Ellen G. White BOÆJA ZADIVLJUJU∆A MILOST · njem bogosluæju u obitelji imaju duboki duhovni karakter, odra-æavajuÊi tako posveÊenost svojih autora i njihovu literarnu vjeπti-

1

Ellen G. WhiteBOÆJA ZADIVLJUJU∆A MILOST

BZMilost 03.12.2012, 08:541

Black

2

NakladnikZNACI VREMENA

www.znaci-vremena.com

IzvornikGod’s Amazing Grace

by Ellen G. WhiteReview and Herald Publishing Association

Washington D.C.

UrednikMario ©ijan

PrijevodMilan ©uπljiÊ

LekturaMarijan MalaπiÊ

KorekturaLjiljana –idara

PrijelomMiroslav VukmaniÊ

TisakTiskara Velika Gorica

Zagreb, 2012.

BZMilost 03.12.2012, 08:542

Black

3

Ellen G. White

BOÆJAZADIVLJUJU∆A

MILOST

BZMilost 03.12.2012, 08:543

Black

4

Ako nije drukËije naznaËeno, svi biblijski tekstovinavedeni su iz prijevoda KrπÊanske sadaπnjosti

Brojevi stranica knjige isti su kao u izvorniku

CIP zapis dostupan u raËunalnom kataloguNacionalne i sveuËiliπne knjiænice u Zagrebu

pod brojem 825236

ISBN 978-953-183-185-7

BZMilost 03.12.2012, 08:544

Black

5

PREDGOVOR

Objavljivanjem ove knjige dobili smo joπ jednu bogosluæbenuknjigu iz pera Ellen G. White. Iako sve knjige namijenjene jutar-njem bogosluæju u obitelji imaju duboki duhovni karakter, odra-æavajuÊi tako posveÊenost svojih autora i njihovu literarnu vjeπti-nu, nijedna od njih nije uspjela dostiÊi dubinu opaæanja i proni-cavosti koju pokazuju djela ove jedinstvene autorice. Kako se tomoæe objasniti? Svakako da za to iskljuËivu zaslugu ne trebapripisati Ellen G. White kao osobi. Nema sumnje da bi i onasama, da je joπ na æivotu, potpisala ovo skromno objaπnjenje:

“Sestra White nije zaËetnik ovih knjiga. One sadræe poukekoje joj je tijekom njezinog æivotnog djela davao sâm Bog. Onesadræe dragocjeno, utjeπno svjetlo koje je Bog milostivo udijeliosvojoj sluπkinji da bi ga ona prenijela svijetu. S njihovih stranicasvjetlo treba obasjati srca muπkaraca i æena i povesti ih Spasite-lju.” (Review and Herald, 20. sijeËnja 1903.)

Moæda Êe tisuÊe onih koji budu Ëitali nadahnute poruke sovih stranica biti pokrenuti da steknu potpunije iskustvo s Isu-som Kristom. Tako Êe i oni imati udjela u Njegovoj milosti, kojuEllen G. White opisuje kao “boæansku osobinu pokazanu nedo-stojnim ljudskim biÊima. Mi je nismo traæili,” objaπnjava spisa-teljica, “veÊ je ona poslana da potraæi nas”.

Izjave povezane s tematikom milosti proæimaju mnoga pisa-na djela ove Gospodnje sluπkinje. Iz tih bogatih izvora prikupilismo tekstove koje smo uvrstili u ovu zbirku. »asopisi, kao πto suReview and Herald, Signs od the Times i Youth’s Instructor, pru-æili su nam dodatne tekstove.

Kada smo se sluæili samo dijelom teksta, izostavljene dije-love obiljeæavali smo na uobiËajeni naËin. U mnogo sluËajeva πtivase sastoje od izabranih navoda spojenih u Ëvrstu cjelinu.

BZMilost 03.12.2012, 08:545

Black

6

Ovo djelo, Boæja zadivljujuÊa milost, sabrano je pod upra-vom Ostavπtine Ellen G. White, koja je odgovorna za objavljivanjeovih proizvoda njezinoga pera. Moramo naglasiti da su zbirkecitata iz djela spisateljice njezini povjerenici naËinili u skladu sodredbama njezine oporuke, koja zahtijeva da se ovakvi izabranicitati prikupljaju i objavljuju kao knjige ako se za to ukaæe po-treba.

Nadamo se da Êe kratki savjeti i misli za pojedine dane,objavljeni u ovoj knjizi, pokrenuti Ëitatelje da joπ obilnije zahvateiz beskrajnih izvora boæanske milosti i dostignu sve πto se odnjih traæi da bi mogli biti preneseni na Nebo. To Êe biti pripremakoja je potrebna svim danaπnjim krπÊanima, i mi se molimo daova knjiga doprinese iskustvu oæivljavanja prave duhovne obnoveu naπoj sredini.

Nakladnik

BZMilost 03.12.2012, 08:546

Black

7

Pregled sadræaja

SijeËanj Kraljevstvo milosti

VeljaËa Kralj milosti i Njegovi podanici

Oæujak Prijestolje milosti

Travanj Svrha milosti

Svibanj Savez milosti

Lipanj Cijena milosti

Srpanj Duh milosti

Kolovoz PreobraæavajuÊa milost

Rujan Sila milosti

Listopad Rast u milosti

Studeni Samo miloπÊu

Prosinac Kraljevstvo slave

BZMilost 03.12.2012, 08:547

Black

8

“Sam naπ Gospodin Isus Krist i Bog, Otacnaπ, koji nas je ljubio i po milosti nam daovjeËnu utjehu i dobru nadu, neka utjeπi srcavaπa i uËvrsti ih u svakom dobrom djelu irijeËi!” (2. Solunjanima 2,16.17)

BZMilost 03.12.2012, 08:548

Black

9

1. sijeËnja Kraljevstvo milosti

Radosna vijest o kraljevstvu

“Isus je obilazio po svoj Galileji uËeÊi u tamoπnjim sinagoga-ma, propovijedajuÊi Radosnu vijest o Kraljevstvu te ozdravlju-juÊi svaku vrstu bolesti i nemoÊi u narodu.” (Matej 4,23)

“Zatim otvori usta svoja i poËe ih ovako uËiti: ‘Blago siroma-πnima u duhu, jer je njihovo kraljevstvo nebesko!’” (Matej 5,2.3)

U uπima iznenaenog mnoπtva te su rijeËi odjeknule kaoneπto strano i novo. Takvo uËenje bilo je suprotno svemu πto sudotad Ëuli od sveÊenika ili rabina. U njemu nisu mogli naÊi niπtaπto bi laskalo njihovoj uznositosti ili poticalo njihove slavoljubivenade. Ali iz toga novog UËitelja zraËila je snaga koja ih je oËara-vala. Sáma Njegova nazoËnost πirila je miomiris boæanske ljubavi,poput cvijeta πto πiri svoj miris. ...

I u mnoπtvu okupljenom na brdu bilo je duπa koje su, suoËe-ne s Njegovom neporoËnoπÊu, osjeÊale da su “nesretne, i bijedne,i siromaπne, i slijepe, i gole” (Otkrivenje 3,17), pa su Ëeznule za“miloπÊu Boæjom u svoj spasiteljskoj snazi...” (Titu 2,11)

O siromasima u duhu Isus kaæe: “Njihovo je kraljevstvo ne-besko.” To kraljevstvo nije, kako su oËekivali Kristovi sluπatelji,prolazno i zemaljsko. Krist je ljudima otvorio duhovno kraljevstvosvoje ljubavi, milosti i pravednosti. Oznaka Mesijinog kraljevstvajest sliËnost sa Sinom »ovjeËjim. Njegovi podanici su siromaπniduhom, krotki, proganjani zbog pravde. Njima pripada nebeskokraljevstvo. Premda joπ nije sasvim dovrπeno, u njima je otpoËelodjelo koje Êe ih uËiniti “dostojnima sudioniπtva u baπtini svetihu svjetlu”. (Koloπanima 1,12)

Svi koji osjeÊaju veliko siromaπtvo svoje duπe i shvaÊaju danemaju u sebi nikakvog dobra, mogu dobiti pravednost i snaguugledavπi se na Isusa. On kaæe: “Doite k meni svi koji ste umor-ni i optereÊeni, i ja Êu vas okrijepiti.” (Matej 11,28) Isus vas molida svoje siromaπtvo zamijenite bogatstvom Njegove milosti. Minismo dostojni Boæje ljubavi, ali je dostojan Krist, naπ Jamac. Onmoæe savrπeno spasiti sve koji dolaze k Njemu. Kakvo god bilovaπe iskustvo u proπlosti, koliko god bile obeshrabrujuÊe vaπetrenutaËne okolnosti, ako doete k Isusu takvi kakvi jeste, slabi,bespomoÊni i oËajni, naπ milostivi Spasitelj Êe vam daleko iziÊi ususret, zagrlit Êe vas rukama svoje ljubavi i ogrnuti plaπtem svojepravednosti. (Isusov govor na Gori, str. 17—20)

BZMilost 03.12.2012, 08:549

Black

10


Samo za greπnike“Baπ se tim oËitova milost Boæja u svojoj spasiteljskoj snaziza sve ljude.” (Titu 2,11)

Pokazavπi neposluπnost prema Boæjim zapovijedima, ljudi supali pod prokletstvo Njegovog Zakona. Taj pad je zahtijevao da seza dobro greπnika pokaæe Boæja milost. Mi nikada ne bismo saz-nali znaËenje ove rijeËi “milost” da nismo pali. Bog voli bezgre-πne anele koji Mu sluæe, koji su posluπni svim Njegovim zapovi-jedima, ali im ne pruæa svoju milost. Ta nebeska biÊa niπta neznaju o milosti; ona im nikada nije ni bila potrebna jer nikadanisu sagrijeπili. Milost je Boæja osobina pokazana nedostojnimljudskim biÊima. Mi je nismo traæili, ali je ona bila poslana dapotraæi nas. Bog æeli izliti svoju milost na svakoga koji gladuje zanjom. On svakome od nas objavljuje uvjete pod kojima moæemodobiti milost ne zato πto smo je dostojni, veÊ upravo zato πto smoje tako potpuno nedostojni. Naπa potreba je ujedno i kvalifikacijakoja nam daje sigurnost da Êemo primiti taj dar.

Meutim, Bog se ne sluæi svojom miloπÊu tako da ona obe-snaæi Njegov Zakon ili ga zamijeni. ... Boæja milost i Zakon Njego-vog kraljevstva u savrπenom su skladu; oni idu ruku pod ruku.Njegova milost omoguÊuje nam da Mu se pribliæimo vjerom. Pri-majuÊi je, dopuπtajuÊi joj da djeluje u naπem æivotu, mi svjedo-Ëimo da je Zakon i dalje na snazi; mi uzdiæemo Zakon i Ëinimoga slavnim oæivotvorujuÊi njegova naËela silom Kristove milosti;pokazujuÊi od sveg srca Ëistu posluπnost prema Boæjem zakonu,mi svjedoËimo pred nebeskim svemirom i pred palim svijetom,koji je obesnaæio Boæji zakon, o sili otkupljenja.

Bog nas ne voli zato πto smo mi prvi zavoljeli Njega, veÊ “doksmo joπ bili greπnici” (Rimljanima 5,8), Krist je umro za nasstvarajuÊi potpune i obilne uvjete za naπe otkupljenje. Iako smosvojom neposluπnoπÊu zasluæili Boæje nezadovoljstvo i osudu,On nas nije odbacio; nije nas ostavio da se svojom ograniËenomsnagom borimo protiv neprijateljske sile. Nebeski aneli vojujunaπe bitke umjesto nas; i suraujuÊi s njima, mi moæemo iziÊikao pobjednici nad silama zla. OslanjajuÊi se na Krista kao svo-jeg Spasitelja, “u svemu ovom sjajno pobjeujemo po onome kojinas je ljubio” (Rimljanima 8,37). (RH, 15. rujna 1896.)

BZMilost 03.12.2012, 08:5410

Black

11

13


U vrijeme koje je Bog odredio“Ali kada doe punina vremena, posla Bog svoga Sina, roenaod æene, roena pod Zakonom, da otkupi podloænike Zakona,da primimo posinjenje.” (GalaÊanima 4,4.5)

Isto je tako na nebeskom Savjetu odreen i trenutak Kristovadolaska. Kad je velika ura vremena pokazala taj tren, Isus serodio u Betlehemu. ... Provienje je upravljalo pokretima narodai plimom ljudskih pobuda i utjecaja, sve dok svijet nije postaozrelim za dolazak Izbavitelja. ...

Obmana grijeha dosegla je svoj vrhunac. Sva orua za izo-paËenje ljudskih duπa bila su pokrenuta. PromatrajuÊi svijet, Bo-æji Sin je gledao patnju i bijedu. Sa saæaljenjem je vidio kako suljudi postali ærtve Sotonine svireposti. Sa suosjeÊanjem je proma-trao one koji su bili izopaËeni, uniπteni i izgubljeni. ... Pred cije-lim svemirom pokazalo se da se bez Boga ËovjeËanstvo ne moæepodignuti. Onaj tko je stvorio svijet mora darovati novi sastojakæivota i sile.

S neizmjernim zanimanjem stanovnici svjetova koji nisu palioËekivali su da vide Jahvu kako ustaje i uniπtava stanovnike Ze-mlje.

Meutim, umjesto da uniπti svijet, Bog je poslao svojega Sinada ga spasi. ... U trenutku krize, kad je izgledalo da Êe Sotonapobijediti, Boæji Sin je doπao kao Poslanik boæanske milosti. Usva vremena, u svakom trenutku, Boæja se ljubav pokazivala pa-lom ljudskom rodu. UnatoË ljudskoj izopaËenosti, znaci milostineprekidno su se pokazivali. A kad se navrπilo vrijeme, Boæan-stvo se proslavilo izlijevanjem obilja iscjeljujuÊe milosti na svijet,milosti koja nikada neÊe biti sprijeËena ili zaustavljena, dok seplan spasenja ne izvrπi.

Sotona je likovao πto je u ljudskom rodu uspio uniziti BoæjeobliËje. Tada je Isus doπao da obnovi u Ëovjeku Stvoriteljevo obli-Ëje. Nitko drugi do Krist nije mogao ponovno oblikovati karakterkoji je upropaπten grijehom. On je doπao istjerati demone koji sunadzirali ljudsku volju. On nas je doπao podignuti iz praπine,kako bi ponovno oblikovao uniπteni karakter prema uzoru svoje-ga boæanskog karaktera i uljepπao ga svojom slavom. (Isusov æi-vot, str. 18—23)

BZMilost 03.12.2012, 08:5411

Black

12


Poruka o prvom dolasku“Doe Isus u Galileju. Tu je propovijedao Radosnu vijest Bo-æju. Govorio je: ‘Ispunilo se vrijeme, blizu je kraljevstvo Bo-æje. Obratite se i vjerujte u Radosnu vijest!’” (Marko 1,14.15)

Dok je Isus putovao Galilejom uËeÊi i lijeËeÊi, mnoπtvo izgradova i sela stjecalo se k Njemu. Mnogi su dolazili Ëak iz Judejei susjednih pokrajina. »esto se morao skrivati od naroda. Odu-πevljenje je toliko raslo da je bilo potrebno poduzeti mjere oprezada se kod rimske vlasti ne pojavi strah od bune. Nikada ranije usvijetu nije postojalo takvo doba. Nebo se pribliæilo ljudima. Gla-dne i æedne duπe koje su dugo oËekivale izbavljenje Izraela sadsu uæivale u milosti blagog Spasitelja. ...

Tako je vijest evanelja, koju je iznosio sam Spasitelj, bilazasnovana na proroËanstvima. “Vrijeme” za koje je On objavio daje izaπlo bilo je razdoblje obznanjeno Danielu. ... “Znaj i razumij:Od Ëasa kad izae rijeË ‘Neka se vrate i neka opet sagrade Jeru-zalem’ pa do Kneza Pomazanika: sedam sedmica, a onda πezdeseti dvije sedmice”; πezdeset i devet sedmica ili Ëetiri stotine i osam-deset i tri godine (Daniel 9,25). Zapovijed da se obnovi i sagradiJeruzalem kako ju je objavio Artakserks Longiman (Vidi: Ezra6,14; 7,1.9) stupila je na snagu u jesen 457. godine prije Krista.Od ovog trenutka Ëetiri stotine osamdeset i tri godine proteæu sedo jeseni 27. godine poslije Krista. Prema proroËanstvu, ovo raz-doblje trebalo je stiÊi do Mesije, do Pomazanika. Godine 27. Isusje prigodom svojega krπtenja primio pomazanje Svetoga Duha iuskoro nakon toga otpoËeo svoju sluæbu. Tada se objavljivalavijest: “Ispunilo se vrijeme.” ...

Vrijeme Kristova dolaska, Njegovo pomazanje Svetim Duhom,Njegova smrt i iznoπenje Radosne vijesti neznaboπcima bili sutoËno istaknuti. ... “Duh Kristov — koji bijaπe u njima — kad jeunaprijed navjeπÊivao Kristu odreene patnje i proslavljenje πtoÊe doÊi poslije njih.” (1. Petrova 1,11) ...

Kao πto je vijest o prvom Kristovom dolasku objavljivala kra-ljevstvo Njegove milosti, tako Êe i vijest o Njegovom drugom do-lasku objavljivati kraljevstvo Njegove slave. (Isusov æivot, str.175—177)

BZMilost 03.12.2012, 08:5412

Black

13


Duhovno kraljevstvo“Isus odgovori: ‘Moje kraljevstvo ne pripada ovomu svijetu!’”(Ivan 18,36)

Boæje kraljevstvo neÊe doÊi da se vidi. Evanelje Boæje milo-sti, sa svojim duhom samoodricanja, nikada ne moæe biti u skla-du s duhom ovoga svijeta. Ova su dva naËela u sukobu. ...

Meutim, danas u vjerskom svijetu postoji mnoπtvo onih kojipo svom vjerovanju rade na uspostavi Kristova kraljevstva kaozemaljske, svjetovne vladavine. Oni æele naπega Gospodina uËinitivladarem kraljevstva ovoga svijeta, vladarem u njegovim sudovi-ma, nad njegovim vojskama, njegovim zakonodavnim dvoranama,njegovim palaËama i trgovima. Oni od Njega oËekuju da vlada uzpomoÊ zakona nametnutih ljudskom vlaπÊu. BuduÊi da se Kristosobno ne nalazi ovdje, oni Êe sami poduzeti da djeluju umjestoNjega, da provode zakone Njegova kraljevstva. Uspostava takvogkraljevstva je ono πto su æeljeli Hebreji Kristovog doba. Oni biprihvatili Krista da je htio uspostaviti svjetovno kraljevstvo, na-metnuti ono πto su oni smatrali Boæjim Zakonom i uËiniti ihtumaËima svoje volje i predstavnicima svoje vlasti. Meutim, Onje rekao: “Moje kraljevstvo ne pripada ovomu svijetu.” (Ivan 18,36)On nije æelio prihvatiti zemaljsko prijestolje.

Kristovo kraljevstvo nije uspostavljeno odlukama sudova, sa-vjeta, zakonodavnih skupπtina ni pokroviteljstvom velikih ljudiovoga svijeta, veÊ usaivanjem Kristove prirode u ljudsku djelo-vanjem Svetoga Duha. ... Evo jedine sile koja moæe uzdignutiljudski rod! Ljudsko orue za izvrπenje ovog djela predstavljapropovijedanje Boæje RijeËi i njezino provoenje u æivot. ...

Danas, kao i u Kristovo doba, djelo Boæjega kraljevstva neoslanja se na one koji traæe priznanje i potporu svjetovnih vladarai ljudskih zakona, veÊ na one koji u Njegovo ime objavljuju naro-du one duhovne istine koje Êe, kod onih koji ih prihvate, ostvaritiPavlovo iskustvo: “... s Kristom sam razapet na kriæ; æivim — aline viπe ja, nego Krist æivi u meni.” (GalaÊanima 2,19.20) (Isusovæivot, str. 417,418)

BZMilost 03.12.2012, 08:5413

Black

14


RazliËito od zemaljskih kraljevstava“Govorio je dalje: ‘S Ëime Êemo usporediti kraljevstvo Boæje?Kojom li ga usporedbom prikazati?’” (Marko 4,30)

Krist je zemaljska kraljevstva zatekao u stanju izopaËenosti.Poπto je bio zbaËen s Neba, Sotona je ovdje na Zemlji podigaosvoju zastavu pobune i svim sredstvima pokuπao ljude privuÊi nasvoju stranu. ... Njegova je namjera bila da uspostavi kraljevstvou kojem Êe vrijediti njegovi zakoni, koje Êe biti odræavano njego-vim sredstvima neovisno o Bogu; i tako je dobro uspio u svojimnamjerama da je Krist, kada je doπao na svijet da uspostavi svojekraljevstvo, pogledao ljudske vlasti i rekao: “S Ëime Êemo uspo-rediti kraljevstvo Boæje?” Niπta u ljudskom druπtvu nije Mu pru-æalo moguÊnost za usporedbu. ...

Poslanje i djelo Isusa Krista bili su izrazita suprotnost zlu inasilju koje se proπirilo po cijelom svijetu. ... On je donio vlastkoja se neÊe sluæiti silom; Njegovi podanici neÊe osjeÊati nikakvonasilje. ... On nije doπao kao okrutni tiranin, veÊ kao Sin »ovjeËji;ne da pokori narode svojom æeljeznom rukom, veÊ da “radosnuvijest donese ubogima”, “da iscijeli srca slomljena; da zaroblje-nima navijesti slobodu i osloboenje suænjevima”, “da razveselioæaloπÊene” (Izaija 61,1.2). On je doπao kao boæanski Obnovitelj,da potlaËenom i pogaæenom ËovjeËanstvu donese bogatu i obilnumilost s Neba kako bi silom Njegove pravednosti Ëovjek, greπani poniæen kakav je bio, mogao postati dionik boæanske naravi. ...

Krist je govorio da je Njegova Crkva duhovno kraljevstvo. Onje sam, “Knez mironosni”, glava svoje Crkve. U Njegovoj je osobisvijetu bila predstavljena ljudska narav, proæeta boæanskom. Ve-liki cilj Njegovog poslanja bio je da postane Ærtva za grijeh, prine-sena za svijet, tako da je prolijevanjem Njegove krvi omoguÊenopomirenje cijelom ljudskom rodu. Sa srcem koje je uvijek biloganuto svijeπÊu o naπim slabostima, s uhom koje je uvijek bilootvoreno za vapaje napaÊenog ËovjeËanstva, s rukom koja je uvi-jek bila spremna spasiti obeshrabrene i oËajne, Isus, naπ Spasi-telj, “proπao je ËineÊi dobro” (Djela 10,38). ...

Svi koji postanu podanici Kristovog kraljevstva predstavljatÊe Njega svojim karakterom i naravi. (RH, 18. kolovoza 1896.)

BZMilost 03.12.2012, 08:5414

Black

15


Znak Kristovog kraljevstva“Evo Jaganjca Boæjeg koji uzima grijeh svijeta!” (Ivan 1,29)

Daniel je u vienju ugledao straπne zvijeri koje su prikazi-vale zemaljske sile. Meutim, znak Mesijinog kraljevstva je janje.Dok sva zemaljska kraljevstva vladaju primjenom fiziËke sile, KristÊe ukloniti svako tjelesno oruæje, svako sredstvo nasilja. Njegovokraljevstvo bit Êe uspostavljeno da uzdigne i oplemeni greπnoËovjeËanstvo. (4BC 1171)

Za Adama je ærtvovanje prve ærtve bio najbolniji doæivljaj.Njegova se ruka morala podiÊi da oduzme æivot i on je znao da jebio posluπan Bogu, smrti Ëovjeka ili æivotinje ne bi bilo. Dok jeklao nevinu ærtvu, on je drhtao pri pomisli da Êe krv bezgreπnogJanjeta Boæjeg morati biti prolivena. Ovaj mu je prizor pruæaodublji i jasniji osjeÊaj vlastitog prijestupa, koji niπta osim smrtidragog Boæjeg Sina nije moglo okajati. On se divio beskonaËnojdobroti koja Êe platiti ovakav otkup da spasi krivce. (Patrijarsi iproroci, str. 47)

Simboli i “sjene” ceremonijalne sluæbe, zajedno s proroËan-stvima, pruæale su Izraelcima prikriven, nejasan uvid u milostkoja Êe se izliti na svijet s Kristovim pojavljivanjem. ... Jedino uzKristovu pomoÊ Ëovjek moæe vrπiti moralni Zakon. Prestupanjemtog Zakona Ëovjek je unio grijeh u svijet, a s grijehom je doπlasmrt. Krist je postao Ærtva pomirnica za Ëovjekove grijehe. On jeponudio savrπenstvo svoga karaktera umjesto Ëovjekove greπno-sti. On je na sebe uzeo prokletstvo neposluπnosti. Ærtve i prinosiunaprijed su ukazivali na ærtvu koju Êe On prinijeti. Zaklanojanje simboliËki je prikazivalo Janje koje Êe na sebe uzeti grijehesvijeta. ...

Zakon i Evanelje u savrπenom su skladu. Jedno uzdiæe ipodupire drugo. U svojem veliËanstvu Zakon se obraÊa savjesti,navodeÊi greπnika da osjeti potrebu za Kristom kao svojom ærtvompomirnicom za grijeh. Evanelje priznaje silu i nepromjenjivostZakona. “Ja sam grijeh upoznao samo po Zakonu” (Rimljanima7,7), izjavljuje Pavao. Svijest o grijehu, nastala djelovanjem Zako-na, nagoni greπnika da prie Spasitelju. U svojoj potrebi Ëovjek semoæe pozvati na snaæne dokaze koje mu stavlja na raspolaganjekriæ na Golgoti. On se moæe pozivati na Kristovu pravednost, jerse ona daje svakom pokajanom greπniku. (1SM 237—241)

BZMilost 03.12.2012, 08:5415

Black

16


Boæje kraljevstvo u srcu“Jer, gle, kraljevstvo je Boæje unutra u vama!” (Luka 17,21 —DK)

Vlast pod kojom je Isus æivio bila je izopaËena i surova; nasvakom koraku Ëulo se o zlouporabama — otimaËini, netrpeljivo-sti i tlaËiteljskoj okrutnosti. Ipak, Spasitelj nije pokuπao izvrπitinikakve druπtvene reforme. On nije napadao nikakve nacionalnezlouporabe, niti osuivao neprijateljske nacije. Nije se mijeπao uvlast ili administraciju onih koji su bili na vlasti. Onaj koji je bionaπ primjer dræao se daleko od zemaljskih vlasti. Ne zato πto jebio ravnoduπan prema ljudskim nevoljama, nego zato πto se lijeknije nalazio samo u ljudskim i vanjskim mjerama. Da bi bilodjelotvorno, lijeËenje mora obuhvatiti svakog pojedinca i moraobnoviti srce. (Isusov æivot, str. 417)

Neki su farizeji doπli k Isusu s pitanjem: “Kad Êe doÊi kra-ljevstvo Boæje?” Proπlo je viπe od tri godine kako je Ivan Krstiteljobjavio vijest koja je kao trubni glas odjekivala cijelom zemljom:“Jer je blizu kraljevstvo nebesko.” (Matej 3,2) Ovi farizeji dotadanisu vidjeli nikakav znak o uspostavi kraljevstva.

Isus je odgovorio: “Kraljevstvo Boæje ne dolazi tako da se tomoæe vidjeti; niti Êe se moÊi kazati: ‘Evo ga ovdje’ ili ‘eno gaondje’, jer kraljevstvo je Boæje meu vama.” Boæje kraljevstvopoËinje u srcu. Ne traæite ovdje ili ondje pojavljivanje zemaljskesile da obiljeæi Njegov dolazak. (Isto, str. 414)

Krist se u svojim djelima nije predstavio samo kao Mesija,veÊ je On s pomoÊu njih objavio ljudima naËin kako Êe biti zasno-vano Njegovo kraljevstvo. ... Ono dolazi kroz blagost nadahnuÊaNjegove RijeËi, kroz nutarnje djelovanje Njegova Duha, zajedni-com duπe s Onim koji je njezin æivot. NajveÊi izraz Njegove silevidi se u ljudskoj naravi koja je dostigla savrπenstvo Kristova ka-raktera. ...

Kad je Bog poslao na naπ svijet svoga Sina, On je ljudskimstvorenjima povjerio neuniπtiva bogatstva — pored kojih su kaoniπta ona bogatstva πto ih je Ëovjek nagomilavao od postankasvijeta. S ljubavi koju je imao u svom srcu joπ od vjeËnih vreme-na, Krist je doπao na Zemlju i poklonio je palom Ëovjeku. Mitrebamo, kroz vezu s Kristom, primiti to bogatstvo, otkriti ga idati drugima. (Put u bolji æivot, str. 16,17)

BZMilost 03.12.2012, 08:5416

Black

17


Kao goruπiËno zrno“Kraljevstvo je nebesko sliËno goruπiËnu zrnu koje netko uz-me i posija na svojoj njivi. Ono je, svakako, najsitnije odsvega sjemena, ali kad uzraste, bude veÊe od drugoga povrÊa,razvije se u stablo, tako da dolaze ptice nebeske i gnijezdese u njegovim granama.” (Matej 13,31.32)

Klica u sjemenu raste u skladu sa æivotnim naËelom koje jeBog u njega usadio. Njezino razvijanje ne zavisi ni od kakve ljud-ske sile. Tako je i s Kristovim kraljevstvom. To je novo stvaranje.NaËela njegovog razvoja suprotna su naËelima po kojima se uprav-ljaju kraljevstva ovoga svijeta. Zemaljske vlasti odræavaju se uzpomoÊ fiziËke sile; one odræavaju svoju vladavinu ratovima; me-utim, osnivaË ovog novog kraljevstva je Knez mira. ... Krist usa-uje naËelo. UsaujuÊi istinu i pravednost, On se bori protiv za-bluda i grijeha. ...

Tako je i Kristovo kraljevstvo u poËetku izgledalo skromnoi beznaËajno. Usporeeno sa svjetovnim kraljevstvima Ëinilo semanjim od svih. Upravitelji ovoga svijeta ismijavali su Kristovetvrdnje da je kralj. A ipak, moÊne istine, predane Njegovim sljed-benicima, davale su ovom kraljevstvu boæansku snagu. A kako jebrz bio njegov rast, kako πirok njegov utjecaj! Kad je Krist iznioovu usporedbu, samo nekoliko galilejskih radnika Ëinilo je novokraljevstvo. ... Ali goruπiËno sjeme moralo je rasti i πiriti svojegrane po cijelom svijetu. Kad propadnu zemaljska kraljevstva Ëijaje slava tada ispunjavala ljudska srca, Kristovo Êe kraljevstvoostati kao moÊna i dalekoseæna sila.

Tako i djelo boæanske dobrote u srcu ispoËetka izgleda ne-znatno. Izgovori se rijeË, zraka svjetla obasja duπu, osjeti se utje-caj koji zaËinje novi æivot, i tko moæe ocijeniti konaËni rezultat!

U ovom posljednjem naraπtaju usporedba o goruπiËnom sje-menu treba doæivjeti svoje izuzetno i pobjedonosno ispunjenje.Malo sjeme Êe postati drvo. Posljednja poruka opomene i milostitreba se objaviti “svakom narodu i plemenu, jeziku i puku” (Ot-krivenje 14,6-14) “kako se Bog veÊ u poËetku dostojao da... uzmesebi narod” (Djela 15,14; Otkrivenje 18,1). (Isusove usporedbe,str. 44—47)

BZMilost 03.12.2012, 08:5417

Black

18


Kao kvasac“Kraljevstvo je nebesko sliËno kvascu koji uzme æena te gapomijeπa sa tri mjere braπna dok sve ne ukvasa.” (Matej 13,33)

U ovoj Spasiteljevoj usporedbi kvasac se pojavljuje kao sim-bol nebeskog kraljevstva. Njime je oslikana oæivljujuÊa, preobra-æavajuÊa sila Boæje dobrote. ...

Zato greπnik mora prihvatiti Boæje milosre da bi se pripre-mio za kraljevstvo slave. Sva kultura i sva naobrazba koju svijetmoæe dati doæivjet Êe neuspjeh u pokuπaju da poniæeno dijetegrijeha pretvori u dijete Neba. Obnoviteljska snaga mora doÊi odBoga. ... Kao πto kvasac, kad se umijeπa u braπno, djeluje iznutra,tako i Boæja dobrota, obnavljajuÊi srce, æeli preobraziti æivot. ...

Kvasac, skriven u braπnu, djeluje nevidljivo da cijelo tijestopodredi procesu uskisavanja; tako i kvasac istine djeluje potajno,tiho i ustrajno da preobrazi duπu. Uroene sklonosti mekπaju ibivaju ukroÊene. Usauju se nove misli, novi osjeÊaji, nove pobu-de. Postavlja se i novo mjerilo karaktera — Kristov æivot! Mijenjase um, sposobnosti se koriste da djeluju u novom smjeru. ...Savjest se probudila. ...

Srce onoga koji prima Boæju milost prepuno je ljubavi premaBogu i prema onima za koje je Krist umro. Njegovo sebiËno “ja”ne bori se da bude priznato. ... On je ljubazan i promiπljen, skro-man u gledanju na sebe, uvijek pun povjerenja u Boæju milost iljubav. ...

Kristova milost treba upravljati naπim temperamentom iglasom. Njezino djelovanje oËitovat Êe se u pristojnosti i njeænojbrizi brata o bratu, u ljubaznim, ohrabrujuÊim rijeËima. Aneliborave u takvom domu. Æivot diπe slatkim mirisom koji se kaosveti tamjan uzdiæe Bogu. Ljubav se pokazuje ljubaznoπÊu, njeæ-noπÊu, podnoπenjem i strpljivoπÊu. ... I lice se mijenja. Krist kojiboravi u srcu Ëini da lice onoga koji Ga ljubi i dræi Njegove za-povijedi blista. ... Kad se dogode sve ove promjene, aneoski gla-sovi sjedinjuju se u ushiÊenoj pjesmi, a Bog i Krist raduju seduπama koje su oblikovane po ugledu na boæansku sliku. (Isu-sove usporedbe, str. 56—62)

BZMilost 03.12.2012, 08:5418

Black

19


Utvreno Kristovom smrÊu“I on koji osobno u svom tijelu naπe grijehe uznese na kriæda mi, umrijevπi svojim grijesima, æivimo pravednosti; onËijim ste modricama izlijeËeni.” (1. Petrova 2,24)

U trenutku kad su oËekivali da njihov Gospodin zasjedne naDavidovo prijestolje, vidjeli su kako Ga hvataju kao zloËinca, tu-ku, rugaju Mu se, osuuju i raspinju na kriæ na Golgoti. ...

Vijest πto su je uËenici razglasili u Gospodnje ime bila je usvakom pogledu toËna, a dogaaji na koje je upuÊivala upravo suse zbivali. Njihova je vijest glasila: “Ispunilo se vrijeme, blizu jekraljevstvo Boæje!” ... A “nebesko kraljevstvo”, za koje su rekli daje blizu, uspostavljeno je Kristovom smrÊu. Ovo kraljevstvo nijebilo zemaljski imperij, kako su ih uËili vjerovati. Niti je to biloono buduÊe, neprolazno kraljevstvo. ... “Kraljevstvo njegovo kra-ljevstvo je vjeËno, i sve vlasti sluæit Êe mu i pokoravati se njemu”.(Daniel 7,27) U Bibliji izraz “nebesko kraljevstvo” oznaËuje i kra-ljevstvo milosti i kraljevstvo slave.

Kraljevstvo milosti zasnovano je neposredno nakon Ëovjeko-vog pada, ... ali je istinski uspostavljeno tek Kristovom smrÊu.Naime, Ëak i nakon πto je otpoËeo svoju zemaljsku zadaÊu, Spa-sitelj je ... mogao odustati od ærtve na Golgoti. U Getsemanskomje vrtu Ëaπa stradanja podrhtavala u Njegovoj ruci. »ak i tada jemogao otrti krvav znoj sa Ëela i pustiti greπni rod da propadne usvome grijehu. ... Ali kad je Spasitelj umirao i u svome posljed-njem dahu povikao: “Svrπeno je”, ostvarenje plana spasenja jebilo osigurano. ObeÊanje spasenja dano greπnom paru u Edenubilo je potvreno. Kraljevstvo milosti, koje je ranije postojalo za-hvaljujuÊi Boæjem obeÊanju, tada je uspostavljeno.

Tako je Kristova smrt — upravo ovaj dogaaj kojega su uËe-nici smatrali posvemaπnjim uniπtenjem svoje nade — zapravo za-uvijek osigurala tu nadu. ... Dogaaj koji ih je ispunio tugom ioËajem otvorio je svakom Adamovom potomku vrata nade, i nanjega je usmjeren buduÊi æivot i vjeËna sreÊa svih Boæjih vjernihu svim vremenima. (Velika borba, str. 273—275)

BZMilost 03.12.2012, 08:5419

Black

20


NaËela Njegove vladavine“Stoga: Zakon je bez sumnje svet, a zapovijed i sveta, i pra-vedna, i dobra.” (Rimljanima 7,12)

Boæji je Zakon nepromjenjiv veÊ po svojoj naravi. On je ob-java volje i karaktera svog Stvoritelja. Bog je ljubav i Njegov Za-kon je ljubav. Njegova dva velika naËela su ljubav prema Bogu iljubav prema Ëovjeku. ... Boæji karakter jest pravednost i istina;takva je narav Njegovog Zakona.

U poËetku je Ëovjek stvoren na Boæju sliku. Bio je u savrπe-nom skladu s prirodom i Boæjim zakonom; naËela pravednostibila su upisana u njegovo srce. Ali grijeh ga je otuio od njegovogStvoritelja. Viπe nije odraæavao boæansku sliku. Njegovo je srcebilo u sukobu s naËelima Boæjeg zakona. ... Ali “Bog je takoljubio svijet da je dao svoga jedinoroenog Sina”, kako bi seËovjek mogao pomiriti s Bogom. ZahvaljujuÊi Kristovim zasluga-ma Ëovjek moæe obnoviti sklad sa svojim Stvoriteljem. Njegovo sesrce mora obnoviti boæanskom miloπÊu; on mora primiti noviæivot odozgo. Ova je promjena novoroenje. ...

Prvi korak k pomirenju s Bogom jest osvjedoËenje o grijehu.“Zakon, uistinu, sluæi samo toËnoj spoznaji grijeha.” (Rimljanima3,20) Da bi uvidio svoju krivnju, greπnik mora ispitati svoj karakterBoæjim velikim mjerilom pravednosti. Ono je zrcalo koje pokazujesavrπenstvo pravednog karaktera i omoguÊuje Ëovjeku da otkrijesvoje nedostatke. Zakon Ëovjeku otkriva njegove grijehe. ...Istodobno objavljuje da je smrt plaÊa za prijestupnike. Samo gaKristovo Evanelje moæe spasiti od osude ili uprljanosti grijehom.On mora pokazati da se pokajao pred Bogom Ëiji je Zakon prekrπio,ali i vjeru u Krista, svoju Ærtvu pomirnicu. ...

Novoroenjem se srce usklauje s Bogom i s NjegovimZakonom. Kad u greπniku doe do ove silne promjene, on jepreπao iz smrti u æivot, iz grijeha u svetost, iz prijestupa i bun-tovnosti u posluπnost i odanost. ...

Kristovi sljedbenici moraju postati sliËni Njemu — da Bo-æjom miloπÊu izgrade karakter u skladu s naËelima Njegovog sve-tog Zakona. To je biblijsko posveÊenje. (Velika borba, str. 369—371)

BZMilost 03.12.2012, 08:5420

Black

21


Naπa najveÊa potreba“Zato najprije traæite kraljevstvo Boæje i njegovu pravednost,a to Êe vam se nadodati!” (Matej 6,33)

Narod koji je sluπao Kristove rijeËi joπ je æeljno oËekivao dana neki naËin bude proglaπeno zemaljsko kraljevstvo. Dok im jeIsus otvarao riznice Neba, misli mnogih bile su potpunozaokupljene pitanjem: Kako Êe veza s Njime popraviti moguÊnostinaπeg napredovanja u svijetu? Isus im je pokazao da su sliËniokolnim neznaboæaËkim narodima, jer najveÊu paænju poklanjajuonome πto je zemaljsko...

“To sve”, kaæe Isus, “traæe pogani ovoga svijeta” (Luka 12,30).... Ja sam doπao da vam otvorim vrata kraljevstva ljubavi,pravednosti i mira. Otvorite svoje srce da primite ovo kraljevstvoi neka vam sluæba njemu bude vaænija od svega. Iako je narav togakraljevstva duhovna, nemojte se bojati da Êe vam zbog toga potrebeovozemaljskog æivota ostati nezadovoljene. ...

Isus nas ne oslobaa ulaganja potrebnih napora, ali nas uËida nam On mora biti prvi, poslednji i najbolji u svemu. Mi se nesmijemo upuπtati u poslove, baviti se zanimanjem, traæitizadovoljstva koja bi ometala izraæavanje Njegove pravednosti prekonaπeg karaktera i æivota. ©to god da Ëinimo, treba biti uËinjeno odsrca, kao Gospodinu.

Dok je æivio na ovoj Zemlji, Isus je dao pravu vrijednostcjelokupnom æivotu time πto je uzdigao Boæju Ëast pred ljudimai sve pokorio volji svoga Oca. Ako Njega prihvatimo kao svogUzora, On nam obeÊava da Êe nam se “dodati” sve πto nam jepotrebno u ovom æivotu. Siromaπtvo ili bogatstvo, bolest ili zdravlje,jednostavnost ili mudrost — na sve je On mislio kad nam jeobeÊao svoju milost. (Isusov govor na Gori, str. 124,125)

TeπkoÊe ga neÊe moÊi sprijeËiti da prvo traæi Boæje kraljev-stvo i Boæju pravednost. Osnaæen molitvom i prouËavanjem Ri-jeËi, traæit Êe vrlinu a odbaciti porok. GledajuÊi na Isusa, ... vjer-nik Êe hrabro prkositi prijeziru i ruganju. A Onaj Ëija je rijeËistina, obeÊao je pomoÊ i milost za svaku priliku. Njegove vjeËneruke okruæuju duπu koja Mu se obraÊa za pomoÊ. Moæemo sigur-no poËivati u Njegovoj skrbi govoreÊi: “Kad me strah spopadne, ute Êu se uzdati.” (Psalam 56,4) (Djela apostolska, str. 293,294)

BZMilost 03.12.2012, 08:5421

Black

22


Uvjeti za ulazak u kraljevstvo“Odgovori mu Isus: ‘Zaista, zaista, kaæem ti, tko se odozgone rodi, taj ne moæe vidjeti kraljevstva Boæjega!’” (Ivan 3,3)

U razgovoru s Nikodemom, Isus je otkrio plan spasenja isvoju misiju za svijet. (Isusov æivot, str. 130)

Neposredno, ali sveËano i ljubazno, istaknuo je najvaænije:“Zaista, zaista, kaæem ti, tko se odozgo ne rodi, taj ne moæevidjeti kraljevstva Boæjega.” (Ivan 3,3) ... PodiæuÊi svoju ruku usveËanom i tihom dostojanstvu, s joπ veÊom sigurnoπÊu istaknuoje istinu: “Zaista, zaista, kaæem ti, tko se ne rodi od vode i DuhaSvetoga, taj ne moæe uÊi u kraljevstvo nebesko.”

Po prirodi, srce je zlo. ... Izvor u srcu mora biti oËiπÊen, dabi i potok postao Ëist. Onaj tko pokuπava dosegnuti Nebo svojimvlastitim djelima, dræanjem Zakona, pokuπava nemoguÊe. Nemasigurnosti za onoga tko posjeduje samo legalistiËku religiju, ob-liËje poboænosti. KrπÊanski æivot nije preinaËavanje ili pobolj-πavanje staroga, veÊ preobraæaj naravi. To znaËi umiranje svome“ja” i grijehu i potpuno novi æivot. Ova se promjena moæe provestisamo uspjeπnim djelovanjem Svetoga Duha. ... Novoroenje se nemoæe bolje objasniti no πto se moæe objasniti kretanje vjetra. ...

Premda nevidljivo, djelovanje vjetra vidi se i osjeÊa. Tako Êese rad Duha na duπi pokazati u svakom djelu onoga tko je osjetioNjegovu spasonosnu silu. Kad Boæji Duh osvoji srce, On preob-raæava i æivot. Grjeπne misli se odbacuju, zla djela se napuπtaju;ljubav, poniznost i mir zauzimaju mjesto srdæbe, zavisti i svae.Radost zauzima mjesto æalosti i lice odsjajuje nebeskom svjetlo-πÊu. ... Blagoslov dolazi onda kad se duπa vjerom pokorava Bogu.Tada sila nevidljiva za ljudsko oko stvara novo stvorenje po Bo-æjem obliËju. ...

Kao i Nikodem, i mi moramo biti spremni uÊi u æivot na istinaËin kao i najveÊi grjeπnici. Osim Isusa, “Spasenja nema ni pojednom drugom, jer je pod nebom to jedino ime dano ljudima pokojem nam se treba spasiti”. (Djela 4,12) (Isto, str. 124—129)

BZMilost 03.12.2012, 08:5422

Black

23


Boæjom miloπÊu“I svi su opravdani darom njegove milosti, otkupljenjem uKristu Isusu.” (Rimljanima 3,24)

U mnogim svojim prispodobama Krist upotrebljava izraz “ne-besko kraljevstvo” da opiπe djelovanje boæanske milosti na ljud-skim srcima. ... Kraljevstvo milosti zasnovano je neposredno na-kon Ëovjekovog pada, kada je naËinjen plan za spasenje greπnogËovjeËanstva. Ono je tada postojalo samo u Boæjoj namjeri i Nje-govom obeÊanju, a ljudi su vjerom mogli postati njegovim poda-nicima. (Velika borba, str. 274)

Plan za naπe spasenje nije bila naknadna misao, plan naËi-njen nakon Adamova pada. On je bio otkrivenje “po objavi Tajnesakrivene od vjeËnosti”. (Rimljanima 16,25) On je objava naËelakoja su od vjeËnosti bila temelj Boæjeg prijestolja. Od samogpoËetka Bog Otac i Krist znali su za Sotonin otpad i Ëovjekov padizazvan djelovanjem prijevarne sile odmetnika. Bog nije uzroËnikpostojanja grijeha, ali je unaprijed vidio njegovo postojanje osi-guravajuÊi sredstvo kojim Êe se suprotstaviti ovoj straπnoj mo-guÊnosti. Njegova ljubav prema svijetu bila je tako velika da se Onzavjetovao dati svojega jedinoroenog Sina “da ne pogine ni jedankoji u nj vjeruje, veÊ da ima æivot vjeËni”. (Ivan 3,16) (Isusovæivot, str. 9)

»im se pojavio grijeh, pojavio se i Spasitelj. Krist je znao daÊe morati patiti, a ipak je postao Ëovjekova zamjena. »im je Adamsagrijeπio, Boæji Sin se predstavio kao Jamac za ljudski rod, saisto toliko vlasti da otkloni izvrπenje presude izreËene krivcimakao i onda kada je umro na kriæu na Golgoti. (1BC 1084)

Kakve li ljubavi! Kakvog li zadivljujuÊeg izlaæenja u susretËovjeku! Kralj slave predlaæe da se ponizi i postane jednak greπnomËovjeËanstvu! On Êe krenuti putem kojim Êe Adam proÊi. On Êeuzeti narav greπnog Ëovjeka i krenuti u sukob sa snaænim ne-prijateljem koji je pobijedio Adama! On Êe nadvladati Sotonu itime Êe svima koji vjeruju u Njega otvoriti put osloboenja odsramote koja ih je snaπla zbog Adamovog poraza i pada. (Isto,1085)

BZMilost 03.12.2012, 08:5423

Black

24


Kraljevsko ruho“Dano joj je da se obuËe u blistav, Ëist lan! Lan, zapravo,oznaËuje pravedna djela svetih.” (Otkrivenje 19,8)

Iz Kristove usporedbe o svadbenom ruhu moæe se izvuÊi vrloznaËajna pouka. ... Svadbenim ruhom prikazan je neporoËni, Ëistikarakter koji Êe imati svi pravi Kristovi sljedbenici. ... “Lan, za-pravo, oznaËuje pravedna djela svetih.” (Otkrivenje 19,8; Efeæa-nima 5,27) To je Kristova pravednost, Njegov neokaljani karak-ter, koji se vjerom daje svima koji Krista prime kao svojeg Spasi-telja.

Bijelu odjeÊu nevinosti nosili su naπi praroditelji kad ih jeBog namjestio da æive u svetom Edenu. Æivjeli su u savrπenomskladu s Boæjom voljom. ... Meutim, kad su sagrijeπili, prekinulisu svoju vezu s Bogom i nestalo je svjetlosti koja ih je okruæivala.Goli i posramljeni, pokuπali su nadomjestiti svoju nebesku od-jeÊu odjeÊom od smokvinog liπÊa koju su sami naËinili. (Isusoveusporedbe, str. 209—212)

Mi ne moæemo sebi nabaviti haljine pravednosti, jer prorokkaæe da je “sva pravda naπa kao haljine okaljane” (Izaija 64,6). Unama nema niËega Ëime bismo mogli odjenuti svoju duπu da sene pokaæe njezina golotinja. Mi moramo primiti ruho pravednostiizatkano na nebeskom razboju, neokaljanu odjeÊu Kristove pra-vednosti. (KH 302)

Bog se obilno pobrinuo da moæemo stajati savrπeni u Njego-voj milosti, bez ikakvog nedostatka, ËekajuÊi na dolazak naπegaGospodina. Jeste li spremni? Jeste li obukli svadbeno ruho? Toruho nikada neÊe pokriti prijevaru, razvrat, pokvarenost ili lice-mjerje. Boæje oËi vas gledaju. Bog prepoznaje vaπe misli i namjerevaπeg srca. Mi moæemo prikriti svoje grijehe od ljudskih oËiju, aliniπta ne moæemo sakriti od svojeg Stvoritelja. (5T 220,221)

Neka se mladi i djeca uËe da izaberu sebi kraljevsko ruho,tkano na nebeskom razboju, “blistav, Ëist lan”, koje Êe nositi svisveti sa Zemlje. To ruho, Kristov neokaljani karakter, nudi sebesplatno svakom ljudskom biÊu. Ali svi koji prime to ruho, pri-mit Êe ga i nositi joπ ovdje. (Odgoj, str. 223)

BZMilost 03.12.2012, 08:5424

Black

25


Baπtina na Nebu“Za neprolaznu, neokaljanu, neuvelu baπtinu koja vam stojisaËuvana u nebesima.” (1. Petrova 1,4)

Krist je pouËavao i, kao i obiËno, oko Njega se, osim uËeni-ka, okupilo i mnogo drugih sluπatelja. ... Meutim, bilo je mnogoonih koji su Ëeznuli za miloπÊu Neba, ali samo da bi zadovoljilisvoje sebiËne ciljeve. Vidjeli su da Krist ima Ëudesnu sposobnostobjavljivati istine u jasnom svjetlu. ... Zar im ne bi mogao posu-diti tu svoju silu da ostvare svoje zemaljske ciljeve?

“Netko mu iz naroda reËe: ‘UËitelju, reci mome bratu da samnom podijeli baπtinu!’” (Luka 12,13) ... Usred sveËanih poukakoje je Krist davao, ovaj Ëovjek prekinuo ga je iz Ëisto sebiËnihrazloga. On je cijenio one Gospodnje sposobnosti koje bi se mo-gle iskoristiti za unapreenje njegovih zemaljskih poslova; aliduhovne istine nisu utjecale ni na njegov um ni na njegovo srce.... Isus, Kralj slave, koji je, buduÊi bogat, radi nas osiromaπio,otvarao mu je riznice boæanske ljubavi. Sveti Duh ga je zaklinjaoda postane baπtinik “neprolazne, neokaljane, neuvele baπtine” (1.Petrova 1,4). ...

Spasiteljevo poslanje na Zemlji brzo se bliæilo kraju. OstaloMu je samo joπ nekoliko mjeseci da dovrπi ono πto je doπaouËiniti da bi uspostavio svoje kraljevstvo milosti. A ipak Ga jeljudska lakomost pokuπala odvratiti od Njegovog djela i navestida se pridruæi raspravi oko komada zemlje. Meutim, Isusa niπtanije moglo udaljiti od Njegove zadaÊe. Njegov je odgovor glasio:“»ovjeËe, tko je mene postavio vama za suca ili djelioca?” ...Zapravo, Krist kao da je htio reÊi: Nije moje djelo da rjeπavamsukobe ove vrste! On je doπao s drugom namjerom, propovijedatiEvanelje i tako pridonijeti da ljudi postanu svjesni nebeskihstvarnosti. ...

Kad je poslao Dvanaestoricu, rekao im je: “Na svom putunavjeπÊujte: Blizu je kraljevstvo nebesko!” (Matej 10,7) Nisu tre-bali rjeπavati zemaljske sukobe meu ljudima. Njihov je posao bioda nagovore ljude da se pomire s Bogom. U tom djelu krila senjihova moÊ da budu na blagoslov ËovjeËanstvu. Jedini lijek zagrijehe i æalosti ljudi je Krist. Samo Evanelje o Njegovoj milostimoæe izlijeËiti zla koja muËe druπtvo. ... SebiËno srce puno grije-ha jedino On moæe zamijeniti novim srcem punim ljubavi. (Isu-sove usporedbe, str. 167—169)

BZMilost 03.12.2012, 08:5425

Black

26


Njeæni poziv“Doite k meni svi koji ste umorni i optereÊeni i ja Êu vasokrijepiti!” (Matej 11,28)

Krist je nastojao uËenike nauËiti istini da u Boæjem kraljev-stvu nema teritorijalnih granica, ni kasta, ni aristokracije; damoraju iÊi svim narodima i ponijeti im vijest o Spasiteljevoj lju-bavi. (Djela apostolska, str. 13)

Krist ruπi zid razdvajanja, samoljublja i nacionalnih predra-suda propovijedajuÊi ljubav prema svim pripadnicima ljudske obi-telji. ... Krist nas uËi da svaku duπu kojoj je potrebna pomoÊgledamo kao svojega bliænjega, a cijeli svijet kao svoje podruËjerada.

Kao πto SunËeve zrake prodiru i do najudaljenijih kutakaZemljine kugle, tako po Boæjoj naredbi i svjetlost Evanelja tre-ba doprijeti do svake duπe na Zemlji. (Isusov govor na Gori, str.63,64)

Po svemu svijetu muπkarci i æene s Ëeænjom gledaju premaNebu. Molitve, suze i molbe uzdiæu se iz duπa koje Ëeznu zasvjetlom, miloπÊu i Svetim Duhom. Mnogi su na rubu kraljevstva;samo Ëekaju da budu prigrljeni. ...

U zadaÊi povjerenoj prvim uËenicima sudjelovali su vjerniciu svakom razdoblju. Svakomu tko je primio Evanelje bila jepovjerena sveta istina koju je trebao prenijeti svijetu. Boæji vjerniljudi uvijek su bili marljivi misionari koji su svoje snage posvetiliproslavljanju Njegovog imena i mudrom koriπtenju talenata u slu-æbi Njemu. ...

Svatko tko je primio Krista pozvan je da radi na spaπavanjusvojih bliænjih. “Duh i zaruËnica vele: ‘Doi!’ Tko Ëuje, neka rek-ne: ‘Doi!’” (Otkrivenje 22,17) Nalog za upuÊivanje ovog pozivaodnosi se na cijelu Crkvu. Tko god Ëuje ovaj poziv, treba ga obja-viti tako da odjekuje preko bregova i dolina: “Doi!” ...

Dugo je Bog Ëekao da duh sluæbe obuzme cijelu Crkvu i dasvatko prema svojim sposobnostima radi za Njega. Ako vjerniciBoæje crkve obave posao koji im je u tuzemstvu i inozemstvupovjeren u ispunjavanju evaneoskog naloga, cijeli svijet Êe usko-ro biti opomenut i Gospodin Isus Êe se sa silom i velikom slavomvratiti na Zemlju. (Djela apostolska, str. 68—70)

BZMilost 03.12.2012, 08:5426

Black

27


ObuhvaÊa cijeli svijet“Zatraæi samo, i dat Êu ti puke u baπtinu, i u posjed krajevezemaljske.” (Psalam 2,8)

“Njiva je svijet.” (Matej 13,38) Mi danas bolje razumijemoznaËenje ove izreke nego apostoli kada su primili nalog da pro-povijedaju Evanelje. Cijeli svijet je prostrano misionarsko polje.(GW 27)

Uæasno stanje svijeta kao da nagovjeπtava da je Kristova smrtbila skoro uzaludna i da je Sotona trijumfirao. ... Ali nas to nijeprevarilo. Usprkos prividnoj Sotoninoj pobjedi, Krist i dalje obav-lja svoje djelo u nebeskom Svetiπtu i na Zemlji. ...

SveËana, sveta vijest opomene mora biti objavljena i u najte-æim poljima i u najgreπnijim gradovima, na svakom mjestu dokojeg velika trostruka evaneoska poruka joπ nije stigla. Svatkomora Ëuti posljednji poziv na Janjetovu svadbenu veËeru. Od gra-da do grada, od sela do sela, od zemlje do zemlje, vijest istine zasadaπnje vrijeme mora biti objavljena, ne uz izvanjski sjaj, veÊsilom Svetoga Duha. (Isto, 26,27)

Prije nego πto Ëovjek postane pripadnik Kristovog kraljev-stva, njegov karakter mora biti oËiπÊen od grijeha i posveÊenKristovom miloπÊu. ... Krist æeli pokazati svoju milost, utisnutisvoj karakter i svoj lik u cijeli svijet. Njemu je onaj koji se pobu-nio na Nebu ponudio sva kraljevstva ovoga svijeta da bi kupioNjegovu pokornost naËelima zla; ali On je doπao uspostaviti kra-ljevstvo pravednosti i zato nije mogao biti kupljen; nije se htioodreÊi svoje namjere. Ova Zemlja je Njegovo otkupljeno nasljed-stvo i On bi æelio da ljudi budu slobodni i neporoËni i sveti. ...Iako se Sotona sluæi ljudskim oruima da onemoguÊi ostvarenjeKristove namjere, ima joπ pobjeda koje moraju biti izvojevanekrvlju prolivenom za ovaj svijet, pobjeda koje Êe donijeti slavuBogu i Janjetu. Njegovo Êe se kraljevstvo proπiriti i obuhvatiticijeli svijet. ... Krist neÊe biti zadovoljan sve dok pobjeda ne po-stane potpuna. Meutim, “zbog patnja duπe svoje vidjet Êe svjet-lost i nasititi se spoznajom njezinom”. “Sa zapada vidjet Êe imeJahvino, i Slavu njegovu s istoka sunËanoga.” (Izaija 53,11; 59,19)(RH, 18. kolovoza 1896.)

BZMilost 03.12.2012, 08:5427

Black

28


Veleposlanici kraljevstva“Prema tome, mi vrπimo poslaniËku sluæbu u ime Krista —kao da Bog opominje po nama. U ime Krista molimo: Pomiritese s Bogom!” (2. KorinÊanima 5,20)

Otkako se uznio na Nebo, Krist, veliki Poglavar Crkve, obav-lja svoje djelo na ovom svijetu preko svojih izabranih predstav-nika preko kojih se obraÊa sinovima ËovjeËjim i sluæi njihovimpotrebama. Ozbiljna odgovornost poËiva na onima koje je Bogpozvao da djeluju rijeËju i naukom na izgradnji Njegove Crkve.Oni umjesto Krista trebaju pozivati ljude da se pomire s Bo-gom. ...

Kristovi propovjednici su duhovni Ëuvari naroda povjerenognjihovoj skrbi. Njihovo djelo je usporeeno sa straæarskom duæ-noπÊu. U stara vremena straæari su Ëesto bili postavljani na grad-ske zidine odakle su, s povoljnog poloæaja, mogli nadgledativaæne toËke i objavljivati uzbunu kada bi se pribliæio neprijatelj.O njihovoj vjernosti ovisila je sigurnost svih koji su æivjeli ugradu. ...

Svakom propovjedniku Gospodin poruËuje: “I tebe sam, sineËovjeËji, postavio za straæara domu Izraelovu: kad Ëujeπ rijeË izmojih usta, opomeni ih u moje ime.” (Ezekiel 33,7) Ove prorokoverijeËi opisuju ozbiljnu odgovornost koja poËiva na pleÊima onihkoji su postavljeni kao Ëuvari Crkve, upravitelji Boæjih tajni. ...

Straæari na sionskim zidinama imaju prednost æivjeti blizuGospodina, biti tako osjetljivi na pozive Njegovog Duha da Onmoæe djelovati preko njih kako bi greπnicima otkrili opasnost ukojoj se nalaze i ukazali im na sigurno utoËiπte. ... (GW 13—15)

Srce pravog propovjednika ispunjeno je silnom teænjom daspasi duπe. On troπi vrijeme i snagu, ne πtedi nikakav napor jerdrugi moraju Ëuti istine koje su njegovoj duπi donijele zadovolj-stvo, mir i radost. Na njemu poËiva Kristov Duh. On bdije nadduπama kao onaj koji mora poloæiti raËun. OËima uprtim u kriæna Golgoti, gledajuÊi podignutog Spasitelja, oslanjajuÊi se naNjegovu milost, vjerujuÊi da Êe biti s njim do kraja kao njegovπtit, njegova snaga, njegova djelotvornost, on radi za Boga. Po-zivima, molbama i uvjeravanjem o Boæjoj ljubavi, on nastoji zado-biti duπe za Isusa i na Nebu ga ubrajaju meu “pozvane, izabranei vjerne” (Otkrivenje 17,14). (Djela apostolska, str. 233)

BZMilost 03.12.2012, 08:5428

Black

29


Gospodnja vojska“Zato uzmite i na se stavite bojnu opremu Boæju da se mo-æete oduprijeti u zli dan i, kad sve nadvladate, odræati se!”(Efeæanima 6,13)

Snaga neke vojske uvelike se ocjenjuje prema sposobnosti-ma ljudi u njezinim redovima. Mudar vojskovoa nalaæe svojimËasnicima da svakog vojnika uvjeæbaju za vojnu sluæbu. On setrudi da sve njih dovede do najveÊeg stupnja uspjeπnosti. Kad bise trebao osloniti iskljuËivo na svoje Ëasnike, nikada ne bi mogaooËekivati da Êe obaviti uspjeπan ratni pohod. On se oslanja naodanu i neumornu sluæbu svakog vojnika u svojoj vojsci. Odgo-vornost preteæno poËiva na ljudima koji se nalaze u njezinimredovima.

Isto je tako i u vojsci kneza Emanuela. Naπ Vojskovoa, kojinikada nije izgubio nijednu bitku, oËekuje dragovoljnu, vjernusluæbu svakog vojnika koji je stao pod Njegovu zastavu. U zavrπ-nom sukobu koji se sada vodi izmeu snaga dobra i Ëeta zla, OnoËekuje od svih, i od vjernika i od propovjednika, da sudjeluju.Svi koji su stupili u Njegovu vojsku trebaju vjerno vrπiti sluæbukao dobrovoljci, s jasnim razumijevanjem odgovornosti koja po-Ëiva na svakome od njih pojedinaËno. (9T 116)

Svi koji se prijave u vojsku ne mogu postati generali, satnici,narednici, pa Ëak ni desetnici. Ne padnu svima u dio briga i od-govornosti starjeπina. Ima drugih teπkih poslova koje treba oba-viti. Neki moraju kopati rovove i graditi utvrde; neki trebaju sta-jati kao straæari, neki prenositi poruke. »asnika ima razmjernomalo, ali je zato potrebno mnogo vojnika da se popune svi redovi;ipak, njezin uspjeh ovisi o vjernosti svakog vojnika. KukaviËlukili izdaja jednog Ëovjeka mogu izazvati propast cijele vojske.

Postoji ozbiljan posao koji mora obaviti svatko od nas po-jedinaËno ako se æelimo boriti u dobroj borbi vjere. U pitanju suvjeËni probici. Mi moramo staviti na sebe cjelokupni oklop pra-vednosti, mi se moramo oduprijeti zlu, ali imamo sigurno obeÊa-nje da Êe Sotona biti prisiljen na povlaËenje. Crkva mora voditiaktivnu borbu, osvajati za Krista, izbavljati duπe iz vlasti nepri-jatelja. Bog i sveti aneli ukljuËeni su u ovu borbu. Stoga ugodi-mo Onome koji nas je pozvao da budemo vojnici! (5T 394,395)

BZMilost 03.12.2012, 08:5429

Black

30


Pojas istine“Dakle, stojte Ëvrsto! Opaπite svoje bokove istinom.” (Efeæa-nima 6,14)

Nema nikakve neograniËene zaπtite od zla osim istine. Nije-dan Ëovjek ne moæe ustati Ëvrsto u obranu istine ako istina nestanuje u njegovom srcu. Postoji samo jedna sila koja nas moæeuËiniti i odræati nepokolebljivima — Boæja sila, koju dobivamoKristovom miloπÊu. (HP 179)

Mnogi u Crkvi smatraju da toËno znaju u πto vjeruju; ali svedok se ne pojave teπkoÊe, oni nisu svjesni svojih slabosti. Odvo-jeni od svojih istovjernika i natjerani da stoje sami i sami ob-jaπnjavaju svoju vjeru, bit Êe iznenaeni kada ustanove koliko sunejasne njihove ideje o onome πto su prihvatili kao istinu. ...

Gospodin poziva sve koji vjeruju u Njegovu rijeË da se probu-de iz sna. Dragocjeno svjetlo je doπlo, svjetlo koje odgovara ovomvremenu. To je biblijska istina koja prikazuje opasnosti kojimasmo upravo izloæeni. To svjetlo treba nas navesti da marljivo pro-uËavamo Pisma i da sa πto veÊom kritiËnoπÊu ispitamo stavovekojih se dræimo. ... Vjernici ne smiju biti zadovoljni pretpostav-kama ili krivim predodæbama o tome πto je istina. Njihova vjeramora biti Ëvrsto utemeljena na Boæjoj rijeËi tako da, kada doevrijeme kuπnje i kada budu dovedeni pred sudska vijeÊa da odgo-varaju za svoju vjeru, mogu iznijeti razloge za nadu koja je unjima, i to krotko i bogobojazno. ...

Pogreπne doktrine popularne teologije naËinile su tisuÊe itisuÊe nevjernika. Postoje mnoge zablude i nedosljednosti kojemnogi prihvaÊaju kao da je to biblijski nauk, a zapravo su samopogreπna tumaËenja Pisma. ... Umjesto da kritiziramo Bibliju,potrudimo se, rijeËju i primjerom, predstaviti svijetu njezine sve-te, æivotodavne istine, “da razglasimo slavna djela onoga koji naspozva iz tame u svoje divno svjetlo” (1. Petrova 2,9). (5T 707—710)

Istina je Ëvrsto utemeljena na vjeËnoj Stijeni — na temeljukoji ne mogu nikada pokrenuti ni oluje ni vjetrovi. ... Nemojtespuπtati zastavu istine ... da biste ozbiljnoj vijesti za ove posljed-nje dane dodali iπta πto bi prikrilo posebna obiljeæja naπe vjere.(8T 162)

BZMilost 03.12.2012, 08:5430

Black

31


Sigurnosni oklop pravednosti“Obucite oklop — pravednost.” (Efeæanima 6,15)

Mi moramo staviti na sebe sve dijelove oklopa i onda statiËvrsto. Gospodin nam je ukazao Ëast kada nas je izabrao kaosvoje vojnike. Borimo se zato hrabro za Njega, uzdiæuÊi pravdusvakim svojim postupkom. ... Stavite na sebe kao oklop na prsi-ma onu boæanski zaπtiÊenu pravednost koju svi imamo prednostnositi. (6BC 1119)

Velike moguÊnosti stavljene su na raspolaganje svima kojiozbiljno, iskreno i promiπljeno nastoje usavrπiti svoju svetost ustrahu Gospodnjem. Snaga, milost i slava osigurane su nam uKristu, a aneli u sluæbi donijet Êe ih svim baπtinicima spasenja.Nitko nije tako poniæen, tako pokvaren i zao da ne bi mogaopronaÊi Isusa koji je umro za njega, dobiti snagu, neokaljanost ipravednost ako odbaci svoje grijehe, prestane iÊi putem bezako-nja i obrati se svim srcem æivome Bogu. On Êe skinuti s njihnjihovu odjeÊu, uprljanu i zagaenu grijehom, i obuÊi Êe ih ubijele, blistave haljine pravednosti. (2T 453)

Istinski pravednici, koji iskreno vole Boga i koji Ga se boje,nose odjeÊu Kristove pravednosti i u povoljnim i u nepovoljnimokolnostima. Samoodricanje, poærtvovnost, velikoduπnost, ljubaz-nost, ljubav, strpljenje, suzdræljivost i krπÊansko povjerenje uBoga, to su svakidaπnji rodovi koje donose oni koji su istinskipovezani s Bogom. Njihova djela moæda neÊe biti objavljena svi-jetu, ali se oni sami svakoga dana bore sa zlom i postiæu drago-cjene pobjede nad kuπnjama i nepravdom. (SL 11)

Svi oni koji se obuku u haljine Kristove pravednosti stajat Êepred Njim kao Njegovi izabranici, vjerni i pravedni. Sotona nemamoÊi da ih istrgne iz Spasiteljeve ruke. Krist neÊe dopustiti daijedna duπa koja je pokajniËki i vjerom zatraæila Njegovu zaπtitupadne pod vlast neprijatelja. (Izraelski proroci i kraljevi, str. 373)

Svaki od nas morat Êe voditi borbu prsa o prsa da bi svladaogrijeh u svojem srcu. To je ponekad vrlo bolan i obeshrabrujuÊiposao; jer mi, kada uvidimo mane svoga karaktera, nastavljamose baviti njima umjesto da gledamo na Isusa i stavimo na sebeodjeÊu Njegove pravednosti. Svi oni koji uu kroz biserna vrata uBoæji grad, uÊi Êe kao pobjednici, a njihova najveÊa pobjeda bit Êepobjeda nad samim sobom. (9T 182,183)

BZMilost 03.12.2012, 08:5431

Black

32


ObuÊa Evanelja u misiji mira“Obujte noge spremnoπÊu za Radosnu vijest — mir!” (Efeæa-nima 6,15)

Mi æivimo usred “epidemije kriminala”, pred kojim je razu-man Ëovjek, koji se boji Boga, uvijek prestravljen. ... Svaki dandonosi straπna izvjeπÊa o nasilju i nepoπtovanju zakona, o rav-noduπnosti prema ljudskim patnjama, o brutalnom, zvjerskomuniπtavanju ljudskih æivota. Svaki dan svjedoËi o porastu rastroj-stava, ubojstava i samoubojstava. Tko moæe posumnjati u Ëinjeni-cu da sotonske sile rade joπ intenzivnije meu ljudima s ciljemda pomute i izopaËe um, okaljaju i upropaste tijelo?

I dok ova zla poplavljuju svijet, evanelje se preËesto pro-povijeda na tako ravnoduπan naËin da ostavlja vrlo neznatan do-jam na savjest ljudi. Posvuda sreÊemo srca koja vape za neËimπto nemaju. Ona Ëeznu za silom koja Êe im dati pobjedu nadgrijehom, za silom koja Êe ih izbaviti iz okova zla, za silom kojaÊe im dati zdravlje, æivot i mir. (Put u bolji æivot, str. 79)

Evanelje je poruka mira. Evanelje je sustav koji Êe, ako gaËovjek primi i posluπa, πiriti mir, sklad i sreÊu po cijelom svijetu.Kristova religija ujedinit Êe u blisko bratstvo sve koji prihvaÊajunjezina uËenja. (Velika borba, str. 36)

Istina raa Kristov mir. On je u skladu s Bogom. Svijet je uneprijateljstvu s Boæjim zakonom, grjeπnici su u neprijateljstvusa svojim Tvorcem; i kao rezultat toga oni su u neprijateljstvujedan prema drugome. ... Ljudi ne mogu stvoriti mir. Ljudski pla-novi za oËiπÊenje i uzdizanje pojedinca i druπtva neÊe ostvaritimir, zato πto ne dopiru do srca. Jedina sila koja moæe stvoriti ilistalno odræavati istinski mir jest Kristova milost. Kad je ona usa-ena u srce, bit Êe odstranjene zle sklonosti koje izazivaju svaui nesporazume. (Isusov æivot, str. 239,240)

Lica muπkaraca i æena koji hodaju i rade s Bogom izraæavajunebeski mir. Okruæeni su nebeskim ozraËjem. Za ove duπe poËeloje Boæje kraljevstvo. (Isto, str. 247)

Gospodin Êe uskoro doÊi. Razgovarajte o tome, molite se zato, vjerujte u to! UËinite to sastavnim dijelom svojega æivota. ...Stavite na sebe krπÊanski oklop i uvjerite se da su vaπe nogeobuvene “spremnoπÊu za Radosnu vijest — mir”. (7T 237)

BZMilost 03.12.2012, 08:5432

Black

33


©tit za obranu“U svemu uzmite veliki πtit — vjeru; njime Êete moÊi ugasitisve goruÊe strijele Zloga!” (Efeæanima 6,16)

Sotona budno pazi i vreba priliku da nam u trenutku neopre-znosti otme dragocjene vrline i morat Êemo voditi oπtre borbe sasilama tame da bismo ih zadræali, ili ponovo stekli nebesku mi-lost ako je zbog nedostatka budnosti izgubimo. Meutim ... krπ-Êani imaju prednost da dobiju snagu od Boga i zadræe svaki dra-gocjeni dar. Nebo cijeni usrdne i ozbiljne molitve. Kada Kristovisluge podignu πtit vjere da bi se obranili i duhovni maË da bikrenuli u rat, opasnost Êe zaprijetiti neprijateljskom taboru. (1T407)

Usred zamki kojima su izloæeni, svima je potrebna snaæna ipouzdana obrana na koju se mogu osloniti. Mnogi u ovom pokva-renom vremenu imaju na raspolaganju tako malu zalihu Boæjemilosti da u mnogo sluËajeva njihova obrana biva probijena veÊ uprvom napadu i tako postaju robovi teπkih kuπnji. ©tit milostimoæe doprinijeti da nitko ne bude svladan neprijateljevim kuπ-njama, Ëak ako je okruæen najpokvarenijim utjecajima. DræeÊi seËvrsto naËela, nepokolebljivo se oslanjajuÊi na Boga, svi moguistaknuti vrline i plemenitost svojega karaktera da, iako su okru-æeni zlom, nikakva mrlja ne okalja njihovo poπtenje i ËistoÊu.(3SG 145,146)

Djelo pobjede nad zlom mora biti izvojevano vjerom. Oni kojiodlaze na bojno polje uskoro Êe ustanoviti da moraju staviti nasebe sve Boæje oruæje. ©tit vjere bit Êe njihova obrana i osposobitÊe ih da budu i viπe nego pobjednici. Niπta drugo neÊe biti odkoristi osim vjere u Gospodina nad vojskama i posluπnosti Nje-govim zapovijedima. Velike vojske opremljene svim drugim sred-stvima neÊe biti od koristi u posljednjem velikom sukobu. Bezvjere, ni aneoske Ëete ne bi nam pomogle. Samo Êe ih æiva vjerauËiniti nepobjedivim i osposobljenim da opstanu u zli dan, dabudu ustrajni, nepokolebljivi, da se do kraja dræe poËetka svojevjere. (CT 182,183)

BZMilost 03.12.2012, 08:5433

Black

34


Kaciga spasenja“Prihvatite kacigu — ono Ëim se spaπava.” (Efeæanima 6,17)

Bog nas poziva da svoj um ispunimo velikim, Ëistim mislima.On æeli da razmiπljamo o Njegovoj ljubavi i milosru, da istraæu-jemo Njegovo Ëudesno djelo u velikom planu otkupljenja. Tada Êesve jasnije i jasnije biti naπe razumijevanje istine, uzviπenija isvetija naπa æelja da steknemo neporoËnost srca i jasnoÊu misli.Duπa koja boravi u Ëistom ozraËju svetih misli preobrazit Êe sezato πto je prouËavajuÊi Pisma uspostavila vezu s Bogom. (Isu-sove usporedbe, str. 32,33)

Um se mora odgajati i disciplinirati da voli ËistoÊu. Trebapoticati ljubav prema duhovnim pitanjima; ta se ljubav mora po-ticati ako æelite rasti u milosti i spoznaji istine. ... Boæje namjeresu pravedne, ali neÊe biti ni od kakve koristi ako se odluËno neostvare. Mnogi Êe biti izgubljeni iako su Ëeznuli i æeljeli biti krπ-Êani; ali oni nisu uËinili nikakav ozbiljan napor i zato Êe bitiizmjereni na tezulji i naÊi Êe se laki. Volja se mora usmjeriti udobrom smjeru. Ja æelim biti krπÊanin cijelim srcem! Ja æelimspoznati duljinu i πirinu, visinu i dubinu savrπene ljubavi! »ujmoIsusove rijeËi: “Blago gladnima i æednima pravde, jer Êe se nasi-titi!” (Matej 5,6) Krist stavlja obilne zalihe na raspolaganje svimduπama koje su gladne i æedne pravednosti. (2T 265,266)

Mi trebamo duboko razmiπljati o Pismu, trijezno i iskrenomisliti o svemu πto se odnosi na naπe vjeËno spasenje. BeskrajnaIsusova milost i ljubav, ærtva koju je prinio za nas, sve to pozivana ozbiljno i duboko razmiπljanje. Moramo se baviti karakteromsvojega dragog Otkupitelja i Posrednika. Moramo nastojati pro-niknuti u znaËenje plana spasenja. Trebamo razmiπljati o posla-nju Onoga koji je doπao izbaviti “svoj narod od grijeha njihovih”.Kada se neprestano budemo bavili nebeskim temama, ojaËat Êenaπa vjera i naπa ljubav. Naπe molitve bit Êe sve ugodnije Bogu,jer Êe sve viπe biti izraz vjere i ljubavi. One Êe biti razumnije ivatrenije. Mi Êemo pokazivati sve viπe trajnog povjerenja u Isusai stjecati svakidaπnje, æivo iskustvo o Kristovoj spremnosti i moÊida do kraja spasi sve one koji po Njemu dolaze k Bogu. (HC 113)

BZMilost 03.12.2012, 08:5434

Black

35


MaË Duha“... I maË Duha, to jest rijeË Boæju.” (Efeæanima 6,17)

Bog je osigurao obilje sredstava za uspjeπnu borbu protiv zlakoje je u svijetu. Biblija je bojna oprema kojom se moæemo opre-miti za borbu. Opaπimo se istinom. Obucimo oklop pravednosti.U naπim rukama mora biti πtit vjere, na glavi kaciga spasenja, amaËem Duha, to jest rijeËju Boæjom, trebamo prokrËiti put krozprepreke i zamke grijeha. (Djela apostolska, str. 316.317)

Prvi Adam je pao; drugi Adam se Ëvrsto dræao Boga i NjegoverijeËi i u najteæim okolnostima; Njegova vjera u dobrotu, milost iljubav Njegovog Oca nije se nijednog trenutka pokolebala. “Pisa-no je”, bilo je Njegovo oruæje za obranu, a to je maË Duha kojimse treba sluæiti svako ljudsko biÊe. (5BC 1129)

U ovim danima opasnosti i pokvarenosti, mladi su izloæenimnogim nevoljama i kuπnjama. Mnogi plove prema opasnim lu-kama. Njima je potreban kormilar; ali oni odbacuju toliko potreb-nu pomoÊ, misle da su sposobni sami upravljati svojom barkomi ne shvaÊaju da Êe ona vrlo brzo udariti u nevidljivu stijenu kojamoæe izazvati brodolom njihove vjere i sreÊe. ... Mnogi su nagli itvrdoglavi. Takvi nisu posluπali savjet Boæje rijeËi; nisu se borilisa samim sobom, nisu postigli dragocjene pobjede; i njihova oho-la, nesavitljiva volja odvukla ih je s puta duænosti i posluπnosti.(FE 100)

Velika djela oËekuju se od Boæjih sinova i kÊeri. Gledamdanaπnje mlade, i moje srce gine za njima. Kakve se samo mo-guÊnosti otvaraju pred njima! Ako doista iskreno æele uËiti odKrista, On Êe im dati mudrosti kao nekada Danielu. ... “PoËetakje mudrosti strah Gospodnji!” ... “Misli na nj na svim svojimputovima, i on Êe ispraviti tvoje staze.” (Psalam 111,10; Izreke3,6)

Neka mladi cijene prednost koja im je pruæena, da budu us-mjeravani nepogreπivom Boæjom mudroπÊu! Neka uzmu RijeË isti-ne kao svojeg savjetnika, neka postanu vjeπti u baratanju “ma-Ëem Duha”. Sotona je mudar vojskovoa; ali skromni, odani voj-nik Isusa Krista moæe ga svladati. (RH, 28. veljaËe 1888.)

BZMilost 03.12.2012, 08:5435

Black

36


Bojno polje“Jer naπa borba nije protiv krvi i tijela, nego protiv Pogla-varstava, protiv Vlasti, protiv Vrhovnikâ ovoga mraËnog svi-jeta: protiv zlih duhova koji borave u nebeskim prostorima.”(Efeæanima 6,12)

Ovaj greπni svijet postao je popriπte najveÊeg sukoba koji sustanovnici nebeskog svemira i zemaljske sile ikada imali prilikupromatrati. On je bio odreen kao pozornica na kojoj Êe se odi-grati velika borba izmeu dobra i zla, izmeu Neba i pakla. Svakoljudsko biÊe igra svoju ulogu u tom sukobu. Nitko ne moæe ostatina neutralnom tlu. Ljudi moraju ili odbaciti ili prihvatiti Otkupi-telja svijeta. Svi su svjedoci za Krista ili protiv Njega. Krist pozivaone koji stoje pod Njegovom zastavom da se kao odani vojniciukljuËe s Njime u borbu tako da mogu naslijediti vijenac æivota.(SD 242)

Bitke se moraju voditi svakoga dana. Veliki rat vodi se okosvake duπe, rat izmeu kneza tame i Kneza æivota. ... Ti, kaoBoæje orue, trebaπ se pokoriti Njemu da bi On, uz tvoju suradnju,mogao planirati, usmjeravati i voditi bitku za tebe. Knez æivotastoji na Ëelu svojeg djela. On treba biti s tobom u tvojoj svaki-daπnjoj borbi sa samim sobom da bi ostao vjeran naËelima; da bistrasti, kada se budu borile za prevlast, mogle biti suzbijene Kri-stovom miloπÊu; da bi ti mogao biti i viπe nego pobjednik u Ono-me koji nas je ljubio. Isus ima pregled bojnog polja. On zna silusvake kuπnje. On zna kako se treba suoËiti sa svakom nevoljomi kako te provesti svakim opasnim putem. (Isto, 160)

Isus æeli narod koji je voljan Ëiniti dobra djela, koji Êe bitiËvrst usred zagaenja u ovom izopaËenom vremenu. I doista, bitÊe takvih koji Êe se tako Ëvrsto dræati boæanske snage da Êe bitiotporni na svaku kuπnju. Loπe poruke sa πarenih plakata mogupokuπati utjecati na njihova osjetila i tako pokvariti njihov um;meutim, oni Êe biti tako sjedinjeni s Bogom i anelima da Êeizgledati kao ljudi koji ne vide niti Ëuju. Oni moraju obaviti djelokoje nitko ne moæe obaviti umjesto njih — boriti se u dobrojborbi vjere i dræati se vjeËnoga æivota. ...

Mladi bi se trebali tako Ëvrsto dræati naËela da ih ni najsna-ænije Sotonine kuπnje ne mogu liπiti njihove odanosti Bogu. (3T472)

BZMilost 03.12.2012, 08:5436

Black

37


Potrebna je odanost“Ti, dakle, trpi zlo kao dobar vojnik Isusa Krista!” (2. Timoteju2,3 — DK)

Mi smo Kristovi vojnici; a od onih koji uu u Njegovu vojskuoËekuje se da obave teπko djelo, djelo koje Êe potpuno opteretitinjihove snage. Mi moramo shvatiti da je vojniËki æivot ispunjenodluËnim voenjem ratova, ustrajnoπÊu i izdræljivoπÊu. Krista ra-di moramo izdræati nevolje. Mi se nismo upustili u prividnu bitku.(6T 140)

OdluËi da Êeπ, ne u svojoj snazi, veÊ u snazi i milosti dobive-noj od Boga, Njemu posvetiti sada, upravo sada, svaku svoju spo-sobnost, svu svoju snagu. I tada Êeπ slijediti Isusa zato πto te Onpoziva, a neÊeπ pitati kamo ideπ ili kakvu nagradu moæeπ oËeki-vati. ...

Kada umreπ sebi, kada se predaπ Bogu i budeπ vrπio Njegovodjelo, a svjetlo koje si dobio od Njega budeπ otkrivao u dobrimdjelima, tada neÊeπ raditi sam. Boæja milost stoji ti na raspolaga-nju da ti pomogne u svakom naporu da prosvijetliπ neznalice ione koji nisu svjesni da se kraj pribliæio svemu. Meutim, BogneÊe raditi tvoj posao umjesto tebe! Svjetlo moæe blistati punimsjajem, ali Êe dobivena milost obratiti tvoju duπu jedino ako tepokrene da suraujeπ s boæanskim oruima. Ti si pozvan da sta-viπ na sebe sve oruæje Boæje i da stupiπ u Gospodnju sluæbu kaoaktivan vojnik. Boæanska snaga treba suraivati s ljudskim napo-rima i tako razbiti privlaËnost svjetovnih Ëarolija kojima neprija-telj privlaËi duπe. (8T 55,56)

Gospodin nam je ukazao Ëast kada nas je izabrao za svojevojnike. Borimo se zato hrabro za Njega, uzdiæuÊi ono πto jepravo svakim svojim postupkom. »estitost u svemu bitna je uborbi svake duπe. I dok se budeπ trudio da postigneπ pobjedu nadsvojim sklonostima, On Êe ti pomoÊi svojim Svetim Duhom dabudeπ oprezan u svakom svojem pothvatu kako ne bi pruæio prili-ku neprijatelju da govori zlo o istini. (6BC 1119)

Mi smo Kristovi vojnici. On je Vojskovoa naπeg spasenja, ami se pokoravamo Njegovim zapovijedima i pravilima. Mi trebamonositi Njegovo oruæje, kretati se jedino pod Njegovom zastavom.... Trebamo nositi sve oruæje Boæje i raditi tako kao da smo predoËima cijelog nebeskog svemira. (TM 296)

BZMilost 03.12.2012, 08:5437

Black

38


Naredba za pokret“Reci Izraelcima da krenu na put.” (Izlazak 14,15)

Povijest sinova Izraelovih napisana je za pouku i opomenusvim krπÊanima. Kada su se Izraelci naπli okruæeni opasnostimai teπkoÊama, i kada im je izgledalo da su se naπli u bezizlaznompoloæaju, vjera ih je napustila, a oni gunali protiv voe kojeg imje Bog postavio. ... Boæanska zapovijed glasila je: “Neka krenu!”Nisu smjeli Ëekati dok im put ne bude poravnat, kako bi moglirazumjeti cjelokupni plan izbavljenja. Boæji cilj je — samo napri-jed i On Êe otvoriti prolaz svojem narodu. ...

Ima trenutaka kada je krπÊanski æivot naoko ugroæen opa-snostima i kada izgleda da se duænost teπko moæe izvrπiti. Maπtaslika prijeteÊu propast koja se nalazi ispred nas, a okovi ili smrtiza nas. Ipak, Boæji glas odjekuje jasno iznad svih obeshrabrenja:“Neka krenu!” Mi trebamo posluπati tu naredbu bez obzira naposljedice, Ëak i kad naπe oËi nisu u stanju prodrijeti kroz tamu,kad osjeÊamo hladne valove ispod svojih nogu. ...

Oni koji misle da se ne mogu pokoriti Boæjoj volji niti po-vjerovati Njegovim obeÊanjima dok im sve ne bude jasno i otkri-veno, nikada se neÊe pokoriti. Vjera nije neko sigurno znanje; toje “jamstvo za ono Ëemu se nadamo, dokaz za one stvarnostikojih ne vidimo” (Hebrejima 11,1). Posluπati Boæju zapovijed je-dini je naËin da steknemo Njegovu naklonost. “Neka krenu”, tre-ba biti krπÊaninova lozinka. (4T 25—28)

Stalno napredovanje u znanju i vrlinama — to je Boæja namjerau odnosu na nas. Njegov Zakon je odjek Njegovog glasa koji svi-ma upuÊuje poziv: “Krenite naviπe, budite sve svetiji!” Svakogadana trebamo napredovati u savrπenstvu krπÊanskog karaktera.(GW 274)

S dubokim povjerenjem u Boga trebamo ustrajno iÊi naprijednesebiËno obavljajuÊi Njegovo djelo, ponizno se oslanjajuÊi naNjega, predajuÊi Njegovoj providnosti i sebe i sve πto je povezanos naπom sadaπnjoπÊu i buduÊnoπÊu; sve do kraja Ëvrsto se dr-æimo poËetka svoje vjere imajuÊi na umu da smo primili nebeskeblagoslove ne zato πto smo ih bili dostojni, veÊ zato πto ih je Kristdostojan i zato πto smo vjerom u Krista prihvatili boæansku obil-nu milost. (7T 108)

BZMilost 03.12.2012, 08:5438

Black

39


Pobjeda“Ali hvala Bogu koji nam dade pobjedu po naπem GospodinuIsusu Kristu!” (1. KorinÊanima 15,57)

Pobjede se ne postiæu obredima ili razmetanjem, veÊ jedno-stavnom posluπnoπÊu vrhovnom Zapovjedniku, Gospodinu Bogunebeskome. Onaj koji se osloni na ovog Vou, nikada neÊe pretr-pjeti poraz. (6T 140)

NajveÊi dio neprilika u æivotu, svakidaπnjih izjedajuÊih briga,glavobolja, razdraæljivosti, svakako je posljedica neukroÊene na-ravi. ... Vladanje sobom najbolja je vladavina na svijetu. Kadabismo stavili na sebe ukras krotkoga i mirnoga duha, devedesetdevet od stotinu nevolja koje nam tako silno zagorËavaju æivotbilo bi uklonjeno. ... Stari Ëovjek mora umrijeti, a novi Ëovjek,Isus Krist, preuzeti vlast nad duπom, tako da Kristov sljedbenikmoæe reÊi u duhu i istini: “Æivim — ali ne viπe ja, nego Krist æiviu meni.” (GalaÊanima 2,20)

Samoga sebe vrlo je teπko pokoriti. Ljudska opakost u svimoblicima ne moæe se tako lako dovesti u pokornost KristovomDuhu. Meutim, svima mora biti jasna Ëinjenica da ako ne posti-gnu tu pobjedu Kristovom silom, za njih nema nikakve nade!Pobjedu je moguÊe zadobiti jer Bogu niπta nije nemoguÊe. UzpomoÊ Njegove milosti, moguÊe je svladati loπu narav i svakuljudsku izopaËenost. ... Vi moæete biti pobjednici ako se, u Kristovoime, odluËno prihvatite toga posla. (4T 348,349)

Sotonine kuπnje danas su veÊe nego ikad jer je svjestan daima samo joπ malo vremena i da Êe sluËaj svakog Ëovjeka vrlobrzo biti odluËen bilo za æivot ili za smrt. Sada nije vrijeme dapodlegnemo obeshrabrenju i kuπnjama, veÊ da podnesemo svenevolje i da se potpuno pouzdamo u SvemoguÊeg Boga Jakovlje-va. Njegova milost dovoljna je za sve naπe teπkoÊe i premda suone veÊe nego ikada, ako se potpuno pouzdamo u Boga, mi mo-æemo nadvladati svaku kuπnju i zahvaljujuÊi Njegovoj milosti izvo-jevati pobjedu. ...

Kad na nas navale kuπnje i nevolje, obratimo se Bogu i bori-mo se s Njim u molitvi. On nas neÊe otpustiti prazne, veÊ Êe namdati milost i snagu da nadvladamo i slomimo neprijateljevu moÊ.(Rani spisi, str. 57,58)

BZMilost 03.12.2012, 08:5439

Black

40

1. veljaËe Kralj milosti i Njegovi podanici

Adam i Eva — upravitelji u Edenu“Na svoju sliku stvori Bog Ëovjeka, na sliku Boæju on gastvori, muπko i æensko stvori ih. I blagoslovi ih Bog i reËe im:‘Plodite se i mnoæite i napunite zemlju. ... Vladajte ... svimæivim stvorovima!’” (Postanak 1,27.28)

Adam je bio okrunjeni kralj Edena. Njemu je bila povjerenavlast nad svakim æivim stvorenjem koje je Bog stvorio. Bog jeblagoslovio Adama i Evu inteligencijom kakvu nije dao nijednomdrugom stvorenju. Bog je Adama proglasio zakonitim gospoda-rom nad svim djelima svojih ruku. (1BC 1082)

Stvoreni da budu “slika i odsjev Boæji” (1. KorinÊanima 11,7),Adam i Eva primili su darove dostojne svog visokog zvanja. ...Svaka njihova duhovna i duπevna sposobnost odraæavala je Stvo-riteljevu slavu. Obdareni uzviπenim duπevnim i duhovnim darovi-ma, Adam i Eva bili su stvoreni samo malo “niæi od anela” (Heb-rejima 2,7). (Odgoj, str. 16,17)

Naπi su prvi roditelji, premda stvoreni bezgreπni i sveti, mo-gli pogrijeπiti. Bog ih je stvorio kao slobodna, moralna biÊa, sasposobnoπÊu da cijene mudrost i dobrotu Njegova karaktera ipravednost Njegovih zahtjeva, i s potpunom sposobnoπÊu poslu-πaju ili pak uskrate svoju posluπnost. ... Na samom je poËetkuËovjekova postojanja njegova æelja za popuπtanjem vlastitim stra-stima stavljena pod nadzor, ta sudbonosna æelja koja je bila te-melj Sotoninog pada. Drvo spoznaje dobra i zla koje je raslo ublizini drveta æivota nasred vrta trebalo je biti provjera posluπ-nosti, vjere i ljubavi naπih prvih roditelja. ... Bog je Ëovjeka staviopod vlast zakona kao nuæan uvjet njegova postojanja. On je biopodloæan Boæjoj vladavini, a vladavina ne moæe opstati bez zako-na. ...

Adam i njegova druæica trebali su vladati zemljom i ostativjerni Bogu. Njima je dana bezgraniËna vlast nad svim æivim bi-Êima. Lav i janje su mirno hodali oko njih ili zajedno leæali porednjihovih nogu. Sretne ptice leprπale su oko njih bez straha, i dokse njihovo draæesno cvrkutanje uzdizalo u hvalu njihovom Stvo-ritelju, Adam i Eva su im se pridruæili u zahvaljivanju Ocu i Sinu.(Patrijarsi i proroci, str. 29—31)

BZMilost 03.12.2012, 08:5440

Black

41


Izgubljena vladavina“Sveviπnji ima vlast nad kraljevstvom ljudskim i ... daje gakome on hoÊe!” (Daniel 4,22)

Meu niæim stvorenjima Adam je stajao kao kralj ... ali kadaje sagrijeπio, izgubio je tu vlast. Duh pobune, kome je sam otvo-rio vrata, proπirio se po cijelom æivotinjskom kraljevstvu. Tako jene samo æivot Ëovjeka veÊ i narav æivotinja, πumsko drveÊe, travau polju, cvijeÊe, pa i sam zrak koji je udisao — sve je priËaloæalosnu pouku o poznavanju zla. (Odgoj, str. 21,22)

Zbog grijeha nije samo Ëovjek, veÊ i Zemlja, doπla pod vlastZloga te ju je trebalo obnoviti planom otkupljenja. Za stvaranjaAdamu je dana vlast nad Zemljom. Ali popuπtanjem kuπnji on jedospio pod Sotoninu vlast. “... jer pobijeeni robuju pobjedniku.”(2. Petrova 2,19) Kad je Ëovjek postao Sotonin zatoËenik, kra-ljevstvo kojim je on upravljao predano je njegovom osvajaËu. So-tona je tako postao “bog ovoga svijeta” (2. KorinÊanima 4,4). Onje preoteo vlast nad Zemljom koja je prvotno dana Adamu. (Pa-trijarsi i proroci, str. 45,46)

Kad je Sotona objavio Kristu da su kraljevstvo i slava ovogasvijeta predani njemu i da Êe ih on dati onome kome hoÊe, on jetvrdio neπto πto je samo djelomiËno bilo istina, i to je rekao stogada posluæi njegovom vlastitom cilju prijevare. Sotona je svojecarstvo preoteo od Adama, ali Adam je bio Stvoriteljev namjesnik.Njegova vladavina nije bila nezavisna. Zemlja je Boæja i On je svepredao svome sinu. Adam je trebao vladati podËinjen Kristu. Kadje Adam iznevjerio povjerenje i prepustio svoju vlast u ruke So-toni, Krist je joπ ostao zakoniti Kralj. ...

Onaj koji se pobunio na Nebu, ponudio je Kristu kraljevstvaovoga svijeta da bi kupio Njegovu privolu naËelima zla; ali On senije dao potkupiti. ...

Isus je izborio pobjedu pokornoπÊu i vjerom u Boga, i Onnam preko apostola govori: “Prema tome, pokorite se Bogu! Odu-prite se avlu, pa Êe pobjeÊi od vas!” (Jakov 4,7.8) Mi se sami nemoæemo osloboditi kuπaËeve sile; on je pobijedio ljudsku narav...ali “Tvrda je kula ime Jahvino: njemu se pravednik utjeËe i nalaziutoËiπta.” (Izreke 18,10) (Isusov æivot, str. 91—131)

BZMilost 03.12.2012, 08:5441

Black

42


Krist — drugi Adam“Jer kao πto u Adamu svi umiru, tako Êe u Kristu svi oæivje-ti.” (1. KorinÊanima 15,22)

»ovjekov je pad cijelo Nebo ispunio æaloπÊu. ... Boæji Sin,veliËanstveni nebeski Zapovjednik, bio je pokrenut saæaljenjemprema palom ljudskom rodu. Kad se bijeda izgubljenog svijetapokazivala pred Njim, Njegovo je srce bilo ganuto beskonaËnimsaæaljenjem. Meutim, boæanska je ljubav stvorila plan kojim jeËovjek mogao biti otkupljen. Boæji je prekrπeni Zakon zahtijevaoæivot greπnika. U cijelom je svemiru postojala samo jedna Osobakoja je mogla, umjesto Ëovjeka, ispuniti zakonske zahtjeve. BuduÊida je boæanski Zakon svet kao i sam Bog, pomirenje je za njegovprekrπaj mogao izvrπiti samo Onaj koji je jednak s Bogom. Nitkoosim Krista nije mogao otkupiti palog Ëovjeka od prokletstvaZakona i vratiti ga u sklad s Nebom. Krist je na sebe odluËio uzetikrivnju i sramotu grijeha, grijeha koji je tako mrzak svetom Boguda je rastavio Oca od Njegova Sina. Krist se trebao spustiti donajveÊih dubina ljudske bijede da bi spasio pali ljudski rod.

Plan spasenja je zaËet prije stvaranja svijeta, ... a ipak se iKralj svemira borio sam sa sobom prije nego πto je dao svog Sinada umre za okrivljene ljude. ... O, kakva tajna otkupljenja! Boæjaljubav za svijet koji Ga nije ljubio! ... Tijekom beskrajnih vjekovabesmrtni Êe umovi, pokuπavajuÊi shvatiti tajnu te neshvatljiveljubavi, postavljati pitanja i diviti joj se. (Patrijarsi i proroci, str.42,43)

Krist je nazvan drugim Adamom. U ËistoÊi i svetosti, pove-zan s Bogom i u ljubavi s Bogom, On je zapoËeo tamo gdje i prviAdam. ... Sotona je kuπao Krista na stotinu puta okrutniji naËinnego Adama, i u okolnostima koje su bile teæe u svakom pogledu.Varalica se predstavio kao aneo svjetla, ali je Krist izdræao nje-govu kuπnju. On je iskupio Adamov sramotni pad i spasio svijet.... On je æivio po Boæjem zakonu i ukazao mu poπtovanje u svijetupunom bezakonja, pokazujuÊi cijelom nebeskom svemiru, pa iSotoni, ali i svim greπnim Adamovim sinovima i kÊerima, da Nje-govom miloπÊu ljudski rod moæe odræati Boæji zakon. (Youth’sInstructor, 2. lipnja 1898.)

Kristova pobjeda bila je isto tako potpuna kao i Adamov pad.Prema tome, i mi se moæemo oduprijeti kuπnji i Sotona Êe po-bjeÊi od nas. (MS 15, 1908.)

BZMilost 03.12.2012, 08:5442

Black

43


Nevidljivi Vladar Izraela“Na goru si Sinajsku siπao i s neba im govorio; i dao si impravedne naredbe, Ëvrste zakone, zapovijedi izvrsne i uredbe.”(Nehemija 9,13)

Na svakoj stranici svete povijesti, gdje su zapisani Boæji po-stupci prema izabranom narodu, nalaze se sveti tragovi velikog Jasam. On sinovima ljudskim nikada nije dao jasniji prikaz svojesile i slave kao kad su samo Njega priznavali kao svog Vladara ikad je svom narodu dao Zakon. To æezlo nije dræala ljudska ruka,a veliËanstveni nastupi izraelskog nevidljivog Kralja bili su neo-pisivo veliËanstveni i zapanjujuÊi.

U svim ovim otkrivenjima boæanske prisutnosti Boæja slavase otkrivala kroz Krista. Ne samo za Spasiteljeva dolaska veÊ usvim vjekovima nakon pada i obeÊanja o otkupljenju, “Bog bijaπeonaj koji je u Kristu pomirio svijet sa sobom” (2. KorinÊanima5,19). Krist je bio temelj i srediπte ærtvenog sustava u razdobljupatrijarhâ i u vrijeme Izraelaca. Od pada u grijeh naπih prvihroditelja nije bilo izravnog razgovora izmeu Boga i Ëovjeka. Otacje svijet predao u Kristove ruke da On svojim posredniËkim dje-lovanjem otkupi Ëovjeka i opravda autoritet i svetost Boæjeg za-kona. Kroz Krista se ostvarivala svaka zajednica izmeu Neba ipalog ËovjeËanstva. Boæji Sin je naπim prvim roditeljima dao obe-Êanje o otkupljenju. On se prvi otkrio patrijarsima. ... On je biotaj koji je Izraelu dao Zakon. Usred zapanjujuÊe slave na goriSinaj Krist je u prisutnosti cijelog naroda objavio Deset zapovije-di iz Zakona svog Oca. On je bio taj koji je Mojsiju dao ispisaneploËe Zakona. ...

Isus je bio svjetlost svom narodu, svjetlost svijeta, prije negoπto je doπao na svijet u ljudskom obliku. Prva zraka svjetlostikoja je probila tamu u koju je grijeh zavio svijet, doπla je odKrista. I od Njega dolazi svaka zraka nebeske svjetlosti koja oba-sjava zemaljske stanovnike. U planu otkupljenja Krist je Alfa iOmega, poËetak i svrπetak. (Patrijarsi i proroci, str. 299—301)

BZMilost 03.12.2012, 08:5443

Black

44


Vladar na nebesima“Jahve u nebu postavi prijestolje svoje, i kraljevska vlastsvemir mu obuhvaÊa.” (Psalam 103,19)

Trojica Hebreja bila su pozvana da priznaju Krista suoËena suæarenom ognjenom peÊi. Njima je kralj zapovjedio da padnu ipoklone se zlatnom kipu koji je on postavio, zaprijetivπi im da Êe,ako to odbiju, biti æivi baËeni u uæarenu peÊ; ali oni su odgovorili:“Ne treba da ti odgovorimo na to. Bog naπ, kome sluæimo, moæenas izbaviti iz uæarene peÊi i od ruke tvoje, kralju; on Êe nas iizbaviti. No ako toga i ne uËini, znaj, o kralju: mi neÊemo sluæititvojemu bogu niti Êemo se pokloniti kipu πto si ga podigao.”(Daniel 3,16-18) (RH, 3. svibnja 1892.)

Pokloniti se Bogu u molitvi potpuno je prikladno, odgova-rajuÊe dræanje. ... Ali takvo poπtovanje valja ukazivati jedino Bogu... Vladaru svemira; ova tri Hebreja odbila su ukazati takvu Ëastbilo kojem idolu, Ëak i kada je bio naËinjen od Ëistog zlata. A dasu pristali, oni bi se zapravo poklonili babilonskom vladaru. ...Oni su podnijeli kaznu. ... Meutim, Krist je osobno doπao i ho-dao s njima posred ognja koji im nimalo nije naπkodio. (2SM 312)

Ovo Ëudo dovelo je do izrazite promjene u mislima ljudi.Veliki zlatni kip, postavljen uz takvu pompu, bio je zaboravljen.Kralj je objavio proglas da Êe svaki koji bude govorio protiv Bogaovih ljudi biti osuen na smrt. ...

Ti vjerni Hebreji imali su velike prirodne sposobnosti, uæivalimilosti visoke duhovne kulture, a sada su zauzimali uglednepoloæaje; meutim, sve to nije ih navelo da zaborave Boga. Njiho-ve snage bile su pokorene posveÊujuÊem utjecaju boæanske milo-sti. ... U njihovom veliËanstvenom izbavljenju oËitovala se, prednepreglednim skupom, Boæja sila i veliËanstvo. Isus je stao nanjihovu stranu u uæarenoj peÊi, i slavom svoje prisutnosti uvjeriooholog vladara Babilona da nije nitko drugi do Boæji Sin. ... Iz-bavljenjem svojih vjernih slugu, Gospodin je objavio da Êe statina stranu potlaËenih i sruπiti svaku zemaljsku silu koja se usudipogaziti autoritet nebeskog Boga. (SL 39,40)

BZMilost 03.12.2012, 08:5444

Black

45


Bog je s nama“I dat Êe mu ime Emanel — πto znaËi: Bog je s nama.” (Matej1,23)

Gospodin Isus Krist bio je jedno s Ocem od vjeËnih vremena;On je bio “otisak njegove biti”, otisak Njegove veliËine i veliËan-stva, “odsjev njegova sjaja”. On je doπao na naπ svijet kako biobjavio ovu slavu. On je doπao na ovu grijehom pomraËenu Ze-mlju da otkrije svjetlost Boæje ljubavi, da bude “Bog s nama”. ...

Naπ mali svijet udæbenik je svemira. Boæja divna namjeramilosti, tajne spasonosne ljubavi — tema je u koju “aneli æelezaroniti” i koja Êe se prouËavati kroz beskrajne vjekove. Izbavlje-na Êe i bezgrjeπna biÊa u Kristovom kriæu pronaÊi svoj nauk isvoju pjesmu. Vidjet Êe se da je slava koja blista s Kristova licaslava samopoærtvovne ljubavi. U svjetlosti s Golgote vidjet Êe seda je zakon te ljubavi pune samoodricanja — zakon æivota zaZemlju i Nebo; da ljubav koja “ne traæi svoje” ima svoj izvor uBoæjem srcu. ...

Isus je mogao ostati kraj svojega Oca. On je mogao zadræatislavu Neba i poπtovanje anela. Meutim, On je izabrao vratitiæezlo u OËeve ruke i siÊi s prijestolja svemira kako bi mogaodonijeti svjetlost onima koji su u mraku i æivot onima koji ginu....

Ovaj je veliki cilj bio navijeπten slikama i simbolima. Grmkoji je gorio, u kojemu se Krist javio Mojsiju, otkrivao je Boga. ...Svemilostivi Bog skrivao je svoju slavu najjednostavnijom slikom,da bi ga Mojsije mogao promatrati i æivjeti. Tako je i u stupu odoblaka danju i stupu od ognja noÊu Bog odræavao vezu s Izrae-lom, otkrivajuÊi ljudima svoju volju i pruæajuÊi im svoju milost.Boæja je slava bila priguπena, a Njegovo veliËanstvo obavijenovelom, kako bi Ga slabi vid ograniËenih ljudi mogao gledati. Takoje Krist trebao doÊi u “poniæenom tijelu” (Filipljanima 3,21) “po-stavπi sliËan ljudima”. ... Njegova je slava bila obavijena velom.Njegova veliËina i veliËanstvo bili su skriveni, da bi se mogaopribliæiti tuænim ljudima izloæenim kuπnji. (Isusov æivot, str. 9.10)

BZMilost 03.12.2012, 08:5445

Black

46


Ugroæeno Kraljevstvo“Kad saznade da Êe doÊi da ga na silu uhvate i uËine kraljem,opet krenu, posve sam, u goru.” (Ivan 6,15)

SjedeÊi u ravnici obrasloj travom u sumraku proljetne veËeri,ljudi su jeli hranu za koju se Krist pobrinuo. ... Nikakva ljudskasila ne moæe stvoriti od pet jeËmenih kruhova i dvije male ribedovoljno hrane za tisuÊe gladnih ljudi. Oni su govorili jednidrugima: “Ovo je uistinu prorok koji ima doÊi na svijet.” (Ivan6,14)... On moæe osvojiti narode i dati Izraelu dugo æeljenu nad-moÊ.

U svom oduπevljenju narod Ga je spreman odmah okruniti zakralja. Uviaju da On ne Ëini nikakav napor da privuËe pozornostna sebe ili da sebi pribavi Ëast. U ovom se On bitno razlikuje odsveÊenika i poglavara pa su se bojali da nikada neÊe zahtijevatisvoje pravo na Davidovo prijestolje. Poπto su se zajedniËki savje-tovali, sloæili su se da Ga silom uzmu i proglase kraljem Izraela.... Isus je sagledao kakav je proces pokrenut i razumio je ono πtooni nisu mogli razumjeti — kakav Êe biti rezultat takvog pokreta.... Nasilje i pobuna pratit Êe napore da Ga postave na prijestoljei djelovanje Êe duhovnog kraljevstva biti ometeno. Pokret se morazaustaviti bez odlaganja. Pozvavπi svoje uËenike, Isus im zapovje-da da uzmu Ëamac i da se odmah vrate u Kafarnaum, prepuπtajuÊiNjemu da raspusti narod. ...

Isus je tada naredio mnoπtvu da se razie; Njegov naËin po-stupanja bio je tako odluËan da se nisu usuivali ne posluπati Ga.... Isusovo kraljevsko dræanje i nekoliko Njegovih mirnih rijeËinaredbe, umirile su meteæ i sprijeËile njihove planove. U Njemusu prepoznali silu koja je iznad svih zemaljskih vlasti i bez ika-kva su se pitanja pokorili.

Ostavπi sam, Isus “ode... na goru da moli”. ... Molio se za siluda ljudima otkrije boæanski karakter svoje misije, da Sotona nebi pomraËio njihovu moÊ razumijevanja i izopaËio njihovo ra-suivanje. ... U duπevnoj patnji i borbi molio se za svoje uËenike.... Njihove dugo njegovane nade, zasnovane na πiroko proπirenimzabludama, bit Êe iznevjerene na vrlo bolan i poniæavajuÊi naËin.Umjesto uzdizanja na Davidovo prijestolje, oni Êe biti svjedociNjegova raspeÊa. To je doista trebalo biti Njegovo pravo krunjenje.(Isusov æivot, str. 302—304)

BZMilost 03.12.2012, 08:5446

Black

47


Kraljevska povorka“Klikni iz sveg grla, KÊeri sionska! ViËi od radosti, KÊerijeruzalemska! Tvoj kralj se evo tebi vraÊa: praviËan je i po-bjedonosan, ponizan jaπe na magarcu, na magaretu, mladetumagariËinu.” (Zaharija 9,9)

Pet stotina godina prije Kristova roenja, prorok Zaharija jetako pretkazao dolazak Kralja u Izraelu. ... Krist se za kraljevskiulazak pridræavao hebrejskog obiËaja. ... »im su Ga postavili namagare, odjeknuo je glasan pobjedonosni poklik. Mnoπtvo Ga jepozdravljalo kao Mesiju, kao svojega Kralja. ... Nisu mogli povestipobjedonosnu povorku nikakvim kraljevskim zastavama, veÊ susjekli πiroke palmine grane, simbol pobjede same prirode, i njimamahali visoko, glasno kliËuÊi i pjevajuÊi slavopoje. ...

Nikada ranije u svom zemaljskom æivotu Isus nije dopustiomnoπtvu takvo javno pokazivanje raspoloæenja. On je jasno pred-vidio rezultat. To Êe Ga odvesti na kriæ. Meutim, Njegova namje-ra bila je da se tako javno predstavi kao Otkupitelj. Æelio je us-mjeriti pozornost na ærtvu koja treba okruniti Njegovo poslanjeza pali svijet. ...

Nikada ranije svijet nije vidio takvu pobjedonosnu povorku.Ona nije bila sliËna povorkama Ëuvenih zemaljskih osvajaËa. Uovoj povorci nije bilo tuænih zarobljenika, kao trofeja kraljevskogjunaπtva. Ali oko Spasitelja bili su slavni trofeji Njegova djelaljubavi za grjeπnog Ëovjeka. Bili su to robovi koje je On izbavio odsotonske sile, koji su slavili Boga za svoje osloboenje. Povorkusu vodili slijepi kojima je povratio vid. Nijemi kojima je razrijeπiojezik klicali su najglasnije hosana. Hromi koje je izlijeËio poska-kivali su radosni. ... Lazar, Ëije se tijelo veÊ poËelo raspadati ugrobu, ali koji se sad radovao u snazi i slavnoj muæevnosti, vodioje æivotinju na kojoj je Spasitelj jahao. ...

Taj prizor pobjedniËke povorke odredio je sam Bog. Nju jeprorekao prorok, i Ëovjek je bio nemoÊan promijeniti Boæju na-mjeru. (Isusov æivot, str. 466—570)

SveÊenici i farizeji pokuπavali su svijetu uskratiti sjajne zra-ke slave Sunca Pravednosti, ali bez uspjeha, baπ kao πto ne bimogli Zemlji uskratiti sjajno lice Sunca. Usprkos njihovom pro-tivljenju, narod je priznao Kristovo kraljevstvo. (3SP 15)

BZMilost 03.12.2012, 08:5447

Black

48


Vladar Jeruzalema“Sveto brdo njegovo, brijeg veliËanstven, radost je zemlji svoj.Gora Sion, na krajnjem sjeveru, grad je Kralja velikog.” (Psa-lam 48,3)

Isus je s vrha Maslinske gore promatrao Jeruzalem. PredNjime se pruæao prizor koji je odisao ljepotom i mirom. ... ZrakezalazeÊeg sunca osvjetljavale su snjeænu bjelinu njihovih mra-mornih zidina i odsjajivale od zlatnih vrata, kule i tornjiÊa. “Naglasu ljepotom” stajao je hram, ponos æidovske nacije. Koji biIzraelac mogao promatrati ovaj prizor bez ushita radosti i div-ljenja?! Ali Isus je bio zaokupljen sasvim drugim mislima. “Kadse pribliæi te ugleda grad, zaplaka nad njim.” (Luka 19,41) UsredsveopÊeg veselja zbog trijumfalnog ulaska, dok su svi oko Njegamahali palmovim granama, dok je radosno “hosana” odjekivalobreæuljcima, a tisuÊe Ga glasova proglaπavalo kraljem, Spasiteljasvijeta je iznenada preplavila tajanstvena tuga. On, Boæji Sin,ObeÊani, Ëija je moÊ svladala smrt i pozvala njezine zatoËenike izgroba, plakao je, ali ne iz obiËne æalosti, veÊ iz snaæne, neobuzda-ne duπevne patnje.

On nije prolijevao suze zbog sebe. ... Plakao je zbog tisuÊaJeruzalemaca, zbog sljepila i nekajanja onih koje je doπao blago-sloviti i spasiti.

Premda su Mu vraÊali zlo za dobro i mrænju za ljubav (Psalam109,5), On je neumorno nastavljao svoje poslanje milosti. ... NoIzrael se okrenuo od svog najboljeg Prijatelja i jedinog PomagaËa.Prezirao je pozive Njegove ljubavi, odbijao Njegove savjete i is-mijavao Njegove opomene. ... Kad Isus bude visio na golgotskomkriæu, Izrael Êe prestati biti od Boga povlaπten i blagoslovljennarod. ... Ali dok je Isus promatrao Jeruzalem, sudbina jednogacijeloga grada, jednoga cijeloga naroda, nalazila se pred NjegovimoËima — toga grada, tog naroda πto ga je Bog nekada izabrao kaosvoju posebnu dragocjenost. (Velika borba, str. 13—16)

Boæja strpljivost prema Jeruzalemu samo je uËvrstila Æidoveu njihovom tvrdoglavom nepokajanju. ... Izraelovi sinovi odbacilisu Kristovu milost. (Isto, str. 21,22)

BZMilost 03.12.2012, 08:5448

Black

49


Kralj slave“’Podignite, vrata, nadvratnike svoje, diæite se, dveri vjeËne,da unie Kralj slave!’ ‘Tko je taj Kralj slave?’ ‘Jahve silan ijunaËan, Jahve silan u boju!’” (Psalam 24,7.8)

Krist je doπao na Zemlju kao Bog u ljudskom obliËju. Uzniose na Nebo kao Kralj svetih. Njegovo uznesenje bilo je dostojnoNjegovog uzviπenog karaktera. Otiπao je kao Onaj koji je moÊanu bitkama, kao osvajaË. Pratile su Ga nebeske Ëete s klicanjem,burnim odobravanjem i hvalom, pjevajuÊi nebeske pjesme. (6BC1053)

UËenici nisu samo vidjeli Gospodina kako se uznosi, veÊ suprimili i svjedoËanstvo anela da je otiπao i sjeo na prijestoljesvojega Oca na nebesima. ... Sjaj nebeske pratnje, otvaranje slavnihBoæjih vrata, dobrodoπlica — sve to nisu mogle prepoznati oËismrtnika. Da je put kojim je Krist otiπao na Nebo bio otkrivenuËenicima u svoj svojoj neizrecivoj slavi, oni ne bi izdræali tajprizor. ...

Njihovi osjeÊaji nisu smjeli biti toliko obuzeti slavom Nebada izgube iz vida Kristov karakter na Zemlji, karakter koji setrebao pokazati u njima. Pred svojim oËima trebali su imati jasnusliku ljepote i veliËanstva Njegovog æivota, savrπenog sklada svihNjegovih osobina i tajanstvenog jedinstva boæanskog i ljudskog uNjegovoj naravi. ... Njegovo vidljivo uznesenje s ovoga svijeta biloje u skladu s krotkoπÊu i spokojstvom Njegovog æivota. (3SP254,255)

Koliki je izvor radosti za uËenike bila spoznaja da na Nebuimaju takvog Prijatelja koji se moli za njih! Vidljivo Kristovouznesenje na Nebo promijenilo je sve njihove poglede i zamisli oNebu. ... Oni su sada mislili o Nebu kao svojem buduÊem domu,mjestu na kojem im njihov voljeni Otkupitelj priprema stanove.Molitva je sada dobila novo znaËenje, jer je to bio razgovor snjihovim Spasiteljem. ...

Sada su trebali propovijedati Evanelje — Krista u ljudskomobliËju, »ovjeka boli, Krista u poniæenju, kojeg su neËiste rukeuhvatile i razapele; Krista koji je uskrsnuo, koji se uznio na Neboda u Boæjoj prisutnosti djeluje kao Zagovornik ljudi; Krista kojiÊe ponovno doÊi s velikom silom i slavom na nebeskim oblacima.(3SP 262,263)

BZMilost 03.12.2012, 08:5449

Black

50


Vladar svih naroda“Nek’ znaju: ti si komu je ime Jahve, jedini Viπnji nada svomzemljom.” (Psalam 83,19)

U analima ljudske povijesti uspon naroda, podizanje i pada-nje kraljevstava naizgled ovise o volji i junaπtva ljudi. Izgleda kaoda je razvoj dogaaja u velikoj mjeri odreen njihovom snagom,ambicijama ili hirovima. Ali, u Boæjoj rijeËi zavjesa je povuËena ustranu i mi u svim igrama i sukobima ljudskih interesa, sila istrasti, iza i iznad njih, gledamo orua Svemilostivoga, koja tihoi strpljivo ostvaruju namjere svoje volje. ...

Svakom narodu koji se pojavio na popriπtu dogaaja bilo jedopuπteno da zauzme svoje mjesto na Zemlji da bi se moglovidjeti hoÊe li ispuniti namjeru “Straæara i Sveca”. ... Iako sunarodi odbacivali Boæja naËela, i tim odbacivanjem izazivali svojupropast, ipak je bilo oËito da se boæanska svemoÊna namjeraispunjavala u svim njihovim pokretima.

Ova pouka je pruæena divnim simboliËkim prikazom danimproroku Ezekielu. ... »etiri æiva stvorenja pokretala su “toËkove”koji su se meusobno ukrπtali. ... “ToËkovi” su bili tako kompli-cirano rasporeeni da je to na prvi pogled liËilo na zbrku; ali, onisu se kretali u savrπenom skladu. Nebeska biÊa, odræavana i vo-ena rukom ispod krila kerubina, pokretala su “toËkove”; iznadnjih, na safirnom prijestolju, nalazio se VjeËni, a oko prestoljaduga, znak boæanske milosti. Kao πto se komplicirani mehanizam“toËkova” nalazio pod upravom ruke ispod krila kerubina, tako sei sloæena igra ljudskih dogaaja nalazi pod boæanskim nadzorom.Usred sukoba i vreve naroda, Onaj koji sjedi iznad kerubina joπi sada upravlja poslovima ove Zemlje.

Povijest naroda koji su jedan za drugim zauzimali svoje od-reeno vrijeme i prostor ... govori i nama. Svakom narodu i sva-kom pojedincu danas, Bog je odredio mjesto u svom velikomplanu. ... Svi oni svojim izborom odreuju svoju sudbinu, a Bogsve tako vodi da se Njegove namjere ostvaruju. (Odgoj, str. 156—161)

BZMilost 03.12.2012, 08:5450

Black

51


Granice Boæjeg strpljenja“»as je, o Jahve, da se javiπ: oskvrnuπe Zakon tvoj!” (Psalam119,126)

U noÊnom vienju stajala sam na uzvisini s koje sam moglapromatrati kuÊe koje su se ljuljale kao kule od karata. Graevine,velike i male, ruπile su se. KuÊe za zabavu, kazaliπta, hoteli idomovi bogataπa tresli su se i raspadali. Mnogi æivoti bili su iz-gubljeni, a zrak je odjekivao kricima ozlijeenih i uplaπenih.

Boæji aneli uniπtenja bili su na poslu. Jedan dodir i zgrade,pomno planirane da budu sigurne od svake opasnosti, brzo su sepretvarale u gomile ruπevina. Nitko nije imao nikakve sigurnosti.... Ne mogu naÊi rijeËi kojima bih opisala strahotu prizora koji sumi bili pokazani. Izgledalo je kao da je Boæje strpljenje konaËnoiscrpljeno i da je osvanuo sudnji dan.

Aneo koji je stajao pokraj mene rekao mi je da malo ljudiuopÊe shvaÊa veliËinu pokvarenosti koja u naπe vrijeme vlada usvijetu, a posebno u velikim gradovima. On je izjavio da je Gospo-din odredio vrijeme kada Êe pohoditi prijestupnike svojim gnje-vom zbog stalnog krπenja Njegovog Zakona. ... Boæja vrhovna vlasti svetost Njegovog Zakona moraju se pokazati onima koji se upor-no odbijaju pokoriti Kralju nad kraljevima. Oni koji odluËe ostatineposluπni Bogu, moraju, u skladu s Njegovim milostivim karak-terom, biti pohoeni Njegovim sudovima da bi, ako bude moguÊe,shvatili greπnost svojeg ponaπanja. ... Iako boæanski Vladar dugopodnosi ljudsku izopaËenost, On se ne da varati i neÊe uvijekostati nijem. Njegova vrhovna vlast, Njegov autoritet kao Vladarasvemira konaËno Êe morati biti priznati, a pravedni zahtjevi Nje-govog Zakona bit Êe zadovoljeni. (9T 92-94)

»ak i Boæje strpljenje ima svoje granice, a mnogi ih preko-raËuju. Oni prelaze granice milosti i zato se Bog mora umijeπatii obraniti svoju Ëast. ...

Kada Gospodin doe kao Osvetnik, On Êe doÊi i kao Zaπtitniksvih onih koji su saËuvali vjeru u svoj njenoj ËistoÊi i ostalineumrljani od svijeta. (5T 208—210)

BZMilost 03.12.2012, 08:5451

Black

52


Osposobljeni za Kraljevstvo“Zaista, kaæem vam, tko ne primi kraljevstva Boæjega kaomalo dijete, taj sigurno neÊe uÊi u nj.” (Marko 10,15)

Krist ne priznaje nikakvu kastu ili boju koæe ili Ëin kaonuæan uvjet da netko postane podanik Njegovog kraljevstva. Pri-stup u Njegovo kraljevstvo ne ovisi o bogatstvu ili pripadnostivisokoj nasljednoj lozi. Meutim, oni koji su roeni od Duhapostaju podanici Njegovog kraljevstva. Duhovni karakter je onoπto Êe Krist priznati. Njegovo kraljevstvo nije od ovoga svijeta.Njegovi su podanici oni koji imaju dio u Njegovoj boæanskoj na-ravi, koji su utekli od pokvarenosti koju su strasti unijele u svi-jet. Tu milost dobili su od Boga. Krist ne nalazi svoje podanikekao ljude veÊ gotove za Njegovo kraljevstvo, veÊ ih svojomboæanskom silom osposobljava da to postanu. Oni koji su bilimrtvi u prijestupima i grijesima, bivaju probueni u duhovni æi-vot. Sposobnosti koje im je Bog dao u svete svrhe bivaju ople-menjene, proËiπÊene i uzdignute, a On im pomaæe da oblikujukarakter po boæanskom uzoru. ...

Krist ih privlaËi sebi nekom nevidljivom silom. On je svjetloæivota i On ih nadahnjuje svojim Duhom. I dok tako bivaju obu-zeti duhovnim ozraËjem, uviaju da su bili igraËke Sotoninih kuπ-nji i da su bili pod njegovom vlaπÊu; ali sada lome jaram tjelesnihstrasti i odbijaju biti sluge grijeha. ... Sada shvaÊaju da su pro-mijenili zapovjednika, i zato upute primaju s Isusovih usana. Kaoπto sluga gleda svojega gospodara, kao πto sluπkinja gleda svojugospodaricu, tako i te duπe, privuËene sponama Kristove ljubavi,stalno gledaju u Njega kao ZaËetnika i Zavrπitelja svoje vjere.GledajuÊi Isusa, poπtujuÊi Njegove zahtjeve, oni rastu u spoznajiBoga i Isusa Krista kojega je On poslao. I tako se mijenjaju uNjegovo obliËje iz slave u slavu, sve dok ne postanu toliko razliËitiod svijeta da se o njima moæe napisati: “Vi ste, naprotiv, izabranirod, kraljevsko sveÊenstvo, sveti puk, narod odreen za Boæjusvojinu, da razglasite slavna djela onoga koji vas pozva iz tame usvoje divno svjetlo. NekoÊ niste bili (izabrani) narod, a sada stenarod Boæji; nekoÊ bez milosra, a sada ste postigli milosre.” (1.Petrova 2,9.10) (RH, 26. oæujka 1895.)

BZMilost 03.12.2012, 08:5452

Black

53


Boæji sinovi i kÊeri“A svima koji ga primiπe dade vlast da postanu djeca Boæja:onima koji vjeruju u njegovo ime.” (Ivan 1,12)

Kada je Adamov grijeh bacio ljudski rod u beznadnu bijedu,Bog se mogao udaljiti od palih biÊa. Mogao je prema njima po-stupati onako kako greπnici zasluæuju da se prema njima postu-pa. On je mogao zapovjediti nebeskim anelima da na ovaj svijetizliju sudove Njegove srdæbe. Mogao je ukloniti tu tamnu mrlju slica svojega svemira. Meutim, On to nije uËinio! Umjesto daljude protjera iz svoje blizine, On se joπ viπe pribliæio palomljudskom rodu. On je dao svojega Sina da postane kost naπe kostii tijelo naπega tijela. “I RijeË tijelom postala i nastanila se meunama.” (Ivan 1,14) Povezavπi se s ljudima kao jedan od njih, Isusih je privukao Bogu. On je svoju boæansku narav zaogrnuo pla-πtem ljudske naravi i pokazao pred nebeskim svemirom, predbezgreπnim svjetovima, koliko Bog voli sinove ljudske.

