Grundler, Gvozdanovi, Ikica, Lipljin, Milija, Srnec, Zvonarek

e-KidsECDL odobrena literatura

PRO-MIL d.o.o.Varadin, svibanj 2006.

Naslov knjige: e-Kids, ECDL - odobrena literaturaAutori: dr. sc. Darko Grundler Toma Gvozdanovi, dipl. ing. Zoran Ikica, dipl. ing. dr. sc. Nina Lipljin Ljiljana Milija, inf. Tamara Srnec, dipl. ing. Ljiljana Zvonarek, dipl. inf.Naklada: PRO-MIL d.o.o. za nakladu, informatiku i edukaciju, Varadin, R. Bokovia 20, 42000 Varadin, tel: 042 / 203 981, 233 971, fax: 042 / 203 991, www.pro-mil.hr

Urednik: Nenad Milija, dipl. inf.Predgovor: mr. sc. Vesna CiglarUvodna rije: dr. sc. Ratimir KvaternikLektura: Ruica Greguri, dipl. u. hrv. jezikaKorektura: PRO-MIL d.o.o.Naslovnica: Nenad Milija, dipl. inf.Priprema za tisak: Ivica Kruhoberec, dipl. inf., Nikola HrenjakIlustracije: Zrinka Ostovi, Denis MujakoviTisak: Tiskara Varteks, VaradinISBN: 953-7156-20-6Copyright: PRO-MIL d.o.o. za nakladu, informatiku i edukaciju, Varadin

Ovaj udbenik odobren je od strane The European Computer Driving Licence Foundation Limited iz Dublina. Postupak evaluacije udbenika prema ECDL normama, a po ovlatenju ECDL Fondacije, proveo je mr. Marijan Frkovi, nacionalni ECDL koordinator.

Sva prava pridrana. Nije dozvoljeno kopirati ili reproducirati ni jedan dio knjige u bilo kojem obliku bez prethodne pismene dozvole nakladnika.Sve o emu smo pisali u ovoj knjizi, uspjeno je primijenjeno na raunalima, stoga ne snosimo nikakvu odgovornost za eventualnu tetu koja bi se mogla povezati s uputama iz knjige.Zatitni znakovi:ECDL + zvjezdice, Registracija dravnog zatitnog znaka Br. 655373, Klase 9, 41 i 42. European Computer Driving Licence, Registracija dravnog zatitnog znaka Br. 655274, Klase 9, 41 i 42Ostali pojmovi za koje se zna da su zatitni znakovi napisani su poetnim velikim slovom. Nakladnik ne moe provjeriti tonost niti eli utjecati na vjerodostojnost zatitnih znakova.

CIP Katalogizacija u publikacijiNacionalna i sveuilina knjinica Zagreb

UDK 372.800.4(075.2)

E-kids : ECDL odobrena literatura / Grundler ... ;. - Varadin : Pro-mil, 2006.

ISBN 953-7156-20-6

1. Grundler, Darko

460502141

European Computer Driving Licence i ECDL zatitni su znakovi Fondacije

registrirani u Irskoj. Izdava literature PRO-MIL d.o.o. iz Varadina,

nezavisna je organizacija od Fondacije i nije s njom udruena. Udbenik

s ECDL oznakom moe se koristiti za pripremu kandidata za polaganje

ispita po ECDL programu. Fondacija i izdava udbenika ne jame da e

koritenje udbenika s ECDL znakom osigurati uspjeno polaganje ispita.

Uporaba ECDL znaka jami da je udbenik provjeren i odobren od strane

Fondacije te da njegov sadraj i tekst udovoljava zahtjevima Fondacije.

Za informacije o polaganju e-Kids ispita i dobivanje e-Kids diplome i

kartice obratite se svojoj koli ili ovlatenim ECDL ispitnim centrima u

Hrvatskoj te Hrvatskom informatikom zboru (www.hiz.hr).

Ovaj udbenik podran je od Fondacije i HIZ-a za stjecanje znanja za

dobivanje e-Kids diplome.

Prije nego je ova knjiga dobila svoj konani sadraj i izgled, u tri navrata italo ju je i gledalo puno uenika, studenata, uitelja, pedagoga, psihologa, ravnatelja... Njihove primjedbe i prijedlozi pridonijeli su kvaliteti i izgledu ove knjige. Ovo je jedinstvena prilika da im poimence zahvalimo:

Uenici IV.b razreda I. O Varadin (PETRA, MIRAN, ANJA, FRAN, JASMINA, DINO, MAJA, FRANKA, FILIP, ELDIN, LOVRO, LUKA, ROBERT, EDI, KARLA, ANTONIJA, MIA, MATIJA, LANA, MARTA, VERA, DUNJA, MAJA, MARTA, DAVID)

MIHAELA iz IV. razreda O Kneginec ALEKSANDAR BEDENIKOVI s kolegama studentima Poslovne

ekonomije EFZG Uiteljice razredne nastave IV. razreda I. O Varadin SNJEANA

HUEK, SONJA TUEK-PODOBNIK i MARTINA BEDENIKOVI Pedagoginja u I. O Varadin VESNA FOREK Ravnateljica I. O Varadin KARMEN HANS-JALOVEC Mr. sc. VESNA CIGLAR, psiholog, profesor na Visokoj uiteljskoj koli

u akovcu Dr. sc. RATIMIR KVATERNIK, dugogodinji UNESCOV suradnik na

podruju ICT-a Mr. MARIJAN FRKOVI, nacionalni ECDL koordinator

Svakako je vano napomenuti da je svoj doprinos dala i PRO-MILova ekipa: Ljiljana, Mirjana, Matija i Radek sa suradnicima: Zrinkom, Denisom, Ruicom, Ivicom, Nikolom, Sandrom, Emilom, Majom, Ivanom i eljkom.

Urednik i autori

ZAHVALE

PRO-MIL

PREDGOVOR

Otkako su umreena raunala osvojila zemaljsku kuglu, govori se da je svijet postao veliko selo. Sve to se dogodi u bilo kojem dijelu svijeta, moe se gotovo istoga trena saznati, bez veih tekoa moemo vidjeti p r e k o horizonta, upoznavati ljude udaljene tisuama kilometara... I ne samo to! Vidimo ispod mora, u dubinu zemlje, u svemir, vidimo oku nevidljive stvari... Kao da vidimo tisuama, stotinama tisua godina unatrag, oivljavaju davno izumrli svjetovi, postaju nam dostupna sva znanja koja su ljudi dosegnuli Moemo pisati, raunati, crtati, pospremati nama vane podatke, dopisivati se ...

Koliko se god trudili, uspjeli bismo nabrojiti tek zanemariv djeli onoga to nam raunala omoguuju!

Kako postati stanovnik tog velikog sela? Kako nauiti koristiti raunalo? Knjiga koju drite u ruci i itate, pravo je rjeenje! Pomou nje stei ete osnovna znanja potrebna za uspjeno i kvalitetno sluenje raunalom.

Strunjaci za pojedina podruja vode nas kroz sljedee teme: Raunala u svakodnevnom ivotu, Raunalo, Crtanje i bojanje, Unos i oblikovanje teksta, Internet, Elektronika pota, Prezentacije, Tabline kalkulacije. Moda vam ovi naslovi ne govore mnogo, no oni su samo prvi kontakt sa sadrajem, samo najava koja nas treba zainteresirati da zavirimo u knjigu i upoznamo se temeljitije s njenim sadrajem. Knjiga je pisana vrlo jednostavno - s puno primjera vodi nas kroz sadraje koja treba usvojiti, objanjava ih, povezuje znanje koje tek usvajamo s onim od ranije... Ponekad nam se moe uiniti da su neki postupci jako sloeni jer se spominje mnogo koraka koje treba nauiti, mnogo naredbi koje moramo usvojiti. Obino je tako kad

I

PRO-MIL

I

upoznajemo neto novo. Vjerujemo da ste to ve puno puta iskusili neto to nam je izgledalo jako teko, komplicirano, pokazuje se jednostavnim kad nauimo. To sasvim sigurno vrijedi i za sadraj ove knjige.

Sluiti se raunalom sigurno neete nauiti u tjedan dana bit e potrebno vie vremena i strpljivog rada! Neto ete uspjeti jako brzo uvjeriti se da koristei ovu knjigu moete uspjeno samostalno uiti, da ne morate ekati nekoga tko e vam pokazati, ne morate pitati jeste li neto dobro uinili. Priznajte, to je jako razliito od uenja na kakvo ste navikli, kakvo inae poznajete. Da biste to provjerili, odaberite u knjizi neto to vas zanima, sjednite za raunalo, paljivo pratite upute i radite ono to se navodi. Uspjet ete postii sve to je za taj postupak predvieno. Moda niste uspjeli? Ne brinite, samo je jedan mogui razlog tome! U elji da to prije vidite oekivani rezultat negdje ste neto propustili napraviti na pravi nain, onako kako vas upute vode. Sve to vam je za uspjeh potrebno jest strpljivo i paljivo ponoviti postupak. Ako ste uspjeli jednom, vaa e ponavljanja dovesti do toga da sve bre, sa sve manje pogreaka moete uspjeti opet, sve dok u potpunosti ne ovladate tim znanjem. Upoznat ete lijep osjeaj da uspjeti moete ve na prvom koraku i da dalje sve ovisi o vaem trudu.

teta bi bila da to iskustvo zadrite samo za sebe. Ohrabrite i druge koji se jo ne slue raunalom da ponu uiti. Moda su to vai roditelji? Ako su to oni ili druge odrasle osobe iz vae okoline budite vrlo obazrivi odrasli teko priznaju da ne znaju ono to djeca znaju ili ue pa esto govore da to njima ne treba. Pokuajte ih potaknuti primjerima koji im mogu biti zanimljivi pronalaenjem informacija na internetu, biljeenjem dogaanja vanih za vau obitelj i slino. Zajedniko uenje moe biti novi nain druenja u vaoj obitelji, a kad naue koristiti raunalo, sigurno e vam biti zahvalni jer za kratko vrijeme bez tih znanja nee se moi osigurati normalni svakodnevni ivot.

Moda ste ve stekli neka znanja o radu na raunalu? Ako ih niste stjecali uz struno voenje, nego samostalno pokuajem i pogrekom, svakako paljivo prouite ovu knjigu. esto pogrena znanja mogu biti velika zapreka za daljnje uenje, usvajanje novih znanja i napredovanje na viu razinu. Morate biti sigurni da se raunalom znate sluiti na ispravan nain.

Za sve itatelje ovo je tek prva razina koristi od druenja s ovom knjigom. Sadraj knjige odgovara sadrajima koji se, prema katalogu znanja, smatraju osnovama informatike pismenosti. Koristei CD koji je dan uz knjigu, moete se zabavljati pitanjima iz kviza za provjeru znanja (uz pitanja su, ako sluajno ne uspijete tono odgovoriti, i sve informacije potrebne za tono rjeenje). Na CD-u su i ispitna pitanja kojima moete i slubeno potvrditi svoje znanje iz ovog podruja. Ispit ete, po postupku o kojem ete saznati, moi polagati u koli ili u ECDL ispitnim centrima. To nije ispit za kolsku ocjenu, ve ispit kojim dobivate pravo koritenja iskaznice kartice e-Kids. Ta se iskaznica izdaje u okviru zatienog programa ECDL Fondacije iz Dublina (The European Computer Driving Licence Limited) i posjeduje je sve vei

II

PRO-MIL

broj djece iz cijele Europe. Ona vlasnicima (znai i vama, kad potvrdite svoje znanje) daje pravo da samostalno, bez nadzora odraslih, koriste raunalo na odjelima knjinica, u bankama, na postajama, zranim lukama, u kolama i sl.

