PREMA ZAKONU O VINU

ENOLOGIJAI SOMMELIERSTVO

BY ana22211@yahoo.comSa mojfaks.com PREMA ZAKONU O VINU

Groem se u smislu Zakona o vinu podrazumijeva zdrav, zreo, prezreo, prosuen ili prirodno smrznut plod vinove loze priznatih kultivara namijenjen proizvodnji vina ili drugih proizvoda od groa i vina, a iji sok sadri minimalnu koliinu eera od 64o Oechsla.Vino u smislu ovoga Zakona jest poljoprivredni prehrambeni proizvod, dobiven potpunim ili djelominim alkoholnim vrenjem masulja ili mota, od svjeeg i za preradu u vino pogodnoga groa.

Vina u smislu ovoga Zakona su:1) vina u uem smislu rijei: mirna vina, pjenuava vina, biser vina, gazirana vina,

2) specijalna vina:

desertna vina, aromatizirana vina, likerska vina.

Po boji vina se dijele na: bijela, ruiasta (rose, opolo) i crna (crvena).

Po sadraju neprevrelog eera vina se dijele: mirna vina na: suha, polusuha, poluslatka i slatka, pjenuava, biser i gazirana vina na: vrlo suha, suha, polusuha, poluslatka i slatka.

Po kakvoi mirna se vina dijele na:1) stolna vina stolno vino bez oznake zemljopisnog podrijetla, stolno vino s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom,2) kvalitetna vina kvalitetno vino s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom,3) vrhunska vina vrhunsko vino s kontroliranih i ogranienih vinorodnih podruja,

vrhunsko vino s kontroliranih i ogranienih specifinih vinorodnih podruja, predikatna vina s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom.

Kvalitetna i vrhunska vina koja su u podrumskim uvjetima uvana pet ili vie godina, od toga najmanje tri godine u boci, mogu nositi oznaku arhivsko vino.

Predikatna vina jesu vina koja u dobrim godinama i prikladnim uvjetima dozrijevanja groa na trsu, a ovisno o postignutom stupnju prezrelosti groa te vremenu berbe i prerade, postiu posebnu kakvou.

Predikatna vina su: vino kasne berbe proizvedeno od groa koje je ubrano u stanju prezrelosti i mot kojega ima najmanje 94 Oechsla, vino izborne berbe proizvedeno iskljuivo od posebno izabranog groa kojemu mot sadri najmanje 105 Oechsla, vino izborne berbe bobica proizvedeno od izabranih, prezrelih i plemenitom plijesni napadnutih bobica mot kojih sadri najmanje 127 Oechsla, vino izborne berbe prosuenih bobica proizvedeno od izabranih prosuenih bobica mot kojih sadri najmanje 154 Oechsla, ledeno vino proizvedeno od groa koje je ubrano pri temperaturi od najmanje -7C (minus 7C) i preraeno u smrznutom stanju, a mot kojega sadri najmanje 127 Oechsla.

Pjenuava vina su vina dobivena prvim i drugim alkoholnim vrenjem svjeeg groa, mota od groa i vina podobnog za dobivanje stolnog vina, kao i kvalitetnog i vrhunskog vina koja, kada se otvori posuda, otputaju ugljini dioksid, koji potjee iskljuivo od vrenja i ima tlak od najmanje 3 bara kao posljedicu otopljenog ugljinog dioksida pri temperaturi zatvorene posude od 20oC.Prirodna pjenuava vina mogu biti: stolno pjenuavo vino, stolno pjenuavo vino s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom, kvalitetno pjenuavo vino s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom, vrhunsko pjenuavo vino s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom.

Biser vina su vina dobivena od stolnog vina ili kvalitetnog vina u kojima tlak od nastalog ugljinog dioksida, nije manji od 1 bara i ne vei od 2,5 bara pri temperaturi od 20 oC.

Gazirana vina su vina dobivena od stolnih vina koja, kada je posuda otvorena, otputaju ugljini dioksid koji u cijelosti ili djelomino potjee od dodavanja tog plina i koji ima tlak od najmanje 3 bara kao posljedicu otopljenog ugljinog dioksida, kada se dri u zatvorenoj posudi na temperaturi od 20o C.

Specijalna vina su vina dobivena posebnim nainom prerade groa, mota ili vina bez dodatka ili s dodatkom odreene koliine vinskog alkohola, vinskog destilata, eera, koncentriranog mota i mirisavih ili drugih doputenih tvari biljnog podrijetla.

Desertna vina su specijalna vina dobivena posebnim nainom prerade prezrelog, odnosno prosuenog groa, kao i vina dobivena posebnim postupcima dorade mota i vina.Desertno vino mora sadravati najmanje 15 vol. % stvarnog alkohola.Desertna vina razvrstavaju se u sljedee kategorije kvalitete: desertno vino, desertno kvalitetno vino s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom, desertno vrhunsko vino s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom.Proek je desertno kvalitetno ili desertno vrhunsko vino s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom iz regije Primorska Hrvatska.

Likerska vina su specijalna vina dobivena vrenjem masulja ili mota uz dodatak uguenog mota, alkoholiziranog mota, vinskog destilata ili vinskog alkohola.Stvarni sadraj alkohola u likerskim vinima ne smije biti manji od 15 vol. % stvarnog niti vei od 22 vol. % ukupnog alkohola.

Aromatizirana vina su specijalna vina dobivena iz vina posebnim postupkom uz dodatak alkohola, sladora, kiselina i ekstrakta dobivenog maceracijom aromatinih biljaka.Sadre najmanje 8 vol. % stvarnog alkohola a najvie 25 vol. % ukupnog alkohola.

RAZVOJ VINOGRADARSTVA

Kultura vinove loze je veoma stara.Vinova loza potjee iz zemalja bazena Sredozemlja. U Maloj Aziji vinogradasrtvo i prerada groa bili su poznati ve u 7000 do 8000 god. prije Krista.Najvei razvoj doivjelo je vinogradarstvo u Europi u 18. i 19. stolje.

Nakon pojave bolesti pepelnice dolazi do propadanja vinograda.

Najvei udarac europskom vinogradarstvu nanesen je oko god. 1864. kada je iz Amerike prenesena korijenovita u ili Filoksera. Tada su propali gotovo svi europski vinogradi.

Prva obnova vnograda u nas obuhvaa razdoblje od 1880.-1920.god.

Druga je obnova usljedila izmeu dva Svijetska rata.

Trea obova obuhvaa uglavnom period Drugig svjetskog rata.

SIROVINA-Groe Zbirno ime za plod vinove loze. Pojedinano je to grozd. Grozd se sastoji od peteljkovine i bobica.

