Elementi VI b grupe PSE

Elementi VI B grupe PSESanela HidanoviTu spadaju Hrom (Cr), Molibden(Mo) i Volfram (W). Razlike u elektronskim konfiguracijama atoma elemenata ove grupe nemaju vidnog znaaja u pogledu osobina ovih elemenata. Kovalentni i metalni radijus VIB grupe imaju manje vrijednosti od elemenata VB grupe jer nukleusi veeg naelektrisanja jae privlae elektrone u d-ljusci.Take topljenja i take kljuanja ovih elemenata su vrlo visoke i rastu idui na nie u grupi jer su elektroni u d ljuskama udaljeniji od nukleusa pa je mogunost graenja metalnih veza vea. U svojim jedinjenjima ovi elementi mogu imati stepen oksidacije +2, +3, +4, +5 i +6.

Opte i hemijske osobineZa elemente VIB grupe karakteristina je hemijska neaktivnost. U svojim mineralima i kao sastojci ruda, u Zemljinoj kori najrasprostranjeniji je Cr, dok su Mo i W slabije zastupljeni.Kod Cr su najstabilnija jedinjenja u kojima on ima stepen oksidacije +3 a kod Mo i W +6. Na obinoj temperaturi metali ove grupe ne reaguju sa kisikom.Jaina njihovih kiselina opada od Cr ka W. Soli ovih kiselina su oksidacijska sredstva. Oksidaciona mo ovih kiselina opada analogno njihovoj jaini.Dok su hromati jaka oksidaciona sredstva, molibdati i volframati su slaba oksidaciona sredstva. Sva 3 elementa mogu da grade dihalogenide. Hrom se nalazi uglavnom kao mineral hromit FeCr2O4, Hrom (II) oksid CrO, Hrom (II) hidroksid Cr(OH)2, Hrom (II) hlorid CrCl2, Hrom (III) oksid Cr2O3, Hrom (III) hidroksid Cr(OH)3, Hrom (III) sulfat Cr(SO4)3, Hrom (VI) oksid CrO3, Kalijum hromat K2CrO4, Kalijum dihromat K2CrO7.Molibden se nalazi u obliku sljedeih jedinjenja: MoF5, MoCl5, MoO2, Mo2O5, MoO3, MoCl4.Volfram se nalazi u obliku WCl4, WCl5 i WBr5.Najvanija jedinjenja Cr, Mo i W.Hrom je sastojak mnogihenzimai spada umikroelementeneophodne za ivot. Olakava prelazakglukozeizkrviuelije. Smanjuje potrebe zainzulinom. Smanjuje rizik od infarkta poto sputa nivo holesterola u krvi.Njegova dnevna upotreba bi trebalo da iznosi minimum 1 miligram dnevno. Nedostatak hroma moe da izazove razvoj eera kod odraslih osoba i bolesti transportnog sistema.Hrom je esencijalni mineral potreban za normalan metabolizam ugljikohidrata i masti. Pripada skupini elemenata u tragovima koje organizam treba u koliini manjoj od 100 miligrama na dan.

Hrom (Cr)Hrom je sastavni dio biljnog i ivotinjskog svijeta, a sadrava ga i ljudsko tijelo. U ljudskom ga organizmu ima vrlo malo, svega 14 mg kod osobe teke 70 kilograma. Hrom dobivamo iz hrane, no tijelo uspije iskoristiti svega 1-2% u njoj sadranog hroma. Apsorbirani se hrom uglavnom izluuje urinom, a samo male koliine gube se stolicom, znojenjem ili putem ui. Na pojaani gubitak kroma utjee visok unos eera, iscrpljujue vjebanje, infekcije, trudnoa, dojenje i tjelesne povrede. Do najveeg gubitka hroma dolazi pod utjecajem stresa.

Hrom u organizmuHrom uestvuje u nizu znaajnih biolokih procesa koji se svakodnevno odigravaju u naem tijelu. Najznaajniju ulogu ima u metabolizmu glukoze, odnosno eera, pojaavajui djelovanje inzulina i poveavajui osjetljivost staninih receptora na inzulin. Na taj nain omoguava da inzulin bolje obavlja svoju funkciju u prenosu eera iz krvi u stanice tkiva. To dovodi do stabilizacije razine eera u krvi, smanjuje rizik naglog porasta i pada eera u organizmu, te se eer bolje iskoritava kao pogonsko gorivo za stvaranje energije u stanicama. Istovremeno se koi njegovo pretvaranje u masne naslage. Nadomjetanje hroma moe biti korisno i u smanjenju tjelesne teine te poboljanju mnogih pokazatelja starosti.