Dar koji je Bog dao ljudima daleko nadmaπuje sve proraËune.Niπta im nije uskratio. Bog nije htio dopustiti da Mu netko prigo-vori da je mogao uËiniti viπe ili pokazati ljudima veÊu mjeru lju-bavi. DajuÊi Krista na dar, On je ljudima dao i cijelo Nebo. (SD 11)

Boæansko sinovstvo nije neπto πto sami moæemo postiÊi. Sa-mo je onima koji su primili Krista za svojeg Spasitelja dana vlastda postanu Boæji sinovi i kÊeri. Greπnik se ne moæe nikakvomsvojom silom sâm osloboditi grijeha. ... Meutim, obeÊanje o sinov-stvu dano je svima koji “vjeruju u ime Njegovo”. Svatko tko uvjeri doe k Isusu, primit Êe pomilovanje. (Isto, 12)

Bog se trebao objaviti u Kristu da “pomiri svijet sa sobom”(2. KorinÊanima 5,19). Grijeh je tako duboko ponizio Ëovjeka daje njemu samom bilo nemoguÊe pomiriti se s Onim Ëija je naravËistoÊa i dobrota. Ali Krist, nakon πto je otkupio Ëovjeka od osu-de grijeha, moæe dati boæansku silu da je udruæi s ljudskim na-porima. Tako pokajanjem pred Bogom i vjerom u Krista pala Ada-mova djeca mogu joπ jednom postati “sinovi Boæji” (1. Ivanova3,2). (Patrijarsi i proroci, str. 43)

Kada duπa prihvati Krista, dobiva silu da æivi Kristovim æi-votom. (Isusove usporedbe, str. 214)

BZMilost 03.12.2012, 08:5453

Black

54


Posvojeni sinovi i kÊeri“U ljubavi nas predodredi sebi za sinove po Isusu Kristu,prema odluci svoje volje, na hvalu slave svoje milosti. Njomenas dobrostivo obdari u Ljubljenome.” (Efeæanima 1,5.6)

Prije nego πto su bili postavljeni temelji Zemlji, obeÊano jeda Êe svi koji budu posluπni, svi koji zahvaljujuÊi obilnoj milostikoja im je stavljena na raspolaganje postanu sveti po karakterui bez mrlje pred Bogom primajuÊi ponuenu milost, biti Boæjadjeca. (6BC 1114)

Mi sve dugujemo milosti, besplatnoj milosti, suverenoj milo-sti. Milost u savezu odredila je naπe posvojenje. Milost u Spasi-telju obavila je naπe otkupljenje, naπe obnovljenje i naπe posvo-jenje, uËinivπi nas Kristovim subaπtinicima. (6T 268)

Kada uistinu povjerujemo da smo postali Njegovi posvoje-njem, moÊi Êemo unaprijed osjetiti ukus Neba. ... Tada Êemo uæi-vati u Njegovoj blizini, odræavati ugodno zajedniπtvo s Njime. Ste-Êi Êemo jasan uvid u Njegovu blagost i samilost, i naπa Êe se srcaslomiti i omekπati dok budemo razmiπljali o ljubavi koja nam jebila ukazana. Mi Êemo stvarno osjetiti da Isus boravi u naπojduπi; nastavat Êemo u Njemu i osjeÊati se ugodno u zajedniπtvus Njime. ... SteÊi Êemo iskustvo s Boæjom ljubavlju i poËivati uNjegovoj ljubavi. Nijedan jezik to ne moæe opisati, to jednostavnonadilazi naπe razumijevanje. Bit Êemo jedno s Kristom, i naπ Êeæivot biti sakriven s Kristom u Bogu. ObeÊanje koje smo dobiliglasi: kada se pojavi Onaj koji je naπ æivot, i mi Êemo se pojavitis Njime u slavi! S dubokim povjerenjem moæemo Boga nazivatisvojim Ocem! (3BC 1147,1148)

Svi koji su roeni u nebeskoj obitelji, u osobitom su smislubraÊa naπega Gospodina. Kristova ljubav povezuje u zajednicuËlanove Njegove obitelji, i gdje god se ona pokaæe, otkriva seboæansko srodstvo. ...

Ljubav prema Ëovjeku je zemaljski izraz ljubavi prema Bogu.Kralj slave postao je jedno s nama da bi nam usadio ovu ljubav,da bi nas uËinio djecom jedne obitelji. Kad se ispune Njegoveoproπtajne rijeËi — “Ljubite jedan drugoga kao πto sam ja ljubiovas!” (Ivan 15,12) — kad budemo voljeli ovaj svijet kao πto ga jeOn volio, tada je ostvarena Njegova misija za nas. Pripremljenismo za Nebo — jer imamo Nebo u svom srcu. (Isusov æivot, str.529,532)

BZMilost 03.12.2012, 08:5454

Black

55


Cijena otkupljenja“Uπao je jedanput zauvijek u Svetinju nad svetinjama, nekrvlju jaraca i junaca, nego vlastitom krvi, i pribavio namvjeËni otkup.” (Hebrejima 9,12)

Svaka duπa je dragocjena, jer je otkupljena dragocjenom krv-lju Isusa Krista. (5T 623,624)

Neki govore o hebrejskom vremenu kao o razdoblju bez Kri-sta, bez milosti i milosra. Na takve bi se mogle primijeniti rijeËikoje je Isus uputio saducejima: “Zar niste u zabludi zbog toga πtone poznajete ni Pisma ni moÊi Boæje?” (Marko 12,24) Razdobljehebrejskog sustava bilo je razdoblje sjajnog oËitovanja boæanskesile. ...

Krist je uspostavio i sam sustav prinoπenja ærtava i dao gaAdamu kao simbol Spasitelja koji treba doÊi, Spasitelja koji Êeuzeti na sebe grijehe svijeta i umrijeti za njegovo otkupljenje. ...

Krv Boæjeg Sina bila je simboliËki prikazana krvlju zaklanihærtava; Bog je æelio da se tako oËuva jasna i odreena predodæbao razlici izmeu svetoga i obiËnoga. Krv je bila sveta, s obziromna to da Êe se samo prolijevanjem krvi Boæjega Sina moÊi postiÊipomirenje za grijeh. Krv je, osim toga, upotrebljavana za ËiπÊenjeSvetiπta od grijeha naroda, i tako bila simbol Kristove krvi kojajedina moæe oËistiti od grijeha. (SD 225)

Naπ je Spasitelj izjavio da je s Neba, kao svoj dar, doniovjeËni æivot. I zato je trebao biti podignut na kriæ na Golgoti dabi sve ljude privukao k sebi. Kako da onda postupimo premaotkupljenoj baπtini Isusa Krista? Njeænost, poπtovanje, suosjeÊa-nje i ljubav — to bismo im trebali pokazivati. I tek tada ÊemomoÊi pomagati jedni drugima i jedni drugima biti na blagoslov. Uovom djelu treba se ostvariti viπe nego ljudsko bratstvo. Mi Êemoimati na raspolaganju uzviπeno druπtvo nebeskih anela. Oni Êesuraivati s nama u djelu prosvjetljenja svih slojeva druπtva. ...

Krist je odluËio, savjetujuÊi se sa svojim Ocem, da ne zadræiniπta, ma koliko dragocjeno, da ne uskrati niπta, koliko god viso-ko procijenjeno, Ëime bi mogao izbaviti jadnog greπnika. On Êedati cijelo Nebo da obavi ovo djelo spasenja, obnavljanja Boæjegmoralnog lika u Ëovjeku. ... Biti Boæje dijete znaËi biti jedno sKristom u Bogu, to znaËi zaposliti svoje ruke u iskrenoj ljubavi,spremnoj na ærtvu, da bi se ojaËale i blagoslovile duπe koje pro-padaju u svojim grijesima. (SD 229)

BZMilost 03.12.2012, 08:5455

Black

56


Abraham i njegova djeca“A ako vi pripadate Kristu, onda s te Abrahamovo potomstvo,baπtinici po obeÊanju.” (GalaÊanima 3,29)

Za Abrahama je zapisano da “postade Boæji prijatelj” (Jakov2,23), da “bude otac sviju koji vjeruju” (Rimljanima 4,11). ...

Abrahamu je bila ukazana velika Ëast, da bude otac narodakoji su stoljeÊima bili Ëuvari i povjerenici Boæje istine za svijet,naroda kroz koji Êe dolaskom obeÊanog Mesije svi narodi na Ze-mlji biti blagoslovljeni. (Patrijarsi i proroci, str. 110)

Okolni su narodi poπtovali Abrahama kao moÊnog kneza,mudrog i sposobnog vou. On svojim susjedima nije uskraÊivaosvoj utjecaj. Njegov je æivot i karakter, sasvim razliËit od æivotaoboæavatelja kipova, vrπio oËit utjecaj u prilog istinitoj vjeri. Nje-gova je odanost Bogu bila nepokolebljiva, dok je njegova mudrosti dobrohotnost nadahnjivala povjerenje i prijateljstvo, a njegovaneizvjeπtaËena veliËina ulijevala poπtovanje i Ëast.

On nije Ëuvao svoju vjeru kao dragocjeni kamen koji trebaljubomorno Ëuvati i u kojem iskljuËivo uæiva onaj koji ga posje-duje. Istinska se vjera tako ne moæe Ëuvati jer se takav duh pro-tivi naËelima Evanelja. Sve dok Krist stanuje u srcu nemoguÊeje prikriti svjetlost njegove prisutnosti ili je ugasiti. Naprotiv, onaÊe postajati sve sjajnija i sjajnija kako dan za danom blistavezrake Sunca Pravde rastjeruju magle sebiËnosti i grijeha kojeokruæuju naπu duπu.

Boæji je narod Njegov predstavnik na Zemlji i On æeli da onibudu svjetlost u moralnoj tami ovog svijeta. Rasuti diljem Zemlje,u gradovima, velegradovima i selima oni su Boæji svjedoci, pro-toËnici kroz koje On nevjernom svijetu prenosi znanje o svojojvolji i Ëuda svoje milosti. Njegov je plan da svi oni koji sudjelujuu spasenju budu Njegovi misionari. KrπÊanska poboænost pred-stavlja mjerilo prema kojemu svijet prosuuje o Evanelju. Ku-πnje koje se strpljivo podnose, blagoslovi koji se primaju sa za-hvalnoπÊu, krotkost, ljubaznost, milost i ljubav koji se redovitopokazuju jesu svjetlost kojom pred svijetom blista karakter ot-krivajuÊi suprotnost spram tame koja dolazi iz sebiËnosti srca.(Isto, str. 103,104)

BZMilost 03.12.2012, 08:5456

Black

57


Graani Neba“Prema tome, niste viπe tuinci i gosti, nego ste sugraanisvetih i ukuÊani Boæji.” (Efeæanima 2,19)

Tako su i pripadnici Boæjeg naroda — istinski Izrael — premdarasut meu svim narodima na zemlji samo putnici Ëije je dræav-ljanstvo na Nebu. (Patrijarsi i proroci, str. 372)

Uvjet da netko bude primljen u Gospodnju obitelj jest daizie iz svijeta, da se odvoji od svih njegovih otrovnih utjecaja.Boæji narod ne smije imati nikakve veze s idolopoklonstvom ubilo kojem obliku. Pripadnici Boæjeg naroda trebaju se uzdiÊi naviπi stupanj. Mi se trebamo razlikovati od svijeta, a onda, rekaoje Bog: “Primit Êu vas kao Ëlanove svoje kraljevske obitelji, djecunebeskog Kralja!” Kao poklonici istine moramo se razlikovati poobiËajima od grijeha i greπnika. Naπe graanstvo je na nebesima.

Moramo mnogo jasnije shvatiti vrijednost obeÊanja koja namje Bog dao, mnogo dublje cijeniti Ëast koju nam je ukazao. Bogsmrtnim ljudima ne moæe ukazati veÊu Ëast nego da ih posinjenjemprimi u svoju obitelj i da Ga mogu nazivati svojim Ocem. Nedoæivljavamo nikakvo poniæenje kada postajemo Boæja djeca! (FE481)

Mi smo stranci i doπljaci na ovome svijetu. Zato moramoËekati, bdjeti, moliti se i raditi. Cijeli naπ um, cijela duπa, cijelosrce i sva naπa snaga — sve je otkupljeno krvlju Boæjega Sina. Netrebamo smatrati svojom duænoπÊu da nosimo odjeÊu hodoËas-nika odreene boje, odreenog kroja, veÊ udobnu, skromnu odje-Êu koju, prema nadahnutoj RijeËi, trebamo nositi. Ako je naπesrce sjedinjeno sa srcem Isusa Krista, mi Êemo osjeÊati najveÊuæelju da budemo odjeveni Njegovom pravednoπÊu. Niπta ne treba-mo stavljati na sebe da bismo privukli pozornost ili da bismoizazvali raspravu.

KrπÊanstvo — koliko ima onih koji ne znaju πto je to! To nijeneπto πto se stavlja i nosi izvana! To je æivot koji je utkan uKristov æivot. To znaËi da mi nosimo odjeÊu Kristove pravednosti.(TM 130,131)

Graani nebeskog kraljevstva ujedno su najbolji graani ovezemlje. Tko razumije svoje duænosti prema Bogu, razumjet Êe isvoje duænosti prema bliænjima. (Poruka mladima, str. 202)

BZMilost 03.12.2012, 08:5457

Black

58


Ispit odanosti“Tko pozna moje zapovijedi i vrπi ih, taj me ljubi. A tko meneljubi, njega Êe ljubiti Otac moj, i ja Êu ga ljubiti i objaviti musamog sebe.” (Ivan 14,21)

Bitno je da svaki podanik Boæjega kraljevstva bude posluπanGospodnjem zakonu. ... »injenica da je Zakon svet, pravedan idobar treba biti posvjedoËena pred svim narodima, jezicima i ple-menima, pred bezgreπnim svjetovima, anelima, serafinima ikerubinima. NaËela Boæjeg zakona bila su utkana u karakter IsusaKrista, i onaj tko surauje s Kristom, koji postaje dionik boæan-ske naravi, treba razviti boæanski karakter i postati slika Boæjegzakona. ...

©to viπe budemo prouËavali osobine Boæjeg karaktera kojesu se otkrile u Kristu, to Êemo se viπe uvjeravati da se u ærtvikoja je zadovoljila zakonsku kaznu oËitovala pravednost ... kakobi Ëovjek dobio joπ jednu priliku. ... Oni koji budu posluπni za-konu Boæje vladavine dok prolaze kroz ovu kratku kuπnju ... bitÊe na Nebu proglaπeni odanom djecom Gospodina nad vojska-ma. ...

Mi smo Boæje vlasniπtvo i stvaranjem i otkupljenjem. Mi smou punoj mjeri Njegovi podanici i odgovorni pred zakonima Njego-vog kraljevstva. Neka nitko ne πiri zabludu da Gospodin Bog Nebai Zemlje nema nikakvih zakona kojima bi kontrolirao svoje poda-nike i vladao njima. Mi ovisimo o Bogu u svemu πto uæivamo.Hrana koju jedemo, odjeÊa koju nosimo, zrak koji udiπemo, æivotkoji iz dana u dan uæivamo — sve to primamo od Boga. Mi semoramo ponaπati u skladu s Njegovom voljom, Njega priznati kaosvojega vrhovnog Vladara. ...

Mi trebamo biti zahvalni Bogu πto nam je u Isusu Kristuotkrio svoju ljubav; i kao razumna ljudska orua, trebali bismoprikazati svijetu onu vrstu karaktera koja nastaje na temeljuposluπnosti svakom propisu Zakona Boæje vladavine. U savrπenojposluπnosti Njegovoj svetoj volji, trebamo pokazati oboæavanje,ljubav, radost i hvalu i na taj naËin odati Ëast i slavu Bogu. Jedinona taj naËin Ëovjek moæe otkriti svijetu Boæji karakter u IsusuKristu, a ljudima prikazati sreÊu, mir, sigurnost i milosre kojiproistjeËu iz posluπnosti Boæjem zakonu. (RH, 9. oæujka 1897.)

BZMilost 03.12.2012, 08:5458

Black

59


Boæji zahtjevi imaju prednost“Treba se viπe pokoravati Bogu nego ljudima.” (Djela 5,29)

Vijest koju nosimo ne bismo smjeli objavljivati s ustruËava-njem. Kao njezini predstavnici, ne bismo je smjeli prikrivati, za-tajivati njezino podrijetlo ili njezinu svrhu. Kao ljudi koji su sesveËano zavjetovali Bogu, koji su dobili nalog da budu Kristoviglasnici, upravitelji tajni Njegove milosti, duæni smo vjerno obja-viti cjelokupni sadræaj boæanske poruke.

Mi ne smijemo prestati isticati posebne istine po kojima serazlikujemo od svijeta, istine koje su od nas naËinile ono πtojesmo; jer su povezane s vjeËnim vrijednostima. Bog nam je daosvjetlo o dogaajima koji se sada odigravaju, i zato perom i gla-som trebamo svijetu objavljivati istinu. (GW 288)

Subota je Gospodnji kamen kuπnje i nijedan Ëovjek, bio onkralj, sveÊenik ili dræavnik, nije opunomoÊen da stane izmeuBoga i Ëovjeka. Oni koji pokuπavaju sluæiti kao savjest svojihbliænjih, stavljaju se iznad Boga. Oni koji se nalaze pod utjecajemlaæne religije, koji svetkuju laæni dan odmora, odbacit Êe i naj-uvjerljivije dokaze u prilog istinskom danu odmora. Oni Êe poku-πavati nagovoriti ljude da poπtuju zakone koje su sami proglasili,zakone koji se izravno protive Boæjem zakonu. ... Zakon o svet-kovanju prvog dana tjedna proizvod je otpalog krπÊanstva. ... Ni ukojem sluËaju Boæji narod ne smije ga poπtovati. (9T 234,235)

Barjak istine i vjerske slobode πto su ga visoko uzdizali ute-meljitelji evaneoske Crkve i Boæji svjedoci u proπlim stoljeÊima,u ovom je posljednjem sukobu povjeren naπim rukama. ... Mitrebamo priznati ljudsku vlast kao boæanski odreeno ureenje iposluπnost njoj uËiti kao svetu duænost, unutar njezina zakonitadjelokruga. Ali kad se njezini zahtjevi sukobe s Boæjim zahtjevi-ma, Boga moramo sluπati viπe nego ljude. Boæju rijeË treba sma-trati viπom od ljudskog zakonodavstva. A “tako kaæe Gospodin”ne moæe se zamijeniti rijeËima “tako kaæe Crkva” ili “tako kaæedræava”. Kristovu krunu treba uzdiÊi iznad kruna zemaljskih vla-dara. (Djela apostolska, str. 43)

BZMilost 03.12.2012, 08:5459

Black

60


Iznad zemaljskih kraljevstava“Stoga, tko god prekrπi i jednu od ovih i najmanjih zapovijedii nauËi druge da tako rade, bit Êe najmanji u kraljevstvunebeskom: dok Êe onaj koji ih bude vrπio biti velik u kraljev-stvu nebeskom.” (Matej 5,19)

Kvalitete koje blistaju najviπim sjajem u kraljevstvima ovogasvijeta nemaju mjesta u Kristovom duhovnom kraljevstvu. Onoπto se visoko vrednuje meu ljudima, πto uzdiæe onoga tko toima, poput kaste, poloæaja, Ëina ili bogatstva, nema nikakve vri-jednosti u duhovnom kraljevstvu. Gospodin kaæe: “Ja Ëastim onekoji mene Ëaste.” (1. Samuelova 2,30) U Kristovom kraljevstvuljudi se cijene prema svojoj poboænosti. ...

Nebesko kraljevstvo uzviπenije je od svih zemaljskih kra-ljevstava. HoÊemo li imati viπi ili niæi poloæaj, neÊe biti odreenopo naπem Ëinu, bogatstvu ili obrazovanju, veÊ na osnovi poslu-πnosti koju pokazujemo prema Boæjoj rijeËi. Oni koji su bili po-kretani sebiËnoπÊu ili ljudskom ambicijom, koji su se trudili dabudu najveÊi, koji su isticali svoju vaænost, koji su mislili danemaju potrebe priznati svoje pogreπke i zablude, neÊe imati mje-sta u Boæjem kraljevstvu. HoÊe li ljudi dobiti Ëast da budu ubro-jeni u Boæju kraljevsku obitelj, bit Êe utvreno prema tome kakosu izdræali kuπnju kojoj ih je Bog izloæio tijekom njihovog æivota.Oni koji se nisu odrekli sebe, koji nisu pokazivali suÊut premanevoljama i patnjama bliænjih, koji nisu razvijali dragocjena svoj-stva ljubavi, koji nisu pokazivali strpljivost i krotkost u ovomæivotu, neÊe biti preobraæeni kada Krist doe. ...

Karakter koji sada pokazujemo odredit Êe naπu buduÊu sud-binu. Do nebeske sreÊe moguÊe je doÊi jedino pokoravanjem Bo-æjoj volji, i ako ljudi ikada postanu Ëlanovi kraljevske obitelji naNebu, bit Êe to samo zato πto je Nebo za njih poËelo veÊ naZemlji. Oni su njegovali “um Kristov”, pa kada odjekne poziv:“Dijete moje, ustani i doi k meni”, pravedni Êe svaku vrlinu,svaku dragocjenu, posveÊenu sposobnost ponijeti u nebeske dvo-re i Zemlju zamijeniti Nebom. Bog zna tko su odani i pravi poda-nici Njegovog kraljevstva na Zemlji, i oni koji budu ispunjavaliNjegovu volju na Zemlji kao πto se to dogaa na Nebu, bit Êeprimljeni kao Ëlanovi nebeske kraljevske obitelji. (RH, 26. oæujka1895.)

BZMilost 03.12.2012, 08:5460

Black

61


Blagoslovi posluπnosti“Milje mi je, Boæe moj, vrπit volju tvoju, Zakon tvoj dubokou srcu ja nosim!” (Psalam 40,9)

Kakav je samo naπ Bog! On vlada svojim kraljevstvom vrije-dno i briæljivo, On je podigao ogradu — Deset zapovijedi — okosvojih podanika da bi ih saËuvao od posljedica prijestupa.ZahtijevajuÊi posluπnost zakonima svojega kraljevstva, Bog jesvojem narodu osigurao zdravlje i sreÊu, mir i radost. On je svo-jim podanicima pokazao da se savrπenstvo karaktera koje zahti-jeva moæe steÊi jedino upoznavanjem s Njegovom rijeËju. (CT 454)

Pravi traæilac koji æeli postati sliËan Isusu u rijeËima, æivotui karakteru, razmiπljat Êe o svojem Otkupitelju i gledajuÊi Njega,preobraæavat Êe se u Njegovo obliËje zato πto se moli i Ëezne zanaravi i umom Isusa Krista. ... On Ëezne za Bogom. Povijest nje-govog Otkupitelja, neizmjerna ærtva koju je prinio, sve to dobivapunu vrijednost u njegovim oËima. Krist, VeliËanstvo Neba, postaoje siromaπan da bismo se mi Njegovim siromaπtvom obogatili; dabudemo bogati ne samo sposobnostima, veÊ i dostignuÊima.

To su bogatstva koja Krist iskreno æeli da Njegovi sljedbenicisteknu. Kada pravi traæilac istine Ëita Boæju rijeË i otvara svoj umda je primi, on svim svojim srcem teæi za istinom. Ljubav, suÊut,njeænost, usluænost, krπÊanska uljudnost, osobine koje Êe vladatiu nebeskim stanovima koje je Krist otiπao pripremiti onima kojiGa vole, obuzimaju njegovu duπu. Njegova odluka je Ëvrsta. On jeodluËio stati na stranu pravednosti. Istina je naπla svoj put donjegovog srca i tu ostaje usaena djelovanjem Svetoga Duha, kojije sam istina. Kada istina zavlada srcem, Ëovjek to otvoreno po-kazuje postajuÊi upravitelj Kristove milosti. (TM 121,122)

Svaki upravitelj dobiva odreeni posao koji treba obaviti naunapreenju Boæjeg kraljevstva. ... Darovi govora, pamÊenja, utje-caja, imovine trebaju se udruæiti na slavu Bogu i radi unapreenjaNjegovog kraljevstva. On Êe blagosloviti pravilnu upotrebu darovakoje nam je dao. (CS 116)

BZMilost 03.12.2012, 08:5461

Black

62


Upravitelji Boæje milosti“Sluæite jedan drugoga — svaki miloπÊu kakvu je primio —kao dobri upravitelji mnogovrsne Boæje milosti!” (1. Petrova4,10)

Poznavanje Boæje milosti, istine Njegove rijeËi, kao i zemalj-ski darovi — vrijeme i sredstva, talenti i utjecaj — sve su to dobrakoja nam je Bog povjerio da ih upotrijebimo Njemu na slavu i zaspasenje ljudi. Nema veÊe uvrede za Boga, koji Ëovjeku stalnodaje svoje darove, nego kad vidi kako ih Ëovjek sebiËno grabi zasebe, a Darodavcu ne daje niπta zauzvrat. Isus je danas na Nebui priprema stanove onima koji Ga ljube; i viπe nego stanove —priprema kraljevstvo koje treba postati i naπe. Meutim, svi onikoji Êe baπtiniti ove blagoslove moraju sudjelovati u Kristovomsamoodricanju i ærtvovanju za dobro drugih.

Nikada nije bilo veÊe potrebe za ozbiljnim i poærtvovnim ra-dom u Kristovom djelu nego sada kada su sati vremena milostiskoro na izmaku i kada svijetu treba objaviti posljednju vijestmilosti. ...

Sve πto Ëovjek prima od Boæjeg obilja, i dalje pripada Bogu.On nas je obdario divnim i dragocjenim zemaljskim darovima dabi nas okuπao i ispitao dubinu naπe ljubavi prema sebi i kolikocijenimo Njegovu ljubav. Bez obzira na to jesu li naπa blaga ma-terijalne ili duhovne naravi, trebamo ih poloæiti pred Isusove nogekao svoj dragovoljni prilog. ...

Sve πto Mu vraÊamo, On nam po svojoj mudrosti i dobrotiuraËunava kao vjernim upraviteljima. ... Boæji aneli, Ëija moÊrazumijevanja nije pomraËena grijehom, znaju da su darovi Nebadani s namjerom da budu vraÊeni Bogu na takav naËin da uveÊajuslavu velikog Darodavca. »ovjekovo dobro usko je povezano sBoæjom vrhovnom vlaπÊu. Boæja slava je radost i blagoslov za svastvorena biÊa. Kada nastojimo uveÊati Boæju slavu, mi zapravonastojimo steÊi najveÊe dobro koje uopÊe moæemo primiti. ... Bognas poziva da Njegovoj sluæbi posvetimo svaku svoju sposobnost,svaki dar koji smo primili od Njega. On æeli da kaæemo, zajednos Davidom: “Od tebe je sve, i iz tvojih ruku primivπi, dali smotebi!” (1. Ljetopisa 29,14) (5T 731—737)

BZMilost 03.12.2012, 08:5462

Black

63


Upravitelji istine“Doite, poËujte, koji se Boga bojite, pripovjedit Êu πto uËiniduπi mojoj!” (Psalam 66,16)

Gdje god ima æivota, ima i rasta; u Boæjem kraljevstvu postojistalna razmjena — uzimanje i davanje, primanje i vraÊanje Gos-podinu onoga πto je Njegovo. Bog radi sa svakim iskrenim vjer-nikom, koji primljene blagoslove i dobiveno svjetlo ponovno ulaæeu rad koji obavlja kao Boæji upravitelj. Na taj naËin poveÊava sei njegova sposobnost primanja. Dok Ëovjek dijeli nebeske darove,stvara prostor za svjeæe tokove milosti i istine koji Êe iz æivihizvora poteÊi u njegovu duπu. Tako dobiva veÊe svjetlo, poveÊanoznanje i nove blagoslove. Od tog rada, povjerenog svakom vjerni-ku Crkve, ovisi æivot i rast Crkve. Onaj Ëiji æivot protjeËe u stal-nom primanju a nikada u davanju, brzo Êe izgubiti blagoslov. Akoistina ne teËe od njega drugima, on Êe izgubiti svoju sposobnostda prima. Mi moramo dijeliti nebeska dobra s drugima ako æelimonove blagoslove. (6T 448)

Svi koji evaneosku poruku prime u srce, æele je objavitidrugima. Kristova ljubav, roena na Nebu, mora se pokazati. Onikoji su se odjenuli u Krista, prenosit Êe to svoje iskustvo prateÊikorak po korak putove kojima ih je vodio Sveti Duh — svoju gladi æe da upoznaju Boga i Isusa Krista, kojega je On poslao,rezultate svojih istraæivanja Pisma, svoje molitve, svoju duπevnuborbu i rijeËi koje im je Krist uputio: “Oproπteni su ti grijesi!” Nebi bilo prirodno da itko skriva takva iskustva, pa to ne Ëine ni onikojima je srce ispunjeno Kristovom ljubavlju. Njihova æelja da idrugi steknu te iste blagoslove u skladu je s veliËinom istine kojuim je Gospodin povjerio. I dok budu objavljivali bogate rizniceblaga Boæje milosti, dobivat Êe sve viπe i viπe Kristove milosti.Dobit Êe i srce maloga djeteta s njegovom jednostavnoπÊu i ne-ograniËenom posluπnoπÊu. Njihove duπe Ëeznut Êe za svetoπÊu iotkrivat Êe im se sve viπe i viπe blaga istine i milosti da bi gaprenijeli svijetu. (Isusove usporedbe, str. 80,81)

BZMilost 03.12.2012, 08:5463

Black

64


Upravitelji snage“Ljubi Gospodina Boga svoga svim srcem svojim, svom duπomsvojom, svom pameti svojom i svom snagom svojom!” (Marko12,30)

Svakom Ëovjeku povjereni su posebni darovi, posebni talenti.Neki smatraju da su ti talenti darovani odreenim ljudima kojiimaju izvanredne umne sposobnosti. Meutim, Bog nije ograniËioizlijevanje svojih darova na povlaπtenu manjinu. Svakome je dananeka posebna sposobnost za koju Êe biti odgovoran pred Gospo-dinom. Vrijeme, razum, sredstva, snaga, umne sposobnosti, nje-ænost srca — sve su to darovi od Boga, povjereni ljudima da ihupotrijebe u velikom djelu blagoslivljanja ljudskog roda. (5BC 1100)

Snaga je ljudima povjerena kao dragocjeni talent za rad. Onima veÊu vrijednost od bilo kojeg bankovnog depozita i zato semora viπe cijeniti. ... To je blagoslov koji se ne moæe kupiti zlatomi srebrom, kuÊama ili zemljom; i Bog zahtijeva da ga mudro upo-trebljavamo. Nitko nema pravo ærtvovati ovaj talent izjedajuÊemutjecaju nerada i neaktivnosti. Svi smo isto tako odgovorni za dartjelesne snage kao i za dar materijalnih sredstava. ...

Mnogi Kristovi sljedbenici tek trebaju nauËiti osnovnu lek-ciju o zadovoljnom i marljivom obavljanju æivotnih duænosti. »o-vjeku je potrebno viπe vrlina, viπe stroge discipline karaktera kadradi za Gospodina u svojstvu mehaniËara, trgovca, pravnika ilipoljoprivrednika, unoseÊi krπÊanska naËela u obiËan poslovniæivot, nego kad radi kao priznati misionar u nekom dalekom po-lju. Potrebna je snaæna duhovna opredijeljenost da se religijaunese u radionicu ili ured, da se njome posveti svaka pojedinostsvakidaπnjeg æivota, da se svaka poslovna transakcija obavlja uskladu s mjerilima Boæje rijeËi. A to je upravo ono πto Gospodinzahtijeva. (CT 278,279)

Vjeru ne moæemo odvojiti od poslovnih pothvata; to su po-druËja koja se meusobno proæimaju. Biblijska vjera mora bitiutkana u sve πto Ëinimo ili govorimo. Boæanske i ljudske snagemoraju se dopunjavati i u svjetovnim i u duhovnim dostignuÊima.(Isusove usporedbe, str. 236,237)

Od nas se traæi da ljubimo Boga ne samo svim svojim srcem,umom i duπom, veÊ i svom svojom snagom. Time je pokrivenocijelo podruËje razumne upotrebe tjelesnih snaga. (Isto, str. 236)

BZMilost 03.12.2012, 08:5464

Black

65


Upravitelji utjecaja“Zato uspravite mlitave ruke i klecava koljena i pravo hoditesvojim nogama da se hromi ud ne iπËaπi, nego radije daozdravi. U savezu sa svima teæite za spasenjem i za posve-Êenjem bez kojega nitko neÊe vidjeti Gospodina. Budno pazi-te da tko ne ostane bez milosti Boæje, da ne proklija kojigorki korijen i da ne unese zabunu i ne zarazi cijelo mno-πtvo!” (Hebrejima 12,12-15)

Ove rijeËi trebaju nas pouËiti da budemo vrlo obazrivi i da nekidamo nit svoje vjere baveÊi se svojim teπkoÊama sve dok nepostanu prevelike u naπim oËima i u oËima naπih bliænjih, kojinisu u stanju Ëitati naπe srce i vidjeti πto se u nama zbiva. Svi mimoramo imati na umu da razgovor moæe imati veliki utjecaj nadobro ili na zlo. ...

Vrline Kristovog Duha moraju se njegovati i pokazivati u ka-rakteru Boæjih sinova i kÊeri. Svojom skromnoπÊu, svojom sprem-noπÊu na pokajanje, svojom æeljom da budu sliËni Isusu, da sepokoravaju Njegovoj volji dræeÊi se Njegovih pouka u svojem sva-kidaπnjem æivotu, oni Ga proslavljaju. ...

“Vi ste Boæja njiva, Boæja graevina!” (1. KorinÊanima 3,9)Kao πto netko nalazi zadovoljstvo u obraivanju vrta, tako i Boguæiva u svojim sinovima i kÊerima koji Mu vjeruju. Vrt zahtijevastalno ulaganje napora. Korov treba ukloniti, nove biljke posaditi,ogranke koji prebrzo rastu treba okresati. Tako i Gospodin radisa svojim vrtom, tako i On njeguje svoje biljke. On ne moæe bitizadovoljan nikakvim razvojem koji ne pokazuje vrline Kristovogkaraktera. Krv Isusa Krista muπkarce i æene uËinila je Boæjimdragocjenim πtiÊenicima. U skladu s tim, koliko bismo moralipaziti da ne uzmemo sebi previπe slobode u Ëupanju biljaka kojeje Gospodin posadio u svojem vrtu!

U svim svojim postupcima prema bliænjima, nikada nemojtezaboraviti da se bavite Boæjom imovinom. Budite ljubazni; buditepuni saæaljenja; budite uËtivi! Poπtujte Boæju otkupljenu imovinu!Postupajte jedni prema drugima njeæno i uljudno. Sluæite se svimsposobnostima koje ste dobili od Boga da postanete primjer dru-gima. ...

Neka Onaj koji poznaje srce i sva njegova zastranjivanja,prema vama postupa milostivo zato πto ste i vi pokazali milost isuÊut i ljubav (Hebrejima 12,13). (RH, 24. kolovoza 1897.)

BZMilost 03.12.2012, 08:5465

Black

66


Roeni u kraljevskoj obitelji“Kao njegovi suradnici mi vas opominjemo da ne primateuzalud milosti Boæje.” (2. KorinÊanima 6,1)

Mnogi koji tvrde da su krπÊani, nisu krπÊani. ... Bog Êe uzetina Nebo jedino one koji su Kristovom miloπÊu postali sveti joπ naovom svijetu, one na kojima se vidi da su Krista uzeli za primjer....

“Jer Gospodin je pun samilosti i milosra.” (Jakov 5,11) ...On promatra svoju otkupljenu baπtinu sa saæaljenjem. On je spre-man oprostiti njihove grijehe ako Mu se predaju i budu Mu odani.Da bi mogao biti pravedan, a ipak opravdati greπnike, On je kaznuza grijeh prenio na svojega jedinoroenoga Sina. ... Krista radi Onopraπta onima koji Ga se boje. On u njima ne gleda odvratnostgrijeha, veÊ prepoznaje lik svojega Sina u koga vjeruju. Jedino nataj naËin Bog moæe uæivati u bilo kome od nas. “A svima koji gaprimiπe dade vlast da postanu djeca Boæja: onima koji vjeruju unjegovo ime.” (Ivan 1,12)

Da nema Kristove ærtve pomirnice, u nama ne bi bilo niËegaËemu bi se Bog mogao radovati. Sva uroena Ëovjekova dobrotabezvrijedna je u Boæjim oËima. On ne uæiva ni u jednom Ëovjekukoji je zadræao svoju staru narav, koji se nije toliko obnovio uznanju i milosti da postane novi Ëovjek u Kristu. Naπe obrazova-nje, naπi talenti, naπa sredstva, sve su to darovi koje nam je Bogpovjerio da bi nas mogao okuπati. Ako ih upotrijebimo da bismosebe proslavili, Bog kaæe: “Ne mogu im se radovati, jer je Kristuzalud umro za njih!” ...

Da bismo uzdigli doktrinu Krista, naπega Spasitelja, moramoimati um koji je u Kristu. Svoje sklonosti i nesklonosti, svojuæelju da budemo prvi, da istiËemo sebe na πtetu drugih — sve tomoramo svladati. Boæanski mir mora zavladati u naπem srcu. Kristtreba prebivati u nama kao æivo, djelatno naËelo. ...

PokoravajuÊi se Bogu, poπtujte sebe kao otkupljeno vlasni-πtvo Njegovog dragog Sina. Uzdiæite se u Kristu. To djelo je trajnokoliko i vjeËnost. ... Zar Êemo mi, sinovi i kÊeri Boæje, zaboravitisvoje kraljevsko podrijetlo, da smo kraljevskog roda? Zar neÊemoradije proslavljati svojega Gospodina i Spasitelja Isusa Krista?Zar neÊemo upuÊivati hvalu Onome koji nas je pozvao iz tame usvoje Ëudesno svjetlo? (RH, 24. kolovoza 1897.)

BZMilost 03.12.2012, 08:5466

Black

67


Dio u Kristovom kraljevstvu“Zato ja vama dajem kraljevsku Ëast kao πto ju je Otac mojmeni dao, da jedete i pijete za mojim stolom u mome kraljev-stvu te da sjedite na prijestoljima i sudite dvanaest Izraelo-vih plemena.” (Luka 22,29.30)

Kakvog li velikog obeÊanja! Kristovi odani sljedbenici trebajudobiti dio s Njime u kraljevstvu koje je primio od svojeg Oca. Toje duhovno kraljevstvo u kojem su najveÊi oni koji su najaktivnijiu sluæenju svojoj braÊi. Kristovi sluge pod Njegovom upravomtrebaju voditi poslove toga kraljevstva. Oni trebaju jesti i piti zaNjegovim stolom, πto znaËi da im je omoguÊena uska zajednica sNjime. (RH, 4. srpnja 1907.)

Oni koji traæe svjetovnu Ëast i svjetovnu slavu, Ëine æalosnupogreπku. Upravo oni koji se odreknu sebe, koji ukazuju prednostdrugima, bit Êe najbliæi Kristu na Njegovom prijestolju. Onaj kojiËita svako srce, vidi prave zasluge svojih poniznih, poærtvovnihuËenika i, buduÊi da su dostojni, postavlja ih na istaknuta mjestaiako oni ne shvaÊaju svoju dostojnost i ne teæe za ËaπÊu. ...

Bog ne pripisuje nikakvu vrijednost izvanjskom sjaju ili hva-lisanju. Mnogi koji su u ovom æivotu proglaπavani boljima oddrugih, vidjet Êe jednoga dana da Bog ljude ocjenjuje prema nji-hovom suosjeÊanju i samoodricanju. ... Oni koji slijede primjerOnoga koji je proπao ËineÊi dobro, pomaæuÊi i blagoslivljajuÊisvoje bliænje, neprestano ih uzdiæuÊi, u Boæjim su oËima beskraj-no viπi od sebiËnih koji uzdiæu sebe.

Bog ne prima ljude zbog njihovih sposobnosti, veÊ zato πtotraæe Njegovo lice, æele Njegovu pomoÊ. Bog ne gleda na ono naπto Ëovjek gleda. On ne sudi po onome πto se vidi. On ispitujesrce, sudi pravedno. ...

On prihvaÊa svoje ponizne i skromne sljedbenike i s njimakomunicira, jer u njima vidi najdragocjeniji materijal koji Êe iz-dræati ispit oluja i vjetrova, vruÊine i pritiska. Naπ cilj dok radimoza svojega UËitelja treba biti da se Njegovo ime proslavi obraÊe-njem greπnika. ...

Radujmo se πto Gospodin ne ocjenjuje radnike u svojem vi-nogradu prema njihovoj uËenosti ili po obrazovnim prednostima.Drvo se ocjenjuje prema svojim plodovima. Gospodin Êe surai-vati s onima koji surauju s Njim. (RH, 4. srpnja 1907.)

BZMilost 03.12.2012, 08:5467

Black

68

1. oæujka Prijestolje milosti

PrivlaËnost Neba“Dakle: pristupajmo s pouzdanjem k prijestolju milosti daprimimo milosre i naemo milost za pravodobnu pomoÊ!”(Hebrejima 4,16)

Nakon πto je uputio na Krista, suosjeÊajnog Posrednika kojimoæe “suosjeÊati s naπim slabostima”, apostol nastavlja: “Dakle:pristupajmo s pouzdanjem k prijestolju milosti da primimo mi-losre i naemo milost za pravodobnu pomoÊ.” (Hebrejima 4,15.16)Prijestolje milosti predoËuje kraljevstvo milosti, jer postojanjeprijestolja pretpostavlja postojanje kraljevstva. (Velika borba, str.274)

Boæje ponude i darovi namijenjeni nama nemaju granica. Pri-jestolje milosti samo je po sebi privlaËno zato πto se na njemunalazi Onaj koji nam dopuπta da Ga zovemo svojim Ocem. Meu-tim, Bog ne smatra naËelo spasenja savrπenim ako je proæetojedino Njegovom ljubavlju. On je imenovao i postavio pokraj svojegoltara i Zagovornika koji je zaogrnut naπom naravi. Kao naπemPosredniku, Njemu je sluæbeno povjerena zadaÊa da nas predstav-lja Bogu kao svoje sinove i kÊeri. Krist posreduje u korist onihkoji su Ga primili. On im daje snagu, ulaæuÊi svoje zasluge, dapostanu Ëlanovi kraljevske obitelji, djeca nebeskog Kralja. I Otacpokazuje svoju beskrajnu ljubav prema Kristu, koji je svojomkrvlju platio otkupninu za nas primajuÊi Njegove prijatelje kaosvoje prijatelje i doËekujuÊi ih dobrodoπlicom. On je zadovoljanpostignutim pomirenjem jer je proslavljen utjelovljenjem, æivo-tom, smrÊu i posredovanjem svojega Sina.

»im se Boæje dijete pribliæi prijestolju milosti, postaje πtiÊe-nik velikog Branitelja. Na prvi znak njegovog pokajanja i traæenjamilosti, Krist preuzima njegov sluËaj kao svoj iznoseÊi njegovumolbu pred Ocem kao svoju.

Kada Krist posreduje u naπu korist, Otac otvara sve riznicesvoje milosti i stavlja ih nama na raspolaganje da bismo i samiuæivali u njima i prenosili ih drugima. Krist kaæe: “Do sada nisteniπta u moje ime molili. Molite i primit Êete.” “Ne kaæem vam daÊu ja moliti za vas, jer vas sam Otac ljubi, buduÊi da ste vi meneljubili.” Posluæite se mojim imenom! To Êe vaπe molitve uËinitiuspjeπnima i Otac Êe vam dati bogatstva svoje milosti; i zato“molite i primit Êete da vaπa radost bude potpuna” (Ivan 16,24.27).(6T 363,364)

BZMilost 03.12.2012, 08:5468

Black

69


Krist je sveÊenik na prijestolju“BuduÊi dakle da imamo uzviπena velikog sveÊenika, Isusa,Sina Boæjega, koji je proπao kroz nebesa, dræimo se Ëvrstovjere koju ispovijedamo!” (Hebrejima 4,14)

U nebeskom je hramu, u Boæjem prebivaliπtu, Njegovo prije-stolje utvreno na pravdi i sudu. U Svetinji nad svetinjama nalazise Njegov Zakon, veliko mjerilo pravde kojim se ispituje cijeloËovjeËanstvo. KovËeg saveza, u kome se Ëuvaju ploËe Zakona,pokriven je prijestoljem milosti, pred kojim Krist iznosi zaslugesvoje krvi za spas grjeπnika. Time je predstavljeno sjedinjenjepravde i milosti u planu Ëovjekova spasenja. ...

Kao sveÊenik, Krist sada sjedi s Ocem na Njegovom prijesto-lju. (Otkrivenje 3,21) Na prijestolju s VjeËnim, SamopostojeÊim,sjedi Onaj koji “je naπe bolesti ponio, naπe je boli na se uzeo”,“koji je iskusan u svemu (kao i mi), samo πto nije sagrijeπio”, da“moæe pomoÊi onima koji stoje u kuπnji”. “Ako tko i poËini gri-jeh, imamo zagovornika kod Oca.” (Izaija 53,4; Hebrejima 4,15;2,18; 1. Ivanova 2,1) Njegovo se posredovanje zasniva na probo-denom i lomljenom tijelu, na neukaljanom æivotu. Ranjene ruke,probodena rebra, prikovane noge mole za palog Ëovjeka, Ëije jeotkupljenje plaÊeno tako neizmjernom cijenom. (Velika borba,str. 329,330)

Kristovo posredovanje za Ëovjeka u nebeskom Svetiπtu istoje tako bitno u planu spasenja kao πto je to bila i Njegova smrtna kriæu. ... Zbog nedostataka u njihovom karakteru Sotona na-stoji zavladati umom, i zna da Êe uspjeti ako ih budu dalje nje-govali. Stoga stalno pokuπava svojim kobnim laæima prevariti Kri-stove sljedbenike, tvrdeÊi kako ne mogu pobijediti. Ali Isus svojimranjenim rukama, svojim slomljenim tijelom, moli za njih i objav-ljuje svima koji Ga budu slijedili: “Dosta ti je moja milost.” (2.KorinÊanima 12,9) ... Nitko dakle ne treba misliti da su njegovemanjkavosti neizljeËive. Bog Êe mu dati vjeru i milost da ih nad-vlada.

Mi sad æivimo u vrijeme velikog dana pomirenja. ... Na istinaËin svi koji bi htjeli da im imena ostanu u knjizi æivota trebajusada, u ovih nekoliko preostalih dana svoje probe, postiti predBogom, æalosni zbog grijeha i iskreno se kajuÊi. Oni moraju dubo-ko, temeljito ispitati srce. (Isto, str. 386,387)

BZMilost 03.12.2012, 08:5469

Black

70


Okruæeni dugom obeÊanja“Prijesto stajaπe na nebu i na prijestolu sjeaπe netko ... ioko prijestola bijaπe duga, po vienju kao smaragd.” (Otkri-venje 4,2.3 — DK)

Dúga obeÊanja koja okruæuje prijestolje na visini vjeËno jesvjedoËanstvo o tome da “Bog je tako ljubio svijet da je dao svogajedinoroenog Sina da ne pogine ni jedan koji u nj vjeruje, veÊ daima æivot vjeËni”. (Ivan 3,16) To svjedoËi svemiru da Bog neÊenikada napustiti svoj narod u njegovoj borbi sa zlom. To nam jeËvrsto obeÊanje o snazi i zaπtiti dokle god bude trajalo samoprijestolje. (Isusov æivot, str. 404)

Kao πto duga u oblacima nastaje sjedinjavanjem sunËanogsvjetla i kiπnih kapi, tako i duga koja okruæuje Boæje prijestoljeujedinjuje silu milosti i pravde. Ne treba isticati samo pravdu, jerbi to zasjenilo slavu duge obeÊanja iznad prijestolja; ljudi bi predoËima imali jedino zakonsku kaznu. Ali tamo gdje nema nikakvepravde, gdje nema kazne, nema ni stabilnosti Boæje vladavine.

Stoga je sjedinjavanjem suda i milosti spasenje postalo pot-puno i sveobuhvatno. Upravo nas stapanje te dvije karakteristikenavodi da, promatrajuÊi Otkupitelja svijeta i Gospodnji zakon,uzviknemo: “Milost tvoja Ëini me velikim!” (2. Samuelova 22,36 —DK) Mi znamo da je Evanelje savrπen i potpun sustav koji otkri-va nepromjenjivost Boæjeg zakona. ... Milost nas poziva da uemona vrata u Boæji grad, a pravednost je ærtvovana da bi svakojposluπnoj duπi bile dodijeljene sve prednosti Ëlanova kraljevskeobitelji, djece nebeskog Kralja. (6BC 1071,1072)

U vjeri gledajmo dugu obeÊanja oko prijestolja i oblak pri-znatih grijeha iza nje. Duga obeÊanja pruæa sigurnost svakojskromnoj, skruπenoj, vjernoj duπi da je njezin æivot sjedinjen sKristovim i da je Krist jedno s Bogom. Boæji gnjev neÊe pasti nina jednu duπu koja je potraæila utoËiπte u Njemu. Sam Bog jeizjavio: “Gdje god spazim krv, proÊi Êu vas!” (Izlazak 12,13) “Uoblaku kad se pojavi duga, ja Êu je vidjeti i vjekovnog Êu sesjeÊati Saveza.” (Postanak 9,16) (TM 157)

BZMilost 03.12.2012, 08:5470

Black

71


U Svetinji nad svetinjama“Ali je Jahve u svojem svetom Hramu: nek’ zemlja sva zaπutipred njime!” (Habakuk 2,20)

Vidjela sam prijestolje i na njemu Oca i Sina. Promatrala samIsusovo lice i divila se Njegovoj umilnosti. Oca nisam mogla vidjetijer Ga je zaklanjao oblak bljeπtave svjetlosti. Upitala sam Isusa jeli Njegov Otac tijelom sliËan Njemu. Potvrdio je da jest, ali Ganisam mogla vidjeti jer, rekao je: “Kad bi samo jednom vidjelaNjegovu slavu, ne bi ostala æiva.” ...

Vidjela sam kako Otac ustaje sa svojeg prijestolja i u ognje-nim kolima odlazi u Svetinju nad svetinjama iza zastora i sjeda.... Zatim su do mjesta gdje se Isus nalazio doπla kola od oblaka,s kotaËima kao ognjeni plamen, okruæena anelima. Stupio je ukola i bio prenesen u Svetinju nad svetinjama gdje je sjedio Otac.Tu sam vidjela Isusa, Velikog sveÊenika, kako stoji pred Ocem.(Rani spisi, str. 63,64)

Dva prelijepa kerubina, svaki s jedne strane KovËega, stajalasu raπirenih krila pruæenih iznad KovËega i dodirivala se iznadIsusove glave dok je stajao pred prijestoljem milosti. Lica su imbila okrenuta jedno prema drugome, a pogled usmjeren na Kov-Ëeg prikazujuÊi nebeske vojske koje sa zanimanjem gledaju Boæjizakon. Izmeu kerubina bila je zlatna kadionica i kad su se moli-tve svetih, upuÊene vjerom, dizale do Isusa koji ih je prinosiosvojem Ocu, iz kadionice se podigao oblak tamjana, nalik na dimprekrasnih boja. Iznad mjesta gdje je Isus stajao pred KovËegomnalazila se izuzetno jaka svjetlost u koju nisam mogla gledati;izgledala je kao Boæje prijestolje. (Isto, 206)

Naπ raspeti Gospodin zauzima se za nas u prisutnosti Ocapred prijestoljem milosti. Mi se moæemo pozivati na Njegovu ær-tvu pomirnicu da dobijemo oprost, opravdanje i posveÊenje. Za-klano Janje naπa je jedina nada. Naπa vjera gleda prema Njemu,prihvaÊa Ga kao Onoga koji moæe dati potpuno spasenje, i miriste za sve dovoljne ærtve biva prihvaÊen pred Ocem. ... Krist je usvojoj slavi zainteresiran za naπ uspjeh. On je duboko zainteresi-ran za cijelo ËovjeËanstvo. On je naπ Spasitelj, pun suosjeÊanja.(7BC 948)

BZMilost 03.12.2012, 08:5471

Black

72


Okruæen serafinima“Vidjeh Gospoda gdje sjedi na prijestolju visoku i uzviπenu.Skuti njegova plaπta ispunjahu Svetiπte.” (Izaija 6,1)

Kada se Gospodin spremao poslati Izaiju s porukom svojemnarodu, prvo mu je omoguÊio da u vienju sagleda Svetinju nadsvetinjama u nebeskom Svetiliπtu. Iznenada mu se uËinilo da suvrata i unutraπnja zavjesa Hrama bili podignuti ili povuËeni ustranu, i bilo mu je dopuπteno da pogleda unutra, u Svetinju nadsvetinjama, u koju prorokova noga nije smjela stupiti. I tu se prednjime ukazao Gospodin koji je sjedio na prijestolju visoku i uz-dignutu, dok je skut Njegove slave ispunjavao Hram. Oko prijesto-lja su stajali serafini kao straæa oko velikoga Kralja, i odraæavalislavu koja Ga je okruæivala. Kada su njihovi hvalospjevi odjeknulidubokim tonovima oboæavanja, stupovi vrata su zadrhtali kao daih je uzdrmao potres. Usnama koje nisu bile okaljane grijehom,ti aneli su izgovarali hvalu Bogu. Uzvikivali su: “Svet! Svet! SvetJahve nad Vojskama! Puna je sva zemlja Slave njegove!” (Izaija6,3)

Serafini oko prijestolja ispunjeni poboænim strahopoπtova-njem dok promatraju Boæju slavu, nijednog trenutka ne gledaju usebe niti se dive sebi. Njihova je hvala upuÊena jedino Gospodinunad vojskama. I dok gledaju u buduÊnost, u kojoj Êe se cijelaZemlja ispuniti slavom Boæjom, pobjedniËka pjesma poËinje seprenositi od jednoga do drugoga u skladnoj melodiji: “Svet! Svet!Svet Jahve nad Vojskama!” Oni su potpuno zadovoljni πto slaveBoga, πto borave u Njegovoj prisutnosti, ozareni Njegovim osmi-jehom odobravanja i ne æele niπta viπe. (GW 21)

Svijet koji je Sotona smatrao svojim i kojim je gospodariokao okrutni tiranin, Boæji Sin okruæio je velikim podvigom, svo-jom ljubavi, i ponovno ga povezao s Gospodnjim prijestoljem.Kerubini, serafini i bezbrojno mnoπtvo svih bezgreπnih svjetovaklicali su hvalospjeve Bogu i Janjetu kad je ta pobjeda osigurana.Radovali su se πto je pronaen put za spasenje paloga roda i πtoÊe Zemlja biti otkupljena od prokletstva grijeha. Koliko bi se viπetrebali radovati oni koji su predmet te Ëudesne ljubavi! (Isusovgovor na Gori, str. 141)

BZMilost 03.12.2012, 08:5472

Black

73


Utemeljen na pravdi“Pravda i pravo temelji su prijestolja njegova.” (Psalam 97,2)

Bog u svom postupanju prema svojim stvorenjima odræavanaËela pravednosti tako πto otkriva istinsku narav grijeha, poka-zujuÊi da su njegove posljedice bijeda i smrt. Nikada nije bilo inikada neÊe biti bezuvjetnog oprosta grijeha. Takav oprost bio biodbacivanje naËela pravednosti koji je sam temelj Boæje vlada-vine. To bi izazvalo zaprepaπtenje bezgreπnog svemira. Bog jevjerno upuÊivao na posljedice grijeha, i ako ta upozorenja nisuistinita, kako moæemo biti sigurni da Êe Njegova obeÊanja bitiispunjena? Takozvana dobrota koja zanemaruje pravdu nije do-brota, veÊ slabost.

Bog je darovatelj æivota. Od samog poËetka svi su Njegovizakoni dani za æivot. Ali grijeh je prekinuo poredak koji je Boguspostavio i uslijedio je nesklad. Sve dok postoji grijeh, patnja ismrt su neizbjeæne. Samo zato πto je Otkupitelj ponio prokletstvogrijeha umjesto nas Ëovjek se moæe nadati da Êe osobno izbjeÊinjegove straπne posljedice. (Patrijarsi i proroci, str. 436)

Mi trebamo prihvatiti Krista kao svojeg Spasitelja i On Êenam usaditi Boæju pravednost u Kristu. ... “U ovome se sastojiljubav: nismo mi ljubili Boga, nego je on ljubio nas i poslao Sinasvoga kao ærtvu pomirnicu za naπe grijehe.” (1. Ivanova 4,10)

U Boæjoj ljubavi otvorena je najËudesnija æila dragocjeneistine, a riznice Kristove milosti izloæene su pred Crkvom i predsvijetom. ... Kakva je to ljubav bila, kakva Ëudesna, neshvatljivaljubav koja je navela Krista da umre za nas dok smo joπ biligreπnici! Kakav bi gubitak bio za duπu koja je shvatila strogezahtjeve Zakona da propusti Kristovu milost koja postaje sve obil-nija. ... Pogledajte kriæ na Golgoti! To je trajni zalog beskrajneljubavi, neizmjerne milosti nebeskog Oca. (1SM 155,156)

Postoji Bog u Izraelu koji donosi izbavljenje svima potla-Ëenima. Pravda je podnoæje Njegovog prijestolja. (5T 197)

BZMilost 03.12.2012, 08:5473

Black

74


Utemeljen na pravdi i na sudu“Pravda i Pravednost temelj su prijestolja tvoga, Ljubav iIstina koraËaju pred tobom.” (Psalam 89,14)

Boæja se ljubav obznanila ljudima preko Isusa; ali milost nijeukinula pravdu. Zakon otkriva osobine Boæjeg karaktera i nijedanznak ili kovrËica iz njega ne moæe se promijeniti da bi se prilago-dio Ëovjeku u njegovu palom stanju. Bog nije promijenio svojZakon, veÊ je zbog Ëovjekova otkupljenja ærtvovao sebe u Kristu.“Bog bijeπe onaj koji je u Kristu pomirio svijet sa sobom.” (2.KorinÊanima 5,19) ...

Boæja ljubav izraæava se u Njegovoj pravdi isto toliko kolikoi u Njegovoj milosti. Pravda je osnova Njegova prijestolja i rodNjegove ljubavi. Sotona je æelio odvojiti milost od istine i pravde.Æelio je dokazati da je praviËnost Boæjeg zakona neprijatelj miru.Meutim, Krist je pokazao da su one u Boæjem planu nerazdvojnopovezane i da jedna ne moæe postojati bez druge. “Ljubav Êe sei Vjernost sastati, Pravda i Mir zagrliti.” (Psalam 85,11)

Svojim æivotom i smrÊu Krist je dokazao da Boæja pravda neukida Njegovu milost, da se grijeh moæe oprostiti, da je ZakonpraviËan i da se u cijelosti moæe dræati. Tako su bile odbaËenesotonske optuæbe. (Isusov æivot, str. 633)

Kristova milost i Boæji zakon nerazdvojni su. U Isusu su sesreli milost i istina. ... On je bio Boæji predstavnik i uzor ljud-skom rodu. On je svijetu pokazao πto bi ljudski rod mogao po-stati kada bi se u vjeri sjedinio s Boæanstvom. Jedinoroeni BoæjiSin uzeo je na sebe ljudsku narav i postavio svoj kriæ izmeuZemlje i Neba. Preko kriæa Ëovjek je privuËen Bogu, a Bog Ëovje-ku. Pravednost je napustila svoje visoko i straπno mjesto i nebe-ske Ëete, vojske svetosti, spustile su se do kriæa klanjanjuÊi sesa strahopoπtovanjem; jer upravo je na kriæu pravednost bila za-dovoljena. Preko kriæa greπnik je bio izvuËen iz tvrave grijeha,iz saveza zla, i svaki put kada se pribliæi kriæu njegovo srce selomi i on u pokajanju uzvikuje: “Moji su grijesi razapeli BoæjegaSina!” U podnoæju kriæa on ostavlja svoje grijehe, a KristovommiloπÊu njegov karakter se preobraæava. (1SM 349)

BZMilost 03.12.2012, 08:5474

Black

75


Izvor æivota i sile“I Ëuh sva stvorenja na nebu, na zemlji, pod zemljom i namoru sa svim biÊima πto se u njima nalaze gdje govore: ‘Onomukoji sjedi na prijestolju, i Janjetu: hvala, Ëast, slava i vlastu vijeke vjekova!’” (Otkrivenje 5,13)

Bog æeli da Njegova posluπna djeca traæe Njegove blagoslovei dolaze pred Njega s hvalom i zahvaljivanjem. Bog je izvor æivotai sile. ... On je za svoj izabrani narod uËinio neπto πto bi svakosrce trebalo nadahnuti zahvalnoπÊu; stoga je æalostan kad Mu jeupuÊeno tako malo hvale. On æeli Ëuti snaænije izraze slavljenjaod svojeg naroda, izraze koji Êe pokazati da su Njegovi sljedbenicisvjesni da imaju razloga za radost i veselje.

»esto bi trebalo govoriti o Boæjem postupanju prema svojemnarodu. Koliko je samo puta Gospodin postavljao putokaze svo-jim postupanjem prema starom Izraelu! Da ne bi zaboravili do-gaaje iz svoje proπlosti, Bog je zapovjedio Mojsiju da ih opiπe uobliku pjesme koju Êe roditelji ponavljati svojoj djeci. ... Za svojnarod u ovom naraπtaju Gospodin je djelovao kao Bog koji ËiniËuda. Povijest Boæjeg djela treba Ëesto ponavljati narodu, i mladi-ma i starijima. Mi se moramo Ëesto sjeÊati Boæje dobrote i slavitiGa za sva Njegova prekrasna djela. ...

Boæja crkva na Zemlji jedno je s Boæjom crkvom na Nebu.Vjernici na Zemlji i nebeska biÊa koja nikada nisu pala tvorejedinstvenu Crkvu. Svako nebesko biÊe zainteresirano je za sku-pove svetih koji se na Zemlji sastaju da slave Boga. U unutraπ-njim dvorima Neba oni sluπaju svjedoËanstva Kristovih svjedokaiz vanjskih dvorova Zemlje, hvala i zahvaljivanje oboæavatelja ov-dje dolje postaju dio nebeskih pjesama, pa slavljenje i radovanjeodzvanjaju nebeskim dvorovima; jer Krist nije umro uzalud zapale Adamove sinove. Dok aneli piju iz samog izvora, sveti naZemlji napajaju se iz Ëistih tokova koji teku s prijestolja, tokovakojima se raduje grad naπega Boga. O, kada bismo svi mogli shva-titi koliko je Nebo blizu Zemlje! ... Na svakom skupu vjernih ovdjenalaze se i Boæji aneli koji sluπaju svjedoËanstva, pjesme i mo-litve. Imajmo uvijek na umu da naπe hvale bivaju upotpunjenezborovima aneoskih Ëeta na Nebu. (6T 364—367)

BZMilost 03.12.2012, 08:5475

Black

76


Srediπte bogosluæja“Bacam se nice prema svetom Hramu tvojemu. Zahvaljujemimenu tvojem za tvoju dobrotu i vjernost.” (Psalam 138,2)

Sjajna i radosna strana naπe religije ogledat Êe se u svimaonima koji se svakodnevno posveÊuju Bogu. ... Ako budemo raz-matrali ne neke mraËne strane svojeg iskustva, veÊ oËitovanjaBoæje velike milosti i nepresuπne ljubavi, mnogo Êemo viπe slavitiBoga nego πto Êemo se æaliti. Mi Êemo govoriti o Njegovoj odano-sti punoj ljubavi, o Njemu kao o istinskom, njeænom, saæaljivomPastiru svojega stada, za koje je rekao da ga nitko neÊe oteti izNjegove ruke. Jezik duπe neÊe biti sebiËno gunanje i mrmljanje.Hvala, kao bistri potok, dolazit Êe iz usta onih koji Bogu iskrenovjeruju. ...

Boæji Hram je otvoren na Nebu i njegov prag obasjan je sla-vom Boæjom, a tako bi trebalo biti i sa svakom crkvom koja ljubiBoga i dræi Njegove zapovijedi. Mi moramo prouËavati, razmiπljatii moliti se. I tada Êemo dobiti duhovni vid kako bismo prepoznaliunutarnje odaje nebeskog Hrama. Mi Êemo Ëuti melodije pjesamai zahvaljivanja nebeskog zbora oko prijestolja. Kada se Sion po-digne i zablista, njegovo svjetlo bit Êe prodorno, a prekrasne pje-sme hvale i zahvaljivanja Ëut Êe se na skupovima svetih. PrestatÊe gunanje i prigovaranje zbog sitnih razoËaranja i poteπkoÊa. ...Mi Êemo vidjeti svojega Zagovornika kako prinosi tamjan svojihzasluga u naπu korist. ...

Bog traæi da se okupljamo u Njegovom domu da bismo nje-govali osobine savrπene ljubavi. To Êe stanovnike Zemlje osposo-biti za stanove koje je Krist otiπao pripremiti svima koji Ga ljube.Tamo Êe se okupljati u Svetiπtu od subote do subote, od mlaakado mlaaka, da bi se pridruæili najuzviπenijim tonovima pjesama,slavljenju Boga i zahvaljivanju Onome koji sjedi na prijestolju iJanjetu u vijeke vjekova. (6T 365—368)

Naπ Bog, Stvoritelj neba i Zemlje, izjavljuje: “Pravo me πtujeonaj koji prinosi ærtvu zahvalnu!” (Psalam 50,23) Cijelo Nebo sje-dinjuje se u slavljenju Boga. NauËimo veÊ sada aneoske pjesmeda bismo ih mogli pjevati kada se pridruæimo njihovim blistavimredovima. Kaæimo zajedno s psalmistom: “Hvalit Êu Jahvu svegæivota svojeg. Dok me bude, Bogu svom Êu pjevati.” (Psalam 146,2)(5T 318,319)

BZMilost 03.12.2012, 08:5476

Black

77


Izvor suÊuti i milosti“Prijestolje je tvoje, Boæe, u vijeke vjekova, i pravedno æezlo— æezlo je tvog kraljevstva!” (Psalam 45,7)

Premda se uznio na Nebo u Boæju nazoËnost dijeleÊi prije-stolje svemira, Isus nije niπta izgubio od svoje suosjeÊajne nara-vi. Danas je isto njeæno, suosjeÊajno srce otvoreno za sve patnjeËovjeËanstva. Ruka koja je bila probodena, danas je ispruæena damnogo obilnije blagoslovi Njegov narod koji je na svijetu. ...

U svim naπim kuπnjama imamo sigurnog PomoÊnika. On nasneÊe ostaviti same da se borimo s kuπnjama, da se borimo sazlom i na kraju budemo slomljeni teretom i tugom. Premda jesada sakriven od oËiju smrtnika, uho vjere moæe Ëuti Njegov glaskako govori: “Ne boj se, jer ja sam s tobom.” “Onaj koji æivi! Biosam mrtav, ali, evo, æivim u vijeke vjekova.” (Otkrivenje 1,18)(Isusov æivot, str. 396)

Oni koji odbace bezakonje iz svojeg srca i podignu ruke is-kreno se obraÊajuÊi Bogu, dobit Êe pomoÊ koju im jedino Bogmoæe pruæiti. Otkup je veÊ plaÊen za duπe ljudi i oni imaju prilikupobjeÊi iz ropstva grijehu i steÊi oprost, neporoËnost i Nebo. ...Oni koji Ëesto dolaze pred prijestolje milosti, koji upuÊuju iskre-ne, ozbiljne molitve traæeÊi boæansku mudrost i silu, svakako Êepostati aktivni, korisni Kristovi sluge. Moæda neÊe imati velikesposobnosti, ali u poniznosti srca i Ëvrstom oslanjanju na Kristaoni mogu obaviti korisno djelo u dovoenju duπa Kristu. ...

TisuÊe ljudi imaju pogreπno razumijevanje o Bogu i Njegovimosobinama. ... Bog je Bog istine! Pravednost i milost osobine suNjegovog prijestolja. On je Bog ljubavi, milosra i njeænog suosje-Êanja. Tako je i predstavljen preko svojega Sina, naπeg Spasitelja.On je Bog strpljenja i dugog podnoπenja. Ako je BiÊe koje oboæa-vamo takvo, ako je takav Njegov karakter koji æelimo usvojiti,onda zacijelo oboæavamo pravoga Boga!

Kada slijedimo Krista, Njegove zasluge, pripisane nama, pojav-ljuju se pred Ocem kao slatki miris. Vrline karaktera naπeg Spa-sitelja, usaene u naπe srce, πirit Êe svuda oko nas prekrasanmiris. (5T 173,174)

BZMilost 03.12.2012, 08:5477

Black

78


Veliki sveÊenik koji suosjeÊa s nama“Jer ti se zauze za moje pravo i parbu moju, ti sjede naprijesto — sudac pravedan.” (Psalam 9,5)

Mi nismo sposobni shvatiti Boæju veliËinu i Njegovo veliËan-stvo, niti imamo na umu neizmjernu razdaljinu koja dijeli Stvo-ritelja od stvorenja oblikovanih Njegovom rukom. Onaj koji sjedina nebesima, koji dræi svemirsku vladalaËku palicu, ne sudi uskladu s naπim ograniËenim mjerilima niti raËuna u skladu snaπim naËinom raËunanja. Mi smo u zabludi ako mislimo da onoπto je veliko u naπim oËima mora biti veliko i u Njegovim; i da onoπto je malo pred nama mora biti malo i pred Njim. ...

Nijedan grijeh nije mali u Boæjim oËima. Grijesi koje Ëovjekproglaπava neznatnim, moæda su upravo grijesi koje Bog smatravelikim zloËinima. Pijanca preziru i govore da Êe mu njegov grijehuskratiti pristup u Nebo, dok oholost, sebiËnost i lakomost pro-laze bez primjedbe. Meutim, to su grijesi koji posebno vrijeajuBoga. ... Mi moramo jasno prosuivati da bismo grijeh ocjenjivaliprema Gospodnjim mjerilima. (5T 337)

Sada, dok joπ traje vrijeme milosti, nitko ne treba osuivatidruge, niti sebe smatrati uzorom. Krist je naπ uzor; oponaπajteNjega, idite Njegovim stopama. Vi moæete ustima ispovijedati sva-ku toËku istine za sadaπnje vrijeme, ali ako ne æivite po timistinama, niπta vam neÊe vrijediti. Mi ne smijemo osuivati druge;to nije naπ posao, ali trebamo voljeti jedni druge i moliti se jedniza druge. Kada vidimo da se netko udaljio od istine, tada moæemoplakati nad njim kao πto je Isus plakao nad Jeruzalemom. Pogle-dajmo πto naπ nebeski Otac u svojoj RijeËi govori o zalutalima:“BraÊo, ako tko i upadne u kakav prekrπaj, takvog vi duhovniispravljajte u duhu blagosti! I pazi na samoga sebe da i ti nebudeπ iskuπan!” (GalaÊanima 6,1) ...

Isus se brine o svakom pojedincu kao da nema nikoga dru-goga na cijelom licu Zemlje. Kao Bog, On nam priskaËe u pomoÊsvojom moÊnom silom, a kao naπ stariji Brat, suosjeÊa s nama usvim naπim nevoljama. VeliËanstvo Neba nije se dræalo po straniod palog, greπnog ËovjeËanstva. Mi nemamo Velikog sveÊenikakoji se nalazi tako visoko i toliko je uzviπen da nas ne bi mogaoprimijetiti ili suosjeÊati s nama, veÊ Onoga koji je bio u svemuiskuπan kao i mi, ali koji nikada nije sagrijeπio. (Isto, 345—347)

BZMilost 03.12.2012, 08:5478

Black

79


Krist sjedi s Ocem na Njegovom prijestolju“RijeË Jahvina Gospodinu mojemu: ‘Sjedi mi zdesna dok nepoloæim duπmane za podnoæje tvojim nogama!’” (Psalam 110,1)

OËeva ljubav prema palom ljudskom rodu neshvatljiva je,neopisiva i neusporediva. Ta Ga je ljubav navela da pristane daNjegov jedinoroeni Sin umre da bi buntovni Ëovjek mogao bitidoveden u sklad s vladavinom Neba i osloboen kazne za svojprijestup. Boæji Sin je siπao sa svojega kraljevskog prijestolja iradi nas postao siromaπan, da bismo se mi Njegovim siroma-πtvom obogatili. Postao je “Ëovjek boli” da bismo mogli postatisudionici u trajnoj radosti. ... Bog je dopustio da Njegov ljubljeniSin, pun milosti i istine, iz svijeta neopisive slave doe u svijetuprljan i zagaen grijehom, zamraËen sjenkom smrti i proklet-stva. (R&H, 28. veljaËe 1888.)

Otkako je Isus doπao prebivati meu nama, znamo da Bogpoznaje naπe kuπnje i suosjeÊa s nama u naπim æalostima. SvakiAdamov sin i kÊi mogu shvatiti da je naπ Stvoritelj prijatelj gre-πnicima. Jer, u svakom nauku o milosti, u svakom obeÊanju rado-sti, u svakom Ëinu ljubavi, u svakoj boæanskoj privlaËnoj sili kojase otkrila u Spasiteljevu æivotu na Zemlji, mi vidimo da je “snama Bog”. ...

Svojom je ljudskom prirodom Krist dodirnuo ËovjeËanstvo; aboæanskom je bio povezan s Boæjim prijestoljem. Kao Sin »ovjeËjidao nam je primjer posluπnosti; kao Sin Boæji daje nam silu daposluπamo. ... Dijete iz Betlehema, krotki i ponizni Spasitelj, Bogje koji “je tijelom oËitovan”. (1. Timoteju 3,16) ... “Bog je s nama”jamstvo je naπeg osloboenja od grijeha, sigurnost naπe sile daposluπamo zakon Neba. ...

Time πto je uzeo naπu prirodu, Spasitelj se povezao s Ëo-vjeËanstvom vezom koja se neÊe nikada raskinuti. On je povezans nama kroz svu vjeËnost. ... “Jer, dijete nam se rodilo, sinadobismo; na pleÊima mu je vlast.” Bog je usvojio ljudsku priroduu osobi svojega Sina i prenio je u najviπe Nebo. “Sin »ovjeËji”dijeli prijestolje svemira. ... U Kristu su meusobno povezanezemaljska i nebeska obitelj. Proslavljeni je Krist naπ brat. Neboje obavijeno ljudskom prirodom, a ljudsko je privijeno nagradiBezgraniËne ljubavi. (Isusov æivot, str. 11—13)

BZMilost 03.12.2012, 08:5479

Black

80


Boæji zakon i Boæje prijestolje“Otvori oËi moje da gledam divote tvoga Zakona!” (Psalam119,18)

Bog je Ëovjeku dao svoj sveti Zakon kao mjerilo karaktera.Uz pomoÊ tog Zakona moæete uvidjeti i nadvladati svaki nedostataksvojeg karaktera; moæete se odvojiti od svakog idola i povezati ses Boæjim prijestoljem zlatnim lancem milosti i istine. (2SM 318)

Moralni Zakon nikada nije bio sjena ili simbol. On je posto-jao joπ prije stvaranja Ëovjeka i postojat Êe sve dok bude posto-jalo Boæje prijestolje. Bog nije mogao promijeniti ili preinaËitinijedno pravilo svojega Zakona da bi spasio Ëovjeka, zato πto jeBoæji zakon temelj Njegove vladavine. On je nepromjenjiv, neopo-ziv, vjeËan i neograniËen. Da bi se Ëovjek mogao spasiti i da bi seistodobno Boæji zakon mogao odræati, Boæji Sin je morao ponuditisebe kao ærtvu za grijeh. Onaj koji nije poznavao grijeh, uËinio jesebe grijehom radi nas: umro je umjesto nas na Golgoti. Njegovasmrt pokazuje uzviπenu Boæju ljubav prema Ëovjeku, ali i nepro-mjenjivost Njegovog Zakona. ...

Kristova slava otkrila se u Zakonu, koji je prijepis Njegovogkaraktera, i Njegova moÊ preobraæavanja djeluje na duπu sve dokse Ëovjek ne promijeni i ne postane sliËan Njemu. Ljudi postajudionici boæanske naravi i bivaju sve sliËniji svojem SpasiteljunapredujuÊi korak po korak u pokoravanju Boæjoj volji, sve dokne dostignu savrπenstvo. (1SM 239,240)

Boæji zakon nije bio dan samo Hebrejima. Njegova obvezat-nost je trajna i sveopÊa. ... Njegovih deset pravila jesu kao desetkarika u lancu. Ako se jedna prekine, cijeli lanac postaje besko-ristan. Ni jedan jedini propis nije se mogao povuÊi ili promijenitida bi prijestupnik bio spaπen. (2BC 1014)

Kristova je namjera da se u Njegovoj Crkvi na Zemlji pokaæunebeski red, nebeska zamisao upravljanja, nebeski boæanski sklad.Tako Êe se On proslaviti u svom narodu. Preko njih Êe Suncepravde zasjati nepomuÊenim sjajem ovom svijetu. ... Crkva obda-rena Kristovom pravdom Njegova je riznica u kojoj se u punini ikonaËnom prikazu trebaju pojaviti plodovi Njegove milosti, Nje-gove blagodati i Njegove ljubavi. U ËistoÊi i savrπenstvu svog na-roda Krist vidi nagradu za svoje poniæenje i dodatak svojoj slavi— Krist, veliko Srediπte, iz kojeg zraËi sva slava. (Isusov æivot,str. 565)

BZMilost 03.12.2012, 08:5480

Black

81


PomoÊ u Ëasu kuπnje“BuduÊi da si saËuvao moju poruku o postojanosti, i ja Êutebe saËuvati od Ëasa kuπnje koji Êe doÊi na sav svijet dapodvrgne kuπnji stanovnike zemlje.” (Otkrivenje 3,10)

Cijelo Nebo je zainteresirano za djelo koje se obavlja na Zem-lji, djelo kojim se muπkarci i æene trebaju pripremiti za buduÊibesmrtni æivot. Po Boæjem planu, ljudska orua bit Êe poËaπÊenada u suradnji s Isusom Kristom rade na spaπavanju duπa. ... Ljuditrebaju gledati na Boæje djelo kao na sveto i bogougodno, svakogadana prinositi ærtve radosti i zahvalnosti Bogu u zamjenu za siluNjegove milosti koja ih osposobljava da napreduju u duhovnom,boæanskom æivotu. ...

Nitko ne mora podleÊi sotonskim kuπnjama, povrijediti svojusavjest i oæalostiti Svetoga Duha. Bog se u svojoj RijeËi obilnopobrinuo da svima koji æele pobijediti pruæi svu potrebnu pomoÊ.(5T 573,574)

U vjerskom æivotu svake duπe koja Êe konaËno iziÊi kao po-bjednik bit Êe neprilika i nevolja; ali poznavanje Pisma osposobitÊe je da se prisjeti Boæjih utjeπnih obeÊanja koja Êe ohrabritinjezino srce i ojaËati njezinu vjeru silom SvemoguÊega. Ona ÊeËitati: “... da se vrijednost vaπe vjere, dragocjenija od propadljivogzlata koje se kuπa u vatri, pokaæe na hvalu, slavu i Ëast u Ëasukad se objavi Isus Krist.” (1. Petrova 1,7) Kuπnja vjere dragocje-nija je od zlata! Svi moraju shvatiti da je to dio discipline uKristovoj πkoli, discipline koja je nuæna da se oËiste i oplemeneod troske svjetovnosti. ...

Prikupite sve svoje snage da biste podigli pogled, a ne da gaspuπtate na svoje teπkoÊe; tako nikada neÊete klonuti na putu! Itada Êete ubrzo vidjeti Krista iza oblaka, kako pruæa ruku da vampomogne; sve πto trebate uËiniti jest da Mu u jednostavnoj vjeripruæite ruku i dopustite da vas vodi. ... Velika imena meu ljudi-ma su kao tragovi u pijesku, ali Êe neokaljani karakter ostati zasvu vjeËnost. Bog vam je dao inteligenciju i um sposoban darazmiπlja da biste se mogli osloniti na Njegova obeÊanja; a Isusvam je spreman pomoÊi da izgradite snaæan i skladan karakter.(Isto, 578,579)

BZMilost 03.12.2012, 08:5481

Black

82


Tko moæe izbrisati grijehe?“A ja, ja radi sebe opaËine tvoje briπem i grijeha se tvojih nespominjem.” (Izaija 43,25)

Neki, izgleda, misle da moraju biti stavljeni na kuπnju, damoraju dokazati Gospodinu kako su se promijenili prije no πtomogu traæiti Njegov blagoslov. Ali oni mogu traæiti Boæji blagoslovveÊ i sada. Njima su potrebni Njegova milost i Kristov Duh, da impomognu u njihovim slabostima, ili se neÊe moÊi oduprijeti zlu.Isusu je drago da doemo k Njemu upravo takvi kakvi jesmo:greπni, bespomoÊni, ovisni. Moæemo doÊi sa svim svojim slabo-stima, svojim ludostima, svojom greπnoπÊu — i pokajniËki pastipred Njegove noge! Njemu je na slavu da nas podigne u naruËjesvoje ljubavi, da zavije naπe rane i oËisti nas od svake neËistoÊe.

I upravo se u ovome tisuÊe ljudi varaju: ne vjeruju da im Isusopraπta osobno, pojedinaËno. Oni se ne oslanjaju na Boæju rijeË.Prednost je svih koji ispunjavaju uvjete da znaju kako se oprostodnosi na svaki njihov grijeh. Odbacite sumnju da se Boæja obe-Êanja odnose i na vas! Ona su upuÊena svakom prijestupniku kojise kaje. Krist daje snagu i milost, a aneli pomagaËi prenose ihsvakoj duπi koja vjeruje. Nitko nije tako greπan da u Kristu, kojije umro za njega, ne bi mogao naÊi snagu, ËistoÊu i pravednost.Isus Ëeka da mu skine odjeÊu ukaljanu i oskvrnutu grijehom i daga odjene u bijelu odjeÊu pravednosti; On ga poziva da æivi, a neda umre. ...

ZnajuÊi za tako dragocjena biblijska obeÊanja, moæete li joπsumnjati? Zar moæete vjerovati da bi Gospodin nemilosrdno od-bio ikojeg greπnika koji Ëezne da Mu se vrati, koji Ëezne da odba-ci svoje grijehe i pokajniËki padne pred Njegove noge? Odbacitetakve misli! Niπta ne moæe viπe naπkoditi vaπoj duπi od gajenjatakvih shvaÊanja o vaπemu nebeskom Ocu. On mrzi grijeh, aliljubi greπnika. ... Dok Ëitate obeÊanja, znajte da su ona izrazneizrecive ljubavi i milosra. Veliko Srce Beskrajne Ljubavi osje-Êa prema greπniku bezgraniËno saæaljenje. ... On æeli obnoviti uËovjeku svoj moralni lik. Kad Mu se pribliæite u priznanju i poka-janju, On Êe se vama pribliæiti miloπÊu i praπtanjem. (Put Kristu,str. 44—47)

BZMilost 03.12.2012, 08:5482

Black

83


Gdje se moæemo osloboditi grijeha“On nas istrgnu iz vlasti tame i prenese u kraljevstvo svogaljubljenog Sina, u kome imamo otkupljenje, oproπtenje grije-ha.” (Koloπanima 1,13.14)

Knez Neba postavio je Ëovjeka na uzviπeni poloæaj. Njegovæivot procjenjuje se prema cijeni kriæa na Golgoti. ... Iz ponoraponiæenja izazvanog grijehom moæemo se uzdiÊi i postati subaπti-nici s Kristom, Boæjim Sinom, i kraljevi i sveÊenici Najviπega. ...

Kada je Krist nakon krπtenja, na obali Jordana, pognuo svo-ju glavu, otvorilo se nebo, spustio se Sveti Duh u obliku golubakoji je blistao kao zlato i zaogrnuo Ga svojom slavom; a onda ses najviπeg Neba zaËuo Boæji glas koji je rekao: “Ovo je Sin moj,ljubljeni moj, koga sam odabrao!” (Matej 3,17) Kristova molitva ukorist Ëovjeka otvorila je nebeska vrata i Otac je odgovorio pri-hvaÊajuÊi posredovanje za greπni ljudski rod. Isus se molio kaonaπ Zamjenik i naπ Zalog, i sada ljudska obitelj ima pristup OcuzahvaljujuÊi zaslugama Njegovog ljubljenog Sina. ... Isus je “put,istina i æivot” (Ivan 14,6). Vrata Neba ostala su otvorena i zrakesvjetla s Boæjeg prijestolja obasjavaju srca onih koji Ga ljube.(RH, 28. veljaËe 1888.)

RijeË koja je upuÊena Isusu na Jordanu ... obgrlila je cijeliljudski rod. Bog je progovorio Isusu kao naπem predstavniku.UnatoË svim naπim grijesima i slabostima, nismo odbaËeni kaobezvrijedni. ... Slava koja je poËivala na Kristu zalog je Boæjeljubavi prema nama. Ona nam govori o sili molitve — kako ljudskiglas moæe doprijeti do Boæjeg uha i kako naπe molbe mogu bitiprihvaÊene u nebeskim dvorovima. Zbog grijeha Zemlja je odvoje-na od Neba i otuena od njegove zajednice; ali Isus ju je opetpovezao s podruËjem slave. Njegova je ljubav okruæila Ëovjekadosegnuvπi do najviπeg Neba. Svjetlost koja je iz otvorenih vratapadala na Spasiteljevu glavu padat Êe i na nas dok se molimo zapomoÊ da se odupremo kuπnji. Glas koji je govorio Isusu kaæesvakoj vjernoj duπi: “Ovo je Sin moj, Ljubljeni moj, koga samodabrao!” ... Naπ je Otkupitelj otvorio put, tako da najgreπniji,najugroæeniji, najugnjeteniji i najprezreniji mogu pronaÊi pristupk Ocu. Svi mogu imati dom u stanovima πto ih je Isus otiπaopripremiti. (Isusov æivot, str. 76,77)

BZMilost 03.12.2012, 08:5483

Black

84


Pristup omoguÊen svima“U njemu imamo pouzdanje i slobodan pristup k Bogu punipovjerenja po vjeri u Krista.” (Efeæanima 3,12)

Mnogi koji iskreno teæe za svetoπÊu srca i ËistoÊom æivotaizgledaju zbunjeni i obeshrabreni. ... Tama i obeshrabrenje pone-kad Êe obuzeti duπu i zaprijetiti da nas svladaju, ali mi ne smije-mo odbaciti svoje povjerenje u Boga. Pogledom i dalje moramopratiti Isusa, bez obzira na to πto osjeÊamo. Moramo nastojativjerno obaviti svaku duænost, a onda se smireno osloniti na BoæjaobeÊanja.

Ima trenutaka kada Êe svijest o naπoj nedostojnosti izazivatidrhtaje uæasa u naπoj duπi, ali to nije nikakav dokaz da se Bogpromijenio prema nama ili mi prema Bogu. Ne smijemo ulagatinikakav napor da se u naπem umu formira odreena snaga osje-Êaja. Moæda danas neÊemo osjeÊati istu smirenost i radost kojusmo osjeÊali juËer; ali uhvatimo se vjerom za Kristovu ruku ioslonimo se na Njega isto tako Ëvrsto u tami kao πto smo seoslanjali po danu.

Sotona nam moæe πaptati: “Ti si preveliki greπnik da bi teKrist mogao spasiti!” Iako moæete priznati da ste doista greπni inedostojni, uzvratite kuπaËu usklikom: “PozivajuÊi se na pomi-renje, priznajem Krista za svojeg Spasitelja! Ne oslanjam se nasvoje zasluge, veÊ na dragocjenu Isusovu krv koja me Ëisti. Upra-vo sada vezujem svoju bespomoÊnu duπu uz Krista!” ...

Nemoj se obeshrabriti zato πto je tvoje srce naizgled tvrdo.Svaka prepreka, svaki unutarnji neprijatelj samo poveÊava tvojupotrebu za Kristom. On je i doπao da nam uzme kameno srce idadne nam mesno srce! Zatraæi od Njega posebnu milost da svla-daπ svoje odreene slabosti. Kada te napadnu kuπnje, Ëvrsto seodupri zlim æeljama. ... Obrati se dragom Spasitelju za pomoÊ daærtvujeπ svakog idola, da odbaciπ svaki omiljeni grijeh. OËimavjere gledaj Isusa kako stoji pred OËevim prijestoljem, kako podi-æe svoje ranjene ruke i moli se za tebe. Vjeruj da Êeπ od svojegadragog Spasitelja dobiti potrebnu snagu. ...

Kada bismo svojem umu dopustili da viπe razmiπlja o Kristui o nebeskom svijetu, dobili bismo snaæan poticaj i potporu ubitkama koje vodimo za Gospodina. ... Kada se usporede s Kristo-vom ljepotom, sve privlaËnosti ovoga svijeta izgledat Êe niπtavne.(SL 89,91)

BZMilost 03.12.2012, 08:5484

Black

85


Kristovo ime — naπa lozinka“I πto god zamolite u moje ime, uËinit Êu, da se proslavi Otacu Sinu.” (Ivan 14,13)

Preko Krista moæemo svoje molbe iznijeti pred prijestoljemilosti. Preko Njega, iako nedostojni, moæemo dobiti sve duhov-ne blagoslove. (5T 221)

Neka svi koji su u nevolji, prema kojima se nepravednopostupa, poviËu Bogu! Odvratite se od onih Ëija su srca kamena,objavite svoje zahtjeve vaπem Stvoritelju. Nikada nije bio odbaËennijedan koji je skruπena srca iziπao pred Njega. Nijedna iskrenamolitva nije zaboravljena. I usred pjesama nebeskih zborova BogËuje viku najslabijeg ljudskog stvora. Kad æelje svojeg srca izli-jevamo u osami, kada izriËemo svoje molbe dok idemo putem,naπe rijeËi dopiru do prijestolja Vladara svemira. One su, moæda,neËujne za ljudsko uho, ali ne mogu se izgubiti u prostoru nitiih moæe nadglasati buka poslova oko nas. Niπta ne moæe uguπitizahtjeve duπe. Iznad uliËne buke, iznad æagora mnoπtva one seuzdiæu prema nebeskim dvorima. Bog je onaj kojemu se obraÊa-mo i On Ëuje naπe molitve. (Isusove usporedbe, str. 114)

“Molite u moje ime”, kaæe Krist. ... Krist je karika koja spajaBoga i Ëovjeka. On je obeÊao da Êe osobno posredovati. On stavljapunu teæinu zasluga svoje pravednosti na stranu molitelja. On sezalaæe za Ëovjeka, a Ëovjek, kojem je potrebna boæanska pomoÊ,moli se za sebe u Boæjoj prisutnosti pozivajuÊi se na utjecajOnoga koji je dao svoj æivot za æivot svijeta. Kada pred Bogompriznamo da cijenimo Kristove zasluge, naπe molitve poËinju πi-riti ugodan miris. Kada izlazimo pred Boga oslanjajuÊi se na za-sluge svojeg Otkupitelja, Krist nas stavlja pokraj sebe, grli nassvojom ljudskom rukom, dok se svojom boæanskom rukom hvataza prijestolje BeskonaËnoga. ...

Da, Krist je postao Posrednik koji prenosi Bogu molitve ljudi.On je i Posrednik koji Boæje blagoslove prenosi ljudima. On jesjedinio ljudsko s boæanskim. ...

Molite se, da, molite se s nepokolebljivom vjerom i Ëvrstimpovjerenjem. Aneo saveza, naπ Gospodin Isus Krist, obavlja slu-æbu Posrednika i svima koji Ga vjeruju obeÊava da Êe njihovemolitve biti prihvaÊene. (8T 178,179)

BZMilost 03.12.2012, 08:5485

Black

86


Molitve kao miomiris“Uto neki drugi aneo, dræeÊi zlatni kadionik, doe i stadena ærtvenik. I bijaπe mu dano mnogo kada da ga prinese uprilog molitava svih svetih na zlatni ærtvenik pred prijesto-ljem.” (Otkrivenje 8,3)

Iskrenom molitvom hvatamo se za ruku SvemoguÊega i tonam donosi pobjedu. Na svojim koljenima krπÊanin dobiva snaguda se odupre kuπnji. ... Tiha, usrdna molitva duπe uzdiæe se kaosveti kâd do prijestolja milosti i bit Êe isto tako prihvatljiva predBogom kao da dolazi iz Svetiπta. Svima koji Ga tako traæe, Kristje stvarna pomoÊ pruæena u vrijeme nevolje. I oni Êe biti jaki udan kuπnje. (4T 616)

Uistinu je divna prednost za svakog Ëovjeka u ovom æivotu dadobije pohvalu od Boga kakvu je dobio Kornelije. A πto je biotemelj te pohvale? “Tvoje molitve i dobroËinstva uzioπe predBoga kao ærtva podsjetnica.” (Djela 10,4)

Ni molitva ni milostinja same po sebi ne donose zasluge kojebi greπnika preporuËile Bogu; Kristova milost, preko Njegove ær-tve pomirnice, jedina moæe obnoviti srce i uËini da naπa sluæbabude ugodna Bogu. Ta milost je djelovala na Kornelijevo srce.Kristov Duh progovorio je njegovoj duπi; Isus ga je privukao i onse odazvao pozivu. Njegove molitve i njegova dobroËinstva nisubila iznuena ili zahtijevana, nije to bila cijena koju je æelio pla-titi da bi sebi osigurao Nebo; to je bio rod ljubavi i zahvalnostiBogu.

Takva molitva iz iskrenog srca uzdiæe se Gospodinu kao sla-tki miris; prinosi za Njegovo djelo i darovi siromaπnima i napaÊe-nima ærtve su ugodne Bogu. ...

Molitve i davanje milostinje tijesno su povezani — to su izraziljubavi prema Bogu i prema naπim bliænjima. To su posljedicedjelovanja dva velika naËela Boæjeg zakona: “Ljubi Gospodina Bo-ga svoga svim srcem svojim, svom duπom svojom, svom pametisvojom i svom snagom svojom” i “Ljubi bliænjega svoga kao samogasebe!” (Marko 12,30.31) I tako, iako nas naπi darovi ne mogupreporuËiti Bogu niti njima moæemo steÊi Njegovu naklonost, onisu dokaz da smo primili Kristovu milost. Oni su ispit iskrenostinaπeg ispovijedanja ljubavi. (6BC 1059)

BZMilost 03.12.2012, 08:5486

Black

87


Iznesi svoj sluËaj“Iscijelit Êu ih od njihova otpada, od svega Êu ih srca ljubiti;jer gnjev se moj odvratio od njih.” (Hoπea 14,5)

Nadam se da nikome neÊe pasti na um misao da Êe Boæjunaklonost osigurati priznanjem svojih grijeha, ili da Êe priznanjemgrijeha pred ljudima steÊi neku veliku zaslugu. ... Gospodin æelida izlazimo pred Njega svakoga dana sa svim svojim nevoljama ipriznanjem grijeha, a On Êe nam dati mir. ...

Priznaj svoje tajne grijehe jedino Bogu. Priznaj pred Njimlutanja svojeg srca, jer On savrπeno zna kako se treba postavitiprema tvojem sluËaju. Ako si oπtetio svojega bliænjega, priznajmu svoj grijeh i pokaæi rod pokajanja time πto Êeπ nadoknaditiπtetu. A onda zatraæi Boæji blagoslov. Izii pred Boga takav kakavjesi i dopusti Mu da iscijeli sve tvoje slabosti. Iznesi svoj sluËajpred prijestolje milosti; neka to djelo bude temeljito. Budi iskrenu postupanju prema Bogu i prema svojoj duπi. Ako izieπ predNjega skruπena srca, On Êe ti dati pobjedu. ... On te neÊe pogre-πno shvatiti niti steÊi pogreπno miπljenje o tebi.

Tvoji bliænji ne mogu te osloboditi od grijeha niti mogu oËi-stiti tvoju duπu od bezakonja. Isus je jedini koji ti moæe dati mir.On te je volio i sebe je dao za tebe. Njegovo veliko srce, punoljubavi, “moæe suosjeÊati s nama u naπim slabostima” (Hebrejima4,15). Koji bi grijeh bio toliko velik da ga On ne bi mogao opro-stiti? Moæe li duπa biti toliko optereÊena grijehom da je On ne bimogao spasiti? On je milostiv, ne traæi da stjeËemo zasluge, veÊu beskrajnoj dobroti svojega srca lijeËi naπe prekrπaje jer nas jevelikoduπno volio joπ dok smo bili greπnici. On je “na gnjev spor,a u milosru velik” (Nehemija 9,17). (5T 648,649)

Ima lijeka za duπu oboljelu od grijeha. Taj lijek je u IsusuKristu. Dragocjenog li Spasitelja! Njegova milost dovoljna je naj-slabijem, ali i najjaËi je mora imati da ne bi propao!

Poi u svoju klijet i tamo se u samoÊi bori s Bogom! “»istosrce stvori mi, Boæe, i duh postojan obnovi u meni!” (Psalam51,12) Kao nekada Jakov, bori se s Bogom u molitvi. MuËi svojuduπu! Isusu su u Getsemaniju s Ëela padale krupne kapi znojakao krv! I ti moraπ uËiniti napor. Nemoj napuπtati svoju klijet dokne osjetiπ da si jak u Gospodinu; a onda bdij, i dok god budeπbdio i dok se budeπ molio, uspijevat Êeπ svladati zle kuπnje; aBoæja se milost moæe i hoÊe pokazati u tebi! (2SG 257)

BZMilost 03.12.2012, 08:5487

Black

88


Ilijin primjer“Ilija je bio Ëovjek koji je patio kao i mi; usrdno je molio dane bude kiπe, i nije pala na zemlju za tri godine i πest mjese-ci. Zatim je ponovo molio, pa je nebo dalo kiπu, i zemlja jedonijela svoj rod.” (Jakov 5,17.18)

Kada se na gori Karmelu Ilija pomolio za kiπu (1. o Kralje-vima 18,41-45), njegova vjera bila je stavljena na ispit, ali je izdr-æao i neumorno i dalje iznosio Gospodinu svoju molbu. Iako seπest puta usrdno molio, iako nije bilo nikakvog znaka da je nje-gova molba ispunjena, on je s dubokom vjerom nastavljao slatisvoj zahtjev pred prijestolje milosti. Da je obeshrabreno odustaonakon πestog puta, njegova molitva ne bi bila usliπana, ali jeizdræao sve dok odgovor nije stigao. Mi imamo Boga Ëije uπi nisuzatvorene za naπe molbe; ako se oslonimo na Njegovu rijeË, OnÊe blagosloviti naπu vjeru. On æeli da svi naπi interesi budu ut-kani u Njegove interese, i tek tada Êe nas moÊi blagosloviti a dase mi ne naemo u opasnosti da slavu za primljene blagoslovepripiπemo sebi, veÊ da svu slavu damo Njemu. Bog ponekad od-mah ne usliπava naπe molitve kad Mu ih prvi put uputimo, jerkada bi to uËinio, mi bismo mogli pomisliti da imamo pravo nasve blagoslove i prednosti koje nam daje. Umjesto da ispitujemosvoje srce da bismo vidjeli da se moæda neko zlo nije uvuklo unaπu duπu, da nismo popustili nekom grijehu, mi bismo postalinemarni propuπtajuÊi priznati svoju ovisnost o Njemu i da nam jeNjegova pomoÊ doista potrebna. (2BC 1034,1035)

Sluga je straæario dok se Ilija molio. ©est puta se vraÊao sastraæe i govorio: Nema niËega, nema nikakvog oblaka, nema ni-kakvog znaka da se sprema kiπa! Ali prorok nije obeshrabrenoodustao. ... Dok je ispitivao svoje srce, kao da je postajao svemanji i u svojim oËima i pred Bogom. ... I onda, kada se uspioodreÊi sebe i osloniti se na Spasitelja kao na svoju jedinu snagui svoju jedinu pravednost, odgovor je doπao. Sluga se pojavio irekao: “Eno se oblak, malen kao dlan ËovjeËji, diæe od mora!” (1.o kraljevima 18,44) (Isto, 1035)

U tom malom oblaku vjerom je vidio obilje kiπe. ... VjerasliËna ovoj potrebna je danas u svijetu — vjera koja Êe se oslonitina obeÊanja Boæje RijeËi i biti uporna sve dok je Nebo ne usliπi.(Izraelski proroci i kraljevi, str. 101)

BZMilost 03.12.2012, 08:5488

Black

89


Kada naiu nevolje“Kad se naπao u nevolji, poËeo se moliti za milost Jahvi,svome Bogu, ponizivπi se veoma pred Bogom otaca.” (2. Lje-topisa 33,12)

“Ovo vam rekoh, da u meni imate mir. U svijetu Êete imatipatnju” (Ivan 16,33), kazao je Krist. Nevolje kojima su krπÊaniizloæeni, tuge, nedaÊe i poniæenja, to su sredstva kojima se Bogsluæi da odvoji pπenicu od pljeve. Svoju oholost, sebiËnost, zlestrasti, ljubav prema svjetovnim uæivanjima, sve to moramo po-bijediti; zato nam Bog i πalje nevolje da bi nas ispitao i okuπao,da bi nam pokazao da sve te mane postoje u naπem karakteru. Mimoramo pobijediti Njegovom snagom, Njegovom miloπÊu da bi-smo postali dionici Njegove boæanske naravi i spasili se pokva-renosti koju su strasti izazvale u svijetu. “Uistinu, naπa namsadaπnja ali kratkotrajna i mala nevolja”, kaæe Pavao, “donosiizvanredno veliku i vjeËnu slavu, nama koji ne smjeramo na vid-ljivo, nego na nevidljivo, jer je vidljivo prolazno, a nevidljivo jevjeËno.” (2. KorinÊanima 4,17.18) Nevolje, kriæ, kuπnje, nedaÊe iraznolike napasti, sve su to Boæji radnici koji nas nastoje ople-meniti, posvetiti i pripremiti za nebeske æitnice. (3T 115)

Mnoge od vaπih nevolja pohodile su vas po Boæjoj mudrostida bi vas pribliæile prijestolju milosti. On omekπava i usmjeravasvoju djecu tugom i nevoljama. Ovaj svijet je Boæja radionica ukojoj nas On oblikuje za nebeske dvorove. On radi svojim alatomna naπim uzdrhtalim srcima dok god ne ukloni grubosti i nerav-nine i dok nas ne pripremi za mjesto koje Êemo zauzeti u nebe-skoj graevini. Nevoljama i tugom krπÊanin se Ëisti i jaËa i razvijakarakter po uzoru koji nam je Krist ostavio. (4T 143)

Dopustimo da nevolje koje nas tako okrutno muËe postanupouke koje Êe nas potaknuti da krenemo naprijed prema nagradinaπega visokog zvanja u Kristu. Neka nas hrabri misao da Êe naπGospodin uskoro doÊi. Neka se u toj nadi raduje naπe srce! (9T287)

BZMilost 03.12.2012, 08:5489

Black

90


Sudjelovati u Kristovim patnjama“Naprotiv, radujte se πto ste dionici u Kristovim patnjama, dase mognete radovati i veseliti i u Ëas kad se objavi njegovaslava!” (1. Petrova 4,13)

Da bismo stekli snagu, moramo vjeæbati. Da bismo steklisnaænu vjeru, moramo biti izloæeni okolnostima u kojima Êe naπavjera biti okuπana. ... Jer nam kroz mnoge nevolje valja uÊi ukraljevstvo Boæje! Naπ Spasitelj je bio kuπan, a ipak je neprestanopobjeivao u Bogu. Mi imamo prednost da budemo jaki u siliBoæjoj u svim okolnostima i da se radujemo Kristovom kriæu. (3T67)

U ovom æivotu moramo se suoËavati s teπkim nevoljama iprinositi velike ærtve, ali Êe nam Kristov mir biti nagrada. Meu-tim, tako je malo samoodricanja, tako malo patnji radi Krista daje Kristov kriæ skoro potpuno pao u zaborav. Mi moramo stradatis Kristom u Njegovim stradanjima ako æelimo pobjedonosno sje-diti s Njim na Njegovom prijestolju. (5T 215)

Nebo je vrlo blizu onih koji pate radi pravednosti. Krist iz-jednaËuje svoje interese s interesima svoga vjernog naroda; Onpati sa svojim svetima, i tko god dira u jednoga od Njegovih iza-branika dira u Njega. Sila koja izbavlja od fiziËkih nezgoda i nevo-lja isto tako spasava od veÊih zala, omoguÊujuÊi Boæjem sluzi dasaËuva poπtenje i Ëestitost u svim okolnostima i da pobjeuje uzpomoÊ boæanske milosti. (Izraelski proroci i kraljevi, str. 354,346)

Zato, umjesto da izazivaju æalost, progonstva trebaju dono-siti radost Kristovim uËenicima, jer im je to dokaz da idu stopa-ma svojega UËitelja.

Premda Gospodin nije obeÊao svojemu narodu æivot bez ku-πnjâ, zajamËio mu je neπto puno bolje: “... i nek ti mir trajekoliko i æivot!” “Dosta ti je moja milost, jer se moja snaga savrπenooËituje u slabosti.” (Ponovljeni zakon 33,25; 2. KorinÊanima 12,9)Ako ste pozvani da zbog Njega proete kroz ognjenu peÊ, Isus Êebiti s vama kao πto je bio s trojicom vjernih u Babilonu. Oni kojiljube svojega Otkupitelja, radovat Êe se svakoj prigodi da s Njimdijele poniæenje i sramotu. Ljubav koju gaje prema svojemu Gos-podinu Ëini slatkima patnje zbog Njega. (Misli s Gore blagoslova,str. 47,48)

BZMilost 03.12.2012, 08:5490

Black

91


Doite sa strahopoπtovanjem“Zato primajuÊi u posjed kraljevstvo koje se ne moæe uzdrma-ti, Ëuvajmo i dalje milost. Njom i dalje πtujmo Boga kako muje ugodno, u strahu i poπtovanju.” (Hebrejima 12,28)

Trebamo steÊi jasnu spoznaju o tome kako pred Boga mora-mo izlaziti s poπtovanjem i poboænim strahom, puni odane ljubavi.Zapaæen je sve veÊi nedostatak poπtovanja prema naπem Stvorite-lju, sve veÊe nepoπtovanje prema Njegovoj veliËini i NjegovomveliËanstvu. Meutim, Bog nam se obraÊa u ove posljednje dane.Mi sluπamo Njegov glas u oluji, u grmljavini groma. Mi sluπamoo katastrofama koje On dopuπta da zadese svijet u obliku potre-sa, provale vodenih masa i razornih elemenata koji odnose svepred sobom. (2SM 315)

U ovim opasnim vremenima, oni koji tvrde da pripadaju Bo-æjem narodu i da dræe Njegove zapovijedi, moraju se Ëuvati da neizgube duh poπtovanja i poboænog straha. Biblija uËi ljude kakoda izlaze pred svojeg Stvoritelja — ponizno i sa strahopoπtova-njem, s vjerom u boæanskog Stvoritelja. Neka Ëovjek dolazi savije-nih koljena, kao podanik milosti, kao molitelj pred prijestoljemilosti. Time Êe posvjedoËiti da je cijelo svoje biÊe, duh, duπu itijelo pokorio svojem Stvoritelju.

Na javnom i na osobnom bogosluæju naπa je duænost da savi-jemo svoja koljena pred Bogom kada Mu iznosimo svoje molbe.Isus, naπ primjer, “kleknuo je da se moli”. I o Njegovim uËenicimaostalo je zapisano da su “kleknuli da se mole”. I Stjepan je “kle-Ëao”. Pavao izjavljuje: “Zato sagibam svoja koljena pred Ocem odkoga svako oËinstvo u nebesima i na zemlji ima ime.” (Efeæanima3,14) Dok je pred Gospodinom priznavao grijehe svojega naroda,Ezra je kleËao. Daniel “je tri puta na dan padao na koljena blago-slivljajuÊi, moleÊi i hvaleÊi Boga, kako je uvijek Ëinio” (Daniel6,11). Psalmist poziva: “Doite, prignimo koljena i padnimo nice,poklonimo se Jahvi koji nas stvori!” (Psalam 95,6)

“Dakle, Izraele, πto od tebe traæi Jahve, Bog tvoj? Samo to dase bojiπ Jahve, Boga svoga; da po svim putovima njegovim hodiπ;da ga ljubiπ i sluæiπ Jahvi, Bogu svome, svim srcem svojim i svomduπom svojom.” (Ponovljeni zakon 10,12) “Oko je Jahvino nadonima koji ga se boje, nad onima koji se uzdaju u milost njego-vu.” (Psalam 33,18) “Nagrada je poniznosti strah Gospodnji, bogat-stvo, Ëast i æivot.” (Izreke 22,4) (RH, 30. studenoga 1905.)

BZMilost 03.12.2012, 08:5491

Black

92


Doite ponizno i sa svetim strahom“Bog je strahovit u zboru svetih, velik i straπan svima okosebe.” (Psalam 89,8)

Poniznost i strahopoπtovanje trebaju obiljeæiti ponaπanje svihkoji dolaze u Boæju prisutnost. Mi pred Njega moæemo stupiti sasigurnoπÊu u Isusovo ime, ali ne smijemo pristupati s drskomuobraæenoπÊu, kao da je On ravan nama. Postoje oni koji se veli-kom, svemoÊnom, svetom Bogu, koji stanuje u nepristupaËnojsvjetlosti, obraÊaju kao nekome tko je jednak ili Ëak i podreennjima. Postoje i oni koji se u njegovom domu ponaπaju onakokako se ne bi ponaπali u odaji za prijam zemaljskog kralja. Onibi trebali znati da se nalaze u prisutnosti Onoga koga oboæavajuserafimi, pred kim aneli prekrivaju svoje lice. (Patrijarsi i pro-roci, str. 203)

Neki smatraju znakom poniznosti kad se mole Bogu na obi-Ëan naËin, kao da razgovaraju s ljudskim biÊem. Oni sramoteNjegovo ime kada nepotrebno i bez poπtovanja umeÊu u svojemolitve rijeËi “Boæe SvemoguÊi”, uzviπene, svete rijeËi koje nika-da ne bi smjele siÊi s naπih usana osim u pokornom tonu i sosjeÊajem strahopoπtovanja. ...

Samo Êe molitva vjere, koja dolazi od srca, biti sasluπana naNebu i usliπana na Zemlji. Bog razumije potrebe ljudskog roda.On zna πto æelimo i prije nego πto to zatraæimo od Njega. On vidisukobe duπe sa sumnjama i kuπnjama. On zapaæa iskrenostmolitelja. On prihvaÊa poniznost i muËenje duπe. On sam objav-ljuje: “Onoga Êu pogledati koji je siromah i skruπena srca i drhtiod moje rijeËi!”

Naπa je prednost da se moæemo moliti s pouzdanjem, a SvetiDuh Êe usavrπiti naπe molbe. Skromno i jednostavno trebamoizraziti svoje potrebe Gospodinu i pozvati se na Njegova obeÊa-nja. ...

Naπe molitve trebaju biti obiljeæene njeænoπÊu i ljubavlju.Kada budemo Ëeznuli za dubljim, πirim razumijevanjem Spasi-teljeve ljubavi, vapit Êemo Gospodinu da nam dâ viπe mudrosti.Ako je ikada bilo potrebe za molitvama i propovijedima koje Êepokrenuti duπu, onda je to sada. Jer bliæi se kraj svemu. O, kadabismo mogli, i to onako kako bi trebalo, vidjeti potrebu traæenjaGospodina cijelim srcem! Onda bismo Ga i naπli. Neka Bog nauËisvoj narod moliti! (GW 176,178)

BZMilost 03.12.2012, 08:5492

Black

93


Sveto iskustvo“Zemlja sva neka pred Jahvom strepi, neka ga se boje svistanovnici svijeta!” (Psalam 33,8)

Sveti aneli su nezadovoljni i zgroæeni podcjenjivaËkim naËi-nom na koji mnogi uzimaju Boæje ime, ime velikoga Gospodina.Aneli spominju to veliko ime s najveÊim strahopoπtovanjem, po-krivajuÊi Ëak svoje lice dok izgovaraju Boæje ime; a Kristovo imeim je tako sveto da ga izgovaraju s najveÊim poπtovanjem. (1T410)

Istinsko poπtovanje Boga nadahnuto je svijeπÊu o Njegovojbeskrajnoj veliËini i Njegovoj stalnoj nazoËnosti. Tom svijeπÊu oNevidljivome mora biti duboko proæeto svako srce. Vrijeme i mje-sto molitve su sveti zato πto je Bog nazoËan. I dok se poπtovanjepokazuje dræanjem i ponaπanjem, osjeÊaj iz kojega ono nastaje,produbljuje se. “Sveto je i Ëasno ime njegovo!” izjavljuje psalmist(Psalam 111,9). Aneli, kad izgovaraju to ime, pokrivaju lice. Skakvim bismo ga onda πtovanjem, mi, greπna i posrnula biÊa,trebali uzimati na svoje usne! (Izraelski proroci i kraljevi, str. 29)

Bilo bi dobro i za mlade i stare da prouËavaju, Ëesto ponav-ljaju i razmiπljaju o rijeËima Svetoga pisma koje pokazuju kakotreba poπtovati mjesto koje je Bog poËastio svojim posebnim pri-sustvom. “Izuj obuÊu s nogu!”, zapovjedio je On Mojsiju kod go-ruÊeg grma, “Jer mjesto na kojem stojiπ sveto je tlo.” (Izlazak 3,5)Nakon πto je u vienju ugledao anele, Jakov je uzviknuo: “Zaistase Jahve nalazi na ovome mjestu, ali ja nisam znao! ... Zaista, ovoje kuÊa Boæja, ovo su vrata nebeska!” (Postanak 28,16.17) “Ali jeJahve u svojem svetom Hramu: nek’ zemlja sva zaπuti pred njime!”(Habakuk 2,20)

“Jer velik je Jahve, Bog naπ, Kralj veliki nad svim bogovima.U njegovoj su ruci zemaljske dubine, njegovi su vrhunci planina.Njegovo je more, on ga je stvorio, i kopno koje naËiniπe rukenjegove. Doite, prignimo koljena i padnimo nice, poklonimo seJahvi koji nas stvori!” “Znajte da je Jahve Bog: on nas stvori, i mismo njegovi, njegov smo narod i ovce paπe njegove. Uite s hvala-ma na vrata njegova, u dvore njegove s pjesmama; hvalite ga, imemu slavite!” (Psalam 95,3-6; 100,3.4) (Odgoj, str. 218)

BZMilost 03.12.2012, 08:5493

Black

94


Neka se sveti ime Njegovo“OËe naπ, koji jesi na nebesima! Sveti se ime tvoje!” (Matej6,9)

Svetiti ime Gospodnje znaËi sa strahopoπtovanjem izgovaratirijeËi koje se odnose na Vrhovno BiÊe: “... sveto je i Ëasno imenjegovo!” (Psalam 111,9) Nikad ne smijemo olako izgovarati titulei imena Boæanstva. U molitvi stupamo u prijamnu dvoranu Naj-viπega. Pred Njega moramo iziÊi sa svetim strahopoπtovanjem.Aneli zaklanjaju svoja lica u Njegovoj nazoËnosti. Kerubini iblistavi, sveti serafini pristupaju Njegovu prijestolju sa svetimπtovanjem. S koliko tek strahopoπtovanja trebamo izlaziti mi, smr-tna i greπna biÊa, pred Gospodina, svojega Stvoritelja!

Svetiti ime Gospodnje znaËi mnogo viπe od toga. Kao Hebrejiu Kristove dane moæemo pokazivati najveÊe πtovanje prema Bogu,a ipak stalno vrijeati Njegovo ime. “Jahve se spusti u liku obla-ka, a on stade preda nj i zazva Ime: ‘Jahve!’ Jahve proe isprednjega te se javi: ‘Jahve! Jahve! Bog milosrdan i milostiv, spor nasrdæbu, bogat ljubavlju i vjernoπÊu, iskazuje milost tisuÊama,podnosi opaËinu, grijeh i prijestup...” (Izlazak 34,5-7). O KristovojCrkvi je zapisano: “A grad Êe se zvati: Jahve, Pravda naπa.” (Je-remija 33,16) To ime se daje svakom Kristovom sljedbeniku. Onoje baπtina Boæjega djeteta. Obitelj se naziva po ocu. U doba bolnetjeskobe i muke Izraela, prorok Jeremija se molio: “Ta ti si meunama, o Jahve, mi se tvojim zovemo imenom — nemoj nas osta-viti!” (Jeremija 14,9)

To ime uzdiæu aneli na Nebu i stanovnici bezgreπnih svje-tova. Kad se molite: “Sveti se ime Tvoje”, tada traæite da se onoproslavlja u ovome svijetu, da se proslavlja u vama. Bog vas jepred ljudima i anelima priznao za svoju djecu. Molite se da neobeπËastite to “lijepo ime koje nosite”. (Jakov 2,7) Bog vas πaljeu svijet kao svoje predstavnike. Svakim postupkom u æivotu tre-bate objavljivati Boæje ime. Ta molba zahtijeva da imate Njegovkarakter. Ne moæete svetiti Njegovo ime, ne moæete Ga prikazivatisvijetu sve dok svojim æivotom i karakterom ne prikaæete sâmBoæji æivot i karakter. To moæete postiÊi samo prihvaÊanjem Kri-stove milosti i pravednosti. (Isusov govor na Gori, str. 144—146)

BZMilost 03.12.2012, 08:5494

Black

95


Naπa trajna ovisnost“Jahve nad valima stoluje, stoluje Jahve — kralj dovijeka!Jahve narodu svom daje jakost, Jahve narod svoj mirom bla-goslivlje.” (Psalam 29,10.11)

Mi stalno trebamo ovisiti o prijestolju milosti. ... U Kristu jenaπa snaga. On je naπ Zagovornik pred Ocem. On πalje svojeglasnike u sve dijelove svojega kraljevstva da prenose Njegovuvolju Njegovom narodu. On hodi posred svojih crkava. On æeliposvetiti, uzdiÊi i oplemeniti svoje sljedbenike. Utjecaj onih kojistvarno i istinski vjeruju u Njega bit Êe kao miris æivota u svijetu.On dræi zvijezde u svojoj desnoj ruci i Njegova je namjera daNjegovo svjetlo preko njih obasja svijet. Na taj naËin On æeli pri-premiti svoj narod za uzviπeniju sluæbu u Crkvi na Nebu. On namje dao veliko djelo koje trebamo obaviti. Obavimo ga briæljivo iodluËno. Pokaæimo svojim æivotom πto je istina uËinila za nas.

“Koji hodi izmeu sedam zlatnih svijeÊnjaka.” (Otkrivenje2,1) Ovaj tekst pokazuje Kristov odnos prema crkvama. On hodiusred svojih crkava uzduæ i poprijeko po svijetu. On ih promatras najveÊim zanimanjem da bi vidio jesu li u takvom duhovnomstanju da mogu unaprijediti Njegovo kraljevstvo. Krist je prisutanna svakom crkvenom skupu. On poznaje svakoga tko je povezans Njegovom sluæbom. On poznaje one Ëije srce moæe ispunitisvojim svetim uljem da bi ga oni prenijeli drugima. Oni koji vjer-no obavljaju Kristovo djelo u naπem svijetu, predstavljajuÊi svo-jim rijeËima i djelima Boæji karakter, ostvarujuÊi namjeru kojuGospodin ima s njima, vrlo su dragocjeni u Njegovim oËima. Kristje zadovoljan njima kao πto je Ëovjek zadovoljan dobro obraenimvrtom i mirisom cvijeÊa koje je posadio. (6T 418,419)

Nijedan svijeÊnjak, nijedna crkva, ne svijetli sama od sebe.Od Krista potjeËe sve njihovo svjetlo. Crkva na Nebu je danassamo dopuna Crkvi na Zemlji; ali ona je uzviπenija, veliËanstve-nija — savrπena. Isto boæansko svjetlo treba blistati kroz svevjekove vjeËnosti. Gospodin Bog SvemoguÊi i Janje njezino susvjetlo. Nijedna crkva ne moæe svijetliti ako ne πiri slavu kojuprima s Boæjeg prijestolja. (6BC 1118)

BZMilost 03.12.2012, 08:5495

Black

96


Boæje prijestolje u svakom srcu“Da Krist stanuje u vaπim srcima po vjeri.” (Efeæanima 3,17)

Bog nas je otkupio i On æeli biti na prijestolju svakog srca.Naπ um i naπe tijelo trebaju Mu biti pokoreni, a naπe uroenenavike i prohtjevi trebaju biti podreeni uzviπenijim potrebamaduπe. Meutim, u tom djelu mi se uopÊe ne moæemo osloniti nasebe. Mi se ne moæemo sa sigurnoπÊu osloniti na vlastito vod-stvo. Sveti Duh mora nas obnoviti i posvetiti. U Boæjoj sluæbi nesmije biti nikakve poloviËnosti. (6BC 1088)

Kada se srce oËisti od grijeha, Krist sjeda na prijestolje nakojem su nekada kraljevali popuπtanje sebi i ljubav prema ze-maljskom blagu. Kristov lik se sada vidi i u izrazu lica. U duπi seobavlja djelo posveÊenja. Vlastite pravednosti viπe nema. Nastajenovi Ëovjek koji se oblikuje po ugledu na Krista u pravednosti iistinskoj svetosti. (CS 27,28)

“A mi svi, koji otkrivena lica odrazujemo kao ogledalo slavuGospodnju, preobraæavamo se u tu istu sliku, uvijek sve slavniju,jer dolazi od Gospodina, od Duha.” (2. KorinÊanima 3,18) GledatiKrista znaËi prouËavati Njegov æivot kao πto je opisan u NjegovojrijeËi. Mi trebamo kopati za istinom kao za sakrivenim blagom.Svoje oËi trebamo usmjeriti na Krista. Kada Njega prihvatimo zasvojeg Spasitelja, dobivamo odvaænost da se pribliæimo prijestoljumilosti. Gledanjem se mijenjamo, moralno se izjednaËujemo sOnim koji je savrπen po karakteru. PrimajuÊi Njegovu pripisanupravednost uz pomoÊ preobraæavajuÊe sile Svetoga Duha, posta-jemo sliËni Njemu. Kristov lik se razvija i uskoro osvaja cijelobiÊe. (6BC 1098)

Rast i napredovanje duπe pokazuje da Isus vlada u njezinomsrcu. Srce preko kojega On πiri svoj mir, radost i blagoslovljenerodove svoje ljubavi, postaje Njegov hram i Njegovo prijestolje. “Viste moji prijatelji ako uËinite πto vam zapovijedam.” (Ivan 15,14)(5T 553)

Dajte Bogu najdragocjeniji dar koji Mu moæete dati; dajte Musvoje srce. (SD 98)

BZMilost 03.12.2012, 08:5496

Black

97


Nepodijeljeni posjed“Oni koji pripadaju Kristu Isusu razapeli su svoje tijelo snjegovim strastima i poæudama.” (GalaÊanima 5,24)

Imamo zapovijed da razapnemo tijelo s njegovim slastima iæeljama. Kako Êemo to uËiniti? HoÊemo li nanijeti bol tijelu? Ne,trebamo uniπtiti æelju za grijehom. Moramo izbaciti svaku iskva-renu misao i pokoriti svoj razum Isusu Kristu. Sve tjelesne sklo-nosti moraju se podvrgnuti viπim silama duπe. Boæja ljubav moraimati punu vlast nad nama. Sâm Krist mora sjediti na prijestoljunaπeg srca. Svoje tijelo moramo smatrati Njegovom otkupljenomsvojinom. Udovi tijela moraju postati orua pravde. (Temelji sret-nog doma, str. 111)

U ovom svijetu postoje dva kraljevstva, Kristovo i Sotonino.Svatko od nas pripada jednome od tih kraljevstava. U svojoj pre-krasnoj molitvi za svoje uËenike, Krist je rekao: “Ne molim te daih digneπ sa svijeta, veÊ da ih oËuvaπ od Zloga. Oni ne pripadajusvijetu, kao πto ni ja ne pripadam svijetu. Posveti ih istinom;tvoja je rijeË istina. Kao πto ti mene posla u svijet, i ja njih poslahu svijet!” (Ivan 17,15-18)

Nije po Boæjoj volji da se odvajamo od svijeta. Meutim, iakose nalazimo u svijetu, trebamo se posvetiti Bogu. Svijet nam nesmije postati uzor. Mi moramo ostati u svijetu, ali kao utjecaj napopravljanje, kao sol koja je saËuvala svoj okus. Usred nesvetog,poroËnog, idolopokloniËkog naraπtaja, mi trebamo ostati Ëisti isveti da bismo pokazali da Kristova milost ima silu da u Ëovjekuobnovi boæansko obliËje. Mi trebamo πiriti spasonosni utjecaj nasvijet. ...

Svijet je postao nesretna i bolesna kuÊa grijeha, gomila po-kvarenosti. ... Mi se ne smijemo povoditi za njegovim obiËajimaniti iÊi njegovim putovima. Neprestano se moramo odupirati nje-govim labavim mjerilima. ...

Blagoslovi milosti dani su Ëovjeku da bi cijeli nebeski svemir,ali i greπni svijet, mogli vidjeti, bolje nego na bilo koji druginaËin, savrπenstvo Kristovog karaktera. Veliki LijeËnik doπao jena svijet pokazati muπkarcima i æenama da Njegovom miloπÊumogu tako æivjeti da u Boæji veliki dan dobiju dragocjeno svje-doËanstvo da su “po njemu ispunjeni” (Koloπanima 2,10). (CH591—593)

BZMilost 03.12.2012, 08:5497

Black

98


Od sada i dovijeka“Nadaleko vlast Êe mu se sterat’ i miru neÊe biti kraja nadprijestoljem Davidovim, nad kraljevstvom njegovim: uËvrstitÊe ga i utvrdit u pravu i pravednosti. Od sada i dovijekauËinit Êe to privræena ljubav Jahve nad Vojskama.” (Izaija9,6)

U ovome æivotu tek poËinjemo razumijevati Ëudesni predmetotkupljenja. S obzirom na svoje ograniËeno razumijevanje mimoæemo odluËiti da Êemo najozbiljnije razmotriti kako su se nakriæu sreli sramota i slava, æivot i smrt, pravednost i milosre;ipak ni najveÊim naporom svojih umnih moÊi neÊemo shvatitinjihovo puno znaËenje. Duæinu i πirinu, dubinu i visinu spasono-sne ljubavi moguÊe je shvatiti samo maglovito. Plan spasenja ot-kupljeni neÊe u cijelosti razumjeti ni onda kad budu vidjeli licemk licu i spoznali kao πto su spoznati, ali Êe se njihovom zadiv-ljenom i ushiÊenom umu kroz vjeËnost neprestano otkrivati noveistine. Premda je doπao kraj zemaljskoj boli, patnjama i kuπnja-ma, premda je uzrok uklonjen, Boæji Êe narod uvijek imati jasnu,razumnu spoznaju cijene kojom je plaÊeno njihovo spasenje.

Kristov Êe kriæ biti znanost i pjesma otkupljenih kroz svuvjeËnost. U Kristu proslavljenom gledat Êe Krista raspetog. Nika-da se neÊe zaboraviti da se Onaj Ëija je moÊ stvorila i odræavanebrojene svjetove u πirokom svemirskom prostranstvu — Boæjimiljenik, VeliËanstvo Neba, Onaj kome se kerubi i sjajni serafioduπevljeno klanjaju — ponizio da bi podigao palog Ëovjeka; da jeponio krivnju i sramotu grijeha, i skrivanje OËeva lica, dok bol zaizgubljenim svijetom nije slomila Njegovo srce i ugasila Njegovæivot na golgotskom kriæu. To πto je Stvoritelj svih svjetova, Pre-suditelj svih sudbina, odloæio svoju slavu i ponizio se iz ljubaviprema Ëovjeku, uvijek Êe izazivati Ëuenje i divljenje svemira.Kad spaπeni narodi pogledaju Otkupitelja i na Njegovu licu videvjeËnu OËevu slavu; kad budu promatrali Njegovo prijestolje kojetraje od vijeka do vijeka, i kad shvate da Njegovom kraljevstvunema kraja, uskliknut Êe u uzviπenoj pjesmi: “Dostojno, dostojnoje Janje koje je bilo zaklano i svojom nas dragocjenom krvljuiskupilo Bogu!” (Velika borba, str. 512)

BZMilost 03.12.2012, 08:5498

Black

99

1. travnja Svrha milosti

Da nas privuËe Bogu“Iz daljine mu se Jahve ukaza: Ljubavlju vjeËnom ljubim te,zato ti saËuvah milost.” (Jeremija 31,3)

Gospodar æivota i slave zaodjenuo je svoju boæansku naravljudskom da bi Ëovjeku pokazao kako nas Bog, darom Isusa Kri-sta, æeli povezati sa sobom. Bez zajednice s Bogom nema pravesreÊe. »ovjek koji je pao treba nauËiti da Bog ne moæe biti zado-voljan sve dok svojom ljubavlju ne zagrli greπnika koji se kaje ikoji je preobraæen zaslugom bezgreπnog Boæjeg Janjeta.