Budete li eljeli napredovati, znati vie, moi ete pratiti asopis koji e izlaziti mjeseno i biti takoer praen CDom. Tu e biti sadraji o programiranju, izradi web stranica, novim igrama, raunalima, mobitelima, konzolama i ostalim zanimljivim temama. asopis e imati i stranice na kojima e itatelji moi izmjenjivati svoja iskustva, postavljati pitanja, objavljivati priloge. Predviene su i stalne rubrike strunjaka raznih profesija. Oni e pisati o temama koje zanimaju korisnike, dvojbama koje se esto spominju, strahovima roditelja i sl. Vjerujemo da e asopis postati stalno tivo u vaem domu, izdanje koje itaju i iz kojeg ue djeca, roditelji, bake i djedovi.

Do tih ponovnih susreta pozdravljam vas i elim svima puno uspjeha i zabave u uenju!

Mr. sc. Vesna Ciglar

III

PRO-MIL

IX

PRO-MIL

Jednom prilikom, vidjevi grupu od nekoliko djevojica i djeaka okupljenih oko osobnog raunala kako zainteresirano prate to se dogaa na ekranu raunala, zastao sam jer me zanimalo to rade.

Sluajui ih, razmiljao sam kako bi djeca trebala nauiti koristiti raunalo za mnogo drugih stvari, a ne samo za igru. Ova knjiga nastala je sa ciljem da im to omogui.

Raunalo, esto ga zovemo i kompjutor (djeca ga od milja

zovu kompa), udesan je izum. Mi emo koristiti hrvatski naziv, a to je osobno raunalo. Danas se raunala koriste svuda. Puno djevojica i djeaka ima osobno raunalo kod kue i najee ga koriste za igranje igara. To je osobno raunalo, popularno zvano PC (izgovara se engleski pi-si) to je skraenica od engleske rijei perso-nal computer koja znai upravo to, osobno raunalo.

Veina nas ima neku ideju o tome kako raunalo radi, i kako se raunalom radi, no pitamo se kako je to uistinu? Da to otkrijete, postoji samo jedan dobar nain, a to je nauiti i primijeniti naueno. Nauiti se moe gotovo uvijek najlake i najbolje iz knjige. Ova knjiga napisana je da upravo tome poslui.

to ete nai u ovoj knjizi?

Mnogo toga zanimljivog. Rei u vam ukratko to e to biti i kako ete se time posluiti da napravite ono to elite.

U prvom poglavlju knjige vidjet emo gdje se sve danas raunala koriste i za to se mogu uporabiti. Otvorit emo kuite raunala kako biste vidjeli to se unutra nalazi, i objasnit emo vam koje sve vanjske ureaje moete prikljuiti na raunalo.

Bit e rijei i o programima (zovemo ih softver,

pie se software), o tome to i kako rade. Raunalo radi to mu softver nareuje. Kako to izgleda, vidjet ete u knjizi.

I raunalo se moe razboljeti. uli ste o virusima kojima se raunalo moe zaraziti. Nisu to neki ivi virusi, nego programi koji izdaju loe naredbe pa se raunalo ponaa kao da je oboljelo.

UVOD

X

PRO-MIL

Znam da uglavnom ve znate pokrenuti raunalo, ali ipak treba nauiti kako se to pravilno radi. To e vam omoguiti da posao uinite bre, lake i bolje. to su prozori, ikone, datoteke, lozinke i jo puno toga nauit ete u drugom poglavlju.

U treem poglavlju dolazi ono to nadam se svi volite - crtanje. Kako se moe izraditi crte, bojati ga kao kistom i bojama, spremati i ispisati na papir. Sve emo to u ovom poglavlju knjige vidjeti i nauiti, a onda vam se otvara novi svijet boja, oblika, slika i crtea koje moete i sami izraditi.

Jako je korisno nauiti pisati na raunalu. Tu ima puno raznih mogunosti, slova razliitih po obliku, veliini, boji, raznih oblika od obinog pisma do tablica i umetanja slika. To moe posluiti dobro i za kolu jer moete razne kolske uratke napraviti mnogo bolje, ljepe i bre i uz to ih za stalno sauvati. Nauit ete kako to ispisati na pisau. Danas koristimo pisae u boji pa to jo bolje i ljepe izgleda. Sve je to u etvrtom poglavlju. Sigurno e i ostali biti zadivljeni kad vide to moete napraviti.

U petom poglavlju obraditi emo internet i kako putem interneta doi do slika, filmova i pjesama te kako sve to spremiti. Kretanje internetskim stranicama i traenje podataka popularno zovemo surfanje, kao da surfamo na daski nepreglednim oceanom informacija izraenih u obliku teksta, slika i zvuka. Naravno sve u bojama, kao da je ispred nas prozor u cijeli svijet.

U estom poglavlju nauit emo gotovo sve o elektronikoj poti ili e-mailu, kako je popularno zovemo: od primanja, otvaranja, itanja i ispisa pote koju dobijemo, do pisanja i slanja.

Mislim da ete se sloiti da svi volimo dobivati potu. im otvorite svoju elektroniku adresu, vidjet ete koliko se pote dobiva svaki dan.

Ima jo toga o emu moda dosad niste ni razmiljali, a to isto tako moete nauiti. U sedmom poglavlju nauit emo kako napraviti projekciju pomou osobnog raunala. To obino zovemo prezentacija. Prezentirati moemo sve to smo napisali kao tekst, napravili kao crte, moemo unijeti i neke fotografije snimljene digitalnom kamerom. Sve to moemo napraviti tako da izgleda kao niz slika, gotovo kao neki film.

XI

PRO-MIL

Ni to nije sve. U knjizi postoji i posljednje, osmo, poglavlje o takozvanim tablinim kalkulacijama. U njima je mogue izvoditi razne raunske operacije s brojevima u stupcima i redovima tablice. Promijenimo li ili dodamo neki broj, sve se samo ponovno izrauna. Tablica se moe smanjivati ili proirivati, spremiti ili poslati e-mailom. No pustit emo vas da to sami otkrijete.

Iz ove knjige moete uiti na jednostavan, i vjerujem, zanimljiv nain - itajte uz raunalo, slijedite upute iz knjige i pokuajte napraviti to se trai. Ponavljajte to dok niste zadovoljni svojim uspjehom. Strpljivo slaite svoje znanje brzinom koja vama odgovara.

Za svakoga, a ne samo za djecu, zanimljivo je otkriti novo, ali prava je radost samostalno neto stvoriti. Upravo to omoguuje osobno raunalo ako n a u i t e kako ga djelotvorno koristiti. Sada naprijed! Otvorite knjigu, ukljuite raunalo, itajte tekst, radite na raunalu i uvjerite se kako je to zanimljivo i korisno.

elite li za vrijeme uenja ili nakon to prouite cijelu knjigu provjeriti svoje znanje, moete to uiniti uz pomo priloenog CD-a. Na njemu se nalaze igrice. elite li provjeru znanja, odaberite Provjera znanja kroz igru. Igrajui se, odgovarat ete na postavljena pitanja. Na kraju ete saznati jeste li dovoljno nauili ili trebate jo uiti i vjebati. Oni koji tono odgovore na veinu postavljenih pitanja, imaju mogunost dobivanja e-Kids diplome i e-Kids kartice koja slui kao dokaz da ste informatiki pismena djeca. Svi koji poloe i dobiju kartice, ulaze u nagradno izvlaenje na kraju godine, a fond nagrada prilino je bogat. O uvjetima i nainu dobivanja e-Kids kartice te sudjelovanju u nagradnoj igri pogledajte na www.pro-mil.hr/e-kids ili na www.hiz.hr.

elite li za vrijeme igranja uiti, odaberite Uenje kroz igru. Nakon to netono odgovorite na neko pitanje, pomou video lekcije moete nauiti pravilan odgovor ili bivate upueni na broj stranice u knjizi gdje je navedeno pitanje objanjeno. Igrajte igre vie puta jer e se svaki put pojaviti druga pitanja pa ete na taj nain vie nauiti. Kad mislite da ste spremni, prijavite se za provjeru znanja za dobivanje diplome i e-Kids kartice. Ne zaboravite ponijeti svoj e-Kids CD jer ete provjeru znanja vriti na svojem CD-u, dakle na provjeri vas ekaju ista pitanja kroz koja ste ve proli igrajui se.

Sretno i puno uspjeha!

Dr. sc. Ratimir Kvaternik

XII

PRO-MIL

XII

RAUNALA U SVAKODNEVNOM IVOTURaunala svuda oko nas ...........................................................Velika i mala raunala ..............................................................emu slue raunala? ...............................................................Binarni brojevi, bitovi i bajtovi ..............................................Podaci u raunalu ......................................................................Sklopovlje - programska potpora (hardver - softver) ....... Procesor - mozak raunala ............................................. Kako raunalo pamti ........................................................ Raunala u mrei ............................................................... Internet ................................................................................ Program .............................................................................Ulazno izlazni ureaaji ........................................................... Mievi, palice i tipkovnice ............................................ Kako raunalo gleda i slua .......................................... Kako raunalo pie ..........................................................Zatitne mjere ........................................................................... Bolesti raunala ............................................................... Oprez na internetu ......................................................... Zdravo druenje s raunalom ...................................... uvanje tajne i podataka ...............................................Igrajui se, uim .......................................................................to smo nauili? .......................................................................

RAUNALOPokretanje raunala ....................................................................

A-1A-2A-3A-4A-5A-6A-6A-7A-8A-9

A-10A-11A-11A-12A-13A-14A-14A-15A-16A-17A-18A-20

B-1

KAZALO

XIII

PRO-MIL

XIII

Ponovno pokretanje raunala .................................................Koritenje mia ........................................................................... Pokazivai mia ..................................................................Koritenje tipkovnice ................................................................. to znae pojedine tipke? ................................................ Pokretanje naredbi pomou tipki ..................................Prepoznavanje ikona na radnoj povrini (Desktopu) ........Oznaavanje (selektiranje) i pomicanje ikona .....................Prepoznavanje razliitih dijelova prozora .......................... Dijelovi prozora ................................................................ Rad s prozorom ............................................................... Slaganje prozora ..............................................................Podeavanje vlastitog korisnikog rauna (ime, slika, lozinka) ....................................................................................... Stvaranje vlastitog korisnikog rauna ...................... Lozinka za korisniki raun .......................................... Promjena slike korisnikog rauna .............................Rad s datotekama ..................................................................... Windows Explorer ........................................................... Organizacija mapa (mape i podmape mape unutar mapa) ......................................................... Premjetanje datoteka i mapa (Premjesti / Move) .......................................................... Premjetanja datoteka i mapa (Izrei (Cut) / Zalijepi (Paste)) ..................................... Premjetanja datoteka i mapa pomou mia ........... Kopiranje datoteka i mapa ............................................ Kopiranje datoteke na disketu ......................................Razlikovanje pojmova disk, disketa, CD, DVD i USB izmjenjivi disk ............................................................... to prikazuje adresna traka? .........................................

B-2B-3B-4B-5B-6B-7B-8B-9

B-10B-11B-12B-12

B-14B-14B-16B-17B-18B-18

B-19

B-20

B-21B-22B-23B-23

B-24B-25

XI

PRO-MIL

XI

Razlikovanje razliitih vrsta datoteka i njihovo pokretanje ................................................................Stvaranje mape .........................................................................Spremanje datoteka ................................................................. Stvaranje nove mape tijekom spremanja datoteke ......Zatvaranje datoteke .................................................................Otvaranje datoteke ...................................................................Brisanje datoteka ...................................................................... Kako vratiti izbrisanu datoteku? ..................................Snimanje CD-a ..........................................................................Iskljuivanje raunala ..............................................................to smo nauili? ........................................................................