Peteljka predstavlja oko 5% ukupne teine grozda. S enolokog je je stajalita vano poznavati jer ne moe utjecati na budui sustav vina, ukoliko je nazona u fermentaciji.

Bobice groa sastoje se od koice, sjemenki, te mesa sa sokom.

Koice sadre preteiti dio boje i morisnih tvari (aroma), i uvelike mogu utjecati na vino.

U mesu se nalaze osnovni sastojici voda, eer i kiseline, koji e nakon transformacije eera u alkohol u vrenju tvoriti osnovu sastava vina.

GROE KAO PLOD ZINOVE LOZE, raa se i razvija do zrelosti prolazei pojedine periode koji formiraju njen vegetativni ciklus.

Prvi period nazvan i travnati, zeleni, obuhvaa vrijeme od zametanja bobica do momenta promjene boje are. Bobice su tvre i zelene, sadre vrlo malo eera.Drugi period- ara nastupa poetkom promjene boje, kada bobice rastu i postaju elastine. Koliina seera naglo raste kao uostalom i promjena boje. Bijelo groe mijenja zelenu u utu, a crno u svijetliju a potom u tamniju crvenu boju.

Trei period naziva se vremenom dozrijevanja i traje od are do zrelosti(od 40-50 dana). Bobice se debljaju, naqdopunjuju eer, gube kiselkost, postaje jestivije.

etvrti period- ne mora se i nemoe se uvijek doekati, razliita je trajanja, a poznat je pod imenom prezrelost.

BERBA

Opa pravila berbe:

paljivo brati groe da ga se ne oteti i sprijei gubitak soka,

to prije ga dopremiti do podruma neoteenoga

izbjegavati visoke temperature i paziti da se mot ne oksidira.

Preporua se stoga danas i dopremati groe u plastinim sanducima (kaetama, gajbama...) od 25 do 30 kg koji se sloe na kamoione, traktorske prikolice i sl. Na taj nain se sprijeava gnjeenje grozdova usljed teine.

PODRUMIdealno mijesto za preradu i uvanje vina jesu hladne, suhe prostorije, koje zadravaju to stalniju temperaturu, najbolje izmeu 10 do 14 C.

Zrak u podrumu mora biti ist, bez ikakvih stranih mirisa. Vino je, naime, veoma osjetljivo i lako poprima razliite mirise. Podrum treba odravati istim. Poeljno je da pod bude betoniran, da u njemu postoji tekua voda, da bi omoguilo teneljno pranje podruma kao i svih strojeva i posua s kojima groe, odnosno vino dolaze u doticaj.

U manjim gospodarstvima provodi se vrenje i dozrijevanje vina u dnevnim posudama- bavama, razliitih veliina (volumena, zapremanja). Najbolje su bave izraene od hrastova drveta.

U novije vrijeme podrumi se sve vie opremaju metalnim sudovima, izraenim od nehrajueg elika, znani INOKS TANKOVI.VINIFIKACIJA Postupci kojima se groe pretvara (transformira) u vino, skupnim se imenom nazivaju VINIFIKACIJE.Vinifikacija se openito sastoji od niza postupaka: prihvat groa i mehanika obrada groa. alkoholno vrenje (fermentacija), maceracija,

odvajanje tekueg dijela njega i dozrijevanja vina

stabilizacija vina

punjenje u boce

trenje vina.

ALKOHOLNO VRENJE- fermentacija

19. st. Je fran. uenjak Louis Pasteur otkrio da je uzronik vrenja sitna iva stanica gljivica kvasac. Daljnjim je ispitivanjima ustanovljeno da iva stanica sama po sebi ne uzrokuje vrenje, ve odreene kemijske tvari unutar te stanice, tkz. Fermenti ili enzimi.

Alkoholnim vrenjem seeri iz moa, glukoza groani eer i fruktoza voni eer, prelaze u alkohol etanol uz oslobaanje plina ugljik dioksida ili CO2.

Uzronici alkoholnog vrenja kvasci su jednostanine gljivice veliine oko 2 do 6 mikrona, koje se nalaze na povrinskim dijelovima tala u vinogradima. U periodu dozrijevanja groa, noeni vjetrom ili kukcima dolaze na povrinu bobica groa i s njima transportiraju do podruma. Tu se u slatkom mou poinju razvijati i umnoavati.

Vinski kvasci pripadaju veem broju rodova, koji se dijele u vrste a ove u sojeve. Meusobno se razlikuju izgledom, svojstvima, nainom reprodukcije, i nainom na koji razgrauju eer.

U vrenju se moovi zamuuju, zbog nazonosti velike mase razmnoenih kvasaca. Radi oslobaanja energije- topline, oni se zagrijavaju, a zbog pojave CO2 dobiva se dojam da vriju, odatle i naziv vrenje ili fermentacija (latinski fervere znai vreti).

U osnovi razlikuju se pri vrenju 3 glavne faze:

1. naviranje i poetak vrenja,

2. burno ili glavno vrijeme i

3. naknadno ili tiho vrenje.

Trajanje vrenja zavisi o tipu vina koji se eli dobiti i o brzini protjecanja procesa. Ta duljina ima odluujui utjecaj na sastav vina i njegov ivotni vijek.

PROIZVODNJA BIJELIH VINA

Bijela vina dobivaju se od bijelih sorata groa, no mogu se proizvesti i od crnih sorata koje imaju bezbojno meso bobica. U pravilu se dobivaju iskljuivo vrenjem mota groa, bez nazonosti krutih tjelova bobice: peteljkovine, koice i sjemenki.Vano je da groe bude zdravo. Groe bi moralo na preradu doi neoteeno, da se izbjegnu: oksidacije, veoma tetne za bijela vinam, marceleracija krutih tijelova grozda kao i neeljen postupak vrenja

Dobivanje motaGroe sadri sve tvari potrebne za njegovu preradu u vino: eer sposoban za vrenje, uz druge sastojke koji prelaze u vino, te kvaeve gljivice.

Dok su bobice itave, eer u njima eer u njima nemoze provreti. To se postie gnjeenjem ili muljanjem groda kao prvim postupkom nakon berbe i dopreme droa, nakon kojeg slijedi tijetenje ili preanje izmuljanog i po potrebi orunjenog groa. Mjeavina soka, koica, sjemenki (i evetualno peteljki) naziva se MASULJ.

Muljanje groa

Najstariji i najprimitivniji nain muljanja groa provodio se je gaenjem groa nogama. Danas se u tu svrhu upotrebljavaju strojevi, tzv. Muljae, koje se izgrauju u razliitim veliinama, a mogu raditi na runi i motorni pogon. Osnovni dio muljae jesu dva rebrasta valjka koja se okreu jedan nasuprot drugome.

