu zaštite ljudi koji će privremeno boraviti na

lokaciji SE SUTINA.

B.4 OPIS GLAVNIH OBILJEŽJA TEHNOLOŠKOG PROCESA

B.4.1 OPIS TEHNOLOŠKOG PROCESA

Tehnološki proces SE SUTINA je pretvorba energije Sunca, odnosno Sunčevog

zračenja u električnu energiju koja se potom predaje u elektroenergetski sustav.

FN moduli pretvaraju energiju Sunca direktno u električnu energiju iskorištavajući

princip fotoelektričnog efekta. Difuzno i direktno zračenje koje dopre do zemljine površine

iskorištava se za proizvodnju električne energije. Povećanjem Sunčeva zračenja povećava se i

jakost istosmjerne struje koju proizvode FN moduli.

FN moduli dizajnirani su za pogon pri temperaturama od -20 °C do +90 °C, a sama

izvedba FN modula ovisi o tehnologiji proizvodnje pri čemu razlikujemo izvedbe u tehnologiji

kristalnog i amorfnog silicija, kao i izvedbe u tehnologiji tankog filma.

Godišnja proizvodnja električne energije u sunčanim elektranama ovisi o prosječnoj

godišnjoj insolaciji, kao i o korisnosti instaliranih FN modula.


C.I.A.K. d.o.o. 18

Prosječna godišnja insolacija za vodoravnu plohu na lokaciji planiranoj za SE SUTINA

procijenjena je na oko 1.500 kWh/m2, a godišnja proizvodnja električne energije procjenjuje

se na oko 67 GWh.

B.4.2 POPIS VRSTA I KOLIČINA TVARI KOJE ULAZE U TEHNOLOŠKI PROCES

Planirana SE SUTINA energiju Sunca, odnosno Sunčevog zračenja, pretvarat će u

električnu energiju što je opisano u prethodnim poglavljima.

B.4.3 POPIS VRSTA I KOLIČINA TVARI KOJE OSTAJU NAKON TEHNOLOŠKOG PROCESA

TE EMISIJA U OKOLIŠ

S obzirom na primijenjenu tehnologiju, tijekom rada SE SUTINA neće biti emisija u

zrak, odnosno zahvat SE SUTINA ne spada u kategoriju izvora onečišćenja zraka u smislu

Zakona o zaštiti zraka (Narodne novine, broj 127/19).

SE SUTINA predviđena je kao automatizirano postrojenje u kojem se predviđa samo

povremeni boravak ljudi.

S obzirom na to da unutar obuhvata SE SUTINA nema asfaltiranih površina, već su

interne prometne površine i pristupna prometnica predviđene kao makadamske, a površine

ispod panela ostavljaju se u prirodnom stanju, oborinske vode će se odvoditi direktno u

teren.

SE SUTINA nije termalna sunčana elektrana te tijekom rada neće nastajati tehnološke

otpadne vode.

U usporedbi s većinom drugih energetskih tehnologija, sunčane elektrane zahtijevaju

minimalno održavanje koje se provodi sukladno preporučenim i garancijskim uvjetima

proizvođača opreme kako bi se postigao planirani energetski prinos i garantirani radni vijek

sustava. Ovisno o količini prašine koja će se zadržavati na FN modulima SE SUTINA provodit

će se suho čišćenje koje podrazumijeva uklanjanje prašine specijalnim četkama ili krpama od

mikrovlakana koje ne oštećuju FN module. Dinamika čišćenja ovisit će o lokalnim uvjetima

(npr. izloženost većoj koncentraciji prašine), kao i količinama i raspodjeli oborine koja

prirodno ispire FN module.

Očekivani životni vijek FN sustava je trideset godina, nakon kojeg se oprema

zamjenjuje novom. Korištena oprema se reciklira, s obzirom na to da FN moduli sadrže

materijale (Tablica 1.) koji se mogu reciklirati te isti predstavljaju izvor sirovina, a ne otpad.

Proces recikliranja za mono-kristalne i poli-kristalne FN modula, kao i za FN modula s tankim

filmom razvijen je do mjere da produkti recikliranja imaju primjenu za široku industrijsku

uporabu.


C.I.A.K. d.o.o. 19

Tablica 1. Sastav FN modula5

B.5 POPIS DRUGIH AKTIVNOSTI KOJE MOGU BITI POTREBNE ZA REALIZACIJU ZAHVATA

Za realizaciju zahvata SE SUTINA nisu potrebne druge, dodatne aktivnosti, osim onih

koje su prethodno opisane.

B.6 VARIJANTNA RJEŠENJA

Za zahvat SE SUTINA nisu razmatrana varijantna rješenja.

C. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA

C.1 GEOGRAFSKI POLOŽAJ

Lokacija zahvata SE SUTINA se nalazi na području Grada Sinja (dio) i na području

Općine Muć (dio), na relativnoj visoravni na visinama od oko 830 do 850 m.n.m.

Dio FN modula i dio trase SN kabela planiran je u obuhvatu Grada Sinja, dok se dio

planira na području Općine Muć, sve u administrativnom obuhvatu Splitsko-dalmatinske

županije, unutar „planiranog područja za iskorištavanje energije vjetra“.

Geografski, lokacija pripada krškom prostoru neposrednog zaleđa splitskog obalnog

pojasa. Premda se nalazi u blizini mora, reljefna barijera niza primorskih grebena svojim

pravcem pružanja i nadmorskom visinom umanjuje njegov utjecaj. Osim toga neposredno

5 Technische Universitat Bergakademie Freiberg: Recycling photovoltaic modules, BINE projectinfo 02/2010.


C.I.A.K. d.o.o. 20

zaleđe planina Svilaje (1.509 m), Moseća (843 m) i Kamešnice (1.854 m) u određenoj mjeri

zaštićuju ovo područje od prodora sjevernih kopnenih zračnih strujanja.

Područje zahvata se nalazi jugoistočno od predjela Zelovo (na jugoistočnom kraju

zelovske visoravni) koje se nalazi na razmjerno visokoj nadmorskoj visini, dosta višoj od svih

okolnih naselja, no ipak je pristupačno sa strana sjevera i sjeveroistoka (Potravlje, Satrić i

Hrvace), jugoistoka (Lučane) te juga (Donji Muć, Gornji Muć, Sutina).

Sjeverni dio Zelova više je očuvao svoj teritorijalni integritet te on u cijelosti danas

čini naselje imenom Zelovo koje pripada Gradu Sinju. Južni dio zelovskog prostora, osim

krajnjeg jugoistočnog dijela zelovske visoravni koji pripada naselju Lučane u sastavu Grada

Sinja, pripada Općini Muć. Njegov zapadni dio čini Mućko Zelovo koje nije samostalno

naselje, već uglavnom pripada naselju Gornji Muć, a u manjem, zapadnijem dijelu, i naselju

Donji Muć. Njegov istočni dio, pak, čini Sutinsko Zelovo koje je samostalno naselje.

U nastavku, na slikama 12. i 13. prikaz je šireg i užeg područja zahvata.

Na slikama 14. do 17. je fotodokumentacija s lokacije zahvata.


C.I.A.K. d.o.o. 21

Slika 12. Šire područje zahvata, Izvor: www.geoportal.dgu

http://www.geoportal.dgu/


C.I.A.K. d.o.o. 22

Slika 13. Uže područje zahvata; Izvor: www.geoportal.dgu

http://www.geoportal.dgu/


C.I.A.K. d.o.o. 23

Slika 14. Lokacija zahvata – postojeće stanje



C.I.A.K. d.o.o. 24




C.I.A.K. d.o.o. 25

C.2 PODACI IZ DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA

Za prostorni obuhvat zahvata SE SUTINA važeći su sljedeći dokumenti prostornog

uređenja:

- Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije (Službeni glasnik Splitsko-

dalmatinske županije, broj 1/03, 8/04 (stavljanje izvan snage odredbe), 5/05

(usklađenje s Uredbom o ZOP-u), 5/06 (ispravak usklađenja s Uredbom o ZOP-u),

13/07, 9/13, 147/15 (rješenja o ispravcima grešaka)) (u nastavku PPSDŽ)

- Prostorni plan uređenja Grada Sinja (Službeni glasnik Grada Sinja, broj 2/06,

8/14, 1/16, 8/17)

- Prostorni plan uređenja Općine Muć (Službeni glasnik Općine Muć, broj 2/99,

2/08, 9/10, 5/18, 6/18 (pročišćeni tekst)).

Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije (Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske

županije, brojevi 1/03, 8/04, 5/05, 5/06, 13/07, 9/13 i 147/15) razrađuje načela prostornog

uređenja i utvrđuje ciljeve prostornog razvoja te organizaciju, zaštitu, korištenje i namjenu

prostora Županije uvažavanjem prirodnih, kulturno-povijesnih i krajobraznih vrijednosti.

Člankom 163. određeno je da se programu korištenja obnovljivih izvora energije daje

poseban značaj zbog velikih resursnih potencijala prostora Županije obnovljivim izvorima

energije i ekoloških podobnosti njihovih programa (tehničko-tehnoloških procesa pretvorbe

energije).

Lokacija zahvata se nalazi unutar „zone Zelovo“ koja je označena na kartografskom

prikazu br. 2. „INFRASTRUKTURNI SUSTAVI“, 2.2. „ENERGETSKI SUSTAVI“, PPSDŽ kao

potencijalna lokacija za vjetroelektrane (Slika 18., Slika 19.).

Sukladno mogućnostima konfiguracije terena i koncepcije vjetroelektrane,

dozvoljava se u okviru vjetroparka planiranje sunčanih elektrana i ostalih pogona za

korištenje sunčeve energije opisanih u čl. 165.

Odredbe članka 165. odnose se na korištenje energije Sunca i utvrđuju kriterije za

određivanje ovih površina za gradnju sunčanih elektrana i drugih oblika korištenja energije

Sunca kako slijedi.

„U svrhu korištenja sunčeve energije planira se izgradnja sunčanih elektrana i ostalih

pogona za korištenje energije sunca. S obzirom na ubrzan razvoj tehnologija za korištenje

sunčeve energije, ovim prostornim planom nije ograničen način korištenja energije Sunca

unutar planom predviđenih prostora označenih kao prostor za planiranje sunčanih elektrana,

ukoliko su te nove tehnologije potpuno ekološki prihvatljive za što je potrebno provesti

postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, odnosno dokazati izradom

studije o utjecaju na okoliš.









http://zzpu-sdz.hr/images/PDF/PPUG/SINJ/TEKST/2_06.pdf




http://zzpu-sdz.hr/images/PDF/PPUO/MUC/TESKT/2_99.pdf






C.I.A.K. d.o.o. 26

Planom predviđeni prostori za gradnju sunčanih elektrana i drugih oblika korištenja

energije Sunca su: Alebića Kula (Hrvace), Bitelić, Blizna, Bogomolje (Otok Hvar), Dicmo,

Dugobabe, Dugopolje, Gala, Gdinj (Otok Hvar), Gornji Humac (Otok Brač), Hvar (Otok Hvar),

Kaštelica, Konačnik, Kosore, Lećevica, Ljubitovica, Peruča-Derven, Peruča-Ljut, Primorski

Dolac, Proložac, Runjik, Šestanovac, Sinj – Bajagić, Tijarica, Vedrine, Vis (Griževa glavica),

Zadvarje.

Uvjeti i kriteriji za određivanje ovih površina su:

- sunčane elektrane i ostali pogoni za korištenje sunčeve energije koji se

planiraju na otocima i u obalnom dijelu ne smiju biti vidljivi s obale i okolnog

akvatorija

- prethodno provedeni istražni radovi,

- ovi objekti ne mogu se graditi na područjima izvorišta voda, zaštićenih dijelova

prirode, krajobraznih vrijednosti i zaštite kulturne baštine

- veličinu i smještaj površina odrediti sukladno analizi zona vizualnog utjecaja,

- površine odrediti na način da ne stvaraju konflikte s telekomunikacijskim i

elektroenergetskim prenosnim sustavima,

- interni rasplet elektroenergetske mreže u sunčanoj elektrani mora biti

kabliran,

- predmet zahvata u smislu građenja je izgradnja sunčanih elektrana, pristupnih

puteva, kabliranja i TS,

- nakon isteka roka amortizacije objekti se moraju zamijeniti ili ukloniti, te

zemljište privesti prijašnjoj namjeni,

- ovi objekti grade se izvan infrastrukturnih koridora,

- udaljenost sunčane elektrane od prometnica visoke razine uslužnosti

(autocesta, cesta rezervirana za promet motornih vozila) je minimalno 200

metara zračne linije,

- moguće je natkrivanje odmorišta uz autocestu postavljanjem sunčanih

elektrana

- udaljenost sunčane elektrane od ostalih prometnica minimalno 100 metara

zračne udaljenosti,

- udaljenost sunčane elektrane od granice naselja i turističkih zona minimalno

500 metara zračne udaljenosti,

- udaljenost od zračne luke potrebno je odrediti u skladu s međunarodnim

propisima, a minimalno 800 metara izvan uzletno-sletnog koridora.

- ovi objekti grade se u skladu sa ekološkim kriterijima i mjerama zaštite okoliša.

Za potrebe izgradnje, montaže opreme i održavanja sunčanih elektrana dozvoljava se

izgradnja prilaznih makadamskih puteva unutar prostora elektrane. Priključak na javnu cestu


C.I.A.K. d.o.o. 27

moguć je uz 112 suglasnost nadležnog društva za upravljanje, građenje i održavanje

pripadne javne ceste i u skladu s važećim propisima.

Prilikom formiranja područja za gradnju sunčanih elektrana (i drugih obnovljivih

izvora energije) potrebno je nadležnom konzervatorskom odjelu dostaviti planove

postavljanja mjernih stanica, te korištenja i probijanja pristupnih puteva s obzirom da su već

u toj fazi moguće devastacije i štete na kulturnoj baštini, u prvom redu arheološkim

lokalitetima.

Sunčane elektrane nije dozvoljeno graditi i na osobito vrijednom poljoprivrednom

zemljištu (P1) i vrijednom obradivom zemljištu (P2) i površinama pod višegodišnjim nasadima

koji su dio tradicijskog identiteta agrikulturnog krajolika.

U postupku konačnog određivanja površina za gradnju sunčanih elektrana osobito je

potrebno valorizirati površine šuma i šumskog zemljišta u svrhu očuvanja stabilnosti i

bioraznolikosti šumskog ekosustava, na način da se ne usitnjavaju šumski ekosustavi i ne

umanjuju boniteti staništa divljih životinja.

Unutar površina određenih kao makrolokacije za izgradnju sunčanih elektrana,

površine šuma i šumskih zemljišta tretiraju se kao površine u istraživanju.

Povezivanje, odnosno priključak sunčane elektrane na elektroenergetsku mrežu

sastoji se od: pripadajuće trafostanice smještene u granici obuhvata planirane sunčane

elektrane i priključnog dalekovoda/kabela na postojeći ili planirani dalekovod ili na postojeću

ili planiranu trafostanicu.

Način priključenja i trasu priključnog dalekovoda/kabela treba uskladiti sa ovlaštenim

operatorom prijenosnog ili distribucijskog sustava te ishoditi njegovo pozitivno mišljenje.“

Prostornim planom uređenja Grada Sinja (Službeni glasnik Grada Sinja, broj 2/06,

8/14, 1/16, 8/17) (dalje u tekstu: PPUG Sinj) preuzete su lokacije za vjetroelektrane što je

prikazano na kartografskom prikazu br. 2. „INFRASTRUKTURNI SUSTAVI“, 2.3.

„ELEKTROOPSKRBA“ (Slika 20.), kao i uvjeti i kriteriji koji dozvoljavaju da se u okviru

vjetroparka planiraju sunčane elektrane i ostali pogoni za korištenje sunčeve energije.

Unutar obuhvata PPUG Sinj planirane su vjetroelektrane: Bili Brig–Vaganj, Svilaja,

Zelovo i Visoka-Zelovo te sunčane elektrane: Sinj-Bajagić i Sinj-Obrovac (Gala).

Prostornim planom uređenja Općine Muć (Službeni glasnik Općine Muć, broj 2/99,

2/08, 9/10, 5/18, 6/18 (pročišćeni tekst)) preuzete su lokacije za vjetroelektrane što je

prikazano na kartografskom prikazu br. 2. „INFRASTRUKTURNI SUSTAVI“, 2.3. „ENERGETSKI

SUSTAV“ (Slika 21.). Planom je predviđeno pet područja za vjetroelektrane; na području

Gizdavca, Donjeg Muća, Zelova, Ogorja Gornjeg Bračevca.