CRTANJE I BOJANJEPokretanje programa za crtanje ............................................. Zatvaranje programa .........................................................Novi crte .....................................................................................Spremanje crtea ........................................................................ to i kako spremamo? ......................................................Koritenje funkcija pomoi ......................................................Zatvaranje datoteke sa crteom .............................................Koritenje linija i oblika ........................................................... Likovi ili oblici .................................................................... Pokuajte sami .................................................................... to ako pogrijei? ............................................................. Uporaba olovke ..................................................................Bojanje linija i oblika .............................................................. Pokuajte sami ..................................................................Pisanje teksta ............................................................................. Pokuajte sami ..................................................................

B-26B-28B-29B-30B-31B-32B-33B-33B-34B-38B-39

C-1C-1C-2C-3C-4C-5C-6C-7C-8C-8C-9C-9

C-10C-10C-11C-11

X

PRO-MIL

X

Umetanje gotovih slika ...........................................................Ispis crtea ................................................................................. Pokuajte sami ..................................................................to smo nauili? .......................................................................

UNOS I OBLIKOVANJE TEKSTAPokretanje programa za obradu teksta ............................... Zatvaranje programa ........................................................Izrada novog dokumenta .........................................................Spremanje dokumenta ..............................................................Koritenje funkcija pomoi .....................................................Mijenjanje vrste i veliine slova ............................................. Uporaba dijalokog okvira Font .....................................Primjena podebljanog, ukoenog i podcrtanog teksta ..... Pokuajte sami ....................................................................Ukrasne rijei ............................................................................Umetanje slika ........................................................................... Pokuajte sami .................................................................. Gdje jo ima slika? .......................................................... Pokuajte sami ..................................................................Izrei, kopiraj i zalijepi ............................................................ Pokuajte sami ..................................................................Brisanje teksta ........................................................................... Pokuajte sami ..................................................................Ispisivanje dokumenta ............................................................. Kako e dokument izgledati na papiru? .................... Ispis dokumenta ............................................................... Pokuajte sami ..................................................................to smo nauili? ........................................................................

C-13C-15C-16C-17

D-1D-1D-2D-4D-5D-7D-7D-9D-9

D-10D-12D-13D-13D-13D-14D-15D-16D-16D-17D-17D-17D-18D-19

XI

PRO-MIL

XI

INTERNETto je internet? ............................................................................to je to adresa? ..........................................................................Web preglednik i web pretraiva ..........................................Pokretanje i zatvaranje web preglednika ..............................Pristupanje web stranicama na internetu .............................Hiperveza i slikovna poveznica ...............................................Kretanje naprijed i natrag po web stranicama ....................Postavljanje polazne web stranice ..........................................Spremanje adrese web stranice u web favorite .................Otvaranje stranice iz web favorita .......................................Spremanje stranice ...................................................................Preuzimanje i spremanje podataka s interneta (download) ..Ispisivanje web stranice ..........................................................Ispis oznaenog teksta s web stranice ................................to smo nauili? .......................................................................

ELEKTRONIKA POTA (E-MAIL)to je elektronika pota (e-mail)? .........................................Prednosti e-maila ........................................................................Koritenje e-maila .......................................................................Webmail ........................................................................................Kako otvoriti (dobiti) e-mail adresu ......................................Prijava na webmail i otvaranje poruke ..................................Izrada nove poruke ....................................................................Umetanje e-mail adrese u polje Prima (To) ..................Umetanje e-mail adrese u polja Kopija (Cc) i (Bcc) .....Umetanje naslova u polje Naslov (Subject) ...................Dodavanje privitka ili priloga (Attachment) e-mail poruci ......

E-1E-2E-3E-4E-5E-7E-9E-9

E-11E-12E-12E-14E-15E-16E-17

F-1F-2F-2F-2F-3F-5F-6F-7F-8F-9F-9

XII

PRO-MIL

XII

Odgovaranje (Reply), slanje i prosljeivanje (Forward) e-mail poruka ............................................................................Ispisivanje poruke .....................................................................Zavretak rada i odjava s web maila ...................................Mail klijenti - Outlook Express ............................................to smo nauili? ........................................................................

PREZENTACIJEto je prezentacija? ....................................................................Pokretanje PowerPointa ............................................................Izrada nove prezentacije ..........................................................Spremanje prezentacije .............................................................Izgled prozora PowerPointa ....................................................Koritenje funkcija pomoi .....................................................Oblikovanje teksta u prezentaciji ......................................... Grafike oznake ................................................................ Uvlake ................................................................................. Pisanje u vie stupaca .....................................................Umetanje crtea, slike, animacije i zvuka .......................... Umetanje crtea ............................................................... Umetanje slike .................................................................. Pokuajte sami ....................................................... Umetanje animacije ......................................................... Pokuajte sami ....................................................... Umetanje zvuka ................................................................ Pokuajte sami .......................................................Predloak dizajna ......................................................................Projekcija prezentacije .............................................................Ispisivanje prezentacije ........................................................... Pokuajte sami ..................................................................

F-11F-14F-16F-16F-18

G-1G-2G-3G-5G-7G-8

G-10G-10G-11G-13G-15G-15G-16G-17G-18G-18G-20G-20G-21G-22G-23G-23

XIII

PRO-MIL

XIII

Otvaranje spremljene prezentacije .......................................to smo nauili? ........................................................................

TABLINE KALKULACIJEOtvaranje i zatvaranje Excela ................................................. Kako izgleda prozor Excela ............................................ Zatvaranje Excela ..............................................................Izrada nove proraunske tablice ............................................Spremanje proraunske tablice .............................................. Spremanje tablice pod drugim imenom i u drugu mapu ........................................................................ Izrada vlastite mape ......................................................... Zatvaranje tablice .............................................................. Otvaranje spremljene tablice .........................................Koritenje funkcija pomoi ..................................................... Tablica sadraja u funkciji pomoi ..............................Unoenje brojeva i teksta u elije ......................................... Promjena ili ispravak sadraja elije ............................ Izgled sadraja elije .......................................................Pisanje jednostavne formule .................................................. Brzo raunanje .................................................................. Zbrajanje uz pomo funkcije ........................................Oznaavanje elija, redaka i stupaca ................................... Oznaavanje vie elija u nizu (raspon elija) ......... Oznaavanje odvojenih raspona .................................. Oznaavanje retka ........................................................... Oznaavanje odvojenih redaka .................................... Oznaavanje stupaca .......................................................Oblikovanje sadraja elije ..................................................... Ispis sadraja podebljanim i ukoenim slovima .......

G-24G-25

H-1H-2H-2H-3H-4

H-5H-6H-6H-6H-7H-8H-9H-9

H-10H-11H-12H-13H-14H-14H-14H-15H-15H-15H-16H-16

XIX

PRO-MIL

XIX

Promjena veliine slova .................................................. Promjena boje slova ........................................................ Poravnanje sadraja elije .............................................. Promjena fonta (oblika slova) ....................................... Obrubljivanje i bojanje tablice ..................................... Promjena oblikovanja elije ........................................... Brisanje oblikovanja elije ..............................................Premjetanje i kopiranje sadraja elije .............................. Premjetanje sadraja elije pomou mia ................ Kopiranje sadraja elije pomou mia ...................... Premjetanje sadraja elije pomou naredbi Izrei i Zalijepi ................................................................. Kopiranje sadraja elije pomou naredbi Kopiraj i Zalijepi ..............................................................Brisanje sadraja elija ............................................................ Razlika izmeu tipke Backspace i Delete .................. Pokuajte sami ..................................................................Ispisivanje tablice ...................................................................... Izgled tablice na papiru ................................................. Pretpregled ispisa (Print Preview) ............................to smo nauili? .......................................................................

H-16H-16H-17H-17H-18H-19H-19H-20H-20H-20

H-21

H-22H-23H-23H-23H-23H-24H-24H-26

RAUNALA U SVAKODNEVNOM IVOTU

Svijet raunala zabavan je i zanimljiv kad ga upozna. Vidjet e da nije teko otkriti njegove tajne i ui u njegov arobni svijet. Sve to treba uiniti jest koristei se ovom knjigom krenuti u uzbudljivu avanturu.

Darko Grundler

A-1

PRO-MIL

Raunalo ili kompa?

Raunalo se na engleskom jeziku

naziva computer (ita se kompjuter) pa se esto i kod nas rabi ta engleska

rije. Bolje je i ljepe govoriti hrvatski i rabiti rije

raunalo.

Raunala svuda oko nas

Kud god krenuli, naii emo na raunalo. ak i tamo gdje ga ne oekujemo i ne vidimo. Odemo li u trgovinu, pri plaanju stvari koje smo kupili prodavaica u veini trgovina rabi raunalo kako bi izraunala koliko treba platiti. Bankomat na kojem ljudi podiu novac zapravo je raunalo koje pregleda karticu, prebroji i isplati novac. Mala i neprimjetna raunala nalaze se i u automobilima, mobitelima, televizorima i mnogim drugim ureajima.

Raunala zamjenjuju ovjeka u mnogim poslovima. Pri obraunu u trgovini raunalo umjesto ovjeka zbroji sve cijene i odredi koliko treba platiti. Dok nije bilo raunala, to su morali raditi ljudi pomou olovke i papira. Raunalo je bre od ovjeka i ne grijei.

Kad se spomene rije raunalo, veina ljudi pomisli na raunalo kojem se mogu zadati razliiti zadaci, a koje nije namijenjeno samo jednom poslu. To je ono raunalo koje moemo nai u koli, bankama, uredima. Obino ima tipkovnicu pomou koje se pie i monitor na kojem se ita ili gleda. Veina takvih raunala s kojima se svakodnevno sreemo ubraja se u skupinu osobnih raunala poznatih i pod skraenim nazivom PC.

to e raunalo raditi i kako e djelovati ovisi o upisanom programu. Program je uputa raunalu to raditi. Obino je u raunalo upisano (spremljeno, pohranjeno) vie programa za razliite poslove. Postoje programi pomou kojih se moe crtati, pisati, svirati i sl. Korisnik raunala moe odabrati koji e program pokrenuti i tako odrediti to e raunalom raditi.

PCPC (ita se pi si) je

skraenica od engleskog personal computer to znai osobno raunalo.

Osobno se naziva zato to je namijenjeno jednom ovjeku i to mu je cijena

takva da ga moe nabaviti skoro svatko.

Slika 1. U mnogim ureajima skrivena su raunala

Slika 2. Osobno raunalo

A-2

PRO-MIL

Velika i mala raunala

Postoji vie vrsta osobnih raunala. Najlake ih je razlikovati po veliini: stolna, prijenosna i runa.

Stolna raunala su najvea. Sastoje se od glavne kutije u kojoj su smjeteni svi najvaniji dijelovi raunala. Ta se kutija naziva kuite raunala. Na kuite se prikljuuju razliiti vanjski ureaji. To su redovito tipkovnica pomou koje se pie, mi pomou kojeg se moe crtati ili se daju naredbe raunalu i monitor na kojem se ita ili gleda rezultat rada raunala.

Na raunalo moe biti prikljuen jo i pisa, zvunici i razliiti drugi ureaji. Raunalo se zove stolno zato to obino stoji na stolu i ne prenosi se esto. Da bi radilo, mora se prikljuiti na elektrinu mreu.

Prijenosna raunala su manja i napravljena tako da ih je lako prenositi. Kad nisu u uporabi, ta se raunala mogu sklopiti pa su poput vee biljenice. Mnogo su laka od stolnih raunala i pogodna su za noenje sa sobom. Prijenosna raunala imaju ugraene baterije pa mogu raditi i tamo gdje nema elektrine energije, npr. u vlaku, zrakoplovu i sl. Baterije se mogu puniti kad se isprazne pa je, zapravo, rije o akumulatorima. Kad se eli raditi na prijenosnom raunalu, treba otklopiti gornji poklopac koji je ujedno i monitor. Time se otvara i tipkovnica. Funkcije mia obino su smjetene na samoj tipkovnici. Prijenosna raunala tek su neto slabija od stolnih pa danas mnogi nemaju stolna raunala, ve im za sve potrebe slue prijenosna raunala.

