7
1. POLUVODIČKE DIODE – SVOJSTVA, SNIMANJE STRUJNO NAPONSKE KARAKTERISTIKE DIODE, PROPUSNI I NEPROPUSNI SMJER Poluvodiči: naziv rezerviran za materijale čija vodljivost ovisi o čistoći/sastavu materijala ili o vanjskim uvjetima (temperatura, svijetlost,...). Dioda je nelinearni poluvodički elektronički element s dva priključka koji posjeduje ispravljačka svojstva. Diode se mogu razvrstati po materijalu na kojemu su rađene (silicij, germanij, galijev arsenid, silicijev karbid) i po tipu (ispravljačke, svijetleće, foto-diode, Zener-diode, Schottky- diode, tunel-diode itd.). Poluvodičke diode se izvode se temelju pn-spoja ili na temelju spoja metal–poluvodič. Poluvodičke diode propuštaju struju u samo jednom smjeru. 2. VODLJIVOST I OTPOR Vodiči su tvari koje imaju dobru vodljivost električne struje, tj. imaju slabo vezane elektrone u vanjskoj ljusci za koje su potrebne male količine energije da bi se oslobodili veze Izolatori su tvari koji imaju lošu vodljivost. Imaju čvrsto vezane elektrone u vanjskoj ljusci i radi toga nisu dobri vodiči električne struje. 3. P I N SPOJ, PRINCIP RADA PN SPOJA. DONORI I AKCEPTORI P-N spoj se može stvoriti dopiranjem susjednih područja poluvodiča s p-tipom i n- tipom donora. Ako je pozitivni napon polarizacije spojen na sloj p-tipa tada su dominantni pozitivni nosioci (šupljine) gurnute prema spoju. Istovremeno, dominantni negativni nosioci (elektroni) u materijalu n-tipa su privučeni prema spoju. Sve dok postoji mnoštvo nosioca na spoju, spoj se

ELEKTRONIKA 1

Embed Size (px)

Citation preview

1. POLUVODIKE DIODE SVOJSTVA, SNIMANJE STRUJNO NAPONSKE KARAKTERISTIKE DIODE, PROPUSNI I NEPROPUSNI SMJERPoluvodii: naziv rezerviran za materijale ija vodljivost ovisi o istoi/sastavu materijala ili o vanjskim uvjetima (temperatura, svijetlost,...). Dioda je nelinearni poluvodiki elektroniki element s dva prikljuka koji posjeduje ispravljaka svojstva. Diode se mogu razvrstati po materijalu na kojemu su raene (silicij, germanij, galijev arsenid, silicijev karbid) i po tipu (ispravljake, svijetlee, foto-diode, Zener-diode, Schottky-diode, tunel-diode itd.). Poluvodike diode se izvode se temelju pn-spoja ili na temelju spoja metalpoluvodi. Poluvodike diode proputaju struju u samo jednom smjeru.

2. VODLJIVOST I OTPORVodii su tvari koje imaju dobru vodljivost elektrine struje, tj. imaju slabo vezane elektrone u vanjskoj ljusci za koje su potrebne male koliine energije da bi se oslobodili vezeIzolatori su tvari koji imaju lou vodljivost. Imaju vrsto vezane elektrone u vanjskoj ljusci i radi toga nisu dobri vodii elektrine struje.

3. P I N SPOJ, PRINCIP RADA PN SPOJA. DONORI I AKCEPTORIP-N spoj se moe stvoriti dopiranjem susjednih podruja poluvodia s p-tipom i n- tipom donora. Ako je pozitivni napon polarizacije spojen na sloj p-tipa tada su dominantni pozitivni nosioci (upljine) gurnute prema spoju. Istovremeno, dominantni negativni nosioci (elektroni) u materijalu n-tipa su privueni prema spoju. Sve dok postoji mnotvo nosioca na spoju, spoj se ponaa kao vodi, i napon spojen na krajevima p-n spoja stvara struju. Kako su oblaci upljina i elektrona primorani da se preklapaju, elektroni padaju u upljine i postaju dio populacije nepominih kovalentnih veza. Meutim, ako je polarizacijski napon okrenut, upljine i elektroni su odvueni od spoja. Stoga se na spoju stvara vrlo mali broj novih parova elektron/upljina, postojei slobodni nosioci su natjerani da ostave osiromaeni sloj, (koji je vrlo uzak i nalazi se izmeu p i n sloja); podruje razmjerno nevodljivog silicija.

