Upload
salahudin-el-ejubi
View
219
Download
1
Embed Size (px)
Citation preview
7/24/2019 Embargo UN Tot
1/84
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za meunarodno pravo
DIPLOMSKI RAD
iz predmeta
MEUNARODNO PRAVO
Ivan Tot
PRAVNA PRIRODA EMBARGA
U PRAVNOM SUSTAVU UJEDINJENIH NARODA
Mentor: doc. dr. sc. Davorin Lapa
Zagreb, svibanj 2007.
7/24/2019 Embargo UN Tot
2/84
Ivan Tot:Pravna priroda embarga u pravnom sustavu Ujedinjenih naroda
1
SADRAJ
1. UVOD 3
2. POJAM EMBARGA I NJEGOVO MJESTO U SUSTAVU MEUNARODNOG
PRAVA 5
2.1. Meunarodno pravo, sankcija i ekonomske sankcije 5
2.2. Vrste ekonomskih sankcija 12
2.3. Pojam embarga 142.4. Pravna priroda embarga kao mjere iz lanka 41.
Povelje Ujedinjenih naroda 16
2.5. Vrste embarga 28
2.5.1. Embargo prema sadraju 28
2.5.2. Embargo prema opsegu 30
2.5.3. Embargo prema objektu 31
2.5.4. Embargo prema trajanju primjene 33
2.5.5. Embargo prema obvezatnosti primjene 33
2.6. Povijest embarga 36
3. PITANJE LEGALNOSTI EMBARGA 46
3.1. Ovlast Vijea sigurnosti Ujedinjenih naroda
na primjenu embarga 46
3.2. Mehanizam primjene embarga 493.2.1. Utvrivanje injenica i kvalifikacija
nastaloga spora ili situacije 49
3.2.2. Odreivanje embarga rezolucijom Vijea
Sigurnosti Ujedinjenih naroda 54
3.2.3. Implementacija embarga 56
7/24/2019 Embargo UN Tot
3/84
Ivan Tot:Pravna priroda embarga u pravnom sustavu Ujedinjenih naroda
2
3.2.4. Nadzor nad primjenom embarga
sankcijski odbori 58
3.2.5. Prestanak primjene embarga 63
3.3. Embargo i tree drave 65
3.4. Pravna upitnost embarga na oruje 69
4. ZAKLJUAK 76
Literatura 78
7/24/2019 Embargo UN Tot
4/84
Ivan Tot:Pravna priroda embarga u pravnom sustavu Ujedinjenih naroda
3
1. UVOD
Zahvaljujui znatnoj proliferaciji primjene embarga,
kao i drugih mjera odreenih od strane Vijea sigurnosti
Ujedinjenih naroda, u posljednjih sedamnaest godina,
neizbjeno je u svakodnevnom ivotu susresti se s pojmovima
embargo i sankcija. Istovremeno, sa sve veom uporabom
tih pojmova, raste u iroj javnosti i sve vee
nerazumijevanje njihova znaenja, te se oni esto
upotrebljavaju pogreno, to je i jasno, s obzirom da neraspolau svi sa znanjem potrebnim za njihovo ispravno
tumaenje. Ovaj rad pokuat e iznai bitne definicije tih
pojmova i objasniti njihov meusobni odnos. Naravno, ovaj
rad e ii i mnogo dalje od toga. Tako e se embargo
pratiti u njegovoj vremenskoj, formalnoj i materijalnoj
dimenziji. Embargo e se prouavati kao mjera unutar
pravnog sustava Ujedinjenih naroda, s nunim osvrtima i na
ope meunarodno pravo. Pri tome e se njegova osnova
traiti u slovu Povelje Ujedinjenih naroda kao temeljnog
pravnog akta za njegovu primjenu u sustavu Ujedinjenih
naroda, a njegova primjena analizirat e se na temelju
primjera iz prakse Vijea sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Dat e se odgovor na pitanje koja je pravna priroda embarga
kao mjere iz Povelje Ujedinjenih naroda: je li on sankcija
ili je zapravo neto sasvim drugo. Pored toga, analizirate se i drugi aspekti legalnosti embarga. Detaljno e se
prikazati mehanizam njegove primjene, a bit e posebno i
rije o nekim pravnim pitanjima embarga na oruje kao
njegove najvanije vrste.
Temeljni pristup temi ovoga rada nuno je (meunarodno)
pravni, no od toga temeljnoga pristupa ponekad e se
7/24/2019 Embargo UN Tot
5/84
Ivan Tot:Pravna priroda embarga u pravnom sustavu Ujedinjenih naroda
4
uiniti i manja odstupanja koja e embargo promotriti u
svjetlu teorija o meunarodnim odnosima.
Vano je napomenuti da e neka od razmatranja koja se
odnose na embargo biti zajednika i za druge vrste
ekonomskih sankcija koje se primjenjuju u pravnom sustavu
Ujedinjenih naroda, neka e vrijediti i za druge vrste
sankcija Ujedinjenih naroda, a neka i za sankciju na razini
opeg meunarodnog prava.
Prvotna namjera ovoga rada bila je obuhvatiti, pored
legalnosti embarga, i druga pitanja vana za razumijevanje
embarga, kao to su pitanja njegove efikasnosti i etinosti.
Zbog ogranienog opsega ovoga rada, od te namjere se
odustalo, pa emo se tih pitanja u ovome radu tek uzgredno
dotaknuti. ira razmatranja tih pitanja, ukljuujui i
razmatranja o odnosu embarga prema temeljnim pravima
ovjeka i meunarodnom humanitarnom pravu kao ius cogens
pravilima meunarodnog prava, ostaju nam za neki budui rad.
7/24/2019 Embargo UN Tot
6/84
Ivan Tot:Pravna priroda embarga u pravnom sustavu Ujedinjenih naroda
5
2. POJAM EMBARGA I NJEGOVO MJESTO U SUSTAVU
MEUNARODNOG PRAVA
2.1. Meunarodno pravo, sankcija i ekonomske sankcije
Ne ulazei detaljnije u pitanja pravne prirode
meunarodnog prava, njegovih podjela te izvora, za potrebe
ovoga rada dovoljno je meunarodno pravo (ili preciznije,
meunarodno javno pravo) definirati kao sustav pravnih
pravila koja ureuju odnose u meunarodnoj zajednici
priznatih subjekata.1Specifinost meunarodnog prava je da
je ono horizontalan, nehijerarhijski sustav meu ijim se
subjektima nalaze i suverene drave nad kojima ne postoji
via vlast. Nedostatak institucionaliziranog monopola sile
svojstvenog vertikalnoj, hijerarhijskoj strukturi
unutarnjeg prava drave postavlja pitanje moe li se uope
govoriti o sankciji u meunarodnom pravu. To pitanje bilo
je ranije predmetom rasprava mnogih autora, neki od njih su
ak i odricali meunarodnome pravu znaaj prava, pozivajui
se na nedostatak sankcije, no danas se openito smatra da u
meunarodnome pravu postoji sankcija, samo znatno slabije
organizirana negoli je to u unutranjem pravu.2
Teko je iznai definiciju sankcije koja bi bila
opeprihvatljiva i opevaea, kao to je to uostalom
sluaj i s drugim pravnim institutima, a pogotovo je teko
tako definirati sankciju u meunarodnome pravu. Dodatnu
potekou stvara i konfuzna praksa u kojoj se pojam
sankcija uestalo rabi kao sinonim za ekonomsku sankciju,
1Andrassy, J. / Bakoti, B. / Vukas, B., Meunarodno pravo, sv. 1., Zagreb, kolska knjiga, 1998., str. 1.2Ibid., str. 12.
7/24/2019 Embargo UN Tot
7/84
Ivan Tot:Pravna priroda embarga u pravnom sustavu Ujedinjenih naroda
6
jednako kao to se ekonomske sankcije shvaaju, pogreno,
iskljuivo u znaenju embarga.3
Iz brojnosti raznih sociolokih, pravnih i ekonomskih
definicija sankcije razliitih autora, izdvojit emo dvije
pravne definicije, koje najbolje saimaju njezinu bit, ili
barem najbolje ocrtavaju sankciju u mjeri u kojoj je to
potrebno za razmatranje embarga, postavljajui okvir za
bavljenje predmetom ovog rada. Doxey definira
meunarodnopravnu sankciju kao kaznu zaprijeenu ili
nametnutu kao posljedicu propusta njezinoga objekta da
potuje meunarodnopravne standarde ili obveze. 4
Naglaavajui punitivnu svrhu sankcije kao odgovora na
poinjeni delikt sadran u povredi meunarodnopravne norme,
Doxey dodaje da se formalna uloga sankcije sastoji i u
zatiti vrijednosti meunarodne zajednice. 5 Doxey takoer
istie da je svrha sankcije i u specijalnoj i generalnoj
prevenciji, nastojanje da se objekt sankcije uzdri od
ponavljanja svoga prijestupa i da sankcija slui kao
upozorenje drugima da takve prijestupe ne ine. 6 Lapa
sankciju u uem smislu odreuje kao punitivnu, per se
3 Primjerice, navodimo nekoliko radova, u kojima se, ne imajui u vidu podjelu sankcija na nekoliko
razliitih vrsta, pojam sankcije rabi u znaenju iskljuivo ekonomske sankcije:
- Helms, J., What Sanctions Epidemic?, Foreign Affairs, sv. 78., br. 1., sijeanj/veljaa 1999.
- Elliott, K. A. / Hufbauer, G. C., Sanctions, The Library of Economics and Liberty, dostupno na:
http://www.econlib.org/LIBRARY/Enc/Sanctions.html (3.3.2007.)- Smith, M. S., Sanctions: Diplomatic Tool, or Warfare by Other Means?, u: Burgess, G. / Burgess, H.
(ur.), Beyond Intractability, Boulder, Conflict Research Consortium, University of Colorado,
objavljeno: travanj 2004., dostupno na: http://www.beyondintractability.org/essay/sanctions/
(3.3.2007.)4Doxey, M. P., International Sanctions in Contemporary Perspective, Basingstoke, Macmillan Press, 1987.,
str. 4.5Ibid., str. 90.6Ibid., str. 2.
7/24/2019 Embargo UN Tot
8/84
Ivan Tot:Pravna priroda embarga u pravnom sustavu Ujedinjenih naroda
7
protupravnu reakciju normativnog sustava na delikt (povredu
njegove norme), sadranu u povredi inae zatienog
subjektivnog prava objekta sankcije, a zbog poinjenog
delikta. 7Vidljivo je da ove dvije definicije sadre neke
zajednike elemente strukture meunarodnopravne sankcije,
te je neophodno dublje ih promotriti. 8 Obje definicije
naglaavaju, kao primarnu, punitivnu svrhu sankcije; objekt
sankcije kanjava se zbog povrede meunarodnopravne norme.
Kao kompleksnije pitanje javlja se element objekta i
subjekta sankcije, koje e ponekad biti tee odrediti zbog
iroke lepeze subjekata meunarodnoga prava. Objekt
meunarodnopravne sankcije adresat je meunarodnopravne
norme, odnosno njezine dispozicije kao zahtjeva koji mu
upuuje adresant, koju je prekrio, zbog ega dolazi do
primjene sankcije, kao sekundarne dispozicije 9 te
meunarodnopravne norme. Subjekt meunarodnopravne sankcije
je meunarodnopravni subjekt, organ normativnog sustava
koji je normama toga sustava ovlaten na primjenu sankcije
u njegovo ime,10u pravilu, adresant meunarodnopravne norme
koju je objekt sankcije prekrio. U stranoj literaturi, za
subjekta sankcije, kao poiljatelja, koristi se pojam
sender, a za objekta sankcije pojam target. 11 Prema
7Lapa, D., Sankcija u meunarodnom pravu, Zagreb, Pravni fakultet u Zagrebu, 2004., str. 47. - 48.8
to se tie drugih elemenata strukture meunarodnopravne sankcije kojima se ovaj rad ne bavi, kao iopenito o pojmu, strukturi i infrastrukturi meunarodnopravne sankcije, vidi:
Ibid., str. 5. 71.9Peri, B., Struktura prava, Zagreb, Informator, 1994., str. 31.10Lapa, op. cit. (bilj. 7.), str. 12.11Primjerice, Hufbauer rabi pojam sender za oznaavanje drave ili meunarodne organizacije koja je
osnovni tvorac sankcije, a pojam target za oznaavanje drave koja je neposredni objekt sankcije.
Hufbauer, G.C. / Schott, J.J. / Elliott, K.A., Economic Sanctions Reconsidered, Washington, Institute for
International Economics, 1990., str. 35. 36.