Runjenje groa

Peteljkovina moe u veoj ili manjoj mjeri utjecati na kakvou mota, stoga ju je potrebno u pojedinim sluajevima odstraniti.

Ukljanjanje peteljkovine se strojevima runjaama, koje su obino vezane uz muljau, te predstavljaju jedinstveni stroj.Tijetenje ili preanje

Predstavlja postupak kojim se iz itavih bobica ili iz masulja oslobaa sok. Nikad se ne smije brzo i naglo preati.

Sok groa koji se dobije istjecanjem moa iz pree prije tlaenja zove se samotok, i predstavlja najkvalitetniji dio moa.

Sastav mota

O kemijskom sastavu mota u najveoj mjeri zavisi kasnija kakvoa vina. Preteni dio mota ini voda, na koju odpada 78 do 80% od cjelovite teine mota, zatim eeri najveim dijelom groani (glukoza) i voni (fruktoza) eer, koliina kojih varira-u prosjeku se uzima da na njih otpada 17 do 19% ukupne teine moa. Ostatak od 3 do 5% odnosi se na sve ostale sastojke mota, u prvom redu na kiseline: vinsku, jabunu i limunsku i njihove soli.Od svih sastojaka mota najvei utjecaj na kakvou budueg vina imaju eeri i kiseline. Na osnovi vanjskog izgleda, okusa i mirisa, mot se ne moe ocijenjivati jer eer uglavnom prikriva ostale sastojke, a miris arome i buke izrauju se i dolaze do izraaja tek kasnije u vinu.

Odreivanje kakvoe mota

Kvalteta mota odreuje se uglavnom na osnovi sadraja eera i kiselina. Najbri i najjednostavniji nain odreivanja eera, odnosno teine mota vri se pomou tzv. Monih vaga: klosterneuburke ili Baboove vage i Oechsleove vage. To su vretenaste staklene cijevi, oteane na donjem dijelu. Na gornjem izduenom dijelu cijevi naznaena je ljestvica. Mjerenje se vri uranjanjem vage u cilindar napunjen motom.

Popravljanje kakvoe mota

Nastupa li nepovoljne klimatske prilike za normalno dozrijevanje groa, ili zbog jake zaraze groa, kemijski sustav mota dobivenih od takvoga groa ne odgovara prosjenom sastavu, koji se pod normalnim uvijetima u pojedinim krajevima postie.

Najee se trai dozvola za popravljanje koliine eera, neto rijee za popravak kiselina. Poveanje koliine eera u motu dozvoljeno je dodatkom saharoze ili ugljinog mota. Postupci s motom- taloenje i sumporavanje

Svjee dobiveni mot je manje ili vie mutan. Sadri tvari mutnoe razliita podrijetla: estice tla, peteljke, koice, djelie tkiva mesa bobica, ostatke sredstava atite loze, a i neki sastojci samog mota ga zamuuju. Zbog kakvoe budueg vina, moraju se prije poetka alkoholnog vrenja, odstraniti te tvari iz mota.

Provesti se to moe na 2 naina:

1. silom gravitacije, tj. taloenjem estica u mirujuem motu u vremenu od 12 do 24 sats, uz dodatak sumporne kiseline,

2. uporabom strojeva, centrifuga i filtera.

Jedno od najstarijih sredstava koje se primjenjuje u proizvodnji i njezi vina je sumporasta kiselina.Sumporasta kiselina ima viestruko djelovanje u motu:

pomae i ubrzava taloenje tvari mutnoe, koje nepovoljno utjeu na vino,

potiskuje, odnosno onemoguuje rad i razvoj nekih mikroogranizama, posebice bakterija i divljih vrsta kvasaca,

djeluje na kasniju stabilnost boje kako kod bijelih tako i kod crnih vina.

Sumorasta se kiselina moe dodavatu u obliku soli kao kalijev metabisulfit(vinobran).

Sumoravanje se moe provesti i dodatkom- otopine sumporaste kiseline.

Postoje i trake s nanesenim elementarnim sumporom.

Vrenje bijelih motova

Nakon taloenja, pretae se oieni mot u bave, tankove ili cisterne, u kojima e protei alkoholno vrenje.

Sudovi u kojima se obavlja vrenje nikada se ne pune do vrha, da se sprijei pristup zraka, a omogui dovoenje ugljik dioksida koji nastaje u tijeku vrenja. Na bave i manje tankove stavljaju se vreljnjae.

Idealne poetne temperature bijelih moeva trebale bi se kretati oko 15 C, a tijekom vrenja trebalo bi ih odravati na razini od 18 do 20 C za vina neutralnih sorata, donosno 22 do 23 C za one naglaenijih sortnih mirisa (aroma).

3 osnovne faze vrenja:

1. poetak

2. burno ili glavno vrnje i

3. tiho vrenje.

Burno ili glavno vrenje- u normalnim uvijetima karakterizira brza rezgradnja eera i tvorba velikih koliina ugljik dioksida u trajanju od 4 do 8 dana.

Kada zavri burno vrenje treba sudove nadoljevati i ponovno vreljnjaama zatvarati.

Nadoljevanje se vri istovrsnim vinom, prema potrebi 2 do 3 puta na tjedan, a kasnije jedamput tjedno pa i rijee, zavisno o koliini ishlapa.Vino se uvijek mora uvati u punoj posudi.

PROIZVODNJA CRNIH VINA

Vrlo j malo broj groa europske loze koje imaju obojen sok. Kod veliine njih sok je potpuno bezbojan, a antocijan-crvena boja bobice, sadrana je u stanicama koice.

Da se dobiju crna vina mora se ta boja izluiti. ive stanice ne mogu otpustiti boju, ve uginule stanicue omoguuju izluivanje.

Stanice se mogu umrtviti na vie naina: toplinom, toplim alkoholom, anaeorobnim uvjetima-bez nazonosti zraka.Prelazak tvari boje uz koju se otapaju i drugi sastojci koice, u prvom redu taninske tvari, zatim mineralne, duine, aromatski spojevi i dr. naziva se i MACERACIJOM.

Maceracija daje crnim vinima njihova osnovna svojstva: boju,

tanine,

sastoje ekstrakta,

aromu.

Razlikuju se postupci dobivanja crnih vina. Klasian nain proizvodnje crnih vina obuhvaa:1. dobivanje masulja (muljanje i runjenje groa)

2. maceraciju uz alkoholno vrenje masulja

3. otakanje (odvanjanje vina od komine i tijetanje komune)

4. zavrna vrenja (dovrijavanje ostatka eera i jabuno-mljeno vrenje jabune kiseline).