Runa raunala ili dlanovnici stanu u dlan. Dovoljno su mala da ih moemo staviti u dep ili torbu. Uglavnom nemaju tipkovnicu, jer su premala, pa se tipka po zaslonu. Zaslon na kojem se ita i pie mnogo je manji nego kod stolnih i prijenosnih raunala. Imaju ugraene akumulatore pa mogu raditi i na mjestima gdje nema elektrine energije. Runa raunala mnogo su manjih mogunosti od stolnih i prijenosnih pa se rabe samo za neke poslove (npr. adresar, podsjetnik za sastanke, raspored sati i sl.). Podaci se iz runih raunala lako mogu prenijeti na stolna ili prijenosna i obrnuto.

Je li vee i bolje?Vee raunalo ne mora biti bolje. Prijenosno raunalo

moe biti mnogo bolje od stolnog raunala. Kvali-teta i mogunosti raunala ovise ponajprije o ugrae-nim dijelovima, a to se ne

moe vidjeti izvana.

Laptop i notebook

Za prijenosna raunala esto se rabe engleski

nazivi: laptop (ita se leptop) i notebook (ita se noutbuk).

Slika 5. Runo raunalo

Slika 3. Stolno raunalo

Slika 4. Prijenosno raunalo

A-3

PRO-MIL

to moe raunalo?

Jedno te isto raunalo moe obavljati razliite

poslove, ovisno o programu koji pokrenemo. Program je

taj koji odreuje emu e sluiti raunalo.

Slika 6. Raunalo brzo rauna

emu slue raunala?

Raunala pomau ovjeku raditi poslove koji su mu dosadni, stalno se ponavljaju ili ih je teko napraviti brzo, dobro i bez pogreke. Pritom se ne misli na okopavanje vrta (fizike poslove), ve na poslove za koje je potrebno vie razmiljati (umne poslove). Uz to raunalo slui i za razonodu i za uenje.

Uzmimo primjer blagajne trgovine. Kad bi trgovac morao raunati runo, vrlo brzo bi mu to dosadilo jer bi neprestano za svakog novog kupca morao iznova zbrajati. Trgovac bi to napravio mnogo sporije nego to to uini raunalo, a esto bi i pogrijeio pri raunanju. Zato su trgovci s radou doekali raunalo i smatraju ga svojim velikim pomonikom.

Pogledajmo i primjer pisanja teksta. Kako e izgledati tekst napisan rukom na papiru, ovisi o ovjeku koji ga je pisao. Ima ljudi koji imaju neuredan i neitak rukopis i teko im je pisati lijepo. Piemo li tekst pomou raunala, bez obzira tko ga pie, uvijek e biti jednakog izgleda: sva e slova izgledati jednako, redovi e biti poravnati, a ako se pogrijei, lako i bez traga moe se obrisati. elimo li pak da slova budu velika, drugog oblika ili obojena, odaberemo naredbe za to.

Pomou raunala lako je raunati. Postoje programi kojima je lako zbrajati, oduzimati, mnoiti, dijeliti ili pak izvoditi neke druge raunske operacije. Ne samo da e raunalo brzo i bez pogreke izraunati, ve esto moe izraunati i neto to ovjek bez raunala ne bi ni mogao izraunati, ili bi mu trebalo jako puno vremena.

Raunala su velika pomo i pri crtanju. Pomou njih svatko moe lako nacrtati ravnu crtu, krunicu i mnoge druge likove. Pomou raunala i pisaa takvi se crtei lako mogu ispisati na papir, a u sluaju potrebe, lako ispraviti i ponovno ispisati.

Raunala mogu i svirati. Postoje programi pomou kojih se mogu stvarati razliiti zvukovi na raunalu pa i svirati glazba. Takva se glazba moe spremiti, poslati prijatelju ili mijenjati po elji.

Raunala mogu ovjeku pomoi i u mnogim drugim korisnim poslovima, ali ga mogu i zabaviti. Veina djece upoznaje se s raunalom tako da se zabavljaju igrajui razliite igrice. Prava je teta ostati samo na tome.

Slika 7. Raunalom je lako crtati

A-4

PRO-MIL

Zato ne

jednostavno?Moe se postaviti pitanje

zato raunalo ne rauna jednako kao i ovjek? Zato to raunalo radi pomou

elektrine struje i, s obzirom na neka njena obiljeja i na to kako je graeno, najlake mu je raunati samo s dvije znamenke (pitaj profesora

zato).

KodoviPostoji dogovor na

koji e se nain slova i jo neki znakovi pretvarati u nule i jedinice, pa se

tako na svakom raunalu slovo A pretvori uvijek u isti binarni broj, slovo

B u drugi, ali na svim raunalima isti broj itd. Takav dogovor o nainu

pretvorbe u nule i jedinice naziva se kd. Najpoznatiji

kd za osobna raunala je ASCII kd.

Binarni brojevi, bitovi i bajtovi

Raunala ne raunaju kao ljudi. Ona rade s posebnom vrstom brojeva koje ljudi ne rabe u svakodnevnom ivotu. Ti se brojevi zovu binarni brojevi i imaju samo dvije znamenke: 0 i 1. Jedna se takva znamenka (bez obzira je li 0 ili 1) naziva bit. Kad bismo mogli zaviriti u unutranjost raunala, vidjeli bismo samo nule i jedinice. Raunanje tim brojevima nije teko, ali je razliito od naina raunanja kojim ljudi raunaju u svakodnevnom ivotu.

Kad god pritisnemo neku tipku na tipkovnici raunala ili kliknemo na tipku mia, raunalo to pretvori u nule i jedinice i onda rauna s tim nulama i jedinicama. Kad nam raunalo eli prikazati rezultat, npr. na monitoru, te se nule i jedinice

ponovno pretvore u znakove koje mi razumijemo. Tako se, primjerice, svako slovo koje pritisnemo na tipkovnici pretvori u binarni broj s osam nula i jedinica.

Binarni broj, dakle broj koji se sastoji samo od nula i jedinica, koji ima tono osam znamenki naziva se bajt (byte). Pri tom je svejedno kako su znamenke posloene. Primjerice bajt je 10011010, a bajt je i 11100011 ili 00110101. To je vano znati zato to se mnogi pojmovi vezani za raunala izraavaju u bitovima i bajtovima. Kad se eli rei koliko podataka raunalo moe uvati, to se izraava u bajtovima, kad se eli rei kako brzo raunalo moe primati podatke, to se obino izraava kao broj bitova koje u sekundi raunalo moe primiti.

Na sreu, nama raunalo prikazuje podatke u obliku koji mi razumijemo pa ne moramo pamtiti niti raunati s binarnim brojevima. Treba ipak znati da oni unutar raunala postoje i da raunalo takve brojeve sprema i rauna njima. Slika 9. Kdovi

Slika 8. Bitovi i bajtovi

A-5

PRO-MIL

Saimanje

Ljudi se i pri pisanju na papir slue saimanjem. Umjesto i tako dalje

zapisat e itd., umjesto na primjer, zapisat

e npr.. To rade da bi utedjeli na vremenu i

papiru. Kad netko ita takav tekst, u glavi e pretvoriti itd. u i tako dalje jer zna to to znai. Slino tome i

raunalo podatke skrauje i zapisuje u memoriju u

obliku koji zauzima manje mjesta.

Kako mjeriti snagu

raunala?Postoje posebni programi

koji slue mjerenju snage raunala. Mnogo

je takvih programa i uglavnom su besplatni, a

poznati su pod zajednikim nazivom benchmark (ita se benmark). Dovoljno je

na raunalu pokrenuti takav program i na zaslonu e

se pokazati podatak o raunalnoj snazi.

Podaci u raunalu

Nule i jedinice unutar raunala zvat emo podacima. Raunalo moe svata raditi s podacima. Moe ih, primjerice, spremiti i uvati sve dok budu potrebni. Moemo zato rei da raunalo ima pamenje ili memoriju. Raunalo moe podatke u svojoj memoriji izbrisati ili zaboraviti pa ih vie nema.

Kad raunalo neto radi s podacima, kae se da obrauje podatke. Raunalo je to bolje to bre moe neto uiniti s podacima. Za raunalo koje moe bre obraditi podatke od drugog raunala kae se da je snanije. Pod raunalnom snagom misli se na sposobnost raunala da to bre obradi podatke. Brzinu kojom raunalo moe obraivati podatke (npr. zbrajati brojeve) zovemo raunalnom snagom.

Raunala se mogu povezati i meusobno jedno drugom slati podatke. To se zove prijenos podataka. Raunala mogu biti blizu, ali i vrlo daleko jedno od drugog. Povezati se mogu dva, ali i mnogo raunala. Ako se povee vie raunala, to se naziva raunalna mrea.

Raunalo ima ogranienu memoriju. Kad se memorija popuni, u nju vie ne stanu novi podaci. Zato se nastoji podatke sloiti tako da zauzmu to manje mjesta. Jedan od takvih postupaka jest saimanje (kompresija) podataka. Tim se postupkom podaci presloe na takav nain da ih vie stane u memoriju. To se redovito radi kod podataka koji zauzimaju mnogo mjesta u memoriji, npr. kod spremanja slika ili glazbe. Raunalo saima podatke odgovarajuim programom.

Ako elimo da podaci na raunalu budu tajna i da ih drugi ljudi ne mogu itati, posluit emo se ifriranjem. ifriranje je postupak kojim se podaci pretvaraju u oblik koji razumije samo onaj tko zna prema kojem kljuu su pretvoreni. To je slino kao kad slova abecede zamijenimo znakovima za koje samo mi znamo to znae. Tekst napisan tim znakovima moe razumjeti samo onaj tko zna klju.

Slika 10. Raunalna snaga

Slika 11. ifrirani podaci

A-6

PRO-MIL

Sklopovlje - programska potpora (hardver - softver)

Procesor - mozak raunala

Sva razumna bia imaju mozak. Mozak im slui za rasuivanje pa se zato za nekog tko se ponaa nerazumno kae da se ponaa kao da je bez mozga.

I raunalo ima svoj mozak. On je, naravno, drugaiji nego mozak ovjeka, ali ima slinu ulogu. Kod raunala taj je mozak ploica veliine potanske marke i naziva se mikroprocesor ili krae procesor. Procesor se sastoji od mnogo sitnih dijelova koji se mogu vidjeti tek ako se procesor pogleda pod mikroskopom. Procesor je zaduen za raunske operacije i za mnoge druge radnje koje bismo mogli nazvati razumnim.

Procesor rauna na slian nain kao i ovjek. Najprije zbroji dva broja pa im onda doda sljedei, pa sljedei itd. Procesor moe zbrajati mnogo bre od ovjeka, a brzina kojom on moe dodavati nove brojeve naziva se takt (clock, ita se klok). Procesori imaju takt od vie milijardi koraka u sekundi. To znai da mogu zbrojiti nekoliko milijardi brojeva u sekundi. to je takt vei, raunalo je bre. ovjek u jednoj sekundi moe zbrojiti dva ili najvie tri broja pa je procesor u tom pogledu mnogo, mnogo bri od ovjeka.

Slino kao ovjek i raunalo mora imati pamenje da bi ita moglo raunati. Pamenje se kod raunala naziva memorija. Veliina memorije kod raunala naziva se kapacitet memorije i govori o tome koliko podataka stane u memoriju. U naelu to je kapacitet vei, to je raunalo bolje. Memorija o kojoj je ovdje rije naziva se radna memorija ili skraeno RAM i ugraena je u raunalo. To je memorija koja procesoru slui za neposredan rad i u njoj procesor uva privremene rezultate raunanja.