Sva aktivnost bezgreπnih nebeskih biÊa teæi tom cilju. Njiho-va je misija da pod upravom svog boæanskog Voe vrate one kojisu se prestupanjem Zakona udaljili od svog nebeskog Oca. Na-Ëinjen je plan koji je pred oËima svijeta trebao otkriti prekrasnumilost i ljubav Isusa Krista. Beskrajna cijena koju je Boæji Sinplatio za otkup Ëovjeka otkriva nam Boæju ljubav. Ovaj slavni planizbavljenja omoguÊuje spasenje cijelom svijetu. Greπni i pali Ëo-vjek moæe postati savrπen u Isusu Kristu, zahvaljujuÊi oprostugrijeha i Kristovoj pravednosti koja mu se uraËunava. (Porukamladima, str. 80)

»ineÊi sva svoja djela milosra, Isus je ljudima nastojao ob-javiti Boæje roditeljske, dobronamjerne osobine. U svim svojimpoukama isticao je predivnu istinu da je “Bog tako ljubio svijet daje dao svoga jedinoroenog Sina da ne pogine ni jedan koji u njvjeruje, veÊ da ima æivot vjeËni” (Ivan 3,16). Isus æeli da shvatimoOËevu ljubav i zato nas pokuπava privuÊi k Njemu, otkrivajuÊinam Njegovu roditeljsku njeænost. On bi æelio da cijeli naπ vido-krug bude ispunjen savrπenstvom Boæjeg karaktera. ... On je jedi-no æiveÊi meu ljudima mogao prikazati milost, samilost i ljubavsvojega nebeskog Oca; samo je djelima dobroËinstva mogao pri-kazati Boæju milost. (SD 139)

Krist je Boæju ljubav objavio svijetu kako bi srca svih ljudiprivukao k sebi. ... Ako se ne budemo odupirali sili kojom nasKristova ljubav privlaËi k Njemu, uËinit Êemo prvi korak premaspasenju. ... Da bi ljudi mogli shvatiti radost oprosta, mir Boæji,Krist ih privlaËi pokazivanjem svoje ljubavi. Ako se odazovu Nje-govim pozivima, ako pokore svoje srce Njegovoj milosti, On Êe ihvoditi, korak po korak, prema potpunoj spoznaji Boæjega Sina, ato je vjeËni æivot. (1SM 323,324)

BZMilost 03.12.2012, 08:5499

Black

100


Da promijeni srce“Dat Êu vam novo srce, nov duh udahnut Êu u vas! Izvadit Êuiz tijela vaπega srce kameno i dat Êu vam srce od mesa.”(Ezekiel 36,26)

Kada govori o novom srcu, Isus misli na um, na æivot, nacijelo biÊe. Doæivjeti promjenu srca znaËi uskratiti svijetu svojunaklonost i povezati se s Kristom. Imati novo srce znaËi imatinovi um, nove ciljeve, nove pobude. Po Ëemu se prepoznaje novosrce? — Po promijenjenom æivotu! Po tome πto svakodnevno, izsata u sat, umiremo sebiËnosti i oholosti. (4BC 1164,1165)

Prohtjevi i strasti, sklonost popuπtanju sebi, sve to baca podnoge i razum i savjest. To je okrutno Sotonino djelo, i on upornoulaæe najodluËnije napore da ojaËa lance kojima je okovao svojeærtve. Oni koji su cijeloga æivota popuπtali svojim navikama nisuuvijek sposobni shvatiti potrebu za promjenom. ... Zato neka sesavjest probudi i veÊ smo mnogo postigli! Niπta osim Boæje milo-sti ne moæe osvjedoËiti ni obratiti srce; samo ona moæe uËiniti darobovi navike steknu snagu da raskinu lance kojima su okovani.Oni koji su navikli popuπtati sebi moraju shvatiti, osjetiti da imje potrebna velika moralna obnova ako æele ispuniti zahtjeve bo-æanskog Zakona; shvatiti da je hram njihove duπe zagaen i da ihBog poziva da ustanu i potrude se svom svojom snagom da po-novno steknu prednosti koje su izgubili greπnom popustljivoπÊu.(4T 552,553)

Kakvom je samo blagosti i ljepotom zraËilo svakodnevno æiv-ljenje naπega Spasitelja! Kakvu je ugodu πirila sama Njegova na-zoËnost! Isti duh pokazat Êe se i u Njegovoj djeci. Oni u kojimaprebiva Isus, bit Êe okruæeni boæanskim ozraËjem. Njihove bijelehaljine ËistoÊe odiπu mirisom iz Gospodnjega vrta. Lica im odra-æavaju Njegovu svjetlost obasjavajuÊi stazu nesigurnoj i umornojnozi.

Nitko tko ima ispravnu predodæbu o tome πto Ëini savrπenkarakter, neÊe propustiti oËitovati Kristovu suosjeÊajnost i njeæ-nost. Milost smekπava srce, oplemenjuje i Ëisti osjeÊaje darujuÊinam nebesku profinjenost i osjeÊaj pristojnosti. (Isusov govor naGori, str. 179,180)

BZMilost 03.12.2012, 08:54100

Black

101


Donosi mir i odmor“Al’ opaki su poput mora uzburkanog koje se ne moæe smi-riti. ... ‘Nema mira greπnicima!’ govori Bog moj.” (Izaija 57,20.21)

Grijeh je razorio naπ mir. Dok se “ja” ne pokori, ne moæemonaÊi mir. Nikakva ljudska sila ne moæe obuzdati strasti koje go-spodare srcem. Mi smo ovdje bespomoÊni kao i uËenici u utiπa-vanju razbjeπnjele bure. Meutim, Onaj koji je naredio da se umiredivovski valovi u Galileji, izgovorio je rijeË mira svakoj duπi. Makoliko æestoka bila bura, oni koji se obrate Isusu ... dobit Êeosloboenje. Njegova milost koja miri duπu s Bogom utiπava bor-bu ljudskih strasti i u Njegovoj ljubavi srce ima mir. (Isusovæivot, str. 270)

Veliki dio sile poËiva u tom jedinom “imenu pod nebom da-nom ljudima po kojem nam se treba spasiti”. (Djela 4,12) ... Jedi-ni lijek protiv poroka je Kristova milost i sila. (Put u bolji æivot,str. 105)

Svaka strast mora se dræati pod kontrolom posveÊenoga ra-zuma, miloπÊu koju nam je Bog obilno stavio na raspolaganje. Miæivimo u ozraËju sotonskih Ëarolija. Neprijatelj Êe baciti mreæuraspusnosti na svaku duπu koja nije zaπtiÊena Kristovom miloπ-Êu. Kuπnje Êe doÊi; ali ako budemo motrili na neprijatelja, akozadræimo ravnoteæu uspostavljenu samokontrolom i neporoËnoπ-Êu, zavodniËki duhovi neÊe imati nikakvog utjecaja na nas. Onikoji nijednim svojim postupkom ne prizivaju kuπnje, imat Êe sna-ge da im se odupru kada se pojave; ali oni koji se zadræavaju uozraËju zla, sami Êe biti krivi ako budu svladani i ako odustanuod svoje postojanosti. ...

Muπkarci i æene moraju stalno paziti na sebe; moraju ne-prestano biti oprezni ne dopuπtajuÊi sebi nijednu rijeË i nijednodjelo kojim bi doprinijeli da se loπe govori o njihovom dobru.Onaj koji tvrdi da je Kristov sljedbenik mora paziti na sebe, Ëuvatise da se ne opogani i ne uprlja ni u mislima, ni u rijeËima ni udjelima. Svojim utjecajem on treba uzdizati druge. Njegov æivottreba odsjajivati svijetle zrake Sunca Pravednosti. ... Stalna bud-nost cijena je sigurnosti! (CT 257,258)

BZMilost 03.12.2012, 08:54101

Black

102


Da uzdigne Boæji zakon“Prihvati Zakon iz njegovih usta, u srce svoje rijeË njegovuusadi.” (Job 22,22)

Sve u prirodi, od Ëestice u sunËanoj zraci, do svjetova uvisini, podloæno je zakonu. O posluπnosti zakonima ovise red isklad u prirodi. Tako postoje i velika naËela pravednosti kojaupravljaju æivotom svih razumnih biÊa. O prilagoavanju tim na-Ëelima ovisi dobrobit svemira. Boæji zakon je postojao i prije negoπto je stvorena Zemlja. Aneli se dræe njegovih naËela, a da bi iZemlja bila u skladu s Nebom, ljudi moraju sluπati boæanskepropise. Krist je u Edenu upoznao Ëovjeka s propisima Zakona“dok su klicale zvijezde jutarnje i Boæji uzvikivali dvorjani”. (Job38,7) Krist nije doπao na Zemlju pokvariti Zakon, veÊ svojommilosti vratiti ljude posluπnosti njegovim odredbama. ...

Njegovo poslanje bilo je “da uzveliËa i proslavi Zakon svoj”.(Izaija 42,21) On je bio odreen prikazati duhovnu narav Zakona,iznijeti njegova dalekoseæna naËela i objasniti njegovu vjeËnuobvezatnost. ...

Krist, kojega i najplemenitiji i najnjeæniji meu ljudima sa-mo blijedo odraæavaju, o kojemu je Salomon, nadahnut Duhom,pisao da je “bijel i rumen, istiËe se meu tisuÊama... i sav je odljupkosti” (Pjesma 5,10.16), o kojemu je David, gledajuÊi Ga uproroËkoj viziji, kazao: “Lijep si, najljepπi izmeu sinova ljud-skih” (Psalam 45,3); Isus, jasna slika OËeve osobnosti, sjaj Nje-gove slave, samoprijegorni Spasitelj bio je na svojemu putu lju-bavi po ovome svijetu boæanskom ljepotom svojega karaktera æiviprikaz karaktera Boæjeg zakona. U Njegovu æivotu se otkrilo da jenebeska ljubav, naËelo koje nas Ëini sliËnima Kristu, temelj Za-kona vjeËne pravednosti. (Isusov govor na Gori, str. 70—72)

Biblija je Boæja volja objavljena ljudima. Ona je jedino savr-πeno mjerilo karaktera i ukazuje na Ëovjekove duænosti u svimæivotnim okolnostima. (4T 312)

Svoje æivotno djelo moramo tako obavljati da se moæemoobraÊati Bogu s povjerenjem, da moæemo otvarati svoje srce predNjim, da Mu moæemo govoriti o svojim potrebama i vjerovati da Êenas Ëuti i dati nam milosti i snage da ostvarujemo naËela BoæjerijeËi. (SD 365)

BZMilost 03.12.2012, 08:54102

Black

103


Da nam dâ snagu da posluπamo“Jer kao πto su nepokornoπÊu jednoga Ëovjeka svi postaligreπnici, tako Êe i pokornoπÊu jednoga svi postati pravedni-ci.” (Rimljanima 5,19)

Onaj kojega je slavilo cijelo Nebo doπao je na ovaj svijet dau ljudskoj naravi stane na Ëelo ljudskog roda i posvjedoËi palimanelima i stanovnicima bezgreπnih svjetova da uz boæanskupomoÊ koja mu je stavljena na raspolaganje svaki Ëovjek moæepoÊi putem posluπnosti Boæjim zapovijedima. ...

Nijedno biÊe, manje sveto od jedinoroenog OËevog Sina, ni-je se moglo ponuditi kao Ærtva koja bi bila dovoljna da oËisti sve— Ëak i one najgreπnije i najpokvarenije — koji prihvate Spasite-lja kao svoje pomirenje i postanu posluπni nebeskim zakonima.Niπta manje od toga nije moglo vratiti Ëovjeka u Boæje okrilje.(1SM 309)

Krist je dao svoj æivot da bi omoguÊio u Ëovjeku obnovuBoæjeg obliËja. Upravo je sila Njegove milosti zbliæila ljude u po-sluπnosti istini. (CT 249)

Bog æeli da mi dostignemo ideal savrπenstva, a πto nam jemoguÊe Kristovim darom. On nas poziva da donesemo pravilanizbor, upotrijebimo silu Neba i prihvatimo ona naËela koja Êe unama ponovno oblikovati boæanski lik. U svojoj pisanoj RijeËi i uvelikoj knjizi prirode On je otkrio naËela æivota. Naπ je dio poslada usvojimo ova naËela i da, æivotom posluπnosti, suraujemo sNjim u obnovi zdravlja tijela i duπe.

Trebali bismo razumjeti da se blagoslovi posluπnosti u svojojpunini mogu primiti samo onda kad primamo Kristovu milost.Njegova milost ljudima daje silu da πtuju Boæje zakone. Ona Ëo-vjeka osposobljuje da raskine okove zlih navika. Jedino mu tasila moæe pomoÊi da bude i ostane nepokolebljivo na pravomputu. (Put u bolji æivot, str. 60)

U srcu koje se oËistilo, sve se mijenja. Preobraæavanje karak-tera svjedoËi svima da se u njemu nastanio Krist. Boæji Duh ras-plamsava novi æivot u duπi, dovodeÊi misli i æelje u pokornostKristovoj volji; i unutarnji Ëovjek se obnavlja po Boæjem obliËju.Slabi i pogreπivi ljudi pokazuju svijetu da otkupiteljska snagamilosti moæe uËiniti da nesavrπeni karakter postane skladan i dadonese obilan rod. (Izraelski proroci i kraljevi, str. 149,150)

BZMilost 03.12.2012, 08:54103

Black

104


Da slomi vlast zla“Ali gdje grijeh postade veÊim, tu se milost izli u preizobi-lju.” (Rimljanima 5,20)

Isusovi darovi su uvijek svjeæi i novi. ... Svaki novi dar pove-Êava sposobnost primatelja da cijeni i uæiva Gospodnje blago-slove. On daje milost za milost. Izvor blagoslova neÊe presuπiti.Ako ostanete u Njemu, Ëinjenica da danas primate bogati darosigurava primanje joπ bogatijeg dara sutra. ...

Kristov dar na svadbenoj sveËanosti bio je znamenje. Voda jepredstavljala krπtenje u Njegovu smrt; vino — prolijevanje Njego-ve krvi za grijehe svijeta. Vodu kojom su napunjene posude doni-jela je ljudska ruka, ali joj je samo Kristova rijeË mogla datiæivotvornu silu. ...

Kristova je rijeË osigurala ono πto je bilo potrebno za svet-kovinu. Tako je obilno osigurana i Njegova milost kojom se briπusva ljudska bezakonja i kojom se obnavlja i krijepi duπa. (Isusovæivot, str. 148,149)

Naπe stanje nastalo uslijed grijeha je neprirodno; te tako silakoja nas treba vratiti u preaπnje stanje mora biti nadnaravna, jerÊe u suprotnom biti bezvrijedna. Samo jedna sila moæe raskinutiokove zla na ljudskim srcima, i to je Boæja sila u Isusu Kristu.Samo krv Krista raspeta na kriæu moæe oËistiti od grijeha. Samonas Njegova milost moæe osposobiti da se suprotstavimo sklono-stima svoje greπne naravi i da ih pobijedimo. (Put u bolji æivot,str. 269)

Sotona je odluËan u namjeri da ne dopusti ljudima da sagle-daju Boæju ljubav, ljubav koja je Boga navela da ærtvuje svojegajedinoroenog Sina da spasi izgubljeni ljudski rod; jer upravoBoæja dobrota navodi ljude na pokajanje. O, kako da uspjeπnoprikaæemo svijetu tu duboku, dragocjenu Boæju ljubav? Ni na kojidrugi naËin to ne moæemo postiÊi osim da uskliknemo: “Gledajtekoliku nam je ljubav Otac iskazao, da se zovemo djeca Boæja!” (1.Ivanova 3,1) Kaæimo zato greπnicima: “Evo Jaganjca Boæjeg kojiuzima grijeh svijeta!” (Ivan 1,29) ...

Gledajte kriæ na Golgoti! To je vjeËni zalog neograniËene lju-bavi, neizmjerne milosti naπeg nebeskog Oca. (1SM 384,385)

BZMilost 03.12.2012, 08:54104

Black

105


Da uzvisi Gospodina“Neka kliËu i nek’ se vesele u tebi svi koji te traæe! Nekagovore svagda: ‘Velik je Jahve!’ svi koji spasenje tvoje ljube.”(Psalam 40,17)

Kao Kristovi svjedoci trebamo govoriti ono πto znamo, onoπto smo sami vidjeli, Ëuli i osjetili. Ako smo korak za korakomslijedili Isusa, imat Êemo πto odreeno reÊi o naËinu na koji nasje vodio. Moæemo reÊi kako smo provjerili Njegovo obeÊanje iutvrdili da je istinito. Moæemo posvjedoËiti ono πto znamo oKristovoj milosti. To je svjedoËanstvo na koje nas Gospodin po-ziva, a zbog njegova nedostatka svijet gine. (Isusov æivot, str. 273)

Bog æeli da Mu svaka obitelj koju On priprema da naselivjeËne nebeske stanove, upuÊuje hvalu zbog bogatih riznica Nje-gove milosti. Kad bi djeca tijekom svojeg æivota u domu bila od-gajana i nauËena da budu zahvalna Onome od koga nam dolazisvako dobro, mi bismo vidjeli da boæanska milost proæima naπeobitelji. Vedrina bi se zapaæala u naπem domaÊem æivotu i mladibi, izlazeÊi iz takvih domova, unosili duh poπtovanja i poboænostii u uËionicu i u crkvu. ...

Svaki zemaljski blagoslov bio bi primljen sa zahvalnoπÊu,svaki duhovni blagoslov bio bi dvostruko viπe cijenjen da je spo-sobnost razumijevanja svakog Ëlana obitelji bila posveÊena Rije-Ëju istine. Gospodin Isus vrlo je blizu onih koji na takav naËincijene Njegove milostive darove, pripisujuÊi svako dobro u svojemæivotu velikoduπnom, ljubaznom, briænom Bogu, prepoznajuÊi uNjemu veliki Izvor svake utjehe i okrepe, neiscrpni Izvor milosti.(SD 122)

Pravi krπÊanin Êe Boga uËiniti prvim, posljednjim i najboljimu svemu. Nikakve sebiËne pobude neÊe ohladiti njegovu ljubavprema Bogu; stalno i ustrajno, on Êe Ëiniti da se Ëast odaje nje-govome nebeskom Ocu. Kad smo vjerni u uzdizanju Boæjeg ime-na, naπe pobude dolaze pod boæanski nadzor i mi bivamo ospo-sobljeni za razvoj duhovne i umne snage.

Isus, boæanski UËitelj, uvijek je uzdizao ime svojega nebe-skog Oca. On je uËio svoje uËenike da mole: “OËe naπ koji jesi nanebesima! Sveti se ime tvoje!” (Matej 6,9) I nisu smjeli zaboravitipriznati: “Jer je tvoja ... slava!” (Matej 6,13 DK) (Izraelski prorocii kraljevi, str. 43)

BZMilost 03.12.2012, 08:54105

Black

106


Iskorijeniti sebiËnost“»uvajte se farizejskog kvasca, to jest licemjerja!” (Luka 12,1)

Licemjerstvo farizeja bilo je proizvod sebiËnosti. Proslavlja-nje sebe samih bilo je cilj njihova æivota. ... »ak i uËenici, premdasu naoko napustili sve zbog Isusa, u srcu nisu prestali traæiti zasebe velike stvari. ... Kao πto Êe kvasac, ako se ostavi da dovrπisvoj rad, izazvati pokvarenost i raspadanje, tako Êe i samoæivduh, ako se gaji, izazvati oskvrnuÊe i uniπtenje duπe.

Koliko je meu Kristovim sljedbenicima danas, kao i u staravremena, raπiren ovaj podmukli, varljivi grijeh! Kako je Ëesto naπasluæba Kristu i naπa zajednica jednog s drugim naruπena tajnomæeljom za uzdizanjem svoga ja! Kako spremno dolazi misao dasami sebi Ëestitamo, i æelja za ljudskim odobravanjem! Samo-ljublje, æelja za lakπim putom od onoga koji je Bog odredio vodik zamjeni boæanskih pravila ljudskim teorijama i predajom. RijeËiKristove opomene izgovorene su Njegovim uËenicima: “»uvajte sekvasca farizejskoga.” ... Jedino Boæja sila moæe otkloniti samoæi-vost i licemjerstvo. (Isusov æivot, str. 333,334)

Ipak, kad se pridruæio uËenicima, Juda nije bio neosjetljivprema ljepoti Kristova karaktera. OsjeÊao je utjecaj boæanske silekoja je privlaËila duπe Spasitelju. On koji nije doπao slomiti na-puknutu trsku niti ugasiti “stijenj πto tinja” neÊe odbiti ovu duπudok i jedna æelja bude sezala k svjetlosti. Spasitelj je Ëitao Judinosrce; On je znao dubinu grijeha kome Êe Juda podleÊi ako gaBoæja milost ne oslobodi. PovezujuÊi ovog Ëovjeka sa sobom, Onga je postavio tamo gdje je, iz dana u dan, mogao biti doveden udodir s izvorom nesebiËne ljubavi. Ako bi otvorio svoje srce Kri-stu, boæanska milost izagnala bi demona sebiËnosti, pa bi Ëak iJuda mogao postati podanik Boæjeg kraljevstva. (Isto, str. 231)

Nitko nije bio tako uzdignut kao Krist, pa se ipak spustio donajponiznije duænosti. ... Sam Krist je dao primjer poniznosti.Ovu vaænu pouku nije æelio prepustiti Ëovjekovu staranju. Prida-vao joj je tako velik znaËaj da je On osobno, On koji je jednakBogu, postupao kao sluga prema svojim uËenicima. Dok su seraspravljali oko najviπeg mjesta ... On je prao noge svom izdajniku.... Njegov cjelokupan æivot bio je podËinjen zakonu sluæbe. On jesluæio svima, pomagao svima. Tako je æivotom ostvario Boæji za-kon i svojim primjerom pokazao kako da Ga posluπamo. (Isto, str.538,539)

BZMilost 03.12.2012, 08:54106

Black

107


Iskorijeniti zle navike“Dakle, ako je tko u Kristu, on je novi stvor; staro je nestalo,novo je, evo, nastalo.” (2. KorinÊanima 5,17)

ZahvaljujuÊi Kristovoj sili, muπkarci i æene su slomili okovegreπnih navika. Odrekli su se sebiËnosti. Bezboæan je postaopoboæan, pijan trijezan, a nemoralan Ëist. Duπe koje su nalikova-le Sotoni, preobrazile su se u sliku Boæju. Ova je promjena samapo sebi Ëudo nad Ëudima. Promjena koju je izvrπila RijeË, jednaje od njezinih najdubljih tajni. Mi je ne moæemo razumjeti; moæe-mo samo vjerovati da je, kako izjavljuje Sveto pismo, “Krist, nadaslave... meu vama”. ...

OdbacujuÊi sve πto bi ga moglo omesti u napredovanju iliodvratiti noge drugih od uskog puta, vjernik Êe u svojem svakida-πnjem æivotu oËitovati milosre, ljubaznost, poniznost, krotkost,strpljivost i Kristovu ljubav.

Snaga za uzviπeniji, ËiπÊi i plemenitiji æivot naπa je velikapotreba. Previπe je naπih misli posveÊeno svijetu, a premalo ne-beskom kraljevstvu.

U nastojanju da postigne ideal koji mu je Bog postavio,krπÊanin nema razloga za oËajavanje. ZahvaljujuÊi Kristovoj milo-sti i snazi, svima je obeÊano moralno i duhovno savrπenstvo. Isusje izvor snage, izvor æivota. (Djela apostolska, str. 299—300)

Posvetimo se prouËavanju Boæje svete RijeËi i neka njezinasveta naËela nadahnu naπ æivot. Hodimo pred Bogom krotko iponizno, ispravljajuÊi svakog dana svoje pogreπke. ... Ako svojuvolju podredite Kristovoj volji, uæivat Êete mir i spokoj. Tada ÊeKristova ljubav zavladati vaπim srcem, dovodeÊi u pokornost Spa-sitelju sve njegove tajne pobude. Nagla i naprasita narav bit Êeublaæena i svladana uljem Kristove milosti. ...

Onaj tko je stekao novo srce, ponizno i zahvalna srca oslanjase na Kristovu pomoÊ. U njegovom æivotu vide se plodovi praved-nosti. Nekad je volio samo sebe. Uæivao je u svjetovnim zadovolj-stvima. A sada je njegov idol zbaËen s prijestolja i Bog je preuzeovrhovnu vlast. Grijehe koje je nekada volio, sada mrzi. »vrsto iodluËno koraËa putem svjetosti. (Poruka mladima, str. 38,39)

BZMilost 03.12.2012, 08:54107

Black

108


Da udaljava Sotonu“I ne dajite mjesta avlu!” (Efeæanima 4,27)

Sotonino neprijateljstvo prema ljudskom rodu rasplamsalose zato πto su ljudi preko Krista postali predmetom Boæje ljubavii milosti. On nastoji sprijeËiti boæanski plan za otkupljenje Ëovje-ka i osramotiti Boga unakaæivanjem i izopaËivanjem Njegoverukotvorine. On Êe prouzroËiti æalost na Nebu, a Zemlju ispunitijadom i pustoπenjem, a onda sve to zlo prikazivati kao posljedicuπto je Bog stvorio Ëovjeka.

Milost koju Krist usauje u duπu stvara u Ëovjeku neprija-teljstvo prema Sotoni. Bez ove preporoditeljske milosti i obnovi-teljske sile Ëovjek bi ostao Sotonin zatoËenik i sluga uvijek spre-man za izvrπavanje njegovih naloga. Ali ovo novo naËelo u duπiuzrokuje sukob tamo gdje je dosad vladao mir. Snaga koju Kristpruæa osposobljuje Ëovjeka da se odupre tiraninu i nasilniku. Tkogod pokazuje da se gnuπa grijeha namjesto da ga voli, tko god seopire i svladava strasti koje vladaju u njemu, otkriva djelovanjenaËela koje potjeËe odozgo. (Velika borba, str. 400)

Kao lav koji riËe, Sotona traæi svoj plijen. On okuπava svojalukavstva na svakom bezazlenom mladiÊu i na svakoj neopreznojdjevojci; sigurnost se moæe naÊi jedino u Kristu. Jedino uz pomoÊNjegove milosti moguÊe je Sotonu uspjeπno svladati. Sotona go-vori mladima da imaju joπ dovoljno vremena, da mogu popustitigrijehu i poroku samo jedan jedini put i nikada viπe; ali to jednopopuπtanje zatrovat Êe cijeli njihov æivot. Nemojte se nijednomusuditi stupiti na zabranjeno tlo! U ovom opasnom i zlom vreme-nu, kada se mamljenje na porok i pokvarenost susreÊe na svakomkoraku, neka se iz grla mladih uzdigne prema Nebu iskren vapajiz cijelog srca: “Kako Êe mladiÊ Ëistim saËuvati put svoj?” Nekanjihovo uho bude otvoreno i srce spremno posluπati savjet kojise Ëuje kao odgovor: “»uvajuÊi rijeËi tvoje!” (Psalam 119,9) Jedi-na sigurnost mladih u ovom vremenu pokvarenosti nalazi se uoslanjanju na Boga. Bez boæanske pomoÊi oni neÊe moÊi vladatisvojim ljudskim strastima i prohtjevima. U Kristu je pomoÊ kojanam je potrebna. ... I vi moæete reÊi zajedno s apostolom: “Ali usvemu ovom sjajno pobjeujemo po onome koji nas je ljubio!”(Rimljanima 8,37) I ponovo: “Naprotiv, ja bijem svoje tijelo i vu-Ëem ga kao roba, da sam ne budem odbaËen poπto sam propovi-jedao.” (1. KorinÊanima 9,27) (2T 409)

BZMilost 03.12.2012, 08:54108

Black

109


Da ukloni nemir i sumnju“Malovjerni, zaπto si posumnjao?” (Matej 14,31)

Krist je doπao na ovaj svijet da pokaæe kako primanjem sileodozgo Ëovjek moæe æivjeti neokaljanim æivotom. Neumorno i strp-ljivo, spreman da pomogne, s puno suÊuti, On je sluæio ljudimau njihovim potrebama. Njeænim dodirom milosti izgonio je iz du-πe nemir i sumnju, ËineÊi da iz neprijateljstva nastane ljubav i iznevjerstva Ëvrsto povjerenje. (Put u bolji æivot, str. 10)

Nije mudro baviti se sobom i razmiπljati o svojim osjeÊajima.Ako to Ëinimo, neprijatelj Êe na nas baciti poteπkoÊe i kuπnjekoje slabe vjeru i uniπtavaju hrabrost. Kad iscrpnije ispitujemosvoje osjeÊaje, dopuπtajuÊi im da se slobodno rasplamsavaju, migajimo sumnju i sami padamo u smetenost i zbunjenost. Odvrati-mo pogled sa sebe i gledajmo na Isusa.

Kad kuπnje nalijeÊu na vas, kad vam se Ëini da briga, proble-mi i tama okruæuju vaπu duπu, pogledajte tamo gdje ste posljednjiput vidjeli svjetlost. PoËivajte u Kristovoj ljubavi i pod Njegovomzaπtitom. Kad se grijeh bori za prevlast u srcu, kad krivnja napa-da duπu i optereÊuje savjest, kad se nevjerstvo kao oblak navlaËina naπ um, ne zaboravimo kako je Kristova milost dostatna dapokori grijeh i protjera tamu. (Isto, str. 155)

On Êe vam dati svoju milost da budete strpljivi, On Êe vamdati svoju milost da budete puni povjerenja, On Êe vam dati svojumilost da svladate svoj nemir; On Êe zagrijati vaπe srce svojimSvetim Duhom, On Êe oæiviti vaπu duπu u njezinim slabostima. ...A onda, oslonite svoju duπu s povjerenjem na Boga. Prebacite naNjega sve svoje terete. (2SM 231,232)

Duπa koja ljubi Boga uzdiæe se iznad magle sumnji; ona stje-Ëe sveto, πiroko, duboko, æivo iskustvo i postaje krotka, sliËnaKristu. Takva duπa je predana Bogu, njezin æivot je sakriven sKristom u Bogu. Ona Êe izdræati ispit zanemarivanja, zlostavlja-nja i prijezira jer je i njezin Spasitelj sve to pretrpio. Ona neÊepostati razdraæljiva ili obeshrabrena kada na nju navale teπkoÊe,jer ni Isus nije padao niti se obeshrabrivao. Svaki pravi krπÊaninbit Êe jak, ali ne zahvaljujuÊi svojim dobrim djelima ili zaslugamana osnovi njih, veÊ zahvaljujuÊi Kristovoj pravednosti koja mu jevjerom pripisana. Doista je veliko dostignuÊe ako Ëovjek postanekrotak i smjeran u srcu, neporoËan i neokaljan kao Knez Nebadok je hodio meu ljudima! (7BC 907)

BZMilost 03.12.2012, 08:54109

Black

110


Da ujedini crkvu“Ne dopuπtajte da vas drugi zavode raznim stranim naukama,jer je dobro da se srce utvruje miloπÊu.” (Hebrejima 13,9)

U svojoj mudrosti Gospodin je uredio da se prisnim zajed-niπtvom, πto ga trebaju njegovati svi vjernici, krπÊanin ujedini skrπÊaninom i crkva s crkvom. Tako Êe ljudska orua biti ospo-sobljena da surauju s boæanskima. Svako Êe orue biti pokornoSvetome Duhu, a svi Êe vjernici biti ujedinjeni u organiziran ipravilno usmjeren napor da se svijetu objavi Radosna vijest oBoæjoj milosti. (Djela apostolska, str. 103)

Bog pristupa svakom Ëovjeku kao pojedincu i svakome dajenjegov posao. Svi trebaju biti pouËeni o Bogu. Kristovom miloπÊusvaka duπa treba graditi svoju pravednost odræavajuÊi æivu vezu sOcem i Sinom. ...

Iako je istina da Gospodin vodi pojedince, isto je tako istinada On vodi i svoj narod, a ne nekog usamljenog pojedinca ovdjei nekog tamo, od kojih jedan vjeruje jedno, a drugi drugo. Boæjianeli obavljaju djelo koje im je povjereno. TreÊi aneo izvodiljude i Ëisti ih i oni se kao cjelina trebaju kretati s njim. ...

Neki su poËeli πiriti ideju da Êe, kada se pribliæimo krajuvremena, svako Boæje dijete djelovati samostalno, neovisno o bilokojoj vjerskoj organizaciji. Meutim, mene je Gospodin pouËio dau ovom djelu nema nikakvog neovisnog djelovanja bilo kojegpojedinca. ... Da bi Boæje djelo moglo napredovati na zdrav i po-stojan naËin, pripadnici Njegovog naroda moraju zbiti svoje redo-ve. (TM 488,489)

Svaki vjernik Crkve mora smatrati svojom svetom obvezomda strogo Ëuva interese Boæjeg djela. ... Isus je svakome omoguÊioda stekne mudrost, milost i snagu. On je naπ uzor u svemu, iniπta ne smije skrenuti naπe misli od glavnog cilja u æivotu da usvojoj duπi imamo Krista i da nam On omekπa i pokori srce. Kadase to dogodi, svaki vjernik Crkve, svaki koji ispovijeda ovu istinu,postat Êe sliËan Kristu po karakteru, po rijeËima, po djelima. (5T278)

BZMilost 03.12.2012, 08:54110

Black

111


Da postanemo pobjednici“Oni su ga pobijedili Janjetovom krvi i rijeËju svoga svjedo-Ëanstva, jer su prezreli svoj æivot sve do smrti.” (Otkrivenje12,11)

Krist je svakom pripadniku ljudskog roda omoguÊio da seodupre kuπnji. Svi koji æele æivjeti poboænim æivotom mogu pobi-jediti kao πto je Krist pobijedio. (MM 264)

Ako æelimo da Boæja milost bude na nama, trebamo bitispremni uËiniti svoj dio. Boæja namjera nije da On Ëini umjestonas. Njegova milost je dana da u nama probudi æelju da hoÊemoi uËinimo, a ne da nas oslobodi od osobnog napora. U nama setreba probuditi misao za suradnju; Sveti Duh djeluje u nama dabismo mogli graditi svoje spasenje. ... Plemenite duπevne odlikei visok stupanj moralnog karaktera nisu plod sluËajnosti. Bognam pruæa prilike, a uspjeh ovisi o tome kako Êemo ih iskoristiti.Trebamo brzo uoËiti putove koje nam Providnost otvara i sprem-no ih iskoristiti. (Poruka mladima, str. 147,148)

Mi moramo odræati æivu vezu s Nebom, traæeÊi tako Ëesto kaoi Daniel — triput na dan — boæansku milost da se odupremoprohtjevima i strastima. Ako se sa strastima i prohtjevima bude-mo borili bez boæanske pomoÊi i snage, neÊemo postiÊi nikakavuspjeh; ali ako Krista uËinimo svojim uporiπtem, naπa duπa Êezapjevati: “Ali u svemu ovom sjajno pobjeujemo po onome kojinas je ljubio!” (Rimljanima 8,37)

Neka nitko ne pomisli da moæe pobijediti bez Boæje pomoÊi.Vi morate imati na raspolaganju energiju, snagu i silu unutarnjegæivota koji se razvio u vama. Onda Êete raati rodove poboænostii razviti u sebi snaænu odvratnost prema poroku. Vi se morateuporno truditi da odbacite svaku svjetovnost, svaki prazan raz-govor, da se oslobodite svake tjelesnosti, da u sebi razvijete æeljuza plemenitoπÊu duπe i za Ëistim, neokaljanim karakterom. Vaπeime treba biti tako ugledno da vas nitko ne moæe opravdano do-voditi u vezu s bilo Ëim πto je nepoπteno ili nepravedno, veÊ daumjesto toga uæivate poπtovanje svih dobrih i neporoËnih ljudi,da budete upisani u Janjetovu knjigu æivota i da kao besmrtniciæivite meu svetim anelima. (MM 144)

BZMilost 03.12.2012, 08:54111

Black

112


Da izgradi plemenit karakter“Uistinu, svi mi primismo od njegove punine: milost za mi-lost.” (Ivan 1,16)

Bog oËekuje od nas da svoj karakter izgraujemo u skladus Uzorom koji nam je pokazan. Mi trebamo postavljati opeku zaopekom, vrlinu dodavati vrlini, pronalaziti svoje slabe toËke i is-pravljati ih u skladu s uputama koje su nam dane. Kada se prona-e pukotina u zidu graevine, mi znamo da neπto s tom zgradomnije u redu. I prigodom izgradnje karaktera Ëesto se zapaæajupukotine. Ako se te slabosti ne uklone, cijela zgrada Êe se sruπitikada se oko nje uskovitlaju oluje.

Bog nam daje snagu, sposobnost razumnog odluËivanja, vri-jeme da bismo mogli graditi karakter na koji Êe On moÊi stavitisvoj peËat odobravanja. On æeli da svako Njegovo dijete, ËineÊineporoËna i plemenita djela, gradi plemeniti karakter, tako da gana kraju On moæe prikazati kao skladnu graevinu, prekrasanhram u Ëasti i kod Boga i kod ljudi. (CG 165,166)

Plemenit i uravnoteæen karakter se ne nasljeuje. On se nepostiæe sluËajno. Plemenit karakter stjeËemo osobnim naporimakroz Kristove zasluge i milost. Bog daje talante, umne moÊi, alimi izgraujemo karakter. On se izgrauje teπkom i oπtrom borbomsa samim sobom. Trebamo izvojevati pobjedu nad svojim nasli-jeenim sklonostima. »ovjek mora sam sebe podvrgavati najstro-æoj kritici; ne smije dopustiti da ijedna slaba crta u karakteruostane neispravljena. (Poruka mladima, str. 54)

Karakter se oblikuje æivotom kojim æivimo Kristovom milo-πÊu. U duπi se poËinje obnavljati izvorna ljepota. Osobine Kri-stova karaktera su podarene i lik Boæanskog poËinje jasno svije-tliti. Lica ljudi i æena koji hodaju i rade s Bogom izraæavaju nebe-ski mir. Okruæeni su nebeskim ozraËjem. Za ove duπe poËelo jeBoæje kraljevstvo. Oni imaju Kristovu radost, radost πto su blago-slov ËovjeËanstvu. Oni imaju tu Ëast πto su prihvaÊeni da sluæeUËitelju; njima je povjereno da izvrπuju Njegovo djelo u Njegovoime. (Isusov æivot, str. 247)

Kao πto je Bog Ëist u svojem djelokrugu, tako i Ëovjek trebabiti Ëist u svojem. A postat Êe Ëist ako u njemu æivi Krist, nadaslave; jer on Êe oponaπati Kristov æivot i odraæavati Njegov karakt-er. (GW 366)

BZMilost 03.12.2012, 08:54112

Black

113


Da ojaËa i ohrabri“Sve mogu u onome koji mi daje snagu.” (Filipljanima 4,13)

Gospodin ima u pripravi vrlo dragocjene izraze svoje milostikojima æeli ojaËati i ohrabriti svoje iskrene i skromne radnike.(6T 413)

Kristovi uËenici bili su duboko svjesni svoje nesposobnostipa su svoju slabost u poniznosti i molitvi sjedinili s Njegovomsnagom, svoje neznanje s Njegovom mudroπÊu, svoju nedostoj-nost s Njegovom pravednoπÊu, svoje siromaπtvo s Njegovim neis-crpnim bogatstvom. Tako ojaËani i opremljeni, bez oklijevanja sukrenuli u sluæbu za svojeg UËitelja. (Djela apostolska, str. 36)

Sve πto Ëovjek ima dobio je od Boga, i onaj koji usavrπavasvoje sposobnosti na Boæju slavu postaje orue dobra; meutim,mi ne moæemo æivjeti vjerskim æivotom bez stalne molitve i obav-ljanja vjerskih duænosti, baπ kao πto ne moæemo stjecati tjelesnusnagu bez tjelesne hrane. Mi moramo svakoga dana sjedati zaGospodnju trpezu. Mi moramo dobivati snagu od æivog Trsa akose tako budemo hranili. ...

Ja vas preklinjem da krenete naprijed imajuÊi pred oËimajedino Boæju slavu. Oslonite se na Njegovu silu, neka vam Njego-va milost daje snagu. ProuËavajuÊi Pisma, moleÊi se usrdno, na-stojte steÊi jasnu sliku o svojoj duænosti i onda je vjerno obavite.Bitno je da razvijate vjernost u malome; ËineÊi tako, razvit Êetenaviku da budete poπteni i u veÊim odgovornostima. ... Svakidogaaj u æivotu ima veliki utjecaj ili na dobro ili na zlo. Naπrazum mora oËvrsnuti u svakidaπnjim kuπnjama da bismo steklisnagu i odræali se kada se naemo u teπkom poloæaju. U danimanevolje i opasnosti nama je potrebna snaga da bismo mogli Ëvrstostati na stranu dobra, oduprijeti se svakom negativnom utjecaju.(4T 560,561)

Isus pristaje nositi naπe terete jedino ako se oslonimo naNjega. On nam kaæe: “Hodite k meni svi koji ste umorni i natova-reni; prepustite mi svoje terete; povjerite mi da obavim djelo kojeljudska orua ne mogu!” Imajmo povjerenje u Njega. Briga jeslijepa i nije sposobna prepoznati buduÊnost. Meutim, Isus veÊod poËetka vidi kraj; u svakoj teπkoÊi On ima svoj naËin kojisigurno donosi olakπanje. PrebivajuÊi u Kristu, moæemo uËinitisve u Onome koji nam daje snagu. (7T 297,298)

BZMilost 03.12.2012, 08:54113

Black

114


Za vrijeme nevolje“Blago Ëovjeku koji odolijeva kuπnji, jer Êe, kad se pokaæeprokuπanim, primiti vijenac — æivot koji je Bog obeÊao onimakoji ga ljube!” (Jakov 1,12)

Sile tame skupljaju se oko duπe i zaklanjaju Isusa s naπegvidika; ponekad nam jedino preostaje da æalosno i zaËueno Ëe-kamo da se oblaci raziu. Izgleda kao da je svaka nada propala iobuzima nas oËaj. U tim trenucima oËaja moramo nauËiti imatipovjerenje, potpuno se osloniti na zasluge Ærtve pomirnice, usvoj svojoj bespomoÊnoj nedostojnosti osloniti se na zasluge ras-petog i uskrslog Spasitelja. Kada svjetlo obasjava naπu stazu, nijenimalo teπko biti jak u snazi milosti. Ali strpljivo Ëekati u nadikada nas zaviju oblaci i kada je svuda oko nas tama, za to jepotrebna vjera i pokornost koja Ëini da se naπa volja izgubi uBoæjoj volji. Mi se brzo obeshrabrujemo i iskreno se molimo dase nevolje uklone od nas, iako bismo se trebali moliti za strplje-nje da izdræimo i milost da pobijedimo. (1T 309,310)

Oni koji se obraÊaju Bogu srcem, umom i duπom, naÊi Êe uNjemu mir i sigurnost. ... On toËno zna πto nam je potrebno, πtomoæemo podnijeti, i dat Êe nam milost da izdræimo svaku kuπnjui svaku nevolju kojima Êe dopustiti da dou na nas. (SD 19)

U svojoj velikoj ljubavi Bog nastoji razviti u nama dragocjenevrline svojega Duha. Dopuπta da se suoËimo sa zaprekama, pro-gonstvom i tegobama — ne kao s prokletstvom, veÊ kao s najve-Êim blagoslovom u æivotu. Svaka svladana kuπnja, svaka nevoljakoju hrabro prebrodimo daje nam novo iskustvo i unapreuje nasu djelu izgradnje karaktera. Duπa koja se boæanskom silom odu-pire kuπnji, oËituje svijetu i cijelom svemiru djelotvornost Kri-stove milosti. (Isusov govor na Gori, str. 158)

Oni koji svoje æivote pokore pod Njegovo vodstvo i posvete ihNjemu u sluæbu, nikada se neÊe naÊi u poloæaju u kojemu se Onnije pobrinuo za rjeπenje. Ma u kakvom bili poloæaju, ako smoizvrπitelji Njegove RijeËi, mi imamo Vou koji Êe usmjeravati naπput; ma kakvi bili naπi problemi, mi imamo sigurnog Savjetnika;ma kakve bile naπe brige, gubici najmilijih, ili osamljenost, miimamo Prijatelja koji suosjeÊa. (Put u bolji æivot, str. 154)

BZMilost 03.12.2012, 08:54114

Black

115


Da uËvrsti dom“MudroπÊu se zida kuÊa i razborom utvruje.” (Izreke 24,3)

Onaj koji je Adamu dao Evu za druæicu i æenu uËinio je svojeprvo Ëudo na jednoj svadbenoj sveËanosti. U sveËanoj dvorani ukojoj su se prijatelji i rodbina zajedno radovali, Krist je otpoËeosvoj javni rad. Time je On odobrio brak, oznaËujuÊi ga kao usta-novu koju je sâm osnovao. On je odredio da muπkarci i æene budusjedinjeni u svetoj zajednici braka, da zasnivaju obitelji Ëiji ÊeËlanovi, okrunjeni ËaπÊu, biti priznati kao Ëlanovi nebeske obi-telji. (Put u bolji æivot, str. 220)

Kao i svi drugi Boæji dobri darovi ... i brak je izopaËen grije-hom; ali Evanelje ima cilj obnoviti njegovu ËistoÊu i ljepotu. ...

Kristova milost, i samo Kristova milost, moæe od ove ustanovenaËiniti ono πto Bog æeli da ona bude — sredstvo da se ljudskirod uzdigne i stekne blagoslov. Obitelji na Zemlji svojim jedin-stvom, mirom i ljubavlju mogu predstavljati nebesku obitelj. Me-utim, stanje u druπtvu daje jadan i neodgovarajuÊi prikaz nebe-skog ideala za tu svetu zajednicu. Ipak, Ëak i onima koji su isku-sili gorËinu i razoËaranje umjesto oËekivanog zajedniπtva i rado-sti, Kristovo Evanelje nudi utjehu. Strpljenje i njeænost, kojeusauje Kristov Duh, mogu zasladiti gorku Ëaπu. Srce u kojemboravi Krist, bit Êe tako ispunjeno, tako zadovoljeno Njegovomljubavlju da neÊe biti obuzeto æeljom da za sebe zahtijeva su-osjeÊanje i paænju. Ako se duπa preda Bogu, Njegova mudrostmoæe postiÊi i ono πto ljudska mudrost nije u stanju. Djelova-njem Njegove milosti, srca koja su nekada bila ravnoduπna iliotuena mogu se ponovno sjediniti. ...

Muπkarci i æene mogu dostiÊi ideal koji im je Bog postavioako Krista uzmu za svojeg PomoÊnika. Ono πto ljudska mudrostne moæe uËiniti, Njegova milost postiÊi Êe s onima koji Mu sepredaju s povjerenjem i ljubavlju. Njegova providnost moæe spojitisrca vezom nebeskog podrijetla. Ljubav neÊe biti samo razmje-njivanje njeænih i laskavih rijeËi. Nebeski razboj tka njeænijompotkom, ali zato ËvrπÊom od one kojom se sluæe zemaljski raz-boji. Rezultat nije neka osjetljiva tkanina, veÊ platno koje Êe izdr-æati svaki ispit i svaki napor. Srce Êe se povezati sa srcem zlatnimnitima trajne ljubavi. (RH, 10. prosinca 1908.)

BZMilost 03.12.2012, 08:54115

Black

116


Da osnaæi natovarene“Povjeri Jahvi svu svoju brigu, i on Êe te pokrijepiti.” (Psalam55,23)

U poniznom djelovanju πto ga obavlja, i onaj najslabiji, naj-neugledniji, moæe biti Boæjim suradnikom i uæivati utjehu Njego-ve nazoËnosti i milosti koja odræava. Neka se oni ne zamarajustalnim strahovanjima i nepotrebnim strepnjama. Neka nastaverad iz dana u dan i neka vjerno vrπe zadaÊu koju im postavljaBoæje Provienje, a On Êe se brinuti za njih. ...

Boæje brigovodstvo poËiva nad svim Njegovim stvorenjima.On ih sve ljubi i pritom ne razlikuje, posebno njeæno razumijeva-juÊi one koji su pozvani da nose najteæe terete. (Put u bolji æivot,str. 119)

Iznesite Bogu svoje potrebe, svoje radosti, svoje tuge, svojebrige i svoja strahovanja. Vi Ga ne moæete preopteretiti, ne mo-æete Ga zamoriti. Onaj tko je izbrojao vlasi na vaπoj glavi nijeravnoduπan prema potrebama svoje djece. ... Iznesite Mu sve πtozbunjuje vaπ um. Onome koji u svojoj ruci dræi svjetove i upravljasvim poslovima svemira niπta nije preteπko nositi. Njemu nijeneznatno niπta od onoga πto se bilo kako tiËe naπeg mira. Nemanijednog poglavlja u naπemu iskustvu koje bi Mu bilo premraËnoza Ëitanje; nema problema koji bi Mu bio preteæak za razrjeπenje.Nema nesreÊe koja bi pogodila Njegovo najmanje dijete, nemabrige koja bi muËila duπu, nema radosti koja bi razgalila, nemaiskrene molitve koja bi poletjela s usana — da naπ nebeski Otacne vidi i da se odmah ne zainteresira. “On lijeËi one koji su srcaskruπena i povija rane njihove.” (Psalam 147,3) Odnos izmeuBoga i svake duπe tako je osoban i potpun, kao da nema nijednedruge duπe na Zemlji s kojom bi dijelio svoju briænu paænju,nijedne druge duπe za koju bi dao svojega ljubljenoga Sina. (PutKristu, str. 87)

Gospodin nikome ne nameÊe terete koji bi bili teπki za no-πenje. On procjenjuje svaki teret prije nego πto dopusti da onoptereti srca onih koji surauju s Njim. Svakome svojem suradni-ku naπ dragi nebeski Otac kaæe: “Povjeri Jahvi svu svoju brigu,i on Êe te pokrijepiti.” (Psalam 55,23) Neka oni koji nose tereteznaju da Êe On ponijeti svaki teret, i veliki i mali. (7T 297)

BZMilost 03.12.2012, 08:54116

Black

117


Za potrebe svakog dana“A moj Êe Bog ispuniti u Kristu Isusu svaku vaπu potreburaskoπno prema svom bogatstvu.” (Filipljanima 4,19)

Svi moguÊi blagoslovi izlijevaju se na one koji odræavaju æi-votno vaænu vezu s Isusom Kristom. Isus nas poziva k sebi nesamo zato da bi nas osvjeæio svojom miloπÊu i prisutnoπÊu tije-kom nekoliko sati, a zatim poslao izvan domaπaja svojeg svjetlada koraËamo odvojeni od Njega, u æalosti i tuzi. Ne! Ne! On namgovori da moramo prebivati u Njemu i On u nama. ... Uzdajte seu Njega neprestano i ne sumnjajte u Njegovu ljubav. On zna svenaπe slabosti i sve naπe potrebe. On Êe nam dati dovoljno svojemilosti za potrebe svakoga dana! (SD 191)

Samo oni koji stalno primaju nove zalihe milosti imat Êesnagu koja odgovara njihovim svakidaπnjim potrebama i spo-sobnost da je uporabe. Umjesto da oËekuju neko buduÊe vrijemekad Êe posebnim izlijevanjem duhovne snage biti Ëudom ospo-sobljeni za zadobivanje duπa, oni se svakodnevno pokoravaju Bo-gu da od njih naËini posude za svoju uporabu. Oni svakodnevnokoriste prigode za sluæbu koja im je nadohvat ruke. SvakodnevnosvjedoËe za UËitelja gdje god se nalazili, bilo nekim skromnimradom kod kuÊe, bilo na poslu.

Za posveÊenog radnika predivna je utjeha spoznaja da je Ëaki Krist tijekom svojeg æivota na Zemlji svakodnevno molio Oca zasvjeæu zalihu milosti i da je iz te zajednice s Bogom odlazio jaËatii blagoslivljati druge. ...

Svaki radnik koji slijedi Kristov primjer bit Êe pripravljen daprimi i uporabi snagu koju je Bog obeÊao svojoj Crkvi za sazri-jevanje zemaljske æetve. Iz jutra u jutro, kad vjesnici Evaneljakleknu pred Gospodinom i obnove svoj zavjet posveÊenja, On Êeim jamËiti prisutnost svojeg Duha i Njegove oæivljujuÊe i posve-ÊujuÊe snage. I kad krenu u obavljanje svakidaπnjih duænosti, oniimaju sigurnost da ih nevidljiva sila Svetog Duha osposobljava dabudu “Boæji suradnici”. (Djela apostolska, str. 35)

BZMilost 03.12.2012, 08:54117

Black

118


Da podigne i najgreπnije“Time daje veÊu milost. Zato veli: ‘Bog se protivi oholima, aponiznima daje milost.’” (Jakov 4,6)

Mariju su smatrali velikom greπnicom, ali Krist je poznavaookolnosti koje su oblikovale njezin æivot. On je mogao ugasitisvaku iskru nade u njezinoj duπi, ali to nije uËinio. Isus ju jepodignuo iz oËaja i propasti. Sedam puta Ëula je kako je ukoriozle duhove koji su vladali njezinim srcem i umom. »ula je Njegovusnaænu viku Ocu za nju. Znala je koliko je grijeh odvratan Njego-voj neumrljanoj ËistoÊi i u Njegovoj je sili pobijedila.

Kad je u ljudskim oËima njezin sluËaj izgledao beznadan,Krist je u Mariji vidio moguÊnosti da Ëini dobro. On je vidio boljeosobine njezina karaktera. Plan otkupljenja podario je ljudskomrodu velike moguÊnosti, a u Mariji su se one trebale ostvariti.Njegovom miloπÊu postala je sudionicom u boæanskoj naravi. Onakoja je pala i Ëiji je um bio prebivaliπte zlih duhova, bila je uzajednici i sluæbi dovedena vrlo blizu Spasitelja. Bila je to Marijakoja je sjedila kraj Njegovih nogu i uËila se od Njega. Bila je toMarija koja je izlila skupocjeni miris pomasti na Njegovu glavu iprala Njegove noge svojim suzama. Marija je stajala kraj kriæa iona Ga je pratila do groba. Marija je bila prva koja je objavilauskrslog Spasitelja.

Isus poznaje stanje svake duπe. Moæeπ reÊi: Ja sam greπan,vrlo greπan. Moæda i jesi; ali πto si gori, utoliko ti je viπe potrebanIsus. On ne odbacuje nikoga koji plaËe i koji se kaje. Nikome nekazuje sve πto bi mogao otkriti, veÊ svakoj ustreptaloj duπi nalaæeda se ohrabri. Iskreno Êe oprostiti svima koji dou k Njemu traæe-Êi oprost i obnovu.

Ljude koji Mu se obraÊaju traæeÊi utoËiπte, Isus uzdiæe iznadoptuæbi i razmirica. Nijedan Ëovjek ni zli aneo ne moæe optuæitiove duπe. Krist ih sjedinjuje sa svojom boæansko-ljudskom nara-vi. (Isusov æivot, str. 464,465)

Onima koji ustrajno i uporno pokuπavaju steÊi Kristove vrli-ne, aneli, po boæanskom nalogu, otkrivaju πire vidike o Kristo-vom karakteru i djelovanju, Njegovoj sili, milosti i ljubavi. I takooni postaju dionici Njegove naravi. (CT 491)

BZMilost 03.12.2012, 08:54118

Black

119


Da udahne æivot duπi“A tko pije od vode koju Êu mu ja dati, sigurno neÊe nikadoæednjeti. ©toviπe, voda koju Êu mu dati postat Êe u njemuizvorom one vode πto struji u æivot vjeËni.” (Ivan 4,14)

Onaj tko teæi da ugasi svoju æe na izvorima ovoga svijeta,pit Êe i opet Êe biti æedan. Ljudi su posvuda nezadovoljni. OniËeznu za neËim πto Êe zadovoljiti potrebu duπe. Samo Jedan moæeispuniti ovu æelju. Potreba ovog svijeta, “blago svih naroda”, jestKrist. Boæanska milost koju jedino On moæe dati je kao æiva voda— ona Ëisti, osvjeæava i jaËa duπu.

Isus nije podrazumijevao da Êe jedno zahvaÊanje vode æivotabiti dovoljno onome koji je traæi. Onaj tko je okusio Kristovuljubav stalno Êe Ëeznuti da primi joπ viπe, jer on ne teæi ni za Ëimdrugim. Bogatstva, Ëasti i zadovoljstva ovoga svijeta ne privlaËega. Stalni vapaj njegova srca je: “Viπe Tebe!” On koji otkriva duπinjezine potrebe, Ëeka da utoli njezinu glad i æe. Sve πto Ëovjekmoæe dati i svako pouzdanje u njega iznevjerit Êe. Zdenci Êe seisprazniti, jezera Êe se isuπiti, ali naπ Otkupitelj je neiscrpniizvor. Mi moæemo piti i opet piti, i uvijek nalaziti svjeæu zalihu.Onaj u kome prebiva Krist ima u sebi izvor blagoslova. ... Iz togizvora on moæe crpsti snagu i milost dovoljnu za sve njegovepotrebe. (Isusov æivot, str. 137)

Onaj koji pije vode, postaje izvorom æivota. Primatelj postajeonaj koji daje. Kristova milost u duπi je kao vrelo u pustinji kojeizvire da osvjeæi sve i uËini one koji su blizu smrti æeljnima dapiju vode æivota. (Isto, str. 145)

Voda o kojoj je Krist govorio bila je otkrivenje Njegove milo-sti u Njegovoj rijeËi. ... Kristova milostiva prisutnost u NjegovojrijeËi uvijek se obraÊa duπi, predstavljajuÊi Ga kao izvor æive vodekoja osvjeæava æednoga. Naπa je prednost da imamo æivog Spasite-lja koji prebiva u nama. On je izvor duhovne snage koja nam jedarovana, i Njegov utjecaj πirit Êe se iz nas u rijeËima i djelimaosvjeæavajuÊi sve koji se nau u domaπaju naπeg utjecaja, budeÊiu njima æelju i teænju za snagom i neporoËnoπÊu, za svetoπÊu imirom i za onom radoπÊu koja nije pomijeπana s tugom. Sve toposljedica je Spasiteljevog boravka u nama. (5BC 1134)

BZMilost 03.12.2012, 08:54119

Black

120


Da nas uËini svetima“Sveti budite! Jer sam svet ja, Jahve, Bog vaπ! (Levitski za-konik 19,2)

Svetost nije zanesenost, veÊ æivot u skladu sa svakom rijeËikoja dolazi iz Boæjih usta; to je vrπenje volje naπeg nebeskog Oca;to je pouzdanje u Boga u kuπnji, u mraku kao i na svjetlu; to jehod u vjeri, a ne po gledanju; to je oslanjanje na Boga s neupit-nim povjerenjem i poËivanje u Njegovoj ljubavi. (Djela apostol-ska, str. 32)

Naπa su srca zla, i mi ih ne moæemo promijeniti. ... Obrazo-vanje, kultura, sluæenje voljom, ljudski napori, sve to ima svojepodruËje djelovanja, ali ovdje je neuËinkovito. Moæda se time mo-æe postiÊi izvanjska ispravnost u ponaπanju, ali se ne moæe pro-mijeniti srce; ne mogu se oËistiti æivotni izvori. Da bi se Ëovjekmogao promijeniti, ostaviti grijeh i postati svet, mora postojatisila koja djeluje iznutra, novi æivot odozgo. Ta sila je Krist. SamoNjegova milost moæe pokrenuti zamrle sposobnosti duπe i privuÊiih Bogu, svetosti. (Put Kristu, str. 13)

Nitko ne moæe dobiti svetost kao neko svoje pravo po roe-nju, ili kao neki dar od nekog ljudskog biÊa. Svetost je dar odBoga preko Krista. Oni koji prime Spasitelja postaju sinovi Boæji.Oni su Njegova duhovna djeca, nanovo roeni, obnovljeni u pra-vednosti i pravoj svetosti. Njihov um je promijenjen. Sada mnogojasnije sagledavaju vjeËnu stvarnost. Posvojeni u Boæju obitelj,postaju sve sliËniji Njemu mijenjajuÊi se iz slave u slavu kao odGospodnjeg Duha. Dok su nekada njegovali najdublju ljubav pre-ma sebi, sada njeguju najdublju ljubav prema Bogu i Kristu. ...Prihvatiti Krista za svojeg Spasitelja, slijediti Njegov primjer sa-moodricanja — u tome je tajna svetosti. (6BC 1117)

Zaboravimo na ono πto je iza nas, a seæimo za onim πto jenaprijed. Nemojmo propustiti nijednu priliku koja bi nam, ako jeiskoristimo, pomogla da budemo sposobniji u sluæbi Bogu. TadaÊe svjetlost kao zlatna nît protkati naπ æivot, a aneli Êe Êe,gledajuÊi naπu predanost, ponoviti obeÊanje: “UËinit Êu da Êe Ëo-vjek viπe vrijediti nego zlato Ëisto, viπe nego zlato ofirsko!” (Izaija13,12 — DK) Cijelo Nebo se raduje kad se slaba, greπna ljudskabiÊa predaju Isusu da æive Njegovim æivotom. (Poruka mladima,str. 60)

BZMilost 03.12.2012, 08:54120

Black

121


Da krπÊaninu bude ukras“Vaπ nakit neka ne bude vanjski — umjetno spletena kosa,stavljanje zlatnog nakita, oblaËenje raskoπnih haljina — negoskrivenost — srce obuËeno u neraspadljiv nakit, krotak imiran duh — ono πto je dragocjeno pred Bogom.” (1. Petrova3,3.4)

Bog koji je sve stvorio da bude ugodno i lijepo za oko, voliljepotu. On vam i pokazuje koliko cijeni istinsku ljepotu. Ukraskrotkoga i tihoga duha u Njegovim oËima ima veliku cijenu. (3T376)

O, kako je mala vrijednost zlata ili bisera ili skupocjenihukrasa u usporedbi s Kristovom ljepotom! Prirodna se ljepotaizraæava simetrijom, skladnim meusobnim proporcijama dijelo-va; a duhovna privlaËnost sastoji se od usklaenosti ili sliËnostinaπe duπe s Isusom. To Êe onoga koji je ima uËiniti dragocjenijimod zlata, vrednijim i od zlatne ofirske poluge. Kristova milost jeneprocjenjivo dragocjen ukras. Ona uzdiæe i oplemenjuje svojegnositelja i prenosi zrake slave na bliænje, privlaËeÊi ih Izvorusvjetla i blagoslova. (CG 423,424)

Naπ izgled u svakom pogledu treba biti obiljeæen urednoπÊu,skromnoπÊu i neporoËnoπÊu. Boæja rijeË ne odobrava nikakvepromjene u odijevanju samo zbog mode, da bismo izgledali sliËnisvijetu. KrπÊani se ne trebaju ukraπavati dragocjenim nakitom iskupim ukrasima. ...

Svi oni koji iskreno teæe za Kristovom miloπÊu, poπtovat Êedragocjene rijeËi pouke nadahnute od Boga. »ak i naËin odijeva-nja izraæava evaneosku istinu. (6T 96)

Dobro je voljeti ljepotu i Ëeznuti za njom, ali Bog æeli da naprvom mjestu volimo i traæimo najviπu ljepotu, onu neprolaznu.Nikakvo vanjsko ukraπavanje ne moæe se u ljepoti usporediti sËovjekom “blaga i smirena duha” (DF), obuËenim “u bijel, Ëistlan” (Otkrivenje 19,14) koji Êe na sebi imati svi sveti sa Zemlje.Ovakva Êe ih odjeÊa uËiniti lijepima i omiljenima ovdje, a jednogÊe dana biti znamen koji Êe im omoguÊiti pristup u KraljevupalaËu. (Djela apostolska, str. 330)

BZMilost 03.12.2012, 08:54121

Black

122


Da bude utjeha“Koji nas tjeπi u svoj naπoj nevolji tako da mi moæemo sva-kovrsnom utjehom, kojom nas same tjeπi Bog, tjeπiti one kojise nalaze ma u kakvoj nevolji.” (2. KorinÊanima 1,4)

Gospodin ukazuje oæaloπÊenima posebnu milost i njezinomsilom omekπava srca i pridobiva duπe. Njegova ljubav otvara pri-stup ranjenoj i izmuËenoj duπi i postaje ljekoviti melem onimakoji tuguju. (Misli s Gore blagoslova, str. 29)

Oni koji su podnosili najveÊe æalosti Ëesto pruæaju i najveÊuutjehu bliænjima, πireÊi sunËevo svjetlo kuda god prolaze. Takvisu svakako bili oplemenjeni i omekπani svojim nevoljama; oninisu izgubili povjerenje u Boga kada su ih okruæile nevolje, veÊsu se joπ ËvrπÊe oslonili na Njegovu zaπtitniËku ljubav. Takvipojedinci su æivi dokaz njeæne brige naπega Boga koji πalje i tamui svjetlo, kara nas za naπe dobro. Krist je svjetlo svijeta; u Njemunema nikakve tame! Dragocjeno svjetlo! Æivimo u njemu! Zabo-ravite tugu i mrzovoljnost. Radujte se svagda u Gospodinu! (HP273)

Mi imamo prednost da primamo milost od Krista, milost kojaÊe nas osposobiti da bliænjima pruæamo istu utjehu kojom je Bognas utjeπio. ... Neka se svaki od nas potrudi da pomogne onomepokraj sebe! Tako Êemo imati djeliÊ Neba veÊ ovdje dolje, a Boæjianeli djelovat Êe preko nas da ostavimo pravi dojam. ... NastojmopomoÊi gdje god to moæemo. Njegujmo sve okolnosti koje ÊeomoguÊiti da se Boæja milost u bogatoj mjeri izlije na nas.

I mladi i stari moraju nauËiti gledati na Boga kao na Onogakoji donosi iscjeljenje, Onoga koji suosjeÊa s nama, Onoga kojirazumije naπe potrebe i koji nikada neÊe pogrijeπiti. (SD 268)

Naite vremena da utjeπite neko srce, da ljubaznom, rado-snom porukom uputite blagoslov nekome tko se bori s kuπnjamaa moæda i s nevoljama. BlagoslivljajuÊi tako bliænje vedrim, utje-πnim rijeËima, ukazujuÊi im na Onoga koji nosi naπe terete, isami Êete neoËekivano naÊi mir, sreÊu i utjehu. (HC 64)

Æivot posveÊenog krπÊanina uvijek πiri svjetlost, utjehu i mir.Njegova su obiljeæja ËistoÊa, taktiËnost, jednostavnost i koris-nost. Njega nadzire nesebiËna ljubav koja posveÊuje utjecaj. Kristje u njemu i trag svjetlosti ostaje svuda kuda ide njen vlasnik.(Patrijarsi i proroci, str. 563)

BZMilost 03.12.2012, 08:54122

Black

123


Da utvrdi naπ temelj“Stog ovako govori Jahve Gospod: ‘Evo, postavljam na Sionkamen odabrani, dragocjen kamen ugaoni, temeljac. Onaj kojiu nj vjeruje neÊe propasti.’” (Izaija 28,16)

U Pismima se slika gradnje hrama Ëesto uzima kao slikaizgradnje Crkve. ... Kad piπe o izgradnji ovog hrama, Petar kaæe:“Pristupite k njemu, æivomu kamenu koji su, istina, ljudi odba-cili, ali koji je u oËima Boæjim izabran, dragocjen, te dopustite dase od vas samih kao æivog kamenja sagradi duhovna kuÊa, svetosveÊeniπtvo, da prinosi duhovne i Bogu ugodne ærtve po IsusuKristu!” (1. Petrova 2,4.5) ...

Apostoli su gradili na sigurnom temelju, na VjeËnoj Stijeni.K ovom su temelju donosili kamenje izvaeno iz kamenolomaovog svijeta. Graditelji nisu gradili bez prepreka. Njihov je rad bioizuzetno oteæan protivljenjem Kristovih neprijatelja. Morali su seboriti protiv vjerskog sljepila, predrasuda i mrænje onih koji sugradili na laænom temelju. ... Ali unatoË zatvaranju, muËenju ismrti, vjerni ljudi nastavljali su posao i graevina je rasla, lijepai skladna. ...

Premda su od apostolskih vremena protekla mnoga stoljeÊa,izgradnja Boæjeg hrama nikad nije prekinuta. Moæemo se osvrnutikroz stoljeÊa i vidjeti æivo kamenje kojim se gradi kako svjetlucakao zrake svjetla u tami zabluda i praznovjerja. Bljeπtavo svjetloovog uglaËanog kamenja pokazuje veliku suprotnost izmeu svje-tla i tame, izmeu zlata istine i troske zablude. ...

No graevina joπ nije dovrπena. Mi koji æivimo u ovo vrijemeimamo pred sobom posao, dio koji trebamo uraditi. Mi trebamotemelju donositi grau koja Êe izdræati kuπnju vatrom — zlato,srebro i drago kamenje. ... KrπÊanin koji vjerno iznosi rijeË æivotai vodi ljude na put svetosti i mira, donosi grau za temelj koja Êeostati; on Êe u Boæjem kraljevstvu biti poπtovan kao mudri gradi-telj. (Djela apostolska, str. 374—376)

Boæanska sila sjedinit Êe se s naπim naporima, i dok sebudemo dræali Boga rukom vjere, Krist Êe nam dati svoju mudrosti svoju pravednost. Tako Êemo Njegovom miloπÊu biti osposoblje-ni da gradimo na sigurnom temelju. (Evangelism, str. 596)

BZMilost 03.12.2012, 08:54123

Black

124


Sila koja Êe nas odræati“Vi ste sol zemlji!” (Matej 5,13)

Ove Kristove rijeËi daju nam priliku da bar djelomiËno shva-timo vrijednost ljudskog utjecaja. To znaËi djelovati pod Kristo-vim utjecajem, podizati tamo gdje je i On podizao, prenositi dru-gima ispravna naËela, spreËavati sve veÊu pokvarenost u svijetu.To znaËi πiriti onu milost koju samo Krist moæe usaditi. To znaËiuzdizati, oplemenjivati æivot i karakter bliænjih silom pravog pri-mjera koji je povezan s iskrenom vjerom i ljubavlju. Boæji narodtreba imati silu obnove, ali i silu oËuvanja dobra u svijetu. Svojimutjecajem treba poniπtavati razorni, izopaËujuÊi utjecaj zla. ...

ZadaÊa je Boæjeg naroda u svijetu da obuzda zlo, da uzdigne,oËisti, oplemeni ËovjeËanstvo. NaËelo ljubaznosti, ljubavi i dobro-Ëinstva treba iπËupati svaki korijen sebiËnosti koja proæima cijelodruπtvo i koja kvari Crkvu. ... Kada bi muπkarci i æene otvorilisvoje srce nebeskom utjecaju istine i ljubavi, ta bi se naËelaponovno proπirila po svijetu, potekla bi svijetom kao potoci krozpustinju osvjeæavajuÊi sve, ËineÊi da se novi æivot pojavi tamogdje je sada samo golo tlo i oskudica. Utjecaj onih koji idu Go-spodnjim putem bit Êe isto tako dalekoseæan kao i vjeËnost. OniÊe sa sobom nositi vedrinu nebeskog mira kao trajnu, osvjeæava-juÊu i prosvjetljujuÊu silu.

To isto tako treba biti vidljivi utjecaj. Krist kaæe: “Vaπe svje-tlo neka tako zasja pred ljudima da vide vaπa djela ljubavi te slavevaπeg Oca nebeskog.”

Svjetlo koje zraËi od onih koji su primili Isusa Krista nijenastalo u njima. Ono u cjelini dolazi s Izvora svjetla i æivotasvijetu. ... Krist je svjetlo, æivot, svetost, posveÊenje svih kojivjeruju, i Njegovo svjetlo treba primiti i davati preko svih dobrihdjela. Na mnogo razliËitih naËina Njegova milost djeluje kao solZemlji; i gdje god se ta sol probije, u domove ili u druπtvenezajednice, ona postaje sila koja odræava sve πto je dobro, a uniπta-va sve πto je zlo. Prava religija je svjetlo svijetu, sol Zemlji. ...

Zdenac milosti i znanja uvijek nam stoji na raspolaganju. Onje neiscrpiv. Upravo iz tog obilnog izvora i mi se opskrbljujemo.(RH, 22. kolovoza 1899.)

BZMilost 03.12.2012, 08:54124

Black

125


Da bude svjetlo koje blista“Ustani, zasini, jer svjetlost tvoja dolazi, nad tobom blistaSlava Jahvina.” (Izaija 60,1)

Druπtvenim vezama krπÊanstvo dolazi u dodir sa svijetom.Tko god je primio boæansku svjetlost treba osvjetljavati put oni-ma koji ne poznaju Svjetlost æivota. ... MoÊ druπtvenosti, posveÊe-ne Kristovom miloπÊu, mora se korisno upotrijebiti u zadobiva-nju ljudi za Spasitelja. Dopustimo svijetu da vidi kako nismosebiËno obuzeti svojim osobnim interesima, veÊ kako æelimo dai drugi dijele naπe blagoslove i prednosti. Neka vide da nas naπavjera ne Ëini nesuosjeÊajnima ili strogima. Svi koji ispovijedajuda su naπli Krista, neka sluæe kao πto je i On sluæio — na dobro-bit ljudima.

Svijetu nikada ne trebamo pruæiti laæan dojam da su krπÊaniturobni, nesretni ljudi. Ako su naπe oËi usmjerene na Isusa, vi-djet Êemo suosjeÊajnog Otkupitelja, i obasjat Êe nas svjetlostNjegove pojave. Gdje god vlada Njegov Duh, tu prebiva mir. Tu Êebiti i radost, jer postoji blago, sveto povjerenje u Boga.

Krist je zadovoljan sa svojim sljedbenicima kad pokazuju,premda su samo ljudska biÊa, da sudjeluju u boæanskoj prirodi.Oni nisu kipovi, nego æivi muπkarci i æene. Njihova srca, osvjeæe-na rosom boæanske milosti, otvaraju se i πire k Suncu pravde.Svjetlost koja ih obasjava, zrcali se od njih drugima u djelimakoja blistaju Kristovom ljubavlju. (Isusov æivot, str. 112)

Priznanje vjere svetaca i muËenika zapisano je da koristikasnijim naraπtajima. Ovi æivi primjeri svetosti i nepokolebljiveËestitosti saËuvani su do naπih dana kako bi nadahnuli hrabro-πÊu one koji su danas pozvani da ustanu kao svjedoci za Boga.Oni su primili milost i istinu ne samo za sebe nego da preko njihi zemlja bude rasvijetljena Boæjom spoznajom. Je li Bog u ovomenaraπtaju dao svjetlost svojim slugama? Neka onda puste da svi-jetli svijetu. (Velika borba, str. 363)

Mi trebamo biti kanali preko kojih Êe Gospodin moÊi slatisvjetlo i milost svijetu. ... Cijela Crkva, djelujuÊi kao cjelina, spo-jena vezama savrπenog jedinstva, treba postati æiva, aktivna misi-onarska snaga koju pokreÊe i kojom upravlja Sveti Duh. (8T 46,47)

BZMilost 03.12.2012, 08:54125

Black

126


Boæji suradnici“Mi smo Boæji suradnici.” (1. KorinÊanima 3,9)

Bog Êe cijeniti i saËuvati svaku iskrenu, ozbiljnu duπu kojanastoji hoditi pred Njim u savrπenstvu Kristove milosti. On nika-da neÊe ostaviti niti odbaciti nijednu smjernu, uzdrhtalu duπu,veÊ Êe, ako Mu dopustimo, uËiniti da postanemo Ëisti i sveti, isvojom bogatom miloπÊu osposobiti da budemo Njegovi surad-nici. Moæemo li s jasnim, posveÊenim razumijevanjam cijeniti ve-liËinu Njegovih obeÊanja i prihvatiti ih, ne stoga πto smo dostojni,veÊ stoga πto se æivom vjerom dræimo Kristove pravednosti? (SD192)

Kad je Bog u staro vrijeme davao svjetlost svome narodu, Onto nije Ëinio iskljuËivo kroz neku odreenu klasu. Daniel je bioprinc iz Judina plemena. Izaija je takoer bio iz kraljevske loze.David je bio pastir, Amos isto tako, Zaharija rob iz Babilona,Elizej — poljodjelac. Kao svoje predstavnike, Bog je podizao pro-roke i prinËeve, one plemenita podrijetla jednako kao i skromne,i uËio ih istinama koje trebaju odnijeti svijetu. Svakome tko po-stane dionikom Njegove milosti, Gospodin povjerava rad za dru-ge. ...

Neka svi njeguju svoje tjelesne i umne snage do krajnjihgranica sposobnosti, da bi mogli raditi za Boga tamo gdje ih po-zove Njegova providnost. Isti darovi πto ih je Krist dao Pavlu iApolu, koji su ih istaknuli svojim duhovnim odlikama, i danas Êese pokloniti posveÊenim krπÊanskim misionarima. Bog æeli daNjegova djeca posjeduju oπtroumnost i znanje, da bi se Njegovaslava mogla otkriti nepogreπivom jasnoÊom i silom u naπem svi-jetu. ...

Ljudi s nepotpunim πkolskim obrazovanjem, skromna polo-æaja u druπtvu, imali su katkad zadivljujuÊe uspjehe u pridobiva-nju duπa za Krista. Tajna njihova uspjeha leæala je u pouzdanjuu Boga. Svakodnevno su prouËavali istine o Onome koji je “sa-vjetom divan, mudroπÊu velik”. (Izaija 28,29) (Put u bolji æivot,str. 82—85)

Svatko u Ëijem srcu nastava Krist, svatko tko Njegovu ljubavprikazuje svijetu, suradnik je Boæji na blagoslov ljudskom rodu.Dok od Spasitelja prima milost koju prenosi drugima, iz cijelognjegovog biÊa teku vode duhovnog æivota. (Djela apostolska, str.9)

BZMilost 03.12.2012, 08:54126

Black

127


Za dobro ljudi“Pa im reËe: ‘Poite za mnom, i uËinit Êu vas ribarima ljudi!’”(Matej 4,19)

Boæanska milost u novoobraÊenoj duπi je progresivna. Prim-ljena milost se uveÊava, ne zato da bi bila stavljena pod posudu,veÊ prenesena bliænjima tako da i oni dobiju blagoslov. IstinskiobraÊeni vjernik Êe raditi na spaπavanju bliænjih koji se joπ na-laze u tami. (Evangelism, str. 355)

Kad u æivotu duπe nastupi kriza pa joj pokuπate pomoÊi sa-vjetom ili opomenom, vaπe Êe rijeËi utjecati samo onoliko kolikoste vi sami stekli svojim primjerom i duhom. Morate biti dobri dabiste mogli Ëiniti dobro. Ne moæete πiriti utjecaj koji Êe mijenjatidruge, dok vaπe vlastito srce Kristova milost ne uËini poniznim,plemenitim i njeænim. Kad se ta promjena dogodi u vama, bit Êevam prirodno æivjeti na blagoslov drugima, kao πto je prirodno dana grmu ruæe cvjetaju mirisni cvjetovi ili da vinova loza raaljubiËaste grozdove. (Isusov govor na Gori, str. 170)

Onaj Ëije je srce ispunjeno Boæjom miloπÊu i ljubavlju premabliænjima koji propadaju, naÊi Êe priliku, bez obzira na to gdje sezatekao, da umornima uputi rijeË u pravo vrijeme. KrπÊani treba-ju raditi za svojeg UËitelja krotko i ponizno, Ëvrsto se dræeÊi svojeËestitosti usred sve buke i æurbe ovoga æivota. (1SM 89,90)

Moramo se truditi da shvatimo slabost drugih. Malo poznaje-mo kuπnje srca onih koji su bili okovani lancima tame i kojimanedostaju odluËnost i moralna snaga. ...

Mi se prebrzo razoËaramo kod duπa koje se odmah ne odazovuna naπa nastojanja. Nikada ne trebamo popustiti u radu za nekuduπu ako joπ postoji ijedan plamiËak nade. Za ove je dragocjeneduπe samopoærtvovni Otkupitelj platio previsoku cijenu da bismoih mi olako prepustili moÊi kuπaËa. ... Bez ruke spremne na pomoÊmnogi se nikada ne bi oporavili, dok se strpljivim, ustrajnim tru-dom mogu kod njih postiÊi divni rezultati. Njima su potrebnenjeæne rijeËi, blago razumijevanje, dirljiva pomoÊ. Njima trebatakav savjet koji neÊe ugasiti onaj slabaπni plamiËak hrabrosti uduπi. ... Krist moæe podignuti onoga koji je najgreπniji i postavitiga tamo gdje Êe biti priznat za Boæje dijete, i s Kristom, za na-sljednika besmrtne baπtine. (Put u bolji æivot, str. 97,98)

BZMilost 03.12.2012, 08:54127

Black

128


Dovrπit djelo“©to si ti, goro velika? Pred Zreubabelom postajeπ ravnica!On Êe izvuÊi kruniπni kamen uz poklike: ‘Hvala! Hvala zanjega!’” (Zaharija 4,7)

Ljudska snaga nije uspostavila Boæje djelo, ljudska snaga gane moæe ni uniπtiti. Onima koji unapreuju Njegovo djelo, iako susuoËeni s teπkoÊama i protivljenjem, Bog Êe neprestano pokazi-vati put i Ëuvati ih svojim svetim anelima. Njegovo djelo na Zem-lji nikada neÊe stati. Gradnja Njegovog duhovnog Hrama stalno Êenapredovati dok god ne bude dovrπen, a stavljanje zaglavnog ka-mena bit Êe propraÊeno usklicima: “Hvala! Hvala za njega!” (7T170)

Krist je Crkvi dao sveti nalog. Svaki vjernik treba biti sred-stvo preko kojeg Êe Bog svijetu slati blago svoje milosti, neiska-zano Kristovo bogatstvo. Nema niËega πto bi Spasitelj toliko æeliokao imati predstavnike koji Êe svijetu predstaviti Njegovog Duhai Njegov karakter. Niπta svijetu nije toliko potrebno kao ljudi pre-ko kojih Êe se oËitovati Spasiteljeva ljubav. ...

Crkva je Boæje sredstvo za navijeπtanje istine; On ju je opu-nomoÊio za vrπenje posebnog djela. Ako bude vjerna Njemu, po-sluπna svim Njegovim zapovijedima, u njoj Êe nastavati bogatstvoboæanske milosti. Ako bude odana, ako bude poπtovala Gospo-dina Boga Izraelova, nema sile koja joj se moæe oduprijeti. (Djelaapostolska, str. 377)

Krist æeli obiljem svoje snage tako ojaËati svoj narod da pre-ko njegovih pripadnika cijeli svijet bude obuhvaÊen ozraËjem Nje-gove milosti. Kada se Njegov narod cijelim svojim srcem predaBogu, ta namjera bit Êe ostvarena. ... Krist Êe prebivati u ljudskomrodu, a ljudski rod Êe prebivati u Kristu. U cjelokupnom djelupokazivat Êe se ne karakter ograniËenog Ëovjeka, veÊ karakterneograniËenog Boga. ...

Bogougodan karakter izatkan boæanskom silom dobit Êe svje-tlo i slavu s Neba i stajat Êe pred svijetom kao svjedok, ukazujuÊina prijestolje æivoga Boga. I tada Êe djelo krenuti naprijed, Ëvrstoutemeljeno s udvostruËenom snagom. (7T 148,149)

BZMilost 03.12.2012, 08:54128

Black

129

1. svibnja Savez milosti

Prije stvaranja“Koji nas je spasio i pozvao svetim zvanjem ne po naπimdjelima, veÊ po vlastitoj odluci i milosti koja nam je od vjeË-nosti dana u Kristu Isusu.” (2. Timoteju 1,9)

Svrha i plan o milosti postojali su od vjeËnosti. Prije negoπto su poloæeni temelji svijeta, na Boæjem vijeÊu odluËeno je datreba stvoriti Ëovjeka obdarenog sposobnoπÊu da izvrπava Boæjuvolju. Doduπe, Ëovjekova izdaja, sa svim svojim posljedicama, nijebila sakrivena od SvemoguÊega, ali Ga nije odvratila od ostvarenjaNjegove vjeËne namjere; jer Gospodin Êe utvrditi prijestolje svojena pravdi. Bog zna kraj joπ od samog poËetka. ... Zato ni otkuplje-nje nije bilo neka naknadna zamisao ... veÊ vjeËna namjera kojaÊe se ostvariti na blagoslov ne samo ovog beskrajno siÊuπnogsvijeta, veÊ i na dobro svih svjetova koje je Bog stvorio.

Stvaranje svjetova, tajna Evanelja, sve ima istu svrhu — daobjavi svim stvorenim razumnim biÊima, preko prirode i prekoKrista, slavne osobine Boæjeg karaktera. VeliËanstvenim prika-zom Njegove ljubavi u davanju “svoga jedinoroenog Sina da nepogine ni jedan koji u nj vjeruje, veÊ da ima æivot vjeËni”, Boæjaslava otkrivena je palom ljudskom rodu, ali i razumnim biÊimadrugih svjetova. (Signs of the Times, 25. travnja 1892.)

Isus je obuhvatio ljudski rod svojom ljudskom rukom, dokse Njegova boæanska ruka Ëvrsto dræala Beskrajnoga. On je “Po-srednik” (Job 9,33) koji stoji izmeu svetog Boga i naπega gre-πnog ljudskog roda — Onaj koji je mogao staviti svoju ruku izme-u nas i Boga.

Uvjeti tog jedinstva izmeu Boga i Ëovjeka u velikom savezuotkupljenja bili su dogovoreni s Kristom od vjeËnosti. Savez milo-sti bio je otkriven patrijarsima. Savez sklopljen s Abrahamom ...Bog je potvrdio u Kristu, ono isto Evanelje koje se nama propo-vijeda. ... Pavao govori o Evanelju, o propovijedanju Isusa Kristakao o “objavi Tajne sakrivene od vjeËnosti, ali sada oËitovane i pozapovijedi vjeËnoga Boga, a pomoÊu proroËkih spisa saopÊenesvim narodima da dou k posluπnosti vjere” (Rimljanima 16,25.26).(Isto, 24. kolovoza 1891.)

BZMilost 03.12.2012, 08:54129

Black

130


VjeËni“Priklonite uho i k meni doite, posluπajte, i duπa Êe vamæivjeti. Sklopit Êu s vama Savez vjeËan, Savez milosti DaviduobeÊan.” (Izaija 55,3)

Spasenje ljudskog roda oduvijek je bilo cilj nebeskog VijeÊa.Savez milosti bio je naËinjen prije nego πto je svijet utemeljen.On je postojao od vjeËnosti, zato je i nazvan vjeËni savez. Kao πtoje Bog oduvijek postojao, tako je i vjeËni um oduvijek uæivao utome da pokazuje svoju milost ËovjeËanstvu. (7BC 934)

Od poËetka velike borbe Sotonina je namjera bila da pogre-πno prikaæe Boæji karakter i izazove pobunu protiv Njegovog Za-kona. .... Ali usred djelovanja zla, Boæje se namjere neprekidnoispunjavaju. On svim stvorenjima obznanjuje svoju pravednost idobrotu. Sotoninim kuπanjem cijelo je ËovjeËanstvo prestupiloBoæji zakon, ali ærtvom Njegovog Sina otvoren je put kojim se onomoæe vratiti Bogu. Kristovom miloπÊu ljudi mogu biti osposob-ljeni za posluπnost OËevom Zakonu. Tako Bog u svako doba, usredpobune i otpada, okuplja narod koji Mu je vjeran, narod “kom jemoj Zakon u srcu” (Izaija 57,7). (Patrijarsi i proroci, str. 275,276)

Boæje djelo je u svima isto, premda postoje razliËiti stupnjevirazvitka i razliËiti prikazi Njegove sile da bi udovoljio potrebamaljudi u razliËitim vremenima. PoËevπi s prvim obeÊanjem Evane-lja, od doba patrijaraha do izraelskog razdoblja, Ëak i do danaπ-njih dana, u planu otkupljenja se postupno otkriva Boæja namje-ra. ... On koji je objavio Zakon sa Sinaja i Mojsiju dao uredbeobrednog zakona isti je onaj Isus koji je izgovorio propovijed naGori. ... U oba razdoblja uËitelj je isti. Boæji su zahtjevi isti. Na-Ëela njegove vladavine su ista. (Isto, str. 306)

U zavrπnici Boæjega djela na Zemlji zastava Njegova Zakonaponovno Êe biti uzdignuta. ... Bog neÊe prekrπiti svoj Savez nitiÊe mijenjati ono πto je izaπlo iz Njegovih usta. Njegova Êe RijeËostati zauvijek, isto onako nepromjenjiva kao i Njegovo prijesto-lje. (Izraelski proroci i kraljevi, str. 119,120)

BZMilost 03.12.2012, 08:54130

Black

131


U Edenu“Neprijateljstvo ja zameÊem izmeu tebe i æene, izmeu rodatvojeg i roda njezina: on Êe ti glavu satirati, a ti Êeπ muvrebati petu.” (Postanak 3,15)

Savez milosti je prvo sklopljen s Ëovjekom u Edenu kada jenakon pada u grijeh primio boæansko obeÊanje da Êe æenin Po-tomak satirati zmijinu glavu. Ovaj Savez je svim ljudima nudiooprost i pomoÊ milosti Boæje da u buduÊnosti budu posluπnivjerom u Krista. On im je takoer obeÊavao vjeËni æivot uz uvjetvjernosti Boæjem zakonu. Tako su patrijarsi primili nadu u spa-senje. (Patrijarsi i proroci, str. 303)

Adam i Eva prilikom stvaranja bili su upoznati s Boæjim za-konom. On je bio napisan na njihovom srcu, i oni su razumjelizahtjeve koje im je Zakon postavljao. (1BC 1104)

Boæji zakon postojao je joπ prije stvaranja Ëovjeka. On je bioprilagoen potrebama svetih biÊa; Ëak su se i aneli upravljaliprema njemu. Nakon pada u grijeh, naËela pravednosti ostala sunepromijenjena. Niπta nije uklonjeno iz Zakona; nijedno od nje-govih svetih naËela nije moglo biti joπ viπe usavrπeno. I kao πtoje postojao od poËetka, Zakon Êe postojati i tijekom svih beskraj-nih vjekova vjeËnosti. (1SM 220)

Nakon Adamovog prijestupa, naËela Zakona su ... bila jasnoizraæena i tako oblikovana da odgovaraju potrebama Ëovjeka unjegovom greπnom stanju. Krist je, u dogovoru sa svojim Ocem,uspostavio sustav prinoπenja ærtava da bi se smrt, umjesto daodmah pohodi prekrπitelja, prenosila na ærtvu koja Êe simboliËkiprikazivati veliku i savrπenu ærtvu Boæjega Sina. ... Preko krvi teærtve, Ëovjek Êe vjerom gledati unaprijed na krv Isusa Krista kojaÊe izvrπiti pomirenje za grijehe svijeta. (Isto, 230)

Svojom posluπnoπÊu Zakonu Krist je potvrdio njegovunepromjenjivost i dokazao da svaki Adamov sin i svaka AdamovakÊi mogu Njegovom miloπÊu biti savrπeno posluπni Zakonu. ...Zato je Isus i doπao kao naπ Otkupitelj da bi, uËinivπi ih sudi-onicima u boæanskoj naravi, doveo ljude u sklad s naËelima zakonaNeba. (Isusov govor na Gori, str. 72—74)

BZMilost 03.12.2012, 08:54131

Black

132


Sklopljen s Noom“Joπ reËe Bog Noi: ‘A ja, evo, sklapam svoj Savez s vama i svaπim potomstvom poslije vas.’” (Postanak 9,8.9)

Bezakonje se toliko proπirilo da je Bog rekao: “‘Ljude kojesam stvorio izbrisat Êu s lica zemlje.’ ... Ali je Noa naπao milostu oËima Jahvinim. ... Noa je bio Ëovjek pravedan i neporoËan usvom vremenu. S Bogom je Noa hodio.” (Postanak 6,7-9) (1SM 90)

Noa je bio odreen da propovijeda narodu i da po Boæjimuputama naËini korablju u kojoj Êe se spasiti on i njegova obitelj.Nije trebao samo propovijedati, veÊ i svojim primjerom gradnjekorablje uvjeriti sve ljude da vjeruje u ono πto propovijeda. (3SG65)

Noa nije zaboravio Boga koji ih je tako milostivo saËuvao, veÊje neposredno nakon izlaska iz korablje podigao oltar i ... priniona njemu ærtvu paljenicu, pokazujuÊi tako svoju vjeru u Kristakao veliku ærtvu, pokazujuÊi svoju zahvalnost Bogu za prekrasnoizbavljenje. Noina ærtva doprla je do Boga kao ugodni miris. Pri-hvatio je ærtvu i blagoslovio Nou i njegovu obitelj. ...

I da se Ëovjek ne bi plaπio nagomilavanja oblaka i padanjakiπe ... Bog je milostivo ohrabrio Noinu obitelj obeÊanjem: “‘DræatÊu se ja svog Saveza s vama te nikada viπe vode potopne neÊeuniπtiti æiva biÊa.’ ... I reËe Bog: ‘A ovo znamen je Saveza kojistavljam izmeu sebe i vas i svih æivih biÊa πto su s vama, zanaraπtaje buduÊe: Dugu svoju u oblak stavljam, da zalogom budeSavezu izmeu mene i zemlje.’” (Postanak 9,11-16) (Isto, 73,74)

Bog je s jamstvom danim Noi u vezi s potopom povezao jednood najdragocjenijih obeÊanja svoje milosti: “Bit Êe mi kao za Noi-nih dana, kad se zakleh da vode Noine neÊe viπe preplaviti zem-lju; tako se zaklinjem da se viπe neÊu na tebe srditi nit Êu tiprijetiti. Nek se pokrenu planine i potresu brijezi, al se ljubavmoja neÊe odmaÊ od tebe, nit Êe se pokolebati moj Savez mira,kaæe Jahve koji ti se smilovao.” (Izaija 54,9.10) (Patrijarsi i pro-roci, str. 80)

BZMilost 03.12.2012, 08:54132

Black

133


Obnovljen s Abrahamom“Savez svoj sklapam izmeu sebe i tebe i tvoga potomstvaposlije tebe — Savez svoj za vjekove: ja Êu biti Bogom tvojimi tvoga potomstva poslije tebe.” (Postanak 17,7)

Nakon potopa ljudi su se ponovno namnoæili na Zemlji, aumnoæilo se i bezakonje. ... Gospodin je konaËno ostavio otvrdnuleprijestupnike da idu svojim zlim putovima, ali je izabrao Abraha-ma iz ©emovog potomstva i proglasio ga Ëuvarem svojega Zakonaza buduÊe naraπtaje. (1BC 1092)

Isti Savez je obnovljen s Abrahamom u obeÊanju: “Svi Êe senarodi zemlje blagoslivljati tvojim potomstvom.” (Postanak 22,18)Ovo obeÊanje je upuÊivalo na Krista. Tako ga je razumio Abraham(vidi GalaÊanima 3,8.16), i vjerovao da Êe Krist oprostiti grijehe.Ovo je bila vjera koja mu je uraËunata kao pravednost. Ovaj zavjets Abrahamom je podupirao autoritet Boæjeg Zakona. Gospodin seukazao Abrahamu i rekao: “Ja sam El ©adaj — Bog Svesilni,mojim hodi putem i neporoËan budi.” (Postanak 17,1) Boæje svje-doËanstvo o njegovom vjernom sluzi bilo je: “Abraham je sluπaomoj glas i pokoravao se mojim zapovijedima, mojim zakonima iodredbama!” (Postanak 25,6) ...

Premda je ovaj Savez sklopljen s Adamom i obnovljen s Ab-rahamom, on nije mogao biti potvrenim sve do Kristove smrti.On je postojao na temelju Boæjeg obeÊanja od prvog nagovjeπtajaotkupljenja, a prihvaÊan je vjerom. Ipak, kad ga je Krist potvrdio,nazvan je novim Savezom. Boæji zakon je bio temelj Saveza kojije jednostavno bio dogovor za vraÊanje ljudi u sklad s boæanskomvoljom, stavljajuÊi ih u poloæaj u kojem mogu sluπati Boæji Za-kon. (Patrijarsi i proroci, str. 303,304)

Kad ljudskim biÊima pod Abrahamovim savezom ne bi bilomoguÊe dræati Boæje zapovijedi, svaka duπa meu nama bila biizgubljena. Savez s Abrahamom je savez milosti! “MiloπÊu stespaπeni!” (Efeæanima 2,8) Da li i neposluπna djeca? Ne, samo onakoja su posluπna svim Njegovim zapovijedima! (1BC 1092)

Abrahamova bespogovorna posluπnost jedan je od najistak-nutijih primjera vjere i oslanjanja na Boga koji se mogu naÊi usvetim zapisima. ... Upravo takva vjera i takvo povjerenje, koje jepokazao Abraham, potrebni su danas Boæjim vjesnicima. (4T 524)

BZMilost 03.12.2012, 08:54133

Black

134


Uvjeti Saveza“Stoga, budete li mi se vjerno pokoravali i dræali moj Savez,vi Êete mi biti predraga svojina mimo sve narode — ta moj jesav svijet!” (Izlazak 19,5)

Bog je u poËetku ljudima dao svoj Zakon da bi im omoguÊiopostizanje sreÊe i vjeËnoga æivota. (Izraelski proroci i kraljevi, str.115)

Deset zapovijedi, “Ne Ëini!” i “»ini!”, iznose deset obeÊanjakoja se odnose na nas ako budemo posluπni Zakonu koji vlada usvemiru. “Ako me ljubite, vrπit Êete moje zapovijedi.” (Ivan 14,15)To je sræ i bît Boæjeg zakona. Tu su objavljeni uvjeti spasenjasvakom Adamovom sinu i kÊeri. ...

Ovaj Zakon od deset naËela, proæetih najveÊom ljubavlju kojaje mogla biti ukazana Ëovjeku, predstavlja glas Boga koji se sNeba obraÊa duπi i obeÊava: “Ovo Ëini i neÊeπ pasti pod Sotoninuvlast i upravu!” Nema negacija u ovom Zakonu! On zapravo glasi:“To »INI i bit Êeπ ÆIV!” (1BC 1105)

Uvjet za vjeËni æivot i danas je upravo onakav kakav je uvijekbio, upravo onakav kakav je bio u Raju prije pada naπih praro-ditelja: savrπena posluπnost Boæjem zakonu, savrπena pravedno-st. Kad bi se vjeËni æivot mogao dobiti pod bilo kojim drugimuvjetom, sreÊa cijelog svemira bila bi dovedena u opasnost. Stvo-rila bi se moguÊnost da grijeh, sa svim posljedicama nesreÊe ibijede, postane besmrtan. (Put Kristu, str. 52,53)

Krist nije umanjio zahtjeve Zakona. Nedvosmisleno jasnimrijeËima ukazao je na posluπnost kao uvjet za vjeËni æivot — bioje to isti uvjet koji je postavljen Adamu prije pada u grijeh. ...Zahtjev u Savezu milosti isto je toliko πirok kao i zahtjev postav-ljen u Edenu — usklaivanje s Boæjim zakonom koji je svet,pravedan i dobar. (Isusove usporedbe, str. 268,269)

Isti ideal karaktera prikazan je u Starom i u Novom zavjetu.Taj ideal nije takav da ga ne bismo mogli postiÊi. U svakoj zapovi-jedi ili nalogu koji Bog daje, postoji i obeÊanje, najpouzdanijeobeÊanje koje se krije u zapovijedi. Bog se pobrinuo da Mu moæe-mo postati sliËni. To Êe i postiÊi sa svima koji svojom izopaËe-nom voljom ne ometu djelovanje Njegove milosti. (Isusov govorna Gori, str. 105)

BZMilost 03.12.2012, 08:54134

Black

135

7 . svibnja Savez milosti

Ljudska obeÊanja“A sav narod uzvrati jednoglasno: ‘Vrπit Êemo sve πto je Ja-hve naredio.’ Onda Mojsije prenese odgovor naroda Jahvi.”(Izlazak 19,8)

Prvi sporazum, koji Sveto pismo naziva stari Savez, sklopljenje izmeu Boga i Izraela na Sinaju, a potvren je krvlju ærtava.Abrahamov savez je potvren Kristovom krvlju i naziva se drugiili novi Savez, jer je krv kojom je zapeËaÊen prolivena nakon krviprvog Saveza. (Patrijarsi i proroci, str. 304)

Ubrzo nakon πto su se utaborili kod Sinaja, Mojsije je biopozvan na planinu da se susretne s Bogom. ... Izrael je sadatrebao stupiti u blizak, poseban odnos sa Sveviπnjim, da se sjedi-ne kao crkva i narod pod Boæjom upravom. Poruka je Mojsiju zanarod bila: “Vi ste vidjeli πto sam uËinio EgipÊanima; kako samvas nosio na orlovskim krilima i k sebi vas doveo. Stoga, budeteli mi se vjerno pokoravali i dræali moj Savez, vi Êete mi biti pre-draga svojina mimo sve narode — ta moj je sav svijet! — vi Êetemi biti kraljevstvo sveÊenika, narod svet.”

Mojsije se vratio u tabor, i nakon πto je sazvao izraelskestarjeπine, ponovio im je boæansku poruku. Njihov je odgovorglasio: “Vrπit Êemo sve πto je Jahve naredio.” Tako su oni uspo-stavili sveËan Savez s Bogom i obvezali se da Êe ga prihvatiti kaosvog Vladara, Ëime su oni u posebnom smislu postali podloæniNjegovoj vlasti. (Isto, str. 245)

Narod je u ropstvu u velikoj mjeri zaboravio Boga i naËelaAbrahamova Saveza. ... ÆiveÊi usred idolopoklonstva i pokvare-nosti oni nisu imali istinsku predodoæbu o Boæjoj svetosti, oveliËini grijeha u vlastitim srcima, njihovoj potpunoj nesposob-nosti da sami posluπaju Boæji zakon i potrebi za Spasiteljem. Onisu sve ovo tek trebali nauËiti. Bog ih je doveo do Sinaja, pokazaoim svoju slavu, dao im svoj Zakon s obeÊanjem o velikim blago-slovima uz uvjet posluπnosti. ... Narod nije shvatio ... da je bezKrista nemoguÊe dræati Boæji Zakon. .... Uvjereni da sami mogupostiÊi pravednost, oni su izjavili: “Sve πto je Jahve rekao, izvrπitÊemo i posluπat Êemo.” (Izlazak 24,7) (Isto, str. 304,305)

BZMilost 03.12.2012, 08:54135

Black

136


Bolja obeÊanja“Naπ veliki sveÊenik dobio je toliko uzviπeniju sluæbu kolikoje posrednik boljega Saveza, boljega jer je uzakonjen na bo-ljim obeÊanjima. ” (Hebrejima 8,6)

Izraelcima je posebno naglaπeno da ne smiju gubiti iz vidaBoæje zapovijedi, i da Êe im posluπnost zapovijedima donijeti sna-gu i blagoslov. (Izraelski proroci i kraljevi, str. 187)

Oni su bili svjedoci objavljivanja Zakona u zapanjujuÊemveliËanstvu, da su drhtali od straha u podnoæju gore, a ipak samonekoliko tjedana kasnije oni su raskinuli Savez s Bogom i kla-njali se ljevanim kipovima. Nisu se mogli nadati primanju Boæjenaklonosti kroz Savez koji su prekrπili, i sada uviajuÊi svojugreπnost i potrebu za oprostom, oni su osjetili potrebu za Spasi-teljem koji se otkrio u Abrahamovom Savezu i kojeg je ærtvenisustav nagovjeπtavao. Oni su se sada vjerom i ljubavlju bili vezalis Bogom kao svojim Izbaviteljem iz ropstva grijeha. Sada su bilispremni cijeniti blagoslove novog Saveza.

Uvjeti starog Saveza su bili: posluπaj i æivi: “Tko ih vrπi, unjima Êe naÊi æivot.” (Ezekiel 20,11; Levitski zakonik 18,5) Ali,“Proklet bio koji ne bude dræao rijeËi ovoga Zakona i vrπio ih.”(Ponovljeni zakn 27,26) Novi Savez je bio utemeljen na “boljimobeÊanjima”, na obeÊanju o oprostu grijeha i milosti Boæjoj kojaobnavlja srce i dovodi ga u sklad s naËelima Boæjeg zakona. (Pa-trijarsi i proroci, str. 305)

Blagoslovi novoga Saveza zasnovani su iskljuËivo na milostikojom se opraπtaju nepravde i grijesi. ... Svi koji ponize svojesrce, priznaju svoje grijehe, naÊi Êe milost, milosre i sigurnost.Je li Bog, ukazavπi milost greπniku, prestao biti pravedan? Je liprestao poπtovati svoj sveti Zakon i hoÊe li odsad olako prelazitipreko njegovog krπenja? Bog je istinit. On se nikada ne mijenja.Uvjeti spasenja uvijek su isti. Æivot, vjeËni æivot, obeÊan je svimakoji se pokoravaju Boæjem zakonu. ...

U novom Savezu uvjeti pod kojima se moæe steÊi vjeËni æivotisti su kao i u starom — savrπena posluπnost. ... U novom iboljem Savezu Krist je izvrπio Zakon za prekrπitelje Zakona, zaone koji su Ga vjerom prihvatili kao svojeg osobnog Spasitelja. ...Pod boljim Savezom mi smo se oËistili od grijeha Kristovom krv-lju. (7BC 931)

BZMilost 03.12.2012, 08:54136

Black

137


Napisan u srcu“Nego, ovo je Savez πto Êu ga sklopiti s domom Izraelovimposlije onih dana — rijeË je Jahvina: Zakon Êu svoj staviti uduπu njihovu i upisati ga u njihovo srce. ... Jer Êu oprostitibezakonje njihovo i grijeha se njihovih neÊu viπe spominja-ti.” (Jeremija 31,33.34)

Isti Zakon koji je bio napisan na kamenim ploËama SvetiDuh je napisao na ploËama srca. Umjesto da pokuπavamo postiÊisvoju vlastitu pravednost, mi prihvaÊamo Kristovu pravednost.Njegova krv Ëisti naπe grijehe. Njegova se posluπnost pripisujenama. Tada Êe srce obnovljeno Svetim Duhom donijeti plodoveDuha. Mi Êemo Kristovom miloπÊu æivjeti æivotom posluπnostiBoæjem Zakonu koji je napisan na naπim srcima. BuduÊi da ima-mo Kristov Duh, mi Êemo hodati kao πto je On hodio. (Patrijarsii proroci, str. 305)

Postoje dvije zablude kojih se Boæja djeca — osobito onakoja su se tek poËela oslanjati na Njegovu milost — posebnomoraju Ëuvati. Prva ... jest gledanje na svoja djela, oslanjanje naono πto djela mogu uËiniti da bi nas dovela u sklad s Bogom.Onaj tko pokuπava postati svet svojim djelima, vrπenjem Zakona— pokuπava nemoguÊe. ...

Druga, niπta bezopasnija krajnost, jest zabluda da vjerovanjeu Krista oslobaa Ëovjeka vrπenja Zakona i da naπa djela nemajunikakva utjecaja na naπe spasenje buduÊi da samo vjerom dobi-vamo Kristovu milost. ... A ako je Zakon upisan u srce, neÊe li onoblikovati æivot? ... Umjesto da nas oslobodi posluπnosti, upravonas vjera — i samo vjera — Ëini sudionicima Kristove milosti, πtonas osposobljava da budemo posluπni. ...

Tamo gdje se ne radi samo o vjerovanju u Boæju rijeË, veÊ io pokoravanju volje Njemu, gdje se srce podredilo Njemu, osjeÊajiusmjerili prema Njemu — tamo je vjera, vjera koja kroz ljubavradi i oËiπÊava duπu. Tom vjerom srce se obnavlja u Boæje obliËje.A srce, koje se u svojemu nepreporoenom stanju nije pokora-valo Boæjem zakonu, a nije ni moglo, sada uæiva u njegovim sve-tim propisima i uzvikuje zajedno s psalmistom: “O, kako ljubimZakon tvoj, po cio dan o njemu razmiπljam.” (Psalam 119,97) Ipravednost Zakona se ispunila u “... onima, koji su u KristuIsusu” i ne hode po tijelu. (Rimljanima 8,1 — ©ariÊ) (Put Kristu,str. 50—55)

BZMilost 03.12.2012, 08:54137

Black

138


Dar pokajanja“Njega je Bog desnicom svojom uzvisio za Vou i Spasitelja,da dadne Izraelu obraÊenje i oproπtenje grijeha.” (Djela 5,31)

Pokajanje je jedan od prvih rodova spasonosne milosti. Naπveliki UËitelj u svojim poukama zalutalom, palom Ëovjeku, ob-javljuje æivotodavnu silu svoje milosti, govoreÊi da tom miloπÊumuπkarci i æene mogu æivjeti novim æivotom svetosti i neporoË-nosti. Onaj tko æivi takvim æivotom, primjenjuje naËela nebeskogkraljevstva. PouËen od Boga, on i druge vodi pravim putem. Onnikada neÊe zavesti hromoga na nesiguran put. Djelovanje Sve-toga Duha u njegovom æivotu pokazuje da je postao dionik boæan-ske naravi. Svaka duπa na koju djeluje Kristov Duh dobiva takoobilnu mjeru bogate Kristove milosti da, gledajuÊi njezina dobradjela, nevjernik mora priznati da njome upravlja i da je odræavaboæanska sila, pa i sam biva pokrenut na slavljenje Boga. ...

»itajte i prouËavajte 34. poglavlje Knjige proroka Ezekiela! Unjemu nam je dano dragocjeno ohrabrenje. Gospodin izjavljuje:“Ja Êu izbaviti ovce svoje da viπe ne budu plijenom i sudit Êuizmeu ovce i ovce.” “I sklopit Êu s njima Savez mira.” (Ezekiel34,22.25)

Najizrazitije obiljeæje tog saveza mira jest obilno bogatstvomilosti opraπtanja koje je ponueno greπniku ako se pokaje iostavi svoj grijeh. Sveti Duh opisuje Evanelje kao spasenje nje-ænom miloπÊu naπega Boga. “Jer Êu biti milostiv prestupcimanjihovim, grijeha se njihovih viπe neÊu nikako sjeÊati!” (Hebreji-ma 8,12) Je li Bog zanemario pravednost kada je pokazao milostprema greπniku? Ne; Bog nikada ne bi mogao nanijeti sramotusvojem Zakonu dopuπtajuÊi da ga ljudi namjerno i drsko krπe.Pod novim Savezom savrπena posluπnost je uvjet za æivot! Ako segreπnik pokaje i prizna svoje grijehe, dobit Êe pomilovanje. Ær-tvom koju je Krist prinio za njega, oprost mu je osiguran. Kristje umjesto svakog pokajanog greπnika koji vjeruje zadovoljio zah-tjeve Zakona. ...

Pomirenje koje je Krist obavio za nas potpuno zadovoljavaOca. Bog je i dalje pravedan i opravdava svakoga koji vjeruje. (MS28, 1905.)

BZMilost 03.12.2012, 08:54138

Black

139


Dar pomilovanja“Ali ti si Bog praπtanja, milosrdan i blag, na gnjev si spor,a u milosru velik: i nisi ih ostavio!” (Nehemija 9,17)

Pravednost kaæe da grijeh nije moguÊe jednostavno oprostiti,veÊ da se smrtna kazna mora izvrπiti. Bog je, darovavπi svojegajedinoroenoga Sina, ispunio oba zahtjeva. Umrijevπi umjesto Ëo-vjeka, Krist je pretrpio kaznu i osigurao oprost. (1SM 340)

Bog traæi da priznamo svoje grijehe i ponizimo svoje srcepred Njim, ali i da istodobno imamo povjerenje u Njega kao svojegnjeænog Oca koji neÊe odbaciti onoga koji se osloni na Njega. ...Bog ne odustaje od nas zbog naπih grijeha. Mi Êemo Ëiniti grijehei æalostiti Njegovo srce, ali kada se pokajemo i kada doemo kNjemu skruπena srca, On nas neÊe odbaciti. Ipak, ima i preprekakoje moramo ukloniti. Njegovali smo pogreπne osjeÊaje; bilo jeoholosti, samodovoljnosti, nestrpljivosti i prigovaranja. Sve nasto odvaja od Boga. Grijesi se moraju priznati; mora se obavitidublje djelo milosti u srcu. ...

Mi moramo uËiti u Kristovoj πkoli. Niπta osim Njegove pra-vednosti ne moæe nam dati pravo na blagoslove saveza milosti. ...Mi se obraÊamo sebi kao da imamo snagu da sami sebe spasimo;meutim, Isus je umro za nas upravo zato πto smo sami bespo-moÊni. U Njemu je naπa nada, naπe opravdanje, naπa pravednost....

Isus je naπ jedini Spasitelj i mada Êe milijuni onih kojima jepotrebno iscjeljenje odbaciti ponudu Njegove milosti, nijedan kojise osloni na Njegove zasluge neÊe biti ostavljen da propadne. ...

Vi moæda uviate da ste greπni i izgubljeni; ali upravo zbogtoga vam je i potreban Spasitelj. Ako ima grijeha koje trebatepriznati, nemojte oklijevati. To su zlatni trenuci. “Ako priznajemosvoje grijehe, vjeran je on i pravedan: oprostit Êe nam grijehe ioËistiti nas od svake nepravednosti.” (1. Ivanova 1,9) Oni koji sugladni i æedni pravednosti bit Êe nahranjeni i napojeni; jer samIsus je to obeÊao. Dragocjeni Spasitelj! Njegove ruke su raπireneda nas prime, a Njegovo veliko srce, puno ljubavi, Ëeka da nasblagoslovi! (Isto, 350—353)

BZMilost 03.12.2012, 08:54139

Black

140


PrihvaÊen vjerom“Dakako svi ste po vjeri sinovi Boæji u Kristu Isusu.” (Gala-Êanima 3,26)

Govoriti povrπno o vjeri, moliti se bez duπevne gladi i æivevjere, nema nikakvu vrijednost. Formalna vjera u Krista, koja GaprihvaÊa samo kao Spasitelja svijeta, ne moæe nikada donijetiizljeËenje duπi. Vjera koja spaπava nije samo pristajanje razumomuz istinu. Onaj tko Ëeka da stekne cjelovito znanje prije nego πtoÊe pokazati vjeru, ne moæe primiti blagoslov od Boga. Nije dovolj-no samo vjerovati o Kristu; mi moramo vjerovati u Njega. Jedinavjera koja Êe nam koristiti jest ona koja Ga prihvaÊa kao osobnogSpasitelja, koja usvaja Njegove zasluge. Mnogi dræe da je vjeraodreeno miπljenje. Spasonosna vjera jest sporazum po kojem seoni koji prime Krista sami pridruæuju zavjetnom odnosu s Bo-gom. Prava vjera je æivot. Æiva vjera znaËi poveÊanje æivotne sile,potpuno povjerenje uz pomoÊ kojega duπa postaje pobjedonosnasila. (Isusov æivot, str. 277)

Prava vjera je ona koja prihvaÊa Krista kao osobnog Spasi-telja. Bog je dao svog Sina Jedinoroenca, da ja, vjerujuÊi u Nje-ga, “ne poginem, nego da imam æivot vjeËni”. (Ivan 3,16) Kadadoem Kristu, trebam po Njegovoj rijeËi vjerovati da primam Nje-govu milost koja spaπava. Æivot kojim sad æivim trebam “provoditiu vjeri u Sina Boæjega, koji mi je iskazao ljubav i samoga sebe zamene predao”. (GalaÊanima 2,20) (Put u bolji æivot, str. 62)

Apostol Pavao jasno pokazuje odnos izmeu vjere i Zakonau novom Savezu. On kaæe: “Dakle: opravdani vjerom u miru smos Bogom po naπem Gospodinu Isusu Kristu. ... Ukidamo li takovjerom Zakon? Daleko od toga! Naprotiv, tim Zakon utvrujemo.... Doista, ono πto je bilo nemoguÊe Zakonu, jer je zbog tijela bionemoÊan”, on nije mogao opravdati Ëovjeka jer Ëovjek zbog svojegreπne naravi nije mogao dræati Zakon, “ostvario je Bog: poslaoje, radi grijeha, svoga vlastitog Sina u obliËju greπnog tijela iosudio grijeh u tijelu, da bi se u nama, koji ne æivimo po tijelu,nego po Duhu, ispunio pravedni zahtjev Zakona.” (Rimljanima5,1; 3,31; 8,3.4) (Patrijarsi i proroci, str. 373)

BZMilost 03.12.2012, 08:54140

Black

141


Boæji zakon je Njegovo mjerilo“»ujmo svemu zavrπnu rijeË: ‘Boj se Boga, izvrπuj njegovezapovijedi, jer — to je sav Ëovjek.’” (Propovjednik 12,13)

Prije nego πto su poloæeni temelji Zemlji, bio je uËinjen savezda Êe svi koji budu posluπni, svi koji uz pomoÊ obilne milostikoja im je stavljena na raspolaganje postanu sveti po karakteru,koji prihvaÊajuÊi tu milost budu bez mane pred Bogom, postatiBoæja djeca. Taj savez, naËinjen od vjeËnosti, bio je dan Abraha-mu stotinama godina prije Kristovog dolaska. S kakvim je samozanimanjem i s kakvim udubljivanjem Krist, dok je bio u ljud-skom tijelu, prouËavao ljudski rod da vidi hoÊe li njegovi pripad-nici iskoristiti prednosti koje im savez nudi! (FE 403)

U svojem nauku Krist je prikazao dalekoseænost naËela Za-kona koji je objavljen na Sinaju. On sam je u svojem æivotu pri-mjenjivao taj Zakon Ëija naËela zauvijek ostaju veliko mjerilopravednosti — mjerilo po kojem Êe svi biti sueni u onaj velikidan kada sud sjedne i knjige se otvore. On je doπao ispunitisvaku pravdu i, kao glava ljudskog roda, pokazati Ëovjeku da i onmoæe uËiniti to isto, ispuniti svaku pojedinost Boæjih zahtjeva.ZahvaljujuÊi mjeri Njegove milosti koja je dodijeljena svakomËovjeku, nitko ne mora izgubiti Nebo. Svatko tko æeli, moæe do-stiÊi savrπenstvo karaktera. Ta Ëinjenica tvori sam temelj novogevaneoskog saveza. Gospodnji zakon je stablo; Evanelje je mi-risni cvijet i plod koji ono donosi. (1SM 211,212)

Boæji zakon je izraz Boæjeg karaktera. On utjelovljuje naËelaNjegovog kraljevstva. Onaj tko odbija prihvatiti ta naËela, stavljasebe izvan dohvata Boæjih blagoslova.

Slavne moguÊnosti koje su stajale pred Izraelom mogle su seostvariti jedino posluπnoπÊu Boæjim zapovijedima. Isto savrπen-stvo karaktera, ista punina blagoslova — blagoslova uma, duπe itijela, blagoslova domovima i poljima, blagoslova u ovom æivotu iu æivotu koji Êe doÊi — moguÊa nam je jedino ako æivimo uposluπnosti. (Isusove usporedbe, str. 207)

Nemojmo spuπtati zastavu, veÊ je dræimo visoko uzdignutugledajuÊi Onoga koji je ZaËetnik i Zavrπitelj naπe vjere. (SD 215)

BZMilost 03.12.2012, 08:54141

Black

142


ObeÊanje posluπnosti“Prihvati zatim Knjigu Saveza pa je narodu glasno proËita, anarod uzvrati: ‘Sve πto je Jahve rekao, izvrπit Êemo i posluπatÊemo.’” (Izlazak 24,7)

Savez koji je Bog naËinio sa svojim narodom na Sinaju trebabiti naπe utoËiπte i naπa obrana. ... Taj savez je i danas isto tolikona snazi koliko je bio onda kada ga je Gospodin sklopio sa starimIzraelom. ...

To je obeÊanje koje Boæji narod treba dati u ove posljednjedane. Njihovo prihvaÊanje pred Bogom ovisi o vjernom ispunjava-nju uvjeta njihovog sporazuma s Njim. Bog je svojim savezomobuhvatio sve koji su Mu posluπni. Svima koji æele Ëiniti pravdui sud, ËuvajuÊi svoju ruku da ne Ëine zla, upuÊeno je obeÊanje:“PodiÊi Êu u kuÊi svojoj i meu svojim zidovima spomenik i ime,bolje nego sinovima i kÊerima, dat Êu im vjeËno ime koje neÊebiti iskorijenjeno.” (Izaija 56,5) (1BC 1103)

Otac izlijeva svoju ljubav na svoj izabrani narod koji æiviusred sinova ËovjeËjih. To su oni koje je Krist otkupio svojomkrvlju; i buduÊi da su se odazvali Njegovim pozivima, posredova-njem Boæje suverene milosti, izabrani su da budu spaπeni kaoNjegova posluπna djeca. Na njima se pokazala obilna Boæja mi-lost, ljubav kojom ih je On ljubio. Svaki koji se ponizi kao malodijete, svaki koji primi i posluπa Boæju rijeË s jednostavnoπÊumaloga djeteta, naÊi Êe se meu Boæjim izabranicima. (6BC 1114)

Da bismo dobili Boæju milost, moramo obaviti svoj dio posla.Gospodin nije ponudio da umjesto nas hoÊe ili uËini! Njegovanam je milost dana da uËini u nama da hoÊemo i uËinimo, alinikada da zamijeni naπe napore. (4BC 1167)

Neka ljudsko orue usporedi svoj æivot s Kristovim æivotom.... Neka slijedi primjer Onoga koji je ispunio Gospodnji zakon irekao: “Ja sam Ëuvao zapovijedi Oca svoga!” Oni koji slijede Kri-sta neprestano Êe gledati na savrπeni Zakon slobode, i miloπÊukoju im je Krist dao oblikovati svoj karakter u skladu s boæan-skim zahtjevima. (SD 137)

BZMilost 03.12.2012, 08:54142

Black

143


Uloga krπtenja“Dakle, s njim smo zajedno ukopani po krπtenju u smrt dabismo, kao πto je Krist uskrsnuo od mrtvih OËevom slavom,i mi æivjeli novim æivotom.” (Rimljanima 6,4)

Krist je krπtenje proglasio ulazom u svoje duhovno kraljev-stvo. On ga je postavio kao jasan uvjet koji moraju ispuniti svikoji æele biti priznati kao podanici Oca i Sina i Svetoga Duha. Onikoji prou obred krπtenja, javno izjavljuju da su odbacili svijet,da su postali Ëlanovi kraljevske obitelji, djeca nebeskog Kralja. ...

Krist traæi od onih koji su primili ovaj obred da ne zaboraveda su vezani sveËanim zavjetom da Êe æivjeti Gospodinu. Onitrebaju upotrijebiti za Njega sve sposobnosti koje su im povjere-ne i nikada ne smiju izgubiti iz vida da nose Boæji znak posluπno-sti — subotu iz Ëetvrte zapovijedi, da su podanici Kristovog kra-ljevstva, dionici boæanske naravi. Oni trebaju pokoriti Bogu sveπto imaju i πto jesu, svim svojim darovima sluæiti Bogu na slavu.

Oni koji su krπteni trostrukim imenom Oca, Sina i SvetogaDuha, na samom ulazu u svoj krπÊanski æivot time objavljuju dasu prihvatili poziv: “‘Zato iziite izmeu njih i odvojite se’ — veliGospodin! ‘Ne dotiËite se niËega neËista, i ja Êu vas primiti! Ja Êuvam biti Otac, a vi Êete mi biti sinovi i kÊeri’, veli GospodinSvemoguÊi.” (2. KorinÊanima 6,17.18) “BuduÊi da imamo ova obe-Êanja, oËistimo se, ljubljeni od svake tjelesne i duπevne ljage, iprivedimo k savrπenstvu svoju svetost u strahu Boæjemu!” (2.KorinÊanima 7,1)

Neka oni koji su krπtenjem primili Boæji peËat posluπaju overijeËi, neka imaju na umu da je Bog stavio na njih svoj potpisobjavljujuÊi na taj naËin da su postali Njegovi sinovi i kÊeri. Otac,Sin i Sveti Duh, beskrajne i sveznajuÊe sile, primaju one kojiistinski ulaze u zavjetni odnos s Bogom. Oni su prisutni prigo-dom svakog krπtenja i prihvaÊaju kandidate koji su odbacili svijeti primili Krista u hram svoje duπe. Ti kandidati su uπli u Boæjuobitelj i njihova imena su unesena u Janjetovu knjigu æivota.(6BC 1075)

BZMilost 03.12.2012, 08:54143

Black

144


Nema zamjene za Zakon“Pa πto? Da grijeπimo, kad nismo pod Zakonom, veÊ podmiloπÊu? Daleko od toga!” (Rimljanima 6,15)

Sotonina je izmiπljotina da je Krist svojom smrÊu Zakonzamijenio miloπÊu. Isusova smrt nije promijenila niti ukinula, iliu najmanjoj mjeri oslabila zakon Deset zapovijedi. Ta dragocjenamilost, ponuena ljudima Spasiteljevom smrÊu, potvrdila je Boæjizakon. Joπ od Ëovjekovog pada u grijeh, Kristova moralna vlada-vina i Njegova milost nerazdruæivo su povezane. One su iπle rukupod ruku u svim povijesnim razdobljima. (FL 89)

Evanelje Novoga zavjeta nije starozavjetno mjerilo, oslablje-no da bi se pribliæilo greπniku i spasilo ga u njegovim grijesima.Bog od svih svojih podanika zahtijeva posluπnost, potpunu po-sluπnost svim svojim zapovijedima. (6BC 1072)

Isus je u svemu bio kuπan kao i mi da bi mogao pomoÊionima koji su u kuπnji. Njegov æivot je naπ primjer. On je svojomdragovoljnom posluπnoπÊu pokazao da i Ëovjek moæe dræati Boæjizakon i da ga krπenje Zakona, a ne posluπnost Zakonu, stavlja ulance ropstva. ...

»ovjek koji je svojim iskvarenim æivotom izbrisao Boæje ob-liËje iz svoje duπe, ne moæe samo svojim ljudskim naporom pro-izvesti korjenitu promjenu u sebi. On mora prihvatiti odredbeEvanelja; mora se pomiriti s Bogom posluπnoπÊu Njegovom Za-konu i vjerom u Isusa Krista. Njegov æivot od tog trenutka morastajati pod upravom novog naËela. ... On se mora suoËiti s ogle-dalom, Boæjim zakonom, mora prepoznati mane svojega moralnogkaraktera, mora odbaciti svoje grijehe i oprati haljine svojeg ka-raktera u krvi Janjetovoj. ...

Utjecaj evaneoske nade neÊe navesti greπnika da spasenjekoje Krist nudi promatra kao pitanje neograniËene milosti, kojabi mu dopuπtala da i dalje æivi u prestupanju Boæjeg zakona. Kadasvjetlo istine obasja njegov um i kada potpuno shvati Boæje zah-tjeve, kada shvati veliËinu svojih prijestupa, on Êe promijenitisvoje putove, postat Êe vjeran Bogu snagom koju je stekao odsvojega Spasitelja i æivjeti novim i Ëistijim æivotom. (4T 294,295)

ZadaÊa Evanelja nije da oslabi zahtjeve Boæjega svetog za-kona, veÊ da uzdigne ljude tako da mogu dræati njegove propise.(6BC 1073)

BZMilost 03.12.2012, 08:54144

Black

145


Ljubav prema Bogu i Ëovjeku“On mu odgovori: ‘Ljubi Gospodina Boga svoga svim srcemsvojim, svom duπom svojom i svom pameti svojom! ... Ljubibliænjega svoga kao samoga sebe!’” (Matej 22,37-39)

Cjelokupno djelo milosti je stalna sluæba ljubavi, samoodri-canja i samopoærtvovnosti. U svakom trenutku Kristova boravkana Zemlji od Njega se kao nezadræiva rijeka izlijevala Boæja lju-bav. Svi koji su ispunjeni Njegovim Duhom, voljet Êe onako kakoje On volio. Istim naËelom koje je pokretalo Krista, bit Êe i oninadahnuti u svim svojim meusobnim odnosima.

Ova ljubav je dokaz njihovog uËeniπtva. ... Kad su ljudi me-usobno povezani, ne silom ili osobnim interesima, nego ljubav-lju, pokazuju djelovanje osobitog utjecaja koji je uzviπeniji odsvakog ljudskog utjecaja. Tamo gdje postoji to jedinstvo, dokaz jeda je Boæji lik obnovljen u ljudskom rodu i da im je usaeno novoæivotno naËelo. To pokazuje da u boæanskoj prirodi postoji silakoja se moæe suprotstaviti nadnaravnim silama zla i da Boæjamilost pokorava sebiËnost svojstvenu naravi ljudskog srca. (Isu-sov æivot, str. 563)

Kad se naπe ja stopi s Kristom, ljubav Êe se spontano poja-viti. Savrπenost krπÊanskog karaktera dostiÊi Êemo kad se u na-πem srcu bude neprestano javljala æelja da pomognemo bliænjimai da im donesemo blagoslov — kad nebesko sunËevo svjetlo ispu-ni naπe srce i pokaæe se na naπem licu.