C.I.A.K. d.o.o. 28

Slika 18. Kartografski prikaz 2. „INFRASTRUKTURNI SUSTAVI, 2.2. ENERGETSKI SUSTAVI“; Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije (Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije, brojevi 1/03, 8/04, 5/05,

5/06, 13/07, 9/13 i 147/15) – uvećani izvadak s označenom lokacijom zahvata


C.I.A.K. d.o.o. 29

Slika 19. Kartografski prikaz 2. „INFRASTRUKTURNI SUSTAVI, 2.2. ENERGETSKI SUSTAVI“; Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije (Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije, brojevi 1/03, 8/04, 5/05, 5/06, 13/07, 9/13 i 147/15) – uvećani izvadak s

označenom lokacijom zahvata

LOKACIJA ZAHVATA


C.I.A.K. d.o.o. 30

Slika 20. Kartografski prikaz 2. „INFRASTRUKTURNI SUSTAVI“, 2.3. ELEKTROOPSKRBA“; Prostorni plan uređenja Grada Sinja (Službeni glasnik Grada Sinja, broj 2/06, 8/14, 1/16, 8/17)

LOKACIJA ZAHVATA






C.I.A.K. d.o.o. 31

Slika 21. Kartografski prikaz br. 2. „INFRASTRUKTURNI SUSTAVI“, 2.3. „ENERGETSKI SUSTAV“; Prostorni plan uređenja Općine Muć (Službeni glasnik Općine Muć, broj 2/99, 2/08, 9/10, 5/18, 6/18 (pročišćeni

tekst))

LOKACIJA ZAHVATA







C.I.A.K. d.o.o. 32

C.3 KLIMATSKE ZNAČAJKE

Klimatske značajke područja na kojem se planira zahvat SE SUTINA uvjetovane su

zemljopisnim položajem i oblicima kopnenog reljefa. Predmetno područje ima obilježja

submediteranske klime s hladnijim zimama i većim temperaturnim kolebanjima naročito pod

utjecajem čestih i, na momente, vrlo snažnih vjetrova sjevernih i južnih smjerova.

Područje zahvata pripada sredozemnom tipu klime Cfa „umjereno topla vlažna klima

s vrućim ljetom“ (srednja temperatura mjeseca srpnja je veća od 22 °C). Najtopliji mjesec u

godini je srpanj sa srednjom temperaturom zraka od 23,2 °C, dok je najhladniji mjesec u

godini na mjernoj postaji Sinj (postaja najbliža lokaciji zahvata) siječanj sa srednjom

temperaturom zraka od 3,6°C. Srednja godišnja temperatura zraka iznosi 12,7 °C, dok je u

vegetacijskom razdoblju srednja godišnja temperatura zraka 18,3 °C.

Razdoblje u kojem je vrijednost srednje temperature zraka veća od 10 °C nastupa

prosječno 5. travnja i traje do 3. studenog (ukupno 213 dana). Srednja mjesečna minimalna

temperatura pada ispod nule u siječnju i veljači (hladni dani), dok srednja maksimalna prelazi

30 °C u srpnju i kolovozu (vrući dani). Velika temperaturna amplituda upućuje na

kontinentalni utjecaj.

Na području Sinja prevladavaju vjetrovi sjevernog (N) i sjeveroistočnog (NE) smjera

(15.7%, odnosno 12.9%). Na vjetrove južnog (S) i jugoistočnog (SE) smjera otpada 10.2%,

odnosno 10.1%. Na ostale smjerove vjetrova otpada 3.1 -7%. Na tišinu otpada gotovo trećina

godišnje razdiobe, tako da je tišina (C) zastupljena sa 30.1%.

Najčešći vjetar, koji se javlja na području Sinja, je iz NNE smjera (28,8%) poznati kao

bura. Bura je suh, hladan i mahovit sjeveroistočni vjetar povezan s prodorom hladnog zraka

iz polarnih ili sibirskih krajeva.

Klimatske promjene

Klimatske promjene u budućoj klimi na području Hrvatske dobivene simulacijama

klime regionalnim klimatskim modelom RegCM prema A2 scenariju analizirane su za dva 30-

godišnja razdoblja.

- Razdoblje od 2011. do 2040. godine: bliža budućnost i od najvećeg je interesa

za korisnike klimatskih informacija u dugoročnom planiranju prilagodbe na

klimatske promjene – prvo razdoblje.

- Razdoblje od 2041. do 2070. godine: sredina 21. stoljeća u kojem je prema A2

scenariju predviđen daljnji porast koncentracije ugljikovog dioksida (CO2) u

atmosferi te je signal klimatskih promjena jači – drugo razdoblje.

Projicirane promjene temperature zraka

Općenito, prema rezultatima RegCM-a za područje Hrvatske, simulacija upućuje na

povećanje temperature zraka u oba razdoblja i u svim sezonama. Amplituda porasta veća je


C.I.A.K. d.o.o. 33

u drugom nego u prvom razdoblju, ali je statistički značajna u oba razdoblja. Povećanje

srednje dnevne temperature zraka veće je ljeti (lipanj-kolovoz) nego zimi (prosinac-veljača).

Sukladno projekcijama, u prvom razdoblju (2011.-2040.) na području Hrvatske zimi

očekuje se porast temperature do 0.6 °C, a ljeti do 1 °C (Branković et al., 2012.).

U drugom razdoblju (2041.-2070.) očekivana amplituda porasta u Hrvatskoj zimi

iznosi do 2 °C u kontinentalnom dijelu i do 1.6 °C na jugu, a ljeti do 2.4 °C u kontinentalnom

dijelu Hrvatske, a do 3 °C u priobalnom dijelu (Branković et al., 2010.).

Projicirane promjene oborine

Promjene količine oborine u prvom razdoblju (2011.-2040.) su vrlo male i ograničene

samo na manja područja te variraju s obzirom na količinu ovisno o sezoni. Najveća promjena

oborine, može se očekivati na Jadranu u jesen kada RegCM upućuje na smanjenje oborine s

maksimumom od približno 45-50 mm na južnom dijelu Jadrana.

U drugom razdoblju (2041.-2070.) promjene oborine u Hrvatskoj su jače izražene pa

se ljeti u gorskoj Hrvatskoj i u obalnom području očekuje njeno smanjenje. Očekuje se

smanjenje vrijednost od 45-50 mm koje su statistički značajne. U zimi, povećanje oborine

očekuje se u sjeverozapadnoj Hrvatskoj i Jadranu, no nije statistički značajno.

Klimatske promjene, sadašnje i buduće, na prostoru Republike Hrvatske prati i

procjenjuje Državni hidrometeorološki zavod te su podaci o klimatskim promjenama preuzeti

sa službenih Internet stranica6.

Podaci o predviđenim klimatskim promjenama za šire područje (Dalmacija) preuzeti

su iz: "OČEKIVANI SCENARIJI KLIMATSKIH PROMJENA NA PODRUČJU JUŽNE DALMACIJE“,

Lidija Srnec, Državni hidrometeorološki zavod, Konzultacijska radionica. Prilagodba

klimatskim promjenama u regijama Hrvatske – Južna Dalmacija, Metković, 10.11.2014.

Zaključna razmatranja su prikazana u nastavku.

PARAMETAR DALMACIJA

Promjena srednje sezonske temperature T2m ZIMA 0.4-0.6 ˚C PROLJEĆE 0.2-0.4 ˚C

LJETO 0.8-1 ˚C JESEN 0.8-1 ˚C

Promjena zimske minimalne i ljetne maksimalne T2m

T2min zimi: 0.2-0.4 ˚C T2max ljeti: 1-1.2 ˚C

Promjena broja hladnih i toplih dana Hladni dani (T2min < 0˚C) zimi: od -1 do -3 dana

Topli dani (T2max ≥ 25˚C) ljeti: 6 do 8 dana

Promjena zimske i ljetne temperature T2m ZIMA P1-P0: 1-1.5 °C ZIMA P2-P0: 2-2.5 °C ZIMA P3-P0: 3-3.5 °C LJETO P1-P0: 1.5-2 °C LJETO P2-P0: 3-3.5 °C LJETO P3-P0: 4-5 °C

Promjena srednje sezonske oborine ZIMA -2 do 4%

6 http://www.dhmz.htnet.hr/

http://www.dhmz.htnet.hr/


C.I.A.K. d.o.o. 34

PARAMETAR DALMACIJA

PROLJEĆE -2 do 4% LJETO od -2 do 4% JESEN od -2 do -8%

Promjena broja suhih dana i dnevnog intenziteta oborine

Suhi dani (DD) – Rd < 1.0 mm PROLJEĆE: 1 do 3 dana GODINA: 1 do 3 dana

Standardni dnevni intenzitet oborine (SDII) – ukupna sezonska količina oborine podijeljena s brojem oborinskih dana (Rd≥1.0 mm) u sezoni

ZIMA -2 do 2% PROLJEĆE 2 do 5%

LJETO -4 do 6% JESEN -2 do 4%

Promjena broja vlažnih dana i udjela sezonske količine oborine koja padne u vrlo vlažne dane

Vlažni dani (R75) – dani za koje je Rd>75 percentila (određen iz Rd>= 1mm)

GODINA: -2 do 1 dan

R95T – udio sezonske količine oborine koja padne u vrlo vlažne dane u ukupnoj količini

oborine

ZIMA -3 do 3% PROLJEĆE 1 do 3%

LJETO -4 do 1% JESEN -4 do 5%

Promjena zimske i ljetne oborine ZIMA P1-P0: -5 do 5% ZIMA P2-P0: 5 do 15 % ZIMA P3-P0: -5 do 15% LJETO P1-P0: -15 do 5%

LJETO P2-P0: -15 do -35% LJETO P3-P0: -35 do -45%

Promjena broja dana s padanjem snijega zimi -1 do 1 dan

Promjena vjetra na 10 m Vjetar na 10 m ljeti 0.1 do 0.2 m/s

U ostalim sezonama su promjene vrlo male i nisu signifikantne

C.4 RELJEFNE I GEOMORFOLOŠKE ZNAČAJKE

Geomorfološke značajke šireg područja zahvata uvjetovane su geološkim sastavom

stijena te naknadnim tektonskim i erozijskim procesima. Najveći dio područja danas je

zastupljen tipičnim krškim terenima s dobro razvijenim mnogobrojnim i raznolikim krškim

formama i oblicima.

U kontinentalnom dijelu Županije razlikuju se tri reljefne cjeline s dinarskim pravcem

pružanja. Na sjeveru Županije reljef se odlikuje visokim planinama s vrhovima preko 1.500 m

(Dinara, Kamešnica, Svilaja) i dolinom Gornjeg toka Cetine u njihovom podnožju; u

centralnom dijelu, u kojem se nalazi lokacija zahvata, prostranom Dalmatinskom Zagorom s

velikim krškim poljima u nizu (Mućko, Sinjsko, Imotsko, Vrgoračko) i u južnom dijelu

priobalnim planinskom lancem Kozjak-Mosor-Biokovo-Rilić, s visinama do 1.000 m (iznimke

Mosor i Biokovo).

Područje na kojem se planira zahvat SE SUTINA nalazi se u dodirnom pojasu

Jadranskog bazena i Dinarida. Ovdje su, pored aktivnih uzdužnih, dinarskim pravcem

(sjeverozapad-jugoistok) orijentiranih, značajni i poprečni te dijagonalni rasjedi, pogotovo

oni koji presijecaju krupne strukture i depresije Jadranskog bazena.


C.I.A.K. d.o.o. 35

Glavnu reljefnu osobitost predstavljaju strmi južni i sjeverni obronci planine Visoka,

koji se uzdižu iznad ravničarskih prostora Dicma i Radošića, s razmjerno prostranih udolina

između okolnih niskih brda ispunjenih plodnim i mjestimično obrađenim tlom. Geološku

podlogu najvećim dijelom čine karbonati kredne starosti, uglavnom se radi o vapnencima i

podređeno dolomitima.

C.5 PEDOLOŠKE ZNAČAJKE

S obzirom na reljefna i geološka obilježja, na širem području zahvata prevladavaju

skeletna tla na vapnenačkoj podlozi ili ostaci nekad razvijenijih tala uništenih procesom

devastacije i erozije.

Prema pedološkoj karti Hrvatske, na širem području zahvata su zastupljena tla:

smeđe tlo na vapnencu, lesivirano na vapnencu, crnica vapnenačko dolomitna i rendzina

(Slika 22.).

Na lokaciji zahvata većim dijelom prevladava smeđe tlo na vapnencu. Smeđe tlo na

vapnencu razvijeno je na čistim vapnencima. To su općenito vrlo heterogena tla po dubini i

po skeletnosti. U području krša, kojem pripada područje zahvata, prevladavaju plitka i

stjenovita tla. Intenzitet okršenosti vapnenca utječe na postotak skeleta (kamena) u tlu.

Kamenitost kod ovih tala smanjuje ekološku dubinu tla, pa bez obzira na ukupnu dubinu, ova

tla su većim dijelom plitke fiziološki aktivne dubine. S obzirom na kemijska i fizikalna

svojstva, to su relativno homogena tla. Najveće variranje prisutno je u dubini, koja se kod

plitkih tala kreće do 35 cm, srednje dubokih 35 cm do 50 cm, a dubokih preko 50 cm.


C.I.A.K. d.o.o. 36

Slika 22. Pedološka karta RH – izvadak s označenom lokacijom zahvata; Izvor: www.envi-portal.azo.hr

LOKACIJA ZAHVATA

http://www.envi-portal.azo.hr/


C.I.A.K. d.o.o. 37

C.6 SEIZMOLOŠKE ZNAČAJKE

Seizmološki, područje Splitsko-dalmatinske županije se u grubo može podijeliti na tri

dijela: područje koje uključuje dio uz Cetinu do Orlovca, Aržano, Cista Provo, Lovreć, Imotski,

Vrgorac, masiv Biokova, priobalni dio od Dubaca do Gradaca te krajnji istok Hvara u kojem

postoji mogućnost potresa intenziteta IX° MCS ljestvice; preostalo područje istočno od linije

V. Drvenika, Čiova, Prgometa, Svilaje s mogućim intenzitetom potresa VIII° MCS ljestvice, i

područje zapadno od te linije s mogućim intenzitetom VII° MCS ljestvice.

Prema „Karti potresnih područja RH s usporednim vršnim ubrzanjem tla tipa A uz

vjerojatnost premašaja od 10% u 50 godina za povratna razdoblja od 95 i 475 godina“ za

područje zahvata, za povratno razdoblje od 95 godina pri seizmičkom udaru može se

očekivati maksimalno ubrzanje tla od agR= 0,14 g (Slika 23.). Za povratno razdoblje od 475

godina maksimalno ubrzanje tla, uvjetovano potresom na lokaciji zahvata iznosi od agR=

0,26 g (Slika 24.).

Slika 23. Karta potresnih područja RH za povratno razdoblje od 95 godina

Izvor: PMF, Geofizički odsjek, Marijan Herak, Zagreb, 2012.

lokacija zahvata


C.I.A.K. d.o.o. 38

Slika 24. Karta potresnih područja RH za povratno razdoblje od 475 godina

Izvor: PMF, Geofizički odsjek, Marijan Herak, Zagreb, 2012.

lokacija zahvata

C.7 HIDROGEOLOŠKE I HIDROLOŠKE ZNAČAJKE

U hidrogeološkom smislu, šire područje zahvata pripada Jadranskom regionalnom

slivu. Temeljne značajke sliva su prostrane zone prikupljanja vode u planinskom području

Dinare, Svilaje i Kamešnice te njihovog širokog zaleđa – zapadnohercegovačkih planina, kao i

kompleksni uvjeti u zonama izviranja na kontaktima s vodonepropusnim barijerama

izgrađenim od klastita ili pod uspornim djelovanjem mora.

Vode iz područja jakog krša se prelijevaju na niže morfološke stepenice, sve do

konačne erozijske baze- Jadranskog mora. Dio toka ima duboki podzemni karakter, ali dio

voda teče površinski i pripovršinski osobito u krškim poljima sa slabo propusnom podlogom i

koritom vodom bogate rijeke Cetine. Kopneni dio županije podijeljen je na 12 slivnih

područja. Otoci predstavljaju odvojena slivna područja. Svako slivno područje završava s

jednim dominantnim (rijetko više njih) koncentriranim mjestom istjecanja, izuzev priobalnih


C.I.A.K. d.o.o. 39

slivova koji imaju dispergirano istjecanje. To su u pravilu jaki krški izvori ili vrulje. Rubni

slivovi na zapadnoj strani Županije: Čikola, Pantan, Primošten-Marina, samo su svojim

istočnim dijelom u Splitsko- dalmatinskoj županiji, a drugi, zapadni dio pripada Šibensko-

kninskoj županiji.