7/24/2019 Embargo UN Tot
9/84
Ivan Tot:Pravna priroda embarga u pravnom sustavu Ujedinjenih naroda
8
subjektu sankcije, meunarodnopravne sankcije mogle bi se
podijeliti na unilateralne i multilateralne sankcije,
odnosno na one iji je subjekt pojedina drava ili drugi
meunarodnopravni subjekt (unilateralne sankcije) i na one
iji subjekt su vie drava ili drugih meunarodnopravnih
subjekata (multilateralne sankcije). U takvoj dualistikoj
podjeli, sankcije Ujedinjenih naroda mogle bi se smatrati
multilateralnim sankcijama s obzirom da ih primjenjuje vie
drava koje su lanice te meunarodne organizacije, no
smatramo da je ispravnije, imajui u vidu da su Ujedinjeni
narodi zaseban meunarodnopravni subjekt razliit od svojih
lanova, promatrati sankcije Ujedinjenih naroda kao
unilateralne sankcije. S obzirom da su predmetom ovoga rada
iskljuivo sankcije Ujedinjenih naroda i to samo jedan od
raznovrsnih oblika u kojima se one mogu javiti, podjela
meunarodnopravnih sankcija prema subjektima i nije nam od
velike vanosti. Interesantnija je podjela
meunarodnopravnih sankcija, ija je zajednika opa svrha
zatita meunarodnog prava kao normativnog sustava, prema
njihovom sadraju, odnosno prema specifinoj svrsi koju one
uz opu svrhu imaju, na pojedine vrste meunarodnopravnih
sankcija. Lapa tako govori o dvanaest vrsta sankcija na
razini opeg meunarodnog prava: moralne sankcije,
juridike sankcije, diplomatske sankcije, znanstvene,
kulturne i sportske sankcije, prometne sankcije, ekonomske
sankcije, sankcije ogranienja suvereniteta, sankcije s
upotrebom sile, sankcije meunarodnog kaznenog prava,
disciplinske sankcije, te sankcije suspenzije ili raskida
meunarodnih ugovora. 12 Doxey sankcije bez upotrebe sile
dijeli na etiri skupine: diplomatske i politike mjere,
12Lapa, op. cit. (bilj. 7.), str. 261. - 366.
7/24/2019 Embargo UN Tot
10/84
Ivan Tot:Pravna priroda embarga u pravnom sustavu Ujedinjenih naroda
9
kulturne i prometne mjere, ekonomske mjere, te mjere koje
se odnose na pravni poloaj lana u meunarodnim
organizacijama.13
Prethodno smo ukazali na pogreno poistovjeivanje
pojma ekonomske sankcije s pojmom meunarodnopravne
sankcije. Takvo poistovjeivanje vjerojatno je posljedica
proirenja sadraja pojma sankcije (i pojma ekonomske
sankcije) izvan pravne sfere, podvoenja pod taj pojam
raznih politikih, sociolokih i ekonomskih elemenata, to
je zasluga znanstvenika izvan pravnih znanosti koji
promatrajui posljedice sankcija relevantne za njihovo
znanstveno podruje u definiranju sankcije (i ekonomske
sankcije) znatno odstupaju od naeg poimanja sankcije,
shvaene u uem pravnom smislu, koji smo predstavili kao
okvir za razmatranje embarga. I u pravnoj doktrini
nailazimo na definicije pojma ekonomske sankcije koje taj
pojam iz pravnoga konteksta pribliavaju kontekstu
meunarodnih politikih odnosa, promatrajui ekonomske
sankcije kao sredstvo vanjske politike drava. 14 Takav
pristup ponekad se ini i opravdan, to emo vidjeti
kasnije pri analizi primjene ekonomskih sankcija kroz
povijest i u dananje vrijeme, te emo ga ponekad i mi
koristiti, no tek kao manje odstupanje od (meunarodno)
pravnog pristupa tim sankcijama. Pravna definicija
ekonomske sankcije bit e tako, po prirodi stvari, tek
proirenje pravne definicije meunarodnopravne sankcije
koje ukazuje na specifinost ekonomske sankcije koja ju
razlikuje od drugih vrsta meunarodnopravne sankcije.
Ekonomska sankcija, prema tome, jest punitivna, per se
13Doxey, op. cit., (bilj. 4.), str. 10. 12.14Za neka takva stajalita vidi: Lapa, op. cit. (bilj. 7.), str. 287. 288.; Doxey, op. cit., (bilj. 4.), str. 2. 4.
7/24/2019 Embargo UN Tot
11/84
Ivan Tot:Pravna priroda embarga u pravnom sustavu Ujedinjenih naroda
10
protupravna reakcija normativnog sustava na delikt,
sadrana u povredi zatienog subjektivnog prava objekta
sankcije koja se sastoji u injenju odreene ekonomske
tete objektu sankcije, a zbog poinjenog delikta. 15 S
obzirom na vrstu ekonomske tete koja se ini objektu
ekonomske sankcije, razlikovat e se i pojedine vrste
ekonomskih sankcija, o emu e biti rije u sljedeem
odjeljku.
ini nam se ovdje vano ukazati i na jedan aspekt
definicije (ekonomske) sankcije koji do sad nismo isticali.
Definirajui sankciju kao per se protupravnu mjeru, te
orijentirajui nau daljnju analizu embarga na sluajeve u
kojima je subjekt embarga organizacija Ujedinjenih naroda,
nuno iz nae analize iskljuujemo mjere koje drugi
subjekti primjenjuju prema objektima embarga, bilo da je
rije o sankcijama u smislu u kojemu se mi njima bavimo,
bilo da je rije o retorzijama. U oima ire javnosti ta
razlika nee biti posve jasna, te e se retorzije esto
nazivati sankcijama, to je nespojivo s danom definicijom
sankcije koju smo preuzeli. Potrebno je stoga ovdje ukratko
pojasniti i tu razliku. Retorzijama u meunarodnom pravu
nazivaju se meunarodnim pravomper sedoputene mjere kao
odgovor na raniji, njihovom subjektu neprijazan, ali
takoer per se doputen postupak od strane njihova
objekta. 16 Retorzije suprotstavljaju interese, a ne
subjektivna prava, te su stoga one kao predmet promatranja
blie teoriji meunarodnih politikih odnosa, nego
meunarodnome pravu. 17 Zemanek istie da, iako retorzija u
15Usporedi: Lapa, op. cit. (bilj. 7.), str. 47. 48., 287. 288.16Lapa, op. cit. (bilj. 7.), str. 180. 181.17Ibid, str. 181.
7/24/2019 Embargo UN Tot
12/84
Ivan Tot:Pravna priroda embarga u pravnom sustavu Ujedinjenih naroda
11
odreenim okolnostima moe biti vrlo efikasno sredstvo
provedbe meunarodnog prava, ona je samo neprijazan in i
stoga je drutvena, a ne pravna mjera, osim ako je u
konkretnome sluaju bilo rije o meunarodnopravnoj obvezi
na prijaznost. 18 Vanost razlikovanja retorzije od
sankcije za ovaj rad oita je uzme li se u obzir injenica
da su najei primjeri retorzija u meunarodnopravnoj
praksi upravo bojkot i embargo kao oblici pasivnog prekida
ekonomskih veza subjekta retorzije s objektom retorzije. Na
razini opeg meunarodnoga prava, takav prekid ne bi bio
protupravan jer na toj razini niti ne postoji obveza na
meunarodnu ekonomsku suradnju s drugim subjektom
meunarodnoga prava; on bi to bio u sluaju da neka
meunarodnopravna norma kao lex specialis propisuje obvezu
na ekonomsku suradnju s objektom mjere.19
18Zemanek, K., The Unilateral Enforcement of International Obligations, Zeitschrift fr auslndisches
ffentliches Recht und Vlkerrecht, sv. 47., br. 1., 1987., str. 35.19Lapa, op. cit. (bilj. 7.), str. 183.
7/24/2019 Embargo UN Tot
13/84
Ivan Tot:Pravna priroda embarga u pravnom sustavu Ujedinjenih naroda
12
2.2. Vrste ekonomskih sankcija
Meunarodnopravna doktrina ekonomske sankcije u
pravilu dijeli na trgovinske i financijske sankcije. Neki
autori tome pridodaju i industrijske sankcije kao zaseban
oblik.20
Dvije najznaajnije trgovinske sankcije su embargo i
bojkot. S obzirom na variranje njihova znaenja u doktrini
i s obzirom da je rije o dvije najuestalije ekonomske
sankcije u praksi Ujedinjenih naroda, te konano s obzirom
da je ue podruje zanimanja ovoga rada upravo embargo, o
njima e se detaljnije govoriti u sljedeem odjeljku. Meu
ostale trgovinske sankcije, koje nam i nisu toliko znaajne,
jer je njihova primjena vie izraena u bilateralnim
odnosima meu dravama nego u praksi Ujedinjenih naroda,
doktrina ubraja: odreivanje viih uvoznih tarifa, 21
odreivanje uvoznih ili izvoznih kvota, odreivanje
restriktivnih uvoznih ili izvoznih dozvola, ograniavanje,
otkazivanje ili suspenziju ribolovnih prava i dr.22
Meu financijskim sankcijama najee se navode:
zamrzavanje inozemnih rauna objekta sankcije, opoziv
klauzula najpovlatenije nacije (most-favoured-nation
20
Elliott i Hufbauer ekonomske sankcije dijele na trgovinske i financijske sankcije. Elliott / Hufbauer, op.cit. (bilj. 3.); Hufbauer / Schott / Elliott, op. cit. (bilj. 11.), str. 36.
Doxey razlikuje dvije skupine ekonomskih sankcija, s jedne strane financijske sankcije, a s druge strane
trgovinske i tehnoloke sankcije. Doxey, op. cit. (bilj. 4.), str. 11.
Lapa razlikuje trgovinske, financijske i industrijske sankcije, s time da naglaava da odreeni dio mjera
koje se obino svrstavaju u posljednju kategoriju, svoje mjesto opravdanije nalaze meu trgovinskim
sankcijama. Lapa, op. cit. (bilj. 7.), str. 295.21Vukadinovi, R., Teorije vanjske politike, Zagreb, Politika kultura, 2005., str. 152.22Doxey, op. cit. (bilj. 4.), str. 11.
7/24/2019 Embargo UN Tot
14/84
Ivan Tot:Pravna priroda embarga u pravnom sustavu Ujedinjenih naroda
13
status),23otkazivanje razvojnih fondova, fondova pomoi i
drugih financijskih izvora kao i uskraivanje pristupa
takvim izvorima, zabrana davanja kredita i dr.24
U kategoriju industrijskih (tehnolokih) sankcija mogu
se svrstati sankcije vezane uz pravo industrijskog
vlasnitva, sankcija ograniavanja, suspenzije ili ukidanja
razliitih oblike tehnike i strune pomoi, programa obuke
i sl.25
23 Neff, S. C., Boycott and the Law of Nations: Economic Warfare and Modern International Law in
Historical Perspective, British Yearbook of International Law, sv. 59., 1988., str. 115.24Lapa, op. cit. (bilj. 7.), str. 294.25Ibid., str. 295.
7/24/2019 Embargo UN Tot
15/84
Ivan Tot:Pravna priroda embarga u pravnom sustavu Ujedinjenih naroda
14
2.3. Pojam embarga
I u pogledu pojma embarga u meunarodnopravnoj
doktrini mogu se pronai sasvim sadrajno razliite
definicije. Neki autori pojmom embarga oznaavaju prisilno
zadravanje brodova drave-objekta u lukama drave-
subjekta. 26 Takvo je stajalite zastarjelo i ispravnije je
ono koje prihvaa novija doktrina. Tako primjerice Neff
ispravno definira embargo iskljuivo kao mjeru obustave
izvoza iz drave-subjekta embarga u dravu-objekt embarga.27
Neki autori ne razlikujui embargo od bojkota, embargo
pogreno dijele na embargo na izvoz i embargo na uvoz.28
Ono to ti autori podrazumijevaju pod embargom na uvoz
zapravo je mjera bojkota, koja je zapravo obustava, odnosno
zabrana uvoza iz drave-objekta u dravu-subjekt bojkota,
te je u tome smislu nalije embarga. 29 Neff nepotrebno
proiruje definiciju bojkota i na embargo; prema njemu,
bojkot je obustava svih ekonomskih odnosa s dravom-
objektom, te prema tome obuhvaa i embargo. 30 Neff ovakav
pristup vjerojatno zauzima zbog toga to se u praksi ove
dvije ekonomske sankcije primjenjuju, ponekad, istodobno i
odnose se na iste vrste dobara, te se moe i initi da je
26Andrassy, J., Meunarodno pravo, Zagreb, kolska knjiga, 1990., str. 557.