Srce u kojemu æivi Krist ne moæe biti liπeno Njegove ljubavi.Ako budemo ljubili Boga zato πto je On prvi ljubio nas, mi Êemovoljeti i sve one za koje je Krist umro. Mi se ne moæemo povezatis Boæanstvom ukoliko se istodobno ne poveæemo s ËovjeËanstvomjer se u Onome koji sjedi na prijestolju svemira sjedinilo ljudskos boæanskim. Povezani s Kristom, bit Êemo povezani i sa svojimbliænjima zlatnim karikama lanca ljubavi. Tada Êe se i suÊut isaæaljenje koje je Krist pokazivao pokazati i u naπem æivotu. ...Bit Êe nam isto tako prirodno da priskoËimo u pomoÊ siromaπni-ma i napaÊenima kao πto je Kristu bilo prirodno da ide i Ëinidobro. (Isusove usporedbe, str. 262,263)

Boæji zakon zahtijeva da Ëovjek voli Boga iznad svega, a svo-jega bliænjega kao sebe samoga. Kada se miloπÊu naπega Gospo-dina Isusa Krista to potpuno ostvari, mi Êemo biti savrπeni uKristu. (5BC 1097)

BZMilost 03.12.2012, 08:54145

Black

146


UkljuËuje i izgradnju karaktera“Vi ste, naprotiv, izabrani rod, kraljevsko sveÊenstvo, svetipuk, narod odreen za Boæju svojinu, da razglasite slavnadjela onoga koji vas pozva iz tame u svoje Ëudno svjetlo.” (1.Petrova 2,9)

Posluπnost Boæjem zakonu razvija u Ëovjeku karakter koji jeu skladu sa svim onim πto je neporoËno, sveto i neokaljano. Uæivotu takvog Ëovjeka jasno je objavljena poruka Kristovog Evan-elja. PrihvaÊajuÊi Kristovu milost i izljeËenje od sile grijeha,takav Ëovjek uspostavlja pravilan odnos s Bogom. Njegov æivot,osloboen taπtine i sebiËnosti, ispunjen je Boæjom ljubavlju. Nje-gova svakidaπnja posluπnost Boæjem zakonu tako oblikuje njegovkarakter da mu osigurava vjeËni æivot u Boæjem kraljevstvu. (SD42)

Meutim, Krist nije nikad uvjeravao da se savrπenstvo karak-tera moæe lako postiÊi. Plemenit, svestran karakter ne moæe senaslijediti. On se ne pojavljuje sluËajno. Plemenit karakter izgra-uje se osobnim naporima, zaslugom i miloπÊu Isusa Krista. Bogdaje talente i snagu uma; mi oblikujemo karakter. On se oblikujeu oπtrim, æestokim borbama sa samim sobom. Bitka za bitkommora se voditi protiv naslijeenih sklonosti. Mi moramo samisebe strogo ispitivati i ne dopuπtati da ijedna nepovoljna karak-terna osobina ostane nepopravljena. (Isusove usporedbe, str. 222)

Nema istine u Ëovjeku koji ne pokazuje, oplemenjen duhov-nim karakterom, silu koja nadmaπuje onu koju nam svijet moæedati, niti takav Ëovjek πiri utjecaj koji po svojoj svetoj, posebnojnaravi odgovara samoj istini. Onaj, pak, koji je posveÊen istinomπirit Êe spasonosni, æivotni utjecaj na sve koji s njim dolaze udodir. To je biblijska vjera. (TM 378)

Nama stalno treba novo otkrivenje Krista, svakodnevno is-kustvo koje Êe biti u skladu s Njegovim naukom. Nama su nado-hvat ruke uzviπene steËevine. Po Boæjem planu za nas, mi trebamostalno napredovati u znanju i vrlinama. Boæji je Zakon odjek Nje-gova glasa koji poziva sve ljude: “Popni se na viπu stepenicu; budisvet, joπ svetiji.” Svakoga dana mi imamo priliku napredovati usavrπenstvu krπÊanskog karaktera. (Put u bolji æivot, str. 323)

BZMilost 03.12.2012, 08:54146

Black

147


Zahtijeva neporoËnost“Bog nas, uistinu, nije pozvao k neËistoÊi, nego k posveÊe-nju.” (1. Solunjanima 4,7)

Æivot je dar od Boga. Tijelo smo dobili da bismo ga upotrije-bili u sluæbi Bogu i On æeli da se brinemo o njemu i da ga cijeni-mo. Svi imamo tjelesne i umne sposobnosti. Naπe sklonosti iosjeÊaji imaju svoje sjediπte u tijelu i mi zato ne smijemo Ëinitiniπta Ëime bismo pokvarili blago koje nam je povjereno. Tijelomoramo odræavati u najboljem moguÊem stanju i pod najduhov-nijim utjecajima kako bismo na najbolji naËin mogli iskoristitisvoje sposobnosti (1. KorinÊanima 6,13). (CH 41)

Naπe tijelo pripada Bogu. On je platio cijenu otkupljenja zatijelo baπ kao i za duπu. ... Bog je veliki nadglednik ljudskogorganizma. Dok se brinemo o svojem tijelu, mi moramo surai-vati s Njim. Ljubav prema Bogu prijeko je potrebna za æivot izdravlje. Da bismo imali savrπeno zdravlje, naπe srce mora bitiispunjeno nadom, ljubavlju, i radoπÊu.

Moramo se strogo Ëuvati popuπtanja strastima. Kada stra-stima dopustimo da se otmu nadzoru, naπe sposobnosti opaæanjai primanja dojmova bivaju zloupotrijebljene, uæasno zloupotri-jebljene. Kada popuπtamo strastima, krv, umjesto da kruæi svimdijelovima tijela i na taj naËin rastereti srce i razbistri misli,poËinje se u neodgovarajuÊim koliËinama skupljati u unutarnjimorganima, pa se kao posljedica pojavljuju bolesti. »ovjek ne moæebiti zdrav sve dok ne prepozna i ne ukloni zlo.

“A tko se zdruæi s Gospodinom”, tko se savezom milostipovezao s Kristom, “s njim je jedan duh. Bjeæite od bludnosti!”(1. KorinÊanima 6,17.18) Nemojte se ni za jedan trenutak predo-miπljati! Sotona bi se radovao kada bi vidio da su vas nadvladalekuπnje. Nemojte zastajati da biste se prepirali sa svojom oslab-ljenom savjeπÊu. Nemojte sebi dopustiti ni prvi korak na putuprijestupa!

O, kada bi svi koji sebe smatraju mudrima, koji misle da susposobni vlastitom snagom obavljati sve æivotne duænosti, slije-dili Josipov primjer! Mudrim Ëovjekom nikada neÊe vladati, nitiÊe njime upravljati njegovi prohtjevi i njegove strasti, nego Êe onupravljati i prohtjevima i strastima. NastojeÊi pripremiti um i tijeloza pravilno obavljanje æivotnih duænosti, on Êe se pribliæiti Bogu.... Sotona uniπtava, Krist obnavlja! (Isto, 586—588)

BZMilost 03.12.2012, 08:54147

Black

148


Poziva na sliËnost Kristu“Tko tvrdi da ostaje u njemu, taj mora tako æivjeti kako je onæivio.” (1. Ivanova 2,6)

Evanelje ne treba iznositi kao neku beæivotnu teoriju, veÊkao æivu silu koja mijenja æivot. Bog æeli da oni koji primajuNjegovu milost budu svjedoci njezine moÊi. ... On æeli da Njegovesluge pruæe svjedoËanstvo o Ëinjenici da Boæjom miloπÊu ljudimogu posjedovati karakter sliËan Kristovom i radovati se ËvrstomobeÊanju Njegove velike ljubavi. On æeli da svjedoËimo o tomekako On ne moæe biti zadovoljan sve dok ljudskom rodu ne buduvraÊene svete prednosti Njegovih sinova i kÊeri. (Isusov æivot, str.683,684)

Boæji narod treba biti poznat kao narod koji potpuno sluæiBogu, koji Mu sluæi cijelim srcem ne odajuÊi Ëast sebi, imajuÊi naumu da se najsveËanijim zavjetom obvezao da Êe sluæiti Gospo-dinu i samo Gospodinu. (9T 17)

Bog od svoje djece zahtijeva savrπenstvo. Njegov Zakon jeizraz Njegovog karaktera i mjerilo svih karaktera. To beskrajnomjerilo pokazano je svima tako da nitko ne moæe biti u zabludikakve ljude Bog æeli imati u svojem kraljevstvu. Kristov æivot naZemlji bio je savrπeni izraz Boæjeg zakona, pa kad oni koji tvrdeda su Boæja djeca svojim karakterom postanu sliËni Kristu, bit Êeposluπni Boæjim zapovijedima. Tada Êe ih Bog moÊi proglasitipripadnicima nebeske obitelji. Odjeveni u bijelu odjeÊu Kristovepravednosti, oni Êe dobiti mjesto na kraljevoj svadbenoj gozbi.Imat Êe se pravo pridruæiti mnoπtvu koje je oprano Spasiteljevomprolivenom krvlju. (Isusove usporedbe, str. 214)

Sve treba promatrati u svjetlu Kristovog primjera. On je Is-tina. On je istinsko Svjetlo koje obasjava svakoga Ëovjeka kojidolazi na svijet. Sluπajte Njegove rijeËi, slijedite Njegov primjersamoodricanja i samoærtvovanja, oslonite se na Njegove zaslugeda bi slava karaktera koju je On imao bila dana i vama. Oni kojislijede Krista, ne ugaaju sebi. Ljudska mjerila su kao savitljivatrska. Gospodnje mjerilo je savrπenstvo karaktera. (TM 419,420)

BZMilost 03.12.2012, 08:54148

Black

149


Iz cijeloga srca“Jahve, Bog tvoj, nareuje ti danas da vrπiπ ove zakone iuredbe. Dræi ih, dakle, i vrπi svim srcem svojim i svom duπomsvojom.” (Ponovljeni zakon 26,16)

U savezu koji je Bog u davna vremena sklopio sa svojimnarodom izreËene su upute kako Êe Mu vjerno odati priznanje zamilostiva i Ëudesna djela koja je uËinio za njih. Bog je izbaviosvoj narod iz egipatskog ropstva, doveo ga je u ObeÊanu Zemljui dao mu divnu baπtinu i sigurno boraviπte. Od naroda je traæio daprizna ta Njegova Ëudesna djela. Prvine od plodova zemlje trebalesu biti posveÊene Bogu, vraÊene u obliku zahvalnih prinosa, uobliku priznanja za Njegovu dobrotu prema narodu. ...

Te upute, koja je Gospodin dao svojem narodu, izraæavajunaËela Zakona Boæjeg kraljevstva i izloæena su jasno i odreenotako da narod ne ostane u neznanju ili nedoumici. Ti tekstoviiznose trajnu obvezu za sve koje je Bog blagoslovio æivotom, zdrav-ljem i prednostima na ovozemaljskom i duhovnom podruËju. Bo-æja poruka nije oslabljena tijekom vremena. Boæji su zahtjevi idanas isto tako obvezatni, isto tako punovaæni baπ kao πto suBoæji darovi uvijek aktualni i trajni.

Da nitko ne bi zaboravio te vaæne upute, Krist ih je ponovioi vlastitim glasom. Pozvao je svoje sljedbenike na æivot posveÊe-nja i samoodricanja. On kaæe: “Ako, dakle, tko hoÊe iÊi za mnom,neka se odreËe samog sebe, neka uzme svoj kriæ i neka me slije-di!” (Matej 16,24) To valja shvatiti onako kako piπe! Jedino samo-odricanjem i samopoærtvovnoπÊu moæemo pokazati da smo istin-ski uËenici Isusa Krista.

Krist je smatrao vrlo vaænim podsjetiti svoj narod na istinuda je posluπnost Boæjim zapovijedima bitna za njihovo i sadaπnjei buduÊe dobro. Posluπnost donosi blagoslov, neposluπnost pro-kletstvo. Osim toga, kada veÊ na poseban naËin pokazuje naklo-nost prema svojem narodu, Gospodin traæi da narod javno odapriznanje za Njegovu dobrotu. Na taj Êe naËin biti proslavljenoNjegovo ime; jer takvo je priznanje svjedoËanstvo da su NjegoverijeËi vjerne i istinite. “Uæivaj sva dobra kojima je Jahve, Bog tvoj,obasuo tebe i dom tvoj.” (Ponovljeni zakon 26,11) (MS 67, 1907.)

BZMilost 03.12.2012, 08:54149

Black

150


Uzviπeni sporazum“Danas si ugovorio s Jahvom da Êe ti on biti Bog, a ti da ÊeπiÊi njegovim putovima, dræati njegove zakone, njegove zapo-vijedi i njegove uredbe i sluπati njegov glas. Danas je Jahveugovorio s tobom da Êeπ ti biti njegov narod, njegova predra-ga svojina, kako ti je obeÊao, i da Êeπ dræati sve njegovezapovijedi.” (Ponovljeni zakon 26,17.18)

Ako æelimo odræati svoj zavjet s Bogom, ne smijemo Mu us-kratiti svoju sluæbu i svoja sredstva. ... Svrha je svih Boæjih zapo-vijedi da pokaæu Ëovjekovu duænost ne samo prema Bogu, veÊ iprema bliænjima. U ovom zavrπnom vremenu svjetske povijesti, nesmijemo, zbog uroene sebiËnosti svojeg srca, sumnjati ili dovo-diti u pitanje Boæje pravo da postavlja te zahtjeve, jer Êemo inaËeprevariti sebe i uskratiti svojoj duπi najveÊe blagoslove Njegovemilosti. Srce, um i duπa trebaju se stopiti s Boæjom voljom. TadaÊe savez, naËinjen po savjetu Beskrajne mudrosti, proglaπen kaovaæeÊi silom i autoritetom Kralja nad kraljevima i Gospodara nadgospodarima, djelovati na naπe zadovoljstvo. ... Bit Êe nam dovolj-no πto je On rekao da Êe posluπnost Njegovim pravilima i zako-nima donijeti æivot i blagostanje Njegovom narodu.

Blagoslovi Boæjeg saveza obostrani su. ... Bog Êe prihvatitione koji æele raditi na proslavljanju Njegovog imena. ... Njegovnarod koji dræi Njegove zapovijedi, uzdizat Êe Boga da bi i Onnjega uzdigao “ËaπÊu, imenom i slavom nad sve narode koje jestvorio; i ti Êeπ biti narod posveÊen Jahvi, Bogu svome, kako ti jerekao” (Ponovljeni zakon 26,19).

Svojim krπteniËkim zavjetom mi smo se obeÊali Bogu i sve-Ëano priznali Gospodina Boga kao svojeg Vladara. Mi smo zapravodali sveËanu prisegu u ime Oca, Sina i Svetoga Duha da Êe od togtrenutka naπ æivot biti sjedinjen sa æivotom te tri velike sile, daÊe æivot kojim Êemo æivjeti u tijelu proteÊi u iskrenoj posluπnostiBoæjem svetom zakonu. Mi smo proglasili da smo mrtvi, da je naπæivot sakriven s Kristom u Bogu, da Êemo odsad hoditi s Njim unovini æivota, kao muπkarci i æene koji su stekli iskustvo novo-roenja. Mi smo priznali Boæji savez koji je uËinio s nama i obvezalise da Êemo traæiti ono πto je gore, gdje Krist sjedi s desne straneBogu. Svojim ispovijedanjem vjere priznali smo Gospodina kaosvojeg Boga i zavjetovali se da Êemo poπtovati Njegove zapovijedi.(MS 67, 1907.)

BZMilost 03.12.2012, 08:54150

Black

151


Blagoslovi saveza“Dajite, pa Êe vam se davati: dobra, zbijena, stresena i pre-obilna mjera iskrenut Êe vam se u skut, jer Êe vam se mjeritimjerom kojom mjerite.” (Luka 6,38)

Bog blagoslivlja djelo ljudskih ruku da bi Mu oni mogli vratitiNjegov dio. On im daje sunËano svjetlo i kiπu; On Ëini da zelenilobuja; On daje zdravlje i sposobnost stjecanja sredstava. Svakiblagoslov dolazi iz Njegove ruke pune obilja i On æeli da muπkarcii æene pokaæu zahvalnost vraÊajuÊi Mu dio u obliku desetine iprinosa — prinosa zahvalnosti, dragovoljnih darova, prinosa zaprijestup. ... Trebaju pokazati nesebiËno zanimanje za izgradnjuNjegova djela u svim dijelovima svijeta. (Izraelski proroci i kra-ljevi, str. 452)

U velikom djelu objavljivanja opomene svijetu, oni kojimaistina leæi na srcu, koji su posveÊeni istinom, obavit Êe zadaÊukoja im je dodijeljena. Oni Êe biti vjerni u davanju desetine iprinosa. Svaki vjernik Crkve obvezao se svojim zavjetnim odno-som s Bogom da Êe napustiti svako prekomjerno troπenje sred-stava. Nemojmo dopustiti da nas nedostatak smisla za ekonomiË-nost u naπem domu onesposobi da obavimo svoju duænost upomaganju djelu koje je veÊ ukorijenjeno i djelu propovijedanjana novim podruËjima. ...

Pozivam braÊu i sestre πirom svijeta da postanu svjesni od-govornosti koja poËiva na njima da vjerno donose desetinu. ...Budite vjerni u svoenju raËuna sa svojim Stvoriteljem. ...

Onaj koji je dao svojega jedinoroenog Sina da umre za nas,uËinio je savez s nama. On nam daje svoje blagoslove, a zauzvratzahtijeva da donosimo svoje desetine i prinose. ... Bog pozivasvojeg predstavnika na Zemlji da bude vjeran ugovoru koji jesklopio s Njime. On kaæe: “Donesite Ëitavu desetinu u riznicu dau mojoj kuÊi bude hrane.” (Malahija 3,10) (CS 74,75)

Kako je veliki dar koji je Bog dao Ëovjeku i kako je priliËilonaπemu Bogu da ga daruje! VelikoduπnoπÊu koja nikada neÊe bitinadmaπena, On ga je dao da bi mogao spasiti buntovne sinoveljudske, da bi ih naveo da uvide Njegovu namjeru i shvate Njegovuljubav. HoÊeπ li i ti svojim darovima i prilozima pokazati da tiniπta nije preteπko za Onoga koji je “dao svoga jedinoroenogSina”? (Isto, 19)

BZMilost 03.12.2012, 08:54151

Black

152


Potvren Kristovom krvlju“Uistinu, svaki put kad jedete ovaj kruh i pijete ovaj kaleænavjeπÊujete smrt Gospodnju dok on ne doe.” (1. KorinÊani-ma 11,26)

UspostavljajuÊi obrednu sluæbu koja Êe zamijeniti Pashu, Kristje svojoj Crkvi ostavio uspomenu na svoju veliku ærtvu prinesenuza Ëovjeka. Rekao je: “Ovo Ëinite na moju uspomenu!” Tim Ëinomje oznaËio prekretnicu izmeu dva sustava i njihova dva velikablagdana. Jedan je zauvijek prestao postojati; a drugi, tek uspo-stavljen, trebao je zauzeti njegovo mjesto i nastaviti se kroz svevjekove kao uspomena na Njegovu smrt. ...

U tom posljednjem Ëinu, kad je s uËenicima podijelio kruh ivino, Krist se novim zavjetom obvezao postati njihov Spasitelj;novim zavjetom u kojemu je bilo napisano i zapeËaÊeno da Êe sena sve koji vjerom prihvate Krista izliti svi blagoslovi πto ih Nebomoæe dati, u ovom i buduÊem besmrtnom æivotu. Taj zavjetnidokument trebao je biti potvren Kristovom krvlju, na koju susve starozavjetne ærtve podsjeÊale Boæji izabrani narod. Krist jeodredio da se ta VeËera Ëesto svetkuje da bi nas podsjetila naNjegovu ærtvu, na ærtvu kojom je dao svoj æivot da bi se izbrisaligrijesi svih koji Ga vjeruju i primaju. (Evangelism, str. 273—276)

Sile tame kao da su nadvladale prilikom Spasiteljeve smrti iklicale su od radosti zbog svoje pobjede. Meutim, iz unajmljenaJosipova groba Isus je iziπao kao pobjednik. (Isusov æivot, str.121)

Isus je odbio primiti poπtovanje svog naroda dok ne dobijejamstvo da je Otac prihvatio Njegovu ærtvu. On se uznio u nebe-ske dvorove i od samoga Boga dobio uvjeravanje da je Njegovaærtva pomirenja za grijehe ljudi dovoljna, da kroz Njegovu krv svimogu dobiti vjeËni æivot. Otac je potvrdio zavjet πto ga je uËinios Kristom, da Êe prihvatiti ljude koji se kaju i koji su posluπni,i da Êe ih voljeti onako kao πto voli svoga Sina. Krist je trebaozavrπiti svoje djelo i ispuniti svoje obeÊanje: “Rjei Êe biti Ëovjekneg’ æeæeno zlato, rjei samrtnik od zlata ofirskog”. (Izaija 13,12)(Isto, str. 654)

BZMilost 03.12.2012, 08:54152

Black

153


ZapeËaÊen Kristovom ærtvom pomirnicom“U kome imamo otkupljenje njegovom krvlju, oproπtenje grije-ha, prema bogatstvu njegove milosti.” (Efeæanima 1,7)

Krist na kriæu ne samo da je pozvao ljude da se pokaju predBogom zbog krπenja Njegovog Zakona — onoga komu opraπta,Bog prvo vodi na pokajanje — veÊ je zadovoljio i pravdu; On jesebe prinio kao ærtvu pomirnicu. Njegova prolivena krv, Njegovolomljeno tijelo, sve je to zadovoljilo zahtjeve prekrπenog Zakonai tako je On premostio provaliju koju je naËinio grijeh. On jestradao u tijelu da bi svojim ranjenim i slomljenim tijelom mogaopokriti bespomoÊnog greπnika. Pobjeda, postignuta NjegovomsmrÊu na Golgoti, zauvijek je pred svemirom skrπila moÊ Sotoni-nih optuæbi i utiπala njegove laæne priËe da Bog nije sposoban zasamoodricanje i da zato ono nije bitno ni u ljudskoj obitelji. (1SM341)

Krist je bio bez grijeha, jer u protivnom Njegov æivot u ljud-skom tijelu i Njegova smrt na kriæu s namjerom zadobivanja milo-sti za greπnika ne bi imali veÊu vrijednost od smrti bilo kojegdrugog Ëovjeka. Iako je na sebe uzeo ljudsku narav, proveo jeæivot u jedinstvu s Boæanstvom. On je svoj æivot mogao poloæitikao sveÊenik, ali i kao ærtva. ... On je sebe ponudio Bogu kaoærtvu bez mane.

Kristova ærtva pomirnica zauvijek je zapeËatila vjeËni savezmilosti. Ona je ispunila sve uvjete zbog kojih bi Bog privremenoobustavio slobodan protok milosti prema pripadnicima ljudskogroda. Ona je sruπila svaku prepreku koja bi zaustavljala obilnoizlijevanje milosra, milosti, mira i ljubavi i na najgreπnijeg pri-padnika Adamovog potomstva. (7BC 933)

U nebeskim dvorovima Krist moli za svoju Crkvu — moli zaone za koje je svojom krvlju platio cijenu otkupa. DjelotvornostNjegove ærtve ne mogu umanjiti nikakva razdoblja ni stoljeÊa. Nitinas æivot ili smrt, visina ili dubina mogu odvojiti od ljubavi Boæjeu Kristu Isusu; ne zato πto se mi tako Ëvrsto dræimo Njega, veÊzato πto On nas dræi tako Ëvrsto. Kad bi spasenje ovisilo o naπimvlastitim naporima, ne bismo se mogli spasiti; ali ono ovisi oOnome koji stoji iza svih obeÊanja. Moæda se Ëini da Ga se dræimonedovoljno Ëvrsto, ali On nas voli ljubavlju starijeg brata; doklegod Ëuvamo zajednicu s Njim, nitko nas ne moæe iπËupati iz Nje-govih ruku. (Djela apostolska, str. 348)

BZMilost 03.12.2012, 08:54153

Black

154


Krist kao Posrednik“Krist, naime, nije uπao u Svetinju nad svetinjama naprav-ljenu rukom, koja je samo slika prave, nego u samo nebo, daposreduje za nas pred licem Boæjim.” (Hebrejima 9,24)

Grijeh Adama i Eve prouzroËio je straπno razdvajanje Boga iËovjeka. Krist je stupio izmeu greπnog Ëovjeka i Boga i rekaoËovjeku: “Sada moæeπ iziÊi pred Oca; stvoren je plan po kojem seBog moæe pomiriti s Ëovjekom i Ëovjek s Bogom; preko posredni-ka ti se moæeπ pribliæiti Bogu!” I sada On stoji i posreduje zatebe! On je Veliki sveÊenik koji se moli za tebe; a ti trebaπ doÊii iznijeti svoj sluËaj Ocu preko Isusa Krista. Na taj naËin moæeπdobiti pristup Bogu. (2T 591)

Isus Krist je prikazan kako stalno stoji pred ærtvenikom, usvakom trenutku nudeÊi ærtvu za grijehe svijeta. On je sluga pra-vog Svetiπta koje je podigao Bog, a ne Ëovjek. SimboliËke sjenehebrejskog Svetiπta nemaju viπe nikakve vrijednosti. Dnevno igodiπnje simboliËko posredovanje viπe se ne mora obavljati, ali jeærtva pomirnica preko Posrednika bitna zbog stalnog ponavljanjagrijeha. Isus sluæi u Boæjoj prisutnosti prinoseÊi svoju prolivenukrv, kao krv zaklanog jaganjca. ...

Bogosluæja, molitve, hvale, pokajniËko priznanje grijeha, svese to podiæe kao ugodni miris od istinskih vjernika prema nebe-skom Svetiπtu, ali prolazeÊi kroz pokvarene kanale ljudske na-ravi, postaje tako zaprljano da ako ne bude oËiπÊeno krvlju, nikadane moæe imati vrijednost pred Bogom. ... Cjelokupni miris kâdakoji se podiæe iz zemaljskih svetiπta mora biti pomijeπan s kap-ljama Kristove krvi oËiπÊenja. On pred Ocem podiæe kadionicusvojih zasluga u kojoj nema nikakve mrlje zemaljske pokvareno-sti. On stavlja u svoju kadionicu molitve, hvale i priznanja svojegnaroda kojima dodaje svoju neokaljanu pravednost. I onda, s mi-risom zasluga Kristovih molitava, kâd dolazi pred Boga kao savr-πen i potpuno prihvatljiv. ...

O, kada bi svi mogli uvidjeti da sve πto je povezano s posluπ-noπÊu, hvalom i zahvaljivanjem mora biti stavljeno na razbuktaluvatru Kristove pravednosti. (6BC 1077,1078)

BZMilost 03.12.2012, 08:54154

Black

155


Krv Saveza“A Bog, izvor mira, koji izvede od mrtvih naπega GospodinaIsusa, velikog pastira ovaca zbog krvi vjeËnoga Saveza, nekavas osposobi za svaku vrstu dobra djela, da mognete izvrπitinjegovu volju! Neka ostvari u vama ono πto je pred njimugodno po Isusu Kristu, komu slava u vijeke vjekova! Amen.”(Hebrejima 13,20.21)

Mnogima je bilo nerazumljivo zaπto je u vrijeme starog Save-za traæeno toliko ærtava, zaπto je toliko krvavih ærtava bilo stavlja-no na ærtvenik. Meutim, velika istina koja je lebdjela pred oËimaljudi, koja je bila upisana u njihove misli i srce, glasila je: “I bezprolijevanja krvi nema oproπtenja.” (Hebrejima 9,22) Svaka okr-vavljena ærtva simboliËki je predstavljala “Jaganjca Boæjeg kojiuzima grijeh svijeta” (Ivan 1,29).

Sam Krist bio je zaËetnik hebrejskog bogosluænog sustava ukojem su, putem sjena i simbola, bile prikazane duhovne i nebe-ske Ëinjenice. Mnogi zaboravljaju pravo znaËenje tih ærtava; veli-ka istina da samo preko Krista dobivamo oprost grijeha ostala imje nepoznata. Samo umnoæavanje broja ærtvovanih æivotinja, krvibikova i jaraca, nije moglo ukloniti grijeh. ...

Pouka je bila sadræana u svakoj ærtvi, utisnuta u svaki obred,sveËano propovijedana od strane sveÊenika dok su obavljali svojusvetu sluæbu, a objavljivao ju je i sam Bog — da samo Kristovakrv moæe donijeti oprost grijeha. (7BC 932,933)

U stara vremena vjernici su se spaπavali preko istog Spasite-lja kao i sada, samo je to bio prikriveni Bog. Oni su Boæju milostgledali u simbolima. ... Kristova ærtva je slavno ispunjenje cjelo-kupnog hebrejskog sustava. ... Kada je kao bezgreπna Ærtva, Isus,pognula glavu i umrla, kada je nevidljivom rukom SvemoguÊegazavjesa u Hramu bila rasporena nadvoje, otvoren je novi i æivi put.Svi su se sada mogli pribliæiti Bogu Kristovim zaslugama. Upravozato πto je veo bio uklonjen, ljudi su mogli iziÊi pred Boga. Viπenisu ovisili o sveÊenicima ili obrednim ærtvama. Sada su svi moglislobodno i neposredno izlaziti pred Boga zaslugom svojega osob-nog Spasitelja. (Isto, 932)

Cijeli um, cijela duπa, cijelo srce i sva snaga, sve to bilo jeotkupljeno krvlju Boæjega Sina. (TM 130)

BZMilost 03.12.2012, 08:54155

Black

156


Savez i subota“Stoga neka Izraelci dræe subotu — svetkujuÊi je od naraπtajado naraπtaja — kao vjeËni savez. Neka je ona znak, zauvijek,izmeu mene i Izraelaca. Ta Jahve je za πest dana sazdaonebo i zemlju, a sedmoga je dana prestao raditi i odahnuo.”(Izlazak 31,16.17)

Kada je Gospodin izbavio izraelski narod iz Egipta i povjeriomu svoj Zakon, pouËio ga je da Êe se svetkovanjem subote raz-likovati od idolopoklonika. ...

Kao πto je nekada bila znak koji je obiljeæavao Izraelce kadasu iziπli iz Egipta i uπli u zemaljski Kanaan, subota je isto takoznak kojim je obiljeæen Boæji narod dok izlazi iz svijeta i ulazi unebeski poËinak. Subota je znak odnosa koji postoji izmeu Bogai Njegovog naroda, znak da Njegov narod poπtuje Njegov Zakon.Po njemu se Njegovi odani podanici razlikuju od prijestupnika. ...Subota koja je objavljena svijetu kao znak Boga Stvoritelja, tako-er je i znak Boga koji posveÊuje. Sila koja je stvorila sve πto jenastalo, ista je sila koja obnavlja duπu po Boæjem obliËju. Za onekoji svetkuju subotu, ona je i znak posveÊenja. Pravo posveÊenjeje sklad s Bogom, sjedinjavanje s Njim u karakteru. Ono se primaposluπnoπÊu onim naËelima koja su prijepis Njegovog karaktera.Subota je i znak posluπnosti. Onaj tko od srca poπtuje Ëetvrtuzapovijed, poπtovat Êe i cijeli Zakon. On se posveÊuje posluπnoπ-Êu.

Nama, kao i Izraelu, subota je dana kao “vjeËni savez”. Zaone koji poπtuju Boæji sveti dan, subota je znak da ih Bog prepo-znaje kao svoj izabrani narod. To je dokaz da Êe On ispuniti savezkoji je s njima sklopio. Svaka duπa koja prihvaÊa taj znak Boæjevladavine stavlja se pod zaπtitu boæanskog, vjeËnog saveza. Onase vezuje za zlatni lanac posluπnosti, u kojem je svaka karika pojedno obeÊanje.

Jedino Ëetvrta zapovijed od deset sadræi peËat velikog Zako-nodavca, Stvoritelja neba i zemlje. Oni koji poπtuju ovu zapovijeduzimaju na sebe Njegovo ime i pripadaju im svi blagoslovi kojeona nudi. (6T 349,350)

Subota nije izgubila niπta od svojeg znaËenja. Ona je i sadaznak izmeu Boga i Njegovog naroda, i ona Êe to zauvijek ostati.(9T 18)

BZMilost 03.12.2012, 08:54156

Black

157


Boæji vjeËni zalog“On se uvijek sjeÊa svojega Saveza, rijeËi koju dade tisuÊinaraπtaja.” (Psalam 105,8)

Bog stoji iza svakog obeÊanja koje je dao. S Biblijom u rucikaæi: “UËinio sam kako si rekao. Ponavljam Tvoje obeÊanje: ‘Mo-lite, i dat Êe vam se! Traæite, i naÊi Êete! Kucajte, i otvorit Êe vamse!’” (Matej 7,7)

Duga oko prijestolja jamstvo je da je Bog istinit, da u Njemunema promjene, da nema mijene svjetla i tame. Mi smo grijeπiliprotiv Njega i ne zasluæujemo Njegovu naklonost; ipak, On stavljana naπe usne najËudesniju molitvu: “Ne odbaci nas, rad’ imenasvoga, ne sramoti prijesto Slave svoje, spomeni se i nemoj razvrÊiSaveza svog s nama!” (Jeremija 14,21) On se obvezao da Êe Ëutinaπ vapaj kada iziemo pred Njega priznajuÊi Mu svoju nedo-stojnost i svoj grijeh. »ast Njegovog prijestolja stoji kao zalog daÊe ispuniti rijeË koju nam je dao. (8T 23)

Svaki od nas koji nudi sebe Gospodinu u sluæbu ne uskra-ÊujuÊi Mu niπta, dobiva snagu za postizanje nemjerljivih rezul-tata. Gospodin Bog obvezao se vjeËnim savezom da Êe udijelitisnagu i milost svakome tko se posveÊuje posluπnoπÊu Istini. (7T30,31)

Tijekom te kratke molitve Nehemija je stupio u blizinu Kraljanad kraljevima i privukao na svoju stranu silu koja moæe obratitisrca kao πto se skreÊu rijeËni tokovi (vidi Nehemija 1 i 2).

Molitva kakvom se Nehemija molio u Ëasu svoje potrebe sred-stvo je koje krπÊaninu stoji na raspolaganju u okolnostima kadostali oblici molitve nisu moguÊi. OptereÊeni radnici na uæurba-nim stazama æivota, natovareni i skoro svladani teπkoÊama, moguposlati molbu Bogu i zatraæiti Njegovo vodstvo. ... U Ëasu iznenad-ne teπkoÊe ili opasnosti duπa se moæe obratiti Onomu koji jeobeÊao da Êe priskoËiti u pomoÊ svojim vjernim i odanim sljed-benicima kad god zavape k Njemu. U svim okolnostima, u svimprilikama, duπa optereÊena æaloπÊu i brigama, ili pod udaromsurovih kuπnji, moæe naÊi sigurnost, potporu i pomoÊ u nepre-suπnoj ljubavi i snazi Boga koji dræi svoje obeÊanje. (Izraelskiproroci i kraljevi, str. 402)

BZMilost 03.12.2012, 08:54157

Black

158


Trajan i nepromjenjiv“Hodite, prionimo uz Jahvu Savezom vjeËnim, nezaboravnim!”(Jeremija 50,5)

Savez je sporazum kojim se ugovorne strane obvezuju da Êeispuniti odreene uvjete. Na taj naËin i ljudsko orue sklapa spo-razum s Bogom i obvezuje se da Êe ispuniti uvjete koji su nave-deni u Boæjoj rijeËi. Njegovo ponaπanje pokazuje poπtuje li svojeobveze, ispunjava li uvjete.

»ovjek dobiva sve kada postane posluπan Bogu koji dræi sa-vez. Boæje osobine usauju se u Ëovjeka osposobljavajuÊi ga dapokaæe milosre i suÊut. Boæji savez uvjerava nas u Njegov nepro-mjenjivi karakter. ... Mi sami moramo znati kakvi su Njegovi zah-tjevi i kakve su naπe obveze. Uvjeti Boæjeg saveza jesu: “LjubiGospodina Boga svojega iz svega srca svoga, i svom duπom svo-jom, i svom snagom svojom, i svim umom svojim; i svoga bliæ-njega kao sebe samoga!” Krist je rekao: “To Ëini i æivjet Êeπ.”(Luka 10,27.28) (7BC 932)

Bog je svojim prstom napisao svoj Zakon na dvije kameneploËe, pokazujuÊi tako da se on ne moæe mijenjati niti ukinuti.On treba biti saËuvan kroz bezbrojne vjekove, nepromjenjiv kaoi sama naËela Boæje vladavine. ... Krist je dao svoj æivot kako biomoguÊio Ëovjeku da u sebi obnovi Boæje obliËje. Upravo silaBoæje milosti zbliæava ljude i Ëini da budu posluπni Istini. (CT248,249)

BraÊo moja, poveæite se s Gospodinom Bogom nad vojskama!Njega se bojmo i Njega se plaπimo! ... Pred nama su teπka vre-mena, ali ako ostanemo zajedno, spojeni vezama krπÊanskog zajed-niπtva, ako se nitko ne bude borio za prvenstvo i vlast, Bog ÊemoÊno raditi za nas. ...

On zna svaku naπu potrebu. On ima svu moÊ. On svojimslugama moæe omoguÊiti takvu mjeru uspjeπnosti kakvu njihovepotrebe zahtijevaju. Njegova beskrajna ljubav i Njegovo suosjeÊa-nje nikada se ne umaraju. S veliËanstvenom svemoÊi Onobjedinjuje njeænost i skrb briænoga pastira. Ne trebamo se pla-πiti da On neÊe ispuniti svoja obeÊanja. On je vjeËna Istina. Onnikada neÊe promijeniti savez koji je sklopio s onima koji Galjube. Njegova obeÊanja Crkvi stoje Ëvrsto zauvijek. On Êe je uËi-niti vjeËno savrπenom, na radost mnogih naraπtaja. (8T 38,39)

BZMilost 03.12.2012, 08:54158

Black

159


Znamen Saveza“I reËe Bog: ‘A ovo znamen je Saveza koji stavljam izmeusebe i vas i svih æivih biÊa πto su s vama, za naraπtajebuduÊe: Dugu svoju u oblak stavljam, da zalogom bude Save-zu izmeu mene i zemlje.’” (Postanak 9,12.13)

Koliko je samo suosjeÊanja prema greπnom Ëovjeku pokazaoveliki Bog kada je u oblake stavio prekrasnu, viπebojnu dugu kaoznak svojeg saveza s ljudima! ... Po Njegovom planu trebali susinovima i kÊerima kasnijih naraπtaja, kada vide dugu u oblacima... roditelji objasniti da je stari svijet bio uniπten potopom zatoπto su se ljudi odali svakovrsnoj pokvarenosti, pa su onda rukeNajviπega isplele dugu i stavile je u oblake kao znak da Bog nikadaviπe neÊe pustiti na Zemlju potop silne vode. Taj simbol u oblaci-ma trebao je utvrditi vjeru svih, ojaËati povjerenje u Boga, jer jebio zalog boæanske milosti i dobrote prema Ëovjeku. ...

Duga na Nebu oko prijestolja, πto znaËi iznad Kristove glave,simbol je Boæje milosti koja obuhvaÊa Zemlju. Kada Ëovjek svo-jom velikom pokvarenoπÊu izazove Boæji gnjev, Krist, ËovjekovPosrednik, zalaæe se za njega i pokazuje dugu u oblacima kaodokaz Boæje velike milosti i saæaljenja prema zabludjelom Ëovje-ku. (3SG 74,75)

Aneli radosno kliËu dok gledaju taj dragocjeni dokaz Boæjeljubavi prema Ëovjeku. I Otkupitelj svijeta gleda dugu, jer seNjegovim doprinosom taj raznobojni luk pojavio na nebu kao do-kaz ili kao zalog zavjetnog obeÊanja Ëovjeku. I sam Otac promatradugu u oblacima i prisjeÊa se vjeËnog saveza izmeu sebe i Ëovje-ka. ... Dok gledamo taj prekrasni luk, moæemo biti radosni uGospodinu, sigurni da i On sam promatra ovaj znak svojega save-za, i da se pritom sjeÊa svojih sinova i kÊeri na Zemlji kojima jeznak bio dan. Njihove nevolje, opasnosti i stradanja nisu skriveniod Njegovih oËiju. Mi se moæemo radovati u nadi jer je dugaBoæjega saveza iznad nas. On nikada neÊe zaboraviti djecu o ko-joj se brine. (1BC 1091)

BZMilost 03.12.2012, 08:54159

Black

160

1. lipnja Cijena milosti

Udaljavanje od nebeskog prijestolja“On, boæanske naravi, nije se ljubomorno dræao svoje jed-nakosti s Bogom, nego se nje liπio uzevπi narav sluge i postavπisliËan ljudima. ... Ponizi sam sebe postavπi posluπan do smr-ti, i to do smrti na kriæu.” (Filipljanima 2,6-8)

Da bismo mogli potpuno razumjeti vrijednost spasenja, mo-ramo saznati kojom je cijenom bilo plaÊeno. Upravo zato πto imajusamo ograniËene predodæbe o patnjama koje je Krist podnio, mnoginedovoljno cijene veliko djelo pomirenja. Slavni plan Ëovjekovogspasenja izveden je zahvaljujuÊi beskrajnoj ljubavi Boga Oca. Tajboæanski plan najËudesniji je izraz Boæje ljubavi prema palomljudskom rodu. Ljubav koja se pokazala darovanjem Boæjeg ljub-ljenog Sina zadivila je i svete anele. “Da, Bog je tako ljubio svijetda je dao svoga jedinoroenog Sina da ne pogine ni jedan koji unj vjeruje, veÊ da ima æivot vjeËni.” (Ivan 3,16) Naπ Spasitelj je biosjajnost slave svojega nebeskog Oca i obliËje Njegova biÊa. On jeimao boæansko veliËanstvo, besprijekornost i savrπenstvo. Bio jejednak Bogu. “Jer Bog odluËi u njemu nastaniti svu Puninu.”(Koloπanima 1,19) ...

Krist je pristao umrijeti umjesto greπnika da bi Ëovjek, æiveÊiæivotom posluπnosti, mogao izbjeÊi kaznu koju propisuje Boæjizakon. (2T 200,201)

Isus je bio veliËanstvo Neba, voljeni Zapovjednik anela kojisu Mu s radoπÊu ugaali. Bio je jedno s Bogom, “u krilu OËevu”(Ivan 1,18), a ipak je smatrao da nije u redu uæivati u jednakostis Bogom dok je Ëovjek u grijehu i bijedi. Siπao je sa svojeg pri-jestolja, skinuo krunu, ostavio kraljevsko æezlo, i svoju boæanskunarav odjenuo ljudskom. Ponizio je samoga sebe do smrti nakriæu, da bi Ëovjek mogao biti uzdignut i sjesti s Njim na Njegovoprijestolje. U Njemu imamo savrπeni dar, beskrajnu ærtvu, moÊ-nog Spasitelja koji moæe savrπeno spasiti sve koji dolaze k Bogupreko Njega. On je doπao kako bi u ljubavi otkrio Oca, pomirioËovjeka s Bogom, naËinio od njega novo stvorenje obnovljenoprema obliËju Onoga koji ga je stvorio. (1SM 321)

Naπ nebeski Otac prinio je beskrajnu ærtvu kada je dao svo-jega Sina da umre za palog Ëovjeka. Ta cijena, plaÊena za naπeotkupljenje, treba nam pomoÊi da steknemo uzviπenije razumi-jevanje o tome πto moæemo postati uz Kristovu pomoÊ. (4T 563)

BZMilost 03.12.2012, 08:54160

Black

161


Neponovljivi silazak do Ëovjeka“Sad, buduÊi da djeca imaju zajedniËku krv i meso, jednakoi sam postade sudionik u tome da smrÊu uniπti onoga kojiima vlast nad smrÊu, to jest avla.” (Hebrejima 2,14)

Sotona je uspio sruπiti Ëovjeka i otada nastoji u Ëovjekuizbrisati Boæju sliku i u ljudsko srce urezati svoj lik. ... On presreÊesvaku zraku svjetla koje od Boga pada na Ëovjeka i prisvaja slu-æbu koja pripada Bogu. ...

Meutim, jedinoroeni Boæji Sin promotrio je taj prizor, vidioljudske patnje i ljudsku bijedu. ... Sagledao je sustave pomoÊukojih je Sotona pokuπavao iz ljudske duπe izbrisati i posljednjitrag sliËnosti s Bogom; vidio je kako navodi ljude na neumjere-nost da bi tako uniπtio moralne snage koje je Bog dao Ëovjekukao najdragocjenije, neprocjenjivo blago. Vidio je kako se popu-πtanjem prohtjevima potkopavaju umne snage i kako Boæji hramleæi u ruπevinama. ... Gledao je kako osjeÊaji, æivci, prohtjevi,udovi pod utjecajem natprirodnih sila popuπtaju najodvratnijim,opakim poæudama, kako se pravi demonski peËat utiskuje na licamnogih ljudi i kako odraæavaju raspoloæenje legija zlih demonakojima su opsjednuti. Takvo je bilo stanje koje se ukazalo predOtkupiteljem svijeta. Kakvog li uæasnog prizora za oËi savrπeneËistoÊe! ...

Neshvatljivi silazak Boga do Ëovjeka tajna je koju nikadaneÊemo dokuËiti. VeliËina toga plana nikada se neÊe potpunorazumjeti, niti bi beskrajna mudrost mogla zamisliti neki drugikoji bi ga nadmaπio. Plan je mogao biti ostvaren jedino ... akoKrist postane Ëovjek i pretrpi gnjev koji je grijeh izazvao prije-stupom Boæjeg zakona. Putem toga plana veliki Bog mogao jeostati pravedan, a da ipak opravda one koji uzvjeruju u Isusa ikoji Ga prime kao svojeg Spasitelja. To je ta nebeska doktrina ootkupljenju, o spaπavanju Ëovjeka od vjeËne propasti. ...

Bog je toliko ljubio svijet da je sebe u osobi Isusa Krista daosvijetu da pretrpi kaznu za ljudske prijestupe. Bog je patio zajed-no sa Sinom, kao πto samo boæansko BiÊe moæe patiti, da bisvijet mogao pomiriti sa sobom. (RH, 22. listopada 1895.)

BZMilost 03.12.2012, 08:54161

Black

162


Neusporedive kuπnje“NeÊu viπe mnogo s vama govoriti, jer se pribliæuje knezovoga svijeta. On protiv mene ne moæe niπta.” (Ivan 14,30)

Od trenutka kada je Krist doπao na ovaj svijet, cijeli savezsotonskih sila Ëinio je sve da Ga prevari i sruπi kao πto je nekadaprevario i sruπio Adama. ...

Kada je Krist bio roen u Betlehemu, Boæji aneli su sepokazali pastirima koji su te noÊi Ëuvali svoja stada i dali imboæansku potvrdu autoriteta novoroenog Djeteta. Sotona je znaoda je Dijete doπlo na Zemlju s boæanskim nalogom da uputi iza-zov njegovoj vlasti. »uo je anele kako objavljuju: “... jer vam,evo, donosim radosnu vijest o velikom veselju za sav narod: Da-nas vam se u Davidovu gradu rodio Spasitelj — Krist, Gospodin.”(Luka 2,10.11)

Nebeski glasnici razbuktali su sveukupni gnjev Sotoninezbornice. On je u stopu slijedio one koji su se brinuli o malomIsusu. Sluπao je ©imunovo proroËanstvo u predvorju Hrama ...“Sad moæeπ, Gospodine, otpustiti slugu svojega da, prema rijeËitvojoj, ide u miru, jer mi oËi vidjeπe spasenje tvoje ...” (Luka 2,29-31). Sotona se prepustio gnjevu kada je shvatio da je ostarjeli©imun prepoznao Kristovo boæanstvo.

Zapovjednik Neba morao je trpjeti napade kuπaËa. ... Od vre-mena dok je joπ bio bespomoÊno novoroenËe u Betlehemu kadasu Ga paklene sile pokuπavale uniπtiti koristeÊi se Herodovomljubomorom, pa sve dok nije doπao do kriæa na Golgoti, stalno jetrpio napade neËastivoga. Na sotonskim vijeÊima bilo je zaklju-Ëeno da Isus mora biti svladan. Nijedno ljudsko biÊe koje je doπlona svijet nije uspjelo izbjeÊi djelovanje kuπaËeve sile. Sve snagesaveza zla bile su stavljene u pokret, krenule su Njegovim tra-gom. ... Sotona je znao da mora pobijediti ili Êe biti pobijeen.Uspjeh ili poraz toliko su mu znaËili da svoje djelo nije mogaoprepustiti nijednom od svojih zlih predstavnika. Knez zla osobnoje morao voditi ovaj rat. ...

Kristov æivot bio je stalna bitka sa sotonskim silama. Sotonaje u borbu protiv Boæjega Sina ubacivao svekolike snage otpada.(RH, 29. listopada 1895.)

Nijednom prilikom nije bilo odgovora na Sotonine mnogo-struke kuπnje. Ni jedan jedini put Krist nije stupio na Sotoninotlo, nije mu pruæio ni najmanju prednost. (5BC 1129)

BZMilost 03.12.2012, 08:54162

Black

163


Neopisiva osamljenost“U kaci sam sâm gazio, od naroda nikog ne bijaπe.” (Izaija63,3)

Ipak je Isus kroz djetinjstvo, mladost i zrelu dob prolaziosâm. U svojoj ËistoÊi i vjernosti sam je gazio u kaci, nikoga odljudi nije bilo da Mu pomogne. Nosio je straπan teret odgovorno-sti za spasenje ljudi. Znao je da Êe, ako ne doe do odluËneizmjene naËela i ciljeva ljudskog roda, sve biti izgubljeno. To jebilo breme na Njegovoj duπi i nitko nije mogao procijeniti teretkoji Ga je pritiskivao. (Isusov æivot, str. 61)

Tijekom cijelog Njegovog æivota Njegova majka i braÊa nisushvaÊali Njegovu misiju. »ak Ga ni Njegovi uËenici nisu razumi-jevali. On je prebivao u vjeËnoj svjetlosti, kao jedan s Bogom, alisvoj æivot na Zemlji morao je provesti u osamljenosti.

Kao jedan od nas, morao je nositi teret naπe krivnje i nesre-Êe. Bezgreπni je morao osjetiti sramotu grijeha. Onaj koji je voliomir, morao je prebivati s nemirom, istina je morala boraviti sneistinom, ËistoÊa s neËistoÊom. Svaki grijeh, svaka nesuglasica,svaka poniæavajuÊa poæuda koju je prijestup donio bila je muËe-nje za Njegov duh.

Sam je morao utrti stazu, sam je morao nositi teret. Na Nje-mu, koji je ostavio svoju slavu i prihvatio slabosti ljudskog roda,mora poËivati otkupljenje svijeta. On je sve to vidio i osjeÊao, alije Njegov cilj ostao nepoljuljan. O Njegovoj miπici ovisilo jespasenje palog roda i On je ispruæio svoju ruku da bi uhvatioruku SvemoÊne ljubavi. (Isto, str. 74,75)

Kristovu osamljenost, Njegovu odvojenost od nebeskih dvo-rova, to πto je æivio æivotom ljudi, uËenici nisu nikada shvaÊali ilicijenili kao πto bi trebalo. ... Kad Isus viπe nije bio s njima ...poËeli su uviati kako su Mu mogli pokazati paænju koja bi doni-jela radost Njegovom srcu.

Ista potreba vidi se danas i u naπem svijetu. Samo malo ljudipravilno cijeni πto je sve Krist za njih. Kad bi to Ëinili, izrazili biveliku ljubav poput Marijine i bilo bi obilje mirisnih pomazanja.... Niπta se ne bi smatralo previπe dragocjenim da se pokloniKristu, nikakvo samoodricanje i samopoærtvovnost previπe veli-kima da se podnesu zbog Njega. (Isto, str. 461)

BZMilost 03.12.2012, 08:54163

Black

164


Kuπnja i pobjeda“Nemamo, naime, nekoga velikog sveÊenika koji ne bi mogaosuosjeÊati s naπim slabostima, nego jednoga koji je iskusanu svemu (kao i mi), samo πto nije sagrijeπio.” (Hebrejima4,15)

Nakon svojeg krπtenja, Boæji Sin je otiπao u pustinju u kojojGa je avao trebao kuπati. ... »etrdeset dana nije ni jeo ni pio. ...On je shvatio kolika je moÊ apetita nad Ëovjekom, i umjesto gre-πnog Ëovjeka podnio je najteæu moguÊu kuπnju na tom podruËju.I ovdje je postignuta pobjeda koju samo poneki dovoljno cijene.VladajuÊa snaga izopaËenog apetita i teπki grijeh popuπtanja ta-kvom apetitu, mogu se shvatiti tek na temelju duæine posta kojije naπ Spasitelj izdræao da bi mogao slomiti njegovu moÊ. ... Onje doπao na Zemlju kako bi svoju boæansku snagu sjedinio snaπim ljudskim naporima, da bismo snagom i moralnom silomkoju nam On daje mogli pobijediti za vlastito dobro.

Oh koliko se duboko morao poniziti Kralj slave da doe naovaj svijet, da izdræi muke gladi i okrutne kuπnje lukavog nepri-jatelja, i to samo zato da bi postigao beskrajnu pobjedu za Ëovje-ka! To je ljubav kojoj nema ravne. ...

Nisu samo patnje i muke od gladi uËinile da stradanje naπegSpasitelja bude tako neizrecivo okrutno. Bila je to i svijest okrivnji koja je doπla kao posljedica Ëovjekovog popuπtanja ape-titu, popuπtanja koje je donijelo tako straπne nevolje na svijet, ikoja je teπko pritiskala Njegovu boæansku duπu. ...

U ljudskoj naravi, uæasno optereÊen teretom grijeha koji suGa pritiskali, naπ Otkupitelj suprotstavio se toj najteæoj kuπnjikoja napada Ëovjekovu duπu. Kada bi Ëovjek uspio svladati ovukuπnju, mogao bi pobijediti i svaku drugu.

Neumjerenost je temelj svih moralnih zala poznatih Ëovjeku.Krist je zapoËeo djelo otkupljenja upravo na mjestu na kojem jepoËela naπa propast. Pad naπih praroditelja bio je izazvan popu-πtanjem apetitu. A prigodom otkupljenja, pobjeda nad apetitombila je prvo Kristovo djelo. Kako je samo zadivljujuÊu ljubav Kristpokazao kada je doπao na svijet i ponio naπe grijehe i nedostatke,i proπao stazom patnji da bi nam svojim æivotom neokaljanihzasluga mogao pokazati kako i mi moæemo hoditi i pobijediti kaoπto je On pobijedio. (Sufferings of Christ, 10—12)

BZMilost 03.12.2012, 08:54164

Black

165


Pobjedonosne patnje“BuduÊi da je sam trpio i bio kuπan, moæe pomoÊi onima kojistoje u kuπnji.” (Hebrejima 2,18)

O kada bismo mogli shvatiti znaËenje rijeËi da je Krist “samtrpio i bio kuπan”! Iako je bio potpuno slobodan od svake mrljegrijeha, produhovljena osjetljivost Njegove svete naravi uËinila jeda Mu svaki dodir sa zlom bude neizrecivo bolan. Ipak, odjevenu svoju ljudsku narav, suoËio se licem u lice s praotpadnikom, isam se odupro neprijatelju svojega prijestolja. Krist ni u mislimanije mogao biti naveden da se pokori sili kuπnje. (7BC 927)

Kakav je to prizor bio za nebeske promatraËe! Krist, koji nijepoznavao ni najmanju mrlju grijeha ili prljavπtine, uzeo je naπunarav u njezinom izopaËenom stanju! Bilo je to poniæenje veÊenego πto ograniËeni Ëovjek moæe shvatiti. Bog se pokazao u tijelui ponizio se. Kakve li teme za razmiπljanje, za duboko, ozbiljnorazmatranje! Bio je tako beskrajno velik da je poπtovan kaoVeliËanstvo Neba, a ponizio se toliko duboko; meutim, pritomnije izgubio nijedan atom svojeg dostojanstva i svoje slave! On sespustio do krajnjeg siromaπtva, do najdubljeg ljudskog poniæenja.Nas radi postao je siromaπan, da se mi Njegovim siromaπtvomobogatimo. (1SM 253)

Svijet je izgubio svoju iskonsku sliku dobrote i potonuo usveopÊi otpad i moralnu pokvarenost; Isusov æivot bio je ispunjenteπkim, poærtvovnim naporom da Ëovjeka vrati natrag u prvotnostanje time πto Êe ga nadahnuti duhom boæanske velikoduπnostii nesebiËne ljubavi. Iako je bio na svijetu, On nije bio od svijeta.Za Njega je bila trajna bol da bude u dodiru s neprijateljstvom,izopaËenoπÊu i neËistoÊom, stanjem koje je Sotona izazvao usvijetu; meutim, morao je obaviti svoje djelo, dovesti Ëovjeka usklad s boæanskim planom, a Zemlju u vezu s Nebom, pa nijednuærtvu nije smatrao prevelikom ako bi doprinijela ostvarenju Nje-govog cilja. On je bio “u svemu iskusan kao i mi” (Hebrejima4,15). Sotona Ga je bio spreman napasti na svakom koraku, na-valjujuÊi na Njega svojim najæeπÊim kuπnjama; ali On ipak “neuËini grijeha i u njegovim se ustima ne nae prijevare” (1. Petrova2,22). “On je trpio i bio kuπan”, stradao je u skladu sa savrπen-stvom svoje svetosti. Ali knez tame niπta nije naπao u Njemu; nijedna jedina misao, ni jedan jedini osjeÊaj nisu se odazvali kuπ-nji. (5T 421,422)

BZMilost 03.12.2012, 08:54165

Black

166


Molitva“On, poπto u vrijeme svog zemaljskog æivota prikaza molitvei proπnje s jakim vapajima i sa suzama onomu koji ga jemogao spasiti od smrti, bjeπe usliπan zbog strahopoπtova-nja.” (Hebrejima 5,7)

Dok se molite, dragi mladiÊi i djevojke, da ne padnete ukuπnju, imajte na umu da vaπ posao nikako ne zavrπava s moli-tvom. Vi morate sami doprinijeti usliπenju svoje molitve kolikogod je to moguÊe time πto Êete se oduprijeti kuπnji, i tek ondaprepustiti Isusu da za vas uËini ono πto vi niste mogli. ...

Æeljela bih podsjetiti mlade koji se ukraπavaju ... da je zbognjihovih grijeha Spasiteljeva glava nosila na sebi sramotnu krunuod trnja. Kada troπite dragocjeno vrijeme na ukraπavanje svojeodjeÊe, sjetite se da je Kralj slave nosio jednostavnu, neobrublje-nu dolamu. Vi koji se umarate ukraπavajuÊi sebe, molim vas,pomislite da je Isus Ëesto bio umoran od neprekidnog teπkograda, samoodricanja i samopoærtvovnosti da bi pomogao siroma-πnima i napaÊenima. On je provodio cijele noÊi u molitvi na usam-ljenim mjestima u planinama ne zbog svojih slabosti ili svojihpotreba, veÊ zato πto je vidio, πto je osjeÊao slabost vaπe naravida se odupre kuπnjama neprijatelja upravo u onim toËkama ukojima vi bivate svladani. On je znao da Êete biti nemarni premaopasnostima koje vam prijete i da neÊete osjeÊati potrebu za mo-litvom. Upravo je radi vas slao svoje molitve Ocu prateÊi ih uz-dasima i suzama. On je to Ëinio da bi nas oslobodio one oholostii ljubavi prema taπtini i uæivanjima kojima sada podlijeæemo ikoje u nama guπe ljubav prema Isusu. ...

HoÊete li ... ustati i osloboditi se te straπne ravnoduπnosti imrtvila koji su vas izjednaËili sa svijetom? HoÊete li posluπatiglas opomene koji vam govori da propast vreba na putu onih kojisu neoprezni u ovom Ëasu opasnosti? (3T 378—380)

Mnogi naπi mladi svojim bezbriænim odbacivanjem opomenai ukora koji su im upuÊeni, πiroko otvaraju vrata Sotoni da slo-bodno ue. Dok imamo Boæju rijeË kao vodiËa i Isusa kao svojegnebeskog UËitelja, ne trebamo ostati u neznanju u odnosu na onoπto traæi od nas, ili kakve nam zamke postavlja Sotona. ... Ako sepotpuno predamo vodstvu Njegovog Duha, neÊe nam biti nimaloneugodan zadatak da budemo posluπni Boæjoj volji. (Isto, 378)

BZMilost 03.12.2012, 08:54166

Black

167


Molitva u tiπini noÊi“U to vrijeme ode Isus na goru da moli. Tu provede cijelu noÊmoleÊi Boga.” (Luka 6,12)

Dok je Krist, VeliËanstvo Neba, obavljao svoje zemaljskoposlanje, Ëesto se molio svojem nebeskom Ocu. Mnogo se putadogaalo da cijelu noÊ provede na molitvi. ... Maslinska gora bilaje omiljeno utoËiπte Boæjega Sina, Njegovo mjesto molitve. »esto,kada bi se mnoπtvo raziπlo preko noÊi, On nije poËivao iako je bioumoran od dnevnog rada. ... Dok je grad tiho spavao, a uËenici sevraÊali svojim domovima da se osvjeæe snom, Isus nije odlazio napoËinak. S Maslinske gore uzdizale su se Ocu Njegove boæanskemolitve da Njegovi uËenici budu saËuvani od zlih utjecaja s ko-jima se svakodnevno susreÊu u svijetu, da Njegova duπa budeojaËana i pripremljena za duænosti i svladavanje teπkoÊa sljede-Êeg dana. Dok su Njegovi sljedbenici spavali, njihov boæanskiUËitelj molio se cijele noÊi. NoÊna rosa padala je na Njegovu glavupognutu u molitvi. Njegov primjer trebaju slijediti i svi Njegovisljedbenici. ...

On je birao tiπinu noÊi, kada Ga nitko neÊe prekidati u moli-tvi. Isus je imao moÊ da lijeËi bolesne i podiæe mrtve. On sam bioje Izvor blagoslova i snage. Zapovijedao je Ëak i oluji i ona Ga jesluπala. Pokvarenost Ga se nije doticala, grijeh Mu je bio stran;a ipak se molio, i to Ëesto s teπkim uzdasima i suzama. Molio seza svoje uËenike i za sebe izjednaËavajuÊi tako sebe s naπimpotrebama, naπim slabostima, naπim porazima, sa svim πto setako Ëesto dogaa nama ljudima. On je bio silan kao Molitelj. Iakonije imao strasti naπe pale ljudske naravi, bio je muËen istimnemoÊima, kuπan u svemu kao i mi. Isus je proπao agoniju kojaje iziskivala OËevu pomoÊ i potporu.

Krist je naπ primjer. Da li Sotona kuπa i okrutno udara iKristove sluge? Da, ali isto je tako kuπao i udarao Onoga koji nijepoznavao grijeh! Zato se Krist obraÊao svojem Ocu u trenucimanevolje. On je doπao na Zemlju da bi prokrËio put kojim moæemopoÊi da naemo milost, snagu i pomoÊ u svakom trenutku potre-be, ali uz uvjet da slijedimo Njegov primjer Ëestih, iskrenih moli-tava. (2T 508,509)

BZMilost 03.12.2012, 08:54167

Black

168


Agonija u Getsemaniju“Zatim ode malo dalje, pade niËice te se pomoli: ‘OËe moj!Ako je moguÊe, neka me mimoie ovaj kaleæ! Ali neka ne budemoja, nego tvoja volja!’” (Matej 26,39)

Isus je u Getsemaniju trpio umjesto Ëovjeka, i ljudska naravBoæjega Sina klecala je pod straπnim teretom uæasne svijesti okrivnji zbog grijeha, sve dok se s Njegovih blijedih i uzdrhtalihusana nije oteo bolni krik: “OËe moj! Ako je moguÊe, neka memimoie ovaj kaleæ.” Ljudska bi narav tu i tada umrla od uæasnesvijesti o grijehu da Ga nebeski aneo nije ojaËao da podneseagoniju. ... Krist je morao pretrpjeti smrt presuenu onima kojisu prekrπili Boæji zakon.

ZastraπujuÊa je moguÊnost da nepokajani greπnici padnu uruke æivoga Boga. To se pokazalo u povijesti o uniπtenju starogasvijeta potopom, u izvjeπtaju o ognju koji je pao s neba i uniπtiostanovnike Sodome. Meutim, nikada se to nije pokazalo takojasno kao u sluËaju Kristove agonije, agonije Sina beskrajnogaBoga, kada je morao podnijeti Boæji gnjev namijenjen greπnomsvijetu. Upravo je kao posljedica grijeha, prijestupa Boæjeg za-kona, getsemanski vrt postao istaknuto mjesto patnji za sav gre-πni svijet. Nikakva tuga, nikakva samrtniËka borba ne moæe semjeriti s onom koju je podnio Boæji Sin.

»ovjek nije postao nositelj tuih grijeha i zato nikada neÊeupoznati uæas prokletstva grijeha koje je Spasitelj nosio. Nikakvatuga ne moæe se usporediti s tugom Onoga na koga je pao Boæjignjev sa zastraπujuÊom snagom. Ljudska narav moæe podnijetikuπnje i nevolje samo do odreene mjere. OgraniËeni moæe izdr-æati samo ograniËenu mjeru, i ljudska narav se slama; meutim,Kristova narav imala je veÊi kapacitet trpljenja. ... Agonija koju jeKrist podnio πiri, produbljuje, pruæa mnogo obuhvatnije razumi-jevanje karaktera grijeha, ali i karaktera odmazde koju Êe Bogpustiti na one koji nastave æivjeti u grijehu. PlaÊa grijeha je smrt,a dar je Boæji vjeËni æivot u Isusu Kristu za svakog greπnika kojise kaje i vjeruje. (5BC 1103)

MaË pravde nije bio izvuËen iz korica, a Boæji gnjev zbogbezakonja pao je na Ëovjekovog zamjenika, Isusa Krista, jedino-roenog od Oca. (Isto)

BZMilost 03.12.2012, 08:54168

Black

169


OËev odbojni pogled“Ali ovo je vaπ Ëas i vlast tame.” (Luka 22,53)

Dok se Boæji Sin povijao na molitvi u Getsemaniju, agonijaNjegovog duha Ëinila je da iz Njegovih pora znoj izbija u oblikukrupnih kapi krvi. Njegovu duπu obuzimao je uæas pred velikomtamom. Pritiskali su Ga grijesi cijeloga svijeta. Patio je umjestoËovjeka kao prijestupnik OËevog Zakona. Bio je to i trenutakkuπnje. Svjetlo Boæje prisutnosti polako se gubilo iz Njegovogvidokruga i On je prelazio u ruke sila tame. U muci svoje duπeleæao je na hladnoj zemlji. Bio je svjestan OËevog namrπtenog licai odbojnog pogleda. Uzeo je Ëaπu patnji s usana greπnog Ëovjekai odluËio je sam popiti, pruæajuÊi Ëovjeku umjesto nje Ëaπu bla-goslova. Gnjev koji je trebao pasti na Ëovjeka padao je sada naNjega. I upravo tada je tajanstvena Ëaπa zadrhtala u Njegovoj ruci.

Isus je Ëesto, zajedno s uËenicima, nalazio utoËiπte u get-semanskom vrtu; tu je razmiπljao i tu se molio. ... Nikada prijetoga Spasiteljevo srce nije bilo ispunjeno takvom æaloπÊu. BoæjiSin nije se plaπio tjelesnih patnji. ... Grijesi izgubljenog svijetabili su na Njemu i teπko Ga pritiskali. Svijest o namrπtenom licuNjegovog Oca pri pogledu na grijeh, razdirala je Njegovo srce inanosila Mu prodornu bol, Ëinila je da se s Njegovog Ëela slijevajukrupne kapi krvi. ...

Mi moæemo imati samo maglovitu predodæbu o neizrecivojstrepnji Boæjega dragog Sina u Getsemaniju u trenutku kada jeshvatio da je odvojen od Oca zato πto nosi Ëovjekove grijehe. Onsam postao je grijehom zbog palog ljudskog roda. Svijest o po-vlaËenju ljubavi Njegovog Oca uËinila je da se iz Njegove izmu-Ëene duπe otmu ove tuæne rijeËi: “Æalosna je duπa moja do smrti.”(Matej 26,38) ...

Boæanski Sin nebeskog Oca polako je gubio svijest i umirao.Otac je od svojeg prijestolja poslao glasnika da ojaËa boæanskogPatnika i ohrabri Ga da nastavi svojom krvlju poprskanim putem.Da su smrtnici mogli gledati Ëuenje i tugu aneoskih Ëeta, kadasu u tihoj boli promatrale kako Otac povlaËi zrake svoje svjetlo-sti, ljubavi i slave sa svojeg ljubljenoga Sina koji je leæao naNjegovim grudima, mogli bi mnogo bolje shvatiti koliko je grijehstraπan u Boæjim oËima. (2T 203—207)

BZMilost 03.12.2012, 08:54169

Black

170


Ostavljen od Oca“Boæe moj, Boæe moj! Zaπto si me ostavio?” (Matej 27,46)

Isus je uz poljubac bio predan u ruke svojim neprijateljimai æurno odveden u sudnicu jednog zemaljskog suda. ... AneoskeËete su s Ëuenjem i boli promatrale VeliËanstvo Neba, Onogakoji je nosio krunu slave, kako sada nosi trnovu krunu, kako kaookrvavljena ærtva postaje plijen razjarene gomile koju je Sotona usvojem gnjevu doveo do ruba ludila. Promatrajte tog strpljivogPatnika! Na Njegovoj glavi je trnova kruna. Krv, simbol æivota,teËe iz svih njegovih razderanih vena. ...

Promatrajte tlaËitelje i PotlaËenoga! Beskrajna gomila okru-æila je Spasitelja svijeta. Ruganje i ismijavanje mijeπali su se sgrubim i bogohulnim psovkama. ... Krist, dragocjeni Boæji Sin,izveden je naprijed i kriæ je bio stavljen na Njegova pleÊa. ...Pritiskan nepreglednom gomilom svojih ogorËenih neprijatelja ineosjetljivih promatraËa, poveden je prema mjestu raspeÊa. ...Prikovan na kriæ, visio je izmeu neba i zemlje. ... Slavni Otkupi-telj paloga svijeta trpio je kaznu zbog Ëovjekovog prestupanjaOËevog zakona. Upravo se spremao otkupiti svoj narod vlastitomkrvlju. ...

O, je li ikada bilo patnji i tuge sliËnih onima koje je podnionaπ Spasitelj na samrti? Upravo je svijest o negodovanju OcauËinila Njegovu Ëaπu tako gorkom. Tjelesne patnje nisu doprini-jele da se Isusov æivot na kriæu tako brzo zavrπi. Bio je to straho-viti teret grijeha svijeta, svijest o OËevom gnjevu. ... Okrutna ku-πnja navela Ga je na pomisao da Ga je Njegov Otac zauvijek osta-vio i izmamila onaj prodorni krik s kriæa: “Boæe moj, Boæe moj!Zaπto si me ostavio?” ...

U svojoj predsmrtnoj agoniji, dok je zavrπavao svoj drago-cjeni æivot, morao se samo vjerom osloniti na Onoga kojega jeuvijek radosno sluπao. ... Liπen Ëak i svijetle nade i uvjerenja upobjedu koju Êe postiÊi u buduÊnosti, povikao je jakim glasom:“OËe, u ruke tvoje predajem duh svoj!” (Luka 23,46) On je dobropoznavao karakter svojega Oca, Njegovu pravednost, Njegovu mi-lost, Njegovu veliku ljubav i pokorno se predao u Njegove ruke.(2T 207—211)

BZMilost 03.12.2012, 08:54170

Black

171


Grijesi cijeloga svijeta“Za naπe grijehe probodoπe njega, za opaËine naπe njega sa-trijeπe. Na njega pade kazna — radi naπeg mira, njegove nasrane iscijeliπe.” (Izaija 53,5)

Neki imaju ograniËeno razumijevanje o djelu pomirenja. Onimisle da je Krist pretrpio samo mali dio kazne koju propisujeBoæji zakon; smatraju da je Isus, iako je kao Boæji dragi Siniskusio Boæji gnjev, ipak u vrijeme svih svojih bolnih stradanjaimao dokaze da Ga Otac ljubi i prihvaÊa, da su vrata groba predNjim ipak bila rasvijetljena blistavom nadom i da je imao jasnedokaze o svojoj buduÊoj slavi. To je velika zabluda! Kristova naj-teæa patnja bila je prouzroËena negodovanjem Njegovog nebeskogOca. Otuda je agonija Njegove duπe bila tako snaæna da Ëovjek onjoj moæe imati samo nejasan pojam.

Za mnoge izvjeπtaj o silaæenju Boga do Ëovjeka, o Njegovomponiæenju, o ærtvi koju je prinio naπ boæanski Gospodin nije niπtazanimljiviji ... od izvjeπtaja o smrti muËenika koji su umrli zaIsusa. Mnogi su iskusili smrt sporim muËenjem; drugi su bilirazapeti na kriæ. I onda, po Ëemu se smrt Boæjega dragoga Sinarazlikuje od njihove? ... Kada bi se Kristove patnje sastojale je-dino od tjelesnih muka, onda Njegova smrt doista nije bila bolnijaod smrti tih muËenika. Meutim, tjelesni bolovi bili su samo malidio agonije Boæjega dragog Sina. Grijesi cijeloga svijeta poËivalisu na Njemu; osim toga, tu je bila i svijest o Boæjem gnjevu kojaGa je pratila dok je podnosio kaznu umjesto onih koji su prestu-pili Zakon. I upravo je to slomilo Njegovo boæansko srce. ... Nevini,napaÊeni »ovjek s Golgote savrπeno je shvatio i na sebi iskusioduboku provaliju koju je grijeh naËinio izmeu Boga i Ëovjeka.Njega su muËile sile tame. Nije imao na raspolaganju ni jednujedinu zraku svjetlosti da obasja Njegovu buduÊnost. ... I upravou tom straπnom, mraËnom trenutku, kada je lice Njegovog Ocabilo sakriveno od Njegovog pogleda, kada su se legije zlih anelagomilale oko Njega, kada Ga je pritiskao teπki teret grijeha cijelo-ga svijeta, s Njegovih usana otele su se rijeËi: “Boæe moj, Boæemoj! Zaπto si me ostavio?” ...

Kada se usporedi s pothvatom zadobivanja vjeËnog æivota,svaki drugi pothvat postaje potpuno beznaËajan. (2T 213—215)

BZMilost 03.12.2012, 08:54171

Black

172


Neusporediva cijena“Znajte da niste otkupljeni neËim raspadljivim — srebrom ilizlatom — od svoga bezvrijednog ... æivota, nego skupocje-nom krvi Krista kao nevina i bez mane Janjeta.” (1. Petrova1,18.19)

Petar kaæe: “Vi znate da se nismo otkupili raspadljivim stva-rima, kao πto su srebro i zlato!” O, kada bi to bilo dovoljno da sekupi spasenje ljudi, kako bi to djelo lako mogao obaviti Onaj kojije rekao: “Moje je zlato, moje je srebro!” (Hagaj 2,8) Meutim,prijestupnici Boæjega svetog zakona mogli su biti otkupljeni je-dino dragocjenom krvlju Boæjega Sina. (4T 458)

Svojom beskrajnom ærtvom i neizrecivim patnjama naπ Ot-kupitelj stavio nam je otkupljenje nadohvat ruke. U ovom svijetuOn je ostao neslavljen i nepoznat, da bi svojim predivnim spu-πtanjem do Ëovjeka i svojim poniæenjem mogao uzdiÊi Ëovjeka iomoguÊiti mu da primi vjeËnu Ëast i besmrtnu radost u nebeskimdvorima. Tijekom trideset godina svojega æivota na Zemlji, Nje-govo srce bilo je muËeno neshvatljivom strepnjom. Njegov put odπtalice do Golgote bio je obiljeæen tugom i æaloπÊu. Bio je Ëovjekboli, poznavao je jad, podnio je takve duπevne muke kakve nije-dan ljudski jezik ne bi mogao opisati. On je doista mogao reÊi:“Pogledajte i vidite ima li boli kakva je bol kojom sam ja pogo-en!” (Tuæaljke 1,12) Iako je mrzio grijeh potpunom mrænjom,ipak je na svoju duπu natovario grijehe cijeloga svijeta. Bez kriv-nje, podnio je kaznu umjesto krivaca. Nevin, ponudio je sebe kaoZamjenu za prijestupnika. Krivnja svih grijeha pritiskala je svomteæinom boæansku duπu Otkupitelja svijeta. Zle misli, zle rijeËi,zla djela svakog Adamovog sina i kÊeri pozivali su na odmazduprotiv Njega, jer je On postao Ëovjekov Zamjenik. Iako krivnja zagrijeh nije bila Njegova, Njegov duh bio je rastrzan i muËen pri-jestupima ljudi; Onaj koji nije poznavao grijeha postao je grije-hom radi nas, da bismo mi mogli biti pravedni pred Bogom prekoNjega. (1SM 322)

Kakva je cijena bila plaÊena za nas! Gledajte kriæ i Ærtvupodignutu na njemu! Pogledajte te ruke probodene oπtrim klino-vima! Pogledajte Njegove noge priËvrπÊene klinovima za drvo! Kristje ponio naπe grijehe na svojem tijelu. Ta patnja, ta agonija, to jebila cijena naπeg otkupljenja! (6T 479)

BZMilost 03.12.2012, 08:54172

Black

173


Vrijednost jedne duπe“Ne znate li da ne pripadate sami sebi jer ste kupljeni?” (1.KorinÊanima 6,19.20)

Svi su ljudi otkupljeni tom beskrajnom cijenom. IstresajuÊicjelokupnu riznicu Neba na ovaj svijet, dajuÊi nam u Kristu cijeloNebo, Bog je otkupio volju, osjeÊaje, um i duπu svakog pojedinogljudskog biÊa. Bilo da su vjernici ili nevjernici, svi ljudi su po ovojosnovi Gospodnja imovina. (Isusove usporedbe, str. 326)

Mi smo Njegovi po stvaranju i po otkupljenju. Ni samo naπetijelo nije naπe, prema njemu se ne moæemo ponaπati kako namaodgovara, ne smijemo ga onesposobljavati navikama koje vodepropadanju, koje onemoguÊuju da savrπeno sluæimo Bogu. Naπæivot i sve naπe sposobnosti pripadaju Njemu. On se brine o namasvakog trenutka; On odræava kretanje æivog stroja; kada bi namabilo prepuπteno da njime upravljamo samo jedan trenutak, sigur-no bismo pomrli. Mi potpuno ovisimo o Bogu.

NauËit Êemo vaænu pouku kada shvatimo svoj odnos premaBogu i Njegov odnos prema nama. RijeËi: “Ne pripadate sami sebijer ste kupljeni”, trebaju biti saËuvane u odajama naπeg sjeÊanjakako bismo uvijek priznali Boæje pravo na naπe talente, naπuimovinu, naπ utjecaj, naπu posebnost i osobnost. Mi se trebamonauËiti ponaπati prema tom Boæjem daru, daru uma, duπe i tijela,kako bismo kao Kristovo otkupljeno vlasniπtvo mogli za Njegavrπiti ispravnu, ugodnu sluæbu. (TM 423)

Zemaljska blaga postaju beznaËajna u usporedbi s vrijednoπ-Êu jedne jedine duπe za koju je umro naπ UËitelj i Gospodin. Onajkoji mjeri bregove na tezulji i planine na vagi pripisuje ljudskojduπi beskrajnu vrijednost. (4T 261)

Usadimo u srca mladih spoznaju da oni ne pripadaju samisebi. Oni su Kristovi. Oni su otkupljeni Njegovom krvlju, Njegovaljubav polaæe pravo na njih. Oni æive jer ih On odræava svojomsilom. Njemu pripada njihovo vrijeme, njihova snaga, njihove spo-sobnosti. Sve ovo oni trebaju razviti, pripremiti i upotrijebiti Nje-mu u sluæbu. (Put u bolji æivot, str. 248)

Krist vas je otkupio po velikoj cijeni i zato vam nudi svojumilost i slavu ako ih æelite primiti! (2T 280)

BZMilost 03.12.2012, 08:54173

Black

174


Ljubav i ærtva“I æivite u ljubavi kao πto je i Krist vas ljubio i predaosamoga sebe za nas kao prinos i ærtvu — Bogu na ugodanmiris.” (Efeæanima 5,2)

Ovo je bilo ærtvovanje æivota za nas da bismo mogli postatisve ono πto On æeli da postanemo — Njegovi predstavnici koji πiremiomiris Njegovog karaktera, Njegovih Ëistih misli, Njegovih bo-æanskih osobina koje je pokazao u svojem zemaljskom æivotu, dabi Ga i drugi mogli sagledati u Njegovom ljudskom obliËju i ... bilipokrenuti da poæele postati sliËni Kristu — Ëisti, neokaljani, do-stojni pred Bogom, bez mane, nedostatka ili bilo Ëega takvoga.(6BC 1118)

Kako je ozbiljno Isus obavljao djelo naπega spasenja! Kakvuje odanost otkrivao Njegov æivot dok je uzdizao vrijednost palogËovjeka time πto Êe svakoj pokajniËkoj, vjernoj duπi pripisati za-sluge svoje neokaljane pravednosti! Kako je samo neumorno ra-dio! U Hramu i u sinagogi, na gradskim ulicama, na trænicama, uradionicama, na obali jezera, u brdima On je propovijedao Evan-elje i lijeËio bolesne. On je dao cijeloga sebe da bi mogao ostva-riti plan spasonosne milosti. (HP 43)

Krist je ponudio svoje slomljeno tijelo da bi otkupio Boæjenasljedstvo, da bi ljudima osigurao joπ jednu priliku. “Odatle sli-jedi da moæe zauvijek spasavati one koji po njemu dolaze k Bogu,jer uvijek æivi da posreduje za njih.” (Hebrejima 7,25) Svojimbesprijekornim æivotom, svojom posluπnoπÊu, svojom smrÊu nakriæu na Golgoti Krist je posredovao za izgubljeni rod. A sada, nesamo kao obiËni molitelj, veÊ kao OsvajaË koji zahtijeva plodovesvoje pobjede, Zapovjednik naπeg spasenja posreduje za nas.Njegova ærtva je potpuna, i kao naπ Posrednik On obavlja djelokoje je sam preuzeo podiæuÊi pred Bogom kadionicu koja sadræiNjegove preËiste zasluge i molitve, priznanja i zahvaljivanja Nje-govog naroda. Namirisane mirisom Njegove pravednosti, one seuzdiæu Bogu kao slatki miris. Ærtva je potpuno prihvatljiva, apomilovanje pokriva sve prijestupe. (Isusove usporedbe, str. 101)

BZMilost 03.12.2012, 08:54174

Black

175


Ugroæeno Nebo“UËinit Êu da Êe Ëovjek viπe vrijediti nego zlato Ëisto, viπenego zlato ofirsko.” (Izaija 13,12 — DK)

Tko moæe procijeniti vrijednost jedne duπe? Ako æelite sa-znati njezinu vrijednost, idite u Getsemani i tamo bdijte zajednos Kristom tijekom tih sati Njegove agonije, kad su krupne kapiznoja kao krv tekle s Njegova Ëela. Gledajte Spasitelja visoko nakriæu. Sluπajte Njegov oËajniËki uzvik: “Boæe moj, Boæe moj, zaπtosi me ostavio!” (Marko 15,34) Gledajte Njegovu ranjenu glavu,probodeni bok, iznakaæene noge. Sjetite se da je Krist sve staviona kocku. Radi naπeg otkupljenja, cijelo Nebo je dovedeno u opa-snost. Kada se u podnoæju kriæa sjetiπ da bi Krist poloæio svojæivot i za jednog jedinog greπnika, tek tada Êeπ moÊi cijeniti vri-jednost jedne duπe!

Ako ste u zajedniπtvu s Kristom, vi Êete po Njegovom mjeriluocjenjivati svako ljudsko biÊe. Vi Êete osjeÊati prema drugimaistu duboku ljubav koju Krist osjeÊa prema vama. I tada ÊetemoÊi zadobiti, a ne natjerati, privuÊi, a ne odbiti one za koje jeOn umro. ... ©to je veÊi njihov grijeh i dublja njihova bijeda, to Êeozbiljniji i njeæniji biti vaπi napori da ih zadobijete. Vi Êete pre-poznati potrebe onih koji pate, koji su grijeπili protiv Boga i kojisu natovareni teretom krivnje. Vaπe srce ispunit Êe se suosjeÊa-njem prema njima, i vi Êete im pruæiti ruku pomoÊnicu. (Isusoveusporedbe, str. 128,129)

Krist i to razapeti treba postati predmet naπih misli, probu-diti najdublje emocije naπe duπe. ... Jedino uz pomoÊ kriæa mo-æemo procijeniti vrijednost ljudske duπe. Vrijednost Ëovjeka zakojega je Krist umro tako je velika da je Otac zadovoljan nemjer-ljivom cijenom kojom je platio njegovo spasenje, zadovoljan πtoje dao svojega jedinoroenoga Sina da umre za njegovo otkuplje-nje. Kolika se mudrost, milost i ljubav ovdje pokazuju u svojsvojoj punini! Vrijednost Ëovjeka moguÊe je spoznati jedino kadapoemo na Golgotu. U tajni Kristovog kriæa sadræana je i procjenavrijednosti Ëovjeka. (2T 634,635)

Kakve se slavne moguÊnosti pruæaju pred palim ljudskimrodom! Preko svojega Sina, Bog je otkrio savrπenstvo do kojeg seËovjek sposoban uzdiÊi. ZahvaljujuÊi Kristovim zaslugama, Ëo-vjek se uzdigao iz svojeg poniæenog stanja, oËistio se i postaodragocjeniji od zlatne πipke ofirske! (KH 134)

BZMilost 03.12.2012, 08:54175

Black

176


OËeva neizmjerna ærtva“U ovome se sastoji ljubav: nismo mi ljubili Boga, nego je onljubio nas i poslao Sina svoga kao ærtvu pomirnicu za naπegrijehe.” (1. Ivanova 4,10)

Ljubav je temeljno naËelo Boæje vladavine na Nebu i na Zemljii mora postati i temelj krπÊanskog karaktera. ... Ljubav Êe sepokazati ærtvovanjem. Plan otkupljenja bio je utemeljen na ærtvi— na ærtvi tako πirokoj, dubokoj i visokoj da je postala nemjer-ljiva. Krist je sve dao za nas i oni koji Ga prihvaÊaju bit Êe sprem-ni da za svojeg Otkupitelja sve ærtvuju. (Isusove usporedbe, str.25)

Kada je Adamov grijeh gurnuo ljudski rod u beznadnu bijedu,Bog se mogao osloboditi palih biÊa. On je prema njima mogaopostupiti onako kako greπnici zasluæuju. Mogao je zapovjeditisvojim anelima da na svijet izliju sudove Njegovog gnjeva. Mogaoje ukloniti tu tamnu mrlju iz svojeg svemira. Meutim, to nijeuËinio! Umjesto da protjera ljude iz svoje blizine, On se joπ viπepribliæio palom ljudskom rodu. Dao je svojega Sina da postanekost naπe kosti i meso naπega mesa. ...

Dar koji je Bog dao Ëovjeku izmiËe svakoj ocjeni. Niπta nijebilo uskraÊeno. Bog nije dopustio da netko moæe reÊi kako jemogao uËiniti viπe ili pokazati veÊu mjeru ljubavi prema Ëovje-Ëanstvu. Darovavπi Krista, darovao je i cijelo Nebo. (SD 11)

Oni koji su govorili da vole Krista nisu shvatili odnos kojivlada izmeu njih i Boga, i On i sada vrlo maglovito postoji unjihovom razumijevanju. Oni imaju nejasnu spoznaju o neshvat-ljivoj Boæjoj milosti pokazanoj u trenutku kada je dao svojegajedinoroenog Sina za spasenje svijeta. (1SM 134)

Da bi privukao Ëovjeka k sebi i da bi osigurao njegovo vjeËnospasenje, Krist je napustio kraljevske dvorove na Nebu i doπao naZemlju, pretrpio agoniju grijeha i sramote umjesto Ëovjeka i umroda bi mu donio slobodu. SuoËeni s beskrajnom cijenom plaÊe-nom za Ëovjekovo otkupljenje, kako se bilo tko od onih koji senazivaju Njegovim imenom, usuuje ravnoduπno postupati premanekome od Njegovih “malih”? ... Kako bi strpljivo, ljubazno i spuno osjeÊaja trebali postupati prema onima koji su otkupljeniKristovom krvlju! (5T 614)

BZMilost 03.12.2012, 08:54176

Black

177


Jedina prihvatljiva otkupnina“Jedan je Bog, jedan je posrednik izmeu Boga i ljudi: ËovjekKrist Isus, koji dade samog sebe kao otkup mjesto sviju.” (1.Timoteju 2,5.6)

U Kristu je Ëovjeku osigurano obnovljenje i pomirenje. Pro-valiju koju je iskopao grijeh premostio je kriæ na Golgoti. Isus jeplatio punu, potpunu otkupninu kojom je greπnik stekao pomilo-vanje a da pravednost Zakona time nije dovedena u pitanje. Svikoji vjeruju da je Krist prava Ærtva pomirnica, mogu doÊi i primitioprost za svoje grijehe jer je Kristovim zaslugama uspostavljenaveza izmeu Boga i Ëovjeka. Bog me moæe primiti kao svoje dijete,a ja Ga mogu nazvati svojim ljubljenim Ocem i radovati se uNjemu. Jedino se zahvaljujuÊi Kristu moæemo nadati Nebu jer jeOn naπ Zamjenik i naπ Zalog. ...

Najbolji napori koje Ëovjek u svojoj snazi moæe uloæiti bez-vrijedni su kada treba zadovoljiti sveti i pravedni Zakon koji jeprekrπio; ali vjerom u Krista moæe se pozvati na pravednost BoæjegaSina jer je ona dovoljna za sve. Krist je u svojoj ljudskoj naravizadovoljio sve zahtjeve Zakona. On je ponio prokletstvo Zakonaumjesto greπnika, obavio djelo pomirenja za njega da nijedan kojivjeruje u Njega neÊe propasti. ... Istinska vjera poziva se na Kri-stovu pravednost i greπnik postaje pobjednik s Kristom, jer jepostao dionik boæanske naravi; tako se u njemu sjedinjuje boæan-sko i ljudsko.

Onaj tko pokuπava dosegnuti Nebo svojim djelima dræanjaZakona, pokuπava nemoguÊe. »ovjek se ne moæe spasiti bez po-sluπnosti, ali njegova djela ne mogu biti samo njegova; Krist trebadjelovati u njemu da hoÊe i uËini ono πto je po Boæjoj volji. ... Sveπto Ëovjek Ëini bez Krista zagaeno je sebiËnoπÊu i grijehom; aliono πto uËini vjerom, prihvatljivo je Bogu. Kada pokuπavamo ste-Êi Nebo Kristovim zaslugama, duπa napreduje. GledajuÊi na Isusa,ZaËetnika i Zavrπitelja naπe vjere, mi stjeËemo sve veÊu snagu,idemo iz pobjede u pobjedu; jer preko Krista Boæja milost omo-guÊila je naπe potpuno spasenje. (1SM 363,364)

Mi ne moæemo procijeniti dragocjenu otkupninu koja je pla-Êena za otkup palog Ëovjeka. Najboljim i najsvetijim osjeÊajimasrca treba odgovoriti na tako Ëudesnu ljubav. (4T 119)

BZMilost 03.12.2012, 08:54177

Black

178


Boæji neizrecivi Dar“A hvala Bogu na njegovu neizrecivome daru!” (2. KorinÊa-nima 9,15)

Otkrivenje Boæje ljubavi prema Ëovjeku ima svoje srediπte ukriæu. Njegovo puno znaËenje jezik nije sposoban izgovoriti, perone moæe opisati, Ëovjekov um nije u stanju shvatiti. ... Krist kojije razapet za naπe grijehe, Krist koji je uskrsnuo, Krist koji seuznio na Nebo, to je nauk o spasenju koji trebamo nauËiti ipropovijedati.

“On, boæanske naravi, nije se ljubomorno dræao svoje jed-nakosti s Bogom, nego se nje liπio uzevπi narav sluge i postavπisliËan ljudima. Kad postade kao Ëovjek, ponizi sam sebe postavπiposluπan do smrti, i to do smrti na kriæu.” (Filipljanima 2,6-8)“Tko Êe ih osuditi? Isus Krist koji je umro — joπ bolje: koji jeuskrsnuo — koji je s desne strane Bogu i koji posreduje za nas?”(Rimljanima 8,34) “Odatle slijedi da moæe zauvijek spasavati onekoji po njemu dolaze k Bogu, jer uvijek æivi da posreduje za njih.”(Hebrejima 7,25)

Ovdje je beskrajna mudrost, beskrajna ljubav, beskrajna pra-vednost, beskrajna milost, “dubina bogatstva, mudrosti i znanjaBoæjega” (Rimljanima 11,33).

Upravo preko tog dara, Isusa Krista, mi primamo i ostaleblagoslove. Preko toga dara na nas se iz dana u dan izlijevajuneprestani tokovi Gospodnje dobrote. Svaki cvijet sa svojim nje-ænim bojama i slatkim mirisom, dan nam je za uæivanje prekotoga jednoga Dara. On je naËinio Sunce i Mjesec; nema zvijezdekoja ukraπava nebesa koju On nije stvorio. Nema nijedne namir-nice na naπem stolu koju On nije osigurao da bi nas odræao uæivotu. Kristov potpis nalazi se na svemu tome. Sve je Ëovjekudarovano u tom jednom jedinom neizrecivom Daru, u jedinoro-enom Boæjem Sinu. On je bio prikovan na kriæ da bi sve to obiljemoglo poteÊi prema Boæjim stvorenjima. (8T 287,288)

“Ono πto oko nije vidjelo, πto uho nije Ëulo, na πto ljudskosrce nije pomislilo: to je Bog pripravio onima koji ga ljube.” (1.KorinÊanima 2,9) Sigurno nema takvoga koji, promatrajuÊi bo-gatstva Njegove milosti, ne bi uskliknuo zajedno s apostolom:“Hvala Bogu na njegovu neizrecivome daru!” (5T 730)

BZMilost 03.12.2012, 08:54178

Black

179


Tako dragocjeno — a opet besplatno“Tako izvrπenjem zapovijedi od jednoga dolazi na sve ljudeopravdanje koje se sastoji u æivotu.” (Rimljanima 5,18)

Novcem se ne moæe kupiti, razumom ne moæe shvatiti, silomne moæe osvojiti; ali svima koji je prihvate, Boæja slavna milostdaje se besplatno. Meutim, ljudi mogu shvatiti svoju potrebu iodbijajuÊi se osloniti na sebe, prihvatiti spasenje kao dar. Onikoji dou na Nebo neÊe tamo stiÊi svojom pravednoπÊu niti Êe imse njegova vrata otvoriti zbog bogatih darova u zlatu i srebru,nego Êe dobiti pristup u mnoge stanove u kuÊi Oca svojega zaslu-gom Kristovog kriæa.

Za greπne ljude, najuzviπenija utjeha, najveÊi razlog za ra-dosno klicanje bit Êe u tome πto je Nebo dalo Isusa kao Spasiteljagreπnika. ... On je preπao preko tla na kojem se Adam spotaknuoi pao, suoËio se s kuπaËem na bojnom polju i pobijedio ga umje-sto Ëovjeka. Pogledajte Ga u pustinji kuπnje! Postio je Ëetrdesetdana i Ëetrdeset noÊi, izdræao je najæeπÊe napade sila tame. Samje gazio “u kaci, od naroda nikog ne bijaπe” s Njim (Izaija 63,3).Sve to nije Ëinio radi sebe, veÊ da bi raskinuo lanac kojim jeSotona dræao u ropstvu ljudski rod. (RH, 15. oæujka 1887.)

Kao πto je Krist u svojoj ljudskoj naravi traæio snagu od Ocada bi se osposobio da izdræi nevolje i kuπnje, tako i mi moramoËiniti. Mi trebamo slijediti primjer Boæjeg bezgreπnog Sina. Sva-koga dana nama je potrebna pomoÊ, milost i sila s Izvora svakesnage. Mi trebamo osloniti svoju bespomoÊnu duπu na Onogakoji nam je spreman pomoÊi u svakom trenutku potrebe. »estozaboravljamo Gospodina, dajemo maha svojim sklonostima i takogubimo bitke koje smo morali dobiti.

Ako budemo pobijeeni, bez oklijevanja se pokajmo i prihva-timo oprost koji Êe nas dovesti u povoljan poloæaj. Ako se poka-jemo i uzvjerujemo, dobit Êemo silu oËiπÊenja od Boga. Njegovaspasonosna milost obilno nam je ponuena. Njegov oprost dan jesvima koji ga æele prihvatiti. ... Zbog svakog greπnika koji sepokaje Boæji aneli se raduju pjevanjem radosnih pjesama. Nijedangreπnik ne mora biti izgubljen. Potpun i besplatan je dar spaso-nosne milosti. (HP 50)

BZMilost 03.12.2012, 08:54179

Black

180


Kupujte bez novca“Neprestano zahvaljujem svome Bogu za vas na milosti Bo-æjoj koja vam je dana u Kristu Isusu.” (1. KorinÊanima 1,4)

Kao on, mnogi se nadaju da Êe svojim djelima zasluæiti Boæjunaklonost. Oni ne shvaÊaju svoju bespomoÊnost. Oni ne prihva-Êaju Boæju milost kao Boæji dragovoljni dar, veÊ pokuπavaju ra-zviti neku svoju pravednost. (Isusove usporedbe, str. 162)

Blagoslove otkupiteljske ljubavi naπ Spasitelj je usporedio sdragocjenim zrnom bisera. (Matej 13,45. 46). ... U ovoj usporedbizrno bisera nije prikazano kao dar. Trgovac ga je kupio dajuÊi zanjega sve πto je imao. Mnogi traæe znaËenje ove zagonetke buduÊida je Krist u Bibliji prikazan kao dar. On i jest dar, ali samoonima koji Mu daju sebe, duπu, tijelo i duh, bez ograniËenja. Mimoramo sebe predati Kristu, æivjeti æivotom dragovoljne po-sluπnosti svim Njegovim zahtjevima. Sve πto jesmo, sve sposob-nosti i svi talenti koje imamo, sve pripada Gospodinu i treba bitiposveÊeno Njegovoj sluæbi. Kada tako sebe potpuno predamo Nje-mu, Krist se sa svim blagom Neba daje nama. Mi dobivamo zrnobisera neprocjenjive vrijednosti.

Spasenje je dar, a ipak se mora kupovati i prodavati. Na træiπtukojim upravlja boæanska milost dragocjeno zrno bisera je pri-kazano kao vrijednost koja se kupuje bez novca i bez cijene(Izaija 55,1). ... Kristovo Evanelje je blagoslov koji svi mogu ima-ti. Najsiromaπniji su kao i najbogatiji sposobni da kupe spasenje;jer nikakva koliËina zemaljskih dobara ne moæe ga platiti. Ono sestjeËe dragovoljnom posluπnoπÊu, predajuÊi sebe Kristu, posta-juÊi Njegovo otkupljeno vlasniπtvo. ... Moramo traæiti zrno biseravelike vrijednosti, ali ne na svjetovnom træiπtu ili na svjetovannaËin. Cijena koju moramo platiti nije izraæena zlatom i srebrom,jer biser pripada Bogu. Odbacimo pomisao da nam svjetovne iliduhovne prednosti mogu priskrbiti spasenje. Bog traæi naπu dra-govoljnu posluπnost. (Isto, str. 73—75)

Svi Njegovi darovi obeÊani su pod uvjetom posluπnosti. Bogima Nebo puno blagoslova za one koji Êe suraivati s Njim. (Isto,str. 92,93)

BZMilost 03.12.2012, 08:54180

Black

181


Milost je dovoljna za sve“Jer ako je dakle prekrπajem jednoga i posredovanjem jedno-ga zavladala smrt, mnogo Êe sigurnije oni koji primaju izo-bilje milosti i dar pravednosti vladati snagom æivota po jed-nome — Isusu Kristu.” (Rimljanima 5,17)

Bog ima obilje milosti i sile i Ëeka da ih zatraæimo. Meutim,razlog zaπto nismo svjesni te svoje velike potrebe jest u tome πtogledamo sebe, a ne Isusa. Mi ne uzdiæemo Isusa niti se potpunooslanjamo na Njegove zasluge. (5T 167)

Sve πto je trebalo osigurati u potpunosti je osigurano, i vjeËnaKristova pravednost stavljena je na raspolaganje svakoj vjernojduπi. Skupocjena, neokaljana odjeÊa, satkana na nebeskom ra-zboju, pripremljena je za svakog greπnika pokajnika koji vjeruje,i zato moæe reÊi: “RadoπÊu silnom u Jahvi se radujem, duπa mojakliËe u Bogu mojemu, jer me odjenu haljinom spasenja, zaogrnuplaπtem pravednosti.” (Izaija 61,10)

Osigurana nam je obilna milost tako da se svaka vjerna duπamoæe saËuvati od grijeha jer nam je cijelo Nebo, sa svim svojimneograniËenim riznicama, stavljeno na raspolaganje. Mi trebamocrpiti s izvora spasenja. ... Sami po sebi mi smo greπnici, ali uKristu postajemo pravednici. Poπto nas je opravdao pripisujuÊinam Kristovu pravednost, Bog nas je proglasio pravednima i po-stupa prema nama kao prema pravednima. On nas promatra kaosvoju dragu djecu. Krist djeluje protiv sile grijeha, i tamo gdje jeobilovao grijeh, milost joπ viπe obiluje. (1SM 394)

Iako moæda svakoga dana napredujemo na putu svetosti, ipakÊemo stalno sagledavati joπ veÊe visine do kojih moramo dospjeti;meutim, svako naprezanje duhovnih miπiÊa, svako optereÊenjesrca i mozga pokazuje da nam na raspolaganju stoji neograniËenamilost koja nam je potrebna za napredovanje.

I πto viπe budemo razmiπljali o tim bogatstvima, to Êemo ihviπe dobivati i sve Êemo viπe otkrivati zasluge Kristove ærtve, za-πtitniËku ulogu Njegove pravednosti, Njegovu neizrecivu ljubav,puninu Njegove mudrosti i Njegove sile da nas predstavi Ocu bezmane i nedostatka. (HP 34)

Mi æivimo u danima pripreme. Zato moramo dobiti punu mje-ru milosti iz boæanskih riznica. Gospodin je pribavio zalihe za svenaπe svakidaπnje potrebe. (Isto, 50)

BZMilost 03.12.2012, 08:54181

Black

182


Nezasluæena naklonost“Sjeti me se, Jahve, po dobroti prema svome puku, pohodi mespasenjem svojim.” (Psalam 106,4)

Milost je nezasluæena naklonost i vjernik se opravdava bezikakve svoje zasluge, bez ikakve naknade koju bi mogao ponuditiBogu. On se opravdava otkupljenjem u Isusu Kristu, koji stoji unebeskim dvorovima kao greπnikov Zamjenik i Jamac. Meutim,iako je opravdan Kristovom zaslugom, greπnik nema pravo i daljeËiniti nepravdu. Vjera djeluje preko ljubavi i Ëisti duπu. Vjeraraste i cvjeta i donosi plod u obliku dragocjenog roda. Tamo gdjeima vjere, ima i dobrih djela. Bolesni bivaju posjeÊeni, siromaπnizbrinuti, siroËad i udovice osigurani, goli odjeveni, gladni nahra-njeni.

Krist je prolazio ËineÊi dobro i kada se ljudi sjedine s Njim,oni poËinju voljeti Boæju djecu, a krotkost i istina usmjeravajunjihove korake. Izraz njihovog lica otkriva njihovo iskustvo i ljudipostaju svjesni da su bili s Isusom i da su se nauËili od Njega.Krist i vjernik postaju jedno, i ljepota Njegovog karaktera poka-zuje se u onima koji su æivotno povezani s Izvorom sile i ljubavi.Krist je velika riznica pravednosti kojom se opravdavamo i mi-losti kojom se posveÊujemo.

Svi mogu doÊi k Njemu i dobiti dio Njegovog obilja. On kaæe:“Doite k meni svi koji ste umorni i optereÊeni, i ja Êu vas okri-jepiti.” (Matej 11,28) ... Jeste li svoj pogled usmjerili na Isusa,ZaËetnika i Zavrπitelja naπe vjere? Gledate li Onoga koji je punistine i milosti? Jeste li prihvatili mir koji vam jedino Isus moæedati? Ako joπ niste, pokorite se Njemu i Njegovom miloπÊu po-trudite se da steknete plemenitost i uzviπenost karaktera. Nastoj-te steÊi nepokolebljiv, odluËan i radostan duh. Hranite se od Kri-sta koji je Kruh æivota i pokazivat Êete ljupkost Njegovog karak-tera i duha. (1SM 398)

Ni ono najbolje πto moæete uËiniti ne moæe vam osiguratiBoæju naklonost. Samo Êe vas Kristova dostojnost spasiti, Nje-gova krv oËistiti. (1T 167)

BZMilost 03.12.2012, 08:54182

Black

183

24. lipnja

Krist naπa pravednost“Njega je Bog izloæio da svojom krvi bude Pomiriliπte po vjeri,da uËini oËitom svoju pravednost.” (Rimljanima 3,25 — DK)

Krist je nazvan “Gospodin, naπa pravednost” i vjerom svibismo morali uskliknuti: “Gospodin, moja pravednost”! Kada sevjerom oslonimo na taj Boæji dar, hvala upuÊena Bogu bit Êe nanaπim usnama i mi Êemo moÊi objaviti drugima: “Evo JaganjcaBoæjeg koji uzima grijeh svijeta!” (Ivan 1,29) Tada Êemo moÊigovoriti izgubljenima o planu spasenja, da je joπ u vrijeme dok jesvijet leæao pod prokletstvom grijeha, palom i beznadnom greπni-ku, Gospodin objavio uvjete milosti i otkrio vrijednost i znaËenjesvoje milosti. Milost je nezasluæena naklonost. ... Upravo je mi-lost poslala naπeg Spasitelja da potraæi nas zalutale i vrati nasnatrag u tor. ...

Nitko ne moæe, nakon πto se sagleda, u sebi pronaÊi neπtoπto bi ga preporuËilo Bogu ili mu osiguralo prihvaÊanje pred Bo-gom. Greπnik moæe naÊi pristup Bogu jedino preko Isusa, koga jesam Otac dao za æivot svijeta. Samo je Isus naπ Otkupitelj, naπZagovornik i Posrednik; u Njemu je naπa jedina nada u oprost,mir i pravednost. Jedino zaslugom Kristove krvi, grijehom opte-reÊena duπa moæe ponovno postati zdrava. ...

Bez Krista nemamo nikakvih zasluga, nikakve pravednosti.Naπa greπnost, naπe slabosti, naπa ljudska nesavrπenost onemo-guÊuju nam da stupimo pred Boga sve dok ne obuËemo neokalja-nu haljinu Kristove pravednosti. ...

Kada se odazovemo Kristovom pozivu, kada Mu se pridruæi-mo, pokazujemo spasonosnu vjeru. ... Vjera upoznaje duπu s Bo-æjim postojanjem i Njegovom prisutnoπÊu i gledajuÊi jedino Boæjuslavu, sve viπe prepoznajemo ljepotu Njegovog karaktera i savr-πenstvo Njegove milosti. Naπa duπa biva osnaæena duhovnom si-lom jer veÊ udiπemo nebesko ozraËje. ... Mi se uzdiæemo iznadsvijeta i gledamo samo Zapovjednika nad deset tisuÊa koji je savljubak, a gledajuÊi Njega, preobraæavamo se u Njegovo obliËje.(1SM 331—335)

BZMilost 03.12.2012, 08:54183

Black

184


Svijetla strana vjere“Ali ja Êu se radovati u Jahvi i kliktat Êu u Bogu, svojemSpasitelju.” (Habakuk 3,18)

Svi koji ljube Boga trebaju svjedoËiti o tome koliko je dra-gocjena Njegova milost i Njegova istina. Oni koji su prihvatilisvjetlo istine, trebaju dobivati pouku za poukom da bi konaËnoshvatili da ne smiju ostati nijemi, veÊ da trebaju Ëesto razgovaratijedni s drugima. Trebaju imati na umu subotnje sastanke na koji-ma oni koji ljube Boga, koji Ga se boje i razmiπljaju o Njegovomimenu, mogu dobiti priliku da izraze svoje misli razgovarajuÊijedni s drugima. ...

VeliËanstvo Neba izjednaËuje svoje interese s interesima vjer-nika, bez obzira na skromne okolnosti u kojima oni æive. I kadagod oni imaju prednost da se sastanu, prikladno je da se ËestoobraÊaju jedni drugima, da daju izraza svojoj zahvalnosti i ljubavikoja je posljedica razmiπljanja o Gospodnjem imenu. Tako Êe seBog proslaviti dok sluπa i usliπava, i tada Êe se bogosluæje nami-jenjeno iznoπenju iskustava smatrati najvaænijim od svih bogo-sluæja, jer se rijeËi izgovorene tom prigodom zapisuju u knjigu zaspomen. ...

Nemojte ugaati neprijatelju baveÊi se mraËnom stranomsvojeg iskustva; oslonite se potpunije na Isusa da vam pomogneoduprijeti se kuπnji. Kad bismo viπe mislili i razgovarali o Isusu,a manje o sebi, doæivljavali bismo viπe Njegove prisutnosti. Akobudemo prebivali u Njemu, bit Êemo ispunjeni mirom, vjerom ihrabroπÊu i moÊi Êemo ispriËati svoje pobjedonosno iskustvo ka-da se naemo na bogosluæju, kako bi i drugi bili osvjeæeni naπimjasnim, snaænim svjedoËenjem za Boga. Ta dragocjena priznanjai hvale upuÊene Njegovoj milosti, ako joπ budu potkrijepljenekrπÊanskim æivotom, imat Êe neodoljivu snagu koja djeluje naspasenje duπa. Svijetlu i radosnu stranu vjere opisivat Êe svi onikoji se svakoga dana iznova posveÊuju Bogu. Mi ne smijemo sra-motiti naπega Gospodina svojim turobnim iznoπenjem nevolja ko-je nam izgledaju straπne. Sve nevolje koje prihvatimo kao odgoj-no sredstvo budit Êe u nama radost. Naπ cjelokupni vjerski æivotπirit Êe tada okrepljujuÊi, oduπevljavajuÊi, oplemenjujuÊi utjecaji odisati ugodnim mirisom dobrih rijeËi i dobrih djela. (4BC 1183)

BZMilost 03.12.2012, 08:54184

Black

185


Dostojno je Janje“Dostojno je Janje koje je zaklano da primi moÊ, bogatstvo,mudrost, snagu, Ëast, slavu i hvalu!” (Otkrivenje 5,12)

Mi nismo dostojni Boæje ljubavi, ali je dostojan Krist, naπJamac. On moæe savrπeno spasiti sve koji dolaze k Njemu. (Mislis Gore blagoslova, 20)

Krist s radoπÊu uzima naizgled beznadni materijal, one kojeje Sotona iskvario i preko kojih je djelovao, kako bi ih uËinioprimateljima svoje milosti. On se raduje kad ih izbavlja od patnjii od gnjeva koji Êe zadesiti neposluπne. (6T 308,309)

Ako neprijatelj uspije navesti potiπtene da odvrate oËi odIsusa pa, umjesto da razmiπljaju o Isusovoj dostojnosti, Njegovojljubavi, zaslugama i velikoj milosti, gledaju na sebe i bave sesvojom nedostojnoπÊu, on Êe im oduzeti πtit vjere i postiÊi svojcilj; oni Êe biti izloæeni njegovim ognjenim kuπnjama. Zbog togaslabi trebaju gledati u Isusa i vjerovati Mu; tada pokazuju vjeru.(Rani spisi, str. 77)

Boæji Sin dao je sve — æivot, ljubav i muke. Moæemo li mi,iako nedostojni tako velike ljubavi, uskratiti Njemu svoje srce?Cijelog æivota, u svakom trenutku, mi smo uæivali blagoslove Nje-gove milosti, i upravo je to razlog πto ne moæemo potpuno shva-titi dubinu neznanja i bijede iz koje nas je izbavio. (Put Kristu,str. 37)

Mnogi Ëine ozbiljnu pogreπku u svojem vjerskom æivotu po-sveÊujuÊi stalnu pozornost svojim osjeÊajima i ocjenjujuÊi naosnovi njih svoje napredovanje ili nazadovanje. OsjeÊaji nisusigurno mjerilo. Mi ne smijemo traæiti u sebi dokaze da nas jeBog prihvatio. Tu neÊemo naÊi niπta drugo osim onoga πto Êe nasobeshrabriti. Naπa je jedina nada da “upremo pogled u zaËetnikai zavrπitelja vjere, u Isusa” (Hebrejima 12,2). U Njemu je sve πtonas moæe nadahnuti nadom, vjerom i hrabroπÊu. ...

Svijest o naπoj slabosti i nedostojnosti treba nas pokrenutida se u poniznosti svojega srca oslonimo na Kristovu ærtvu po-mirnicu. Kada se oslonimo na Njegove zasluge, naÊi Êemo odmor,mir i radost. On moæe savrπeno spasiti one koji dolaze k Bogupreko Njega. (5T 199,200)

BZMilost 03.12.2012, 08:54185

Black

186


Tajna nad tajnama“Bez sumnje, uzviπena je tajna prave vjere: Onaj koji je tije-lom oËitovan Duhom je opravdan, anelima pokazan, poga-nima propovijedan, u svijetu vjerovan, u slavu uznesen.” (1.Timoteju 3,16)

Kakve li tajne nad tajnama! Razumu je teπko shvatiti Kri-stovo veliËanstvo, tajnu otkupljenja. Sramni kriæ bio je podignut,klinovi su probili Njegove ruke i noge, okrutno koplje probolo jeNjegove grudi sve do srca, i cijena otkupljenja za ljudski rod bilaje plaÊena. ...

Otkupljenje je nepresuπna tema, dostojna naπeg najdubljegrazmiπljanja. Ona nadmaπuje moÊ shvaÊanja najoπtrijeg uma, na-pore najbujnije maπte. ...

Da je Isus danas s nama, rekao bi nam isto πto i svojimuËenicima: “Imao bih vam joπ mnogo reÊi, ali sada ne moæetenositi.” (Ivan 16,12) Isus je æelio svojim uËenicima otkriti dubokei æive istine, ali je njihova tjelesnost, njihova zamagljena, ogra-niËena moÊ razumijevanja to onemoguÊila. ... Izostajanje duhov-nog rasta zatvara vrata bogatim zrakama svjetla koje dopire odIsusa Krista. ...

Oni koji su marljivo kopali u rudnicima Boæje rijeËi, koji suotkrili dragocjenu rudu u bogatim naslagama istine, u boæanskimtajnama koje su stoljeÊima bile sakrivene, uzdizat Êe GospodinaIsusa, Izvor svake istine, prikazujuÊi svojim karakterom posve-ÊujuÊu moÊ onoga u πto vjeruju. Isus i Njegova milost moraju uÊiu unutarnje svetiπte srca. I tada Êe se On otkrivati u rijeËima, umolitvi, u savjetima, u iznoπenju svete Istine. (1SM 403-405)

Tajna kriæa objaπnjava sve druge tajne. U svjetlosti koja zraËis Golgote, Boæje osobine koje su nas ispunjavale tjeskobom istrahopoπtovanjem sada se pojavljuju prekrasne i privlaËne. Vidise da se milosre, njeænost i oËinska ljubav stapaju sa svetoπÊu,pravdom i silom. Dok promatramo veliËanstvo Njegova prijestolja,visoka i uzviπena, vidimo najmilostivije oËitovanje Njegova ka-raktera i shvaÊamo kao nikada ranije znaËenje onog predragognaziva: “Naπ Otac.” (Velika borba, str. 512,513)

BZMilost 03.12.2012, 08:54186

Black

187


Neistraæivo bogatstvo“Meni najmanjemu od najmanjega meu svima svetima danaje ova milost: da poganima navijestim neistraæivo Kristovobogatstvo.” (Efeæanima 3,8)

Ako se obilje Boæje milosti ne izlijeva na Ëovjeka, onda se tone moæe pripisati nekom ograniËenju koje je postavio Bog. Kad bisvi æeljeli primiti silu Svetoga Duha, svi bi njome bili ispunjeni.

Prednost je svake duπe da postane æivi kanal preko kojega ÊeBog izlijevati na svijet blago svoje milosti, nedokuËivo bogatstvoKristovo. Niπta Krist ne æeli toliko koliko ljudska orua kojima Êesvijetu objaviti svoj karakter i svoj Duh. Niπta svijetu nije potreb-nije od Spasiteljeve ljubavi koja Êe se pokazati preko ljudi. CijeloNebo Ëeka na æive kanale preko kojih Êe sveto ulje donositi ra-dost i blagoslov ljudskom srcu. (Isusove usporedbe, str. 288)

“Ali Bog koji je bogat miolsrem — iz svoje velike ljubavikojom nas je ljubio — nas, koji smo bili mrtvi zbog grijeha, sKristim oæivi ... s njim nas i uskrisi i s njim postavi na nebesima,u Kristu Isusu, da u vjekovima koji nadolaze pokaæe izvanrednobogatstvo svoje milosti dobrotom prema nama u Kristu Isusu.”(Efeæanima 2,4-7)

To su bile rijeËi kojima je ostarjeli Pavao, “suæanj Isusa Kri-sta”, piπuÊi iz svoje tamniËke Êelije u Rimu, pokuπavao svojojbraÊi prikazati ono πto je smatrao da jezik nije u stanju potpunoizraziti, “neistraæivo Kristovo bogatstvo”, riznice milosti besplat-no ponuene palim sinovima ËovjeËjim. (5T 730)

Kad vam duπa bude Ëeznula za Bogom, naÊi Êete sve viπe iviπe neistraæivih blaga Njegove milosti. Kad budete razmiπljali oovom blagu, ono Êe postati vaπe pa Êete otkriti zasluge Spasitelje-ve ærtve, zaπtitu Njegove pravednosti, puninu Njegove mudrosti iNjegovu moÊ da vas izvede pred Oca “bez ljage i mane” (2. Petrova3,14). (Djela apostolska, str. 357)

BZMilost 03.12.2012, 08:54187

Black

188


Gledajte koliku nam je ljubav Otac iskazao!“Gledajte koliku nam je ljubav Otac iskazao, da se zovemodjeca Boæja. A to i jesmo!” (1. Ivanova 3,1)

Iz OËeva srca potekle su rijeke boæanske suÊuti, koje su seoËitovale u Kristu, i izlile se na ljudski rod. ... Bog je svojemuljubljenom Sinu punom milosti i istine dopustio da iz svijetaneopisive slave sie na grijehom uprljani i uniπteni svijet, nasvijet zamraËen sjenkom smrti i prokletstva. Dopustio Mu je danapusti naruËje Njegove ljubavi i odrekne se oboæavanja anelâ —da bi trpio sramotu, pogrde, poniæenja, mrænju i smrt. ... Teretgrijeha i svijest o njegovoj strahovitoj veliËini koja duπu odvaja odBoga — slomili su srce Boæjeg Sina.

Bog je trpio sa svojim Sinom. Smrtna borba u Getsemanijui smrt na Golgoti bili su cijena koju je Srce Beskrajne Ljubaviplatilo za naπ otkup. ... Nije nas mogao otkupiti nitko osim Bo-æjeg Sina; Oca je mogao objaviti samo Onaj koji se nalazio uNjegovu naruËju. ...

Cijena plaÊena za naπ otkup i beskrajna ærtva koju je prinionaπ nebeski Otac davπi svojega Sina da umre za nas trebali bi nasnadahnuti uzviπenim mislima o onome πto moæemo postati krozKrista. GledajuÊi visinu, dubinu i πirinu OËeve ljubavi prema rodukoji umire, nadahnuti apostol Ivan ispunio se oboæavanjem idubokim πtovanjem. Ne nalazeÊi prikladnih rijeËi da izrazi veli-Ëinu i njeænost te ljubavi, pozvao je svijet da je promatra. ...Kakvu to vrijednost daje Ëovjeku! Prijestup je ljudske sinove uËi-nio Sotoninim podanicima. Vjerom u Kristovu Ærtvu pomirnicuAdamovi sinovi mogu postati Boæja djeca. UzimajuÊi ljudsku na-rav, Krist je uzdigao ËovjeËanstvo. Greπni ljudi dobili su prigoduda, povezani s Kristom, postanu dostojni imena Boæjih sinova.

Takva ljubav je neusporediva. Djeca nebeskog Kralja! Drago-cjenog li obeÊanja, predmeta najdubljeg divljenja! Nenadmaπne liBoæje ljubavi prema svijetu koji Ga nije ljubio! (Put Kristu, str.8—11)

BZMilost 03.12.2012, 08:54188

Black

189


Koliko dugo Nebo mora patiti?“Ja i Otac jedno smo.” (Ivan 10,30)

Sâm Bog bio je razapet s Kristom, jer je Krist bio jedno sOcem! (5BC 1108)

Rijetki misle o patnjama koje je grijeh nanio naπem Stvo-ritelju. Cijelo Nebo je sudjelovalo u Kristovoj samrtniËkoj borbi;ali te patnje nisu ni poËele niti se zavrπile Njegovim pojavljiva-njem u ljudskom obliku. Kriæ naπim otupjelim osjetilima otkrivabol koji je grijeh od samog svog zaËetka nanosio Boæjem srcu.Svako udaljavanje od onoga πto je pravo, svako okrutno djelo,svaki Ëovjekov neuspjeh da dosegne boæanski ideal, nanose Bogubol. Kada su u stara vremena na Izrael dolazile nevolje kaoneizbjeæna posljedica odvajanja od Boga — potpadanje pod vlastneprijatelja, okrutnost i smrt — bilo je reËeno da “Jahve viπe nemogaπe trpjeti da Izraelci pate”. “U svojoj ljubavi i samilosti sâmih je otkupio, podigao ih i nosio u sve dane od davnine.” (Suci10,16; Izaija 63,9)

Njegov Duh “posreduje za nas neizrecivim uzdisajima”. Dok“sva tvar uzdiπe i tuæi s nama” (Rimljanima 8,26.22), srce bes-konaËnog Oca suosjeÊa s nama u naπoj boli. Naπ svijet je velikabolnica, prizor takve bijede da se ne usuujemo niti u svojimmislima baviti njome. Kad bismo shvatili svu njezinu veliËinu,teret bi nam bio previπe straπan. A Bog sve to duboko osjeÊa.(Odgoj, str. 234,235)

Nijedan uzdah ne moæe se oteti iz grudi, nijedna bol osjetiti,nijedna æalost probosti duπu, a da ne zadrhti OËevo srce. (Isusovæivot, str. 356)

Onaj tko poznaje dubinu bijede i oËajanja u svijetu, zna kojimsredstvima se moæe donijeti olakπanje. ... Iako su ljudska biÊazloupotrijebila Njegovu milost, uludo utroπila svoje sposobnosti iizgubila dostojanstvo ljudske naravi sliËne Boæjoj, Stvoritelj trebabiti proslavljen njihovim otkupljenjem. (Odgoj, str. 240)

Da bi uniπtio grijeh i njegove posljedice, On je dao svogaNajdraæega, a nama pruæio moguÊnost da u saradnji s Njim uËini-mo kraj tom prizoru bijede. ... S takvom vojskom pravilno izvjeæ-banih radnika, kakva bi mogla postati naπa mladeæ, kako bi sebrzo vijest o raspetom i uskrslom Spasitelju, koji Êe uskoro doÊi,mogla odnijeti cijelome svijetu! Kako bi brzo mogao doÊi kraj —kraj patnji, æalosti i grijehu! (Isto, str. 235,241)

BZMilost 03.12.2012, 08:54189

Black

190

1. srpnja Duh milosti

Od samog poËetka“Jer nikad neko proroËanstvo nije doπlo od ljudskoga htije-nja, nego su ljudi govorili od Boga, potaknuti od Duha Sve-toga.” (2. Petrova 1,21)

Kristovo je djelo utemeljeno na naËelu da se obnavljanje bo-æanskog obliËja u greπnom ljudskom rodu moæe postiÊi trajnimpokazivanjem Ëovjekoljublja, i u tome je njegova veliËina. To djelozapoËelo je u nebeskim dvorovima. ... Boæanstvo je bilo pokrenu-to saæaljenjem prema ljudskom rodu pa su se Otac, Sin i SvetiDuh svesrdno posvetili ostvarenju plana spasenja. (CH 222)

Prije no πto se na svijetu pojavio grijeh, Adam je uæivao uosobnoj zajednici sa svojim Stvoriteljem. Ali od trenutka kad seËovjek prijestupom odvojio od Boga, ta mu je uzviπena prednostuskraÊena. Meutim, planom spasenja otvoren je put kojim sta-novnici Zemlje joπ uvijek mogu biti povezani s Nebom. Bog jesvojim Duhom komunicirao s ljudima, i preko objava πto ih je daosvojim izabranim slugama slao boæansku svjetlost svijetu. (Velikaborba, str. 7)

Bog svojim Svetim Duhom od poËetka djeluje preko ljudskihorua da ostvari svoju nakanu za pali ljudski rod. To se oËitovalou æivotu patrijarhâ. Tako je Bog i Crkvi u pustinji, u Mojsijevodoba, dao “svoga Duha dobrog” (Nehemija 9,20). A u dane apo-stola On je po Svetome Duhu silno djelovao u prilog svojoj Crkvi.Ista sila koja je krijepila patrijarhe, ... i koja je uËinila djelotvor-nom sluæbu apostolske Crkve, krijepila je Boæju vjernu djecu usva vremena. ZahvaljujuÊi snazi Svetog Duha, krπÊani valdenzitijekom mraËnog srednjeg vijeka pripremili su put reformaciji.Bila je to ona ista sila koja je okrunila uspjehom napore plemeni-tih muπkaraca i æena koji su kao pioniri otvorili put za osnivanjesuvremenog misionarskog rada. ...

Danas vjesnici kriæa idu od grada do grada i od zemlje dozemlje pripremajuÊi put za Kristov drugi dolazak. ... I πto duljesvijetle, kao πto su svijetlili oni koji su na Pedesetnicu bili krπte-ni Svetim Duhom, primaju sve viπe sile Duha. Tako Zemlja trebabiti rasvijetljena Boæjom slavom. (Djela apostolska, str. 33,34)

BZMilost 03.12.2012, 08:54190

Black

191


Kristovo obeÊanje o Svetom Duhu“Ja Êu moliti Oca, i dat Êe vam drugog Branitelja koji Êeostati s vama zauvijek: Duha istine.” (Ivan 14,16.17)

Prije nego πto je sebe prinio kao ærtvu, Krist je æelio svojimsljedbenicima podariti najvaæniji i najpotpuniji dar, dar koji Êe impribliæiti neiscrpne izvore milosti. “Ja Êu moliti Oca”, rekao jeOn, “i dat Êe vam drugog Branitelja koji Êe ostati s vama zauvijek.Duha istine, kojega svijet ne moæe primiti, jer niti ga vidi niti gapoznaje. Vi ga poznajete, jer boravi s vama i jer Êe biti u vama.NeÊu vas ostaviti siroËad. Vratit Êu se k vama.” (Ivan 14,16-18)

Prije ovoga Duh je bio na svijetu; od samog poËetka djelaotkupljenja djelovao je na ljudska srca. Ali, dok je Krist bio naZemlji, uËenici nisu æeljeli nikakvog drugog pomoÊnika. Tek kadbudu bez Njega, osjetit Êe potrebu za Duhom i tada Êe On doÊi.

Sveti Duh je Kristov predstavnik, ali ne u ljudskom obliËju,pa je i od tog obliËja neovisan. BuduÊi da je nosio ljudsku narav,Krist nije mogao biti osobno na svakom mjestu. Stoga je za njihbilo bolje da ode k Ocu i poπalje Duha da bude Njegov nasljednikna Zemlji. Tada nitko neÊe imati nikakvu prednost koju mu do-nosi prebivaliπte ili osobni dodir s Kristom. Posredovanjem Duhasvi Êe moÊi pristupiti Spasitelju. U ovom smislu On Êe im bitibliæi nego da se nije uznio na Nebo. (Isusov æivot, str. 555)

ObeÊanje je upuÊeno nama danas koliko i uËenicima. ... Nekazato svaki vjernik Crkve savije svoja koljena pred Bogom, i nekase ozbiljno moli za izlijevanje Duha. Neka traæi: “Gospodine, uve-Êaj moju vjeru! Pomozi mi da razumijem Tvoju RijeË, jer TvojaRijeË donosi svjetlo. Osvjeæi me svojom prisutnoπÊu. Ispuni mojesrce svojim Duhom!” (RH, 10. lipnja 1902.)

U sva vremena i na svakom mjestu, u svim tugama i svimnevoljama, kad su izgledi mraËni a buduÊnost neizvjesna, kad seosjeÊamo bespomoÊni i osamljeni, Utjeπitelj Êe biti poslan kaoodgovor na molitvu vjere. (Isusov æivot, str. 555,556)

BZMilost 03.12.2012, 08:54191

Black

192


Sila Svetog Duha“Evo, ja Êu poslati na vas ono πto je Otac moj obeÊao. A viostanite u gradu dok se ne obuËete u silu odozgo!” (Luka24,49)

Krist se svojom vidljivom nazoËnoπÊu trebao povuÊi od uËe-nika, ali su zato oni trebali dobiti novi izvor snage. Trebali sudobiti Svetoga Duha u punini, da ih potvrdi za posao koji ih jeoËekivao. (Djela apostolska, str. 20)

Posluπni Kristovoj zapovijedi, Ëekali su u Jeruzalemu na OËe-vo obeÊanje — izlijevanje Duha. Nisu Ëekali besposleni. Izvjeπtajkaæe da su “sve vrijeme bili u hramu hvaleÊi Boga” (Luka 24,53).Takoer su se sastajali da svoje molbe iznesu Ocu u Isusovo ime.... Sve viπe su pruæali ruku vjere uz snaæni dokaz: “Isus Krist kojije umro — joπ bolje: koji je uskrsnuo — koji je s desne straneBogu i koji posreduje za nas.” (Rimljanima 8,34) ...

UËenici su se s najveÊom ozbiljnoπÊu molili za sposobnostda se pribliæe ljudima i da u svakidaπnjim susretima izgovarajurijeËi koje Êe greπnike dovesti Kristu. Ostavivπi po strani sva ne-slaganja, sve æelje za prvim mjestom, zbliæili su se u krπÊanskomzajedniπtvu. Prilazili su sve bliæe Bogu. ...

Ovi dani pripreme bili su dani dubokog ispitivanja srca. UËe-nici su osjeÊali duhovnu potrebu pa su molili Gospodina za po-sveÊenje koje bi ih osposobilo za djelo spaπavanja duπa. Nisutraæili blagoslov samo za sebe. OsjeÊali su teret spaπavanja duπa.Shvatili su da se Evanelje treba objaviti svijetu i zazivali su silukoju je Krist obeÊao.