Postoje i druge vrste memorija, kao primjerice tvrdi disk ili CD ROM koje emo opisati sljedeem poglavlju.

GHzTakt raunala mjeri se

brojem koraka u sekundi i oznaava kraticom. Tako

npr. oznaka 2 GHz znai da je takt procesora dvije mi-lijarde koraka u sekundi. G u oznaci znai giga i oznaava milijardu, a Hz (ita se herc)

oznaava jednu promjenu (korak) u sekundi.

Intel i AMDProcesor je vrlo

komplicirano napraviti pa u cijelom svijetu postoji samo nekoliko tvornica koje ih proizvode. Jedna od njih je tvornica Intel, a

druga AMD. Prema njima se i nazivaju procesori, npr. Intel

Pentium, AMD Athlon i sl.

KB, MB i GB

Kapacitet memorije mjeri se u bajtovima. Kratica za bajt je veliko slovo B. Ako

je kapacitet velik, obino se zbog jednostavnosti

pie kraticama. Tako npr. kratica KB oznaava priblino tisuu bajtova

(tono 1.024 bajtova), kratica MB oznaava

priblino milijun bajtova (tono 1.048.576 bajtova), a

kratica GB oznaava priblino milijardu bajtova (tono

1.073.741.824 bajtova). Dakle, umjesto da piemo 2.048 bajtova, moemo pisati

2 KB.

Slika 12. Procesor

Slika 13. RAM ili radna memorija raunala

A-7

PRO-MIL

USB izmjenjivi disk i disketa

USB izmjenjivi disk (memorijski kljui) vrlo je praktian kad podatke

treba nositi sa sobom. Moe se objesiti oko

vrata ili staviti na privjesak zajedno s kljuevima. Disketa je takoer praktina i jeftina

ali na nju stane mnogo manje podataka nego na

memorijski kljui.

CD i DVDIako isto izgledaju i

jednake su veliine, na DVD stane mnogo vie podatka nego na CD pa kaemo da DVD ima vei

kapacitet od CD-a.

Kako raunalo pamti

Radna memorija raunala je odlina, ali ima dva nedostatka: skupa je i gubi svoj sadraj (sve zaboravi) iskljuenjem raunala. Zbog toga postoje i drugaije memorije koje nemaju taj nedostatak. Te se memorije nazivaju memorije za trajnu pohranu jer podatke uvaju sve dok ih ovjek ne odlui izbrisati.

Jedna od rasprostranjenih trajnih memorija su optiki diskovi. Tu se ubrajaju CD i DVD diskovi na kojima su podaci zapisani trajno i nee se izbrisati sve dok to ovjek ne odlui. Optiki se zovu zato to se podaci itaju pomou svjetlosti, a zapisani su kao mikroskopski sitna izboenja na povrini diska. Optiki diskovi mogu se prenositi s jednog raunala na drugo.

Svako raunalo ima ugraen tvrdi disk (hard disk). Slian je optikom disku, samo to se podaci zapisuju i itaju pomou mikroskopski malih magneta. Izvana izgleda poput metalne kutije koja je obino uvrena u unutranjosti kuita raunala. Uz radnu memoriju, tvrdi disk je glavna memorija raunala koja je u uporabi sve vrijeme dok je ukljueno. Na njemu su npr. pohranjeni programi kojima se svakodnevno sluimo.

Za uvanje manje koliine podataka i za prijenos s jednog raunala na drugo moe posluiti magnetska disketa. Ona takoer uva podatke pomou mikroskopski malih magneta, ali na nju stane mnogo manje podataka nego na tvrdi disk, CD ili DVD.

Svi do sad spomenuti diskovi vrte se kad se umetnu u raunalo. Podaci se zapisuju na razliite dijelove diskova tako da se oni vrte i po njima klizi dio koji se naziva magnetska glava i koji zapisuje podatke.

Podaci se mogu trajno uvati i na USB izmjenjivim diskovima (memorijskim kljuiima) (USB Removable disk, USB memory stick) koji se utaknu u prikladnu prikljunicu na raunalu. Za razliku od diskova, kljuii nemaju pokretnih dijelova, mali su i praktini za prenoenje. Na njih stane mnogo vie podataka nego na disketu, ali manje nego na DVD ili tvrdi disk. Nedostatak im je da su za isti kapacitet skuplji od diskova.

Slika 14. CD i DVD

Slika 15. Tvrdi disk

A-8

PRO-MIL

Raunala u mrei

U svijetu ima mnogo raunala. elimo li poslati podatke s jednog raunala na drugo, moramo ih na neki nain povezati. elimo li poslati poruku sa svog raunala na prijateljevo raunalo, mora postojati nain na koji podaci putuju do drugog raunala. Mogue je povezati samo dva raunala, no mnogo je bolje ako se povee vie njih. Tada moemo slati i primati podatke od mnogo ljudi povezanih raunalima. To se naziva raunalna mrea ili, krae, mrea.

Ako je rije o raunalima koja su blizu, npr. u jednoj zgradi, mrea se naziva lokalna mrea ili skraeno LAN. Mnoge tvrtke imaju svoja raunala povezana u LAN. To omoguuje zaposlenicima dopisivanje posredstvom raunala i bolji zajedniki rad.

Mogu se povezati i raunala koja su meusobno jako udaljena. Najpoznatija mrea koja povezuje jako udaljena raunala naziva se internet. Ona obuhvaa cijeli svijet.

Raunala se meusobno mogu povezati icama. Za to mogu posluiti posebne ice ili se mogu iskoristiti ve postojee telefonske to je pogodno jer telefonske ice ve postoje pa ne treba kupovati i provoditi dodatne. Posebno je to pogodno ako se eli povezati udaljena raunala jer bi tada posebna dodatna ica bila dugaka, a time i skupa. Ako se rabe telefonske ice, tada uz raunalo trebamo i ureaj koji se zove modem. Modem omoguuje slanje i prijem podataka iz raunala telefonskim icama.

Raunala se mogu povezati i bez ica. Najee se povezuju radiovalovima, slino kao to radioprijemnik ili televizor prima signale od odailjaa. U tom sluaju kae se da su raunala povezana beino. To je praktino jer se raunalo moe prenositi i ne treba provoditi ice. Beino povezana raunala ne mogu biti jako udaljena zbog ogranienog dometa radiovalova. Obino se tako povezuju raunala u jednoj zgradi ili najdalje u jednoj etvrti.

WirelessWireless je engleska

rije za beino (ita se vajerles) pa se beine

mree esto nazivaju tim engleskim nazivom.

NetMrea se na engleskom jeziku kae network (ita se netvork) ili skraeno net. esto se i kod nas rabi engleski naziv pa ga je

dobro znati.

ADSL i ISDNPoseban nain poveziva-nja raunala telefonskim linijama naziva se ADSL.

On omoguuje da podaci putuju brzo, mnogo bre nego modemom pa je taj nain posebno pogodan za one koji se mnogo slue

internetom. Slian nain povezivanja je i ISDN koji je

bri od modema, ali mnogo sporiji od ADSL-a.

Slika 16. Podaci putuju telefonskim icama

Slika 17. Podaci putuju zrakom

1.1. LAN

A-9

PRO-MIL

Internet

Internet je jedna od najvanijih pojava u svijetu raunala. To je mrea koja povezuje raunala u cijelom svijetu. Zato je tako vana i popularna? Zato to omoguuje ljudima iz cijelog svijeta lako i jeftino meusobno razgovarati i razmjenjivati podatke.

Svi koji su prikljueni na internet mogu se jednostavno, brzo i besplatno meusobno dopisivati. Nije vano koliko su meusobno udaljeni niti u kojim se zemljama nalaze. Poruka e gotovo istog trena doi do onog kome je poslana i nee kotati nita. To je slino kao kad piemo obino pismo i poaljemo ga potom, samo to e preko interneta stii puno, puno bre i ne treba kupiti marku. Dopisivanje preko interneta naziva se elektronika pota (electronic mail, ita se elektronik meil). Veina ljudi rabi skraeni naziv e-mail (ita se i-meil). Svakog se dana u svijetu milijuni ljudi dopisuju na taj nain.

Pomou interneta moemo poslati i druge sadraje: sliku, domau zadau ili omiljenu pjesmu.

Osim dopisivanja na internetu se moe raditi i jo mnogo toga, npr. pronai mnoge zanimljivosti. Najjednostavnije je to pomou www stranica (ita se vvv). Ponekad se te stranice nazivaju web stranice. One su nalik stranici asopisa u boji na kojoj neto pie, a ima i slika. Osim toga na www stranicama mogu biti i pokretne slike i zvuk. Do njih se moe doi jednostavnim klikom mia. Na stranicama moe se nai mnogo razliitih sadraja pa se moe slobodno rei da sve to nas zanima moemo nai na internetu. Veina stranica je na engleskom jeziku, ali ima ih mnogo i na hrvatskom.

Internet je jako vaan jer je jednostavno i jeftino povezao ljude cijelog svijeta i omoguio da lako doemo do mnogih podataka.

Slika 18. Pauina

Slika 20. www stranica

Slika 19. E-mail

Odakle se moe poslati

e-mail?Poruka elektronike

pote moe se poslati s bilo kojeg raunala koje je

povezano na internet. Vano je samo da imamo pristup

raunalu povezanom na internet.

WebInternet se ponekad naziva i Web (ita se

veb). Web na engleskom znai pauina, a slikovito se opisuje kao raunalna

pauina (mrea) koja obuhvaa cijelu Zemlju.

A-10

PRO-MIL

Instalacija programa

Postupak kojim se nabavljeni program

presnimava na raunalo i prilagoava za rad na

raunalu naziva se instalacija programa. To je uglavnom jednostavan postupak koji moe svatko napraviti sam.

PiratiNe smije se svaki raunalni

program presnimavati. Treba provjeriti to je

vlasnik programa odredio. Ljudi koji bez odobrenja

presnimavaju, prodaju ili dijele tako presnimljene programe kre zakone i mogu zavriti

u zatvoru. Popularno se takvi ljudi nazivaju raunalnim piratima.

Program

Sve to radi raunalo, radi prema uputama koje zovemo raunalni program. To se moe usporediti s receptom za jelo.

Raunalni program sastoji se od niza naredbi koje raunalo izvrava jednu iza druge. Kad izvri sve naredbe redom kako su navedene, eljeni posao bit e obavljen.

Raunalo je bez programa beskorisno i ne moe nita raditi. Zato svako raunalo ima ugraen barem jedan, a obino i mnogo vie programa. Kod kupovine novog raunala obino trgovac ugradi eljene programe kako bi se kupac odmah mogao sluiti raunalom.

Raunalne programe piu ljudi koji se zovu programeri. Jednostavne programe moe se nauiti pisati za kratko vrijeme tako da ih piu ve i uenici u koli. Jednostavni programi imaju nekoliko desetaka naredbi, a veliki i sloeni programi mogu imati i nekoliko milijuna naredbi.

Postoji mnogo razliitih raunalnih programa koji se mogu kupiti ili nabaviti besplatno. Tako postoje programi za pisanje teksta, crtanje, stvaranje glazbe, raunanje itd. Za svaki posao postoji prikladan program. Programi se obino nalaze na CD-ovima i nakon nabavke treba ih presnimiti na raunalo. Mnogi programi mogu se nabaviti i preko interneta.

Na mnogim se raunalima nalazi program koji se naziva Windows (ita se vindouz). Taj program najee ugradi onaj tko prodaje raunalo. Kad se ukljui raunalo, ono najprije pokrene program Windows koji na monitoru prikae sliice i tekst. Naknadno se mogu u raunalo ugraditi i mnogi drugi programi. Ako neki program vie nije potreban, moe se izbrisati iz raunala.