C.8 PREGLED STANJA VODNIH TIJELA

Lokacija zahvata, prema Planu upravljanja vodnim područjima za razdoblje 2016.-

2021. (Narodne novine, broj 66/16), pripada tijelu podzemne vode JKGI_11 CETINA (Slika

25.). Ono je pukotinsko-kavernozne poroznosti, zauzima površinu od 3.088 km², a obnovljive

zalihe podzemne vode iznose 1.825*10 6 m³/god. Prema prirodnoj ranjivosti 14,3% područja

je srednje ranjivosti, 24,3% području je visoke ranjivosti, a 6,4% područja je vrlo visoke

ranjivosti.

Na širem području zahvata nekoliko je površinskih vodnih tijela od kojih se površinsko

vodno tijelo oznake JKRN 0114_001 Vojskova nalazi unutar obuhvata zahvata što je

označeno na slici 26., a stanje vodnog tijela se daje u nastavku (Izvadak iz Registra vodnih

tijela; Klasifikacijska oznaka: 008-02/19-02/682; Urudžbeni broj: 15-19-1)

OPĆI PODACI VODNOG TIJELA JKRN0114_001

Šifra vodnog tijela: JKRN0114_001

Naziv vodnog tijela Vojskova

Kategorija vodnog tijela

Tekućica / River

Ekotip Prigorske male i srednje velike povremene tekućice (16A)

Dužina vodnog tijela 17.4 km + 64.3 km

Izmjenjenost Prirodno (natural)

Vodno područje: Jadransko

Podsliv: Kopno

Ekoregija: Dinaridska

Države Nacionalno (HR)

Obaveza izvješćivanja EU

Tjela podzemne vode JKGI-11

Zaštićena područja HR1000029, HR2001313*, HR2001397*, HR377867*, HROT_71005000* (* - dio vodnog tijela)

Mjerne postaje kakvoće


C.I.A.K. d.o.o. 40


C.I.A.K. d.o.o. 41

STANJE VODNOG TIJELA JKRN0114_001

PARAMETAR UREDBA

NN 73/2013*

ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA

STANJE 2021. NAKON 2021.

POSTIZANJE CILJEVA OKOLIŠA

Stanje, konačno Ekolosko stanje Kemijsko stanje Ekolosko stanje Fizikalno kemijski pokazatelji Specifične onečišćujuće tvari Hidromorfološki elementi Biološki elementi kakvoće Fizikalno kemijski pokazatelji BPK5 Ukupni dušik Ukupni fosfor Specifične onečišćujuće tvari arsen bakar cink krom fluoridi adsorbilni organski halogeni (AOX) poliklorirani bifenili (PCB) Hidromorfološki elementi Hidrološki režim Kontinuitet toka Morfološki uvjeti Indeks korištenja (ikv) Kemijsko stanje Klorfenvinfos Klorpirifos (klorpirifos-etil) Diuron Izoproturon

umjereno umjereno dobro stanje umjereno umjereno vrlo dobro vrlo dobro nema ocjene umjereno dobro dobro umjereno vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje

umjereno umjereno dobro stanje umjereno umjereno vrlo dobro vrlo dobro nema ocjene umjereno dobro dobro umjereno vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje

umjereno umjereno dobro stanje umjereno umjereno vrlo dobro vrlo dobro nema ocjene umjereno dobro dobro umjereno vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene

umjereno umjereno dobro stanje umjereno umjereno vrlo dobro vrlo dobro nema ocjene umjereno dobro dobro umjereno vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene

ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve postiže ciljeve ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve nema procjene ne postiže ciljeve postiže ciljeve procjena nije pouzdana ne postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve nema procjene nema procjene nema procjene nema procjene

NAPOMENA: NEMA OCJENE: Biološki elementi kakvoće, Fitoplankton, Fitobentos, Makrofiti, Makrozoobentos, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan *prema dostupnim podacima


C.I.A.K. d.o.o. 42

Slika 25. Karta vodnih tijela podzemne vode – izvadak s označenom lokacijom zahvata SE SUTINA; Izvor: Hrvatske vode


C.I.A.K. d.o.o. 43

Slika 26. Karta površinskih vodnih tijela – izvadak s označenom lokacijom zahvata SE SUTINA; Izvor: Hrvatske vode


C.I.A.K. d.o.o. 44

C.9 ZAŠTIĆENA PODRUČJA – PODRUČJA POSEBNE ZAŠTITE VODA

Zaštićena područja – područja posebne zaštite vode su ona područja gdje je radi

zaštite voda i vodnoga okoliša potrebno provesti dodatne mjere zaštite, a određuju se na

temelju Zakona o vodama (Narodne novine, broj 66/19) i posebnih propisa.

Lokacija zahvata se nalazi izvan područja zaštite vode namijenjene za ljudsku

potrošnju, izvan područja podložna eutrofikaciji i područja ranjiva na nitrate, kako je

utvrđeno prema Registru zaštićenih područja (RZP) – područja posebne zaštite voda, što je i

prikazano na slikama 27. i 28.

C.10 OPASNOST OD POPLAVA I RIZIK OD POPLAVA

U okviru Plana upravljanja vodnim područjima 2016-2021. (Narodne novine, broj

66/16) izrađene su karte opasnosti od poplava i karte rizika od poplava.

Analiza opasnosti od poplava obuhvaća tri scenarija plavljenja: (1) velike vjerojatnosti

pojavljivanja; (2) srednje vjerojatnosti pojavljivanja (povratno razdoblje 100 godina) i (3)

male vjerojatnosti pojavljivanja uključujući akcidentne poplave uzrokovane rušenjem nasipa

na većim vodotocima ili rušenjem visokih brana (umjetne poplave), a uz informacije o

obuhvatu analizirane su i dubine.

Prema izvodu iz Karte opasnosti od poplava po vjerojatnosti poplavljivanja, lokacija

zahvata SE SUTINA se nalazi izvan područja opasnosti od poplava (Slika 29.).


C.I.A.K. d.o.o. 45

Slika 27. Lokacija zahvata u odnosu na područja zaštite voda namijenjene za ljudsku potrošnju


C.I.A.K. d.o.o. 46

Slika 28. Lokacija zahvata u odnosu na područja podložna eutrofikaciji i područja ranjiva na nitrate


C.I.A.K. d.o.o. 47

Slika 29. Karta opasnosti od poplava po vjerojatnosti poplavljivanja;– izvadak s označenom lokacijom zahvata SE SUTINA; Izvor: Hrvatske vode


C.I.A.K. d.o.o. 48

C.11 BIOLOŠKO-EKOLOŠKE ZNAČAJKE

Šire područje zahvata pripada submediteranskom području Mediteranske

biogeografske makroregije Hrvatske, izvorno obraslog listopadnim šumama hrasta medunca

i njegovih pratilaca koje su tijekom tisućljetnog utjecaja čovjeka do današnjih dana, uslijed

korištenja pa zapuštanja, degradirane u šikare, dračike i suhe kamenjarske travnjake - na

koje se danas ponovo vraća šuma.

Šuma i šikara medunca i bijeloga graba (Querco-Carpinetum orientalis) klimazonalna

je drvenasta vegetacija čitave submediteranske zone hrvatskoga primorja, u rijetkim

slučajevima razvijena kao prava šuma, a najčešće kao viša ili niža šikara. Na području zahvata

ovaj tip vegetacije uglavnom se pojavljuje u obliku šikare građene od medunca (Quercus

pubescens) i drugih široko rasprostranjenih drvenastih vrsta kao što su bjelograbić (Carpinus

orientalis), crni jasen (Fraxinus ornus), makljen (Acer monspessulanum), drijen (Cornus mas),

borovica (Juniperus oxycedrus) i druge. Na višim položajima iznad područja hrasta medunca i

bijelog graba ili na nižim položajima na sjevernim stranama nadovezuje se šuma hrasta

medunca i crnog graba (Ostryo-Quercetum pubescentis) čija pojava i razvitak upućuju na

hladnije klimatske prilike pa u njenom sastavu se ne nailazi na termofilnije vrste.

Biološko-ekološke značajke direktno su pod utjecajem temperature zraka, vjetra i

specifičnih geomorfoloških osobitosti, a zbog geološkog sastava tla koje pripada tipičnom

kršu, sastav faune odražava se kroz tipične submediteranske kamenjarske vrste. Predstavnici

faune šireg područja zoogeografski pripadaju zagorskoj krajini mediteranskog potpodručja.

Zastupljeni su gmazovi ljuskaši kojima pripadaju gušteri i zmije te gmazovi kornjači kojima

pripadaju kornjače. S obzirom na mozaičnost staništa, na širem području zahvata obitavaju

različite vrste ptica. Uz travnjačke i poljoprivredne površine vezane su vrste iz skupina

vrapčarki, kokoški i grabljivica, dok na šumskim staništima obitavaju još vrste iz skupina

dijetlovki, golubova i sova. Uz ptice, na širem području, sisavci su najbrojnija skupina

kralješnjaka. Razlog tome je njihova endotermnost i izuzetna prilagodljivost na različite

ekološke uvjete.

Prema karti prirodnih i poluprirodnih ne-šumskih kopnenih i slatkovodnih staništa

Republike Hrvatske (2016.) (Slika 30.), na širem području zahvata zastupljeni su sljedeći

stanišni tipovi/biljne zajednice:

C. Travnjaci, cretovi i visoke zeleni

tip staništa NKS kôd C.3.5.1: Istočnojadranski kamenjarski pašnjaci submediteranske

zone (Sveza Chrysopogono grylli-Koelerion splendentis), koji pridolazi i u mozaiku s

drvenastim elementima slijedom sukcesije šuma

C.3.5.1. Istočnojadranski kamenjarski pašnjaci submediteranske zone sveze

Chrysopogoni-Koelerion splendentis (točnije Chrysopogono grylli-Koelerion

splendentis) pripadaju Submediteranskim i epimediteranskim suhim travnjacima reda

Scorzoneretalia villosae i razreda Festuco-Brometalia.

Prema novoj Vegetaciji Hrvatske (Škvorc i sur., 2017.), usklađenoj s europskom

(Mucina i sur., 2016.), ova se sveza naziva Submediteranski suhi travnjaci na plitkim tlima


C.I.A.K. d.o.o. 49

(FES-09A), a okuplja zajednice razvijene na plitkim karbonatnim tlima duž istočnojadranskog

primorja, uključujući i dijelove unutrašnjosti Dinarida, kao što je Zagora, do kuda prodire

utjecaj sredozemne klime. Iako je navedeni tip travnjaka pod Natura-kôdom 62A0 Istočno-

submediteranski suhi travnjaci svrstan među Ugrožene i rijetke stanišne tipove prema

Pravilniku o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima

(Narodne novine, broj 88/14), oni su u Hrvatskoj široko rasprostranjeni. Prema podacima iz

2013. (tadašnjeg DZZP-a) obuhvaćaju površinu procijenjenu na oko 109.620 ha pa nisu

posvuda „pokriveni“ Natura-područjima važnima za vrste i staništa. Ovi se travnjaci najčešće

pojavljuju u obliku kamenjarskih pašnjaka s vrlo velikim brojem vrsta. Najrasprostranjenija

zajednica te sveze je Kamenjarski pašnjak sjajne smilice i kamenjarske vlasulje (Festuco-

Koelerietum splendentis) u kojemu se ističu mnogobrojne vrste trava (Festuca rupicola, F.

valesiaca, Chrysopogon gryllus, Koeleria splendens, Bromus erectus), glavočike (Centaurea

spinosociliata, Centaurea cristata, Helichrysum italicum) i mahunarke (Medicago spp. div.).

Na površinama napuštenih kultura najčešća se razvija Kamenjara primorskog vriska i vlaske

(Saturejo-Dichanthietum ischaemi), koja svoj optimum postiže pod kraj ljeta, kad cvatu

Satureja montana i Dichanthium ischaemum, uz niz ostalih vrsta koje su već ocvale, npr.

Melica ciliata, Festuca illyrica, F. valesiaca, Helichrysum italicum, Plantago holosteum i dr.

D. Šikare

tip staništa NKS kôd D.3.4.2.3. Sastojine oštroigličaste borovice (Juniperus oxycedrus)

koje pripadaju sastojinama bušika, zauzimaju često veće površine, a nastale su u

procesu vegetacijske sukcesije na podlozi eumediteranskih i submediteranskih

travnjaka, nakon napuštanja ispaše

E. Šume

nisu obuhvaćene novom Kartom staništa, no prema starijoj Karti iz 2004., radi se o

tipu staništa NKS kôd E.3.5. Primorske, termofilne šume i šikare medunca (Sveza

Ostryo-Carpinion orientalis reda Quercetalia pubescentis i razreda Querco-Fagetea)

koje okupljaju raznovrsne šumsko-šikarske zajednice koje se raspoznaju prema

kombinacijama hrastova i grabova, koje pak uvelike ovise o nadmorskoj visini te

zaklonjenosti ili otvorenosti terena.

C.12 ZAŠTIĆENA PODRUČJA

Lokacija na kojoj se planira SE SUTINA nalazi se izvan područja zaštićenih Zakonom o

zaštiti prirode (Narodne novine, broj 80/13, 15/18, 14/19, 127/19) (Slika 31.).

Najbliže zaštićeno područje, na udaljenosti od oko 1 km u smjeru juga, je lokalitet

Sutina (površine oko 462,65 ha). Lokalitet je zaštićen 2001. godine u kategoriji značajni

krajobraz.


C.I.A.K. d.o.o. 50

C.13 EKOLOŠKA MREŽA

Lokacija na kojoj se planira SE SUTINA nalazi se izvan područja ekološke mreže koja su

proglašena Uredbom o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje

područjima ekološke mreže (Narodne novine, broj 80/19) (Slika 32. i Slika 33.).

Na udaljenosti od 9 km i većoj, u smjeru istoka nalazi se područje očuvanja značajno

za ptice (POP) HR1000029 Cetina.

Područje očuvanja značajno za ptice (POP) HR1000029 Cetina, površine 21.319,876

ha, obuhvaća rijeku Cetinu od izvora do ušća, kao i nekoliko krških polja duž rijeke Cetine:

Paško, Suho, Sinjsko i Hrvatačko polje. Paško polje je uglavnom pokriveno velikim mokrim

pašnjacima, uz nekoliko manjih močvara i poplavnih livada, kao i šljunčanim obalama. Suho

polje obuhvaća područje prekriveno suhim travnjacima, u blizini podnožja Dinare. Sinjsko

polje je meliorirano i uglavnom pokriveno obradivim površinama, dok je Hrvatačko polje

prekriveno prostranim travnjacima (mokrim i suhim) i vlažnim staništima sa obilnom

vegetacijom.

POP HR1000029 Cetina jedno je od tri područja u Hrvatskoj od značaja za

razmnožavanje crnoprugastog trstenjaka (Acrocephalus melanopogon) sa 67% populacije s

obzirom na ukupni postotak populacije na području RH, zatim 25% populacije kratkoprste

ševe (Calandrella brachydactyla) i 13% populacije eje livadarke (Circus pygargus). Zajednica

ptica riječnih staništa Cetine je siromašna jer zbog ekstremnih i naglih kolebanja vodostaja

gotovo da i nema močvarne vegetacije. Nadalje, područje je jedino gnjezdilište velikog ronca

(Mergus merganser) u Hrvatskoj. Na nacionalnoj razini, POP HR1000029 Cetina uključuje

nekoliko zaštićenih područja: hidrološki spomenik prirode Vrela Cetine, značajne krajobraze

Rumin, Ruda i Grab te dio značajnog krajolika Cetina – Donji tok.

Na udaljenosti od oko 2 km i većoj, u smjeru jugoistoka, nalazi se područje očuvanja

značajno za staništa i stanišne vrste (POVS) HR2001397 Sutina, a na udaljenosti od oko 4 km i

većoj, u smjeru sjeverozapada, područje je očuvanja značajno za staništa i stanišne vrste

(POVS) HR2000922 Svilaja.