U doba patrijarhâ utjecaj Svetog Duha Ëesto se oËitovao naneki osobit naËin, ali nikad u punini. Sada su uËenici, posluπniSpasiteljevim rijeËima, iznosili molbe za ovaj dar, a Krist je naNebu za njih posredovao. Traæio je dar Duha da bi ga mogao izlitina svoj narod. (Isto, str. 23,24)

BZMilost 03.12.2012, 08:54192

Black

193


Pedesetnica“Kad napokon doe Pedeseti dan, svi bijahu skupljeni naistom mjestu. Tad iznenada doe neka huka s neba, kao kadpuπe silan vjetar, pa ispuni svu kuÊu u kojoj su boravili.”(Djela 2,1.2)

Na uËenike koji su Ëekali i molili, Duh je siπao u punini kojaje doprla do svakog srca. BeskonaËni se u sili objavio svojojCrkvi. »inilo se kao da je taj utjecaj bio vjekovima zadræavan isada se Nebo raduje πto na Crkvu moæe izliti bogatstvo milostiDuha. A pod utjecajem Duha, rijeËi pokajanja i priznanja mijeπalesu se s pjesmama hvale za oproπtene grijehe. »ule su se rijeËizahvaljivanja i proricanja. Cijelo se Nebo priklonilo da promatrai oboæava mudrost neusporedive, neshvatljive ljubavi. OpËinjenidivljenjem, apostoli su uskliknuli: “U ovome se sastoji ljubav!”Prihvatili su dani poklon. I πto je slijedilo? MaË Duha, naoπtrensnagom i okupan nebeskim munjama, prosjekao je kroz nevjeru.TisuÊe duπa obratilo se u jedan dan. ...

Kristovo uzaπaπÊe na Nebo bilo je znak da Êe Njegovi sljed-benici primiti obeÊani blagoslov. Njega su trebali Ëekati prije negoπto krenu na rad. Kad je Krist proπao kroz nebeska vrata, bio jeustoliËen uz oboæavanje anela. »im je ovaj obred bio zavrπen,Sveti Duh je siπao na uËenike kao snaæna struja i Krist je bioproslavljen slavom koju je oduvijek imao kod Oca. Izlijevanje Du-ha na Pedesetnicu bilo je nebeska poruka da je OtkupiteljevoustoliËenje zavrπeno. U skladu sa svojim obeÊanjem, poslao je sNeba Svetoga Duha na svoje sljedbenike kao jamstvo da je kaoSveÊenik i Kralj primio svaku vlast na Nebu i na Zemlji, i da jePomazanik svojeg naroda. (Djela apostolska, str. 24,25)

Bog nam je spreman podariti isti blagoslov ako Ga podjedna-ko ozbiljno budemo traæili. Gospodin nije zakljuËao riznice Nebapoπto je izlio svojega Duha na prve uËenike. I mi moæemo primitiobilje Njegovog blagoslova. Nebo je prepuno blaga Njegove milostii oni koji vjerom dolaze k Bogu mogu zatraæiti sve πto je OnobeÊao. (6BC 1055)

BZMilost 03.12.2012, 08:54193

Black

194


ZadaÊa Svetog Duha“On Êe, kad doe, dokazati svijetu zabludu s obzirom nagrijeh, na pravednost i na sud.” (Ivan 16,8)

Sveti Duh treba im biti podaren kao sila koja preporaa, jerbi bez nje Kristova ærtva bila beskorisna. Sila zla vjekovima jejaËala i ljudi su se zaËuujuÊom pokornoπÊu podËinjavali soton-skom ropstvu. »ovjek se moæe oduprijeti i pobijediti grijeh jedinomoÊnim djelovanjem treÊe Osobe Boæanstva, koja Êe doÊi neiz-mijenjenom silom u punini boæanske moÊi. Duh Ëini djelotvor-nim ono πto je izvojevao Otkupitelj svijeta. Sveti Duh Ëisti srce.Posredovanjem Duha vjernik postaje sudionikom u boæanskoj na-ravi. Krist je podario svog Duha kao boæansku silu u svladavanjusvih naslijeenih i steËenih sklonosti k zlu i stoga da Crkva primipeËat Njegova karaktera. (Isusov æivot, str. 557)

Dok budemo predavali sebe Svetome Duhu da nas upotrijebikao svoja orua, Boæja milost Êe djelovati u nama da odbacimostare sklonosti, da svladamo snaæne naslijeene strasti i da usvo-jimo nove navike. (Isusove usporedbe, str. 240)

Boæji Duh, kada obuzme duπu, oæivljava sve njezine sposob-nosti. Pod vodstvom Svetoga Duha, um koji je neograniËeno odanBogu razvija se skladno i dobiva snagu da shvati i ispuni Boæjezahtjeve. Slabi, kolebljivi karakter mijenja se i postaje snaæan iËvrst. ...

Upravo Sveti Duh postiæe da zamagljeni um obasjaju svijetlezrake Sunca Pravednosti, koje Ëine da se ljudsko srce zapali no-vim razumijevanjem vjeËnih istina tako da Ëovjeku postaju jasnavelika mjerila pravednosti i on shvaÊa svoju greπnost; one Ëine daËovjek povjeruje u Onoga koji jedini moæe izbaviti od grijeha, onepreobraæavaju karakter time πto preusmjeravaju njegovu ljubav sazemaljskog i prolaznog na njegovu vjeËnu baπtinu. Sveti Duh na-novo stvara, oplemenjuje i posveÊuje ljudska biÊa osposobljavaju-Êi ih da postanu Ëlanovi kraljevske obitelji, djeca nebeskog Kra-lja. (GW 285—287)

BZMilost 03.12.2012, 08:54194

Black

195


Branitelj sliËan Kristu“Ipak vam istinu velim: vama je bolje da ja odem, jer ako neodem, Branitelj neÊe doÊi k vama.” (Ivan 16,7)

Branitelj kojega Êe Isus, prema obeÊanju, poslati nakon svojegodlaska na Nebo, to je Sveti Duh u svoj “punini Boæanstva”. OnÊe objaviti silu boæanske milosti svima koji prime Krista i povjerujuu Njega kao u svojega osobnog Spasitelja. (Evangelism, str. 615)

U posveÊenom radniku za Boga, gdje god se nalazio, nastavaSveti Duh. RijeËi izgovorene uËenicima, upuÊene su i nama. (Djelaapostolska, str. 32)

Nema takvog Branitelja kao πto je Krist, tako njeænog i takoiskrenog. Njega dotiËe svijest o naπim slabostima. Njegov DuhobraÊa se naπemu srcu. Okolnosti nas mogu rastaviti od naπihprijatelja; πiroki, nemirni ocean moæe se isprijeËiti izmeu nas injih. Iako i dalje uæivamo njihovo duboko prijateljstvo, oni namga nisu u stanju pokazati. ... Meutim, nikakva okolnost, nikakvaudaljenost ne moæe nas rastaviti od nebeskog Branitelja. Gdjegod se naπli, kamo god poπli, On je uvijek s nama; Branitelj namje poslan da bude umjesto Krista, da nam pomaæe umjesto Njega.On je uvijek s naπe desne strane i upuÊuje nam utjeπne, njeænerijeËi, podupire nas, krijepi, podiæe i razvedrava. Utjecaj SvetogaDuha, to je isto πto i Kristov æivot u naπoj duπi. Sveti Duh djelujeu svakome i preko svakoga tko primi Krista. Onima koji Gapoznaju, taj isti Duh svojim boravkom u srcu donosi plodove —ljubav, radost, mir, strpljivost, njeænost, dobrotu, vjeru. (KH 171)

Sveti Duh uvijek prebiva u onome tko teæi za savrπenstvomkrπÊanskog karaktera. On mu daje prave pobude, æivo i aktivnonaËelo kojim duπu koja se trudi, bori i vjeruje podupire u svakojnevolji i svakoj kuπnji. Sveti Duh krijepi vjernika kada je izloæenmrænji svijeta i neprijateljstvu roaka, dok se bori s razoËaranji-ma, sa svijeπÊu o svojem nesavrπenstvu, s pogreπkama koje jeuËinio u æivotu. ZahvaljujuÊi neusporedivoj ËistoÊi i savrπenstvuIsusa Krista, pobjeda je osigurana svima koji gledaju na ZaËetni-ka i Zavrπitelja naπe vjere. ... On je ponio naπe grijehe da bismopreko Njega stekli moralnu ljepotu i dostigli savrπenstvo krπÊan-skog karaktera. (RH, 30. studenoga 1897.)

BZMilost 03.12.2012, 08:54195

Black

196


Kristov predstavnik“Ja sam s vama u sve vrijeme do svrπetka svijeta.” (Matej28,20)

Kad se uznio svome Ocu, Krist nije ostavio svoje sljedbenikebez pomoÊi. Sveti Duh kao Njegov predstavnik, i nebeski anelikao sluæbeni duhovi, bili su poslani u pomoÊ onima koji se, us-prkos velikoj nadmoÊi protivnika, bore u dobroj borbi vjere. Imaj-te uvijek na umu da je Krist vaπ pomoÊnik. Nitko bolje od Njegane razumije posebnosti vaπega karaktera. On bdije nad vama iako æelite da vas vodi, okruæit Êe vas dobrim utjecajima tako daÊete biti osposobljeni uËiniti sve πto od vas traæi. (MYP, str. 17)

KrπÊanski æivot je ratovanje. Ali, “naπa borba nije protiv krvii tijela, nego protiv Poglavarstava, protiv Vlasti, protiv Vrhovnikaovoga mraËnog svijeta: protiv zlih duhova koji borave u nebeskimprostorima”. (Efeæanima 6,12) U tom sukobu pravednosti i nepra-vednosti moæemo uspjeti samo uz boæansku pomoÊ. Naπa greπnavolja mora biti dovedena u pokornost volji SvemoguÊega; ljudskavolja mora se stopiti s boæanskom. To Êe nam osigurati pomoÊSvetoga Duha. ...

Gospodin Isus radi preko Svetoga Duha, jer je Duh Njegovpredstavnik. Preko Njega udahnjuje duhovni æivot u duπu, pokre-Êe njezine snage na dobro, Ëisti je od moralne pokvarenosti iosposobljava za svoje kraljevstvo. Isus ima velike blagoslove kojeæeli darovati, bogate darove koje æeli podijeliti ljudima. On je Di-vni Savjetnik beskrajne mudrosti i snage; ako budemo priznalisilu Njegovog Duha, ako budemo dopustili da nas ona oblikuje,bit Êemo savrπeni u Njemu. Kakve li misli! U Kristu “stanujestvarno sva punina boæanstva, po njemu ste i vi ispunjeni” (Ko-loπanima 2,9.10). Ljudsko srce nikada neÊe osjetiti pravu sreÊusve dok ne dopusti da ga Boæji Duh oblikuje. Sveti Duh usugla-πava obnovljenu duπu s Uzorom, s Isusom Kristom. Pod utjeca-jem Svetoga Duha neprijateljstvo protiv Boga mijenja se u vjerui ljubav, a oholost u poniznost. Duπa prepoznaje ljepotu istine, iKrist se slavi vrsnoÊom i savrπenstvom karaktera. Kad se dogodete promjene, aneli zapoËinju ushiÊenu pesmu, a Bog i Krist seraduju duπama oblikovanim po boæanskom uzoru. (Poruka mla-dima, str. 26,27)

BZMilost 03.12.2012, 08:54196

Black

197


Kao rosa, kao kiπa i kao sunËano svjetlo“Bit Êu kao rosa Izraelu; kao ljiljan on Êe cvasti, pustit Êekorijen poput jablana.” (Hoπea 14,6)

Od skoro bezbrojnih pouka kojima nas uËe razliËiti procesirasta, neke od najdragocjenijih su iznesene u Spasiteljevoj kratkojpriËi o sjemenu koje raste...

Sjeme ima u sebi moÊ klijanja, moÊ koju mu je sâm Bogusadio; ipak, prepuπteno samo sebi ne bi moglo niknuti. »ovjektreba odigrati svoju ulogu u poticanju rasta zrna, ali postoji igranica preko koje ne moæe niπta postiÊi. On se mora osloniti naOnoga koji je æetvu i sijanje povezao divnim sponama svoje sve-moÊne sile.

U sjemenu je æivot, u zemlji je sila; ako beskrajna sila nedjeluje danju i noÊu, sjeme neÊe donijeti nikakav rod. Pljuskovikiπe moraju osvjeæiti æedna polja; Sunce mora dati toplinu; ener-gija mora stiÊi do zakopanog sjemena. Æivot koji je Stvoriteljusadio, samo On moæe i probuditi. Svako sjeme raste i svakabiljka se razvija Boæjom silom...

Klijanje sjemena predstavlja poËetak duhovnog æivota, a ra-zvijanje biljke je slika razvitka karaktera. Nema æivota bez rasta.

Biljka mora rasti, ili Êe umrijeti. Kao πto je njezin rast tih ineprimjetan, ali stalan, tako je i s razvojem karaktera. Na svakomstupnju razvitka naπ æivot moæe biti savrπen; ako se Boæja namje-ra s nama ispuni, stalno napredovanje postat Êe vidljivo.

Biljka raste primajuÊi ono πto joj je Bog pripremio za odræa-nje æivota. Tako se duhovni rast odvija uz saradnju s boæanskimoruima. Kao πto biljka puπta svoj korijen u zemlju, tako se i mitrebamo ukorijeniti u Kristu. Kao πto biljka prima svjetlo Sunca,rosu i kiπu, tako i mi moramo primati Svetoga Duha. Ako se naπesrce oslanja na Isusa Krista, On Êe nam doÊi “poput daæda jesen-skog ... πto natapa zemlju” (Hoπea 6,3). Kao Sunce pravednosti,On Êe se podiÊi iznad nas “sa zdravljem u zrakama” (Malahija4,2). Mi Êemo “kao ljiljan cvasti”, “raati kao æito i cvjetati kaovinova loza” (Hoπea 14,6.7). (Odgoj, str. 93—95)

BZMilost 03.12.2012, 08:54197

Black

198


Rasvjetljava Pismo“A nama je to Bog objavio po Duhu. Jer Duh sve ispituje, Ëaki dubine Boæje.” (1. KorinÊanima 2,10)

Bog je svoju istinu htio priopÊiti svijetu preko ljudskih oruai On ih je sâm, svojim Svetim Duhom, opremio i pripremio daizvrπe to djelo. On je upravljao umom u izboru onoga πto trebajureÊi i onoga πto Êe napisati. To je blago povjereno “zemljanimposudama”, ali je ipak nebeskog podrijetla. SvjedoËanstvo jepreneseno nesavrπenim izrazom ljudskog jezika, pa ipak je toBoæje svjedoËanstvo, a ponizno Boæje dijete ispunjeno vjerom vidiu njemu slavu boæanske snage, punu milosti i istine.

Bog je u svojoj RijeËi predao ljudima znanje potrebno zaspasenje. Sveta pisma treba primiti kao pouzdanu i nepogreπivuobjavu Njegove volje. Ona su mjerilo karaktera, objava nauka isredstvo za ispitivanje iskustva. ... Ali Ëinjenica da je Bog Ëovjekuotkrio svoju volju u pisanoj RijeËi ne iskljuËuje potrebu za stal-nom prisutnoπÊu i vodstvom Svetoga Duha. Naprotiv, naπ je Spa-sitelj obeÊao svojim uËenicima Svetoga Duha, koji Êe NjegovurijeË otkriti svojim slugama te rasvijetliti i primijeniti njezinouËenje. (Velika borba, str. 8)

Oni koji kopaju ispod povrπine, otkrivaju skrivene draguljeistine. Sveti Duh pomaæe iskrenom istraæivaËu. On rasvjetljavaRijeË, upisuje Istinu u misli dajuÊi joj novo, svjeæe znaËenje. SrceistraæivaËa ispunjava se mirom i radoπÊu koje nikada dotada nijeosjeÊao. On kao nikada prije shvaÊa koliko je istina dragocjena.Novo, nebesko svjetlo obasjava RijeË i ona blista kao da je svakonjezino slovo presvuËeno zlatom. Sam Bog progovara srcu i umu,udahnjujuÊi RijeËi duh i æivot. (2SM 39)

Sveti Duh usauje Kristovu milost u srca mnogih plemenitihtraæilaca istine, budeÊi u njima sklonosti koje su protivne njiho-voj naravi, protivne njihovoj ranijoj naobrazbi. “Svjetlo istinito,koje rasvjetljuje svakoga Ëovjeka” (Ivan 1,9), obasjava i njihovuduπu; i to Svjetlo, ako mu se budu pokorili, povest Êe njihovekorake prema Boæjem kraljevstvu. (Izraelski proroci i kraljevi, str.239)

BZMilost 03.12.2012, 08:54198

Black

199


UËitelj istine“A kada doe On, Duh Istine, uvest Êe vas u svu istinu. OnneÊe govoriti sam od sebe, veÊ Êe govoriti πto Ëuje i objavitÊe vam buduÊe.” (Ivan 16,13)

Utjeπitelj je nazvan “Duhom istine”. Njegova zadaÊa je defi-nirati i odræati istinu. On se najprije nastanjuje u srcu kao Duhistine i tako postaje Utjeπiteljem. Utjeha i mir nalaze se u istini,jer se pravi mir i utjeha ne mogu naÊi u zabludi. Laænim teorijamai predajama Sotona porobljava um. UsmjeravajuÊi ljude laænimmjerilima, on kvari karakter. Sveti Duh govori umu preko Svetogapisma i urezuje istinu u srce. Tako On otkriva zabludu i izgoni jeiz duπe. Duhom istine koji djeluje preko Boæje rijeËi, Krist zadobivasvoj izabrani narod. (Isusov æivot, str. 557)

Bog æeli da se Njegov narod veÊ u ovom æivotu stalno sve viπeupoznaje s istinama Njegove RijeËi. Postoji samo jedan naËin dase stekne to znanje. Boæju rijeË moæemo razumjeti jedino kadnas prosvijetli isti Duh preko kojega je RijeË bila dana. “Takonitko ne zna Boæjih tajna, osim Boæjega Duha... jer Duh sve is-pituje, Ëak i dubine Boæje.” (1. KorinÊanima 2,11.10) (Put Kristu,str. 96)

Od Boga, Izvora mudrosti, dolazi svako znanje koje koristiËovjeku, sve πto razum moæe shvatiti i zadræati. Plod s drveta kojeprikazuje dobro i zlo ne treba tako æeljno brati samo zato πto gapreporuËuje onaj koji je nekada bio blistavi aneo slave. On jerekao da Êe ljudi, ako budu jeli s njega, znati πto je dobro i πtoje zlo; ali zaboravite na njega! Istinsko znanje ne dolazi od ne-vjernika ili pokvarenih ljudi. Boæja rijeË je svjetlo i istina. Istin-sko svjetlo potjeËe od Isusa Krista, svjetlo koje “rasvjetljuje sva-koga Ëovjeka” (Ivan 1,9). Od Svetoga Duha dolazi boæansko zna-nje. On zna πto je potrebno ËovjeËanstvu da bi unaprijedilo mir,sreÊu i spokoj ovdje na ovom svijetu, i da bi osiguralo vjeËniodmor u Boæjem kraljevstvu. (CT 360,361)

Bibliju nikada ne smijemo prouËavati bez molitve. Prije negoπto otvorimo njezine stranice, trebamo traæiti prosvjetljenje Sve-toga Duha, i ono Êe nam biti darovano. ... Duh istine je jediniuspjeπni uËitelj boæanske istine. (Put Kristu, str. 79)

BZMilost 03.12.2012, 08:54199

Black

200


Vjerni VodiË“Takav je Bog, Bog naπ zasvagda i dovijeka! On neka nasvodi!” (Psalam 48,15)

Nema u Bibliji jasnije objaπnjene istine od ove da Bog svojimSvetim Duhom na osobit naËin usmjerava svoje sluge na Zemljiu velikim pokretima da bi nastavili djelo spaπavanja. Ljudi suorua u Boæjim rukama, kojima se On sluæi da ostvari svoje na-mjere milosti i milosra. (Velika borba, str. 271)

Bila sam ohrabrena i pod utjecajem blagoslova kada samshvatila da Gospodin Bog Izraelov i sada vodi svoj narod i da Êei dalje biti s njim sve do kraja. ...

Ako nas je ikada Sveti Duh trebao posebno usmjeravati, on-da je to danas. Nama je potrebno duboko posveÊenje. Doπlo jevrijeme da svijetu pruæimo sliku Boæje sile u svojem æivotu isvojoj sluæbi.

Gospodin æeli da se djelo objavljivanja trostruke aneoskevijesti obavlja sa sve veÊim uspjehom. I kao πto je u sva vremenasvojem narodu omoguÊivao postizanje pobjede, tako i u naπe vri-jeme æeli pobjedonosno ostvarenje namjera koje ima sa svojomCrkvom. On poziva svoje svete da jednoduπno krenu naprijed, daidu iz snage u joπ veÊu snagu, iz vjere u joπ veÊu sigurnost ipovjerenje u istinitost i pravednost Njegovog djela.

Mi trebamo stajati Ëvrsto kao stijena uz naËela Boæje rijeËi,imajuÊi na umu da je Bog s nama i da Êe nam dati snagu da sesuoËimo sa svakim novim iskustvom. ... Mi trebamo smatrati vrlosvetom vjeru koju je Boæji Duh potkrepljivao savjetima i svojimodobravanjem od naπih prvih dana pa sve dosad. Nama treba bitivrlo dragocjeno ono djelo koje Gospodin obavlja preko svojegposluπnog naroda koji dræi zapovijedi i koji Êe uz pomoÊ Njegovemilosti postajati sve jaËi i sve uspjeπniji kako vrijeme bude pro-lazilo. Neprijatelj nastoji pomraËiti sposobnost prosuivanja Bo-æjeg naroda, oslabiti njegovu uspjeπnost; ali ako njegovi pripad-nici budu radili onako kako ih bude upuÊivao Boæji Duh, On Êeotvarati vrata pred njima. ... Oni Êe stjecati iskustvo stalnog rasta,sve dok se Gospodin ne spusti s Neba s velikom slavom i silomda svoj peËat konaËne pobjede stavi na Ëelo svojih vjernih. (2SM406,407)

BZMilost 03.12.2012, 08:54200

Black

201


Naπ osobni VodiË“I uπi Êe tvoje Ëuti rijeË gdje iza tebe govori: ‘To je put, njimeidite’, bilo da vam je krenuti nadesno ili nalijevo.” (Izaija30,21)

Nemam uzviπenije æelje nego da vidim naπe mlade kakonadahnuti duhom Ëiste vjere prihvaÊaju kriæ i slijede Isusa. Iditenaprijed, mladi uËenici Isusa Krista, usmjeravani naËelima,odjeveni u haljine neporoËnosti i pravednosti. Vaπ Spasitelj do-vest Êe vas u poloæaj u kojemu Êete najuspjeπnije koristiti svojesposobnosti i biti najkorisniji. (5T 87)

“Ako komu od vas nedostaje mudrosti neka iπte od Boga,koji svima daje obilno i bez prigovora, i dat Êe mu je!” (Jakov 1,5)Ovo obeÊanje dragocjenije je od zlata i srebra. Ako ponizna srcabudeπ traæio boæansko usmjerenje u svakoj nevolji i nedoumici,Njegova rijeË ti je zalog da Êeπ dobiti milostivi odgovor. NjegovaRijeË nikada neÊe iznevjeriti. (Isto, 427)

Kako se budemo pribliæavali vremenu svrπetka, laæ Êe se sveviπe mijeπati s istinom, tako da Êe samo oni koje vodi Sveti Duhbiti u stanju razlikovati istinu od zablude. Mi moramo ulagati svemoguÊe napore da se odræimo na Boæjem putu. Ne smijemo ni ukojem sluËaju odbaciti Njegovo vodstvo i oslanjati se na Ëovjeka.Gospodnji aneli strogo bdiju nad onima koji se u vjeri oslanjajuna Gospodina i pruæaju im posebnu pomoÊ u teπkim trenucima.Svakoga dana trebamo dolaziti pred Gospodina u punoj sigurnostivjere i od Njega traæiti mudrost. ... Oni koje vodi Gospodnja rijeËsa sigurnoπÊu Êe raspoznati razliku izmeu zablude i istine, iz-meu grijeha i pravednosti. (7BC 907)

“Emanuel, s nama Bog.” To ime nam znaËi viπe od svega. Topostavlja πirok temelj naπoj vjeri! Kakvu nadu u besmrtnost stav-lja pred vjernu duπu! Bog s nama u Kristu Isusu treba nas pratitina svakom koraku naπeg putovanja prema Nebu! Sveti Duh snama kao naπ Utjeπitelj, kao VodiË u naπim nedoumicama, trebaublaæiti naπe tuge, zaπtititi nas od kuπnji! (SD 295)

Onaj koji Ëini Boæju volju, koji ide stazom koju je Bog ozna-Ëio, ne moæe se spotaknuti i pasti. Svjetlost Boæjeg Duha koji gavodi daje mu jasnu predodæbu o njegovoj duænosti i vodi ga pravodo zavrπetka njegova djela. (Isusov æivot, str. 432)

BZMilost 03.12.2012, 08:54201

Black

202


Smireni, tihi glas“Danas kad Ëujete glas njegov, ne otvrdnite srca svoja!” (Heb-rejima 3,7.8)

Savjest je Boæji glas koji se Ëuje usred sukoba ljudskih stra-sti; kada mu se odupiremo, Boæji Duh se æalosti. (5T 120)

Ljudi imaju moguÊnost uπutkati Boæjega Duha; prepuπtenoim je pravo izbora. Njima je dopuπtena sloboda djelovanja. Onimogu biti posluπni imenom i miloπÊu naπega Otkupitelja; ili mo-gu biti neposluπni i osjetiti posljedice. (GW 174)

Gospodin zahtijeva da posluπamo glas duænosti iako se svu-da oko nas Ëuju drugi glasovi pozivajuÊi nas da krenemo suprot-nim smjerom. Moramo biti vrlo pozorni da bismo mogli prepo-znati glas koji dolazi od Boga. Mi se moramo oduprijeti svojimsklonostima i pobijediti ih da bismo mogli posluπati glas savjestibez pogaanja ili nagodbi, da njezin glas ne bi uπutio, a naπa voljai sklonosti prevladali. Gospodnja rijeË dolazi svima nama ako senismo oduprli Njegovom Duhu odluËivπi da Ga ne Ëujemo i neposluπamo. Taj glas se Ëuje u obliku opomena, savjeta i ukora. Toje Gospodnja poruka svjetla svojem narodu. Ako budemo Ëekalina glasnije pozive ili na bolje prilike, svjetlo moæe biti povuËenoi mi moæemo ostati u tami. ...

Pozivi Duha, koje smo danas zanemarili zato πto su nas uæi-vanja ili sklonosti upuÊivali u suprotnom smjeru, moæda sutraneÊe imati snage da nas osvjedoËe ili Ëak samo pokrenu. Koristitisadaπnje prilike, odmah i dragovoljna srca, jedini je naËin darastemo u milosti i spoznaji istine. Mi uvijek moramo njegovatimisao da kao pojedinci stojimo pred Gospodinom nad vojskamai da ne smijemo dopustiti da ijednom rijeËju, djelom ili Ëak mi-πlju uvrijedimo oko SvemoguÊega. ... Ako budemo svjesni da smona svakom mjestu sluge Najviπega, bit Êemo mnogo paæljiviji; naπcjelokupni æivot imat Êe znaËenje i svetost koju mu zemaljskeËasti nikada ne bi mogle dati.

Pomisli srca, rijeËi s naπih usana, svako djelo u æivotu, uËi-nit Êe naπ karakter dostojnijim ako budemo neprekidno osjeÊaliBoæju prisutnost. Neka jezik naπega srca bude: “Gle, Bog je ov-dje!” Onda Êe æivot biti neporoËan, karakter neokaljan, duπa nepre-stano uzdignuta Gospodinu. (5T 69,70)

BZMilost 03.12.2012, 08:54202

Black

203


Sila koja oplemenjuje i posveÊuje“Ta ja, Jahve, njih posveÊujem.” (Levitski zakonik 22,9)

Nitko osim Onoga koji je stvorio Ëovjeka ne moæe izazvatipromjenu u ljudskom srcu. ... »ak i najiskusniji meu ljudimapate od nesavrπenosti i pogreπaka u svojim sudovima i idejama,i zato se to neotporno orue, podloæno svojim naslijeenim ka-rakternim osobinama, ima potrebu svakoga dana pokoravati po-sveÊujuÊem utjecaju Svetoga Duha, jer bi u protivnom njegovo“ja” uhvatilo uzde i poæeljelo preuzeti vlast. (6T 167)

Um koji se navikao jedino na svjetovni sustav razmiπljanjanije sposoban shvatiti ono πto je Boæje; ali isti taj um, obraÊen iposveÊen, vidjet Êe boæansku silu u RijeËi. Jedino um i srce oËiπ-Êeni posveÊujuÊim utjecajem Svetoga Duha, mogu razaznati onoπto je nebesko. (8T 301)

Zemaljski roditelj ne moæe svojem djetetu dati posveÊenikarakter. On ne moæe usaditi svojem djetetu ni svoj karakter.Samo nas Bog moæe preobraziti. Krist je puhnuo prema svojimuËenicima i rekao: “Primite Duha Svetoga!” (Ivan 20,22) To jeveliki dar Neba. Krist im je preko svoga Duha darovao svoje po-sveÊenje. On ih je nadahnuo svojom snagom da mogu upoznavatiduπe s Evaneljem. Otada je Krist æivio s njihovim sposobnosti-ma, govorio preko njihovih rijeËi. ... Oni su morali njegovati Nje-gova naËela, biti pod upravom Njegovog Duha. Otada viπe nisuhodali svojim putovima niti izgovarali svoje rijeËi. RijeËi koje suizgovarali trebale su izlaziti iz posveÊenog srca, padati s posveÊe-nih usana. (SD 294)

Nama je potreban utjecaj Svetoga Duha koji Êe nas omekπati,pokoriti, oplemeniti, koji Êe oblikovati naπ karakter, dovesti sva-ku misao u pokornost Kristu. Upravo Êe nas Sveti Duh osposobitida pobijedimo, On Êe nas odvesti da sjednemo kraj Isusovih nogukao πto je uËinila Marija, da se nauËimo Njegovoj krotkosti iponiznosti srca. Mi moramo biti posveÊivani Svetim Duhom sva-kog trenutka svakoga dana kako nas neprijatelj ne bi uhvatio usvoje zamke i izloæio opasnosti naπu duπu. (TM 223)

Svjetlo istine treba prodrijeti sve do kraja svijeta. Sve veÊe iveÊe svjetlo blista nebeskim sjajem s Otkupiteljevog lica i obasja-va Njegove predstavnike da bi preko njih obasjala mrak potamnje-log svijeta. Kao Njegovi suradnici, molimo se za posveÊenje Nje-govim Duhom da bismo mogli blistati sve veÊim sjajem. (8T 40)

BZMilost 03.12.2012, 08:54203

Black

204


Oblikuje po boæanskom uzoru“I po tome, po Duhu πto nam ga dade, spoznajemo da onostaje u nama.” (1. Ivanova 3,24)

ObeÊanje Svetog Duha nije ograniËeno ni na jednu dob nirasu. Krist je objavio da Êe boæanski utjecaj Njegovog Duha bitis Njegovim sljedbenicima do kraja. Branitelj od Pedesetnice dodanaπnjeg dana pomaæe svakome tko se potpuno pokori Gospo-dinu i posveti Njegovoj sluæbi. Svima koji prihvate Krista kaosvojeg osobnog Spasitelja Sveti Duh dolazi kao savjetnik, posve-titelj, vodiË i svjedok. ©to tjeπnje æive s Bogom, vjernici jasnije isnaænije svjedoËe o ljubavi svojeg Otkupitelja i Njegovoj spasi-teljskoj milosti. Muπkarci i æene, koji su tijekom dugih stoljeÊaprogonstava i nevolja uæivali veliku mjeru prisutnosti Duha usvojem æivotu, stajali su kao znaci i Ëudo pred svijetom. Predanelima i ljudima otkrili su preobraæavajuÊu snagu otkupitelj-ske ljubavi.

Oni koji su na Pedesetnicu bili obdareni silom odozgo, nisutime bili osloboeni od daljnjih kuπnji i nevolja. Dok su svjedoËiliza istinu i pravednost, neprijatelj istine Ëesto ih je napadaonastojeÊi im oteti steËeno krπÊansko iskustvo. Bili su poticani dasvim svojim snagama dobivenim od Boga nastoje dostiÊi mjerurasta visine muπkaraca i æena u Kristu Isusu. Svakodnevno su semolili za novu zalihu milosti da bi se mogli sve viπe uzdizatiprema savrπenstvu. Pod djelovanjem Svetog Duha Ëak su i najsla-biji, oslanjajuÊi se na vjeru u Boga, nauËili kako poboljπati povje-rene im snage i postati posveÊeni, proËiπÊeni i oplemenjeni. Kadsu se u poniznosti pokorili preobraæavajuÊem djelovanju SvetogDuha, primili su puninu Boæanstva i bili oblikovani u boæanskusliku. ...

Sveti Duh uklanja ljubav prema ovozemaljskim stvarima iduπu ispunjava æeljom za svetoπÊu. ... Ako ljudi æele biti obliko-vani, doÊi Êe do posveÊenja cijelog biÊa. Duh Êe uzeti Boæje stvarii utisnuti ih u duπu. (Djela apostolska, str. 31—33)

BZMilost 03.12.2012, 08:54204

Black

205


Donosi osvjeæenje“Dakle, obratite se i povratite se da vam se izbriπu grijesi,tako da od Gospodnje prisutnosti mognu doÊi vremena utje-he.” (Djela 3,19)

Poruka treÊeg anela prerasla je u glasnu viku, i vi ne smijetemisliti da imate pravo zanemariti svoju sadaπnju duænost i bavitise mislima da Êete u neko buduÊe vrijeme dobiti velike blagoslo-ve, kada Êe bez nekog velikog truda s vaπe strane doÊi do Ëudes-nog buenja. Danas se trebate predati Bogu da bi On od vasmogao naËiniti sudove za Ëast i pripremiti ih za svoju sluæbu.Danas trebate predati sebe Bogu da biste se mogli osloboditisebiËnosti, zavisti, ljubomore, sumnjiËenja, sukoba, svega Ëimebiste mogli osramotiti Boga. Danas trebate oËistiti svoj sud da bibio spreman primiti nebesku rosu, da bi bio spreman za pljusko-ve kasne kiπe; kasna kiπa bit Êe izlivena i Boæji blagoslovi ispunitÊe svaku duπu koja se oslobodila svake prljavπtine. Naπa je zada-Êa da danas pokorimo svoju duπu Kristu da bismo mogli bitipripremljeni za vrijeme osvjeæenja od lica Gospodnjeg — priprem-ljeni za krπtenje Svetim Duhom. ...

Bog nam nije otkrio vrijeme kada Êe se objavljivanje ovevijesti zavrπiti ili kada Êe prestati vrijeme milosti. ... Naπa je du-ænost da bdijemo, radimo i Ëekamo, da se svakog trenutka trudi-mo oko duπa ljudi koji su na rubu propasti. Mi moramo nepresta-no hodati Kristovim tragom, raditi kao πto je On radio, dijelitiNjegove darove kao dobri upravitelji raznolike Boæje milosti. ...

Gospodnja rijeË otkriva Ëinjenicu da je kraj svega pred vrati-ma, i najodluËnije svjedoËi da svaka duπa mora istinu usaditi usvoje srce kako bi istina upravljala æivotom i posveÊivala karak-ter. Gospodnji Duh nastoji istinu nadahnute RijeËi utisnuti u du-πu da bi oni koji se predstavljaju kao Kristovi sljedbenici imalisvetu, posveÊenu radost koju Êe moÊi podijeliti s drugima.

Naπa jedina sigurnost je u tome da budemo spremni za ne-besko osvjeæenje, da oËistimo i pripremimo svoje svjetiljke. ... Izdana u dan mi trebamo traæiti da nas Boæji Duh prosvijetli, daobavi svoje djelo u naπoj duπi i naπem karakteru. (1SM 190—192)

BZMilost 03.12.2012, 08:54205

Black

206


Sila koja Ëisti i oæivljava“»isto srce stvori mi, Boæe, i duh postojan obnovi u meni!”(Psalam 51,12)

Gospodin Ëisti srce skoro na isti naËin na koji mi prozraËu-jemo sobu. Mi ne zatvaramo prozore i vrata niti bacamo u sobuneku tvar koja proËiπÊava, veÊ πiroko otvaramo prozore i vrata ipuπtamo nebesko, osvjeæavajuÊe ozraËje. ... Prozori strasti i osje-Êaja moraju se otvoriti prema Nebu, praπina sebiËnosti i svje-tovnosti mora se ukloniti. Boæja milost mora proËistiti odaje uma,maπta mora razmatrati nebeske teme, svaki prirodni element tre-ba biti proËiπÊen i oæivljen Boæjim Duhom. (SD 107)

Onome tko æivi u skladu s biblijskom vjerom, neÊe nedosta-jati moralne snage. Pod oplemenjujuÊim utjecajem Svetoga Duha,ukusi i sklonosti postaju Ëisti i sveti. Niπta tako snaæno ne dje-luje na osjeÊaje, niπta ne prodire tako duboko do najdubljih pobudasvakog djela, niπta ne πiri tako snaæan utjecaj na æivot, niπta nedaje takvu Ëvrstinu i stabilnost karakteru kao Kristova religija.Ona vodi onoga tko je ima prema Nebu, nadahnjuje ga plemenitimnamjerama, uËi ga pristojnom ponaπanju i daje odgovarajuÊe do-stojanstvo svakom njegovom postupku. (GW 127)

Crkva je predmet Boæje najnjeænije ljubavi i brige. Ako Muvjernici dopuste, On Êe svoj karakter prikazati preko njih. On imkaæe: “Vi ste svjetlo svijetu. Nije moguÊe sakriti grad koji leæi nagori.” (Matej 5,14) Oni koji hode i razgovaraju s Bogom, usvajajuKristovu blagost. U njihovom se æivotu trpeljivost, krotkost i vla-danje sobom sjedinjuju sa svetom ozbiljnoπÊu i marljivoπÊu. Doknapreduju prema Nebu, uklanjaju se oπtri, grubi rubovi karakterai poboænost dolazi do izraæaja. Sveti Duh, pun milosti i istine,djeluje na um i srce. (HP 283)

Srce koje Krist uËini svojim boraviπtem bit Êe oæivljeno, oËiπ-Êeno, preusmjereno, stavljeno pod vlast Svetoga Duha, i Ëovjek Êeulagati ozbiljne napore da svoj karakter dovede u sklad s Bogom.On Êe izbjegavati sve πto se suprotstavlja otkrivenoj Boæjoj voljii Boæjemu umu. (SD 98)

BZMilost 03.12.2012, 08:54206

Black

207


Prima se samo vjerom“Pravednik æivi od svoje vjere.” (Habakuk 2,4)

Mnogi ne pokazuju onu vjeru koju imaju prednost i duænostpokazati, Ëesto ËekajuÊi osjeÊaj koji samo vjera moæe izazvati.OsjeÊaji nisu vjera; to dvoje se razlikuje. Mi trebamo pokazativjeru, ali osjeÊaj radosti i blagoslov daje Bog. Duπa prima Boæjumilost preko protoËnika æive vjere, a u naπoj je moÊi da tu vjerupokaæemo.

IPrava vjera prihvaÊa i usvaja obeÊane blagoslove prije negoπto se ostvare ili osjete. Svoje molbe trebamo u vjeri slati izadrugog zastora i pustiti svojoj vjeri da se pozove na obeÊani bla-goslov pa ga usvoji. Zatim trebamo vjerovati da smo blagoslovprimili zato πto ga je naπa vjera usvojila i on nam pripada uskladu s RijeËju. “©to god moleÊi pitate, vjerujte da ste to veÊprimili, i bit Êe vam.” (Marko 11,24) To je prava vjera — vjerovatida smo primili blagoslov prije nego πto se ostvari. ... Ali mnogimisle ... da ne mogu imati vjere dok ne osjete Njegovu silu. Takvimijeπaju vjeru s blagoslovom koji je posljedica vjere. Pravi trenu-tak da pokaæemo vjeru jest kad se osjeÊamo liπeni Duha. Kad seËini da gusti oblaci tame lebde nad umom, tada je vrijeme da æivavjera probije tamu i rasprπi oblake. Prava vjera poËiva na obeÊa-njima u Boæjoj rijeËi i samo oni koji se pokore toj RijeËi mogupolagati pravo na njezina slavna obeÊanja. (Rani spisi, str. 76,77)

Kako se onda netko usudi pokazati nepoπtovanje prema Bo-gu pretpostavljajuÊi da On neÊe htjeti odgovoriti na pozive svojedjece? ... Sveti Duh, Kristov predstavnik, najveÊi je od svih daro-va. Svi dobri darovi sadræani su u Njemu. Sâm Stvoritelj nam nemoæe dati niπta veÊe ni bolje. Kad usrdno molimo da nam sesmiluje u naπoj tjeskobi i da nas vodi svojim Svetim Duhom,Gospodin nikad neÊe odbiti tu molbu. (Misli s Gore blagoslova,str. 176)

Mjera Svetoga Duha koju Êemo primiti odgovarat Êe mjerinaπe æelje i vjere koju smo pokazali. ... Mi moæemo biti sigurni daÊemo primiti Svetoga Duha ako sami ispitamo i okuπamo BoæjurijeË. (HP 336)

BZMilost 03.12.2012, 08:54207

Black

208


Za sve koji vjeruju“©to je do nas, mi moramo uvijek zahvaljivati Bogu za vas,braÊo, koje ljubi Gospodin jer vas je Bog od poËetka izabraoza spasenje koje se postizava posveÊenjem Duha i vjerom uistinu.” (2. Solunjanima 2,13)

U ovom tekstu otkrivene su dvije sile koje rade na spasenju— boæanski utjecaj i jaka, æiva vjera onih koji slijede Krista. Mipostajemo Boæji suradnici kada se posvetimo Duhom i kadapovjerujemo u Istinu. Krist Ëeka da Njegova crkva poËne surai-vati s Njim. ... Krv Isusa Krista, Sveti Duh, boæanska RijeË, sve jeto naπe! Cilj tih sveukupnih darova Neba je pred nama — spase-nje duπa za koje je Krist umro; i samo o nama ovisi hoÊemo li seuhvatiti za obeÊanja koja nam je Bog dao i postati Njegovi su-radnici. Boæanske i ljudske snage moraju suraivati u ovom dje-lu. ...

Krist raspet za naπe grijehe, Krist koji je ustao iz mrtvih,Krist koji se uznio na Nebo kao naπ Posrednik — to je nauk ospasenju koji moramo nauËiti i propovijedati. (CT 22,23)

Boæja je namjera da Njegov narod bude posveÊen, oËiπÊen,svet, narod koji objavljuje svjetlo svima oko sebe. Njegova je na-mjera da on, prikazujuÊi istinu svojim æivotom, postane Njegovaslava na Zemlji. Kristova milost je dovoljna da se to ostvari. (8T14)

Ne postoji granica upotrebljivosti onoga koji, ostavljajuÊi svoje“ja”, omoguÊuje Svetome Duhu da djeluje na njegovo srce i kojiæivi æivotom u cijelosti posveÊenom Bogu. Svi koji posvete tijelo,duπu i duh Njegovoj sluæbi, stalno Êe primati nove darove u vidutjelesne, umne i duhovne sile. Oni imaju na raspolaganju nepre-suπive riznice Neba. Krist im daje dah od svoga Duha, æivot odsvoga æivota. Sveti Duh izlijeva svoje najdjelotvornije sile kojedjeluju na um i srce. Danom miloπÊu mi moæemo izboriti pobjedekoje su, uslijed naπih nerazumnih i nezrelih miπljenja, zbog ne-dostataka u naπem karakteru i uskoÊe naπe vjere, izgledale ne-moguÊe.

Svakome tko sebe bez ostatka preda Gospodinu u sluæbu,daje se sila kojom moæe postiÊi nepojmljive rezultate. (Put u boljiæivot, str. 91)

BZMilost 03.12.2012, 08:54208

Black

209


Viπe od snage smrtnika“Jer Êe neprijatelj navaliti kao rijeka, a duh Êe Gospodnjipodignuti zastavu suprot njemu.” (Izaija 59,19 — DK)

Bog je osigurao boæansku pomoÊ za sve hitne sluËajeve ukojima su ljudske moguÊnosti nedovoljne. On daje Svetoga Duhada nam pomogne u svakom tjesnacu; da ojaËa naπu nadu i sigur-nost; da prosvijetli naπ um i oËisti naπe srce. (6T 415)

Vaπ je zadatak da svoju volju stavite na Kristovu stranu.Kada svoju volju pokorite Njegovoj, On vas smjesta prihvaÊa kaosvoje vlasniπtvo i djeluje u vama da hoÊete i da Ëinite πto jeNjemu ugodno. Vaπa narav dolazi pod utjecaj Njegovog Duha. »aksu i vaπe misli dovedene u pokornost Kristu. Ako niste u stanjuvladati svojim pobudama i svojim osjeÊajima kao πto biste æeljeli,ipak ste u stanju gospodariti svojom voljom i tako ostvariti pot-punu promjenu u svojem cjelokupnom æivotu. Kada svoju voljupokorite Kristovoj, vaπ æivot je sakriven s Kristom u Bogu. On sepovezuje sa silom koja je iznad svih poglavarstava i vlasti. Tadadobivate snagu od Boga koja vas ujedinjuje s Njegovom snagomi novi æivot, æivot vjere, postaje stvaran u vaπem æivotu.

Nikada se neÊete uspjeti uzdiÊi ako vaπa volja nije stala naKristovu stranu, ako ne surauje s Boæjim Duhom. Nemojte mi-sliti da to ne moæete, veÊ recite: “Mogu i hoÊu!” A Bog je odrediosvoga Svetoga Duha da vam pomogne u svakom odluËnom napo-ru. (CTBH 147,148)

Æivotno djelo koje nam je povjereno djelo je pripreme zavjeËni æivot. Ako obavimo to djelo onako kako Bog æeli, svakakuπnja moæe nam posluæiti kao sredstvo za napredovanje; jerodupiruÊi se njegovoj zavodljivosti, napredujemo u æivotu po Bo-æjoj volji. U vatri sukoba, nevidljive sile bit Êe na naπoj strani, silekoje je Nebo odredilo da nam pomognu u naπoj borbi; a u trenut-ku krize dobit Êemo snagu, Ëvrstinu i energiju — silu puno veÊuod sile smrtnog Ëovjeka. ...

Oni koji æele biti pobjednici, moraju se upustiti u borbu snevidljivim silama. ... Sveti Duh je uvijek na djelu, on Ëisti, opleme-njuje i disciplinira ljudske duπe da bi se mogle pripremiti zadruπtvo svetih i anela. (CT 237,238)

BZMilost 03.12.2012, 08:54209

Black

210


Donosi sklad“Ne molim samo za njih nego i za one koji Êe po njihovojrijeËi vjerovati u me, da svi budu jedno. Kao πto si ti, OËe,u meni, i ja u tebi, tako neka i oni u nama budu jedno, dasvijet vjeruje da si me ti poslao!” (Ivan 17,20.21)

Nakon izlijevanja Svetoga Duha uËenici su poπli objavljivatiuskrslog Spasitelja; spasenje duπa bilo je njihova jedina æelja.Radovali su se ljepoti druæenja sa svetima. Bili su njeæni, promi-πljeni, puni samoodricanja, spremni da prinesu svaku ærtvu naoltar istine. Po Kristovoj izriËitoj naredbi, u svakidaπnjem meu-sobnom druæenju pokazivali su ljubav. ...

Sklad i jedinstvo meu ljudima razliËitih naravi najsnaænijeje moguÊe svjedoËanstvo da je Bog poslao svojega Sina na svijetda spasi greπnike. Mi imamo prednost pruæati takvo svjedoËan-stvo. Meutim, da bismo to uËinili, moramo se staviti pod Boæjezapovjedniπtvo. Naπ karakter mora se oblikovati po ugledu naNjegov karakter, naπa volja mora biti pokorena Njegovoj volji. (8T241—243)

Mi imamo istu vjeru, Ëlanovi smo iste obitelji, djeca istognebeskog Oca, s istom blaæenom nadom u besmrtnost. Kako biuska i njeæna trebala biti veza koja nas spaja! Ljudi u svijetupromatraju nas u æelji da vide ima li naπa vjera posveÊujuÊi utje-caj na naπe srce. Oni vrlo brzo prepoznaju svaku manu u naπemæivotu, svaku nedosljednost u naπem ponaπanju. Nemojmo impruæiti bilo kakvu moguÊnost da prigovaraju naπoj vjeri. ...

Mala neslaganja, ako ih naglaπavamo, mogu navesti na djelakoja razaraju krπÊansko zajedniπtvo. Nemojmo dopustiti neprij-atelju da na taj naËin stekne prednost nad nama. Nastavimo sepribliæavati Bogu i jedni drugima. ... Srce naπega Spasitelja æeli daNjegovi sljedbenici ostvare Boæju namjeru u svoj njezinoj visini idubini. Oni trebaju biti jedno u Njemu, iako su rasijani po cijelomsvijetu. ... Kada bismo stvarno vjerovali u Kristovu molitvu ...jedinstvo djelovanja zapaæalo bi se u naπim redovima. Brat bi sepovezao s bratom zlatnim sponama Kristove ljubavi. Samo BoæjiDuh moæe dovesti do takvog jedinstva. Onaj koji je posvetio sebe,moæe posvetiti i svoje uËenike. Sjedinjeni s Njim, bit Êe najsveti-jom vezom sjedinjeni i jedni s drugima. (Isto, 242,243)

BZMilost 03.12.2012, 08:54210

Black

211


Jedinstvo u raznolikosti“Zato vas molim, ... da æivite dostojno poziva kojim ste po-zvani: sa svakom vrstom poniznosti i krotkosti, sa strplje-njem podnosite jedni druge s ljubavlju! Nastojte saËuvati je-dinstvo Duha, povezani mirom.” (Efeæanima 4,1-3)

Pavao poziva vjernike iz Efeza da saËuvaju jedinstvo i ljubav.... Podjele u Crkvi sramote Kristovu vjeru pred svijetom i dajupriliku neprijateljima istine da pravdaju svoje ponaπanje. (5T 239)

Jedinstvo vjernika s Kristom sasvim Êe prirodno dovesti i domeusobnog jedinstva, i ta veza u zajedniπtvu bit Êe najtrajnija naZemlji. Mi smo jedno u Kristu, kao πto je Krist jedno s Ocem. ...Jedino u osobnoj zajednici s Kristom, ako razgovaramo s Njim izsata u sat, iz dana u dan, mi moæemo donositi rodove SvetogaDuha. ... Naπ rast u milosti, naπa radost, naπa korisnost, sve toovisi o naπoj vezi s Kristom i o veliËini vjere koju imamo u Njega.(Isto, 47,48)

RijeË i Duh istine, kada se nastane u naπem srcu, odvojit Êenas od svijeta. Nepromjenjiva naËela istine i ljubavi povezat Êesrce sa srcem, i snaga naπeg zajedniπtva odgovarat Êe mjeri milo-sti i istine koje uæivamo. (Isto, 537)

Na trsu rastu mnoge loze, i mada je svaka razliËita, ne su-kobljavaju se. U raznolikosti je jedinstvo. Sve loze dobivaju hranuiz istog izvora. To je slika jedinstva koje treba vladati meu Kri-stovim sljedbenicima. U razliËitim granama djela oni stoje podistom Glavom. Isti Duh na razliËite naËine djeluje preko njih.Iako se darovi razlikuju, vlada jedinstvo djelovanja. ... Bog pozivasvakoga ... da obavi dodijeljeni zadatak u skladu sa sposobnosti-ma koje je dobio. (6BC 1090)

Mi trebamo njegovati karakter, ali to treba biti Kristov karak-ter. A kada budemo imali Njegov karakter, moÊi Êemo zajedniËkiunaprijediti Boæje djelo. Krist u nama srest Êe se s Kristom unaπoj braÊi, i Sveti Duh oblikovat Êe zajednicu srca i djelovanjakoja Êe svjedoËiti svijetu da smo Boæja djeca. ...

Svijet mora vidjeti ostvarenje Ëuda koje krπÊanskom ljubav-lju povezuje srca Boæje djece. (9T 187,188)

BZMilost 03.12.2012, 08:54211

Black

212


Darovan pod uvjetom“Oni koji æive po tijelu teæe za tjelesnim stvarima, dok onikoji æive po Duhu teæe za onim πto je duhovno.” (Rimljanima8,5)

Krist je svojoj Crkvi obeÊao dar Svetoga Duha, i to se obeÊa-nje odnosi na nas isto onoliko koliko i na prve uËenike. Meutim,kao i sva ostala obeÊanja, i ono je dano pod uvjetom. Ima mnogotakvih koji tvrde da vjeruju u Gospodnja obeÊanja i da se hvatajuza njih; oni govore o Kristu i o Svetome Duhu, ali od toga nemajunikakve koristi jer ne pokoravaju svoju duπu vodstvu i vlasti bo-æanskih sila.

Mi ne moæemo koristiti Svetog Duha; Sveti Duh treba kori-stiti nas. Preko svoga Duha, Bog proizvodi u svojem narodu “ihtijenje i djelovanje da mu se moæete svidjeti” (Filipljanima 2,13).Meutim, mnogi se ne æele pokoriti niti biti voeni. Oni æele samiupravljati sobom. I upravo zato ne dobivaju nebeski dar. Duhdobivaju samo oni koji ponizno Ëekaju na Gospodina, koji traæeNjegovo vodstvo i Njegovu milost. ObeÊani blagoslov koji se traæivjerom, donosi sa sobom i sve druge blagoslove. On se daje premabogatstvu Kristove milosti, i Krist ga je spreman udijeliti svakojduπi u skladu s njezinom sposobnoπÊu da ga primi.

Izlijevanje Svetoga Duha je i izlijevanje Kristovog æivota. Sa-mo oni koji su se na taj naËin nauËili od Boga, oni na Ëiju je duπudjelovao Sveti Duh, u Ëijem se æivotu pokazao Kristov æivot, moguopstati kao istinski Spasiteljevi predstavnici. ...

Krist je obeÊao da Êe Sveti Duh prebivati u onima koji sebore da postignu pobjedu nad grijehom, da Êe pokazati silu bo-æanske moÊi time πto Êe ljudsko orue obdariti nadnaravnomsnagom i neznalice nauËiti tajnama Boæjeg kraljevstva. ...

Kada se netko potpuno oslobodi sebe, kada iz svoje duπeizbaci sve laæne bogove, praznina Êe biti popunjena ulaskom Kri-stovog Duha. Takav Êe imati vjeru koja Ëisti duπu od svake prljav-πtine tijela i duha. On Êe se uskladiti sa Svetim Duhom i mislitio onome πto je duhovno. NeÊe imati nikakvo povjerenje u sebe.Krist Êe mu biti sve i u svemu. (GW 284—287)

BZMilost 03.12.2012, 08:54212

Black

213


Davanje i primanje“Badava ste primili, badava i dajte!” (Matej 10,8)

Isus je rekao: “A tko pije od vode koju Êu mu ja dati, sigurnoneÊe nikad oæednjeti. ©toviπe, voda koju Êu mu ja dati postat Êeu njemu izvorom one vode πto struji u æivot vjeËni.” (Ivan 4,14)Dok vam Sveti Duh bude otkrivao istinu, skupljat Êetenajdragocjenija iskustva i Ëeznuti da i drugima govorite o utjeπ-nim spoznajama koje su vam otkrivene. Kad se budete naπli snjima, prenosit Êete im neke nove misli o Kristovu karakteru iradu. I onima koji Ga ljube i onima koji Ga ne ljube iznosit Êetenove objave o Njegovoj ljubavi punoj suosjeÊanja.

Srce koje je jednom okusilo Kristovu ljubav stalno Ëezne daje okusi joπ viπe. Dok je dijelite, primat Êete je sve bogatije iobilnije. Svaka objava Boga poveÊava sposobnost duπe da spozna-je i voli. Srce neprestano vapi: “Koliko Êe nas sigurnije spasiti odsrdæbe sada kad smo veÊ opravdani njegovom krvi”, a Duh uvijekodgovara: “Jer ako smo izmireni s Bogom smrÊu njegova Sinadok smo joπ bili neprijatelji, mnogo Êemo se sigurnije, veÊ izmi-reni, spasiti njegovim æivotom” (Rimljanima 5,9.10) ... Kad se od-rekao sebe da bi spasio izgubljeno ËovjeËanstvo, Isusu je SvetiDuh bio dan u potpunosti. Tako Êe biti darovan i svakom Kristo-vom sljedbeniku kad Mu potpuno preda srce da bude Njegovoprebivaliπte. Sâm Gospodin nam nalaæe: “... veÊ se napunite Du-hom” (Efeæanima 5,18), a ta zapovijed istodobno je i obeÊanje oispunjenju. Ocu je bilo ugodno u Kristu “nastaniti svu puninu” i“po njemu ste i vi ispunjeni”. (Koloπanima 1,19; 2,10) (Misli sGore blagoslova, str. 35,36)

©to viπe Boæjega Duha, πto viπe Njegove milosti bude unese-no u naπe svakidaπnje iskustvo, to Êemo osjeÊati manje napeto-sti, imati viπe sreÊe, i viπe pruæati bliænjima. (HP 307)

Krist je veliko srediπte, izvor svake sile. ... Najumniji, naj-duhovniji mogu podariti samo ono πto su primili. Sami od sebene mogu dati niπta πto bi ispunilo potrebe duπe. Mi moæemo datisamo ono πto primamo od Krista; i mi moæemo primati samo kaddajemo drugima. Koliko dajemo, toliko Êemo primati; i ukolikoviπe dijelimo, utoliko Êemo viπe i primati. Tako moæemo stalnovjerovati, imati povjerenja, primati i davati. (Isusov æivot, str. 300)

BZMilost 03.12.2012, 08:54213

Black

214


Ulje za naπe svjetiljke“Mudre, naprotiv, uzeπe ulje u posudama skupa sa svojimsvjetiljkama.” (Matej 25,4)

Dvije skupine djevica prikazuju dvije vrste ljudi koji sebesmatraju Ëekaocima svojega Gospodina. Biblija ih naziva djevica-ma zato πto ispovijedaju Ëistu vjeru. Njihovim svjetiljkama prika-zana je Boæja rijeË. ... Ulje je simbol Svetoga Duha. ...

Svih deset djevica iziπlo je da doËeka zaruËnika. Sve su ima-le svjetiljke i posudice za ulje. Neko vrijeme nije se vidjela nika-kva razlika meu njima. Tako Êe biti i s Crkvom koja Êe djelovatineposredno prije Kristovog drugog dolaska. Svi Êe u njoj dobropoznavati Pismo. Svi Êe Ëuti poruku o Kristovom skorom drugomdolasku i s povjerenjem oËekivati Njegovu pojavu. Ali kao πto jebilo u ovoj usporedbi, tako Êe biti i tada. Vrijeme Ëekanja Êe seoduæiti, vjera Êe biti stavljena na kuπnju, i kad se zaËuje uzvik:“ZaruËnik dolazi! Iziite mu u susret!” mnogi Êe biti nespremni.... Bez Boæjega Duha poznavanje Njegove RijeËi je beskorisno.Teorija istine, ako nije praÊena Svetim Duhom, ne moæe oæivitiduπu niti posvetiti srce. ... Bez prosvjetljenja Svetim Duhom ljudineÊe biti sposobni razlikovati istinu od zablude i past Êe kaoærtva Sotoninih lukavo zamiπljenih kuπnji. ...

Boæja milost bila je obilno ponuena svakoj duπi. ... Ali ka-rakter se ne moæe prenijeti na drugoga! ... Nitko ne moæe drugo-me dati karakter koji je plod djelovanja Svetoga Duha. ...

Mi se ne moæemo pripremiti za susret s Gospodinom takoπto Êemo se probuditi kad se zaËuje uzvik: “ZaruËnik dolazi!”pokupiti svoje prazne svjetiljke i poæuriti da ih napunimo. ... Uovoj usporedbi mudre su djevice imale dovoljno ulja u posudica-ma uz svoje svjetiljke. Njihovo svjetlo blistalo je nepotamnjelimsjajem tijekom noÊi Ëekanja. Tako i Kristovi sljedbenici trebajubacati svjetlo u tamu ovoga svijeta. Silom Svetoga Duha BoæjarijeË postaje svjetlo kada kao preobraæavajuÊa sila djeluje u æivo-tu obraÊenika. UsaujuÊi u njihova srca naËela Boæje rijeËi, SvetiDuh u ljudima razvija boæanske osobine. Svjetlo Njegove slave —Njegov karakter — treba blistati u æivotu Njegovih sljedbenika.(Isusove usporedbe, str. 282—285)

Zatraæite od Boga da vam daruje obilnu mjeru ulja svoje mi-losti.” (TM 104)

BZMilost 03.12.2012, 08:54214

Black

215


Grijeh koji Bog ne moæe oprostiti“Zato Êe se, kaæem vam, svaki grijeh i hula oprostiti ljudima,ali hula protiv Duha Svetoga neÊe se oprostiti nikada.” (Matej12,31)

Ma kakav bio grijeh, ako se duπa pokaje i povjeruje, krivnjaje oprana Kristovom krvlju; ali onaj koji odbaci djelovanje Sveto-ga Duha, postavlja se tamo gdje ga pokajanje i vjera ne mogudosegnuti. Svojim Duhom Bog radi na srcu; kad ljudi namjernoodbace Duha i izjave da je On od Sotone, presijecaju dovod kojimBog moæe odræavati vezu s njima. Kad se Duh zauvijek odbaci,onda ne postoji niπta viπe πto bi Bog mogao uËiniti za Ëovjeka. ...

Bog nije taj koji zasljepljuje ljudima oËi ili otvrdnjava njihovasrca. On im πalje svjetlost da bi ispravio njihove zablude i poveoih sigurnim stazama; tek odbacivanjem ove svjetlosti oËi osljep-ljuju, a srce otvrdnjava. »esto je ovaj tijek postupan i gotovoneprimjetan. Svjetlost dopire do duπe preko Boæje rijeËi, prekoNjegovih slugu ili neposrednim djelovanjem Njegovog Duha; alikad se ijedan zraËak svjetlosti prezre, nastaje djelomiËna umrt-vljenost duhovnih osjetila, pa se sljedeÊe otkrivanje svjetlosti mno-go nejasnije raspoznaje. Tako se tama poveÊava, sve dok ne na-stane noÊ u duπi. ...

Ne moramo svojevoljno izabrati sluæbu carstva tame da bismopali pod njegovu vlast. Dovoljno je samo da zanemarimo povezatise s kraljevstvom svetosti. ... NajuobiËajeniji izraz grijeha protivSvetoga Duha je uporno omalovaæavanje nebeskog poziva napokajanje. Svaki korak u odbacivanju Krista jedan je korak pre-ma odbacivanju spasenja i prema grijehu protiv Svetoga Duha.(Isusov æivot, str. 256—258)

Kad se duπa preda Kristu, nova sila zagospodari novim sr-cem. Nastaje promjena koju Ëovjek nikada ne moæe sâm za sebeizvrπiti. To je nadnaravno djelo, koje uvodi nadnaravni sastojak uËovjekovu narav. Duπa koja se podËini Kristu postaje Njegovatvrava, koju On dræi u svijetu pobune i nastoji da nijedan drugiautoritet, osim Njegovog, ne bude u njoj priznat. Duπa koju takodræe nebeske sile neosvojiva je za Sotonine napade. (Isto, str.258)

BZMilost 03.12.2012, 08:54215

Black

216


Æaloste Ga naπe sumnje“Ne æalostite Duha Svetoga Boæjega, kojim ste zapeËaÊeni zadan otkupljenja!” (Efeæanima 4,30)

Kad ostavljamo dojam da sumnjamo u Boæju ljubav i da ne-mamo povjerenja u Njegova obeÊanja, sramotimo Boga i æalosti-mo Njegovog Svetoga Duha. ... Kako bi se osjeÊao bilo koji roditeljkad bi djeca tako postupala prema njemu? A πto naπ nebeskiOtac moæe misliti o nama ako nemamo povjerenja u Njegovu lju-bav koja Ga je navela da ærtvuje svojega jedinoroenog Sina dabismo mi imali æivot? Apostol piπe: “On koji Ëak nije poπtediovlastitog Sina, veÊ ga predao za sve nas, kako nam neÊe dati sveostalo s njime?” (Rimljanima 8,32) A ipak, koliko njih govorisvojim djelima, iako ne i rijeËima: “Bog time nije mislio na mene.Moæda On voli druge, ali mene ne voli!” (Put Kristu, str. 103)

Vjera hvata Boga za rijeË i ne traæi da razumije znaËenjeteπkih iskustava s kojima se suoËava. Meutim, mnogo je onihkoji imaju samo malo vjere. ... TeπkoÊe s kojima se suoËavaju,umjesto da ih pribliæe Bogu, odvajaju ih od Njega buduÊi da unjima izazivaju nemir i nezadovoljstvo. Je li u redu πto su takonezadovoljni? Isus je njihov prijatelj. Cijelo Nebo zainteresiranoje za njihovo dobro, i njihov strah i njihovo nezadovoljstvo oæaloπ-Êuju Svetoga Duha. Mi trebamo vjerovati ne samo zato πto vidimoili osjeÊamo da nas Bog Ëuje. Moramo se osloniti na NjegovaobeÊanja. ... Kada zatraæimo Njegov blagoslov, trebamo vjerovatida Êemo ga primiti i zahvaliti Mu πto smo ga dobili. A onda treba-mo obavljati svoje duænosti, sigurni da Êe nam blagoslov biti po-slan u vrijeme kada nam bude najpotrebniji. (GW 261)

Vrlo je ozbiljan prijestup oæaloπÊivati Svetoga Duha, a On seæalosti kada ljudsko orue pokuπava raditi samo, kada odbijastupiti u Gospodnju sluæbu jer mu kriæ izgleda preteæak ili samo-odricanje preveliko. Sveti Duh æeli prebivati u svakoj duπi. Ako Gapozdrave dobrodoπlicom kao uvaæenoga gosta, oni koji Ga prime,postat Êe savrπeni u Kristu. (CH 561)

Trudimo li se svom svojom snagom dostiÊi mjeru rasta ljudiu Isusu Kristu? Teæimo li za Njegovim savrπenstvom, uvijek hita-juÊi prema cilju koji nam je postavljen — prema savrπenstvu Nje-govog karaktera? Kada Gospodnji narod dostigne taj cilj, bit ÊezapeËaÊen na svojim Ëelima. Ispunjen Duhom, bit Êe savrπen uKristu i aneo zapisniËar objavit Êe: “Svrπi se!” (6BC 1118)

BZMilost 03.12.2012, 08:54216

Black

217


Za one koji traæe“Ta ja — Jahve — Bog sam vaπ! PosveÊujte se, dakle, da svetibudete, jer svet sam ja!” (Levitski zakonik 11,44)

Boæjoj djeci Njegova slava daje krepost. On æeli da muπkarcii æene dostignu najviπu mjeru; i kad se vjerom uhvate Kristovesnage, kad se pozovu na Njegova Ëvrsta obeÊanja i primijene ih nasebe, kad upornoπÊu koja se ne moæe odbiti traæe silu SvetogDuha, usavrπit Êe se u Njemu. ...

Vjerniku se nudi predivna moguÊnost da postane sliËan Kri-stu, posluπan svim naËelima Zakona. Ali Ëovjek sam po sebi uopÊene moæe ostvariti ovaj uvjet. Svetost koju prema Boæjoj rijeËiËovjek mora imati da bi se mogao spasiti, posljedica je djelovanjaboæanske milosti kad se pokori stezi i utjecaju Duha istine. »o-vjekova posluπnost moæe postati savrπenom samo zahvaljujuÊitamjanu Kristove pravednosti koja boæanskim mirisom ispunjasvaki Ëin posluπnosti. Sa svoje strane krπÊanin treba ustrajati usvladavanju svakog nedostatka. Stalno se treba moliti Spasiteljuda izlijeËi njegovu grijehom oboljelu duπu. On nema ni mudrostini snage za pobjedu; i jedno i drugo pripada Gospodinu i On ihdaje onima koji Ga ponizno i skruπeno mole za pomoÊ. (Djelaapostolska, str. 334,335)

Sveti Duh bit Êe izliven na one koji traæe Njegovu silu imilost i On Êe nam pomoÊi u naπim nedostacima kada poæelimostupiti pred Boga. Nebo je otvoreno za naπe molbe, i mi smopozvani da “pristupamo s pouzdanjem k prijestolju milosti daprimimo milosre i naemo milost za pravodobnu pomoÊ” (Heb-rejima 4,16). Trebamo doÊi s vjerom, vjerujuÊi da Êemo primitiupravo ono πto smo zatraæili od Njega. (HP 80)

Ako ste svjesni potrebe svoje duπe, ako ste gladni i æednipravednosti, to je dokaz da je Krist u vaπemu srcu probudio æeljuda Ga pozovete kako bi izlijevanjem Svetoga Duha uËinio za vasono πto sami ne moæete uËiniti. (Misli s Gore blagoslova, str. 34)

Ako svoju duπu oslobodimo sebiËnosti, On Êe zadovoljiti svenaπe potrebe. (7T 213)

BZMilost 03.12.2012, 08:54217

Black

218


Sila Pedesetnice“Apostoli su vrlo odvaæno svjedoËili za uskrsnuÊe GospodinaIsusa, i velika je milost bila nad njima svima.” (Djela 4,33)

Koja je bila posljedica izlijevanja Duha na Pedesetnicu? Ra-dosna vijest o uskrslom Spasitelju odnesena je u najudaljenijekrajeve nastanjenog svijeta. Kad su uËenici objavili vijest o otku-piteljskoj milosti, srca su se pokorila snazi te vijesti. Crkva jevidjela kako joj obraÊenici prilaze sa svih strana. Zabludjeli su seponovo obraÊali. Greπnici su se sjedinili s vjernicima u traæenjudragocjenog bisera. Neki od najogorËenijih protivnika Evaneljapostali su njegovi zagovornici. Ispunilo se proroËanstvo: “Naj-sustaliji meu njima bit Êe u onaj dan kao David, a dom Davidovbit Êe kao… Aneo Jahvin pred njima.” (Zaharija 12,8) Svaki jekrπÊanin u svojem bratu vidio objavu boæanske ljubavi i dobrote.Prevladao je zajedniËki interes; postojao je samo jedan Uzor. Vjer-nici su teæili da otkriju sliËnost s Kristovim karakterom i da radena πirenju Njegova kraljevstva.

“Apostoli su vrlo odvaæno svjedoËili...” ZahvaljujuÊi njiho-vom radu, Crkvi su prilazili izabrani ljudi koji su, primajuÊi rijeËistine, svoj æivot posvetili noπenju nade drugima, πto je njihovasrca punilo mirom i radoπÊu. Prijetnje ih nisu mogle zaustaviti nizastraπiti. Gospodin je govorio preko njih i, dok su iπli od mjestado mjesta, propovijedali su Evanelje siromaπnima i vrπili Ëudaboæanske milosti.

Bog moæe raditi tako silno kad se ljudi prepuste nadzoruSvetog Duha. (Djela apostolska, str. 30,31)

I nama danas, kao i prvim uËenicima, pripada obeÊanje oizlijevanju Svetoga Duha. I danas Êe Bog muπkarcima i æenamadavati silu s visine, kao πto je davao onima koji su na dan Pede-setnice Ëuli rijeË spasenja. U ovom trenutku Njegov Duh i Njegovamilost stoje na raspolaganju svima koji osjeÊaju potrebu za njimai koji Ga dræe za rijeË. ...

Revnost za Boga pokrenula je uËenike da s velikom silomsvjedoËe za istinu. Zar ta ista revnost ne bi trebala zapaliti i naπasrca i nadahnuti ih odluËnoπÊu da objavimo vijest o otkupitelj-skoj ljubavi, o Kristu i to raspetome? Zar se i danas ne bi trebaoizliti Boæji Duh kao odgovor na iskrenu, ustrajnu molitvu i ispu-niti ljude silom za sluæbu? (8T 20—22)

BZMilost 03.12.2012, 08:54218

Black

219


Traæite Ga!“Dakle: ako vi, premda ste zli, moæete davati svojoj djecidobre darove, koliko Êe viπe Otac nebeski dati Duha Svetogaonima koji ga mole!” (Luka 11,13)

Naπ Gospodin je bogat miloπÊu, moÊan silom; On Êe obilnoizliti svoje darove na one koji k Njemu dolaze u vjeri. ... Mi bismose morali moliti za izlijevanje Svetoga Duha isto tako iskreno kaoπto su se uËenici molili na Pedesetnicu. Ako je njima toga danabio potreban, danas je nama joπ potrebniji. Moralna tama, sliËnapogrebnom pokrovu, pokriva Zemlju. Sve vrste laænih nauka, kri-vovjerja, sotonskih prijevara zbunjuju misli ljudi. Bez SvetogaDuha i Boæje sile uzalud bismo se trudili objaviti istinu. (5T157,158)

Kristovom miloπÊu apostoli su postali ono πto su postali.Upravo su ih iskrena odanost i ponizna, ozbiljna molitva dovodiliu usku vezu s Njime. Oni su sjedili zajedno s Njim i bili u dotica-ju s onim πto je nebesko. ShvaÊali su veliËinu svojega duga premaNjemu. Ozbiljnim, ustrajnim molitvama izmolili su dar SvetogaDuha i onda krenuli, optereÊeni odgovornoπÊu za spaπavanje du-πa. ... Zar bismo smjeli biti manje ozbiljni i iskreni od apostola?(7T 32)

BuduÊi da je to naËin na koji primamo snagu, zaπto ne gla-dujemo i ne æeamo za darom Duha? Zaπto ne govorimo o njemu,molimo za nj i propovijedamo o njemu? ... Svaki bi radnik trebaoBogu upuÊivati molbe za svakidaπnje krπtenje Duhom. SkupinekrπÊanskih radnika trebaju moliti za osobitu pomoÊ, za nebeskumudrost da bi znali mudro planirati i ostvariti planove. (Djelaapostolska, str. 32)

Dan za danom prelazi u vjeËnost dovodeÊi nas sve bliæe svr-πetku vremena milosti. Kao nikada prije moramo se moliti daSveti Duh bude obilnije izliven na nas, da se Njegov posveÊujuÊiutjecaj osjeti meu radnicima. ...

Oni koji se nalaze pod utjecajem Boæjega Duha neÊe bitifanatici, veÊ smireni i Ëvrsti, slobodni od zastranjivanja u misli-ma, rijeËima i djelima. Usred prave zbrke prijevarnih doktrina,Boæji Duh Êe biti VodiË i ©tit onima koji se nisu odupirali dokazi-ma istine; On Êe utiπati svaki glas osim glasa koji dolazi iz ustaOnoga koji je Istina. (GW 288,289)

BZMilost 03.12.2012, 08:54219

Black

220


Kasna kiπa“Molite Gospodina za kiπu u vrijeme kasnoga daæda! Gospo-din tvori oblake i daje im daæd za svaku travu na polju.”(Zaharija 10,1 — ©a)

Slikom rane i kasne kiπe, koja u istoËnim zemljama pada uvrijeme sjetve i æetve, hebrejski su proroci prorekli izlijevanjeduhovne milosti u posebnoj mjeri na Boæju crkvu. Izlijevanje Du-ha na apostole bio je poËetak te rane kiπe, a rezultati su bilislavni. ... Ali pri svrπetku zemaljske æetve obeÊano je posebnoizlijevanje duhovne milosti da pripravi Crkvu za dolazak Sina»ovjeËjega. Ovo je izlijevanje Duha usporeeno s kasnom kiπom,i krπÊani trebaju moliti Gospodara od æetve za ovu dodatnu silu“u vrijeme kasnoga daæda”. (Djela apostolska, str. 34)

Kao πto je bio proslavljen na Pedesetnicu, Krist Êe ponovnobiti proslavljen u vrijeme zavrπnog navjeπÊivanja Evanelja, kadaÊe osposobiti svoj narod da izdræi posljednju kuπnju u zavrπnomsukobu velike borbe. (7BC 983)

Pokretani Boæjim Duhom, mnogi Êe hitati na sve strane daodnesu svjetlo bliænjima. Istina, Boæja rijeË, gori kao oganj unjihovim kostima, ispunjavajuÊi ih æarkom æeljom da prosvijetleone koji su u tami. Mnogi, Ëak i meu neobrazovanima, objavljujuGospodnju RijeË. Sveti Duh pokreÊe djecu da idu i objavljujunebesku poruku. Sveti Duh se izlijeva na sve koji se pokoravajuNjegovim porukama i... oni Êe objaviti istinu u sili i moÊi SvetogaDuha. (Evangelism, str. 700)

No ako vjernici Boæje crkve danas nemaju æivu vezu s Izvo-rom svakog duhovnog rasta, oni neÊe biti spremni za vrijemeæetve. Ako svoje svjetiljke ne dræe opremljene i upaljene, neÊeprimiti dodatnu milost u vrijeme posebne potrebe. (Djela apostol-ska, str. 34,35)

Boæanska milost nam je potrebna u poËetku, boæanska mi-lost nam je potrebna na svakom koraku i samo boæanska milostmoæe dovrπiti djelo. Mi nemamo vremena ni prilike da poËivamoi budemo nemarni. ... Molitvom i vjerom trebamo stalno traæiti πtoviπe Svetoga Duha. (TM 508)

BZMilost 03.12.2012, 08:54220

Black

221

1. kolovoza PreobraæavajuÊa milost

»udo“Dok je Bog istovremeno zajamËio Ëudesnim znakovima, ra-znim silnim djelima i darovima Duha Svetoga koji dijeli posvojoj volji.” (Hebrejima 2,4)

On nije uËinio nijedno Ëudo u pustinji kao odgovor na Sotoni-no podmetanje. On nam ne daje silu da se obranimo ili da zado-voljimo zahtjevima nevjerstva i oholosti. Meutim, evanelje neostaje bez znaka svog boæanskog podrijetla. Zar nije Ëudo πto semoæemo otrgnuti iz Sotonina ropstva? Neprijateljstvo prema So-toni nije prirodno ljudskom srcu; ono je usaeno Boæjom miloπ-Êu. Kad se onaj koji je bio podvlaπÊen upornoj, kolebljivoj volji,oslobodi i cijelim srcem podËini Boæjoj privlaËnoj sili, ostvarenoje Ëudo; isto je tako i kad Ëovjek koji je bio u velikoj zabludishvati moralnu istinu. Svaki put kad se neka duπa obrati i nauËiljubiti Boga i dræati Njegove zapovijedi, ispunjava se Boæje obeÊa-nje: “I dat Êu vam novo srce, i nov duh udahnut Êu u vas.” (Ezekiel36,26) Promjena ljudskog srca, preobraæaj ljudskog karaktera Ëu-do je πto otkriva Spasitelja koji uvijek æivi i radi na spaπavanjuduπa. Dosljedan je æivot u Kristu veliko Ëudo. U propovijedanjuBoæje rijeËi, znak koji Êe se pokazati sada i uvijek jest prisutnostSvetoga Duha, koji pretvara RijeË u obnavljajuÊu silu za one kojije sluπaju. To je Boæji svjedok pred svijetom o boæanskom posla-nju Njegova Sina. (Isusov æivot, str. 331,332)

Mnogi su potpuno obeshrabreni. ... Smatramo ih nesposob-nima da shvate ili da prihvate Kristovo Evanelje. Ipak, Ëudomboæanske milosti oni se mogu promijeniti. Pod djelovanjem SvetogaDuha, otupjelost koja je doprinosila da je njihovo uzdizanje izgle-dalo tako beznadno, moæe nestati. ... Poroci Êe se izgubiti, nezna-nje svladati. (7T 229)

Lanac koji je spuπten s Boæjeg prijestolja dovoljno je duga-Ëak da dopre i do najveÊih dubina. Krist je sposoban i najgreπni-jega uzdiÊi iz ponora izopaËenosti i postaviti ga na mjesto nakojem Êe biti priznat kao Boæje dijete, koje Êe zajedno s Kristomnaslijediti besmrtnu baπtinu. (Isto)

BZMilost 03.12.2012, 08:54221

Black

222


»udesna promjena“Postali smo prizorom svijetu, anelima i ljudima.” (1. Korin-Êanima 4,9)

Pokazivanjem svojeg milosra i obilne milosti, Gospodin Isusstavlja na ispit ljudska srca. On postiæe tako neshvatljive promje-ne na njima da Sotona, usprkos svojem pobjedniËkom hvalisanju,s cjelokupnim svojim savezom zla koji se ujedinio protiv Boga izakona Njegove vladavine stoji bespomoÊan, gledajuÊi u njimatvrave neprobojne za njegovu mudrost i obmane. Oni su za njeganeshvatljiva tajna. I sami Boæji aneli, serafini i kerubini, silekoje su zaduæene da surauju s ljudskim oruima, promatrajuzadivljeno i radosno kako pali ljudi, nekada djeca gnjeva, u Kri-stovoj πkoli razvijaju karakter po boæanskom uzoru, postaju sinovii kÊeri Boæje i dobivaju vaænu ulogu u poslovima i radostimaNeba.

Krist je svojoj Crkvi dao brojne sposobnosti da bi od svojegizbavljenog, otkupljenog vlasniπtva mogao primiti obilan dohodaku slavi. Crkva, buduÊi da je opremljena Kristovom pravednoπÊu,djeluje kao Njegova riznica u kojoj se treba prikazati u punom ikonaËnom sjaju bogatstvo Njegove milosti, Njegove ljubavi i milo-sra. Izjava u Njegovoj posredniËkoj molitvi da je OËeva ljubavprema nama isto tako velika kao i prema Njemu, jedinoroenomeSinu, i da i mi trebamo biti s Njim tamo gdje je i On, vjeËnosjedinjeni s Njim i Ocem, izaziva Ëuenje i divljenje nebeskih Ëetai izvor je njihove velike radosti. Dar Svetoga Duha, bogat, potpuni obilan, treba okruæivati i πtititi Njegovu crkvu kao ognjeni zidtako da je ni paklene sile ne mogu nadvladati. Krist gleda na svojnarod, na njegovu neokaljanu ËistoÊu i njegovo besprijekornosavrπenstvo kao nagradu za sve svoje patnje, poniæenja i ljubav ikao dodatak svojoj slavi — Krist, veliko srediπte iz kojeg zraËi svaslava. (TM 18,19)

Cijelo Nebo promatra ona orua koja sluæe poput ruku kojeÊe ostvariti Boæje namjere na Zemlji ËineÊi tako volju Boga nanebesima. Takva suradnja zavrπava djelo koje donosi Ëast, slavui veliËanstvo Bogu. O, kada bi svima stalo onako kao πto je Kristustalo da ljudi koji propadaju budu spaπeni od propasti, do kakvebi promjene doπlo u naπem svijetu! (6T 457)

BZMilost 03.12.2012, 08:54222

Black

223


Obnova srca“Te da se iz dana u dan obnavljate duhom u kojem mislite ida se obuËete u novoga Ëovjeka, stvorena na sliku Boæju uistinskoj pravednosti i svetosti.” (Efeæanima 4,23.24)

Krist je savjesno ukoravao. ... VeÊ je i sama Njegova prisutnostbila ukor svemu πto je neistinito i nisko. U svjetlu Njegove nepo-roËnosti ljudi su uviali koliko su sami poroËni, kako su niski iiskvareni njihovi æivotni ciljevi. Ipak, On ih je privlaËio. Onaj kojije stvorio Ëovjeka, razumio je njegovu vrijednost. ...

U svakom ljudskom biÊu vidio je beskrajne moguÊnosti.Gledao je ljude kakvi bi mogli biti preobraæeni Njegovom miloπÊu.(Odgoj, str. 70,71)

Svi nedostaci karaktera imaju svoj izvor u srcu. Oholost,taπtina, neugodan temperament i lakomost izlaze iz tjelesnog srcakoje nije obnovljeno Kristovom miloπÊu. (RH, 1. rujna 1885.)

Obnovljenjem srca Boæja milost preobraæava æivot. Vanjskapromjena nije dovoljna da nas dovede u sklad s Bogom. Ima mno-go onih koji se pokuπavaju reformirati popravljajuÊi ovu ili onuzlu naviku, koji se nadaju da Êe na taj naËin postati krπÊani,ali takvi zapoËinju na pogreπnom mjestu. Naπ prvi posao je nasrcu. ...

Sveto pismo je veliko orue u djelu preobraæavanja karaktera.Krist se molio: “Posveti ih istinom; tvoja je rijeË istina.” (Ivan17,17) Kada se prouËava i sluπa, Boæja rijeË djeluje na srcesuzbijajuÊi svaku nesvetu osobinu. Sveti Duh dolazi nas osvjedo-Ëiti da smo greπni, a vjera koja nastaje u srcu djeluje ljubavljuprema Kristu pokoravajuÊi tijelo, duπu i duh Njegovoj volji. ...

Nemojmo πtedjeti sebe, veÊ ozbiljno unaprijedimo djelo obnovekoja se mora dogoditi u naπem æivotu. Razapnimo sebe! Nesvetenavike borit Êe se za prevlast, ali mi moæemo pobijediti u imeIsusa Krista i Njegovom silom. Onima koji svakoga dana s veli-kom revnoπÊu nastoje saËuvati svoje srce, upuÊeno je obeÊanje:“Siguran sam da nas neÊe ni smrt, ni æivot, ni aneli, ni poglavar-stva, ni sadaπnjost, ni buduÊnost, ni sile, ni visina, ni dubina, nibilo koje drugo stvorenje moÊi rastaviti od ljubavi Boæje koja jeu Kristu Isusu, Gospodinu naπemu.” (Rimljanima 8,38.39) (RH, 7.srpnja 1904.)

BZMilost 03.12.2012, 08:54223

Black

224


Potrebno je vrijeme“Ja, Jahve, njega Ëuvam, svaki Ëas ga zalijevam, i da ga tkone oπteti, danju i noÊu straæim.” (Izaija 27,3)

Um muπkarca i æene ne moæe se u jednom trenutku promi-jeniti i iz neporoËnosti i svetosti pasti u poroËnost, pokvarenosti zloËin. Potrebno je vrijeme da se ljudsko preobrazi u boæansko,ali i da se pokvare oni koji su stvoreni po Boæjem obliËju i postanuokrutni i sliËni avlu. Mi se mijenjamo gledanjem. Iako stvorenpo Stvoriteljevom obliËju, Ëovjek moæe tako oblikovati svoj um damu grijeh koji je nekada mrzio, sada postane ugodan. Kada pre-stane bdjeti i moliti se, on prestaje Ëuvati svoju tvravu, svojesrce. ... Mi moramo voditi stalni rat protiv tjelesnih misli, a utome nam mora pomagati oplemenjujuÊi utjecaj Boæje milosti ko-ja Êe usmjeriti misli prema Nebu i naviknuti um da razmiπlja oonome πto je Ëisto i sveto. (2T 478,479)

Karakter se ne oblikuje sluËajno. On nije odreen jednomprovalom temperamenta, jednim korakom u pogreπnom smjeru.Ponavljanje djela izaziva stvaranje navika, oblikuje karakter nadobro ili na zlo. Plemeniti karakter moæe se stvoriti jedino ustraj-nim, neumornim naporima, usavrπavanjem svakog povjerenog ta-lenta i sposobnosti na slavu Bogu. (CG 164)

Bog oËekuje od nas da izgraujemo karakter u skladu s uzo-rom koji nam je dan. Mi trebamo polagati opeku za opekom,dodavati milost na milost, pronalaziti svoje slabe toËke i poprav-ljati ih u skladu s danim uputama. (Isto 165)

Bog nam daje snagu, sposobnost razmiπljanja i vrijeme dabismo izgradili karakter na koji Êe On moÊi staviti svoj peËatodobravanja. On æeli da svako Njegovo dijete izgradi plemenitkarakter ËineÊi neporoËna, plemenita djela tako da na kraju moæepostati skladna graevina, prekrasan hram ugodan Bogu i ljudi-ma. ...

Onaj koji æeli izrasti u prekrasnu graevinu za Gospodina,mora oplemenjivati svaku sposobnost svojega biÊa. Jedino pra-vilnom upotrebom talenata karakter se moæe skladno razviti. Itako donosimo i ugraujemo u temelj ono πto je u Boæjoj rijeËiprikazano kao zlato, srebro i drago kamenje — materijal koji Êeizdræati ispit boæanskog ognja oËiπÊenja. (Isto, 165,166)

BZMilost 03.12.2012, 08:54224

Black

225


OdluËnost je kljuË“Jer ne dræah zgodnim meu vama iπta drugo znati osimIsusa Krista, i to razapetoga.” (1. KorinÊanima 2,2)

Mnogi su privuËeni Kristovom ljepotom i nebeskom slavom,ali ustuknu kad doznaju uvjete pod kojima sve to moæe postatinjihovo. ... OdreÊi se svoje volje, predmetâ ljubavi πto su ih samiizabrali ili za kojima teæe, zahtijeva ærtvu pred kojom oklijevaju,zastaju i vraÊaju se natrag. ... Oni æele dobro, ulaæu i odreennapor da ga steknu, ali ga nisu izabrali. Nisu ga Ëvrsto nakanilisteÊi po svaku cijenu.

Æelimo li pobijediti, jedina nada nam je sjediniti svoju voljus Boæjom voljom i raditi u suradnji s Bogom, iz trenutka u trenu-tak i iz dana u dan. Ne moæemo ostati onakvi kakvi jesmo, a ipakuÊi u Boæje kraljevstvo. Ako ikad postignemo svetost, to Êe bitikad se odreknemo sebe i prihvatimo Kristov um. Oholost i samo-dostatnost moraju biti razapete. Jesmo li voljni platiti cijenu kojase od nas traæi? Jesmo li spremni svoju volju potpuno uskladitis Boæjom voljom? Sve dok to ne budemo htjeli, preobraæavajuÊaBoæja milost neÊe se pokazati u nama. (Isusov govor na Gori, str.189,190)

Spoznajom o nama samima i kombinacijom Boæje milosti inaπe Ëvrste odluËnosti, moæemo postati pobjednici i dostiÊi sa-vrπenstvo u svemu, ne oskudijevajuÊi ni u Ëemu. (HS, str. 134)

Nepovoljne okolnosti trebaju vas potaknuti na Ëvrstu odluË-nost da svladate svaku prepreku. Kad svladate prvu prepreku,osjetit Êete veÊu sposobnost i hrabrost da krenete dalje. PoiteodluËno u pravom smjeru i okolnosti Êe se naÊi na vaπoj straniumjesto da budu protiv vas. (Isusove usporedbe, str. 223)

Pravi krπÊanski karakter obiljeæen je dosljednoπÊu namjere,nesavladivom odluËnoπÊu koja se neÊe pokoriti svjetovnim utje-cajima, koja ne prihvaÊa niπta niæe od biblijskog mjerila. ... Po-sveÊenje Kristovog sljedbenika mora biti potpuno. ... On mora bitispreman podnositi strpljivo, radosno i vedro sve πto po Boæjojprovidnosti bude morao pretrpjeti. Njegova je konaËna nagrada dazajedno s Kristom sjedne na prijestolje besmrtne slave. (2BC 1003)

BZMilost 03.12.2012, 08:54225

Black

226


Da se osjeti u domu“Vjeruj u Gospodina Isusa — rekoπe mu — pa Êeπ se spasititi i tvoj dom.” (Djela 16,31)

U domu treba biti obavljeno misionarsko djelo. Oni koji suprimili Krista ovdje trebaju pokazati πto je milost uËinila za njih.Boæanski utjecaj upravlja istinskim Kristovim vjernicima i taj utje-caj se osjeÊa u cijelom domu i povoljno utjeËe na usavrπavanjekaraktera svih njegovih Ëlanova. ...

Crkvi je potrebna sva poduËena duhovna radna snaga koja semoæe naÊi tako da svi, a posebno mlai pripadnici Gospodnjeobitelji, mogu biti paæljivo zbrinuti. Istina koja se nauËi u domu,πiri svoj utjecaj preko nesebiËnog djelovanja Ëlanova obitelji iz-van doma. Onaj tko æivi krπÊanski u domu, bit Êe blistav i sjajansvjetionik na svim mjestima. (Signs of the Times, 1. rujna 1898.)

Bog æeli da se djeca i mladi pridruæe Gospodnjoj vojsci. ...Oni moraju nauËiti oduprijeti se kuπnji i boriti se u dobroj borbivjere. Usmjerite njihove misli prema Isusu Ëim budu mogli shva-titi vaπe pouke izreËene jednostavnim, lako razumljivim rijeËima.NauËite ih samosvladavanju. NauËite ih da djelo pobjede zapoËnudok su joπ mladi i tako Êe primiti dragocjenu pomoÊ koju im Isusmoæe i æeli dati, uz napore roditelja i njihove molitve. Potakniteih ohrabrujuÊim rijeËima za bitke koje Êe voditi odupiruÊi sekuπnjama, bitke iz kojih Êe izlaziti kao pobjednici miloπÊu dobi-venom od Isusa Krista. (KH 42)

Sklad obiteljskog kruga Ëesto je naruπen nepromiπljenomrijeËju ili uvredljivim jezikom. Koliko bi bilo bolje da takve rijeËinikada nismo izgovorili! Jedan zadovoljni smijeπak, odobravajuÊarijeË izgovorena u duhu krotkosti, bit Êe sila koja smiruje, tjeπii donosi blagoslov. ... Mnogi se izgovaraju zbog nepromiπljenihrijeËi i provala naglosti govoreÊi: “Vrlo sam osjetljiv; imam naglunarav!” Takvi izgovori nikada neÊe izlijeËiti rane nanesene na-glim, grubim rijeËima. ... Nepreporoeni Ëovjek mora umrijeti, anovi Ëovjek, Isus Krist, preuzeti upravljanje duπom. ... Mi trebamopokazati svojim æivotom πto Boæja sila i milost mogu uËiniti napreobraæavanju nepreporoenog Ëovjeka u duhovnog Ëovjeka uKristu Isusu. (4T 348,349)

BZMilost 03.12.2012, 08:54226

Black

227


Da i svijet sazna“Vi ste mi svjedoci, rijeË je Jahvina, a ja sam Bog.” (Izaija43,12)

Æivi krπÊanin davat Êe æivo svjedoËanstvo. Ako ste u stopupratili Isusa, moÊi Êete neπto bitno reÊi o naËinu na koji vas jevodio. Moæete govoriti kako ste okuπali Njegova obeÊanja i usta-novili da su vjerodostojna. Moæete ukazati na odreene Ëinjeniceu svojem iskustvu ne vraÊajuÊi se previπe u proπlost. Kako bi bilodobro da ËeπÊe sluπamo jednostavna, iskrena svjedoËanstva osukobima i pobjedama kroz koje prolazimo. ...

Svaki istinski krπÊanin morat Êe se boriti da bi æivio ponaËelima istine, ali i da bi se sloæio s njima. ... Zapovjednik naπegspasenja traæi svjedoke koji su se tek vratili s bojnog polja. Onikoji su pretrpjeli okrutne napade neprijatelja istine i protivnikaduπe, koji su se dræali onako kako se Isus dræao u Ëasu svojihkuπnji, moÊi Êe iznijeti svjedoËanstvo koje Êe ganuti srca sluπa-telja. Oni Êe doista biti Kristovi svjedoci. (RH, 20. prosinca 1881.)

Mi ne moæemo uvijek shvatiti moÊ primjera. Dolazimo u do-dir s drugima. SusreÊemo osobe koje su zalutale, koje Ëine zlo narazne naËine; one nam moæda izgledaju neprihvatljive, raspaljive,strastvene, diktatorski raspoloæene. Kada se bavimo ovakvim lju-dima, moramo biti strpljivi, suzdræljivi, ljubazni i blagi. Sotonadjeluje preko njih da izazove i salijeÊe kako ne bismo zadræaliugodno i dobro raspoloæenje. Svi se mi moramo suoËavati s ne-voljama i mukama jer se nalazimo u svijetu punom briga, stra-hovanja i razoËaranja. Ali te stalne smetnje moramo susretati uKristovom duhu. ZahvaljujuÊi milosti, moæemo se uzdiÊi iznadokolnosti, saËuvati smirenost i staloæenost duha usred razdraæe-nosti i briga svakidaπnjeg æivota. I na taj Êemo naËin Krista pred-stavljati pred svijetom. ... (Signs of the Times, 1. sijeËnja 1885.)

Krist je æelio spasiti svijet, ali ne tako πto Êe se prilagoditisvijetu, veÊ πto Êe mu otkriti preobraæavajuÊu snagu Boæje milostikoja oblikuje i preobraæava ljudski karakter po ugledu na Kristov.(SD 123)

Kristova milost treba dovesti do prekrasne preobrazbe æivotai karaktera onih koji su je primili; i ako smo istinski KristoviuËenici, svijet Êe vidjeti da je boæanska sila uËinila neπto za nasjer Êemo biti u svijetu, ali neÊemo biti od svijeta. (RH, 2. srpnja1889.)

BZMilost 03.12.2012, 08:54227

Black

228


Odræava duhovni æivot“Odgovori im Isus: ‘Ja sam kruh æivota. Tko dolazi k meni,sigurno neÊe ogladnjeti. Tko vjeruje u me, sigurno neÊe nika-da oæednjeti.’” (Ivan 6,35)

Bog nam govori u svojoj RijeËi. U njoj se najjasnije otkrivaNjegov karakter, Njegovo postupanje prema ljudima i veliko djelootkupljenja. U njoj nam je izloæena povijest patrijarhâ, proroka idrugih svetih ljudi iz davnine. Bili su to ljudi koji su “patili kaoi mi”. (Jakov 5,17) Mi ih gledamo kako se bore s obeshrabrenjemkoje i nas obuzima, kako poput nas padaju u kuπnjama i kakoipak hrabro ustaju i pobjeuju Boæjom miloπÊu. Tako gledajuÊistjeËemo hrabrost u svojoj teænji za pravednoπÊu. I dok Ëitamo odragocjenim iskustvima koja su stekli, o svjetlosti, ljubavi i bla-goslovima u kojima su uæivali, o djelu koje su obavili miloπÊu πtoim je bila udijeljena, duh koji je njih nadahnjivao rasplamsava iu naπem srcu plamen svetog natjecanja, æelje da im budemo sli-Ëni po karakteru te da poput njih hodimo s Bogom.

Isus je rekao za starozavjetne spise, a koliko se viπe to odnosina novozavjetne: “I upravo ona svjedoËe za me.” (Ivan 5,39) ... Akose æelite upoznati sa Spasiteljem — prouËavajte Sveto pismo! ...Napunite svoje srce Boæjim rijeËima. One su æiva voda πto gasivaπu goruÊu æe. One su æivi kruh s Neba. ... Naπe tijelo izgraenoje od onoga πto jedemo i pijemo; i kako je to u tjelesnom æivotu,tako je i u duhovnom: ono o Ëemu razmiπljamo udahnjuje raspo-loæenje i snagu naπoj duhovnoj naravi. (Put Kristu, str. 75,76)

Duhovni æivot mora se odræavati vezom s Kristom preko Nje-gove RijeËi. Um se mora njome baviti, srce mora biti njome ispu-njeno. Boæja rijeË usaena u srce, kao svetinja njegovana i po-πtovana u srcu, silom Kristove milosti moæe uËiniti da Ëovjekpostane i ostane prav. (2SM 125)

Kada primimo Njegove rijeËi pouke, kada one preuzmu vlastnad nama, Isus postaje trajno prisutan u nama, upravlja naπimmislima, idejama i postupcima. ... Isus Krist nam postaje sve —Prvi, Posljednji i Najbolji u svemu. (TM 389)

BZMilost 03.12.2012, 08:54228

Black

229


Otkriva Boæji karakter“Jahve! Jahve! Bog milosrdan i milostiv, spor na srdæbu,bogat ljubavlju i vjernoπÊu.” (Izlazak 34,6)

Sve svjetlo iz proπlosti, sve svjetlo koja svijetli u sadaπnjostii koje obasjava buduÊnost, otkriveno u Boæjoj rijeËi, namijenjenoje svakoj duπi koja je primi. Slava tog svjetla, a to je zapravo slavaKristovog karaktera, treba se pokazati u æivotu krπÊanina poje-dinca, u obitelji, u Crkvi, u sluæbi RijeËi, u svakoj ustanovi kojuosnuje Boæji narod. Gospodin æeli da sva ta podruËja djelovanjasimboliËki prikaæu ono πto se moæe uËiniti za svijet. Sve trebabiti slika spasonosne sile evaneoskih istina. ...

PromatrajuÊi Boæju dobrotu, milost, pravednost i ljubav, ot-krivene u Crkvi, svijet treba dobiti sliku Boæjeg karaktera. ...

Da bismo prikazali Boæji karakter ... moramo se osobno upo-znati s Bogom. Ako imamo zajedniπtvo s Bogom, postajemo Nje-govi propovjednici iako nikada ne propovijedamo pred crkvom. Mismo Boæji suradnici u prikazivanju savrπenstva Njegovog karakte-ra u Ëovjeku. (6T 11—13)

Bog je svojim ljudskim oruima dao duænost da otkrivajuNjegov karakter svjedoËeÊi o Njegovoj milosti, mudrosti i veliko-duπnosti, pokazujuÊi Njegovu plemenitu, njeænu, milosrdnu lju-bav. ...

Naπa je zadaÊa da u Ëovjeku obnovimo moralnu sliku Bogauz pomoÊ obilne milosti koju smo dobili od Njega preko IsusaKrista. ... O, koliko dobro moramo upoznati Isusa i naπeg nebes-kog Oca da bismo Ga mogli predstavljati svojim karakterom. (KH45)

Duπa koja je preobraæena Kristovom miloπÊu divit Êe se Nje-govom boæanskom karakteru. ... ©to manje budemo cijenili sebe,to Êemo viπe cijeniti beskrajnu ËistoÊu i krasotu naπega Spasite-lja. Pogled na naπu greπnost vodi nas k Onome koji nam moæeoprostiti; i kad se duπa, shvativπi svoju bespomoÊnost, prikloniKristu, On Êe se otkriti u sili. ©to nas svijest o vlastitoj nemoÊibude viπe gonila k Njemu i Boæjoj rijeËi, to Êemo imati uzviπenijeglediπte o Njegovu karakteru i potpunije odraæavati Njegov lik.(Put Kristu, str. 55,56)

BZMilost 03.12.2012, 08:54229

Black

230


Savrπeni veÊ sada?“Dakle: budite savrπeni kao πto je savrπen Otac vaπ nebeski!”(Matej 5,48)

Kada je Bog dao svojega Sina za svijet, omoguÊio je muπkar-cima i æenama da postanu savrπeni ako sve sposobnosti svojegbiÊa upotrijebe Njemu na slavu. U Kristu im je dao bogatstvosvoje milosti i spoznaju svoje volje. I kada se oslobode sebe inauËe hoditi u poniznosti oslanjajuÊi se na Boæje vodstvo, ljudiÊe biti osposobljeni da ispune uzviπenu namjeru koju Bog ima snjima. (RH, 22. travnja 1909.)

Savrπenstvo karaktera utemeljeno je na onome πto Krist Ëiniza nas. Ako se budemo neprestano oslanjali na zasluge svojegaSpasitelja, ako budemo hodili Njegovim stopama, bit Êemo kao iOn, neporoËni i neokaljani.

Naπ Spasitelj ni od jedne duπe ne zahtijeva nemoguÊe. On odsvojih uËenika oËekuje samo ono radi Ëega im je spreman poda-riti milost i snagu da to postignu. On ih nikada ne bi pozivao dabudu savrπeni kad u svojoj vlasti ne bi imao svako savrπenstvomilosti koju Êe izliti na one kojima æeli dodijeliti tako visoku isvetu prednost. ...

Naπa je zadaÊa da na podruËju svojega djelovanja nastojimodostiÊi savrπenstvo koje je Krist tijekom svojeg æivota na Zemljipostigao na svakom stupnju razvoja karaktera. On je naπ primjer.U svemu moramo nastojati proslaviti Boga svojim karakterom. ...Moramo postati potpuno ovisni o snazi koju nam je On obeÊao.(KH 130)

Isus nije otkrio nikakve osobine, niti pokazao silu koju ljudine bi mogli dosegnuti vjerom u Njega. Svi Njegovi sljedbenicimogu imati Njegovu savrπenu ljudsku narav ako se pokore Bogukao πto je to On uËinio. (Isusov æivot, str. 552)

Naπ Spasitelj usavrπava cijelog Ëovjeka. On nije Bog samojednog dijela naπe osobnosti. Kristova milost moæe ukrotiti cijeloljudsko biÊe. On je sve stvorio. On je sve i otkupio. On je uËinioda um, snaga, tijelo, ali i duπa, dobiju dio u boæanskoj naravi; sveje to Njegovo otkupljeno vlasniπtvo. Njemu moramo sluæiti cijelimumom, srcem, duπom i snagom. Onda Êe Gospodin biti proslav-ljen u svojim svetima, Ëak i u obiËnim, prolaznim stvarima skojima su povezani. “Svetinja Gospodinu”, bit Êe ispisano na nji-ma. (KH 331)

BZMilost 03.12.2012, 08:54230

Black

231


Sve bolji utjecaj“Sam sebe pokaæi uzorom dobra vladanja! U nauci pokaæicjelovitost, dostojanstvo, zdravu i besprijekornu rijeË, da seposrami svaki protivnik jer ne moæe o nama πto zlo reÊi.”(Titu 2,7.8)

Za vrijeme svojeg æivota na Zemlji Krist je oko sebe πiriosnaæan i obuhvatan utjecaj koji Ga je povezivao s Bogom i scijelim ljudskim rodom. Preko Krista je Bog ljude obdario utje-cajem koji im onemoguÊava da æive sami za sebe. Mi smo po-jedinaËno povezani sa svojim bliænjima, dio smo velike Boæje cje-line i obvezatni smo jedni prema drugima. Nitko ne moæe ostatiodvojen od svojih bliænjih jer od dobrobiti jednoga zavisi dobrobitdrugih. Boæja je namjera da se svatko od nas osjeÊa potrebnim zasreÊu drugoga i da se svatko od nas trudi unaprijediti je. ...

OzraËjem koje nas okruæuje mi svjesno ili nesvjesno utjeËe-mo na svaku osobu s kojom dolazimo u dodir. ... Naπe rijeËi, naπadjela, naπa odjeÊa, naπe dræanje, pa Ëak i izraz naπeg lica, sve toima svoj utjecaj. ... Ukoliko svojim primjerom pomognemo bli-ænjima da razviju dobra naËela, mi im ulijevamo snagu da Ëinedobro. Oni, sa svoje strane, πire isti utjecaj na druge, a ovi gaprenose dalje. I tako naπim nesvjesnim utjecajem tisuÊe mogudobiti blagoslov. ...

Karakter je sila. Tiho svjedoËenje vjernog, nesebiËnog, pobo-ænog æivota πiri skoro neodoljivi utjecaj. ObjavljujuÊi svojim æi-votom karakter Isusa Krista, mi suraujemo s Njim u djelu spa-πavanja duπa. Jedino ako svojim æivotom pokazujemo Njegov ka-rakter, moæemo suraivati s Njim. I πto je πire podruËje naπegutjecaja, to viπe dobra moæemo uËiniti. Kad oni koji tvrde dasluæe Bogu slijede Kristov primjer, primjenjujuÊi naËela Zakona usvojem svakidaπnjem æivotu, kada svako njihovo djelo svjedoËi daljube Boga viπe od svega i svoje bliænje kao same sebe, tada Êe iCrkva imati snagu da pokrene svijet.

Meutim, nikad se ne smije smetnuti s uma da utjecaj moæebiti isto toliko sila na zlo. Izgubiti svoju duπu je uæasno; aliizazvati gubitak drugih duπa joπ je mnogo uæasnije. ... Jedinonam Boæja milost moæe pomoÊi da se pravilno posluæimo ovimdarom. (Isusove usporedbe, str. 229—230)

BZMilost 03.12.2012, 08:54231

Black

232


Srce postaje Ëisto“Tko god je poloæio ovu nadu u njega, Ëisti se od grijeha kaoπto je on Ëist.” (1. Ivanova 3,3)

Evo posla koji Ëovjek treba obaviti! On mora stati pred ogle-dalo Boæjeg zakona, prepoznati nedostatke svojeg moralnog ka-raktera, odbaciti svoje grijehe, oprati haljine svojega karaktera uJanjetovoj krvi. Zavist, oholost, zloba, prijevara, sukobi i zloËinibit Êe odstranjeni iz srca u koje se uselila Kristova ljubav, srcekoje njeguje nadu da Êe postati kao i On kada Ga budemo vidjelikao πto jest. Kristova vjera oplemenjuje i daje dostojanstvo svo-jem nositelju, bez obzira na njegov druπtveni sloj ili poloæaj uæivotu. Ljudi koji postanu prosvijetljeni krπÊani, uzdiæu se iznadrazine svojega nekadaπnjeg karaktera i dobivaju veÊu mentalnu imoralnu snagu. Oni koje su grijeh i zloËini porazili i ponizili,mogu se zaslugama svojega Spasitelja uzdiÊi na poloæaj koji jetek neπto niæi od poloæaja anela.

Meutim, utjecaj evaneoske nade neÊe navesti greπnika daKristovo spasenje proglasi pitanjem besplatne milosti koja mudopuπta da i dalje æivi u prestupanju Boæjeg zakona. Kada svjetloistine rasvijetli njegov um, kada potpuno shvati Boæje zahtjeve,kada shvati veliËinu svojih prijestupa, on Êe promijeniti svojeputove, postati vjeran Bogu snagom koju je dobio od Spasitelja iæivjeti novim i Ëistijim æivotom. (4T 294,295)

Mi moramo obaviti djelo oblikovanja karaktera po ugledu naboæanski Uzor. Moramo odbaciti sve zle navike. Pobude srca mo-raju biti Ëiste; sebiËan um mora se osloboditi svoje sebiËnosti,ohol Ëovjek odbaciti svoju oholost; samodovoljan svladati svojusamouvjerenost i shvatiti da bez Krista ne znaËi niπta. ... Mi mo-ramo uspostaviti æivu vezu s Bogom. (RH, 17. studenoga 1885.)

Tvrdovrato i buntovno srce moæe zatvoriti vrata za sve povolj-ne utjecaje Boæje milosti i za svaku radost u Svetome Duhu; aliputovi mudrosti uvijek su putovi vedrine, i svi su njezini putovimirni. ©to se tjeπnje poveæemo s Kristom, to Êe naπe rijeËi ipostupci jasnije pokazivati da se nalazimo pod obuzdavajuÊim,preobraæavajuÊim utjecajem Njegove milosti. (4T 626)

BZMilost 03.12.2012, 08:54232

Black

233


Promijenjeni gledanjem“A mi svi, koji otkrivena lica odrazujemo kao ogledalo slavuGospodnju, preobraæavamo se u tu istu sliku, uvijek sve slav-niju, jer dolazi od Gospodina, od Duha.” (2. KorinÊanima3,18)

Djelo preobrazbe iz nesvetosti u svetost jest trajno. Bog izdana u dan radi na Ëovjekovom posveÊenju, a Ëovjek treba sura-ivati s Njim i ulagati ustrajne napore da njeguje ispravne navike.On treba milosti dodavati milost, i dok tako radi po naËelu zbra-janja, Bog za njega djeluje prema naËelu mnoæenja. Naπ je Spasi-telj uvijek spreman Ëuti i odgovoriti na molitvu skruπenog srca iOn svojim vjernima umnoæava milost i mir. Rado im jamËi blago-slove koji su im potrebni u borbi protiv zla koje ih opsjeda. (Djelaapostolska, str. 335)

Ivan i Juda prikazuju one koji tvrde da slijede Krista. Oba suuËenika imala iste prilike da prouËavaju i slijede boæanski Uzor.Obojica su bila tijesno povezana s Isusom i imala prednost dasluπaju Njegov nauk. Svaki od njih imao je ozbiljne nedostatke ukarakteru i svaki je imao pristup boæanskoj milosti koja preobra-æava karakter. No dok je jedan u poniznosti uËio od Isusa, drugije pokazao da nije tvorac rijeËi, veÊ samo sluπatelj. Jedan je,svakodnevno umiruÊi sebi i nadvladavajuÊi grijeh, bio posveÊenistinom, dok je drugi, odbijajuÊi preobraæavajuÊu snagu milosti ipopuπtajuÊi sebiËnim æeljama, pao u Sotonino ropstvo.

Preobrazba karaktera koja se vidi u Ivanovu æivotu uvijek jeposljedica zajedniπtva s Kristom. U karakteru pojedinca mogupostojati znaËajni nedostaci, ali kad postane pravi Kristov uËe-nik, sila boæanske milosti vrπi preobraæenje i posveÊenje. Gleda-juÊi kao kroz staklo Gospodnju slavu, on se mijenja iz slave uslavu dok ne postane sliËan Onomu koga oboæava. ...

Oni koji tvrde da vjeruju u Boga, poπtuju Ga samo ako suusklaeni s Njegovom slikom i pod nadzorom Njegovog Duha.Tada mogu kao svjedoci za Spasitelja objaviti πto je boæanskamilost uËinila za njih. (Isto, str. 352)

BZMilost 03.12.2012, 08:54233

Black

234


Za one najbeznadnije“Na kraju, svi budite jednoduπni, puni suosjeÊanja, bratskeljubavi, milosra i poniznosti!” (1. Petrova 3,8)

Krist je doπao da spasenje stavi nadohvat ruke svima. Nagolgotskom kriæu platio je beskrajnu cijenu otkupljenja za izgub-ljeni svijet. ... Njegovo poslanje odnosilo se na greπnike svih vr-sta, od svakog jezika i naroda. ... Ni oni koji su najviπe zalutali,ni oni najgreπniji nisu bili zaobieni; Njegov trud bio je usmjerenposebno na one kojima je spasenje koje je donosio bilo najpo-trebnije. ©to je veÊa bila njihova potreba za obnovom, to je dubljebilo Njegovo zanimanje, veÊe Njegovo suosjeÊanje, usrdniji Nje-gov napor. Njegovo veliko srce, puno ljubavi, bilo je ganuto suÊutiprema onima Ëije je stanje bilo najbeznadnije i kojima je NjegovapreobraæavajuÊa milost bila najpotrebnija. ...

Mi moramo njegovati isti duh s kakvim je Krist radio naspasenju zalutalih. Oni su Njegovom srcu isto tako dragi kao imi. I oni mogu postati trofej Njegove milosti i baπtinici Njegovogkraljevstva. Meutim, oni su izloæeni zamkama pokvarenog ne-prijatelja, opasnostima i prljavπtini, i bez spasonosne Kristovemilosti sigurnoj propasti. Da smo problem promatrali u pravomesvjetlu, zar ne bi naπa revnost bila pokrenuta, zar se ne bi umno-æili naπi ozbiljni, poærtvovni napori da se pribliæimo onima kojimasu potrebni naπa pomoÊ, naπe molitve, naπe suosjeÊanje i naπaljubav! ... Kada bi naπa srca bila omekπana i ukroÊena KristovommiloπÊu, kada bi blistala svijeπÊu o Boæjoj dobroti i ljubavi, zar nebi doπlo do sasvim prirodnog pokazivanja ljubavi, suÊuti i njeæ-nog postupanja prema bliænjima? (5T 603—606)

Pribliæimo se velikom srcu punom ljubavi i suÊuti, i nekapotoci te boæanske milosti poteku u naπe srce, a iz naπeg srca usrca bliænjih! Neka njeænost i milost koje je Isus pokazivao usvojem dragocjenom æivotu budu primjer nama u naËinu na kojiÊemo pristupati svojim bliænjima, a posebno onima koji su naπabraÊa i sestre u Kristu. ... Nikada, nikada nemojte biti bez srca,hladni, nemilostivi, kritiËki raspoloæeni. Nikada nemojte propu-stiti priliku ... ohrabriti nekoga ili probuditi u njemu nadu. Minikada ne moæemo znati koliko Êe dalekoseæan biti utjecaj naπihblagih i ljubaznih rijeËi, naπih krπÊanskih napora da nekome olak-πamo teret. Zalutali se ne mogu vratiti ni na koji drugi naËin osimduhom krotkosti, ljubaznosti i njeæne skrbi. (Isto, 612,613)

BZMilost 03.12.2012, 08:54234

Black

235


Dionici Kristove naravi“Tim nas je obdario skupocjenim i najveÊim obeÊanim dobri-ma, da po njima, umaknuvπi pokvarenosti koja je zbog opakepoæude u svijetu, postanete dionici boæanske naravi.” (2. Petro-va 1,4)

Kakva se samo ljepota karaktera blistavo pokazuje u svaki-daπnjem æivotu Isusa Krista! On treba biti i naπ Primjer. Prednama je velika zadaÊa da svoj karakter oblikujemo po ugledu naboæanski. Kristova milost mora oblikovati cijelo biÊe, jer njezinapobjeda neÊe biti potpuna sve dok nebeski svemir ne bude vidiostalnu njeænost osjeÊaja, ljubav sliËnu Kristovoj i sveta djela uponaπanju Boæje djece. (KH 200)

Svatko od nas mora steÊi svoje osobno iskustvo. Nitko se zaspasenje ne moæe osloniti na iskustvo ili ponaπanje bilo kojegdrugog Ëovjeka. Svatko od nas mora se upoznati s Kristom da biGa mogao pravilno predstaviti svijetu. “Njegova boæanska snagaobdarila nas je svime πto je potrebno za æivot i poboænost, pra-vom spoznajom onoga koji nas je pozvao vlastitom slavom i moÊi.”(2. Petrova 1,3) Nitko se od nas ne treba izgovarati na svoju naglunarav, svoj nesavrπeni karakter, svoju sebiËnost, zavist, ljubomo-ru ili bilo kakvu neËistoÊu duπe, tijela ili duha. ...

Mi moramo uËiti od Krista. Moramo znati πto je On onimakoje je otkupio. Moramo shvatiti da smo vjerujuÊi u Njega stekliprednost da postanemo dionici boæanske naravi i na taj naËinuteknemo od tjelesnih æelja ovoga svijeta. I tako Êemo se oËistitiod svakoga grijeha, svih nedostataka u karakteru. Mi ne moramozadræati nijednu greπnu sklonost. ...

Dok stjeËemo dioniπtvo boæanske naravi, naslijeene i ste-Ëene sklonosti prema zlu nestaju iz naπeg karaktera i mi postaje-mo æiva sila na dobro. Stalno uËeÊi od svojeg boæanskog UËitelja,svakoga dana dobivajuÊi dio u Njegovoj naravi, suraujemo s Bo-gom u nadvladavanju sotonskih kuπnji. Bog Ëini, i Ëovjek Ëini, dabi Ëovjek mogao postati jedno s Kristom kao πto je Krist jedno sOcem. I tada Êemo boraviti s Kristom u onome πto je nebesko.Um Êe poËivati u miru i sigurnosti s Isusom. ... U Njemu se krijesvaka punina. ...

Bog nam je dao svaku sposobnost i svaku milost. On nam jestavio na raspolaganje bogatstva nebeske riznice i naπa je pred-nost da stalno crpimo iz tog obilja. (RH, 24. travnja 1900.)

BZMilost 03.12.2012, 08:54235

Black

236


Oblikuje karakter“BuduÊi da ste posluπna djeca, ne oblikujte se prema negdaπ-njim strastima — strastima iz vremena vaπega neznanja, veÊkao πto je svet onaj koji vas je pozvao, postanite i sami svetiu svemu æivljenju.” (1. Petrova 1,14.15)

PreobraæavajuÊa sila Kristove milosti oblikuje svakoga tko seodazove u sluæbu Bogu. Nadahnut Otkupiteljevim Duhom, takavje spreman odreÊi se sebe, spreman je uzeti svoj kriæ, spremanprinijeti svaku ærtvu za svojeg UËitelja. Viπe ne moæe biti ravno-duπan prema duπama koje propadaju oko njega. On se uzdigaoiznad sluæenja sebi. Ponovno je stvoren u Kristu i sluæenje sebinema mjesta u njegovom æivotu. On je shvatio da svaki dio nje-govog biÊa pripada Kristu koji ga je otkupio iz ropstva grijehu; daje svaki trenutak njegove buduÊnosti plaÊen dragocjenom krvljuBoæjega jedinoroenog Sina. (7T 9,10)

Krist je naπ Uzor i oni koji Ga slijede neÊe hoditi u tami, jerneÊe ugaati sebi. Trajni cilj njihovog æivota bit Êe proslavljanjeBoga. Krist je Boæji karakter prikazao svijetu. Gospodin Isus vo-dio je takav æivot da su ljudi bili prisiljeni priznati da je sve πtoje Ëinio dobro. Otkupitelj svijeta bio je svjetlo svijetu jer je Njegovkarakter bio bez mane. Iako je bio Boæji jedinoroeni Sin iNasljednik svega na nebesima i na Zemlji, nije nam ostavio pri-mjer lijenosti ili popuπtanja sebi. ...

Krist nikada nikome nije laskao. Nikada nije prevario nitipronevjerio, nikada nije mijenjao svoje poπteno i iskreno ponaπa-nje da bi zadobio neËiju naklonost ili priznanje. Uvijek je govorioistinu. Zakon ljubaznosti bio je na Njegovim usnama, i nikakvaprijevara nije se naπla u Njegovim ustima. Neka zato ljudska oru-a usporede svoj æivot s Kristovim æivotom, i neka miloπÊu kojuKrist daje onima koji Ga prihvaÊaju za svojeg Spasitelja dostignumjerila pravednosti. ... Oni koji slijede Krista stalno Êe gledati nasavrπeni Zakon slobode i miloπÊu koju su primili od Njega obliko-vat Êe svoj karakter u skladu s boæanskim zahtjevima. (KH 156)

BZMilost 03.12.2012, 08:54236

Black

237


Otkriva se ljubavlju“Novu vam zapovijed dajem: Ljubite jedan drugoga; kao πtosam ja ljubio vas, ljubite i vi jedan drugoga. Ako imadneteljubavi jedan prema drugome, po tom Êe svi upoznati da stemoji uËenici.” (Ivan 13,34.35)

Zlatni lanac ljubavi, spajajuÊi srca vjernika bratskim vezama,vezama zajedniπtva i ljubavi, jedinstva s Kristom i Ocem, Ëini data povezanost postane savrπena i da svijetu pruæi svjedoËanstvoo snazi krπÊanstva kojoj se nitko ne moæe usprotiviti. ...

Sotona dobro shvaÊa snagu takvog svjedoËanstva koje sluæikao dokaz svijetu πto milost moæe uËiniti preobraæavanjem ka-raktera. ... On Êe se posluæiti svakim zamislivim sredstvom daraskine taj zlatni lanac koji povezuje srca onih koji vjeruju uistinu i dovodi ih u usku vezu s Ocem i Sinom. (KH 173)

Oni koji nikad nisu iskusili Kristovu njeænu, privlaËnu ljubav,ne mogu voditi druge k izvoru æivota. Njegova ljubav u srcu po-kretaËka je snaga koja navodi ljude da svojim razgovorom, njeæ-nim, saæaljivim duhom i uzdizanjem æivota onih s kojima se dru-æe objave Njega. ...

U srcu obnovljenom boæanskom miloπÊu ljubav je temeljnonaËelo djelovanja. Ona mijenja karakter, upravlja pobudama, nad-zire strasti i oplemenjuje osjeÊaje. Ova ljubav, njegovana u duπi,sladi æivot i πiri profinjen utjecaj na sve oko sebe. (Djela apostol-ska, str. 347)

Onaj koji ljubi Boga iznad svega i bliænjega kao samoga sebe,bit Êe uvijek svjestan da je gledanje svijetu, anelima i ljudima.PrihvaÊajuÊi Boæju volju kao svoju, pokazat Êe u svojem æivotupreobraæavajuÊu silu Kristove milosti. U svim æivotnim okolnosti-ma uzimat Êe Kristov primjer za svoj uzor.

Svaki iskreni, poærtvovni radnik za Boga bit Êe uvijek spre-man potroπiti i biti potroπen za dobro bliænjih. ... Iskrenim, promiπ-ljenim naporima da pomogne tamo gdje je pomoÊ potrebna, pravikrπÊanin pokazuje svoju ljubav prema Bogu i prema svojim bliæ-njima. On moæe i æivot izgubiti u toj sluæbi, ali kada Krist doepo svoje dragulje, On Êe ga ponovno naÊi. (1SM 86)

BZMilost 03.12.2012, 08:54237

Black

238


Æivotodavno ozraËje“Hvala Bogu, koji nas uvijek u Kristu vodi u pobjedonosnomslavlju i koji po nama πiri na svakome mjestu miris svojespoznaje! Mi smo Bogu ugodan Kristov miris meu onimakoji se spasavaju i meu onima koji propadaju.” (2. KorinÊa-nima 2,14.15)

Nenadmaπnim darom svojega Sina Bog je okruæio cijeli svijetozraËjem milosti koja je stvarna jednako kao i zrak koji se gibaoko Zemljine kugle. Svi koji odluËe udisati to æivotodavno ozraËjeæivjet Êe i uzrasti do visine rasta muπkaraca i æena u Isusu Kristu.(Put Kristu, str. 58)

I najljepπa umjetniËka djela blijede kad se usporede s ljepotomtemperamenta i karaktera koji se trebaju otkriti u Kristovim pred-stavnicima. Upravo ozraËje milosti kojom je okruæena duπa vjer-nika i Sveti Duh koji djeluje na njegov um i njegovo srce, prido-nose da on postane miris æivota na æivot i omoguÊuje Bogu dablagoslovi njegov rad. (Isusove usporedbe, str. 201)

Preobrazba karaktera treba posvjedoËiti svijetu da u namastanuje Kristova ljubav. Gospodin oËekuje od svojeg naroda dapokaæe kako otkupiteljska sila milosti moæe djelovati na nesavr-πeni karakter i uËiniti da se skladno razvija i donese obilan rod....

Kada u nama vlada Boæja milost, duπa Êe biti okruæena ozra-Ëjem vjere, hrabrosti i ljubavi nalik Kristovoj, ozraËjem koje Êeoæiviti duhovni æivot svih koji ga udiπu. ... Gospodin Êe se poslu-æiti onima koji su skruπena srca da dopre do duπa kojima ruko-poloæeni propovjednici ne mogu pristupiti. Takvi Êe biti pokrenutida izgovore rijeËi koje Êe otkrivati spasonosnu Kristovu milost.

BlagoslivljajuÊi druge, i sami Êe biti blagoslovljeni. Bog namdaje prilike da dijelimo milost da bi nas mogao ispuniti novimveliËinama te milosti. Nada i vjera jaËat Êe dok se Ëovjek kaoBoæje orue bude koristio sposobnostima i darovima koje je do-bio od Boga. Takav Ëovjek osjetit Êe da boæanska sila radi zajednos njim i da mu pomaæe. (6T 43,44)

Oni koji su posveÊeni istinom trebaju πiriti svoj sveti utjecaju svijetu. Zemlja treba biti okruæena ozraËjem milosti. Sveti Duhtreba djelovati na ljudska srca da uzimaju ono πto je Boæje i dato prenose ljudima. (9T 40)

BZMilost 03.12.2012, 08:54238

Black

239


»eka naπ zahtjev“Molite i primit Êete da vaπa radost bude potpuna!” (Ivan16,24)

Molitva je od Neba odreeno sredstvo za uspjeh u sukobu sgrijehom i u razvitku krπÊanskog karaktera. Boæanski utjecaj,koji dolazi kao odgovor na molitvu vjere, ostvarit Êe u duπi moli-telja sve ono za πto moli. Moæemo moliti za oprost grijeha, zaSvetog Duha, za karakter sliËan Kristovom, za mudrost i snaguda vrπimo Njegovo djelo, za svaki dar πto ga je obeÊao. (Djelaapostolska, str. 355)

Isus je naπ pomoÊnik; u Njemu i preko Njega mi moramopobijediti. ... Kristova milost Ëeka da je zatraæimo. On Êe nam datimilosti i snage koliko god nam treba samo ako zatraæimo odNjega. ... Kristova religija Êe vezati i ograniËiti svaku nesvetustrast, ojaËati naπu snagu, samosvladavanje i marljivost Ëak i upitanjima svakidaπnjeg, uobiËajenog æivota navodeÊi nas da senauËimo ekonomiËnosti, taktiËnosti i samoodricanju i izdræimooskudicu bez gunanja. Kristov Duh u srcu otkrivat Êe se u karak-teru, razviti u nama plemenite osobine i snage. “Dosta ti je mojamilost!” — kaæe Krist (2. KorinÊanima 12,9). (Letter 25,1882.)

Uloæite svaki napor da odræite vezu izmeu Isusa i svojeduπe. ... Trebamo se moliti u obiteljskom krugu, ali iznad svegane smijemo zanemariti osobnu molitvu, jer je to æivot duπe. Duπane moæe napredovati ako se zanemaruje molitva. Obiteljska ilijavna molitva sama po sebi nije dovoljna. Neka se duπa u samoÊiotvori pred ispitivaËkim Boæjim okom. Tajnu molitvu treba Ëutisamo Bog koji sluπa molitve. Nijedno znatiæeljno uho ne trebaËuti sadræaj takvih molitava. Pri tajnoj molitvi duπa je slobodnaod utjecaja okoline, slobodna od uznemiravanja. ... Smirenom,jednostavnom vjerom duπa odræava vezu s Bogom i prikuplja zra-ke boæanske svjetlosti da bi se ojaËala i odræala u sukobu saSotonom. ...

Molite se “u svojoj sobi” (Matej 6,6). Dok se bavite svojimsvakodnevnim poslom, neka se vaπe srce Ëesto obraÊa Bogu. Takoje Henok hodio s Bogom. Te tajne molitve podiæu se kao skupo-cjeni miris prema prijestolju milosti. Sotona ne moæe svladationoga tko je tako utvren u Bogu. (Put Kristu, str. 85,86)

BZMilost 03.12.2012, 08:54239

Black

240


Umiruje i oplemenjuje“Da, blago Ëovjeku koga Bog odbaci! Stoga ti ne prezri kara-nje Svesilnog!” (Job 5,17)

Kuπnje i prepreke su Boæje iskuπane metode odgoja, oni suuvjeti πto ih je Bog odredio za postizanje uspjeha. ... On vidi daneki posjeduju potencijalne, joπ neizraæene sposobnosti i vrline,koje se, ako se pravilno usmjere, mogu upotrijebiti za napredakNjegova djela na Zemlji. Stoga, svojom providnoπÊu, stavlja takveosobe u razliËne okolnosti u kojima Êe oni otkriti nedostatke usvom karakteru, koji su im dotad bili nepoznati. On im pruæapriliku da te nedostatke isprave i da se pripreme za Njegovo djelo....