Zato je hrom vaan?Koliina kroma u hrani je razliita i odreena je za mali broj namirnica. Najbolji prirodni izvor hroma je pivski kvasac, hroma ima i u teleoj jetri, krompiru u ljusci, hljebu od integralnog brana, mrkvi, brokuli, jabuci, kukuruzu, banani, pinatu, kupusu i narandi. Slatke namirnice siromane su hromom, a mogu pridonijeti i njegovom gubitku iz tijela. Zanimljivo je da vitamin C uz svoje ostale uloge, potpomae i iskoritavanje hroma u naem tijelu.

Kako osigurati dovoljno hroma?Hranom obino unesemo oko 50g hroma na dan, dok pretpostavljene potrebe za tim mineralom iznose ak i do 200 g. Niti u jednoj namirnici hroma nema u naroito velikoj koliini. Kako je njegova iskoristivost iz hrane relativno mala, uz iscrpljenost tla te kod poveanog unosa eera i masnoa, mogu je nedostatak kroma u tijelu. Nedostatak je ei i kod dugotrajne parenteralne prehrane, te u starijoj ivotnoj dobi. Razina hroma u tkivu se smanjuje s godinama, pa se njegov nedostatak moe povezati s poveanjem broja oboljelih od eerne bolesti u starosti. Iako je tijelu hrom potreban u vrlo malim koliinama, ima presudan utjecaj na metabolizam eera.

Kada nema dovoljno hroma Naime, kako hrom sudjeluje u metabolizmu glukoze, ravnotea eera u krvi postepeno se remeti; obroci koji sadre eer vie se dobro ne podnose, dolazi do stanja slinih dijabetesu. Hrom pomae djelovanju poznatog hormona u krvi inzulina, te se jo naziva i faktorom podnoenja glukoze. Kod nedostaka hroma su osim toga zapaeni poremeaji rasta, povienje onog pritiska i razine holesterola u krvi, poveanje postotka masnog tkiva u tijelu te nervni i modani poremeaji. U podrujima gdje se hranom unose premale koliine hroma, zabiljeen je znatan porast oboljelih od kardiovaskularnih bolesti. Preporueni dnevni unos za hrom je 50 do 200 g za odrasle. Zato se dodatno uzimanje hroma esto preporuuje osobama koje boluju od eerne bolesti kao i starijim osobama.U prosjenom odraslom tijelu ovjeka nalazi se oko 9 miligrama molibdena. U tijelu, molibden je potreban za rad tri vana enzima, a to su aldehidoksidaze, ksantinoksidaze i sulfitoksidaze.Sulfitoksidaze uestvuju u procesima vanim za metabolizam sumpornih aminokiselina kao to je cistein, aminokiselina vana za detoksikaciju tijela od toksina, ali i brojne druge funkcije u tijelu. Ksantioksidaze uestvuju i u metabolizmu proteina koji slue za proizvodnju nukleoproteina DNK i RNK i urine kiseline koja pridonosi antioksidativnom svojstvu krvi. Molibden, dakle, ima veoma vanu ulogu u ljudskom tijelu, a naroito je potreban za ienje od toksinih tvari ukljuujui toksine lijekove, droge i alkohol.Od hrane, najbogatiji izvor molibdena su razliite vrste graha, zob i graak.

Molibden (Mo) Manjak molibdena ini se da nije esta pojava, no u zemljama u kojima je tlo siromano ovim mineralom ini se da je pojava nekih oblika raka uestalija. Simptomi deficita molibdena u tijelu su glavobolje, ubrzani rad srca i disanja, anemija, nono sljepilo, munine, povraanje i poremeaji u mentalnim funkcijama.

Nedostatak Molibdena Osim to je vaan faktor u detoksikaciji tijela od toksinih tvari, ukljuujui i neke lijekove, molibden je koristan i u zatiti zuba od zubnog karijesa. Molibden titi i protiv raka grla. U regiji Transkea u Junoj Africi, gdje je pojava raka grla poprimila epidemijske razmjere, pronaeno je da je tlo izuzetno siromano ovim mineralom. Istraivanja u Kini su pokazala da bi ovaj mineral mogao biti i dobra zatita protiv raka jednjaka i eluca.

. Potrebno je vie istraivanja da bi se dolo do pravilnih zakljuakaMolibden se u medicinskoj praksi koristi u lijeenju poviene razine bakra u tijelu, u sluajevima kao to je tzv. Wilsonova bolest i, zajedno s fluorom, u lijeenju zubnog karijesa. ini se da bi mogao biti vrlo koristan u prevenciji i lijeenju raznih otrovanja kao to su otrovanja alkoholom, toksinim lijekovima i drogom.

Primjena Molibdena u prevenciji i lijeenju bolestiKod ljudi volfram nema nikakvubiolokuulogu. Smatra se da je volfram blagootrovan(toksian). Smrtonosna doza metala volframa je oko 2gramapo kilogramu tjelesne teine. Volfram iritirakouioii eksperimentalni jeteratogen. U ovjeku prosjene teine 70 kg ima ga 0,02 mg.

Volfram (W)