Slika 21. Raunalni pirat

Slika 22. Program Windows

A-11

PRO-MIL

Ulazno izlazni ureaji

Mievi, palice i tipkovniceRaunalo je jako posluan ureaj. Uinit e skoro sve to mu ovjek kae. I

uglavnom nee uiniti nita ako mu ne kaemo to elimo. Ali kako moemo rei raunalu to od njega elimo? Moemo se posluiti nekim ureajem koji e nae elje pretvoriti u neto to raunalo razumije.

Tipkovnica je prvi takav ureaj. To je kutija s mnogo oznaenih tipki. Pritiskom tipke zapravo zatvorimo prekida i tako pokret pretvorimo u elektrinu struju koja pokrene raunalo. Na nekim tipkama su slova, na nekima brojke, a na nekima drugi znakovi. Tipkovnica slui za pisanje teksta, ali i za davanje naredbi raunalu to ovisi o pokrenutom programu. Moe se istodobno pritisnuti i vie tipki. Pritisnemo li istovremeno tipku SHIFT i neko slovo, napisat emo veliko slovo.

Drugi nain kako uputiti raunalo da neto napravi je pomou mia. Mi je ureaj velik priblino kao ivi mi i obino je icom koja nalikuje repu spojen s raunalom. Pomicanjem mia po stolu pomie se i oznaka na zaslonu monitora. Ta se oznaka zove pokaziva. Na miu su dvije ili tri tipke koje moemo pritisnuti (kliknuti). Pomou mia moemo pomaknuti pokaziva na zaslonu i klikom na tipku rei raunalu to treba raditi. Uz to mi moe posluiti pri crtanju ili kod razliitih igara.

Oni koji se puno igraju na raunalu sigurno znaju za pominu palicu (joystick, ita se ojstik). To je palica koja se dri u ruci i moe se pomicati. Na njoj ima vie tipki koje su smjetene tako da se mogu pritiskati i time davati razliite naredbe. Pomina palica obino se rabi kod igrica na raunalu za pomicanje razliitih likova na zaslonu monitora.

Mi koji svijetli

Postoji vie vrsta mieva. Danas veina s donje strane svijetli. Pomou tog svjetla i male kamere smjetene

takoer s donje strane mia cijelo vrijeme se snima podloga i tako

raunalo zna kad se mi pomakne. Kamera moe

snimati samo na blizinu pa mi mora leati na podlozi.

Ako kamera ne moe snimati podlogu, mi ne moe raditi

(pokuajte podii mi u zrak i pomicati ga).

Koliko tipki ima tipkovnica?

Veina raunala ima vrlo sline tipkovnice i

vrlo slian raspored tipki. Ako nauite na jednoj

tipkovnici gdje je npr. slovo A, nai ete ga na istom

mjestu na svim tipkovnicama. Tipkovnice uglavnom

imaju sto tipki (ponekad i neku vie).

Slika 23. Tipkovnica i mi

Slika 24. Pomina palica

A-12

PRO-MIL

Ui raunala

Ureaje za raspoznavanje govora malokad emo sresti. To je zato to su skupi i nisu usavreni.

Zamisli da je takav ureaj ugraen u raunalo u

informatikoj uionici i da je uionica puna uenika. Kad

bi vie uenika poelo govoriti uglas, koga bi raunalo

trebalo sluati?

to pie u tim crticama?

Crtini kd zapravo je broj zapisan pomou crnih i bijelih crtica. Uvijek ispod tih

crtica pie broj koji ovjek moe proitati. Svaki

proizvod ima drugaiji broj. Prva tri broja

odreuju u kojoj je zemlji proizvod proizveden.

Proizvodi proizvedeni u Hrvatskoj imaju prva tri

broja 385.

Kako raunalo gleda i slua

Raunalo moe i gledati i sluati. elimo li u raunalo unijeti svoju fotografiju, posluit emo se ureajem koji se zove skener. Skener je nalik fotokopirnom ureaju, samo to se slika koju stavimo na skener ne kopira na papir, nego u raunalo. Tako spremljenu sliku moemo vidjeti na zaslonu monitora, moemo je poslati prijatelju, promijeniti joj boje i jo mnogo toga. Postupak kojim sliku unosimo u raunalo pomou skenera naziva se skeniranje. Dovoljno je staviti sliku na staklo skenera, pokrenuti odgovarajui program na raunalu i slika e za nekoliko trenutaka biti prenesena u raunalo.

Posebna vrsta skenera koristi se u trgovinama na blagajni. Oni itaju o kojoj je robi rije. Na skoro svakom proizvodu u trgovini otisnut je znak koji se sastoji od vie crnih i bijelih crta. Ta se oznaka naziva crtini kd (bar code, ita se bar kd) i slui tome da bi raunalo znalo prepoznati (vidjeti) o kojem je proizvodu rije. Prodavaica treba samo robu pribliiti posebnom skeneru koji ita crtini kd i raunalo e prepoznati i pohraniti podatak o robi. Skener za itanje crtinog kda obino je smjeten ispod stakla na blagajni ili ga blagajnica ima u ruci.

Na raunalo se moe prikljuiti i mala kamera koja se popularno naziva vebcam (webcam). Ta kamera snima slino kao i videokamera samo ne snima na film nego sprema u raunalo. Ta se snimka moe posredstvom interneta slati na daljinu pa se dva udaljena sugovornika za raunalom mogu vidjeti. Takve su kamere jeftine i lako se prikljuuju na raunalo.

Raunalo moe i sluati. Postoje ureaji koji se prikljuuju raunalu pa ono razumije to ovjek govori. Nazivaju se ureaji za raspoznavanje govora i mogu posluiti npr. za diktiranje pa ovjek ne mora pisati tipkovnicom, ve moe raunalu govoriti tekst koji ono ispisuje na zaslonu i sprema.

Slika 25. Skener

Slika 26. Crtini kd

Slika 27. Oi raunala

A-13

PRO-MIL

Koji je pisa bolji?Najbolji ispis imaju

laserski pisai, ali su oni skuplji od pisaa s mlazom

tinte pa ih manje ljudi kupuje. No tinta koju troi

pisa s mlazom tinte prilino je skupa.

Veliina monitoraPostoje monitori razliitih

veliina. Veliina monitora odreuje se tako da se

izmjeri duina dijagonale zaslona. Dok su u

trgovinama dovoljno dobri mali monitori, za crtanje su potrebni to vei monitori. to je monitor vei, to je i

skuplji.

Kako raunalo pie

Raunalo moe i pisati. Pie uglavnom na dva naina - po zaslonu i po papiru.

Kad sjedimo za raunalom i neto radimo, raunalo pie po zaslonu monitora. Monitor je ureaj koji slui tome da nam raunalo prikae to je napravilo. Ravna prednja ploha monitora na kojoj se prikazuju podaci naziva se zaslon ili ekran. Pri radu raunalom veinu vremena gledamo u zaslon monitora i tako pratimo rad.

Danas se rabe uglavnom dvije vrste monitora. Stariji monitori (koji ve izlaze iz uporabe) su vei, tei i troe vie energije. Moemo ih prepoznati po tome to imaju prilino veliku kutiju. Takvi se monitori nazivaju monitori s katodnom cijevi. Noviji monitori su tanki i troe manje energije, a nazivaju se LCD monitori. Oni se osim za stolna rabe i za prijenosna raunala.

Raunalo moe pisati i po papiru. Ureaj kojim raunalo pie po papiru naziva se pisa (printer). Postoji vie vrsta pisaa koji se razlikuju po cijeni i kvaliteti ispisa.

Najpopularniji pisai danas su pisai s mlazom tinte (ink jet, ita se ink et). Oni piu na papir tako da podatke iz raunala pretvaraju u mikroskopski sitne kapljice tinte koje onda ispucavaju (pljuckaju) na papir. Ispis na papiru nastaje slaganjem sitnih tokica tako ispaljene tinte. Nakon odreenog broja ispisanih stranica tinta se potroi pa je treba zamijeniti.

U uredima se uglavnom rabe laserski pisai. Imaju bolji ispis i mogu ispisati vie primjeraka od pisaa s mlazom tinte pa su prikladniji za poslovnu primjenu. Otisak na papiru stvaraju tako da na papir taloe sitne estice obojenog praha koji se naziva toner. Laserski se zovu zato to unutar njih postoji ureaj koji se zove laser i koji stvara vrlo usku i snanu zraku svjetlosti. Ta zraka svjetlosti pie po valjku (bubnju) na koji se onda taloi crni prah koji se s valjka prenosi na papir.

Kakvih pisaa ima?

Osim navedenih pisaa s mlazom tinte i laserskih

pisaa ponekad se mogu sresti termalni pisai i iglini pisai. Termalni pisai su mali i rabe se

obino ugraeni u druge ureaje, npr. blagajne,

bankomate, telefaks ureaje i sl. Termalni se zovu zato to pri ispisu zagrijavaju

posebne vrste papira koji pocrni na zagrijanim

mjestima. Iglini pisai piu tako da iglicama preko obojene vrpce utiskuju

tekst na papir.

Slika 28. Monitori

Slika 29. Pisai

A-14

PRO-MIL

Koji su CD-ovi

opasni?Sigurni su samo izvorni CD-ovi, dakle oni koje ste nabavili u trgovini ili dobili uz neki asopis. Svi presnimavani CD-ovi su

mogui izvor zaraze virusima i treba ih se kloniti.

Tko stvara viruse?

Osobe koje stvaraju (piu) viruse uglavnom su nepoznate. Ako ih se

otkrije, zavre na sudu ili u zatvoru jer je stvaranje virusa

zabranjeno. esto to rade da bi na potpuno pogrean

nain pokazali da se razumiju u raunala i programiranje,

a ponekad da bi naudili drugima.

Kako znati koja je poruka sigurna?

Kod dopisivanja elektronikom potom

esto se puta primi poruka koja sadri virus. Najbolje je bez itanja obrisati sve

poruke koje dolaze od nepoznatih poiljatelja. Ponekad virus doe i od

poznanika. U tom je sluaju poruku dobro obrisati ako

vam je sadraj poruke sumnjiv. U svakom sluaju NIKAD

ne treba otvarati dodatak, prilog (attachment, ita se

atament) poruke ako nismo sasvim sigurni da

je bez virusa.

Zatitne mjere

Bolesti raunalaRaunalo se moe i razboljeti. Nije to ba onakva bolest od kakve boluju ljudi, ali

kao i ovjeka i bolesno raunalo treba to prije izlijeiti.

Osim programa za raunalo koji su nam korisni, postoje i programi koji upuuju raunalo raditi neto to mi ne elimo. Takvi se programi nazivaju virusi i ima ih mnogo. Ako se na raunalu pojavi takav program, ono e izvoditi razliite nepodoptine: obrisati korisne podatke, slati elektronike poruke, a da mi o tome nite ne znamo, sprijeiti nas u radu ili pak u potpunosti onesposobiti raunalo za koristan rad.

Virusi su programi napravljeni tako da se presnime na nae raunalo, a da mi to i ne znamo. To moe biti ako presnimavamo neki program s CD-a koji nije izvorni, ve ga je netko kopirao od nekog. Na takvom CD-u moe biti prikriven virus i to tako skriven da ga uobiajenim programima ne moemo vidjeti. Tako emo nesvjesno presnimiti virus i zaraziti svoje raunalo.

Drugi nain kojim se esto zarazi raunalo jest preko interneta. Uz elektroniku potu moe se dobiti dodatak koji na prvi pogled izgleda bezazleno: npr. neka slika ili pozdrav, ali se pri otvaranju takvog dodatka zapravo na raunalo prenese virus.

Najbolji lijek protiv virusa je oprez. Ne presnimavaj neprovjerene CD-ove i ne itaj dobivene poruke ako nisi siguran od koga su. Takve je poruke najbolje obrisati bez itanja.