PROIZVODNJA RUIASTIH VINA

Ruiasta ili prema franc. Izvorniku ros vina, privlana su vina s mnogo arma, koja dobro prate gotovo sva jela.

Zbog raznolokih naina proizvodnje nije ih jednostavno definirati, kao to je sluaj kod bijelih i crnih vina.

Ruiasta vina nalikuju crnima jer sadre male koliine antocijana i tanina, ali su i svjea i vona, laganije strukture kao i veina bijelih vina.

POSTUPAK PROIZVODNJE BIJELIH VINAPOSTUPAK PROIZVODNJE CRNIH VINA

Doprema groaDoprema groa

MuljanjeMuljanje

RunjenjeRunjenje i sumporenje masulja

TijetenjeMaceracija masulja 5-36 sati

Otakanje mota

Alkoholno vrenje mota

Otakanje taloga mladog vina

Tijetenje itava groa

Sumporenje mota

Alhoholno vrenje

Otakanje s taloga mladog vina

Njaga i dozrijevanje vina

Bistrenje

Stabilizacija

Buteljiranje

Trite

Ruiasta vina dobivena postupkom proizvodnje bijelih vina imaju redovito svijetlije nijanse ruiaste boje. Natocijani i tanini nazoni u njima potjeu preteitim dijelom iz mehaniki oteenih stanica koice bobica tijekom prerade, a vrlo malim dijelom iz kratkortajne maceracije tijekom tijetanja groa.Proizvrdu li se postupkom dobivanja crnih vina intenzitet obojenja i oporosti zavisi e o duljini maceracije masulja, eventualnom poetku alkoholnog vrenja u masulju, kao i sumporenju masulja.Najee su ruiasta vina suha, mada se posljednjih godina mogu nai na tritu i ona s ostatkom sladora. DOZRIJEVANJE I NJEGA VINA

Dozrijevanje vina

Sve promjene koje nastaju nakon zavretka vrenja, a vode ka ienju- bistrenju, izgradnji mirisa i okusa vina, nazivaju se dozrijevanje vina.Vina mogu dozrijevati u sudovima izraenim od betona i cementa- cisternama, tankovima od PVC i nerajueg elika-inoks tankovima, u drvenim(najbolje hrastovim) bavama-baricama.

Na tijek promjena u vinu utjeu sastavni dijelovi samog vina, temperatura podruma u kojima vina dozrijevaju, veliina sudova-posebice baava...i dr.

Starenje vina- naziva se period uvanja vina u bocama.

Promjene koje se zbivaju u vinu tijekom dozrijevanja mogle bi se uopeno opisati kao posljedice:

oksidacija

modifikacija elemenata arome

modifikacija fenolnih spojeva, tvari boje i tanina.

U veini tih procesa veliku ulogu ima kisik iz zraka. Vino na taj ovaj ili onaj nain stalno dolazi u doticaj sa zrakom. Dranjem u nepunim sudovima, kisik prodire putem povrine i otapa se u cijeloj koliini vina. Dozrijevanjem u bavi omoguen je umjeren kontakt sa zrakom ne samo putem povrine, nego i putem pora drveta. Prilikom pretoka, tretiranja s istilima, postupcima stabilizacije, filtracije, punjenja u boce i sl. ulazi kisik u vino.

Vino u svom sastavu sadri tvari koje se mogu vezati s kisikom, oksidirati. Ono je na neki nain eljno kisika iz zraka koji se u njemu otapa i vee s tim tvarimy. Topivost kisika u vinu varira od vina do vina, zavisno o brojnim imbenicima, a posebice o temperaturi i koncentraciji alkohola. to je via temperatura slabije je otapanje kisika. to u vinu ima vie alkohola, vie e se otopiti kisika.

Njega vina

Tijekom dozrijevanja vina treba njegovati. Osnovne mjere njege ubrajaju se: nadoljevanje sudova, pretakanje i sumporenje vina, bistrenje vina.

A) Nadoljevanje posude u kojima se vina uvaju moraju uvijek biti pune.

Nadoljevanja sudova s vinom poinje odmah nakon zavretka burnog vrenja i nastavlja se itavo vrijeme dozrijevanja vina.

B) Pretakanje vaan zahvat u podrumarstvu, koji pridonosi izgradnji, stabilizaciji i kakvoi vina. Zavisno o tipu vina i duljini dozrijevanja verira i broj pretoka.

C) Sumporavanje vina u okolici s kojom vino dolazi u doticaj (zrak, posude, cijevi kojima se vre pretoci i sl.) nalazi se mnotvo mikroorganizama, od kojih neki, kada dospiju u vino i ondje se razmnoe, prouzrokuju razliita vrlo neugodna oboljenja. Osobito su opasne octene i mlijeno kisele bakterije, ta jedna vrsta kvasca nazvana Candida mycodermae (Kandida mikroderme) ili VINSKI CVIJET. Najsigurnija obrana od tih i drugih oboljenja, uz ostale mjere opreza, jest dodavanje sumporaste kiseline.

Botrytis cinerea- siva plijesan= utjee na jae posmeivanje moa i mldaih vina, a sprijeiti se moe pravilnim sumporavanjem.

Prilikom sumporenja, bez obzira u kakvom obliku se sumpor dodaje, bilo kao kalijev metabisulfit, 5% otopina sumporaste kiseline ili plin sumpor dioksid, on u motu, odnosno vinu prelazi u sumporastu kiselinu.

D) ienje i bistrenje vina- u poetku nastajanja vina sva su vina mutna. Mutnou uzrokuje velika mnoina kvasaca koji su proveli vrenje, zatim bakterije, naki proteinski spojevi, sluzi, gumozne tvari, koloidi metala, u prvom redu oksidi eljeza, bakra i dr.

Nakon zavretka alkoholnog vrenja, vina se postupno poinju sama bistriti.

SASTAV VINAOsnovni sastojak i moa i vaina je voda-ona ini 80 do 90% volumena.

A.Tvari slatka okisa- daju vinu mekanost, punou i slast, a mogu se svrstati u dvije grupe:

1) eere- koji potjeu iz groa i od kojih uvijek jedan dio ostaje neprovreo, vrlo malen u suhim i velik dio u slatkim vinima.2) alkoholi- nastaju u vrenju i karakteristini su sastojci vina. Najzastupljeniji meu njima je etanol ili elikni alkohol, ija koliina varira od 8,5 do 15 vol%.

Uz etanol u vrenju nastaju i drugi vani alkoholi: glicerol, butandiol, kao i eerni alkohol inozitol, sorbitol, manitol.B.Tvari kisela okusa- jae ili slabije kiseli okus vina vezan je uz organske kiseline.One preteitim dijelom potjeu iz groa:

1) vinska kiselina-podrijetlom iz groa, predstavlja 1/3 do ukupnih kiselina vina. Ona je najjaa kiselina.