Područje POVS HR2001397 Sutina obuhvaća rječicu (potok) Sutinu, površine 2,91 ha.

Vodotok Sutina, bujični je potok koji je većim dijelom godine siromašan vodom. Njegov

glavni izvor nalazi se podno zaseoka Mijići i Jurići u mjestu Sutina. Međutim, potok Sutina

prima vodu i iz drugih izvora, među kojima se izdvaja izvor Bila vrila. Po geomorfološkom

sastavu kanjon Sutine izgrađen je od vapnenca i dolomita. Područje je ugroženo

promjenama hidrografskih značajki.

Za POVS HR2001397 Sutina istaknuta je samo jedna ciljna vrsta: bjelonogi rak

(Austropotamobius pallipes). Vrsta je na nacionalnoj razini ugrožena, strogo zaštićena vrsta.

Područje POVS HR2000922 Svilaja uključuje dalmatinsku planinu Svilaju koja je dio

Dinarida, a koja se proteže u dužini od oko 30 km s najvišim vrhom od 1.508 m. Južni dijelovi

Svilaje još su uvijek pod minama zaostalima nakon Domovinskog rata. Planina je prekrivena

mozaicima submediteranskih travnjaka i šuma, od kojih se za neke pretpostavlja da su

prašume. Područje je najjužnija poznata lokacija modre sase (Pulsaltilla grandis). Suhe,


C.I.A.K. d.o.o. 51

travnate površine djelomično obrasle borovicama (Juniperus spp.) važna su staništa

dalmatinskog okaša (Protoerebia afra dalmata).


C.I.A.K. d.o.o. 52

Slika 30. Izvod iz karte prirodnih i poluprirodnih ne-šumskih kopnenih i slatkovodnih staništa Republike Hrvatske; Izvor: www.bioportal.hr


C.I.A.K. d.o.o. 53

Slika 31. Izvod iz karte zaštićenih područja; Izvor: www.bioportal.hr


C.I.A.K. d.o.o. 54

Slika 32. Izvod iz karte ekološke mreže – Područja prema Direktivi o pticama; Izvor: www.bioportal.hr

http://www.bioportal.hr/


C.I.A.K. d.o.o. 55

Slika 33. Izvod iz karte ekološke mreže – Područja prema Direktivi o staništima; Izvor: www.bioportal.hr



C.I.A.K. d.o.o. 56

C.14 KRAJOBRAZNA RAZNOLIKOST

Prema Krajobraznoj regionalizaciji Hrvatske s obzirom na prirodna obilježja (Bralić, I.

1995.g.) područje zahvata pripada krajobraznoj jedinici Dalmatinska zagora koju karakterizira

reljefno i pejzažno heterogen prostor.

Prostor zaobalja, odnosno Dalmatinske zagore, karakterističan je po izrazitoj

krajobraznoj heterogenosti u kojoj se izmjenjuju krška polja i planinski vijenci. Velika

površina ogoljenog krša i oskudica plodnih tala i vode, posljedica je u prvom redu

vapnenačko-dolomitskog litološkog supstrata i s tim u vezi krškog, izrazito vodopropusnog

karaktera područja, odnosno za takva područja su tipični procesi krške erozije gdje se tlo

spire u pukotine u razlomljenom krškom reljefu. Istaknuti elementi identiteta i vrijednosti

ovog područja su planine Dinara, Svilaja, Biokovo i Mosor, kao i dolina Cetine (s poljima i

kanjonom) te hidrografsko-morfološki fenomeni Imotskih jezera. Središnja os koja povezuje

ovaj prostor je rijeka Cetina, koja cijelim svojim tokom i vodnim resursima daje posebno

obilježje i bogatstvo ovom dijelu Splitsko-dalmatinske županije. Na prijelazu visokih ravnica

formirala su se polja u koja se slijevaju vode s okolnih brda nanoseći u njih plodnu zemlju;

Sinjsko polje, Imotsko polje, Vrgoračko polje.

Osnovnu značajku šireg područja zahvata čine kamenjarski brdski predjeli smjera

pružanja sjeverozapad-jugoistok, prekriveni oskudnom i degradiranom šumskom

vegetacijom. Planinske grebene čine gole stijene i kamenjarski pašnjaci, dok su niže padine

prekrivene travnjacima s pojavom grmlja. Ponikve se, pojedinačno, pojavljuju kao točkasti

element te predstavljaju nepravilan i izrazito uočljiv uzorak.

Antropogeni utjecaj očituje se u manjim, stihijski građenim naseljima (Zelovo, Muć,

Hrvace) koja predstavljaju tradicionalne seoske cjeline s pripadajućim crkvicama i grobljima

te brojnim, izduženim poljoprivrednim površinama vezanim uz njih.

Lokacija zahvata nalazi se na uzvisini koja se proteže na visini od oko 830 do 850 m

n.m. S istočne strane lokacija je omeđena cestovnom prometnicom Put Zelova, koja se

odvaja lijevo od ceste koja povezuje naselje Muć sa Sinjem, dok se zapadna granica zone

zahvata protežu na prostore brda Runjevica. Područje predstavlja krški predjel koji

karakterizira reljefna dinamičnost brdovitih predjela i krških polja, na kojem nema značajnijih

šumskih površina, a grmoliki vegetacijski pokrov uvjetovanim je klimatskim prilikama.

C.15 KULTURNO-POVIJESNA BAŠTINA

Prema kartografskom prikazu br. 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE

PROSTORA; 3.1. PODRUČJA POSEBNIH UVJETA KORIŠTENJA – PRIRODNA I GRADITELJSKA

BAŠTINA, PPSDŽ (Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije, broj 1/03, 8/04 (stavljanje

izvan snage odredbe), 5/05 (usklađenje s Uredbom o ZOP-u), 5/06 (ispravak usklađenja s

Uredbom o ZOP-u), 13/07, 9/13, 147/15 (rješenja o ispravcima grešaka)), na području

planiranog zahvata SE SUTINA ne nalaze se lokaliteti kulturno-povijesne baštine (Slika 34.).









C.I.A.K. d.o.o. 57

Slika 34. Kartografski prikaz 3. „Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora“; preuzeto iz PPSDŽ (Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije, broj 1/03, 8/04 (stavljanje izvan snage

odredbe), 5/05 (usklađenje s Uredbom o ZOP-u), 5/06 (ispravak usklađenja s Uredbom o ZOP-u), 13/07, 9/13, 147/15 (rješenja o ispravcima grešaka)) – uvećani izvadak

C.16 ŠUMARSTVO I LOVSTVO

Lokacija zahvata se nalazi na području Uprave šuma Split, u obuhvatu dvije

gospodarske jedinice: GJ Borovača i GJ Plišivica, kojom upravljaju Šumarija Split i Šumarija

Sinj (Slika 35.). Lokacija se većim dijelom nalazi na području GJ Borovača, koja je oko

3.804,32 ha površine. Šumarija Split upravlja odsjecima 23a, 23b i 24a, dok Šumarija Sinj

upravlja odsjecima 14a, 15a i 16a.

Lokacija zahvata se nalazi unutar otvorenog državnog lovišta XVII/18 VISOKA

PLEŠIVICA, površine 7.443 ha (Slika 36.), unutra kojega se gospodari sa sljedećim vrstama

divljači: divlja svinja, obični zec, jarebica kamenjarka.

LOKACIJA ZAHVATA









C.I.A.K. d.o.o. 58

Slika 35. Izvod iz karte područja gospodarskih jedinica za državne šume; Izvor: Hrvatske šume


C.I.A.K. d.o.o. 59

Slika 36. Izvod iz središnje lovne evidencije – aktivna lovišta; Izvor: Ministarstvo poljoprivrede


C.I.A.K. d.o.o. 60

C.17 ODNOS PREMA POSTOJEĆIM I PLANIRANIM ZAHVATIMA

Prema prostorno-planskoj namjeni i razgraničenju površina koje određuje Prostorni

plan Splitsko-dalmatinske županije (Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije, broj

1/03, 8/04 (stavljanje izvan snage odredbe), 5/05 (usklađenje s Uredbom o ZOP-u), 5/06

(ispravak usklađenja s Uredbom o ZOP-u), 13/07, 9/13, 147/15 (rješenja o ispravcima

grešaka)) (u nastavku PPSDŽ) lokacija SE SUTINA se nalazi unutar „planiranog područja za

iskorištavanje energije vjetra“ što je prikazano u grafičkom dijelu Plana, kartografski prikaz

„2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI, 2.2. ENERGETSKI SUSTAV“. Provedbenim odredbama Plana

određeno je da se, sukladno mogućnostima konfiguracije terena i koncepcije

vjetroelektrane, dozvoljava u okviru vjetroelektrane (vjetroparka) planiranje solarnih

elektrana i ostalih pogona za korištenje sunčeve energije.

Na predmetnom prostorno-planskom području planira se vjetroelektrana VE ST3-1/2

VISOKA ZELOVO sa 11 vjetroagregata, u klasi 4 MW. Najjužnija točka obuhvata SE SUTINA na

udaljenosti je od oko 3.000 m zračne linije od najbliže planiranog vjetroagregata VE ST3-1/2

VISOKA ZELOVO.

U smjeru zapada, na udaljenosti od oko 500 m i većoj, u pogonu od 2015. godine je

vjetroelektrana Ogorje, sa 14 vjetroagregata, instalirane snage 42 MW. Na udaljenosti od

oko 11 km i većoj u smjeru jugozapada nalazi se vjetroelektrana Pometeno brdo sa ukupno

instaliranih 16 vjetroagregata, 17,5 MW snage.

U radijusu do 10 km zračne linije planirane su i tri solarne elektrane; SE DICMO i SE

DICMO1 te SE ALEBIĆA KULA.

Nekoliko solarnih elektrana planirano je na udaljenostima većim od 10 km: lokacije

Sinj-Bajagić (SE Hrvace), Sinj-Obrovac Sinjski (SE Obrovac Sinjski) i Bajagić u smjeru

sjeveroistoka; Peruča Derven i Ljut u smjeru sjevera, Dugopolje u smjeru juga te Lećevica i

Dugobabe u smjeru jugozapada.

Također, na udaljenosti većoj od 10 km, u smjeru sjeverozapada lokacija je za

planiranu vjetroelektranu Rust.

Na slici 37. prikazan je zahvat SE SUTINA u odnosu na najbliže izgrađene i planirane

vjetroelektrane i solarne elektrane.









C.I.A.K. d.o.o. 61

Slika 37. Lokacija zahvata SE SUTINA u odnosu na najbliže izgrađene i planirane vjetroelektrane i solarne elektrane


C.I.A.K. d.o.o. 62

D. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ

U nastavku poglavlja prepoznati su, opisani i ocijenjeni mogući utjecaji SE SUTINA na

sastavnice okoliša i opterećenja okoliša tijekom građenja i korištenja, kao i u slučaju

neželjenih događaja te utjecaji na zaštićena područja i područja ekološke mreže, a uzimajući

u obzir o značajke zahvata i postojeće stanje okoliša na lokaciji zahvata.

Pri analizi mogućih utjecaja korištena su dosadašnja iskustva u postupcima ocjene o

potrebi procjene utjecaja na okoliš i prihvatljivosti sunčanih elektrana za ekološku mrežu,

dostupne stručne i znanstvene spoznaje te podaci dostupni s relevantnih internetskih

stranica (http://www.eihp.hr; http://solareis.anl.gov/guide/index.cfm;

http://www.izvorienergije.com), uključujući i europska iskustva na tom području.

Također, uzeti su u obzir i strateški ciljevi postavljeni Županijskom razvojnom

strategijom koja predstavlja ključni planski dokument s ciljem dugoročnog društveno-

gospodarskog razvoja Županije, a koji kroz strateški cilj: „Razvoj infrastrukture, zaštita

prirode i okoliša“ upućuje na razvoj ukupnog energetskog sustava, s posebnim naglaskom na

razvoj sustava i korištenje obnovljivih izvora energije.

D.1 UTJECAJI ZAHVATA NA SASTAVNICE OKOLIŠA

Tlo

Tijekom građenja


plan Splitsko-dalmatinske županije (Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije, brojevi

1/03, 8/04, 5/05, 5/06, 13/07, 9/13 i 147/15), lokacija SE SUTINA nalazi se unutar „zone

Zelovo“ koja je označena na kartografskom prikazu br. 2. „INFRASTRUKTURNI SUSTAVI“, 2.2.

„ENERGETSKI SUSTAVI“, PPSDŽ kao potencijalna lokacija za vjetroelektrane Prostorno

planske odredbe upućuju na to da se „sukladno mogućnostima konfiguracije terena i

koncepcije vjetroelektrane, u okviru vjetroparka dozvoljava planiranje sunčanih elektrana i

ostalih pogona za korištenje sunčeve energije.“

Površina zahvata SE SUTINA je oko 71 ha, a površina na kojoj će biti postavljeni FN

moduli je oko 22 ha (tlocrtna projekcija za FN module). Unutar obuhvata zahvata SE SUTINA

predviđeno je uređenje terena i postavljanje FN modula. Aktivnosti na zahvatu uključuju i

osposobljavanje internih prolaza unutar obuhvata SE SUTINA te izvedbu interne kabelske

mreže i interne komunikacijske mreže za potrebe daljinskog nadzora i upravljanja radom FN

modula.

Tijekom građenja moguć je negativni utjecaj na tlo uslijed uklanjanja drvenaste

vegetacije (grmlje) i izvođenja aktivnosti na gradnji, ali je utjecaj kratkotrajan i prostorno

ograničen, a po završetku radova površina zahvata će se sanirati.

Planiranim zahvatom zadržat će se prirodna konfiguracija terena, a unutar obuhvata

na dijelovima gdje se neće postaviti FN moduli i formirati servisne prometnice ostavit će se

postojeća vegetacija. Na pojedinim mjestima na terenu potrebno je izvesti tek niveliranje

http://www.eihp.hr/

http://www.izvorienergije.com/


C.I.A.K. d.o.o. 63

istaknutih lokalnih uzdignuća ili udubljenja koja predstavljaju prepreku za postavljanje

montažne konstrukcije na koju se postavljaju FN moduli.

Planiranim razmakom između stolova bit će omogućen dotok Sunca i ispod stolova

FN modula što će omogućiti daljnji rast vegetacije niskog raslinja ispod montažnih

konstrukcija sa FN modulima, stoga neće doći do značajnijih promjena koje bi mogle biti

uzrokom erozivnih procesa. Također, FN moduli predstavljaju i svojevrsnu zaštitu tla od

erozije tla vjetrom koja direktno dovodi do degradacije zemljišta, a indirektno ima utjecaj na

kvalitetu zraka. Uz navedeno, predstavljaju zaštitu i od razvijanja bujičnih tokova koji mogu

uzrokovati nanošenje većih količina erozivnog materijala na okolne površine.

Na širem području zahvata negativni učinci erozije osobito se očituju nakon

nekontrolirane sječe ili šumskih požara koji su vrlo česti te će se i u tom pogledu, u obuhvatu

SE SUTINA, a koja će biti pod stalnim nadzorom, i s ugrađenim mjerama i opremom u cilju

zaštite od požara, ostvariti povoljniji uvjeti. Mogućnost nekontroliranih događaja i negativnih

posljedica na tlo koje su povezane s nastankom požara smanjit će se tehničkim rješenjima

cjelovitog sustava uzemljenja, zaštite od udara munja i pojave požara, kao i kontinuiranim

nadzorom rada SE SUTINA.

Tijekom izvođenja radova moguć je negativan utjecaj uslijed nepravilnog rukovanja

mehanizacijom pri čemu može doći do manjeg ekscesnog izlijevanja strojnih, hidrauličkih ulja

ili goriva iz vozila na površine, odnosno u tlo na prostoru izvođenja radova. Mogućnost

navedenih negativnih utjecaja svest će se na najmanju moguću mjeru, odnosno spriječit će

se pravilnom organizacijom gradilišta i izvođenjem građevinskih radova.