4. POLUVALNI i PUNOVALNI ISPRAVLJAPoluvalni ispravlja je sklop koji se slui za proputanje samo jedne poluperiode izmjeninog napona. Tipian predstavnik poluvalnih ispravljaa je samo jedna dioda spojena serijski s troilom. Budui da proputa samo jednu poluperiodu ulaznog izmjeninog napona, uinkovitost ovakvog sklopa je manje od 50%.Punovalni ispravlja moe biti realiziran s dvije diode i transformatorom s dva sekundarna namotaja. Prilikom pozitivne poluperiode, na gornjem namotu je takoer pozitivna poluperioda, pa vodi dioda D1, dok u drugom sluaju, kada je negativna poluperioda, voditi e dioda D2. Tako se osigurava punovalno ispravljanje izmjeninog napona.

5. GRETZOV SPOJGretzov spoj ili diodni most je predstavlja povezivanje etiri (ili vie kod viefaznih sistema) dioda u krug na ijem se izlazu dobija napon jednosmjernog polariteta bez obzira kakav je polaritet na ulazu. Gretzov spoj se koristi kod ispravljaa za pretvaranje naizmenine struje u jednosmernu struju. Gretzov spoj omoguava punotalasno ispravljanje naizmeninog napona.

6. BIPOLARNI TRANZISTORBipolarni su tranzistori graeni tako da dopiranjem istog poluvodia, npr. silicija ili germanija, nastaje struktura u kojoj se izmeu dva podruja istog tipa vodljivosti (P ili N) nalazi podruje suprotnog tipa vodljivosti (N ili P). Ovisno o tome mogua su dva tipa bipolarnih tranzistora koji se oznaavaju kao: PNP (pozitivno-negativno-pozitivno) NPN (negativno-pozitivno-negativno)Kod bipolarnih tranzistora razlikujemo: bazu [B] emiter [E] kolektor [C]

7. HALLOV GENERATORHallov generator je izvor napona, razdvajanje elektrinih struja temelji se na magnetsku snagu na elektron struje.

U magnetskom polju, imamo nekoliko mikrona debljine sloja poluvodia. Magnetske sile uzrokuju odstupanje od osnovne sile u smjeru strujanja elektrona, a time i viak negativnih elektrinih sila na jednom rubu sloja.

Razliiti statiki elektricitet je uzrok elektrinog napona izmeu dva rubova poluvodikih slojeva.

Hallov generator omoguuje neizravna mjerenja struje i gustoe magnetskog toka, te je takoer koristan u kontroli i upravljake tehnologije.

8. RADNA TOKAKad se trai radna toka tranzistora trai se struja koja tee kroz kolektor , napon izmeu kolektora i emitera,i struja baze. Prvo naemo struju baze jer je ona odreena sa naponom Ubb , Ube , i otporom Rb . Znai struja baze je Ib. Kirchoff-ov. zakon za napone : Ubb = Ib * Rb + Ube odavde izvuemoIb =(Ubb-Ube)/Rb.Struja kolektora i baze su povezane formulom Ic/Ib = beta. Odavde naemo Ic = beta * Ib.Radna toka Q je presjecite U-I karakteristikaU radnoj toki definirani su statiki i dinamiki otpor nelinearnog elementa. Statiki otpor je odnos Uq/Iq, dok je dinamiki jednak odnosu promjene napona i odgovarajue promjene struje (U/I). Dobiva se iz nagiba tangente na karakteristiku nelinearnog elementa u radnoj toki(pink linija)

9. RAZLIKA IZMEU VODIA, POLUVODIA I IZOLATORAPoluvodi (engl. semiconductor) je materijal koji ima elektrinu vodljivost u sredini izmeu izolatora i vodia. Poluvodi postaje izolator na vrlo niskim temperaturama, a na sobnoj temperaturi postaje elektriki vodljiv, iako je ta vodljivost znatno manja nego to je vodljivost vodia. Najee koriteni poluvodiki materijali su silicij, germanij, galijev arsenid i indijev fosfid.Poluvodi moemo razlikovati od vodia zbog injenice da, na apsolutnoj nuli, najvii popunjeni energetski nivo elektrona kod poluvodia je potpuno popunjen, dok je kod vodia samo djelomino popunjen.Razlika izmeu poluvodia i izolatora je malo vie proizvoljna. Poluvodi ima energetski procjep koji je dovoljno mali tako da je vodljivi pojas na sobnoj temperaturi znatno termiki popunjen elektronima, meutim izolator ima energetski procjep koji je preirok da bi broj termikih elektrona u vodljivom pojasu na sobnoj temperaturi bio mjerljiv.