2) jabuna kiselina- nazona u velikim koliinama u zelenom grou i daje otar, kiseli okus. Tijekom dozrijevanja se smanjuje.

3) limunska kiselina- nalazi se u grou u malim koliinama.4) jantarna kiselina- nastaje u vrenju. Jako je stabilna i otporna prema bakterijama.

5) mlijena kiselina- nalazi se u grou, potjee iz vrenja i normalni je sastojak vina.

6) octena kiselina- one je hlapljiva, sve ostale spomenute kiseline bile su nehlapljive, tj. fiksne kiseline.

C. Tvari slana okusa- su soli mineralnih i nekih organskih kiselina. Daju vinu svje, lagano slan okus i omoguuju da vino brzo sklizne na svom putu u usta.

D. Tvari gorka okusa- tu se ubrajaju fenolni ili polifenolni spojevi, poznati kao tvari boje i taninske tvari. One daju vinima boju i veliki dio njihova okusa.

Fenolni spojevi vina mogu se svrstati u 5 osnovnih kemijskih grupa:1) antocijani ili crveni i plavi pigment-nazoni u mladim crnim vinima;

2) flavoni ili uti pigment- dolaze u malim koliinama i daju boju bijelim vinima;3) fenolne kiseline- naone i u formi estera, a pridonose aromi vina; 4) kondenzirani tanini- locirani su u sjemanjkama, koici i obilato u peteljkovini.

5) katehinski tanini- ne potjeu iz groa nego prelaze u vino tijekom dozrijevanja u drvenim sudovima, posebice u novim hrastovim baricama. Hlapivi i aromatski spojevi

Svojstveni mirisi vina obuhvaeni su pojmovima aroma i buke (bouquet), meu kojima razlikujemo: PRIMARNE AROME- potjeu iz bobica groa i ine veliki dio svojstvenosti pojedine sorte;

FERMENTACIJSKE AROME- nastaju radom kvasca tijekom alkoholnog vrenja;

TERCIJARNE AROME ILI BUKE- nastaju kemijskim promjenama u vinu tijekom dozrijevanja u sudovima ili starenja u bocama.

Ostali sastojci

Duini spojevi- nalaze su u vinu u koliini od 1 do 3g/l. Nemaju utjecaja na okus vina, ali su vani kao neophodna hrana kvascima i bakterijama.

ISPITIVANJE VINA KUANJEM

Degustacija je istovremeno znanje i umjenost i umjetnost. MIRIS VINA

Pri kuanju vina mirisu nedvojbeno pripada najvanija uloga.

Ocnjenjivanje vina direktnim putem odvija se u 3 etape:1. mirisanjem natoenog vina u ai (bez pokretaja);

2. pokrene se pozom vino u ai (zavrti) i ponovo pomirie;

3. na kraju se snanije potrese vino u ai.

Tijekom razvoja, razliiti mirisi prate vino: AROME SORTE ili PRIMARNE AROME- slabije ili jae izraene, svojstvene pojedinim sortama.

AROME VRENJA- fermetacijske ili sekundarne arome nastaju u tijeku alkoholnog vrenja.

BUKE VINA ili TERVIJARNE AROME- oblikuju se tijekom dozrijavanja i starenja vina. Vina dozrijevaju u sudovima, bavama i baricama, a ster u bocama.

Cilj svakog kuanja je procjeniti, ocjeniti pojedine oute ili osjete i nai odgovarajue rijei da ih se opie.Pri ocjenjivanju mirisa:1. kree se osjetom koji se najlake komentira, a to je intenzitet arome. Zavisno o jaini mirisa koji se oslobaa iz ae intenzitet se moe opisati kao: neutralan, otuan, diskretan, zatvoren, aromatian, otovren, jak ili intenzivan.2. slijedi potom istoa i kakvoa mirisa, a opis moe obuhvatit: neougodan, obian, jednostavan, fin, profinjen, elegantan, istanan, harmonian, rasan miris.3. najzanimljivija i najatraktivnija, ali i najtea je definicija prirode mirisa. Najjednostavnije je ukoliko se jedan miris odmah prepozna, npr: malina, rua ili vanilija. Meutim, ne prepozna li se ni jedna aroma, biljee se jednostavno impresije prema aromatskim grupama ili serijama:

u primarinim ili sortama aroma osnove- cvjetne, vone, biljne, mineralne i ponekad mirodijske;

u sekundarnil ili fermentacijskim- amilne, mljene;

meu aromama dozrijevanja u bukeu, pojaava se skala i javljaju se serije: cvjetne, vone, medno-slastiarke, drvne i balzamske, mirodijske, ivotinjske, biljne, kemijske.

Osjetila mirisa smjetena su visoko u korijenu nosa i vode dva puta: 1. direktan kroz nosnice i 2. retronazalno iz usta. VINO U USTIMA

Olfaktivne senzacije- aroma u ustima. Vino se u ustima zagrije i nazone se arome interzivnije oslobaaju te pri izdisaju dopiru do mirisnog epitela-ute pjege. Osjetolo ih prihvaa, sustavi u mozgu registriraju, prepoznaju ili samo memoriraju. Veoma su znaajne arome u ustima, jer one nisu samo miris nego se isprepleu s okusom i u velikoj mjeri utjeu na njega.VINSKI TURIZAMVinski turizam ukljuuje potpuno osjetilno iskustvo:

OKUS- vina i lokalne kuhinje, svjeeg groa i drugih proizvoda s uline trnice...

MIRIS- zemlje i groa, svje seoski zrak, vinarija tijekom fermetacije, podruma, kuhinja u dobrim restoranima i seoskim prenoitima, lia i tla u vinogradima, travnjaka i cvijea...

DODIR- praktini doivljaj proizvodnje vina, boce i ae, kuhanje s vinom, branje groa...

VID- vinogradi i modro nebo, jedinstvena lokalna arhitektura, drugi ljudi kako uivaju, tradicionalni festivali, boja vina...

SLUH- punjenje vina u boce, lijevanje vina u ae, radosna glazba, vinska oprema, kuhinja...

Vinski turizam takoer moe biti:

KULTURNO AUTENTIAN- ukluuje stil ivota, povezan s vinom i jelom, festivali i dogaanja, vinska sela, graditeljsko nasljee.

ROMANTIAN- zasnovano na injenici da vino, jelo i privlano okruenje potie romantiku.

EDUKATIVAN turisti ele nauiti vie o vinu i kulturi.

