47
ELEKTRONSKI MIKROSKOP U ELEKTRONSKI MIKROSKOP U BIOLOGIJI ĆELIJA BIOLOGIJI ĆELIJA BIOLOGIJI ĆELIJA BIOLOGIJI ĆELIJA

ELEKTRONSKI MIKROSKOP U BIOLOGIJI ĆELIJA

  • Upload
    others

  • View
    8

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: ELEKTRONSKI MIKROSKOP U BIOLOGIJI ĆELIJA

ELEKTRONSKI MIKROSKOP U ELEKTRONSKI MIKROSKOP U BIOLOGIJI ĆELIJABIOLOGIJI ĆELIJABIOLOGIJI ĆELIJABIOLOGIJI ĆELIJA

Page 2: ELEKTRONSKI MIKROSKOP U BIOLOGIJI ĆELIJA

Matthias Jakob Schleiden Theodor Schwann Rudolf Virchow

ćelijska teorija1838-39.

Početak biologije ćelija

Matthias Jakob Schleiden (1804-1881)

botaničar

Theodor Schwann (1810-1882)

fiziolog, citolog i histolog

Rudolf Virchow (1821-1902)

lekar

1. Svi organizmi se sastoje od jedne ili više ćelija.

2. Ćelije su osnovne strukturne jedinice svih organizama.

3. Ćelija može nastati samo od prethodno postojeće (omnis cellula e cellula) (1858)

- Sva živa bića izgrađena su od ćelija- Ćelija je strukturna i funkcionalna jedinica svih živih bića- Ćelija može nastati samo od prethodno postojeće, deobom. Spontana generacija nije moguća- Ćelije sadrže nasledne informacije koje se prenose sa ćelije na ćeliju tokomdeobe- Sve ćelije u osnovi imaju isti hemijski sastav- Svi metabolički i biohemijski procesi značajni za održavanje života odvijaju se u ćelijama

Page 3: ELEKTRONSKI MIKROSKOP U BIOLOGIJI ĆELIJA
Page 4: ELEKTRONSKI MIKROSKOP U BIOLOGIJI ĆELIJA

Razvoj elektronske mikroskopijeu svetu

Page 5: ELEKTRONSKI MIKROSKOP U BIOLOGIJI ĆELIJA

1929. Ruska publikuje prvi naučni rad koji se bavi uticajem magnetnog polja na kretanje elektrona

1931. Ruska i Knoll konstruišu prvi elektronski mikroskop kojije uveličavao samo 17 x.

1933. Prvi put se pomoću elektronskog mikroskopa dobija boljadefinicija objekata nego pomoću svetlosnog mikroskopa, uz uveličanje od 12 000 x (E. Ruska, doktorska teza)

Ernst Ruska(1906-1988)

Max Knoll(1897–1969)

Helmut Ruska(1908-1973)

Page 6: ELEKTRONSKI MIKROSKOP U BIOLOGIJI ĆELIJA

Ernst RuskaThe development of the electron microscope and of electron microscopyNobel lecture, December 1986.Nobel lecture, December 1986.

Page 7: ELEKTRONSKI MIKROSKOP U BIOLOGIJI ĆELIJA

1939. Isporučen prvi serijski proizvedeni mikroskop Siemens Super Microscope, uveličavao do 30 000 x.

Page 8: ELEKTRONSKI MIKROSKOP U BIOLOGIJI ĆELIJA

Porter, Claude and Fullam: A study of tissue culture cells by electron microscopy. Journal of Experimental Medicine, March 1945.

Fibroblast embriona pileta gajen u kulturi, fiksiran u OsO4, ispran i osušen; uveličanje 1600 x.

Page 9: ELEKTRONSKI MIKROSKOP U BIOLOGIJI ĆELIJA

1948. Pease i Baker razvijaju metod pravljenja preseka biološkog materijala debljine 0.1-0.2 µm

1952. Palade, Porter i Sjöstrand usavršavaju postupak fiksiranja i sečenja biološkog materijala

1956. Glauert i saradnici uvode Araldite kao medijum za kalupljenje

1963. Sabatini, Bensch i Barrnett uvode glutar-aldehid, praćen 1963. Sabatini, Bensch i Barrnett uvode glutar-aldehid, praćen OsO4, kao metod fiksacije

kasnije se uvode i usavršavaju tehnike za trodimenzionalnu rekonstrukciju objekata viđenih elektronskim mikroskopom ifiksiranje materijala zamrzavanjem