To πto se od nas traæi da ponesemo kuπnje i nevolje poka-zuje nam da Gospodin u nama vidi neπto dragocjeno, πto æeli unama razviti. Da u nama nije vidio niπta od onoga Ëime bi Njegovoime moglo biti proslavljeno, On ne bi troπio vrijeme da nas naËiniboljima. U svoju peÊ On ne baca bezvrijedno kamenje. U svojojpeÊi on oplemenjuje dragocjenu rudu. KovaË stavlja u vatru æelje-zo i Ëelik, da bi utvrdio s kakvom vrstom metala radi. Gospoddopuπta da Njegovi izabrani budu stavljeni u peÊ patnji i nevolja,da bi ispitao njihov karakter, njihovu narav, i da bi utvrdio jesuli prikladni za rad u njegovom djelu. (Put u bolji æivot, str. 298)

Moæe izgledati da trebamo prouËavati svoje srce i prilagoa-vati svoje postupke nekim svojim mjerilima; ali nije tako. Takvoπto prije bi dovelo do izopaËenja nego do obnove. Djelo moraotpoËeti u srcu i onda Êe duh, rijeËi, izraz lica i postupci u æivotupokazati da je nastupila promjena. Kada upoznamo Krista uz po-moÊ milosti koju je obilno izlio na naπe putove, mi Êemo semijenjati. ... Ponizno Êemo ispravljati svaku manu i nedostatakkaraktera; buduÊi da Krist prebiva u naπem srcu, bit Êemo ospo-sobljeni pristupiti nebeskoj gornjoj obitelji. (SD 117)

KrπÊanin ne smije zadræati svoje greπne navike i njegovatinedostatke u svojem karakteru. ... Bez obzira na narav vaπih nedo-stataka, Gospodnji Duh osposobit Êe vas da ih prepoznate i datÊe vam milost kojom Êete ih svladati. (Isto, 349)

BZMilost 03.12.2012, 08:54240

Black

241


Uvijek naprijed i prema Nebu“Kako ste primili Gospodina Krista Isusa, tako nastavite unjemu æivjeti.” (Koloπanima 2,6)

To znaËi da trebate prouËavati Kristov æivot, i to s toliko viπeozbiljnosti nego kada je rijeË o prouËavanju svjetovnih podruËjaznanja, jer su vjeËni probici vaæniji od zemaljskih, prolaznih pro-bitaka. Ako doista budete cijenili vrijednost i svetost onoga πto jevjeËno, onda Êete svoje najoπtroumnije misli, svoje najbolje sna-ge ulagati u rjeπavanje problema koji se odnose na vaπe vjeËnoblagostanje; jer svaki drugi interes postaje beznaËajan kada seusporedi s tim.

Vi imate Uzor, Isusa Krista, idite Njegovim stopama. (FE 303)“Spojite sa svojom vjerom poπtenje!” Nikakvo obeÊanje nije

upuÊeno onima koji nazaduju. Apostol u svojem svjedoËenju æelipokrenuti vjernike da napreduju u milosti i svetosti. Oni veÊ kaæuda æive u istini, da imaju spoznaju dragocjene vjere, da su postalidionici boæanske naravi. Ali ako se tu zaustave, izgubit Êe i mi-lost koju su veÊ primili. ...

Istina je aktivno, radno naËelo, koje oblikuje srce i æivot takoda se nalazi u stalnom usponu. ... Na svakom koraku ovog uspo-na volja dobiva novi poticaj za djelovanje. Moralno stanje postajesve sliËnije umu i karakteru Isusa Krista. KrπÊanin koji napre-duje stjeËe “vaæniju od znanja” milost i ljubav, jer boæanski uvidu Kristov karakter dobiva istinsku vlast nad njegovim sklonosti-ma. Samo onaj koji se ustrajno penje ljestvama moæe cijenitiBoæju slavu koja se pokazuje iznad ljestava; samo on moæe bitiprivuËen sve viπim, sve plemenitijim ciljevima koje mu Kristotkriva. (Manuscript 13, 1884.)

Nema preskakanja preËki na ljestvama kojima se penjemoprema Nebu, njih moramo prelaziti jednu po jednu; svaki korakna putu prema Nebu daje nam snagu da uËinimo sljedeÊi. Pre-obraæavajuÊe djelovanje Boæje milosti na ljudsko srce razumijusamo rijetki, jer su ljudi uglavnom odviπe lijeni da bi uloæili po-trebni napor. ...

»ovjek nema snage zamisliti ni shvatiti kakva se visoka iplemenita dostignuÊa nalaze u njegovom domaπaju ako svoj ljud-ski napor sjedini s miloπÊu Boga, Izvora svake mudrosti i sile, jerga nakon toga Ëeka neizmjerna vjeËna slava. (4T 444—446)

BZMilost 03.12.2012, 08:54241

Black

242


Dostatna milost“A on mi je odgovorio: ‘Dosta ti je moja milost, jer se mojasnaga savrπeno oËituje u slabosti.’” (2. KorinÊanima 12,9)

“Koliko god si malen sam u svojim oËima, ipak si postaoglavar Izraelovih plemena.” (1. Samuelova 15,17) Ovdje Samuelotkriva razlog zaπto je ©aul bio postavljen na Izraelovo prijestolje.Imao je skromno miπljenje o svojim sposobnostima i bio jespreman primiti pouku. Kada je boæanski izbor pao na njega, nijeimao dovoljno znanja ni iskustva, a imao je, uz mnoge dobreosobine, ozbiljne karakterne nedostatke ... ali ako ostane skro-man, ako se bude neprestano pokoravao vodstvu boæanske mu-drosti ... bit Êe osposobljen za uspjeπno i Ëasno obavljanje duæno-sti svojega visokog zvanja. Pod utjecajem boæanske milosti, svakanjegova pozitivna osobina dobivat Êe novu snagu, dok Êe negativ-ne osobine iz dana u dan postajati sve slabije.

To je djelo koje Gospodin æeli obaviti za svakoga tko Mu seposveti. ... Svakome tko æeli primiti pouku, On Êe dati milosti imudrosti. ... Otkrivat Êe mu nedostatke njegovog karaktera i kadazatraæi Njegovu pomoÊ, dat Êe mu snage da popravi svoje pogre-πke. Bez obzira na to kakvi grijesi optereÊuju Ëovjeka, bez obzirana to kakve se gorke i kobne strasti bore da ovladaju njime, onmoæe pobijediti ako bude bdio i borio se protiv njih u ime i usnazi PomoÊnika Izraelovog. Boæja djeca trebaju postati vrlo osjet-ljiva na grijeh. ... Jedna od Sotoninih najuspjeπnijih metoda ogle-da se u navoenju Ëovjeka da Ëini male grijehe, u zasljepljivanjuuma da ne vidi opasnost od malih popuπtanja, malih skretanja uodnosu na jasno izraæene Boæje zahtjeve. Mnogi koji bi uæasnutoustuknuli pred nekim velikim prijestupima, smatraju da su poslje-dice sitnih grijeha beznaËajne. Meutim, upravo ti mali grijesiizjedaju duhovnost i poboænost duπe. Noge koje stupaju na stazukoja se razlikuje od pravog puta, kreÊu prema πirokom putu kojivodi u smrt. (2BC 1016,1017)

Kakav god bio poloæaj u koji nas je Bog stavio, kakva god bilaodgovornost ili opasnost, uvijek moramo imati na umu da je obe-Êao dati potrebnu milost svakome tko je iskreno zatraæi. Oni kojisebe smatraju nesposobnima za svoj poloæaj a ipak ga prihvaÊajuzato πto Bog to traæi od njih, koji se oslanjaju na Njegovu snagui mudrost, postajat Êe sve snaæniji. (Isto, 1017)

BZMilost 03.12.2012, 08:54242

Black

243


Dok traje vrijeme milosti“Neka nepravednik i dalje bude nepravedan; neka se neËistii dalje oneËiπÊuje; neka pravednik i dalje æivi pravedno; nekase sveti i dalje posveÊuje!” (Otkrivenje 22,11)

Sva dobra u kojima Ëovjek uæiva dolaze mu zaslugom Boæjemilosti. Bog je veliki i velikoduπni Darodavac. Njegova ljubav pre-ma svima pokazuje se u obilnim zalihama koje je Ëovjeku staviona raspolaganje. On nam je dao i vrijeme milosti da oblikujemokarakter dostojan nebeskih stanova. (6T 385)

Mi, izvan svake sumnje, vjerujemo u Kristov skori dolazak.To za nas nije bajka, veÊ stvarnost. ... Kada doe, neÊe nas doÊioËistiti od naπih grijeha, ukloniti nedostatke iz naπeg karakteraili nas izlijeËiti od slabosti naπe naravi ili raspoloæenja. Ako todjelo u nama uopÊe ikada bude obavljeno, ono Êe biti obavljenoprije toga! Kada Gospodin doe, oni koji su sveti bit Êe i daljesveti. Oni koji su svoje tijelo i svoj duh saËuvali u svetosti, uposveÊenju i Ëasti, primit Êe tada zavrπni dar u obliku stjecanjabesmrtnosti. Ali oni koji su nepravedni, neposveÊeni i prljavi,ostat Êe takvi zauvijek. Nikakvo djelo tada neÊe biti uËinjeno zanjih da se uklone njihovi nedostaci ili da steknu posveÊeni ka-rakter. Gospodin koji nas oplemenjuje neÊe tada nastaviti svojproces oplemenjivanja, neÊe nastaviti uklanjati njihove grijehe iprljavπtinu. Sve je to trebalo obaviti tijekom ovog vremena milo-sti. To djelo u nama treba obaviti sada! (2T 355)

Tijekom ovog vremena kuπnje Boæja milost ponuena je sva-koj duπi. Meutim, ako ljudi propuste prilike koje im se pruæajui umjesto toga ugaaju svojim prohtjevima, sami sebi uskraÊujuvjeËni æivot. Nikakvo novo vrijeme milosti neÊe im biti pruæeno.Svojom odlukom sami su stvorili nepremostivu provaliju izmeusebe i svojega Boga. (Isusove usporedbe, str. 172)

Mnogi se varaju misleÊi da Êe se karakter preobraziti o Kri-stovu dolasku; ali kad se On pojavi, nijedno srce se neÊe obratiti.Ovdje moramo ispraviti nedostatke svojega karaktera, i dok trajevrijeme kuπnje, moramo ih svladati Kristovom miloπÊu. Ovdje jemjesto na kojemu se osposobljavamo za nebesku obitelj! (Temeljisretnog doma, str. 294,295)

Vrijeme milosti je skoro pri kraju. ... Budite spremni! Buditespremni! Radite dok joπ traje dan, jer dolazi noÊ kad nitko neÊemoÊi raditi! (2T 401)

BZMilost 03.12.2012, 08:54243

Black

244


Nagrada“Pazi! Dolazim uskoro i sa sobom nosim plaÊu da svakomeplatim prema njegovu djelu!” (Otkrivenje 22,12)

Po svojem boæanskom planu, zahvaljujuÊi naklonosti kojunismo zasluæili, Gospodin je odredio da naπa dobra djela morajubiti nagraena. Mi smo prihvaÊeni zahvaljujuÊi jedino Kristovimzaslugama i djela milosra, djela ljubavi koja obavljamo, samo suplod vjere i postaju nam blagoslov, jer Êe ljudi biti nagraeniprema svojim djelima. Upravo miris Kristovih zasluga Ëini da naπadobra djela postaju ugodna Bogu, a milost je sila koja nas os-posobljava da Ëinimo djela za koja bivamo nagraeni. Svojim dje-lima ne stjeËemo nikakve zasluge. ... Ne zasluæujemo nikakvuhvalu od Boga. Mi smo samo Ëinili ono πto nam je bila duænost,a svoja djela ne bismo ni mogli Ëiniti snagom svoje vlastite gre-πne naravi. (RH, 29. sijeËnja 1895.)

Mi moramo ... unijeti Kristovo svjetlo i milost u sve svojepostupke. Trebamo se uhvatiti za Krista, Ëvrsto se dræati za Njega,sve dok se ne uvjerimo da se sila Njegove milosti koja preobra-æava pokazala u nama. Moramo imati vjeru u Krista ako æelimoodraæavati boæanski karakter. ... Vjera u Boæju rijeË i u Kristovusilu da preobrazi naπ æivot osposobit Êe vjernika da Ëini Kristovadjela. (9T 279)

Svojim slugama Krist je povjerio “svoju imovinu” — ono πtovalja upotrijebiti za Njega. On je dao svakom Ëovjeku njegov po-sao. ... Isto je tako sigurno da nam je pripremljeno mjesto unebeskim stanovima kao πto je sigurno da nam je ovdje na Zemljiodreeno posebno mjesto da radimo za Boga.

Krist nam je unaprijed dao plaÊu, svojom krvlju i svojimpatnjama, da Mu moæemo dragovoljno sluæiti. On je doπao na naπsvijet da bi nam pruæio primjer kako treba raditi i kakav se duhmora unositi u rad. On æeli da razmiπljamo kako bismo najboljeunaprijedili Njegovo djelo i proslavili Njegovo ime u svijetu. (Isu-sove usporedbe, str. 219—222)

PosveÊenje duπe djelovanjem Svetoga Duha zapravo je usa-ivanje Kristove naravi u ljudsku narav. Evaneoska Kristova vje-ra je æivot — æivo, aktivno naËelo. To je Kristova milost objavljenau karakteru i izraæena dobrim djelima. (Isto, str. 262)

BZMilost 03.12.2012, 08:54244

Black

245


ObuhvaÊa cijelu osobu“A sam Bog, izvor mira, neka vas potpuno posveti! I neka secijelo vaπe biÊe — duh, duπa i tijelo — saËuva besprijekornoza dolazak Gospodina naπega Isusa Krista!” (1. Solunjanima5,23)

PosveÊenje isticano u Svetom pismu obuhvaÊa cijelo biÊe —duh, duπu i tijelo. Pavao je molio za Solunjane da se cijelo njiho-vo biÊe, “duh, duπa i tijelo — saËuva besprijekorno za dolazakGospoda naπega Isusa Krista”. (1. Solunjanima 5,23) ... Da bi toostvarili, moraju sve svoje snage saËuvati u najboljem moguÊemstanju. Svaki postupak koji slabi Ëovjekovu tjelesnu ili umnusnagu onesposobljuje ga za sluæbu njegovom Stvoritelju. ... Kristje rekao: “Ljubi Gospodina Boga svoga svim srcem svojim.” Onikoji ljube Boga svim srcem æeljet Êe Mu posvetiti najbolju sluæbusvog æivota. Oni Êe stalno nastojati sve sile svog biÊa uskladiti sazakonima koji Êe jaËati njihovu spremnost da Ëine Njegovu volju.Oni neÊe popuπtanjem apetitu ili strasti oslabiti ili okaljati ærtvukoju prikazuju svom nebeskom Ocu. (Velika borba, str. 374,375)

Bog æeli da shvatimo da On ima pravo na um, duπu, tijelo iduh — na sve πto imamo! Mi smo Njegovi po stvaranju i po otku-pljenju. Kao naπ Stvoritelj, On traæi naπu cjelokupnu sluæbu. Kaonaπ Otkupitelj, On ima pravo na naπu ljubav, ljubav na osnoviZakona — pravo na neusporedivu ljubav. ... Naπe tijelo, naπa duπa,naπ æivot, sve je to Njegovo ne samo zato πto smo sve besplatnodobili od Njega, veÊ i zato πto nam neprestano daje svoje bla-goslove, daje nam snagu da se sluæimo svojim sposobnostima. ...

Zar neÊemo, onda, dati Kristu ono πto je otkupio svojomsmrÊu? Ako to æelite uËiniti, On Êe oæiviti vaπu savjest, obnovitivaπe srce, posvetiti vaπe osjeÊaje, oËistiti vaπe misli, staviti svevaπe sposobnosti u svoju sluæbu. Svaka pobuda i svaka misao bitÊe dovedene u pokornost Kristu.

Oni koji su sinovi Boæji predstavljat Êe Krista svojim karak-terom. Njihova djela odisat Êe beskrajnom njeænoπÊu, suÊuti, lju-bavlju i neporoËnoπÊu Boæjega Sina. I πto se um i srce budupotpunije pokoravali Svetome Duhu, to Êe snaæniji biti miris na-πih ærtava koje prinosimo Njemu. (7BC 909)

BZMilost 03.12.2012, 08:54245

Black

246


Na Boæju sliku“Jer ste svukli staroga Ëovjeka s njegovim djelima, a obuklinovoga koji se uvijek obnavlja za stanje prave spoznaje premaslici svoga Stvoritelja.” (Koloπanima 3,10)

Kad je Adam izaπao iz Stvoriteljevih ruku, bio je po svojojtjelesnoj, umnoj i duhovnoj naravi sliËan svojem Stvoritelju...

Grijeh je u Ëovjeku pokvario Boæju sliku i gotovo je izbrisao.»ovjekove tjelesne snage su oslabile, njegova umna sposobnostse smanjila, a njegov duhovni vid se zamaglio. Postao je podloæansmrti. Ipak, ljudski rod nije ostavljen bez nade. Beskrajna ljubavi milost stvorila je plan spasenja, i Ëovjeku je poklonjen æivot kaovrijeme probe. Obnoviti u Ëovjeku sliku njegovog Stvoritelja, vra-titi ga u stanje prvobitnog savrπenstva, potaknuti razvoj njegovogtijela, uma i duπe kako bi bio ostvaren boæanski cilj stvaranja —to je djelo otkupljenja. (Odgoj, str. 12,13)

Iako je Boæja moralna slika bila skoro izbrisana Adamovimgrijehom, ona se moæe obnoviti zaslugama i silom Isusa Krista.»ovjek moæe imati moralnu sliku Boga u svojem karakteru jer Êemu je dati Isus. (6BC 1078)

Za Boga je bilo izvanredno iskustvo da stvori Ëovjeka, dastvori Ëovjekov um. Boæja slava trebala se otkriti u stvaranju Ëo-vjeka po Boæjem obliËju i u njegovom otkupljenju. Jedna duπaima mnogo veÊu vrijednost od cijelog svijeta. ... Gospodin IsusKrist ZaËetnik je naπeg biÊa, On je ZaËetnik i naπeg otkupljenjai svi koji uu u Boæje kraljevstvo, oblikovat Êe karakter koji Êebiti slika Boæjeg karaktera. (Isto, 1105)

Svojim posebnim i usmjerenim istinama za ove posljednjedane, Gospodin prikuplja sebi narod iz svijeta i Ëisti ga za sebe.Oholost i nezdrava moda, sklonost prema razmetanju, ljubav pre-ma pohvalama — sve to mora ostati u svijetu ako æelimo bitiobnovljeni znanjem prema obliËju Onoga koji nas je stvorio. (3T52)

PreobraæavajuÊom silom Njegove milosti u uËeniku se ponov-no stvara Boæji lik; i on postaje novo stvorenje. (Isusov æivot, str.315)

Upravo Sveti Duh, Utjeπitelj — a Isus je rekao da Êe Ga poslatina svijet — mijenja naπ karakter po ugledu na Krista; i kada seto ostvari, odraæavat Êemo, kao u ogledalu, Gospodnju slavu. (6BC1097)

BZMilost 03.12.2012, 08:54246

Black

247


Kristovi predstavnici“Jer vi ste mi svjedoci, rijeË je Jahvina, i moje sluge koje samizabrao.” (Izaija 43,10)

Muπkarci i æene mogu æivjeti æivotom kojim je Isus æivio naovome svijetu Njegovom snagom i po Njegovim uputama. U svojimsukobima sa Sotonom, mogu dobiti svu pomoÊ koju je i On do-bivao. ...

Takozvani krπÊani koji ne æive kao πto je Krist æivio samooponaπaju religiju. Svi oni Ëija su imena zapisana u crkvenimknjigama imaju obvezu predstavljati Krista prikazujuÊi unutarnjiukras krotkoga i tihoga duha. Oni trebaju biti Njegovi svjedociobjavljujuÊi prednosti æivota i rada po uzoru koji nam je Kristostavio. Istina za naπe vrijeme treba se pojaviti u svoj svojoj siliu æivotu onih koji je vjeruju, i treba biti objavljena svijetu. Uæivotu vjernici trebaju prikazati njezinu moÊ da posveti i opleme-ni. ... Oni trebaju prikazati silu milosti koju je Krist svojom smr-Êu dao ljudima. ... Trebaju biti ljudi vjere, ljudi hrabrosti, dubokoosjeÊajni ljudi koji se bez razmiπljanja oslanjaju na Boga i Nje-gova obeÊanja. ...

Ne smije biti nikakvog pretvaranja u æivotu onih koji su,poput nas, pozvani da objavljuju tako svete i ozbiljne poruke.Svijet promatra adventistiËke krπÊane zato πto zna poneπto onjihovoj vjeri i o njihovim visokim mjerilima, i kada vidi nekogatko ne æivi onako kao πto tvrdi da vjeruje, pokazuje na njega sprijezirom.

Oni koji ljube Isusa, dovest Êe sve u svojem æivotu u sklads Njegovom voljom. ... ZahvaljujuÊi Boæjoj milosti, oni Êe bitiosposobljeni da odræe neokaljanom ËistoÊu svojih naËela. Svetianeli bit Êe uz njih i Krist Êe se otkrivati njihovim nepokoleblji-vim pristajanjem uz Istinu. Oni Êe biti Kristovi straæari koji, kaovjerni svjedoci, objavljuju jasno svjedoËanstvo u korist Istine. OniÊe pokazivati da postoji duhovna sila koja moæe osposobiti mu-πkarce i æene da se ni za dlaku ne udaljavaju od istine i pravdebez obzira na darove koje bi im ljudi mogli ponuditi. Takvi Êe,gdje god se naπli, dobiti pohvalu Neba jer su svoj æivot pokoriliBoæjoj volji bez obzira na ærtve koje su od njih zahtijevane. (9T22—24)

BZMilost 03.12.2012, 08:54247

Black

248


Svakog dana, na svakom mjestu“Misli na nj na svim svojim putovima i on Êe ispraviti tvojestaze.” (Izreke 3,6)

Biblijska vjera nije haljina koja se moæe po volji skidati ioblaËiti. To je sveobuhvatni utjecaj koji nas navodi da budemostrpljivi Kristovi sljedbenici, spremni na samoodricanje, koji ho-de kao πto je On hodio, Ëine kao πto je On Ëinio. ...

Da se nikada niste sreli ni s kim tko bi imao potrebe zavaπom suÊuti, vaπim rijeËima suosjeÊanja i saæaljenja, onda bistebili bez krivnje pred Bogom πto niste pokazali te dragocjene oso-bine; meutim, svaki Kristov sljedbenik ima priliku pokazati krπ-Êansku ljubaznost i ljubav; postupajuÊi tako, pokazat Êe da jepripadnik vjere Isusa Krista.

Ta vjera nas uËi da pokaæemo strpljenje i trpeljivost kadaljudi prema nama postupaju okrutno i nepravedno. ... “Ne vraÊajtezlo za zlo, ni uvredu za uvredu, veÊ naprotiv blagoslivljajte, jer stena to pozvani da baπtinite blagoslov.” (1. Petrova 3,9) ... Kada suKrista zlostavljali, On nije vraÊao istom mjerom. ... Njegova vjeradonosi sa sobom krotki i tihi duh. ...

Postoji stalna potreba za strpljivoπÊu, njeænoπÊu, samoodri-canjem i samopoærtvovnoπÊu ako ispovijedamo biblijsku vjeru.Ali ako Boæja rijeË postane trajno naËelo naπeg æivota, sve s Ëimese susreÊemo, svaka rijeË, svako djelo ma kako neznatno, sve Êepokazivati da smo podanici Isusa Krista. ... Kada Boæju rijeË pri-mimo u srce, ona Êe osloboditi duπu od samodovoljnosti i samo-uvjerenosti. Naπ æivot postat Êe sila na dobro jer Êe Sveti Duhispuniti naπe misli onim πto je Boæje. ...

Sami od sebe ne bismo nikada prihvatili ni provodili u æivotKristovu vjeru buduÊi da su naπa srca iznad svega prijevarna; aliIsus ... nam je pokazao kako se moæemo oËistiti od grijeha. Onkaæe: “Dosta ti je moja milost!” (2. KorinÊanima 12,9) GledajuÊina Isusa, ZaËetnika i Zavrπitelja naπe vjere, mi Êemo biti obasjanisvjetlom s Njegovog lica, odraæavat Êemo Njegov lik i uzrasti dopunog rasta visine muπkaraca i æena u Kristu Isusu. Naπa Êe vjerapostati privlaËna jer Êe πiriti miris Kristove pravednosti. Mi Êemobiti sretni jer Êe naπe duhovno jelo i piÊe biti pravednost, mir iradost. (RH, 4. svibnja 1897.)

BZMilost 03.12.2012, 08:54248

Black

249


Djelo reforme“Pripravite put Gospodnji; poravnajte mu staze! Neka se sva-ka dolina ispuni, svaka gora i breæuljak neka se slegne; nekakrivudavi putovi postanu pravi, a neravni ravni.” (Luka 3,4.5)

Djelo obnove koje je ovdje objavio Ivan Krstitelj, ËiπÊenjesrca, uma i duπe, potrebno je mnogima koji danas tvrde da imajuKristovu vjeru. Loπe navike kojima su popuπtali, trebaju odbaciti;krivudavi putovi trebaju postati pravi; neravna mjesta trebaju seizravnati. Planine i breæuljci samosvijesti i oholosti trebaju seporavnati. Postoji potreba da se pojave “rodovi dostojni pokaja-nja” (Matej 3,8). Kada se to djelo obavi i postane dio iskustvaBoæjeg vjernog naroda, “svaki Êe Ëovjek vidjeti spasenje Boæje”(Luka 3,6).

»injenica da se naπa imena nalaze u crkvenim knjigama neÊenam osigurati ulazak u nebesko kraljevstvo. Bog nas pita: Jesi liiskoristio sve prilike za sluæbu i razvoj svojega krπÊanskog ka-raktera? Jesi li vjerno trgovao dobrima svojega Gospodina? Zna-juÊi πto je Gospodnja volja za tebe, jesi li bio posluπan toj volji?Jesi li donio dobro i blagoslov onima kojima je bila potrebnapomoÊ, koji su Ëekali ohrabrenje? ...

Nema nijednog ljudskog biÊa na svijetu koje ne donosi nekirod, bilo dobar ili zao; a Krist je svakoj duπi omoguÊio da donesenajdragocjeniji rod. Posluπnost Boæjim zahtjevima, pokornostKristovoj volji donijet Êe u æivotu miran rod pravednosti. Stanov-nici ovoga svijeta mili su pripadnicima Boæje obitelji. ... On je daonajbogatiji dar koji je Nebo moglo dati da ljudi prekinu pobunuprotiv Njegovog Zakona i da u svoj æivot i u svoje srce unesunebeska naËela. Kada bi ljudi priznali Dar, kada bi prihvatili Nje-govu ærtvu, njihovi prijestupi bili bi oproπteni a Boæja milost bilabi im dana kao pomoÊ kako bi u svojem æivotu donosili dragocje-ni rod svetosti.

“Svako dobro stablo raa dobrim plodovima.” Naπa je zadaÊada svijetu iznesemo Ëista naËela, svete teænje, plemenite æelje pokojima se razlikujemo od svih ostalih ljudi i koje nas Ëine poseb-nim narodom, izabranim rodom. (RH, 22. travnja 1909.)

BZMilost 03.12.2012, 08:54249

Black

250


Priprema za Nebo“Tko god prizna mene pred ljudima, i njega Êe Sin »ovjeËjipriznati pred anelima Boæjim.” (Luka 12,8)

Pomisao da Bog moæe uzeti jadno, greπno, æalosno ljudskobiÊe i tako ga preobraziti svojom miloπÊu da moæe postati baπti-nik Boæji i subaπtinik Isusov, toliko je uzviπena da je ne moæemoshvatiti. ... Krist uzima na sebe prijestupnikove grijehe i usaujemu svoju pravednost, a svojom preobraæavajuÊom miloπÊu Ëini gasposobnim za druπtvo anela i razgovor s Bogom! (Youth’s In-structor, 19. sijeËnja 1893.)

Utjecaj Boæje milosti koja oplemenjuje, mijenja prirodne Ëo-vjekove sklonosti. Nebo ne moæe biti poæeljno za tjelesnog Ëovje-ka; njegovo prirodno, neposveÊeno srce ne moæe osjeÊati privla-Ënost tog Ëistog i svetog mjesta, pa kad bi i mogao doÊi tamo, nanjemu ne bi naπao niπta srodno. Sklonosti koje vladaju tjelesnimsrcem moraju se Kristovom miloπÊu pokoriti da bi pali Ëovjekmogao uÊi u Nebo i uæivati u druπtvu Ëistih, svetih anela. KadËovjek umre grijehu i oæivi novim æivotom u Kristu, srce muispunja boæanska ljubav; njegovo razumijevanje postaje posve-Êeno; on pije iz neiscrpnog izvora radosti i znanja, a put muobasjava vjeËni dan jer je Svjetlo æivota stalno s njim. (Djelaapostolska, str. 171,172)

Bog æeli da se nebeski plan ostvari, da nebeski boæanski redi sklad prevladaju u svakoj obitelji, u svakoj crkvi, u svakoj usta-novi. Da je ova ljubav proæimala druπtvo, mi bismo vidjeli ostvare-nje plemenitih naËela u krπÊanskoj profinjenosti i usluænosti, i ukrπÊanskom milosru prema onima koji su otkupljeni Kristovomkrvlju. Duhovni preobraæaj bio bi zapaæen u svim naπim obitelji-ma, u svim naπim ustanovama, u naπim crkvama. Kada se tajpreobraæaj doista dogodi, sve te sile postat Êe orua preko kojihÊe Bog prenositi nebesko svjetlo svijetu i na taj naËin, boæan-skom disciplinom i poukom, pripremati ljude za nebesko druπtvo.

Isus je otiπao pripraviti stanove za one koji se pripremajustanovati u svjetlu zahvaljujuÊi Njegovoj ljubavi i milosti. (8T 140)

BZMilost 03.12.2012, 08:54250

Black

251


»eænja za Nebom i domom“Duπa mi gine i Ëezne za dvorima Jahvinim. Srce moje i mojetijelo kliËu Bogu æivomu.” (Psalam 84,3)

O kada bi se veliki interesi buduÊeg svijeta dovoljno cijenili!Kako to da su ljudi toliko nezainteresirani za spasenje svoje duπeiako je Boæji Sin platio za njih tako visoku cijenu?

O, neka bi ljudsko srce postalo boraviπte Svetoga Duha! Kri-stov mir koji nadilazi svaki razum neka poËiva u vaπoj duπi, ipreobraæavajuÊa sila Njegove milosti neka djeluje u vaπem æivotui neka vas pripremi za stanove slave! Meutim, ako su mozak,æivci i miπiÊi zauzeti sluæenjem sebi, onda niste Boga nebeskogai Nebo stavili na prvo mjesto u svojem æivotu. ...

Ako oko bude iskreno, ako bude usmjereno prema Nebu,onda Êe nebesko svjetlo ispuniti duπu i sve πto je zemaljskoizgledat Êe nevaæno i neprivlaËno. Namjere srca Êe se promijenitii Ëovjek Êe sluπati Kristove preporuke. ... Vaπe misli bit Êe usre-dotoËene na veliku vjeËnu nagradu. Svi vaπi planovi uzimat Êe uobzir buduÊnost, besmrtni æivot. ... Biblijska vjera bit Êe utkanau vaπ svakidaπnji æivot. (RH, 24. sijeËnja 1888.)

Neki koji tvrde da imaju pravu vjeru æalosno zanemarujuvodiËa kojeg nam je Bog dao da nam pokaæe put prema Nebu. Onimoæda Ëitaju Bibliju, ali samo Ëitanje Boæje rijeËi, na isti naËin nakoji netko prati redove pisane ljudskom rukom, dat Êe im samopovrπno znanje. ...

Ako ne steknemo Kristovu vjeru hraneÊi se Boæjom rijeËju,neÊemo dobiti pravo da uemo u Boæji grad. HraneÊi se samozemaljskom hranom, navikavajuÊi svoj ukus da voli samo ono πtoje ovozemaljsko, neÊemo se osposobiti za nebeske stanove; ne-Êemo moÊi cijeniti nebesko ozraËje koje vlada na Nebu. Glasovianela i glazba s njihovih harfi neÊe nas zadovoljavati. Nauk Nebabit Êe kao zagonetka naπem umu. Mi moramo biti gladni i æedniKristove pravednosti; moramo biti preoblikovani i prilagoeni pre-obraæavajuÊim utjecajem Njegove milosti da bismo se mogli ospo-sobiti za druæenje s nebeskim anelima. (RH, 4. svibnja 1897.)

Da bismo se na Nebu osjeÊali kao u svojoj kuÊi, veÊ ovdjemoramo imati Nebo u svojem srcu. (4T 442)

BZMilost 03.12.2012, 08:54251

Black

252

1. rujna Sila milosti

©to smo vidjeli i Ëuli“Mi smo gledali i svjedoËimo da je Otac poslao Sina kaoSpasitelja svijeta.” (1. Ivanova 4,14)

Kao Kristov svjedok, Ivan nije ulazio u rasprave, u zamorneprepirke. Govorio je ono πto je znao, πto je vidio i Ëuo. Bio jetijesno povezan s Kristom, sluπao Njegov nauk, bio oËevidac Nje-govih silnih Ëuda. Malo je njih moglo vidjeti ljepotu Kristovakaraktera kao πto ju je Ivan vidio. Za njega je nestalo tame; osvje-tljavalo ga je istinito svjetlo. Njegovo svjedoËanstvo o Spasitelje-vom æivotu i smrti bilo je jasno i snaæno. Govorio je iz srcaprepunog ljubavi prema Spasitelju i nije bilo sile koja bi zausta-vila njegove rijeËi. (Djela apostolska, str. 349,350)

Mogao je posvjedoËiti: “©to bijaπe od poËetka, πto smo Ëuli,πto smo svojim oËima vidjeli, πto smo promatrali i πto su naπeruke opipale o RijeËi æivota — da, Æivot se oËitovao, mi smo gavidjeli i svjedoËimo za nj, i navjeπÊujemo Æivot vjeËni, koji bijaπekod Oca i koji se nama oËitovao — πto smo vidjeli i Ëuli, tonavjeπÊujemo i vama, da i vi imate s nama zajedniπtvo. A naπe jezajedniπtvo s Ocem i Sinom njegovim Isusom Kristom.” (1. Ivano-va 1,1-3)

Prema tome, svatko bi mogao na temelju svojeg iskustvapotvrditi “da je Bog istinit” (Ivan 3,33). Svatko bi mogao posvjedo-Ëiti o onome πto je osobno vidio, Ëuo i osjetio od Kristove moÊi.Mogao bi reÊi: “Bila mi je potrebna pomoÊ i naπao sam je kodKrista. Svaka moja potreba bila je namirena, glad moje duπe za-dovoljena; Biblija je za mene otkrivenje Isusa Krista. Vjerujem uIsusa jer je On postao moj boæanski Spasitelj. Vjerujem u Biblijujer sam ustanovio da je ona Boæji glas koji se obraÊa mojoj duπi!”(8T 321)

Kako moæemo sami upoznati Boæju dobrotu i ljubav? Psalm-ist nam ne kaæe “sluπaj i saznaj”, “Ëitaj i saznaj”, ili “vjeruj isaznaj”, veÊ: “Kuπajte i vidite kako dobar je Jahve.” (Psalam 34,9)Umjesto da se oslonimo na tue rijeËi, sami ispitajmo! Iskustvoje znanje koje se stjeËe na osnovi onoga πto smo sami iskusili,doæivjeli. Upravo je doæivljena vjera ono πto nam danas treba.“Ispitajte i vidite kako je dobar Gospodin!” (5T 221)

BZMilost 03.12.2012, 08:54252

Black

253


Snaga da posluπamo“Bog je, naime, onaj koji proizvodi u vama i htijenje i djelovanjeda mu se moæete svidjeti.” (Filipljanima 2,13)

Milost Boæja u Kristu temelj je krπÊanske vjere, a ta Êe semilost otkriti u posluπnosti. (Velika borba, str. 203)

Krist je Otkupitelj pun samilosti i saæaljenja. Njegovom sna-gom koja ih odræava, ljudi postaju dovoljno snaæni da se oduprukuπnji. Kada osvjedoËeni greπnik sagleda svoj grijeh, grijeh mupostaje beskrajno greπan. ... On uvia da mora svladati svoje ma-ne, svoje prohtjeve i sklonosti pokoriti Boæjoj volji. ... Pokajavπise zbog svojeg krπenja Boæjeg zakona, on iskreno nastoji svladatigrijeh. Nastoji pokazati silu Kristove milosti i dolazi u neposrednidodir sa Spasiteljem. Krist mu je stalno pred oËima. MoleÊi se,vjerujuÊi, primajuÊi blagoslove koji su mu potrebni, sve se viπepribliæava mjerilima koja mu je Bog postavio.

Nove vrline pojavljuju se u njegovom karakteru dok se odriËesebe i podiæe svoj kriæ iduÊi za Kristom kamo god ga On vodi. Onljubi Gospodina Isusa svim svojim srcem, a Krist postaje njegovamudrost, njegova pravednost, njegovo posveÊenje i njegovo otku-pljenje. ...

»udotvorna sila Kristove milosti otkriva se stvaranjem novogsrca u Ëovjeku, uzviπenijeg æivota, svetijeg oduπevljenja. Bog ka-æe: “Dat Êu vam novo srce!” (Ezekiel 36,26) Zar to obnovljenjeËovjeka nije najveÊe Ëudo koje se moæe uËiniti? ©to sve ljudskoorue ne moæe ostvariti kada se vjerom uhvati za boæansku sna-gu? (9T 151,152)

Ljudski napori ne vrijede niπta bez boæanske snage; a bezljudskog nastojanja ni boæanski napori kod mnogih niπta ne po-stiæu. Da bismo dobili boæansku milost, moramo obaviti svoj dio.Njegova je milost odreena da u nama “proizvodi i htijenje i dje-lovanje”, ali nikada nije zamjena za naπe napore. ... Oni koji hodeputom posluπnosti, sretat Êe se s mnogim preprekama. Snaæni,potajni utjecaji moæda Êe ih vezivati uz svijet, ali Gospodin jesposoban da onemoguÊi svaku silu koja pokuπava pobijediti Nje-gove izabranike; u Njegovoj snazi oni mogu svladati svaku kuπ-nju, pobijediti svaku teπkoÊu. (Izraelski proroci i kraljevi, str.308)

BZMilost 03.12.2012, 08:54253

Black

254


Protivite se Sotoni“Nikakva kuπnja veÊa od ljudske snage nije vas zadesila. Bogje vjeran i neÊe dopustiti da budete kuπani preko vaπih snaga,nego Êe vam zajedno s kuπnjom dati sretan ishod, da je mo-æete pobijediti.” (1. KorinÊanima 10,13)

HoÊe li se Ëovjek uhvatiti za boæansku silu i odluËno i ustraj-no se usprotiviti Sotoni, kao πto mu je Krist pruæio primjer kadase sukobio s neprijateljem u pustinji kuπnje? Bog ne moæe izba-viti Ëovjeka protiv njegove volje, istrgnuti ga usprkos njegovojvolji iz zamki Sotoninih lukavstava. »ovjek mora djelovati svojomljudskom snagom uz pomoÊ Kristove boæanske sile da bi se oduproi pobijedio po svaku cijenu. Ukratko, Ëovjek mora pobijediti ona-ko kako je Krist pobijedio. I tada, pobjedom koju je imao pred-nost postiÊi u Isusovo svemoguÊe ime, moæe postati baπtinik Bo-æji i subaπtinik s Isusom Kristom. To se ne bi moglo dogoditikada bi Krist sam obavio cjelokupno djelo pobjede. »ovjek moraobaviti svoj dio; on mora i sam postati pobjednik snagom i milo-πÊu koju Êe dobiti od Krista. »ovjek mora postati Kristov surad-nik u djelu pobjede! (4T 32,33)

Ærtve se zlih navika moraju potaknuti da shvate kako trebajuuËiniti napor za sebe same. Drugi Êe se moæda najozbiljnije zalo-æiti da ih podignu, Boæja Êe im milost biti besplatno ponuena,Krist Êe im uputiti svoj usrdni poziv, Njegovi Êe im aneli sluæiti;ali sve Êe to biti uzalud sve dok oni sami ne ustanu da biju bitkuza svoje osobno dobro. ...

Oni koji u Krista stave “nadanje svoje” neÊe postati robovinijednoj nasljednoj ili steËenoj navici. Namjesto da budu okovanilancima niæe prirode, oni Êe moÊi ovladati svakom æeljom i stra-sti. Bog nas nije ostavio da se borimo sa zlom u svojoj osobnojograniËenoj sili. Ma koliko bili jaki naπi nasljedni ili steËeni na-goni k zlu, mi moæemo pobijediti silom koju nam je On spremandati. (Put u bolji æivot, str. 101—176)

Najsnaænija iskuπenja ne mogu biti izgovor za grijeh. Bezobzira kako je velik pritisak iskuπenja na duπu, prijestup je uvi-jek naπ vlastiti Ëin. Ni zemlja ni pakao nemaju vlast prisiliti ni-koga da Ëini zlo. Sotona napada naπe slabe toËke, ali mi ne mo-ramo biti pobijeeni. Bez obzira na to kako su oπtri ili neoËeki-vani napadi, Bog je osigurao pomoÊ i Njegovom silom mi moæemopobijediti. (Patrijarsi i proroci, str. 349)

BZMilost 03.12.2012, 08:54254

Black

255


»ini nas pobjednicima“Ovo vam rekoh, da u meni imate mir. U svijetu Êete imatipatnju. Ali, ohrabrite se: ja sam pobijedio svijet.” (Ivan 16,33)

Krist nije pretrpio neuspjeh niti je bio obeshrabren, pa Nje-govi sljedbenici trebaju pokazati vjeru iste ustrajne naravi. Onitrebaju æivjeti kao πto je On æivio i raditi kao πto je i On radio,jer oni ovise o Njemu kao velikom Predstojniku. Moraju posjedo-vati hrabrost, snagu i ustrajnost. Premda oËite nemoguÊnosti pri-jeËe njihov put, Njegovom miloπÊu moraju iÊi naprijed. Umjestoda se æale na poteπkoÊe, pozvani su ih savladati. Ne trebaju nizbog Ëega oËajavati, a nadati se svemu. Zlatnim lancem svojeneusporedive ljubavi Krist ih je povezao s Boæjim prijestoljem.Njegova je namjera da imaju najviπi utjecaj u svemiru koji pro-istjeËe iz izvora svake sile. Oni trebaju imati silu da se odupruzlu, silu koju neÊe savladati ni zemlja, ni smrt, ni pakao, silukoja Êe ih pripremiti da pobijede kao πto je i Krist pobijedio.(Isusov æivot, str. 565)

NadahnuÊe vjerno biljeæi pogreπke dobrih ljudi, onih kojimaje darovana Boæja milost. Doista, njihove greπke su jasnije pri-kazane nego njihove vrline. ...

Ljude kojima je Bog dao milost, kojima je povjerio velikeodgovornosti, ponekad su nadvladale kuπnje i grijeπili su, kao πtoi mi danas ulaæemo napore, kolebamo se i Ëesto grijeπimo. Njiho-vi æivoti, sa svim svojim greπkama i glupostima, stoje otvorenipred nama, za naπe ohrabrenje i upozorenje. Da su oni prikazanibezgreπnim, mi, s naπom greπnom naravi, mogli bismo oËajavatizbog vlastitih greπaka i propusta. Ali kad vidimo da su i drugiproπli kroz sliËna obeshrabrenja, da su oni popustili pod kuπnja-ma kao i mi, a ipak su se ohrabrili i pobijedili miloπÊu Boæjom,mi se hrabrimo dok teæimo k pravednosti. Kao πto su se oni,premda nekada pobijeeni, podigli i Bog ih je blagoslovio, tako imi Kristovom silom moæemo postati pobjednici. (Patrijarsi i pro-roci, str. 192,193)

Æivot Kristovih uËenika treba biti sliËan Njegovom, niz ne-prekidnih pobjeda, koje ovdje ne izgledaju kao pobjede, ali kojeÊe u beskrajnoj vjeËnosti biti prepoznate kao pobjede. (6T 307)

BZMilost 03.12.2012, 08:54255

Black

256


Vladanje sobom“Tko se teπko srdi, bolji je od junaka, i tko nad sobom vlada,bolji je od osvojitelja grada.” (Izreke 16,32)

NajoËitiji dokaz krπÊanske plemenitosti je vladanje sobom.Onaj tko moæe ostati miran usred oluje pogrda, zaista spada u redBoæjih junaka.

Vladati svojim duhom znaËi disciplinirati samoga sebe, toznaËi oduprijeti se zlu, to znaËi uskladiti s velikim Boæjim mjeri-lom pravednosti svaku svoju rijeË i svako svoje djelo. Onaj tko jeuspio disciplinirati svoj duh, uzdignut Êe se iznad svih omalo-vaæavanja, poniæavanja i neprilika kojima je izloæen u svakodnev-nom æivotu, i one Êe prestati navlaËiti sjenku na njegov duh.

Boæja je namjera da dostojanstvena sila posveÊenog razumakojim upravlja boæanska milost, dobije prevlast u æivotu ljudskihbiÊa. Onaj tko je svladao svoj duh ima tu silu na raspolaganju.(Poruka mladima, str. 78)

Tijelo je najvaæniji posrednik preko kojega se um i duπa pri-premaju za izgradnju karaktera. Zato neprijatelj duπe usmjeravasvoje kuπnje s ciljem da njima oslabi i umanji tjelesne snage. ...Tijelo se mora staviti pod vlast viπih sila Ëovjekova biÊa. Voljamora zavladati strastima, a ona sama se mora pokoriti Bogu. ...Umna snaga, tjelesna izdræljivost i duæina æivota zavise od nepro-mjenjivih zakona. Tko poπtuje te zakone, moæe pobijediti sebe,svoje sklonosti, “Poglavarstva, Vlasti, Vrhovnike ovoga mraËnogsvijeta”, suoËiti se “s duhovima pakosti ispod neba” (Efeæanima6,12).

I danaπnji mladiÊi mogu dobiti Duha koji je nadahnjivao Da-niela; i oni mogu crpsti iz istog izvora snage, imati istu moÊsamokontrole, u svom æivotu oËitovati iste vrline, Ëak i u okolno-stima koje su isto tako nepovoljne. Iako su okruæeni kuπnjamada popuste svojim greπnim sklonostima, posebice u velikim gra-dovima u kojima je svaki oblik osjetilnog zadovoljavanja lakodostupan i primamljiv, uz boæansku milost njihova namjera daproslave Boga moæe ostati Ëvrsta! Strogom odluËnoπÊu i æivombudnoπÊu oni se mogu oduprijeti svim kuπnjama koje napadajuduπu. (Izraelski proroci i kraljevi, str. 309,310)

BZMilost 03.12.2012, 08:54256

Black

257


Aneoska pomoÊ“Eto, dao sam vam vlast da bez pogibli gazite zmije i πtipav-ce, i moÊ nad svakom neprijateljskom silom, te vam sigurnoneÊe moÊi niπta nauditi.” (Luka 10,19)

Pali Ëovjek je Sotonin zakoniti zarobljenik. Krist je dobiozadatak da ga izbavi iz ruke njegovog velikog protivnika. »ovjekje po svojoj naravi sklon slijediti Sotonine nagovore i on se nemoæe uspjeπno odupirati tako straπnom neprijatelju ako se Krist,silni Pobjednik, ne nastani u njemu, ne upravlja njegovim æelja-ma i ne daje mu snagu. Samo Bog moæe ograniËiti Sotoninu moÊ.... Mnogo bolje od Boæjeg naroda Sotona zna kakvu vlast Kristovisljedbenici mogu steÊi nad njim ako se oslone na Kristovu snagu.Kada ponizno zatraæi od velikog Pobjednika da mu pomogne,najslabiji sljedbenik Istine, koji se Ëvrsto osloni na Krista, moæeuspjeπno suzbiti Sotonu i sve njegove Ëete. ...

Sotona Êe pozvati u pomoÊ legije svojih anela da zaustavenapredovanje makar i jedne duπe ne bi li je, ako mu to ikako budemoguÊe, istrgnuo iz Kristove ruke. ... Meutim, ako ugroæenaduπa ne odustane, veÊ se u svojoj bespomoÊnosti pozove na za-sluge Kristove krvi, naπ Êe Spasitelj Ëuti iskrenu molitvu vjere iposlat Êe joj u pomoÊ svoje moÊne anele da je izbave. Sotona sene moæe suprotstaviti kada netko pozove njegovog velikog Su-parnika, jer se plaπi Njegove snage i veliËanstva i drhti pred njim.Na zvuk usrdne molitve zadrhti cijela Sotonina vojska. (1T 341—346)

Niπta osim Kristove njeæne suÊuti, Njegove boæanske milosti,Njegove svemoÊne sile ne moæe nas osposobiti za borbu protivnemilosrdnog neprijatelja i suzbijanje protivljenja svojega vlasti-tog srca. U Ëemu je naπa snaga? U radosti Gospodnjoj! NekaKristova ljubav ispuni naπa srca, i onda Êemo biti osposobljeni daprimimo silu koju je On pripremio za nas. ...

GledajuÊi Krista da bi postao sliËan Njemu, traæitelj istinevidi savrπenstvo naËela Boæjeg zakona i ne zadovoljava se niËimdrugim osim savrπenstvom. ... Mi se moramo boriti protiv svojihosobina koje Sotona æeli ojaËati da bi ih iskoristio u svoje svrhe.... Meutim, Kristov sljedbenik zna da Otkupitelj ima spasonosnusnagu koja Êe mu donijeti pobjedu u sukobu. Spasitelj Êe gaojaËati i pomoÊi mu ako izie pred Njega traæeÊi milost i sposob-nost da uspije. (RH, 31. oæujka 1904.)

BZMilost 03.12.2012, 08:54257

Black

258


Naπ um“Od tebe je bogatstvo i slava, ti vladaπ nad svim, u tvojoj jeruci sila i moÊ, u tvojoj je vlasti da uËiniπ velikim i jakimsve.” (1. Ljetopisa 29,12)

Um je tako naËinjen da mora biti u vlasti dobra ili zla. Akose nisko spusti, obiËno je to zbog toga πto mu je bilo dopuπtenoda se bavi prizemnim temama. ... »ovjek ima moÊ podeπavati dje-latnosti uma i njima upravljati, usmjeravati tokove svojih misli.Meutim, sve to iziskuje veÊi napor od onoga koji moæemo uloæitisvojom snagom. Mi moramo svoj um osloniti na Boga ako æelimoimati prave misli i odgovarajuÊe teme za razmiπljanje.

Nema mnogo onih koji razumiju da je naπa duænost vladatisvojim mislima i maπtom. Vrlo je teπko natjerati nediscipliniranium da se bavi korisnim predmetima. Meutim, ako misli nisupravilno usmjerene, vjera ne moæe cvjetati u duπi. Um mora bitizauzet svetim i vjeËnim temama, jer Êe se u suprotnom sigurnobaviti povrπnim mislima. Intelektualne i moralne snage morajubiti disciplinirane i mogu se ojaËati i popraviti vjeæbanjem.

Da bismo pravilno shvatili ovaj predmet, moramo se prisjetitida je naπe srce po svojoj naravi zlo i da mi sami nismo u stanjukrenuti u pravom smjeru. Jedino kada se Boæja milost sjedini snajozbiljnijim naporima s naπe strane, moæemo postiÊi pobjedu....

Um, isto kao i srce, mora se posvetiti Boæjoj sluæbi. Bog imapravo na sve πto je u nama. ...

Traæenje zadovoljstava, lakoumnost i duπevna i moralnarazuzdanost preplavljuju svijet svojim utjecajem koji slabi moral.Svaki krπÊanin treba se truditi da suzbije plimu zla, da izbavinaπe mlade od utjecaja koji Êe ih povesti u propast. Neka namBog pomogne da prokrËimo svoj put nasuprot opÊoj struji! (RH,4. sijeËnja 1881.)

Bez sile Boæje milosti i Njegovog Duha ne moæemo dostiÊivisoka mjerila koja je On stavio pred nas. Mi bismo trebali postiÊiboæansku ljepotu karaktera i ako budemo nastojali ispunitinebeska mjerila, boæanske pobude poticat Êe nas da idemo dalje,um Êe postati uravnoteæen, a nemir duπe nestat Êe kada stek-nemo mir u Kristu. (KH 85)

BZMilost 03.12.2012, 08:54258

Black

259


Naπa snaga i naπa sigurnost“UbuduÊe budite jaki u Gospodinu i njegovoj silnoj moÊi!”(Efeæanima 6,10)

Mnogi su duhovno slabi jer gledaju na sebe umjesto na Kri-sta. ... Krist je velika riznica iz koje u svakoj prigodi moæemodobivati snagu i sreÊu. Zaπto, onda, odvraÊamo svoje oËi od Nje-govog obilja da bismo gledali svoju slabost i æalili zbog nje? Zaπtozaboravljamo da nam je On spreman pomoÊi u svakoj potrebi?Njega sramotimo kada govorimo o svojoj neuspjeπnosti. Umjestoda gledamo sebe, gledajmo stalno na Isusa postajuÊi svakoga da-na sve sliËniji Njemu, sve sposobniji da govorimo o Njemu, svespremniji da se posluæimo Njegovom ljubaznoπÊu i gotovoπÊu danam pomogne, da primimo blagoslove koje nam je ponudio. I dokna taj naËin æivimo u zajedniπtvu s Njim, jaËamo u Njegovoj snazisluæeÊi kao pomoÊ i blagoslov onima oko sebe.

Krist Ëini sve da postanemo jaki. Dao nam je svojega SvetogaDuha, koji nas treba podsjetiti na sva obeÊanja koja nam je daoda bismo mogli imati mir i ugodnu sigurnost da su nam grijesioproπteni. Kada bismo usmjerili svoj pogled na Spasitelja, kadabismo se oslonili na Njegovu snagu, bili bismo proæeti osjeÊajemsigurnosti jer bi Kristova pravednost postala naπa. ...

Kada vas napadnu kuπnje, kao πto Êe se sigurno i dogoditi,kada vas okruæe brige i neprilike i kada se zbunjeni i obeshrabre-ni skoro predate oËaju, gledajte, o gledajte, prema mjestu gdje steposljednji put oËima vjere ugledali svjetlo pa Êe tama koja vasokruæuje biti rasprπena blistavim sjajem Njegove slave. Kada segrijeh bori za prevlast u vaπoj duπi i optereÊuje vaπu savjest, kadanevjerovanje zamraËuje misli, poite Spasitelju! Njegova milostdovoljna vam je da porazi grijeh. On Êe vas pomilovati i uËiniti dabudete radosni u Gospodinu. (RH, 1. listopada 1908.)

Bog æeli da se naπ um razvija. On nam æeli pokloniti svojumilost. ... Trebamo postati jedno s Kristom kao πto je On jednosa svojim Ocem, i Otac Êe nas ljubiti kao πto ljubi svojega Sina.Mi moæemo dobivati istu pomoÊ koju je Krist dobivao, moæemoprimati snagu za svaku priliku jer Êe nam Gospodin biti prednjai zadnja straæa. On Êe nas okruæiti sa svih strana. (1SM 416)

BZMilost 03.12.2012, 08:54259

Black

260


Dovoljna za sve“Ti se, dakle, sine moj, jaËaj miloπÊu Krista Isusa.” (2. Timo-teju 2,1)

Pouke sadræane u rijeËima koje je Pavao uputio Timoteju odnajveÊeg su znaËenja i za nas danas. Pavao traæi od njega “dabude jak” — u svojoj mudrosti? — ne! veÊ “miloπÊu Krista Isusa”.Onaj tko æeli biti sljedbenik Isusa Krista ne smije se oslanjati navlastite sposobnosti niti imati povjerenja u sebe. U oba sluËajazakræljao bi u svojim vjerskim naporima, izbjegavao bi odgovor-nosti i ostao nekoristan u Boæjem djelu. ... Ako krπÊanin budesvjestan svoje slabosti i svoje nesposobnosti, ako se osloni naBoga, ustanovit Êe da mu je Boæja milost dovoljna za svaku po-trebu.

Kristov vojnik mora se suoËiti s mnogim kuπnjama, odupri-jeti im se i pobijediti ih. ©to je sukob æeπÊi, bit Êe veÊi i dotokmilosti da zadovolji potrebe duπe. ... Istinski krπÊanin saznat Êeπto znaËi prolaziti kroz okrutne sukobe i teπka iskustva; meu-tim, on Êe stalno rasti u Kristovoj milosti i tako se osposobljavatiza suoËavanje s neprijateljem svoje duπe. ... Ponekad Êe mrakpritiskati njegovu duπu, ali Êe ga obasjati istinsko svjetlo, svijetlezrake Sunca Pravednosti, i rasprπiti tamu ... uz pomoÊ Kristovemilosti on Êe biti osposobljen da vjerno svjedoËi o onome πto jeËuo od nadahnutog Boæjeg vjesnika. ... PrenoseÊi tako istinu dru-gima, Gospodnji radnik stjecat Êe jasniji uvid u obilne blagoslovepripremljene svima, u obilje Kristove milosti za svaki trenutaksukoba, tuge i nevolje. Preko tajanstvenog plana otkupljenjaosigurana je Boæja milost tako da Êe nesavrπeno djelo ljudskogorua biti prihvaÊeno u ime Isusa Krista, naπeg Zagovornika.

»ovjek ima malo snage i u najboljem sluËaju moæe obavitisamo neznatno djelo. ... Bog je svemoguÊ, i u svakom trenutku,kada nam boæanska pomoÊ bude potrebna i kada je iskreno za-traæimo, ona Êe nam biti pruæena. Bog nam je dao svoju rijeË daÊe nam Njegova milost biti dovoljna i u najveÊim potrebama, unajveÊoj nevolji. Krist Êe uvijek biti vaπa pomoÊ ako prihvatiteNjegovu milost. (RH, 16. lipnja 1896.)

BZMilost 03.12.2012, 08:54260

Black

261


Za danaπnje potrebe“Tvoja snaga neka traje s tvojim danima!” (Ponovljeni zakon33,25 — ©ariÊ)

ObeÊanje ne glasi da Êemo danas imati snage za buduÊenevolje, da Êe se On unaprijed pobrinuti za oËekivane buduÊeteπkoÊe prije nego πto se pojave. Mi moæemo, ukoliko hodimo uvjeri, oËekivati snagu i pomoÊ Ëim ih okolnosti budu zahtijevale.Mi se kreÊemo u podruËju vjere, a ne u podruËju gledanja. Go-spodin se pobrinuo za nas da moæemo traæiti od Njega upravo onoπto nam je potrebno. Milost za sutra neÊe nam biti dana danas.»ovjekova potreba je prilika za Boga. ... Boæja milost se nikada nedaje da bi bila uzaludno potroπena, pogreπno primijenjena iliizopaËena ili ostavljena da hra neuporabljena. ...

Dok nosite svakidaπnje odgovornosti u ljubavi i u strahuBoæjemu hodeÊi kao posluπna djeca u poniznosti svojega uma,bit Êe vam dana snaga i mudrost od Boga da svladate svaku teπkuokolnost. ... Trebamo biti u blizini Izvora naπe snage iz dana udan. I kada neprijatelj navali kao rijeka, Duh Gospodnji Êe podig-nuti zastavu nasuprot njemu. Sigurno je Boæje obeÊanje da Êemoimati snage u skladu s potrebama toga dana. Mi moæemo s pouz-danjem gledati u buduÊnost jedino u snazi koja nam je dana zasadaπnje potrebe. Iskustva s Bogom postajat Êe nam svakoga da-na sve dragocjenija. ... Ne brinite se unaprijed. Danas je naπapotreba. ... Gospodin je naπ PomoÊnik, naπ Bog i naπa snaga usvako vrijeme potrebe. (Manuscript 22, 1889.)

Mnogi se optereÊuju predvianjem buduÊih nevolja. Stalnopokuπavaju danas nositi sutraπnje terete. Otuda velik dio njihovihnevolja nije stvaran, veÊ samo zamiπljen. Takvima Isus ne nudinikakve zalihe snage. On obeÊava svoju milost samo za danas! Onnas poziva da se ne optereÊujemo sutraπnjim brigama i nevoljama.... Gospodin zahtijeva od nas da obavimo danaπnje duænosti iizdræimo danaπnje nevolje. Danas se trebamo truditi da nikoga neuvrijedimo ni rijeËju ni djelom. Danas trebamo slaviti i hvalitiGospodina. PokazujuÊi æivu vjeru, danas trebamo pobijediti nepri-jatelja. Danas trebamo traæiti Gospodina, odluËni da se neÊemosmiriti dok ne osjetimo Njegovu prisutnost. Trebamo bdjeti, raditii moliti se kao da nam je ovo posljednji poklonjeni dan. Kolikobi ozbiljniji postao naπ æivot kad bismo tako Ëinili! Kako bismopaæljivo slijedili Isusa u svim svojim rijeËima i djelima! (5T 200)

BZMilost 03.12.2012, 08:54261

Black

262


Daje neograniËenu snagu“Taj Bog me snagom opasuje, stere mi put besprijekoran.” (2.Samuelova 22,33)

Mi ne moæemo niti zamisliti kakvom bismo snagom raspo-lagali kad bismo se povezali s Izvorom svake snage. Mi stalnopadamo u grijeh i smatramo da tako mora biti. Mi se dræimosvojih slabosti kao da su one neπto Ëime bismo se mogli ponositi.Krist nam kaæe da naπe lice treba biti tvrdo kao kremen akoæelimo biti pobjednici. On je naπe grijehe na svom tijelu ponio nakriæ, i snagom koju nam On daje moæemo se oduprijeti svijetu,tijelu i avlu. Stoga prestanimo govoriti o svojoj slabosti i neus-pjeπnosti; govorimo o Kristu i Njegovoj snazi. Kad razgovaramo oSotoninoj moÊi, neprijatelj joπ snaænije navaljuje na nas. Kadgovorimo o snazi SvemoguÊega, neprijatelj odstupa od nas. ©to seviπe pribliæavamo Bogu, to se i On viπe pribliæava nama. (Porukamladima, str. 58)

RijeË vjeËnoga Boga naπ je vodiË. Njegovom RijeËju mi smostekli mudrost za spasenje. Ta RijeË treba uvijek biti u naπemsrcu i na naπim usnama. “Pisano je” treba biti naπe sidro. Onikoji Boæju rijeË prihvaÊaju kao svojeg savjetnika, shvaÊaju sla-bost ljudskog srca i moÊ Boæje milosti da suzbije svaku nepo-sveÊenu, nesvetu pobudu. Njihovo srce je uvijek na molitvi, asveti aneli ih πtite. Kada neprijatelj navali kao rijeka, Boæji Duhumjesto njih podiæe zastavu nasuprot njemu. U srcu vlada skladjer prevladava dragocjeni, snaæni utjecaj istine. (6T 160,161)

Moramo se bolje upoznati s Biblijom. Mi bismo mogli zatvo-riti vrata mnogim kuπnjama kada bismo uËili napamet biblijsketekstove. PreprijeËimo put sotonskim kuπnjama rijeËima: “Pisanoje!” Mi Êemo se suoËavati s problemima koji Êe stavljati na kuπ-nju naπu vjeru i naπu hrabrost, ali Êemo postajati snaæniji ako ihbudemo rjeπavali miloπÊu koju nam Isus æeli dati. Meutim, mo-ramo vjerovati; moramo se hvatati za obeÊanja nimalo ne sumnja-juÊi! (FL 8)

Pomozite onome koji je kuπan da se ne obazire na okolnosti,na osobnu slabost, ili na moÊ kuπnji, veÊ na silu Boæje rijeËi. Bognam je dao svu njezinu silu. (Put u bolji æivot, str. 106)

BZMilost 03.12.2012, 08:54262

Black

263


KrπÊani koji vole i koji su dostojni ljubavi“Milost zajedno s nepropadljivoπÊu bila sa svima koji ljubenaπega Gospodina Isusa Krista!” (Efeæanima 6,24)

Mnogi primaju za gotovo da su krπÊani, jednostavno zato πtosu prihvatili neka osnovna teologijska naËela. Meutim, oni nisuunijeli istinu u svakodnevni æivot. Oni nisu povjerovali u nju inisu je zavoljeli, pa stoga nisu primili silu i blagodat koja dolaziod posveÊenja istinom. Ljudi mogu tvrditi da vjeruju u istinu; aliako ih to ne Ëini iskrenima, ljubaznima, strpljivima, trpeljivima,umnima, onda je to prokletstvo za one koji je posjeduju, a prekonjihovog utjecaja to je prokletstvo i za svijet. (Isusov æivot, str.244)

Svijetu su potrebni dokazi o iskrenosti naπeg krπÊanstva.KrπÊanstvo na rijeËima moæe se vidjeti na sve strane, ali kada sesila Boæje milosti osjeti u naπim crkvama, vjernici Êe Ëiniti Kri-stova djela. Naslijeene ili steËene karakterne osobine preobrazitÊe se. Sveti Duh koji stanuje u njima osposobit Êe ih da budusliËni Kristu, a uspjeh njihovog rada bit Êe razmjeran ËistoÊinjihove poboænosti. (TM 416)

Budimo dostojni svojeg ispovijedanja vjere. Ukrasimo svojæivot predivnim karakternim osobinama. Grube rijeËi i djela nepotjeËu od Krista, veÊ od Sotone. HoÊemo li doprinijeti, Ëvrsto sedræeÊi svoje nesavrπenosti i svojih mana, da se Krist postidi zbognas? On nam je obeÊao svoju milost. Ako je prihvatimo, ona Êeuljepπati naπ æivot. ... Greπnost Êe biti zamijenjena dobrotom,savrπenstvom. Naπ æivot bit Êe ukraπen vrlinama koje su Kristovæivot Ëinile tako uzviπenim. ...

Istinski krπÊanin dostojan ljubavi, najsnaæniji je dokaz uprilog biblijskoj istini. Takav Ëovjek je Kristov predstavnik. Njegovæivot je najuvjerljiviji dokaz u prilog moÊi boæanske milosti. (RH,14. sijeËnja 1904.)

Svaki dan u æivotu nameÊe nam odgovornosti koje moramonositi. Svakoga dana svojim rijeËima i postupcima utjeËemo naone s kojima se druæimo. ... Iskreni Kristov sljedbenik jaËa dobrenamjere svih s kojima dolazi u dodir. NevjerniËkom svijetu, kojivoli grijeh, on otkriva snagu Boæje milosti i savrπenstvo Njegovakaraktera. (Izraelski proroci i kraljevi, str. 221)

BZMilost 03.12.2012, 08:54263

Black

264


Pokazuje put“Neka nam Jahve, Bog tvoj, objavi kuda da krenemo i πtovalja da Ëinimo.” (Jeremija 42,3)

Razmiπljanje o ljepoti, dobroti, milosti i ljubavi Isusa KristajaËa naπe umne i moralne snage, i dok se naπ um privikava daËini Kristova djela, dok nastojimo biti Njegova posluπna djeca,prelazi nam u naviku da pitamo: Je li ovo put Gospodnji? Bi liIsusu bilo ugodno da ovo uËinim? ...

Mnogi moraju unijeti odluËne promjene u naËin svojeg raz-miπljanja i ponaπanja ako æele ugoditi Isusu. Vrlo rijetko mi mo-æemo svoje grijehe sagledati u tako neugodnom svjetlu kao Bog.Mnogi su se privikli iÊi greπnim putovima i njihova srca su otvr-dnula pod utjecajem Sotonine sile. ...

Ali kada se uz pomoÊ Boæje sile i milosti odluËno usprotiveSotoninim kuπnjama, misli im postaju jasne, a srce i savjest,izloæeni utjecaju Boæjega Duha, bude se iz stanja neosjetljivostipa grijeh poËinje izgledati onakav kakav je doista — neizmjernogreπan. (3BC 1150)

Svako djelo posluπnosti Kristu i samoodricanja zbog Njega,svaka hrabro podnesena nevolja i svaka pobjeda nad kuπnjomkoraci su na putu prema slavi i konaËnoj pobjedi. Izaberemo li Gaza svojega VodiËa, Krist Êe nas pouzdano voditi. Ni najveÊi gre-πnik ne mora zalutati. Nijedna duπa koja drπÊuÊi traæi ne morapromaπiti put obasjan Ëistim i svetim svjetlom. Iako je put takouzak i svet da se na njemu ne moæe trpjeti grijeh, pristup na njomoguÊen je svima, da nitko tko sumnja i strepi ne treba reÊi:“Bog ne mari za mene.” ...

Uzduæ cijelog strmoga puta πto vodi u vjeËni æivot izvori suradosti za osvjeæavanje umornih. Oni πto idu putovima mudrosti,neizmjerno su radosni i u nevolji, jer Onaj koga njihova duπaljubi, iako nevidljiv, ide pokraj njih. Pri svakom koraku naviπe svejasnije osjeÊaju dodir Njegove ruke, blistavije zrake slave Nevid-ljivoga padaju na njihov put pri svakom koraku, a njihove pjesmehvale dostiæu sve viπe tonove da bi se sjedinile s pjesmama an-ela pred prijestoljem. “A pravedniËka je staza kao svjetlost sva-nuÊa, koja je sve jasnija do potpunog dana.” (Izreke 4,18) (Isusovgovor na Gori, str. 185—187)

BZMilost 03.12.2012, 08:54264

Black

265


Za onoga koji vjeruje“Zato se postaje baπtinikom na temelju vjere, da bude pomilosti.” (Rimljanima 4,16)

Bez Kristove milosti greπnik bi se nalazio u beznadnom sta-nju; niπta se ne bi moglo uËiniti za njega; ali zahvaljujuÊi boæan-skoj milosti, dolazi nadnaravna snaga. ... Samo primanjem Kri-stove milosti grijeh je moguÊe prepoznati u svoj njegovoj odvrat-noj ruænoÊi i konaËno izagnati iz hrama duπe. Milost nas dovodiu zajedniπtvo s Kristom, udruæuje nas s Njim u djelu spasenja.Vjera je uvjet pod kojim je Bog naπao za dobro da obeÊa pomi-lovanje greπnicima; ne zato πto bi nam vjera osigurala neke zaslugekojima bismo stekli spasenje, veÊ zato πto se vjerom moæemouhvatiti za Kristove zasluge, koje su jedini lijek protiv grijeha. ...

“Vjerova Abraham Bogu i to mu se uraËuna u pravednost. Aonomu koji radi ne raËuna se plaÊa po milosti, veÊ po dugu; dokse onomu koji ne radi, a vjeruje u onoga koji opravdava bezboæni-ka, njegova vjera uraËunava u pravednost.” (Rimljanima 4,3-5)Pravednost je posluπnost Zakonu. Zakon zahtijeva pravednost igreπnik je duguje Zakonu, ali ju je nesposoban pokazati u svojemæivotu. Jedini naËin da dostigne pravednost je vjera. Vjerom moæeponuditi Bogu Kristove zasluge, i Bog posluπnost svojega Sinaupisuje u dobro greπniku. PrihvaÊa se Kristova pravednost umje-sto Ëovjekovih poraza; Bog prihvaÊa pokajniËku duπu koja vjeru-je, opraπta joj i opravdava je, postupa prema njoj kao da je pra-vedna, voli je kao πto voli svojega Sina. To je naËin na koji je vjeraprihvaÊena kao pravednost, i pomilovana duπa ide iz milosti umilost, iz svjetla u joπ veÊe svjetlo. (1SM 366,367)

Dodir vjere otvara nam boæansku riznicu blaga sile i mudro-sti i tako preko glinenih posuda Bog postiæe svoja Ëuda milosti.

Potreba za ovakvom vjerom naπa je velika potreba danas.Moramo znati da je Isus doista naπ, da Njegov Duh proËiπÊava ioplemenjuje naπa srca. Kada bi Kristovi sljedbenici imali pravuvjeru s poniznoπÊu i ljubavlju, kakav bi posao mogli izvrπiti! Kakavbi se plod vidio na slavu Bogu! (RH, 13. prosinca 1887.)

BZMilost 03.12.2012, 08:54265

Black

266


Snaga u obeÊanjima“Da ne budete mlitavi, veÊ da nasljedujete one koji vjerom istrpljivoπÊu baπtine obeÊanje.” (Hebrejima 6,12)

Moramo se Ëvrsto dræati Boæje rijeËi. Nama su potrebne nje-zine opomene i ohrabrenja, njezine prijetnje i obeÊanja. (5T 198)

Sveto pismo treba prihvatiti kao Boæju rijeË upuÊenu nama,koja nije samo pisana veÊ i izgovorena. Kad su napaÊeni dolazilika Kristu, On nije vidio samo one koji su traæili pomoÊ, veÊ i sveone koji Êe, tijekom stoljeÊa, doÊi sa sliËnim potrebama i s istomvjerom. Kad je rekao oduzetom: “Ohrabri se, sinko! Oproπteni suti grijesi” (Matej 9,2), On je govorio i drugima koji su napaÊeni,optereÊeni grijehom, koji Êe traæiti Njegovu pomoÊ. ... Tako je sasvim obeÊanjima iz Boæje rijeËi. U njima nam se On obraÊa poje-dinaËno, govoreÊi tako neposredno kao da sluπamo Njegov glas.Kroz ta nam obeÊanja Krist govori o svojoj milosti i moÊi. Oni sulistovi s onog drveta koje “sluæi za lijek”. (Otkrivenje 22,2) Kad seona prime i usvoje, onda trebaju postati snagom karaktera, na-dahnuÊe i potpora æivota. Niπta drugo ne moæe imati takvu iscje-liteljsku moÊ. Niπta drugo ne moæe uliti hrabrost i vjeru, kojicijelom biÊu daju æivotnu snagu. (Put u bolji æivot, str. 65,66)

Bog voli svoja stvorenja ljubavlju koja je istodobno njeæna isnaæna. On je proglasio prirodne zakone, ali Njegovi zakoni nisuneka samovoljna ograniËenja. Svako “ne Ëini”, bilo da se nalaziu moralnom ili u fiziËkom zakonu, sadræi ili podrazumijeva obe-Êanje. Ako ga posluπamo, blagoslov Êe pratiti naπe korake; ako gaprekrπimo, posljedica Êe biti opasnost ili nesreÊa. Boæji zakonitrebaju dovesti Njegov narod bliæe Njemu. On Êe svoj narod izbavitiod zla i voditi ga prema dobru ako æeli biti voen. (5T 445)

Mi smo doista previπe malovjerni! O, kako bih æeljela potak-nuti naπe vjernike da pokaæu vjeru u Boga! Ne moraju misliti dapokazati vjeru znaËi biti doveden u neko stanje velikog uzbuenja.Sve πto trebaju uËiniti jest da vjeruju Boæjoj rijeËi isto onako kaoπto vjeruju jedni drugima na rijeË. On je rekao i On Êe ispunitisvoju RijeË! Spokojno se oslonite na Njegova obeÊanja, jer Onmisli ono πto kaæe! Recite: On mi se obratio preko svoje RijeËi iOn Êe ispuniti svako obeÊanje koje je dao! Nemojte biti nestrpljivi.Imajte povjerenja. Boæja rijeË je istinita. Ponaπajte se tako dasvojim postupcima pokazujete da se u RijeË naπega nebeskog Ocamoæe vjerovati! (1SM 83,84)

BZMilost 03.12.2012, 08:54266

Black

267


Ne u svjetovnom sjaju“Da se vaπa vjera ne oslanja na ljudsku mudrost, nego naBoæju snagu.” (1. KorinÊanima 2,5)

Ovako je Isus trebao vrπiti svoje djelo, ... ne u raskoπi i vanj-skom razmetanju, veÊ πapatom srcima ljudi kroz æivot milosti isamoodricanja. ...

Kristovi sljedbenici trebaju biti svjetlost svijetu; meutim Bogod njih ne traæi da uËine neki napor kako bi svijetlili. On ne trpinikakav samozadovoljavajuÊi trud kojim se æeli prikazati superi-ornost u dobrim djelima. On æeli da njihove duπe budu proæetenaËelima Neba, jer Êe tada, kad dou u dodir sa svijetom, otkritisvjetlost koja je u njima. Ta Êe svjetlost blistati kroz nepokoleb-ljivu odanost u svakom postupku æivota. ...

Razmetanje ovoga svijeta, ma kako uvjerljivo, u Boæjim oËimanije ni od kakve vrijednosti. Viπe od onoga πto je vidljivo i ogra-niËeno, Bog cijeni ono nevidljivo i vjeËno. Ono prvo ima vrijednostsamo onda ako sluæi kao izraz drugoga. Najodabranija umjetniË-ka djela ne posjeduju ljepotu koja se moæe usporediti s ljepotomkaraktera, nastaloj kao plod djelovanja Svetog Duha na duπu. ...

Ljudski Êe napori u Boæjem djelu biti uspjeπni upravo u sraz-mjeru s posveÊenim predanjem onoga koji radi za Boga — otkri-vanjem sile Kristove milosti koja mijenja æivot. Mi se trebamorazlikovati od svijeta jer je Bog na nas poloæio svoj peËat, zato πtoOn kroz nas pokazuje svoj karakter ljubavi. Naπ nas Otkupiteljπtiti svojom pravdom.

Kada Bog odabira muπkarce i æene za svoju sluæbu, On nepita imaju li oni bogatstvo ovoga svijeta, obrazovanje ili rjeËitost.Ono πto On pita je: “Hode li oni u takvoj poniznosti da ih moguuËiti svome putu? Mogu li staviti svoje rijeËi u njihova usta?HoÊe li me oni uistinu predstavljati?” (Put u bolji æivot, str. 16,17)

Isus je bio svjestan bezvrijednosti zemaljskog sjaja, i nijeobraÊao nikakvu pozornost na njegovo isticanje. Po dostojanstvusvoje duπe, po uzviπenosti svojega karaktera, po plemenitosti svo-jih naËela, On je bio daleko iznad taπte mode ovoga svijeta. (1SM259,260)

BZMilost 03.12.2012, 08:54267

Black

268


Umnoæeni blagoslovi“Milost vam i mir u izobilju po pravoj spoznaji Boga i naπegaGospodina Isusa! Njegova boæanska snaga obdarila nas jesvime πto je potrebno za æivot i poboænost, pravom spozna-jom onoga koji nas je pozvao vlastitom slavom i moÊi.” (2.Petrova 1,2.3)

U prvom poglavlju Druge Petrove poslanice naÊi Êete obeÊa-nje da Êe vam se milost i mir umnogostruËiti ako “uloæimo svurevnost da sa svojom vjerom spojimo poπtenje, s poπtenjem znanje,sa znanjem uzdræljivost, s uzdræljivoπÊu postojanost, s postoja-noπÊu poboænost, s poboænoπÊu bratsku ljubav, s bratskom ljubaviljubav uopÊe” (2. Petrova 1,5-7). Te vrline prekrasno su blago. ...

Zar se ne bismo morali potruditi da na najbolji moguÊi naËiniskoristimo ono malo vremena koje nam je preostalo u ovomæivotu da milost dodajemo milosti, silu sili, objavljujuÊi na tajnaËin da nam na raspolaganju stoji nebeski izvor sile? Krist kaæe:“Dana mi je sva vlast, nebeska i zemaljska.” (Matej 28,18) ZaπtoMu je dana ta sila? Da bi je dao nama! On æeli da shvatimo da sevratio na Nebo kao naπ stariji Brat, i da je neograniËena sila kojuje dobio stavljena i nama na raspolaganje. ... Mi trebamo pred-stavljati Krista svim onim πto kaæemo i πto Ëinimo. Mi trebamoæivjeti Njegovim æivotom. NaËela kojima se On rukovodio trebajuodreivati i naπ smjer djelovanja prema onima s kojima dolazimou dodir. Kada smo sigurno ukorijenjeni u Kristu, imamo snagukoju nam ne moæe oduzeti nijedno ljudsko biÊe. (9T 186,187)

Prirodan, nesvjestan utjecaj svetog æivota najuvjerljivija jepropovijed koja se moæe iznijeti u prilog krπÊanstvu. Argument,Ëak i kad ga se ne moæe pobiti, moæe izazvati samo protivljenje;ali poboæni primjer ima snagu kojoj se nije moguÊe potpuno odu-prijeti. (Djela apostolska, str. 322)

Preko svojega Sina Bog je pokazao stupanj savrπenstva kojije Ëovjek u stanju dostiÊi. Pred svijetom Bog nas istiËe kao æivesvjedoke onoga πto Ëovjek moæe postati pod utjecajem Boæje mi-losti. ... Koliku nam samo Ëast Bog ukazuje pozivajuÊi nas dabudemo sveti u svojem djelovanju, kao πto je Otac svet u svojempodruËju. Njegovom snagom to moæemo uËiniti jer On izjavljuje:“Dana mi je sva vlast, nebeska i zemaljska.” (Matej 28,18) Mojai tvoja prednost jest da moæemo zatraæiti tu neograniËenu snagu!(HC 108)

BZMilost 03.12.2012, 08:54268

Black

269


Mladima je potrebna pozornost“Jer ti si, o Gospode, ufanje moje, Jahve, uzdanje od mojemladosti!” (Psalam 71,5)

Ima meu nama mnogo mladih ljudi koji poznaju naπu vjeru,ali Ëije srce nikada nije bilo ganuto silom boæanske milosti. Kakomi, koji tvrdimo da sluæimo Bogu, moæemo dopustiti da prolazidan za danom, tjedan za tjednom, a da se ne zainteresiramo zanjihovo stanje? Kada bi pomrli u svojim grijesima, neopomenuti,njihova krv bila bi zahtijevana iz ruke straæara koji im nisu upu-tili opomenu.

Zaπto se rad za mlade u okviru naπih granica ne bi smatraomisionarskim radom najviπe vrste? On zahtijeva najdelikatnijutaktiËnost, najpaæljiviju obzirnost, najiskrenije molitve za nebe-sku mudrost. Mladi su cilj Sotoninih posebnih napada; ali ljubaz-noπÊu, usluænoπÊu i suosjeÊanjem koji potjeËu iz srca ispunje-nog ljubavlju prema Isusu, zadobit Êemo njihovo povjerenje i izba-viti ih iz mnogih neprijateljevih zamki.

Mladima je potrebna viπe nego sluËajna pozornost, viπe negosamo povremena rijeË ohrabrenja. Za njih se mora uËiniti briæljiv,ozbiljan i temeljit napor. ... »esto oni pokraj kojih ravnoduπnoprolazimo, zato πto ih ocjenjujemo po vanjskom izgledu, najboljisu materijal za radnika pa Êe se isplatiti sav trud koji je u njihuloæen. (GW 207,208)

AdventistiËki roditelji moraju biti potpunije svjesni svoje od-govornosti koju imaju kao graditelji karaktera. Bog im je daoprednost da osnaæe Njegovo djelo time πto Êe uporno raditi naposveÊenju svoje djece koja trebaju raditi za Boga. On æeli da seiz naπih domova prikupi velika skupina mladih koji Êe, potaknutipoboænim utjecajem svoga doma, predati svoje srce Bogu i zaNjega obaviti najbolju sluæbu u svojem æivotu. Usmjereni i nauËe-ni dobrim poukama u domu, utjecajem jutarnjeg i veËernjeg bo-gosluæja, dosljednim primjerom roditelja koji ljube Boga i koji Gase boje, oni su se nauËili pokoravati Bogu kao svojem UËitelju ispremni su Mu pruæiti prihvatljivu sluæbu kao Njegovi vjerni sino-vi i kÊeri. Takva je mladeæ spremna pokazati svijetu silu i milostIsusa Krista. (CT 131)

BZMilost 03.12.2012, 08:54269

Black

270


Za skromne i ponizne“Ponizite se dakle pod moÊnom rukom Boæjom, da vas uzvisiu svoje vrijeme.” (1. Petrova 5,6)

Da bismo bili skromni ne znaËi da moramo biti patuljci pointelektu, bez æelje za napredovanjem, da se moramo kukaviËkiodnositi prema æivotu i izbjegavati terete i odgovornosti zbog strahada ih neÊemo uspjeπno nositi. Istinska skromnost oslanja se naBoæju snagu i rado ispunjava Njegove namjere.

Bog se sluæi oruima koja sam izabere. Katkad se koristinajskromnijim oruem da obavi najveÊi posao jer se Njegova sna-ga najbolje otkriva u ljudskoj slabosti. Mi imamo svoja mjerila ipo njima neπto proglaπavamo velikim, a neπto malim; ali Bog sene upravlja po naπim pravilima. Mi ne smijemo zamiπljati da jeono πto nama izgleda veliko istodobno veliko i za Boga; ili da jeono πto smo mi proglasili malim, malo i za Njega. (Isusove us-poredbe, str. 248)

Nema mjesta nikakvom hvalisanju svojim zaslugama. ...Nagrada se ne dobiva zbog djelâ da se nitko ne bi ponosio, veÊ semoæe zahvaliti jedino Boæjoj milosti. ...

Nema religije u uzdizanju sebe. Onaj kojemu je æivotni ciljda proslavi sebe uskoro Êe ustanoviti da mu nedostaju upravoone osobine koje jedino mogu pridonijeti da postane uspjeπan uKristovoj sluæbi. Kad god se popuπta oholosti i samozadovoljstvu,djelo trpi. ...

KrπÊanin koji slijedi Krista u svojem svakidaπnjem æivotu,koji se svakog dana predaje Bogu, koji je iskren u svojim namje-rama i neporoËan u svojim mislima, koji je krotak kada je izloæenizazovima, Ëvrst u vjeri i poboænosti, koji je vjeran i u najmanje-mu, koji u svojem domu predstavlja Krista svojim karakterom —takav u Boæjim oËima moæe biti cjenjeniji Ëak i od najpriznatijegmisionara ili muËenika u svijetu. ...

Ni u naπoj naobrazbi, ni u naπem poloæaju, ni u naπem brojuili povjerenim talentima, ni u Ëovjekovoj volji ne krije se tajnanaπeg uspjeha. Svjesni svoje nemoÊi, mi se moramo ugledati naKrista i preko Njega, koji je snaga nad svim snagama, misao nadsvim mislima, ukoliko budemo spremni i posluπni, postizat Êemopobjedu za pobjedom. ... Blagoslovljena Êe biti nagrada milostionima koji su radili za Gospodina u jednostavnosti svoje vjere iljubavi. (Isto, str. 276—279)

BZMilost 03.12.2012, 08:54270

Black

271


Da se moæemo pokazati“Pravednik vodi svojeg prijatelja, a opake zavodi njihov put.”(Izreke 12,26)

Gospodin oËekuje od svojih slugu da nadmaπe bliænje u æivo-tu i karakteru. On je sve sposobnosti stavio na raspolaganje oni-ma koji Mu sluæe. Cijeli svemir smatra krπÊanina Ëovjekom kojise bori za pobjedu, koji trËi utrku koja mu je odreena da bistekao nagradu, neprolazni vijenac; meutim, ako onaj koji tvrdida slijedi Krista jasno ne pokaæe da su njegove pobude u tomvelikom natjecanju, u kojem sve moæe dobiti ili sve izgubiti,uzviπenije od pobuda svijeta, on nikada neÊe biti pobjednik. Onzato mora upotrijebiti svaku sposobnost koja mu je povjerena dabi mogao pobijediti svijet, tijelo i avla snagom Svetoga Duha,miloπÊu koja mu je obilno dana. ...

Oni koji æele pobijediti, trebaju razmotriti i izraËunati cijenuspasenja. Snaæne ljudske strasti moraju biti svladane; nezavisnavolja mora se dovesti u pokornost Kristu. KrπÊanin Êe moratishvatiti da ne pripada sebi. On Êe se morati oduprijeti kuπnjama,biti bitke protiv svojih sklonosti jer Gospodin neÊe moÊi prihva-titi nikakvu poloviËnu sluæbu. Licemjerje je odvratno Bogu. Kri-stov sljedbenik mora hoditi u vjeri, kao da vidi Onoga koji jenevidljiv. Krist Êe biti njegovo najveÊe blago; bit Êe mu sve usvemu.

Ovo iskustvo vrlo je bitno za one koji se zovu Kristovimimenom, jer njegov utjecaj proæima cijelo ponaπanje, posveÊujeutjecaj krπÊaninovog æivota na bliænje. Poslovne veze i meusob-ni odnosi krπÊanina i ljudi ovoga svijeta bit Êe posveÊeni Kristo-vom miloπÊu; i gdje god se nae, stvorit Êe se odreeno moralnoozraËje koje Êe πiriti utjecaj na dobro jer Êe odisati duhom svoje-ga UËitelja.

Onaj tko je stekao Kristov um zna da je za njega jedinosigurno da se dræi u Isusovoj blizini, da slijedi svjetlo æivota. OnneÊe prihvaÊati posao ili se upuπtati u poslovne pothvate koji biga ometali u dostizanju savrπenstva krπÊanskog karaktera. ... “Ni-jedan se vojnik u sluæbi ne zapleÊe u poslove svakidaπnjega æivo-ta kako bi ugodio vojskovoi.” (2. Timoteju 2,4) (RH, 16. lipnja1896.)

BZMilost 03.12.2012, 08:54271

Black

272


Izvor pozitivnog utjecaja“Tad Êe sinut’ poput zore tvoja svjetlost, i zdravlje Êe tvojebrzo procvasti. Pred tobom Êe iÊi tvoja pravda, a Slava Jahvinabit Êe ti zalaznicom.” (Izaija 58,8)

Gospodin ima poseban posao koji treba obaviti svatko od naspojedinaËno. Dok gledamo pokvarenost svijeta koja izlazi na svje-tlo dana u sudovima, ili se o njoj govori u dnevnom tisku, priimobliæe Bogu i æivom se vjerom uhvatimo za Njegova obeÊanja da bise Kristova milost mogla pokazati u nama. Mi u svijetu moæemoizvrπiti utjecaj, vrlo snaæan utjecaj. ... Nama pred oËima treba bitijedino Boæja slava. Trebamo raditi sa svim sposobnostima kojenam je Bog dao, stavljajuÊi sebe pod utjecaj boæanske svjetlosti,tako da se Boæja milost moæe izliti na nas, da bi nas oblikovalai prilagodila boæanskom obliËju. Nebo Ëeka da izlije svoje naj-bogatije blagoslove na one koji se æele posvetiti Boæjem djelu uovim posljednjim danima svjetske povijesti. (Poruka mladima,str. 8,9)

Nema u nama niËega πto bi nam moglo pomoÊi da sami po-zitivno utjeËemo na bliænje. Kad shvatimo koliko smo bespomo-Êni i kolika je naπa potreba za boæanskom snagom, neÊemo seoslanjati na sebe. Mi ne moæemo znati kakve Êe posljedice imatineki dan, neki sat ili Ëak neki trenutak, pa zato na poËetkusvakog novog dana moramo svoje putove predati naπem nebe-skom Ocu. On je svojim anelima zapovjedio da bdiju nad nama,pa ako se predamo njihovoj zaπtiti, oni Êe nam u svakom trenu-tku opasnosti biti s desne strane. Kad se nesvjesno naemo uopasnosti da πirimo negativan utjecaj, aneli Êe biti uz nas, vratitinas na pravi put, birati rijeËi koje Êemo izgovarati i utjecati nanaπe postupke. I tako Êe naπ utjecaj postati tiha, nesvjesna, alimoÊna snaga u privlaËenju bliænjih Kristu i nebeskom svijetu.(Isusove usporedbe, str. 230,231)

U osobnom utjecaju krije se snaga. On se treba sjediniti sKristovim utjecajem, uzdizati kao πto je Krist uzdizao, usaivatiprava naËela i zaustavljati πirenje pokvarenosti u svijetu. On tre-ba πiriti milost koju samo Krist moæe dati. On treba uzdizati,uljepπavati æivot i karakter bliænjih snagom Ëistog primjera, kojije praÊen iskrenom vjerom i ljubavlju. (Izraelski proroci i kraljevi,str. 149)

BZMilost 03.12.2012, 08:54272

Black

273


U æivotnoj utrci“Odbacimo od sebe svako breme i grijeh koji lako zavodi, teustrajno trËimo na utakmici koja nam je odreena! Uprimopogled u zaËetnika i zavrπitelja vjere, u Isusa.” (Hebrejima12,1.2)

Zavist, zloba, zle misli, klevetanje, lakomost — to su bremenakoja krπÊanin mora odbaciti da bi mogao uspjeπno trËati utrku zabesmrtnost. Bez obzira na ærtvu, treba odloæiti svaku naviku ilipostupak koji vodi grijehu i nanosi sramotu Kristu. BlagosloveNeba ne moæe primiti Ëovjek koji krπi vjeËna naËela pravde. ...

Nakon πto su se opredijelili za samoodricanje i strogu stegu,natjecatelji u drevnim igrama uopÊe nisu bili sigurni da Êe pobi-jediti. ... Koliko se god trkaËi trudili, samo jedan dobiva nagradu.Samo je jedna ruka mogla uhvatiti æeljeni vijenac. Neki su mogliuloæiti krajnje napore da dobiju nagradu, ali kad su pruæili rukuda je uzmu, drugi je, samo trenutak prije njih, zgrabio æeljenoblago.

Ali u krπÊanskoj borbi nije tako. Nitko tko se dræi uvjetaneÊe biti razoËaran na kraju utrke. Nitko tko je ozbiljan i ustrajan,neÊe doæivjeti neuspjeh. Ne dobivaju utrku hitri ni boj hrabri.Najslabiji sveti kao i najjaËi moæe ponijeti vijenac besmrtne slave.Pobijediti mogu svi koji snagom boæanske milosti usklade æivots Kristovom voljom. ... Svaki postupak znaËi odreenu teæinu navagi koja odreuje æivotnu pobjedu ili poraz. A nagrada koju do-bivaju oni koji pobijede bit Êe u omjeru prema snazi i ozbiljnostikojom su se trudili.

Pavao je znao da njegova borba protiv zla neÊe zavrπiti doklegod æivi. Bio je stalno svjestan potrebe da se mora dobro Ëuvatida zemaljske æelje ne nadvladaju duhovnu gorljivost. Svim snaga-ma nastavio se boriti protiv uroenih sklonosti. Uvijek je predsobom imao ideal koji je æelio postiÊi, a ovaj je ideal nastojaodoseÊi posluπnoπÊu Boæjem zakonu. Svoje rijeËi, postupke i osje-Êaje — sve je to pokorio nadzoru Boæjeg Duha. (Djela apostolska,str. 196,197)

BZMilost 03.12.2012, 08:54273

Black

274


Neka govore o Tvojoj sili“Neka kazuju slavu tvoga kraljevstva, neka o sili tvojoj govo-re.” (Psalam 145,11)

Kad bi se krπÊani meusobno druæili i kad bi razgovarali oBoæjoj ljubavi i dragocjenim istinama otkupljenja, njihova bi sesrca osvjeæila i oni bi se uzajamno okrijepili. Mi bismo svakogdana morali bolje upoznavati svojega nebeskog Oca i stjecati novaiskustva s Njegovom miloπÊu — i tad bismo æeljeli i govoriti oNjegovoj ljubavi. A kad bismo to Ëinili, naπa bi se srca zagrijalai ohrabrila. Kad bismo viπe mislili i razgovarali o Isusu, a manjeo sebi, bili bismo mnogo ËeπÊe u Njegovom druπtvu.

Kad bismo o Bogu mislili samo onoliko koliko imamo doka-za da se On brine o nama, On bi bio uvijek u naπim mislima i mibismo uæivali govoriti o Njemu i slaviti Ga. O prolaznim stvarimarazgovaramo zato πto se za njih zanimamo. O svojim prijateljimagovorimo zato πto ih volimo, naπe radosti i naπe tuge povezane sus njima. Ipak, imamo neizmjerno viπe razloga ljubiti Boga negosvoje zemaljske prijatelje. Trebalo bi nam biti najprirodnije da naprvo mjesto u svojim mislima stavimo Njega, da govorimo o Nje-govoj dobroti i priËamo o Njegovoj sili. (Put Kristu, str. 88,89)

Oni koji prouËavaju Boæju rijeË i iz dana u dan primaju pou-ke od Krista, nose peËat nebeskih naËela. Od njih se πiri uzvi-πeni, sveti utjecaj. OzraËje korisnosti okruæuje njihovu duπu. »i-sta, sveta, uzviπena naËela koja oni slijede, omoguÊavaju im dadaju æivo svjedoËanstvo o sili boæanske milosti. (HP 311)

Krist æeli da Njegovi sljedbenici budu sliËni Njemu, jer æelibiti pravilno predstavljen u obiteljskom krugu, u crkvi i u svijetu.... Mi trebamo prihvatiti Krista kao zalog svoje uspjeπnosti, kaosvoju snagu, Njegov karakter trebamo prikazati svijetu. To je zadaÊakoja poËiva na nama kao krπÊanima. Mi trebamo posvjedoËiti osili nebeske milosti. ...

Bog æeli da Njegovi sinovi i Njegove kÊeri pokaæu pred Soto-ninom zbornicom, pred cijelim nebeskim svemirom i pred svije-tom silu Njegove milosti, tako da i ljudi i aneli znaju da Kristnije umro uzalud. Pokaæimo zato svijetu da imamo silu odozgo!(Isto, 321)

BZMilost 03.12.2012, 08:54274

Black

275


Sila koja moæe uzdrmati svijet“RijeËju istine, silom Boæjom, s oruæjem pravednosti za na-pad i obranu.” (2. KorinÊanima 6,7)

UËenici su ispunili nalog koji im je Krist dao. Kad su vjesnicikriæa navijeπtali Radosnu vijest, doπlo je do takvog oËitovanjaBoæje slave kakvu smrtni Ëovjek nikad prije nije vidio. Suradnjoms boæanskim Duhom apostoli su izvrπili djelo koje je potreslosvijet. U jednom jedinom naraπtaju Radosna vijest je navijeπtenasvakom narodu.

Slavni su bili rezultati koji su pratili sluæbu Kristovih iza-branih apostola. Na poËetku sluæbe neki od njih bili su neukiljudi, ali njihova posveÊenost UËitelju bila je neograniËena; za-hvaljujuÊi Njegovim uputama, bili su pripremljeni za veliko djelokoje im je povjerio. U njihovom su srcu vladali milost i istinanadahnjujuÊi njihove pobude i postupke. Njihov je æivot bio skri-ven s Kristom u Bogu; oni su sebe potpuno izgubili iz vida, jer suutonuli u dubine beskonaËne ljubavi. ... Isus Krist, Njegova mu-drost i sila, bili su tema svakog razgovora. ... Kad su navijeπtaliKristovo savrπenstvo, uskrslog Spasitelja, njihove su rijeËi pokre-tale srca, i muπkarci i æene priklanjali su se Radosnoj vijesti.Mnoπtvo koje je grdilo Spasiteljevo ime i preziralo Njegovu silu,sada se smatralo uËenicima Razapetoga.

Apostoli nisu svoju zadaÊu ostvarili vlastitom snagom, veÊsnagom æivoga Boga. ... Svijest o odgovornosti koja je na njimapoËivala oËistila je i obogatila njihovo iskustvo, a boæanska mi-lost se oËitovala u osvajanjima za Krista. Bog je svemoguÊomsnagom djelovao preko njih da Evanelje bude pobjedonosno. (Dje-la apostolska, str. 373,374)

Kao πto je slao uËenike, tako Krist danas πalje vjernike svojeCrkve. Njima stoji na raspolaganju ista sila koju su imali i aposto-li. Ako Boga uËine svojom snagom, On Êe djelovati s njima injihov rad neÊe biti uzaludan. Neka shvate da je na djelo u kojesu ukljuËeni Gospodin stavio svoj peËat. ... On nas πalje da idemoi govorimo rijeËi koje nam daje, osjeÊajuÊi na svojim usnamaNjegov sveti dodir. (Isto, str. 377)

BZMilost 03.12.2012, 08:54275

Black

276


Znak krπÊanstva“Onomu koji, prema snazi πto silu svoju oËituje u nama, moæeuËiniti neograniËeno viπe od onoga πto moæemo moliti ilimisliti ...” (Efeæanima 3,20)

Gospodin æeli preko pripadnika svojega naroda pokazati svo-ju milost i svoju moÊ. Meutim, On zahtijeva da oni koji se uklju-Ëe u Njegovu sluæbu, svoje misli uvijek upuÊuju Njemu. Svakogadana trebaju odvajati vrijeme za Ëitanje Boæje rijeËi i molitvu. ...

Kao pojedinci trebamo hoditi i razgovarati s Bogom; onda Êese sveti utjecaj Kristovog evanelja u potpunom savrπenstvu po-kazati u naπem æivotu. (6T 253)

Ima jedna rjeËitost koja je daleko moÊnija od samih rijeËi, toje rjeËitost koja se sastoji u tihom, dosljednom æivotu Ëistog,pravog krπÊanina. Ono πto Ëovjek jest vrπi veÊi utjecaj od onogaπto kaæe.

Vojnici koji su bili poslani k Isusu donijeli su na povratkuizvjeπtaj da nikada Ëovjek nije govorio kao On. Oni su ovo moglireÊi stoga πto nikada Ëovjek nije æivio kao πto je On æivio. Da jeNjegov æivot bio drukËiji, On ne bi mogao govoriti kao πto jegovorio. Njegove su rijeËi u sebi imale silu koja uvjerava, jer sudolazile iz srca Ëista i sveta, puna ljubavi i suÊuti, dobroËinstvai istine.

OdluËujuÊi trenutak u naπem utjecaju na druge je osobnikarakter i iskustvo. Da bismo druge mogli uvjeriti o moÊi Kristo-ve milosti, naπe se srce i æivot moraju upoznati s tom Njegovomsilom. Evanelje πto ga propovijedamo za spasenje duπa mora bitiono evanelje kojim je naπa duπa spaπena. Naπ Êe utjecaj na ovajskeptiËni svijet biti djelotvoran samo onda ako imamo æivu vjeruu Krista kao svog osobnog Spasitelja. Ako æelimo izvuÊi greπnikaiz vira nemirne rijeke, onda prvo naπe noge trebaju imati Ëvrstoslonac na Stijeni, Isusu Kristu.

Obiljeæje krπÊanstva nije neka vrsta vanjskog znaka, ono sene sastoji u noπenju kriæa ili krune, veÊ je ono πto otkriva zajed-nicu Ëovjeka s Bogom. Mi trebamo silom Njegove milosti uvjeritisvijet da je Bog poslao svoga Sina da bude Otkupitelj svijeta.Nijedan utjecaj na svijetu ne moæe takvom snagom obuzeti ljud-sku duπu kao utjecaj nesebiËnog æivota. KrπÊanin koji voli, i kojije blag i ljubazan, najjaËi je dokaz u prilog evanelju. (Put u boljiæivot, str. 297)

BZMilost 03.12.2012, 08:54276

Black

277


Neodoljiva“O, kako je velika, Jahve, tvoja dobrota, koju Ëuvaπ za onekoji te se boje, koju iskazujeπ onima πto se tebi utjeËu naoËi-gled sinovima ËovjeËjim.” (Psalam 31,20)

Tako nas Gospodin poziva da priznamo Njegovu dobrotu. ...Naπe priznanje Njegove vjernosti izabrano je nebesko sredstvo zaotkrivanje Krista svijetu. Mi trebamo prepoznati Njegovu milostonako kako su je obznanili sveti ljudi iz davnina; ali ono πto jenajdjelotvornije jest svjedoËanstvo naπeg osobnog iskustva. Mismo Boæji svjedoci dok u sebi otkrivamo djelovanje boæanskesile. Svaki pojedinac ima æivot koji se izdvaja od svih drugih iiskustvo koje se bitno razlikuje od njihovog. Bog æeli da se naπahvala uzdiæe k Njemu obiljeæena naπom osobitoπÊu. Takva dra-gocjena objavljivanja na hvalu ljepote Njegove milosti, podræanakrπÊanskim æivotom, imaju neodoljivu silu koja djeluje za spase-nje duπa. (Isusov æivot, str. 277,278)

Da bismo mogli priznati Krista pred drugima, moramo Ganajprije i sami imati. Nitko ne moæe istinski ispovijedati Kristaako Kristov um i duh nisu u njemu. ... Mi moramo shvatiti πtoznaËi priznati Krista, a Ëime Ga se moæemo odreÊi. ... RodoviDuha, pokazani u æivotu, znaËe pravo priznavanje Krista. Akosmo se svega odrekli radi Krista, naπ æivot Êe biti smjeran, naπgovor oplemenjen, naπe ponaπanje besprijekorno. Posjedovati sna-æan, proËiπÊavajuÊi utjecaj istine na duπu, Kristov karakter kojise pokazuje u æivotu, to znaËi ispovijedati Krista. (1T 303,304)

Poπtenje, Ëvrstina i upornost bitne su vrline i svi se moramoozbiljno potruditi da ih razvijemo u sebi; jer one svojem imaocudaju neodoljivu snagu — snagu koja ga Ëini jakim da tvori dobro,da se odupre zlu, jakim da podnese teπkoÊe. ... Oni koji su bez-rezervno stali na Kristovu stranu, ostat Êe Ëvrsto uz ono πto imrazum i savjest kaæu da je pravo. (CT 226)

Æivot istinskog vjernika pokazuje da u njemu æivi Spasitelj.Kristov sljedbenik sliËan je Njemu po duhu i karakteru. SliËnoKristu, i on je krotak i ponizan. Njegova vjera djeluje snagomljubavi i Ëisti duπu. Njegov cjelokupni æivot je svjedoËanstvo omoÊi Kristove milosti. (7T 67)

BZMilost 03.12.2012, 08:54277

Black

278


Baπtinici besamrtnosti“Da, opravdani njegovom milosti, budemo baπtinici vjeËnogaæivota kojemu se nadamo.” (Titu 3,7)

Svaka usrdna molitva za milost i snagu bit Êe usliπana. ...Traæite da Bog za vas uËini ono πto sami ne moæete uËiniti zasebe. Recite Isusu sve. Otvorite pred Njim tajne svojeg srca jerNjegovo oko istraæuje najdublje skrovitosti duπe i On Ëita vaπemisli poput otvorene knjige. Kada traæite ono πto je nuæno zadobrobit vaπe duπe, vjerujte da Êete to dobiti i dobit Êete. Prihva-tite Njegove darove cijelim svojim srcem jer je Isus umro da bistevi mogli imati dragocjenosti Neba i konaËno naÊi dom s nebe-skim anelima u Boæjem kraljevstvu. (Youth’s Instructor, 7. srp-nja 1892.)

Mladi ne smiju misliti da mogu i dalje æivjeti nemarnim æivo-tom, æivotom udovoljavanja svojim prohtjevima ne pripremajuÊise za Boæje kraljevstvo, a da Êe u vrijeme nevolje ipak moÊi Ëvrstostati na stranu istine. Oni se moraju iskreno truditi da u svojæivot unesu savrπenstvo koje se moglo vidjeti u Spasiteljevomæivotu, tako da na dan Kristovog dolaska budu spremni proÊikroz vrata i uÊi u Boæji grad. Boæja bezgraniËna ljubav, Njegovaprisutnost u srcu dat Êe im snage da svladaju sebe, oblikovat Êei preusmjeriti njihov um i karakter. Kristova milost u njihovomæivotu usmjerit Êe njihove ciljeve, namjere i sposobnosti u kanalekoji Êe im dati moralnu i duhovnu snagu — snagu koju mladineÊe morati ostaviti u ovome svijetu, veÊ Êe je ponijeti sa sobomu buduÊi æivot i zadræati tijekom svih beskrajnih vjekova. (Isto,12. studenoga 1907.)

Cijelo Nebo je zainteresirano za muπkarce i æene koje je Bogtoliko cijenio da je dao svojega ljubljenoga Sina da umre radinjihovog spasenja. Nijedno drugo biÊe koje je Bog stvorio nijesposobno za takvo napredovanje, takvo usavrπavanje, takvo ople-menjivanje kao Ëovjek. A kada je Ëovjek otupio pod utjecajemsvojih poniæavajuÊih strasti, kada je ogrezao u poroku, kakav jeto prizor bio za Boga! »ovjek ne moæe ni zamisliti kakav moæebiti i πto od njega moæe postati. Kristovom miloπÊu on je sposo-ban za stalno umno usavrπavanje. Kada svjetlo istine obasja nje-gov um i kada se Boæja ljubav izlije u njegovo srce, on moæemiloπÊu koju mu je Krist dao umiruÊi za njega, postati Ëovjekvelike sile — dijete Zemlje, a ipak baπtinik besmrtnosti. (HP 195)

BZMilost 03.12.2012, 08:54278

Black

279


Nepobjedivi“Gospodnji blagoslov obogaÊuje i ne prati ga nikakva muka.”(Izreke 10,22)

Kad je izmuËeni Jakov uhvatio Anela i sa suzama zavapio,nebeski ga je Vjesnik, da bi iskuπao njegovu vjeru, podsjetio nanjegov grijeh i pokuπao otiÊi od njega. Meutim, Jakova se nijemoglo odvratiti. On je nauËio da je Bog milostiv i on se prepustioNjegovoj milosti. On je istaknuo svoje pokajanje za grijeh i molioza izbavljenje. KritiËko preispitivanje njegovog æivota natjeralo gaje u oËaj, ali on se Ëvrsto dræao Anela, i s gorljivim, moleÊivimuzvicima ponavljao svoju molbu dok nije nadvladao.

Takvo Êe biti iskustvo Boæjeg naroda u njihovoj posljednjojbici sa silama zla. Bog Êe ispitati njihovu vjeru, njihovu ustraj-nost, njihovo povjerenje u Njegovu silu da ih izbavi. Sotona Êe ihnastojati prestraπiti mislima da su njihovi sluËajevi beznadni, dasu njihovi grijesi preveliki da bi im bilo oproπteno. Oni Êe bitiduboko svjesni svojih nedostataka i dok budu promatrali svojeæivote, njihova Êe nada tonuti. Meutim, prisjeÊajuÊi se veliËineBoæje milosti i vlastitog iskrenog pokajanja, oni Êe traæiti obeÊa-nja πto ih je On dao kroz Krista bespomoÊnim, pokajniËkim gre-πnicima. Njihova vjera neÊe popustiti premda neÊe odmah primitiodgovor na svoje molitve. Oni Êe se uhvatiti za Boæju snagu, kaoπto se Jakov dræao Anela, i rijeËi Êe njihove duπe biti: “NeÊu tepustiti dok me ne blagosloviπ.”

Ipak Jakovljeva povijest pruæa sigurnost da Bog neÊe odba-citi one koji su navedeni na grijeh, a koji su Mu se vratili iistinski se pokajali. Jakov je osobnim predanjem i iskrenom vje-rom dobio ono πto nije dobio svojom snagom u borbi. Bog je svogslugu pouËio da mu samo boæanska milost i sila mogu dati bla-goslov za kojim je teæio. Tako Êe biti i s onima koji Êe æivjeti uposljednjim danima. Kad ih okruæe opasnosti i oËaj okruæi duπu,oni moraju iskljuËivo ovisiti o zaslugama Otkupitelja. Mi saminiπta ne moæemo uËiniti. U svojoj bespomoÊnoj nedostojnosti mimoramo vjerovati u zasluge raspetog i uskrslog Spasitelja. Tkoovo Ëini, nikada neÊe propasti. (Patrijarsi i proroci, str. 160,161)

BZMilost 03.12.2012, 08:54279

Black

280


Viπe nego pobjednici“Tko Êe nas rastaviti od ljubavi Kristove? Nevolja? Tjeskoba?Progonstvo? Glad? Golotinja? Pogibao? MaË? ... Ali u svemuovom sjajno pobjeujemo po onome koji nas je ljubio!” (Rim-ljanima 8,35-37)

Boæji sluge ne primaju nikakvu Ëast ili priznanje od svijeta.Stjepan je bio kamenovan zato πto je propovijedao Krista i toraspetoga. Pavao je bio zatvaran, tuËen, kamenovan i konaËnopogubljen zato πto je bio vjeran Boæji vjesnik neznaboπcima. Apo-stol Ivan je bio prognan na otok Patmos “zbog rijeËi Boæje i zbogIsusova svjedoËanstva” (Otkrivenje 1,9). Ovi primjeri ljudske Ëvr-stine u sili boæanske snage svjedoËanstvo su svijetu o vjernostiBoæjih obeÊanja, o Njegovoj trajnoj prisutnosti i milosti kojomnas odræava. (GW 18)

Isus svojim sljedbenicima ne pruæa nadu u stjecanje zemalj-ske slave i bogatstva, u æivot bez nevolja. Umjesto toga poziva ihda Ga slijede na putu samoodricanja i prijekora. Njemu, koji jedoπao otkupiti svijet, usprotivile su se ujedinjene sile zla. ...

Sotona je u svim vremenima progonio Boæji narod. MuËio ihje i ubijao, ali su oni umiruÊi pobjeivali. PosvjedoËili su o Ono-me koji je moÊniji od Sotone. Zli ljudi mogu muËiti i ubiti tijelo,ali ne mogu dirnuti æivot koji je s Kristom skriven u Bogu. Onimogu muπkarce i æene zatvarati meu zatvorske zidine, ali nemogu vezati duh.

Preko nevolje i progonstva u Boæjim se izabranicima objav-ljuje Njegova slava — Njegov karakter. Kristovi vjernici, omraæenii progonjeni od svijeta, odgajani su i poduËavani u Kristovoj πko-li. Na Zemlji hode uskim putovima; oËiπÊeni su u peÊi nevolje.Oni slijede Krista i u najteæim sukobima, trpe samoodricanje idoæivljavaju gorka razoËaranja; ali tako uËe πto je krivnja i zlogrijeha pa na njega gledaju s gnuπanjem. BuduÊi da su dioniciKristovih patnji, oni iza jada vide slavu govoreÊi: “Dræim, doista,da patnje sadaπnjega vremena nisu dostojne usporedbe sa slavomkoja Êe se objaviti u nama.” (Rimljanima 8,18) (Djela apostolska,str. 363)

BZMilost 03.12.2012, 08:54280

Black

281


On moæe“Jer znam komu sam vjerovao i siguran sam da on moæesaËuvati povjereno mi blago do onoga Dana.” (2. Timoteju1,12)

Apostol je gledao u slavnu buduÊnost, ne s nesigurnoπÊu ilistrahom, veÊ s radosnom nadom i velikom Ëeænjom. Dok stoji nastratiπtu, on ne vidi krvnikov maË ni zemlju koja Êe ubrzo primitinjegovu krv; tog ljetnog dana gleda ... k prijestolju VjeËnoga.

Ovaj Ëovjek vjere promatra ljestve iz Jakovljeva vienja πtoprikazuju Krista koji je povezao Zemlju s Nebom, prolaznog Ëo-vjeka s beskonaËnim Bogom. Vjera mu jaËa kad se prisjeÊa pa-trijarha i proroka koji su se oslanjali na Onoga koji je njegovapotpora i utjeha i za koga daje svoj æivot. Od tih svetih ljudi, kojisu iz stoljeÊa u stoljeÊe svjedoËili za svoju vjeru, Ëuje uvjeravanjeda je Bog istinit. Svoje sudrugove apostole, koji su propovijeda-juÊi Kristovo Evanelje poπli da se suoËe s vjerskom zaslijeplje-noπÊu i poganskim praznovjerjem, progonstvom i prijezirom, kojinisu marili za svoj æivot samo da bi mogli visoko uzdignuti svjetlokriæa usred mraËnog labirinta nevjere — njih Ëuje kako svjedoËeo Isusu kao Boæjem Sinu, Spasitelju svijeta. Sa sprava za muËe-nje, s lomaËa, iz tamnica, iz brloga i πpilja do njegovih uπijudopiru pobjedniËki poklici muËenika. On Ëuje svjedoËenje nepo-kolebljivih duπa koje, premda bijedne, napaÊene i muËene, ne-ustraπivo i ozbiljno svjedoËe za vjeru izjavljujuÊi: “Znam komusam vjerovao.” ...

Otkupljen Kristovom ærtvom, opran od grijeha u Njegovojkrvi i obuËen u Njegovu pravednost, Pavao je u sebi osvjedoËenda je njegova duπa dragocjena u oËima Otkupitelja. Njegov je æivotskriven s Kristom u Bogu i on je uvjeren da Onaj koji je pobijediosmrt moæe saËuvati ono πto je Njemu povjerio. (Djela apostolska,str. 322,323)

Ja sam tako radosna πto moæemo iziÊi pred Boga u vjeri iponiznosti i boriti se s Njim sve dok naπa duπa ne uspostavi takoblizak odnos s Isusom da svoje terete moæemo staviti pred Njego-ve noge i reÊi: “Znam komu sam vjerovao i uvjeren sam da je onmoÊan poklad moj saËuvati za onaj dan!” (2. Timoteju 1,12) (MM203)

BZMilost 03.12.2012, 08:54281

Black

282

1. listopada Rast u milosti

Kao πto je Isus rastao“Dijete je raslo i jaËalo, napunjujuÊi se mudroπÊu. I milost jeBoæja poËivala na njemu.” (Luka 2,40)

On, VeliËanstvo Neba, Kralj slave, postao je novoroenËe uBetlehemu i neko je vrijeme, kao bespomoÊno djeteπce bio povje-ren brizi svoje majke. U djetinjstvu je govorio i postupao kaodijete, poπtujuÊi svoje roditelje i spremno izvrπavajuÊi njihoveæelje. Ali, od samog poËetka svojeg umnog razvitka, stalno jerastao u milosti i u spoznaji istine.

Roditelji i uËitelji bi trebali nastojati usmjeravati sklonostimladih tako da oni, na svakom stupnju razvoja u svojem æivotu,zraËe ljepotom koja odgovara tom razdoblju, razvijajuÊi se priro-dno, kao biljke u vrtu. (Odgoj, str. 95,96)

Kao dijete, Isus se odlikovao posebno privlaËnom naravi. Nje-gove usluæne ruke uvijek su bile spremne posluæiti drugima. Onje pokazivao nepokolebljivu strpljivost i istinoljubivost koja ni-kada ne bi ærtvovala Ëestitost. U naËelu Ëvrst kao stijena, Njegovje æivot otkrivao vrlinu nesebiËne ljubaznosti.

Isusova majka pratila je budnim okom razvitak Njegovih sna-ga i zamijetila na Njegovu karakteru peËat savrπenstva. S radoπÊuse trudila da bodri taj bistar i prijemËiv um. Posredovanjem Sve-toga Duha primila je mudrost za suradnju s nebeskim silama urazvitku ovog Djeteta, koje je moglo svojim Ocem smatrati samoBoga. ... S njezinih usana i iz proroËkih svitaka On je nauËionebeske istine. One iste rijeËi πto ih je sam izgovorio Mojsiju zaIzraela, sad je usvajao na krilu svoje majke. ... Uz to, pred Njimje bila otvorena i velika knjiænica stvorenih Boæjih djela. On kojije naËinio sve, prouËavao je pouke πto ih je Njegova vlastita rukanapisala na zemlji, moru i nebu. ... Nebeska biÊa bila su Njegovipratitelji, a On je njegovao svete misli i zajednicu. Od trenutkakad je postao svjestan okoline, On je neprekidno rastao u duhov-noj vrlini i poznavanju istine.

Svako dijete moæe steÊi znanje kao πto ga je Isus stekao.Dok se pokuπavamo upoznati s naπim nebeskim Ocem uz pomoÊNjegove RijeËi, aneli Êe nam se pribliæiti, naπ Êe um ojaËati, naπse karakter uzdiÊi i oplemeniti. Postat Êemo sliËniji Spasitelju.(Isusov æivot, str. 42—44)

BZMilost 03.12.2012, 08:54282

Black

283


Boæanski redoslijed rasta“Zemlja sama od sebe donosi rod, najprije stabljiku, zatimklas — potom pun klas zrna.” (Marko 4,28)

Onaj isti koji je iznio ovu usporedbu, stvorio je sitnu sjemen-ku, dao joj njezine æivotodavne osobine, proglasio zakone kojiupravljaju njezinim rastenjem. Istine koje objavljuje ova uspored-ba postale su æiva stvarnost u Njegovom æivotu. I u svojoj tjele-snoj i duhovnoj naravi On je slijedio boæanski redoslijed rastenjaprikazan biljkom, i æeli da to Ëine i svi mladi. ... U djetinjstvu jeËinio djela posluπnog djeteta. ... Ali u svakoj razvojnoj etapi bioje savrπen pokazujuÊi jednostavnu, prirodnu draæest bezgreπnogæivota. (Isusove usporedbe, str. 50)

Usporedba o sijaËu pokazuje da Bog djeluje u prirodi. ... Usjemenu se krije æivot, u zemlji postoji snaga; ali ako jedna be-skrajna sila ne bi djelovala i danju i noÊu, sjeme nikada ne bidonijelo ploda. ... Svako sjeme raste i svaka se biljka razvija jedi-no Boæjom silom. ...

Klijanje sjemena prikazuje poËetak duhovnog æivota, a raz-vijanje biljke je prekrasna slika krπÊanskog rasta. Kao πto je sprirodom, tako je i s boæanskom dobrotom; ne moæe biti æivotabez rastenja. Biljka mora rasti ili Êe propasti. I kao πto ona rastetiho i neprimjetno, ali stalno, tako se razvija i krπÊanski æivot. Usvakoj etapi razvitka naπ æivot moæe biti savrπen; ako se ispuniBoæja namjera u nama, mi Êemo neprestano napredovati. Posve-Êenje traje cijelog æivota. Kako se naπe moguÊnosti budu umno-æavale, tako Êe se πiriti naπe iskustvo i uveÊavati naπe znanje.Postajat Êemo snaæniji, sposobniji da nosimo odgovornosti, a na-πa Êe zrelost biti u skladu s prednostima koje uæivamo.

Biljka raste primajuÊi ono πto je Bog pripremio da odræi nje-zin æivot. Ona πalje svoje korijene u zemlju. Upija sunËevo svje-tlo, rosu i kiπu. Prima æivotodavne sastojke iz zraka. Tako i krπ-Êanin treba rasti suraujuÊi s boæanskim silama. ... I kao πtobiljka puπta korijen u zemlju, tako se i mi moramo duboko uko-rijeniti u Kristu. Kao πto biljka prima sunËevo svjetlo, rosu ikiπu, tako i mi moramo otvoriti svoje srce utjecaju Svetoga Duha.... OslanjajuÊi se neprestano na Krista kao na svojeg Spasitelja,u svemu Êemo uzrastati u Njemu koji je naπ Poglavar. (Isto, str.35—37)

BZMilost 03.12.2012, 08:54283

Black

284


Kako da rastemo“©toviπe, rastite u milosti i pravoj spoznaji naπega Gospodina,Spasitelja Isusa Krista!” (2. Petrova 3,18)

Prednost je mladih da rastu u duhovnoj milosti i znanju dokrastu u Isusu. Mi Êemo se sve bolje upoznavati sa Isusom ako sdubokim zanimanjem budemo prouËavali Pisma i ako zatim bu-demo poπli putovima istine i pravednosti koji su nam u Njemuotkriveni. Oni koji ustrajno rastu u milosti, bit Êe Ëvrsti u vjeri istalno Êe napredovati.

U srcu svakog mladog Ëovjeka koji je odluËio postati uËenikIsusa Krista treba se javiti æelja da dostigne najviπi krπÊanskiideal, da bude Kristov suradnik. Ako sebi postavi cilj da bude ubroju onih koji Êe se bez mane pojaviti pred Boæjim prijestoljem,treba stalno napredovati. Jedini naËin da ostane jak jest da sva-koga dana napreduje u duhovnom æivotu. Vjera Êe jaËati ako po-bjeuje svaki put kad se suoËi sa sumnjama i preprekama. Istin-sko posveÊenje je progresivno. Ako æelimo napredovati u milostii u poznavanju Isusa Krista, trebamo iskoristiti svaku prednost isvaku priliku da steknemo viπe znanja o æivotu i karakteru IsusaKrista.

Vjera u Isusa Êe rasti ako se budemo bolje upoznali sa svojimOtkupiteljem tako πto Êemo razmiπljati o Njegovom bezgreπnomæivotu i Njegovoj beskrajnoj ljubavi. NajveÊu moguÊu sramotunanosimo Bogu ako govorimo da smo Njegovi uËenici iako seudaljujemo od Njega, iako se ne hranimo niti krijepimo NjegovimSvetim Duhom. Kad rastemo u milosti, mi Êemo uæivati da pri-sustvujemo vjerskim sastancima i da pred vjernicima radosnosvjedoËimo o Kristovoj ljubavi. Bog svojom miloπÊu moæe umu-driti mladog Ëovjeka, moæe i djeci dati znanja i iskustva. Onisvakoga dana mogu rasti u milosti. (MYP, str. 121,122)

Sve dok svoj pogled budemo upravljali na ZaËetnika i Svrπi-telja svoje vjere, bit Êemo sigurni. Naπa ljubav mora pripadationome πto je gore, a ne onome πto je na Zemlji. Vjerom se mora-mo uzdizati sve viπe i viπe u dostizanju Kristovih vrlina. Raz-miπljajuÊi svakodnevno o Njegovoj nenadmaπnoj privlaËnosti, izra-stat Êemo sve viπe u Njegovo slavno obliËje. I dok tako budemoæivjeli u zajedniπtvu s Nebom, uzalud Êe Sotona bacati svoje mre-æe da nas uhvati. (Isto, str. 104)

BZMilost 03.12.2012, 08:54284

Black

285


Uvjeti za krπÊanski rast“I ovo je moja molitva: Neka vaπa ljubav sve viπe raste upravoj spoznaji i svakom rasuivanju ... da budete Ëisti ibesprijekorni za Kristov dan, na slavu i hvalu Boæju puniroda.” (Filipljanima 1,9-11)

Gdje ima æivota, ima i rasta i donoπenja roda; ali ako nebudemo rasli u milosti, naπa duhovnost Êe zakræljati, bit Êe bole-æljiva, besplodna. Jedino rastom, donoπenjem roda, moæemo ispu-niti namjeru koju Bog ima s nama. Krist je rekao: “Otac mojproslavit Êe se time πto Êete roditi mnogo roda.” (Ivan 15,8) Dabismo rodili mnogo roda, moramo na najbolji naËin iskoristitisvoje prednosti. Mi se moramo posluæiti svakom prilikom kojusmo dobili da steknemo snagu.

NeporoËan, plemenit karakter sa svim svojim uzviπenim mo-guÊnostima pripremljen je za svako ljudsko biÊe. Meutim, mnoginemaju iskrenu æelju za takvim karakterom. Oni se nisu spremniodvojiti od zla da bi mogli steÊi dobro. ... Odbijaju blagoslove kojibi ih doveli u sklad s Bogom. ... I zato ne mogu rasti.

Jedan od boæanskih planova za rast jest davanje. KrπÊanintreba stjecati snagu snaæeÊi druge. “Podaπna duπa nalazi okrepu,i tko napaja druge, sam Êe se napojiti.” (Izreke 11,25) Ovo nijesamo obeÊanje, to je boæanski zakon, zakon po kojem Bog pro-glaπava da potoci dobroËinstva, sliËno vodama velikog oceana,moraju stalno kruæiti, stalno se vraÊati prema svojem izvoru. Ispu-njavanje ovog zakona tajna je duhovnog rasta. ...

Ako s vjerom izlazimo pred Boga, On Êe nas primiti i datinam snage da se dalje uspinjemo prema savrπenstvu. Ako pomnoodmjeravamo svaku rijeË i svako svoje djelo, tako da niËim neosramotimo Boga koji nam je ukazao povjerenje, ako iskoristimosvaku priliku koja nam se pruæa, dostiÊi Êemo punu visinu rastamuπkaraca i æena u Isusu Kristu. ...

KrπÊani, je li se Krist otkrio u nama? »inimo li sve πto je unaπoj moÊi da steknemo tijelo koje se ne moæe lako oslabiti, umkoji gleda izvan kruga vlastitih probitaka prateÊi uzroke i posljedicesvakog postupka, koji se moæe uhvatiti u koπtac s velikim pro-blemima i svladati ih, volju koja je sposobna oduprijeti se zlu ibraniti dobro? Jesmo li razapeli sebe? Rastemo li do visine rastamuπkaraca i æena u Isusu Kristu, spremni da izdræimo teπkoÊekao dobri vojnici kriæa? (ST, 12. lipnja 1901.)

BZMilost 03.12.2012, 08:54285

Black

286


Tajanstvena sila“Tko god ih vidi, prepoznat Êe da su sjeme πto ga Jahveblagoslovi.” (Izaija 61,9)

U planu otkupljenja ima tajni koje ljudski um ne moæe shva-titi, mnogo toga πto ljudska mudrost ne moæe objasniti; meutim,priroda nam moæe otkriti mnoge Ëinjenice povezane s tajnompoboænosti. U svakom grmu, svakom drvetu koje nosi rod, u cije-lom biljnom svijetu, u svemu se kriju pouke koje bismo moraliprouËavati. U rastu sjemena mogu se Ëitati tajne Boæjega kra-ljevstva. Srcu koje je omekπano Boæjom miloπÊu, Sunce, Mjesec,zvijezde, drveÊe, cvijeÊe u polju, upuÊuju rijeËi savjeta. ...