Drugi mogui lijek je uporaba posebne vrste programa koji se nazivaju antivirusni programi. Pokrenemo li takav program, on e pretraiti raunalo, pronai mogue viruse i unititi ih (obrisati ih). Takvi programi mogu pronai veinu, ali ne i sve viruse jer mogu pronai i otkriti samo poznate viruse, a u svijetu stalno nastaju novi. Zato je uobiajeno antivirusne programe neprestano (najbolje dnevno) obnavljati novim inaicama kako bismo opasnost zaraze virusom smanjili na najmanju moguu mjeru.

Slika 30. Virus i antivirus

Slika 31. Izvori virusa

A-15

PRO-MIL

Oprez na internetu

Na internetu se moe nai mnogo korisnih i zabavnih informacija pa mnogi dnevno provode puno vremena na internetu. Internet, meutim, krije i opasnosti.

Nemoj vjerovati svemu to vidi na internetu. Tu svatko moe vrlo lako objaviti to god eli pa ima zlih ljudi koji to koriste kako bi prevarili naivne. Npr. na internetu se esto na prodaju nude razliite stvari ija cijena izgleda jako povoljno, no nemoj nikad slati novac na takve adrese jer se esto radi o prijevari. Zamoli nastavnika ili roditelje da provjere o emu je rije.

Budite oprezni i ako se od vas nita ne trai. Na internetu se esto mogu pronai podaci koji su pogreni. Neke od tih podataka namjerno objave zlonamjerni ljudi, a neke pak objave iz neznanja. Primjerice na internetu moe nai uvjerljiv opis i slike ivotinja koje uope ne postoje. Ili podatke o nekoj osobi koji su pogreni. U svakom sluaju dobro je svaki podatak provjeriti na nekoliko mjesta i pokuati pronai na internetu stranice kojima vjeruje i iza kojih stoji netko od povjerenja.

Poseban je oprez potreban ako se preko interneta upozna s nekom osobom koju ne poznaje u svakodnevnom ivotu. Nikako ne pristaj sastati se s takvom osobom prije nego o tome razgovara s roditeljima. Dogaalo se da su oni koji bi otili na takav sastanak nastradali ili da je osoba koju su susreli bila sasvim drugaija nego se predstavljala u razgovoru.

Unato svoj zanimljivosti nije dobro cijeli dan sjediti za raunalom i biti na internetu. Treba se baviti i drugim stvarima i druiti se s ljudima u stvarnom ivotu. Treba se i razgibati jer od predugog sjedenja moe ne samo postati slabo pokretan i bez kondicije, ve moe zaraditi i oteenje kraljenice ili oslabiti vid. Zato svakako ogranii vrijeme koje dnevno provede za raunalom.

Koliko vremena

provoditi za raunalom?

Za raunalom ne bi trebalo dnevno provoditi vie od

dva sata. I to ne bez prekida, ve se svakih pola sata treba

malo odmoriti i proetati kako bismo se protegnuli i

odmorili oi.

Lani podaci na

internetuesto se uenici slue

podacima s interneta kako bi rijeili domau zadau

ili neki drugi kolski zadatak. Pri tom vjeruju

svemu to vide na internetu. To nije dobro. Trebalo bi svaki podatak potraiti na

nekoliko mjesta i usporediti ih. Najbolje bi bilo podatke

prikupljati na stranicama za koje zna tko ih izrauje. Ako to nije

mogue, provjeri s roditeljima i nastavnicima prikupljene

podatke.

Slika 32. Susreti na internetu

Slika 33. udne li ivotinje

A-16

PRO-MIL

Koji je monitor bolji za oi?

LCD monitor bolji je od monitora s katodnom

cijevi, ali je i skuplji. Bolji je zato jer manje umara oi. Uz to troi manje energije i zauzima manje mjesta na

stolu.

to je to ergonomija?

Ergonomija nastoji strojeve i stvari prilagoditi ljudima.

Stolica na kojoj je nespretno sjediti i ne

osjea se ugodno nije ergonomska. Bicikl koji je ugodno i spretno voziti je ergonomski. Ergonomski su oni raunalni ureaji s

kojima je ovjeku ugodno i jednostavno raditi.

Zdravo druenje s raunalom

Raunalo je zabavna sprava. Zbog toga mnoga djeca i odrasli provode sate za raunalom. Pri tom esto zaboravljaju da predugo sjedenje pred raunalom moe biti tetno po zdravlje. Zato evo nekoliko savjeta.

Svakih pola sata treba se odmaknuti od raunala i malo razgibati. Desetak minuta radi neto drugo. Proetaj. Pogledaj kroz prozor. Nazovi prijatelja. To je potrebno kako bi se odmorile oi i razgibalo tijelo, posebice kraljenica i ruke. Kad bi bez odmora satima sjedio za raunalom, mogla bi te neugodno boljeti lea i ruke ili oslabiti vid.

Uredi mjesto gdje se nalazi raunalo. Pobrini se da tipkovnica i monitor nisu ni previsoko ni prenisko. Monitor je smjeten dobro ako moe sjediti uspravno na stolici i uzdignute glave gledati ravno u zaslon monitora. Ako mora glavu i pogled sputati ili podizati, monitor nije dobro smjeten.

Tipkovnica mora biti smjetena tako da ti je ugodno poloiti ruke na nju. Najbolje je ako je moe smjestiti tako da su ti podlaktice usporedne s podom (vidi sliku).

Rasvjeta na mjestu gdje je raunalo ne smije biti ni prejaka ni preslaba. Monitor treba smjestiti tako da se vanjsko svjetlo ne odbija (bljeti) od zaslona jer se inae mora naprezati da vidi to je na zaslonu. Nije dobro ni da je monitor u mranom prostoru jer se oi napreu zbog velike razlike u svjetlosti izmeu zaslona i okoline.

Bilo bi dobro zamoliti nekog od starijih da vam uredi mjesto gdje e biti raunalo kako bi vam rad s njime bio ugodan i kako se ne bi nepotrebno zamarali.

Nikada nemoj rastavljati raunalne ureaje npr. monitor, pisa, skener, modem i sl. Postoji opasnost da pri tome strada jer su ti ureaji esto prikljueni na gradsku mreu (struju) koja je za ovjeka pogibeljna. Uz to vrlo vjerojatno e otetiti ili unititi takav ureaj.

Dijelove raunala ili raunalne ureaje koji vie nisu za uporabu i koji su za baciti nemoj bacati u smee jer su tetni za okoli. Najbolje je raspitati se o mjestu gdje se prikuplja takav otpad i tamo ga odnijeti.

Slika 34. Mjesto za raunalo

Slika 35. Podloka za tipkovnicu

A-17

PRO-MIL

Koju lozinku odabrati?Dobro je za lozinku odabrati rije koja nema posebnog

znaenja i ne moe se povezati s tobom. Npr. takve su lozinke: asib34,

kon33opu, pryrpzaa, aa95bu1m i sl. Lozinka se

moe i mijenjati samo treba paziti da se pri promjeni upamti nova lozinka jer

bez nje nema pristup internetu.

Skrivena lozinka?

Ponekad se programu koji trai lozinku moe rei da

zapamti tvoju lozinku pa je ne mora svaki put

iznova upisivati. Tako npr. kad se spaja na internet

lozinka se sama upie. To je zgodno jer ne mora svaki put iznova pisati lozinku, ali je loe zato to moe netko drugi sjesti za tvoje raunalo i ukljuiti se na internet pod tvojim imenom i lozinkom.

Pa ti sad odlui!

Kako esto spremati podatke?

Priuvne kopije treba raditi to ee. Najbolje bi bilo svaki dan. Dobra

je navika priuvne kopije raditi jednom tjedno jer se u sluaju kvara raunala u

najgorem sluaju izgube podaci samo zadnjih tjedan dana

(ostali su pohranjeni prilikom prethodnog spremanja).

uvanje tajne i podataka

U ivotu ne treba ba sve priati svima. Ima tajni koje mogu znati samo povjerljivi prijatelji ili roditelji. Tako i pri radu s raunalom ima podataka koje treba uvati od zlonamjernika. U to se u prvom redu ubraja lozinka.

Lozinka je obino jedna rije koju zna samo njen vlasnik. Tu rije moe vlasnik lozinke sam odabrati, a poeljno je da bude takva rije koju drugi ne mogu pogoditi (loe je ako je lozinka ista kao ime vlasnika lozinke jer se to lako pogodi). Svaka osoba ima drugaiju lozinku. Onaj tko zna lozinku moe na raunalu raditi razliite stvari. Onaj tko ne zna lozinku ne moe vidjeti niti raditi s podacima vlasnika lozinke. Pri svakom spajanju na internet mora navesti svoju lozinku. Tek ako zna ispravnu lozinku kojom si prijavljen, moe se spojiti na internet.

Lozinku zato treba tajiti i nemoj je nikom rei. Ne treba je ni zapisivati da je netko ne bi proitao. Ako svima kae svoju lozinku, to je slino kao da si irom otvorio vrata svoje kue. Veina ljudi bit e dobronamjerna i nee uiniti nita loe, ali moe se nai i neka zla osoba koja e ukrasti ili unititi stvari u kui. Isto tako i na raunalu zlonamjerna osoba moe unititi podatke ili uiniti kakvu drugu nepodoptinu pod imenom vlasnika lozinke. Osoba koja zna tvoju lozinku moe itati tvoju elektroniku potu i moe slati poruke kao da ih ti alje.

Kao i svaki drugi ureaj i raunalo se moe pokvariti. Kad se to dogodi, moe se dogoditi da se izgube svi podaci spremljeni na tvrdom disku raunala. Tu mogu biti tvoje domae zadae, slike koje su ti drage ili omiljena glazba. Neke od tih podataka vie ne moe pribaviti (npr. slike s ljetovanja). Zato je dobro s vremena na vrijeme (npr. jednom tjedno) podatke koji su ti vrijedni spremiti na jo jedno mjesto. Najzgodnije je spremiti ih na CD. Tako e u sluaju kvara imati kopiju. Takva se kopija naziva priuvna ili rezervna kopija (backup, ita se bekap).

Slika 36. Tko zna lozinku?

Slika 37. Priuvna kopija (backup)

A-18

PRO-MIL

Igrajui se, uim

Raunalo moe pomoi pri uenju i olakati ga. Postoji mnogo raunalnih programa koji ti mogu pomoi da neto bre i lake naui. Najlake je ipak uiti igrajui se. To je zabavno i bez posebnog napora. Uostalom, ima li veeg uitka od igre? Igrati i uiti moe se i pomou raunala i razliitih raunalnih programa.

Jedan od popularnijih obrazovnih programa na hrvatskom jeziku je Uilica (vie moe vidjeti na internetu na adresi: http://www.ucilica.tv/menu.aspx). Pomou tog programa moe se kroz igru mnogo toga nauiti. Uilica je izvorni hrvatski raunalni program za uenje i provjeru znanja uenika osnovne kole.

Uz knjigu Informatika poetnica koju su napisali Igor Ruklja i Mila Kokotovi nalazi se CD na kojem ima zanimljivih i zabavnih programa za uenje.

Na CD-u uz asopis Enter br. 25 za sijeanj 2005. nalazi se zabavna igra za uenje matematike Sebran. Isprobaj je. Zabavit e se i proiriti svoje znanje.

Pitaj nastavnika za ostale raunalne programe za uenje na hrvatskom jeziku.

Na internetu ima mnogo zanimljivih i zabavnih igara pomou kojih se moe mnogo toga korisnog nauiti. Veina tih sadraja je na engleskom jeziku. Ovdje e biti spomenuti samo neki primjeri za koje nije potrebno poznavanje stranih jezika.