Slino embargo definira i Ibler, kao privremenu zabranu isplovljavanja to je nadlene vlasti obalne draveizriu brodovima strane zastave koji se nalaze u njezinim lukama i u unutranjim morskim vodama; ipak,
uz to znaenje embarga, Ibler embargo razumijeva i kao mjeru zabrane izvoza, te kao mjeru o ijoj upotrebi
moe odluiti Vijee sigurnosti Ujedinjenih naroda primjenjujui glavu VII. Povelje Ujedinjenih naroda.
Ibler, V., Rjenik meunarodnog javnog prava, Zagreb, Informator, 1987., str. 81. 82.27Neff, op. cit. (bilj. 23.), str. 115.28Vidi npr.: Doxey, op. cit. (bilj. 4.), str. 11.; Hufbauer / Schott / Elliott, op. cit. (bilj. 11.), str. 36.29Lapa, op. cit. (bilj. 7.), str. 291.30Neff, op. cit. (bilj. 23.), str. 115.
7/24/2019 Embargo UN Tot
16/84
Ivan Tot:Pravna priroda embarga u pravnom sustavu Ujedinjenih naroda
15
rije o dvije polovice iste sankcije, no ipak rije je o
dvije razliite sankcije koje se mogu primjenjivati i
samostalno, neovisno jedna o drugoj.31
Pojam embargo ne spominje se u tekstu Povelje
Ujedinjenih naroda. Meu mjerama koje ne ukljuuju upotrebu
oruane sile, u lanku 41. Povelje govori se o potpunom
ili djelominom prekidu ekonomskih odnosa. 32 Tom iroko
postavljenom sintagmom obuhvaene su sve vrste ekonomskih
sankcija, meu kojima i embargo, te je lanak 41., uz druge
relevantne odredbe Povelje, osnova primjene embarga u
pravnom sustavu Ujedinjenih naroda.33
31Kao primjer samostalnog bojkota moe se navesti bojkot grubih dijamanata koji potjeu iz Sierra Leonea
uveden rezolucijom Vijea sigurnosti S/1306 iz 2000. godine. Rije je o tzv. spornim dijamantima(conflict diamonds), tj. takvim dijamantima koji potjeu iz dijelova drave koji je pod kontrolom frakcija
koje su suprotstavljene legitimnoj i meunarodno priznatoj vladi, a koji se koriste radi financiranja vojnih
akcija protiv vlade.
Za vie vidi: Conflict Diamonds, http://www.un.org/peace/africa/Diamond.html (20.3.2007.).32Za tekst Povelje Ujedinjenih naroda vidi: Povelja Ujedinjenih naroda, Narodne novine meunarodni
ugovori, br. 15., 1993.33 Vie o odredbi lanka 41. Povelje Ujedinjenih naroda i drugim odredbama Povelje relevantnim za
primjenu embarga bit e reeno infra, u odjeljku 3.1.
7/24/2019 Embargo UN Tot
17/84
Ivan Tot:Pravna priroda embarga u pravnom sustavu Ujedinjenih naroda
16
2.4. Pravna priroda embarga kao mjere iz lanka 41. Povelje
Ujedinjenih naroda
U pravilu smo do sada govorili o embargu kao o
sankciji. Je li embargo kao mjera iz lanka 41. Povelje
zaista sankcija? Odgovor na to pitanje ipak nije toliko
jednostavan kao to se moda na prvi pogled ini. Najprije,
treba primijetiti da ni sama Povelja nigdje ne koristi
pojam sankcija, a ne susree ga se niti u rezolucijama
Vijea sigurnosti, s iznimkom sankcijskih odbora. 34Da bi
embargo bio sankcija, shvaena u uem smislu, treba
udovoljavati odreenim zahtjevima postavljenim u definiciji
sankcije. 35 Nije upitno da embargo u sustavu Ujedinjenih
naroda jest reakcija normativnog sustava jer svakako da
sustav Ujedinjenih naroda u meunarodnom pravu, kao i ope
meunarodno pravo, jest normativni sustav. Dakle, da bi se
embargo moglo smatrati sankcijom, on mora biti takva
reakcija normativnog sustava koja je:
1.punitivna reakcija,
2.reakcija na delikt, kao povredu norme normativnoga
sustava, te
3.per se protupravna reakcija, sadrana u povredi
inae zatienog subjektivnog prava objekta embarga.
Ad 1.
Element punitivnosti neke mjere znai da je svrha te
mjere kanjavanje poinitelja zbog odreenog poinjenog
ina. Da bi se neka mjera mogla nazivati sankcijom, takva
34Za vie o sankcijskim odborima vidi: infra, u odjeljku 3.2.4.35Za definiciju sankcije koju smo preuzeli iz doktrine vidi:supra, iza biljeke 3.
7/24/2019 Embargo UN Tot
18/84
Ivan Tot:Pravna priroda embarga u pravnom sustavu Ujedinjenih naroda
17
kazna mora uslijediti nakon poinjenog ina zbog kojega je
kazna odreena, to znai da sankcija ima znaaj ex post
facto mjere. 36 Nasuprot sankciji ija je primarna svrha
punitivna, postoje i tzv. policijske mjere (mesures de
police), sa svrhom obustave krenja prava kao primarnom
svrhom one se primjenjuju usred delikta, dakle nemaju
znaaj ex post facto mjere. 37 Ima li embargo u sustavu
Ujedinjenih naroda punitivnu svrhu ili je on tek
policijska mjera? Povelja Ujedinjenih naroda i praksa
Vijea sigurnosti na to pitanje daju razliite odgovore.
Prema slovu Povelje, embargo bi imao znaaj
policijske mjere. Naime, ni iz jedne relevantne odredbe
Povelje ne moe se iitati da embargo kao mjera iz lanka
41. Povelje ima punitivnu svrhu. 38tovie, sasvim je jasno
da embargo ima za svrhu tek obustavu vrenja delikta,
odnosno obustavu takvoga ponaanja koje je protivno
zahtjevima izraenim u rezolucijama Vijea sigurnosti i
naelima postavljenim u stavku 4. lanka 2. Povelje (prema
kojima se lanovi UN-a u meunarodnim odnosima suzdravaju
od prijetnje silom ili upotrebe sile koje su uperene protiv
teritorijalne cjelovitosti ili politike nezavisnosti bilo
koje drave, ili su na bilo koji nain nespojive s
ciljevima UN-a). Iz tih naela izvire obveza za drave
lanice da se ponaaju na nain koji nee dovesti do
stvaranja prijetnje miru, naruenja mira ili ina agresije
kao okolnosti za koje se, na osnovi lanka 39. Povelje,
vezuje odreivanje i primjena embarga kao mjere iz lanka
41. Povelje. Svrha embarga prema Povelji jasno je izraena
36Lapa, op. cit. (bilj. 7.), str. 35.37Detaljnije o pojmu policijske mjere: Ibid., str. 40. 42.38Rije je prvenstveno o odredbama lanka 24. i lanka 39. Povelje Ujedinjenih naroda, te drugih odredaba
Povelje, kojih odredbi je detaljna analiza dana infrau odjeljcima 3.1. i 3.2.1.
7/24/2019 Embargo UN Tot
19/84
7/24/2019 Embargo UN Tot
20/84
Ivan Tot:Pravna priroda embarga u pravnom sustavu Ujedinjenih naroda
19
bezuvjetno povue sve svoje snage na pozicije na kojima su
bile prije izvrene invazije u Kuvajtu. U trenutku u kojem
je sveobuhvatan embargo Iraku odreen, on je nesumnjivo
imao znaaj policijske mjere. Meutim, iako se u oujku
1991. Irak povukao iz Kuvajta, 39ime je svrha embarga kao
policijske mjere bila ostvarena, sveobuhvatni embargo i
dalje je ostao na snazi. Rezolucijom S/687 iz travnja 1991.
godine Vijee sigurnosti uvjetovalo je prestanak primjene
sveobuhvatnog embarga sa osam specifinih obveza irakoj
vladi. 40Takvo produljenje primjene embarga i nakon to je
prestao prvotni razlog zbog kojeg je uveden daje
sveobuhvatnom embargu prema Iraku elemente punitivnosti, te
ga pribliava od policijske mjere sankciji kao ex post
facto mjeri. Dakle, openito, takvo produljenje primjene
embarga i nakon obustave vrenja delikta zbog kojeg je
odreen, njegovu svrhu pretvara u punitivnu, a njega samog
iz policijske mjere u sankciju za poinjeni delikt. 41
Zakljuuje se da je sveobuhvatni embargo odreen prema
Iraku imao u poetku znaaj policijske mjere, ali je
kasnije, barem to se elementa punitivnosti tie, poprimio
obiljeje sankcije.
Posljednji primjer je embargo na luksuzna dobra
odreen prema Demokratskoj Narodnoj Republici Koreji
rezolucijom Vijea sigurnosti S/1718 (2006). DNR Koreja je
u listopadu 2006. godine testirala nuklearno oruje
protivno obvezi naputanja svih programa razvoja nuklearnog
oruja, odreenoj rezolucijom S/1695 (2006). Rezolucijom
39Cortright, D. / Lopez, G. A., The Sanctions Decade Assessing UN Strategies in the 1990s, Boulder,
London, Lynne Rienner Publishers, Inc., 2000., str. 42.40Npr. priznanje teritorijalne cjelovitosti Kuvajta i novih granica, prihvaanje demilitarizirane zone uzdu
irako-kuvajtske granice, povrat Kuvajtu ukradene imovine, i dr. Ibid.41Lapa, op. cit. (bilj. 7.), str. 336.
7/24/2019 Embargo UN Tot
21/84
Ivan Tot:Pravna priroda embarga u pravnom sustavu Ujedinjenih naroda
20
S/1718 (2006), Vijee sigurnosti utvrdilo je da je taj test
poveao tenzije u regiji i izvan nje, predstavljajui time
prijetnju miru, te je, inter alia, odredilo DNR Koreji
embargo na luksuzna dobra. S obzirom da je takav embargo
primijenjen nakon to je delikt poinjen i da on po svom
sadraju odgovara kazni, zakljuuje se da je u pogledu
elementa punitivnosti embargo na luksuzna dobra DNR Koreji
uistinu bio sankcija, a ne tek policijska mjera.
Dakle, prema Povelji Ujedinjenih naroda embargo je
ista policijska mjera, a u praksi Vijea sigurnosti
variraju razliita rjeenja, od embarga kao policijske
mjere do embarga kao sankcije, to se elementa
punitivnosti tie. Treba imati na umu da i u tim pojedinim
sluajevima gdje embargo ima element punitivnosti, takav
element jo mu ne daje znaaj sankcije jer da bi bilo rije
o sankciji trebaju biti ispunjeni i drugi elementi njene
definicije.
Ad 2.
Drugi zahtjev koji mora ispunjavati neka mjera da bi
imala znaenje sankcije jest da takva mjera mora biti
reakcija normativnog sustava na delikt, shvaen kao povredu
neke norme tog normativnog sustava. Sankcija ne postoji bez
delikta, prema ope prihvaenom pravnom naelu nulla poena
sine crimine. Delikt pak ne postoji sam po sebi, ve po
normi kojoj je suprotnost, u skladu s naelom nullum crimen
sine lege, a osim odreenou normom, uvjetovan je i
poiniteljem koji je adresat dotine norme.42
42Ibid., str. 11., 12.
7/24/2019 Embargo UN Tot
22/84
Ivan Tot:Pravna priroda embarga u pravnom sustavu Ujedinjenih naroda
21
Da bi reakcija normativnog sustava na delikt bila
sankcija, kao to je to ve prethodno reeno, ona mora
ispunjavati i zahtjeve punitivnosti iper seprotupravnosti.
Ukoliko reakcija normativnog sustava ne ispunjava zahtjev
per se protupravnosti, a k tome nije niti reakcija na
delikt, nego je tek reakcija na doputen (odnosno pravnoj
normi neprotivan), ali neprijazan in, takva reakcija imat
e znaaj retorzije. 43 Ima li reakcija normativnog sustava
znaaj per se protupravne reakcije, ali je reakcija na
doputen, neprijazan in, takva reakcija bit e
kvazirepresalija, a zapravo, zbog izostanka protupravnosti
njenoga uzroka, bit e puki delikt.44
Je li embargo reakcija na delikt? Moe li se on, to
se tie elementa reakcije na delikt, oznaiti kao sankcija,
ili je on retorzija, ili pak kvazirepresalija?