Priroda sluπa zakone koje joj je Bog postavio. Oblaci i oluje,svjetlo Sunca i pljuskovi, rosa i kiπa, sve se nalazi pod Boæjimnadzorom i sluπa Njegovu zapovijed. U punoj posluπnosti premaBoæjem zakonu, pπeniËna klica probija zemlju, “najprije u stab-ljiku, zatim klas — potom klas pun zrna” (Marko 4,28). Plod seveÊ vidi u pupoljku i Gospodin ga razvija u pravo vrijeme zato πtose ne odupire Njegovom utjecaju. ...

Zar je moguÊe da Ëovjek, stvoren prema Boæjem obliËju,obdaren razumom i govorom, jedini ne cijeni Njegove darove i nepriznaje Njegove zakone? ...

Bog æeli da iz prirode steknemo pouku o posluπnosti. ...Knjiga prirode i pisana RijeË rasvjetljavaju jedna drugu. Obje nampomaæu da se bolje upoznamo s Bogom otkrivajuÊi nam Njegovkarakter i zakone preko kojih djeluje. (8T 326—328)

PriËajte svojoj djeci o Ëudotvornoj Boæjoj sili. I dok buduprouËavala veliki udæbenik prirode, Bog Êe utjecati na njihov um.Ratar ore zemlju i sije sjeme, ali ne moæe uËiniti da sjeme uzra-ste. On se mora osloniti na Boga da uËini ono πto nikakva ljudskasnaga ne moæe uËiniti. Gospodin je stavio svoju æivotnu snagu usjeme i Ëini da ono oæivi. Pod Njegovim nadzorom klica æivotaprodire kroz tvrdu koru i probijajuÊi je izbija iz zemlje da rodirod. ... I dok djeca sluπaju o djelu koje Bog Ëini za sjeme, ona uËetajnu rasta u milosti. (CT 124,125)

BZMilost 03.12.2012, 08:54286

Black

287


Od djetinjstva“Pustite djeËicu k meni; nemojte im prijeËiti, jer takvimapripada kraljevstvo Boæje!” (Marko 10,14)

U djeci koja su doπla u dodir s Njim Isus je vidio muπkarcei æene koji Êe postati nasljednici Njegove milosti i podanici Nje-gova kraljevstva. ... U svojem pouËavanju On se spustio na razinunjihova razumijevanja. On, VeliËanstvo Neba, nije s prijeziromodgovarao na njihova pitanja i pojednostavio je svoje vaæne poukeda bi odgovarale njihovom djeËjem razumijevanju. On je u njihoveumove posijao sjeme istine, koje Êe u godinama πto dolaze iznik-nuti i donijeti rod za vjeËni æivot.

Joπ uvijek je toËno da su djeca najspremnija prihvatiti poukeiz Evanelja; njihova srca otvorena su boæanskom utjecaju, sna-æna da zadræe primljene pouke. Mala djeca mogu biti krπÊani siskustvom koje je u skladu s njihovim godinama. Trebaju se od-gajati u duhovnosti i roditelji im trebaju pruæiti svaku prednostkako bi mogli oblikovati karakter po uzoru na Kristov. ...

KrπÊanski djelatnik moæe postati Kristovo orue u dovoenjuove djece Spasitelju. MudroπÊu i istanËanim razumijevanjem onih moæe privezati za svoje srce ... i Kristovom ih miloπÊu vidjetipreobraæena karaktera, tako da se za njih moæe reÊi: “Jer takvimapripada kraljevstvo nebesko.” (Isusov æivot, str. 420—423)

Bog æeli da svako dijete u svojim najranijim godinama posta-ne i Njegovo dijete, da bude posvojeno u Njegovu obitelj. Iakonisu potpuno odrasli, mladi mogu postati Ëlanovi zajedniπtva uvjeri i steÊi vrlo dragocjena iskustva. ... I njihovo se srce s povje-renjem i ljubavlju moæe pridruæiti Isusu i æivjeti za Spasitelja.Krist ih moæe uËiniti malim misionarima. Cjelokupni tijek njiho-vih misli moæe se promijeniti tako da im grijeh viπe ne izgledaprivlaËan, veÊ da ga poËnu izbjegavati i mrziti. (CT 169)

Spasitelj æeli spasiti mlade. On Êe se radovati kad ih budevidio pokraj svojeg prijestolja, odjevene u neokaljanu odjeÊu Nje-gove pravednosti. Na njihovu glavu æeli staviti krunu æivota, slu-πati kako se njihovi radosni glasovi sjedinjavaju u odavanju Ëasti,slave i veliËanstva Bogu i Janjetu u pjesmi pobjede koja Êe odje-kivati kroz nebeske prostore. (Isto, 48)

BZMilost 03.12.2012, 08:54287

Black

288


U domu“Ako Jahve kuÊu ne gradi, uzalud se muËe graditelji.” (Psalam127,1)

Bog æeli da obitelji na Zemlji budu simbol obitelji na nebesi-ma. KrπÊanski domovi, uspostavljeni i voeni u skladu s Boæjimplanom, spadaju meu Njegova najuspjeπnija orua za oblikova-nje krπÊanskog karaktera i unapreenje Njegovog djela. (6T 430)

U Isusovom su æivotu prikazani vaænost i moguÊnosti obitelj-skog æivota. On koji je doπao s Neba da postane nama Uzorom iUËiteljem, proveo je trideset godina kao Ëlan obiteljskog doma-Êinstva u Nazaretu. (Put u bolji æivot, str. 215)

Njegova majka bila je Njegov prvi zemaljski uËitelj. S njezinihusana i iz proroËkih svitaka stjecao je pouke o onom πto je nebe-sko. Æivio je u seoskom domu vjerno i radosno dajuÊi svoj dopri-nos u noπenju tereta domaÊinstva. On je bio Zapovjednik Neba,aneli su s radoπÊu izvrπavali Njegove naredbe, a sada je biodragovoljni sluga, njeæni i posluπni sin. ...

Tako pripremljen, poπao je u obavljanje svoje misije πireÊi usvakom trenutku svojega druæenja s ljudima blagoslovljeni utje-caj, preobraæavajuÊu silu kakvu svijet nikada nije osjetio. (8T222,223)

Neka vaπ dom bude takav da Krist moæe uÊi u njega kaotrajni gost. Neka bude takav da ljudi steknu uvjerenje da ste bilis Isusom i da ste nauËili od Njega. ...

Nebeski aneli Ëesto posjeÊuju domove u kojima prevladavaBoæja volja. Pod utjecajem boæanske milosti, takav dom postajemjesto za osvjeæenje umornih, klonulih putnika. U njemu nemamjesta za sebiËnost. Tu se stvaraju ispravne navike i briæljivopoπtuju prava drugih. Vjera koja radi kroz ljubav i Ëisti duπu stojiza upravljaËem usmjeravajuÊi cijelo domaÊinstvo. (FL 254)

Vrijednost vaπeg krπÊanstva mjeri se prema naËinu vaπeg æiv-ljenja u domu. Kristova milost omoguÊuje onima koji je posjedu-ju da uËine svoj dom sretnim mjestom, punim mira i odmora.(Signs of the Times, 14. listopada 1892.)

Neka svjetlo nebeske milosti obasja vaπ karakter da i u vaπemdomu bude sunËano. (RH, 15. rujna 1891.)

BZMilost 03.12.2012, 08:54288

Black

289


Svakidaπnja molitva“Ako tko hoÊe iÊi za mnom, neka se odreËe samog sebe, nekasvaki dan uzme kriæ svoj i neka me slijedi!” (Luka 9,23)

Da bismo razvili karakter koji Bog moæe prihvatiti, moramoizgraditi pravilne navike u svom vjerskom æivotu. Svakodnevnamolitva je isto toliko vaæna za rast u milosti, pa i za sam duhovniæivot, koliko i zemaljska hrana za tjelesno blagostanje. Navikni-mo se Ëesto uzdizati svoje misli Bogu u molitvi. Ako nam mislilutaju, moramo ih vraÊati; ako ulaæemo ustrajne napore, navikaÊe nam to konaËno olakπati. Mi se ni za jedan trenutak ne smije-mo odvojiti od Krista ako æelimo ostati sigurni. Njegova prisut-nost nas moæe pratiti na svakom koraku, ali jedino ako poπtuje-mo uvjete koje je On sam postavio.

Vjera mora postati neπto najglavnije u naπem æivotu. Svedrugo mora biti drugorazredno i njoj potËinjeno. Sve sposobnostinaπe duπe, tijela i duha moraju biti ukljuËene u krπÊansku borbu.Moramo traæiti od Krista snage i milosti, i postiÊi Êemo pobjeduisto tako sigurno kao πto je sigurno da je Isus umro za nas.(Poruka mladima, str. 64,65)

Na poËetku dana nemojte se, dragi mladiÊi i djevojke, zane-mariti iskreno pomoliti Isusu i zatraæiti od Njega da vam poklonisnagu i milost u odupiranju kuπnjama neprijatelja, bez obzira ukojem se obliku pojavile. Ako se budete iskreno molili, u vjeri iskruπenosti duπe, Gospodin Êe Ëuti vaπu molitvu. Ali, ne moæetese samo moliti, morate biti budni i bdjeti! ...

Djeca i mladi mogu doÊi Isusu sa svojim bremenima i stra-hovanjima, uvjereni da Êe On Ëuti njihove pozive, da Êe im dationo πto im je potrebno. Budite iskreni, budite odluËni! Pozovitese na Boæje obeÊanje i onda vjerujte bez ikakve sumnje. NemojteËekati da osjetite neko posebno uzbuenje prije nego budete si-gurni da vas je Gospodin usliπao. Nemojte propisivati Gospodinuneki poseban naËin na koji Êe raditi za vas, da biste mogli vjero-vati da doista primate ono πto ste traæili; umjesto toga, oslonitese na Njegovu RijeË, a ostalo prepustite Gospodnjim rukama, spunom vjerom da Êe vaπa molitva biti usliπana i da Êe odgovordoÊi upravo u vrijeme i na naËin da vam, po miπljenju vaπegnebeskog Oca, posluæi na dobro; a onda æivite u skladu sa svojimmolitvama! Hodite ponizno pred Bogom i nastavite iÊi naprijed!(Isto, str. 70,71)

BZMilost 03.12.2012, 08:54289

Black

290


Molitva na tihom mjestu“Traæite Jahvu i njegovu snagu, traæite svagda njegovo lice!”(1. Ljetopisa 16,11)

Kad je bio na Zemlji, Isus je svoje uËenike uËio kako da semole. On im je preporuËao da sve svoje dnevne potrebe iznesuBogu i da sve svoje brige bace na Njega. ObeÊanje koje je daonjima, da Êe im molitve biti usliπane, dao je i nama. (Put Kristu,str. 80)

Imajte odreeno mjesto za tajnu molitvu. Isus je birao oso-bita mjesta za razgovor s Bogom, a tako i mi trebamo Ëiniti.Trebali bismo se Ëesto povlaËiti na neko mjesto, koliko god biloskromno, gdje moæemo biti sami s Bogom.

Na osamljenom mjestu molitve, gdje nas moæe vidjeti samoBoæje oko i Ëuti samo Njegovo uho, moæemo izlijevati sve svojenajskrivenije æelje i Ëeænje Ocu, punom neizmjerne milosti. Dokduπa u miru i spokoju Ëeka, glas koji nikad nije propustio od-govoriti na vapaj nevoljnika, progovorit Êe i naπim srcima. ...

Ako Krist bude svakodnevno s nama, osjetit Êemo da nasokruæuje sila nevidljivog svijeta. Gledanjem u Isusa preobrazitÊemo se u Njegovo obliËje. Promatranjem se mijenjamo. Karakterpostaje njeæan, uglaen i oplemenjen za nebesko kraljevstvo.Sigurna posljedica naπih razgovora i zajednice s Gospodinom bitÊe napredovanje u poboænosti, ËistoÊi i revnosti. Postajat Êemosve razboritiji u svojim molitvama. Primamo boæanski odgoj, i tose pokazuje u æivotu punom marljivosti i revnosti.

Duπa koja se obraÊa Bogu traæeÊi pomoÊ, potporu i snagusvakodnevnom, usrdnom molitvom, imat Êe plemenite teænje, ja-sno shvaÊanje istine i duænosti, uzviπene pobude za rad. Nepre-stano Êe biti gladna i æedna pravednosti. OdræavajuÊi vezu s Bo-gom, moÊi Êemo na bliænje prenositi svjetlost, mir i vedrinu πtovladaju u naπemu srcu. Snaga koju smo stekli moleÊi se Bogu,sjedinjena s ustrajnim naporima da postanemo promiπljeniji ibriæljiviji, priprema nas za svakodnevne duænosti i odræava spokojduha u svim okolnostima. (Isusov govor na Gori, str. 115—117)

Vjera mora otpoËeti praænjenjem i ËiπÊenjem srca i mora senjegovati svakidaπnjom molitvom. (4T 535)

BZMilost 03.12.2012, 08:54290

Black

291


Trajno djelo“Ovo je, naime, volja Boæja: vaπe posveÊenje.” (1. Solunjanima4,3)

PosveÊenje nije djelo trenutka, sata ili dana. To je trajni rastu milosti. Mi danas ne znamo koliko Êe oπtra biti naπa sutraπnjaborba. Sotona je æiv i aktivan, i svakoga dana moramo ozbiljnovapiti Bogu i traæiti pomoÊ i snagu da mu se odupremo. Dok godSotona bude vladao, mi Êemo morati pokoravati sebe, nadvlada-vati ukorijenjene grijehe i neÊe biti vremena za odmaranje, neÊebiti mjesta na koje bismo mogli doÊi i reÊi da smo potpuno dosti-gli cilj. ...

KrπÊanski æivot je stalno kretanje naprijed. Isus Ëisti i ople-menjuje pripadnike svojega naroda; i kada se Njegov lik budesavrπeno obnovio u njima, bit Êe savrπeni i sveti, pripremljeni dabudu preneseni na Nebo. Veliko djelo obvezuje krπÊanina. Dobilismo opomenu da se oËistimo od svake neËistoÊe tijela i duha, dase usavrπavamo u svetosti i strahu Boæjem. Ovdje vidimo od Ëegase sastoji to veliko djelo. KrπÊanina oËekuje trajan posao. (1T340)

Nitko ne moæe sebe smatrati æivim krπÊaninom ako ne stjeËesvakidaπnja iskustva u onome πto je Boæje, ako svakodnevno nevjeæba samoodricanje, radosno noπenje kriæa i koraËanje zaKristom. Svaki æivi krπÊanin svakoga dana napredovat Êe u svo-jem duhovnom æivotu. I dok se bude pribliæavao savrπenstvu, doæiv-ljavat Êe iskustvo svakidaπnjeg obraÊenja Bogu; a obraÊenje neÊebiti zavrπeno sve dok ne dostigne savrπenstvo krπÊanskog ka-raktera, punu spremnost za zavrπno djelo besmrtnosti. ...

Vjera nije samo neka emocija, neki osjeÊaj. To je naËelo utka-no u sve svakidaπnje æivotne duænosti i pothvate. ... To je ustrajnostu Ëinjenju dobra koje Êe oblikovati karakter za Nebo. (2T 505—507)

Mi moramo æivjeti za Krista iz minute u minutu, iz sata usat, iz dana u dan; tada Êe Krist stanovati u nama, a kada sebudemo sastajali, Njegova ljubav bit Êe u naπim srcima, izlijevatÊe se kao izvor u pustinji osvjeæavajuÊi sve i ËineÊi da i oni kojise nalaze na rubu propasti poæele da se napiju vode æivota. (5T609)

BZMilost 03.12.2012, 08:54291

Black

292


U jednostavnoj vjeri, punoj pouzdanja“I to preobilna bijaπe milost naπega Gospodina zajedno svjerom i ljubavlju kojima je korijen u Kristu Isusu.” (1. Ti-moteju 1,14)

Vaπa je stalna prednost da rastete u milosti, da napredujeteu spoznaji i ljubavi Boæjoj ukoliko odræite sveto zajedniπtvo sKristom koje ste uspostavili. U jednostavnosti ponizne vjere tra-æite od Gospodina da rasvijetli vaπ razum da moæete prepoznati icijeniti dragocjene istine Njegove rijeËi. Tako Êete moÊi rasti umilosti i jednostavnoj vjeri punoj povjerenja. I onda Êe vaπe svje-tlo obasjati sve s kojima se druæite. Neka vaπe misli budu uprav-ljene prema Spasitelju. ...

Potrudite se da vaπ duhovni æivot ne postane siromaπan, bo-leæljiv, neuspjeπan. Ima mnogo onih kojima su potrebne rijeËikrπÊanina i njegov primjer. Slabost i neodluËnost izazivaju napadeneprijatelja i on Êe Ëesto pobjeivati sve one koji ne budu ubrzalisvoj duhovni rast u spoznaji istine i pravednosti. (Letter 36, 1901.)

Istinska vjera uvijek djeluje preko ljubavi. Kada gledate naGolgotu, vi to ne Ëinite samo da biste umirili svoju savjest zbogzanemarivanja duænosti, da biste se udobnije smjestili i spavali,veÊ da biste razbuktali vjeru u Isusa, vjeru koja Êe djelovati Ëiste-Êi duπu od naslaga sebiËnosti. Kada se vjerom uhvatimo za Isusa,naπ posao je tek zapoËeo. Svaki Ëovjek ima pokvarene i greπnenavike koje mora svladati upornim nastojanjem. Od svake duπetraæi se da sudjeluje u borbi vjere. Ako netko postane Kristovsljedbenik, ne moæe i dalje biti nepoπten u poslovima, tvrdogasrca, liπen suÊuti ... ne moæe biti ohol, ne moæe se sluæiti oπtrimrijeËima, kuditi i osuivati. (6BC 1111)

Neka vjera, sliËno palminom drvetu, pusti svoj korijen kojiduboko prodire ispod onoga πto se vidi na povrπini i neka dobijeduhovno osvjeæenje na æivim izvorima Boæje milosti i milosra.Izvor vode koja teËe u vjeËni æivot doista postoji. Vi morate crpitisvoj æivot iz tog skrivenog izvora. Ako se oslobodite sebiËnosti,ako ojaËate svoju duπu stalnom vezom s Bogom, moæete una-prijediti sreÊu svih s kojima dolazite u dodir. Vi Êete tada zapaæatizanemarene, pouËavati one koji ne znaju, hrabriti potlaËene iobeshrabrene i, koliko god je to moguÊe, olakπavati patnje nevolj-nima. I ne samo da Êete drugima pokazivati put koji vodi premaNebu, nego Êete i sami hodati tim putem. (4T 567)

BZMilost 03.12.2012, 08:54292

Black

293


Prebivati u Kristu“Ja sam trs, vi ste mladice. Tko ostaje u meni i ja u njemu,rodi mnogo roda. Jer bez mene ne moæete niπta uËiniti.”(Ivan 15,5)

Mnogi smatraju da neki dio posla moraju obaviti sami. Po-uzdali su se u Krista da dobiju oprost grijeha, ali se sada trudeæivjeti pravedno vlastitim naporima. Meutim, svaki je takav naporuzaludan. Isus kaæe: “Jer bez mene ne moæete niπta uËiniti!”(Ivan 15,5) Naπ rast u milosti, naπa radost, naπa korisnost — sveto ovisi o naπemu jedinstvu s Kristom. Zbog zajednice s Njimesvakog dana i sata, zbog nastavanja u Njemu, mi rastemo u milo-sti. On nije samo ZaËetnik, veÊ i Zavrπitelj naπe vjere! To je Krist,prvi i posljednji i uvijek. On mora biti s nama ne samo na poËe-tku i na kraju naπega puta, veÊ i na svakom koraku kroz æivot.David kaæe: “Jahve mi je svagda pred oËima; jer mi je zdesna,neÊu posrnuti.” (Psalam 16,8)

Pitate li: “Kako trebam nastavati u Kristu?” Isto onako kakoste Ga primili u poËetku. “Kako ste primili Gospodina KristaIsusa, tako nastavite u Njemu æivjeti.” (Koloπanima 2,6) ... Predaliste se Bogu da budete potpuno Njegovi, da Mu sluæite i da Gasluπate, i prihvatili ste Krista kao svojega Spasitelja. Niste moglisami okajati svoje grijehe ili promijeniti svoje srce, ali ste sepredali Bogu vjerujuÊi da je On zbog Krista sve to uËinio za vas.Vjerom ste postali Kristovi i vjerom trebate rasti u Njemu — dajuÊii uzimajuÊi. Da biste se predali Njemu i bili posluπni svim Njego-vim zahtjevima, trebate dati sve: svoje srce, svoju volju, svojusluæbu. Vi morate i uzeti sve: puninu svih blagoslova — Krista, danastava u vaπem srcu, da bude vaπa snaga, vaπa pravednost, vaπvjeËni PomoÊnik i da vam daruje snagu da biste bili posluπni. ...

Vaπa je slabost sjedinjena s Njegovom snagom, vaπe nezna-nje s Njegovom mudroπÊu, vaπa krhkost s Njegovom izdræljivoπ-Êu. Ne trebate gledati sebe, ne trebate se baviti sobom — gledajtena Krista! Neka se vaπe misli bave Njegovom ljubavlju, ljepotomi savrπenstvom Njegova karaktera. Krist u svojemu samoodrica-nju, Krist u svojemu poniæenju, Krist u svojoj ËistoÊi i svetosti,Krist u svojoj neusporedivoj ljubavi — to je tema o kojoj trebarazmiπljati vaπa duπa. LjubeÊi Njega, oponaπajuÊi Ga, potpuno seoslanjajuÊi na Njega, preobrazit Êete se i postati sliËni Njemu.(Put Kristu, str. 59—61)

BZMilost 03.12.2012, 08:54293

Black

294


Tjelesno i duhovno“Ljubljeni, æelim ti u svemu dobar uspjeh i zdravlje, kao πtoje tvoja duπa dobro.” (3. Ivanova 2)

Gospodin æeli da Njegova djeca uzrastu do visine rasta muπ-karaca i æena u Kristu Isusu. Da bi to postigli, trebaju se pravilnosluæiti svim sposobnostima uma, duπe i tijela. Oni ne mogu sebidopustiti da nekorisno rasipaju bilo koju umnu ili tjelesnu sna-gu.

Kako saËuvati zdravlje jedno je od najvaænijih pitanja. Kadaga razmatramo u strahu Boæjemu, shvatit Êemo da je najbolje, iza tjelesno i za duhovno napredovanje, da naπa prehrana budejednostavna. Strpljivo razmotrimo ovaj problem. ...

Oni koji su primili uputu o πtetnosti mesne hrane, Ëaja ikave, bogato zaËinjene i na nezdrav naËin pripremljene hrane, ikoji su odluËili sklopiti s Bogom zavjet na ærtvi, neÊe i daljepopuπtati svojim prohtjevima i uzimati hranu za koju znaju danije zdrava. Bog zahtijeva da se prohtjevi oËiste, da se poπtujenaËelo samoodricanja u onome πto znamo da nije dobro. To jedjelo koje se mora obaviti prije nego πto Boæji narod bude mogaostati pred Njega kao savrπen. ...

Bog od svojeg naroda zahtijeva stalno napredovanje. Mimoramo shvatiti da je popuπtanje apetitu najveÊa prepreka um-nom napredovanju i posveÊenju duπe. Iako toliko istiËemo zdrav-stvenu reformu, mnogi meu nama i dalje se hrane na neodgova-rajuÊi naËin. Popuπtanje apetitu najveÊi je uzrok tjelesnog i um-nog slabljenja i najveÊim je dijelom temelj malaksalosti i preranesmrti. Neka oni koji nastoje steÊi ËistoÊu duha imaju na umu dase u Kristu krije snaga za vladanje apetitom. (9T 153—156)

Tjelesno zdravlje mora se smatrati vaænim za rast u milostii za stjecanje uravnoteæenog karaktera. ... Pogreπna prehrana do-vodi do pogreπnog razmiπljanja i ponaπanja. Danas se svi morajuokuπati i ispitati. Mi smo se krstili u Krista i ako uËinimo svojdio odvojivπi se od svega πto bi nas moglo povuÊi dolje ... bit Êenam dana snaga da u svemu uzrastemo u Kristu koji je naπa æivaGlava, i vidjet Êemo spasenje Boæje. (Isto, 160)

BZMilost 03.12.2012, 08:54294

Black

295


»uvanje srca“A svrh svega, Ëuvaj svoje srce, jer iz njega izvire æivot.”(Izreke 4,23)

Marljivo Ëuvanje srca vaæno je za zdrav rast u milosti. Srceu nepreporoenom stanju sjediπte je nesvetih misli i greπnih stra-sti. Kada je postalo pokorno Kristu, uz pomoÊ Duha bit Êe oËiπÊe-no od svake neËistoÊe. To nije moguÊe postiÊi bez pristanka poje-dinca.

Kada se duπa oËisti, duænost je krπÊanina da je oËuva neo-kaljanom. Izgleda da mnogi misle kako Kristova vjera ne pozivana odbacivanje svakidaπnjih grijeha, na oslobaanje od navikakoje u svojim lancima dræe duπu. Iako se odriËu nekih obiËajakoji im optereÊuju savjest, ne predstavljaju Krista u svojem sva-kidaπnjem æivotu. SliËnost Kristu nije unesena u njihov dom. Nepokazuju promiπljenost i briæljivost prigodom izbora rijeËi. »estoizgovaraju osorne, nestrpljive rijeËi, rijeËi koje raspaljuju najgorestrasti ljudskog srca. Takvima je potrebna trajna Kristova pri-sutnost u srcu. Jedino Njegovom snagom mogu saËuvati vlastnad svojim rijeËima i djelima. ...

Izgleda da je mnogima æao vremena provedenog u razmiπlja-nju, u prouËavanju Pisma, u molitvi, kao da je tako provedenovrijeme uzalud utroπeno. Voljela bih kada biste svi sagledali teprobleme u svjetlu koje vam Bog æeli dati, jer biste tada Boæjekraljevstvo smatrali najvaænijim. Kada bi se vaπe srce dræalo Ne-ba, oæivjele bi novom snagom i sve vaπe vrline; to bi isto takounijelo æivot i u sve vaπe duænosti. ... Kao πto tjelesno vjeæbanjepojaËava apetit, kao πto daje snagu i zdravu energiju tijelu, takoi duhovno vjeæbanje dovodi do porasta milosti i duhovne energi-je. ...

Neka se Bogu uzdigne molitva: “»isto srce stvori mi, Boæe!”(Psalam 51,12) U neporoËnoj, oËiπÊenoj duπi stanuje Krist, a izpreobilja onoga πto je u srcu, izlazi æivot. Ljudska volja treba sepokoriti Kristu. Umjesto da idemo dalje svojim putem, umjesto dasebiËnoπÊu otvrdnemo svoje srce, bilo bi mnogo bolje da otvori-mo srce utjecaju Boæjega Duha. PraktiËna vjera πiri svoj miris nasve. To je miris æivota za æivot. (3BC 1157)

BZMilost 03.12.2012, 08:54295

Black

296


Prvo treba osloboditi srce“‘Ljubi Gospodina Boga svoga svim srcem svojim, svom du-πom svojom, svom pameti svojom i svom snagom svojom!’Druga je ova: ‘Ljubi bliænjega svoga kao samoga sebe!’ Drugezapovijedi veÊe od ovih nema.” (Marko 12,30.31)

Na ovim dvjema zapovijedima utemeljena je cjelokupna do-brobit i duænost moralnog biÊa. Oni koji prema drugima ispunja-vaju svoje duænosti onako kao πto bi htjeli da drugi ispunjavajusvoje duænosti prema njima, stavljaju se u poloæaj u kojem im seBog moæe otkriti. Oni Êe zadobiti Njegovo odobravanje. Postat Êesavrπeni u ljubavi i njihov rad i njihove molitve neÊe biti uzalud-ni. Oni Êe stalno dobivati milost i istinu s Izvora milosti i istotako obilno dijeliti bliænjima boæansko svjetlo i spasenje koje suprimili. ...

SebiËnost je odvratna u oËima Boga i svetih anela. Zbogovoga grijeha mnogi propuπtaju dobro koje su sposobni zadobiti.SebiËnim oËima promatraju ono πto imaju, ne vole bliænje i nenastoje zadovoljiti njihov probitak onoliko koliko nastoje zado-voljiti svoj. Oni preokreÊu boæanski redoslijed. Umjesto da Ëineza druge, oni æele da drugi Ëine za njih; oni Ëine za sebe ono πtobi æeljeli da drugi Ëine za njih, a drugima Ëine ono πto nikako nebi æeljeli da im se uzvrati na isti naËin. (2T 550,551)

Kako moæemo rasti u milosti? To je moguÊe jedino pod uvje-tom da svoje srce ispraznimo od sebiËnosti i ponudimo ga Nebuda bude oblikovano po boæanskom Uzoru. Mi se moæemo povezatisa æivim kanalom svjetla, moæemo se osvjeæiti nebeskom rosom,pljuskovi s Neba mogu se izliti na nas. I kada iskoristimo Boæjiblagoslov, moÊi Êemo primiti veÊu mjeru Njegove milosti. KadanauËimo opstati gledajuÊi Onoga koji je nevidljiv, preobrazit Êemose u Kristovo obliËje. Kristova milost neÊe nas uËiniti oholima,neÊe doprinijeti da uzdignemo sebe, veÊ da postanemo krotki iponizni u srcu. (7BC 947)

Rast u milosti neÊe vas uËiniti ponosnima, samouvjerenimai oholima, veÊ Êe vas uËiniti svjesnijima vaπe niπtavnosti i Ëinje-nice da potpuno ovisite o Gospodinu. (Youth’s Instructor, 11. kolo-voza 1892.)

BZMilost 03.12.2012, 08:54296

Black

297


Zamke koje treba izbjeÊi“Jer niπta od onoga πto je u svijetu — poæuda tijela, poæudaoËiju, oholost zbog imetka — ne dolazi od Oca, nego dolaziod svijeta.” (1. Ivanova 2,16)

Oholost i ljubav prema svijetu zamke su koje stvaraju velikusmetnju duhovnosti i rastu u milosti.

Ovaj svijet nije krπÊaninovo Nebo, veÊ samo Boæja radionicau kojoj se trebamo pripremiti za sjedinjenje s bezgreπnim ane-lima na svetom Nebu. Naπ um neprestano se mora privikavati dase bavi plemenitim, nesebiËnim mislima. Ta je priprema nuæna dabismo uvjeæbali snage koje nam je Bog dao kako bi se Njegovoime na najbolji naËin proslavilo na Zemlji. Mi smo odgovorni zasve plemenite osobine koje smo dobili od Njega, i kada bismo ihkoristili na naËin koji On nije odredio, pokazali bismo dubokunezahvalnost prema Njemu. Sluæba Bogu zahtijeva sve snage na-πega biÊa i mi neÊemo ostvariti Boæji plan ako te snage ne do-vedemo do najviπeg stupnja savrπenstva, ako ne nauËimo svoj umda s uæivanjem razmiπlja o nebeskim temama, ako ispravnim po-stupanjem ne ojaËamo i ne oplemenimo snagu svoje duπe dadjeluje Bogu na slavu. ...

Ako svoj um ne naviknemo da se bavi vjerskim temama, onÊe na tom podruËju ostati slab i nemoÊan, a biti jak kad razmi-πljamo o svjetovnim pothvatima jer je u tom smjeru uvjeæbavan iza to ojaËan. Razlog zaπto je ljudima tako teπko æivjeti vjerskimæivotom krije se u tome πto svoj um ne navikavaju na poboænost.On je poduËavan da se kreÊe u suprotnom smjeru. Ako um nebude stalno zauzet stjecanjem duhovnog znanja, ako ne budenastojao shvatiti tajnu poboænosti, neÊe moÊi cijeniti ono πto jevjeËno. ... Kada je srce podijeljeno, kada se bavi preteæno svje-tovnim predmetima, a samo povremeno nebeskim, neÊe doÊi doposebnog jaËanja duhovne snage. (2T 187—189)

Dok svjetovni ljudi s mnogo revnosti i ambicije nastoje sebiosigurati zemaljska blaga, pripadnici Boæjeg naroda neÊe seprilagoavati svijetu, veÊ Êe svojim ozbiljnim, budnim stavom,dok Ëekaju svojega Gospodina, pokazati da su se promijenili; danjihov dom nije na ovome svijetu, veÊ da teæe za onom boljom,nebeskom domovinom. (Isto, 194)

BZMilost 03.12.2012, 08:54297

Black

298


U poniznosti“Jer se Bog protivi oholima, a poniznima daje milost.” (1.Petrova 5,5)

Privræena ljubav i nesebiËna odanost koju nalazimo u Iva-novu æivotu i karakteru pruæaju pouke neizrecive vrijednosti zakrπÊansku Crkvu. Ivan nije po prirodi posjedovao svetost karak-tera koja se poslije oËitovala u njegovom æivotu. U naravi je imaoozbiljne nedostatke. Bio je ne samo ohol, samosvjestan i æeljanËasti, veÊ i nagao i osvetoljubiv. ... Ali iza svega toga boæanski jeUËitelj vidio gorljivo, iskreno i ljubazno srce. Isus je ukorio nje-govu sebiËnost, razoËarao njegove teænje, iskuπao njegovu vjeru.No otkrio mu je ono za Ëim je teæila njegova duπa — ljepotusvetosti i snagu ljubavi koja preobraæava. (Djela apostolska, str.339)

Kristove pouke kojima je isticao krotkost, poniznost i ljubav,osobine bitne za rast u milosti i osposobljavanje za Njegovo djelo,bile su od najveÊe vrijednosti za Ivana. On je cijenio svaku poukui stalno nastojao svoj æivot uskladiti s boæanskim uzorom. Ivanje poËeo nazirati Kristovu slavu — ne svjetovnu raskoπ i moÊkojima je bio pouËen da se nada, veÊ “slavu koju ima kao Jedi-noroenac od Oca — pun milosti i istine” (Ivan 1,14). ... Ivan jeæelio biti sliËan Isusu i pod preobraæavajuÊim utjecajem Kristoveljubavi postao je krotak i ponizan. Njegovo “ja” bilo je skrivenou Isusu. (Isto, str. 342)

Gospodin Isus traæio je suradnju onih koji Êe postati pro-vodnici Njegove milosti. Prvo πto trebaju nauËiti svi koji Êe po-stati Boæji suradnici pouka je o nepovjerenju u samoga sebe; tadaÊe biti spremni da dobiju Kristov karakter. To se ne moæe steÊiobrazovanjem u najviπim πkolama. To je plod mudrosti koja semoæe dobiti samo od boæanskog UËitelja. ...

Ljudi najviπeg obrazovanja u umjetnosti i znanosti nauËili sudragocjene istine iz æivota jednostavnih krπÊana koje je svijetsmatrao neukim. Meutim, ovi neznani uËenici stekli su svojodgoj u πkoli koja je viπa od svih drugih. Sjedili su kraj noguOnoga koji je govorio kao πto “Ëovjek nikad nije govorio”. (Isusovæivot, str. 189,191)

BZMilost 03.12.2012, 08:54298

Black

299


U ljubaznosti“Obucite se, dakle, buduÊi da ste izabranici Boæji, sveti iljubljeni, u milosrdnu srdaËnost, dobrotu, poniznost, krot-kost i strpljivost!” (Koloπanima 3,12)

Neka zakon ljubaznosti bude na vaπim usnama i ulje milostiu vaπem srcu. To Êe donijeti prekrasne rezultate. Postat Êetenjeæni, suosjeÊajni, usluæni. Vama su doista potrebne sve te vrli-ne. Vi morate primiti Svetoga Duha i unijeti Ga u svoj karakter;On Êe tada djelovati kao sveti oganj iz kojega se πiri miris i uzdiæeprema Boæjem prijestolju, ne s usana onoga koji osuuje, veÊonoga koji lijeËi ljudske duπe. Vaπe lice odraæavat Êe boæanskilik. ... PromatrajuÊi Kristov karakter, vi Êete se preobraziti u Nje-govo obliËje. Jedino Kristova milost moæe promijeniti vaπe srce iuËiniti da odraæavate lik Gospodina Isusa. Bog nas poziva dabudemo sliËni Njemu — Ëisti, sveti, neokaljani. Mi trebamo nositiboæanski lik. ...

Gospodin Isus je naπ jedini PomoÊnik. Njegovom miloπÊunauËit Êemo njegovati ljubav, govoriti ljubazno i njeæno. NjegovommiloπÊu naπe hladno, grubo ponaπanje bit Êe promijenjeno. Za-kon ljubaznosti bit Êe na naπim usnama tako da oni koji se nala-ze pod dragocjenim utjecajem Svetoga Duha neÊe smatrati zna-kom slabosti da plaËu s onima koji plaËu, da se raduju s onimakoji se raduju. Mi trebamo njegovati nebeske karakterne vrline.Trebamo nauËiti πto znaËi biti dobre volje prema svim ljudima,njegovati iskrenu æelju da budemo kao sunËevo svjetlo, a ne kaosjenka u æivotu drugih ljudi. (3BC 1164)

Iskoristite svaku priliku da doprinesete sreÊi onih koji senalaze oko vas, da s njima podijelite svoje tople osjeÊaje. RijeËiljubaznosti, pogledi puni suosjeÊanja, izrazi priznanja bit Êe mno-goj napaÊenoj duπi kao Ëaπa hladne vode æednom putniku. ...

Æivite u svjetlu Spasiteljeve ljubavi. Onda Êe vaπ utjecaj bitina blagoslov svijetu. Neka vama upravlja Kristov Duh. Neka zakonljubaznosti uvijek bude na vaπim usnama. Strpljenje i nesebiË-nost obiljeæavaju rijeËi i postupke onih koji su nanovo roeni,koji æive novim æivotom u Kristu. (7T 50)

BZMilost 03.12.2012, 08:54299

Black

300


Stalno upoznavati Boga“Teæimo da upoznamo Jahvu: k’o zora pouzdan mu dolazak.”(Hoπea 6,3)

Krist je doπao da ljudsku obitelj nauËi putu spasenja, i Onje taj put tako jasno pokazao da i malo dijete moæe iÊi njim. Onje pozvao svoje uËenike da ustraju u upoznavanju Gospodina; idok iz dana u dan budu slijedili Njegovo vodstvo, nauËit Êe da je“ko zora pouzdan mu dolazak”.

Promatrali ste izlazak Sunca i postupno nastajanje dana naZemlji i na nebu. Malo-pomalo zora sviÊe, dok se najzad ne pojavii Sunce; a onda svjetlo postaje sve jaËe i jaËe, dok konaËno nedostigne puni podnevni sjaj. To je prekrasna slika onoga πto Bogæeli uËiniti za svoju djecu na podruËju usavrπavanja njihovog krπ-Êanskog iskustva. Kad iz dana u dan budemo hodili u svjetlu kojenam je dao, u dragovoljnoj posluπnosti svim Njegovim zahtjevima,naπe iskustvo jaËat Êe i i postajati sve dublje, dok ne dostignemopunu visinu rasta muπkaraca i æena u Isusu Kristu. ...

Krist nije doπao na Zemlju kao kralj da vlada narodima. Do-πao je kao skroman Ëovjek, da bude kuπan, da svlada kuπnja, daustraje u spoznavanju Gospodina, kao πto bismo trebali i mi Ëiniti.Prilikom prouËavanja Njegovog æivota saznat Êemo koliko Êe Bogpreko Njega uËiniti za svoju djecu. NauËit Êemo da naπe nevolje,ma koliko bile velike, ne mogu nadmaπiti one koje je Krist izdr-æao da bismo mi upoznali put, istinu i æivot. UsuglaπavajuÊi svojæivot s Njegovim primjerom, trebamo pokazati da cijenimo ærtvukoju je prinio zbog nas. (MYP, str. 15,16)

Kao πto se cvijet okreÊe prema suncu da bi mu blistave zrakepomogle u usavrπavanju ljepote i simetrije, tako se i mi moramookrenuti Suncu pravednosti da bi nas mogla obasjati nebeskasvjetlost, da bi se naπ karakter mogao razvijati po Kristovu uzoru.... Da biste æivjeli svetim æivotom, vi ovisite o Kristu kao πto lozaovisi o matiËnom trsu da bi rasla i donosila rod. Odvojeni odNjega, nemate æivota. Nemate snage oduprijeti se kuπnji ili rastiu milosti i svetosti. NastavajuÊi u Njemu, moæete napredovati.CrpeÊi æivot od Njega, neÊete se suπiti niti ostati bez roda. BitÊete kao “stablo zasaeno pokraj voda tekuÊica.” (Psalam 1,3)(Put Kristu, str. 58,59)

BZMilost 03.12.2012, 08:54300

Black

301


Odraæavati Isusov lik“Nikakva ruæna rijeË neka ne izlazi iz vaπih usta, nego samokorisna za izgradnju gdje je potrebno, da iskaæe dobroËin-stvo sluπateljima.” (Efeæanima 4,29)

Imam stalnu æelju da se u meni oblikuje Krist, nada slave.»eznem da se svakoga dana uljepπavam krotkoπÊu i njeænoπÊuIsusa Krista rastuÊi u milosti i spoznaji sve do pune visine rastamuπkaraca i æena u Kristu Isusu. MiloπÊu koja mi je dana u IsusuKristu, kao jedinka moram odræavati svoju duπu u dobrom zdra-vlju tako πto Êu je stavljati na raspolaganje kao kanal kojim ÊeNjegova milost, Njegova ljubav, Njegovo strpljenje, Njegova krot-kost, poteÊi u svijet. To je moja duænost kao i duænost svakogvjernika Crkve koji tvrdi da je sin i kÊi Boæja.

Gospodin Isus Krist uËinio je svoju Crkvu Ëuvarem sveteistine. On je njoj dao posao da ostvari Njegove namjere i planoveda spasi duπe prema kojima je pokazao takvo zanimanje, takvuneizmjernu ljubav. Kao Sunce u odnosu na naπ svijet, On seuzdiæe iznad moralne tame — kao Sunce Pravednosti. Kazao je osamome sebi: “Ja sam svjetlo svijeta.” (Ivan 8,12) Svojim sljed-benicima je poruËio: “Vi ste svjetlo svijetu.” (Matej 5,14) ... Odra-æavajuÊi Isusa Krista ljepotom i svetoπÊu svojega karaktera, svo-jim neprestanim samoodricanjem i odvajanjem od svih idola, ma-lih i velikih, pokazuju da su uËili u Kristovoj πkoli. (Manuscript53, 1890.)

Pismo kaæe o Kristu da je ljubaznost tekla s Njegovih usanai da je znao “rijeËju krijepiti umorne” (Izaija 50,4). Gospodin naspoziva: “Neka vaπa rijeË bude ljubezna, solju zaËinjena!” (Koloπa-nima 4,6) “Nikakva ruæna rijeË neka ne izlazi iz vaπih usta, negosamo korisna za izgradnju gdje je potrebno, da iskaæe dobroËin-stvo sluπateljima.” (Efeæanima 4,29)

Kad nastojimo popraviti ili reformirati druge, moramo pozor-no birati rijeËi. One mogu biti miris æivota na æivot ili smrti nasmrt. ... Svi oni koji æele zastupati naËela istine, trebaju biti po-mazani nebeskim uljem ljubavi. U svim okolnostima ukor se moraizgovarati s ljubavlju, i tek tada Êe naπe rijeËi izazivati promjenu,a neÊe razdraæivati. Krist Êe nam u tome dati snagu i silu svojimSvetim Duhom. To je Njegovo djelo. (Isusove usporedbe, str.226,227)

BZMilost 03.12.2012, 08:54301

Black

302


Kada doæivimo neuspjeh“Ne raduj se mome zlu, duπmanko moja, ako sam pao, ustatÊu; ako boravim u tminama, Jahve je svjetlost moja.” (Mihej7,8)

Niπta osim boæanske sile ne moæe obnoviti ljudsko srce inadahnuti duπu Kristovom ljubavlju, koja Êe se uvijek pokazivatiu obliku ljubavi prema onima za koje je On umro. Rod su Duhaljubav, radost, mir, trpljenje, dobrota, vjera, krotkost, suzdræljivost.Kada se Ëovjek obrati Bogu, dobiva novi moralni smisao, novupoticajnu silu, poËinje voljeti ono πto Bog voli. ... Ljubav, radost,mir i neizreciva zahvalnost proæimat Êe njegovu duπu i jezik bla-goslovljenoga klicat Êe: “Tvoja me briæljivost uzvisi.” (Psalam 18,36)

Meutim, oni koji Ëekaju na Ëarobnu promjenu u svojemkarakteru bez odluËnog napora sa svoje strane da pobijede grijeh,bit Êe razoËarani. Mi se nemamo nikakvog razloga plaπiti dokgledamo na Isusa, nemamo nikakvog razloga sumnjati da je Onsposoban da potpuno spasi one koji dolaze k Njemu; trebamo sestalno plaπiti da naπa stara narav ponovno ne stekne vlast nadnama, da neprijatelj ne smisli neku zamku u koju bismo pali iponovno postali njegovi zarobljenici. Mi trebamo graditi svoje spa-senje sa strahom i drhtanjem, jer je Bog koji djeluje u nama dahoÊemo i Ëinimo πto je Njemu ugodno. ...

Svakoga se dana trebamo razvijati u duhovnoj ljepoti. »estoÊemo doæivljavati poraze u svojim naporima da slijedimo boæan-ski Uzor. »esto Êemo se morati saginjati kraj Isusovih nogu iplakati zbog svojih nedostataka i pogreπaka; ali ne smijemo serazoËarati. Trebamo se moliti joπ usrdnije, vjerovati potpunije,pokuπavati ponovno joπ odluËnije uzrasti u obliËje naπega Go-spodina. Kada izgubimo povjerenje u svoju snagu, mi Êemo seosloniti na snagu svojega Otkupitelja, upuÊivat Êemo hvalu Bogukoji je zdravlje naπega lica i naπ Bog. ...

Gledanjem se trebamo mijenjati; i dok budemo razmiπljali osavrπenstvu svojega boæanskog Uzora‚ poæeljet Êemo se potpunopreobraziti, obnoviti se u obliËje Njegove neporoËnosti. Vjerom uBoæjega Sina nastupa promjena karaktera i dijete srdæbe postajeBoæje dijete. (1SM 336—338)

BZMilost 03.12.2012, 08:54302

Black

303


Gostiti se Njegovom RijeËju“A sad vas preporuËujem Bogu i rijeËi — njegovoj milosti,njemu koji moæe sagraditi i dati vam baπtinu meu svimaposveÊenima.” (Djela 20,32)

Veliko i vaæno znanje jest poznavanje Boga i Njegove rijeËi.... Svakoga dana treba se poveÊavati naπe duhovno razumijevanje;krπÊanin Êe rasti u milosti upravo u onoj mjeri u kojoj se budeoslanjao na Boæju rijeË i cijenio njezin nauk, razmjerno navici darazmiπlja o onom πto je boæansko. (RH, 17. travnja 1888.)

DajuÊi nam prednost da prouËavamo Njegovu RijeË, Gospo-din je stavio pred nas bogatu gozbu. Mnogi se blagoslovi mogudobiti kada se gostimo Njegovom rijeËju koju je On predstaviokao svoje tijelo i krv, svoj Duh i æivot. HraneÊi se Njegovom Rije-Ëju, poveÊavamo svoju duhovnu snagu, rastemo u milosti i spo-znaji istine. Pritom se polako stvara i uËvrπÊuje navika vladanjasobom. Slabosti djetinjstva — razdraæljivost, tvrdoglavost, sebiË-nost, naglost, strastvenost — nestaju i umjesto njih razvijaju sevrline krπÊanske muæevnosti i æenstvenosti. (CT 207)

Gospodin nam je u svojoj velikoj milosti u Svetom pismuotkrio pravila svetog æivljenja.

Nadahnuo je svete ljude da zapiπu, nama na blagoslov, sa-vjete u vezi s opasnostima koje nas Ëekaju na naπem putu i kakoda ih izbjegnemo. Oni koji posluπaju Njegov nalog da pretraæujuPisma, neÊe ostati u neznanju o svemu tome. Usred opasnostiposljednjih dana, svaki vjernik crkve treba razumjeti razloge svo-je nade i svoje vjere — razloge koji se lako mogu shvatiti. Bit Êeto dovoljno da zaokupi naπe misli, ako æelimo rasti u milosti i uspoznaji Gospodina naπega Isusa Krista. (Poruka mladima, str.172,173)

Boæji narod koji raste u milosti, uvijek Êe stjecati jasnijerazumijevanje Njegove rijeËi. U njezinim svetim istinama otkrivatÊe novo svjetlo i novu ljepotu. To se dogaalo u povijesti Crkvekroz sva vremena i tako Êe biti sve do kraja. (GW 297)

BZMilost 03.12.2012, 08:54303

Black

304


Samo iz jednog izvora“A po Isusu Kristu doe milost i istina.” (Ivan 1,17)

Vaπa snaga i rast u milosti potjeËu samo iz jednog izvora.Ako u trenutku kuπnje i probe hrabro stanete na stranu dobra,pobjeda je vaπa. Pribliæit Êete se za korak viπe savrπenstvu krπ-Êanskog karaktera. Sveto svjetlo s Neba ispunjavat Êe odaje vaπeduπe, a vi Êete biti okruæeni Ëistim, mirisnim ozraËjem. (HP 231)

Naπa je prednost da budemo obasjani svjetlom s Neba. Na tajnaËin je i Henok hodio s Bogom. Njemu nije bilo niπta lakπeæivjeti pravednim æivotom nego nama u sadaπnje vrijeme. Okol-nosti u svijetu njegovog doba nisu bile niπta povoljnije za rast umilosti i svetosti nego danas.

U molitvi i vezi s Bogom, Henok se osposobio da pobjegne odpokvarenosti koju su strasti unijele u svijet. Mi æivimo usredopasnosti posljednjih dana i moramo dobivati snagu iz istog izvora.Mi moramo hoditi s Bogom! Od nas se traæi da se odvojimo odsvijeta, jer se ne moæemo saËuvati od njegovog moralnog zagae-nja ako ne budemo slijedili primjer vjernog Henoka. ...

Koliko ima takvih koji su nepostojani poput vala, iako bi semogli povezati s neiscrpnim izvorom snage! Nebo nam je sprem-no udijeliti snage da budemo moÊni u Gospodinu, da dostignemovisinu rasta muπkaraca i æena u Kristu Isusu. Koliko se tvojaduhovna snaga poveÊala tijekom proπle godine? Koliko je meunama onih koji su iπli iz jednog duhovnog dostignuÊa u drugodok god zavist, oholost, zloba, ljubomora i sebiËnost nisu bileprotjerane, dok nisu preostale jedino vrline Duha — krotkost,podnoπenje, ljubaznost i dobroËinstvo? Bog Êe nam pomoÊi akoiskoristimo pomoÊ koju nam je pripremio. (RH, 9. sijeËnja 1900.)

Nijedno drugo Boæje stvorenje nije sposobno za takvo napre-dovanje, takvo usavrπavanje, takvo oplemenjivanje kao Ëovjek. ...»ovjek nije u stanju shvatiti πto bi mogao biti i πto bi mogaopostati. Uz pomoÊ Kristove milosti on moæe neprestano duhovnonapredovati. Neka svjetlo istine obasja njegov um, neka boæanskaljubav rasvijetli njegovo srce i on Êe miloπÊu, a Krist je umro dabi mu dodijelio tu milost, postati Ëovjek velike sile — dijete Zem-lje, a ipak baπtinik besmrtnosti. (HP 195)

BZMilost 03.12.2012, 08:54304

Black

305


Pomagati bliænjima“Tko napaja druge, sam Êe se napojiti.” (Izreke 11,25)

Nama koji smo æedni, Krist nudi vodu æivota, nudi nam da seobilno njome napojimo; kada to uËinimo, imat Êemo Krista u sebikao Izvor vode koja teËe u vjeËni æivot. Onda Êe i naπe rijeËi bitipune nebeske rose. MoÊi Êemo napojiti druge. (6T 51)

»im netko doe Kristu, u njegovu se srcu raa æelja da objavidrugima kakvog je dragocjenog Prijatelja stekao u Isusu. Spa-sonosna i posveÊujuÊa istina ne moæe ostati zatvorena u njegovusrcu. Ako smo odjeveni u Kristovu pravednost, ako smo ispunjeniradoπÊu Njegova Duha koji u nama obitava, ne moæemo ostati namiru. Ako smo iskusili i vidjeli kako je dobar Gospodin, imatÊemo o Ëemu govoriti. ...

Napori da budemo blagoslov drugima donosit Êe blagoslov inama. Upravo nam je zato Bog i pruæio priliku da sudjelujemo uplanu spasenja. ...

Ako budete poπli raditi onako kako je to Krist naloæio svojimuËenicima, ako budete zadobivali duπe za Njega, osjetit Êete po-trebu za dubljim duhovnim iskustvom i veÊim duhovnim znanjemi bit Êete gladni i æedni pravednosti. Vi Êete se u molitvi boriti sBogom, vaπa Êe vjera ojaËati i sve obilnije Êete piti s izvora spa-senja. Protivljenje i nevolje na koje budete nailazili vodit Êe vask Bibliji i molitvi. Vi Êete rasti u milosti i u spoznaji Krista istjecati bogato iskustvo.

Duh nesebiËnog rada za bliænje daje karakteru dubinu, sta-bilnost i Kristovu ljepotu, a onome tko ga ima donosi mir i sreÊu.Teænje postaju uzviπenije, nema viπe mjesta tromosti ili sebiËno-sti. Oni koji ovako razvijaju krπÊanske vrline rast Êe i jaËati uradu za Boga. Imat Êe sposobnost jasnog duhovnog opaæanja,postojanu i sve veÊu vjeru, i bit Êe sve silniji u molitvi. Boæji Duh,djelujuÊi na njihov duh, izaziva u duπi sveti sklad kao odgovor naboæanski dodir. Oni koji se tako posvete nesebiËnom naporu zadobro drugih, najsigurnije grade vlastito spasenje.

Jedini naËin da netko raste u milosti jest ... da, prema mjerisvojih sposobnosti, pomaæe i bude na blagoslov onima kojima jepotrebna naπa pomoÊ. (Put Kristu, str. 67—69)

BZMilost 03.12.2012, 08:54305

Black

306


Stalne duhovne vjeæbe“Bdijte, Ëvrsto stojte u vjeri, muæevno se dræite, budite jaki!”(1. KorinÊanima 16,13)

Ovaj uzviπeni ideal objavljen je mladima i Bog ih poziva dadou i stvarno rade za Njega. Iskreni mladi ljudi koji uæivaju dabudu uËenici u Kristovoj πkoli mogli bi obaviti veliko djelo zaUËitelja kad bi samo posluπali zapovijed NaËelnika svoje vjere,koja odjekuje kroz vjekove sve do naπeg vremena: “muæevno sedræite, budite jaki!” (Poruka mladima, str. 7)

Snaga dolazi vjeæbanjem. Svi koji upotrebljavaju sposobno-sti koje im je Bog dao, bit Êe sposobniji posvetiti se radu u Nje-govoj sluæbi. Oni koji ne Ëine niπta u Boæjem djelu, neÊe rasti umilosti i spoznavanju istine. »ovjek koji bi legao i prestao sesluæiti svojim udovima, uskoro bi izgubio svaku sposobnost da ihupotrebljava. Tako i krπÊanin koji ne vjeæba snage dobivene odBoga, ne samo da neÊe rasti u Kristu, veÊ Êe izgubiti i snagu kojuima; postat Êe duhovno oduzet. Oni koji iz ljubavi prema Bogu isvojim bliænjima pomaæu drugima, postaju utvreni, ojaËani, uËvr-πÊeni u istini. Istinski krπÊanin radi za Boga ne nagonski, veÊ iznaËela; ne jedan dan ili mjesec, veÊ cijelog svojeg æivota. (5T 393)

Ovaj svijet nije mjesto za odræavanje sveËanih smotri, veÊbojno polje. Svi su pozvani podnijeti poteπkoÊe kao dobri voj-nici. Moraju biti jaki i ponaπati se kao ljudi. UËite ih da se pravasnaga karaktera provjerava spremnoπÊu da nose terete, da izdræena teπkom mjestu, da obave posao koji se mora obaviti, iako nedonosi nikakvo zemaljsko priznanje ili nagradu. (Odgoj, str. 262,263)

O, kada bi svatko mogao pravilno ocijeniti vrijednost spo-sobnosti koje je dobio od Boga! Uz Kristovu pomoÊ, moæete seuspinjati ljestvama napretka i dovesti svaku svoju sposobnost upokornost Isusu. ... Svojom snagom ne moæete niπta uËiniti; alimiloπÊu Isusa Krista svoje sposobnosti moæete iskoristiti na ta-kav naËin da donesu najveÊu korist vaπoj duπi i najveÊi blagoslovduπama vaπih bliænjih. Uhvatite se za Isusa pa Êete marljivo ËinitiKristova djela i konaËno primiti vjeËnu nagradu. (SD 118)

BZMilost 03.12.2012, 08:54306

Black

307


Boæanska uputa“Da se proslavi u vama ime naπega Gospodina Isusa — i viu njemu — u skladu s miloπÊu naπega Boga i Gospodina IsusaKrista.” (2. Solunjanima 1,12)

Mnogi teæe rastu u milosti; oni se mole za to i vrlo su izne-naeni πto njihove molitve nisu usliπane. Gospodar im je daoposao pomoÊu kojega Êe napredovati u rastu. Vrijedi li se molitikad postoji potreba za radom? Pravo pitanje je traæe li oni spase-nje duπa za koje je Krist umro? Duhovni rast ovisi o dijeljenjusvjetla drugima koje je Bog dao vama. Trebate upregnuti naboljesnage svoga uma u aktivnom Ëinjenju dobra i samo dobra u svo-joj obitelji, crkvi i susjedstvu.

Umjesto da se u vaπem umu poveÊava zabrinutost da ne ra-stete u milosti, svakoga dana obavite duænost koju trebate oba-viti, nosite teret duπa na svojem srcu i svim dostupnim sredstvi-ma teæite spaπavanju izgubljenih. Budite ljubazni, pristojni, punisaæaljenja. Ponizno govorite o blagoslovljenoj nadi; govorite o Isu-sovoj ljubavi; govorite o Njegovoj dobroti, milosti i pravednosti iprestanite se brinuti da li rastete. Biljke ne rastu svjesnim na-porom. ... Biljka nije neprekidno zabrinuta za svoj rast; ona samoraste pod Boæjim nadzorom. (Youth’s Instructor, 3. veljaËe 1898.)

Ako posvetimo srce i um u sluæbi Bogu obavljajuÊi posaokoji On ima za nas i hodajuÊi Isusovim stopama, naπa srca postatÊe svete harfe, a svaki akord Êe proslavljati i hvaliti Janje poslanood Boga πto je uzelo na se grijehe svijeta. ...

Gospodin Isus je naπa snaga i sreÊa, veliki spremnik iz kojegljudi u svakoj prilici mogu dobivati snagu. Dok prouËavamo oNjemu, govorimo o Njemu, sve viπe smo spremni prihvatiti Ga;dok se predajemo Njegovoj milosti i primamo blagoslove kojenam nudi, imamo neπto Ëime moæemo pomoÊi drugima. IspunjenizahvalnoπÊu, prenosimo drugima blagoslove koji su nama bespla-tno darovani. Dakle, primanjem i davanjem rastemo u milosti.(Signs of the Times, 22. listopada 1896.)

BZMilost 03.12.2012, 08:54307

Black

308


Nema mjesta za nerad“Tko nije sa mnom, taj je protiv mene! Tko sa mnom nesabire, taj prosipa.” (Luka 11,23)

Kako bi naπe svjetlo moglo obasjati svijet, osim uz pomoÊnaπeg dosljednog krπÊanskog æivota? Kako bi svijet mogao sazna-ti da pripadamo Kristu ako niπta ne Ëinimo za Njega? ... Nemaneutralnog tla izmeu onih koji napreæuÊi sve svoje snage rade zaKrista i onih koji rade za neprijatelja duπa. Svaki koji besposlenostoji u Gospodnjem vinogradu ne samo da sam niπta ne Ëini, veÊsmeta i onima koji pokuπavaju raditi. Sotona Êe naÊi posla svimakoji ne rade ozbiljno na svojem spasenju i spasenju svojih bliæ-njih. ... Kada krπÊanin postane neoprezan, moÊni neprijatelj kre-Êe u iznenadan i æestok napad. Ako vjernici Crkve nisu aktivni ibudni, bit Êe prevareni njegovim lukavstvima. (5T 393,394)

Mnogi koji bi morali Ëvrsto stati uz istinu i pravdu, pokazujuneodluËnost i slabost i tako ohrabruju Sotonu da ih napadne. Onikoji ne napreduju u milosti, koji ne nastoje postiÊi najviπi stu-panj boæanskih dostignuÊa, bit Êe svladani. ...

U ovom vremenu sukoba i nevolja nama je potrebna svakapomoÊ i svaka utjeha koju moæemo izvuÊi iz pravednih naËela, izËvrstih vjerskih opredjeljenja, iz trajnog osvjedoËenja u Kristovuljubav i bogatog iskustva u duhovnim pitanjima. Mi Êemo dostiÊivisinu rasta muπkaraca i æena u Isusu Kristu jedino ako budemoneprestano rasli u milosti. (Isto, 104,105)

Upravo djelo koje obavljamo ili koje ne obavljamo govori ve-likom silom o naπem æivotu i naπoj buduÊnosti. Bog zahtijeva odnas da iskoristimo svaku priliku koja nam se pruæa da budemokorisni. Ako to ne uËinimo, dovodimo u opasnost naπ duhovnirast. Mi moramo obaviti veliko djelo. Ne provodimo u besposlicidragocjene trenutke koje nam je Bog dao da bismo usavrπili svojkarakter za Nebo. Mi ne smijemo biti neaktivni ili tromi u svojemposlu jer nemamo na raspolaganju nijedan trenutak koji bismomogli provesti bez svrhe i cilja. Bog Êe nam pomoÊi da svladamosvoje mane ako Mu se budemo molili i vjerovali u Njega. Mi mo-æemo postati i viπe nego pobjednici u Onome koji nas je ljubio.(3T 540)

BZMilost 03.12.2012, 08:54308

Black

309


Potrebne æivotne duænosti“Meni ni najmanje nije do æivota; samo da dovrπim svoju trku— sluæbu koju primih od Gospodina Isusa: svjedoËiti za Kri-stovo evanelje milosti Boæje.” (Djela 20,24)

Vaπa duhovna snaga i rast u milosti bit Êe razmjerni djeluljubavi i dobrim djelima koja radosno Ëinite za svojega Spasiteljakoji vam nije uskratio niπta, Ëak ni svoj æivot, da bi vas mogaospasiti. ...

Naπa dobra djela sama po sebi neÊe spasiti nijednoga od nas,ali mi se ne moæemo spasiti bez dobrih djela. Poπto uËinimo sveπto smo mogli u ime Isusa Krista i Njegovom snagom, ipak treba-mo reÊi: “Beskorisne smo sluge.” (Luka 17,10) (4T 228)

Ako imate bogatstvo Kristove milosti u svojem srcu, neÊetega zadræati za sebe, jer spasenje duπa ovisi o poznavanju putaspasenja koji im vi moæete dati. Oni moæda neÊe doÊi k vama iotkriti vam teænje svojega srca, ali mnogi su gladni, nezadovoljni,a Krist je umro da bi stekli bogatstvo Njegove milosti. ©to Êete viuËiniti da bi i te duπe dobile udio u blagoslovima koje uæivate? ...

Rast u milosti pokazuje se poveÊanjem sposobnosti za rad uBoæjem djelu. Onaj tko uËi u Kristovoj πkoli znat Êe kako se trebamoliti i kako govoriti u UËiteljevo ime. ShvaÊajuÊi da mu nedosta-je mudrosti i iskustva, on Êe se upisati u πkolu velikog UËiteljajer zna da samo na taj naËin moæe steÊi savrπenstvo u Gospodnjojsluæbi. I tako Êe svakoga dana postajati sve sposobniji za razu-mijevanje duhovnih pitanja. Na kraju svakog novog dana prove-denog u marljivom radu, bit Êe joπ bolje pripremljen za pomaga-nje bliænjima. (HP 320)

Mnogi Kristovi sljedbenici tek trebaju nauËiti vaænu pouku odragovoljnoj revnosti u izvrπavanju æivotnih duænosti. Potrebno jemnogo viπe milosti, mnogo viπe uravnoteæenog karaktera da bimogli raditi za Boga u svojstvu mehaniËara, trgovca, pravnika iliratara, da bi naËela krπÊanstva bila unesena u uobiËajeni poslov-ni æivot, nego raditi kao priznati misionar u nekom polju. »ovjekmora imati veliku duhovnu snagu da unese vjeru u radionicu iliured posveÊujuÊi dijelove svakidaπnjeg æivota, ureujuÊi svakiposlovni pothvat u skladu s mjerilima iz Boæje rijeËi. Ali to jeupravo ono πto Gospodin zahtijeva. (CT 279)

BZMilost 03.12.2012, 08:54309

Black

310


Skromne prilike“I πto god nakaniπ uËiniti, uËini dok moæeπ.” (Propovjednik9,10)

Niπta neÊe tako podignuti samopoærtvovnu revnost i viπeupotpuniti i ojaËati karakter kao ukljuËenje u rad za druge. ...Nitko meutim ne treba Ëekati da bude pozvan u neko dalekopolje prije no πto poËne pomagati drugima. Vrata sluæbe posvudasu otvorena. Svuda su oko nas oni kojima treba naπa pomoÊ. ...

Mi trebamo shvatiti svoju duænost da radimo za one koji æiveu naπem susjedstvu. Razmiπljaj i prouËavaj kako bi pronaπao naj-bolji naËin da pomogneπ onima koji ne pokazuju zanimanje zareligijske predmete. Dok posjeÊujeπ svoje prijatelje i susjede, po-kaæi zanimanje za njihov duhovni i tjelesni napredak. Govori imo Kristu kao o Spasitelju koji opraπta grijehe. Pozovi svoje susje-de u svoj dom, Ëitaj zajedno s njima iz stranica dragocjene Biblijei iz knjiga koje objaπnjavaju njezine istine. Pozovi ih da ti sepridruæe u pjesmi i molitvi. Kod ovih malih sastanaka sam ÊeKrist biti prisutan, kao πto je obeÊao, a srca Êe biti dirnuta Nje-govom miloπÊu. ...

Mnogi se æale da æive ograniËenim, jednostranim æivotom.Ako hoÊe, oni svoj æivot mogu uËiniti dinamiËnim i utjecajnim.Oni koji ljube Isusa srcem, i umom i duπom, i bliænjega svojegakao samoga sebe, imaju na raspolaganju πiroko polje u kojemumogu upotrijebiti svoju sposobnost i utjecaj.

Neka nitko ne proe pored malih prilika u oËekivanju veÊezadaÊe. Moæda si uspjeπan u obavljanju malih zadataka, dok po-kuπaj da uËiniπ veÊi posao zavrπava promaπajem, pri Ëemu padaπu razoËaranje. Da bi razvio sposobnost i spretnost za veÊi zada-tak, trebaπ Ëiniti, upotrebljavajuÊi svoju snagu, ono πto moæeπ.Omalovaæavanjem svakodnevnih prilika, propuπtanjem malih stvarikoje su na dohvatu ruke, mnogi usahnu i ostaju besplodni. ...

U poljima u kojima su okolnosti tako nepovoljne i obeshra-brujuÊe da mnogi nisu voljni tamo poÊi, nastale su zadivljujuÊepromjene zahvaljujuÊi naporima samopoærtvovnih Boæjih slugu.Oni su radili strpljivo i ustrajno, ne oslanjajuÊi se na ljudskusnagu, veÊ na Boga, Ëija je milost bila njihova potpora. KoliËinaovako ostvarenih dobara na ovom se svijetu neÊe saznati, ali Êese zato blagoslovljeni rezultati vidjeti u slavnoj buduÊnosti. (Putu bolji æivot, str. 85—87)

BZMilost 03.12.2012, 08:54310

Black

311


Zaπto nevolje?“I zasjest Êe kao onaj πto topi srebro i proËiπÊava. OËistit Êesinove Levijeve i proËistit Êe ih kao zlato i srebro, da prinoseJahvi ærtvu u pravednosti.” (Malahija 3,3)

Ovdje je rijeË o procesu oplemenjivanja i ËiπÊenja koji trebaobaviti Gospodin nad vojskama. Sigurno je da Êe to djelo duπi bitivrlo neugodno, ali se samo na taj naËin moæe ukloniti smeÊe isramotna neËistoÊa. Sve naπe nevolje su nuæne da nas pribliæenaπem nebeskom Ocu posluπnoπÊu Njegovoj volji, da bismo Mumogli ponuditi prinos u pravdi. Bog je svima nama dao sposobno-sti i talente koje trebamo iskoristiti i potrebno nam je novo i æivoiskustvo u duhovnom æivotu da bismo ispunili Boæju volju. Nika-kvo iskustvo iz proπlosti ne moæe zadovoljiti naπe sadaπnje potre-be ili nas osposobiti da svladamo teπkoÊe na svojem putu. Mimoramo svakoga dana dobivati novu milost i novu snagu da bi-smo postali pobjednici. ...

Abraham, Mojsije, Ilija, Daniel i mnogi drugi bili su svi vrlobolno kuπani, ali svaki na svoj naËin. Svatko prolazi svoj posebniispit, svoje posebne nevolje u drami æivota, ali ista nevolja rijetkose joπ jednom pojavljuje. Svako stjeËe svoje posebno iskustvo,jedinstveno po svojem karakteru i okolnostima da bi obavio odre-eno djelo. Bog ima posao, svrhu za æivot svakoga od nas pojedi-naËno. Svako djelo, ma koliko neznatno, ima svoje mjesto. ...

Æeljela bih da svi budu svjesni da svaki korak koji poduzima-ju ostavlja trajan i snaæan dojam na njihov æivot, kao i na karakterdrugih. O, koliko nam je onda potrebna veza s Bogom! Kolikonam je potrebna boæanska milost da usmjerava svaki naπ korak,da nam pokazuje kako moæemo usavrπiti svoj krπÊanski karakter!

KrπÊani Êe morati prolaziti kroz nove sukobe i nevolje u ko-jima im njihova prijaπnja iskustva neÊe biti dovoljna kao vodiËi.Mi sada moramo uËiti od svojeg boæanskog UËitelja isto tolikokoliko i u bilo kojem drugom razdoblju æivota, a moæda Ëak i viπe.I πto viπe iskustava stjeËemo, πto se viπe pribliæavamo Ëistomnebeskom svjetlu, to Êemo u sebi prepoznati viπe mana kojima jepotrebna reforma. ... Put pravednikov put je stalnog napredova-nja, iz snage u snagu, iz milosti u milost, iz slave u slavu. Boæan-sko prosvjetljenje poveÊavat Êe se sve viπe i viπe, u skladu snaπim napredovanjem, osposobljavajuÊi nas da se suoËimo s odgo-vornostima i nevoljama koje nas oËekuju. (RH, 22. lipnja 1886.)

BZMilost 03.12.2012, 08:54311

Black

312


Boæja punina“I upoznati ljubav Kristovu koja nadilazi spoznaju; da budeteispunjeni do sve punine koja dolazi od Boga.” (Efeæanima3,19)

Bog poziva one koji znaju Njegovu volju da izvrπavaju NjegovurijeË. Slabost, mlakost i neodluËnost pokreÊu Sotonine napade,tako da Êe oni koji dopuπtaju tim osobinama da se razvijaju bitikao bespomoÊni plijen, odneseni valovima kuπnji. ...

Svako sredstvo milosti mora se marljivo iskoristiti da bi Bo-æja ljubav mogla obilovati u duπi sve viπe i viπe, “da mogneteprosuditi ono πto je bolje: da budete Ëisti i besprijekorni za Kristovdan, i na slavu i hvalu Boæju puni roda — pravednosti — kojidolazi po Isusu Kristu” (Filipljanima 1,10.11). Vaπ krπÊanski æivotmora poprimiti energiËan i odluËan oblik. Vi moæete dostiÊi viso-ki ideal koji vam je postavljen u Pismu, i to morate uËiniti akoæelite biti Boæja djeca. Vi ne moæete mirovati; morate ili napredo-vati ili nazadovati. Morate steÊi duhovno znanje da “budete spo-sobni shvatiti zajedno sa svim svetima koja je tu πirina, duljina,visina i dubina i upoznati ljubav Kristovu koja nadilazi spoznaju;da budete ispunjeni do sve punine koja dolazi od Boga”. ...

HoÊete li da vaπ krπÊanski rast bude ograniËen, ili æelitesteÊi iskustvo zdravog napredovanja u duhovnom æivotu? Tamogdje ima duhovnog zdravlja, ima i rasta. Boæje dijete raste dok nedostigne visinu rasta muπkaraca i æena u Isusu Kristu. Nemagranica tom napredovanju. ...

Mi trebamo izvojevati velike pobjede ili Êemo izgubiti Neboako ih ne postignemo. Tjelesno srce mora biti razapeto jer jesklono moralnoj pokvarenosti, a njezin kraj je smrt. Niπta osimæivotodavnog utjecaja Evanelja ne moæe pomoÊi duπi. Molite seda velika snaga Svetoga Duha sa svojom oæivljujuÊom, okrep-ljujuÊom, preobraæavajuÊom snagom dosegne duπu i da sliËnoelektriËnom udaru koji pogaa paraliziranu duπu i Ëini da svakinjezin æivac bude proæet novim æivotom, postigne da se cijeliËovjek iz svojeg zamrlog, tjelesnog, Ëulnog stanja vrati u stanjeduhovnog zdravlja. Na taj Êete naËin postati dionici boæanskenaravi oslobodivπi se pokvarenosti koju su u svijet donijele stra-sti; u vaπoj duπi pokazat Êe se obliËje Onoga Ëijim se ranamaiscijelismo. (5T 263—267)

BZMilost 03.12.2012, 08:54312

Black

313

1. studenoga Samo miloπÊu

PlaÊa ili dar?“Jer je plaÊa grijeha smrt, a milosni dar Boæji jest æivotvjeËni u Kristu Isusu, Gospodinu naπemu.” (Rimljanima 6,23)

Prigodom stvaranja Ëovjeku su darovane plemenite sposob-nosti i uravnoteæen um. Bio je savrπeno biÊe, u savrπenu skladus Bogom. Misli su mu bile Ëiste, a ciljevi sveti. Ali neposluπnostje izopaËila njegove sposobnosti, pa se umjesto ljubavi pojavilasebiËnost. Prijestup je toliko oslabio njegovu narav da se vlasti-tom snagom viπe nije mogao oduprijeti sili zla. Postao je Sotoninrob, i to bi ostao zauvijek da se sâm Bog nije umijeπao. KuπaË jenamjeravao osujetiti plan po kojemu je Bog stvorio Ëovjeka, iZemlju ispuniti tugom i oËajem. (Put Kristu, str. 12)

Po svojoj naravi mi smo daleko od Boga. Sveti Duh ovakoopisuje naπe stanje: “... bili ste mrtvi zbog svojih prekrπaja igrijeha...” (Efeæanima 2,1) i “sva je glava bolna, srce iznemoglo;od pete do glave nigdje zdrava mjesta...” (Izaija 1,5.6) Mi smo sezapleli u Sotoninu mreæu, a on ljude “... æive dræi u ropstvu davrπe njegovu volju.” (2. Timoteju 2,26) Bog nas æeli iscijeliti iosloboditi. Ali, buduÊi da to zahtijeva potpunu promjenu i obnovucijelog naπega biÊa, moramo se potpuno predati Njemu.

Borba protiv samoga sebe najveÊa je borba koja se ikadavodila. Odricanje od samoga sebe i podreivanje svega Boæjoj voljine ide bez borbe, ali se duπa mora pokoriti Bogu prije nego πtose moæe preporoditi i postati sveta. ...

Bog ne utjeËe silom na volju svojih stvorenja. On ne moæeprihvatiti izraze πtovanja koji nisu dragovoljni i svjesni. Iznuenapokornost sprijeËila bi svaki pravi razvitak uma ili karaktera;naËinila bi od Ëovjeka obiËni stroj. To nije Stvoriteljeva namjera.On æeli da Ëovjek, vrhunsko djelo Njegove stvaralaËke sile, dostignenajviπi stupanj razvoja. Stoga pred nas postavlja visinu blagoslovado koje nas svojom miloπÊu æeli uzdignuti. On nas poziva da Muse predamo kako bi mogao izvrπiti svoju volju u nama, a namaprepuπta da odluËimo hoÊemo li biti osloboeni robovanja grijehui uæivati uzviπenu slobodu Boæjih sinova. (Isto, str. 35,36)

BZMilost 03.12.2012, 08:54313

Black

314


Odrediti cijenu“Ali sve to πto mi je bilo vrijedno, izgubilo je u mojoj cijenivrijednost za me zbog Krista.” (Filipljanima 3,7)

Mojsije se odrekao kraljevstva koje ga je oËekivalo, Pavao seodrekao prednosti bogatstva i Ëasti u svome narodu, i to sve zbogæivota ispunjenog noπenjem odgovornosti u Gospodnjoj sluæbi.Mnogima æivot ovih ljudi izgleda kao æivot odricanja i ærtve. Je lidoista bilo tako?... Mojsiju je bila ponuena faraonova palaËa ivladarsko prijestolje; ali, u tim gospodskim dvorovima bilo je gre-πnih zadovoljstava koja su navodila ljude da zaborave Boga, i onje umjesto njih izabrao “postojano dobro i pravdu”. (Izreke 8,18)Umjesto da se poveæe s veliËinom Egipta, izabrao je da svoj æivotpoveæe s Boæjom namjerom. Umjesto da daje zakone Egiptu, onje po Boæjoj uputi ostavio zakone svijetu. Postao je orue prekokojega je Bog ljudima objavio naËela koja su zaπtita doma i dru-πtva, i ugaoni kamen napretka naroda — naËela koja danas pri-znaju najveÊi ljudi svijeta kao temelj svega πto je najbolje u vla-davini koju ljudi postavljaju.

VeliËina Egipta leæi u prahu. Njegova moÊ i civilizacija suiπËezle. Ali Mojsijevo djelo nikada ne moæe propasti. Velika na-Ëela pravednosti, Ëijem je uspostavljanju posvetio svoj æivot, os-taju vjeËno... S Kristom na putovanju kroz pustinju, s Kristom nabrdu preobraæenja, s Kristom u nebeskim dvorovima — Mojsije jena Zemlji bio blagoslovljen i na blagoslov, a na Nebu u Ëasti.

I Pavla je u njegovim raznovrsnim zadacima podræavala okre-pljujuÊa sila Kristove prisutnosti. Sâm je izjavio: “Sve mogu uonome koji mi daje snagu.” (Filipljanima 4,13) ... Tko moæe pro-cijeniti kakav je utjecaj na svijet imalo Pavlovo æivotno djelo?Koliko od svih tih blagotvornih utjecaja koji ublaæavaju stradanje,tjeπe æalosne, obuzdavaju zlo, uzdiæu æivot iznad svega πto jesebiËno i osjetilno i ozaruju ga nadom u besmrtnost, koliko odsvega toga treba pripisati djelu Pavla i njegovih saradnika dok su,noseÊi Evanelje o Boæjem Sinu, nezapaæeni putovali iz Azije svedo obala Europe?

Koliku bi vrijednost imao svaËiji æivot kad bi postao orue uBoæjim rukama za πirenje takvih blagoslovljenih utjecaja? KolikuÊe vrijednost u vjeËnosti imati promatranje rezultata takvog æivot-nog djela? (Odgoj, str. 59—61)

BZMilost 03.12.2012, 08:54314

Black

315


Pogledaj i æivi!“Kao πto je Mojsije podigao zmiju u pustinji, tako mora bitipodignut Sin »ovjeËji, da svatko tko vjeruje u njega ima æivotvjeËni.” (Ivan 3,14.15)

Podizanje mjedene zmije trebalo je pouËiti Izrael jednoj vaænojpouci. Oni se sami nisu mogli spasiti od smrtonosnog uËinkaotrova u ranama. Samo ih je Bog mogao izlijeËiti. Ipak od njih setraæilo da pokaæu vjeru u sredstvo πto ga je On dao. Oni su moraligledati da bi æivjeli. Bog je prihvatio njihovu vjeru, a nju su izra-zili gledajuÊi zmiju. Oni su znali da u zmiji nije bilo moÊi, veÊ daje ona bila simbol Krista, i njima je tako prikazana nuænost vjereu Njegove zasluge. Mnogi su nakon toga prinijeli svoje ærtve BogusmatrajuÊi da su se na taj naËin iskupili za svoje grijehe. Oni senisu oslanjali na Otkupitelja koji je trebao doÊi, Ëija su predslikabile ove ærtve. Gospod ih je sada trebao nauËiti da same ærtve neposjeduju viπe sile ili vrlina od mjedene zmije, veÊ svoje umovetrebaju usmjeriti na Krista, veliku ærtvu za grijeh. ...

Izraelci su spasili svoje æivote gledajuÊi uzdignutu zmiju. Tajje pogled podrazumijevao vjeru. Oni su æivjeli jer su vjerovaliBoæjoj rijeËi i imali povjerenja u sredstva ponuena za njihovoozdravljenje. Tako greπnik moæe pogledati na Krista i æivjeti. Onprima oprost vjerom u ærtvu pomirenja. Za razliku od nepomiË-nog, beæivotnog simbola, Krist u sebi ima ima moÊ i krepost daiscijeli pokajanog greπnika.

Premda se greπnik ne moæe spasiti, ipak postoji neπto πto onmoæe uËiniti da osigura spasenje. “A tko doe k meni,” kaæeKrist, “sigurno ga neÊu izbaciti van.” (Ivan 6,37) Ali mi moramodoÊi k Njemu, i kad se pokajemo za svoje grijehe, moramo vjerovatida nam On opraπta i da nas prihvaÊa. Vjera je Boæji dar, ali je unaπoj moÊi da se njome sluæimo. Vjera je ruka kojom se duπa dræiboæanskih ponuda milosti i milosra. ...

Isus je dao svoju rijeË da Êe spasiti sve koji dou k Njemu.Premda Êe milijuni kojima je potrebno spasenje odbaciti Njegovuponuenu milost, nitko tko se uzda u Njegove zasluge neÊe pro-pasti. (Patrijarsi i proroci, str. 357—359)

BZMilost 03.12.2012, 08:54315

Black

316


Kada je Sotona nemoÊan?“Blizu je Jahve onima koji su skrπena srca, a klonule duπespasava.” (Psalam 34,19)

Sotona zna da Êe oni koji od Boga traæe oprost i milost idobiti ono πto traæe; zato im i napominje njihove grijehe da bi ihobeshrabrio. On stalno pokuπava naÊi priliku da uloæi prigovorprotiv onih koji nastoje biti posluπni Bogu. I njihovu najbolju inajprihvatljiviju sluæbu on prikazuje kao pokvarenu. Bezbrojnimsmicalicama, najpodmuklijim i najokrutnijim, pokuπava izazvatinjihovu propast.

»ovjek nije sposoban vlastitom snagom suoËiti se s napa-dima neprijatelja. U haljinama koje su uprljane grijehom, svjestansvoje krivice, on stoji pred Bogom. Ali Isus, naπ Zastupnik, us-pjeπno zagovara one koji su pokajanjem i vjerom predali svojeduπe Njemu na Ëuvanje. On zastupa njihov sluËaj i moÊnim do-kazom Golgote pobjeuje njihovog tuæitelja. Njegova savrπenaposluπnost Boæjem Zakonu dala Mu je svu vlast i na Nebu i naZemlji, i On zahtijeva od svoga Oca milost i pomirenje za greπnogËovjeka. Tuæitelju svoje braÊe On izjavljuje: “Suzbio te Jahve,Satane! Ove sam otkupio svojom krvlju, to su glavnje izvuËene izognja!” A onima koji se u vjeri oslanjaju na Njega, On ulijevasigurnost: “Evo, skidam s tebe tvoju krivicu i odijevam te u dra-gocjenu haljinu!” (Zaharija 3,4)

Svi oni koji se obuku u haljine Kristove pravednosti stajat Êepred Njim kao Njegovi izabranici, vjerni i pravedni. Sotona nemamoÊi da ih istrgne iz Spasiteljeve ruke. Krist neÊe dopustiti daijedna duπa koja je pokajniËki i vjerom zatraæila Njegovu zaπtitupadne pod vlast neprijatelja. On daje svoju rijeË: “U moje nekdoe okrilje, neka sklopi mir sa mnom, mir neka sklopi sa mnom!”(Izaija 27,5) ObeÊanje dano Joπui dano je svima: “Ako budeπ mo-jim putovima hodio i mojih se pridræavao naredaba ... dat Êu tipristup meu one koji ondje stoje.” (Zaharija 3,7) Aneli Gospod-nji stajat Êe s njihove obje strane, Ëak i u ovom svijetu, a oni Êena kraju stajati meu anelima koji okruæuju Boæje prijestolje.(Izraelski proroci i kraljevi, str. 372,373)

BZMilost 03.12.2012, 08:54316

Black

317


Gladnima i æednima“Blago æednima i gladnima pravednosti, jer Êe se nasititi!”(Matej 5,6)

O, kada biste mogli shvatiti kakve bogate zalihe milosti i sileËekaju da ih zatraæite! Oni koji su gladni i æedni pravednosti,nasitit Êe se i napojiti! Mi moramo pokazivati veÊu vjeru doktraæimo od Boga sve potrebne blagoslove. (5T 17)

Snaga koja se stjeËe u molitvi Bogu, zajedno s osobnim napo-rima da um postane promiπljen i oprezan, priprema Ëovjeka zaobavljanje svakidaπnjih duænosti i pomaæe mu da zadræi mirnoÊuu svim okolnostima bez obzira na to koliko bile teπke. Kuπnjekojima smo svakoga dana izloæeni Ëine molitvu nuænom. Da binas Boæja sila mogla vjerom odræati, naπe misli moraju se ne-prestano uzdizati Bogu u tihoj molitvi za pomoÊ, za svjetlo, zasnagu, za znanje. Meutim, misli i molitva ne mogu zamijenitiozbiljno i vjerno koriπtenje vremena. I rad i molitva imaju svojenezaobilazno mjesto u usavrπavanju krπÊanskog karaktera.

Mi moramo æivjeti æivotom misli i æivotom akcije, tihe moli-tve i marljivog rada. ... Bog zahtijeva od nas da budemo æivaposlanica koju poznaju i Ëitaju svi ljudi. Duπa koja se obraÊaBogu u svakidaπnjoj iskrenoj molitvi traæeÊi snagu, pomoÊ i silu,imat Êe plemenite teænje, jasno razumijevanje istine i duænosti,uzviπene ciljeve svojega djelovanja i bit Êe stalno gladna i æednapravednosti. (4T 459,460)

Slabosti ljudske naravi trebamo shvatiti i vidjeti gdje Ëovjekgrijeπi u svojoj samodovoljnosti. I tada Êemo biti puni æelje dabudemo upravo ono πto Bog æeli da budemo — neporoËni, pleme-niti i posveÊeni. Bit Êemo gladni i æedni Kristove pravednosti.SliËnost Bogu bit Êe jedina teænja naπe duπe. To je bila i æeljakoja je ispunjavala Henokovo srce. »itamo da je on hodio s Bo-gom. On je s odreenom namjerom prouËavao Boæji karakter. Nijesam sebi obiljeæavao put ili provodio svoju volju. ... Trudio se dasebe usuglasi s boæanskim likom. (1BC 1087)

Nema nikakvog izgovora za odustajanje od borbe ili malodu-πnost, jer se sva obeÊanja o nebeskoj milosti odnose na one kojisu gladni i æedni pravde. JaËina teænje prikazana glau i æeujamËi da Êe æeljena potpora biti dana. (7T 213)

BZMilost 03.12.2012, 08:54317

Black

318


Iz cijelog srca“Traæit Êete me i naÊi me jer Êete me traæiti svim srcemsvojim.” (Jeremija 29,13)

Mnogi se oslanjaju na laænu nadu, na nadu bez pravog teme-lja. Kada izvor nije Ëist, onda ni voda koja teËe iz njega nije Ëista.OËistite izvor i imat Êete Ëistu vodu. Ako je srce pravo, onda Êei vaπe rijeËi, vaπa odjeÊa i vaπa djela biti pravi. Prave poboænostinema dovoljno. Ne bih æeljela sramotiti svojega UËitelja izjavomda je i nemarna, lakomislena osoba, koja se ne moli Bogu, pravikrπÊanin. Ne! KrπÊanin je onaj koji pobjeuje kuπnje i strastikoje ga napadaju. Ima lijeka za duπu koju muËi grijeh. Taj lijekje u Isusu, naπem dragom Spasitelju! Njegova je milost dovoljnai najslabijem; ali i najjaËi mora imati Njegove milosti ili Êe propa-sti.

Vidjela sam kako se ta milost moæe dobiti. Uite u svojuklijet, i tu, u samoÊi, otvorite svoje srce Bogu: “»isto srce stvorimi, Boæe, i duh postojan obnovi u meni!” (Psalam 51,12) Buditeozbiljni, budite iskreni! Usrdna molitva moæe mnogo uËiniti. KaoJakov borite se s Bogom u molitvi. Borite se kao Isus u getse-manskom vrtu, neka krvavi znoj teËe s vaπega Ëela. Morate uloæitinapor! Ne napuπtajte svoju klijet dok ne budete jaki u Gospodinu;a onda bdijte, i sve dok budete bdjeli, dok se budete molili, bitÊete sposobni svladavati svoje ukorijenjene, opake grijehe i Boæjamilost moÊi Êe se pokazati u vama!

Boæe saËuvaj da vas prestanem opominjati! Mladi prijatelji,traæite Gospodina iz cijeloga srca! Budite gorljivi u tome, i kadaiskreno osjetite da biste propali bez Boæje pomoÊi, kada budeteËeznuli za Njim kao πto koπuta Ëezne za potokom, Gospodin Êevam brzo udijeliti snagu. Osjetit Êete mir koji nadilazi svaki ra-zum. Ako oËekujete spasenje, morate se moliti. ... Molite se Boguda u vama izvrπi temeljitu promjenu tako da se u vaπem æivotupokaæu rodovi Njegovog Duha. ... Prednost je svakog krπÊanina dana sebi osjeti snaæno djelovanje Boæjega Duha. Onda Êe blagi,nebeski mir proæimati misli, i vi Êete s uæitkom razmiπljati oBogu i Nebu. Gostit Êete se slavnim obeÊanjima iz Boæje rijeËi.Ipak, imajte na umu da ste tek zapoËeli æivjeti krπÊanskim æivo-tom. Znajte da ste tek uËinili prve korake na putu koji vodi uvjeËni æivot. (1T 158,159)

BZMilost 03.12.2012, 08:54318

Black

319


To ne dolazi od vas“Da, miloπÊu ste spaπeni — po vjeri. To ne dolazi od vas; toje dar Boæji!” (Efeæanima 2,8)

Apostol je æelio da oni kojima piπe imaju na umu da u svojemæivotu moraju pokazati veliËanstvenu promjenu koju je u njimapokrenula Kristova preobraæavajuÊa milost. Trebali su postati svje-tlo svijetu, svojim oËiπÊenim, posveÊenim karakterom πiriti utje-caj kojim Êe onemoguÊiti utjecaj sotonskih orua. Trebali su seuvijek sjeÊati rijeËi: “To ne dolazi od vas!” Svakako da sami nisumogli promijeniti svoje srce. I zato, kada svojim naporima pokre-nu duπe da napuste redove sotonskih pristaπa i stanu na Kristovustranu, neÊe smjeti sebi pripisati bilo kakvu zaslugu za promjenukoja se dogodila. (RH, 10. svibnja 1906.)

Bog poziva sve one koji æele doÊi da slobodno piju s izvoravode æivota. Boæja sila je jedan od Ëimbenika uspjeπnosti u veli-kom djelu postizanja pobjede nad svijetom, tijelom i avlom. Uskladu s boæanskim planom trebamo slijediti svaku zraku svjetlakoja nam dolazi od Boga. »ovjek bez Boga ne moæe niπta postiÊi,a Bog je tako oblikovao svoje planove da u djelu obnavljanjaljudskog roda ni On ne moæe niπta postiÊi bez suradnje ljudskogi boæanskog. Dio koji se zahtijeva od Ëovjeka neizmjerno je mali,a ipak, po Boæjem planu, to je upravo onaj dio koji je potreban dabi cjelokupno djelo postiglo uspjeh. (MS 113, 1898.)

Velika promjena koja se zapaæa u æivotu greπnika nakon obra-Êenja ne ostvaruje se nikakvom ljudskom dobrotom. ...

Onaj tko obiluje miloπÊu, dao nam je svoju milost. Stoga seNjemu trebaju uzdizati naπe hvale i zahvaljivanja jer je postao naπSpasitelj. Neka Njegova ljubav, ispunjavajuÊi naπe srce i naπ um,poteËe iz naπeg æivota bogatim tijekovima milosti. Dok smo joπbili mrtvi u svojim prijestupima i grijesima, On nas je podigao uduhovni æivot. On je donio milost i oprost ispunjavajuÊi duπunovim æivotom. Upravo tako greπnik prelazi iz smrti u æivot. Onsada preuzima svoje nove duænosti u Kristovoj sluæbi. Njegovæivot postaje Ëestit i krepak, ispunjen dobrim djelima. Krist jerekao: “Jer ja æivim, i vi Êete æivjeti!” (Ivan 14,19) ...

NeÊe biti drugog vremena milosti. Sada, dok joπ zove, akoËujemo Gospodnji glas i ako se potpuno obratimo Njemu, On Êeimati milosti prema nama i oprostiti nam. (RH, 10. svibnja 1906.)

BZMilost 03.12.2012, 08:54319

Black

320


Obnovljeni mir“Milost vam i mir od Boga, Oca naπega, i Gospodina IsusaKrista.” (Koloπanima 1,2)

Krist je “Knez mironosni” (Izaija 9,5). Njegovo je poslanjevratiti Zemlji i Nebu mir πto ga je grijeh naruπio. “Dakle: opravdanivjerom u miru smo s Bogom po naπem Gospodinu Isusu Kristu.”(Rimljanima 5,1) Tko god se odrekne grijeha i otvori svoje srceKristovoj ljubavi, postaje sudionik toga nebeskog mira.

Nema drugog temelja mira osim toga. Kristova milost, pri-mljena u srce, suzbija svako neprijateljstvo, stiπava sukobe iispunjava duπu ljubavlju. Onoga tko je u miru s Bogom i sa svo-jim bliænjima nitko ne moæe uËiniti nesretnim. U njegovu srcuneÊe biti zavisti, tu nema mjesta zlim sumnjiËenjima, mrænja nemoæe postojati. Srce koje je u skladu s Bogom ispunjeno je ne-beskim mirom i πiri njegov blagoslovljeni utjecaj na sve oko sebe.Duh mira spuπtat Êe se kao rosa na srca umorna i izmuËena odsvjetovnih sukoba.

Kristovi sljedbenici poslani su u svijet s vijeπÊu mira. Sva-tko tko tihim, nesvjesnim utjecajem svetoga æivota objavljujeKristovu ljubav, svatko tko rijeËju ili djelom navodi drugoga dase odrekne grijeha i preda svoje srce Bogu, pripada graditeljimamira. ...

Duh mira dokaz je njihove povezanosti s Nebom. Okruæuje ihugodno ozraËje Kristove osobnosti. Miomiris æivota i ljepota ka-raktera otkrivaju svijetu da su oni Boæja djeca. Ljudi uviaju dasu bili s Isusom. (Isusov govor na Gori, str. 44,45)

Kristova milost mora biti utkana u svaki stupanj razvoja ka-raktera. ... Svakodnevno urastanje u Kristov æivot stvara u duπiblaæenstvo mira; takav æivot stalno donosi rod. ... U æivotu onihkoji su otkupljeni Kristovom krvlju, samoprijegor Êe biti stalnapojava. Vidjet Êe se dobrota i pravednost. Tiho, unutarnje isku-stvo uËinit Êe da æivot bude pun poboænosti, vjere, krotkosti istrpljenja. To treba postati naπe svakidaπnje iskustvo. Mi trebamooblikovati karakter slobodan od grijeha — karakter koji je postaopravedan pod utjecajem Kristove milosti koja prebiva u nama. (CH633,634)

BZMilost 03.12.2012, 08:54320

Black

321


Zajedniπtvo s Kristom“Nego se obucite u Gospodina naπega Isusa Krista i ne brini-te se oko tjelesnoga da ne ugaate pohotama!” (Rimljanima13,14)

Da bi postigao spasenje ljudi, Bog se sluæi razliËitim sred-stvima. On se obraÊa ljudima preko svoje RijeËi i svojih slugu,πalje im preko Svetoga Duha poruke u kojima ih opominje, ukora-va i pouËava. Ta sredstva su odreena da prosvijetle razumijeva-nje ljudi, da im otkriju njihovu duænost i njihove grijehe, ali iblagoslove koje trebaju dobiti; da probude u njima svijest o du-hovnom siromaπtvu kako bi mogli otiÊi Kristu i u Njemu naÊimilost koja im je potrebna. ...

Svaki pojedinac svojom odlukom ili odbacuje Krista ako nenjeguje Njegov duh i ne slijedi Njegov primjer, ili ulazi u osobnozajedniπtvo s Kristom samoodricanjem, vjerom i posluπnoπÊu. Mimoramo, svaki za sebe, izabrati Krista zato πto je On prvi izabraonas. Ovo zajedniπtvo s Kristom trebaju uspostaviti upravo onikoji su po svojoj naravi u neprijateljstvu s Njim. To je odnoskrajnje ovisnosti, u koji mora uÊi oholo srce. To je sveobuhvatnodjelo; i mnogi koji tvrde da su Kristovi sljedbenici, ne znaju niπtao njemu. Oni samo rijeËima prihvaÊaju Spasitelja, ali ne kao je-dinog Vladara svojega srca. ...

Da bismo se odrekli svoje volje, moæda onoga πto po vlastitomizboru volimo ili æelimo, moramo uloæiti napor, pri Ëemu mnogioklijevaju, posrÊu ili se vraÊaju. Meutim, tu bitku mora voditisvako istinski obraÊeno srce. Mi se moramo boriti protiv kuπnjiu sebi i izvan sebe. Moramo postiÊi pobjedu nad sobom, razapetisklonosti i strasti, a onda zapoËeti zajedniπtvo duπe s Kristom. ...Kada se to zajedniπtvo pojavi, moæe se saËuvati samo stalnim,ozbiljnim i muËnim naporima. Krist se sluæi svojom silom daodræi i zaπtiti tu svetu vezu, a ovisni, bespomoÊni greπnik moradoprinijeti svoj dio ulaæuÊi neumorne napore, ili Êe ga Sotonasvojom okrutnom, lukavom silom odvojiti od Krista. ...

Vaπe podrijetlo, ugled, bogatstvo, talenti, vrline, vaπa poboæ-nost, Ëovjekoljublje ... neÊe uspostaviti vezu jedinstva izmeuvaπe duπe i Krista. Vaπa povezanost s Crkvom ... neÊe vam niπtakoristiti ako ne vjerujete u Krista. Nije dovoljno vjerovati neπto oNjemu. Vi morate vjerovati u Njega. Morate se potpuno osloniti naNjegovu spasonosnu milost. (5T 46—49)

BZMilost 03.12.2012, 08:54321

Black

322


©to je Boæja slava?“Zbilja, Bog koji je zapovjedio: ‘Neka iz tame zasvijetli svje-tlo’, on je zasvijetlio u naπim srcima da osvijetli spoznajuslave Boæje na licu Kristovu.” (2. KorinÊanima 4,6)

Boæja slava je Njegov karakter. Dok se nalazio na gori ozbiljnoposredujuÊi pred Bogom, Mojsije se molio: “Pokaæi mi svoju slavu!”OdgovarajuÊi, Gospodin je izjavio: “Dopustit Êu da ispred tebeproe sav moj sjaj ... i pred tobom Êu izustiti svoje ime Jahve. BitÊu milostiv kome hoÊu da milostiv budem; smilovat Êu se komuhoÊu da se smilujem.” Slava Boæja — Njegov karakter — bila jetada otkrivena: “Jahve proe ispred njega te se javi: ‘Jahve! Jahve!Bog milosrdan i milostiv, spor na srdæbu, bogat ljubavlju i vjer-noπÊu, iskazuje milost tisuÊama, podnosi opaËinu, grijeh i prije-stup, ali krivca nekaænjena ne ostavlja.’” (Izlazak 33,18.19; 34,6.7)

Ovaj karakter otkriven je u Kristovom æivotu. Da bi mogaosvojim primjerom osuditi grijeh u tijelu, uzeo je na sebe obliËjegreπnoga tijela. Neprestano je promatrao Boæji karakter i taj ka-rakter neprestano otkrivao svijetu.

Krist æeli da i Njegovi sljedbenici u svojem æivotu otkrivajutaj isti karakter. U svojoj posredniËkoj molitvi za svoje uËenike,sam je izjavio: “Ja sam im predao slavu [karakter] koju si ti menidao, da budu jedno kao πto smo mi jedno — ja u njima, a ti umeni — da postanu potpuno jedno, da svijet upozna da si me tiposlao i da si njih ljubio kao πto si mene ljubio.” (Ivan 17,22.23)

I danas je Njegova æelja da posveti i oËisti svoju Crkvu, “dasam sebi privede Crkvu krasnu, bez ljage, bez bore bez iËegatomu sliËna, da bude sveta i bez mane” (Efeæanima 5,26.27). Kristnije mogao zatraæiti od svojega Oca nikakav veÊi dar nego daonima koji vjeruju u Njega daruje svoj karakter. Kakve li veliËineu tom zahtjevu! Kakvo obilje milosti ima prednost primiti svakiKristov sljedbenik! ... O, kada bismo potpunije znali cijeniti Ëastkoju nam je Krist ukazao! NoseÊi Njegov jaram i uËeÊi od Njega,mi postajemo sliËni Njemu po teænjama, po krotkosti i ljubazno-sti, po miomirisu karaktera. (ST, 3. rujna 1902.)

BZMilost 03.12.2012, 08:54322

Black

323


PosveÊeno duhovno oko“U onaj dan Ëovjek Êe pogledati na svog Stvoritelja i upravitioËi k Svecu Izraelovu.” (Izaija 17,7)

Sva blaga vjeËnosti povjerena su Isusu Kristu na Ëuvanje iOn ih moæe dati kome god æeli; meutim, kako je æalosno πtomnogi tako brzo gube iz vida dragocjenu milost koja im je ponu-ena ako povjeruju u Njega. On Êe dati nebeska blaga onima kojivjeruju u Njega, gledaju na Njega, prebivaju u Njemu. ... On pozivapripadnike svojeg izabranog, posebnog naroda, koji Ga voli i kojiMu sluæi, da dou k Njemu i traæe, i On Êe im dati kruh æivota,napojiti ih vodom æivota koja Êe u njima postati izvor vode kojateËe u æivot vjeËni.

Isus je donio na naπ svijet nagomilana blaga svojega Oca i svikoji budu vjerovali u Njega, bit Êe posvojeni kao Njegovi nasljed-nici. On izjavljuje da Êe velika nagrada pripasti onima koji stra-daju radi Njegova imena. (1SM 138)

Ovaj svijet je samo mali atom u beskrajnom prostoru kojimBog vlada, a ipak je taj maleni pali svijet dragocjeniji u NjegovimoËima nego devedeset devet svjetova koji nisu zalutali iz stada.Kada bismo se pouzdali u Njega, On nas ne bi ostavio da postane-mo igraËka u rukama Sotone i njegovih kuπnji. Bog æeli da svakaduπa za koju je Krist umro postane dio Trsa, da bude povezanas Trsom, da dobiva hranu od Njega. Mi smo potpuno ovisni oBogu i zbog toga moramo biti vrlo ponizni; upravo zbog svojeovisnosti o Njemu, naπe znanje o Njemu mora se znaËajno pove-Êati. Bog æeli da odbacimo svaki oblik sebiËnosti, da doemo kNjemu, ali ne kao da pripadamo sebi, veÊ kao Gospodnje otkuplje-no vlasniπtvo. (TM 324,325)

Bog Êe cijeniti i pomagati svaku iskrenu, gorljivu duπu kojapred Njim hodi u savrπenstvu Kristove milosti. ... Zar ne bismotrebali oπtrim, posveÊenim okom ocijeniti snagu Boæjih obeÊanjai primijeniti ih na sebe, ne zato πto bismo toga bili dostojni, veÊzato πto je Krist dostojan, ne zato πto bismo bili pravedni, veÊzato πto se æivom vjerom oslanjamo na Kristovu pravednost kaona svoju. (1SM 108)

BZMilost 03.12.2012, 08:54323

Black

324


Sræ krπÊanstva“Bog, izvor svakovrsne milosti, onaj koji vas je u Kristu Isusupozvao u svoju vjeËnu slavu, sam Êe vas, kad budete nekokratko vrijeme trpjeli, usavrπiti, uËvrstiti, ojaËati i utvrditi.”(1. Petrova 5,10)

Kada prihvatite istinu, ona Êe izvrπiti potpunu promjenu uvaπem æivotu i karakteru; vjera znaËi da Krist prebiva u vaπemsrcu, a tamo gdje je On, duπa napreduje u duhovnoj aktivnostistalno rastuÊi u milosti, stalno se pribliæavajuÊi savrπenstvu. ...

To πto su vam osjeÊaji pokrenuti, πto je vaπ duh pokrenutistinom, nije pravi dokaz da ste krπÊani. Pitanje glasi: Rastete liu Kristu, svojem æivom Poglavaru? Pokazuje li se Kristova milostu vaπem æivotu? Bog svoju milost daje ljudima da bi mogli Ëe-znuti za Njegovom joπ veÊom miloπÊu. Boæja milost stalno djelujena ljudsko srce i kada je Ëovjek prihvati, dokaz o njezinom prihva-Êanju pojavit Êe se u njegovom æivotu i karakteru. ... Kristovamilost u srcu uvijek Êe unapreivati duhovni æivot i pokrenut Êeduhovno napredovanje. ... Mi ne vidimo kako rastu biljke u polju,ali smo ipak sigurni da rastu, pa kako onda ne bismo bili svjesnivlastite duhovne snage i duhovnog rasta? ...

Sræ cjelokupnog pitanja krπÊanske milosti i iskustva jestvjera u Krista, poznavanje Boga i Njegova Sina koga je poslao.Meutim, mnogi upravo ovdje doæivljavaju neuspjeh jer im nedo-staje vjera u Boga. Umjesto da se sjedine s Kristom u Njegovomsamoodricanju i poniznosti, oni neprestano pokuπavaju namet-nuti svoju vrhovnu vlast. ...

O, kada biste voljeli Krista onako kao πto je On volio vas, nebiste izbjegavali stjecanje iskustva u tragiËnim poglavljima patnjiBoæjega Sina! ... Dok razmiπljamo o Kristovom poniæenju, dokpromatramo Njegovo samoodricanje i samoprijegor, ispunjavamose divljenjem pred takvim oËitovanjem boæanske ljubavi premagreπnom Ëovjeku. Kada zbog Krista budemo trpjeli nevolje kojesu poniæavajuÊe po svojoj naravi, ako smo stekli um Kristov, podno-sit Êemo ih s krotkoπÊu, neÊemo se æaliti zbog uvreda niti Êemose protiviti zlu. Pokazat Êemo duh koji je prebivao u Kristu. ...

Mi trebamo nositi Kristov jaram, raditi kao πto je On radio naspaπavanju izgubljenih; i oni koji budu sudionici u Njegovim pat-njama, bit Êe sudionici i u Njegovoj slavi. (RH, 24. svibnja 1892.)

BZMilost 03.12.2012, 08:54324

Black

325


Hvala Bogu!“Slavit Êu ljubav Jahvinu, slavna djela njegova — za sve πtonam Jahve uËini, za veliku dobrotu domu Izraelovu πto namje iskaza u svojoj samilosti, u obilju svoje ljubavi.” (Izaija63,7)

Kada svijest o Boæjoj dobroti neprestano bude osvjeæavaladuπu, to Êe pokazati izraz mira i radosti na licu. To Êe se izraæavatirijeËima i djelima. Velikoduπni, Sveti Kristov Duh, koji djeluje nasrce, uËinit Êe da utjecajem svojega æivota obraÊamo bliænje Bo-gu. ... Zar nemamo razloga govoriti o Boæjoj dobroti, priËati oNjegovoj moÊi? Kada su prijatelji dobri prema nama, smatramoprednoπÊu da im zahvalimo za njihovu ljubaznost. Koliko bi namviπe radosti Ëinilo kad bismo svoju zahvalnost izrazili Prijateljuod kojega nam dolazi svaki dobri i savrπeni dar? Zato neka se usvakoj crkvi njeguje izraæavanje zahvalnosti Bogu. NauËimo svojeusne da hvale Boga u obiteljskom krugu. ... Neka naπi darovi iprilozi izraæavaju naπu zahvalnost za prednosti u kojima svako-dnevno uæivamo. U svemu trebamo pokazivati svoju radost u Go-spodinu. ... David izjavljuje: “Ljubim Jahvu jer Ëuje vapaj molitvemoje: uho svoje prignu k meni u dan u koji ga zazvah. Milo mije πto Gospodin usliπi molitveni glas moj; πto prignu k meni uhosvoje i zato Êu ga u sve dane svoje prizivati.” (Psalam 116,1.2 —DK) Boæja dobrota, koja Ga navodi da Ëuje i usliπava naπe molitve,nameÊe nam veliku obvezu da Mu izrazimo svoju zahvalnost zadarove koje nam je dao. Trebali bismo hvaliti Boga mnogo viπenego πto to Ëinimo. Za blagoslove koje primamo kao odgovor nasvoje molitve treba odmah zahvaliti. ...

Mi oæaloπÊujemo Kristova Duha svojim prigovorima, guna-njem i nezadovoljstvom. Ne bismo smjeli sramotiti Boga svojimæalopojkama zbog nevolja koje nam izgledaju teπke. Sve nevoljekoje primamo kao odgojno sredstvo donosit Êe nam radost. Cijelinaπ vjerski æivot postat Êe tada snaæniji, uzviπeniji, plemenitiji,odisat Êe miomirisom dobrih rijeËi i djela. (RH, 7. svibnja 1908.)

Neka mir vlada u vaπoj duπi. Tada Êete imati snage da trpitesve patnje, i radovat Êete se πto imate milost da moæete izdræati.Slavite Gospodina; govorite o Njegovoj dobroti; kazujte o NjegovojmoÊi. UËinite ugodnim okruæenje oko svoje duπe. ... Slavite srcem,duπom i glasom Onoga koji je zdravlje vaπeg postojanja, vaπSpasitelj, vaπ Bog. (Youth’s Instructor, 27. prosinca 1900.)

BZMilost 03.12.2012, 08:54325

Black

326


Niπta nam nije uskraÊeno“Jahve, Bog, sunce je i πtit: on daje milost i slavu. Ne uskra-Êuje Jahve dobara onima koji idu u neduænosti.” (Psalam84,12)

“On koji Ëak nije poπtedio vlastitog Sina, veÊ ga predao zasve nas, kako nam neÊe dati sve ostalo s njime?” (Rimljanima8,32) Pokuπajmo procijeniti Veliku Ærtvu koju je Bog prinio radinas! On nam nikada neÊe spremnije stavljati na raspolaganjedarove svoje milosti nego πto Ëini danas! Krist je dao svoj æivotza ljude da bi mogli shvatiti koliko ih voli. On ne æeli da itkopropadne, nego da svi dou u pokajanje. Svi koji svoju voljupokore Njegovoj, mogu dobiti æivot koji Êe se mjeriti s boæanskimæivotom. ... MaË pravde pao je na Njega da bismo se mi oslobodili.On je umro da bismo mi æivjeli. ...

Mi trebamo stajati Ëvrsto uz naËela Boæje rijeËi, imajuÊi naumu da je Bog s nama i da Êe nam dati snage da se suoËimo sasvakim novim iskustvom. U svojem æivotu uvijek uzdiæimo naËelapravednosti da bismo u Gospodnje ime mogli iÊi naprijed iz snageu snagu. ... Cijenimo kao vrlo dragocjeno djelo koje Gospodinobavlja preko naroda koji dræi Njegove zapovijedi, djelo koje Êe,silom Njegove milosti, postajati sve snaænije i uspjeπnije kakovrijeme bude prolazilo. Neprijatelj pokuπava potamniti razum Bo-æjeg naroda, oslabiti njegovu uspjeπnost; ali ako Boæji narod buderadio po uputama Boæjega Duha, Bog Êe pred njim otvarati vrataza obnovu starih ruπevina. On Êe stjecati iskustvo stalnog rastau sigurnosti i snazi sve dok se Gospodin ne spusti s Neba svelikom silom i slavom da zapeËati peËatom konaËne pobjede Ëelasvojih izabranih i vjernih.

Gospodin æeli da djelo vijesti treÊeg anela ide naprijed sasve veÊim uspjehom. I kao πto je u sva vremena ulijevao hrabrosti snagu pripadnicima svojega naroda, tako i u ovo naπe doba æelidovesti do pobjedonosnog zavrπetka namjeru koju ima sa svojomCrkvom. On poziva svoje svete da jedinstveno idu naprijed, da iduiz snage u joπ veÊu snagu, iz vjere u joπ snaæniju vjeru u praved-nost i istinitost Njegovog djela. (RH, 11. sijeËnja 1912.)

BZMilost 03.12.2012, 08:54326

Black

327


Vladanje mislima“Zato opaπite svoje bokove, to jest svoj um, budite trijezni,potpuno stavite svoju nadu u milost koja Êe vam se donijetiu Ëasu kad se objavi Isus Krist.” (1. Petrova 1,13)

Nema mnogo onih koji su svjesni svoje duænosti da trebajuupravljati mislima i maπtom. NeukroÊeni um vrlo je teπko usmje-riti prema korisnim temama. Meutim, ako misli nisu pravilnousmjerene, vjera ne moæe napredovati u duπi. Um mora biti zauzetsvetim i vjeËnim temama, jer Êe se u protivnom baviti bezvrijed-nim i povrπnim mislima. Moralne i intelektualne snage morajubiti disciplinirane, a one Êe ojaËati i popraviti se vjeæbanjem.

Da bismo pravilno razumjeli ovo pitanje, moramo imati naumu da je naπe srce po naravi izopaËeno, da sami po sebi nismosposobni iÊi pravim putem. Jedino Boæjom miloπÊu, sjedinjenoms naπim najozbiljnijim naporima, moæemo postiÊi pobjedu. (CT544)

Svaka zla sklonost treba biti nadvladana uz pomoÊ Kristovemilosti, ali ne na neki mlitav, neodluËan naËin, veÊ s Ëvrstomnamjerom, s odlukom da nam Krist bude Uzor. Zavolite ono πtoje Isus volio, uskratite svoju ljubav onome πto ne jaËa dobrepobude. UlaæuÊi odluËne napore, svakoga dana uËite i usavrπa-vajte svoj karakter. Vi morate imati Ëvrstu namjeru da sebe obuz-date i postanete ono πto znate da Bog æeli da postanete. (KH 135)

Um, isto tako kao i srce, mora biti posveÊen Boæjoj sluæbi.Bog ima pravo na sve πto je u nama. Kristov sljedbenik ne smijese upuπtati ni u kakvo zadovoljstvo niti se ukljuËivati u bilo kojipothvat, koliko god izgledao bezazlen ili pohvalan, ako mu pro-svijetljena savjest govori da Êe time umanjiti svoju revnost ilioslabiti svoju duhovnost. Svaki krπÊanin treba zadræavati plimuzla da spasi naπe mlade od utjecaja koji bi ih mogli odnijeti upropast. Neka nam Bog pomogne da krËimo svoj put nasuprotmatici zla. (CT 544)

BZMilost 03.12.2012, 08:54327

Black

328


Mi smo duænici“I otpusti nam duge naπe kako i mi otpuπtamo duænicimasvojim!” (Matej 6,12)

Ovdje je zatraæen veliki blagoslov, ali pod uvjetom. Mi smosami postavili taj uvjet. Mi smo sami zatraæili da se Boæja milostprema nama mjeri u skladu s miloπÊu koju smo spremni ukazatisvojim bliænjima. Krist izjavljuje da Êe to biti prihvaÊeno kaopravilo po kojem Êe Gospodin postupati prema nama: “Da, ako vioprostite ljudima njihove pogreπke, oprostit Êe i vama vaπ Otacnebeski. Ako li vi ne oprostite ljudima njihovih pogreπaka, ni vaπOtac neÊe vama oprostiti vaπih.” (Matej 6,14.15) Neusporedivi uvjeti!Kako ih samo malo razumijemo ili poπtujemo! Jedan od najuobi-Ëajenijih grijeha i grijeh kojem se priklanjamo s najrazornijimposljedicama, jest njegovanje nepomirljivog duha. Koliki meunama njeguju neprijateljstvo ili osvetu i onda dolaze i klanjaju sepred Gospodinom, traæeÊi da im bude oproπteno onako kako oniopraπtaju drugima! Sigurna sam da uopÊe ne shvaÊaju pravo znaËe-nje svoje molitve, jer se u protivnom ne bi usudili izreÊi je svojimusnama. Mi svakoga dana i svakoga trenutka ovisimo o Boæjojmilosti oprosta; pa kako onda moæemo njegovati ogorËenost ilizlu misao prema onima koji su greπnici kao i mi? (5T 170)

»injenica da toliko mnogo dugujemo Kristu, nameÊe namnajsvetiju obvezu prema onima radi Ëijeg je spasenja umro. Pre-ma njima trebamo pokazati istu suÊut, isto njeæno suosjeÊanje iistu nesebiËnu ljubav koju je On pokazao prema nama. (Isto)

Tko nije spreman oprostiti, zatvara jedini dotok kroz koji isâm moæe primiti milost od Boga. Ne smijemo ni pomisliti daimamo pravo uskratiti oprost onima koji su nas povrijedili zatoπto nam nisu priznali svoju krivnju. Bez sumnje, njihova je duænostponiziti srca u pokajanju i priznanju, ali mi moramo pokazatisaæaljiv duh prema onima koji su se ogrijeπili o nas, bez obzirana to jesu li nam priznali svoje pogreπke. Koliko god da su nasbolno ranili, ne smijemo tugovati i saæalijevati sami sebe zboguvreda koje su nam nanesene. Kao πto oËekujemo da Bog namaoprosti uvrede koje smo Mu nanijeli, i mi moramo oprostiti svimakoji su nam uËinili neko zlo. ...

Kad dolazimo k Bogu, veÊ na pragu nam se postavlja uvjetda, primajuÊi Njegovu milost, moramo pristati pokazati Njegovomilosre prema drugima. (Isusov govor na Gori, str. 153—155)

BZMilost 03.12.2012, 08:54328

Black

329


U Kristovoj πkoli“UËit Êu te, put ti kazat’ kojim ti je iÊi, svjetovat Êu te, okoÊe moje bdjeti nad tobom.” (Psalam 32,8)

Onaj koji marljivo nastoji steÊi mudrost u ljudskim πkolamatreba imati na umu da joπ jedna πkola ima pravo na njega kao nauËenika. Krist je bio najveÊi uËitelj kojega je svijet ikada vidio.On je ljudima donio znanje neposredno s Neba. ...

U Kristovoj πkoli uËenici nikada ne diplomiraju. Meu njimaima mladih i starih. Oni koji sluπaju pouke boæanskog UËitelja,stalno napreduju u mudrosti, uglaenosti i plemenitosti duπe i nataj se naËin pripremaju za onu viπu πkolu u kojoj Êe se njihovonapredovanje nastaviti tijekom cijele vjeËnosti.

Beskrajna Mudrost iznosi pred nas velike æivotne pouke —pouke o duænosti i sreÊi. Te pouke Ëesto su teπke za uËenje, alibez njih ne moæemo napredovati. ... Upravo u ovom svijetu, usredsvih nevolja i kuπnji, trebamo se osposobiti za druπtvo neporoË-nih i svetih. Oni koji dopuste da ih prouËavanje manje vaænihtema toliko zaokupi da zaborave uËiti u Kristovoj πkoli, suoËa-vaju se s beskrajnim gubitkom. ...

Kristova vjera πiri obnoviteljski utjecaj koji preobraæava ci-jelo biÊe, uzdiæe Ëovjeka iznad svih poniæavajuÊih poroka, pove-zuje njegove misli i æelje s Bogom i Nebom. ... Svaka sposobnost,svaka osobina, sve Ëime je Stvoritelj obdario ljudske sinove, trebabiti upotrijebljena Bogu na slavu; i upravo u tom slavljenju naÊiÊe svoju najËistiju, najsvetiju i najsretniju primjenu. Dok se vjer-sko naËelo bude uzdizalo iznad svega, dok se bude nalazilo naprvom mjestu, svaki korak naprijed u stjecanju znanja ili usavr-πavanju intelekta bit Êe i korak naprijed prema spajanju ljud-skoga s boæanskim, ograniËenoga s neograniËenim. ...

Onaj tko slijedi boæansko vodstvo, pronaπao je jedini praviizvor spasonosne milosti i istinske sreÊe, stekao je moÊ da sreÊudonosi svima oko sebe. ... Ljubav prema Bogu proËiπÊava i ople-menjuje svaki ukus i svaku teænju, pojaËava svaku naklonost,osvjetljava svako dostojno uæivanje. Ona osposobljava Ëovjeka dacijeni sve πto je istinito, dobro i lijepo i da uæiva u tome. (CT 50—53)

BZMilost 03.12.2012, 08:54329

Black

330


Dan ispita“Ispitaj me, Jahve, iskuπaj me, istraæi mi bubrege i srce.”(Psalam 26,2)

Gospodin u svojoj providnosti dovodi Ëovjeka u poloæaj ukojem Êe moÊi ispitati njegove moralne snage i otkriti njegovepobude tako da moæe usavrπiti ono πto je u njemu dobro, a odba-citi ono πto je zlo. Bog æeli da se Njegovi sluge upoznaju s mo-ralnim organizmom svojega srca. Da bi to postigao, Ëesto dopuπtada ih opræi oganj nevolje kako bi se proËistili. ...

Istinska vrlina spremna je na kuπnju; ako se protivimo danas Gospodin ispita, naπe stanje je vrlo ozbiljno. Bog opleme-njuje i Ëisti duπu; u vrelini peÊi troska se zauvijek odvaja odËistog srebra i zlata krπÊanskog karaktera. Isus budno prati tajproces. On zna πto je potrebno za proËiπÊavanje dragocjenog me-tala kako bi mogao odsjajivati svjetlo Njegove boæanske ljubavi.(4T 85,86)

Ja vas pozivam da “sami sebe ispitate jeste li u vjeri, samisebe istraæite” (2. KorinÊanima 13,5). Da bismo odræali toplinu iËistoÊu krπÊanske ljubavi, moramo neprestano primati novu za-lihu Kristove milosti. ...

U ovom vremenu sukoba i nevolja, nama je potrebna svapomoÊ i sva utjeha koju moæemo izvuÊi iz pravednih naËela, izËvrstih vjerskih uvjerenja, iz trajne sigurnosti u Kristovu ljubavi iz bogatog iskustva u duhovnim pitanjima. Mi Êemo dostiÊi pu-nu visinu rasta muπkaraca i æena u Isusu Kristu jedino ako bude-mo stalno rasli u milosti. (5T 103—105)

KrπÊanski se karakter ne razvija bez nevolja, veÊ usred njih.Izlaganje prijekorima i protivljenju vodi Kristove sljedbenike ve-Êoj budnosti i ozbiljnijoj molitvi moÊnom PomagaËu. Teπka ne-volja prevladana Boæjom miloπÊu razvija strpljivost, budnost, us-trajnost te duboko i trajno pouzdanje u Boga. Trijumf krπÊanskevjere osposobljava njezine sljedbenike da trpe i budu jaki; da sepokore i tako nadvladaju; da ih se ubija svaki dan, a da ipak æive;da nose kriæ i tako zadobiju vijenac slave. (Djela apostolska, str.294)

BZMilost 03.12.2012, 08:54330

Black

331


©to reÊi o dobrim djelima?“Njegovo smo, naime, stvorenje, stvoreni u Kristu Isusu radidjela ljubavi koja Bog unaprijed pripremi da u njima æivimo.”(Efeæanima 2,10)

Mi moæemo biti sigurni da smo prihvaÊeni pred Bogom jedinou Njegovom ljubljenom Sinu, i da su naπa dobra djela samo rezul-tat djelovanja Njegove ljubavi koja nam je oprostila grijehe. Dobradjela nisu naπa zasluga, na temelju dobrih djela ne dobivamopravo da sebi pripisujemo udio u spasenju svoje duπe. Spasenjeje Boæji besplatni dar vjerniku, koji dobiva jedino radi Krista.IzmuËena duπa moæe naÊi svoj mir vjerom u Krista i njezin mirbit Êe u skladu s njezinom vjerom i pouzdanjem. Ona se ne moæepozivati na svoja dobra djela u svojoj molbi za spasenje.

Zar dobra djela nemaju nikakve stvarne vrijednosti? Uæiva ligreπnik koji svakoga dana namjerno upada u grijeh istu Boæjunaklonost kao i onaj koji se vjerom u Krista trudi da poπtenoæivi? Biblija odgovara: “Njegovo smo, naime, stvorenje, stvoreni uKristu Isusu radi djela ljubavi koja Bog unaprijed pripremi da unjima æivimo.” Po svojem boæanskom redu, u svojoj naklonostiprema nama koju nismo zasluæili, Gospodin je odredio da dobradjela trebaju biti nagraena. Mi smo prihvaÊeni jedino zahvalju-juÊi Kristovim zaslugama, a djela milosti, djela ljubavi koja Ëi-nimo plodovi su vjere i ona nam donose blagoslov; ljudi Êe bitinagraeni prema svojim djelima. Upravo miomiris Kristovih zaslugaËini naπa dobra djela prihvatljivim u Boæjim oËima, kao πto nasmilost osposobljava da Ëinimo dobra djela za koja primamo na-gradu od Boga. Naπa djela sama po sebi i sama od sebe ne pripisujunam se u zaslugu. Kad uËinimo sve πto smo mogli, i dalje Êemose raËunati u “besposlene sluge”. Mi ne zasluæujemo nikakvuzahvalnost od Boga. Mi smo samo uËinili ono πto je bila naπaduænost, a dobra djela svakako nismo mogli uËiniti snagom svojegreπne naravi. Gospodin nas je pozvao da se pribliæimo Njemu, aOn Êe se pribliæiti nama; pribliæavajuÊi se Njemu, primamo milostza Ëinjenje dobrih djela za koja Êemo primiti nagradu iz Njegovihruku. (5BC 1122)

Djela ljubavi proizlaze iz djela vjere. ... Iako je istina da namnaπe uæurbane aktivnosti same po sebi neÊe osigurati spasenje,takoer je istina da Êe nas vjera, koja nas sjedinjuje s Kristom,pokrenuti na aktivnost. (6BC 1111)

BZMilost 03.12.2012, 08:54331

Black

332


Bdijte!“Bdijte i molite, da ne padnete u napast!” (Marko 14,38)

Mnogi danas spavaju kao πto su spavali uËenici. Oni ne bdijuniti se mole da ne padnu u napast. (8T 100)

Neka svaka duπa bude budna. Neprijatelj je na vaπem tragu.Budite oprezni, bdijte marljivo da se neoËekivano ne uhvatite uneku pomnjivo prikrivenu i vjeπto smiπljenu zamku. Neka se ne-marni i ravnoduπni Ëuvaju da ih dan Gospodnji ne zatekne kaoprovalnik noÊu. ...

Onaj koji pobjeuje mora bdjeti, jer Sotona svjetovnim zam-kama, zabludama i praznovjerjem pokuπava zadobiti Kristovesljedbenike da prijeu na njegovu stranu. Nije dovoljno da samoizbjegavamo oËigledne opasnosti ili pogibeljne i nedosljedne po-teze. Mi se moramo dræati Kristove strane, hoditi putem samo-odricanja i ærtve. Nalazimo se na neprijateljevom teritoriju. Onajkoji je bio zbaËen s Neba, siπao je s velikom silom. Svakim za-mislivim sredstvom i naËinom trudi se da zarobi duπe. Ako nebudemo stalno na oprezu, past Êemo kao lak plijen njegovih ne-brojenih prijevara. (Isto, 99,100)

Opomene, savjeti i obeÊanja, sve je to upuÊeno nama kojiæivimo na svrπetku svijeta. “Prema tome, ne spavajmo kao ostali,veÊ bdijmo i budimo trijezni.” (1. Solunjanima 5,6) ... Bdijte davam se neprijatelj neopaæeno ne pribliæi, bdijte i pazite da vam sestare navike i uroene sklonosti ponovno ne nametnu; prisilite ihna povlaËenje i bdijte! Bdijte nad mislima, bdijte nad planovimada ne postanu sebiËni. Bdijte nad duπama koje je Krist otkupiosvojom krvlju. Traæite priliku da im Ëinite dobro! (6T 410)

Ako se pribliæite Isusu i budete nastojali ukrasiti svoju vjerudobro sreenim æivotom i poboænim razgovorima, vaπe stope bitÊe saËuvane da ne skrenu na zabranjene staze. Kada biste samobdjeli, stalno bdjeli uz molitvu, kada biste sve Ëinili tako kao dase nalazite u neposrednoj Boæjoj blizini, bili biste saËuvani odpopuπtanja kuπnji i mogli biste se nadati da Êete ostati Ëisti, “bezmane i nedostatka” sve do kraja. Kada biste se dræali poËetkasvoje vjere Ëvrsto sve do kraja, vaπi putovi bili bi u Gospodinu; aono πto je milost zapoËela, slava bi ovjenËala u kraljevstvu naπegaBoga. (5T 148)

BZMilost 03.12.2012, 08:54332

Black

333


SaËuvani od grijeha“Onomu koji vas moæe oËuvati od pada i postaviti neporoËnei razdragane pred njegovom slavom.” (Juda 24)

U ove posljednje dane, kada Êe se bezakonje umnoæiti i kadaÊe ohladnjeti ljubav mnogih, Bog æeli imati narod koji Êe prosla-viti Njegovo ime i koji Êe osuditi bezakonje. To Êe biti “posebannarod”, narod koji Êe ostati vjeran Boæjem zakonu u vrijeme kadaÊe svijet pokuπavati ukinuti njegove propise; kada Boæja sila obra-Êenja bude djelovala preko Njegovih slugu, vojske tame svrstat Êese u bojne redove da se ogorËeno i odluËno usprotive. ... DolazitÊe do stalnih sukoba od trenutka kada odluËimo sluæiti Bogunebeskome, sve dok ne budemo izbavljeni iz ovog sadaπnjeg zlogsvijeta. Nema oslobaanja od ovog rata. ...