Page 10: ELEKTRONSKI MIKROSKOP U BIOLOGIJI ĆELIJA

30

Page 11: ELEKTRONSKI MIKROSKOP U BIOLOGIJI ĆELIJA

Srčana muskulatura - miš Interkalarni disk

Kontraktilni filamenti

Page 12: ELEKTRONSKI MIKROSKOP U BIOLOGIJI ĆELIJA

Dobitnici Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu 1974. godine

George Emil Palade(1912-2008)

Albert Claude(1899-1983)

Christian de Duve(1917-2013)

Page 13: ELEKTRONSKI MIKROSKOP U BIOLOGIJI ĆELIJA

Razvoj elektronske mikroskopijekod nas

Page 14: ELEKTRONSKI MIKROSKOP U BIOLOGIJI ĆELIJA

1954. Prvi jugoslovenski model elektronskog mikroskopa –diplomski rad Nedeljka Košute iz Zagreba

“Iskra” iz Kranja je kratko vreme bila važan domaći proizvođač elektronskih mikroskopa

1956-58. U Beogradu počinje sa radom Univerzitetska laboratorija za elektronsku mikroskopiju, u prostorijama Medicinskog fakulteta

Prvi EM proizveden u našoj zemlji –LEM “Iskra” Kranj

Page 15: ELEKTRONSKI MIKROSKOP U BIOLOGIJI ĆELIJA

1962. Na kongresu u Pragu predstavljena prva elektronska mikrografija maligne ćelije

1979. Osnovano Društvo za elektronsku mikroskopiju Srbije

Srbija ima oko 20 laboratorija za elektronsku mikroskopiju i preko 20 elektronskih mikroskopa. Centri: Beograd, Novi Sad, Niš

Prvi EM u Srbiji – ELMI – D2, Carl Zeiss, Jena

Page 16: ELEKTRONSKI MIKROSKOP U BIOLOGIJI ĆELIJA

Elektronski mikroskop –dizajn i primena

Philips CM 12

Page 17: ELEKTRONSKI MIKROSKOP U BIOLOGIJI ĆELIJA

Transmisioni elektronski mikroskop

Skening elektronski mikroskop

Tipovi elektronskog mikroskopa

Skening elektronski mikroskop

Visokovoltažni elektronski mikroskop

Page 18: ELEKTRONSKI MIKROSKOP U BIOLOGIJI ĆELIJA

Ljudsko oko 0.2 mmSM 0.2 �mSEM 2.5 nmSM 0.2 �mSEM 2.5 nmTEM – teor. 0.05 nmTEM - prakt. 1 nmAFM 50 pm

Page 19: ELEKTRONSKI MIKROSKOP U BIOLOGIJI ĆELIJA

Mogućnosti elektronskog mikroskopa u poređenju sa svetlosnim

Biljna ćelija (tkivo korena luka) posmatrana pomoću svetlosnog i elektronskog mikroskopa; uveličanje 1000 x.

Page 20: ELEKTRONSKI MIKROSKOP U BIOLOGIJI ĆELIJA

Transmission Electron Microscope TEM demo sessionhttps://www.youtube.com/watch?v=zkr3JmhjKbg&list=PLhn3D8Mrx2LIqoO1Z2HzO9qGdhcowwu7Y

Page 21: ELEKTRONSKI MIKROSKOP U BIOLOGIJI ĆELIJA

Priprema uzoraka za posmatranje pod elektronskim mikroskopom

- fiksacija- fiksacija- ispiranje, dehidratacija i kalupljenje- sečenje- kontrastiranje

Page 22: ELEKTRONSKI MIKROSKOP U BIOLOGIJI ĆELIJA

� glavni ograničavajući faktor za dobijanje detaljnijih i pouzdanijih informacija je preparacija uzorka

� elektronska mikrografija je slika uzorka izmenjenog preparativnom procedurom

Page 23: ELEKTRONSKI MIKROSKOP U BIOLOGIJI ĆELIJA

Fiksacija

Cilj fiksacije

Očuvati strukturu ćelije uz minimalne izmene zapremine, morfologije i prostornih odnosaorganela i makromolekulaorganela i makromolekula

Minimalizovati gubitak konstituenata

Maksimalno zaštiti uzorak od budućih postupaka

Jednako očuvati sve konstituente ćelije

Page 24: ELEKTRONSKI MIKROSKOP U BIOLOGIJI ĆELIJA

Koagulantni i nekoagulantni fiksativi

Koagulantni (neaditivni) fiksativi ETANOLgranularni/retikularni čvrst materijal suspendovan u tečnosti