Primjena embarga u praksi Vijea sigurnosti pokazala
je da embargo ponekad ima za posljedicu kolektivno
kanjavanje jer se objekt embarga poistovjeuje s
poiniteljem delikta, a izmeu to dvoje ne mora uvijek
nuno stajati znak jednakosti. 45 Takvo nepoklapanje
poinitelja delikta s objektom sankcije karakteristika je
primitivnih pravnih sustava. 46 Zbog takvoga dispariteta
poinitelja delikta i objekta embarga u pojedinim
sluajevima, nepripisivanja krivnje odreenoj strani u
43O retorzijama je bilo rijesupra, uz biljeku 16. Vie o retorzijama vidi, npr., u: Lapa, op. cit. (bilj. 7.),
str. 180. 184.44Vie o pojmu kvazirepresalije vidi u: Lapa, op. cit. (bilj. 7.), str. 186., 187.45Takva praksa zamjetna je pri odreivanju embarga u sluaju kada se neki graanski rat utvrdi prijetnjom
mirom. Neki od primjera su odreivanje embarga na oruje bivoj SFRJ rezolucijom Vijea sigurnosti
S/713 (1991), Somaliji rezolucijom S/733 (1992) i Liberiji rezolucijom S/788 (1992). U tim sluajevima,
Vijee sigurnosti nije odredilo poinitelja delikta, ve je embargo odredilo neutralno, svim sukobljenim
stranama, na cijelu situaciju, prethodno utvrenu prijetnjom miru.46Lapa, op. cit. (bilj. 7.), str. 13.
7/24/2019 Embargo UN Tot
23/84
Ivan Tot:Pravna priroda embarga u pravnom sustavu Ujedinjenih naroda
22
sukobu kao poinitelju delikta i primjene embarga na
situaciju kao takvu, Gowlland-Debbas zakljuuje da
utvrenje prijetnje miru prema lanku 39. Povelje
Ujedinjenih naroda ne mora proizlaziti iz povrede odredaba
Povelje ili povrede odredaba meunarodnoga prava, dakle ne
mora proizlaziti iz delikta, ve da ono moe proizai iz
razliitosti faktikih situacija, pri emu svrha embarga i
drugih mjera ija primjena dolazi u obzir nakon utvrenja
takve prijetnje miru, nije odravanje ili uspostava prava,
ve odravanje ili uspostava mira, koji ne mora biti nuno
identian s pravom.47Izvodei takav zakljuak ve iz slova
Povelje, Gowlland-Debbas, iako ne koristi te pojmove,
zapravo eli rei da u pojedinim situacijama embargo ve po
slovu Povelje nikako nee biti sankcija, ve retorzija (s
obzirom da nije reakcija na delikt), a da k tome moe biti
i kvazirepresalija, odnosno puki delikt (u sluaju povrede
subjektivnog prava svog objekta, a u izostanku
protupravnosti njegova ina). S time se ne moemo u
potpunosti sloiti, te je nae miljenje blie onome koje
iznosi Lapa: s obzirom da su Ujedinjeni narodi prema
stavku 1., lanka 1. Povelje obvezni primjenjivati embargo
u skladu s naelima pravde i meunarodnog prava, ne moe
biti govora o embargu (a ni o drugoj mjeri iz lanka 41.
Povelje) kao kvazirepresaliji ve po slovu Povelje.48to se
tie embarga, ni u praksi Vijea sigurnosti ne postoji
mogunost da Vijee primjenom embarga smjera uspostaviti
ili uspostavlja, uvjetno reeno, protupravni mir jer kao
to emo uskoro objasniti, embargo u sustavu Ujedinjenih
47Gowlland-Debbas, V., Collective Responses to Illegal Acts in International Law United Nations Action
in the Question of Southern Rhodesia, Dordrecht, Martimes Nijhoff Publishers, 1990., str. 467.48Lapa, op. cit. (bilj. 7.), str. 209., 210.
7/24/2019 Embargo UN Tot
24/84
Ivan Tot:Pravna priroda embarga u pravnom sustavu Ujedinjenih naroda
23
naroda ne moe bitiper seprotupravna mjera. Miljenja smo
da embargo ne bi prema Povelji mogao biti ni retorzija.
Neovisno o njegovoj per se protupravnosti ili per se
doputenosti, te unato nedostatku odreenosti embarga u
pojedinim sluajevima, takva reakcija Vijea sigurnosti
uvijek e biti reakcija na delikt. Smatramo da i u
situacijama koje bi se doista i mogle okarakterizirati
doputenim, neprijaznim inom s obzirom na nepostojanje
primarne norme meunarodnog prava koja bi takav in
zabranjivala, osuda takvoga ina i zahtjev za njegovom
obustavom izraen rezolucijom Vijea sigurnosti imat e
znaaj primarne norme, a produljenjem takvoga ina doi e
do povrede te primarne norme (dakle, do delikta), te novom
rezolucijom kojom se pripisuje krivnja za tu povredu
poinitelju, pa i u sluaju da se krivnja ni ne pripie
ikome ve se postupi neutralno, otvorit e se mogunost
primjene mjera prema sekundarnoj normi (a to e biti lanak
41. Povelje) i primjena embarga u tom sluaju nee imati
znaaj retorzije jer e takav embargo uistinu i biti
reakcija na delikt. Postupajui na opisani nain, Vijee
sigurnosti igra svojevrsnu kvazilegislativnu ulogu,
odreujui rezolucijom to je delikt, i svojevrsnu
kvazisudsku ulogu, utvrujui postojanje delikta i
primjenjujui mjeru kao reakciju na delikt smatramo da
takva uloga Vijea sigurnosti ne samo da udovoljava
naelima nulla crimine sine lege i nulla poena sine lege,
nego je i doputena u okviru Povelje.
Zakljuuje se da e embargo u pravnom sustavu
Ujedinjenih naroda uvijek imati znaenje reakcije na delikt,
te stoga udovoljava tom elementu definicije sankcije.
7/24/2019 Embargo UN Tot
25/84
Ivan Tot:Pravna priroda embarga u pravnom sustavu Ujedinjenih naroda
24
Ad 3.
Da bi neka mjera imala znaaj sankcije, ona mora biti
per se protupravna, to znai da mora povrijediti neko
inae zatieno subjektivno pravo svog objekta. Pojasnit
emo to poblie pomou ve spomenutog koncepta primarnih i
sekundarnih pravnih normi koji smo preuzeli iz doktrine. 49
Primarna norma meunarodnoga prava daje adresatu odreeno
subjektivno pravo i primarnu obvezu na potivanje takvoga
subjektivnoga prava drugoga adresata norme. Povrijedi li
drava A subjektivno pravo drave B koje je uspostavljeno
primarnom normom, kao posljedica povrede primarne norme,
dolazi do novih, sekundarnih obveza za dravu A prema
sekundarnoj normi koja ureuje odgovornost adresata za
krenje primarne norme. Ne udovolji li drava A tim
sekundarnim obvezama, prema njoj e na temelju sekundarne
norme biti primijenjena odreena mjera, koja da bi imala
znaaj sankcije, mora povrijediti neko subjektivno pravo
drave A. Tako drava A povredom tueg subjektivnog prava
neko vlastito subjektivno pravo ini podlonim sankciji.
Da bi embargo kao punitivna reakcija normativnog
sustava na delikt dobio element per se protupravnosti, a
time i znaaj sankcije, on mora objektu embarga povrijediti
njegovo subjektivno pravo na uvoz odreenih dobara. Pitanje
je postoji li u sustavu Ujedinjenih naroda takvo
subjektivno pravo, odnosno neka primarna norma koja bi
obvezivala adresate na odravanje meunarodnih ekonomskih
odnosa? Sa stajalita opeg meunarodnog prava, ne postoji
niti jedna meunarodnopravna norma koja bi dravi ili
49Za vie o konceptu primarne i sekundarne norme vidi: Lapa, op. cit. (bilj. 7.), str. 16. 18.; Zemanek, op.
cit. (bilj. 18.), str. 36. 38.
7/24/2019 Embargo UN Tot
26/84
Ivan Tot:Pravna priroda embarga u pravnom sustavu Ujedinjenih naroda
25
drugome subjektu meunarodnog prava nametala obvezu na
odravanje ekonomskih odnosa s drugom dravom ili drugim
subjektom meunarodnog prava. 50 Zbog nepostojanja takve
meunarodnopravne norme, ne postoji ni odgovarajue
meunarodno subjektivno pravo na odravanje ekonomskih
odnosa s nekom dravom, meu ostalim ni pravo na uvoz ni
izvoz odreenih dobara. Pravo na meunarodni saobraaj koji
obuhvaa pravo na diplomatski, prometni ili ekonomski
saobraaj, kao jedno od temeljnih prava drava, nije
subjektivno pravo drave, nego tek programsko pravo, te je
u diskreciji svake drave odluka hoe li uspostaviti
diplomatske, prometne i ekonomske odnose s nekom drugom
dravom. 51 Moglo bi se tvrditi da meunarodnopravna norma
koja namee obvezu na odravanje meunarodnih ekonomskih
odnosa postoji u sustavu Ujedinjenih naroda, uzme li se u
obzir odredba lanka 56. Povelje Ujedinjenih naroda prema
kojoj se svi lanovi Ujedinjenih naroda obvezuju da
zajedniki i pojedinano djeluju u suradnji s Ujedinjenim
narodima na postizanju ciljeva izloenih u lanku 55.
Povelje, a rije je o nekoliko odreenih ciljeva vezanih
za meunarodnu ekonomsku i socijalnu suradnju. 52 Meutim,
smatramo da su i te odredbe Povelje programske naravi, te
50Lapa, op. cit. (bilj. 7.), str. 302.51Andrassy / Bakoti / Vukas, op. cit. (bilj. 1.), str. 99.
52lanak 55. Povelje Ujedinjenih naroda glasi: Da bi se stvorili uvjeti stabilnosti i blagostanja potrebni za
mirne i prijateljske odnose meu narodima, utemeljene na potovanju naela ravnopravnosti i
samoodreenja naroda, Ujedinjeni narodi unapreuju:
a) podizanje ivotnog standarda, punog zaposlenja i uvjeta ekonomskog i socijalnog napretka i razvoja;
b) rjeavanje meunarodnih ekonomskih, socijalnih, zdravstvenih i srodnih problema, kao i meunarodnu
suradnju na polju kulture i prosvjete;
c) ope i stvarno potovanje prava ovjeka i temeljnih sloboda za sve bez razlike s obzirom na rasu, spol,
jezik ili vjeroispovijed.
7/24/2019 Embargo UN Tot
27/84
Ivan Tot:Pravna priroda embarga u pravnom sustavu Ujedinjenih naroda
26
da one ne nameu obvezu na odravanje ekonomskih odnosa
niti podjeljuju odgovarajua subjektivna prava. Prema tome,
niti prema Povelji ne postoji odgovarajue meunarodno
subjektivno pravo na odravanje ekonomskih odnosa, pa ga
embargo, kao mjera zabrane izvoza u objekt embarga, nee
moi objektu embarga niti povrijediti. Embargo nikada nee
imati element per se protupravnosti, stoga nee biti ni
potrebno da sekundarna norma uklanja takvu per se
protupravnost prilikom stavljanja embarga u funkciju
odgovora na protupravnost delikta. Zakljuuje se da, zbog
nedostatka elementa per se protupravnosti, embargo u
pravnom sustavu Ujedinjenih naroda ne moe imati znaaj
sankcije. Embargo nije per se protupravan, ve je per se
doputen. Javi li se embargo kaoper sedoputena reakcija
na neki doputeni, neprijazan in, imati e znaaj
retorzije. Javi li se pak kaoper sedoputena reakcija na
delikt, embargo e biti kvaziretorzija.53
* * *
Promotrimo ponovno na jednome mjestu sve elemente
sankcije da bi zakljuili kakva je pravna priroda embarga
kao mjere iz lanka 41. Povelje Ujedinjenih naroda. Vidjeli
smo, embargo e uvijek biti reakcija normativnog sustava.
Takoer, uvijek e biti reakcija normativnog sustava na
delikt. Nikada nee biti per se protupravna reakcija
normativnog sustava. Ponekad e embargo biti punitivna
reakcija, ali veinom e biti rije o policijskoj mjeri.
Prema tome, embargo nikako nije (ekonomska) sankcija.
U pravnom sustavu Ujedinjenih naroda, embargo je
53Vie o pojmu kvaziretorzije vidi u: Lapa, op. cit. (bilj. 7.), str. 184. 186.
7/24/2019 Embargo UN Tot
28/84
Ivan Tot:Pravna priroda embarga u pravnom sustavu Ujedinjenih naroda
27
kvaziretorzija, per se doputena reakcija normativnog
sustava Ujedinjenih naroda na delikt, ija je svrha rjee
punitivna, a ee ima znaaj iste policijske mjere
usmjerene na obustavu vrenja delikta. Tome moemo dodati
da je, barem to se embarga tie, sasvim opravdano
izostavljanje termina sankcija iz teksta Povelje
Ujedinjenih naroda i da je termin prisilna mjera, koji
Povelja rabi, prikladan.