Naπe djelo ima napadaËku narav i kao vjerni Kristovi borcimoramo odnijeti Njegovu krvlju poprskanu zastavu u samu nepri-jateljevu utvrdu. ... Kada bismo pristali poloæiti oruæje, spustitikrvlju poprskanu zastavu i postati Sotonini zarobljenici i sluge,bili bismo osloboeni od sukoba i patnji. Meutim, taj mir posti-gli bismo jedino odricanjem od Krista i Neba. Mi ne moæemoprihvatiti mir pod tim uvjetima. I zato neka se vodi rat, rat sve dokraja svjetske povijesti, radije nego da bude mir po cijenu otpadai grijeha.

Djelo otpada zapoËinje nekom potajnom pobunom srca pro-tiv zahtjeva Boæjega zakona. Nesvete æelje i nezakonite slavolju-bive teænje njeguju se i dobivaju potporu, pa nevjerovanje i tamaodvajaju duπu od Boga. Ako ne svladamo ta zla, ona Êe svladatinas. ...

Popustljivost prema duhovnoj oholosti, nesvetim æeljama, zlimmislima, prema svemu πto nas odvaja od bliskog i svetog druæenjas Isusom, dovodi u opasnost naπu duπu. ... Moramo “biti pleme-nitu bitku vjere” ako æelimo zadobiti “vjeËni æivot u koji smopozvani” (1. Timoteju 6,12). Nas “snaga Boæja po vjeri Ëuva zaspasenje” (1. Petrova 1,5). Ako vam je i pomisao na otpad muËna... onda “mrzite zlo, prianjajte uz dobro” (Rimljanima 12,9); ivjerujte u Onoga koji “vas moæe oËuvati od pada i postaviti nepo-roËne i razdragane pred njegovom slavom”. (RH, 8. svibnja 1888.)

BZMilost 03.12.2012, 08:54333

Black

334


Utvreni“Sam naπ Gospodin Isus Krist i Bog, Otac naπ, koji nas jeljubio i po milosti nam dao vjeËnu utjehu i dobru nadu, nekautjeπi srca vaπa i uËvrsti ih u svakom dobrom djelu i rijeËi!”(2. Solunjanima 2,16.17)

Svako djelo iscjeljenja je Spasitelju istodobno bila i prilikada u srce i duπu usadi sveta naËela. Upravo je to bila svrha Nje-gova djela. On je poklanjao zemaljske blagoslove kako bi srcaljudi pokrenuo da prihvate Evanelje Njegove milosti. (Put u boljiæivot, str. 8)

UËenici su tijekom triju godina svakodnevno imali Isusa kaodivan primjer pred svojim oËima. Dan za danom oni su hodali irazgovarali s Njim, sluπali Njegove vedre rijeËi πto ih je upuÊivaozabrinutim duπama s teπkim bremenom na srcu; oni su bili svje-doci Njegove moÊi dok je On pomagao bolesnima i nevoljnima.Kad je doπlo vrijeme da ih napusti, Isus im je povjerio svojumilost i silu, kojom Êe u Njegovo ime nastaviti Njegovo djelo.Njihova je zadaÊa bila da svjetlost Njegova evanelja ljubavi izdravlja odnesu na sve strane. ... I mi trebamo vrπiti zadaÊu kojusu uËenici obavljali. Svaki krπÊanin treba biti misionar. Razumi-jevanjem i suÊuti sluæimo onima kojima je potrebna pomoÊ. ...Spasitelj se poistovjeÊuje sa svakim ljudskim djetetom. ...

Njegovi sljedbenici ne trebaju misliti da su odvojeni od svi-jeta oko sebe koji srlja u propast. Oni su, u Kristovim oËima, diovelikog tkiva ËovjeËanstva; Nebo na njih gleda kao na braÊu igreπnika i svetaca. ... Sve ono u Ëemu uæivamo prednost naddrugima — bilo to obrazovanje i lijepo ponaπanje, plemenitostkaraktera, krπÊanski odgoj, religiozno iskustvo — mi dugujemoonima kojima je dano manje; naπa je zadaÊa da im sluæimo kolikogod je to u naπoj moÊi. ... Tko postaje Boæjim djetetom, trebaodsad sebe smatrati karikom u lancu spuπtenom s Neba za dobroËovjeËanstva. On treba hoditi zajedno s Kristom, pokuπavajuÊinaÊi i spasiti πto je izgubljeno. (Isto, str. 54,55)

Svijet æeli vidjeti praktiËan primjer onoga πto Boæja milostmoæe uËiniti za ljudska biÊa u ponovnoj uspostavi njihovog kra-ljevskog dostojanstva, dajuÊi im vlast nad sobom. Ovom svijetuniπta toliko ne treba koliko spoznaja o spasonosnoj moÊi evane-lja, koja se otkriva u onima koji æive po ugledu na Krista. (Isto,str. 73)

BZMilost 03.12.2012, 08:54334

Black

335


Radost u dijeljenju“Pa tko je naπa nada, naπa radost, naπa kruna kojom Êemo seponositi pred naπim Gospodinom Isusom o njegovu dolasku,ako ne vi? Jest, vi ste naπa slava i naπa radost.” (1. Solunja-nima 2,19.20)

Bog bi mogao postiÊi svoj cilj spaπavanja greπnika bez naπepomoÊi; ali da bismo razvili karakter sliËan Kristovom, moramosudjelovati u Njegovu radu. Da bismo sudjelovali u Njegovoj rado-sti — radosti da vidimo duπe otkupljene Njegovom ærtvom — mo-ramo sudjelovati u Njegovim naporima za njihovo otkupljenje.(Isusov æivot, str. 103)

U svakoj duπi Isus je vidio Ëovjeka kome treba uputiti pozivza Njegovo kraljevstvo. Dopirao je do ljudskih srca, kreÊuÊi semeu njima kao Onaj koji im je æelio blagostanje. On ih je traæiona gradskim ulicama, u obiteljskim kuÊama, u Ëamcima, u sina-gogi, na obalama jezera i na svadbenoj sveËanosti. Sretao ih je nanjihovim svakodnevnim duænostima pokazujuÊi zanimanje za nji-hove svjetovne djelatnosti. Unosio je svoje upute u domove i dovo-dio obitelji u njihovim vlastitim domovima pod utjecaj svoje bo-æanske prisutnosti. Njegova snaæna osobna suÊut pomogla Mu jeda zadobije srca. ...

Isus je pouËavao svoje uËenike osobnom vezom i druæenjem.SjedeÊi meu njima na padinama planina, ponekad kraj mora ilihodajuÊi s njima putem, pouËavao ih je i otkrio im tajne Boæjegkraljevstva. On nije dræao pridike kako to ljudi danas Ëine. Gdjegod su srca bila otvorena da prihvate boæansku vijest, On je ot-krivao istine o putu spasenja. Nije nareivao svojim uËenicima daËine ovo ili ono, veÊ je rekao: “Hajde za mnom!” Na svojim putova-njima kroz sela i gradove vodio ih je sa sobom da bi mogli vidjetikako pouËava ljude. ...

Kristov primjer u povezivanju s interesima ËovjeËanstva tre-baju slijediti svi koji propovijedaju Njegovu RijeË i svi koji suprimili evanelje Njegove milosti. ... Srca ljudi nisu dirnuta boæan-skom istinom samo s propovjedaonice. Postoji jedno drugo poljerada; moæda je ono skromnije, ali je i ono vrlo plodno, a nalazise u domu obiËnih, kao i u raskoπnim kuÊama velikih ljudi, zagostoprimljivim stolom i na skupovima za bezazleno druπtvenouæivanje. ... Kuda god iπli, trebamo nositi Isusa u sebi, i otkritidrugima dragocjenost naπega Spasitelja. (Isto, str. 110—112)

BZMilost 03.12.2012, 08:54335

Black

336


Bogu neka je slava!“Ali ovo blago nosimo u zemljanim posudama da se ona iz-vanredna uspjeπnost pripisuje Bogu, a ne nama.” (2. Korin-Êanima 4,7)

Sve su dobre osobine koje ljudi posjeduju Boæji darovi. OniËine dobra djela miloπÊu Boæjom kroz Krista. BuduÊi da sve du-guju Bogu, slava za ono πto jesu i πto Ëine pripada samo Njemu.Oni su samo orua u Njegovim rukama.

©toviπe, kao πto sve pouke iz biblijske povijesti uËe, opasnoje hvaliti i uzdizati Ëovjeka, jer ako tko izgubi iz vida svoju ovis-nost o Bogu i pouzda se u vlastitu snagu, on Êe sigurno zgrijeπiti.»ovjek se bori s neprijateljima koji su snaæniji od njega. “Jernaπa borba nije protiv krvi i tijela, nego protiv Poglavarstava, pro-tiv Vlasti, protiv Vrhovnika ovoga mraËnog svijeta: protiv zlih du-hova koji borave u nebeskim prostorima.” (Efeæanima 6,12) Namaje nemoguÊe vlastitom snagom opstati u borbi, i sve πto odvraÊanaπ um od Boga, sve πto vodi k samouzviπenju i ovisnosti osamome sebi, sigurno priprema put naπem porazu. Svrha Biblijeje usaditi u nas nepovjerenje u ljudsku silu i potaknuti povjere-nje u boæansku. (Patrijarsi i proroci, str. 605)

Naπ nebeski Otac nije poslao anele s Neba da ljudima pro-povijedaju spasenje. On je nama otkrio dragocjene istine svojeRijeËi, usadio je Istinu u naπe srce da bismo je mogli objavitionima koji su joπ u tami. Ako smo doista okusili dragocjenedarove koje nam je Bog ponudio u svojim obeÊanjima, to znanjetrebamo prenijeti bliænjima. ...

Svatko od nas pojedinaËno treba raditi u skladu s velikomodgovornoπÊu koja mu je poloæena na ramena. Mi trebamo ulagatineumorne napore, taktiËnost i revnost u ovo djelo i preuzeti od-govornost, svjesni opasnosti u kojoj se nalaze naπi susjedi i pri-jatelji. Mi trebamo raditi kao πto je Krist radio. Trebamo iznositiistinu kakva je u Isusu, tako da krv naπih bliænjih ne bude nanaπim rukama. Istodobno trebamo biti svjesni potpune ovisnostio Bogu i oslanjati se na Njega, znajuÊi da niπta ne moæemo Ëinitibez Njegove milosti i ruke pomoÊnice. Pavao moæe saditi, Apolonmoæe zalijevati, ali samo Bog moæe uËiniti da naraste. (HP 331)

Naπa duænost, naπa sigurnost, naπa sreÊa i naπa korisnost,pa i naπe spasenje, sve to poziva svakoga od nas da ulaæuÊi naj-veÊu marljivost osiguramo Kristovu milost. (Isto, 184)

BZMilost 03.12.2012, 08:54336

Black

337


Æetva“Da u vjekovima koji nadolaze pokaæe izvanredno bogatstvosvoje milosti dobrotom prema nama u Kristu Isusu.” (Efeæa-nima 2,7)

Tko dopusti da kroz njegovo srce i æivot teËe rijeka Boæjihblagoslova na druge, i sâm Êe biti bogato nagraen. ...

Kristova milost u duπi razvija karakterne osobine suprotnesebiËnosti, koje Êe oËistiti, oplemeniti i obogatiti æivot. Dobradjela, uËinjena u tajnosti, Ëvrsto Êe povezati srca i joπ ih bliæedovesti srcu Onoga od koga potjeËe svaka plemenita pobuda. Ma-le paænje, mala djela ljubavi i poærtvovnosti kojima æivot zraËineprimjetno, kao πto se miris neprimjetno πiri iz cvijeÊa, Ëinevelik dio æivotnih blagoslova i sreÊe. Na kraju Êe biti utvreno dase samoodricanje za dobro i sreÊu drugih, iako se na ovomesvijetu malo cijeni i ne preporuËuje, na Nebu priznaje kao znaknaπega jedinstva s Kristom, Kraljem slave, koji je bio bogat, azbog nas je osiromaπio.

Djela milosra mogu biti uËinjena u tajnosti, ali se ne moæeskriti njihov utjecaj na karakter onoga tko ih je uËinio. Kad bu-demo cijelim srcem radili kao Kristovi sljedbenici, srce Êe bititijesno povezano s Bogom; kad Boæji Duh bude djelovao na naπduh, u duπi Êe, kao odgovor na boæanski dodir, nastati sveti sklad.

Tko zaraene talente daje onima πto su se mudro koristilipovjerenim darovima, radosno prima sluæbu svojega vjernog na-roda u Ljubljenome, Ëijom su je miloπÊu i silom oni obavili. Onikoji su nastojali razviti i usavrπiti krπÊanski karakter, poboljπa-vajuÊi svoje sposobnosti dobrim djelima, poænjet Êe u buduÊemsvijetu ono πto su sijali. Djelo zapoËeto na Zemlji bit Êe zavrπenou uzviπenijem i svetijem æivotu, koji Êe trajati cijelu vjeËnost.(Isusov govor na Gori, str. 112—114)

Onaj koji je “bogat za sve koji ga zazivlju”, rekao je: “Dajite,pa Êe vam se davati....” (Rimljanima 10,12; Luka 6,38) ... Svakaærtva koja je uËinjena u Njegovoj sluæbi bit Êe nagraena prema“izvanrednom bogatstvu svoje milosti”. (Efeæanima 3,20; 2,7) (Isu-sov æivot, str. 189)

BZMilost 03.12.2012, 08:54337

Black

338


Svijet Ëeka“Uistinu, sve ovo biva radi vas, da poveÊana milost uËiniobilnom zahvalu veÊeg broja (vjernika) na slavu Boæju.” (2.KorinÊanima 4,15)

Crkva je orue koje je Bog odredio za spaπavanje ljudi. Onaje ustrojena za sluæbu i njezina je zadaÊa da svijetu navijestiEvanelje. Od samog poËetka Bog je namjeravao da Crkva prikaæesvijetu Njegovu puninu i dostatnost. Vjernici Crkve, oni koje jeBog pozvao iz tame u svoje divno svjetlo, trebaju odsjajivati Nje-govu slavu. Crkva je riznica bogatstva Kristove milosti i po njojÊe se u konaËnici Ëak i “poglavarstvima i vlastima na nebesima”objaviti vrhunski i cjeloviti prikaz Boæje ljubavi (Efeæanima 3,10)....

Crkva je Boæja utvrda, Njegov grad utoËiπta koji dræi u pobu-njenom svijetu. ...

Tijekom stoljeÊa duhovne tame Boæja Crkva je bila grad kojileæi na gori. Iz stoljeÊa u stoljeÊe, iz naraπtaja u naraπtaj u njezi-nim su se granicama razvijale Ëiste nebeske istine. Premda iz-gleda slaba i pogreπiva, Crkva je jedini predmet na koji Bog naposeban naËin obraÊa svoju punu pozornost. Ona je pozornicaNjegove milosti na kojoj s uæivanjem otkriva svoju moÊ da preo-brazi srca. (Djela apostolska, str. 7—9)

Kao πto sunËane zrake prodiru i do najudaljenijih mjesta naglobusu, tako po Boæjem planu svjetlo Evanelja treba doprijetido svake duπe na Zemlji. ... U ovo naπe doba, kada se neprijateljtrudi viπe nego ikada prije da zarobi um muπkaraca i æena, mitrebamo raditi s poveÊanom revnoπÊu. Marljivo i nesebiËno treba-mo objavljivati posljednju vijest milosti u velikim gradovima — naputovima i meu ogradama. Trebamo je uputiti svim druπtvenimslojevima. Dok radimo, susretat Êemo se s razliËitim nacional-nostima. Nijedna ne smije ostati neopomenuta. Gospodin Isus jeboæanski dar cijelome svijetu — ne samo viπim slojevima, nesamo jednom narodu na πtetu svih ostalih. Njegova spasonosnavijest treba obuhvatiti cijeli svijet. Tko god æeli, moæe piti voduæivota. Svijet Ëeka da Ëuje vijest istine za sadaπnje vrijeme. (HP340)

BZMilost 03.12.2012, 08:54338

Black

339


Krist Ëeka“Ova Radosna vijest o Kraljevstvu propovijedat Êe se po sve-mu svijetu, svim narodima za svjedoËanstvo, i tada Êe doÊisvrπetak.” (Matej 24,14)

Od poËetka do kraja Kristovo Evanelje je Evanelje o spa-sonosnoj milosti. To je znaËajna i moÊna ideja. Ona Êe biti pomoÊnevoljnima, svjetlo oËima onih koji su slijepi za istinu, vodiËduπama koje traæe pravi temelj. Potpuno i vjeËno spasenje stojina raspolaganju svakoj duπi. Krist Ëeka i Ëezne da izrekne oprost,da udijeli besplatno ponuenu milost. On promatra i Ëeka, govo-reÊi ono isto πto je rekao slijepom Ëovjeku na jerihonskim vrati-ma: “©to hoÊeπ da ti uËinim?” (Marko 10,51) Ja Êu ukloniti tvojegrijehe, Ja Êu te oprati svojom krvlju!

Na svim æivotnim stazama ima duπa koje treba spasiti. Onekao slijepe pipaju po mraku. Dajte im svjetlo, i Bog Êe vas blago-sloviti kao svoje suradnike! (Evangelism, str. 552,553)

Nama je potrebno da s mnogo viπe ozbiljnosti pristupamoKristovom djelu. SveËanu vijest istine treba objaviti s takvomrevnoπÊu da i nevjernici budu uvjereni da Bog sudjeluje u naπimnaporima, da je SvemoguÊi æivi Izvor naπe snage. (Isto, str. 697)

Svaki krπÊanin ima prednost ne samo da oËekuje Kristovdolazak, veÊ i da ubrza dolazak naπega Gospodina. Kada bi svikoji se zovu Njegovim imenom donosili rod Njemu na slavu, kakobi brzo cijeli svijet bio zasijan sjemenom Evanelja! Vrlo brzo bisazrela posljednja æetva i Krist bi doπao prikupiti dragocjeno zr-no. (8T 22)

Doπlo je vrijeme da se preko Boæjih glasnika pred svijetomotvori Boæja knjiga. Istina sadræana u prvoj, drugoj i treÊoj an-eoskoj vijesti mora biti objavljena svakom plemenu, jeziku, ko-ljenu i narodu; ona mora odagnati tamu na svakom kontinentu,proπiriti se na sve otoke u moru. Ovo djelo viπe nitko ne smijeodgaati.

Naπa lozinka treba biti: Naprijed, naprijed, naprijed! Nebeskianeli iÊi Êe pred nama da nam pripreme put. Naπa odgovornostza daleka podruËja nikako se ne smije zanemariti, sve dok cijelaZemlja ne bude obasjana Gospodnjom slavom! (GW 470)

BZMilost 03.12.2012, 08:54339

Black

340


Svemir Ëeka“Gospodar reËe sluzi: ‘Izii na putove i meu ograde i natje-raj svijet da doe da mi se napuni kuÊa!’” (Luka 14,23)

Cijeli nebeski svemir zainteresiran je za ovu trunËicu svijetajer je Krist platio beskrajnu cijenu za æivot njezinih stanovnika.(Isusove usporedbe, str. 115)

Svi stanovnici svemira pozivaju one koji znaju istinu da sepotpuno posvete objavljivanju istine koja im je otkrivena prekotreÊe aneoske vijesti. ... Djelovanje sotonskih sila nagoni svakogkrπÊanina da stane na branik svojeg nasljedstva.

Djelo koje nam je povjereno vrlo je veliko i vaæno; njemu supotrebni mudri, nesebiËni ljudi, ljudi koji razumiju πto znaËi po-svetiti sebe nesebiËnom naporu za spasenje ljudi. Meutim, nemapotrebe za sluæbom mlakih ljudi jer takve Krist ne moæe upo-trijebiti. Potrebni su muπkarci i æene Ëija su srca ganuta ljudskimpatnjama i Ëiji æivot sluæi kao dokaz da su primili i drugimaprenijeli svjetlo, æivot i milost.

Boæji se narod treba pribliæiti Kristu samoodricanjem i ær-tvom, tako da mu jedini cilj bude da vijest milosti objavi cijelomsvijetu. Neki Êe raditi na jedan naËin, drugi na drugi, onako kakoih Gospodin bude pozivao i vodio. Meutim, svi trebaju raditizajedno trudeÊi se da djelo postane savrπena cjelina. (9T 25,26)

Crkva neÊe nazadovati sve dok vjernici budu traæili pomoÊ odprijestolja milosti da ne propuste priliku za suradnju u velikomdjelu spaπavanja duπa koje se nalaze na rubu propasti. ...

Nebeski svemir Ëeka na posveÊene kanale preko kojih Êe BogsaobraÊati sa svojim narodom i preko njih sa svijetom. Bog æeliraditi preko posveÊene, samoprijegorne Crkve i On Êe poslati svo-jega Duha na vidljiv i slavan naËin, posebno u ovo vrijeme kadaSotona vrlo vjeπto nastoji prevariti i propovjednike i narod. ...

Zar Crkva neÊe postati svjesna svoje odgovornosti? Bog Êeone koji rade odano, u duhu samoodricanja i samoprijegora, na-dahnuti Duhom najveÊeg misionara koga je svijet ikada upoznao.(1SM 117)

BZMilost 03.12.2012, 08:54340

Black

341


Boæji sinovi“Ljubljeni, sada smo djeca Boæja, a πto Êemo biti, joπ se nijeoËitovalo. Ali znamo: kad se to oËituje, bit Êemo mu sliËni, jerÊemo ga vidjeti onakva kakav jest.” (1. Ivanova 3,2)

“Ljubazni, sada smo djeca Boæja!” Ima li kakve ljudske Ëastikoju je moguÊe usporediti s ovom? Koji bismo viπi poloæaj moglizauzeti nego da se nazovemo djecom beskonaËnoga Boga? (4T365)

Kakve li veliËanstvene misli, kakve li nezamislive ljubavi,kakve li spremnosti od strane SvemoguÊega da se poveæe sasmrtnim Ëovjekom! “A svima koji ga primiπe dade vlast da posta-nu djeca Boæja: onima koji vjeruju u njegovo ime.” (Ivan 1,12)“Ljubazni, sada smo djeca Boæja!” Moæe li se bilo koja svjetovnaËast usporediti s ovom?

Potrudimo se da krπÊanski æivot prikaæemo onakvim kakavjest; neka taj put bude radostan, privlaËan i zanimljiv. Mi to mo-æemo uËiniti ako æelimo. Moæemo ispuniti svoj um æivim slikamao duhovnim i vjeËnim temama i tako doprinijeti da postanu stvar-nost i u drugim umovima. Vjera gleda Isusa kako stoji kao naπPosrednik s desne strane Ocu. Vjera promatra stanove koje jeotiπao pripremiti onima koji Ga ljube. Vjera vidi odjeÊu i krunupripremljenu za pobjednika. Vjera Ëuje pjesme otkupljenih, onanam pribliæava vjeËnu slavu. Mi se moramo pribliæiti Isusu posluπ-noπÊu iz ljubavi ako æelimo vidjeti Kralja u svoj Njegovoj ljepoti.(Te 212,213)

Odræavati zajedniπtvo s Ocem i Njegovim Sinom Isusom Kri-stom znaËi biti oplemenjen i uzdignut, postati sudionik u neis-kazanoj radosti i biti ispunjen slavom. Hrana, odjeÊa, poloæaj ibogatstvo mogu imati svoju vrijednost; ali odræavati vezu s Bogomi biti dionik Njegove boæanske naravi neizmjerna je vrijednost.Naπ æivot treba biti sakriven s Kristom u Bogu; i mada “se joπ nepokaza πto Êemo biti”, “kada se pokaæe Krist, æivot naπ” (Kolo-πanima 3,4), “bit Êemo kao i on, jer Êemo ga vidjeti kao πto jest”.Kneæevsko dostojanstvo krπÊanskog karaktera zasjat Êe kao Sun-ce, zrake svjetla koje dolaze s Kristovog lica obasjat Êe one kojisu se oËistili kao πto je On Ëist. Prednost da postanemo sinoviBoæji kupili smo ispod cijene, Ëak i ako smo ærtvovali sve πto smoimali, Ëak i ako smo dali æivot. (4T 357)

BZMilost 03.12.2012, 08:54341

Black

342


Nadomak cilju“TrËim prema cilju da postignem nagradu — nebesko stanjeu koje nas je Bog pozvao po Kristu Isusu.” (Filipljanima3,14)

“Ne znate li da u trkaliπtu svi trkaËi trËe, ali samo jedandobiva nagradu! Tako trËite da je odnesete! Svaki se natjecateljuzdræava u svim stvarima. Oni da dobiju raspadljivi vijenac, a mineraspadljivi.” (1. KorinÊanima 9,24-27) Oni koji su se æeljeliukljuËiti u utrku i dobiti vijenac, πto je smatrano velikom ËaπÊu,bili su umjereni u svemu tako da su njihovi miπiÊi, njihov mozaki svaki dio njihovog tijela bili u najboljem stanju, najbolje pripre-mljeni za utrku. ... Samo je jedan od njih dobivao vijenac. Meu-tim, u nebeskoj utrci svi moæemo trËati i svi dobiti vijenac. Nemanesigurnosti, nema rizika u ovom natjecanju. Mi moramo stavitina sebe sve nebeske vrline i oËiju uprtih naprijed, prema krunibesmrtnosti, imati Uzor uvijek pred sobom. ... Skromni æivot,ispunjen samoodricanjem, kojim je æivio naπ boæanski Gospodin,trebamo uvijek imati pred oËima. I onda, kada budemo pokuπavalibiti sliËni Njemu usmjeravajuÊi pogled prema cilju, prema nagra-di, moæemo sa sigurnoπÊu sudjelovati u toj utrci. (2T 357,358)

Ako su se neznaboπci kojima nije upravljala prosvijetljenasavjest, koji nisu imali pred sobom strah Boæji, bili spremni pod-vrgnuti odricanjima i disciplini tjelovjeæbe, uskraÊujuÊi sebi sva-ko popuπtanje æeljama koje bi ih oslabile, i to samo radi vijencaod propadljivog materijala, ili radi odobravanja od strane mno-πtva, koliko bi viπe oni koji se nadaju besmrtnosti i odobravanjuNeba, trebali biti spremni sebi uskratiti nezdrave stimulanse ipopuπtanje æeljama koje moralno poniæavaju, slabe intelekt iuzviπenije snage biÊa podreuju æivotinjskim prohtjevima i stra-stima. ... S velikim zanimanjem Bog i nebeski aneli biljeæe samo-odricanje, samoprijegor i oËajniËke napore onih koji su se uklju-Ëili u krπÊansku utrku. ...

Za sve one koji potpuno prihvate uvjete Boæje rijeËi, koji susvjesni svoje odgovornosti da saËuvaju tjelesnu snagu i sposob-nost da razviju uravnoteæen um i izgrade zdrava moralna mjerila,ova utrka nije nesigurna. Svi oni mogu dobiti nagradu, pobijeditii nositi krunu besmrtne slave koja neÊe izblijedjeti. (4T 34,35)

BZMilost 03.12.2012, 08:54342

Black

343

1. prosinca Kraljevstvo slave

Boæja slava u Njegovim djelima“Svet! Svet! Svet Jahve nad Vojskama! Puna je sva zemljaSlave njegove!” (Izaija 6,3)

Kad je iziπla iz Stvoriteljevih ruku, cijela Zemlja, a ne samoEdenski vrt, bila je neizmjerno lijepa. Nikakva mrlja grijeha, nika-kva sjenka smrti nije kvarila ljepotu stvaranja. Boæje “veliËanstvozastire nebesa, zemlja mu je puna slave” (Habakuk 3,3). “Dok suklicale zvijezde jutarnje i Boæji uzvikivali dvorjani.” (Job 38,7)Tako je Zemlja postala prikladan simbol Onoga koji je “milosrdani milostiv, spor na srdæbu, bogat ljubavlju i vjernoπÊu” (Izlazak34,6) i prikladan predmet prouËavanja za one koji su bili naËinjenina Njegovu sliku. Edenski vrt bio je slika onoga πto je Bog æelioda postane cijela Zemlja; Njegova namjera je bila da ljudska obi-telj, mnoæeÊi se, osniva druge domove i druge πkole po uzoru naonu koju je On osnovao. Tako bi, tijekom vremena, cijela Zemljabila ispunjena domovima i πkolama u kojima bi se prouËavaleBoæje rijeËi i djela i u kojima bi se uËenici osposobljavali da svepotpunije, kroz cijelu vjeËnost, odraæavaju svjetlo spoznaje Nje-gove slave. (Odgoj, str. 18)

Kad je iziπao iz Stvoriteljevih ruku, Adam je po svojoj tjele-snoj, duπevnoj i duhovnoj naravi bio sliËan svojemu Stvoritelju.“Na svoju sliku stvori Bog Ëovjeka.” (Postanak 1,27) Boæja namje-ra je bila da Ëovjek u svom dugom æivotu sve potpunije otkrivaovu sliku — da potpunije odsjajuje Stvoriteljevu slavu. Sve njegovesposobnosti mogle su se razvijati; veliËina i snaga tih talenatatrebala se stalno poveÊavati. Bilo mu je ponueno beskrajno pod-ruËje za njihovu primjenu; veliËanstveno polje njihovog istraæi-vanja otvaralo se pred njime. Tajne vidljivog svemira — “Ëudesnato su znanja savrπenog Ëudesa onoga koji je savrπen u svakomznanju” (Job 37,16) — pozivale su Ëovjeka da ih prouËava. Razgo-vor licem k licu, srcem k srcu sa svojim Stvoriteljem bila jenjegova visoka prednost. Da je ostao vjeran Bogu, sve bi to zauvi-jek postalo njegovo. Tijekom svih vjekova vjeËnosti nastavio biotvarati nove riznice znanja, otkrivao bi nove izvore sreÊe i stje-cao sve jasnije pojmove o Boæjoj mudrosti, moÊi i ljubavi. Sve viπebi se pribliæavao ispunjenju cilja svojega postojanja, sve potpu-nije odsjajivao slavom svojega Stvoritelja. (Isto, str. 12,13)

BZMilost 03.12.2012, 08:54343

Black

344


»ovjek stvoren Bogu na slavu“Prema tome, bilo da jedete, bilo da pijete, bilo da πto drugoËinite, sve Ëinite na slavu Boæju!” (1. KorinÊanima 10,31)

Bog je stvorio Ëovjeka sebi na slavu, da bi se nakon ispita ikuπnje ljudska obitelj mogla sjediniti s nebeskom. Bog je namje-ravao Nebo popuniti Ëlanovima ljudske obitelji ako se pokaæuposluπnima svakoj Njegovoj rijeËi. Adam je trebao biti iskuπan dase vidi hoÊe li biti posluπan kao vjerni aneli, ili neposluπan. Akoizdræi ispit, sve pouke koje bude davao svojoj djeci bit Êe poukeo vjernosti. Njegov um i njegove misli bit Êe u skladu s Boæjimumom i Njegovim mislima. ...

Bog je stvorio Adama po uzoru na svoj karakter, neporoËnogi Ëestitog. Prvi Adam nije slijedio nikakva iskvarena naËela; nijeimao nikakve izopaËene sklonosti ili æelje da Ëini zlo. Bio je istotako bez mane kao i aneli pred Boæjim prijestoljem. Sve nam tosada izgleda neobjaπnjivo, ali mnogo od onoga πto danas ne mo-æemo razumjeti, postat Êe nam jasno kada budemo vidjeli kaoπto smo vieni i kada budemo znali kao πto smo poznati. (1BC1082,1083)

O svetim ljudima iz proπlosti zapisano je da se Bog nijestidio nazvati se njihovim Bogom (Hebrejima 11,16). Naveden je irazlog — umjesto da teæe za zemaljskim blagom, da traæe sreÊuu zemaljskim planovima ili æeljama, oni su sve πto su imali staviliBogu na oltar i namijenili izgradnji Boæjeg kraljevstva. Æivjeli susamo za Boæju slavu i otvoreno izjavljivali da su samo gosti istranci ovdje na Zemlji i da traæe bolju nebesku domovinu. Svo-jim ponaπanjem objavljivali su svoju vjeru. Bog im je mogao po-vjeriti svoju istinu i osloniti se na njih da Êe svijetu objavitispoznaju Njegove volje.

Meutim, kako danas ti takozvani pripadnici Boæjeg narodauzdiæu Ëast Njegovog imena? Na koji naËin svijet moæe zakljuËitida pripadaju Boæjem posebnom narodu? Koje dokaze svojeg ne-beskog dræavljanstva stavljaju svijetu na uvid? ...

»istoÊa, jednostavnost i skromnost trebaju obiljeæavati bo-raviπte i izgled onih koji vjeruju u sveËane istine za posljednjevrijeme. ... Naπa odjeÊa, naπi stanovi, naπi razgovori trebaju svje-doËiti o naπoj posveÊenosti Bogu. Kakva bi snaga pratila one kojibi na takav naËin pokazali da su se radi Krista odrekli svega! (5T188,189)

BZMilost 03.12.2012, 08:54344

Black

345


Boæji veliËanstveni plan“Da bi, kao πto je grijeh vladao smrÊu, tako i milost popravednosti vladala za vjeËni æivot po naπem Gospodinu Isu-su Kristu!” (Rimljanima 5,21)

Jedini plan koji moæe osigurati Ëovjekovo spasenje obuhva-tio je cijelo Nebo u beskonaËnoj ærtvi. Aneli se nisu mogli radovatikad im je Krist predoËio plan otkupljenja, jer su uvidjeli da ÊeËovjekovo spasenje njihov dragi Zapovjednik platiti neizrecivomboli. U tuzi i Ëuenju oni su sluπali Njegove rijeËi dok im je Onobjaπnjavao kako mora napustiti ËistoÊu i mir Neba, njegovu ra-dost, slavu i vjeËni æivot i doÊi u dodir s pokvarenoπÊu Zemlje,iskusiti njenu bol, sramotu i smrt. On je trebao stati izmeugreπnika i kazne za grijeh, pa ipak Êe ga malo njih prihvatiti kaoSina Boæjeg. On je trebao napustiti svoj uzviπeni poloæaj kaoVeliËanstvo Neba, siÊi na Zemlju i poniziti se kao Ëovjek, i osob-no iskusiti æalost i kuπnje koje Ëovjek mora proæivjeti. Sve Êe ovobiti nuæno da bi on mogao pomoÊi onima “koji stoje u kuπnji”(Hebrejima 2,18). Kad se Njegova zadaÊa UËitelja zavrπi, On Êe bitipredan u ruke bezboænika i biti izloæen uvredama i muËenju nakoje ih samo Sotona moæe nadahnuti. On Êe morati umrijeti naj-surovijom smrÊu, biti uzdignut izmeu Zemlje i Neba kao okrivljenigreπnik. On Êe morati proÊi kroz duge sate agonije, tako straπneda je aneli neÊe moÊi promatrati, veÊ Êe zakloniti svoje lice. OnÊe morati pretrpjeti tjeskobu duπe, odvojenost od OËeva lica, dokÊa na Njemu biti krivica za prijestup — teæina grijeha cijelogasvijeta. ...

On je pozvao aneosko mnoπtvo da ostane u skladu s pla-nom koji je Njegov Otac prihvatio te da se raduje πto Êe, NjegovomsmrÊu, pali ljudi biti pomireni s Bogom.

Tada je Nebo ispunila radost, neizreciva radost. Slava i blago-slovljenost otkupljenog svijeta nadmaπila je Ëak i tjeskobu i ærtvuKneza æivota. Diljem nebeskih dvorova odjekivali su prvi zvucipjesme koja Êe odzvanjati iznad betlehemskih breæuljaka — “Sla-va Bogu na visini i na zemlji mir ljudima koje ljubi!” (Luka 2,14)(Patrijarsi i proroci, str. 43,44)

BZMilost 03.12.2012, 08:54345

Black

346


Nebesko kraljevstvo u malome“Poslije πest dana uze Isus sa sobom Petra, Jakova i bratamu Ivana i izvede ih nasamo, na visoku goru. Tada se preobrazipred njima; lice mu zasja kao sunce, a haljine postadoπebijele kao svjetlo.” (Matej 17,1.2)

Pribliæavala se veËer kad je Isus pozvao k sebi svoja tri uËe-nika — Petra, Jakova i Ivana — i poveo ih preko polja, daleko uzkrπevitu stazu do jedne osamljene planinske padine. ...

Otiπavπi nekoliko koraka od njih, »ovjek boli izlijevao je svo-ja moljenja s velikom vikom i suzama. Molio se za snagu da izdræikuπnju za dobro ljudskog roda. On sam iznova mora se uhvatitiza SvemoguÊega, jer je jedino na taj naËin mogao razmiπljati obuduÊnosti. Izlijevao je sve æelje svog srca za svoje uËenike da ulikovanju sila mraka njihova vjera ne klone. ...

Breme πto ga je iznio u svojoj molitvi bilo je da im se otkrijeslava koju je imao s Ocem prije postanka svijeta, da se Njegovokraljevstvo otkrije ljudskim oËima i da Njegovi uËenici budu osna-æeni dok to promatraju. Usrdno se molio da budu svjedoci otkri-venja Njegova Boæanstva, πto Êe ih tjeπiti u trenutku NjegovihnajveÊih patnji spoznajom da je On doista Boæji Sin, a NjegovaponiæavajuÊa smrt dio plana otkupljenja.

Njegova je molitva usliπana. Dok je u poniznosti kleËao nakamenitom tlu, nebo se iznenada rastvorilo, zlatna vrata BoæjegaGrada πiroko otvorila, a svete zrake obasjale brdo i prekrile Spa-siteljevu priliku. Boæanska priroda iz Njegove unutraπnjosti blje-snula je kroz ljudsku prirodu i srela se sa slavom koja je dolazilaodozgo. Krist, koji je dosad leæao niËice, ustao je i uspravio se usvom boæanskom veliËanstvu. Bol duπe je iπËeznula. Njegovo jelice sjalo “kao sunce”, dok su Njegove haljine bile “bijele kaosvjetlo”.

Rasanjeni uËenici promatrali su izlijevanje slave koja je oba-sjala brdo. Sa strahom i Ëuenjem gledali su sjajni lik svojegaUËitelja. ... Kraj Njega su bila dva nebeska biÊa, u bliskom razgo-voru s Njim. To su bili Mojsije, koji je razgovarao s Bogom naSinaju, i Ilija, koji je dobio uzviπenu prednost ... da nikada nedoe pod vlast smrti. ... Na brdu je u malom predstavljeno buduÊekraljevstvo slave — Krist kralj, Mojsije predstavnik uskrsnulihsvetih, a Ilija preobraæenih. (Isusov æivot, str. 344—346)

BZMilost 03.12.2012, 08:54346

Black

347


Joπ u buduÊnosti“Doi kraljevstvo tvoje!” (Matej 6,10)

Kristovi uËenici su oËekivali skori dolazak kraljevstva Nje-gove slave, ali ih je Isus ovom molitvom pouËio da kraljevstvoneÊe tada biti uspostavljeno. Trebaju se moliti za Njegov dolazakkao za dogaaj koji Êe se odigrati tek u buduÊnosti. Ali u tojmolbi se krilo i obeÊanje. Iako neÊe ugledati dolazak toga kra-ljevstva tijekom svojega æivota, Ëinjenica da im je Isus naloæio dase za njega mole dokaz je da Êe ono, kad to Bog bude odredio,pouzdano doÊi.

Kraljevstvo Boæje milosti sad se temelji na tome πto se srca,dosad ispunjena grijehom i pobunom, iz dana u dan pokoravajuvrhovnoj upravi Njegove ljubavi. Ali potpuno uspostavljanje kra-ljevstva Njegove slave ostvarit Êe se tek prigodom drugog Kristo-vog dolaska na ovaj svijet. (Isusov govor na Gori, str. 146,147)

Boæji narod ne moæe primiti kraljevstvo prije Kristovog osob-nog dolaska. Spasitelj je rekao: “Kad Sin »ovjeËji doe sa svojimsjajem u pratnji svih anela, sjest Êe na prijestolje svoje slave.Tada Êe se pred njim skupiti svi narodi, a on Êe ih razluËiti jedneod drugih kao πto pastir luËi ovce od jaraca. Postavit Êe ovce sebis desne strane, a jarce s lijeve. Nakon toga Êe kralj reÊi onima sdesne strane: ‘Doite, blagoslovljeni Oca mog, i primite u posjedkraljevstvo koje vam je pripravljeno od postanka svijeta!’” (Matej25,31-34) ... Prigodom dolaska Sina »ovjeËjega mrtvi Êe uskrsnutineraspadljivi, a æivi se preobraziti. Ovom velikom promjenom onisu pripremljeni da prime kraljevstvo. ... »ovjek je u sadaπnjemstanju smrtan, raspadljiv, dok Êe Boæje kraljevstvo biti neras-padljivo, vjeËno. Stoga Ëovjek u svom sadaπnjem stanju ne moæeuÊi u Boæje kraljevstvo. Ali kad Isus doe, On svom narodu dajebesmrtnost i zatim ga poziva da primi kraljevstvo kojemu su dosadabili samo baπtinici. (Velika borba, str. 254,255)

Ako “ste Kristovi”, onda “je sve vaπe”. (1. KorinÊanima 3,23.21)SliËni ste djetetu kojemu joπ nije prepuπteno upravljati svo-

jim nasljedstvom. Bog vam joπ nije povjerio vaπ dragocjeni po-sjed, da vas Sotona ne bi prevario svojim lukavim vjeπtinama, kaoπto je uËinio s prvim parom u Edenu. Krist ga Ëuva za vas, onoje izvan kvariteljevog dosega. (Misli s Gore blagoslova, str. 150)

BZMilost 03.12.2012, 08:54347

Black

348


Zaπto ne sada?“Nego Êe me svi poznavati, i malo i veliko — rijeË je Jahvina.”(Jeremija 31,34)

Ali prije toga dolaska, kazao je Isus, “ova Radosna vijestpropovijedat Êe se o kraljevstvu po svemu svijetu, svim narodimaza svjedoËanstvo...” (Matej 24,14) Njegovo kraljevstvo neÊe doÊisve dok se Radosna vijest o Njegovoj milosti ne raznese po svimkrajevima Zemlje. Ako se, dakle, predamo Bogu i pridobijemodruge duπe za Njega, ubrzavamo dolazak Njegova kraljevstva. Je-dino oni koji se posveÊuju Njegovoj sluæbi ... iskreno mole: “Doikraljevstvo tvoje!” ...

Molba “budi volja tvoja kako na nebu tako i na zemlji” molitvaje da se vladavina zla na ovoj Zemlji okonËa, da se grijeh zauvijekuniπti i da se uspostavi kraljevstvo pravednosti. Tada Êe i naZemlji, kako je na Nebu, biti ispunjene sve dobre æelje Boæjedobrote. (2. Solunjanima 1,11) (Isusov govor na Gori, str. 147—149)

Krist neÊe biti zadovoljan sve dok pobjeda ne bude potpunai ne vidi “svjetlost i nasiti se spoznajom njezinom”. (Izaija 53,11)Svi narodi na Zemlji trebaju Ëuti evanelje o Njegovoj milosti.NeÊe svi primiti Njegovu milost; ali “Njemu Êe sluæiti potomstvomoje. O Gospodu Êe se pripovijedat sljedeÊem koljenu”. (Psalam22,31.32) “A kraljevstvo, vlast i veliËanstvo pod svim nebesimadat Êe se puku Svetaca Sveviπnjega”, jer “zemlja Êe se ispunitispoznajom Jahvinom kao πto se vodom pune mora. ... Sa zapadavidjet Êe ime Jahvino, i Slavu njegovu s istoka sunËanog.” (Daniel7,27; Izaija 11,9; 59,19)

“Kako su ljupke po gorama noge glasonoπe radosti kojioglaπava mir, nosi sreÊu, i spasenje navijeπta, govoreÊ Sionu: Bogtvoj kraljuje! ... Radujte se, kliËite, razvaline jeruzalemske, jer jeJahve utjeπio narod svoj... Ogolio je Jahve svetu svoju miπicupred oËima svih naroda, da svi krajevi zemaljski vide spasenjeBoga naπega.” (Izaija 52,7-10) (Isusov æivot, str. 685)

BZMilost 03.12.2012, 08:54348

Black

349

7. prosinca

Pogled prema vjeËnosti“Kada to poËne bivati, uspravite se i podignite glave, jer jeblizu vaπe osloboenje.” (Luka 21,28)

Bude li se Crkva obukla u Kristovu pravednost, bude li seodrekla svake privræenosti svijetu, pred njom Êe zasjati zora svi-jetlog i slavnog dana. Ono πto joj je Bog obeÊao, ostaje zauvijek.Istina, zanemarena od onih koji je preziru i odbacuju, na kraju Êetrijumfirati. Premda katkad izgleda kao da je stala, njezino napre-dovanje nije nikad zaustavljeno. ... Obdarena boæanskom ener-gijom, ona Êe se probiti kroz najjaËe zapreke i svladati svakupoteπkoÊu.

©to je hrabrilo Boæjeg Sina tijekom Njegovog æivota ispunje-nog patnjom i ærtvom? Vidio je rezultat patnje svoje duπe i nasitiose njegovom spoznajom. GledajuÊi u buduÊnost, promatrao jesreÊu onih koji su zahvaljujuÊi Njegovom poniæenju primili op-rost i vjeËni æivot. Njegovo je uho Ëulo povik izbavljenih. »uo jekako otkupljeni pjevaju pjesmu Mojsija i Janjeta.

Mi moæemo imati viziju buduÊnosti, blaæenstvo Neba. U Biblijisu objavljena vienja buduÊe slave, prizori πto ih je naslikalaBoæja ruka i oni su veoma dragi Njegovoj Crkvi. Vjerom moæemostajati na pragu vjeËnoga grada i Ëuti milostivu dobrodoπlicuupuÊenu onima koji u ovom æivotu surauju s Kristom smatra-juÊi ËaπÊu da stradaju radi Njega. Kad se zaËuju rijeËi: “Doite,blagoslovljeni Oca mog”, oni pred noge Otkupitelja stavljaju svojekrune uz usklik: “Dostojno je Janje koje je zaklano da primimoÊ, bogatstvo, mudrost, snagu, Ëast, slavu i hvalu! ... Onomukoji sjedi na prijestolju, i Janjetu: hvala, Ëast, slava i vlast uvijeke vjekova!” (Matej 25,34; Otkrivenje 5,12.13)

Ovdje izbavljeni susreÊu one koji su ih doveli k Spasitelju isvi se sjedinjuju slaveÊi Onoga koji je umro da bi ljudska biÊaimala æivot koji se moæe usporediti s Boæjim æivotom. Sukob jezavrπen. Doπao je kraj nevolji i borbi. Pjesme pobjede ispunjavajuNebo kad otkupljeni zapjevaju radosnu melodiju Dostojno je Ja-nje zaklano, koje æivi, trijumfalni OsvajaË. (Djela apostolska, str.377,378)

BZMilost 03.12.2012, 08:54349

Black

350


Tko je dostojan?“Mudri Êe baπtiniti Ëast.” (Izreke 3,35)

Bog je izgradio karakter u skladu sa svojim Zakonom i svikoji dosegnu ovo mjerilo uÊi Êe u nebesko kraljevstvo slave. Sâmje Krist rekao: “Tko vjeruje u Sina, imat Êe æivot vjeËni; a tko nevjeruje Sinu, neÊe vidjeti æivota.” (Ivan 3,36) “NeÊe svaki koji migovori: Gospodine, Gospdine! uÊi u kraljevstvo nebesko, nego onajkoji vrπi volju moga nebeskoga Oca.” (Matej 7,21) A u OtkrivenjuOn kaæe: “Blago onima koji peru svoje haljine tako da dobijupravo na stablo æivota i da mognu uÊi u grad na vrata!” (Otkrive-nje 22,14) Ovo je jedina odluka iznesena u Boæjoj rijeËi u vezi skonaËnim spasenjem Ëovjeka.

Izabrana je svaka duπa koja gradi svoje spasenje sa strahomi drhtanjem. Izabran je onaj koji Êe obuÊi oklop i boriti se udobroj borbi vjere. Izabran je onaj koji bdije s molitvom, kojiprouËava Sveto pismo i bjeæi od kuπnji. Izabran je onaj koji imaustrajnu vjeru, i koji je posluπan svakoj rijeËi koja izlazi iz Boæjihusta. Plan otkupljenja je besplatan za sve, a u plodovima otkup-ljenja uæivat Êe oni koji su se pokorili ovim uvjetima. (Patrijarsii proroci, str. 166,167)

Sotona uvijek nastoji iskvariti ono πto je Bog rekao da bizaslijepio umove, pomraËio duh i tako naveo ljude na grijeh. Zbogtoga je Jahve tako izriËit, ËineÊi svoje zahtjeve jasnima tako danitko ne mora grijeπiti. Bog neprestano nastoji bliæe privuÊi ljudeu svoju zaπtitu kako bi sprijeËio da Sotona svojom surovom,prijevarnom silom utjeËe na njih. On se spustio da s njima govorivlastitim rijeËima i vlastitom rukom ispiπe æivotvorne zapovijedi.I ove blagoslovljene rijeËi, proæete svjetloπÊu istine i æivota, pre-dane su Ëovjeku kao savrπen vodiË. ...

Svako poglavlje i svaki redak u Bibliji Boæji je razgovor sËovjekom. Mi bismo te uredbe trebali zavezati za ruku kao znaki kao poËeonik meu oËima. Ako se prouËava i sluπa, ona Êevoditi Boæji narod, kao πto su voeni Izraelci, stupom od oblakadanju i stupom od ognja noÊu. (Isto, str. 417,418)

BZMilost 03.12.2012, 08:54350

Black

351


Spremni za æivot s anelima“Zaklinjem vas, braÊo, milosrem Boæjim da prinesete sebekao ærtvu æivu, svetu i ugodnu Bogu — kao svoje duhovnobogoπtovlje.” (Rimljanima 12,1)

Mi uopÊe ne sumnjamo ... da su doktrine kojih se danasdræimo istina za ovo vrijeme i da se pribliæavamo vremenu suda.Mi se pripremamo za susret s Onim koji Êe se, praÊen povorkomsvetih anela, pojaviti na nebeskim oblacima da bi svojim vjer-nima i pravednima udijelio zavrπni potez besmrtnosti. ...

Mi prihvaÊamo Boæju istinu prema svojim razliËitim sposo-bnostima i kada doemo pod utjecaj te istine, ona u nama obavljadjelo koje je nuæno da bismo se moralno osposobili za kraljevstvoslave i druæenje s nebeskim anelima. Mi se sada nalazimo uBoæjoj radionici. Mnogi meu nama su kao grubo kamenje izkamenoloma. Ali kada prihvatimo Boæju istinu, njezin utjecaj dje-luje na nas. Ona nas uzdiæe i uklanja iz nas svaku nesavrπenosti svaki grijeh, bez obzira na njihovu narav. Tako se pripremamoda ugledamo Kralja u svoj Njegovoj ljepoti i da se konaËno sjedi-nimo s Ëistim nebeskim anelima u kraljevstvu slave. Ovdje todjelo mora biti obavljeno u nama, ovdje se naπe tijelo i naπ duhmoraju pripremiti za besmrtnost.

Mi se nalazimo u svijetu koji se protivi pravednosti i nepo-roËnosti karaktera, koji se protivi rastu u milosti. Kamo god pogle-damo, vidimo pokvarenost i neËistoÊu, izopaËenost i grijeh. Kojedjelo ovdje moramo obaviti da bismo mogli primiti besmrtnost?Mi moramo saËuvati svoje tijelo u svetosti, svoj duh u ËistoÊi dabismo u ovim posljednjim danima mogli ostati neokaljani usredsve veÊe pokvarenosti koja postoji svuda oko nas. (2T 355,356)

Svjetlo jasno svijetli i nitko ne treba ostati u neznanju, jer jesam veliki Bog Ëovjekov uËitelj. ... On traæi da se odluËno pokrenevelika tema zdravstvene reforme i da se javnost pozove na dubokoistraæivanje; jer muπkarci i æene ne mogu uza sve svoje greπne,nezdrave i πtetne navike prepoznati svetu istinu kojom bi se mo-gli posvetiti, oplemeniti, uzdignuti i osposobiti za druæenje s nebe-skim anelima u kraljevstvu slave. (3T 162)

BZMilost 03.12.2012, 08:54351

Black

352


Sada nauËi pobjedniËku pjesmu“U Ëast Jahvi zapjevat Êu, jer se slavom proslavio!” (Izlazak15,1)

Ova pjesma i veliko izbavljenje na koje ona podsjeÊa ostavilisu trajan dojam koji nikada neÊe biti izbrisan iz sjeÊanja izrael-skog naroda. Proroci su je i pjevaËi u Izraelu vjekovima ponavljali,svjedoËeÊi da je Jahve njihova snaga i izbavljenje onima koji Muvjeruju. Ova pjesma ne pripada samo izraelskom narodu. OnaupuÊuje na propast svih neprijatelja pravde i na konaËnu pobjeduBoæjeg Izraela. Prorok s Patmosa gleda mnoπtvo obuËeno u bijelo,“pobjednike”, kako stoje na “staklenom moru s citrama Boæjim.Oni pjevaju pjesmu Mojsija, sluge Boæjega i pjesmu Janjeta”. (Ot-krivenje 15,2.3)

“Ne nama, o Jahve, ne nama, veÊ svom imenu slavu daj zbogljubavi i vjernosti svoje.” (Psalam 115,1) Takav je duh proæimaoizraelsku pjesmu izbavljenja, a to je duh koji treba prebivati usrcima svih koji se boje i ljube Boga. OslobaajuÊi naπe duπe izropstva grijeha Bog nam je dao veÊe izbavljenje od izbavljenjaHebreja kod Crvenog mora. ... Svakodnevni blagoslovi koje pri-mamo iz Boæje ruke, a iznad svega Isusova smrt koja nam donosiradost, a Nebo stavlja nadohvat ruke, trebali bi biti predmet trajnezahvalnosti. Kakvo je saæaljenje, kakvu neusporedivu ljubav, Bogpokazao prema nama, izgubljenim greπnicima, kad nas je povezaosa sobom da budemo Njegovo naroËito blago! Kakvu je ærtvu pod-nio naπ Otkupitelj, da se mi moæemo zvati djecom Boæjom! Mitrebamo hvaliti Boga za blagoslovljenu nadu koju nam daje veli-kim planom otkupljenja, mi Ga trebamo hvaliti zbog nebeskebaπtine i Njegovog bogatog obeÊanja, hvaliti Ga πto Isus æivi da biposredovao za nas. ...

Svi stanovnici Neba udruæuju se u hvaljenju Boga. NauËimosada pjesmu anela, da je moæemo pjevati kad se pridruæimonjihovim redovima. Kaæimo sa psalmistom: “Hvalit Êu Jahvu svegæivota svojega, dok me bude, Bogu svom Êu pjevati. ... Neka teslave narodi, Boæe, svi narodi neka te slave!” (Psalam 146,2; 67,5)(Patrijarsi i proroci, str. 231,232)

BZMilost 03.12.2012, 08:54352

Black

353


Dok Ëekamo“Neka vam bokovi budu opasani a svjetiljke zapaljene! I buditesliËni onima πto Ëekaju svoga gospodara.” (Luka 12,35.36)

Sada je vrijeme da se pripremimo za dolazak naπega Go-spodina. Spremnost da Ga doËekamo ne moæe se postiÊi za kra-tko vrijeme. Da bismo se pripremili za taj sveËani trenutak, mora-mo budno bdjeti i Ëekati, istodobno vrijedno radeÊi. Na taj naËinBoæja djeca slave Boga. Usred uæurbanosti ovozemaljskog æivota,Ëuje se njihov glas kojim izgovaraju rijeËi ohrabrenja, vjere i na-de. Sve πto imaju i sve πto jesu predali su u sluæbu svojem UËite-lju. ...

Krist nam je rekao kada Êe osvanuti dan Njegovog kraljev-stva. On ne kaæe da Êe tada cijeli svijet biti obraÊen, veÊ da Êe se“ova Radosna vijest o Kraljevstvu propovijedati po svemu svijetu,svim narodima za svjedoËanstvo, i tada Êe doÊi svrπetak” (Matej24,14). ObjavljujuÊi Evanelje svijetu, mi moæemo ubrzati dola-zak Boæjeg dana. Da je Boæja crkva obavila djelo koje joj je Go-spodin odredio, veÊ bi davno cijeli svijet bio opomenut i GospodinIsus bi veÊ doπao na Zemlju u velikoj sili i slavi.

Æivotna sila mora pratiti objavljivanje poruke o drugom Kri-stovom dolasku. Mi ne smijemo stati sve dotle dok se mnogeduπe ne obrate i ne prihvate blaæenu nadu u Gospodnji drugidolazak. U apostolske dane, vijest koju su nosili obavila je velikodjelo utjeËuÊi na ljude da umjesto idolima sluæe æivome Bogu.Djelo koje se danas mora obaviti isto je tako stvarno i istina jeisto toliko istina; razlika je jedino u tome πto u zadaÊu objavljiva-nja vijesti moramo ulagati sve viπe ozbiljnosti πto se viπe pribli-æava dolazak Gospodina Isusa. Poruka za ovo vrijeme je pozitiv-na, jednostavna i od najveÊeg znaËenja. Mi se moramo ponaπatikao muπkarci i æene koji vjeruju u vijest koju propovijedaju. »ekati,bdjeti, raditi, moliti se i opominjati svijet — to je naπ posao. (RH,13. studenoga 1913.)

Bila sam duboko ganuta prizorima koje sam nedavno vidjelau noÊnom vienju. Izgledalo mi je kao da neki veliki pokret —djelo buenja — napreduje u mnogim mjestima. Naπi vjernici suodlazili na posao odazivajuÊi se Boæjem pozivu. BraÊo moja, Go-spodin nam govori! Zar neÊemo posluπati Njegov poziv? Zar ne-Êemo pripremiti svoje svjetiljke i ponaπati se kao ljudi koji oËekujupovratak svojega Gospodina? (TM 515)

BZMilost 03.12.2012, 08:54353

Black

354


Idemo kuÊi!“Nakon toga Êe kralj reÊi onima s desne strane: ‘Doite, bla-goslovljeni Oca mog, i primite u posjed kraljevstvo koje vamje pripravljeno od postanka svijeta!’” (Matej 25,34)

Kristov nam je dolazak sada bliæi negoli kada smo povjero-vali. Veliki sukob bliæi se svome kraju. Boæji sud je pred vratima.Sve to govori sveËanim glasom opominjuÊi: “Zato i vi budite pri-pravni, jer Êe Sin »ovjeËji doÊi u Ëas kad se ne nadate.” (Matej24,44) ...

Mi æivimo u zavrπnim prizorima povijesti ove Zemlje. Pro-roËanstva se brzo ispunjavaju. Vrijeme milosti je skoro isteklo.Mi nemamo vremena — ni trenutka — za gubljenje. Nemojte danas On zatekne da spavamo na straæi. Neka nitko ne kaæe usvojem srcu, ili svojim djelima: “Moj gospodar neÊe doÊi zadugo.”(Matej 24,48) Neka vijest o Kristovom skorom dolasku odjekneozbiljnim rijeËima opomene. ...

Gospodin Êe uskoro doÊi i mi se moramo spremiti da GadoËekamo u miru. UËinite sve πto je u vaπoj moÊi da prenesetesvjetlo onima oko sebe. Ne smijemo biti æalosni, veÊ radosni, iGospodin Isus treba uvijek biti pred nama. On uskoro dolazi, a mimoramo biti spremni i Ëekati na Njegov dolazak. O, kako Êe veli-Ëanstveno biti kada Ga ugledamo i kada nas On pozdravi kaosvoje otkupljene! Dugo smo Ëekali, ali naπa nada ne smije oslab-jeti. Kada bismo samo mogli vidjeti Kralja u svoj Njegovoj ljepoti,bili bismo vjeËno blagoslovljeni. OsjeÊam da moram glasnouskliknuti: “Idemo kuÊi!” Mi se pribliæavamo trenutku kada ÊeKrist doÊi s velikom silom i slavom da uzme svoje otkupljene ida ih odvede u njihov vjeËni dom. ...

Dugo smo Ëekali na povratak naπega Spasitelja. Ali obeÊanjeostaje sigurno! Uskoro Êemo biti u svojem obeÊanom domu. TamoÊe nas Isus voditi na rijeku æive vode koja teËe od Boæjeg prije-stolja i objaπnjavat Êe nam mraËne trenutke kroz koje nas jevodio ovdje na Zemlji da bi usavrπio naπ karakter. Tamo Êemonezamagljenim pogledom gledati ljepote obnovljenog Edena. Stav-ljajuÊi kraj Otkupiteljevih nogu krunu koju nam je stavio na gla-vu, svirajuÊi na svojoj zlatnoj harfi, mi Êemo cijelo Nebo ispunitihvalom Onomu koji sjedi na prijestolju. (8T 252—254)

BZMilost 03.12.2012, 08:54354

Black

355


Kakve li nagrade!“Onaj kome ostane πto je nadozidao primit Êe nagradu.” (1.KorinÊanima 3,14)

VeliËanstvena nagrada bit Êe podijeljena kada se vjerni rad-nici okupe oko Boæjeg i Janjetovog prijestolja. Kada je Ivan kaosmrtnik ugledao Boæju slavu, pao je kao mrtav; nije mogao pod-nijeti taj prizor. Ali kada Boæji sinovi i kÊeri prime besmrtnost,oni Êe Ga “vidjeti onakva kakav jest” (1. Ivanova 3,2). Stajat Êepred prijestoljem, prihvaÊeni u Ljubljenome. Svi njihovi grijesi bitÊe izbrisani, svi njihovi prijestupi odneseni. Sada mogu gledatinezaklonjenu slavu Boæjeg prijestolja. Oni su sudjelovali s Kri-stom u Njegovim stradanjima, suraivali su s Njim u planu spase-nja i sada sudjeluju zajedno s Njim u radosti gledajuÊi spaπeneduπe u Boæjem kraljevstvu, duπe koje Êe slaviti Boga tijekomcijele vjeËnosti. ...

Toga dana otkupljeni Êe blistati slavom Oca i Sina. Aneli,podiæuÊi svoje zlatne harfe, pozdravit Êe dobrodoπlicom Kralja itrofeje Njegove pobjede. ... Odjeknut Êe pobjedniËka pjesma i is-puniti cijelo Nebo. Krist je pobijedio! On Êe uÊi u nebeske dvoro-ve, praÊen svojim otkupljenima kao svjedocima da Njegove patnjei ærtva nisu bile uzaludne. ...

Tu Êe biti domovi za putnike sa Zemlje. Tu Êe biti i haljineza pravednike, zajedno s krunama slave i palmama pobjede. Sveπto nas je zbunjivalo u djelima Boæje providnosti bit Êe razrije-πeno u buduÊem svijetu. Ono πto je bilo teπko razumjeti, sada Êedobiti objaπnjenje. Tajne milosti otvorit Êe se pred nama. Tamogdje je naπ ograniËeni um nalazio samo zbrku i prekrπena obe-Êanja, vidjet Êemo najsavrπeniji, prekrasni sklad. Mi Êemo znatida je beskrajna ljubav odredila iskustva koja su nama izgledalatako teπka. Ali kada prepoznamo njeænu brigu Onoga koji je uËi-nio da nam sve izie na dobro, klicat Êemo puni neizrecive rado-sti i slave. (9T 285,286)

Pozivam vas da se pripremite za Kristov dolazak na nebes-kim oblacima. ... Pripremite se za sud tako da kada Krist doe ikada Mu svi koji vjeruju budu iskazivali svoje divljenje, i mi bu-demo meu onima koji Êe se sresti s Njime u miru. (Isto, 285)

BZMilost 03.12.2012, 08:54355

Black

356


Kristov slavni dolazak“Kad Sin »ovjeËji doe sa svojim sjajem u pratnji svih anela,sjest Êe na prijestolju svoje slave.” (Matej 25,31)

S neba se Ëuje Boæji glas koji objavljuje dan i sat Isusovadolaska i proglaπuje vjeËni savez sa svojim narodom. Poput tut-nja najjaËeg groma prolamaju se Zemljom Njegove rijeËi. BoæjiIzrael stoji sluπajuÊi, pogleda uprtog prema gore. Njihova su licaobasjana Njegovom slavom. ...

Ubrzo se na istoku pojavljuje mali crni oblak, velik kao poladlana ljudske ruke. To je oblak koji okruæuje Spasitelja i koji izdaljine izgleda kao obavijen tamom. Boæji narod zna da je to znakSina »ovjeËjega. U sveËanoj tiπini oni ga netremice promatrajudok se pribliæava Zemlji i postaje sve svjetliji i sjajniji, dok nepreraste u veliki bijeli oblak, kojemu donji dio sliËi na razgorjeluvatru, a nad kojim lebdi duga saveza. Isus se pribliæuje kao silniPobjednik. ...

Sveti aneli, golemo, bezbrojno mnoπtvo, prate Ga zvukovi-ma nebeskih himni. »ini se da je nebeski svod prepun sjajnihbiÊa — “tisuÊe tisuÊa... mirijade”. Nema ljudskog pera koje bimoglo opisati ovaj prizor; nema uma smrtnog Ëovjeka koji bi mo-gao zamisliti njegov sjaj. ... Pravedni uzvikuju drπÊuÊi: “Tko moæeopstati?” Aneoska je pjesma utihnula i nastaje razdoblje zastra-πujuÊe tiπine. Tada se zaËuje Isusov glas koji kaæe: “Dosta ti jemoja milost.” Lica pravednika se ozaruju, a radost ispunjava sva-ko srce. Aneli zapoËinju viπim tonom i opet pjevaju. ...

Kralj kraljeva spuπta se na oblaku, obavijen razbuktalom va-trom. Nebesa se svijaju kao svitak, Zemlja drhti pred Njim, a svegore i svi otoci pokreÊu se sa svojih mjesta. ... Zli mole da ihpokopaju gorske stijene samo da se ne sretnu s licem Onogakoga su prezreli i odbacili. ... Oni koji su naumili uniπtiti Kristai Njegov vjerni narod sada su svjedoci slave koja poËiva na njima.Usred svog straha Ëuju glasove svetih kako radosno kliËu: “Evo,ovo je Bog naπ, u njega se uzdasmo, on nas je spasio.” (Izaija25,9) (Velika borba, str. 504—507)

BZMilost 03.12.2012, 08:54356

Black

357


Pobjeda nad smrÊu“Jer Êe sam Gospodin sa zapovjedniËkim zovom, s glasomarkanela i sa zvukom trube Boæje siÊi s neba, i najprije Êeuskrsnuti umrli u Kristu. Zatim Êemo mi æivi, mi preostali,biti skupa s njim odneseni u zrak na oblacima u susretGospodinu. I tako Êemo zauvijek biti s Gospodinom.” (1.Solunjanima 4,16.17)

Glas Boæjeg Sina poziva svete koji spavaju. ... Oni dolaze iztamnice smrti, obuËeni besmrtnom slavom, kliËuÊi: “Gdje je, smr-ti, tvoja pobjeda? Gdje je, smrti, tvoj æalac?” (1. KorinÊanima15,55) ...

Æivi pravedni se preobraæavaju “u jedan hip, u tren oka”. NaBoæji su glas proslavljeni; sada su besmrtni i s uskrsnulim sveti-ma odneseni u zrak u susret Gospodinu. ...

Prije no πto Êe uÊi u sveti grad, Spasitelj svojim sljedbenici-ma daje simbole pobjede i oznake njihovog kraljevskog dosto-janstva. ... Na glave pobjednika Isus svojom vlastitom desnicomstavlja vijenac slave. Za svakoga ima krunu na kojoj je ispisanonjegovo “novo ime” (Otkrivenje 2,17) i natpis: “PosveÊen Jahvi!”U svakoj se ruci nalazi pobjedniËka palma i blistava harfa. Aonda, na znak anela koji daju ton, svaka ruka vjeπto dodirujeæice, budeÊi zanosnu glazbu s bogatim skladnim akordima. Neis-kazani zanos obuzima svako srce i svaki se glas uzdiæe u pjesmizahvalnosti. ...

Pred spaπenim je mnoπtvom Sveti Grad. Isus πirom otvarabiserna vrata i narod koji je saËuvao istinu ulazi. ... Tada se Ëujeglas, ljepπi od svake glazbe koju je ikada Ëulo smrtno uho: “Vaπaje borba zavrπena!” “Doite, blagoslovljeni Oca mog, i primite uposjed kraljevstvo koje vam je pripravljeno od postanka svijeta.”(Matej 25,34)

Sad je ostvarena Spasiteljeva molitva za Njegove uËenike:“Htio bih da oni koje si mi dao budu gdje sam ja.” “NeporoËne irazdragane pred njegovom slavom” (Juda 24) Krist predstavljaOcu kao otkupljene svojom krvlju. ... »udesne li otkupiteljskeljubavi, radosti trenutka kad vjeËni Otac, gledajuÊi otkupljene,bude vidio svoje obliËje. (Velika borba, str. 507—509)

BZMilost 03.12.2012, 08:54357

Black

358


VjeËna radost“VraÊat Êe se otkupljenici Jahvini. DoÊi Êe u Sion kliËuÊ’ odradosti, s veseljem vjeËnim na Ëelima; pratit Êe ih radost iveselje, pobjeÊi Êe bol i jauci.” (Izaija 35,10)

Kada je doπao na ovu Zemlju prvi put, Krist je zauzimaoneugledan i nizak poloæaj, a æivot Mu je protekao u patnjama isiromaπtvu. ... Prigodom Njegovog drugog dolaska, sve Êe se pro-mijeniti. Ljudi Ga neÊe vidjeti kao zatvorenika okruæenog svje-tinom, nego kao nebeskog Vladara. Krist Êe doÊi u svoj svojojslavi, u slavi svojega Oca i u slavi svih svetih anela. Deset tisuÊaputa deset tisuÊa i tisuÊu tisuÊa anela, prekrasnih, pobjedono-snih sinova Boæjih, odjevenih u nenadmaπnu ljepotu i slavu, pratitÊe Ga na tom putu. Umjesto trnove krune, On Êe nositi krunuslave — krunu u kruni. Umjesto stare purpurne haljine, bit Êeodjeven u najbjelje haljine, “kako ih ne moæe obijeliti nijedanbjelilac na zemlji” (Marko 9,3). I na Njegovom ogrtaËu i na Njego-vom stegnu bit Êe ispisano ime: “Kralj nad kraljevima i Gospodarnad gospodarima”.

Svojim vjernim sljedbenicima Krist je bio svakodnevni Pra-tilac, bliski Prijatelj. Oni su æivjeli u uskoj, stalnoj zajednici sBogom. Na njih se spustila slava Gospodnja. Na njima se odraæa-valo svjetlo spoznaje slave Boæje u licu Isusa Krista. Sada seraduju obasjani nepomuÊenim zrakama slave Kralja u svom Nje-govom veliËanstvu. Oni su pripremljeni za zajedniπtvo Neba bu-duÊi da veÊ imaju Nebo u svojim srcima.

Uzdignutih glava, obasjani svijetlim zrakama Sunca Praved-nosti, radosni πto se pribliæava njihovo izbavljenje, oni izlaze ususret ZaruËniku. ...

Joπ samo malo, i mi Êemo ugledati Kralja u svoj Njegovojljepoti. Joπ samo malo i On Êe obrisati sve suze s naπih oËiju. ...I onda Êe se iz nebrojenih grla zaoriti pjesma: “Evo stana Boæjegameu ljudima! On Êe stanovati s njima: oni Êe biti njegov narod,i on sam, Bog bit Êe s njima.” (Otkrivenje 21,3) ...

“Zato, ljubljeni, dok ovo Ëekate, revno nastojte da bez ljagei mane budete u njegovim oËima u miru!” (2. Petrova 3,14) (RH,13. studenoga 1913.)

BZMilost 03.12.2012, 08:54358

Black

359


Kod kuÊe!“VeÊ (navjeπÊujemo) kako stoji pisano: ‘Ono πto oko nije vidjelo,πto uho nije Ëulo, na πto ljudsko srce nije pomislilo: to je Bogpripravio onima koji ga ljube.’” (1. KorinÊanima 2,9)

Dok vaπa osjetila uæivaju u privlaËnoj ljepoti Zemlje, misliteo svijetu koji Êe doÊi, svijetu koji nikad neÊe znati za zlokobnusnijet grijeha i smrti, u kojemu lice prirode viπe neÊe biti pre-kriveno sjenkom prokletstva. Pokuπajte zamisliti dom spaπenih,ali znajte da Êe on biti mnogo slavniji od svega πto bi Ëak inajbujnija maπta mogla predstaviti. U raznovrsnim Boæjim darovi-ma u prirodi vidimo tek najslabiji odsjaj Njegove slave. (Put Kristu,str. 74)

Uskoro Êe se otvoriti vrata Neba da kroz njih prou Boæjadjeca, a s usana Kralja slave odjeknut Êe rijeËi blagoslova poputnajljepπe glazbe: “Doite, blagoslovljeni Oca mog, i primite u po-sjed kraljevstvo koje vam je pripravljeno od postanka svije-ta!” (Matej 25,34) (Isto, str. 110)

Zatim sam vidjela kako je Isus druπtvo otkupljenih poveoprema gradskim vratima. Na dodir Njegove ruke ona su se pokre-nula na svojim sjajnim πarkama pozivajuÊi narode koji su dræaliistinu da uu. U gradu je bilo svega Ëime su se oËi mogle nasla-ivati. Na sve strane vidjela se raskoπna slava. Tada je Isus pogle-dao spaπene svete Ëija su lica odsjajivala slavom; upro je u njihpogled prepun ljubavi i svojim bogatim, milozvuËnim glasom re-kao: “Vidim trud svoje duπe i zadovoljan sam. Vaπa je sva ovabogata slava da u njoj vjeËno uæivate. Vaπim je patnjama kraj. ViπeneÊe biti smrti, ni tuge, ni plaËa, viπe neÊe biti boli.” ...

JJezik je odviπe slab da opiπe Nebo. I kako se prizor predamnom odvijao, ostala sam zadivljena. Ponesena nenadmaπivimsjajem i slavom, odloæila sam pero i uskliknula: “O, kakve liljubavi! Kakve Ëudesne ljubavi!” Ni najuzviπeniji jezik ne moæeopisati nebesku slavu i neusporedivu dubinu Spasiteljeve ljubavi.(Rani spisi, str. 232,233)

BZMilost 03.12.2012, 08:54359

Black

360


Obnovljeni Eden“Pobjedniku Êu dati da jede od stabla æivota koje se nalazi uBoæjem raju.” (Otkrivenje 2,7)

Edenski vrt je ostao na Zemlji dugo nakon πto je Ëovjekprognan s njegovih ugodnih staza. Palom ËovjeËanstvu je dugobilo dopuπteno da promatra bezgreπan dom, jer su aneli ËuvarispreËavali samo ulaz. Kod vrata raja koja su Ëuvali kerubi otkri-vana je boæanska slava. Ovdje su Adam i njegovi sinovi dolazili daπtuju Boga. Oni su ovdje obnavljali svoje zakletve o posluπnostiZakonu zbog Ëijeg su prijestupa bili istjerani iz Edena. Kad jeplima zla preplavila svijet i pokvarenost ljudi odluËila o njihovomuniπtenju potopom, ruka koja je stvorila Eden povukla ga je saZemlje. Ali prilikom konaËnog obnovljenja, kad nastanu “novonebo i nova zemlja” (Otkrivenje 21,1), i on Êe biti obnovljen iljepπe ukraπen nego u poËetku.

Tada Êe oni koji su dræali Boæje zapovijedi udisati dah bes-mrtnosti ispod drveta æivota, i tijekom beskrajnih vjekova sta-novnici bezgreπnih svjetova Êe u vrtu radosti promatrati uzor sa-vrπenog djela Boæjeg stvaranja, netaknutog prokletstvom grijeha— uzor onoga πto bi postala cijela Zemlja da je Ëovjek ispunioStvoriteljev slavni plan. (Patrijarsi i proroci, str. 41)

Boæji je Sin iskupio Ëovjekov promaπaj i pad, i Adam, za-hvaljujuÊi djelu pomirenja, sad ponovno dobiva prvu vlast.

Ponesen radoπÊu, on promatra stabla u kojima je nekadauæivao — drveÊe s kojega je u danima svoje neduænosti i radostibrao voÊe. Gleda loze koje su njegove vlastite ruke njegovale, onocvijeÊe za koje se nekada s ljubavlju brinuo. Njegov um shvaÊastvarnost prizora; razumije da je ovo doista obnovljeni Eden (Ve-lika borba, str. 509,510)

BuduÊi da imaju pristup k drvetu æivota u dugo izgubljenomEdenu, otkupljeni Êe izrasti do pune visine ljudskog roda u nje-govoj prvotnoj ljepoti. Bit Êe uklonjeni posljednji preostali tragoviprokletstva grijeha, a Kristovi Êe se vjerni pokazati u ljepoti Go-spodina, Boga naπega, odsjajujuÊi u duhu, duπi i tijelu savrπenusliku svojega Gospodina. Predivnoga li otkupljenja! Kako smodugo o njemu govorili, dugo mu se nadali, razmiπljali o njemu snestrpljivim iπËekivanjem, ali ga nikada nismo posve razumjeli!(Isto, str. 507)

BZMilost 03.12.2012, 08:54360

Black

361


Sve patnje su proπle“On Êe otrti svaku suzu s njihovih oËiju. Smrti viπe neÊe biti;neÊe viπe biti ni tuge, ni jauka, ni boli, jer stari svijet proe.”(Otkrivenje 21,4)

Bol ne moæe postojati u nebeskom ozraËju. U domu otkup-ljenih neÊe biti suza, pogrebnih povorki, nikakvih znakova æalosti.“I nijedan graanin neÊe reÊi: ‘Bolestan sam!’ Narodu πto æiviondje krivnja Êe se oprostiti.” (Izaija 33,24) Obilni tokovi sreÊeprodubljivat Êe se i jaËati πto se vjeËnost bude produljivala. (9T286)

Doπlo je vrijeme koje su sveti ljudi sa Ëeænjom oËekivaliotkako je plameni maË protjerao prve ljude iz Edena — vrijeme“za otkupljenje onih πto su postali Boæje vlasniπtvo”. (Efeæanima1,14) Zemlja prvotno dana Ëovjeku kao njegovo kraljevstvo, kojaje izdajom preπla u Sotonine ruke i tako dugo dræana pod vlaπÊuovog moÊnog neprijatelja, velikim je planom otkupljenja ËovjekuvraÊena. Sve πto je grijehom izgubljeno, ponovno je obnovljeno. ...Boæja prvotna namjera pri stvaranju je ostvarena kad je uËinjenavjeËnim obitavaliπtem otkupljenih. ...

“Nek se uzraduje pustinja, zemlja sasuπena, nek kliËe stepa,nek ljiljan procvjeta. ... Umjesto trnja rast Êe Ëempresi, umjestokoprive mirta Êe nicati. ... Vuk Êe prebivati s jagnjetom, ris leæatis kozliÊem... a djeteπce njih Êe voditi. ... Zlo se viπe neÊe Ëiniti,neÊe se pustoπiti na svoj svetoj gori mojoj”, rekao je Gospodin.(Izaija 35,1; 55,13; 11,6.9) (Velika borba, str. 530—532)

Ostaje samo jedan podsjetnik: naπ Otkupitelj Êe uvijek nositioæiljke raspeÊa. Na Njegovoj izranjenoj glavi, na Njegovim rebri-ma, rukama i nogama vidljivi su jedini tragovi okrutnog djela πtoga je grijeh poËinio.

Veliki je sukob zavrπen. Grijeha i grjeπnika viπe nema. Cijelije svemir Ëist. Bilo neizmjerna svemira kuca istim otkucajemsklada i radosti. Od Njega koji je sve stvorio teËe æivot, svjetlosti radost kroz prostranstva beskrajnog svemira. Od najmanjeg ato-ma do najveÊeg svijeta, sve — æivo i neæivo, u svojoj nepomuÊenojljepoti i savrπenoj radosti objavljuje da je Bog ljubav. (Isto, str.530,534)

BZMilost 03.12.2012, 08:54361

Black

362


Obnovljen edenski æivot“Gradit Êe kuÊe i stanovat’ u njima, saditi vinograde i uæivatirod njihov. NeÊe se viπe graditi da drugi stanuju ni saditi dadrugi uæiva: vijek naroda moga bit Êe k’o vijek drveta, iza-branici moji dugo Êe uæivati plodove ruku svojih.” (Izaija65,21.22)

Bit Êe rada i na Nebu. Otkupljeni neÊe æivjeti u stanju bespo-slenog mirovanja. (3BC 1164)

Na obnovljenoj Zemlji, otkupljeni Êe se baviti svime onim πtoje donosilo radost Adamu i Evi u poËetku. Æivjet Êe edenskimæivotom, æivotom u vrtovima i poljima. ...

Tamo Êe svaki talent biti razvijen, svaka sposobnost pove-Êana. Izvodit Êe se najveliËanstveniji pothvati, ostvarivati najple-menitije æelje, postizati najuzviπenije teænje. Ali joπ uvijek Êe bitinovih visina za svladavanje, novih Ëuda za divljenje, novih istinaza shvaÊanje, svjeæih tema za prouËavanje, i sve Êe to poticatisnage tijela, uma i duπe. (Izraelski proroci i kraljevi, str. 465,466)

“Sluge Boæje klanjat Êe se Bogu.” (Otkrivenje 22,3) Æivot naZemlji je poËetak æivota na Nebu; odgoj na Zemlji je upoznavanjes naËelima Neba; æivotni poziv ovdje priprema nas za æivotni pozivtamo. Ono πto smo sada u karakteru i svetoj sluæbi, unaprijednam jasno otkriva πto Êemo biti.

“Sin »ovjeËji nije doπao da mu sluæe, nego da on sluæi.”(Matej 20,28) Ono πto je radio ovdje, Krist radi i gore, a naπanagrada za rad s Njim u ovom svijetu bit Êe veÊa sila i uzviπenijaprednost da radimo s Njim i u svijetu koji Êe doÊi. “Vi ste misvjedoci, rijeË je Jahvina.” (Izaija 43,12) To Êemo biti i u vjeËno-sti...

U naπem æivotu ovdje, iako je zemaljski i ograniËen grije-hom, najveÊa radost i najviπi odgoj stjeËe se sluæenjem. I u bu-duÊem æivotu, nesputani ograniËenjima greπne ljudske naravi,svoju najveÊu radost i svoj najviπi odgoj naÊi Êemo u sluæenju —u svjedoËenju i stalnom uËenju tijekom svjedoËenja “kako je bo-gata slava ove Tajne ” — “Krist, nada slave, jest meu vama.”(Koloπanima 1,27) (Odgoj, str. 272—274)

BZMilost 03.12.2012, 08:54362

Black

363


VjeËna sreÊa“Pokazat Êeπ mi stazu u æivot, puninu radosti pred licemsvojim, sebi zdesna blaæenstvo vjeËno.” (Psalam 16,11)

Za vrijeme svoje sluæbe Isus je veliki dio vremena provodiopod vedrim nebom. ... Mnoge od svojih propovijedi odræavao je uhramu prirode. (Put u bolji æivot, str. 25)

U Bibliji je baπtina spaπenih nazvana domovinom. (Hebrejima11,14-16) Tamo nebeski Pastir vodi svoje stado na izvore æivevode. Drvo æivota daje plod svakog mjeseca, a liπÊe stabla sluæi zalijek narodima. Tamo su potoci koji vjeËno æubore, bistri kaokristal, a uz njih lelujavo drveÊe baca svoje sjene na putove πtoih je Gospodin pripravio za otkupljene. Tamo se prostrane ravniceproteæu u prekrasne breæuljke, a Boæje gore uzdiæu svoje uzviπe-ne vrhove. Na ovim Êe mirnim ravnicama tih æivahnih potokaBoæji narod, toliko dugo tuinci i putnici, naÊi dom. (Velika bor-ba, str. 531)

Biblija nam otkriva neistraæena bogatstva i nepropadljiva bla-ga Neba. »ovjekov najsnaæniji poticaj nagoni ga u potragu za sre-Êom i Biblija, prepoznajuÊi ovu æelju, pokazuje nam da Êe secijelo Nebo ujediniti s Ëovjekom u njegovim naporima da dosegneistinsku sreÊu. Ona otkriva uvjet pod kojim je Kristov mir daro-van Ëovjeku. Ona opisuje dom vjeËne sreÊe prepun sunËevog svje-tla, gdje nema suza niti Êe ih ikad biti. (Letter 28, 1888.)

Neka nas sve πto je lijepo u naπim zemaljskim domovimapodsjeÊa na kristalnu rijeku i zelena polja, lelujavo drveÊe i æiveizvore, blistavi grad i u bijelo odjevene pjevaËe u naπem nebe-skom domu — u tom prekrasnom svijetu koji nikakav umjetnikne moæe naslikati niti smrtni jezik opisati. ...

Stanovati vjeËno u tom domu blaæenih, ne nositi na svojojduπi, tijelu i duhu nikakve tamne tragove grijeha ili prokletstva,veÊ savrπenu sliku Stvoritelja, i tijekom beskrajnih vjekova na-predovati u mudrosti, u znanju, u svetosti, uvijek istraæujuÊi novapodruËja misli, uvijek pronalazeÊi nova Ëuda i nove ljepote, stal-no poveÊavajuÊi svoje sposobnosti stjecanja znanja, uæivanja ivoljenja, znajuÊi da iza svega toga ima joπ radosti, ljubavi i bes-krajne mudrosti — to je cilj na koji ukazuje krπÊanska nada. (CT55)

BZMilost 03.12.2012, 08:54363

Black

364


S mojim anelom Ëuvarom“Pazite da ne prezrete ni jednoga od ovih malenih, jer anelinjihovi, kaæem vam, na nebesima neprestano gledaju lice Ocamoga nebeskoga.” (Matej 18,10)

Kad Boæju providnost budemo promatrali u svjetlu vjeËnosti,shvatit Êemo πto dugujemo skrbi i zalaganju Boæjih anela. Nebe-ska biÊa su aktivno sudjelovala u poslovima ljudi. Ona su sepojavljivala u odjeÊi koja je sijala kao munja; dolazila su kao ljudiu liku putnika. Ona su prihvaÊala gostoprimstvo ljudskih domo-va; djelovala su kao vodiËi putnicima koje je noÊ zatekla na pu-tu...

Iako vladari ovoga svijeta to nisu znali, aneli su Ëesto govo-rili u njihovim vijeÊima. Ljudske oËi su ih gledale. Ljudske uπi susluπale njihove govore. U vijeÊnicama i sudnicama nebeski gla-snici su zastupali progonjene i potlaËene. Oni su obarali namjerei zaustavljali zla koja su mogla nanijeti πtetu i patnje Boæjoj djeci.UËenicima u nebeskoj πkoli sve Êe to biti objaπnjeno.

Svaka otkupljena duπa saznat Êe kakvu sluæbu su u njezi-nom æivotu obavljali aneli. Kako Êe to biti kad bude razgovaralas anelom koji je bio njezin Ëuvar od njezinih najranijih dana; sanelom koji je bdio nad njezinim koracima i zaklanjao njezinuglavu u danu opasnosti; s anelom koji je bio s njom u dolinismrtne sjene, koji je obiljeæio mjesto njezinog poËivanja i koji Êeje prvi pozdraviti u jutro uskrsnuÊa — kad bude doznala povijestboæanskog sudjelovanja u æivotu pojedinca, povijest rada cijelogNeba u svemu πto je uËinjeno za ljudski rod. (Odgoj, str. 270)

S Boæjom rijeËju u svojoj ruci svako ljudsko biÊe ... moæeizabrati druπtvo koje æeli. ... Moæe veÊ u ovom svijetu boraviti uozraËju Neba ... prilazeÊi sve bliæe i bliæe pragu vjeËnoga svijeta,sve dok se vrata ne otvore i ono ne ue. Tamo se neÊe osjeÊatikao stranac. Glasovi koji Êe ga pozdraviti, to su glasovi svetih kojisu na Zemlji bili njegovi nevidljivi drugovi — glasovi koje je onovdje nauËio prepoznavati i ljubiti. Onaj koji je preko Boæje rijeËiæivio u zajednici s Nebom, oseÊat Êe se ugodno u nebeskom dru-πtvu. (Isto, str. 114,115)

BZMilost 03.12.2012, 08:54364

Black

365


Nebeska πkola“Svi Êe ti sinovi Jahvini biti uËenici, i velika Êe biti sreÊadjece tvoje.” (Izaija 54,13)

Nebo je πkola; njezino podruËje prouËavanja je svemir; njezinUËitelj je BeskonaËni. Ogranak ove πkole bio je otvoren u Edenu;i kad se plan spasenja bude ostvario, obrazovanje Êe opet bitinastavljeno u edenskoj πkoli...

Izmeu πkole uspostavljene u Edenu u poËetku i πkole uvjeËnosti prostire se cijeli tijek povijesti ovoga svijeta — povijestiljudskih prijestupa i patnji, boæanske ærtve i pobjede nad smrÊui grijehom. ©kola u buduÊem æivotu neÊe biti u svemu ista kaoprva πkola u Edenu. Nikakvo drvo spoznaje dobra i zla neÊe pru-æati priliku za kuπnju. Tamo neÊe biti nikakvog kuπaËa i nikakvemoguÊnosti za zlo. Svaki je karakter izdræao kuπnje Zlog, i nije-dan viπe nije podloæan njegovoj moÊi. ...

Kakvo Êe se podruËje istraæivanja tada otvoriti za nas, kadbude uklonjen veo koji sada zamraËuje naπ vidik, kad naπe oËibudu ugledale svijet ljepote koji sada samo letimice gledamo kaomikroskopom, kad budemo gledali slavu nebesa koju sada izda-leka promatramo teleskopom, kad bude uklonjen zlokobni utje-caj grijeha i kad se cijela Zemlja bude pojavila “u tvojoj slavi”(Psalam 90,16)! Tada Êe svaki istraæivaË znanosti moÊi Ëitati iz-vjeπtaje o stvaranju i neÊe otkriti niπta πto bi ga podsjeÊalo nazakon zla. MoÊi Êe sluπati glazbu glasova iz prirode u kojoj neÊeotkriti nijednu notu tugovanja, nijedan prizvuk æalosti. U svemuπto je stvoreno moÊi Êe pratiti samo jedan rukopis — u beskraj-nom svemiru gledati Boæje ime napisano velikim slovima; ni nazemlji, ni na moru, ni na nebu neÊe vidjeti nijedan zaostali tragzla. (Odgoj, str. 267—269)

Oni koji su ovdje iskoristili najveÊi dio svojih prednosti daostvare najviπa postignuÊa, ponijet Êe to svoje dragocjeno bogat-stvo i u buduÊi æivot. Oni su traæili i stekli ono πto je nepropad-ljivo. Sposobnost da cijene slavu koju “oko nije vidjelo, ni uhoËulo” bit Êe u razmjeru s dostignuÊima u njegovanju sposobnostiu ovom æivotu. (FE 49)

BZMilost 03.12.2012, 08:54365

Black

366


Krist naπ vjeËni UËitelj“Zato Êe narod moj poznati moje ime i shvatit Êe u onaj danda sam ja koji govorim: ‘Evo me!’” (Izaija 52,6)

Kada ga bude vratio u svoju blizinu, Ëovjeka Êe opet, kao i upoËetku, pouËavati sam Bog. (Odgoj, str. 268)

Mi ne moæemo ni naslutiti πto Êe se tada otvoriti pred nama.S Kristom mi Êemo hoditi pokraj æive vode. On Êe nam otkrivatiljepote i slavu prirode. On Êe nam govoriti πto nam je On i πtosmo mi Njemu. Tamo Êemo saznati istinu koju sada ne moæemoznati zbog ograniËenosti svoje smrtne prirode. (CT 162)

U buduÊem svijetu Krist Êe voditi otkupljene obalama rijekeæivota i uËit Êe ih prekrasne pouke istine. On Êe im otkrivati tajneprirode. Oni Êe vidjeti da Gospodarova ruka dræi svijet u njego-vom poloæaju. Oni Êe promatrati vjeπtinu koju pokazuje velikiUmjetnik bojeÊi cvijeÊe u polju, otkrit Êe namjere velikog i milo-srdnog Oca od kojega se πiri svaka zraka svjetlosti, i zajedno sasvetim anelima otkupljeni Êe priznati u pjesmama zahvalnogslavljenja Boæju neizmjernu ljubav prema nezahvalnom svijetu.(RH, 3. sijeËnja 1907.)

Tamo Êe se istraæivaËu otvarati neograniËeni vidici i neizre-civa bogatstva povijesti. ... Povijest nastanka grijeha, smrtonosnelaæi i njezinog izopaËenog djelovanja; povijest istine koja se, neskreÊuÊi sa svog pravog puta, suoËila sa zabludom i pobijedila je— sve Êe mu to biti objavljeno. Koprena koja je bila stavljenaizmeu vidljivog i nevidljivog svijeta bit Êe povuËena u stranu, ibit Êe mu dana divna otkrivenja. ... S neizrecivim uæivanjem sudje-lovat Êemo u radosti i mudrosti bezgreπnih biÊa. Na raspolaganjuÊe nam stajati blaga steËena tijekom mnogih vjekova razmiπljanjao djelima Boæjih ruku. A godine vjeËnosti, dok budu prolazile,stalno Êe donositi sve slavnija otkrivenja. “Onomu koji, premasnazi πto silu svoju oËituje u nama, moæe uËiniti neograniËenoviπe od onoga πto moæemo moliti ili misliti.” (Efeæanima 3,20) BogÊe nas vjeËno obasipati svojim darovima. (Odgoj, str. 269,272)

Svako pravo naËelo, svaka istina nauËena u zemaljskoj πkoli,unaprijedit Êe nas u istoj mjeri u nebeskoj πkoli. (CT 208,209)

Mi moramo ovdje steÊi obrazovanje koje Êe nas osposobiti daæivimo s Bogom tijekom vjeËnih vjekova. Obrazovanje koje smozapoËeli ovdje, usavrπit Êe se na Nebu. Tamo Êemo se samo prese-liti u viπi razred. (Manuscript 16, 1895.)

BZMilost 03.12.2012, 08:54366

Black

367


Naπ nastavni plan“Jer nesavrπeno je naπe znanje. ... Kada doe πto je savrπeno,iπËeznut Êe πto je nesavrπeno.” (1. KorinÊanima 13,9.10)

Vjerom trebamo gledati u onaj bolji svijet i Ëvrsto se dræatiBoæjeg obeÊanja o razvoju uma, o ljudskim sposobnostima kojeÊe se sjediniti s boæanskim, o svakoj sili duπe koja Êe biti dovede-na u neposredni dodir s Izvorom svjetla. Mi se moæemo radovatiπto Êe sve ono πto nas sada zbunjuje u djelovanju Boæje provid-nosti, tada biti rastumaËeno, da Êe i ono πto je bilo teπko shvatiti,naÊi svoje objaπnjenje. (5T 706)

Tamo Êe svi koji su nesebiËno radili gledati plodove svojegarada. Tamo Êe se vidjeti ishod svakog pravog naËela i plemenitogdjela. Neπto od toga vidimo veÊ ovdje. Ali kako malo rezultatasvojega rada vidi u ovom æivotu onaj tko obavlja najplemenitijedjelo u svijetu! Koliki nesebiËno i neumorno rade za one kojenikada neÊe vidjeti niti upoznati! Roditelji i uËitelji odlaze na svojposljednji poËinak, a sve πto su u æivotu radili izgleda uzaludno;oni ne znaju da je njihova vjernost otpeËatila izvore blagoslova inadahnuÊa za njihove bliænje, i da Êe se njihov utjecaj umnogo-struËiti. Mnogi radnik upuÊuje svijetu poruke pune sile, nade ihrabrosti, rijeËi koje nose blagoslov srcima u svakoj zemlji; alion, koji radi sâm i nepoznat, malo zna o njihovim plodovima.Tako se darovi daju, tereti nose, posao obavlja. Ljudi siju sjemeod koga drugi, iznad njihovih grobova, æanju blagoslovljenu æetvu.Oni sade voÊke da bi drugi mogli uæivati plod. Ovdje im je dovolj-no πto znaju da su pokrenuli sile dobra. U vjeËnosti Êe se sagle-dati svaka aktivnost i odgovor koji je ona proizvela.

Na Nebu se Ëuva izvjeπtaj o svakom daru koji je Bog dao dabi pokrenuo ljude na nesebiËan rad. Istraæivati te sveobuhvatneizvjeπtaje, traæiti one koji su naπim naporima bili uzdignuti ioplemenjeni, gledati u njihovom æivotu utjecaj pravih naËela — toÊe biti jedan od predmeta i jedna od nagrada u nebeskoj πkoli.(Odgoj, str. 271)

BZMilost 03.12.2012, 08:54367

Black

368


Istraæivanje svemira“Sad vidimo u ogledalu, nejasno, a onda Êemo licem u lice.Sad nesavrπeno poznajem, a onda Êu savrπeno spoznati kaoπto sam spoznat.” (1. KorinÊanima 13,12)

“Sad vidimo u ogledalu, nejasno.” (1. KorinÊanima 13,12)Sad vidimo odraz Boæjeg lika kao u ogledalu: u djelima prirode iNjegovom postupanju s ljudima; ali onda Êemo Ga vidjeti licem ulice, bez zasjenjujuÊe koprene meu nama. ...

Tamo Êe osjeÊaji ljubavi i suÊuti πto ih je sâm Bog usadio uduπu doÊi do najstvarnijeg i najljepπeg izraæaja. »ista zajednicasa svetim biÊima, skladan druπtveni æivot s blagoslovljenim an-elima i s vjernima svih vremena koji su prali svoje haljine iobijelili ih u Janjetovoj krvi, svete veze koje povezuju svu “Ëeljadi na nebesima i na zemlji” (Efeæanima 3,15) — sve to pridonosisreÊi otkupljenih.

Tamo Êe besmrtni umovi s nepresuπnim uæivanjem prouËa-vati Ëudesa stvaralaËke moÊi, tajne spasonosne ljubavi. Tamo ne-Êe biti okrutnog, zavodljivog neprijatelja da navede na zaboravlja-nje Boga. ...

Otkupljenima Êe sva blaga svemira biti otvorena za istraæi-vanje. Nevezani smrtnoπÊu vinut Êe se neumornim letom u dalekesvjetove — svjetove koji su bili obuzeti suÊuti gledajuÊi ljudskejade, a odzvanjali pjesmama radosti na vijest o nekoj spaπenojduπi. ... Nezamagljenim pogledom promatrat Êe slavu stvaranja —sunca, zvijezda i sustava, kako svi prema utvrenom redu kruæeoko Boæjeg prijestolja. Na svemu, od najmanjeg do najveÊeg, napi-sano je Stvoriteljevo ime i na svima se oËituje bogatstvo NjegovemoÊi.

I kako odmiËu, godine vjeËnosti donosit Êe sve bogatija islavnija otkrivenja o Bogu i Kristu. Kako napreduje znanje, takoÊe rasti ljubav, πtovanje i sreÊa. ©to ljudi viπe nauËe o Bogu, toÊe biti veÊe njihovo divljenje prema Njegovom karakteru. KakoIsus pred njima otkriva bogatstvo otkupljenja i zadivljujuÊa do-stignuÊa u velikom sukobu sa Sotonom, srca otkupljenih plamtesnaænijom predajom i s joπ veÊim ushitom diraju strune zlatnihharfi, a tisuÊe se tisuÊa i nebrojeno mnogo glasova udruæuje iprerasta u silan zbor hvale. (Velika borba, str. 532,533)

BZMilost 03.12.2012, 08:54368

Black

369


“Radujte se s Jeruzalemom!”“I opazih kako Sveti grad — novi Jeruzalem — silazi od Bogas neba, opremljen poput zaruËnice koja je nakiÊena za svogamuæa.” (Otkrivenje 21,2)

Tu je Novi Jeruzalem, prijestolnica slavne nove Zemlje, “kru-na divna, i kraljevski vijenac na dlanu Boga svog”. “Njegov sjajbijaπe sliËan dragom kamenu, prozirnom kamenu jaspisu. ... Na-rodi Êe hoditi u njegovu svjetlu, zemaljski Êe kraljevi donijeti unj svoju raskoπ.” Gospodin je rekao: “I klicat Êu nad Jeruzale-mom, radovat se nad svojim narodom.” “Evo stana Boæjeg meuljudima! On Êe stanovati s njima: oni Êe biti njegov narod, i onsam, Bog bit Êe s njima.” (Izaija 62,3; Otkrivenje 21,11.24; Izaija65,19; Otkrivenje 21,3)

U Boæjem Gradu “neÊe viπe biti noÊi”. Nikome neÊe trebati,niti Êe tko zaæeljeti poËinak. NeÊe viπe biti umora u izvrπavanjuBoæje volje i proslavljanju Njegova imena. Stalno Êemo osjeÊatijutarnju svjeæinu, nje nikada neÊe nestati. “I neÊe trebati ni svje-tla od svjetiljke, ni svjetla od sunca, jer Êe nad njima svijetlitiGospodin, Bog.” (Otkrivenje 22,5) Svjetlost sunca bit Êe nadma-πena sjajem Ëije bljeπtavilo neÊe biti bolno, a daleko Êe nadmaπitisjaj naπeg sunËanog podneva. Slava Boga i Janjeta preplavljujeSveti Grad svjetloπÊu koja ne blijedi. Otkupljeni Êe i bez sunËanesvjetlosti hoditi u slavi vjeËnoga dana. (Velika borba, str. 532)

U vienjima proroka oni koji su pobijedili grijeh i grob, videse sretni u nazoËnosti svoga Stvoritelja slobodno razgovarajuÊi sNjim kao πto je Ëovjek razgovarao s Bogom u poËetku. Gospodinih poziva: “Veselite se i dovijeka kliËite zbog onoga πto ja stva-ram; jer, evo, od Jeruzalema stvaram klicanje, od naroda njegovaradost. I klicat Êu nad Jeruzalemom, radovat se nad svojim na-rodom. U njemu viπe neÊe Ëuti ni plaËa ni vapaja.” “I nijedangraanin neÊe reÊi: ‘Bolestan sam!’ Narodu πto æivi ondje krivnjaÊe se oprostiti.” ...

Dok promatra otkupljene kako borave u Boæjem Gradu, slo-bodni od grijeha i svih tragova prokletstva, prorok ushiÊen uzvi-kuje: “Veselite se s Jeruzalemom, kliËite zbog njega svi koji galjubite!” (Izraelski proroci i kraljevi, str. 464,465)

BZMilost 03.12.2012, 08:54369

Black

370


VjeËna sigurnost“I Jahve Êe biti kralj nad svom zemljom.” (Zaharija 14,9)

Veliki plan otkupljenja donosi potpunu obnovu Boæje naklo-nosti prema svijetu. Obnovljeno je sve πto je izgubljeno zboggrijeha. Otkupljen je ne samo Ëovjek veÊ i Zemlja da bude vjeËnoprebivaliπte posluπnih. Sotona se tijekom πest tisuÊa godina bo-rio da Zemlju zadræi u svom vlasniπtvu. A sada je ostvaren Boæjiprvobitni cilj stvaranja. “Ali Êe od njih kraljevstvo preuzeti Sve-ci Sveviπnjega, i oni Êe ga posjedovati za vijeke vjekova.” (Daniel7,18)

“Od istoka sunca do zalaska hvaljeno bilo ime Jahvino!”(Psalam 113,3) ... “Stalne su sve naredbe njegove, utvrene za svavremena.” (Psalam 119,89; 111,7.8) Svete uredbe koje je Sotonamrzio i nastojao uniπtiti bit Êe poπtovane diljem bezgreπnog sve-mira. (Patrijarsi i proroci, str. 278,279)

Kristovim djelom otkupljenja opravdana je Boæja vladavina.SvemoguÊi je obznanjen kao Bog ljubavi. Sotonine su optuæbeopovrgnute, a njegov karakter razotkriven. Pobuna se ne moæeponovno podignuti. Nikada viπe grijeh ne moæe dospjeti u Svemir.Kroz vjeËna vremena svi Êe biti zaπtiÊeni od otpada. Samopoær-tvovnoπÊu ljubavi stanovnici su Neba i Zemlje povezani neraski-divim vezama sa svojim Stvoriteljem.

Djelo otkupljenja bit Êe dovrπeno. Na mjestu na kome jegrijeh obilovao, Boæja se milost joπ viπe umnoæila. Sama Zemlja,to polje za koje Sotona kaæe da pripada njemu, ne samo da Êe bitiizbavljena veÊ i uzviπena. Naπ mali svijet pod prokletstvom grije-ha, jedina tamna mrlja u Njegovom veliËanstvenom stvaranju, bitÊe poπtovan viπe od svih ostalih svjetova u Boæjem svemiru. Ov-dje, gdje je Boæji Sin prebivao u ljudskom tijelu, gdje je Kraljslave æivio, patio i umro — ovdje, kad sve bude On uËinio novim,Boæje Êe Svetiπte biti s ljudima i “On Êe stanovati s njima: oni Êebiti njegov narod, i on sam, Bog bit Êe s njima.” (Otkrivenje 21,3)I kroz beskrajne vjekove, dok spaπeni budu hodili u svjetlostisamoga Boga, oni Êe Ga hvaliti za Njegov neizrecivi Dar, za —Emanuela, “Bog je s nama”. (Isusov æivot, str. 13)

BZMilost 03.12.2012, 08:54370

Black

371


Puna nadoknada“Prema tome, ne gubite svoga pouzdanja! Njemu pripada ve-lika nagrada. Ustrajnost vam je zbilja potrebna da vrπenjemvolje Boæje postignete obeÊanje, jer: ‘Joπ malo, vrlo malo, idoÊi Êe onaj koji ima doÊi; neÊe zakasniti.’” (Hebrejima 10,35-37)

Divno je boæansko strpljenje. Pravednost dugo Ëeka dok mi-lost poziva greπnika. Meutim, “pravda i pravo temelj su prijesto-lja njegova” (Psalam 97,2). ... Svijet je postao drzak u krπenjuBoæjeg zakona. Zato πto ih je Bog dugo trpio, ljudi su pogaziliNjegov autoritet. ... Meutim, postoji crta koju ne mogu prijeÊi.Bliæi se vrijeme kada Êe dostignuti postavljenu granicu. VeÊ su isada skoro prevrπili mjeru beskrajnog Boæjeg strpljenja, granicuNjegove milosti, mjeru Njegovog milosra. Gospodin Êe se umije-πati da obrani svoju Ëast, da izbavi svoj narod, da suzbije oholostnepravednika. ... U ovo vrijeme sveopÊeg bezakonja moæemo znatida je na vidiku i posljednja velika kriza. Kad je prkoπenje Boæjemzakonu postalo skoro sveopÊa pojava, kad je Njegov narod izloæennasilju i surovosti svojih bliænjih, Gospodin se mora umijeπati.

“Bit Êe to vrijeme tjeskobe kakve ne bijaπe otkako je ljudi pado toga vremena. U ono vrijeme tvoj Êe se narod spasiti — svi kojise nau zapisani u Knjizi.” (Daniel 12,1)

Iz potkrovlja, iz koliba, iz tamnica, sa stratiπta, s planina i izpustinja, iz zemaljskih πpilja i iz morskih dubina Krist Êe dovestisvoju djecu k sebi. ... Na ljudskim sudovima Boæjoj djeci su sudilinajteæi zloËinci. Ali blizu je dan kad Êe sam Bog nastupiti kaosudac! (Vidi Psalam 50,6.) Tada Êe se preokrenuti zemaljske pre-sude. “Sramotu Êe svog naroda na svoj zemlji skinuti.” (Izaija25,8) Svakome od njih bit Êe dana bijela odjeÊa (Otkrivenje 6,11)....

Za svaki kriæ koji su morali nositi, za svaki gubitak koji sumorali podnijeti, za svako progonstvo koje su morali pretrpjeti,Ëak i za gubitak ovozemaljskog æivota, Boæja djeca Êe biti bogatonagraena. “I gledat Êe njegovo lice. A njegovo Êe ime biti nanjihovim Ëelima.” (Otkrivenje 22,4) (Isusove usporedbe, str. 116—118)

BZMilost 03.12.2012, 08:54371

Black

372


Podignite pogled!“Tjeπite, tjeπite moj narod, govori Bog vaπ. Govorite srcuJeruzalema, viËite mu da mu se ropstvo okonËa, da mu jekrivnja okajana, jer iz Jahvine ruke primi dvostruko za svegrijehe svoje.” (Izaija 40,1.2)

U najmraËnijim danima svoga dugog sukoba sa zlom, BoæjaCrkva je dobivala otkrivenja o Gospodnjim vjeËnim namjerama.Njegovom narodu bila je dana moguÊnost da kroz zavjesu nevoljau sadaπnjosti baci pogled na pobjede u buduÊnosti, u vrijeme kadÊe, kada bitka zavrπi, otkupljeni uÊi u obeÊanu zemlju. Ova vie-nja o buduÊoj slavi, prizori slikani Boæjom rukom, trebaju bitidragi danaπnjoj Crkvi koja djeluje u vrijeme skorog svrπetka vje-kovnog sukoba i obilnog i potpunog izlijevanja obeÊanih blagoslo-va. (Izraelski proroci i kraljevi, str. 460)

Nama koji stojimo na samome rubu njihovog ispunjenja, kakosu duboki, kako zanimljivi ovi opisi onoga πto Êe se zbiti —dogaaja koje su, joπ otkako su naπi praroditelji bili izgnani izEdena, Boæja djeca Ëekala, za kojima su Ëeznula i za koje sumolila. Dragi suputnici na stazi æivota, mi smo i dalje meu sje-nama i nemirima zemaljskih zbivanja; ali naπ Spasitelj uskoro setreba pojaviti i donijeti nam izbavljenje i odmor. Zadræimo vjeromu sjeÊanju ove slike blagoslovljene vjeËnosti koju nam je nasli-kala Boæja ruka! Onaj koji je umro za grijehe svijeta πiroko otvaravrata Raja svima onima koji vjeruju u Njega. Uskoro Êe bitka bitidobivena i pobjeda postignuta. Uskoro Êemo vidjeti Onoga u koje-mu su sakupljene sve naπe nade u vjeËni æivot. I u Njegovoj na-zoËnosti sve Êe nevolje i patnje ovoga æivota izgledati kao niπta.Ono πto je nekad bilo “viπe se neÊe spominjati, niti Êe vam na umdolaziti”.

“Prema tome, ne gubite svoga pouzdanja! Njemu pripada veli-ka nagrada. Ustrajnost vam je zbilja potrebna da vrπenjem voljeBoæje postignete obeÊanje, jer: ‘Joπ malo, vrlo malo, i doÊi Êe onajkoji ima doÊi; neÊe zakasniti.” “A na Izraela mislit Êe Gospodspasenjem vjeËnim, vi se neÊete nikada postidjeti, niti Êete seposramiti dovijeka.” (Izaija 65,17; Hebrejima 10,35-37; Izaija 45,17— ©ariÊ) Podignite pogled, podignite pogled, i neka vaπa vjerastalno raste. Neka vas ta vjera povede uzanim putom i provedekroz vrata u grad u veliËanstvenu buduÊnost, u beskrajnu i slav-nu buduÊnost namijenjenu otkupljenima. (Isto, str. 466)

BZMilost 03.12.2012, 08:54372

Black

373


Boæja pravednost obranjena“Jer stoji pisano: ‘Tako mi æivota — veli Gospodin — meni Êese pokloniti svako koljeno, i svaki Êe jezik hvaliti Boga.’”(Rimljanima 14,11)

Zaπto je bilo dopuπteno da veliki sukob traje vjekovima? Za-πto Sotonino postojanje nije bilo prekinuto na poËetku njegovepobune? Samo zato da bi se svemir mogao uvjeriti u pravednostBoæjeg postupanja prema zlu, da bi grijeh mogao biti zauvijekosuen. U planu otkupljenja postoje visine i dubine koje ni samavjeËnost neÊe istraæiti, Ëuda u koja i aneli æele zaviriti. Od svihstvorenih biÊa samo su otkupljeni stekli iskustvo u stvarnomsukobu s grijehom; oni su radili sa Kristom, i viπe i od samihanela upoznali zajednicu Njegovih muka; zar oni ne mogu po-svjedoËiti u korist nauka o otkupljenju — da kaæu neπto πto bimoglo koristiti bezgreπnim biÊima?...

“U crkvi njegovoj sve govori o slavi njegovoj” (Psalam 29,9 —DK), i pjesma koju Êe pjevati izbavljeni... objavljivat Êe Boæjuslavu: “Velika su i divna tvoja djela, Gospodaru, Boæe, SvemoguÊi!Pravedni su i ispravni tvoji putovi, Kralju naroda! Tko da te, Go-spodaru, ne poπtuje i tvoje ime ne slavi? Ti si, naime jedini svet.”(Otkrivenje 15,3.4) (Odgoj, str. 273)

Zli su kao u zanosu promatrali krunidbu Boæjeg Sina. Videu Njegovim rukama ploËe boæanskog Zakona, naredbe koje suprezirali i krπili. ... Sad je razjaπnjeno svako pitanje o istini izabludi koje se pojavilo u dugotrajnom sukobu. Posljedice pobu-ne, plodovi odbacivanja boæanskih propisa izloæeni su pogledusvih razumnih stvorenja. Cijelom svemiru prikazano je djelovanjeSotonine vladavine nasuprot Boæjoj vladavini. Sotonu su osudilanjegova vlastita djela. Boæja mudrost, Njegova pravednost i do-brota sada su u cijelosti opravdani. Sada je jasno da je On svakisvoj postupak u velikom sukobu uËinio dræeÊi u vidu vjeËno do-bro svog naroda i svih svjetova πto ih je stvorio. ... ImajuÊi predoËima sve Ëinjenice velikog sukoba, Ëitav svemir, i vjeran i pobu-njen, jednoglasno objavljuje: “Pravedni su i ispravni tvoji putovi,Kralju naroda!” (Otkrivenje 15,3) (Velika borba, str. 526—528)

BZMilost 03.12.2012, 08:54373

Black

374

Kratice za djela Ellen G. White

AA The Acts of the Apostles (Djela apostolska)AH The Adventist Home (Temelji sretnog doma)AUCR The Australasian Union Conference Record1BC The Seventh-day Adventist Bible Commentary, sv. l (2BC

itd. za sv. 2—7) (takoer i 1SDA BC)BE The Bible EchoBTS Bible Training SchoolCD Counsels on Diet and Foods (Savjeti o æivotu i prehrani)CE The Colporteur EvangelistCG Child GuidanceCH Counsels on HealthCh Ed Christian EducationChS Christian Service (KrπÊanska sluæba)CM Colporteur Ministry (Literarni evanelist)COL Christ’s Object Lessons (Isusove usporedbe)CPT Counsels to Parents, Teachers and StudentsCS Counsels on StewardshipCSW Counsels on Sabbath School WorkCT Counsels to Parents, Teachers, and StudentsCTBH Christian Temperance and Bible HygieneCW Counsels to Writers and EditorsDA The Desire of Ages (Isusov æivot, »eænja vjekova)Ed Education (Odgoj)Ev Evangelism (Evangelizam)EW Early Writings (Rani spisi)FE Fundamentals of Christian EducationFLB The Faith I Live By (Vjera kojom æivim)GC The Great Controversy (Velika borba)GCB General Conference BulletinGH Good Health

BZMilost 03.12.2012, 08:54374

Black

375

GW Gospel WorkersHR The Health ReformerHS Historical Sketches of SDA MissionsH to L How to LiveIHP In Heavenly PlacesLetter Ellen G. White LetterLS Life Sketches of Ellen G. WhiteMB Thoughts From the Mount of Blessing (Misli s gore blago-

slova, Isusov govor na Gori)

Med Miss The Medical MissionaryMH The Ministry of Healing (Put u bolji æivot)ML My Life Today (Moj æivot danas)MM Medical MinistryMS Ellen G. White ManuscriptMYP Messages to Young People (Poruka mladima)NL Notebook LeafletPHJ The Pacific Health JournalPK Prophets and Kings (Izraelski proroci i kraljevi)PP Patriarchs and Prophets (Patrijarsi i proroci)RC The Remnant ChurchRedem Redemption: or The Teachings of Christ, the Anointed OneRH Review and HeraldSC Steps to Christ (Put Kristu)SD Sons and Daughters of God1SG Spiritual Gifts, sv. 1 (2SG itd. za sv. 2—4)SL The Sanctified Life1SM Selected Messages, knj. 1 (2SM za knj. 2)SpT Special TestimoniesSR The Story of RedemptionST The Sings of the TimesSW The Southern Watchman1T Testimonies for the Church, sv. 1 (2T itd. za sv. 2—9)

(SvjedoËanstva za crkvu)

Te TemperanceTM Testimonies to Ministers and Gospel Workers1TT Testimony Treasures, sv. 1 (2TT itd. za sv. 2 i 3)WM Welfare MinistryYI The Youth’s Instructor

BZMilost 03.12.2012, 08:54375

Black

376

O autorici

Ellen Gould Harmon White, jedna je od utemeljitelja Crkveadventista sedmoga dana, spisateljica, predavaËica i savjetnica,æena za koju adventisti vjeruju da je imala dar proroπtva, roenaje 26. studenoga 1827. godine u Gorhamu u saveznoj dræavi Maine,kao jedno od osmero djece Roberta i Eunice Harmon.

Tijekom svojih sedamdeset godina aktivne sluæbe Crkvi,napisala je 100 tisuÊa stranica rukopisa. Ova dragocjena ostav-πtina Crkvi mogla je ispuniti cjelokupni æivot Ellen White da jesve svoje vrijeme posvetila pisanju.

Njezina sluæba Crkvi obuhvaÊala je mnogo viπe od samogpisanja. Njezini dnevnici govore o javnom djelovanju, putovanji-ma, osobnom radu, gostoprimstvu, susretima sa susjedima, onjoj kao o majci, supruzi i domaÊici. Njezine ambicije i briga,njezina zadovoljstva i radosti, njezine æalosti i tuge — cjelokupninjezin æivot — sve je to bilo posveÊeno napretku djela koje jevoljela.

Ellen G. White uæiva glas najprevoenije autorice u svijetu inajprevoenijeg ameriËkog autora uopÊe. Primjerice, njezina knji-æica Put Kristu izdana je na oko stotinu i pedeset jezika i unekoliko desetina milijuna primjeraka.

Poπto je svoj cijeli æivot posvetila sluæbi Bogu i bliænjima,umrla je 16. srpnja 1915. s Ëvrstim pouzdanjem u Onoga u kogaje vjerovala.

Viπe: www.whiteestate.org

BZMilost 03.12.2012, 08:54376

Black

377

Postanak1,27.28 .................... 403,15 ....................... 1319,8.9 ...................... 1329,12.13 .................. 15917,7 ....................... 133

Izlazak14,15 ....................... 3815,1 ....................... 35219,5 ....................... 13419,8 ....................... 13524,7 ....................... 14231,16.17 ................ 15634,6 ....................... 229

Levitski zakonik11,44 ..................... 21719,2 ....................... 12022,9 ....................... 203

Ponovljeni zakon26,16 ..................... 14926,17.18 ................ 15033,25 ..................... 261

2. Samuelova22,33 ..................... 262

1. Ljetopisa16,11 ..................... 29029,12 ..................... 258

2. Ljetopisa33,12 ....................... 89

Nehemija9,13 ......................... 439,17 ....................... 139

Biblijski navodi

Job5,17 ....................... 24022,22 ..................... 102

Psalmi2,8 ........................... 279,5 ........................... 7816,11 ..................... 36324,7.8 ...................... 4926,2 ....................... 33029,10.11 .................. 9531,20 ..................... 27732,8 ....................... 32933,8 ......................... 9334,19 ..................... 31640,9 ......................... 6140,17 ..................... 10545,7 ......................... 7748,3 ......................... 4848,15 ..................... 20051,12 ..................... 20655,23 ..................... 11666,16 ....................... 6371,5 ....................... 26983,19 ....................... 5084,3 ....................... 25184,12 ..................... 32689,8 ......................... 9289,15 ....................... 7492,3 ......................... 73103,19 ..................... 44105,8 ..................... 157106,4 ..................... 182110,1 ....................... 79119,18 ..................... 80119,126 ................... 51127,1 ..................... 288138,2 ....................... 76145,11 ................... 274

Izreke3,6 ......................... 2483,35 ....................... 3504,23 ....................... 29510,22 ..................... 27910,25 ..................... 30512,26 ..................... 27116,32 ..................... 25624,3 ....................... 115

Propovjednik9,10 ....................... 31012,13 ..................... 141

Izaija6,1 ........................... 726,3 ......................... 3439,7 ........................... 9813,12 ..................... 17517,7 ....................... 32327,3 ....................... 22428,16 ..................... 12330,21 ..................... 20135,10 ..................... 35840,1.2 .................... 37243,10 ..................... 24743,12 ..................... 22743,25 ....................... 8252,6 ....................... 36653,5 ....................... 17154,13 ..................... 36555,3 ....................... 13057,20.21 ................ 10158,8 ....................... 27259,19 ..................... 20960,1 ....................... 12561,9 ....................... 28663,3 ....................... 16363,7 ....................... 32565,21.22 ................ 362

BZMilost 03.12.2012, 08:54377

Black

378

Jeremija29,13 ..................... 31831,3 ......................... 9931,33.34 ................ 13731,34 ..................... 34842,3 ....................... 26450.5 ....................... 158

Ezekiel36,26 ..................... 100

Daniel4,17 ......................... 41

Hoπea6,3 ......................... 30014,4 ......................... 8714,5 ....................... 197

Mihej7,8 ......................... 302

Habakuk2,4 ......................... 2072,20 ......................... 713,18 ....................... 184

Zaharija4,7 ......................... 1289,9 ........................... 4710,1 ....................... 22014,9 ....................... 370

Malahija3,3 ......................... 311

Matej1,23 ......................... 454,19 ....................... 1274,23 ........................... 95,6 ......................... 3175,13 ....................... 1245,19 ......................... 605,48 ....................... 2306,9 ........................... 946,10 ....................... 3476,12 ....................... 3286,33 ......................... 2110,8 ....................... 213

11,28 ....................... 2612,31 ..................... 21513,31.32 .................. 1713,33 ....................... 1814,31 ..................... 10917,1.2 .................... 34618,10 ..................... 36422,37.39 ................ 14524,14 ..................... 33925,4 ....................... 21425,31 ..................... 35615,34 ..................... 35426,39 ..................... 16827,46 ..................... 17028,20 ..................... 196

Marko1,14.15 .................... 124,28 ....................... 2834,30 ......................... 1410,14 ..................... 28710,15 ....................... 5212,30 ....................... 6412,30.31 ................ 29614,38 ..................... 332

Luka2,40 ....................... 2823,4.5 ...................... 2496,12 ....................... 1676,38 ....................... 1519,23 ....................... 28910,19 ..................... 25711,134 ................... 21911,23 ..................... 30812,1 ....................... 10612,8 ....................... 25012,35.36 ................ 35314,23 ..................... 34017,21 ....................... 1621,28 ..................... 34922,29.30 .................. 6722,53 ..................... 16924,49 ..................... 192

Ivan1,12 ......................... 531,16 ....................... 1121,17 ....................... 304

1,29 ......................... 153,3 ........................... 223,14.15 .................. 3154,14 ....................... 1196,15 ......................... 466,35 ....................... 22810,30 ..................... 19813,34.35 ................ 23714,13 ....................... 8514,16.17 ................ 19114,21 ....................... 5814,30 ..................... 16215,5 ....................... 29316,7 ....................... 19516,8 ....................... 19416,13 ..................... 19916,24 ..................... 23916,33 ..................... 25517,20 ..................... 21018,36 ....................... 13

Djela2,1.2 ...................... 1933,19 ....................... 2054,33 ....................... 2185,29 ......................... 595,31 ....................... 13816,31 ..................... 22620,24 ..................... 30920,32 ..................... 303

Rimljanima3,24 ......................... 233,25 ....................... 1834,16 ....................... 2655,17 ....................... 1815,18 ....................... 1795,19 ....................... 1035,20 ....................... 1045,21 ....................... 3456,4 ......................... 1436,15 ....................... 1446,23 ....................... 3137,12 ......................... 208,5 ......................... 2128,35-37 .................. 28012,1 ....................... 35113,14 ..................... 32114,11 ..................... 373

BZMilost 03.12.2012, 08:54378

Black

379

1. KorinÊanima1,4 ......................... 1802,2 ......................... 2252,5 ......................... 2672,9 ......................... 2592,10 ....................... 1983,9 ......................... 1263,14 ....................... 3554,9 ......................... 2226,19.20 .................. 17310,13 ..................... 25410,31 ..................... 34411,26 ..................... 15213,9.10 .................. 36713,12 ..................... 36815,22 ....................... 4215,57 ....................... 3916,13 ..................... 306

2. KorinÊanima1,4 ......................... 1222,14.15 .................. 2383,18 ....................... 2334,6 ......................... 3224,7 ......................... 3364,15 ....................... 3385,17 ....................... 1075,20 ......................... 286,1 ........................... 666,7 ......................... 2759,15 ....................... 17812,9 ....................... 242

GalaÊanima3,26 ....................... 1403,29 ......................... 564,4.5 ........................ 115,24 ......................... 97

Efeæanima1,5.6 ........................ 541,7 ......................... 1532,7 ......................... 3372,8 ......................... 3192,10 ....................... 3312,19 ......................... 573,8 ......................... 1873,12 ......................... 843,17 ......................... 96

3,19 ....................... 3123,20 ....................... 2764,1-3 ...................... 2114,23.24 .................. 2234,27 ....................... 1084,29 ....................... 3014,30 ....................... 2165,2 ......................... 1746,10 ....................... 2596,12 ......................... 366,13 ......................... 296,14 .................... 30,316,15 ......................... 326,16 ......................... 336,17 .................... 34,356,24 ....................... 263

Filipljanima1,9-11 .................... 2852,6-8 ...................... 1602,13 ....................... 2533,7 ......................... 3143,14 ....................... 3424,13 ....................... 1134,19 ....................... 117

Koloπanima1,2 ......................... 3201,13.14 .................... 832,6 ......................... 2413,10 ....................... 2463,12 ....................... 299

1. Solunjanima2,10.20 .................. 3354,3 ......................... 2914,7 ......................... 1474,16.17 .................. 3575,23 ....................... 245

2. Solunjanima1,12 ....................... 3072,13 ....................... 2082,16.17 .................. 334

1. Timoteju1,14 ....................... 2922,5.6 ...................... 1773,16 ....................... 186

2. Timoteju1,9 ......................... 1291,12 ....................... 2812,1 ......................... 2602,3 ........................... 37

Titu2,7.8 ...................... 2312,11 ......................... 103,7 ......................... 278

Hebrejima2,4 ......................... 2212,14 ....................... 1612,18 ....................... 1653,7.8 ...................... 2024,14 ......................... 694,15 ....................... 1644,16 ......................... 685,7 ......................... 1666,12 ....................... 2668,6 ......................... 1369,12 ......................... 559,24 ....................... 15410,35-37 ................ 37112,1.2 .................... 27312,12-15 .................. 6512,28 ....................... 9113,9 ....................... 11013,20.21 ................ 155

Jakov1,12 ....................... 1144,6 ......................... 1185,17.18 .................... 88

1. Petrova1,4 ........................... 251,13 ....................... 3271,14.15 .................. 2361,18.19 .................. 1722,9 ......................... 1462,24 ......................... 193,3.4 ...................... 1213,8 ......................... 2344,10 ......................... 624,13 ......................... 905,5 ......................... 2985,6 ......................... 270

BZMilost 03.12.2012, 08:54379

Black

380

5,10 ....................... 324

2. Petrova1,2.3 ...................... 2681,4 ......................... 2351,21 ....................... 1903,18 ....................... 284

1. Ivanova2,6 ......................... 1482,16 ....................... 2973,1 ......................... 188

3,2 ......................... 3413,3 ......................... 2323,24 ....................... 2044,10 ....................... 1764,14 ....................... 252

3. Ivanova2 ............................ 294

Juda24 .......................... 333

Otkrivenje2,7 ......................... 3603,10 ......................... 814,2.3 ........................ 705,12 ....................... 1855,13 ......................... 758,3 ........................... 8612,11 ..................... 11119,8 ......................... 2421,2 ....................... 36921,4 ....................... 36122,11 ..................... 24322,12 ..................... 244

BZMilost 03.12.2012, 08:54380

Black

Documents

Ellen G. White BOÆJA ZADIVLJUJU∆A MILOST · njem bogosluæju u obitelji imaju duboki duhovni karakter, odra-æavajuÊi tako posveÊenost svojih autora i njihovu literarnu vjeπti-