Nekoagulantni (aditivni) fiksativi GA, FA, OsO4transparentni gel – stabilizacija proteina, lipida

Uticaj na transparentnost citoplazme

Uticaj na zapreminu tkiva –parenhim, stroma, lumeni

Page 25: ELEKTRONSKI MIKROSKOP U BIOLOGIJI ĆELIJA

Faktori koji utiču na kvalitet fiksacije

fiziološko stanje ćelije u trenutku fiksacije

veličina uzorka

toničnost, jonski sastav i pH rastvora fiksativa(pufer)

koncentracija fiksativa, temperatura i dužina fiksacije

Page 26: ELEKTRONSKI MIKROSKOP U BIOLOGIJI ĆELIJA

Fiziološko stanje ćelije u trenutku fiksacije

Primer

- GA u STH-ćelijama miša u ponoć i u podne(mali, jasno definisan/hipertrofisan)(mali, jasno definisan/hipertrofisan)

- struktura membrana EPR u jetri tokom 24h; regionalne razlike u zastupljenosti gl- i gr-ER

- mitohondrije – nabubrele vs. kondenzovane(nestimulisani vs. stimulisani nervni završeci)

Page 27: ELEKTRONSKI MIKROSKOP U BIOLOGIJI ĆELIJA

Veličina uzorka tkiva

~ 60 µm od površine

dublji sloj tkiva

Page 28: ELEKTRONSKI MIKROSKOP U BIOLOGIJI ĆELIJA

Izbor pufera i recept za pravljenje Sörensen-ovog fosfatnog pufera

• fosfatni pufer• kakodilatni pufer (arsen)• veronal-acetatni pufer (pH 4,2-5,2)

0.2 M stok rastvori:

Rastvor A:

Na2HPO4 x 2H2O 35.61 g

ili Na2HPO4 x 7H2O 53.65 g

ili Na2HPO4 x 12H2O 71.64 g

Rastvor B:

NaH2PO4 x H2O 27.6 g

ili NaH2PO4 x 2H2O 31.21 g

Destilovane vode do 1000 ml Destilovane vode do 1000 ml

Page 29: ELEKTRONSKI MIKROSKOP U BIOLOGIJI ĆELIJA

0.1 M fosfatni pufer : pomeša se x ml rastvora A sa y ml rastvora B

pH (na 250C) x ml A y ml B

5.8 4.0 46.0

6.0 6.15 43.85

6.2 9.25 40.75

6.4 13.25 36.756.4 13.25 36.75

6.6 18.75 31.25

6.8 24.5 25.5

7.0 30.5 19.5

7.2 36.0 14.0

7.4 40.5 9.5

7.6 43.5 6.5

7.8 45.75 4.25

8.0 47.35 2.65

Dodati dH2O do 100 ml

Page 30: ELEKTRONSKI MIKROSKOP U BIOLOGIJI ĆELIJA

Osobine GA kao fiksativa za EM

- komercijalno se proizvodi kao 25% rastvor- lako se rastvara u vodi- blago do umereno toksičan- fiksira brzo, efikasno i ireverzibilno- fiksira brzo, efikasno i ireverzibilno- minimalno menja strukturu tkiva- preporučuje se fiksacija 2 h na 4°C, 1.5-4%

2.5% GA u fosfatnom puferu:0.2 M fosfatni pufer 50 ml25% GA u H2O 10 mldH2O dopuniti do 100 ml

Page 31: ELEKTRONSKI MIKROSKOP U BIOLOGIJI ĆELIJA

Reakcije GA

• Sa proteinimareakcija sa NH2-grupama, naročito lizina

• Sa lipidimareakcija sa fosfolipidima koji imaju NH -grupereakcija sa fosfolipidima koji imaju NH2-grupeznačaj postfiksacije OsO4-om

• Sa nukleinskim kiselinamareakcije nisu do kraja poznate

• Sa ugljenim hidratimazadržava 40-65% glikogena

Page 32: ELEKTRONSKI MIKROSKOP U BIOLOGIJI ĆELIJA

Ograničenja fiksacije GA-om

- ne kontrastira tkivo- menja morfologiju nekih struktura u ćeliji- ne čuva većinu lipida, može da dovede do formiranja

mijelinskih figuramijelinskih figura- inhibira aktivnost enzima, blokira antigene- ne sprečava sasvim ekstrakciju tkivnih konstituenata