7/24/2019 Embargo UN Tot
29/84
Ivan Tot:Pravna priroda embarga u pravnom sustavu Ujedinjenih naroda
28
2.5. Vrste embarga
S obzirom da je predmet zanimanja ovoga rada embargo
kao vrsta ekonomske mjere iji subjekt su Ujedinjeni narodi,
podjela embarga prema subjektu nije nam od znaaja, stoga
se vrste embarga nee promatrati na razini opeg
meunarodnog prava, nego iskljuivo na razini pravnog
sustava Ujedinjenih naroda, te e se izlagati primjeri
embarga iz prakse te organizacije uz navoenje relevantnih
rezolucija Vijea sigurnosti Ujedinjenih naroda koje su
osnova primjene te mjere.
2.5.1. Embargo prema sadraju
Prema sadraju, embargo se moe podijeliti na embargo
na proizvode i usluge, embargo na sirovine i embargo na
tehnologiju.54
Meu vrstama embarga na proizvode, najznaajnije
mjesto zauzima embargo na oruje, streljivo i vojnu opremu.
Ta vrsta embarga odreena je od strane Vijea sigurnosti
Ujedinjenih naroda u svakom sluaju koji e se analizirati
u ovome radu,55a posebno emo se baviti i pitanjima njegove
pravne (a i moralne) upitnosti. U pravilu je rije o opem
embargu na oruje, dakle takvome koji se odnosi na sve
54Ibid., str. 290.55Embargo na oruje, streljivo i opremu primjenjivan je, primjerice, prema slijedeim dravama: Junoj
Rodeziji, S/232 (1966); Junoafrikoj Republici, S/418 (1977); Iraku, S/661 (1990); Socijalistikoj
Federativnoj Republici Jugoslaviji, S/713 (1991); Somaliji, S/733 (1992); Libiji, S/748 (1992); Liberiji,
S/788 (1992); Haitiju, S/841 (1993); Ruandi, S/1011 (1995); Saveznoj Republici Jugoslaviji, S/1160 (1998),
Etiopiji i Eritreji, S/1298 (2000); i dr.
7/24/2019 Embargo UN Tot
30/84
Ivan Tot:Pravna priroda embarga u pravnom sustavu Ujedinjenih naroda
29
vrste oruja, streljiva i vojne opreme,56a esto obuhvaa i
vojna vozila te njihove dijelove, no ponekad e se embargo
na oruje odnositi na specifine vrste oruja, nabrojane u
tekstu rezolucije Vijea sigurnosti ili u njezinom aneksu.
Primjer takvog posebnog embarga na oruje je embargo
nametnut Demokratskoj Narodnoj Republici Koreji rezolucijom
S/1718 (2006) koji obuhvaa bojne tenkove, oklopna bojna
vozila, tekokalibarske topnike sustave, bojne zrakoplove
i helikoptere, ratne brodove, rakete i raketne sustave, te
povezanoga vojnog materijala, ukljuujui i zamjenske
dijelove. Ta rezolucija zanimljiva je i zbog jo jednog
oblika embarga na proizvode, a to je embargo na luksuzna
dobra. O kojim luksuznim dobrima je rije, ostavljeno je na
diskreciju dravama lanicama Ujedinjenih naroda, pa tako
svaka vlada sastavlja vlastitu listu luksuznih dobara za
koje se obvezuje da ih nee izvoziti u DNR Koreju.
Luksuznim dobrima, primjerice, smatraju se: alkoholna pia,
duhan i duhanski proizvodi, tartufi i njihovi pripravci,
kavijar, prometna sredstva, dragulji i plemeniti metali,
sportska oprema i sl.57
56 Tako je u veini rezolucija Vijea sigurnosti Ujedinjenih naroda navedenih u prethodnoj biljeci,
embargo na oruje kao opi embargo na sve vrste oruja izraen rijeima: measures to prevent the direct
or indirect supply, sale or transfer, ..., of arms or any related matriel, ....57Npr. hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija sastavilo je listu luksuznih dobara
koja obuhvaa 12 razliitih vrsta luksuznih dobara, meu kojima se nalaze i ova nabrojana. Ta lista nalazi
se u prilogu Odluke Vlade Republike Hrvatske o primjeni sankcija prema DNR Koreji.
Odluka o provoenju mjera utvrenih rezolucijom 1718 Vijea sigurnosti Ujedinjenih naroda u svezi sa
sankcijama protiv Demokratske Narodne Republike Koreje, Narodne novine, br. 24., 2007.
7/24/2019 Embargo UN Tot
31/84
Ivan Tot:Pravna priroda embarga u pravnom sustavu Ujedinjenih naroda
30
Najee primjenjivani embargo na sirovine je embargo
na naftu i naftne derivate.58Ponekad se embargo odnosi i na
opremu koja je potrebna naftnoj industriji.59
Najnoviji primjer embarga na tehnologiju sadran je u
rezoluciji S/1737 (2006) koja se tie Irana, a izraen je
kao zabrana prijenosa tehnologije koja bi mogla pridonijeti
nastavku iranskog programa razvoja nuklearnog oruja. U
primjere embarga na tehnologiju mogu se ubrojati i zabrana
suradnje u vidu tehnike obuke, savjeta ili pomoi vezano
uz oruje za masovno unitenje, 60 te zabrana tehnikih
savjeta, pomoi i obuke vezana za vojne aktivnosti, 61iako
bi se te mjere mogle kvalificirati i kao vrste
industrijskih sankcija.
2.5.2. Embargo prema opsegu
Prema opsegu, razlikuje se embargo ogranien na
odreene proizvode, sirovine ili tehnologiju i sveobuhvatan
embargo. 62 Pod sveobuhvatnim embargom podrazumijeva se
zabrana izvoza u objekt embarga svih oblika robe i
proizvoda. 63 Sveobuhvatni embargo se u praksi rijetko
primjenjuje, 64 a iz njegove primjene se izuzimaju
58Primjerice, embargo na naftu nametnut je: Iraku, S/661 (1990); Kambodi, S/792 (1992); Haitiju S/841,
(1993); Angoli S/864 (1993); Sierra Leoneu S/1132 (1997).59
Npr., Aneks rezolucije Vijea sigurnosti S/883 (1993) navodi opremu potrebnu naftnoj industriji iji jeizvoz u Libiju tom rezolucijom zabranjen.60Vidi npr.: rezoluciju Vijea sigurnosti S/1718 (2006).61Vidi npr.: rezoluciju Vijea sigurnosti S/1333 (2000).62Lapa, op.cit. (bilj. 7.), str. 290.63U rezolucijama Vijea sigurnosti sveobuhvatni embargo izraava se kao measures to prevent the sale or
supply, ..., of any commodities or products, whether or not originating in their territories,....64Do danas je primijenjen samo u etiri sluaja: Juna Rodezija, S/253 (1968); Irak, S/661 (1990); Savezna
Republika Jugoslavija, S/757 (1992); Haiti, S/917 (1994).
7/24/2019 Embargo UN Tot
32/84
Ivan Tot:Pravna priroda embarga u pravnom sustavu Ujedinjenih naroda
31
humanitarne olakice, prvenstveno medicinske potreptine i
hrana.
2.5.3. Embargo prema objektu
Objekt embarga u pravilu je drava, no ponekad embargo
za svoj objekt moe imati i nedravni entitet. Primjer
takvoga embarga je embargo na naftu odreen zbog graanskog
rata u Kambodi rezolucijom Vijea sigurnosti S/792 (1992).
Tom rezolucijom embargo na naftu odreen je za one dijelove
Kambode koje je okupirala bilo koja politika stranka u
Kambodi koja se ne pridrava odredaba Parikog sporazuma
iz 1991. godine. Pariki sporazum bio je usmjeren na
prestanak oruanog sukoba u Kambodi, a sadravao je
odredbe o nadziranom prekidu vatre, demobilizaciji vojnih
snaga, oslobaanju zarobljenika, repatrijaciji izbjeglica,
kao i ovlatenje dano Ujedinjenim narodima na organizaciju
i provoenje slobodnih i pravednih izbora u Kambodi. 65
Gotovo sve zaraene frakcije krile su Pariki sporazum, no
najveu prijetnju mirovnom procesu predstavljala je
frakcija Crvenih kmera i njihovo politiko krilo,
Demokratska stranka Kampuije, koji su drali oko 10%
teritorija Kambode i s oko 10000 vojnika inili su vojno
najsnaniju frakciju u graanskome ratu u toj dravi.66Tako
je embargo na naftu odreen navedenom rezolucijom imao za
svrhu slabljenje upravo frakcije Crvenih kmera.
Primjer embarga iji je objekt nedravni entitet je i
embargo koji je uveden rezolucijom Vijea sigurnosti S/942
(1994) prema bosanskim Srbima, odnosno podruju pod
njihovim nadzorom, zbog politike etnikog ienja na tom
65Cortright / Lopez, op. cit. (bilj. 39.), str. 135.66Ibid., str. 137.
7/24/2019 Embargo UN Tot
33/84
Ivan Tot:Pravna priroda embarga u pravnom sustavu Ujedinjenih naroda
32
podruju i zbog neprihvaanja predloenog teritorijalnog
ustroja Bosne i Hercegovine. 67 Rije je o proirenju
sveobuhvatnog embarga odreenog Saveznoj Republici
Jugoslaviji rezolucijom S/757 (1992) na podruje tzv.
Republike Srpske kojim se na bosanske Srbe vrio pritisak u
svrhu njihovog prihvaanja predvienog mirovnog plana, a
istodobno s rezolucijom S/942 (1994) donesena je i
rezolucija S/943 (1994) kojom je smanjen opseg sankcija
odreenih Saveznoj Republici Jugoslaviji; te dvije
rezolucije bile su nagrada Miloevievom reimu za
otkazivanje potpore bosanskim Srbima i za podrku
prijedloga teritorijalnog ustroja Bosne i Hercegovine.68
Kao primjer embarga koji je za svoj objekt imao
nedravni entitet moe se navesti embargo na oruje i naftu
uveden rezolucijom Vijea sigurnosti S/864 (1993) zbog
graanskog rata u Angoli. Objekt embarga bila je Nacionalna
unija za punu nezavisnost Angole (UNITA) koja nije
prihvatila izbore nadgledane od strane Ujedinjenih naroda i
nastavila je vojno djelovanje protiv vladinih snaga.69
Objekt embarga na oruje prema rezoluciji Vijea
sigurnosti S/1333 (2000) takoer je bio nedravni entitet,
afganistanska frakcija znana kao Talibani.70
67Lapa, op. cit. (bilj. 7.), str. 216.68Cortright / Lopez, op. cit. (bilj. 39.), str. 67. 68.69Ibid., str. 151.70Lapa, op. cit. (bilj. 7.), str. 227.
7/24/2019 Embargo UN Tot
34/84
Ivan Tot:Pravna priroda embarga u pravnom sustavu Ujedinjenih naroda
33
2.5.4. Embargo prema trajanju primjene
Embargo moe biti vremenski neogranien i unaprijed
vremenski ogranien. U pravilu se rezolucijom Vijea
sigurnosti kojom se odreuje embargo ne odreuje vrijeme za
koje e se ta sankcija primjenjivati.
Ustanovljujui eskalaciju neprijateljstva u graninome
sporu Eritreje i Etiopije kao prijetnju miru, Vijee
sigurnosti godine 2000. odredilo je dvjema dravama embargo
na oruje rezolucijom S/1298 (2000) na ogranieno vrijeme
od 12 mjeseci, te predvidjelo da e po isteku toga
razdoblja ispitati jesu li vlade Eritreje i Etiopije
udovoljile zahtjevima iz rezolucije i po potrebi produiti
embargo. Po isteku roka od 12 mjeseci, embargo vie nije
bio produen.71
Vremenski ogranien embargo na oruje bio je odreen i
prema Demokratskoj Republici Kongo rezolucijom S/1493 (2003)
i to na razdoblje od 12 mjeseci. Na razdoblje od 13 mjeseci
odreen je embargo na oruje Obali Bjelokosti (Cte
d'Ivoire) rezolucijom S/1572 (2004).
2.5.5. Embargo prema obvezatnosti primjene
Potrebno je razlikovati obvezatni embargo koji prema
objektu embarga moraju primjenjivati sve drave za koje je
to rezolucijom Vijea sigurnosti odreeno, od neobvezatnog
(dobrovoljnog) embarga ija je primjena prema objektu
embarga ostavljena odluci vlada pojedinih drava.72
71Ibid., str. 226.72Anthony, I. (ur.), Arms Export Regulation, Oxford, Oxford University Press, 1991., str. 238.