Poljoprivredno tlo

Prostorno planskim odredbama koje se odnose na razvoj i uređenje površina izvan

naselja, određene su i površine „ poljoprivredno tlo (vrijedno obradivo tlo, ostala obradiva

tla)“ na kojima se ne planira proizvodnja energije iz obnovljivih izvora. Poljoprivredne

površine štite se od svake gradnje koja nije izričito dopuštena ovim odredbama ili posebnim

zakonima. Upravo je iz razloga očuvanja tih vrijednih dijelova, zahvat SE SUTNA projektiran

na način da se ti dijelovi izuzmu iz površina pod FN modulima (vidi poglavlje B.2.1. i B.2.2.,

Slika 8., Slika 9.). Također, u tekstualnom dijelu idejnog projekta navedeno je sljedeće: „Iz

navedenog obuhvata SE SUTINA potrebno je isključiti privatne katastarske čestice do kojih će

se osigurati nesmetan prolaz. Na navedenim česticama nalaze se zapušteni 'dolci', odnosno,

obrasle vrtače malih poljoprivrednih gospodarstava Dalmatinske zagore na kojima su se

tradicionalno uzgajale žitarice i povrće.“

S obzirom na planirani obuhvat zahvata i tehnologiju SE SUTINA ocjenjuje se da ista

neće predstavljati prepreku za revitalizaciju poljoprivredne proizvodnje na okolnom

području.

Isto je određeno i mjerama zaštite poljoprivrednog tla kako slijedi:

- Iz obuhvata SE SUTINA izuzeti privatne katastarske čestice do kojih treba

omogućiti nesmetan pristup.


C.I.A.K. d.o.o. 64

Tijekom korištenja

Tijekom korištenja nema utjecaja na tlo, osim u slučaju neželjenih događaja što je

opisano u poglavlju D.7.

Vode/Vodna tijela

Tijekom građenja

Tijekom izvođenja radova mogući utjecaji na vodna tijela mogu se pojaviti uslijed

akcidentnih izlijevanja štetnih i opasnih tvari (strojnih ulja, goriva) iz strojeva na tlo te

njihovom infiltracijom do vodonosnih slojeva. S obzirom na planirane radove i korištenje lake

građevinske mehanizacije ne očekuje se izlijevanje značajne količine štetnih i opasnih tvari

koje bi mogle infiltracijom dospjeti do vodonosnih slojeva. Ujedno se pojave izlijevanja

štetnih i opasnih tvari odmah uočavaju i saniraju na način da se stavi apsorbens i isti se

potom odloži u adekvatan spremnik te odvozi na zbrinjavanje van lokacije. S obzirom na

navedeno, ne očekuje se negativan utjecaj na vodna tijela pri korištenju i radu mehanizacije

na realizaciji planiranog zahvata.

Tijekom korištenja

S obzirom na značajke zahvata SE SUTINA, a uzimajući u obzir sljedeće:

- SE SUTINA nije termalna sunčana elektrana te tijekom njenog rada neće nastajati

tehnološke otpadne vode;

- SE SUTINA planira se na području na kojem nema stalnih površinskih tekućica,

osim povremene bujice Vojskova;

- SE SUTINA predviđena je kao automatizirano postrojenje bez stalnog boravka

ljudi te se neće izvoditi ni sustav vodoopskrbe, niti odvodnje

ocjenjuje se da planirani zahvat SE SUTINA neće uzrokovati degradaciju hidromorfološkog,

odnosno ekološkog i kemijskog stanja vodnog tijela podzemne vode JKGI_11 – CETINA i

površinskih vodnih tijela.

Zrak

Tijekom građenja

Tijekom izvođenja zahvata, uslijed rada građevinskih strojeva i vozila, doći će do

povećane emisije čestica prašine i ispušnih plinova u području zahvata, no uz poštivanje

ograničenja sukladno propisima, utjecaji će biti lokalnog i privremenog karaktera te neće biti

značajni.

Tijekom korištenja

S obzirom na primijenjenu tehnologiju, zahvat SE SUTINA ne potpada u kategoriju

izvora onečišćenja zraka u smislu Zakona o zaštiti zraka (Narodne novine, broj 127/19) jer


C.I.A.K. d.o.o. 65

tijekom rada sunčane elektrane ne nastaju emisije onečišćujućih tvari u zrak te neće biti

negativnog utjecaja na kvalitetu zraka tijekom korištenja.

SE SUTINA će, proizvodnjom električne energije iz energije Sunca, imati pozitivan

utjecaj iz razloga što pri radu ne nastaju emisije u zrak, a smanjuje se potrošnja električne

energije iz postrojenja na fosilna goriva, što je opisano u sljedećem poglavlju.

Klimatske promjene

Utjecaj na klimatske promjene tijekom građenja

Pri izvođenju radova, na lokaciji zahvata će se kretati radni strojevi i mehanizacija

čijim radom će nastajati ispušni plinovi, odnosno manje količine stakleničkih plinova

(dušikovi oksidi, ugljikov monoksid, ugljikov dioksid, sumporov dioksid). S obzirom na fazu

projektne dokumentacije – Idejno rješenje te ne raspolaganje informacijama o načinu

izvođenja radova, nije moguće odrediti visinu iznosa emisije stakleničkih plinova koje će

nastajati tijekom izgradnje. Međutim, s obzirom na predviđeni opseg radova, radi se o

privremenim i lokalnim utjecajima koji se mogu smanjiti, odnosno spriječiti pravilnom

organizacijom gradilišta i izvođenjem radova i kao takvi se ne smatraju značajnim.

Utjecaj na klimatske promjene tijekom korištenja

Korištenju Sunčeva zračenja svojstveno je da ne izaziva troškove pridobivanja, nema

troškova transporta izvornog oblika sirovina od mjesta zahvaćanja do mjesta transformacije

u koristan oblik energije te nema emisija u zrak na mjestu transformacije, a fotonaponski

sustavi su CO2 „neutralni“. O apsolutnoj CO2 neutralnosti obnovljivih izvora energije, najčešće

se misli na neutralnost prilikom transformacije obnovljivog izvora energije (Sunce, voda,

vjetar) u iskoristivi oblik i tada je takav izračun točan. Kod procjene razine emisija, stručna

javnost preferira računanje emisija za ukupan životni ciklus neke elektrane, što kod sunčanih

elektrana uključuje i proizvodnju FN modula i ostale pripadajuće opreme. Međutim, i takvi

izračuni ukazuju na činjenice da su sunčane elektrane još uvijek značajno u prednosti u

odnosu na „tradicionalne“ elektrane na fosilna goriva (Slika 38.).


C.I.A.K. d.o.o. 66

Slika 38. Emisije CO2 tijekom životnog ciklusa elektrana Izvor: Intergovernmental Panel on Climate Change

U dokumentu ENERGIJA U HRVATSKOJ – GODIŠNJI ENERGETSKI PREGLED 2017.

Ministarstva zaštite okoliša i energetike, navedeno je da je prosječni godišnji pad emisije CO2

u razmatranom razdoblju od 2012. do 2017. godine iznosio 0,9%. Smanjenje emisije od 2012.

do 2014. godine jednim je dijelom posljedica provođenja mjera energetske učinkovitosti i

sve većeg korištenja obnovljivih izvora energije, ali također i smanjenja gospodarskih

aktivnosti. U posljednje tri promatrane godine (2015-2017.) došlo je do blagog porasta

emisija CO2, što je posljedica izlaska iz ekonomske krize i porasta gospodarskih aktivnosti.

Ušteda na emisijama stakleničkih plinova koja je posljedica korištenja obnovljivih

izvora energije iznosi onoliko tona CO2eq koliko bi se nastalo da se koriste neobnovljivi izvori

za istu količinu proizvedene energije. Budući da se električna energija u Hrvatskoj dobiva iz

različitih izvora, potrebno je računati s prosječnim specifičnim faktorom emisije CO2 po kWh

proizvedene električne energije koji ovisi o proizvodnji el. energije iz hidroelektrana, uvozu i

gubicima energije u distribuciji, karakteristikama korištenih fosilnih goriva itd. Prosječni

nacionalni specifični faktor emisije CO2 po kWh proizvedene električne energije za razdoblje

od 2012. do 2017. godine iznosi 0,234 kg CO2 kg/kWh (izvor: ENERGIJA U HRVATSKOJ –

GODIŠNJI ENERGETSKI PREGLED 2017. Ministarstva zaštite okoliša i energetike). Za

procijenjenu godišnju proizvodnju SE SUTINA od oko 67 GWh, „izbjegnuta“ emisija je oko

40.619 t.

Utjecaj klimatskih promjena na zahvat

Prema metodologiji opisanoj u dokumentu Europske komisije „Smjernice za voditelje

projekata: Kako povećati otpornost ranjivih ulaganja na klimatske promjene“ („Non – paper

Guidelines for Project Managers: making vunerable investments climate resilent“), za

https://www.google.com/url?sa=i&rct=j&q=&esrc=s&source=images&cd=&cad=rja&uact=8&ved=2ahUKEwjFsoGf5creAhWO_qQKHYqvCBEQjRx6BAgBEAU&url=https://www.saskwind.ca/life-cycle-ghg-emissions-of-different-generation-types/&psig=AOvVaw1YqH3xrBpq_zp7XSD5_9pA&ust=1541972474234138


C.I.A.K. d.o.o. 67

predmetni zahvat, s obzirom na njegove tehničke i tehnološke karakteristike te lokaciju

zahvata provedena je analiza kroz četiri modula: 1. Analiza osjetljivosti, 2. Procjena

izloženosti, 3. Procjena ranjivosti i 4. Procjena rizika, korištenjem paketa alata za jačanje

otpornosti projekata na klimatske promjene kako slijedi.

1. ANALIZA OSJETLJIVOSTI

Osjetljivost promatranog zahvata se određuje u odnosu na široki raspon klimatskih

varijabli i sekundarnih učinaka te se na taj način izdvajaju one klimatske varijable koje bi

mogle imati utjecaj na promatrani zahvat/projekt. Osjetljivost projekta na ključne klimatske

promjene (primarne i sekundare promjene) procjenjuje se kroz četiri teme:

- imovina i procesi na lokaciji zahvata (FN moduli sa pratećom opremom)

- ulazne stavke u proces (Sunčeva energija)

- izlazne stavke iz procesa (električna energija)

- prometna povezanost (transport)

uz vrednovanje osjetljivosti/izloženosti zahvata prema vrijednostima danim u tablici 2.

Tablica 2. Moguće vrednovanje osjetljivosti/izloženosti zahvata/projekta

VISOKA 3

UMJERENA 2

NISKA 1

Osjetljivost SE SUTINA, kroz četiri navedene teme, prikazana je u tablici 3.


C.I.A.K. d.o.o. 68

Tablica 3. Analiza osjetljivosti zahvata SE SUTINA na klimatske varijable i sekundarne učinke

klimatskih promjena

ANALIZA OSJETLJIVOSTI

Imo

vin

a i p

roce

si n

a lo

kaci

ji

zah

vata

Ula

zne

stav

ke u

pro

ces

(Su

nče

va e

ne

rgija

)

Izla

zne

stav

ke iz

pro

cesa

(ele

ktri

čna

en

erg

ija)

Pro

met

na

po

veza

no

st

(tra

nsp

ort

)

PR

IMA

RN

I UTJ

AC

AJI

Promjene prosječnih (god./sez./mj.) temp. zraka 1 1 1 1

Promjene u učestalosti i intenzitetu ekstremnih temp.

Zraka

2 1 1 1

Promjene prosječnih (god./sez./mj.) količina oborina 1 1 1 1

Promjene u učestalosti i intenzitetu eks. količina oborina 1 1 1 1

Promjene prosječnih brzina vjetra 1 1 1 1

Promjene maksimalnih brzina vjetrova 1 1 1 1

Promjene vlažnosti zraka 1 1 1 1

Promjene intenziteta i trajanja Sunčevog zračenja 1 3 3 1

SEK

UN

DA

RN

I UTJ

ECA

JI

Porast razine mora (uz lokalne pomake tla) 1 1 1 1

Promjene temperature mora i voda 1 1 1 1

Dostupnost vodnih resursa 1 1 1 1

Pojave oluja (trase i intenzitet) uključujući i olujne uspore 1 1 1 1

Poplave 1 1 1 1

Promjena pH vrijednosti oceana 1 1 1 1

Pješčane oluje 1 1 1 1

Erozija obale 1 1 1 1

Erozija tla 1 1 1 1

Zaslanjivanje tla 1 1 1 1

Nekontrolirani požari u prirodi 2 1 1 1

Kvaliteta zraka 1 1 1 1

Nestabilnost tla (klizišta, odroni, lavine) 1 1 1 1

Efekt urbanih toplinskih otoka 1 1 1 1

Promjene u trajanju pojedinih sezona 1 1 1 1

2. PROCJENA IZLOŽENOSTI

Analiza izloženosti SE SUTINA razmatrana je za one klimatske varijable i sekundarne

učinke za koje je procijenjeno da je/na koje je zahvat/projekt visoko ili umjereno osjetljiv.

Procjena izloženosti ocjenjena je prema raspoloživim podacima o sadašnjem i budućem

stanju klime.

Procjena izloženosti SE SUTINA, kao i osjetljivost prikazana je u tablici 4., a vrednuje

se ocjenama sukladno tablici 2.


C.I.A.K. d.o.o. 69

Tablica 4. Procjena izloženosti zahvata SE SUTINA klimatskim varijablama i sekundarnim

učincima klimatskih promjena

PROCJENA IZLOŽENOSTI

(PI)

SADAŠNJA IZLOŽENOST BUDUĆA IZLOŽENOST

Imo

vin

a i p

roce

si n

a lo

kaci

ji

zah

vata

Ula

zne

stav

ke u

pro

ces

(Su

nče

va e

ner

gija

)

Izla

zne

stav

ke iz

pro

cesa

(ele

ktri

čna

en

ergi

ja)

P

rom

etn

a p

ove

zan

ost

(tra

nsp

ort

)

Imo

vin

a i p

roce

si n

a lo

kaci

ji

zah

vata

Ula

zne

stav

ke u

pro

ces

(Su

nče

va e

ner

gija

)

Izla

zne

stav

ke iz

pro

cesa

(ele

ktri

čna

en

ergi

ja)

Pro

me

tna

po

veza

no

st

(tra

nsp

ort

)

PR

IMA

RN

I UTJ

ECA

JI

Promjene u učestalosti i intenzitetu ekstremnih temp. zraka

2 1 1 1 2 1 1 1

Promjene intenziteta i

trajanja Sunčevog zračenja

1 1 1 1 1 1 1 1

SEK

UN

DA

RN

I

UTJ

ECA

JI

Požari 2 1 1 1 2 1 1 1

3. ANALIZA RANJIVOSTI

Ukoliko je pojedini zahvat/projekt preosjetljiv na klimatske promjene te je istim

promjenama i izložen, on je ranjiv s obzirom na te klimatske promjene. Ranjivost se stoga

može računati kao umnožak ocjena osjetljivosti i izloženosti. S obzirom na procjenu buduće

izloženosti zahvata ekstremnim promjenama temperature zraka i požara u nastavku je dana

analiza ranjivosti zahvata SE SUTINA (Tablica 6.), a korištenjem ocjena danih u tablici 5.

Tablica 5. Ocjene ranjivosti zahvata na klimatske promjene

OSJETLJIVOST

NISKA UMJERENA VISOKA

IZLO

ŽEN

OST

NISKA 1 2 3

UMJERENA 2 4 6

VISOKA 3 6 9


C.I.A.K. d.o.o. 70

Tablica 6. Ranjivost zahvata SE SUTINA na klimatske promjene i sekundarne učinke

klimatskih promjena

ANALIZA RANJIVOSTI

(AR)

SADAŠNJA IZLOŽENOST BUDUĆA IZLOŽENOST

Imo

vin

a i p

roce

si n

a lo

kaci

ji

zah

vata

Ula

zne

stav

ke u

pro

ces

(Su

nče

va e

ner

gija

)

Izla

zne

stav

ke iz

pro

cesa

(e

lekt

ričn

a e

ner

gija

)

Pro

me

tna

po

veza

no

st

(tra

nsp

ort

)

Imo

vin

a i p

roce

si n

a lo

kaci

ji

zah

vata

Ula

zne

stav

ke u

pro

ces

(Su

nče

va e

ner

gija

)

Izla

zne

stav

ke iz

pro

cesa

(e

lekt

ričn

a e

ner

gija

)

Pro

me

tna

po

veza

no

st

(tra

nsp

ort

)

PR

IMA

RN

I UTJ

ECA

JI

Promjene u učestalosti i intenzitetu ekstremnih temp. zraka

4 1 1 1 4 1 1 1

Promjene intenziteta i

trajanja Sunčevog zračenja

1 3 3 1 1 3 3 1

SEK

UN

DA

RN

I

UTJ

ECA

JI

Požari

4 1 1 1 4 1 1 1

4. PROCJENA RIZIKA

S obzirom na procjenu analize ranjivosti zahvata SE SUTINA, zaključuje se da je

predmetni zahvat umjereno ranjiv na promjene u učestalosti i intenzitetu ekstremnih

temperatura zraka i promjena intenziteta i trajanja Sunčevog zračenja koje mogu dovesti do

sekundarnih učinaka, odnosno do pojave požara kao direktne posljedice ekstremnih

povećanja temperature.