- preporučuje se dvostruka fiksacija (OsO4)

Page 33: ELEKTRONSKI MIKROSKOP U BIOLOGIJI ĆELIJA

hemijska fiksacija

fiksacijazamrzavanjem

Page 34: ELEKTRONSKI MIKROSKOP U BIOLOGIJI ĆELIJA

Ispiranje, dehidratacija, kalupljenje

- Ispiranje u puferu

- Dehidratacija u alkoholu i propilen-oksiduNeželjeni efekti dehidratacije:Neželjeni efekti dehidratacije:- smanjenje uzorka- promena konformacije proteina- gubitak lipida

- Infiltracija i kalupljenje – smoleSmole su toksične i mogu da izazovu alergiju

Neželjeni efekti- smanjenje uzorka tokom polimerizacije

Page 35: ELEKTRONSKI MIKROSKOP U BIOLOGIJI ĆELIJA
Page 36: ELEKTRONSKI MIKROSKOP U BIOLOGIJI ĆELIJA

Reprezentativni protokol fiksacije i kalupljenja za EM

1. GA u puferu 2-4 h, 4°C2. Ispiranje u puferu 3x20'3. Postfiksacija u OsO4 1-4 h4. 50% etanol 15'5. 70% etanol 15'5. 70% etanol 15'6. 96% etanol 15'7. 100% etanol 15'8. 100% etanol:propilen-oksid 1:1 15'9. propilen-oksid 15'10. propilen-oksid:smola 2:1 20'11. propilen-oksid:smola 1:1 45'12. propilen-oksid:smola 1:2 60'13. smola 3x45', 45°C14. stavljanje u modle 72h, 56- 60°C

Page 37: ELEKTRONSKI MIKROSKOP U BIOLOGIJI ĆELIJA

Sečenje

vrsta nožadebljina presekabrzina sečenjamrežice

Page 38: ELEKTRONSKI MIKROSKOP U BIOLOGIJI ĆELIJA

30 nm30 nm

70 nm

100 nm

150 nm200 nm300 nm

Problemi pri sečenju

- kompresija- tragovi noža

http://sydney.edu.au/video/play.php?video=/ict/videos/introduction-to-microtomy.mp4&poster=/ict/images/videos/introduction-to-ultramicrotomy.jpg&widescreen=true&download=false

Page 39: ELEKTRONSKI MIKROSKOP U BIOLOGIJI ĆELIJA

Kontrastiranje preseka

osmijumkontrastira lipide i proteine

uranil-acetatkontrastira nukleinske kiseline, proteine,kontrastira nukleinske kiseline, proteine,fosfolipide membrana

olovo-citratkontrastira ugljene hidrate, vezuje se zastrukture kontrastirane uranil-acetatom

Page 40: ELEKTRONSKI MIKROSKOP U BIOLOGIJI ĆELIJA

Postupak

Page 41: ELEKTRONSKI MIKROSKOP U BIOLOGIJI ĆELIJA

Nastanak slike na fluorescentnom ekranu

Page 42: ELEKTRONSKI MIKROSKOP U BIOLOGIJI ĆELIJA

Rad u EM-laboratoriji -rizici, mere opreza i bezbednost pri

rukovanju reagensima

- toksičnost (kontakt, inhalacija)- toksičnost (kontakt, inhalacija)- zapaljivost- odlaganje otpada

Page 43: ELEKTRONSKI MIKROSKOP U BIOLOGIJI ĆELIJA

Perspektive razvoja elektronske mikroskopije

kombinovanje sa metodima detekcije molekula

usavršavanje metoda fiksacije

udruživanje različitih metoda

Page 44: ELEKTRONSKI MIKROSKOP U BIOLOGIJI ĆELIJA

Immunolabelling

Page 45: ELEKTRONSKI MIKROSKOP U BIOLOGIJI ĆELIJA

SM

EM

Korelacija SM i EM

Page 46: ELEKTRONSKI MIKROSKOP U BIOLOGIJI ĆELIJA

Correlative LM-airSEM microscopy

Scientific Reports 4: 5987, 2014

Page 47: ELEKTRONSKI MIKROSKOP U BIOLOGIJI ĆELIJA

• 3D tomografija

Multi-lysosomal body (A.J. Koster and W.J.C. Geerts, Utrecht University)