7/24/2019 Embargo UN Tot
35/84
Ivan Tot:Pravna priroda embarga u pravnom sustavu Ujedinjenih naroda
34
Za ta dva tipa embarga Vijee sigurnosti u svojim
rezolucijama rabi razliite izriaje. Za obvezatni embargo
koristi se izraz odluuje(Vijee sigurnosti, op.a.) da e
sve drave lanice....73Uvijek kada je rije o obvezatnom
embargu u tekstu rezolucije naglaava se da je takvu odluku
Vijee sigurnosti donijelo djelujuina temelju glave VII.
Povelje Ujedinjenih naroda.74
Pri odreivanju neobvezatnog embarga takva odluka ne
oznaava se kao djelovanje po odredbama glave VII. Povelje
Ujedinjenih naroda. 75 Neobvezatni embargo u tekstovima
rezolucija oznaava se izrazima (Vijee sigurnosti, op.a.)
poziva 76, sveano poziva 77ili snano potiesve drave
lanice.... 78 Rezolucija Vijea sigurnosti koja sadri
takav izriaj ima znaenje neobvezatne preporuke. Takav
dobrovoljni embargo na oruje bio je, primjerice, odreen
rezolucijom S/50 (1948) kojom se poziva na prekid oruanih
sukoba u Palestini, i pozivaju se sve vlade da se tijekom
primirja suzdre od uvoza ili izvoza vojnog materijala u
Palestinu, Egipat, Irak, Libanon, Saudijsku Arabiju, Siriju,
73Decidesthat all Member States shall..., kao to je to, npr. odreeno u rezoluciji S/1718 (2006.) kojom
se uvodi embargo na oruje i luksuzna dobra DNR Koreji. U svim dosad opisanim sluajevima primjene
embarga od strane Ujedinjenih naroda, kao i u svim sluajevima koji e se kasnije analizirati, s iznimkom
primjera neobvezatnih embarga iznesenih u ovome odjeljku, rije je o obvezatnom embargu. Treba
napomenuti i da izraz Decides that all States shall... koji se esto koristi u tekstu rezolucija Vijeasigurnosti (npr. u rezoluciji S/1701 (2006) kojom se odreuje obvezatni embargo na oruje Libanonu), ne
znai da se na primjenu embarga prema objektu embarga obvezuje sve drave, ve pojam States treba
tumaiti u znaenju Member States, daklesve drave lanice.74Actingunder Chapter VII of the Charter of the United Nations...75LeRoy Bennet, A. / Oliver, J. K., Meunarodne organizacije, Zagreb, Politika kultura, 2004., str. 138.76Calls upon...; vidi npr.: rezoluciju Vijea sigurnosti S/50 (1948).77Solemnly calls upon...; vidi npr.: rezoluciju Vijea sigurnosti S/182 (1963).78Strongly urgesall States to...; vidi npr.: rezoluciju Vijea sigurnosti S/1227 (1999).
7/24/2019 Embargo UN Tot
36/84
Ivan Tot:Pravna priroda embarga u pravnom sustavu Ujedinjenih naroda
35
Transjordaniju i Jemen. 79 Kao drugi primjeri neobvezatnog
embarga mogu se navesti neobvezatni embargo na oruje
Junoj Africi odreen rezolucijom S/182 (1963), te
neobvezatni embargo na oruje odreen Eritreji i Etiopiji
rezolucijom S/1227 (1999). U dva posljednje navedena
sluaja, neobvezatni embargo kasnijim rezolucijama je bio
zamijenjen obvezatnim embargom na oruje.
Pozvati na embargo u obliku neobvezatne preporuke moe
i Opa skuptina Ujedinjenih naroda. Njoj je takva ovlast
dana lankom 11. Povelje Ujedinjenih naroda kojom je
odreeno da Opa skuptina moe raspravljati o svim
pitanjima koja se odnose na odravanje mira i
sigurnosti, ..., i moe, ..., glede svih takvih pitanja
davati preporuke dravi ili dravama kojih se to tie ili
Vijeu sigurnosti, ili i dravama i Vijeu sigurnosti.
Izuzetak od te ovlasti Ope skuptine dan je u lanku 12.
Povelje, prema kojem Opa skuptina ne moe davati
preporuke glede nekog spora ili situacije za vrijeme dok
glede tog spora ili situacije Vijee sigurnosti obavlja
funkcije koje su mu dodijeljene Poveljom. Kao primjer
neobvezatnog embarga na koji se poziva preporukom Ope
skuptine, moe se navesti embargo na oruje, naftu i druge
strateke proizvode koji je Opa skuptina predloila
rezolucijom A/500(V) da se provede prema Narodnoj Republici
Kini i vlastima Sjeverne Koreje, 1951. godine, zbog
oteavanja vojne misije Ujedinjenih naroda u Koreji.80
79LeRoy Bennet / Oliver, op. cit. (bilj. 75.), str. 138.80Degan, V. ., Meunarodno pravo, Rijeka, Pravni fakultet u Rijeci, 2000., str. 786.
7/24/2019 Embargo UN Tot
37/84
Ivan Tot:Pravna priroda embarga u pravnom sustavu Ujedinjenih naroda
36
2.6. Povijest embarga
Povijest biljei prve sluajeve primjene embarga, kao
i drugih ekonomskih sankcija, 81 jo sredinom prvoga
tisuljea pr. Kr. u odnosima izmeu dravica stare Kine.82
Primjeri primjene ekonomskih sankcija mogu se pronai
i u odnosima izmeu polisa stare Grke. Zanimljiv je
primjer sveobuhvatnog embarga i bojkota koji je Atena
proglasila o njoj gospodarski ovisnoj Megari, Periklovim
dekretom, 432. godine pr. Kr., u odgovoru na otmicu tri
atenske graanke i pokuaj uzurpiranja atenskog teritorija
od strane Megare taj dekret bio je i jedan od povoda
Peloponeskog rata izmeu Atene i Sparte, koja je ustala u
zatitu Megare.83
Te ekonomske sankcije zapravo i nisu bile sankcije u
pravom smislu rijei, ve tek puka sredstva ekonomskog
ratovanja. 84 Sve do 20. stoljea, ekonomske sankcije
primjenjivale su se tek kao uvertira u rat ili dopunsko
sredstvo rata. Kao dopunsko sredstvo rata, ekonomske
sankcije bile su primjenjene, npr., u Napoleonskim ratovima
koji su trajali od 1793. do 1815. godine. 85 Tijekom tih
ratova Engleska je Francuskoj uvela embargo koji je imao za
cilj sprijeiti francusku ekspanziju na kontinentu koji je,
gospodarski daleko nerazvijeniji od Engleske, ovisio od
njene robe, naroito tkanina s druge strane, Napoleon je
81 U ovome odjeljku pod pojmom ekonomske sankcije razumijevamo ekonomsku sankciju u irem
smislu, za razliku od ueg, pravnog pristupa ekonomskoj sankciji koji smo objasnili supra, iza biljeke 14,
a kojeg smo koristili kao temeljni pristup pri analizi pravne prirode embarga.82Lapa, op. cit. (bilj. 7.), str. 194., 288.83Hufbauer / Schott / Elliott, op. cit. (bilj. 11.), str. 4., 28.84Lapa, op. cit. (bilj. 7.), str. 288.85Hufbauer / Schott / Elliott, op. cit. (bilj. 11.), str. 29.
7/24/2019 Embargo UN Tot
38/84
Ivan Tot:Pravna priroda embarga u pravnom sustavu Ujedinjenih naroda
37
kroz sustav kontinentalne blokade uveo sveobuhvatni embargo
Engleskoj, s ciljem liavanja Engleske ita, to je smatrao
glavnim sredstvom unitenja Engleske. 86 No kontinentalna
blokada je u konanici bila glavno sredstvo unitenja samog
Napoleona; Engleska je bila Europi potrebna kao kupac ita,
a embargo na ito nametnut Engleskoj stvorio je velike
vikove ita na kontinentu to je izazvalo pad cijena ita
na tritu i opu krizu, posljedica koje je bio rastui
otpor protiv kontinentalne blokade koja je prekinuta 1810.
godine kada je Rusija obnovila trgovinu s Engleskom. 87
Prekid kontinentalne blokade od strane Rusije bio je povod
Napoleonu za neuspjeli napad na Rusiju, nakon ega je
Napoleon bio primoran abdicirati s prijestolja. 88 Drugi
vrijedan spomena primjer ekonomskih sankcija kao dopunskog
sredstva rata bila je engleska i francuska blokada ua
Dunava i sveobuhvatni embargo Rusiji, tijekom Krimskog rata
koji je trajao od 1853. do 1856. godine.89
Tek pod utjecajem svih uasa Prvoga svjetskog rata,
poele su se javljati ideje o ekonomskim sankcijama kao
alternativi ratu. Moda najzasluniji za promicanje takvih
ideja u tome razdoblju bio je Thomas Woodrow Wilson,
predsjednik Sjedinjenih Amerikih Drava, 90 ije je
86Ibid.87
Kurtovi, ., Opa povijest prava i drave - II. knjiga: novi vijek, Zagreb, Pravni fakultet u Zagrebu,1994., str. 194.88Ibid.89Hufbauer / Schott / Elliott, op. cit. (bilj. 11.), str. 29.90Zanimljiv govor na temu ekonomskih sankcija kao alternative ratu, Wilson je odrao u Indianapolisu,
1919. godine: Drava koja je bojkotirana, drava je koja je nadomak predaje. Primijenite to ekonomsko,
mirotvorno, neujno, a ubojito sredstvo i nee biti potrebe za primjenom sile. To je jezovito sredstvo. Ne
stoji niti jednoga ivota izvan bojkotirane drave, a nanosi takav pritisak na tu dravu kojemu se, po mojoj
prosudi, nijedna moderna drava ne moe oduprijeti. Ibid., str. 9.
7/24/2019 Embargo UN Tot
39/84
Ivan Tot:Pravna priroda embarga u pravnom sustavu Ujedinjenih naroda
38
djelovanje na meunarodnom planu uvelike zasluno i za
osnivanje Lige naroda, 1920. godine.
Liga naroda predstavljala je prvi ozbiljniji pokuaj u
smjeru razvoja sustava sankcija meunarodnog prava. 91
Embargo kao trgovinska ekonomska sankcija svoj normativni
izraz nala je u odredbi stavka 1., lanka 16. Pakta Lige
naroda, koja glasi: Ako bi bi bilo koja lanica pribjegla
ratu protivno obvezama preuzetim po lancima 12., 13. ili
15., smatrat e se, ipso facto, kako je stupila u rat
protiv svih ostalih lanica Lige, koje se ovime obvezuju
odmah je podvrgnuti prekidu svih trgovinskih ili
financijskih odnosa, prekidu svih odnosa izmeu njihovih
dravljana i dravljana lanice koja kri odredbe ovog
Pakta, te sprjeavanju svih financijskih, komercijalnih ili
osobnih odnosa izmeu dravljana lanice koja kri odredbe
ovog Pakta i dravljana svih drugih drava, bez obzira jesu
li one lanice Lige ili ne. 92 Prema Paktu, embargo se
trebao primjenjivati kao sveobuhvatna trgovinska sankcija,
predviena samo za jedan delikt pribjegavanje ratu, a u
njegovoj predvienoj primjeni vidljiv je visok stupanj
decentraliziranosti jer ga drave lanice Lige primjenjuju
automatski i samostalno, na temelju vlastite procjene, bez
bilo kakve intervencije organa Lige naroda. 93Iako oslonjen
na autointerpretaciju drava lanica, embargo je prema
Paktu, kao i druge sankcije iz stavka 1., lanka 16. Pakta,
bio predvien kao obvezatna sankcija. 94 Meutim, umjesto
potpune i automatske primjene ekonomskih sankcija, ove su
91Lapa, op. cit. (bilj. 7.), str. 199.92Tekst Pakta Lige naroda dostupan je na: The Avalon Project: The Covenant of the League of Nations,
Yale Law School, 1996., http://www.yale.edu/lawweb/avalon/leagcov.htm (10.3.2007.)93Lapa, op. cit. (bilj. 7.), str. 201.94Ibid.