Požari, osim materijalne štete na samim panelima, mogu umanjiti ozračenost ploha

zbog emisija čestica i pepela te time dovesti do smanjenja proizvodnje električne energije.

Lokacija zahvata nalazi se u području veće vjerojatnosti požara, a koja se predviđa da će biti i

veća uslijed klimatskih promjena (povećanje ekstremnih temperatura, duža sušna razdoblja).

Mjere za smanjenje rizika pojave požara, a u cilju zaštite ljudi i imovine te prirode

uključuju odgovarajuća tehnička rješenja cjelovitog sustava za gašenje požara koja su

sastavni dio projektne dokumentacije i bit će primijenjene tijekom građenja i instaliranja

opreme, kao i tijekom korištenja SE SUTINA.


C.I.A.K. d.o.o. 71

Bioraznolikost

Šire područje zahvata pripada submediteranskom području Mediteranske

biogeografske makroregije Hrvatske, izvorno obraslog listopadnim šumama hrasta medunca

i njegovih pratilaca koje su tijekom tisućljetnog utjecaja čovjeka do današnjih dana, uslijed

korištenja pa zapuštanja, degradirane u šikare, dračike i suhe kamenjarske travnjake - na

koje se danas ponovo vraća šuma.

Prema karti prirodnih i poluprirodnih ne-šumskih kopnenih i slatkovodnih staništa

Republike Hrvatske (2016.) na području zahvata kartirano je nekoliko stanišnih tipova koji,

prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa, pripadaju osnovnim skupinama: C. Travnjaci, cretovi

i visoke zeleni. D. Šikare, E. Šume. Na prostoru planiranog zahvata šumska vegetacija nije

razvijena u punom sklopu, već je raširena u obliku šikare građene od medunca i drugih široko

rasprostranjenih drvenastih vrsta, koje ulaze u travnjačku vegetaciju slijedom sukcesije i

zapuštanja staništa. Većom antropogenom degradacijom od ovakvog oblika razvila se

ekstremno degradirana vegetacija submediteranskih suhih travnjaka i kamenjarskih

pašnjaka.

Tijekom građenja

Površina zahvata SE SUTINA je oko 71 ha, a površina na kojoj će biti postavljeni

fotonaponski (FN) moduli je oko 22 ha (tlocrtna projekcija za FN module).

Površina na lokaciji SE SUTINA povoljna je za postavljanje FN modula s pripadajućom

montažnom konstrukcijom te se ne predviđaju značajniji zahvati/kompleksniji građevinski

radovi na poravnavanju terena i/ili iskopima. Potrebno je izvesti niveliranje istaknutih

lokalnih uzdignuća ili udubljenja koja predstavljaju prepreku za postavljanje montažnih

konstrukcija. Planiranim zahvatom zadržat će se prirodna konfiguracija terena, a unutar

obuhvata na dijelu gdje se neće postaviti FN moduli i formirati servisne prometnice ostavit

će se postojeća autohtona vegetacija kao zelena površina.

Utjecaj zahvata na bioraznolikost očituje se kroz promjenu stanišnih uvjeta jer će dio

drvenaste vegetacije biti uklonjen. Iako uklanjanje vegetacije za posljedicu ima promjenu

stanišnih uvjeta, za mnoge travnjačke vrste ptica je upravo takva mjera poželjna za obnovu i

restauraciju staništa koja im pogoduju. Naime, prirodne vegetacijske sukcesije također

dovode do promjena na staništu i nestanka brojnih vrsta, a upravo promjena staništa,

odnosno sukcesija, predstavlja jednu od prijetnji/pritisak i na područja očuvanja značajna za

ptice koja se nalaze na širem području zahvata.

Kod SE SUTINA trajan utjecaj je ograničenog (lokalnog) rasprostiranja i to na površini

od oko 22 ha na kojoj se planira postavljanje FN modula (tlocrtna projekcija).

Tehnologija postavljanja FN modula je takva da nije potrebno uklanjanje prizemne

vegetacije. FN moduli se postavljaju na nosače, na visini od oko 50-80 cm iznad tla, a redovi

FN modula će biti razmaknuti jedni od drugih zbog izbjegavanja zasjenjenja što će omogućiti

razvoj niske vegetacije.

U pogledu utjecaja na floru i faunu tijekom građenja, radovi na pripremi terena i

izgradnji imat će kratkotrajan negativan utjecaj uslijed emisija prašine na floru i povećanja


C.I.A.K. d.o.o. 72

razina buke na faunu okolnog područja. Tijekom radova očekuje se lokalizirano i privremeno

širenje prašine koja će se taložiti po lokalno prisutnoj vegetaciji, kao i privremen utjecaj na

potencijalno prisutne jedinke faune zbog povećane buke i vibracije tla te prisutnosti ljudi.

Utjecaj prestaje prestankom izvođenja radova te se ne procjenjuje kao značajan.

Tijekom korištenja

Utjecaj sunčanih elektrana na floru i faunu tijekom korištenja u direktnoj je korelaciji

sa zauzimanjem zemljišta jer se FN moduli postavljaju iznad tla, u skladu sa zahtijevanom

tehnologijom, a u cilju postizanja planiranog „energetskog prinosa“. Uspoređujući značajnost

utjecaja, sunčane elektrane imaju isto ili manje prostorno zauzeće i transformaciju prostora

po instaliranom kWh nego konvencionalne elektrane na ugljen računajući životni ciklus

elektrane (km2y-1GWh-1) (Fthenakis, Turney: Environmental impacts from the installation and

operation of large-scale solar power plants 2011).

U obuhvatu zahvata SE SUTINA neće se izvoditi asfaltiranje površina, već će se na

površinama ispod FN modula očuvati prirodna konfiguracija terena i autohtona vegetacija

što se ocjenjuje pozitivnim.

Iz razloga što širina proreda među stolovima SE SUTINA treba osigurati odsutnost

međusobnog zasjenjenja za vrijeme zimskog solsticija, kada je upadni kut zraka Sunca najniži,

projektirani prolazi među stolovima bit će i dalje pogodni za nisku vegetaciju koja je

prevladavajuća na području planiranog zahvata. Vegetacija na predmetnom području smanjit

će troškove održavanja zahvata u smislu sprječavanja erozije tla i stvaranja prašine čija

pojava može smanjiti učinkovitost FN modula. Pritom će se održavanje vegetacije na

području zahvata izvoditi košnjom ili ispašom, bez korištenja herbicida i pesticida.

S obzirom na to da će se FN moduli postaviti na montažne konstrukcije izdignute od

terena neće doći do smanjenje površina koje su manjim životinjama prikladne za hranjenje,

reprodukciju ili lov.

Utjecaji na faunu tijekom korištenja očituju se i kroz primijenjenu tehnologiju. Za

razliku od CSP tehnologije (Concetrated Solar Power) koja koristi refleksiju Sunčevih zraka za

proizvodnju električne energije, standardni FN moduli kakvi će se ugraditi na SE SUTINA

odbijaju tek neznatan dio Sunčevog zračenja te u tom pogledu ne predstavljaju opasnost za

ptice. Naime, suvremeni FN moduli redovito su izvedeni s antirefleksivnim slojem (eng.

antireflective coating) koji u značajnoj mjeri reducira refleksiju sunčevog zračenja te tako

povećava i produktivnost samog FN modula, ali i smanjuju privid vodene površine. Postotak

reflektirane energije kod FN modula s antireflektirajućim slojem manji je od postotka

reflektirane energije od površine vode ili stakla.7 Vezano za gore opisane utjecaja, od značaja

je to da su za SE SUTINA planirani FN moduli s antirefleksivnim slojem čime se izbjegava

„oponašanje“ vodene površine.

7 Usporedbe radi, albedo suvremenih FN modula (0.20) je manji od albeda listopadne šume (0.22) ili vode (0.55).


C.I.A.K. d.o.o. 73

S obzirom na vizualnu orijentaciju ptica, dokumentirano je kako ptice iz velike

udaljenosti razlikuju pojedine objekte sunčane elektrane te da, sa smanjenjem udaljenosti,

ta diferenciranost postaje sve veća8.

U cilju zaštite od neovlaštenog ulaza trećih osoba, kao i pristupa većih životinja,

solarne elektrane se ograđuju ogradom. Za zahvat SE SUTINA planirana je žičana ograda,

visine oko 2 m. Ograda će biti izdignuta iznad terena na način da se ostavi 15 cm između

ograde i tla kako bi se osigurala povezanost ograđenog prostora i staništa za male životinje

te će komunikacijski putevi ostati neometani. Veće životinje koje nisu u mogućnosti proći u

ostavljenom prostoru između ograde i tla, zaobići će zahvat te će time i takvi koridori biti

neometani.

Krajobraz

Tijekom građenja

Tijekom izvođenja radova doći će do privremenog utjecaja na kvalitetu krajobraza

zbog prisutnosti radnih strojeva, opreme i materijala potrebnog za gradnju. Utjecaj je

privremen i prestaje nakon izvođenja radova.

Tijekom korištenja

Nakon izgradnje na lokaciji zahvata doći će do trajnih promjena u izgledu i vizualnoj

percepciji krajobraza, jer će postavljanjem FN modula doći do unosa uzorka antropogenog

karaktera. Promijenit će se vizualne i strukturne značajke krajobraza prilikom čega će najveći

utjecaj imati postavljeni FN moduli koji će se isticati horizontalnim zauzimanjem površine,

bez vertikalnih isticanja pojedinih objekata. Promjena se očituje u introduciranju i daljnjem

funkcioniranju novih elemenata unutar prostora koji vizualno i funkcionalno ne postoje u

zatečenom stanju. Postavljanjem FN modula stvorit će se nove, pravilne površine koje se

načinom upotrebe i simboličkim značenjem razlikuju od ostatka prostora i predstavljat će

novi prostorni akcent u prostoru, ali uz zadržavanje prirodne konfiguracije terena.

Kulturno-povijesna baština

Prema kartografskom prikazu br. 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE

PROSTORA; 3.1. PODRUČJA POSEBNIH UVJETA KORIŠTENJA – PRIRODNA I GRADITELJSKA

BAŠTINA (Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije, brojevi 1/03, 8/04, 5/05, 5/06,

13/07, 9/13 i 147/5), lokacija zahvata se nalazi izvan zona arheoloških lokaliteta i kulturnih

dobara.

Ukoliko se prilikom izvođenja radova na SE SUTINA naiđe na arheološka ili etnološka

nalazišta ili nalaze, radovi će se prekinuti i o tome će se obavijestiti nadležni Konzervatorski

8 Reichmuth, M., Vorbereitung und Begleitung der Erstellung des Erfahrungsberichts 2011 im Auftrag des Bundesministeriums fur Umwelt, Natur-schutz und Reaktorsicherheit Vorhaben IIc Solare Strahlungsenergie Endbericht (2011); Herden, C., Rassmus, J., Gharadjeddaghi, B., Naturschutzfachliche Bewertungsmethoden von Freilandphotovoltaikanlagen; Bundesamt fur Naturschutz- Skripten


C.I.A.K. d.o.o. 74

odjel. Također, u fazi pribavljanja odgovarajućeg akta o građenju, bit će pribavljeni posebni

uvjeti nadležnog konzervatorskog odjela.

Gospodarske djelatnosti

Provedbom i korištenjem zahvata SE SUTINA ne očekuje se negativan utjecaj na

poljoprivredu, šumarstvo i lovstvo, a uzimajući u obzir sljedeće.

Uvidom u ARKOD sustav evidencije korištenja poljoprivrednog zemljišta, razvidno je

da na planiranoj lokaciji za SE SUTINA nema parcela evidentiranih u ARKOD sustavu.

Zahvat SE SUTINA planira se unutar Gospodarskih jedinica Borovača i Plišivica, na

području gdje šumske površine nisu kompatibilne cjeline, već prevladavaju grmovi i

pojedinačna stabla, pri čemu dominiraju makijom zarašteni travnjaci sa degradiranim

sastojinama.

Na širem području zahvata šumska se vegetacija nalazi na kršu, trošnih stijena i velike

vodopropusnosti stijena. Šuma hrasta medunca i bijelog graba u manjoj je mjeri razvijena

kao panjača, i to uglavnom na izoliranim i nepristupačnijim terenima. Opća je značajka ovog

područja pretežna degradiranost šumskih površina, a u pravilu je stupanj degradacije jači na

nižim položajima, tj. na onom dijelu koji je pod direktnim utjecajem ekstenzivnog i

neracionalnog korištenja šumskih površina (sječa, paša, požari).

Zbog geoloških i morfoloških karakteristika krških prostora, šume i šumsko tlo

predstavljaju progresijski razvoj vegetacije koju prati „normalna“ erozija koju nadvladava

tvorba šumskih tala. Krčenjem šumske vegetacije većih površina dolazi do erozivnih procesa i

razvijanja bujičnih tokova što može uzrokovati nanošenje većih količina erozivnog materijala

na susjedne površine šuma i uzrokovati veće štete što podrazumijeva utvrđivanje mjera

biološke i tehničke sanacije bujičnih korita.

U cilju zaštite šuma određuju se sljedeće mjere zaštite

- U suradnji s nadležnom Šumarijom definirati pristupne puteve gradilištu,

koristeći planiranu ili izgrađenu šumsku infrastrukturu.

- O početku radova na izgradnji zahvata obavijestiti nadležnu Šumariju.

- Sječu stabala utvrditi s nadležnom Šumarijom i uskladiti je s dinamikom građenja.

- Odmah nakon prosijecanja zaposjednute površine izvesti posječenu drvnu masu

te uspostaviti i provoditi šumski red, zaštitu od požara i zaštitu od šumskih

štetnika.

- Pri planiranju i organizaciji gradilišta voditi računa o protupožarnoj zaštiti, a

posebno da se ne ugrozi funkcionalnost postojećih protupožarnih cesta i/ili

protupožarnih prosjeka.

- Na površinama koje neće biti neposredno zahvaćene građevinskim radovima

zadržati postojeću vegetaciju.


C.I.A.K. d.o.o. 75

- Interne prometnice u obuhvatu zahvata izvesti na način da oborinske odvodnje u

okolni teren ne uzrokuju pojačanu eroziju.

- Nakon završetka radova na izgradnji, provesti sanaciju terena šumskotehničkim

mjerama i biološkom sanacijom autohtonom vrstom šumskog drveća.

- Sprječavati širenje biljnih invazivnih vrsta na području zahvata.

Zahvatom SE SUTINA će se smanjiti lovnoproduktivna površina državnog lovišta

XVII/18 VISOKA PLEŠIVICA, i to za 71 ha, što čini oko 0,95% ukupne površine lovišta. Glavne

vrste divljači u lovištu su svinja divlja, zec obični, jarebica kamenjarka-grivna.

U cilju zaštite određuju se sljedeće mjere zaštite.

- Radove na pripremi radnog pojasa (uređenje terena za postavljanje panela i

uklanjanje vegetacije) ne izvoditi u periodu najveće aktivnosti životinja.

- Uspostaviti suradnju s ovlaštenicima prava lova radi pravovremenog

premještanja lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata (čeke, hranilišta) na

druge lokacije ili nadomještanja novim.

- Svako stradavanje divljači prijaviti nadležnom lovoovlašteniku.

D.2 UTJECAJI ZAHVATA NA OPTEREĆENJA OKOLIŠA

Otpad

Tijekom građenja

Tijekom izvođenja radova nastajat će otpad uobičajen za gradilišta (prema POPISU

GRUPA I PODGRUPA OTPADA, Pravilnik o katalogu otpada (Narodne novine, broj 90/15))

grupa: 17 GRAĐEVINSKI OTPAD I OTPAD OD RUŠENJA OBJEKATA (UKLJUČUJUĆI ISKOPANU

ZEMLJU S ONEČIŠĆENIH LOKACIJA) koji će se prikupljati u spremnicima i odvoziti na

zbrinjavanje van lokacije putem ovlaštene tvrtke za gospodarenje otpadom.