I matematika moe biti zabavna! Ne vjeruje? Otii s prijateljem na: http://www.prongo.com/mathtwo/game.html i provjeri tko zna bolje zbrajati. eli li otkriti skrivenu sliku svojim znanjem zbrajanja, otii na: http://www.aplusmath.com/cgi-bin/games/addpicture.

Voli crtati? Otii na: http://www.thekidzpage.com/colouring_menus/virtualcrayons/clowncoloring.html gdje e nai nacrtanog cirkuskog klauna. Uzmi bojice i oboji ga kako ti se svia. Ne svia ti se klaun? Otii na: http://www.thekidzpage.com/colouring_menus pa izaberi crte koji ti se svia i oboji ga uz pomo raunala.

Slika 38. Igram se i uim

IgriceNisu sve raunalne

igre poune. Ima ih koje slue samo za zabavu i ne mogu te nauiti

niem posebnom. Ima i raunalnih igara koje

mogu loe utjecati na tebe. S roditeljima ili nastavnicima

pregledaj raunalne igre i odaberite dobre.

A-19

PRO-MIL

Ako eli i matematiku i bojanku, otii na: http://www.interactivestuff.org/sums4fun/colquiz.html pa e, rijei li uspjeno zadatak, raunalo obojiti sliku umjesto tebe.

Voli glazbu? eli svirati glasovir? Nita lake! Posjeti na internetu adresu: http://www.ababasoft.com/music/music01.html gdje i pomou svog raunala i mia moe kliknuti na tipke glasovira i uti kako to zvui. Ili moda vie voli bubnjati? Otii na adresu: http://www.ababasoft.com/music/drums01.htm i miem ili jo bolje pritiskom na tipke tipkovnice moe bubnjati do mile volje. Voli li glazbu, na adresi http://www.ababasoft.com/music/index.html moe pronai jo mnogo zabavnih muzikih igara.

Zamoli nastavnika da te uputi i na ostale zanimljive adrese na internetu na kojima moe nai programe za uenje i igru.

Slika 39. Raunalo pomae u uenju

Gdje pronai igre?Najvie pounih igara

moe nai na internetu. Pomou trailice (npr.

www.google.com) moe pokuati pronai igru koja te zanima. Skoro sve igre

na internetu na engleskom su jeziku pa za uspjeno

igranje mora znati taj jezik ili zamoliti nekog tko zna da ti

pomogne.

A-20

PRO-MIL

Nauili smo da smo okrueni raunalima, ak i kad ih ne vidimo. Postoje stolna i prijenosna pa ak i takva koja stanu u dep. Raunalima se moe igrati, ali mogu se obavljati i mnogi ozbiljni poslovi (pisati, crtati, svirati). Raunalo razumije nule i jedinice, bitove i bajtove, ali e ih pretvoriti u nama razumljiva slova i brojke.

Mozak raunala naziva se procesor, a raunalo moe i pamtiti jer ima memoriju. Osim u memoriju raunala podatke i programe moemo zapisati na diskove i memorijske kljuie koje moemo nositi sa sobom. Ako ne elimo da nae podatke mogu vidjeti drugi, posluit emo se tajnom lozinkom i tako sakriti podatke od neeljenih oiju.

Raunalu treba dati uputu to da radi. Ta se uputa naziva raunalni program. Programe piu osobe koje to znaju - programeri. I ti sigurno rabi mnoge programe koje je napisao netko drugi.

S raunalom moemo razgovarati pomou razliitih ulaznih i izlaznih ureaja: mia, tipkovnice, monitora, pisaa i sl. Raunalo moe i gledati pa pomou skenera moemo sliku s papira unijeti u raunalo ili pomou male kamere vidjeti svog prijatelja koji je daleko od nas. Pomou pisaa raunalo moe i pisati.

Danas su skoro sva raunala meusobno povezana. Takva veza naziva se mrea. Najpoznatija mrea je internet koji povezuje ljude u cijelom svijetu. Posredstvom interneta moemo saznati mnogo toga zanimljivog, moemo se igrati, dopisivati i jo mnogo toga. Na internetu treba biti oprezan kao i u svakodnevnom ivotu da ti se ne dogodi neto to ne eli. Ako si u dvojbi, posavjetuj se s roditeljem ili nastavnikom.

Raunalo se moe razboljeti ako ga napadne raunalni virus. Tada e raunalo raditi kako ne elimo i treba mu to prije pomoi lijekom (antivirusnim programom). Nije ni za tebe zdravo cijele dane biti pred raunalom pa dio dana svakako ostavi i za druge aktivnosti: etnju, igru, itanje knjige i sl.

to smo nauili?

RAUNALO Sada moe zapoeti radom na raunalu. Polako, od ukljuivanja raunala, koritenja mia i tipkovnice do stvaranja i spremanja datoteka. Nauit e kako snimiti CD kako bi sauvao svoje radove (prie, crtee ili prezentacije) ili ih dao prijateljima da ih pogledaju. Da bi raunalo moglo raditi, mora imati instaliran poseban program koji se naziva operacijski sustav, npr. Windows, Linux, MAC OS... Najzastupljeniji je operacijski sustav Windows. U ovoj knjizi obradit emo inaicu XP. Krenimo od poetka.

Ljiljana Milija

B-1

PRO-MIL

Prijava korisnika

Ako je raunalo podeeno za rad s vie korisnika, nakon pokretanja pojavit e se plavi zaslon s

ikonama koje predstavljaju korisnike. Kliknite na svoje ime (svoju ikonu) i prema

potrebi upiite lozinku.

Pokretanje raunala

Raunalo se nalazi na tvom radnom mjestu (radnom stolu). Najee se na stolu nalaze monitor, mi, tipkovnica i zvunici, dok se kuite obino nalazi pored ili ispod stola. Mnogi imaju i kuite na stolu.

Raunalo ukljuujemo pritiskom na tipku Power na prednjoj strani kuita. Nakon nekoliko sekundi pojavit e se radna povrina (Desktop) i tada moemo raditi na raunalu.

Radna povrina (Desktop) podruje je za rad s raunalom. Sadri ikone pomou kojih pokreemo programe, a u pozadini je slika. Izgled radne povrine moemo mijenjati: promijeniti joj sliku (podlogu), dodati ili izbrisati ikone i drugo. O tome emo govoriti u jednom od sljedeih poglavlja.

Ovisno o tome kako je raunalo podeeno, moda e vas prije pojave radne povrine pitati za lozinku. Upiite lozinku u bijeli okvir i pritisnite Enter. Lozinka se zbog sigurnosti ne prikazuje slovima, ve samo tokicama kako nitko drugi ne bi za nju saznao.

Slika 3. Prijava korisnika i upisivanje lozinke

Slika 1. Ukljuivanje raunala

Slika 2. Tipke Power i Reset na kuitu raunala

Slika 4. Radna povrina (Desktop)

B-2

PRO-MIL

Ponovno pokretanje raunala

S raunalom komuniciramo pomou mia, tipkovnice i monitora. Pomou mia i tipkovnice pokreemo programe i unosimo podatke, a na monitoru gledamo to se zbiva u raunalu i to je raunalo napravilo.

Ponekad se raunalo udno ponaa. Radi sporije nego inae dugo pokree omiljenu igru ili program ili dugo ekamo na izvrenje naredbe. U tom sluaju dobro je raunalo resetirati tj. ponovno pokrenuti.

Instalacija nekih programa i igrica takoer e zatraiti ponovno pokretanje (resetiranje) raunala.

Raunalo ponovno pokreemo na sljedei nain: kliknemo na Start u donjem lijevom uglu ekrana pa na Iskljui raunala (Turn Off Computer).

Ekran se malo zatamni i pojavi se dodatni prozor u kojem je potrebno kliknuti na Ponovno pokreni (Restart).

Slika 6. Odabir naredbe za ponovno pokretanje raunala

Raunalo se ponovno pokrene.

Ponekad raunalo uope ne reagira na naredbe zadane miem i tipkovnicom pa ga ne moemo ponovno pokrenuti na opisan nain. U tom sluaju potraimo tipku Reset na prednjoj strani kuita (obino se nalazi ispod tipke Power) i pritisnemo je. Raunalo e se resetirati.

Dobro je znatiRaunalo moemo ponovno pokrenuti i kombinacijom tipki

Ctrl+Alt+Delete (istovremeno pritisnemo

sve tri tipke na tipkovnici).

Slika 5. Poetak iskljuivanja i ponovnog pokretanja raunala

B-3

PRO-MIL

Koritenje mia

Mi je ureaj pomou kojeg raunalu zadajemo naredbe, pokreemo programe, crtamo, premjetamo ikone na radnoj povrini i radimo jo mnogo toga. Da bismo sve to mogli, moramo znati pravilno koristiti mi.

Mi u pravilu ima dvije tipke i kotai u sredini. Mi pravilno drimo kako prikazuje slika. Na zaslonu prikazan je u obliku strelice. Kako pomiemo mi po podlozi, tako se pomie strelica na zaslonu.

Za uspjean rad s miem potrebno je svladati tri radnje: klik, dvoklik i povlaenje.

Klik pritisne se lijeva tipka mia. Klikom otvaramo izbornik Start u lijevom kutu zaslona, a klik na ime programa u izborniku Start pokree izabrani program. Klikom pokreemo naredbe i oznaavamo objekte (klik na ikonu oznai ikonu).

Dvoklik brzo se dva puta pritisne lijeva tipka mia. Dvoklik na ikonu otvara izabrani program, dvoklik u tekstu oznaava rije, dvoklik na sliku otvara dodatni okvir za ureivanje slike itd.

Povlaenje drimo pritisnutu lijevu tipku mia nad objektom (npr. ikonom) i vuemo mi po podlozi (pratimo kretanje na zaslonu). Kada postavimo mi na eljeno mjesto, otpustimo tipku mia. Povlaenje se koristi za premjetanje ikona, slika, prozora i sl.

Desna tipka mia koristi se za pozivanje izbornika. Kada se desnom tipkom mia klikne na objekt, npr. na radnu povrinu, pojavi se izbornik pomou kojeg moemo urediti radnu povrinu. Kako miem povlaimo po izborniku, osvjetljavamo naredbu po naredbu. Odabranu naredbu aktiviramo klikom na nju lijevom tipkom mia.

Kotai se koristi za pomicanje (skrolanje) gore-dolje po otvorenom prozoru, npr. pomiemo redove teksta i sl.

Za ljevoruke

Na lijevu tipku mia pritiemo kaiprstom, a na desnu tipku srednjim

prstom desne ruke. Ljevoruki kaiprstom

pritiu desnu, a srednjim prstom lijevu tipku.

Ljevoruki moraju podesiti mi za rad kako bi tipke

zamijenile funkcije desna tipka za oznaavanje i povlaenje, a lijeva za

objektni izbornik.

Slika 7. to je mi?

Slika 8. Pravilno dranje mia

B-4

PRO-MIL

Pokazivai mia

Za vrijeme rada na raunalu na zaslonu se pojavljuju razliiti pokazivai mia koji nam govore to raunalo radi ili to je oznaeno. Najei pokazivai prikazani su u tablici.

Pokaziva mia Znaenje

Normalan rad (klik i dvoklik)

Odabir veze (linka) na web stranici, klikom na link prelazi se na drugu stranicu na internetu, jedan klik pokree program. Uz ovaj znak ne koristi se dvoklik

Promjena irine prozora

Promjena visine prozoraPromjena veliine prozora dijagonalno (visine i irine istovremeno)Rad u pozadini (raunalo izvrava naredbu)

Raunalo zauzeto (pokree program, izvrava naredbu)

Ako ti se ini da sad ne razumije sve ove znakove i znaenja, ne brini, bit e puno prilika da naui dobro se sluiti njima.

Vano!Pokaziva mia govori

to se zbiva u raunalu, od