7/24/2019 Embargo UN Tot
40/84
Ivan Tot:Pravna priroda embarga u pravnom sustavu Ujedinjenih naroda
39
se obveze tretirale kao selektivne i ovisne o volji
pojedinih lanica u svakoj konkretnoj situaciji, a godine
1921. Skuptina Lige je prihvatila i rezoluciju kojom se
ureuje kako je primjena ekonomskih sankcija po lanku 16.
stvar izbora svake drave, a ne opa obveza.95
Tijekom tridesetih godina 20. stoljea Liga naroda
propustila je svaku prigodu za primjenu uinkovitijih
sankcija protiv drave agresora. Kada je 1931. godine Japan
napao Kinu i okupirao Manduriju, izostala je automatska
primjena ekonomskih sankcija, a reakcija Lige sastojala se
tek u zakanjeloj istrazi do koje je dolo nakon to je
Japan dovrio okupaciju; u izvjeu koje je slijedilo nisu
predloene druge sankcije osim nepriznavanja nastalih
teritorijalnih promjena. 96Rat izmeu Paragvaja i Bolivije,
koji je trajao od 1928. do 1938. godine, takoer je bio
prigoda za snaniju reakciju, no reakcija Lige bila je tek
preporuka primjene embarga na oruje prema objema
dravama.97Embargo kao sankcija koja potpada pod stavak 1.,
lanka 16. Pakta jedini je put primijenjena 1935. godine
prema Italiji zbog njezine agresije na Etiopiju. No, iako
je skoro 50 drava sudjelovalo u primjeni ekonomskih
sankcija prema Italiji, a u nadzoru nad njihovom primjenom
sudjelovalo ak 12 ad hoc odbora i pododbora osnovanih
unutar Lige, one su bile daleko od zahtjeva izraenih u
Paktu. 98 Ekonomske sankcije primijenjene prema Italiji
obuhvaale su embargo na oruje, embargo na stoku, embargo
na gumu, aluminij, krom i neke druge sirovine, zabranu
zajmova i kredita talijanskoj vladi, te sveobuhvatni bojkot
95LeRoy Bennet / Oliver, op. cit. (bilj. 75.), str. 134.96Ibid.97Doxey, op. cit., (bilj. 4.), str. 24.98Lapa, op. cit. (bilj. 7.), str. 204., 205.
7/24/2019 Embargo UN Tot
41/84
Ivan Tot:Pravna priroda embarga u pravnom sustavu Ujedinjenih naroda
40
(uz iznimku nekih dobara kao to su knjige i tiskovine,
zlato i srebro). 99Meutim, one nisu obuhvaale embargo na
naftu koja je Italiji moda bila i najznaajnija za
nastavak agresije u Etiopiji, te je ona tek dijelom ometena
takvim nepotpunim sankcijama ipak okupirala i anektirala
Etiopiju. 100 Takvo stanje Liga naroda je prihvatila, te je
1936. godine, 9 mjeseci nakon njihova uvoenja, ukinula
ekonomske sankcije Italiji.101
Sankcije nisu bile primijenjene ni prema Njemakoj kad
je okupirala Rajnsku oblast 1936. godine i proirila svoj
teritorij na tetu Austrije i ehoslovake 1938. godine, a
ni prema Japanu kada je 1937. godine nastavio s osvajanjem
kineskih podruja, 102a do 1939. godine utjecaj Lige naroda
opao je u toj mjeri da se ak ni od Njemake napadnuta
Poljska nije obratila Ligi naroda radi poduzimanja Paktom
predvienih sankcija.103Tijekom Drugoga svjetskog rata Liga
naroda posve je prestala djelovati, a formalno je ukinuta
zakljukom skuptine drava lanica 1946. godine. Njezin
neuspjeh nije bio toliko posljedica nesavrenosti Pakta,
koliko slabosti njezinog djelovanja zbog neslone i sebine
politike drava lanica.104
Razlikujui tri rasprave o ekonomskim sankcijama u 20.
stoljeu, za koje ustanovljuje da su se pojavljivale u
tridesetogodinjim intervalima, Wallensteen opisane
99Doxey, op. cit., (bilj. 4.), str. 25.100Lapa, op. cit. (bilj. 7.), str. 205.101 Wallensteen, P., A Century of Economic Sanctions: A Field Revisited, Uppsala Peace Reasearch
Papers, br.1., Uppsala, Department of Peace and Conflict Research, Uppsala University, 2000., str. 1.
Dostupno na: http://www.pcr.uu.se/publications/UPRP_pdf/UPRP_NO_1.pdf (10.3.2007.)102LeRoy Bennet / Oliver, op. cit. (bilj. 75.), str. 134.103Andrassy, op. cit. (bilj. 26.), str. 367.104Ibid.
7/24/2019 Embargo UN Tot
42/84
Ivan Tot:Pravna priroda embarga u pravnom sustavu Ujedinjenih naroda
41
sluajeve ekonomskih sankcija Lige naroda naziva prvom
raspravom o ekonomskim sankcijama: sankcije protiv
agresije.105
Tijekom Drugoga svjetskoga rata javila se zamisao o
osnivanju nove organizacije sline Ligi naroda, ali sa
vrom i trajnijom organizacijom i efikasnijim djelovanjem,
a ta zamisao urodila je stvaranjem Ujedinjenih naroda,
meunarodne organizacije koja je svoje djelovanje zapoela
24. listopada 1945. godine, stupanjem na snagu Povelje
Ujedinjenih naroda. 106 Povelja je znatno usavrila sustav
sankcija Lige naroda, a normativni izraz embarga sadran je
u odredbi lanka 41. Povelje koja, meu mjerama koje ne
ukljuuju upotrebu oruane sile, predvia potpuni ili
djelomini prekid ekonomskih odnosa - o tim mjerama
odluuje Vijee sigurnosti Ujedinjenih naroda ukoliko prema
lanku 39. Povelje utvrdi postojanje prijetnje miru,
naruenja mira ili ina agresija.107Primjetna je razlika u
odnosu na odgovarajuu odredbu lanka 16. Pakta Lige naroda.
Mjere iz lanka 41. Povelje nisu ograniene samo na
agresivni rat, ve do njih moe doi i u odgovoru na svaku
prijetnju miru ili naruenje mira, a uklonjen je i problem
autointerpretacije drava lanica, s obzirom da je samo
Vijee sigurnosti ovlateno kvalificirati neki in kao
prijetnju miru, naruenje mira ili in agresije, te onda i
pokrenuti primjenu mjera iz lanka 41. Povelje.108
U prvih dvadeset godina postojanja Ujedinjenih naroda
prisilne ekonomske mjere iz lanka 41. Povelje nisu bile
primijenjene. One su po prvi puta primijenjene 1966. godine,
105Wallensteen, op. cit. (bilj. 101.), str. 1.106Andrassy, op. cit. (bilj. 26.), str. 370.107Detaljnije e o tim odredbama Povelje Ujedinjenih naroda biti rije infra, u odjeljku 3.1..108Lapa, op. cit. (bilj. 7.), str. 208., 209.
7/24/2019 Embargo UN Tot
43/84
Ivan Tot:Pravna priroda embarga u pravnom sustavu Ujedinjenih naroda
42
prema Junoj Rodeziji, koja je nastala jednostranim
proglaenjem nezavisnosti od strane bjelake manjine 109
predvoene Ianom Smithom, kojim je veinskom crnakom
stanovnitvu Rodezije uskraeno pravo na samoodreenje. 110
Najprije je rezolucijom S/217 (1965) preporuen embargo na
oruje i naftu, da bi kasnije, rezolucijom S/232 (1966)
godine bio odreen, uz druge prisilne ekonomske mjere (npr.
bojkot na duhan, eer, meso i mesne proizvode, i dr.),
obvezatni embargo na oruje, streljivo i vojnu opremu, na
naftu i na zrakoplovna i cestovna motorna vozila, te
konano rezolucijom S/253 (1968) odreen sveobuhvatni
embargo.
Sljedei put obvezatni embargo je primijenjen prema
Junoj Africi 1977. godine rezolucijom S/418 (1977) u
obliku opeg embarga na oruje. Povod sankcija prema Junoj
Africi bila je politika apartheida i formiranje bantustana,
ali i potpora Junoj Rodeziji, pogoenoj sankcijama,
protupravna vojna prisutnost u Namibiji i vojno ugroavanje
susjednih drava.111Kasnijim rezolucijama Vijea sigurnosti
pootravane su prisilne ekonomske mjere Junoj Africi, pa
je, primjerice, rezolucijom S/591 (1986) odreen obvezatni
embargo na naftu i na raunalnu opremu.
Iz razdoblja hladnoga rata valja spomenuti i primjer
neobvezatnoga embarga na oruje Portugalu preporuenog
rezolucijama Vijea sigurnosti S/180 (1963) i S/218 (1965).
Povod im je bio neprihvaanje od strane Portugala naela
109Bjelako stanovnitvo brojilo je 1965. godine u Junoj Rodeziji tek 250 000 osoba, naspram 4 milijuna
pripadnika crnakog stanovnitva. Doxey, op. cit., (bilj. 4.), str. 35.110Wallensteen, op. cit. (bilj. 101.), str. 2.111Lapa, op. cit. (bilj. 7.), str. 211.
7/24/2019 Embargo UN Tot
44/84
Ivan Tot:Pravna priroda embarga u pravnom sustavu Ujedinjenih naroda
43
samoodreenja stanovnitva portugalskih afrikih
kolonija.112
Zajedniko je ovima trima spomenutim sluajevima
primjene prisilnih ekonomskih mjera da su glavna pitanja,
zbog kojih su one bile odreene, bila pitanja
dekolonizacije, za razliku od sluajeva takvih mjera Lige
naroda gdje je naglasak bio na postojanju agresije od
strane objekta mjere. Stoga Wallensteen ovaj drugi
tridesetogodinji ciklus u primjeni ekonomskih sankcija u
20. stoljeu naziva drugom raspravom o ekonomskim
sankcijama: sankcije radi dekolonizacije. 113 Tree
razdoblje (treu raspravu), koje je otpoelo 1990. godine,
Wallensteen naziva sankcije i novi ratovi, 114 a tek
povijesti predstoji pokazivanje hoe li i ono imati
obiljeje tridesetogodinjeg ciklusa.
U devedesetim godinama 20. stoljea dolo je do tolike
proliferacije primjene prisilnih ekonomskih mjera da neki
autori to desetljee i nazivaju desetljeem sankcija. 115
Razni oblici obvezatnoga embarga bili su tijekom
devedesetih primijenjeni od strane Vijea sigurnosti na
situacije koje se tiu 11 razliitih drava: Irak, S/661
(1990); Socijalistika Federativna Republika Jugoslavija,
S/713 (1991); Somalija, S/733 (1992); Libija, S/748 (1992);
Liberija, S/788 (1992); Kamboda, S/792 (1992); Haiti,
S/841 (1993); Angola, S/864 (1993); Ruanda, S/1011 (1995);
Sierra Leone, S/1132 (1997); i Savezna Republika
Jugoslavija S/1160 (1998). I na poetku 21. stoljea,
Vijee sigurnosti nastavilo je ovu praksu, te je embargo do
112Doxey, op. cit., (bilj. 4.), str. 34.113Wallensteen, op. cit. (bilj. 101.), str. 2.114Ibid.115Cortright / Lopez, op. cit. (bilj. 39.), str. 1.
7/24/2019 Embargo UN Tot
45/84
Ivan Tot:Pravna priroda embarga u pravnom sustavu Ujedinjenih naroda
44
poetka 2007. godine primijenjen u situacijama koje se tiu
9 drava: Etiopija i Eritreja, S/1298 (2000); Afganistan,
S/1333 (2000); Demokratska Republika Kongo, S/1493 (2003);
Sudan, S/1556 (2004); Obala Bjelokosti (Cte d'Ivoire),
S/1572 (2004); Libanon, S/1701 (2006); Demokratska Narodna
Republika Koreja, S/1718 (2006); i Iran S/1737 (2006). Iako
to ne vrijedi za sve nabrojane sluajeve, moe se rei da
je glavno obiljeje primjene ekonomskih sankcija u ovome
razdoblju da su one esto odreene zbog graanskih ratova u
dravama koje su objekti njihove primjene.116
I pored takve proliferacije primjene ekonomskih
sankcija od strane Vijea sigurnosti, nije naputeno
pribjegavanje ekonomskim sankcijama izvan okvira
Ujedinjenih naroda. U primjeni takvih jednostranih
ekonomskih sankcija istiu se posebno Sjedinjene Amerike
Drave kao vodea svjetska ekonomska supersila. Samo u
razdoblju od 1993. do 1997. godine, SAD su pribjegle
ekonomskih sankcijama prema ak 35 drava ije stanovnitvo
zajedno ini oko 42% svjetskoga stanovnitva, 117
pretvarajui ekonomske sankcije u puko sredstvo svoje
vanjske politike, te se opravdano moe kazati da je takva
praksa poprimila epidemijske razmjere. 118 Sjeverna Koreja,
Iran, Kina, Indija i Pakistan samo su neki od brojnih
116
Pojanjavanje prirode tih ratova, kao i drugih situacija koje su dovele do primjene prisilnih ekonomskihmjera u datom sluaju, analiza povijesno-politikih prilika, te detaljan pregled akcija koje je Vijee
sigurnosti poduzelo u svakome od nabrojanih sluajeva, mada bi bilo izuzetno korisno za razumijevanje
predmeta ovoga rada, zahtijevalo bi puno opseniji rad nego to to ovaj rad smjera biti. Neke od nabrojenih
situacija analizirane susupra, u odjeljku 2.5. koji govori o vrstama embarga, dok nam analiza nekih drugih
situacija tek predstoji u poglavlju o pitanju legalnosti embarga.117OQuinn, R. P., A User's Guide to Economic Sanctions, The Heritage Foundation, objavljeno: lipanj
1997., dostupno na: http://www.heritage.org/Research/PoliticalPhilosophy/BG1126.cfm (10.3.2007.)118Helms, op. cit. (bilj. 3.), str. 4.