Obitavanjem radnika na gradilištu, nastajat će i mala količina komunalnog i

ambalažnog otpada, koji će se također odvojeno prikupljati te predavati ovlaštenim tvrtkama

za gospodarenje otpadom na zbrinjavanje.

Zbrinjavanje svih nastalih vrsta otpada tijekom gradnje osigurat će se sukladno

propisima koji reguliraju gospodarenje pojedinim vrstama otpada te se ne očekuje negativni

utjecaj na okoliš od otpada.

Tijekom korištenja

Tijekom korištenja zahvata provodit će se održavanje/servisiranje tehničkih dijelova u

skladu s uputama proizvođača opreme tijekom kojeg će nastajati otpad grupe: 13 OTPADNA

ULJA I OTPAD OD TEKUĆIH GORIVA (OSIM JESTIVIH ULJA I ULJA IZ POGLAVLJA 05, 12 i 19).

Otpad nastao održavanjem neće ostajati na lokaciji zahvata, već će se odvoziti i predavati na

zbrinjavanje osobama ovlaštenim za gospodarenje otpadom.


C.I.A.K. d.o.o. 76

Očekivani životni vijek FN sustava je trideset godina, nakon kojeg se oprema

zamjenjuje novom. Korištena oprema se reciklira, s obzirom na to da FN moduli sadrže

materijale (Tablica 1. Poglavlje B 4.3.) koji se mogu, preko 95% poluvodičkih materijala i 90%

stakla, reciklirati odnosno isti predstavljaju izvor sirovina, a ne otpad. Sustav prikupljanja i

recikliranja FN modula, uspostavljen je i djeluje na razini EU te će se u skladu sa istim

postupati.

Prema navedenom te uz primjenu ostalih uvjeta propisanih Zakonom o održivom

gospodarenju otpadom (Narodne novine, brojevi 94/13, 73/17, 14/19, 98/19), Pravilnikom o

gospodarenju otpadom (Narodne novine, broj 117/17) i Pravilnikom o gospodarenju

otpadnom električnom i elektroničkom opremom (Narodne novine, brojevi 42/14, 48/14,

107/14, 139/14 i 11/19) ne očekuje se negativni utjecaj na okoliš od otpada.

Buka

Tijekom građenja

Tijekom pripreme terena, uslijed rada mehanizacije doći će do pojave buke jačeg

intenziteta. Ovaj utjecaj je privremenog, kratkotrajnog i lokalnog karaktera. Utjecaj prestaje

nakon izvođenja radova te se ne očekuje značajan negativan utjecaj od imisijskih vrijednosti

buke.

Tijekom korištenja

Tehnologija sunčanih elektrana nema izvora buke, stoga tijekom korištenja nema

opterećenja okoliša bukom.

D.3 VJEROJATNOST ZNAČAJNIH PREKOGRANIČNIH UTJECAJA

S obzirom na značajke i lokaciju zahvata SE SUTINA neće biti prekograničnih utjecaja.

D.4 UTJECAJI NA ZAŠTIĆENA PODRUČJA

Zahvat SE SUTINA planira se izvan područja koja su zaštićena temeljem Zakona o

zaštiti prirode (Narodne novine, broj 80/13, 15/18, 14/19, 127/19) (poglavlje C.12., Slika 31.).

S obzirom na značajke zahvata i udaljenost od zaštićenih područja (najbliža područja

su na udaljenostima većim od 1 km) procjenjuje se da neće biti utjecaja na iste.

D.5 UTJECAJI NA EKOLOŠKU MREŽU

Zahvat SE SUTINA planira se na ograničenom području izvan područja ekološke mreže

koja su proglašena Uredbom o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za

upravljanje područjima ekološke mreže (Narodne novine, broj 80/19) (poglavlje C.13., Slika

32. i Slika 33.).


C.I.A.K. d.o.o. 77

Na udaljenosti od 9 km i većoj, u smjeru istoka nalazi se područje očuvanja značajno

za ptice (POP) HR1000029 Cetina. Na udaljenosti od oko 2 km i većoj, u smjeru jugoistoka,

nalazi se područje očuvanja značajno za staništa i stanišne vrste (POVS) HR2001397 Sutina, a

na udaljenosti od oko 4 km i većoj, u smjeru sjeverozapada, područje je očuvanja značajno za

staništa i stanišne vrste (POVS) HR2000922 Svilaja.

S obzirom na karakteristike zahvata i mogući doseg utjecaja u odnosu na ciljne vrste i

ciljne stanišne tipove te njegov smještaj izvan područja ekološke mreže, uz pridržavanje

važećih propisa iz područja zaštite okoliša, voda i održivog gospodarenja otpadom može se

isključiti mogućnost značajnih negativnih utjecaja na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja

ekološke mreže. Također, uzimajući u obzir prethodno navedeno zahvat SE SUTINA neće

doprinijeti skupnom negativnom utjecaju na ciljne vrste te cjelovitost područja ekološke

mreže.

D.6 UTJECAJI NA OKOLIŠ U SLUČAJU NEKONTROLIRANOG DOGAĐAJA – EKOLOŠKA

NESREĆA

Na lokaciji zahvata neće se izvoditi aktivnosti koje bi mogle biti uzrokom ekološke

nesreće. Do eventualnih neželjenih događaja, tijekom građenja i korištenja, može doći u

slučaju požara.

Pri planiranju i organizaciji gradilišta potrebno je voditi računa o protupožarnoj

zaštiti, a posebno da se ne ugrozi funkcionalnost postojećih protupožarnih cesta i/ili


U cilju sprečavanja nastanka i širenja požara na SE SUTINA, projektnom

dokumentacijom predviđena su odgovarajuća tehnička rješenja cjelovitog sustava

uzemljenja, zaštite od udara munja i pojave požara koja će, aktivnim i pasivnim mjerama,

osigurati da posljedice tih pojava budu što manje i što lakše savladive.

Direktni, indirektni udar munje s mogućnošću izbijanja požara spriječit će se

galvanskim povezivanjem svih dijelova FN modula SE SUTINA, uzemljenjem ili izoliranjem

svih metalnih dijelova.

Tijekom korištenja primjenjivat će se mjere održavanja elektropostrojenja (redovno,

periodički, izvanredno) temeljem Pravilnika o tehničkim zahtjevima za elektroenergetska

postrojenja nazivnih izmjeničnih napona iznad 1 kV (Narodne novine, broj 105/10), kao i

sigurnosne mjere i mjere zaštite od požara u skladu s Pravilnikom o temeljnim zahtjevima za

zaštitu od požara elektroenergetskih postrojenja i uređaja (Narodne novine, broj 146/05)

čime se pospješuje proizvodnja i produljuje životni vijek elektrane.

Za zaštitu od indirektnog dodira na istosmjernoj strani primijenit će se IT ili TN sustav,

ovisno o odabranom tipu modula. Na strani niskonaponske izmjenične mreže izvest će se

zasebni odgovarajući zaštitni sustav. Kako bi se osigurala propisna zaštita, ugradit će se

odgovarajući sustav zaštite od munje u skladu sa serijom normi HRN EN 62305:2007.


C.I.A.K. d.o.o. 78

Kontinuiranim nadzorom rada SE SUTINA, kao i pravovremenim uklanjanjem mogućih

uzroka neželjenih događaja smanjuje se mogućnost neželjenih događaja i negativnih

posljedica na ljude i okoliš.

D.7 UTJECAJI NA OKOLIŠ NAKON PRESTANKA KORIŠTENJA ZAHVATA

Vijek trajanja SE SUTINA predviđen je na oko 30 godina. S obzirom na razvoj

tehnologije postoji mogućnost eventualne zamjene opreme. Naime, ubrzani tehnološki

razvoj opreme za pretvorbu energije Sunca u električnu energiju potican je snažnom

namjerom za što većom proizvodnjom energije iz obnovljivih izvora uz smanjenje ovisnosti o

uvozu energenata.

Projektiranje sunčane elektrane treba osigurati da procijenjeni uporabni vijek

elektrane (engl. estimated service life) bude najmanje toliko dug koliko je projektirani vijek

(engl. design life). Nosivi konstrukcijski elementi sunčane elektrane (temelj i nosiva čelična

konstrukcija) dimenzionirani su za trajno podnošenje različitih mehaničkih naprezanja i

opterećenja uvjetovanih klimatskim faktorima. Osim dimenzioniranja čvrstoće čelične

konstrukcije, predviđena je i izvedba antikorozijske zaštite vrućim cinčanjem ili u obliku

premaza boje. Navedeni konstrukcijski elementi imaju vijek trajanja definiran normama za

građevine HRN ISO 15686-1:2011, HRN ISO 15686-2:2013, HRN ISO 15686-3:2004, Tehničkim

propisom za betonske konstrukcije – osiguranje opće kvalitete i trajnosti konstrukcije te

Eurokodom: Osnove projektiranja konstrukcija (EN 1990:2002+A1:2005+A1:2005/AC:2010).

Životni vijek proizvodnih komponenti sunčane elektrane, koja predstavlja zamjenjivu

opremu, ovisi o konačnom odabiru FN modula, odnosno, o godišnjoj stopi degradacije

solarnog panela. Prosječno smanjenje učinkovitosti (η) zadnje generacije FN modula nije

veće od 15% u razdoblju od 30 godina.

Da bi se tijekom rada SE SUTINA osigurala sigurnost i funkcionalnost opreme,

kontinuirano će se kontrolirati stanje montažnih konstrukcija i FN modula u obliku pregleda

u vremenskim razmacima koji ovise o vrsti konstrukcije. Mjere održavanja SE SUTINA koje

uključuju redovno servisiranje svih tehničkih dijelova pogona provodit će se u skladu s

uputama proizvođača opreme.

U slučaju uklanjanja zahvata s lokacije će se, s obzirom na tada važeću zakonsku

regulativu i stanje okolnog područja prilagoditi mjere i aktivnosti u odnosu na zaštitu okoliša,

posebno u pogledu ekološkog zbrinjavanja opreme.

D.8 KUMULATIVNI UTJECAJI


plan Splitsko-dalmatinske županije (Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije, broj

1/03, 8/04 (stavljanje izvan snage odredbe), 5/05 (usklađenje s Uredbom o ZOP-u), 5/06

(ispravak usklađenja s Uredbom o ZOP-u), 13/07, 9/13, 147/15 (rješenja o ispravcima

grešaka)) (u nastavku PPSDŽ) lokacija SE SUTINA se nalazi unutar „planiranog područja za

iskorištavanje energije vjetra“ što je prikazano u grafičkom dijelu Plana, kartografski prikaz

„2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI, 2.2. ENERGETSKI SUSTAV“. Provedbenim odredbama Plana

određeno je da se, sukladno mogućnostima konfiguracije terena i koncepcije









C.I.A.K. d.o.o. 79

vjetroelektrane, dozvoljava u okviru vjetroelektrane (vjetroparka) planiranje solarnih

elektrana i ostalih pogona za korištenje sunčeve energije.


VISOKA ZELOVO sa 11 vjetroagregata, u klasi 4 MW.


VISOKA ZELOVO sa 11 vjetroagregata, u klasi 4 MWU smjeru zapada, na udaljenosti od oko

500 m i većoj, u pogonu od 2015. godine je vjetroelektrana Ogorje, sa 14 vjetroagregata,

instalirane snage 42 MW. Na udaljenosti od oko 11 km i većoj u smjeru jugozapada nalazi se

vjetroelektrana Pometeno brdo sa ukupno instaliranih 16 vjetroagregata, 17,5 MW snage. U

radijusu do 10 km zračne linije planirane su i tri solarne elektrane; SE DICMO i SE DICMO1 te

SE ALEBIĆA KULA. Nekoliko solarnih elektrana planirano je na udaljenostima većim od 10 km:

lokacije Sinj-Bajagić (SE Hrvace), Sinj-Obrovac Sinjski (SE Obrovac Sinjski) i Bajagić u smjeru

sjeveroistoka; Peruča Derven i Ljut u smjeru sjevera, Dugopolje u smjeru juga te Lećevica i

Dugobabe u smjeru jugozapada. Također, na udaljenosti većoj od 10 km, u smjeru

sjeverozapada lokacija je za planiranu vjetroelektranu Rust. U poglavlju C.17. ovog elaborata,

na slici 37. prikazan je zahvat SE SUTINA u odnosu na najbliže izgrađene i planirane

vjetroelektrane i solarne elektrane.

Mogući međusobni, kumulativni utjecaji proizlaze prvenstveno zbog prenamjene,

odnosno zauzimanja staništa, a što ovisno o lokaciji i konfiguraciji terena utječe i na

fragmentaciju staništa. Zahvat SE SUTINA planira se na površini od oko 71 ha unutar

obuhvata planirane VE ST3-1/2 VISOKA ZELOVO, s tlocrtnom površinom koju prekrivaju FN

moduli od oko 22 ha. Kod takvog pristupa planiranju energetskih objekata prednost je u

korištenju istog prostora za proizvodnju električne energije, odnosno zauzeće prostora je

manje nego u slučaju korištenja zasebnog prostora za sunčanu elektranu te zasebnog

prostora za vjetroelektranu, kao i mogućnosti korištenja iste infrastrukture. Zahvat SE

SUTINA će biti ograđen ogradom visine oko 2 m, međutim to neće utjecati na razvoj projekta

VE ST3-1/2 VISOKA ZELOVO jer je najjužnija točka obuhvata SE SUTINA na udaljenosti od oko

3.000 m zračne linije od najbliže planiranog vjetroagregata VE ST3-1/2 VISOKA ZELOVO.

Tehnologija izvođenja zahvata SE SUTINA predviđa da će se zadržati prirodna

konfiguracija terena. Unutar obuhvata zahvata, ostavit će se postojeća autohtona vegetacija

kao zelena površina stoga neće doći do značajnijih promjena koje bi mogle biti uzrokom

erozivnih procesa. FN moduli se postavljaju na nosače iznad tla, a redovi FN modula će biti

razmaknuti jedni od drugih zbog izbjegavanja zasjenjenja što će omogućiti razvoj niske

vegetacije.

Na temelju terenskog izvida, odnosno pregleda lokacije zahvata za potrebe izrade

elaborata zaštite okoliša, za pojedinačne utjecaje SE SUTINA procijenjeno je da zahvat neće

uzrokovati znatnije narušavanje niti osiromašivanje staništa, uključujući floru i vegetaciju

područja.

SE SUTINA je elektrana u kojoj tijekom rada ne dolazi do emisija onečišćujućih tvari u

zrak, kao ni nastanka otpadnih vode, ne nastaju nusproizvodi ili povećane emisije buke,

prašine ili vibracija te se temeljem navedenog i položaja u odnosu na postojeće i planirane


C.I.A.K. d.o.o. 80

zahvate procjenjuje da SE SUTINA neće negativno pridonijeti skupnom utjecaju s ostalim

postojećim/planiranim zahvatima sličnih utjecaja.

S obzirom na položaj zahvata izvan područja koja su zaštićena temeljem Zakona o

zaštiti prirode (Narodne novine, broj 80/13, 15/18, 14/19, 127/19) i izvan područja ekološke

mreže koja su proglašena Uredbom o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za

upravljanje područjima ekološke mreže (Narodne novine, broj 80/19) zahvat SE SUTINA neće

doprinijeti kumulativnim utjecajima na iste.

D.9 PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA

U ovom su elaborati prepoznati, opisani i ocijenjeni mogući utjecaji na sastavnice

okoliša i opterećenja okoliša tijekom građenja i korištenja, kao i u slučaju neželjenih

događaja te utjecaji na zaštićena područja i područja ekološke mreže, a uzimajući u obzir

tehničke značajke zahvata SE SUTINA.


plan Splitsko-dalmatinske županije (Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije, broj 1/03,

8/04 (stavljanje izvan snage odredbe), 5/05 (usklađenje s Uredbom o ZOP-u), 5/06 (ispravak

usklađenja s Uredbom o ZOP-u), 13/07, 9/13, 147/15 (rješenja o ispravcima grešaka) lokacija

SE SUTINA se nalazi unutar „planiranog područja za iskorištavanje energije vjetra“ što je

prikazano u grafičkom dijelu Plana. Provedbenim odredbama Plana određeno je da se,

sukladno mogućnostima konfiguracije terena i koncepcije vjetroelektrane, dozvoljava u

okviru vjetroelektrane (vjetroparka) planiranje solarnih elektrana i ostalih pogona za

korištenje sunčeve energije.