10. POLUVODII P I N TIPAN-tip:Svrha dopiranja n-tipa je da se stvori mnotvo pokretnih elektrona ili elektrona nosioca u materijalu. Kao pomo u razumijevanju kako se postie dopiranje n-tipa razmotrit emo na primjeru silicija (Si). Atom silicija ima etiri valenta elektrona, od kojih je svaki kovalentno vezan za jedan od etiri elektrona susjednog atoma silicija. Ako se u kristalnu reetku umjesto atoma silicija ugradi atom sa pet valentnih elektrona (grupa V u periodnom sustavu elemenata, npr. fosfor (P), arsen (As), or antimon (Sb)), tada e atom imati etiri kovalentne veze i jedan slobodni elektron. Taj jedan slobodni elektron je dosta slabo vezan za atom i lako se moe pobuditi da prijee u vodljivi pojas.P-tip:Svrha dopiranja p-tipa je stvaranje mnotva upljina. U sluaju silicija se u kristalnoj reetci nadomjeta trovalentni atom (kao to je bor). Rezultat je da nedostaje jedan od etiri kovalentne veze uobiajene u reetci silicija. Na taj nain atom dopanda moe prihvatiti elektron iz atoma vezanog u susjednu kovalentnu vezu za popunjavanje etvrte veze. Takvi se dopandi nazivaju akceptori. Atomi dopanda prihvaaju elektrone, uzrokujui nedostatak jedne veze sa susjednim atomom to rezultira formiranjem upljine. Pojedina upljina je povezana s okolnim negativno nabijenim ionom dopanda pa poluvodi ostaje elektriki neutralan kao cjelina. Jednom kad je upljina odlutala unutar reetke, jedan proton u atomu e biti izloen, na mjestu gdje je prije bila upljina, i nee ga vie biti mogue prebrisati drugim elektronom. Iz tog razloga se upljina ponaa kao nosioc pozitivnog naboja.

11. NAZIVNA STRUJANazivna struja (IN) je struja kroz linijsku stezaljku transformatora ija vrijednost je odreena nazivnom snagom i nazivnim naponom.Za jednofazne transformatore:

NAZIVNI NAPONNazivni napon (UN) je napon na koji se transformator prikljuuje ili koji se pojavljuje u praznom hodu izmeu stezaljki transformatora.12. SKIN EFEKTPri vrlo visokim frekvencijama nejednolikost gustoe struje jetako velika da ona gotovo iezava u unutrasnjosti vodica i koncentrira se samo u povrsinskim slojevima.

13. KARAKTERISTIKE NTC i PTC TERMISTORA PTC (engl. Positive Temperature Coefficient) otpornik je otpornik s pozitivnim temperaturnim koeficijentom. Kako raste temperatura tako se i otpor PTC-a poveava. PTC-i se esto mogu nai u televizorima u serijskom spoju s demagnetizirajuim namotom gdje se koriste za osiguravanje kratkotrajnog strujnog udara kroz zavojnicu kada je televizor ukljuen. NTC (engl. Negative Temperature Coefficient) otpornik je takoer temperaturno ovisan otpornik, ali s negativnim temperaturnim koeficijentom. Kada se temperatura poveava otpor NTC-a pada. NTC-i se esto koriste u jednostavnim temperaturnim detektorima i mjernim instrumentima.

14. PULUVODIKA OSJETILA (SENZORI)Senzor ili pretvornik je ureaj koji mjeri fizikalnu veliinu (npr. temperature, vlanosti zraka, tlaka, broj okretaja motora) i pretvara ju u signal pogodan za daljnju obradu (najee u elektrini signal).

15. KONDENZATORElektrini kondenzator (u elektrotehnici samo kondenzator) spremnik je statikog elektriciteta i energije elektrinog polja koje nastaje u prostoru izmeu dva elektriki vodljiva tijela zbog razdvajanja elektrinog naboja.Karakteristina veliina kondenzatora je elektrini kapacitet (C) koji se izraava u faradima (F).I na kraju napon Uce, znai opet Kirchoff-ov. zakon za napone Ucc = Uce + Ic * Rc i odavde je Uce = Ucc - Ic * Rc.