DEFINICIJE VINSKOG TURIZMA:A ) DEFINICIJE S OBZIROM NA POTROAA:1. Vinski turizam se moe definirati kao posjet vinogradima, vinarijama, vinskim festivalima i vinskim izlobama pri emu kuanje vina i/ili doivljaj atrakcije vinogradarske regije predstavljaju primarne motivirajue imbenike za posjetitelje (Hall; Macionis).

2. Vinski turizam su posjete vinogradima, vinarijama, vinskim festivalima i izlobama koje se poduzimaju sa svrhom rekreacije. (Johnson).

3. Vinski turizam je svako iskustvo povezano s vinarijama ili s proizvodnjom vina u kojem posjetitelj sudjeluje za vrijeme jednodnevnog izleta ili due posjete. Vinski turizam ima raspon od posjete jednom vinskom podrumu u vrijeme odmora i boravka u destinaciji do intentivnih cjelotjednih, uivljenih i na proizvodnju vina usmjerenih iskustava. (South Australian Tourism Commission)

B) IRA DEFINICIJAVinski turzam je putovanje povezano s privlanou vinarija i vinogradarskih podruja, vrsta marketinke nie i razvoja destinacije i prilika za direktnu prodaju i marketing za vinsku industriju. (Getz)

SOMMELIERSOMMELIER- vinski ekspert okrenut gostu ije povjerenje mora stei otvorenim i objektivnik ocjenama vina koje mu preporua. Kao BARMEN, SOMMELIER je struni radnik, ali i osoba iroke kulture, staloenih elegantnih pokreta, nenametljiv, pristupaan i duhovit, kojemu je zadatak da kod gosta probudi interes za jelo i dakako, za pie.

Sommelier je profesionalac u restoranu. Pod pojmom sommeliera podrazumijeva se osoba koja mora savjetovati klijente glede izbora vina i pruati im uslugu posluivanja. U njegovoj nadlenosti su nabava, uvanje i prodaja pia. U suradnji s menadmentom moe pridonjeti organizaciji ili otvaranju ugostiteljskog objekta te politici prodaje. RADNO MJESTO SOMMELIER uglavnom postoji u objektima vie kategorije, boljim hotelima i restoranima.

Po njegovom nalogu se:

nabavljaju vina

on ih razvrstava

kreira vinsku kartu

o podrumu - mora voditi rauna da su vina uskladitena kako treba, da se ne kvare, da nema svjetla, vlage, da nema naglih promjena temperature.

Svojevrstan ZATITNI ZNAK SOMMELIERA je plitica ili tastevin. Plitica je srebrna metalna plitka posudica, posebna oblika, iz koje enolozi i sommelieri kuajui ocjenjuju kakvou i naroito obojenost rumenih vina.

TEMPERIRANJE VINA Temperiranje vina je prilagoavanje temperature vina osjetilima okusa i kako bi kakvoa vina bila to izraajnija.

Postoje dvije vrste temperatura vina:

1. ambrirana ili sobna temperatura (14-18 C)

2. podrumska temperatura (8-12 C)

AMBRIRANJE znai odreenom vinu dati temperaturu prostorije u kojoj e se posluivati. ambriraju se samo crna vina. Vina koja stoje u podrumu poprime niu temperaturu nago je potrebna za posluivanje, pa se najee donose dan ranije iz podruma.

FRAPIRANJE- ukoliko pie nije svedeno na odreenu temperaturu koristi se tkz. Umjetno hlaenje. U praksi se frapiraju bijela i pjenuasta vina, a to se radi tako da se boca s vinom stavi u vedricu za hlaenje (u kojoj se nalazi led i voda).

Za doreena vina temperature za konzumaciju kreu se.

BIJELA VINAod 8 do 10 C

RUIASTA VINAod 12 do 14 C

CRNA VINAod 16 do 18 C

PJENUASTA VINAod 6 do 8 C

DESERTNA VINAod 14 do 16 C

LIKERSKA VINAod 6 do 8 C

AE ZA VINO

Vinska aa mora biti:

1) bezbojna radi pravilnog i to tonijeg ocjenjivanja boje vina

2) prozirna da se bolje vidi boja vina i njegova bistroa

3) jednostavna to je aa jednostavnija to je bolja (bez prijeloma ili bridova u staklu, nebruena i bez ikakvih ukrasa ili ara)

4) tankih stijenki kako bi se pri kuanju vino moglo zagrijati dlanom

5) jajolika - da bi se vino krunim pokretima moglo uzgibati kako bi tako aroma vina dola do izraaja aa treba biti velika i zaobljena, najbolje u obliku balona ili tulipana, malo suena pri vrhu jer se vino pri takvom obliku ae najlake pokree i boja , kao i miris dolaze najjae do izraaja

6) na stapci (noici) ima stapku kako bi se mogla drati aa bez da toplina naih ruku utjee na temperaturu vina

7) izraena od prvoklasnog kristala kristalne ae imaju prednost nad aama od obinog stakla jer su kristalne ae openito tanje i doputaju bolju ocjenu vina i to jednako vizualnu i oralnu.

aa u obliku tulipana na vitkoj stapci koristi se za bijela ukusna vina. Istog tipa i eventualno malo veeg formata aa koristi se za nova ili mlada crna vina, ili za izvrsna crna vina koja su posredno starila.

ae velike i trbukaste koriste se za starija crna vina, koja su dugo starila. Dok obina aa za vino uobiajeno sadri 174 mililitara vina, ova velika bua sadri 290 ml.

ae malog formata posebno su prikladne za desertna vina. One moraju biti suene pri vrhu s ciljem da bolje sauvaju aromu.

Pjenuasta vina serviraju se u tzv. flauta aama- temeljna aa modrenog stola, naziva se jo i aeoskom aom. Ima oblik prilino izduenog tulipana ili naopako okrenutog trokuta. Najmijenjena je suhim i plemenitim pjenucima.

POSLUIVANJE VINA

1. Otvaranje boce i toenje vina

Vino se donosi od gosta temperirano.

Upravo donesena ili iz vjedra izvaena boca prezentira se gostu koji je vino naruio.