S obzirom na u ovom elaboratu prepoznate, opisane i procijenjene utjecaje zaključuje

se da se, uz pridržavanje propisa iz područja zaštite okoliša, održivog gospodarenja otpadom

i energetike i predloženih mjera zaštite šuma, poljoprivrednog tla i divljači, ne očekuje

negativan utjecaj zahvata SE SUTINA na sastavnice okoliša, zaštićena područja, područja

ekološke mreže.

Mjere zaštite šuma

- U suradnji s nadležnom Šumarijom definirati pristupne puteve gradilištu,

koristeći planiranu ili izgrađenu šumsku infrastrukturu.

- O početku radova na izgradnji zahvata obavijestiti nadležnu Šumariju.

- Sječu stabala utvrditi s nadležnom Šumarijom i uskladiti je s dinamikom

građenja

- Odmah nakon prosijecanja zaposjednute površine izvesti posječenu drvnu

masu te uspostaviti i provoditi šumski red, zaštitu od požara i zaštitu od

šumskih štetnika.

- Pri planiranju i organizaciji gradilišta voditi računa o protupožarnoj zaštiti, a

posebno da se ne ugrozi funkcionalnost postojećih protupožarnih cesta i/ili










C.I.A.K. d.o.o. 81

- Na površinama koje neće biti neposredno zahvaćene građevinskim radovima

zadržati postojeću vegetaciju.

- Interne prometnice u obuhvatu zahvata izvesti na način da oborinske

odvodnje u okolni teren ne uzrokuju pojačanu eroziju.

- Nakon završetka radova na izgradnji, provesti sanaciju terena

šumskotehničkim mjerama i biološkom sanacijom autohtonom vrstom

šumskog drveća.

- Sprječavati širenje biljnih invazivnih vrsta na području zahvata.

Mjere zaštite poljoprivrednog tla

- Iz obuhvata zahvata izuzeti privatne katastarske čestice do kojih treba

omogućiti nesmetan pristup.

Mjere zaštite divljači

- Radove na pripremi radnog pojasa (uređenje terena za postavljanje panela i

uklanjanje vegetacije) ne izvoditi u periodu najveće aktivnosti životinja.

- Uspostaviti suradnju s ovlaštenicima prava lova radi pravovremenog

premještanja lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata (čeke, hranilišta)

na druge lokacije ili nadomještanja novim.

- Svako stradavanje divljači prijaviti nadležnom lovoovlašteniku.

Nositelj zahvata obvezan je poštivati i primjenjivati mjere zaštite tijekom izvođenja i

rada zahvata SE SUTINA koje su obvezne sukladno zakonima i propisima donesenih na

osnovu istih, mjere zaštite okoliša određene ovim elaboratom te pridržavati se uvjeta i mjera

koje će biti određene suglasnostima i dozvolama izdanim prema posebnim propisima – u

svezi graditeljstva, zaštite voda, zaštite od požara, zaštite na radu, zaštite prirode,

konzervatorskim uvjetima – kako tijekom građenja i korištenjem zahvata SE SUTINA ne bi

došlo do značajnog negativnog utjecaja na okoliš.


C.I.A.K. d.o.o. 82

E. IZVOR PODATAKA

Popis propisa

Okoliš i priroda

1. Zakon o zaštiti okoliša (Narodne novine, broj 80/13, 153/13, 78/15, 12/18, 118/18)

2. Zakon o zaštiti prirode (Narodne novine, broj 80/13, 15/18, 14/19, 127/19)

3. Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (Narodne novine, broj 61/14 i 3/17)

4. Uredba o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže (Narodne novine, broj 80/19)

5. Pravilnik o ciljevima očuvanja i osnovnim mjerama za očuvanje ptica u području ekološke mreže (Narodne novine, broj 15/14)

Zrak

6. Zakon o zaštiti zraka (Narodne novine, broj 127/19)

Vode

7. Zakon o vodama (Narodne novine, broj 66/19)

8. Odluka o donošenju Plana upravljanja vodnim područjima 2016-2021. (Narodne novine, broj 66/16)

Zaštita od požara

9. Pravilnik o temeljnim zahtjevima za zaštitu od požara elektroenergetskih postrojenja i uređaja (Narodne novine, broj 146/05)

Gospodarenje otpadom

10. Zakon o održivom gospodarenju otpadom (Narodne novine, broj 94/13, 73/17, 14/19, 98/19)

11. Pravilnik o gospodarenju otpadom (Narodne novine, broj 117/17)

12. Pravilnik o katalogu otpada (Narodne novine, broj 90/15)

13. Pravilnik o gospodarenju otpadnom električnom i elektroničkom opremom (Narodne novine, broj 42/14, 48/14, 107/14, 139/14 i 11/19)

Kulturno povijesna baština

14. Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (Narodne novine, broj 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 44/17 i 90/18)


C.I.A.K. d.o.o. 83

Literatura/Stručne podloge

1. INTERNATIONAL TECHNOLOGY ROADMAP FOR PHOTOVOLTAIC (ITRPV) (ITRPV

RESULTS 2017. INCLUDING MATURITY REPORT 2018., NINTH EDITION, SEPTEMBER

2018.)

2. TECHNISCHE UNIVERSITAT BERGAKADEMIE FREIBERG: RECYCLING PHOTOVOLTAIC

MODULES, BINE PROJECTINFO 02/2010

3. PMF, GEOFIZIČKI ODSJEK, MARIJAN HERAK, KARTA POTRESNIH PODRUČJA RH ZA

POVRATNO RAZDOBLJE OD 95 GODINA, ZAGREB, 2012.

4. GEOLOŠKA I HIDROLOŠKA STUDIJA HGI-Hrvatski geološki institut, Zagreb, lipanj

2006

5. PRVI NACRT INTEGRIRANOG ENERGETSKOG I KLIMATSKOG PLANA ZA RAZDOBLJE

OD 2021. DO 2030. GODINE, MINISTARSTVA ZAŠTITE OKOLIŠA I ENERGETIKE

6. FTHENAKIS, TURNEY: ENVIRONMENTAL IMPACTS FROM THE INSTALLATION AND

OPERATION OF LARGE-SCALE SOLAR POWER PLANTS 2011.

7. IDEJNI PROJEKT ZA ISHOĐENJE LOKACIJSKE DOZVOLE ZA SE SUTINA, IZRAĐIVAČ:

PORZANA D.O.O. (BROJ PROJEKTA OZNAKA IP-SE SUTINA – 35/19- ZAGREB,

KOLOVOZ 2019.).

8. ENERGIJA U HRVATSKOJ – GODIŠNJI ENERGETSKI PREGLED 2017. MINISTARSTVA

ZAŠTITE OKOLIŠA I ENERGETIKE

9. SMJERNICE ZA VODITELJE PROJEKATA: KAKO POVEĆATI OTPORNOST RANJIVIH

ULAGANJA NA KLIMATSKE PROMJENE“ („NON – PAPER GUIDELINES FOR PROJECT

MANAGERS: MAKING VUNERABLE INVESTMENTS CLIMATE RESILENT“)

Prostorno planska dokumentacija

1. Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije (Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske

županije, broj 1/03, 8/04 (stavljanje izvan snage odredbe), 5/05 (usklađenje s

Uredbom o ZOP-u), 5/06 (ispravak usklađenja s Uredbom o ZOP-u), 13/07, 9/13,

147/15 (rješenja o ispravcima grešaka)) (u nastavku PPSDŽ)

2. Prostorni plan uređenja Grada Sinja (Službeni glasnik Grada Sinja, broj 2/06, 8/14,

1/16, 8/17)

3. Prostorni plan uređenja Općine Muć (Službeni glasnik Općine Muć, broj 2/99, 2/08,

9/10, 5/18, 6/18 (pročišćeni tekst))

Internet stranice

1. Web stranica Splitsko-dalmatinske županije: https://www.dalmacija.hr/, pristupljeno:

24.10.2019.

2. Web stranica Grad Sinj: http://www.sinj.hr/, pristupljeno: 24.10.2019.

















https://www.dalmacija.hr/

http://www.sinj.hr/


C.I.A.K. d.o.o. 84

3. Web stranica Općina Muć: https://www.muc.hr/, pristupljeno: 25.10.2019.

4. Web stranica Ministarstva zaštite okoliša i energetike https://mzoe.gov.hr/,

pristupljeno: 25.10.2019.

5. Web stranica Državnog hidrometeorološkog zavoda: http://www.dhmz.htnet.hr/,


6. Google karte: https://www.google.hr/maps, pristupljeno: 30.10.2019.

7. Web stranica Hrvatskih šuma: http://javni-podaci.hrsume.hr/, pristupljeno:

30.10.2019.

8. Web portal Informacijskog sustava zaštite prirode "Bioportal":

http://www.bioportal.hr/, pristupljeno: 30.10.2019.

9. Web portal Informacijskog sustava zaštite okoliša „ENVI AZO“: http://envi.azo.hr/,


10. Web stranice proizvođača opreme za solarne elektrane https://www.pv-tech.org,

https://blog.avisolar.com/failure-analysis-of-central-inverters/, pristupljeno:

30.10.2019.

https://www.muc.hr/

https://mzoe.gov.hr/

http://www.dhmz.htnet.hr/

https://www.google.hr/maps

http://javni-podaci.hrsume.hr/


http://envi.azo.hr/

https://www.pv-tech.org/



C.I.A.K. d.o.o. 85

POPIS SLIKA

Slika 1. Udio obnovljivih izvora energije u proizvodnji električne energije u EU-u, 2005-2017. ................................................................................................................................. 4

Slika 2. Udio električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora u EU-28, 2005-2017. ......... 5

Slika 3. Godišnja ozračenost vodoravne plohe na području Europe ......................................... 7

Slika 4. Godišnja ozračenost vodoravne plohe na području RH ................................................ 8

Slika 5. Karta srednje godišnje ozračenosti vodoravne plohe na području ............................... 8

Slika 6. Načelni prikaz formiranja proizvodnih cjelina sunčanih elektrana ............................. 10

Slika 7. Fotonaponski sustav izravno priključen na energetsku mrežu ................................... 11

Slika 8. Idejno rješenje SE SUTINA; Izvor: Idejni projekt za ishođenje lokacijske dozvole za SE SUTINA, Izrađivač: Porzana d.o.o. .............................................................................. 13

Slika 9. Idejno rješenje SE SUTINA; Izvor: Idejni projekt za ishođenje lokacijske dozvole za SE SUTINA, Izrađivač: Porzana d.o.o. .............................................................................. 14

Slika 10. Primjer izmjenjivačkog sustava uz nosač metalne konstrukcije; Izvor: https://www.pv-tech.org ........................................................................................... 16

Slika 11. Primjer postavljenog centralnog izmjenjivača; Izvor: https://blog.avisolar.com/failure-analysis-of-central-inverters/ .............................. 16

Slika 12. Šire područje zahvata, Izvor: www.geoportal.dgu .................................................... 21

Slika 13. Uže područje zahvata; Izvor: www.geoportal.dgu .................................................... 22

Slika 14. Lokacija zahvata – postojeće stanje .......................................................................... 23




Slika 18. Kartografski prikaz 2. „INFRASTRUKTURNI SUSTAVI, 2.2. ENERGETSKI SUSTAVI“; Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije (Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije, brojevi 1/03, 8/04, 5/05, 5/06, 13/07, 9/13 i 147/15) – uvećani izvadak s označenom lokacijom zahvata ................................................................................... 28

Slika 19. Kartografski prikaz 2. „INFRASTRUKTURNI SUSTAVI, 2.2. ENERGETSKI SUSTAVI“; Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije (Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije, brojevi 1/03, 8/04, 5/05, 5/06, 13/07, 9/13 i 147/15) – uvećani izvadak s označenom lokacijom zahvata ................................................................................... 29

Slika 20. Kartografski prikaz 2. „INFRASTRUKTURNI SUSTAVI“, 2.3. ELEKTROOPSKRBA“; Prostorni plan uređenja Grada Sinja (Službeni glasnik Grada Sinja, broj 2/06, 8/14, 1/16, 8/17) ................................................................................................................. 30

Slika 21. Kartografski prikaz br. 2. „INFRASTRUKTURNI SUSTAVI“, 2.3. „ENERGETSKI SUSTAV“; Prostorni plan uređenja Općine Muć (Službeni glasnik Općine Muć, broj 2/99, 2/08, 9/10, 5/18, 6/18 (pročišćeni tekst)) ........................................................................... 31

Slika 22. Pedološka karta RH – izvadak s označenom lokacijom zahvata; Izvor: www.envi-portal.azo.hr ............................................................................................................... 36

Slika 23. Karta potresnih područja RH za povratno razdoblje od 95 godina ........................... 37

Slika 24. Karta potresnih područja RH za povratno razdoblje od 475 godina ......................... 38

Slika 25. Karta vodnih tijela podzemne vode – izvadak s označenom lokacijom zahvata SE SUTINA; Izvor: Hrvatske vode .................................................................................... 42

Slika 26. Karta površinskih vodnih tijela – izvadak s označenom lokacijom zahvata SE SUTINA; Izvor: Hrvatske vode ................................................................................................... 43

Slika 27. Lokacija zahvata u odnosu na područja zaštite voda namijenjene za ljudsku potrošnju .................................................................................................................... 45


C.I.A.K. d.o.o. 86

Slika 28. Lokacija zahvata u odnosu na područja podložna eutrofikaciji i područja ranjiva na nitrate ......................................................................................................................... 46

Slika 29. Karta opasnosti od poplava po vjerojatnosti poplavljivanja;– izvadak s označenom lokacijom zahvata SE SUTINA; Izvor: Hrvatske vode .................................................. 47

Slika 30. Izvod iz karte prirodnih i poluprirodnih ne-šumskih kopnenih i slatkovodnih staništa Republike Hrvatske; Izvor: www.bioportal.hr............................................................ 52

Slika 31. Izvod iz karte zaštićenih područja; Izvor: www.bioportal.hr ..................................... 53

Slika 32. Izvod iz karte ekološke mreže – Područja prema Direktivi o pticama; Izvor: www.bioportal.hr ....................................................................................................... 54

Slika 33. Izvod iz karte ekološke mreže – Područja prema Direktivi o staništima; Izvor: www.bioportal.hr ....................................................................................................... 55

Slika 34. Kartografski prikaz 3. „Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora“; preuzeto iz PPSDŽ (Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije, broj 1/03, 8/04 (stavljanje izvan snage odredbe), 5/05 (usklađenje s Uredbom o ZOP-u), 5/06 (ispravak usklađenja s Uredbom o ZOP-u), 13/07, 9/13, 147/15 (rješenja o ispravcima grešaka)) – uvećani izvadak ....................................................................................... 57

Slika 35. Izvod iz karte područja gospodarskih jedinica za državne šume; Izvor: Hrvatske šume ........................................................................................................................... 58

Slika 36. Izvod iz središnje lovne evidencije – aktivna lovišta; Izvor: Ministarstvo poljoprivrede .............................................................................................................. 59

Slika 37. Lokacija zahvata SE SUTINA u odnosu na najbliže izgrađene i planirane vjetroelektrane i solarne elektrane............................................................................ 61

Slika 38. Emisije CO2 tijekom životnog ciklusa elektrana ......................................................... 66

POPIS TABLICA

Tablica 1. Sastav FN modula .................................................................................................... 19

Tablica 2. Moguće vrednovanje osjetljivosti/izloženosti zahvata/projekta ............................ 67

Tablica 3. Analiza osjetljivosti zahvata SE SUTINA na klimatske varijable i sekundarne učinke klimatskih promjena .............................................................................................. 68

Tablica 4. Procjena izloženosti zahvata SE SUTINA klimatskim varijablama i sekundarnim učincima klimatskih promjena .............................................................................. 69

Tablica 5. Ocjene ranjivosti zahvata na klimatske promjene .................................................. 69

Tablica 6. Ranjivost zahvata SE SUTINA na klimatske promjene i sekundarne učinke klimatskih promjena .............................................................................................. 70


C.I.A.K. d.o.o. 87

PRILOG 1 RJEŠENJE MINISTARSTVA ZAŠTITE OKOLIŠA I ENERGETIKE


C.I.A.K. d.o.o. 88


C.I.A.K. d.o.o. 89


C.I.A.K. d.o.o. 90


C.I.A.K. d.o.o. 91

Documents

ELAORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OJENE O POTREI …...elaorat zaŠtite okoliŠa za postupak ojene o potrei projene utjeaja na okoliŠ za sunČana elektrana sutina opĆina muĆ