7/24/2019 Embargo UN Tot
46/84
Ivan Tot:Pravna priroda embarga u pravnom sustavu Ujedinjenih naroda
45
primjera objekata jednostranih ekonomskih sankcija od
strane SAD-a tijekom '90-tih. 119 Iako su neke od takvih
sankcija zaista bile reakcija na povredu meunarodnopravne
norme, mnoge su bile tek reakcija na amerikim interesima
protivno ponaanje njihova objekta, te su zapravo bile
iste retorzije, no one kao takve nikada nisu bile
predstavljane, ve ih je SAD uglavnom predstavljao kao
reakciju na povredu meunarodnopravne norme, esto
opravdanje nalazei u vlastitoj prosudbi krenja ljudskih
prava u nekoj dravi, iskoritavajui erga omnes prirodu
obveza na njihovo potivanje, kao pravnu osnovu vlastitog
individualnog djelovanja u svojstvu posrednog oteenika.120
119Wallensteen, op. cit. (bilj. 101.), str. 8.120Lapa, op. cit. (bilj. 7.), str. 250.
7/24/2019 Embargo UN Tot
47/84
Ivan Tot:Pravna priroda embarga u pravnom sustavu Ujedinjenih naroda
46
3. PITANJE LEGALNOSTI EMBARGA
3.1. Ovlast Vijea sigurnosti Ujedinjenih naroda na
primjenu embarga
Stavkom 1., lanka 24. Povelje Ujedinjenih naroda,
Vijeu sigurnosti Ujedinjenih naroda povjerena je
prvenstvena odgovornost za odravanje meunarodnog mira i
sigurnosti. 121 Ta iroko postavljena funkcija Vijea
sigurnosti ograniena je istim stavkom rijeima da bi seosigurala brza i djelotvorna akcija i Vijee sigurnosti
radi u njihovo ime (ime drava lanica UN-a, op.a.) koje
upuuju na to da se djelovanje i nadlenost Vijea
sigurnosti ograniavaju na one predmete kod kojih je rije
o potrebi da se sprijei izbijanje sukoba ili ve nastali
sukob rijei akcijom Ujedinjenih naroda kako je ona opisana
u glavama VI. i VII. Povelje, na koje se, inter alia,
izrijekom upuuje u stavku 2. lanka 24. Povelje.122
Glava VII. Povelje naslovljena je Djelovanje u
sluaju prijetnje miru, naruenja mira i ina agresija, a
ta tri, u samome naslovu glave VII., navedena sluaja
pretpostavka su, prema lanku 39. Povelje, djelovanja
Vijea sigurnosti radi odravanja ili uspostavljanja
meunarodnog mira i sigurnosti, u koju svrhu ono moe,
nakon to utvrdi postojanje nekoga od tri navedena sluaja,dravama lanicama davati preporuke ili odluiti o
poduzimanju mjera u skladu s lancima 41. i 42. Povelje.
121Stavak 1., lanka 24. Povelje glasi: Da bi se osigurala brza i djelotvorna akcija Ujedinjenih naroda,
njihovi lanovi povjeravaju Vijeu sigurnosti prvenstvenu odgovornost za odravanje meunarodnog mira i
sigurnosti, i pristaju da Vijee sigurnosti radi u njihovo ime kad obavlja svoje dunosti na temelju te
odgovornosti.122Andrassy, op. cit. (bilj. 26.), str. 413.
7/24/2019 Embargo UN Tot
48/84
Ivan Tot:Pravna priroda embarga u pravnom sustavu Ujedinjenih naroda
47
lanak 42. odnosi se na mjere s upotrebom oruane sile, za
koje Vijee sigurnosti moe odluiti da e se poduzeti tek
ako mjere predviene lankom 41. Povelje ne bi odgovarale
ili ako se pokazalo da ne odgovaraju.
Mjere predviene lankom 41. Povelje, mjere su koje ne
ukljuuju upotrebu oruane sile, a tim lankom dana je
ovlast Vijeu sigurnosti da odlui kakve mjere bez upotrebe
oruane sile treba poduzeti da se u djelo provedu njegove
odluke i da pozove drave lanice Ujedinjenih naroda na
primjenu tih mjera. Prema odredbi lanka 41., te mjere mogu
obuhvatiti potpuni ili djelomini prekid ekonomskih odnosa
te eljeznikih, pomorskih, zranih, potanskih,
telegrafskih, radio i drugih sredstava veza, kao i prekid
diplomatskih odnosa. Mjere koje ne ukljuuju upotrebu
oruane sile nisu numerus clausus, nego su lankom 41. samo
primjerice navedene. iroko postavljenom sintagmom potpuni
ili djelomini prekid ekonomskih odnosa obuhvaene su sve
vrste prisilnih ekonomskih mjera, meu kojima i embargo, te
je tako lanak 41. Povelje, uz druge navedene odredbe
Povelje, osnova primjene embarga od strane Vijea
sigurnosti.
Odluke Vijea sigurnosti kojima se odreuje primjena
embarga pravno su obvezatne za drave lanice i one su ih
dune prihvatiti i izvravati. Pravna obvezatnost odluka
Vijea sigurnosti regulirana je odredbom lanka 25. Povelje.
Implementacijom odluka Vijea sigurnosti od strane drava
lanica stvara se itava mrea bilateralnih odnosa izmeu
drava lanica koje prema odluci Vijea primjenjuju embargo
i objekta embarga. Mogue je pri tome da je drava lanica,
kako bi ispotovala i izvrila obvezatnu odluku Vijea,
primorana prekriti neki meunarodni ugovor koji je
sklopila s objektom embarga. Postavlja se pitanje, to je u
7/24/2019 Embargo UN Tot
49/84
Ivan Tot:Pravna priroda embarga u pravnom sustavu Ujedinjenih naroda
48
takvom sluaju s naelom pacta sunt servanda, izraenim u
odredbi lanka 26. Beke konvencije o pravu meunarodnih
ugovora iz 1969. godine? Prema toj odredbi, svaki ugovor
koji je na snazi vee stranke i one ga moraju izvravati u
dobroj vjeri. 123 Odgovor na to pitanje daje odredba lanka
103. Povelje, koja dravama daje svojevrstan tit od
posljedica neizvravanja obveza iz sklopljenih meunarodnih
ugovora, propisujui: U sluaju sukoba izmeu obveza
lanova Ujedinjenih naroda na temelju ove Povelje i
njihovih obveza na temelju bilo kojega drugoga meunarodnog
sporazuma prevladavaju njihove obveze na temelju ove
Povelje. Rije je o tome da bi mjera suspenzije ili
raskida meunarodnog ugovora, do koje bi dolo zbog
primjene embarga ili druge prisilne ekonomske mjere, imala
znaaj per se protupravnosti jer bi bila protivna opem
meunarodnopravnom pravilu pacta sunt servanda, no tu
izvornu protupravnost, u sluaju da su sve stranke takvog
meunarodnog ugovora lanice Ujedinjenih naroda, otklanja
sekundarna norma lanka 41. Povelje, preko lanka 103.
Povelje. Neovisno o sadraju takva ugovora, takvu mjeru
treba smatrati posebnom vrstom sankcije, sankcijom
suspenzije ili raskida meunarodnih ugovora.124
123 Beka konvencija o pravu meunarodnih ugovora, Narodne novine meunarodni ugovori, br. 16.,
1993.124Vie o sankcijama suspenzije ili raskida meunarodnih ugovora vidi u: Lapa, op. cit. (bilj. 7.), str. 361.
365.
7/24/2019 Embargo UN Tot
50/84
Ivan Tot:Pravna priroda embarga u pravnom sustavu Ujedinjenih naroda
49
3.2. Mehanizam primjene embarga
U primjeni embarga o kojemu je odluilo Vijee
sigurnosti u skladu s ovlastima danim Poveljom Ujedinjenih
naroda, opisanima u prethodnom odjeljku, moe se
razlikovati nekoliko stadija o kojima e biti rije u
nastavku.
3.2.1. Utvrivanje injenica i kvalifikacija nastaloga
spora ili situacije
Na postojanje spora ili situacije za koje se sumnja da
predstavljaju prijetnju miru, naruenje mira ili in
agresije Vijee sigurnosti moe upozoriti svaka lanica
Ujedinjenih naroda 125 , Opa skuptina ili Glavni tajnik
Ujedinjenih naroda, a i Vijee sigurnosti moe takve
sporove i situacije razmatrati na vlastitu inicijativu. 126
Za utvrivanje relevantnih injenica koje e mu dati
podlogu za utvrivanje je li u konkretnom sluaju rije o
takvome sporu ili situaciji ije bi nastavljanje moglo
ugroziti odravanje meunarodnog mira i sigurnosti, Vijee
sigurnosti raspolae s nekoliko instrumenata. Ono moe (ali
ne mora) poduzeti prethodnu istragu, 127 odnosno, rijeima
lanka 34. Povelje, ispitivati svaki spor ili svaku
situaciju koja bi mogla dovesti do meunarodnog trvenja ili
izazvati spor. Radi utvrivanja relevantnih injenica,
Vijee sigurnosti e pozvati, u skladu s lankom 32.
125To se ne odnosi na drave koje su stranke takvog spora one najprije trebaju, u skladu s lankom 33.
Povelje, pokuati neko od sredstava za mirno rjeavanje sporova, pa tek ako na taj nain spor ne bi bio
rijeen, imaju pravo (i dunost), prema lanku 37. Povelje iznijeti taj spor pred Vijee sigurnosti.126Degan, op. cit. (bilj. 80.), str. 783.127Ibid., str. 784.
7/24/2019 Embargo UN Tot
51/84
Ivan Tot:Pravna priroda embarga u pravnom sustavu Ujedinjenih naroda
50
Povelje, dravu koja je stranka spora koji se pred Vijeem
razmatra da sudjeluje u raspravljanju toga spora, ali bez
prava glasa. Tako e se pozvati bilo koja drava stranka
spora koja nije lan Vijea sigurnosti, a to moe biti i
drava koja nije lanica Ujedinjenih naroda. U skladu s
lankom 31. Povelje, Vijee sigurnosti moe pozvati na
sudjelovanje u raspravljanju svakog pitanja bilo koju
dravu lanicu za koju ono smatra da se takvim pitanjem
posebno diraju njeni interesi. Tako pozvana drava pri
raspravljanju pred Vijeem takoer nema pravo glasa.128
Nakon to utvrdi relevantne injenice, Vijee
sigurnosti ih treba kvalificirati, te ako kvalificira
raspravljanu situaciju ili spor kao prijetnju miru,
naruenje mira ili in agresije, moe odluiti o primjeni
mjera radi odravanja ili uspostavljanja meunarodnog mira
i sigurnosti.
I prije utvrivanja injenica i njihove kvalifikacije,
Vijee sigurnosti moe, prema lanku 40. Povelje, pozvati
stranke da se pridravaju privremenih mjera koje Vijee
smatra potrebnima ili poeljnima, u svrhu spreavanja
pogoranja situacije. Odluka o takvim privremenim mjerama
ima znaaj neobvezatne preporuke koja jo ne sadri nikakvu
osudu.129
128Razlika situacije i spora je u tome to se stranka spora uvijek mora pozvati da sudjeluje u raspravljanju
spora pred Vijeem sigurnosti, dok takva obveza ne postoji prema dravama lanicama Ujedinjenih naroda
koje su zainteresirane za odreenu situaciju koja nema obiljeje spora ili na ijem je podruju takva
situacija nastala. Vana razlika situacije i spora je i u tome to ako je stranka spora lanica Vijea sigurnosti