U sredinu epa zabrti se svrdlo vadiepa, pazei da se ep ne provrti i da trnje epa ne pada u vino. Izaeni ep treba pomirisati ii provjeriti da ne postoji kakav stran ili neugodan miris to moe biti znak da je vino bolesno. Ako je vino u redu potrebno je na tanjuriu prezentirati ep domainu stola. Nakon toga se mala koliina vina natoi gostu koji je vino naruio da bi on provjerio kvalitetu vina. Tek se uz njegovu suglasnost vino posluuje ostalim gostima, a zatim i njemu samome.2. Posluivanje vina s talogom pretakanje (dekantiranje)

U bocama vina ija je kvaliteta izraena tek nakon odreenog broja godina, iz vina se odvajaju i taloe na dno boce tanin, boja i neke druge tvari. Boca se otvara vadiepom kao i boceostalih vina, samo to ostaje stalno u kosom poloaju. ep se vadi polagano da ne bi povuka vino sa sobom. RADNJE KOJE SOMMELIER TREBA OBAVITI PRILIKOM DEKANTIRANJA: oprezno uzimanje i baratanje bocom

pokazivanje boce gostu i najava vina osobi koja je naruila vino

postavljanje odgovarajuih aa i opreme na stoli za posluivanje

rezanje kapice pod prstenom

brisanje grla

vaenje epa (bez buke i kapljica)

postavljanje epa na tanjuri

vanjsko i unutranje brisanje grla

paljenje svijee i gaenje ubica bez puhanja

degustacija vina od strane sommeliera

ocjena bistrine vina

pretakanje bez buke i mrlja

zaustavljanje kad talog doe do vrha boce uz ispravnu procjenu koliine koja ostaje u boci

gaenje svijee prstima

davanje vina gostu da kua

posluivanje vina ostalim gostima za stolom

ponovno posluivanje osobe koja je kuala vino

ostavljanje boce i epa na vidokrugu gosta

raspremanje stolia za posluivanje3. Posluivanje pjenuastih vina

Pjenuasta vina posluuju se hladna. Donese se obavezno u vedrici s ledom, prezentiraju u stavljaju na pomoni stol. RADNJE KOJE SOMMELIER TREBA OBAVITI PRILIKOM POSLUIVANJA PJENUASTIH VINA: oprezno uzimanje i baratanje bocom

pokazivanje boce gostu i najava vina osobi koja je naruila vino

postavljanje odgovarajuih aa i opreme na stoli za posluivanje

skidanje kapice i koarice

brisanje grla

vaenje epa bez pucanja i izljevanja pjene

kontrola epa

postavljanje epa s koaricom na tanjuri

vanjsko i unutranje brisanje grla

davanje vina gostu na kuanje

posluivanje vina ostalim gostima za stolom

ponovno posluivanje osobe koja je kuala vino

ostavljanje boce i epa na vidokrugu gosta

raspremanje stolia za posluivanje

Regionalizacija vinogradskih podruja u Republici Hrvatskoj

Vinogradarsko podruje Hrvatske dijeli se na dvije regije:

- Kontinentalna Hrvatska,

- Primorska Hrvatska.

A) Vinogradarska regija Kontinentalna Hrvatska dijeli se na ove podregije:

- Podunavlje - Slavonija,

- Moslavina,

- Prigorje-Bilogora,

- Pleivica,

- Pokuplje,

- Zagorje-Meimurje.

B) Vinogradarska regija Primorska Hrvatska dijeli se na ove podregije:

- Istra,

- Hrvatsko Primorje,

- Sjeverna Dalmacija,

- Dalmatinska Zagora,

- Srednja i Juna Dalmacija

Podregija Podunavlje dijeli se na ova vinogorja: Srijemsko, Erdutsko,Baranjsko

Podregija Slavonija dijeli se na ova vinogorja:akovako, Slavonsko-Brodsko, Novogradiko, Poeko-Pleterniko, Kutjevako, Daruvarsko, Pakrako, Ferianako, Orahovako-Slatinsko,Virovitiko .

Podregija Moslavina dijeli se na ova vinogorja: Volodersko-Ivanigradsko,azmansko-Gareniko.

Podregija Prigorje-Bilogora dijeli se na ova vinogorja:Dugoselsko-Vrboveko, Kalniko, Koprivniko-urevako, Bjelovarsko-Grubinopoljsko, Zelinsko, Zagrebako

Podregija Pokuplje dijeli se na ova vinogorja:Karlovako, Petrinjsko, Vukomerike gorice.

Podregija Pljeivica dijeli se na ova vinogorja:Samoborsko, Pleiviko-Okiko,Svetojansko-Slavetiko, Kraiko, Ozaljsko-Vivodinsko.

Podregija Zagorje-Meimurje dijeli se na ova vinogorja:Meimursko, Varadinsko, Ludbreko, Krapinsko, Zlatarsko, Zaboko.

Podregija Istra dijeli se na ova vinogorja:Zapadno Istarsko vinogorje, Centralno Istarsko vinogorje, Istono Istarsko vinogorje

Podregija Hrvatsko Primorje dijeli se na ova vinogorja: Opatijsko-Rijeko-Vinodolsko, Krko, Rapsko, Cresko-Loinjsko, Pako.

Podregija Sjeverna Dalmacija dijeli se na ova vinogorja:Zadarsko-Biogradsko, Benkovako-Stankovako, Pirovako-Skradinsko, Kninsko, Prominsko, Drniko, ibensko, Primotensko.

Podregija Dalmatinska Zagora dijeli se na ova vinogorja:Sinjsko-Vrliko, Imotsko, Vrgorsko.

Podregija Srednja i Juna Dalmacija dijeli se na ova vinogorja: Katelansko-Trogirsko,Splitsko-Omiko-Makarsko, Neretvansko, Konavosko, Mljetsko, Peljeko, Korulansko, Lastovsko, Viko,Hvarsko, Brako, oltansko.

Sauvignon- velika bijela sorta plemenite vinove loze, porijeklom iz JZ Francuske, pokrajne Brodeaux. Boja svjetla ukasto zelena, a kod viih predikatnih poprima i zlatno ute nijanse. Bogato ekstratom i alkoholom, najee suho, no predikatna sadre i ostatke nepovratna sladora. Mekana i fina kiselina koja ga prati daje mu naglaenu svjeinu.Chardonny- jedan od najplemenitijih svijetskij bijelih sorti vinove loze, koje se moe uvati i 5-6 godina. Francuska, pokrajna Burgundija. Boja varira od bijelo ute do lagano limunaste ute do intenzivno slamnato ute. Niti jedno drugo bijelo vino nema tako snanu aromu, naglaeno je vona. Okusa je fina, puna, bogatog, zaobljenog tijela zavretak okusa i arome je dug i trajan.Rizling rajski- podrijetlo Njemaka, gdje je poznata ve vie od 500 godina. Boja zeleno uta, u kasnijem stadiju razvoja dobiva zlatne reflekse. Okus veoma fin, elegantan, dobro uravnoteenih tvari kisela i slatka okusa.

Graevina- vodei kultivar vinogradarske regije kontinentalne HR. Nema vinogorja u kojem graevina nije uvrtena u preporuene sorte. U velikoj mjeri se proirila i potisnula brojne druge bijele sorte. Mladim vinima svojstvena je zelenkasto uta boja. U kasnijim stadijima razvoja boja je intenzivno uta-zelena, slamnato uta, ponekad i zlatno uta od jantrena. Prikladna je za proizvodnju predikatnih vina. Dobra je podloga i za proizvodnju pjenuca.

Cabernet sauvignion- Francuska, bodrdoki kraj. Ubraja se meu vrlo znaajne crne kultivare. Vino se odlikuje intenzivnom rubinsko crvenom bojom, izvanredno bogatom i sloenom aromom i bouqetom. Mlado vino je oporo, starenjem omeka.

Traminac crveni-traminac mirisavi- pridjev crveni traminac dodan je zbog crvenkasno obojene koice bobice. Mirisavi traminac ima intenzivno uto obojenu koicu, i smatra se da je nastao iz crvenog Traminca. Stara sorta ije podrijetlo neki smjetaju u svjeverni dio Grke odakle je loza kasnije premjetena u Italiju i odatle dalje u Europu. Kod nas su oba Traminca uvrtena u preporuene sorte u sva vinogorja kontinentalne vinogradske regije. Pripada klasinim aromatskim sortama.Plavac mali- podrijetlo ove sorte predmetom je stalnih rasprava meu strunjacima. Strunjaci Instituta za Jadranske kulture u ST miljenja su da je Plavac mali autohtona sorta nastala u dalmaciji. Kao vrhunska vina Plavac malog su: Dunga, postup- Peljeac, Faros, Ivan Dolac, Zlatan Plavac-Hvar, Bolski-Bra, Plavac-Issa i Brievo-Vis.

Topla, puna i profinjena vina, poeljno ih je uvatiu bavama za vrijeme dozrijevanja.

krlet- pretpostavlja se da je autohtona sorta SZ HR. Ubraja se u laganije do srednja jaka vina. Boja mladog vina je njena, svijeija ukasto-zelenkasta kasnije poprima uto zelenkasti ton. Naglaena je vrlo ugodna, svojstvena aroma.

Pinot Bijeli- potjee Francuske pokrajneBurgundija. Osim u Burgundiji i ampanji nalazi ga se i u Austriji, Njemakoj, ekoj, Slovakoj, Italiji, Sloveniji. U nas je rairen u pojedinim vinogradima Istre i u svim vinogorjima regije kontinentalne HR. Boja vina je zelenkasto uta, a starenjem poprima intenzivnije ute tonove. Vonost je naglaena.Frankova- porijeklo nedefinirano.Uzgaja ga se u Austriji, Njemakoj, Maarskoj i Sloveniji. U nas je rairena u kontinentalnoj regiji RH. Boja vina varira od svijetlije do tamnije rubinsko crvene. U osnovi mirisa je vona, okus suh, pun, srednje jak, blae trpkoe i oporosti. Elegantno, crno vino, podatno, mekano, ljupko. Moe se piti kao jednogodinje,a zavisno o godini berbe moe dozrijevati 2 do 4 godine.

Pinot sivi- porijeklom je iz Francuske pokrajne Burgundije. Smatra se da je nastao mutacijom pupa sorte piont crni. U HR se uzgaja u kontinentalnoj vinogradskoj regiji. U dozrelim vinima javlja se zlatno uta, ponekad i jantarno uta. Miris vina je nenapadan.Zweigralt Rebe- sorta novijeg datuma. Nazvan po doktoru koji je najzasluniji za njezin uzgoj. U HR je posaen u Kutjevakom vinogorju u podregiji Slavonija. Vrlo dobro obojeno, krasi ga intenzivna rubinska crvena boja. Miris je veoma ugodan. Okus mladoga vina je oporo i tvrdo, starenjem smekava, postaje podatno.

Moslavac- podrijetlo sorte jo nije sigurno utvreno. Neki smatraju da je iz Maarske, a neki kau da je mislavac bijeli naa domaa autohtona sorta. Lijepe uto-zelene boje, ugodne arome. U godini toplih i suhih jeseni. Uz dobru dozrelost groa mogu se postii izvanredno dobra vina.Tokajac- to je prekraso vino intenzivne arome. Dobiva se od kasno brana groa, esto napadnutog plemenitom plijesni.

Debit- pretpostavlja se da je porijeklom iz june Italije. Kultivar je rairen u unutranjosti podregije Sjeverne Dalmacije. Po kvaliteti se izdvaja Oklajski ili Prominski Debit. Vino je to zelenkasto-ute boje, ugodne svjeine, umjerene jakosti i punoe, proizvedeno brzom preradom groa i vrenjem iskljuivo moa.

Kraljevina- to je vino Zagreba i Hrvatskog prigorja. Prije se sama no jo ee se mijea s mineralnom vodom kao gemit. U pravilu je suho vino.

Malvazija- sorta najvjerojatnije potie s Grkih otoka. Najrairenija je bijela sorta u Istri, od koje se dobivaju vrhunska i kvalitetna vina. To su topla, puna, skladna vina, prepoznatljive sortne arome, umjerene svjeine, ute boje zelenkastih odsjaja.lahtina- sorta Hrv. primorja, do sada jo ne razjanjenog porijekla. Poznata je kao Vrbnika ili Zlatna vrbnika lahtina. Svojstvena je vinu svijetla, zelenkasto uta boja, umjerena jaina, leprav i ugodno svje okus.

Maratina- sorta nedovoljno poznata porijekla, rairen je na cijelom podruju Dalmacije. Daje vina veoma dobrih kakvoa. Vina se odlikuju lijepom svijetlom slamnato utom bojom. Topla su to vina uravnoteena, glatka okusa, umjerene svjeine.

Portugizac crni- portugizac je stara austrijska sorta. Raspostranjen je u Austriji, Njemakoj, Maarskoj, ekoj i Slovakoj. U vinogradskim podregijama kontinentalne Hrv. uvrten u preporuene sorte. Vino Portugisca stoga moe varirati od svijetlije rubinsko crvene boje do intenzivne rubinske boje. Aroma vina je vrlo ugodna, vona, omiljeno pie Zagrebana.

Poip- smatra se autohtonim kultivarom korulanskog vinogorja. Odlikuju se ona lijepom zelenkasto utom bojom, glatkim i nadasve skladnim okusom, finom, svojstvenom aromom. Mogi ga dre najboljim bijelim vinom Dalmacije.

Veltinac crveni- predpostavlja se da potie iz Austrije, gdje je svojevremeno bio i dosta rairen, no danas ga je sve manje u nasadima. U nas ga ima u pojedinim vinogorjima podregije Pleevica. Daje privlana vina, zelenkasto-ute boje zlatnih odsjaja. Ugodne je vone i njeno mirodijske arome.PAGE 5